\id REV \h Apocalipsis \toc1 DIꞌIDZAꞌ TABELAO TA UDIXOGUEꞌ JESUCRISTO SAN JUAN APÓSTOL \toc2 Apocalipsis \toc3 Ap. \mt1 DIꞌIDZAꞌ TABELAO TA UDIXOGUEꞌ JESUCRISTO SAN JUAN APÓSTOL \c 1 \s1 Diꞌidzaꞌ tabelao ta udixogueꞌ Jesucristo San Juan apóstol \p \v 1 Lëdiꞌidzaꞌ niga nacan diꞌidzaꞌ tabelao ta gudyi Diuzi Jesucristo tacuenda quixogueꞌnëꞌ ja benꞌ nao xnezëꞌ ta inezijëꞌ cabëꞌ bazaꞌ gaca dza zazaꞌra. Useꞌelaꞌ Jesucristo tu ángel ta gacalënëꞌ nëꞌëdiꞌ ta inezidaꞌ nëꞌëdiꞌ, Juan, nacaꞌ benꞌ nao xneza Cristo. \v 2 Tali rniaꞌ cabëꞌ blëꞌëdaꞌ. Nacaꞌ testigo nacan tali con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Nacaꞌ testigo nacan tali con cabëꞌ una Cristo. \p \v 3 Huelaꞌiya Diuzi huaca huen gula quie nu benꞌ rulaba diꞌidzaꞌ lëꞌë guichi ni, nu benꞌ ruzënaga con cabëꞌ rnan. Lëscanꞌ huelaꞌiya Diuzi huaca huen gula quie nu benꞌ rue quie cabëꞌ rnën lëꞌë guichi ni, como danꞌ baidyin dza gaca con cabëꞌ rnën lëꞌë guichi ni. \s1 Useꞌelaꞌ Juan guichi ni lao gadyi ciudad \p \v 4 Nëꞌëdiꞌ, Juan, biaꞌ guichi niga useꞌelaꞌn lao leꞌe, benꞌ nao xneza Cristo lao gadyi ciudad ga nitaꞌle yu nebaba Asia. Rnabaꞌ lao Diuzi, benꞌ zu tuzioli, ta huelaꞌiyanëꞌ leꞌe tacuenda su laxtaꞌole gusto bidëbile. Lëscanꞌ lenaꞌ rnabaꞌ lao benꞌ naca ca gadyi bichi be, benꞌ zu zacaꞌlao lao Diuzi ga naca xlatonëꞌ. \v 5 Lëscanꞌ lenaꞌ rnabaꞌ lao Jesucristo, benꞌ naca testigo dyaꞌa quie Diuzi. Naquëꞌ benꞌ nëro, benꞌ pseban Diuzi para tuzioli. Lëbëꞌ rnabëꞌnëꞌ yugulu benꞌ naca rey, benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu. Nedyëꞌë Cristo raꞌo udubanëꞌ dulaꞌ xquia quiero cati ulato ren quienëꞌ gutinëꞌ lëꞌë yaga cruzo. \v 6 Ulionëꞌ raꞌo nacaro rey, nacaro pxuzi ta huero ca mandado reꞌen Xuzinëꞌ Diuzi huero. Benꞌ balaꞌana naquëꞌ tuzioli. Benꞌ napa yelaꞌ rnabëꞌ naquëꞌ tuzioli. Amén. \p \v 7 Uzë nagale quiaꞌ dyëꞌëdi. Baidyin dza guida Cristo lao beo. Hualëꞌë yugulu benëꞌ lëbëꞌ. Hasta benꞌ psaca lëbëꞌ bizinaquezi hualëꞌëjëꞌ lëbëꞌ. Huabedyi yugulu benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu cati ilëꞌëjëꞌ lëbëꞌ. Nacan tali canꞌ gaca. \p \v 8 Naꞌra una Diuzi: “Lao naꞌa uzulaohuaꞌ ulëchaꞌ yedyi layu. Lëscanꞌ lao naꞌa yeyudyi yedu quie yedyi layu. Nacaꞌ ca quie letra A len letra Z quie abecedario.” Canaꞌ una Diuzi, benꞌ de yugulu yelaꞌ rnabëꞌ quie, benꞌ zu tuzioli. \s1 Bluꞌe Bichi Be quie Diuzi Juan ca naca Cristo \p \v 9 Nëꞌëdiꞌ, Juan, nacaꞌ benꞌ bichile, benꞌ nao xneza Jesús. Nacaliaꞌ leꞌe tuz̃e nun quie redzagalaoro naoro xneza Cristo. Lëscanꞌ nacaliaꞌ leꞌe tuz̃e nun quie danꞌ nacaro benꞌ nao quie yelaꞌ rnabëꞌ quie Diuzi. Lëscanꞌ nacaliaꞌ leꞌe tuz̃e nun quie racalë Jesucristo raꞌo ta suero dyëꞌëdi. Naꞌra gucaꞌ preso dza naꞌ ga de yu bidyi luꞌu nisadaoꞌ laona Patmos nun quie danꞌ udixoguiꞌa benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi guchaꞌjëꞌ cabëꞌ bë Jesucristo. \v 10 Naꞌra cani guca quiaꞌ tu dza quie Señor quiero. Guca quiaꞌ bluꞌe Bichi Be quie Diuzi nëꞌëdiꞌ cabëꞌ bazaꞌ gaca dza zazaꞌra. Bedaꞌ zidzo gula unë tu benëꞌ xcuꞌudzaꞌ. Como ca rchiꞌ trompeta unënëꞌ. \v 11 Naꞌra una benꞌ naꞌ rëbinëꞌ nëꞌëdiꞌ: \p ―Lao naꞌa uzulaohuaꞌ ulëchaꞌ yedyi layu. Lëscanꞌ lao naꞌa yeyudyi yedu quie yedyi layu. Nacaꞌ ca quie letra A len letra Z quie abecedario. Cabëꞌ ilëꞌëloꞌ ni, uzuloꞌ diꞌidzaꞌ lëꞌë guichi, hueloꞌ tu libro iseꞌeloꞌn lao gadyi ciudad ga nitaꞌ benꞌ nao xnezaꞌ yu nebaba Asia. Iseꞌeloꞌn lao ciudad Efeso, len lao ciudad Esmirna, len lao ciudad Pérgamo, len lao ciudad Tiatira, len lao ciudad Sardis, len lao ciudad Filadelfia, len lao ciudad Laodicea. \p \v 12 Naꞌra beyëchogaꞌ unaꞌa blëꞌëdaꞌ nuz̃i benꞌ unë nëꞌëdiꞌ. Naꞌra cati beyëchogaꞌ, unaꞌa blëꞌëdaꞌ gadyi candelero de oro. \v 13 Lao taoꞌ candelero naꞌ, blëꞌëdaꞌ tu benꞌ naca ca beꞌmbyu. Naconëꞌ tu laꞌariꞌ tona zun xcuꞌudzu labatenëꞌ. Naꞌra ruꞌachuꞌu laꞌariꞌ naconëꞌ, yuꞌun tu cinta ta naca de oro. \v 14 Naꞌra guitzaꞌ guichonëꞌ nacan ta bezëri cabëꞌ naca z̃aba becoꞌ z̃iꞌilaꞌ bezëri, lëscanꞌ cabëꞌ naca yelo bezëri. Naꞌ rnaꞌ yulaonëꞌ ca rnaꞌ xniꞌ guiꞌ. \v 15 Lëscanꞌ labanëꞌ rnaꞌn raca titiꞌ cabëꞌ rnaꞌ guíba bronce yëri gula ta bro lao guiꞌ. Lëscanꞌ rchiꞌnëꞌ rnan zidzo gula ca rchiꞌ tu yao z̃e gula. \v 16 Naꞌra zënëꞌ gadyi bélo naꞌanëꞌ zaquëꞌ yebë. Lëscanꞌ bro tu ta naca ca quie tu espada neduchiꞌn rupalaꞌn luꞌu ruꞌanëꞌ. Lëscanꞌ rnaꞌ laonëꞌ cabëꞌ rnaꞌ lao ubidza raca titiꞌ cati rnaꞌ oba fuerte gula. \p \v 17 Naꞌra cati blëꞌëdaꞌ canaꞌ, byalaꞌ xniꞌanëꞌ guca quiaꞌ ca quie benꞌ baguti. Pero lëbëꞌ bdaꞌnëꞌ naꞌanëꞌ yebë nëꞌëdiꞌ. Naꞌra unëꞌ nëꞌëdiꞌ: \p ―Bidzeboꞌ. Lao naꞌa uzulaohuaꞌ ulëchaꞌ yedyi layu. Lëscanꞌ lao naꞌa yeyudyi yedu quie yedyi layu. \v 18 Nacaꞌ benꞌ de yelaꞌ neban quie tuzioli. Baꞌalaꞌcazi agutiaꞌ, pero bebanaꞌ zuaꞌ tuzioli. Nëꞌëdiꞌ rnabiꞌa lao yelaꞌ guti len lao guiꞌ gabila. \v 19 Naꞌra bzu diꞌidzaꞌ lëꞌë guichi cabëꞌ bablëꞌëloꞌ. Lëscanꞌ bzu diꞌidzaꞌ cabëꞌ rlëꞌëloꞌ raca naꞌa, len cabëꞌ ilëꞌëloꞌ bazaꞌ gaca. \v 20 Naꞌra cani naca diꞌidzaꞌ ta rguixogueꞌn quie gadyi bélo ziaꞌ zaquëꞌ naꞌa yebë ta bablëꞌëloꞌ. Lëscanꞌ cani naca diꞌidzaꞌ ta rguixogueꞌn quie gadyi candelero de oro ta bablëꞌëloꞌ. Naꞌra quie gadyi bélo, leyacan rguixogueꞌn quie gadyi benꞌ quixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi lao gadyi ciudad ga nitaꞌ benꞌ nao xnezaꞌ. Lëscanꞌ quie gadyi candelero, leyacan rguixogueꞌn quie gadyi ciudad naꞌ. \c 2 \s1 Useꞌelaꞌ Juan diꞌidzaꞌ lao gadyi ciudad: Diꞌidzaꞌ niga useꞌelaꞌnëꞌ lao ciudad Efeso \p \v 1 Naꞌra una Jesús gudyinëꞌ nëꞌëdiꞌ: \p ―Bzu diꞌidzaꞌ niga lëꞌë guichi iseꞌeloꞌn lao benꞌ nao xnezaꞌ, benꞌ zu rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi ciudad Efeso. Naꞌ yëboꞌjëꞌ: “Cani rna benꞌ zë gadyi bélo zaqueꞌ naꞌanëꞌ yebë, benꞌ rda lao taoꞌ candelero naꞌ: \v 2 Nezdaꞌ yugulu cabëꞌ ruele. Nezdaꞌ cabëꞌ ruele dyin quiaꞌ du guicho du laꞌadyiꞌle. Nezdaꞌ biusanlaꞌadyiꞌle huele dyin quiaꞌ. Nezdaꞌ bihueꞌle lato gacalë benꞌ mala leꞌe tuz̃e. Nezdaꞌ bële prueba quie benꞌ na nacajëꞌ apóstol, pero bëꞌ nazijëꞌ binacajëꞌ apóstol. Nezdaꞌ banezile benꞌ huiziꞌ yëꞌ nacajëꞌ. \v 3 Nezdaꞌ cabëꞌ ruele rnaole xnezaꞌ dyëꞌëdi. Nezdaꞌ lega bedzagalaole tanun quie danꞌ naole xnezaꞌ. Nezdaꞌ bële dyin quiaꞌ biruhuëdile. \v 4 Pero de tu ta ruele biraxedaꞌ. Bira nedyëꞌële nëꞌëdiꞌ cabëꞌ bdyëꞌële nëꞌëdiꞌ dza naꞌ, dza uzulaole inaole xnezaꞌ. \v 5 Quie lenaꞌ reyaꞌalaꞌ yezaꞌlaꞌadyiꞌle cabëꞌ bële dza naꞌ. Reyaꞌalaꞌ yetzaꞌle pensari quiele huele tatula cabëꞌ bële dza naꞌ. Chi bihuele ca niaꞌ, laguidatiaꞌ huagubaꞌ leꞌe ga zule, bira gacale ca quie candelero quiaꞌ chi biyetzaꞌle pensari quiele. \v 6 Pero tahuen naꞌ cabëꞌ pensari ruele rudiele ca rue ja benꞌ nicolaítas, benꞌ rionlaꞌadyiꞌ yaca ídolo. Lëscanꞌ nëꞌëdiꞌ, rudiedaꞌ cabëꞌ ruejëꞌ. \v 7 Ulezënaga dyëꞌëdi cabëꞌ na Bichi Be quie Diuzi rëbinëꞌ yaca benꞌ nao xnezaꞌ. Nu yaca benꞌ sue biusanlaꞌadyiꞌ xnezaꞌ, huayojëꞌ guibá ta gaojëꞌ taz̃ixi ta dyia tu yaga ta zu naꞌ. Lëtaz̃ixi naꞌ ruꞌen yelaꞌ neban.” ―Canaꞌ una Jesús dza naꞌ. \s1 Diꞌidzaꞌ niga useꞌelaꞌ Juan lao ciudad Esmirna \p \v 8 Naꞌra una Jesús gudyinëꞌ nëꞌëdiꞌ: \p ―Lëscanꞌ bzu diꞌidzaꞌ niga lëꞌë guichi ta iseꞌeloꞌn lao benꞌ rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, benꞌ zu ciudad Esmirna. Naꞌ yëboꞌjëꞌ: “Cani na benꞌ una lao nëꞌë uzulao cuëchi yedyi layu, benꞌ una lao nëꞌë yeyudyi yedu quie yedyi layu, benꞌ baguti beban, benꞌ bazu tuzioli: \v 9 Banezdaꞌ yugulu cabëꞌ ruele. Banezdaꞌ cabëꞌ redzagalaole. Banezdaꞌ nacale benꞌ yëchiꞌ, pero huadyin dza gacale benꞌ uñaꞌa como danꞌ huaguiz̃u Diuzi leꞌe quie dyin quienëꞌ ruele. Banezdaꞌ cabëꞌ rudie ja benëꞌ leꞌe, benꞌ na nacajëꞌ benꞌ Israel, pero nacajëꞌ benꞌ nao rue cabëꞌ mandado rue Satanás. \v 10 Naꞌra biidzebile cabëꞌ bazaꞌ gaca quiele yedzagalaole. Biidzebile baꞌalaꞌcazi dyin quie xanꞌ taxiꞌibiꞌ bazaꞌ gaca quiele udzeꞌ ja benëꞌ bala leꞌe luꞌu dyiguiba cuenda gacale prueba chi tali naole xnezaꞌ biusanlaꞌadyiꞌlen. Naꞌra baba dzazi bazaꞌ yedzagalaole. Pero suele dyëꞌëdi inaole xnezaꞌ baꞌalaꞌcazi guti ja benëꞌ leꞌe. Naꞌra gunaꞌ yelaꞌ neban quiele tuzioli. \v 11 Ulezënaga dyëꞌëdi cabëꞌ na Bichi Be quie Diuzi rëbinëꞌ yaca benꞌ nao xnezaꞌ. Nu yaca benꞌ sue biusanlaꞌadyiꞌ xnezaꞌ, bibi tamala gaca quiejëꞌ, ude beyudyi gutijëꞌ, bitziojëꞌ lao guiꞌ gabila.” ―Canaꞌ una Jesús dza naꞌ. \s1 Diꞌidzaꞌ niga useꞌelaꞌ Juan lao ciudad Pérgamo \p \v 12 Naꞌra una Jesús gudyinëꞌ nëꞌëdiꞌ: \p ―Naꞌra bzu diꞌidzaꞌ niga lëꞌë guichi iseꞌeloꞌn lao benꞌ rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, benꞌ zu ciudad Pérgamo. Naꞌ yëboꞌnëꞌ: “Cani rna benꞌ zë espada neduchiꞌ rupalao: \v 13 Nëꞌëdiꞌ nezdaꞌ yugulu ca ruele. Nezdaꞌ zule ciudad ga lega nao ja benëꞌ ca mandado rue Satanás. Pero baꞌalaꞌcazi zule ciudad naꞌ, birusanlaꞌadyiꞌle inaole xnezaꞌ. Bipsanlaꞌadyiꞌle inaole xnezaꞌ laꞌacazi bëti ja benëꞌ Antipas, benꞌ naca testigo quiaꞌ. Bëtijëꞌ lëbëꞌ yedyi quiele ga rnabëꞌ Satanás. \v 14 Pero de tu ta ruele biraxedaꞌ. Biraxedaꞌ ruꞌele lato cabëꞌ rue benꞌ zu ladole, benꞌ nenao nerue cabëꞌ consejo bdzeꞌ tu benꞌ lao Balaam len itu benꞌ lao Balac dza naꞌ. Bdzeꞌnëꞌ Balac consejo ta yëbinëꞌ benꞌ Israel ta gaojëꞌ bëꞌëlaꞌ ta bdyia ja benꞌ lao ruꞌaba ga zu ídolo. Lëscanꞌ bdzeꞌnëꞌ Balac consejo ta yëbinëꞌ benꞌ Israel ta huejëꞌ tamala gatilëjëꞌ nigula tula, nigula binaca z̃gulajëꞌ. \v 15 Lëscanꞌ biraxedaꞌ ruꞌele lato cabëꞌ rue benꞌ zu ladole, benꞌ nenao nerue cabëꞌ consejo rudzeꞌ benꞌ nicolaítas. Pero rudiedaꞌ cabëꞌ consejo rudzeꞌjëꞌ leyaquëꞌ. \v 16 Quie lenaꞌ ruen dyabëꞌ yetzaꞌle pensari quiele, como danꞌ chi biyetzaꞌle pensari quiele, laguidatiaꞌ ga zule tilaliaꞌ lëjëꞌ conlë espada ta rero ruꞌa. \v 17 Ulezënaga dyëꞌëdi cabëꞌ na Bichi Be quie Diuzi rëbinëꞌ yaca benꞌ nao xnezaꞌ. Nu yaca benꞌ sue biusanlaꞌadyiꞌ xnezaꞌ, huaꞌjëꞌ yëta xtila laona maná ta gaojëꞌ, pero yëta xtila ta negachiꞌn naꞌ. Lëscanꞌ huaꞌjëꞌ tu huio yo bezëri quie quiejëꞌ. Naꞌ lëꞌë yo naꞌ zun tu laojëꞌ cubi ta binezi ja benꞌ tula. Tuzi benꞌ siꞌ len nezinëꞌ nu laohue zun.” ―Canaꞌ una Jesús dza naꞌ. \s1 Diꞌidzaꞌ ni useꞌelaꞌ Juan lao ciudad Tiatira \p \v 18 Naꞌra una Jesús gudyinëꞌ nëꞌëdiꞌ: \p ―Naꞌra bzu diꞌidzaꞌ niga lëꞌë guichi iseꞌeloꞌn lao benꞌ zu rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi ciudad Tiatira. Naꞌ yëboꞌnëꞌ: “Cani rna benꞌ naca z̃iꞌi Diuzi, benꞌ yuꞌu laohue ca yuꞌu xniꞌ guiꞌ, benꞌ rnaꞌ labe ca rnaꞌ guibá bronce yëri gula: \v 19 Naꞌra nezdaꞌ yugulu cabëꞌ ruele. Nezdaꞌ cabëꞌ nedyëꞌële nëꞌëdiꞌ. Nezdaꞌ cabëꞌ rnaole xnezaꞌ. Nezdaꞌ ruele cabëꞌ mandado reꞌendaꞌ huele. Nezdaꞌ rzuele birusanlaꞌadyiꞌle inaole xnezaꞌ. Nezdaꞌ arnaorale xnezaꞌ dyaꞌara ca dza uzulaole inaole xnezaꞌ. \v 20 Pero de tu ta ruele biraxedaꞌ. Biraxedaꞌ ruꞌele lato zu tu nigula, benꞌ lao Jezabel, ladole. Rnanëꞌ nun quie Diuzi rnanëꞌ, pero yëꞌzi rziꞌnëꞌ, como danꞌ rudzeꞌnëꞌ ja benꞌ nao xnezaꞌ consejo ta huejëꞌ tamala. Rudzeꞌnëꞌ lëjëꞌ consejo ta gasilëjëꞌ yaca nigula binaca z̃gulajëꞌ. Lëscanꞌ rudzeꞌnëꞌ lëjëꞌ consejo gaojëꞌ bëꞌëlaꞌ ta bdyia ja benëꞌ lao ruꞌaba ga zu ídolo. \v 21 Naꞌra nëꞌëdiꞌ abiꞌanëꞌ lato ta yetzaꞌnëꞌ pensari quienëꞌ, pero bireꞌennëꞌ usanlaꞌadyiꞌnëꞌ tamala quienëꞌ rasilënëꞌ con nutezi beꞌmbyu. \v 22 Pero nëꞌëdiꞌ huaꞌnëꞌ castigo gaca z̃hueꞌnëꞌ gatanëꞌ lao cama naꞌ. Lëscanꞌ huaꞌ castigo ja benꞌ ruelë lëbëꞌ tamala chi biusanlaꞌadyiꞌjëꞌ cabëꞌ tamala ruelëjëꞌ lëbëꞌ. \v 23 Naꞌra cati gutiaꞌ ja benꞌ nao nigula naꞌ, caora naꞌ huanezi yugulu benꞌ nao xnezaꞌ de que nezdaꞌ duz̃ete ca naca pensari yuꞌu luꞌu guicho laxtaꞌo benëꞌ. Caora naꞌ gunaꞌ leꞌe tu premio chi bële tahuen, pero huaꞌ leꞌe tu castigo chi bële tamala. \v 24 Pero leꞌe, benꞌ nao xnezaꞌ, benꞌ zu ciudad Tiatira, leꞌe benꞌ binao birue cabëꞌ consejo rudzeꞌ nigula naꞌ, leꞌe benꞌ binezi cabëꞌ diꞌidzaꞌ rnajëꞌ, rnajëꞌ diꞌidzaꞌ negachiꞌ quie Satanás, naꞌ nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe, tuzi ca reꞌendaꞌ huele, reꞌendaꞌ inaole xnezaꞌ. \v 25 Huele seguir inaole xnezaꞌ dyëꞌëdi hasta dza cati yeguidaꞌ. \v 26 Naꞌra quie benꞌ rzue birusanlaꞌadyiꞌ xnezaꞌ, quie benꞌ rue ca mandado reꞌendaꞌ huejëꞌ hasta dza gatijëꞌ, huaꞌjëꞌ lato inabëꞌjëꞌ lao yedyi layu. \v 27 Cabëꞌ lato bën