\id MAT \h San Mateo \toc1 DIꞌIDZAꞌ LAꞌIYA BZU SAN MATEO LËꞌË GUICHI \toc2 San Mateo \toc3 Mt. \mt1 DIꞌIDZAꞌ LAꞌIYA BZU SAN MATEO LËꞌË GUICHI \c 1 \s1 Ni rnën quie xuzixtaꞌo Jesucristo \r (Lc. 3.23‑38) \p \v 1 Ni rguixogueꞌn quie ja xuzixtaꞌo Jesucristo. Naca Abraham len rey David xuzixtaꞌo Jesucristo. \v 2 Abraham guquëꞌ xuzi Isaac, naꞌ Isaac guquëꞌ xuzi Jacob, naꞌ Jacob guquëꞌ xuzi Judá len ja bichinëꞌ. \v 3 Naꞌ Judá guquëꞌ xuzi Fares len Zara, naꞌ lao z̃naꞌjëꞌ Tamar. Naꞌ Fares guquëꞌ xuzi Esrom, naꞌ Esrom guquëꞌ xuzi Aram. \v 4 Naꞌ Aram guquëꞌ xuzi Aminadab, naꞌ Aminadab guquëꞌ xuzi Naasón, naꞌ Naasón guquëꞌ xuzi Salmón. \v 5 Naꞌ Salmón guquëꞌ xuzi Booz, naꞌ lao z̃naꞌnëꞌ Rahab. Naꞌ Booz guquëꞌ xuzi Obed, naꞌ lao z̃naꞌnëꞌ Rut. Naꞌ Obed guquëꞌ xuzi Isaí. \v 6 Naꞌ Isaí guquëꞌ xuzi rey David, naꞌ rey David lënëꞌ z̃gula Urías gucajëꞌ xuzi z̃naꞌ Salomón. \p \v 7 Naꞌ Salomón guquëꞌ xuzi Roboam, naꞌ Roboam guquëꞌ xuzi Abías, naꞌ Abías guquëꞌ xuzi Asa. \v 8 Naꞌ Asa guquëꞌ xuzi Josafat, naꞌ Josafat guquëꞌ xuzi Joram, naꞌ Joram guquëꞌ xuzi Uzías. \v 9 Naꞌ Uzías guquëꞌ xuzi Jotam, naꞌ Jotam guquëꞌ xuzi Acaz, naꞌ Acaz guquëꞌ xuzi Ezequías. \v 10 Naꞌ Ezequías guquëꞌ xuzi Manasés, naꞌ Manasés guquëꞌ xuzi Amón, naꞌ Amón guquëꞌ xuzi Josías. \v 11 Naꞌ Josías guquëꞌ xuzi Jeconías len ja bichinëꞌ tiempo cati unitaꞌ benꞌ Babilonia cati yahuaꞌajëꞌ preso benꞌ Israel lao yedyi quiejëꞌ. \p \v 12 Te beyudyi naꞌ, Jeconías guquëꞌ xuzi Salatiel, naꞌ Salatiel guquëꞌ xuzi Zorobabel. \v 13 Naꞌ Zorobabel guquëꞌ xuzi Abiud, naꞌ Abiud guquëꞌ xuzi Eliaquim, naꞌ Eliaquim guquëꞌ xuzi Azor. \v 14 Naꞌ Azor guquëꞌ xuzi Sadoc, naꞌ Sadoc guquëꞌ xuzi Aquim, naꞌ Aquim guquëꞌ xuzi Eliud. \v 15 Naꞌ Eliud guquëꞌ xuzi Eleazar, naꞌ Eleazar guquëꞌ xuzi Matán, naꞌ Matán guquëꞌ xuzi Jacob. \v 16 Naꞌ Jacob guquëꞌ xuzi José, benꞌ quie María, naꞌ María guquëꞌ z̃naꞌ Jesús, benꞌ naca Cristo. \p \v 17 Lao tiempo uzu Abraham hasta bdyinnan tiempo uzu rey David, udaohue chidaꞌ tiempo unitaꞌjëꞌ. Lëscanꞌ lao tiempo uzu rey David hasta bdyinnan tiempo yehuaꞌa benꞌ Babilonia benꞌ Israel preso yedyi quiejëꞌ, udaohue itu chidaꞌ tiempo unitaꞌjëꞌ. Lëscanꞌ lao tiempo yehuaꞌa benꞌ Babilonia benꞌ Israel preso yedyi quiejëꞌ hasta bdyinnan tiempo golo Cristo, udaohue itu cueꞌ chidaꞌ tiempo unitaꞌjëꞌ. \s1 Ni rnën cati golo Jesucristo \r (Lc. 2.1‑7) \p \v 18 Caora cati golo Jesucristo guca caniga: Z̃naꞌnëꞌ María napëꞌ compromiso utzaganaꞌlënëꞌ José. Pero antes binesiꞌ laguedyijëꞌ sujëꞌ tuz̃e, caora naꞌ gucabëꞌ José banuꞌa María xcuidiꞌ. Pero por nun quie Bichi Be quie Diuzi nuꞌanëꞌ xcuidiꞌ. \v 19 José naquëꞌ benꞌ huen bireꞌennëꞌ gaohuëꞌ María xquia lao yedyi. Reꞌennëꞌ usannëꞌ lenëꞌ sin que inezi ja benëꞌ. \v 20 Tu racanëꞌ pensari bi huenëꞌ, cati ptilalao tu ángel quie Diuzi lenëꞌ lao bichi gala quiëꞌ. Naꞌra una ángel rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―José, z̃iꞌi suba David luëꞌ, bidzeboꞌ siuꞌ María gacanëꞌ z̃guloꞌ, porque nun quie Bichi Be quie Diuzi banuꞌanëꞌ xcuidiꞌ. \v 21 Lëbëꞌ su tu z̃iꞌinëꞌ, naꞌ hueloꞌ laobiꞌ JESUS. Canaꞌ hueloꞌ laobiꞌ porque z̃iꞌinëꞌ ute uselabiꞌ dulaꞌ xquia quie benꞌ yedyi quiebiꞌ. \p \v 22 Yugulu cabëꞌ guca naꞌ, bzunan diꞌidzaꞌ quie Diuzi cabëꞌ una Diuzi lao naꞌa tu benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌnëꞌ tiempote. Cani unëꞌ dza naꞌ: \q1 \v 23 Huazu tu nigula cuidiꞌ, benꞌ binesulë beꞌmbyu, huaꞌanëꞌ tu z̃iꞌinëꞌ. \q1 Naꞌ siꞌ laobiꞌ Emanuel. \m Ta inaro xtiꞌidzaꞌro: Zëlë Diuzi raꞌo. \p \v 24 Cati udëlebë José lao bichi gala quienëꞌ, bënëꞌ cabëꞌ gudyi ángel quie Diuzi lëbëꞌ. Aoz̃iꞌnëꞌ María para z̃gulanëꞌ. \v 25 Pero biuzulënëꞌ lëbëꞌ cabëꞌ rzulë ja benëꞌ z̃gulajëꞌ hasta que golo z̃iꞌinëꞌ nëro. Naꞌ bëꞌnëꞌ lao z̃iꞌinëꞌ JESUS. \c 2 \s1 Uyo benꞌ psëdi quie bélo yenaꞌjëꞌ Jesús \p \v 1 Cati golo Jesús lao yedyi Belén ga nebaba Judea, caora naꞌ uzu tu benꞌ lao Herodes naquëꞌ rey. Naꞌra bdyin ja benꞌ zaꞌ zacaꞌ ga rlë obidza, bdyinjëꞌ ciudad Jerusalén. Nacajëꞌ benꞌ psëdi quie bélo. \v 2 Naꞌra unabajëꞌ: \p ―¿Gaz̃i zu rey quie benꞌ Israel, benꞌ zagolo? Nitaꞌndoꞌ zacaꞌ ga rlë obidza blëꞌëndoꞌ bélo ta naca seña golobiꞌ. Quie lenaꞌ zaꞌndoꞌ ta gapalaꞌnndoꞌbiꞌ. \p \v 3 Cati unezi rey Herodes cabëꞌ unayaquëꞌ, lega ptëbi pensari quienëꞌ lëbëꞌ. Lëscanꞌ yugulu ja benꞌ ciudad Jerusalén, lega ptëbi pensari quiejëꞌ lëjëꞌ. \v 4 Naꞌra guz̃i rey Herodes yugulu ja xanꞌ pxuzi len ja benꞌ rusëdi ja ley rnao benꞌ Israel. Naꞌ unabanëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Ganꞌ galo benꞌ naca Cristo? \p \v 5 Naꞌ ra unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Galoguëꞌ yedyi Belén ga nebaba Judea, porque cani rnën lëꞌë guichi bë profeta dza naꞌte: \q1 \v 6 Leꞌe benꞌ yedyi Belén quie yu nebaba Judá, baꞌalaꞌcazi naca yedyi quiele yedyi daoꞌ, hualo ladole tu benꞌ inabëꞌra, benꞌ inabëꞌ benꞌ Israel, benꞌ quie Diuzi. \m Canaꞌ rnën lëꞌë guichi. \p \v 7 Naꞌra balarazi guz̃i rey Herodes yaca benꞌ psëdi quie bélo. Unabanëꞌ lëjëꞌ dyëꞌëdi bi tiempo golo bélo. \v 8 Naꞌ useꞌelaꞌnëꞌ lëjëꞌ Belén rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Uletzio Belén inabale dyëꞌëdi bi raca quie xcuidiꞌ. Cati babedzelelebiꞌ nadetixogueꞌle nëꞌëdiꞌ tacuenda guidariaꞌ gapalaꞌnaꞌbiꞌ. ―Canaꞌ unanëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ. \p \v 9 Te beyudyi una rey Herodes gudyijëꞌ lëjëꞌ canaꞌ, naꞌra zio benꞌ psëdi quie bélo. Naꞌra lëbélo blëꞌëjëꞌ caora nitaꞌjëꞌ zacaꞌ ga rlë obidza, udyialaona laojëꞌ hasta que bdyinnan laohue ga zu xcuidiꞌ. \v 10 Cati blëꞌëjëꞌ ga bdyin bélo, lega bedaohuetzeguejëꞌ. \v 11 Caora uyuꞌujëꞌ luꞌu yuꞌu, blëꞌëjëꞌ xcuidiꞌ lëbiꞌ z̃naꞌbiꞌ María. Naꞌra uditzuz̃ibijëꞌ udapalaꞌnjëꞌ bdaoꞌ naꞌ. Naꞌra laosalotejëꞌ caja quiejëꞌ nuꞌajëꞌ, bëꞌjëꞌbiꞌ regalo ta nuꞌajëꞌ, bëꞌjëꞌbiꞌ oro len yalo len ja aceite z̃io. \v 12 Beyudyi naꞌ, guca tu chopa dza nitaꞌjëꞌ naꞌ cati uxusajëꞌ de que bireyaꞌalaꞌ yeyojëꞌ ganꞌ uzaꞌjëꞌ, ganꞌ reꞌ rey Herodes. Quie lenaꞌ uz̃iꞌjëꞌ neza tula zeyojëꞌ yedyi quiejëꞌ. \s1 Bz̃uno José lënëꞌ familia quienëꞌ yedyi tula \p \v 13 Ude beyudyi bezaꞌ ja benꞌ psëdi quie bélo yenaꞌjëꞌ xcuidiꞌ, naꞌra uxusa José blëꞌënëꞌ tu ángel quie Diuzi rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Uyasabachiꞌ udëꞌëlaꞌ bdaoꞌ naꞌ len z̃naꞌbiꞌ. Uz̃unolëloꞌbiꞌ tziolaꞌobiꞌ yu nebaba Egipto. Naꞌ yegaꞌnlaꞌobiꞌ hasta que iniaꞌ luëꞌ gala tzioꞌ, porque rey Herodes hueguiloguëꞌbiꞌ ta gutiëꞌbiꞌ. \p \v 14 Naꞌra udëlebë José, uyasanëꞌ, uz̃iꞌnëꞌ xcuidiꞌ len z̃naꞌbiꞌ lao rëla ziojëꞌ yu nebaba Egipto. \v 15 Naꞌzi begaꞌnjëꞌ ulezajëꞌ uzujëꞌ hasta que bdyin hora guti rey Herodes. Canaꞌ guca tacuenda bzu diꞌidzaꞌ quie Diuzi cabëꞌ gudyinëꞌ profeta rëbinëꞌ lëbëꞌ cani: “Yu nebaba Egipto babeyëz̃aꞌ z̃iꞌinaꞌ yerobiꞌ.” \s1 Naꞌra bë rey Herodes mandado gati ja xcuidiꞌ \p \v 16 Cati gucabëꞌ rey Herodes uz̃iꞌ ja yëꞌ benꞌ psëdi quie bélo, naꞌra bdzaꞌnëꞌ, bënëꞌ mandado gati ja xcuidiꞌ de chopa iza huio para z̃anle, biꞌ necuaꞌ Belén len ja biꞌ necuaꞌ yedyi regaꞌn gaꞌalaꞌ. Canaꞌ bënëꞌ mandado según cabëꞌ tiempo una ja benꞌ psëdi quie bélo gudyijëꞌ lënëꞌ. \v 17 Canaꞌ bzu diꞌidzaꞌ quie profeta Jeremías caora unëꞌ: \q1 \v 18 Yero tu rchiꞌ ja benꞌ yedyi Ramá, rbedyijëꞌ rnayaꞌjëꞌ. \q1 Naꞌ rbedyi ja nigula quie ja benꞌ Israel por nun quie z̃iꞌijëꞌ. \q1 Bireyudyicazi cuedyijëꞌ ta yezujëꞌ gusto danꞌ aguti z̃iꞌijëꞌ. \p \v 19 Pero bëꞌ beyudyi guti rey Herodes, caora naꞌ ptilalao tu ángel quie Diuzi lao bichi gala quie José ga zunëꞌ yedyi nebaba Egipto. Naꞌra gudyinëꞌ lëbëꞌ: \p \v 20 ―Uyasa, uz̃iꞌlë xcuidiꞌ len z̃naꞌbiꞌ. Uleyozi lao yedyi nebaba Israel, porque aguti yaca benꞌ reꞌen guti xcuidiꞌ. \p \v 21 Naꞌra uyasa José uz̃iꞌnëꞌ xcuidiꞌ len z̃naꞌbiꞌ, ziolënëꞌ lëbiꞌ lao yedyi ga nebaba Israel. \v 22 Pero cati unezi José rnabëꞌ Arquelao lao laza xuzinëꞌ Herodes, naꞌra bdzebinëꞌ yeyonëꞌ naꞌ. Bdzebinëꞌ como danꞌ aoxusanëꞌ ta bitzionëꞌ estado Judea. Quie lenaꞌ zionëꞌ estado Galilea. \v 23 Caora bdyinnëꞌ naꞌ, naꞌra zionëꞌ tzesunëꞌ yedyi Nazaret. Canaꞌra bzu diꞌidzaꞌ quie ja profeta ca unajëꞌ de quie ina ja benëꞌ naca Jesús benꞌ yedyi Nazaret. \c 3 \s1 Udixogueꞌ Juan bautista xtiꞌidzaꞌ Diuzi lao lato dachi ga bidyia yuꞌu \r (Mr. 1.1‑8; Lc. 3.1‑9, 15‑17; Jn. 1.19‑28) \p \v 1 Naꞌra uyo Juan bautista yu nebaba Judea ga naca lato dachi. Uyonëꞌ yetixogueꞌnëꞌ ja benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 2 Naꞌra nëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Reyaꞌalaꞌ utzaꞌle pensari quiele usanle ca tamala ruele, porque baruen bago dza inabëꞌ Diuzi lao yedyi layu. \p \v 3 Quie Juan unë profeta Isaías caora unëꞌ: \q1 Huazu benꞌ naꞌ lao lato dachi ga bidyia yuꞌu. \q1 Huanëꞌ zidzo rëbinëꞌ laguedyinëꞌ caniga: \q1 “Huele hueluba neza quiele cuenda huida benꞌ naca xaꞌnro, usalole tu neza li.” \p \v 4 Guco Juan laꞌariꞌ de guitzaꞌ quie z̃aba camello. Naꞌ tu cincho guidi bdzeꞌnëꞌ lëꞌënëꞌ. Udaonëꞌ bëchiꞌzu, hueꞌenëꞌ bdyinꞌdaoꞌ quie bezu cera ta rdzela guixiꞌ daoꞌ. \v 5 Naꞌ rio ja benꞌ Jerusalén renaꞌjëꞌ ruzënagajëꞌ quienëꞌ. Lëzi rio ja benꞌ yedyi nebaba Judea len ja benꞌ nitaꞌ gaꞌalaꞌ ga de yao Jordán. \v 6 Caora naꞌ cati uxubalëpijëꞌ dulaꞌ xquia quiejëꞌ, naꞌra bëꞌ Juan laojëꞌ luꞌu yao Jordán. \p \v 7 Cati blëꞌë Juan bdyin ja benꞌ partido fariseo len ja benꞌ partido saduceo zaꞌjëꞌ ganꞌ ruꞌe Juan lao ja benëꞌ, naꞌra nëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¡Ca bëla rguiꞌidyiꞌ benëꞌ nacale! ¿Nuz̃i udixogueꞌ leꞌe ta te ilale cabëꞌ castigo quie Diuzi bazaꞌ gaꞌalaꞌzi? \v 8 Ulehue dyaꞌa ta uluꞌen nacan li aotzaꞌ pensari quiele, aruele quie Diuzi. \v 9 Bihuele pensari bihue Diuzi leꞌe castigo por nun quie nacale z̃iꞌi suba Abraham. Porque rniaꞌ leꞌe hasta yo huaca hue Diuzi benꞌ gaca z̃iꞌi Abraham. \v 10 Ca quie yebandyo baden listo para ichugon yaga ta birbia taz̃ixi ta tzeina, canaꞌ nacarën quiele. Chi bihue quiele xtiꞌidzaꞌ Diuzi ca rnënëꞌ, huataꞌ castigo quiele tziole lao guiꞌ gabila. \v 11 Nëꞌëdiꞌ tali ruꞌa lao benëꞌ conlë nisa yelaꞌ gacajëꞌ seña de que aotzaꞌ pensari quiejëꞌ aruejëꞌ quie Diuzi. Pero bazaꞌ tu benꞌ zazaꞌra zenao nëꞌëdiꞌ. Lëbëꞌ udzeꞌnëꞌ Bichi Be quie Diuzi luꞌu guicho laxtaꞌo ja benꞌ rale quienëꞌ. Lëzi huenëꞌ mandado tzei yaca benꞌ birale quienëꞌ lao guiꞌ gabila. Nacarëꞌ benꞌ z̃e ca nëꞌëdiꞌ. Tanto nacarëꞌ benꞌ z̃e ca nëꞌëdiꞌ, ni siquiera biyeyaz̃ogaꞌ cuiogaꞌ guidi yuꞌu niꞌanëꞌ. \v 12 Bazënëꞌ becueꞌ ta uchaꞌanëꞌ trigo len bëbi quien. Naꞌra yeziꞌchiꞌnëꞌ trigo luꞌu lidyin. Yeyudyin naꞌ uzeinëꞌ bëbi quien lao guiꞌ ta biyeyulacazi. \s1 Bëꞌ Juan lao Jesús \r (Mr. 1.9‑11; Lc. 3.21‑22) \p \v 13 Naꞌra uzaꞌ Jesús yu nebaba Galilea bdyinnëꞌ ga de yao Jordán ga zu Juan cuenda hueꞌ Juan laonëꞌ lëbëꞌ. \v 14 Naꞌ biguꞌun Juan hueꞌnëꞌ lao Jesús. Lenaꞌ unëꞌ gudyinëꞌ Jesús: \p ―Luëꞌla reyaꞌalaꞌ hueꞌloꞌ laohuaꞌ. ¿Naꞌ como bazaoꞌ niga ta huaꞌ laoloꞌ? \p \v 15 Naꞌra una Jesús rëbëꞌ Juan: \p ―Reyaꞌalaꞌcazi hueꞌloꞌ laohuaꞌ, porque canaꞌ reꞌennan huero ta uzuro duz̃e cabëꞌ una Diuzi. \p Naꞌra guca Juan de acuerdo, bëꞌnëꞌ lao Jesús. \v 16 Naꞌra beyudyi bëꞌ Juan lao Jesús, bero Jesús luꞌu nisa. Caora naꞌ laoyalote guibá blëꞌë Jesús uyëzi Bichi Be quie Diuzi ca quie ga rëzi paloma. Bdyinnëꞌ ga zë Jesús. \v 17 Naꞌra unë Diuzi ga zuëꞌ guibá unëꞌ: \p ―Lëz̃iꞌinaꞌ ni, nedyëꞌëdaꞌbiꞌ. Redaohuedaꞌ zuaꞌ gusto conlë lëbiꞌ. \c 4 \s1 Guꞌun xanꞌ taxiꞌibiꞌ iquixi Jesús huenëꞌ tamala \r (Mr. 1.12‑13; Lc. 4.1‑13) \p \v 1 Naꞌra guca dza uquiëꞌ Bichi Be quie Diuzi Jesús lao lato dachi ga bidyia yuꞌu. Naꞌ lao lato naꞌ bdyinrë xanꞌ taxiꞌibiꞌ guꞌunna iquixi Jesús huenëꞌ tamala. \p \v 2 Lëganꞌ naꞌ begaꞌn Jesús chopa galo dza len chopa galo yela, biudaohuëꞌ. Bëꞌ guca lao chopa galo dza, naꞌ uduenëꞌ. \v 3 Naꞌra ubigaꞌ xanꞌ taxiꞌibiꞌ ganꞌ zë Jesús rëbina lënëꞌ: \p ―Chi nacoꞌ z̃iꞌi Diuzi, bë mandado iyaca yo niga yëta xtila. \p \v 4 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ taxiꞌibiꞌ: \p ―Lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi nan ca niga: “Quele tuzi yelaꞌ huao gaoro yeziꞌro fuerza, denꞌ lëscanꞌ ruen dyiabëꞌ hue quiero ca na Diuzi ta yeziꞌro fuerza.” \p \v 5 Naꞌra uquiëꞌ taxiꞌibiꞌ Jesús lao yedyi laꞌiya Jerusalén. Naꞌra pcuëna lënëꞌ guicho idaoꞌ rnabëꞌra. \v 6 Naꞌ rëbinan lënëꞌ: \p ―Chi tali nacoꞌ z̃iꞌi Diuzi, uquino cuinloꞌ guicho idaoꞌ. Bibi ziꞌ gaqueloꞌ, como danꞌ na guichi laꞌiya quie Diuzi ca niga: \q1 Iseꞌelaꞌ Diuzi yaca ángel quienëꞌ ta gapajëꞌ luëꞌ. \q1 Huidajëꞌ idehuia inaꞌjëꞌ luëꞌ cuenda ni lëꞌëtiꞌ bigacoꞌ ziꞌ chanꞌ naꞌ ga reꞌ yo. \p \v 7 Naꞌra una Jesús gudyinëꞌ xanꞌ taxiꞌibiꞌ: \p ―Lëzi narë lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi: “Bihuenële Diuzi bizinaquezi chi uzunëꞌ diꞌidzaꞌ cabëꞌ unëꞌ, chi biuzunëꞌ diꞌidzaꞌ cabëꞌ unëꞌ.” \p \v 8 Tatula uquiëꞌcazi taxiꞌibiꞌ lënëꞌ lao yaꞌa sibi gula. Bluꞌenan lënëꞌ duz̃ete yedyi de lao yedyi layu. Bluꞌenan lënëꞌ cabëꞌ naca yelaꞌ z̃e quien. \v 9 Naꞌra una xanꞌ taxiꞌibiꞌ rëbin lënëꞌ: \p ―Duz̃eten gunaꞌ quioꞌ chi quitzoꞌ z̃iboꞌ tzionlaꞌadyoꞌ nëꞌëdiꞌ. \p \v 10 Canaꞌra una Jesús rëbinëꞌ lënan: \p ―Beyo, Satanás, porque lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi nan caniga: “Tzionlaꞌadyiꞌro tuzi Diuzi quiero. Tuzi lëbëꞌ huero ca mandado ruenëꞌ quiero.” \p \v 11 Naꞌra zeyo taxiꞌibiꞌ ganꞌ zë Jesús. Naꞌ lazaꞌte ja ángel, gucalëjëꞌ lëbëꞌ ta yeziꞌnëꞌ fuerza. \s1 Uzulao Jesús ruenëꞌ dyin quie Diuzi estado Galilea \r (Mr. 1.14‑15; Lc. 4.14‑15) \p \v 12 Cati unezi Jesús de Juan luꞌu dyiguiba, bebiꞌnëꞌ zeyoguëꞌ yu nebaba Galilea. \v 13 Pero bibegaꞌnnëꞌ yedyi Nazaret, uyoguëꞌ yesunëꞌ yedyi lao Capernaum ga reꞌ ruꞌa lagun ga naca bezaꞌ quie yu nebaba Zabulón len yu nebaba Neftalí. \v 14 Canaꞌ guca ta bzu diꞌidzaꞌ quie Diuzi bzu profeta Isaías lëꞌë guichi tiempote. Cani rnën: \q1 \v 15 Lao yu nebaba Zabulón len yu nebaba Neftalí, ga de neza zion ruꞌa lagun itzalaꞌ yao Jordán, ga reꞌ yu nebaba Galilea, lao yu naꞌ nitaꞌ benꞌ binaca benꞌ Israel. \q1 \v 16 Lëja benꞌ naꞌ rdajëꞌ lao lato lao chula, pero aoseꞌelaꞌ Diuzi benꞌ gacalë lëjëꞌ cabëꞌ racalë xniꞌ guiꞌ lëjëꞌ ta ilëꞌëjëꞌ ga naca chula. \q1 Lëja benꞌ naꞌ rdajëꞌ lao lato lao chula, pero useꞌelaꞌ Diuzi benꞌ gacalë lëjëꞌ cabëꞌ racalë xniꞌ guiꞌ lëjëꞌ ta ilëꞌëjëꞌ ga