Xuzaꞌ nëꞌëdiꞌ rnabiꞌa, canaꞌ huaꞌjëꞌ lato inabëꞌjëꞌ. Conlë tu xagaꞌ de guíba inabëꞌjëꞌ lao yedyi layu. Chi tilalë ja benëꞌ lëjëꞌ, udyiaguiꞌ yaca benꞌ nao xnezaꞌ lëjëꞌ uz̃uz̃uyaquëꞌ lëjëꞌ como si fuera nacajëꞌ yesoꞌ yu. \v 28 Huaꞌjëꞌ lato sulëjëꞌ nëꞌëdiꞌ, benꞌ naca ca bélo quie bala. \v 29 Ulezënaga dyëꞌëdi cabëꞌ na Bichi Be quie Diuzi rëbinëꞌ yaca benꞌ nao xnezaꞌ.” ―Canaꞌ una Jesús dza naꞌ. \c 3 \s1 Diꞌidzaꞌ niga useꞌelaꞌ Juan lao ciudad Sardis \p \v 1 Naꞌra una Jesús gudyinëꞌ nëꞌëdiꞌ: \p ―Naꞌra bzu diꞌidzaꞌ niga lëꞌë guichi iseꞌeloꞌn lao benꞌ rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, benꞌ zu ciudad Sardis. Naꞌ yëboꞌjëꞌ: “Cani rna benꞌ yuꞌu Bichi Be quie Diuzi naca ca gadyi bichi be, benꞌ zë gadyi bélo: Nezdaꞌ yugulu cabëꞌ ruele. Nezdaꞌ binaca huen quiele, naca quiele ca quie benꞌ baguti baꞌalaꞌcazi nezule nebanle. \v 2 Ulehue pensari cabëꞌ raca quiele. Gapale cuidado biusanlaꞌadyiꞌle ca tu tadaoꞌ bicuꞌ rnaole xnezaꞌ. Pues ilëꞌëtiꞌzi bipsanlaꞌadyiꞌle xnezaꞌ. Blëꞌëdaꞌ cabëꞌ naole xnezaꞌ, binegaolen dyaꞌa cabëꞌ reꞌendaꞌ. \v 3 Naꞌra bigalaꞌadyiꞌle cabëꞌ bë quiele quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi dza naꞌ. Reyaꞌalaꞌ inaole dyëꞌëdi hue quiele quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi tatula. Reyaꞌalaꞌ utzaꞌle pensari quiele, como danꞌ chi bihue quiele cabëꞌ rniaꞌ leꞌe, naꞌra guidaꞌ binezile bi hora idechuguliaꞌ quiele. Cabëꞌ guida benꞌ uban, binezile bi hora guidëꞌ, canaꞌ guidaꞌ. \v 4 Pero zu bala benꞌ zu ladole ciudad Sardis, benꞌ binaca z̃abajëꞌ besu, ta inaro, tuzi xnezaꞌ rnaojëꞌ. Naꞌra huaꞌjëꞌ laꞌariꞌ bezëri ta gacojëꞌ, huazuliaꞌ lëjëꞌ tuz̃e, como danꞌ canaꞌ zacaꞌjëꞌ gaca quiejëꞌ. \v 5 Nu yaca benꞌ rzue biusanlaꞌadyiꞌ xnezaꞌ, huaꞌjëꞌ laꞌariꞌ bezëri ta gacojëꞌ, biusulaꞌ laojëꞌ zu lëꞌë guichi naca libro ga naca lista bi lao benꞌ gataꞌ yelaꞌ neban quie tuzioli. Huëpaꞌ Xuzaꞌ len yaca ángel quienëꞌ: “Benꞌ ni nacajëꞌ benꞌ quiaꞌ.” \v 6 Ulezënaga dyëꞌëdi cabëꞌ na Bichi Be quie Diuzi rëbinëꞌ yaca benꞌ nao xnezaꞌ.” ―Canaꞌ una Jesús dza naꞌ. \s1 Diꞌidzaꞌ niga useꞌelaꞌ Juan lao ciudad Filadelfia \p \v 7 Naꞌra una Jesús gudyinëꞌ nëꞌëdiꞌ: \p ―Naꞌra bzu diꞌidzaꞌ niga lëꞌë guichi iseꞌeloꞌn lao benꞌ rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, benꞌ zu ciudad Filadelfia. Naꞌ yëboꞌjëꞌ: “Cani rna benꞌ naca laꞌiya, benꞌ rnë tali, benꞌ rnabëꞌ lao ciudad quie rey David, benꞌ rsalo puerta nunu saqueꞌ usio len, benꞌ rsio puerta nunu saqueꞌ isalo len: \v 8 Nezdaꞌ yugulu cabëꞌ ruele. Para leꞌe apsalogaꞌ puerta quie guibá, nunu saqueꞌ usio len. Canaꞌ biaꞌ quiele como danꞌ rnaole xnezaꞌ, rue quiele quie xtiꞌidzaꞌ, birusebiꞌle nëꞌëdiꞌ. \v 9 Cani huaꞌ quiele: Ulaohuaꞌ yaca benꞌ nao xneza Satanás, benꞌ huiziꞌ yëꞌ, benꞌ na nacajëꞌ benꞌ Israel, pero binaojëꞌ xnezaꞌ. Huaꞌ mandado quitzujëꞌ z̃ibijëꞌ laole ta inezijëꞌ nedyëꞌëdaꞌ leꞌe. \v 10 Lëscanꞌ, como danꞌ rue quiele quie xtiꞌidzaꞌ, rzuele bipsanlaꞌadyiꞌle xnezaꞌ, quie lenaꞌ ucuasa ucuiꞌogaꞌ leꞌe dza zazaꞌra cati gaca tazëdi gula lao duz̃ete yedyi layu. Naꞌ gaca tazëdi gula lao yedyi layu ta uluꞌen quie yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ cabëꞌ benꞌ mala nacajëꞌ. \v 11 Laguidatiaꞌ. Quie lenaꞌ biusanlaꞌadyiꞌle cabëꞌ babële naole xnezaꞌ cuenda bigaca quiele bigataꞌ premio quiele guibá. \v 12 Nu yaca benꞌ hue gan lao tamala, huaꞌjëꞌ fuerza valor cuenda gaca quiejëꞌ ca quie tu pilare zu luꞌu yuꞌu quie Xuzaꞌ. Naꞌ huegaꞌnjëꞌ luꞌu yuꞌu naꞌ tuzioli. Uzuaꞌ lëꞌë laxtaꞌojëꞌ laohuaꞌ, len lao Xuzaꞌ, len lao ciudad quienëꞌ, ciudad Jerusalén cubi yeyëzi guibá yedyinnan lao yedyi layu. \v 13 Ulezënaga dyëꞌëdi cabëꞌ na Bichi Be quie Diuzi rëbinëꞌ yaca benꞌ nao xnezaꞌ.” ―Canaꞌ una Jesús dza naꞌ. \s1 Diꞌidzaꞌ niga useꞌelaꞌ Juan lao ciudad Laodicea \p \v 14 Naꞌra una Jesús gudyinëꞌ nëꞌëdiꞌ: \p ―Bzu diꞌidzaꞌ niga lëꞌë guichi iseꞌeloꞌn lao benꞌ rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, benꞌ zu ciudad Laodicea. Naꞌ yëboꞌjëꞌ: “Cani rna benꞌ rna puro tali, benꞌ naca testigo dyaꞌa, benꞌ birziꞌ yëꞌ, benꞌ zulë Diuzi tuz̃e cati uzulao Diuzi bzaloguëꞌ yugulu ta de: \v 15 Nezdaꞌ yugulu ca ruele. Nezdaꞌ nica naole xnezaꞌ du guicho du laꞌadyiꞌle, nica rusebiꞌle nëꞌëdiꞌ. Chi bireꞌenle inaole xnezaꞌ du guicho du laꞌadyiꞌle, mejorla usebiꞌle nëꞌëdiꞌ. \v 16 Pero como binaole xnezaꞌ du guicho du laꞌadyiꞌle, lenaꞌ bizuaꞌ gusto cabëꞌ ruele. \v 17 Naꞌra nale nacale benꞌ uñaꞌa. Nale raca huen quiele. Nale lega raxe Diuzi ca ruele. Nale gabi rdzioguele. Pero nica nezile ca tamala raca quiele. Nica nezile araca quiele ca quie benꞌ yëchiꞌ, ca quie benꞌ laochula, ca quie benꞌ rda z̃an guidi. \v 18 Quie lenaꞌ gunaꞌ leꞌe tu consejo. Reyaꞌalaꞌ inabale nëꞌëdiꞌ chi bigutiꞌa quiele ta naca puro oro cuenda gacale dugalo benꞌ uñaꞌa. Reyaꞌalaꞌ inabale nëꞌëdiꞌ chi bigutiꞌa quiele laꞌariꞌ bezëri ta gacole cuenda ucachiꞌn cuerpo quiele, naꞌ bigaca yelaꞌ stuꞌ quiele. Reyaꞌalaꞌ inabale nëꞌëdiꞌ chi bigutiꞌa quiele huento ta udzeꞌle yulaole cuenda yelëꞌële. \v 19 Rdilaꞌ ruegadyaꞌ yugu benꞌ nedyëꞌëdaꞌ. Quie lenaꞌ reyaꞌalaꞌ inaole xnezaꞌ du guicho du laꞌadyiꞌle. Reyaꞌalaꞌ utzaꞌle pensari quiele uzënagale quiaꞌ. \v 20 Naca quiaꞌ ca quie tu benꞌ zë ruꞌa yuꞌu, benꞌ rulidza leꞌe. Chi nu benꞌ be quiaꞌ inanëꞌ nëꞌëdiꞌ: Uda luꞌu yuꞌu, caora naꞌ tzuꞌa luꞌu yuꞌu quienëꞌ gaoliaꞌnëꞌ tuz̃e, naꞌ gaolënëꞌ nëꞌëdiꞌ tuz̃e. \v 21 Nu benꞌ hue gan lao tamala, huaꞌnëꞌ lato cueꞌlënëꞌ nëꞌëdiꞌ cuëtaꞌ ga riꞌa xlatogaꞌ. Canaꞌ huaꞌ quienëꞌ con cabëꞌ biaꞌ nëꞌëdiꞌ, biaꞌ gan lao tamala, ben Xuzaꞌ nëꞌëdiꞌ lato cuiꞌa cuëtaꞌnëꞌ ga reꞌnëꞌ xlatonëꞌ. \v 22 Ulezënaga dyëꞌëdi cabëꞌ na Bichi Be quie Diuzi rëbinëꞌ yaca benꞌ nao xnezaꞌ.” ―Canaꞌ una Jesús dza naꞌ. \c 4 \s1 Cabëꞌ rionlaꞌadyiꞌjëꞌ Diuzi guibá \p \v 1 Naꞌra ude beyudyi canaꞌ, blëꞌëdaꞌ neyalo puerta guibá bedaꞌ unë benꞌ unë nëꞌëdiꞌ tanëro, benꞌ yuꞌu rchiꞌ ca yuꞌu rchiꞌ trompeta. Naꞌra unanëꞌ nëꞌëdiꞌ caniga: \p ―Uyëpicara niga. Uluꞌenaꞌ luëꞌ cabëꞌ ta bazaꞌ gaca. \p \v 2 Canaꞌ bë Bichi Be quie Diuzi bluꞌenëꞌ nëꞌëdiꞌ ta bazaꞌ gaca. Naꞌra blëꞌëdaꞌ ga cueꞌ tu benëꞌ ta zu guibá. Lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ reꞌ tu benëꞌ laonan. \v 3 Lëbenꞌ naꞌ, benꞌ reꞌ laonan, raca titiꞌnëꞌ ca raca titiꞌ yo jaspe o ca raca titiꞌ yo cornalina. Lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ ruꞌalao ga reꞌnëꞌ, neyëchon byetaꞌ ta raca titiꞌn ca raca titiꞌ yo esmeralda. \v 4 Lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ ruꞌalao ga reꞌ benꞌ naꞌ, zura igalobetapa ga cueꞌra benëꞌ. Blëꞌëdaꞌ naꞌ ureꞌ galobetapa benꞌ gula, benꞌ rnabëꞌja. Lëbenꞌ naꞌ nacojëꞌ laꞌariꞌ bezëri, yuꞌu coron de oro guichojëꞌ. \v 5 Ga reꞌ benꞌ naꞌ, rguino rëpiyesa, ratzo bdyito huiziuꞌ. Naꞌ zacaꞌlao ga reꞌ benꞌ naꞌ, zu gadyi lámpara raꞌalaꞌn guiꞌ. Lëlámpara naꞌ nacan bichi be quie Diuzi ta naca gadyi. \v 6 Zacaꞌlao ga reꞌ benꞌ naꞌ, blëꞌëdaꞌ tu ta naca ca nisadaoꞌ, pero rnaꞌn ca yaohuan yeniꞌ gula. \p Lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ lao taoꞌ tu laꞌa huio, zacaꞌ ga reꞌ benꞌ naꞌ, zu tapa benꞌ naca forma ca bia guixiꞌ. Naꞌ yuꞌu yulaojëꞌ duz̃etejëꞌ xcuꞌudzujëꞌ len laojëꞌ. \v 7 Naꞌra blëꞌëdaꞌ benꞌ nëro, naquëꞌ ca tu bëdyi guixiꞌ, naꞌ benꞌ urupe, naquëꞌ ca tu bëdyihuaga, naꞌ benꞌ uyune, zu laohuëꞌ ca zu lao benëꞌ, naꞌ benꞌ udape, naquëꞌ ca psia bia rzë. \v 8 Blëꞌëdaꞌ zu tzona huio xilajëꞌ tzalaꞌ tzalaꞌjëꞌ. Lëscanꞌ dyia yulaojëꞌ duz̃ete xilajëꞌ rupalaꞌn. Naꞌra du dza, du yela, birusanjëꞌ rnajëꞌ cani: \q1 Benꞌ laꞌiya nacoꞌ, benꞌ laꞌiya nacoꞌ, benꞌ laꞌiya nacoꞌ. \q1 Nacoꞌ Diuzi, benꞌ de yugulute yelaꞌ rnabëꞌ quie, benꞌ zu tuzioli. \p \v 9 Naꞌra cati rapalaꞌnjëꞌ benꞌ reꞌ lao xlatogue, benꞌ neban tuzioli, \v 10 caora naꞌ uditzu z̃ibi galobetapa benꞌ gula, benꞌ rnabëꞌja, lao benꞌ reꞌ naꞌ. Canaꞌ rionlaꞌadyiꞌjëꞌ benꞌ neban tuzioli. Lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ bdyiajëꞌ coron quiejëꞌ lao xlato benꞌ naꞌ. Naꞌra unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ cani: \q1 \v 11 Señor, luëꞌ nacoꞌ Diuzi quiendoꞌ. \q1 Luëꞌ zacaꞌloꞌ hue ja benëꞌ luëꞌ benꞌ z̃e. \q1 Luëꞌ zacaꞌloꞌ hue ja benëꞌ luëꞌ benꞌ balaꞌana. \q1 Luëꞌ zacaꞌloꞌ hue ja benëꞌ luëꞌ benꞌ de yelaꞌ rnabëꞌ quië. \q1 Canaꞌ zacaꞌloꞌ, como danꞌ luëꞌ bëloꞌ yugulute ta de. \q1 Lao naꞌaloꞌ bzaloꞌyacan. \c 5 \s1 Ni rnan quie tu libro len tu benꞌ naca ca quie tu becoꞌ z̃iꞌilaꞌ \p \v 1 Naꞌra blëꞌëdaꞌ benꞌ reꞌ xlatogue zënëꞌ tu libro zaquëꞌ naꞌanëꞌ yebë. Blëꞌëdaꞌ naca libro forma ca rollo. Yuꞌu letra laonan len xcuꞌudzun. Blëꞌëdaꞌ gadyi cueꞌ nerioranan. \v 2 Lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ tu ángel, benꞌ de yelaꞌ rnabëꞌ quie. Blëꞌëdaꞌ unënëꞌ zidzo unanëꞌ cani: \p ―¿Nu benꞌ zacaꞌ ta ichipa ta nerio libro naꞌ ta ixëdyinëꞌn? \p \v 3 Naꞌ blëꞌëdaꞌ ganu benꞌ zu, benꞌ zacaꞌ ixëdyi libro naꞌ, ni ta ulabanëꞌn bisaqueꞌ. Blëꞌëdaꞌ ganu benꞌ rdzele, ni guibá, ni yedyi layu, ni ga yuꞌu benꞌ huati. \v 4 Naꞌra uredyitzayaꞌa nun quie danꞌ ganu benꞌ nedzele zacaꞌ ixëdyi libro naꞌ, ni ta ulabanëꞌn bisaqueꞌ. \v 5 Naꞌra unë tu benꞌ gula, benꞌ rnabëꞌ, unanëꞌ nëꞌëdiꞌ caniga: \p ―Bira cuedyoꞌ como danꞌ bazacaꞌ Jesús, benꞌ naca benꞌ rnabëꞌ quie familia quie Judá, benꞌ naca z̃iꞌisuba rey David, bazacaꞌnëꞌ ichipanëꞌ gadyi cueꞌ ta nerio libro ixëdyinëꞌn. \p \v 6 Lao taoꞌ ga reꞌ benꞌ naꞌ xlatogue, ga zu tapa benꞌ naca ca forma bia guixiꞌ, len galobetapa benꞌ gula, benꞌ rnabëꞌja, naꞌ blëꞌëdaꞌ Jesús, benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. Zënëꞌ naꞌ baꞌalaꞌcazi naquëꞌ hueꞌ nun quie bëti ja benëꞌ lëbëꞌ. Naꞌ blëꞌëdaꞌ dyia gadyi luzu becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. Lëscanꞌ yuꞌu gadyi yulaobaꞌ. Naꞌra naca gadyi yulaobaꞌ ca gadyi bichi be quie Diuzi ta useꞌelëꞌ duz̃ete yedyi layu. \v 7 Lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ uyo lëbenꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ naꞌ, yexiꞌnëꞌ libro zë benꞌ reꞌ xlatogue naꞌ zaquëꞌ naꞌanëꞌ yebë. \v 8 Cati baoz̃iꞌ benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ libro naꞌ, naꞌra uditzu z̃ibi tapa benꞌ naca forma ca bia guixiꞌ, len galobetapa ja benꞌ gula, benꞌ rnabëꞌja, lao benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. Naꞌra ja benꞌ gula, benꞌ rnabëꞌja naꞌ, zëjëꞌ tu huio arpa, zëjëꞌ tu huio copa de oro yuꞌun yalo. Naca yalo naꞌ ca quie diꞌidzaꞌ ruꞌelë yaca benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi lëbëꞌ. \v 9 Naꞌra rulajëꞌ tu tacubi rnajëꞌ caniga: \q1 Luëꞌ naꞌ zacoꞌ siꞌloꞌ libro naꞌ, ichipoꞌ ta nerionan. \q1 Luëꞌ zacoꞌ, como danꞌ bëti ja benëꞌ luëꞌ, ulato ren quioꞌ. \q1 Canaꞌ udiz̃uloꞌ quie dulaꞌ xquia quie ja benëꞌ cuenda gacajëꞌ benꞌ quie Diuzi. \q1 Udiz̃uloꞌ quie dulaꞌ xquia quie benꞌ naca con nutezi ja raza, con nutezi ja diꞌidzaꞌ, con bitezi ja yedyi, con bitezi ja nación. \q1 \v 10 Ulioloꞌ lëjëꞌ gacajëꞌ rey, gacajëꞌ pxuzi quie Diuzi quiero. \q1 Naꞌra inabëꞌjëꞌ lao yedyi layu. \p \v 11 Caora naꞌ unaꞌa bedaꞌ ja ángel zë gula. Neyëchojëꞌ ruꞌalao xlato benꞌ naꞌ, len benꞌ naca ca forma bia guixiꞌ, len benꞌ gula, benꞌ rnabëꞌja. Zë million naca ja ángel. \v 12 Naꞌ unëjëꞌ zidzo unajëꞌ caniga: \q1 Benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, bëti ja benëꞌ lëbëꞌ, zacaꞌnëꞌ tzionlaꞌadyiꞌ ja benëꞌ lëbëꞌ. \q1 Zacaꞌnëꞌ yëbijëꞌ lëbëꞌ caniga: \q1 Luëꞌ nacoꞌ benꞌ de yelaꞌ rnabëꞌ quie. \q1 Luëꞌ nacoꞌ xaꞌn yugulute ta de. \q1 Luëꞌ nacoꞌ benꞌ rioñeꞌe yugulute. \q1 Luëꞌ nacoꞌ benꞌ de yelaꞌ huaca quie. \q1 Luëꞌ nacoꞌ benꞌ balaꞌana, benꞌ belaotzegue. \q1 Luëꞌ nacoꞌ benꞌ huendoꞌ benꞌ z̃e. \p \v 13 Naꞌra bedaꞌ unë yugulu ta bë Diuzi, ta inaro, yugulu ta zu guibá, len yugulu ta zu lao yedyi layu, len yugulu ta zu ga yuꞌu benꞌ huati, len yugulu ta zu luꞌu nisadaoꞌ, len yugulute ta de. Bedaꞌ unëjan unajan caniga: \q1 Benꞌ reꞌ xlatogue, len benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, nacajëꞌ benꞌ huendoꞌ benꞌ z̃e. \q1 Nacajëꞌ benꞌ balaꞌana, benꞌ belaotzegue. Nacajëꞌ benꞌ de yelaꞌ rnabëꞌ quie. \q1 Canaꞌ naca quiejëꞌ tuzioli. \p \v 14 Naꞌra una tapa benꞌ naca forma ca bia guixiꞌ caniga: \p ―Canꞌ gaca. \p Lëscanꞌ uditzu z̃ibi galobetapa benꞌ gula, benꞌ rnabëꞌja, uyonlaꞌadyiꞌjëꞌ benꞌ zu tuzioli. \c 6 \s1 Ni rguixogueꞌn quie xopa ta nerio libro naꞌ \p \v 1 Naꞌra blëꞌëdaꞌ cati pchipa benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ ta nerio libro naꞌ tanëro lao gadyi ta nerionan. Bedaꞌ rchiꞌ tu benꞌ nëro, benꞌ naca quie lao tapa benꞌ naca forma ca bia guixiꞌ. Bedaꞌ rchiꞌnëꞌ ca rchiꞌ bdyito hueziuꞌ. Naꞌ unanëꞌ nëꞌëdiꞌ: \p ―¡Udacara ilëꞌëloꞌ! \p \v 2 Naꞌra cati unaꞌa blëꞌëdaꞌ tu caballo bezëri. Lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ dyia tu benëꞌ xcuꞌudzubaꞌ. Lëbenꞌ naꞌ zënëꞌ tu ta chuꞌun flecha. Naꞌ bëꞌjëꞌ lebëꞌ tu coron. Lëscanꞌ bëꞌjëꞌ lëbëꞌ yelaꞌ rnabëꞌ. Naꞌ uzaꞌnëꞌ zionëꞌ ta sueranëꞌ hueranëꞌ gan tilalënëꞌ yaca benꞌ naca enemigo quienëꞌ. \p \v 3 Cati pchipa benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ ta nerio libro naꞌ taurupe, caora naꞌ bedaꞌ cati unë benꞌ urupe, benꞌ naca quie lao tapa benꞌ naca forma ca bia guixiꞌ. Unanëꞌ nëꞌëdiꞌ: \p ―¡Udacara ilëꞌëloꞌ! \p \v 4 Naꞌra cati unaꞌa blëꞌëdaꞌ bro itu caballo z̃na dyia tu benëꞌ xcuꞌudzubaꞌ. Naꞌra benꞌ dyia xcuꞌudzubaꞌ naꞌ, napëꞌ yelaꞌ rnabëꞌ ta uxenëꞌ dila lao yedyi layu ta guti ja benëꞌ laguedyijëꞌ. Caora naꞌ bëꞌjëꞌ lëbëꞌ tu espada z̃e gula. \p \v 5 Naꞌra cati pchipa benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ tauyune nerio libro naꞌ, caora naꞌ unë benꞌ uyune, benꞌ naca quie lao tapa benꞌ naca forma ca bia guixiꞌ. Naꞌ unanëꞌ nëꞌëdiꞌ: \p ―¡Udacara ilëꞌëloꞌ! \p Naꞌ cati unaꞌa blëꞌëdaꞌ itu caballo gaso dyia benëꞌ xcuꞌudzubaꞌ. Blëꞌëdaꞌ benꞌ dyia xcuꞌudzubaꞌ zënëꞌ tu z̃igaꞌ de onza. \v 6 Caora naꞌ bedaꞌ cati unë benꞌ uyune, benꞌ naca quie lao tapa benꞌ naca forma ca bia guixiꞌ, rëbinëꞌ benꞌ dyia xcuꞌudzu caballo: \p ―Laz̃o quie benꞌ rue dyin tu dza, canaꞌ sacaꞌ tu kilo trigo, canaꞌ sacaꞌ tzona kilo cebada. Pero biudyiaguiꞌloꞌ yaga olivo ta cuio ja benëꞌ aceite. Lëscanꞌ biudyiaguiꞌloꞌ luba bedzuliꞌ ta cuio ja benëꞌ vino. \p \v 7 Naꞌra cati pchipa benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ taudape ga nerio libro naꞌ, caora naꞌ bedaꞌ unë benꞌ udape, benꞌ naca quie lao tapa benꞌ naca forma ca bia guixiꞌ. Unënëꞌ unanëꞌ nëꞌëdiꞌ: \p ―¡Udacara ilëꞌëloꞌ! \p \v 8 Naꞌra cati unaꞌa blëꞌëdaꞌ bro itu caballo gachi, bia dyia tu benëꞌ xcuꞌudzubaꞌ. Naꞌ benꞌ dyia lëbaꞌ naꞌ laohuëꞌ Yelaꞌ Guti. Lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ xcuꞌudzunëꞌ zenao itu benꞌ laohuëꞌ Yero Ba Ga Yuꞌu Benꞌ Huati. Bëꞌ Diuzi lëjëꞌ lato ta gutijëꞌ tu naga quie ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu. Bëꞌnëꞌ lato gutijëꞌ lëjëꞌ conlë huedila, conlë ubin, conlë yelaꞌ huëꞌ, conlë ja bia guixiꞌ mala gula, bia zu lao yedyi layu. \p \v 9 Naꞌra cati pchipa benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ tagaꞌyoꞌ ga nerio libro naꞌ, caora naꞌ unaꞌa blëꞌëdaꞌ z̃an ruꞌaba ta zu guibá, blëꞌëdaꞌ zu ja bichi be quie ja benꞌ guti nun quie udixogueꞌjëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Ta bë yaca benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu bëtijëꞌ lëjëꞌ nun quie danꞌ udixogueꞌjëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 10 Naꞌra bedaꞌ unë ja benꞌ zu z̃an ruꞌaba ta zu guibá, bedaꞌ rnëjëꞌ zidzo gula rnajëꞌ caniga: \p ―Señor, benꞌ laꞌiya luëꞌ. Luëꞌ uzuloꞌ diꞌidzaꞌ ca unaoꞌ hueloꞌ. ¿Bata ichuguliloꞌ hueloꞌ castigo ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, ja benꞌ bëti nëtoꞌ? \p \v 11 Naꞌra bëꞌ Diuzi lëjëꞌ tu huio z̃abajëꞌ bezëri ta gucojëꞌ. Caora naꞌ una Diuzi rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ulecueza itu tiempo cuenda gacale completo, porque nezu benꞌ nerdziogue, benꞌ nuelë leꞌe tuz̃e, benꞌ rue ca mandado rue Cristo. Binedyin dza guti ja benëꞌ lëjëꞌ cabëꞌ bëtijëꞌ leꞌe. \p \v 12 Naꞌra cati pchipa benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ taxopa ga nerio libro naꞌ, caora naꞌ guca tu uz̃uꞌ huala gula, naꞌ beyaca ubidza chula ca tu laꞌariꞌ gaso gula. Lëscanꞌ beyaca biuꞌ rnaꞌn ca ren. \v 13 Caora naꞌ bguino bélo gusiꞌjan lao dyilayu. Guca quie bélo cabëꞌ raca quie yaga higo cati rda tu be bedunꞌ fuerte gula, rguino ja higo yaꞌa quienen rasiꞌjan layu. \v 14 Naꞌra bedubi ladza cabëꞌ retubiro guichi, bira ilëꞌëron. Lëscanꞌ bzisi ja yaꞌa, len ga de yu bidyi luꞌu nisadaoꞌ ga zujan naca xlaton. \v 15 Caora naꞌ pcachiꞌlao ja benꞌ naca ja rey nitaꞌ lao yedyi layu. Pcachiꞌlaorë ja benꞌ naca benꞌ belao quiejëꞌ, len ja benꞌ uñaꞌa, len ja benꞌ naca comandante, len ja benꞌ de yelaꞌ rnabëꞌ quie. Laꞌacazi benꞌ nadaꞌo, laꞌacazi benꞌ libre, pcachiꞌlaojëꞌ z̃an beló, pcachiꞌlaojëꞌ z̃an yo yela. \v 16 Naꞌra unajëꞌ rëbijëꞌ yaꞌa len yo yela: \p ―Ulecachiꞌ nëtoꞌ cuenda bira ilëꞌë benꞌ reꞌ xlatogue guibá nëtoꞌ ta bigaca quiendoꞌ ca castigo huala gula rue benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ nëtoꞌ. \p \v 17 Pues abdyin dza hue Diuzi castigo lao yedyi layu. ¿Ca nuz̃i benꞌ sue, benꞌ gacaja ca castigo huenëꞌ? \c 7 \s1 Ni rguixogueꞌn quie ja benꞌ Israel, benꞌ neguichiꞌ sello quie Diuzi \p \v 1 Naꞌra ude beyudyi naꞌ, blëꞌëdaꞌ tapa ángel zëjëꞌ tu huiojëꞌ lao dapa squin yedyi layu. Zëjëꞌ ruzaꞌagajëꞌ ta bita lao dapate be rda lao yedyi layu. Canaꞌ bëjëꞌ tacuenda bita be lao yedyi layu, ni lao nisadaoꞌ, ni ta utan yaca yaga. \v 2 Naꞌra lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ zaꞌ itu ángel zacaꞌ ni ga rlë ubidza, zënëꞌ tu sello quie Diuzi, benꞌ zu neban tuzioli. Naꞌra lëángel naꞌ uredyiyaꞌnëꞌ zidzo gula blidzanëꞌ tapa ángel. Naꞌ bëꞌ Diuzi tapa ángel yelaꞌ rnabëꞌ ta udyiaguiꞌjëꞌ yedyi layu len nisadaoꞌ. Naꞌra una ángel naꞌ rëbinëꞌ tapa ja ángel naꞌ caniga: \p \v 3 ―Tu raca naꞌ nerdzioguen cuiobëꞌro uquichiro sello z̃ga ja benꞌ quie Diuzi, biudyiaguiꞌle yedyi layu, biudyiaguiꞌle nisadaoꞌ, biudyiaguiꞌle ja yaga. \p \v 4 Naꞌra bedaꞌ tu cani naca ja benꞌ neguichiꞌ sello, benꞌ naca ja familia quie benꞌ Israel. Bedaꞌ tu gayuhua chopa galo tapa mila nacajëꞌ. \v 5 Chipchopa mila naca ja benꞌ familia quie Judá, naꞌ chipchopa mila naca ja benꞌ familia quie Rubén, naꞌ chipchopa mila naca ja benꞌ familia quie Gad, \v 6 naꞌ chipchopa mila naca ja benꞌ familia quie Aser, naꞌ chipchopa mila naca ja benꞌ familia quie Neftalí, naꞌ chipchopa mila naca ja benꞌ familia quie Manasés, \v 7 naꞌ chipchopa mila naca ja benꞌ familia quie Simeón, naꞌ chipchopa mila naca ja benꞌ familia quie Leví, naꞌ chipchopa mila naca ja benꞌ familia quie Isacar, \v 8 naꞌ chipchopa mila naca ja benꞌ familia quie Zabulón, naꞌ chipchopa mila naca ja benꞌ familia quie José, naꞌ chipchopa mila naca ja benꞌ familia quie Benjamín. Canaꞌ naca lista quie ja benꞌ neguichiꞌ sello. \s1 Ni rguixogueꞌn quie benꞌ zë gula, benꞌ naco laꞌariꞌ bezëri \p \v 9 Naꞌra ude beyudyi naꞌ, cati unaꞌa blëꞌëdaꞌ neguꞌudiꞌ benꞌ zë gula. Neguꞌudiꞌ benꞌ quie yugulute nación, len benꞌ quie yugulute ren, len benꞌ quie yugulute cueꞌ diꞌidzaꞌ, len benꞌ quie yugulute yedyi. Naꞌra blëꞌëdaꞌ neyëchojëꞌ ruꞌalao ganꞌ reꞌ benꞌ reꞌ xlatogue, len ganꞌ zë benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. Naꞌra benꞌ neyëcho naꞌ, nacajëꞌ benꞌ zë gula. Nitu ganu sue ulaba lëjëꞌ. Nacojëꞌ yugulutejëꞌ laꞌariꞌ bezëri, zëjëꞌ laꞌagaꞌ zin. \v 10 Lëscanꞌ yugulujëꞌ uredyiyaꞌjëꞌ zidzo gula unajëꞌ caniga: \q1 Diuzi quiero, benꞌ reꞌ xlatogue, len benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, lëjëꞌ bapselajëꞌ nëtoꞌ. \p \v 11 Naꞌra yugute ja ángel naꞌ neyëchojëꞌ ruꞌalao ganꞌ reꞌ benꞌ reꞌ xlatogue, len ganꞌ reꞌ benꞌ gula, benꞌ rnabëꞌja, len ganꞌ zë yaca benꞌ naca forma ca bia guixiꞌ. Caora naꞌ byëcho ja ángel, bdaꞌ ruꞌajëꞌ layu ganꞌ reꞌ benꞌ reꞌ xlatogue, uyonlaꞌadyiꞌjëꞌ lëbëꞌ. \v 12 Naꞌ unajëꞌ cani: \q1 Cani nacan quie Diuzi quiero. \q1 Naca Diuzi benꞌ tzionlaꞌadyiꞌro, benꞌ huero benꞌ z̃e. \q1 Naca Diuzi benꞌ rioñeꞌe yugulute, benꞌ yëbiro diuxcaleloꞌ. \q1 Naca Diuzi benꞌ balaꞌana, benꞌ de yelaꞌ rnabëꞌ quie, benꞌ de yelaꞌ huaca quie. \q1 Canaꞌ nacan quie Diuzi quiero tuzioli. Amén. \p \v 13 Naꞌra tu benꞌ gula, benꞌ rnabëꞌ naꞌ, unabanëꞌ nëꞌëdiꞌ caniga: \p ―¿Nuz̃i ja benꞌ niga, benꞌ naco ja laꞌariꞌ bezëri? ¿Gaz̃i uzaꞌjëꞌ? \p \v 14 Naꞌra guchaꞌnëꞌ caniga: \p ―Señor, luëꞌ nezoꞌ. \p Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ nëꞌëdiꞌ: \p ―Lëja benꞌ niga uzaꞌjëꞌ ga guca zëdi gula lao yedyi layu. Abeyacajëꞌ benꞌ laxtaꞌo yëri lao Diuzi nun quie danꞌ unaojëꞌ xneza benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. Naꞌ nacojëꞌ laꞌariꞌ bezëri ta uyërin conlë ren quienëꞌ. \v 15 Quie lenaꞌ nitaꞌjëꞌ zaquëꞌlao ga reꞌ Diuzi ga naca xlatonëꞌ. Rionlaꞌadyiꞌjëꞌ Diuzi du dza, du yela, ga zu idaoꞌ quienëꞌ guibá. Naꞌra rapa Diuzi lëjëꞌ ta gabi gaca quiejëꞌ. \v 16 Bira yedzagalaojëꞌ, bira idzioguejëꞌ ta gaojëꞌ ta yoꞌojëꞌ. Bira udyiaguiꞌ oba lëjëꞌ, nicara gaquejëꞌ z̃la quien. \v 17 Canaꞌ gaca quiejëꞌ como danꞌ bazë benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ zacaꞌlao ga reꞌ Diuzi xlatoguëꞌ. Rapa benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ lëjëꞌ ca quie benꞌ rapa becoꞌ z̃iꞌilaꞌ quie. Rehuaꞌanëꞌ lëjëꞌ ga zu nisa ta riꞌojëꞌ ta ruꞌen lëjëꞌ yelaꞌ neban quiejëꞌ tuzioli. Bira cuedyijëꞌ, porque barapa Diuzi lëjëꞌ. \c 8 \s1 Ruchipa benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ tagadyi ta nerio libro naꞌ \p \v 1 Naꞌra cati pchipa benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ naꞌ tagadyi ta nerio libro naꞌ, caora naꞌ ureꞌ chizi guibá ca du gatzo hora. \v 2 Caora naꞌ blëꞌëdaꞌ igadyi ángel nitaꞌjëꞌ zaquëꞌlao ga zu Diuzi. Naꞌra bëꞌ Diuzi lëjëꞌ gadyi trompeta. \v 3 Beyudyi ude naꞌ, blëꞌëdaꞌ itu ángel zënëꞌ tu yeꞌn yalo de oro. Naꞌ zunëꞌ zaquëꞌlao lao ruꞌaba bëꞌjëꞌ lëbëꞌ yalo zë gula ta bdyianëꞌ lao ruꞌaba ca gun quie Diuzi ta tzëpi dzen quien ga zu Diuzi tuz̃e conlë diꞌidzaꞌ ruꞌelë benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi lëbëꞌ. Naꞌ lëruꞌaba naꞌ nacan de oro, zun zacaꞌlao ga reꞌ Diuzi. \v 4 Naꞌra lao naꞌa ángel naꞌ uyëpi dzen quie yeꞌn yalo tuz̃e len diꞌidzaꞌ ruꞌelë benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi lëbëꞌ ta bdyinnan ga reꞌ Diuzi. \v 5 Caora naꞌ uz̃iꞌ ángel yeꞌn yalo naꞌ psedzaꞌnëꞌn baoꞌ ureꞌn guiꞌ ta dyia lao ruꞌaba uz̃iꞌnëꞌn uruꞌunnëꞌn lao yedyi layu. Canaꞌ guca uyëpi yesa, gotzo bdyito hueziuꞌ, guca uz̃uꞌ lao yedyi layu. \s1 Rucuedyi ja ángel ja trompeta quiejëꞌ \p \v 6 Naꞌra lao gadyi ja ángel, benꞌ zë ja gadyi trompeta naꞌ, ulisajëꞌ trompeta quiejëꞌ ta ucuedyijëꞌn. \p \v 7 Naꞌra cati pcuedyi ángel nëro trompeta quienëꞌ, caora naꞌ bguino yo hueziuꞌ len guiꞌ dupen ta naca ca ren lao yedyi layu. Dyin quie len, uyei tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ yedyi layu, lëscanꞌ uyei tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ yaga, lëscanꞌ uyei tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ guixiꞌ yaꞌa. \p \v 8 Naꞌra cati pcuedyi ángel urupe trompeta quienëꞌ, caora naꞌ bguino tu ta naca ca tu yaꞌa raꞌalaꞌn guiꞌ luꞌu nisadaoꞌ. Guca tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ nisadaoꞌ ca ren. \v 9 Lëscanꞌ guti tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ bia yuꞌu luꞌu nisadaoꞌ, lëscanꞌ udyiaguiꞌ tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ ja barco rda lao nisadaoꞌ. \p \v 10 Naꞌra cati pcuedyi ángel uyune trompeta quienëꞌ, caora naꞌ bguino tu bélo z̃e gula lao yedyi layu raꞌalaꞌn guiꞌ. Dyin quie len udyiaguiꞌ tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ yao, lëscanꞌ udyiaguiꞌ tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ ga rlë nisa. \v 11 Lëbélo naꞌ lao bélo slaꞌ gula. Dyin quie len beyaca tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ nisa slaꞌ gula. Aguti benꞌ zë nun quie danꞌ hueꞌejëꞌ nisa naꞌ, como danꞌ slaꞌ gula beyacan. \p \v 12 Naꞌra cati pcuedyi ángel udape trompeta quienëꞌ, caora naꞌ udyiaguiꞌ tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ ubidza, lëscanꞌ udyiaguiꞌ tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ biuꞌ, lëscanꞌ udyiaguiꞌ tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ bélo. Quie lenaꞌ begaꞌn tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌjan lato chula. Naꞌra bipseniꞌ xniꞌ ubidza tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ quie dza. Lëscanꞌ bipseniꞌ xniꞌ biuꞌ, bipseniꞌ xniꞌ bélo. Tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ quie yela bipseniꞌyacan. \p \v 13 Caora naꞌ unaꞌa bedaꞌ cati unë tu ángel rzënëꞌ ladza gatzo guibá. Rnënëꞌ zidzo rnanëꞌ caniga: \p ―¡Bayëchiꞌ gula nacan quie ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu cati ucuedyi itzona ángel trompeta quiejëꞌ! \c 9 \p \v 1 Naꞌra cati pcuedyi ángel gaꞌyoꞌ trompeta quienëꞌ, blëꞌëdaꞌ tu ta naca ca bélo uyëzin guibá bdyinnan lao yedyi layu beyacan ángel. Naꞌ bëꞌ Diuzi ángel naꞌ tu z̃iꞌguiba quie tu poso zituꞌ gula. \v 2 Naꞌra psalo ángel naꞌ ruꞌa poso zituꞌ gula. Caora naꞌ luꞌu poso naꞌ bro dzen cabëꞌ dzen rero ruꞌa horno. Nun quie rero dzen naꞌ, bechula xniꞌ ubidza, lëscanꞌ bechula ladza. \v 3 Naꞌra luꞌu dzen naꞌ bro ja bëchiꞌzu rdajabaꞌ rzëjabaꞌ lao yedyi layu. Bëꞌ Diuzi lato quiejabaꞌ ta quiꞌidyiꞌjabaꞌ ja benëꞌ cabëꞌ rguiꞌidyiꞌ xuniꞌ. \v 4 Pero bibëꞌ Diuzi lëjabaꞌ lato ta udyiaguiꞌjabaꞌ guixiꞌ ni ta udyiaguiꞌjabaꞌ ta raza ja benëꞌ, ni ta udyiaguiꞌjabaꞌ ja yaga. Pero bë Diuzi lëjabaꞌ mandado ta quiꞌidyiꞌjabaꞌ ja benꞌ bidaꞌ z̃ga sello quie Diuzi. \v 5 Bibëꞌ Diuzi lëjabaꞌ lato ta gutijabaꞌ ja benëꞌ, pero solamente ta quiꞌidyiꞌjabaꞌ lëjëꞌ ilajëꞌ lao gaꞌyoꞌ biuꞌ. Naꞌra cabëꞌ rla nu benëꞌ cati rguiꞌidyiꞌ xuniꞌ lëjëꞌ, canaꞌ ulajëꞌ. \v 6 Naꞌra lëdza cati gaca quie ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu canaꞌ, lega gueꞌenjëꞌ gatijëꞌ, pero bigatijëꞌ. Baꞌalaꞌcazi gueꞌenjëꞌ iyudyi yedu quiejëꞌ, bisiꞌ yelaꞌ guti quiejëꞌ lëjëꞌ. \p \v 7 Naꞌra lëja bëchiꞌzu naꞌ, nacajabaꞌ forma ca caballo, bia listo ta rio lao dila. Zun guichojabaꞌ tu ta naca ca coron de oro. Pero zu laojabaꞌ ca zu lao benëꞌ. \v 8 Naca guitzaꞌ guichojabaꞌ ca guitzaꞌ guicho nigula. Lëscanꞌ dyia leijabaꞌ ca dyia lei león. \v 9 Naꞌra lëbëchiꞌzu naꞌ, yuꞌu ruꞌachuꞌubaꞌ tu ta naca de guíba. Lëscanꞌ xilabaꞌ ruen ruꞌbe cabëꞌ ruꞌbe rue zë carreta ta rguba ja caballo cati yuꞌujabaꞌ be tziojabaꞌ lao dila. \v 10 Lëscanꞌ zu z̃bambaꞌ ca zu z̃bam xuniꞌ. Zurën yëchiꞌ ca zu z̃bam xuniꞌ. Napa z̃banjabaꞌ fuerza ta quiꞌidyiꞌjabaꞌ ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu lao gaꞌyoꞌ biuꞌ. \v 11 Naꞌra zu tu benꞌ naca xaꞌn bëchiꞌzu. Lëbenꞌ naꞌ naquëꞌ ángel, naquëꞌ benꞌ rnabëꞌ luꞌu poso zituꞌ gula. Naꞌ diꞌidzaꞌ hebreo lao ángel naꞌ Abadón. Lëscanꞌ diꞌidzaꞌ griego lao ángel naꞌ Apolión, ta inaro xtiꞌidzaꞌro, benꞌ rudyiaguiꞌ ja benëꞌ. \p \v 12 Canaꞌ guca aode tu ta naca bayëchiꞌ gula, pero neracara falta gaca ichopan. \p \v 13 Quie lenaꞌ cati pcuedyi ángel xopa trompeta quienëꞌ, caora naꞌ bedaꞌ bro tu rchiꞌ benëꞌ lao dapa squin ruꞌaba de oro ta zu zaquëꞌlao ga zu Diuzi guibá. \v 14 Lëscanꞌ bedaꞌ rchiꞌ benꞌ naꞌ rëbinëꞌ ángel xopa, benꞌ zë trompeta quie unëꞌ caniga: \p ―Ulexëdyi dapa ángel, benꞌ nerio ruꞌa yao z̃e Eufrates. \p \v 15 Canaꞌ pxëdyijëꞌ dapa ángel naꞌ ta gutijëꞌ tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ ja benëꞌ nitaꞌ lao yedyi layu. Dyin bë Diuzi begaꞌnjëꞌ neriojëꞌ hasta idyin hora, hasta idyin dza, hasta idyin biuꞌ, hasta idyin iza ixëdyijëꞌ ja ángel naꞌ. \v 16 Naꞌra bedaꞌ anaca soldado quiejëꞌ chopa gayuhua million, benꞌ dyia ja caballo. \p \v 17 Naꞌra guca quiaꞌ ca quie benꞌ uxusa, blëꞌëdaꞌ caballo naꞌ. Lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ benꞌ dyia lëbaꞌ yuꞌu guíba ruꞌachuꞌujëꞌ ta naca culuri z̃na, len culuri azul, len culuri gachi. Naꞌra naca guicho caballo naꞌ ca guicho león. Lëscanꞌ ruꞌa caballo naꞌ reron guiꞌ len dzen len ta raꞌalaꞌ guiꞌ laona azufre. \v 18 Naꞌra guti tu cueꞌ lao tzona cueꞌ ja benëꞌ nitaꞌ lao yedyi layu. Dyin quie tzona cueꞌ castigo ta bro ruꞌa caballo bdyiaguiꞌnan lëjëꞌ, ta inaro, bdyiaguiꞌ guiꞌ lëjëꞌ, lëscanꞌ bdyiaguiꞌ dzen lëjëꞌ, tu ta raꞌalaꞌ guiꞌ laona azufre lëjëꞌ. \v 19 Naꞌra luꞌu ruꞌa ja caballo yuꞌu fuerza quiejabaꞌ ta udyiaguiꞌjabaꞌ ja benëꞌ. Lëscanꞌ de fuerza quie z̃banjabaꞌ. Naca z̃banjabaꞌ ca bëla zë. Naꞌra conlë bëla naca z̃ban ja caballo bëjabaꞌ hueꞌ ja benëꞌ. \p \v 20 Naꞌra ja benꞌ begaꞌn, benꞌ biguti nun quie ja castigo, biptzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ ta usanjëꞌ cabëꞌ ruejëꞌ. Lëscanꞌ bipsanjëꞌ cabëꞌ ruejëꞌ rionlaꞌadyiꞌjëꞌ taxiꞌihuiꞌ, bipsanjëꞌ cabëꞌ ruejëꞌ rionlaꞌadyiꞌjëꞌ ja ídolo ta naca de oro, len ja ídolo ta naca de plata, len ja ídolo ta naca de bronce, len ja ídolo ta naca de yo, len ja ídolo ta naca de yaga. Pues yaca ídolo naꞌ birlëꞌën, birena, birzaꞌn. \v 21 Naꞌra lëscanꞌ biptzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ ta usanjëꞌ bira gutijëꞌ benëꞌ, bira huejëꞌ brujo, bira gasilëjëꞌ ja nigula binaca z̃gulajëꞌ, bira cuanjëꞌ quie benëꞌ. \c 10 \s1 Ni ruꞌen diꞌidzaꞌ quie tu ángel, benꞌ zë tu guichi naca rollo \p \v 1 Naꞌra blëꞌëdaꞌ itu ángel, benꞌ lega de yelaꞌ huaca quie. Uyëzinëꞌ guibá dubinëꞌ beo bdyinnëꞌ lao yedyi layu. Naꞌra guichonëꞌ zunan tu byetaꞌ. Lëscanꞌ laohuëꞌ rnaꞌn raca titiꞌ ca rnaꞌ ubidza. Naca sunnëꞌ ca plare ta rnaꞌ ca guiꞌ. \v 2 Lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ zënëꞌ tu guichi naca rollo nasalonëꞌn. Blëꞌëdaꞌ niꞌanëꞌ yebë blionëꞌ lao nisadaoꞌ. Lëscanꞌ itzalaꞌ niꞌanëꞌ yegaꞌ blionëꞌ lao yu bidyi. \v 3 Naꞌra uredyiyaꞌ ángel naꞌ unënëꞌ zidzo gula cabëꞌ rue león cati rbedyiyaꞌbaꞌ. Cati uredyiyaꞌ ángel naꞌ, caora naꞌ unë gadyi hueziuꞌ. Naꞌra bedaꞌ cabëꞌ unajan. \v 4 Cati ude beyudyi bedaꞌ cabëꞌ una gadyi hueziuꞌ naꞌ, naꞌra gueꞌendaꞌ uzuaꞌn lëꞌë guichi ca unajan. Pero caora naꞌ bedaꞌ tu rchiꞌ benꞌ unë nëꞌëdiꞌ guibá. Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ nëꞌëdiꞌ cani: \p ―Pcachiꞌ cabëꞌ una gadyi hueziuꞌ naꞌ luëꞌ. Biuzuloꞌn lëꞌë guichi. \p \v 5 Naꞌra lëángel naꞌ, benꞌ blëꞌëdaꞌ nulio lao nisadaoꞌ len yu bidyi, caora naꞌ ulisanëꞌ ladza naꞌanëꞌ yebë \v 6 bguntenëꞌ benꞌ zu tuzioli, benꞌ bzalo guibá, len dyilayu, len nisadaoꞌ, len yugulute ta de. Naꞌra unëꞌ caniga: \p ―Abdyin hora naꞌa. Bira de tiempo. \v 7 Naꞌra bëꞌ idyin tiempo sulao ángel gadyi ta ucuedyinëꞌ trompeta quienëꞌ, caora naꞌ su diꞌidzaꞌ gaca cabëꞌ diꞌidzaꞌ belao udixogueꞌ Diuzi ja benꞌ quienëꞌ, benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzëꞌ dza naꞌ. \p \v 8 Naꞌra tatula bedaꞌ unë ángel, benꞌ unë nëꞌëdiꞌ guibá. Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ nëꞌëdiꞌ cani: \p ―Uyo yexiꞌ guichi naca rollo nayalo ta zë ángel naꞌ, benꞌ nulio lao nisadaoꞌ len yu bidyi. \p \v 9 Naꞌra uyaꞌ ganꞌ zë ángel naꞌ, unabaꞌnëꞌ ta gunnëꞌn nëꞌëdiꞌ. Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ nëꞌëdiꞌ caniga: \p ―Uz̃iꞌn, udaona. Bëꞌ gaoloꞌn hueyacan z̃ixi gula ca bdyinꞌdaoꞌ luꞌu ruꞌaloꞌ. Pero bëꞌ baodëboꞌn baoyëzin luꞌu lëꞌëloꞌ, naꞌra hueyacan slaꞌ gula. \p \v 10 Naꞌra ben ángel naꞌ nëꞌëdiꞌ guichi naca rollo. Bëꞌ udaohuaꞌn beyacan z̃ixi gula ca bdyinꞌdaoꞌ luꞌu ruꞌa. Pero bëꞌ baodëbaꞌn baoyëzin luꞌu lëꞌënaꞌ, naꞌra beyacan slaꞌ gula. \v 11 Naꞌra unajëꞌ nëꞌëdiꞌ caniga: \p ―Tatula reyaꞌalaꞌ quixogueꞌloꞌ benëꞌ cabëꞌ una Diuzi cabëꞌ ta bazaꞌ gaca quie yedyi zë, len quie nación zë, len quie zë cueꞌ diꞌidzaꞌ, len quie zë cueꞌ benꞌ naca rey. \c 11 \s1 Ni ruꞌen diꞌidzaꞌ quie chopa benꞌ naca testigo quie Diuzi \p \v 1 Naꞌra benjëꞌ nëꞌëdiꞌ tu huenixiꞌ ta naca ca yaga ta rzëjëꞌ rurixijëꞌ. Naꞌra bedaꞌ tu rchiꞌ benëꞌ unanëꞌ nëꞌëdiꞌ caniga: \p ―Uyo yerixi bala z̃icho naca idaoꞌ quiaꞌ len ruꞌaba quien. Lëscanꞌ ulaboꞌ bala naca benꞌ rionlaꞌadyiꞌ nëꞌëdiꞌ naꞌ. \v 2 Pero biurixoꞌ laliꞌa quie idaoꞌ nun quie danꞌ naꞌ rda ja benꞌ yedyi tula, benꞌ binaca ja benꞌ Israel. Pues lëbenꞌ naꞌ huadyinjëꞌ tajëꞌ bigapajëꞌ balaꞌana ciudad Jerusalén, ciudad naca laꞌiya. Canaꞌ huejëꞌ lao chopa galo chopa biuꞌ. \v 3 Naꞌra nëꞌëdiꞌ iseꞌelaꞌ chopa benꞌ naca testigo quiaꞌ, nacojëꞌ laꞌariꞌ ca laꞌariꞌ ta naco ja benꞌ guti familia quie. Huaguixogueꞌjëꞌ benëꞌ tanun quiaꞌ nëꞌëdiꞌ lao tu mila chopa gayuhua tzona galo dza. ―Canaꞌ unanëꞌ nëꞌëdiꞌ. \p \v 4 Naꞌra lëchopa ja benꞌ naca testigo quie Diuzi, nacayaquëꞌ ca quie chopa yaga olivo. Lëscanꞌ nacajëꞌ ca quie chopa candelero ta zu lao Diuzi, benꞌ naca xanꞌ yedyi layu. \v 5 Naꞌra chi nu benꞌ reꞌen udyiaguiꞌ benꞌ naca testigo quie Diuzi, huaro guiꞌ luꞌu ruꞌajëꞌ ta uzeijëꞌ benꞌ reꞌen udyiaguiꞌ lëjëꞌ. Canaꞌ gati nutezi benꞌ reꞌen udyiaguiꞌ lëjëꞌ. \v 6 Naꞌra bade yelaꞌ rnabëꞌ quiejëꞌ ta huejëꞌ mandado bihuen nisayo lao yedyi layu dza rdajëꞌ rguixogueꞌjëꞌ ja benëꞌ tanun quie Diuzi. Lëscanꞌ bade yelaꞌ rnabëꞌ quiejëꞌ yeyuejëꞌ nisa iyacan z̃na ca ren. Lëscanꞌ bade yelaꞌ rnabëꞌ quiejëꞌ ta uxejëꞌ ta lega yedzagalao ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, lëscanꞌ ta uxejëꞌ zë cueꞌ ta udyiaguiꞌ benëꞌ. Con bala cueꞌ ta reꞌenjëꞌ gataꞌ ta udyiaguiꞌ ja benëꞌ, canaꞌ huejëꞌ mandado gaca. \v 7 Pero bëꞌ iyudyi huejëꞌ ca mandado reꞌen Diuzi huejëꞌ, naꞌra tilalë tu bia guixiꞌ mala gula lëjëꞌ, bia bro luꞌu pozo zituꞌ gula. Naꞌra huebaꞌ lëjëꞌ gan, gutibaꞌ lëjëꞌ, \v 8 ucaꞌmbaꞌ cuerpo quiejëꞌ lëciudad naꞌ ga bdaꞌjëꞌ Señor quiero lëꞌë yaga cruzo. Biucachiꞌyaquëꞌ leyaquëꞌ, pero yegaꞌn cuerpo quieyaquëꞌ la callezi. Quie lëciudad naꞌ huazaqueꞌ inaro nacan ca quie ciudad Sodoma, ciudad mala gula. Lëscanꞌ nacan ca quie nación Egipto. \v 9 Benꞌ zaꞌ zë yedyi tula, benꞌ nacaja ren tula, benꞌ racaja zë cueꞌ diꞌidzaꞌ tula, benꞌ zaꞌ zë nación tula, hualëꞌëjëꞌ cuerpo quiejëꞌ lao tzona dza yugatzo, pero bihueꞌjëꞌ lato ucachiꞌjëꞌ cuerpo quiejëꞌ. \v 10 Naꞌra lega yedaohue ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu sujëꞌ gusto danꞌ guti ja benꞌ naꞌ. Tantozi sujëꞌ gusto, iseꞌelaꞌjëꞌ regalo quie quie laguedyijëꞌ. Lega raxejëꞌ aguti ja benꞌ naꞌ, como danꞌ lega rdzaꞌjëꞌ benꞌ rguixogueꞌ tanun quie Diuzi. \v 11 Naꞌra ude guca lao tzona dza yugatzo, useban Diuzi lëjëꞌ yeyasajëꞌ tatula. Caora naꞌ yugulu benꞌ blëꞌë cabëꞌ guca quiejëꞌ, lega bdzebijëꞌ. \v 12 Caora naꞌ chopa benꞌ naca testigo, bejëꞌ rchiꞌ tu benꞌ unë zidzo guibá unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ caniga: \p ―Uleyëpi niga. \p Caora naꞌ beyëpijëꞌ lao beo zeyojëꞌ guibá blëꞌë ja benꞌ naca enemigo quiejëꞌ lëjëꞌ. \v 13 Ude naꞌ, lagucate tu uz̃uꞌ fuerte gula, byala tu cueꞌ yuꞌu quie lao chi cueꞌ yuꞌu quie ja benꞌ ciudad naꞌ. Lëscanꞌ nun quie uz̃uꞌ guti gadyi milajëꞌ. Caora naꞌ, benꞌ begaꞌnja bigutija, lega bdzebijëꞌ unajëꞌ naca Diuzi benꞌ de yelaꞌ huaca quie. \p \v 14 Canaꞌ ude taorupe ta naca bayëchiꞌ gula, pero taoyune lazaꞌte gaca ta naca bayëchiꞌ gula. \s1 Pcuedyi ángel gadyi trompeta quienëꞌ \p \v 15 Naꞌra pcuedyi ángel gadyi trompeta quienëꞌ. Caora naꞌ unë ja benꞌ zulë Diuzi guibá zidzo unajëꞌ cani: \q1 Diuzi len z̃iꞌinëꞌ Cristo, benꞌ useꞌelëꞌ lao yedyi layu, abdyin dza inabëꞌjëꞌ lao yugulu benꞌ rnabëꞌ, benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu. \q1 Biyeyudyi biyedu inabëꞌjëꞌ. \m \v 16 Naꞌra lëgalobetapa ja benꞌ gula, benꞌ rnabëꞌja reꞌja lao xlatojëꞌ zaquëꞌlao ga reꞌ Diuzi guibá, lëjëꞌ gutajëꞌ guzuruꞌala layu uyonlaꞌadyiꞌjëꞌ Diuzi. \v 17 Cani unajëꞌ rëbijëꞌ Diuzi: \q1 Rnandoꞌ luëꞌ diuxcaleloꞌ, Señor. \q1 Luëꞌ nacoꞌ Diuzi, benꞌ de yugulute yelaꞌ rnabëꞌ quie tuzioli. \q1 Zuloꞌ nebanloꞌ tuzioli. \q1 Abdyin hora hueloꞌ mandado ta hue ja benëꞌ ca reꞌenloꞌ huejëꞌ. \q1 Abdyin hora inabëꞌloꞌ lao yedyi layu. \q1 \v 18 Abdzaꞌ ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu luëꞌ. \q1 Pero naꞌra abdyin dza hueloꞌjëꞌ castigo, abdyin dza ichuguliloꞌ quie ja benꞌ huati. \q1 Abdyin dza quiz̃uloꞌ benꞌ udixogueꞌ diꞌidzaꞌ quioꞌ, benꞌ naca benꞌ laꞌiya quioꞌ, benꞌ udapa luëꞌ balaꞌana. \q1 Abdyin dza quiz̃uloꞌjëꞌ yugulujëꞌ. \q1 Abdyin dza udyiaguiꞌloꞌ benꞌ rudyiaguiꞌ yedyi layu. \p \v 19 Naꞌra uyalo ga rionlaꞌadyiꞌjëꞌ Diuzi guibá. Caora naꞌ blëꞌëjëꞌ tu caja ga yuꞌu diꞌidzaꞌ begaꞌntzaꞌolë Diuzi ja benꞌ unitaꞌ tiempote. Cati uyalon, naꞌra uyëpi yesa, gotzo bdyito hueziuꞌ, lëscanꞌ guca uz̃uꞌ, bguino yo hueziuꞌ duz̃eten. \c 12 \s1 Ni rnën quie tu nigula len tu bia guixiꞌ snia gula nacabaꞌ ca bëla \p \v 1 Naꞌra guca tu seña guibá. Blaꞌ tu nigula nedubinëꞌ xniꞌ ubidza. Naconëꞌn nacan ca quie z̃abanëꞌ. Lëscanꞌ xniꞌanëꞌ zu biuꞌ. Lëscanꞌ zu tu coron guichonëꞌ ga dyia chipchopa bélo. \v 2 Nuꞌanëꞌ bdaoꞌ rbedyiyaꞌnëꞌ bedzagalaonëꞌ len bdaoꞌ. Ruen z̃hueꞌnëꞌ ta su bdaoꞌ quienëꞌ. \v 3 Naꞌra guca itu seña guibá. Blaꞌ tu bia guixiꞌ snia gula nacabaꞌ ca bëla, nacabaꞌ culuri z̃na. Naca gadyi guichobaꞌ. Dyia chi luzubaꞌ. Lëscanꞌ zu tu huio coron lao gadyi guichobaꞌ. \v 4 Conlë z̃bambaꞌ pquinobaꞌ tu cueꞌ quie lao tzona cueꞌ bélo lao yedyi layu. Caora naꞌ uzëbaꞌ lao nigula, benꞌ su bdaoꞌ quie, cuenda gaobaꞌ bdaoꞌ quienëꞌ bëꞌ subiꞌ. \v 5 Caora naꞌ uzu tu bdaoꞌ byu quie nigula naꞌ. Lëbdaoꞌ naꞌ, cati banacabiꞌ benꞌ huaca, huanabëꞌnëꞌ lao yedyi layu ta yuꞌu niꞌa xnezi. Naꞌra labeziꞌte Diuzi bdaoꞌ naꞌ, zeyuꞌanëꞌbiꞌ yesannëꞌbiꞌ ga reꞌnëꞌ lao xlatoguëꞌ. \v 6 Lëscanꞌ bz̃uno nigula naꞌ, zionëꞌ lao lato ga bidyia yuꞌu. Lëlato naꞌ nacan ga pcueza Diuzi ta gao nigula naꞌ lao tu mila chopa gayuhua tzona galo dza. \p \v 7 Cati ude beyudyi naꞌ, guca tu dila guibá. Naꞌra ángel Miguel len ja ángel quienëꞌ, udilalëjëꞌ lëbia guixiꞌ snia gula len ángel quiebaꞌ. \v 8 Pero biuz̃aqueꞌbaꞌ huelëbaꞌ ángel quiebaꞌ gan. Canaꞌ abeyudyi tiempo quiebaꞌ len ángel quiebaꞌ. Bira saqueꞌ sulëbaꞌ ángel quiebaꞌ guibá. \v 9 Canaꞌ guca uliojëꞌ lëbaꞌ guibá. Naꞌra lëbia guixiꞌ snia gula laobaꞌ xanꞌ taxiꞌihuiꞌ. Lëscanꞌ laobaꞌ Satanás. Lëbaꞌ rziꞌbaꞌ yëꞌ ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu. Canaꞌ guca uruꞌunjëꞌbaꞌ lao yedyi layu len ja ángel quiebaꞌ. \p \v 10 Naꞌra bedaꞌ tu rchiꞌ benëꞌ unënëꞌ zidzo guibá unanëꞌ cani: \p ―Babdyin dza ute usela Diuzi yaca benꞌ quienëꞌ. Barnabëꞌ Diuzi quiero len benꞌ naca Cristo quienëꞌ lao yedyi layu. Baoruꞌunjëꞌ benꞌ udao xquia yaca benꞌ nao xneza Jesús. Du dza, du yela, udao Satanás lëjëꞌ xquia lao Diuzi. \v 11 Bëjëꞌ gan lao taxiꞌibiꞌ nun quie guti Cristo, benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, bia naca gun quie Diuzi. Bëjëꞌ gan nun quie bibdzebijëꞌ udixogueꞌjëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Bibdzebijëꞌ chi guti ja benëꞌ lëjëꞌ, naꞌ uzujëꞌ dispuesto gatijëꞌ. \v 12 Pues yedaohuele leꞌe, benꞌ zu guibá. Pero bayëchiꞌ gula nacan quiele leꞌe, benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, laꞌacazi zule yu bidyi, laꞌacazi zule lao nisadaoꞌ. Naca bayëchiꞌ gula quiele como danꞌ baoyëzi xanꞌ taxiꞌibiꞌ yedyi layu ga nitaꞌle. Lega bdzaꞌnëꞌ nun quie danꞌ nezinëꞌ baruen bago dza yeyudyi yedu quienëꞌ. ―Canaꞌ una benꞌ naꞌ. \p \v 13 Naꞌra cati blëꞌë lëbia guixiꞌ snia gula cabëꞌ bëjëꞌ quiebaꞌ, uliojëꞌbaꞌ guibá, pquinojëꞌbaꞌ lao yedyi layu, caora naꞌ uzaꞌbaꞌ ziobaꞌ unaobaꞌ nigula, benꞌ baozu bdaoꞌ quie. \v 14 Pero bëꞌ Diuzi nigula naꞌ chopa xila yela ca xila psia cuenda sënëꞌ ladza tzionëꞌ lao lato ga bidyia yuꞌu, ga nacan zituꞌ. Lënigula naꞌ bëꞌjëꞌ ta udaonëꞌ lao tzona iza yugatzo. \v 15 Naꞌra bro nisa luꞌu ruꞌa bia guixiꞌ snia gula naꞌ, udixobaꞌ tu yao z̃e cuenda idyinnan ga zu nigula gatinëꞌ luꞌu nisa. \v 16 Pero gucalë layu nigula naꞌ, uxaꞌanaꞌ ruꞌan hueꞌenan nisa bro ruꞌa bia guixiꞌ snia gula. \v 17 Quie lenaꞌ lega bdzaꞌbaꞌ nigula naꞌ ziobaꞌ tzetilalëbaꞌ yaca z̃iꞌisuba nigula naꞌ, yaca benꞌ ruzu rue cabëꞌ mandado rue Diuzi, yaca benꞌ rnao con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Jesucristo du guicho du laꞌadyiꞌ. \c 13 \s1 Ni ruꞌen diꞌidzaꞌ quie chopa bia guixiꞌ bayatza gula \p \v 1 Naꞌra uzuaꞌ ruꞌa nisadaoꞌ ga naca layu bidyi, caora naꞌ blëꞌëdaꞌ bro itu bia guixiꞌ bayatza gula luꞌu nisadaoꞌ. Blëꞌëdaꞌ naca gadyi guichobaꞌ. Lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ dyia chi luzubaꞌ. Naꞌ tu huio lao luzubaꞌ zun tu huio coron. Lëscanꞌ lëꞌë gadyi guichojabaꞌ zu laojabaꞌ quie quie ca laojabaꞌ. Pero ca naca laojabaꞌ nacan ta utasi unioyacan Diuzi. \v 2 Naꞌra lëbia guixiꞌ bayatza gula, bia blëꞌëdaꞌ, nacabaꞌ forma ca bëdyi. Naca niꞌabaꞌ ca niꞌa oso. Zu ruꞌabaꞌ ca zu ruꞌa león. Caora naꞌ lëbia guixiꞌ snia gula nacabaꞌ ca bëla, bëꞌbaꞌ xlato bia guixiꞌ bayatza gula ga cueꞌbaꞌ. Lëscanꞌ bëꞌbaꞌ lëbaꞌ yelaꞌ rnabëꞌ ta inabëꞌbaꞌ lao yedyi layu. \v 3 Naꞌra tu guichobaꞌ zun tu hueꞌ ta gutin lëbaꞌ, pero beyaca hueꞌ naꞌ. Quie lenaꞌ lega beban ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu unaojëꞌbaꞌ. \v 4 Naꞌra uyonlaꞌadyiꞌjëꞌ bia guixiꞌ snia gula, como danꞌ bëꞌbaꞌ bia guixiꞌ bayatza gula yelaꞌ rnabëꞌ quiebaꞌ. Lëscanꞌ uyonlaꞌadyiꞌjëꞌ bia guixiꞌ bayatza gula. Naꞌ unajëꞌ caniga: \p ―Ganura zu naca ca lëbaꞌ. Nunu sue tilalë lëbaꞌ. \p \v 5 Naꞌra bia guixiꞌ snia gula bëꞌbaꞌ bia guixiꞌ bayatza gula lato ta huebaꞌ z̃e cuimbaꞌ ta utasi uniobaꞌ Diuzi. Lëscanꞌ bëꞌbaꞌ lëbaꞌ lato ta inabëꞌbaꞌ ca tu reꞌembaꞌ inabëꞌbaꞌ chopa galo chopa biuꞌ. \v 6 Naꞌra tamalatzague bë bia guixiꞌ bayatza gula unëbaꞌ contra Diuzi. Lega ptasi bniobaꞌ lëbëꞌ. Lëscanꞌ ptasi bniobaꞌ ga zu Diuzi guibá. Lëscanꞌ ptasi bniobaꞌ ja benꞌ zulënëꞌ naꞌ. \v 7 Caora naꞌ lëbia guixiꞌ snia gula bëꞌbaꞌ bia guixiꞌ bayatza gula lato ta tilalëbaꞌ ja benꞌ quie Diuzi hasta huebaꞌ lëjëꞌ gan. \v 8 Naꞌ yaca benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, yaca benꞌ bizu laojëꞌ lëꞌë lista ta bë Diuzi tu binecuëchinëꞌ yedyi layu, uyonlaꞌadyiꞌjëꞌ bia guixiꞌ bayatza gula. Lëlista napa benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, benꞌ guti dza naꞌ. Rguixogueꞌn quie benꞌ de yelaꞌ naban quie tuzioli. \p \v 9 Chi zu ja benꞌ ruzënaga, reyaꞌalaꞌ uzënagajëꞌ dyëꞌëdi ca rniaꞌ. \v 10 Chi nu benꞌ hue yaca benꞌ quie Diuzi preso, lëscanꞌ huadyin dza gacarëjëꞌ preso. Chi nu benꞌ guti benꞌ quie Diuzi conlë espada, lëscanꞌ conlë espada gatirëjëꞌ. Quie lenaꞌ, reyaꞌalaꞌ sue benꞌ quie Diuzi sudyiꞌilëjëꞌ Diuzi dyëꞌëdi. \p \v 11 Naꞌra ude naꞌ, blëꞌëdaꞌ itu bia guixiꞌ bayatza gula ta brobaꞌ luꞌu yu. Dyia chopa luzubaꞌ ca luzu becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, pero unëbaꞌ zidzo gula. \v 12 Naꞌra ca de yelaꞌ rnabëꞌ quie bia guixiꞌ bayatza gula, bia blëꞌëdaꞌ tanëro, lëscanꞌ derë yelaꞌ rnabëꞌ quie bia guixiꞌ bayatza gula, bia blëꞌëdaꞌ taorupe. Pues con ca mandado reꞌen bia nëro hue bia urupe, canaꞌ ruecazibaꞌ. Caora naꞌ bë bia urupe mandado tzionlaꞌadyiꞌ yugulu benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu bia nëro, bia beyaca hueꞌ zu guichogue ta guti lëbaꞌ. \v 13 Lëscanꞌ bëbaꞌ yelaꞌ milagro quiebaꞌ hasta ruquinobaꞌ guiꞌ guibá rguinon lao yedyi layu ta ilëꞌë ja benëꞌ len. \v 14 Naꞌra nun quie yelaꞌ milagro bë bia urupe zaquëꞌlao bia nëro, canaꞌ uz̃iꞌbaꞌ yëꞌ ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu. Canaꞌ bëbaꞌ mandado hue ja benëꞌ tu ta naca forma quie bia nëro, bia zu hueꞌ ga uchugu espada guichobaꞌ, pero beyacabaꞌ zubaꞌ. \v 15 Naꞌra bia urupe bëbaꞌ yelaꞌ milagro quiebaꞌ, bëbaꞌ mandado ta inë tu ta naca forma quie bia nëro ta huenan mandado gati ja benꞌ birionlaꞌadyiꞌ lënan. \v 16 Lëscanꞌ bëbaꞌ itu mandado ta uzu tu sello quiebaꞌ zaquëꞌ naꞌa yebë ja benëꞌ, o zaquëꞌ z̃gajëꞌ, laꞌacazi xcuidiꞌ, laꞌacazi benꞌ huaca, laꞌacazi benꞌ uñaꞌa, laꞌacazi benꞌ yëchiꞌ, laꞌacazi benꞌ nadaꞌo, laꞌacazi benꞌ libre. \v 17 Lëscanꞌ, chi nu ja benꞌ bizu sello quiebaꞌ, o chi bizu laobaꞌ, o chi bizu número quie laobaꞌ, naꞌra bisaqueꞌ gaꞌojëꞌ bi cosa, bisaqueꞌ yeyutiꞌjëꞌ bi cosa. \v 18 Reyaꞌalaꞌ inezi nu benꞌ rioñeꞌe cabëꞌ nan niga. Chi nacale benꞌ rioñeꞌe, ulelaba ca naca número quie lëbia guixiꞌ bayatza gula. Lënúmero naꞌ nacan número quie tu beꞌmbyu. Cani naca número quiebaꞌ: Xopa gayuhua tzona galo xopa naca número quiebaꞌ. \c 14 \s1 Rula tu gayuhua chopa galo tapa mila benëꞌ tu canto cubi \p \v 1 Naꞌra ude naꞌ, unaꞌa blëꞌëdaꞌ benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. Zënëꞌ ga zu tu yaꞌa laona yaꞌa Sión. Zëlënëꞌ tu gayuhua chopa galo tapa mila benëꞌ. Blëꞌëdaꞌ z̃ga ja benꞌ naꞌ zu lao benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, lëscanꞌ zu lao xuzinëꞌ. \v 2 Naꞌra bedaꞌ ca tu rchiꞌ yao z̃e gula uyëzin guibá. Naca rchiꞌn ca tu rchiꞌ yesa cati rëpin ratzon fuerte gula. Lëscanꞌ naca rchiꞌn ca rchiꞌ zë ja benꞌ ruxidyi ja arpa. \v 3 Caora naꞌ bedaꞌ rula ja benꞌ naꞌ tu canto cubi. Zëjëꞌ zaquëꞌlao lao xlato Diuzi ga zu yaca benꞌ naca ca forma bia guixiꞌ len ja benꞌ gula. Ni tu ja benꞌ tula biraca gula ca tacubi rula ja benꞌ naꞌ. Tuzi ja benꞌ naca tu gayuhua chopa galo tapa mila, ja benꞌ psela Diuzi de entre ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, tuzi lëjëꞌ racajëꞌ rulajëꞌ tu tacubi. \v 4 Ni tu lasa bigusilëjëꞌ nigula binaca z̃gulajëꞌ. Bibi xquia napajëꞌ. Naꞌra rnaojëꞌ benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ con gatezi zionëꞌ. Psela Diuzi lëjëꞌ de entre ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu cuenda gacajëꞌ benꞌ nëro, benꞌ naca gun quie Diuzi lënëꞌ benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. \v 5 Ni tu diꞌidzaꞌ huiziꞌ yëꞌ biunajëꞌ. Ni tu xquia binapajëꞌ zëjëꞌ zaquëꞌlao lao xlato Diuzi. \s1 Ni rnan quie diꞌidzaꞌ udixogueꞌ tzona lao ángel ja benëꞌ \p \v 6 Naꞌra blëꞌëdaꞌ itu ángel rzënëꞌ ladza gatzo guibá. Rguixogueꞌnëꞌ benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Lëdiꞌidzaꞌ naꞌ nacan tali tuzioli. Rguixogueꞌnëꞌ benꞌ quie yugulute nación, len benꞌ quie yugulute ren, len benꞌ quie yugulute cueꞌ diꞌidzaꞌ, len benꞌ quie yugulute yedyi. \v 7 Caora naꞌ una ángel naꞌ zidzo gula unëꞌ cani: \p ―Reyaꞌalaꞌ gapale Diuzi balaꞌana huelenëꞌ benꞌ z̃e, como danꞌ abdyin hora huenëꞌ juicio. Reyaꞌalaꞌ tzionlaꞌadyiꞌle Diuzi, benꞌ bë guibá, len yedyi layu, len nisadaoꞌ, len ga rlë nisa. \p \v 8 Naꞌra una itu ángel unëꞌ cani: \p ―Aoca quie Babilonia, aoca quie Babilonia, porque naca ciudad Babilonia ca quie tu nigula ruꞌe benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu vino ta yoꞌojëꞌ iz̃udyijëꞌ huelëjëꞌ lëbëꞌ tabayatza gula. \p \v 9 Naꞌra una ángel uyune. Unëꞌ zidzo gula unëꞌ caniga: \p ―Con nu benꞌ tzionlaꞌadyiꞌ lëbia guixiꞌ bayatza gula, o chi tzionlaꞌadyiꞌjëꞌ tu ta naca ca forma quiebaꞌ, chanꞌ hueꞌjëꞌ lato su marca quiebaꞌ lao z̃gajëꞌ, o chi lao naꞌajëꞌ, \v 10 caora naꞌ hue Diuzi lëjëꞌ tu castigo huala gula. Lega idzaꞌ Diuzi lëjëꞌ biyeyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëꞌ lëjëꞌ. Huayeijëꞌ conlë guiꞌ len itu guiꞌ raꞌalaꞌ laona azufre. Huayeijëꞌ zacaꞌlao lao ángel quie Diuzi len benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. \v 11 Huayasa dzen ga tzeijëꞌ tuzioli. Yugu dza, yugu yela, bide huezilaꞌadyiꞌ quie benꞌ uyonlaꞌadyiꞌ lëbia guixiꞌ bayatza gula len benꞌ uyonlaꞌadyiꞌ tu ta naca ca forma quiebaꞌ, benꞌ bëꞌ lato uzu marca quiebaꞌ cabëꞌ laobaꞌ. \v 12 Quie lenaꞌ nu benꞌ naca benꞌ quie Diuzi, benꞌ rue ca mandado ruenëꞌ, benꞌ nao xneza Jesús du guicho du laꞌadyiꞌ, reyaꞌalaꞌ cuezajëꞌ dyëꞌëdi, reyaꞌalaꞌ gacajëꞌ benꞌ de paciencia. \p \v 13 Naꞌra bedaꞌ tu rchiꞌ benëꞌ uyëzin guibá. Unëꞌ nëꞌëdiꞌ caniga: \p ―Bzu lëꞌë guichi cabëꞌ niaꞌ caniga: “Huaca huen quie benꞌ baguti, benꞌ bë quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Desde naꞌa sulao huaca huen quiejëꞌ.” Lëscanꞌ una Bichi Be quie Diuzi cani: “Huaca huen quiejëꞌ. Huezilaꞌadyiꞌjëꞌ abeyudyi cabëꞌ dyin quie Diuzi bëjëꞌ. Cabëꞌ unaojëꞌ quie Diuzi dza udajëꞌ lao yedyi layu, lenaꞌ ruluꞌen nacajëꞌ benꞌ quie Diuzi.” \s1 Beziꞌ Diuzi cosecha quie yedyi layu \p \v 14 Naꞌra unaꞌa blëꞌëdaꞌ tu beo bezëri. Lao beo naꞌ ureꞌ tu benꞌ naca bichi yugulu benëchiꞌ. Zu tu corona de oro guichonëꞌ. Zënëꞌ tu espada leco ta neduchiꞌtzague. \v 15 Naꞌra bero itu ángel ga zu Diuzi guibá. Unënëꞌ zidzo rulidzanëꞌ benꞌ reꞌ lao beo unëꞌ caniga: \p ―Conlë espada leco quioꞌ ichuguloꞌ yeziuꞌ cosecha, como danꞌ abdyin hora bara cosecha de lao yedyi layu. \v 16 Naꞌra conlë espada leco quie benꞌ reꞌ lao beo, uchugunëꞌ beziꞌnëꞌ cosecha quienëꞌ de lao yedyi layu. \p \v 17 Naꞌra bero itu ángel ga zu Diuzi guibá. Zërënëꞌ itu espada leco ta neduchiꞌtzague. \v 18 Naꞌra bero itu ángel ga zu ruꞌaba quie Diuzi guibá, benꞌ rnabëꞌ quie guiꞌ. Unënëꞌ zidzo gula blidzanëꞌ benꞌ zë espada leco ta neduchiꞌtzague rëbinëꞌ lëbëꞌ cani: \p ―Ichugoꞌ z̃iza bedzuliꞌ de lao yedyi layu como aranan. \p \v 19 Naꞌra uchugo ángel naꞌ z̃iza bedzuliꞌ de lao yedyi layu. Uz̃iꞌnëꞌ cosecha z̃iza bedzuliꞌ bdzeꞌnëꞌn luꞌu pilo ta isinëꞌ nisa quien. Cabëꞌ guca quie z̃iza bedzuliꞌ, canaꞌ hue Diuzi quie ja benëꞌ dza huenëꞌ juicio. \v 20 Naꞌra bzi z̃iza bedzuliꞌ naꞌ nisa quien ruꞌa yedyi naꞌ. Caora naꞌ bro ren zila