naca chula. \p \v 17 Caora naꞌ uzulao Jesús udixogueꞌnëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi unëꞌ: \p ―Reyaꞌalaꞌ utzaꞌle pensari quiele, porque baruen bago dza inabëꞌ Diuzi lao yedyi layu. \s1 Blidza Jesús tapa benꞌ rze bela \r (Mr. 1.16‑20; Lc. 5.1‑11) \p \v 18 Zio Jesús yuꞌunëꞌ neza zacaꞌ ruꞌa lagun Galilea. Naꞌ blëꞌënëꞌ chopa benꞌ rze bela. Tunëꞌ laonëꞌ Simón, benꞌ laorë Pedro. Naꞌ itunëꞌ laonëꞌ Andrés. Naca Andrés bichi Simón. Naꞌ yuꞌujëꞌ rulëtojëꞌ yëxo luꞌu nisa. \v 19 Naꞌra una Jesús gudyinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Ulenao nëꞌëdiꞌ. Cabëꞌ ruele cuiole bela yuꞌu luꞌu nisa, canaꞌ uluꞌenaꞌ leꞌe cuiole benꞌ nao xneza Diuzi. \p \v 20 Laohue naꞌtezi lapsantejëꞌ yëxo quiejëꞌ ziolëjëꞌ Jesús. \p \v 21 Lëꞌëtiꞌzi ude Jesús zioguëꞌ mazara cati blëꞌënëꞌ ichopa ja benëꞌ naca bichëꞌ. Tunëꞌ laonëꞌ Santiago, itunëꞌ laonëꞌ Juan. Nacayaquëꞌ z̃iꞌi Zebedeo. Yuꞌujëꞌ lao barco len xuzijëꞌ rudaꞌjëꞌ yëxo quiejëꞌ. Naꞌra blidza Jesús lëjëꞌ ta unaojëꞌ lëbëꞌ. \v 22 Naꞌra lapsanrëtejëꞌ barco len xuzijëꞌ ziolëjëꞌ Jesús. \s1 Bzioñeꞌe Jesús benꞌ zë \r (Lc. 6.17‑19) \p \v 23 Zio Jesús yugulu yedyi nebaba Galilea. Ruzioñeꞌenëꞌ benëꞌ luꞌu idaoꞌ quiejëꞌ laonan sinagoga tu tu yedyi ga rdenëꞌ. Udixogueꞌ Jesús ca naca tahuen quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi baruen bagozi dza inabëꞌ Diuzi yedyi layu. Lëscanꞌ beyue Jesús yugulu cueꞌ yelaꞌ hueꞌ yuꞌu ja benëꞌ. \v 24 Nezijëꞌ quie Jesús yugulu benꞌ nitaꞌ yedyi nebaba Siria. Naꞌ uquiëꞌjëꞌ yaca benꞌ redzagalaoja bitezi yelaꞌ hueꞌ, len benꞌ yuꞌu ja taxiꞌibiꞌ, len benꞌ raca z̃uguti, len benꞌ naz̃i. Naꞌra beyue Jesús lëjëꞌ. \v 25 Zë ja benꞌ unao Jesús. Unao benꞌ yedyi nebaba Galilea, len benꞌ yedyi nebaba Decápolis, len benꞌ ciudad Jerusalén, len benꞌ yedyi nebaba Judea, len benꞌ nitaꞌ yedyi reꞌ itzalaꞌ yao Jordán. Tu canaꞌ ja yedyi udaojëꞌ lënëꞌ. \c 5 \s1 Zu Jesús tu lao yaꞌa ruzioñeꞌenëꞌ benëꞌ \p \v 1 Cati blëꞌë Jesús babeguꞌudiꞌ benꞌ zë, naꞌra urënëꞌ tu lao yaꞌa ureꞌnëꞌ. Naꞌra beyëcho ja benꞌ quienëꞌ lënëꞌ. \v 2 Canaꞌ uzulao Jesús ruzioñeꞌenëꞌ lëjëꞌ. \s1 Ni rnën quie nu ja benꞌ huaca huen quie lao Diuzi \r (Lc. 6.20‑23) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 3 ―Yedaohue nu yaca benꞌ raca yëchiꞌ ca naca dulaꞌ xquia quie, danꞌ naque quiejëꞌ ga rnabëꞌ Diuzi. \v 4 Yedaohue nu yaca benꞌ raque bayëchiꞌ quie dulaꞌ xquia ta raca lao yedyi layu, danꞌ yeyuez̃elaꞌadyiꞌ Diuzi lëjëꞌ. \p \v 5 ’Yedaohue nu yaca benꞌ gaxo, danꞌ gaque quieyaquëꞌ layu ganꞌ una Diuzi hueꞌnëꞌ lëjëꞌ. \p \v 6 ’Yedaohue nu yaca benꞌ reꞌen inao xneza Diuzi cabëꞌ reꞌen gao yoꞌo nu benꞌ rdue rbili, danꞌ Diuzicazi gacalënëꞌ lëjëꞌ ta inaoyaquëꞌ xnezëꞌ. \p \v 7 ’Yedaohue nu yaca benꞌ reyëchiꞌlaꞌadyiꞌ benꞌ tula, danꞌ yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌ Diuzi lëjëꞌ. \p \v 8 ’Yedaohue nu yaca benꞌ anaca yëri laxtaꞌohue, danꞌ hualëꞌëyaquëꞌ Diuzi. \p \v 9 ’Yedaohue nu yaca benꞌ rue dyiabëꞌ cueꞌ chizi laxtaꞌo benëꞌ, danꞌ huëbi Diuzi leyaquëꞌ: “Z̃iꞌinaꞌ leꞌe.” \p \v 10 ’Yedaohue nu yaca benꞌ racatzegue tamala quie por nun quie ruejëꞌ ca reꞌen Diuzi, danꞌ naque quiejëꞌ ga rnabëꞌ Diuzi. \p \v 11 ’Yedaohuele leꞌe cati inayaꞌ benëꞌ leꞌe huenëjëꞌ leꞌe bizinaquezi, siꞌjëꞌ leꞌe yëꞌ, inëjëꞌ quiele por nun quie naole xnezaꞌ. \v 12 Yedaohuele sule gusto como danꞌ huataꞌ tu tahuen gula quiele gun Diuzi leꞌe guibá. Yaca benꞌ profeta, benꞌ useꞌelaꞌDiuzi, bizinaquezi psacaꞌrë ja benëꞌ lëjëꞌ dza tiempote tu binenitaꞌle. \s1 Ca quie zediꞌ, ca quie guiꞌ, naca benꞌ nao xneza Jesús \r (Mr. 9.50; Lc. 14.34‑35) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 13 ―Ca quie nu zediꞌ naca quiele. Pero chanꞌ naꞌ abeyula zediꞌ, ¿biz̃i huero ta huen dyin tatula? Bira gueꞌennan huenan dyin. Anacan zi ta chuꞌunron ta utzutzu ulio benëꞌ len. \p \v 14 ’Ca quie nu guiꞌ ta ilëꞌë benëꞌ ga naca chula, canaꞌ naca quiele. Tu yedyi reꞌ lao yaꞌa, bigaca igüiꞌonan ta biilëꞌëron. \v 15 Nunu rusë guiꞌ candil uzulen ta iseniꞌna luꞌu cajón. Reyaꞌalaꞌ uzëron tu luꞌu yuꞌu ga naca sibi cuenda ilëꞌë ja yugulu benꞌ yuꞌu luꞌu yuꞌu. \v 16 Canaꞌ naca quiele, reyaꞌalaꞌ tale dyëꞌëdi lao ja benëꞌ tacuenda ilëꞌëjëꞌ ruele tadyaꞌa ca reꞌen Diuzi huele. Canaꞌ hue ja benëꞌ, huejëꞌ benꞌ z̃e Xuziro Diuzi, benꞌ zu guibá. \s1 Udixogueꞌ Jesús cabëꞌ naca lao ley \p Naꞌ una Jesús: \p \v 17 ―Bigaquele chi zaꞌa chuꞌunaꞌ ley quie Diuzi ta bëꞌnëꞌ Moisés. Quele zaꞌa chuꞌunaꞌ cabëꞌ ta una ja profeta, dechanꞌ zaꞌa ta uzuaꞌ diꞌidzaꞌ cabëꞌ bzujëꞌ lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi. \v 18 Tali ca rniaꞌ leꞌe, tu lala nede guibá len yedyi layu, ni lëꞌëtiꞌ ta rna lao ley biten canaꞌzi. Uzu diꞌidzaꞌ quien yugulute ca rnan. \v 19 Quie lenaꞌ nu benꞌ birue bala ruzu diꞌidzaꞌ ca mandado rue lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi, lëscanꞌ rusëdijëꞌ benꞌ tula ta bihuejëꞌ bala ca mandado ruen, nacajëꞌ benꞌ latoquiëzi ga rnabëꞌ Diuzi guibá. Pero nu benꞌ rue bala ruzu diꞌidzaꞌ ca mandado rue lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi, lëscanꞌ rusëdijëꞌ benꞌ tula ta huejëꞌ bala ca mandado ruen, nacajëꞌ benꞌ balaꞌana ga rnabëꞌ Diuzi guibá. \v 20 Porque rniaꞌ leꞌe, chi bihue quiele quie Diuzi dyaꞌara, quele cabëꞌ rue ja benꞌ rusëdi ley quie Moisés len ja benꞌ partido fariseo, bisaqueꞌ yeyole ga rnabëꞌ Diuzi guibá. \s1 Una Jesús quie yelaꞌ rdzaꞌ \r (Lc. 12.57‑59) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 21 ―Banezile ca gudyi Moisés xuzixtaꞌoro: “Bireyaꞌalaꞌ gutile benëꞌ. Nutezi benꞌ ruti benëꞌ, reyaꞌalaꞌ ichugobëꞌle quiëꞌ.” \v 22 Pero nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe, nutezi benꞌ idzaꞌ bichi laguedyi, huachugobëꞌ Diuzi quiëꞌ. Lëscanꞌ nutezi benꞌ inayaꞌ bichi laguedyi, huarugobëꞌ quiëꞌ ga reyudyi yelaꞌ rnabëꞌ. Lëscanꞌ nutezi benëꞌ idzaꞌ bichi laguedyi yëbinëꞌ lëjëꞌ: “Benꞌ raca loco luëꞌ” z̃udyizi ruen quienëꞌ tzionëꞌ lao guiꞌ gabila. \p \v 23 ’Chi zioꞌ nuꞌaloꞌ gun quioꞌ ruꞌaba luꞌu idaoꞌ, naꞌ yezaꞌlaꞌadyoꞌ de ta de quie bichi laguedyoꞌ conlë luëꞌ, \v 24 naꞌra pcaꞌn gun quioꞌ lao ruꞌaba naꞌzi, zatzioloꞌ tzeguëꞌz̃elaꞌadyoꞌ bichi laguedyoꞌ. Naꞌtera yebiꞌloꞌ hueꞌloꞌ gun quioꞌ lao ruꞌaba. \p \v 25 ’Chi nu benꞌ rao xquia leꞌe, iquiëꞌjëꞌ leꞌe lao juzgado, tu neziole tu neza, bëꞌlë diꞌidzaꞌ bichi laguedyile, a ver nacala yegaꞌnle yelaꞌ bitziole lao juez. Porque si no, hue juez mandado policía quiëꞌ, udzeꞌjëꞌ leꞌe luꞌu dyiguiba. \v 26 Diꞌidzaꞌ li rniaꞌ leꞌe, biyerole luꞌu dyiguiba hasta que udyiale dumi ca ta inaba juez leꞌe. \s1 Una Jesús quie benꞌ rdalë nigula tula, benꞌ binaca z̃gule \p Naꞌ una Jesús: \p \v 27 ―Banezile cabëꞌ una xuzixtaꞌoro Moisés canaꞌte: “Bireyaꞌalaꞌ talële nigula tula.” \v 28 Pero nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe, nutezi benꞌ rebane ja nigula reꞌennëꞌ bi huenëꞌ lënëꞌ nigula, naꞌ luꞌu guicho laxtaꞌohuëꞌ nacan ca quie bagusilëcazinëꞌ lënëꞌ. \p \v 29 ’Pues ugunro chi tu laoloꞌ yebë ruhuaꞌn luëꞌ dulaꞌ xquia, reyaꞌalaꞌ cuioloꞌn chuꞌunloꞌn zituꞌ, como danꞌ dyaꞌalanꞌ initi tu laoloꞌ, quele ca ta tzioꞌ duz̃etioꞌ lao guiꞌ gabila. \v 30 Lëzi ugunro chi naꞌaloꞌ yebë ruhuaꞌn luëꞌ dulaꞌ xquia, reyaꞌalaꞌ ichugoꞌn uruꞌunnan, como danꞌ dyaꞌalanꞌ initi tu naꞌaloꞌ quele ca ta tzio duz̃etioꞌ lao guiꞌ gabila. \s1 Una Jesús quie benꞌ rusan ja nigula quie \r (Mt. 19.9; Mr. 10.11‑12; Lc. 16.18) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 31 ―Lëscanꞌ una xuzixtaꞌoro Moisés dza naꞌte: “Nutezi benꞌ reꞌen usan nigula quie, reyaꞌalaꞌ ichisanëꞌ guichi ga ruꞌen diꞌidzaꞌ bira reꞌennëꞌ sulënëꞌ nigula. Reyaꞌalaꞌ hueꞌnëꞌn nigula quienëꞌ, naꞌtera huazaquëꞌ usannëꞌ nigula quienëꞌ.” \v 32 Pero nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe, chi nu benꞌ rsan z̃gulë, naꞌ beziꞌ z̃gulëꞌ beꞌmbyu tula, nacan xquia quie nigula naꞌ lao Diuzi. Solamente chanꞌ udalë z̃gulëꞌ beꞌmbyu tula, canaꞌra huazaqueꞌ usan beꞌmbyu naꞌ z̃gulëꞌ. Lëscanꞌ nutezi benꞌ beziꞌ nigula psan xquiuhue, nacan xquia quienëꞌ lao Diuzi. \s1 Bireyaꞌalaꞌ ugunro Diuzi ca cuendazi \p Naꞌ una Jesús: \p \v 33 ―Lëscanꞌ banezile ca una Moisés gudyinëꞌ xuzixtaꞌoro: “Reyaꞌalaꞌ uzuloꞌ diꞌidzaꞌ cabëꞌ unaoꞌ hueloꞌ bguntioꞌ Diuzi.” \v 34 Pero nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe, bireyaꞌalaꞌ ugunle Diuzi ca cuendazi. Biugunle nu guibá, porque danꞌ ga reꞌ Diuzi rnabëꞌnëꞌ. \v 35 Canaꞌrë biugunrële nu yedyi layu, porque danꞌ ga ruzu niꞌa Diuzi. Biugunrële ciudad Jerusalén, porque danꞌ ciudad quie Diuzi. \v 36 Lëzi biugunrële guichole, porque quele huacale utzaꞌle gacan bezëri gaso ni tu guitzaꞌ guichole. \v 37 Tuzi iquëbile inale tali. Chi inëro ugunro Diuzi ca cuendazi, quie taxiꞌibiꞌ zaꞌn danꞌ rnëro canaꞌ. \s1 Una Jesús quie benꞌ yeyue laohue quie laguedyijëꞌ \r (Lc. 6.29‑30) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 38 ―Lëscanꞌ banezile cabëꞌ una xuzixtaꞌoro Moisés dza naꞌte: “Chi nu benꞌ bdyiaguiꞌnëꞌ tu laoloꞌ, o tu leiloꞌ, o bi ta de quioꞌ, napoꞌ derecho udyiaguiꞌloꞌ tu laohuëꞌ, o tu leiyëꞌ, o bi ta de quiëꞌ tacuenda iyaca laohue quiëꞌ.” \v 39 Pero nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe: Biyeyuele laohue quie ja benꞌ rue mala quiele. Chi nu benꞌ aodapa xagoꞌ, bëꞌle lato capëꞌ itzalaꞌ xagoꞌ. \v 40 Chi nu benꞌ hueja cuenda luëꞌ lao ja benꞌ rnabëꞌ ta siꞌnëꞌ camisa quioꞌ, bëꞌrënëꞌ len chamarra quioꞌ. \v 41 Chi nu benꞌ ruegadyi luëꞌ huaꞌaloꞌ yuaꞌ quienëꞌ tu legua, biꞌalan chopa legua. \v 42 Chi nu benꞌ rnabayëchiꞌ luëꞌ bi cosa, bëꞌnëꞌn. Chi nu benꞌ rnaba presta bi ta de quioꞌ, bihueloꞌ zidi, bëꞌnëꞌn ta rnabëꞌ. \s1 Una Jesús quie yaca benꞌ rudie raꞌo \r (Lc. 6.27‑28, 32‑36) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 43 ―Lëscanꞌ banezile ca una xuzixtaꞌoro dza naꞌte: “Edyëꞌële amigo quiele, udiele benꞌ rudie leꞌe.” \v 44 Pero nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe: Edyëꞌëlale benꞌ rudieja leꞌe. Inabale tahuen lao Diuzi quie ja benꞌ rudzeꞌdeꞌ leꞌe. Huele dyaꞌa quie ja benꞌ rudie leꞌe. Ulehueꞌlë Diuzi diꞌidzaꞌ inabale tahuen quie ja benꞌ rnayaꞌ dilalë leꞌe. \v 45 Canaꞌ gacale dugalo z̃iꞌi Xuziro Diuzi zu guibá. Canaꞌ rue Diuzi lënëꞌ obidza quiëꞌ. Useniꞌnan duz̃ete yedyi layu ga nitaꞌ ja benꞌ mala len ja benꞌ huen. Naꞌ rseꞌelaꞌrëꞌ nisa yo quiëꞌ lao ja benëꞌ, laꞌacazi benꞌ rue tadyaꞌa, laꞌacazi benꞌ rue tamala. \v 46 Chi rapachiꞌle tuzi benꞌ rapachiꞌ leꞌe, biugunle rlëꞌë Diuzi leꞌe benꞌ laxtaꞌo yëri por nun quie ruele canaꞌ. Porque canaꞌ ruerë hasta benꞌ malaja, benꞌ binao xneza Diuzi. \v 47 Chi rda rnëlële tuzi ja benꞌ nubëꞌzile, biugunle tadyaꞌa gula ruele. Porque hasta benꞌ binuebëꞌ Diuzi ruerëjëꞌ canaꞌ. \v 48 Reyaꞌalaꞌ gacale benꞌ laxtaꞌo yëri cabëꞌ naca Xuziro Diuzi zu guibá benꞌ laxtaꞌo yëri. \c 6 \s1 Bzioñeꞌe Jesús raꞌo cabëꞌ reꞌennëꞌ huero \p \v 1 Naꞌ una Jesús: \p ―Reyaꞌalaꞌ huele cabëꞌ reꞌen Diuzi huele du guicho du laꞌadyiꞌle, pero bihuelen tacuendazi ta ilëꞌë benëꞌ leꞌe nacale benꞌ huen. Chi huelen tacuendazi ta ilëꞌë benëꞌ leꞌe nacale benꞌ huen, bigataꞌ quiele ta gun Xuziro Diuzi leꞌe ga rnabëꞌ guibá. \v 2 Lenaꞌ cati gacalële benꞌ rdziogue bi cosa, biuluꞌetele ladza inale cani biaꞌ cabëꞌ rue ja benꞌ rionlaꞌadyiꞌ Diuzi de ladzazi caora riojëꞌ luꞌu idaoꞌ, caora rdajëꞌ tu neza. Canaꞌ ruejëꞌ tacuenda inë benëꞌ quiejëꞌ dyaꞌa. Pero tali ca rniaꞌ, tanaꞌzi de babëjëꞌ gan, bibira de hueꞌ Diuzi lëjëꞌ ga rnabëꞌ guibá. \v 3 Pero leꞌe cati gacalële benꞌ rdziogue bi cosa, biuluꞌetele ladza yelaꞌ binezi ja benëꞌ chi bi ruele, baꞌalaꞌcazi benꞌ naca bichile. \v 4 Dyaꞌalanꞌ gacalële benëꞌ balarazi. Naꞌ Xuziro Diuzi rlëꞌënëꞌ cabëꞌ tadyaꞌa ruele balarazi, lënëꞌ gunnëꞌ quiele ga rnabëꞌ guibá. \s1 Bzioñeꞌe Jesús raꞌo cabëꞌ reyaꞌalaꞌ huero hueꞌlëro Diuzi diꞌidzaꞌ \r (Lc. 11.2‑4) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 5 ―Cati hueꞌlële Diuzi diꞌidzaꞌ, bihuele ca rue ja benꞌ rionlaꞌadyiꞌ Diuzi de ladzazi. Lega raxejëꞌ hueꞌlëjëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ zëtela luꞌu idaoꞌ. Canaꞌ ruejëꞌ con ga ziojëꞌ zacaꞌlao ja benëꞌ. Pero tali ca rniaꞌ, tanaꞌzi de babëjëꞌ ganꞌ. Bibira de hueꞌ Diuzi lëjëꞌ ga rnabëꞌ guibá. \v 6 Pero cati hueꞌlële Diuzi diꞌidzaꞌ, reyaꞌalaꞌ ucuiꞌole tu tule tu ga negachiꞌ. Tuzile conlë Xuziro Diuzi hueꞌlëlenëꞌ diꞌidzaꞌ. Naꞌ Xuziro Diuzi rlëꞌënëꞌ cabëꞌ tadyaꞌa ruele balarazi, lënëꞌ gunnëꞌ quiele ga rnabëꞌ guibá. \p \v 7 ’Cati hueꞌlële Diuzi diꞌidzaꞌ, biinale diꞌidzaꞌ ladzazi, bihuele zëtela diꞌidzaꞌ cabëꞌ rue benꞌ binuebëꞌ Diuzi. Ruejëꞌ pensari chi uzënaga Diuzi quiejëꞌ nun quie danꞌ ruꞌelëjëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ zëtela. \v 8 Bihuele cabëꞌ rue lëjëꞌ, porque danꞌ Xuziro Diuzi banezinëꞌ bidanꞌ rdzioguele cati zainabale laohuëꞌ. \v 9 Lenaꞌ reyaꞌalaꞌ hueꞌlële Diuzi diꞌidzaꞌ cani: \q1 Xuzindoꞌ Diuzi zuloꞌ guibá, naca laꞌiya laoloꞌ. \q1 \v 10 Rbezandoꞌ guida dza inabëꞌloꞌ lao yedyi layu cabëꞌ rnabëꞌloꞌ guibá ga zuloꞌ. \q1 \v 11 Gunoꞌ ta gaondoꞌ quie naꞌadza cabëꞌ ta rdzioguendoꞌ. \q1 \v 12 Beziꞌz̃e quiendoꞌ cabëꞌ tamala babëndoꞌ cabëꞌ reziꞌz̃endoꞌ tamala bë ja benëꞌ len nëtoꞌ. \q1 \v 13 Gacalaoꞌ nëtoꞌ ta biiguinondoꞌ lao tamala, ucuasa ucuiꞌoloꞌ tamala zaꞌ gaca quiendoꞌ. \q1 Porque tuzoꞌ luëꞌ nacoꞌ ga zelaozi yelaꞌ rnabëꞌ quioꞌ, ga zelaozi yelaꞌ huaca quioꞌ, ga zelaozi yelaꞌ z̃e quioꞌ tuzioli. Amén. \p \v 14 ’Canaꞌ rniaꞌ leꞌe porque chi leꞌe rziꞌz̃ele quie ja benꞌ rueja tamala quiele, lëscanaꞌ huaziꞌz̃erë Xuziro Diuzi zu guibá quiele. \v 15 Pero chi bisiꞌz̃ele quie laguedyile, bisiꞌz̃erë Xuziro Diuzi dulaꞌ xquia quiele. \s1 Bzioñeꞌe Jesús raꞌo cabëꞌ reyaꞌalaꞌ huero ubasi \p Naꞌ una Jesús: \p \v 16 ―Cati huele ubasi, bihuenëlaole bayëchiꞌ cabëꞌ rue benꞌ rionlaꞌadyiꞌ Diuzi de ladzazi. Lëjëꞌ ruzutelaojëꞌ bayëchiꞌ tacuenda ilëꞌë ja benëꞌ ruejëꞌ ubasi. Pero tali ca rniaꞌ, tanaꞌzi de babëjëꞌ gan, bibira hueꞌ Diuzi lëjëꞌ. \v 17 Pero leꞌe cati huele ubasi, ulequibi laole, ulequin guichole dyaꞌa. \v 18 Canaꞌ huele tacuenda bigacabëꞌ ja benëꞌ de que ruele ubasi. Tuzi Xuziro Diuzi zulënëꞌ leꞌe, gunnëꞌ tadyaꞌa gula quiele guibá ga rnabëꞌnëꞌ. \s1 Udixogueꞌ Jesús quie lao yelaꞌ uñaꞌa \r (Lc. 12.33‑34) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 19 ―Bireyaꞌalaꞌ uzule guichole huele cuinle benꞌ uñaꞌa lao yedyi layu ga reyulazin, ga rbiaguiꞌzin, ga rban benëꞌ len. \v 20 Reyaꞌalaꞌ uzule guichole huele quie Diuzi tacuenda utupale yelaꞌ uñaꞌa quiele guibá ga bireyulazin, ga birbiaguiꞌzin, ga bisaqueꞌ cuan benëꞌ len. Chi huele canaꞌ, nacale ca quie yelaꞌ uñaꞌa lao Diuzi. \v 21 Pues ga rutupa ja benëꞌ yelaꞌ uñaꞌa quiejëꞌ, chi lao yedyi layu, chi guibá, lenaꞌ uluꞌen ca bi pensari raquejëꞌ, chi quie cuinzijëꞌ, chi quie Diuzi. \s1 Una Jesús quie pensari yaniꞌ quiero \r (Lc. 11.34‑36) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 22 ―Chi ruꞌele lato raca guicho laxtaꞌole pensari dyaꞌa, canaꞌ sí, ruele tadyaꞌa, neyaniꞌ pensari quiele rlëꞌële racalële benëꞌ. \v 23 Pero chi ruꞌele lato zu guicho laxtaꞌole yelaꞌ z̃ëꞌ, canaꞌ sí, huele tamala, nechula pensari quiele, birlëꞌële gacalële benëꞌ. Chi lao laza yuꞌule pensari dyaꞌa, naꞌ ruꞌele lato su guicho laxtaꞌole yelaꞌ z̃ëꞌ, lenaꞌ naca mala gula quiele, nechulatzegue pensari quiele. \s1 Ni rnën cabëꞌ naca quie Diuzi len dumi \r (Lc. 16.13) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 24 ―Nitu nunu saqueꞌ uzu chopa xaꞌne, porque danꞌ udienëꞌ tunëꞌ, naꞌ itunëꞌ idyëꞌënëꞌ, uzunëꞌ diꞌidzaꞌ quie tunëꞌ, naꞌ quie itunëꞌ biuzunëꞌ diꞌidzaꞌ. Canaꞌ naca quiero len Diuzi. Chi nuzu guichoro rzaꞌlaꞌadyiꞌro dumi, bisaqueꞌ uzuro guichoro Diuzi. \s1 Diuzi gunnëꞌ yugulute ta rdzioguero \r (Lc. 12.22‑31) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 25 ―Rniaꞌ leꞌe, bidëbile quie ta yoꞌole, quie ta gaole, quie ta tebanle, ni quie z̃aba quiele ta gacole. ¿Quele zacaꞌra yelaꞌ neban quiero quele ca ta gaoro? ¿Quele zacaꞌra cuinro quele ca z̃aba quiero? \v 26 Ulenaꞌcara cabëꞌ rue ja bguini rdajabaꞌ ladza. Birazajabaꞌ, bireziꞌjabaꞌ usecho udzeꞌtzaꞌojabaꞌ gaojabaꞌ, nechanꞌ Xuziro Diuzi zu guibá rugaonëꞌjabaꞌ. ¿Binezile zacaꞌra leꞌe quele ca lëjabaꞌ? \v 27 ¿Nuz̃i ca leꞌe huaca huezu huele cuinle igatzo metro yelaꞌ huegoꞌ nun quie rdëbile quie ta rdzioguele? \p \v 28 ’¿Bixquienꞌ rdëbile nacala gaca idzela z̃aba quiele? Ulenaꞌcara cabëꞌ reꞌeni ja yo guixiꞌ. Biruejan dyin, biruejan laꞌariꞌ ta gaca z̃abajan. \v 29 Nechanꞌ rniaꞌ leꞌe, ni rey Salomón, baꞌalaꞌcazi guquëꞌ benꞌ uñaꞌa gula, bibdyinnëꞌ sutzaꞌohuëꞌ cabëꞌ zutzaꞌo ja yo guixiꞌ badan gula. \v 30 Ulenaꞌ cabëꞌ rugaco Diuzi z̃aba guixiꞌ badanzi ta de naꞌadza, baꞌalaꞌcazi du uxezi uzei benëꞌ len, ¿biz̃i binezile ruetera Diuzi tadyaꞌa quiele quele ca nu ja yo guixiꞌ? Leꞌe rdzioguele sudyiꞌilële Diuzi dyëꞌëdi. \v 31 Lenaꞌ bireyaꞌalaꞌ idëbile inale: “¿Ga zaꞌ ta gao ta yoꞌoro? ¿Ga zaꞌ z̃aba quiero?” \v 32 Leꞌe bireyaꞌalaꞌ huele canaꞌ, porque danꞌ canꞌ rue ja benꞌ binuebëꞌ Diuzi. Rdëbijëꞌ rdajëꞌ quilojëꞌ ga idzelejëꞌ ta gaojëꞌ len ta yoꞌojëꞌ. Pero cabëꞌ leꞌe, zu Xuzile benꞌ zu guibá, nezinëꞌ yugulute bidanꞌ rdzioguele. \v 33 Hueꞌle lato inabëꞌ Diuzi leꞌe, huele ta yuꞌu niꞌa xnezi quie Diuzi ca raxenëꞌ. Naꞌtera gunnëꞌ yugulute ta rdzioguele. \v 34 Bidëbile chi bi tazëdi zaꞌ quiele du uxe du huidzo, porque durpende chanꞌ du uxezi zaꞌrë cuëchilile gacan reglo. Tu dza tu dza rdëbile quien, huele pensari bi gaca ta cueꞌlina. \c 7 \s1 Bireyaꞌalaꞌ inëro quie laguedyiro \r (Lc. 6.37‑38, 41‑42) \p \v 1 Naꞌ una Jesús: \p ―Bireyaꞌalaꞌ inële quie laguedyile, yelaꞌ biinë Diuzi quiele ca ruele. \v 2 Con cabëꞌ rlëꞌële laguedyile, chi benꞌ huen, chi benꞌ mala, canaꞌrë ilëꞌë Diuzi leꞌe. Con cabëꞌ inële quie laguedyile, canaꞌrë inë Diuzi quiele ca ruele. \v 3 ¿Cómo nezile yegunniꞌale bigazi tadaoꞌ mala rue benëꞌ, naꞌ binezile yegunniꞌale ca tamala gulatera ruele cuinle? \v 4 ¿Cómo yëbile laguedyile: “Bencara lato cuiogaꞌ bëbi daoꞌ yuꞌu laoloꞌ”, naꞌ birnaoꞌ cuinloꞌ bichu yaga yuꞌu laoloꞌ? \v 5 Leꞌe benꞌ rnë diꞌidzaꞌ ladzazi, zaolio bichu yaga yuꞌu laoloꞌ, naꞌtera ilëꞌëloꞌ yebioloꞌ bëbi daoꞌ yuꞌu lao laguedyile. \p \v 6 ’Bireyaꞌalaꞌ hueꞌle ja becoꞌ ta naca laꞌiya quie Diuzi, porque biz̃i chanꞌ lalëzibaꞌ yeguiꞌimbaꞌ leꞌe. Lëscanꞌ bireyaꞌalaꞌ chuꞌunle ta naca tatzaoꞌ quie Diuzi lao ja cuchi, porque biz̃i chanꞌ utzutzu uliobaꞌn. \s1 Ni nan cabëꞌ reyaꞌalaꞌ huelëro Diuzi \r (Lc. 11.9‑13; 6.31) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 7 ―Chi inabaro Diuzi bi cosa, gunnëꞌn. Chi rguiloro ta naca tali quie Diuzi, huadzeleron. Chi ulidzaronëꞌ, huequëbinëꞌ quiero. \v 8 Canaꞌ rniaꞌ leꞌe, porque nu benꞌ rnaba lao Diuzi bi cosa, hueꞌnëꞌn lënëꞌ. Lëscanꞌ nu benꞌ rguilo ta naca tali quie Diuzi, huadzelenëꞌn. Nu benꞌ rulidza Diuzi, huequëbinëꞌ quienëꞌ. \v 9 ¿Nuz̃i leꞌe rnaꞌle hueꞌle yola z̃iꞌile lao laza ta rnababiꞌ pan? \v 10 ¿Nuz̃i leꞌe rnaꞌle hueꞌle bëlala z̃iꞌile lao laza ta rnababiꞌ bela? \v 11 Chi leꞌe nacale benꞌ z̃ëꞌë, pero nezile hueꞌle tahuen z̃iꞌile, ¡biz̃ira