gula ruꞌa pilo. Tanto bro ren ureꞌn tasibi ca tu sibi naca ruꞌa caballo. Canaꞌ ureꞌn sibi tzona gayuhua kilómetro. Tu canaꞌ ureꞌn yelaꞌ z̃e quien. \c 15 \s1 Nuꞌa ja ángel zelao gadyi castigo \p \v 1 Naꞌra blëꞌëdaꞌ itu seña taz̃e guibá ta naca ta yebanero: Blëꞌëdaꞌ igadyi ángel nuꞌajëꞌ gadyi cueꞌ castigo ta naca ga zelaozi gadyi castigo. Zelao naꞌ iyudyi yelaꞌ rdzaꞌ quie Diuzi. \p \v 2 Lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ tu ta naca ca nisadaoꞌ, pero rnaꞌn ca yaohuan ta yuꞌu guiꞌ. Blëꞌëdaꞌ zë ja benꞌ lao nisadaoꞌ naꞌ, ja benꞌ uzue biuyonlaꞌadyiꞌjëꞌ lëbia guixiꞌ bayatza gula. Lëscanꞌ biuyonlaꞌadyiꞌjëꞌ tu ta naca ca forma quiebaꞌ, bibëjëꞌ lato sujëꞌ número quiebaꞌ ta bigaca quiebaꞌ lëjëꞌ. Napajëꞌ arpa ta bëꞌ Diuzi lëjëꞌ. \v 3 Naꞌra rulajëꞌ tu ta bila Moisés dza naꞌ. Lëscanꞌ rularëjëꞌ tu ta rula benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ naꞌ. Lenaꞌ rnan cani: \q1 Yugulu ta bëloꞌ nacan tahuen gula, nacan ta yebanendoꞌ, Señor. \q1 Diuzi quiendoꞌ luëꞌ, nacoꞌ benꞌ de yugulute yelaꞌ huaca quie. \q1 Puro tali, puro ta naca dugalo naca quioꞌ. \q1 Luëꞌ rnabëꞌloꞌ yugulu nación. \q1 \v 4 Reyaꞌalaꞌ tzionlaꞌadyiꞌ yugulu ja benëꞌ luëꞌ, Señor. \q1 Reyaꞌalaꞌ hue yugulu ja benëꞌ luëꞌ benꞌ z̃e. \q1 Tuzi luëꞌ nacoꞌ benꞌ laꞌiya. \q1 Huida yugulu ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu ta tzionlaꞌadyiꞌjëꞌ luëꞌ, porque blëꞌëjëꞌ rueloꞌ puro ta naca tali. \p \v 5 Ude beyudyi naꞌ, unaꞌa blëꞌëdaꞌ neyalo idaoꞌ ga zu Diuzi guibá. Blëꞌëdaꞌ ruꞌaba ga nudzeꞌjëꞌ tabla yo ga zu diꞌidzaꞌ ley quie Diuzi. \v 6 Luꞌu idaoꞌ naꞌ bro igadyi ángel. Nuꞌajëꞌ gadyi cueꞌ castigo. Nacojëꞌ laꞌariꞌ yëri gula ta raca titiꞌ. Yuꞌu cinta de oro ruꞌachuꞌujëꞌ. \v 7 Naꞌra blëꞌëdaꞌ tu benꞌ naca forma ca bia guixiꞌ bëꞌnëꞌ gadyi ángel tu huio copa de oro ta yudzu castigo huala gula ta hue Diuzi, benꞌ zu tuzioli. \v 8 Naꞌra yelaꞌ huaca quie Diuzi bedzaꞌ dzen luꞌu idaoꞌ quienëꞌ. Naꞌ nunu saqueꞌ tzuꞌu luꞌu idaoꞌ naꞌ tu bineyudyi hue Diuzi gadyi castigo ta nuꞌa gadyi ángel. \c 16 \s1 Ni rnën quie gadyi copa yudzo castigo \p \v 1 Naꞌra bedaꞌ rchiꞌ tu benëꞌ unënëꞌ zidzo gula luꞌu idaoꞌ naꞌ. Unëꞌ rëbinëꞌ gadyi ángel cani: \p ―Uletzio uletzelato copa ta yudzo castigo huala gula quie Diuzi lao yedyi layu. \p \v 2 Naꞌra uyo ángel nëro yelatonëꞌ copa quienëꞌ lao yedyi layu. Caora naꞌ yugulu benꞌ zu marca quie bia guixiꞌ bayatza gula, benꞌ uyonlaꞌadyiꞌ tu ta naca forma quiebaꞌ, ulë yëdzoꞌ bërëꞌ mala gula lëjëꞌ. Lega castigo gula gucajëꞌ. \p \v 3 Naꞌra uyo ángel urupe yelatonëꞌ copa quienëꞌ lao nisadaoꞌ. Caora naꞌ beyaca nisadaoꞌ naꞌ ca ren quie benꞌ huati, lëscanꞌ guti yugute bia yuꞌu neban luꞌunan. \p \v 4 Naꞌra uyo ángel uyune yelatonëꞌ copa quienëꞌ luꞌu ja yao len ga rlë nisa lao yedyi layu. Caora naꞌ beyaca nisa naꞌ ca ren. \v 5 Lëscanꞌ bedaꞌ unë itu ángel, benꞌ rnabëꞌ nisa de lao yedyi layu unëꞌ cani: \p ―Tahuen gula rueloꞌ rchugobëꞌloꞌ quie ja benëꞌ. Luëꞌ nacoꞌ Diuzi, benꞌ laꞌiya. Luëꞌ nacoꞌ benꞌ azucazi desde tiempote. \v 6 Nacan ta yuꞌu niꞌa xnezi babëloꞌ quiejëꞌ, como danꞌ bëtijëꞌ blatojëꞌ ren quie yaca benꞌ naca laꞌiya quioꞌ, blatojëꞌ ren quie benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzoꞌ dza naꞌ. Naꞌra luëꞌ baoꞌ mandado yoꞌojëꞌ nisa ren naꞌa. Pues canaꞌ reyaꞌalaꞌ gaca quiejëꞌ. \p \v 7 Lëscanꞌ bedaꞌ unë itu benꞌ zu ruꞌaba unëꞌ caniga: \p ―Xuzindoꞌ Diuzi. Luëꞌ nacoꞌ benꞌ de yugulute yelaꞌ huaca quie. Nacan ta yuꞌu niꞌa xnezi cabëꞌ babëloꞌ baochugubëꞌloꞌ quiejëꞌ. \p \v 8 Naꞌra uyo ángel udape yelatonëꞌ copa quienëꞌ lao obidza. Caora naꞌ bëꞌ Diuzi lëbëꞌ fuerza ta uzeinëꞌ yaca benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu. \v 9 Naꞌra uyeitzaguejëꞌ, pero bibetzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ, bibëjëꞌ Diuzi benꞌ z̃e, denꞌ ptasi bniolajëꞌ Diuzi, benꞌ rue ca castigo raca quiejëꞌ. \p \v 10 Naꞌra uyo ángel gaꞌyoꞌ yelatonëꞌ copa quienëꞌ lao xlato bia guixiꞌ bayatza gula. Caora naꞌ begaꞌn chula lato ga rnabëꞌbaꞌ, lëscanꞌ udiꞌin ja benëꞌ ludyijëꞌ tanto ulajëꞌ. \v 11 Pero bibetzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ ta bira huejëꞌ cabëꞌ naca tamala ruejëꞌ, denꞌ ptasi bniolajëꞌ Diuzi, benꞌ zu guibá, nun quie danꞌ lega ulajëꞌ uzujëꞌ yedzoꞌ bërëꞌ. \p \v 12 Naꞌra uyo ángel xopa yelatonëꞌ copa quienëꞌ luꞌu yao z̃e laona Eufrates. Caora naꞌ beyuꞌe nisa quie yao naꞌ, beyacan layu bidyi cuenda uyalo tu neza ga ude ja soldado quie rey, benꞌ zaꞌ zacaꞌ rlë ubidza. \p \v 13 Naꞌra blëꞌëdaꞌ bro tzona bichi be mala nacajan forma ca quiëꞌdzoꞌ. Brojabaꞌ luꞌu ruꞌa bia guixiꞌ snia gula, bia naca Satanás. Lëscanꞌ brojabaꞌ luꞌu ruꞌa bia guixiꞌ bayatza gula. Lëscanꞌ brojabaꞌ luꞌu ruꞌa benꞌ rguixogueꞌ diꞌidzaꞌ hueziꞌ yëꞌ. \v 14 Naꞌra lëja bichi be mala naꞌ, nacajan bichi be quie taxiꞌihuiꞌ. Ruejan seña, ruejan yelaꞌ milagro. Naꞌ riojan retupajan ja rey, benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, ta yedupajëꞌ tu dza bzu Diuzi, dza belaotzegue, dza cati tilalëjëꞌ Diuzi, benꞌ de yugulute yelaꞌ huaca quie. \p \v 15 Naꞌra una Jesucristo: “Gapale cuidado, porque tu sasazi yeguidaꞌ baꞌalaꞌcazi raquele biyeguidaꞌ. Huaca huen quie benꞌ zu rbeza nëꞌëdiꞌ cati yeguidaꞌ, porque benꞌ birbeza nëꞌëdiꞌ, naca quienëꞌ ca quie benꞌ rasi, benꞌ biracabëꞌ tu sasazi idyin benꞌ uban z̃an yuꞌu quienëꞌ. Huele listo cuezale nëꞌëdiꞌ dyëꞌëdi cuenda bigaca yelaꞌ stuꞌ quiele cati idyin hora yeguidaꞌ.” Canaꞌ una Jesucristo. \v 16 Caora naꞌ betupa ja bichi be mala quie ja rey nitaꞌ lao yedyi layu tu lugar ga lao Armagedón diꞌidzaꞌ hebreo. \p \v 17 Naꞌra uyo ángel gadyi yelatonëꞌ copa quienëꞌ ladzazi. Caora naꞌ desde luꞌu idaoꞌ zu guibá ga zu xlato Diuzi, naꞌte bro tu rchiꞌ beneꞌ unanëꞌ caniga: \p ―Aoca. \p \v 18 Caora naꞌ uyëpi yesa, gotzo bdyito hueziuꞌ, lëscanꞌ guca uz̃uꞌ fuerte gula. Naꞌ lega psisin yedyi layu. Ni tu lasa binez̃uꞌ fuerte gula cabëꞌ uz̃uꞌ huala gula guca. Tu lala nitaꞌ ja benëꞌ lao yedyi layu, binegacacazi canaꞌ. \v 19 Aodyiaguiꞌ lëyedyi belaotera, naꞌ gucan tzona cueꞌ. Aozuriꞌ ja ciudad de lao yedyi layu. Caora naꞌ bezaꞌlaꞌadyiꞌ Diuzi quie ciudad Babilonia, ciudad belaotera. Bë Diuzi castigo huala gula quie benꞌ ciudad Babilonia nun quie lega bdzaꞌnëꞌ cabëꞌ bë ja benꞌ ciudad naꞌ. \v 20 Lëscanꞌ abeyula ga de yu bidyi luꞌu nisadaoꞌ, lëscanꞌ abeyula yugulu yaꞌa. \v 21 Gusiꞌ yo hueziuꞌ yela gula guibá. Gusiꞌn lao ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu. Naca yelaꞌ ziꞌi quien chopa galo kilo tu tun. Pero ptasi bniola ja benëꞌ Diuzi nun quie danꞌ besiꞌnëꞌ yo hueziuꞌ gucajëꞌ tu castigo huala gula. \c 17 \s1 Bë Diuzi castigo tu nigula bayatza, nigula rutiꞌ gusto quie \p \v 1 Caora naꞌ bida tu ángel, benꞌ naca gadyi benꞌ yelato gadyi copa unanëꞌ nëꞌëdiꞌ caniga: \p ―Uda, uluꞌenaꞌ luëꞌ cabëꞌ castigo gaca quie nigula bayatza gula, nigula rutiꞌ gusto quie, benꞌ reꞌ lao nisadaoꞌ. \v 2 Naꞌra ja rey naꞌ, benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, bëlëjëꞌ lënigula naꞌ tabayatza gula, ta bireyaꞌalaꞌ huelëjëꞌ lëbëꞌ. Lëscanꞌ ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, ahueꞌejëꞌ vino quienëꞌ uz̃udyijëꞌ bërëjëꞌ tabayatza gula ta bireyaꞌalaꞌ huelëjëꞌ lëbëꞌ. \p \v 3 Naꞌra dyin quie Bichi Be quie Diuzi guca quiaꞌ ca benꞌ uxusa blëꞌëdaꞌ tu ángel uquiëꞌnëꞌ nëꞌëdiꞌ tu lao lato ga bidyia yuꞌu. Naꞌ blëꞌëdaꞌ dyia tu nigula xcuꞌudzu tu bia guixiꞌ nacabaꞌ z̃na. Blëꞌëdaꞌ dyia laobaꞌ diꞌidzaꞌ ta rutasi runiobaꞌ lao Diuzi. Blëꞌëdaꞌ zu gadyi guichobaꞌ, lëscanꞌ dyia chi luzubaꞌ. \v 4 Naꞌra lënigula naꞌ naconëꞌ tu vestido naca culuri tamorado len taz̃na. Naca tzaꞌonëꞌ conlë oro, len yo tzaoꞌ, len perla. Lëscanꞌ zënëꞌ tu copa de oro ta yudzu ta naca bayatza gula cabëꞌ bëlënëꞌ ja beꞌmbyu. \v 5 Naꞌra z̃ga nigula naꞌ zu letra rguixogueꞌn cabëꞌ laohuëꞌ, pero negachiꞌzi naca laohuëꞌ. Cani rnën lëꞌë z̃ganëꞌ: “Nëꞌëdiꞌ laohuaꞌ Babilonia. Nacaꞌ z̃naꞌ yugulu nigula bayatza, nigula rutiꞌ gusto quie. Nacaꞌ z̃naꞌ yugulu ta naca mala gula de lao yedyi layu.” \v 6 Naꞌra blëꞌëdaꞌ raca tondo guicho nigula naꞌ ca raca tondo guicho benꞌ z̃udyi. Raca tondo guichonëꞌ nun quie dulaꞌ quienëꞌ ulato ren quie ja benꞌ quie Diuzi, len ja benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Jesús. Pues dulaꞌ quienëꞌ gutijëꞌ. Caora blëꞌëdaꞌ ca naca quienëꞌ, lega bebanedaꞌ. \v 7 Naꞌra unë ángel naꞌ nëꞌëdiꞌ cani: \p ―¿Bixquienꞌ lega rebaneloꞌ? Naꞌ uzioñeꞌedaꞌ luëꞌ cabëꞌ naca ta negachiꞌ quie nigula naꞌ, len quie bia guixiꞌ, bia dyia nigula naꞌ, bia zu gadyi guichogue, bia naca chi luze. \v 8 Lëbia guixiꞌ blëꞌëloꞌ, nacabaꞌ bia uzu dza naꞌte, pero bira zubaꞌ naꞌa, pero huarobaꞌ luꞌu pozo zituꞌ gula ga yuꞌubaꞌ. Bëꞌ yeyudyi naꞌ, te quiebaꞌ tuzioli. Huebane ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, ja benꞌ bizu laohue luꞌu libro ta naca lista quie benꞌ de yelaꞌ neban quie tuzioli. Desde dza cati ureꞌ dyilayu bizu laojëꞌ lëꞌë lista. Huebanejëꞌ cati ilëꞌëjëꞌ lëbia guixiꞌ, bia uzu dza naꞌte, pero bira zubaꞌ naꞌa, pero huarobaꞌ yezubaꞌ tatula. \p \v 9 ’Ni rniaꞌ tu diꞌidzaꞌ para nu benꞌ tzioñeꞌe len. Rniaꞌ lëgadyi guicho bia guixiꞌ rnërën quie gadyi yaꞌa ga dyia nigula naꞌ. \v 10 Lëscanꞌ lëgadyi guichobaꞌ rnërën quie gadyi rey. Naꞌra quie gaꞌyoꞌ rey naꞌ abeyudyi bedu quiejëꞌ. Itunëꞌ rnabëꞌnëꞌ naꞌa. Itunëꞌ nerdzioguera idyin dza inabëꞌnëꞌ. Cati idyin dza inabëꞌ zelao benꞌ gadyi, biinabëꞌnëꞌ zi dza. \v 11 Naꞌra lëbia guixiꞌ, bia uzu dza naꞌte, pero bira zubaꞌ naꞌa, lëbaꞌ huarobaꞌ gacabaꞌ xuna rey. Entre laguedyi gadyi benꞌ rey, huarobaꞌ gacabaꞌ rey xuna, pero bëꞌ yeyudyi naꞌ, te quiebaꞌ tuzioli. \p \v 12 ’Quie lao chi luzubaꞌ ta blëꞌëloꞌ, lenan rnërën quie chi rey, benꞌ binesulao inabëꞌ. Huacajëꞌ rey, pero tu chiꞌzi inabëꞌjëꞌ len lëbia guixiꞌ. \v 13 Naꞌra lao chi rey naꞌ huazujëꞌ de acuerdo ta hueꞌjëꞌ lëbia guixiꞌ naꞌ yelaꞌ rnabëꞌ quiejëꞌ ta inabëꞌbaꞌ. \v 14 Caora naꞌ huadilalëjëꞌ benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, pero hue benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ gan. Huenëꞌ gan como danꞌ naquëꞌ xanꞌ yugulu benꞌ rnabëꞌ, lëscanꞌ naquëꞌ xanꞌ yugulu benꞌ naca rey. Ulio Diuzi pserenëꞌ yaca benꞌ naca benꞌ quienëꞌ. Nacajëꞌ benꞌ bipsan unao xnezëꞌ. \p \v 15 Lëscanꞌ una ángel naꞌ nëꞌëdiꞌ caniga: \p ―Nisadaoꞌ ta blëꞌëloꞌ ganꞌ dyia nigula bayatza gula, nigula rutiꞌ gusto quie, lenaꞌ rguixogueꞌn quie ja ciudad, len quie ja benëꞌ, len quie ja diꞌidzaꞌ len quie ja nación. \v 16 Naꞌra quie chi luzu bia guixiꞌ naca rey ta blëꞌëloꞌ, lëyaca rey naꞌ udiejëꞌ nigula bayatza gula, nigula rutiꞌ gusto quie. Usanlaꞌadyiꞌjëꞌ lëbëꞌ. Hualëchojëꞌ z̃abanëꞌ ta tanëꞌ du gaꞌalaꞌ guidinëꞌ. Lëscanꞌ gaojëꞌ bëꞌëlaꞌ z̃ubaꞌ quienëꞌ, naꞌ uzeijëꞌ cuerpo quienëꞌ. \v 17 Cabëꞌ reꞌen Diuzi gaca, canaꞌ udzeꞌnëꞌ pensari luꞌu guicho laxtaꞌojëꞌ ta huejëꞌ quienëꞌ cabëꞌ reꞌennëꞌ, laꞌacazi biracabëꞌjëꞌ chi Diuzi hue quiejëꞌ canaꞌ. Quie lenaꞌ huazujëꞌ de acuerdo hueꞌjëꞌ yelaꞌ rnabëꞌ quiejëꞌ lao naꞌa bia guixiꞌ ta gacabaꞌ rey inabëꞌbaꞌ lëjëꞌ. Canaꞌ gaca quiejëꞌ hasta izu diꞌidzaꞌ cabëꞌ una Diuzi. \v 18 Naꞌra lënigula naꞌ blëꞌëloꞌ, naquëꞌ lëyedyi belaotera ga rnabëꞌjëꞌ ja rey nitaꞌ lao yedyi layu. \c 18 \s1 Aoca quie ciudad Babilonia \p \v 1 Naꞌra ude beyudyi naꞌ, blëꞌëdaꞌ itu ángel, benꞌ detzague yelaꞌ rnabëꞌ quie, uyëzinëꞌ guibá. Naꞌra tantozi naquëꞌ raca titiꞌ, uyuꞌu xniꞌ quienëꞌ lao yedyi layu. \v 2 Caora naꞌ unë ángel naꞌ zidzo unanëꞌ caniga: \p ―Aoca quie Babilonia, aoca quie Babilonia. Naca Babilonia ciudad belaotera, pero abeyacan ciudad ga rda ja taxiꞌihuiꞌ. Abeyacan ca beló ga yuꞌu yugu cueꞌ bichi be mala. Abeyacan lidyi ja bia mala gula, bia rzë ladza, bia naca bayatza gula. \v 3 Canaꞌ guca quie Babilonia, como danꞌ naca ciudad Babilonia ca quie tu nigula mala, nigula rutiꞌ gusto quie. Ahueꞌe benꞌ quie yugulu nación vino quienëꞌ. Bëlëjëꞌ lëbëꞌ tabayatza, ta bireyaꞌalaꞌ huelëjëꞌ nigula. Lëscanꞌ ja rey nitaꞌ lao yedyi layu, bëlëjëꞌ lëbëꞌ tabayatza gula, ta bireyaꞌalaꞌ huelëjëꞌ nigula. Lëscanꞌ ja benꞌ yuꞌu huëtiꞌ, benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, beyacajëꞌ benꞌ uñaꞌa gula nun quie danꞌ bërëlëjëꞌ nigula naꞌ tabayatza gula, ta bireyaꞌalaꞌ huelëjëꞌ nigula. \p \v 4 Naꞌra bedaꞌ tu rchiꞌ itu benꞌ zu guibá. Unanëꞌ cani: \p ―Leꞌe benꞌ naca benꞌ quiaꞌ. Ulero ciudad naꞌ tacuenda bihuerële cabëꞌ dulaꞌ xquia ruejëꞌ, ta bigaca quiele cabëꞌ castigo gacajëꞌ. \v 5 Tantozi baoye dulaꞌ xquia quiejëꞌ, una Diuzi abdyin dza huenëꞌ lëjëꞌ castigo. \v 6 Abdyin dza gaca nigula naꞌ castigo lëbi ca castigo bënëꞌ ja benꞌ tula. Chopa tantola huele nigula naꞌ castigo quie cabëꞌ tamala bënëꞌ. Hueꞌle nigula naꞌ ta yoꞌonëꞌ chopa tantola ta naca slaꞌ cabëꞌ ta bëꞌnëꞌ hueꞌe ja benꞌ tula. \v 7 Lëbizi ca bënëꞌ, bënëꞌ cuinnëꞌ benꞌ z̃e, lëbizi ca guquëꞌ benꞌ uñaꞌa nun quie bënëꞌ tabayatza, canaꞌ huele nigula naꞌ castigo ta yedzagalaotzeguenëꞌ. Cani rna nigula naꞌ luꞌu guicho laxtaꞌonëꞌ: “Ni riꞌa. Nacaꞌ benꞌ rnabëꞌ. Binacaꞌ nigula guti xquiuhue. Bisacaꞌyudyicazaꞌ.” Canaꞌ rnanëꞌ. \v 8 Quie lenaꞌ tu sasazi gataꞌ castigo quienëꞌ. Tu sasazi gataꞌ yelaꞌ guti quienëꞌ. Tu sasazi gataꞌ yelaꞌ rla quienëꞌ. Tu sasazi gataꞌ yelaꞌ rdue quienëꞌ. Naꞌ huayeinëꞌ conlë guiꞌ como danꞌ naca Diuzi benꞌ de yelaꞌ huaca quie baochugulinëꞌ quienëꞌ. \p \v 9 Huabedyi ja rey, benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, benꞌ bëlë lëbëꞌ tabayatza. Huabedyiyaꞌjëꞌ cati ilëꞌëjëꞌ rasa dzen ga reinëꞌ. \v 10 Naꞌra yegaꞌn ja rey naꞌ zituꞌ nun quie rdzebijëꞌ cabëꞌ castigo raca nigula naꞌ inajëꞌ caniga: \p ―¡Ay! ¡Bayëchiꞌ gula raca quie benꞌ ciudad Babilonia! Ciudad z̃e, ciudad belaotera naca ciudad Babilonia, pero tu sasazi blaꞌ castigo quiejëꞌ. \p \v 11 Lëscanꞌ huabedyi ja benꞌ yuꞌu huëtiꞌ, benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu. Huabedyijëꞌ nun quie aodyiaguiꞌ lëciudad naꞌ. Huabedyiyaꞌjëꞌ como danꞌ bira nitaꞌ nu ja benꞌ gaꞌo ta nuꞌajëꞌ rutiꞌjëꞌ \v 12 ta nuꞌajëꞌ oro, ta nuꞌajëꞌ plata, ta nuꞌajëꞌ yo tzaoꞌ, ta nuꞌajëꞌ perla, ta nuꞌajëꞌ laꞌariꞌ fino gula taculuri morado len taculuri z̃na. Lëscanꞌ bira nitaꞌ nu ja benꞌ gaꞌo ta nuꞌajëꞌ yugu cueꞌ ja yaga rlaꞌ z̃ixi z̃eo, ta nuꞌajëꞌ marfil, ta nuꞌajëꞌ yaga fino, ta nuꞌajëꞌ bronce, ta nuꞌajëꞌ guibá, ta nuꞌajëꞌ mármol. \v 13 Lëscanꞌ bira nitaꞌ nu ja benꞌ gaꞌo ta nuꞌajëꞌ canela, ta nuꞌajëꞌ rchinlaza, ta nuꞌajëꞌ yalo, ta nuꞌajëꞌ aceite mirra len aceite tula ta rlaꞌ badan gula, ta nuꞌajëꞌ vino, ta nuꞌajëꞌ aceite olivo, ta nuꞌajëꞌ yezo fino, ta nuꞌajëꞌ trigo. Lëscanꞌ nequiëꞌjëꞌ bia ruꞌa yuaꞌ, nequiëꞌjëꞌ becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, nequiëꞌjëꞌ caballo, nusaꞌjëꞌ carreta, hasta nequiëꞌjëꞌ benëꞌ ta yeyutiꞌjëꞌ. \v 14 Naꞌra cani ina yaca benꞌ huëtiꞌ rëbijëꞌ yaca benꞌ ciudad naꞌ: \p ―Bira de taz̃ixi cabëꞌ taz̃ixi lega yaxele dza naꞌ. Aode quie yelaꞌ uñaꞌa quiele, aode quie tafino ta de quiele dza naꞌ. \p \v 15 Naꞌra ja benꞌ rutiꞌja tanaꞌ, benꞌ guca benꞌ uñaꞌa nun quie bëjëꞌ huëtiꞌ ciudad naꞌ, bira tziojëꞌ gaꞌalaꞌ ga reꞌ ciudad naꞌ. Huegaꞌnjëꞌ zituꞌ nun quie rdzebijëꞌ quie castigo raca ja benꞌ ciudad naꞌ. Huabedyijëꞌ huaquejëꞌ bayëchiꞌ. \v 16 Cani inajëꞌ: \p ―¡Ay! ¡Bayëchiꞌ gula raca quie ciudad naꞌ! Guca ciudad naꞌ ca quie tu nigula naco tu laꞌariꞌ fino de culuri morado len culuri z̃na. Guca ciudad naꞌ ca quie tu nigula naca tzaoꞌ con oro, len yo tzaoꞌ, len perlas. \v 17 Pero tu sasazi aoniti yelaꞌ uñaꞌa quienëꞌ. \p Naꞌra yugulu benꞌ naca xanꞌ barco, len benꞌ naca pasajero quiejëꞌ, len benꞌ rue dyin quie barco, len benꞌ huëtiꞌ, benꞌ rseꞌelaꞌ ja yuaꞌ quie ta tzion yedyi tula, caora naꞌ bira tziojëꞌ ciudad naꞌ huegaꞌnjëꞌ zituꞌ. \v 18 Cati ilëꞌëjëꞌ rasa dzen rei ciudad naꞌ, naꞌra huabedyiyaꞌjëꞌ inajëꞌ caniga: \p ―¡Bira de ciudad belaotera ca ciudad niga! \p \v 19 Naꞌra udzeꞌjëꞌ yu guichojëꞌ, huabedyijëꞌ gaquejëꞌ bayëchiꞌ, cuedyiyaꞌjëꞌ, inajëꞌ caniga: \p ―¡Ay! Bayëchiꞌ gula raca quie ciudad naꞌ. Conlë yelaꞌ uñaꞌa quie ciudad naꞌ beyaca benꞌ naca xanꞌ barco benꞌ uñaꞌa. Pero naꞌa tu sasazi aode quie ciudad naꞌ. \p \v 20 Pero leꞌe benꞌ zu guibá, len leꞌe benꞌ naca apóstol, len leꞌe benꞌ rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, len leꞌe yugulu benꞌ naque quie Diuzi, reyaꞌalaꞌ yedaohuele cabëꞌ guca quie ciudad naꞌ, como danꞌ castigo bë Diuzi ciudad naꞌ. Canaꞌ apquiz̃u Diuzi lëjëꞌ cabëꞌ tamala bëjëꞌ quiele. \p \v 21 Naꞌra blëꞌëdaꞌ ulisa tu ángel huaꞌalaꞌ tu yo ta naca ca yo z̃e cabëꞌ ta rutujëꞌ z̃ubaꞌ. Blëꞌëdaꞌ uruꞌunnëꞌn luꞌu nisadaoꞌ. Naꞌ unëꞌ cani: \p ―Lëbizi cabëꞌ guca quie yo z̃e, canaꞌ gaca quie ciudad Babilonia. Tu sasazi te quien, bira ilëꞌë yaca benëꞌ len. \v 22 Bira uxidyi ja benëꞌ arpa, bira ucuedyi ja benëꞌ flauta, bira ucuedyi ja benëꞌ trompeta, bira huejëꞌ música lao calle ciudad naꞌ. Nitu nitu benꞌ hue dyin, bira initaꞌjëꞌ ciudad naꞌ. Bira gutu molino yo, \v 23 bira useniꞌ lámpara guiꞌ, bira gaca ruꞌbe lani quie huetzaganaꞌ ciudad naꞌ. Canaꞌ gaca quie ciudad naꞌ laꞌacazi benꞌ yuꞌu huetiꞌ quie ciudad naꞌ, gucajëꞌ benꞌ belaora lao yaca benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, pero uz̃iꞌjëꞌ benꞌ quie yugulu nación yëꞌ conlë yelaꞌ brujo quiejëꞌ. \p \v 24 Naꞌra lëciudad naꞌ nacan ciudad ga bëtijëꞌ blatojëꞌ ren quie benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi len yaca los demás benꞌ naque quienëꞌ. Blatojëꞌ ren quie yugulu benꞌ unao xneza Cristo. \c 19 \p \v 1 Naꞌra ude beyudyi naꞌ bedaꞌ rchiꞌ ja benꞌ zë, benꞌ zu guibá, unëjëꞌ zidzo gula caniga: \q1 Naca Diuzi benꞌ z̃e. \q1 Tuzi Diuzi quiero uselanëꞌ raꞌo. \q1 Tuzi Diuzi quiero de yelaꞌ balaꞌana quienëꞌ. \q1 Tuzi Diuzi quiero de yelaꞌ rnabëꞌ quienëꞌ. \q1 \v 2 Canaꞌ naca quienëꞌ, como danꞌ rchugulinëꞌ ta yuꞌu niꞌa xnezi, rchugulinëꞌ ta naca tali. \q1 Pues aochugulinëꞌ quie nigula bayatza gula, nigula rutiꞌ gusto quië, nigula psëdi ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, naꞌ bëjëꞌ tabayatza gula cabëꞌ psëdinëꞌ lëjëꞌ. \q1 Bapquiz̃u Diuzi lënigula naꞌ cabëꞌ bënëꞌ bëtinëꞌ ja benꞌ quie Diuzi. \p \v 3 Caora naꞌ benajëꞌ tatula: \p ―¡Naca Diuzi benꞌ z̃e! Tuzioli raca dzen ga rei nigula naꞌ. \p \v 4 Naꞌra galobetapa ja benꞌ gula, len tapa benꞌ naca forma quie bia guixiꞌ, gutajëꞌ uzu ruꞌala layu uyonlaꞌadyiꞌjëꞌ Diuzi, benꞌ reꞌ lao xlatogue. Naꞌra unajëꞌ cani: \p ―¡Canaꞌ nacan! ¡Naca Diuzi benꞌ z̃e! \p \v 5 Naꞌra bedaꞌ itu rchiꞌ benëꞌ, benꞌ zu cuëta xlato Diuzi, unënëꞌ caniga: \q1 Huele Diuzi benꞌ z̃e, yugulu leꞌe benꞌ rue ca mandado ruenëꞌ. \q1 Huele Diuzi benꞌ z̃e, yugulu leꞌe benꞌ rionlaꞌadyiꞌ lëbëꞌ, len leꞌe benꞌ cuidiꞌ, len leꞌe benꞌ huaca. \s1 Ni rnën quie lani quie huetzaganaꞌ quie benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ \p \v 6 Lëscanꞌ bedaꞌ itu rchiꞌ ja benꞌ zë. Unëyaquëꞌ cabëꞌ rnë ja yao z̃e, lëscanꞌ cabëꞌ rnë bdyito hueziuꞌ fuerte. Unajëꞌ caniga: \q1 ¡Naca Diuzi benꞌ z̃e! \q1 Abdyin dza tuzi lëbëꞌ rnabëꞌnëꞌ. \q1 Naca Diuzi quiero benꞌ de yugulute yelaꞌ rnabëꞌ quie. \q1 \v 7 Yedaohuetzeguero, suro gusto gula, hueronëꞌ benꞌ z̃e, como danꞌ abdyin hora quie huetzaganaꞌ quie benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. \q1 Azu nigula gaca z̃gulanëꞌ, rbezanëꞌ utzaganaꞌlënëꞌ lëbëꞌ. \q1 \v 8 Bëꞌ Diuzi lëbëꞌ laꞌariꞌ fino gula, laꞌariꞌ yëri gula, laꞌariꞌ raca titiꞌ ta gaconëꞌ. \m Lëlaꞌariꞌ fino gula rnën quie benꞌ naque quie Diuzi nun quie bë quiejëꞌ ca reꞌen Diuzi huejëꞌ. \p \v 9 Naꞌra una ángel naꞌ nëꞌëdiꞌ caniga: \p ―Bzu diꞌidzaꞌ lëꞌë guichi cani: “Tahuen gula nacan quie ja benꞌ guida lani quie huetzaganaꞌ quie benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ.” \p Lëscanꞌ unëꞌ nëꞌëdiꞌ cani: \p ―Cabëꞌ diꞌidzaꞌ rniaꞌ luëꞌ nacan diꞌidzaꞌ quie Diuzi. \p \v 10 Naꞌra uditzogaꞌ z̃ibaꞌ lao ángel naꞌ ta tzionlaꞌadyaꞌ lëbëꞌ, pero unëꞌ nëꞌëdiꞌ caniga: \p ―Bihueloꞌ canaꞌ. Tuzi Diuzi reyaꞌalaꞌ tzionlaꞌadyoꞌ. Nacariaꞌ benꞌ rue bi mandado hue Diuzi nëꞌëdiꞌ cabëꞌ rueloꞌ luëꞌ, len ja benꞌ bichoꞌ, benꞌ rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Jesús. Pues nu benꞌ rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Jesús, yuꞌujëꞌ Bichi Be ca Bichi Be uyuꞌu ja benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi tiempote. \s1 Ni rnan quie tu benꞌ dyia caballo bezëri \p \v 11 Naꞌra blëꞌëdaꞌ uyalo guibá, blëꞌëdaꞌ tu caballo bezëri dyia benëꞌ lëbaꞌ. Naꞌra benꞌ dyia lëbaꞌ laonëꞌ cani: “Benꞌ ruzu diꞌidzaꞌ, benꞌ rue puro tali.” Canaꞌ laonëꞌ, como danꞌ puro ca reꞌen Diuzi huenëꞌ, canaꞌ ruenëꞌ. Canaꞌ rnabëꞌnëꞌ rdilalënëꞌ benꞌ raca condra Diuzi. \v 12 Lëbenꞌ dyia caballo bezëri, naꞌ yuꞌu yulaohuëꞌ ca guiꞌ. Yuꞌu guichonëꞌ coron zë. Zu letra lëꞌë coron quienëꞌ cabëꞌ laohuëꞌ, pero tuzi lëbëꞌ nezinëꞌ cabëꞌ laonëꞌ. \v 13 Naꞌra naconëꞌ tu laꞌariꞌ nelaꞌo ren. Lëscanꞌ laonëꞌ: “Xtiꞌidzaꞌ Diuzi.” \v 14 Naꞌra unao yugulu benꞌ zu guibá benꞌ naꞌ. Lëscanꞌ nacojëꞌ laꞌariꞌ fino gula, laꞌariꞌ yëri bezëri. Lëscanꞌ dyiajëꞌ ja caballo bezëri. \v 15 Bro tu espada neduchiꞌ gula luꞌu ruꞌa benꞌ naꞌ. Conlë len rguinëꞌ ja benꞌ quie ja nación nitaꞌ lao yedyi layu. Inabëꞌnëꞌ lëjëꞌ ziꞌlaza gula. Huachugulinëꞌ quiejëꞌ tali gula. Gaca quiejëꞌ ca quie z̃iza bedzuliꞌ ta blio ja benëꞌ uzin. Yelaꞌ rdzaꞌ quie Diuzi, benꞌ de yugulute yelaꞌ huaca quie, huenëꞌ lëjëꞌ castigo huala gula. \v 16 Naꞌra blëꞌëdaꞌ zu letra lëꞌë z̃abanëꞌ len sunnëꞌ ga rguixogueꞌn bi laonëꞌ. Cani laonëꞌ: “Benꞌ rnabëꞌra ca ja rey, benꞌ rnabëꞌra ca ja benꞌ rnabëꞌ.” \p \v 17 Naꞌra blëꞌëdaꞌ tu ángel nulioguëꞌ lao obidza uredyiyaꞌnëꞌ fuerte gula guz̃inëꞌ yugulu bia rzë ladza. Unëꞌ caniga: \p ―Uleda, idupale ta gaole rtzeꞌ quie Diuzi. \v 18 Uleda ta gaole bëꞌëlaꞌ z̃ubaꞌ quie ja rey, len quie ja xanꞌ soldado, len quie ja benꞌ naca tzutzu huala, len quie ja caballo, len quie ja soldado dyia caballo, len quie ja benꞌ zë. Gaole bëꞌëlaꞌ z̃ubaꞌ quiejëꞌ, laꞌacazi benꞌ libre, laꞌacazi benꞌ nadaꞌo, laꞌacazi benꞌ yëchiꞌ, laꞌacazi benꞌ belao. \p \v 19 Naꞌra blëꞌëdaꞌ lëbia guixiꞌ bayatza gula, lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ ja rey nitaꞌ lao yedyi layu len ja soldado quiejëꞌ. Babedupajëꞌ ta tilalëjëꞌ benꞌ dyia caballo bezëri len ja benꞌ nao lëbëꞌ. \v 20 Naꞌra benꞌ dyia caballo bezëri len benꞌ nao lëbëꞌ, bëjëꞌ bia guixiꞌ bayatza gula len benꞌ rguixogueꞌ diꞌidzaꞌ hueziꞌ yëꞌ preso. Lëbenꞌ hueziꞌ yëꞌ naquëꞌ benꞌ bë seña, bënëꞌ yelaꞌ milagro uz̃iꞌnëꞌ yëꞌ ja benꞌ bë lato uzu marca quie bia guixiꞌ bayatza gula. Lëjëꞌ uyonlaꞌadyiꞌjëꞌ tu ta naca ca forma quie bia guixiꞌ bayatza gula. Naꞌra benꞌ dyia caballo bezëri len benꞌ nao lëbëꞌ, uruꞌunjëꞌ bia guixiꞌ bayatza gula len benꞌ rguixogueꞌ diꞌidzaꞌ hueziꞌ yëꞌ luꞌu guiꞌ z̃e naca ca lagun ga yuꞌu tu ta lao azufre ta lega raꞌalaꞌ guiꞌ. Du nebanjëꞌ aoruꞌunjëꞌ lëjëꞌ luꞌu guiꞌ naꞌ. \v 21 Naꞌra benꞌ dyia caballo bezëri bëtinëꞌ ja benꞌ begaꞌn, benꞌ naca rey len soldado quiejëꞌ. Conlë espada neduchiꞌ bero ruꞌanëꞌ, conlë len bëtinëꞌ lëjëꞌ. Naꞌra blaꞌ ja bia rzë ladza udaojabaꞌ bëꞌëlaꞌ z̃ubaꞌ quiejëꞌ belojabaꞌ. \c 20 \s1 Ni rnan quie tu mila iza \p \v 1 Ude beyudyi naꞌ blëꞌëdaꞌ uyëzi tu ángel guibá zënëꞌ z̃iꞌguiba quie pozo zituꞌ gula, lëscanꞌ zënëꞌ tu caden reo. \v 2 Naꞌra bëxonëꞌ lëbia snia gula, bia naca ca bëla, bia naca xanꞌ taxiꞌihuiꞌ lao Satanás. Pquio ángel naꞌ lëbëꞌ lao tu mila iza. \v 3 Baoruꞌun ángel naꞌ lëbëꞌ luꞌu pozo zituꞌ gula ganꞌ psioguëꞌ lëbëꞌ, lëscanꞌ bzunëꞌ tu sello ruꞌa puerta quie pozo naꞌ tacuenda bira siꞌnëꞌ ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu yëꞌ lao tu mila iza. Naꞌra bëꞌ aode lao tu mila iza, canaꞌ yeguidëꞌ itu chiꞌzi. \p \v 4 Caora naꞌ blëꞌëdaꞌ reꞌ yaca benëꞌ lao xlatojëꞌ. De yelaꞌ rnabëꞌ quiejëꞌ ta huejëꞌ justicia. Lëscanꞌ blëꞌëdaꞌ ja bichi be quie ja benꞌ guti dza naꞌ. Aochugu benëꞌ lubaꞌjëꞌ dza naꞌ nun quie danꞌ unaojëꞌ xneza Jesús udixogueꞌjëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Biuyonlaꞌadyiꞌjëꞌ bia guixiꞌ bayatza gula. Lëscanꞌ biuyonlaꞌadyiꞌjëꞌ tu ta naca forma quiebaꞌ. Bibëjëꞌ lato su marca quiebaꞌ z̃gajëꞌ. Lëscanꞌ bibëjëꞌ lato su marca quiebaꞌ lao naꞌajëꞌ. Blëꞌëdaꞌ beban ja benꞌ naꞌ ta inabëꞌjëꞌ tuz̃e len Cristo lao tu mila iza. \v 5 Pero ja los demás benꞌ huati, bibebanjëꞌ hasta aode lao tu mila iza. \v 6 Naca huen gula quie benꞌ beban tanëro. Nacajëꞌ benꞌ laꞌiya quie Diuzi. Tuzioli bigataꞌ castigo quiejëꞌ, denꞌ huacajëꞌ pxuzi quie Diuzi len Cristo. Inabëꞌjëꞌ tuz̃e len Cristo lao tu mila iza. \p \v 7 Bëꞌ aode tu mila iza, naꞌra bero Satanás luꞌu ga yuꞌunëꞌ neyeyonëꞌ. \v 8 Huaronëꞌ ta tzexiꞌnëꞌ yëꞌ ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu. Huaziꞌnëꞌ benꞌ quie nación Gog len benꞌ quie nación Magog yëꞌ. Huatupanëꞌ lëjëꞌ ta huejëꞌ dila. Tantozi naca soldado quiejëꞌ benꞌ zë gula, unaꞌn ca quie yoz̃o reꞌ ruꞌa nisadaoꞌ. \v 9 Naꞌra bedzaꞌjëꞌ lao yedyi layu, uyëchojëꞌ ga neguꞌudiꞌ ja benꞌ quie Diuzi, ta inaro uyëchojëꞌ lëciudad nedyëꞌë Diuzi. Pero naꞌra pchezi Diuzi guiꞌ guibá ta bzeinan lëjëꞌ beyudyi bedu. \v 10 Caora naꞌ uruꞌun Diuzi xanꞌ taxiꞌihuiꞌ, benꞌ uz̃iꞌ yëꞌ, luꞌu guiꞌ z̃e naca ca lagun ga yuꞌu azufre ta lega raꞌalaꞌ guiꞌ. Ga uruꞌun Diuzi lëbia bayatza gula, len lëbenꞌ udixogueꞌ diꞌidzaꞌ huiziꞌ yëꞌ, lëganꞌ naꞌ uruꞌun Diuzi xanꞌ taxiꞌihuiꞌ. Lëganꞌ naꞌ ilatzeguejëꞌ du dza, du yela, tuzioli. \s1 Ga rue Diuzi juicio quie benꞌ mala \p \v 11 Naꞌra blëꞌëdaꞌ xlato Diuzi ta naca bezëri. Blëꞌëdaꞌ nu benꞌ reꞌ laona. Nun quie reꞌ benꞌ naꞌ xlatoguëꞌ, aode quie ladza, aode quie dyilayu duz̃eten. Ni ilëꞌëtiꞌn bira begaꞌn. \v 12 Naꞌra blëꞌëdaꞌ ja benꞌ huati, benꞌ huaca len ja xcuidiꞌ, zëjëꞌ zaquëꞌlao lao Diuzi. Naꞌra usalojëꞌ ja libro len itu libro ga yuꞌu lista quie benꞌ de yelaꞌ neban quie tuzioli. Caora naꞌ uchuguli Diuzi quie ja benꞌ huati cabëꞌ bëjëꞌ según ca rnën lëꞌë ja libro naꞌ. \v 13 Naꞌra blëꞌëdaꞌ abedupa benꞌ zë, benꞌ huati. Abedupa benꞌ guti luꞌu nisadaoꞌ len benꞌ guti con gatiꞌtezi ganꞌ zujëꞌ rbezajëꞌ. Uchuguli Diuzi quiejëꞌ cabëꞌ bëjëꞌ. \v 14 Caora naꞌ aode quie yelaꞌ guti, aode quie guiꞌ gabila. Beyudyi bedu quien uyuꞌun luꞌu guiꞌ naca ca lagun. Naꞌra quie nu benꞌ tzuꞌu luꞌu guiꞌ z̃e naca ca lagun, biyeyudyi yedu gaca castigo quiejëꞌ tuzioli. \v 15 Uyuꞌu luꞌu guiꞌ naca ca lagun nu benꞌ bizu laoje luꞌu libro ga yuꞌu lista quie benꞌ de yelaꞌ neban quie tuzioli. \c 21 \s1 Bade tu guibá cubi len tu dyilayu cubi \p \v 1 Naꞌra ude beyudyi naꞌ, blëꞌëdaꞌ bazë tu guibá cubi len tu dyilayu cubi. Abeyula guibá gula len dyilayu gula. Lëscanꞌ bira de nisadaoꞌ. \v 2 Nëꞌëdiꞌ, Juan, blëꞌëdaꞌ bayëzi tu ciudad laꞌiya, tu ciudad Jerusalén cubi. Bayëzin guibá ga zu Diuzi. Banaca ciudad naꞌ dyaꞌa gula cabëꞌ dyaꞌa gula naca laꞌariꞌ naco nigula caora idyin beꞌmbyu ta utzaganaꞌlënëꞌ lëbëꞌ. \v 3 Naꞌra bedaꞌ rchiꞌ benëꞌ guibá, rnënëꞌ zidzo gula cani: \p ―Unaꞌcara, bazu Diuzi ga nitaꞌ ja benëꞌ. Huazunëꞌ len lëjëꞌ tuz̃e. Huacajëꞌ benꞌ quienëꞌ. Cuin Diuzi huazunëꞌ len lëjëꞌ ta nacanëꞌ Diuzi quiejëꞌ. \v 4 Bihue Diuzi lato gaca tamala quiejëꞌ. Bira gatijëꞌ, bira cuedyijëꞌ, bira gaca bayëchiꞌ quiejëꞌ, bira ilajëꞌ, como danꞌ aode quie yugulu tagula, babeyulan. \p \v 5 Naꞌra una Diuzi, benꞌ reꞌ lao xlatogue, unënëꞌ cani: \p ―Unaꞌcara, tacubi reyuaꞌ yugulu ta de. \p Lëscanꞌ unëꞌ cani: \p ―Bzu diꞌidzaꞌ lëꞌë guichi cabëꞌ rniaꞌ, como danꞌ cabëꞌ rniaꞌ nacan ta sudyiꞌilëloꞌ. \p \v 6 Ude beyudyi naꞌ unëꞌ nëꞌëdiꞌ cani: \p ―Babiaꞌ cabëꞌ uniaꞌ huaꞌ. Lao naꞌa uzulaohuaꞌ ulëchaꞌ yedyi layu. Lëscanꞌ lao naꞌa yeyudyi yedu quie yedyi layu. Nacaꞌ ca quie letra A len letra Z quie abecedario. Con nu benꞌ rbili nisa, nëꞌëdiꞌ huaꞌjëꞌ nisa yoꞌojëꞌ, bibi siꞌa quien. Nisa zila rlë ta huaꞌjëꞌ yoꞌojëꞌ. Nu benꞌ yoꞌo nisa huaꞌjëꞌ, nebanjëꞌ tuzioli. \v 7 Lëscanꞌ nu yaca benꞌ sue biusanlaꞌadyiꞌ xnezaꞌ, gaca quiejëꞌ tadyaꞌa gula cabëꞌ uniaꞌ gaca quiejëꞌ. Huacaꞌ Diuzi quiejëꞌ, naꞌ huacajëꞌ z̃iꞌinaꞌ. \v 8 Pero cabëꞌ gaca quie benꞌ rdzebi inao xnezaꞌ, benꞌ bibë quie xtiꞌidzaꞌ, len benꞌ bë tabayatza, len benꞌ bëti benëꞌ, len benꞌ udalë ja nigula binaca z̃gule, len benꞌ bë yelaꞌ brujo, len benꞌ uyonlaꞌadyiꞌ ja ídolo, len yugulu ja benꞌ hueziꞌ yëꞌ, lëjëꞌ naca quiejëꞌ tziojëꞌ luꞌu guiꞌ naca ca lagun ga yuꞌu tu ta lao azufre ta lega raꞌalaꞌ guiꞌ. Canaꞌ gataꞌ castigo quiejëꞌ tuzioli. \s1 Huayëzi tu ciudad Jerusalén cubi guibá \p \v 9 Naꞌra bida tu ángel, benꞌ nacaja gadyi, benꞌ zë ja gadyi copa ta yudzo zelao gadyi castigo bë Diuzi dza naꞌ. Naꞌra unanëꞌ nëꞌëdiꞌ cani: \p ―Udacara, uluꞌenaꞌ luëꞌ cabëꞌ naca nigula, benꞌ utzaganaꞌlë benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. \p \v 10 Naꞌra dyin quie Bichi Be quie Diuzi, guca quiaꞌ ca quie benꞌ uxusa. Blëꞌëdaꞌ tu ángel uquiëꞌnëꞌ nëꞌëdiꞌ tu lao yaꞌa z̃e naca sibi gula. Naꞌ bluꞌenëꞌ nëꞌëdiꞌ lëciudad z̃e, ciudad naca laꞌiya, ciudad Jerusalén ta zaꞌ guibá ga zu Diuzi. \v 11 Naꞌ raca titiꞌn ca raca titiꞌ ga zu Diuzi. Raca titiꞌn ca raca titiꞌ yo tzaoꞌ gula, ca raca titiꞌ yo jaspe rnaꞌn ca yaohuan. \v 12 Ruꞌa lao ciudad naꞌ zu tu besu z̃e gula nacan tasibi ta dyian chipchopa puerta. Naꞌra zu tu huio ángel ruꞌa ja puerta naꞌ. Lëscanꞌ lëꞌë ja puerta naꞌ zu letra cabëꞌ lao tu huio ja benꞌ Israel quie chipchopa familiajëꞌ. \v 13 Zu tzona puerta zaquëꞌ ga rlë obidza. Lëscanꞌ zu tzona puerta zaquëꞌ norte, lëscanꞌ zu itzonan zaquëꞌ sur, lëscanꞌ zu itzonan zaquëꞌ ga reyen obidza. \v 14 Naꞌra uzulao besu quie ciudad naꞌ lao chipchopa yo nacan lagaꞌ. Lëscanꞌ lëꞌë yo naꞌ zu tu huio lao ja apóstol quie lao chipchopajëꞌ, benꞌ naque quie benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. \p \v 15 Naꞌra lëángel naꞌ, benꞌ bëꞌlënëꞌ nëꞌëdiꞌ diꞌidzaꞌ, zënëꞌ tu ta naca ca huenixiꞌ de oro ta urixinëꞌ ciudad naꞌ, len ja puerta quien, len ja besu quien. \v 16 Blëꞌëdaꞌ lëciudad naꞌ nacan cuadrado. Nacan yelaꞌ tona quien lëbizi len yelaꞌ lagaꞌ quien. Caora naꞌ brixi ángel naꞌ ciudad naꞌ blëꞌëdaꞌ nacan tu gayuhua legua. Tu lëbizi nacan yelaꞌ tona quien len yelaꞌ sibi quien len yelaꞌ lagaꞌ quien. \v 17 Lëscanꞌ brixi ángel naꞌ besu quien blëꞌëdaꞌ tu gayuhua chopa galo tapa z̃icho yelaꞌ lagaꞌ quien, según ca rurixi ja benëꞌ como danꞌ canaꞌ brixi ángel naꞌ len. \p \v 18 Blëꞌëdaꞌ naca besu quien de yo jaspe. Lëscanꞌ lëciudad naꞌ nacan puro de oro rnaꞌn ca yaohuan yëri gula. \v 19 Lëꞌë yo naca lagaꞌ ga uzulao besu naꞌ, yuꞌun yugu cueꞌ yo tzaoꞌ. Naꞌ yo lagaꞌ nëro, yuꞌun yo jaspe. Naꞌ yo lagaꞌ urupe, yuꞌun yo safiro. Naꞌ yo lagaꞌ uyune, yuꞌun yo ágata. Naꞌ yo lagaꞌ udape, yuꞌun yo esmeralda. \v 20 Naꞌ yo lagaꞌ gaꞌyoꞌ, yuꞌun yo ónice. Naꞌ yo lagaꞌ xopa, yuꞌun yo cornalina. Naꞌ yo lagaꞌ gadyi, yuꞌun yo crisólito. Naꞌ yo lagaꞌ xuna, yuꞌun yo berilo. Naꞌ yo lagaꞌ ga, yuꞌun yo topacio. Naꞌ yo lagaꞌ chi, yuꞌun yo crisoprasa. Naꞌ yo lagaꞌ chiptu, yuꞌun yo jacinto. Naꞌ yo lagaꞌ chipchopa, yuꞌun yo amatista. \v 21 Naꞌra quie chipchopa puerta naꞌ nacajan de tu huio perla quie quien. Lëscanꞌ naca calle belao quie ciudad naꞌ de oro puro. Rnaꞌn ca yaohuan yëri gula. \p \v 22 Biblëꞌëdaꞌ nitu idaoꞌ bizu lao ciudad naꞌ como danꞌ cuin Diuzi, benꞌ de yugulute yelaꞌ huaca quie, zunëꞌ lao ciudad naꞌ len benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. \v 23 Lëscanꞌ birnaban tzuꞌun xniꞌ obidza ni xniꞌ biuꞌ ciudad naꞌ, como danꞌ cuin Diuzi len benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ rseniꞌjëꞌ nacajëꞌ guiꞌ quien. \v 24 Nun quie xniꞌ quie ciudad naꞌ, hualëꞌë ja benꞌ quie ja nación ta tajëꞌ neza quiejëꞌ. Huida ja rey lao ciudad naꞌ ta gapalaꞌnjëꞌ Diuzi. \v 25 Naꞌra bireyeyo ja puerta quie ciudad naꞌ te dza. Bira rala lao ciudad naꞌ. \v 26 Lëscanꞌ huida ja benëꞌ quie quie nación lao ciudad naꞌ ta huejëꞌ Diuzi benꞌ z̃e gapalaꞌnjëꞌ lëbëꞌ. \v 27 Pero yaca benꞌ mala, len yaca benꞌ bayatza, len yaca benꞌ hueziꞌ yëꞌ, bisaqueꞌ tzuꞌujëꞌ lao ciudad naꞌ. Tuzi benꞌ zu laohue lëꞌë lista zu luꞌu libro napa benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, tuzi lëjëꞌ huazaqueꞌ tzuꞌujëꞌ lao ciudad naꞌ. Lëlibro naꞌ nacan ga yuꞌu lao ja benꞌ de yelaꞌ neban quie tuzioli. \c 22 \p \v 1 Naꞌra bluꞌe ángel naꞌ nëꞌëdiꞌ tu yao nacan nisa dyaꞌa gula raca titiꞌn ca yaohuan yëri gula. Lënisa naꞌ ruꞌen yelaꞌ neban. Naꞌra rero nisa naꞌ ga reꞌ xlato Diuzi len ga reꞌ xlato benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. \v 2 Lëscanꞌ lao taoꞌ calle belao quie ciudad naꞌ, de tu yao yëri gula. Itzalaꞌ huio yao naꞌ, zu ja yaga ruꞌe yelaꞌ neban. Rbia ja yaga naꞌ taz̃ixi quien chipchopa lasa tu iza, ta inaro, tu lasa tu biuꞌ. Lëxlaꞌagaꞌ ja yaga naꞌ nacan remedio ta iyaca ja benꞌ quie ja nación. \v 3 Naꞌra bira nudzeꞌdeꞌ Diuzi nitu benꞌ zu lao ciudad naꞌ. Lëscanꞌ huazu xlato Diuzi len benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ lao yedyi naꞌ. Huayonlaꞌadyiꞌ yaca benꞌ quienëꞌ lëbëꞌ. \v 4 Hualëꞌëjëꞌ ruꞌalao Diuzi. Badyia letra z̃gajëꞌ cabëꞌ lao Diuzi. \v 5 Naꞌra bira rala lao ciudad naꞌ. Lëscanꞌ yaca benꞌ zu lao ciudad naꞌ, bira inaban useniꞌn guiꞌ ta ilëꞌëjëꞌ, bira inaban useniꞌ ubidza ganꞌ zujëꞌ, como danꞌ cuin Diuzi useniꞌnëꞌ guiꞌ quiejëꞌ ta ilëꞌëjëꞌ. Caora naꞌ inabëꞌjëꞌ tuzioli. \s1 Baruen bago dza yeguida Cristo \p \v 6 Naꞌra una ángel nëꞌëdiꞌ cani: \p ―Nacan diꞌidzaꞌ li ta babeloꞌ. Nacan ta sudyiꞌilëloꞌn. Caora naꞌ useꞌelaꞌ Diuzi tu ángel quienëꞌ ta uluꞌenëꞌ ja benꞌ quienëꞌ cabëꞌ ta bazaꞌ gaca. Naca Diuzi benꞌ rudzeꞌ Bichi Be quienëꞌ luꞌu guicho laxtaꞌo ja benꞌ rguixogueꞌ xtiꞌidzëꞌ ta gacalënëꞌ lëjëꞌ cabëꞌ inajëꞌ. \p \v 7 Naꞌra tanun quie Cristo una ángel cani: \p ―Baruen bago dza yeguidaꞌ. \p ¡Huaca huen quie ja benꞌ ruzënaga cabëꞌ diꞌidzaꞌ rguixogueꞌ libro ni! \p \v 8 Nëꞌëdiꞌ, Juan, bedaꞌ blëꞌëdaꞌ cabëꞌ bluꞌe ángel naꞌ nëꞌëdiꞌ. Caora cati beyudyi bedaꞌ blëꞌëdaꞌ canaꞌ, caora naꞌ uditzogaꞌ z̃ibaꞌ lao ángel naꞌ, benꞌ bluꞌe nëꞌëdiꞌ canaꞌ, ta tzionlaꞌadyaꞌ lëbëꞌ. \v 9 Caora naꞌ unëꞌ nëꞌëdiꞌ cani: \p ―Bihueloꞌ canaꞌ. Nacariaꞌ benꞌ rue mandado quie Diuzi cabëꞌ luëꞌ, cabëꞌ benꞌ bichoꞌ, benꞌ rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, len yugulu benꞌ ruzënaga cabëꞌ diꞌidzaꞌ zu lëꞌë libro niga. Tuzi Diuzi reyaꞌalaꞌ tzionlaꞌadyoꞌ. \p \v 10 Lëscanꞌ unëꞌ nëꞌëdiꞌ caniga: \p ―Biucachoꞌ con cabëꞌ rna diꞌidzaꞌ zu lëꞌë libro niga, como danꞌ baruen bago dza su diꞌidzaꞌ gaca con cabëꞌ rnan lëꞌë libro ni. \v 11 Psan quie benꞌ mala. Huegarajëꞌ seguir huejëꞌ cabëꞌ tamala quiejëꞌ ruejëꞌ. Psan quie benꞌ rue tabayatza. Huegarajëꞌ seguir huejëꞌ cabëꞌ tabayatza quiejëꞌ ruejëꞌ. Pero benꞌ rue tahuen, huegarajëꞌ seguir huejëꞌ tahuen. Lëscanꞌ benꞌ naca laꞌiya, benꞌ quie Diuzi, huegarajëꞌ seguir gaca laꞌiyarajëꞌ. \p Naꞌra tatula una ángel tanun quie Cristo, unëꞌ cani: \p \v 12 ―Tali naꞌ baruen bago dza yeguidaꞌ. Huaguiz̃ugaꞌ ja benëꞌ cabëꞌ naca ta bëjëꞌ. \v 13 Nacaꞌ benꞌ zu tuzioli. Lao naꞌa uzulaohuaꞌ ulëchaꞌ yedyi layu. Lëscanꞌ lao naꞌa yeyudyi yedu quie yedyi layu. Nacaꞌ ca quie letra A len letra Z quie abecedario. \p \v 14 Huaca huen quie benꞌ rguibi z̃abe cuenda gataꞌ derecho quiejëꞌ ta gaojëꞌ taz̃ixi rbia yaga ruꞌe yelaꞌ neban. Canaꞌ huazaqueꞌ tzuꞌujëꞌ luꞌu ruꞌa puerta quie ciudad naꞌ. \v 15 Pero bisaqueꞌ tzuꞌu ja benꞌ birue quie Diuzi, bisaqueꞌ tzuꞌu ja benꞌ rue yelaꞌ brujo, bisaqueꞌ tzuꞌu ja benꞌ rdalë ja nigula binaca z̃gule, bisaqueꞌ tzuꞌu ja benꞌ ruti benëꞌ, bisaqueꞌ tzuꞌu ja benꞌ rionlaꞌadyiꞌ ja ídolo, bisaqueꞌ tzuꞌu ja benꞌ raxe rue hueziꞌ yëꞌ. \p \v 16 ―Nëꞌëdiꞌ, Jesús, aoseꞌelaꞌ ángel quiaꞌ ta quixogueꞌnëꞌ yugulu cabëꞌ uniaꞌ niga lao ja benꞌ nao xnezaꞌ. Nacaꞌ z̃iꞌisuba rey David. Nacaꞌ ca bélo raca titiꞌ quie bala. \p \v 17 Naꞌra cani una Bichi Be quie Diuzi len nigula utzaganaꞌlë benꞌ naca ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ: \p ―Rbezandoꞌ yeguidoꞌ, Señor Jesús. \p Lëscanaꞌ cani una nu benꞌ ruzënaga cabëꞌ diꞌidzaꞌ zu lëꞌë guichi ni: \p ―Rbezandoꞌ yeguidoꞌ, Señor Jesús. \p Lëscanꞌ huen guida nu benꞌ rbili nisa, nu benꞌ reꞌen guida yoꞌo nisa ta ruꞌe yelaꞌ neban. Biquiz̃ugaꞌjëꞌ ta yoꞌojëꞌn. \p \v 18 Naꞌra iniaꞌ leꞌe, benꞌ ruzënaga cabëꞌ diꞌidzaꞌ zu lëꞌë libro ni: Chi utzaꞌ benëꞌ diꞌidzaꞌ ni, huejëꞌn diꞌidzaꞌ falso, hue Diuzi lëjëꞌ ja castigo cabëꞌ rguixogueꞌn lëꞌë libro niga. \v 19 Lëscanꞌ chi uz̃ëchiꞌjëꞌ con cabëꞌ rna diꞌidzaꞌ zu lëꞌë libro niga, bihueꞌ Diuzi lato siꞌjëꞌ parte quiejëꞌ quie yaga ruꞌe yelaꞌ neban. Lëscanꞌ bihueꞌnëꞌ lato tzuꞌujëꞌ luꞌu ciudad naca laꞌiya cabëꞌ rguixogueꞌn lëꞌë libro niga. \p \v 20 Naꞌra Jesús, benꞌ naca testigo quie diꞌidzaꞌ zu lëꞌë libro niga, unanëꞌ cani: \p ―Baruen bago dza yeguidaꞌ. \p Naꞌra nëꞌëdiꞌ, Juan, rniaꞌ cani: \p ―Gaca canaꞌ. ¡Rbezandoꞌ yeguidoꞌ, Señor Jesús! \p \v 21 Rulidzaꞌ Señor quiero Jesucristo ta huelaꞌiyanëꞌ leꞌe yugulule. Amén.