Xuziro Diuzi zu guibá neziterëꞌ hueꞌnëꞌ tahuen benꞌ rnaba len laohuëꞌ! \p \v 12 ’Cabëꞌ reꞌenle huelële laguedyile leꞌe, canaꞌ reyaꞌalaꞌ huerële len laguedyile. Canaꞌ ruen mandado quiele huele lëꞌë guichi ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés len guichi bë ja benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi tiempote. \s1 Quie lao chopa neza udixogueꞌ Jesús \r (Lc. 13.24) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 13 ―Taguizi naca ruꞌa yuꞌu quie guibá. Lëruꞌa yuꞌu naꞌ reyaꞌalaꞌ tzuꞌule. Taz̃era naca ruꞌa yuꞌu quie gabila. Lëscanꞌ talaꞌagaꞌra nacarë neza quien. Benꞌ zë gulara reyuꞌujëꞌ ruꞌa yuꞌu naꞌ, reziꞌjëꞌ neza naꞌla. \v 14 Pero taguizi naca ruꞌa yuꞌu quie guibá. Lëscanꞌ taguizi nacarë neza quien. Lëꞌëtiꞌzija naca ja benꞌ ruzuja diꞌidzaꞌ quiaꞌ cabëꞌ rniaꞌ. Lëzijëꞌ redzelejëꞌ neza zeyo guibá. \s1 Cabëꞌ rue benëꞌ, canaꞌ yezaquero ca nacayaquëꞌ \r (Lc. 6.43‑44) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 15 ―Gapale cuidado quie ja benꞌ huiziꞌ yëꞌ, benꞌ rnaja quie Diuzi rnëjëꞌ. Nacajëꞌ benꞌ zaꞌzija ruejëꞌ gaxo gula cabëꞌ rue becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. Pero bëꞌ ruezijëꞌ, dechanꞌ luꞌu laxtaꞌolajëꞌ yuꞌu yelaꞌ snia quiejëꞌ, ruejëꞌ ca rue coyote. \v 16 Huezuyezaquele cabëꞌ ruejëꞌ chi balejëꞌ nacajëꞌ benꞌ quie Diuzi. Bicuia bedzuliꞌ lao luba yëchiꞌ. Lëscanꞌ bicuia higo lao yaga yëchiꞌ. Lëcanaꞌ rue ja benꞌ binaca ja benꞌ quie Diuzi. Birlëꞌëro huejëꞌ tadyaꞌa cabëꞌ rue Diuzi. \v 17 Yugulu yaga huen rbian taz̃ixi naca dyaꞌa, pero nu yaga median, birbian tadyaꞌa. \v 18 Tu yaga huen bisaqueꞌ cuian taz̃ixi binaca dyaꞌa. Lëzi tu yaga median bisaqueꞌ cuian taz̃ixi naca dyaꞌa. \v 19 Yugulu yaga birbia ta gaoro ichuguron ibidyin uzeiron. \v 20 Naꞌra rniaꞌ leꞌe, según cabëꞌ ruejëꞌ, canaꞌ yezaquele cabëꞌ nacajëꞌ, chi nacajëꞌ cabëꞌ quie tu yaga huen, o chi nacajëꞌ cabëꞌ quie tu yaga median. \s1 Quele yugo ja benëꞌ yeyojëꞌ guibá \r (Lc. 13.25‑27) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 21 ―Quele yugu ja benꞌ na nëꞌëdiꞌ: “Señor, Señor”, yeyojëꞌ guibá ga rnabëꞌ Diuzi, dechanꞌ yaca benꞌ ruzu diꞌidzaꞌ quie Xuzaꞌ, benꞌ zu guibá, lëzijëꞌ yeyojëꞌ guibá. \v 22 Cati idyin dza hue Diuzi juicio, canaꞌ ina benꞌ zë nëꞌëdiꞌ: “Señor, Señor, laoloꞌ bzëtondoꞌ udixogueꞌndoꞌ benëꞌ xtiꞌidzoꞌ. Lëscanaꞌ bzëtondoꞌ laoloꞌ uliondoꞌ taxiꞌibiꞌ yuꞌu ja benëꞌ. Lëscanꞌ bzëtondoꞌ laoloꞌ bëndoꞌ tazë yelaꞌ huaca quioꞌ.” \v 23 Pero canaꞌra yëpaꞌjëꞌ: “Binubëꞌcazidaꞌ leꞌe. Ulebigaꞌ tzalaꞌla, leꞌe benꞌ bë ja tamala.” \s1 Pxiꞌidzeꞌ Jesús quie chopa benꞌ bë yuꞌu \r (Lc. 6.47‑49; Mr. 1.22) \p Naꞌ una Jesús: \p \v 24 ―Cani nacan quie yaca benꞌ ruzënaga ruzu diꞌidzaꞌ quiaꞌ. Naca quienëꞌ ca quie tu benꞌ rioñeꞌe, benꞌ bë yuꞌu quie tu lao lachiꞌ ga reꞌrara yu. \v 25 Naꞌra ben nisa yosiuꞌ, uyala yao, ben be bedunꞌ, pero bibyalan, porque reꞌn tu lao lachiꞌ ga naca yu huala. \v 26 Pero benꞌ ruzënaga, naꞌ birue quienëꞌ ca rniaꞌ, naca quienëꞌ ca quie tu benꞌ tondo, benꞌ bë yuꞌu quie tu lao yu yolo, yu bireꞌra. \v 27 Bëꞌ ben nisa yosiuꞌ, bëꞌ uyala yao, bëꞌ ben be bedunꞌ, naꞌra byala yuꞌu. Tu casion z̃e gula guca quiëꞌ. \p \v 28 Cati beyudyi unë Jesús, rebane ja benꞌ zë nitaꞌja naꞌ cabëꞌ ruëꞌ rusëdiëꞌ. \v 29 Porque rusëdinëꞌ lëjëꞌ ca quie benꞌ de yelaꞌ rnabëꞌ quie, quele cabëꞌ rusëdi ja benꞌ rusëdi ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés dza naꞌte. \c 8 \s1 Beyue Jesús tu benꞌ raca yelaꞌ hueꞌ ca pindo \r (Mr. 1.40‑45; Lc. 5.12‑16) \p \v 1 Cati beyëzi Jesús lao yaꞌa, benꞌ zë beyao lënëꞌ. \v 2 Caora naꞌ laobigaꞌte gaꞌalaꞌ tu benꞌ raca yelaꞌ hueꞌ ta ruzudzoꞌ cuerpo quienëꞌ. Laoditzute z̃ibëꞌ lao Jesús rëbinëꞌ lënëꞌ: \p ―Señor, chi gueꞌenloꞌ, huuꞌ cule yeyueloꞌ yelaꞌ hueꞌ racaꞌ. \p \v 3 Naꞌra udan Jesús naꞌanëꞌ lënëꞌ rëbinëꞌ lënëꞌ: \p ―Hueꞌendaꞌ iyacoꞌ yëri. \p Canaꞌzi ta una Jesús, labeyacate yelaꞌ hueꞌ racanëꞌ. \v 4 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lënëꞌ: \p ―Ni tu ganu quixogueꞌloꞌ bi guca beyacoꞌ. Tu uyotezi cuinzoꞌ lao pxuzi. Naꞌ hueꞌloꞌ gun quie Diuzi cabëꞌ mandado bë Moisés yelaꞌ inezi ja benëꞌ abeyacoꞌ yelaꞌ hueꞌ racoꞌ. \s1 Beyue Jesús tu mozo quie tu capitán benꞌ romano \r (Lc. 7.1‑10) \p \v 5 Naꞌra zio Jesús ciudad Capernaum. Lëzi laoyote tu benꞌ naca capitán quie ja soldado quie ciudad Roma ga zë Jesús. Caora naꞌ unabayëchiꞌnëꞌ \v 6 rëbinëꞌ Jesús: \p ―Señor, de tu mozo quiaꞌ raca z̃hueꞌbiꞌ z̃an yuꞌu. Nesecobiꞌ, redzagalaolëbiꞌn, rlatzeguen. \p \v 7 Naꞌra rëbi Jesús lënëꞌ: \p ―Uletzaꞌ yeyuꞌabiꞌ. \p \v 8 Naꞌra rëbi capitán lënëꞌ: \p ―Señor, binacaꞌ zi ta hueloꞌnëꞌ z̃e guidatiuꞌ z̃an yuꞌu quiaꞌ. Tu bëꞌzi diꞌidzaꞌ, bë mandado yeyaca mozo quiaꞌ. Nezdaꞌ huazaqueꞌ hueloꞌ tu mandadozi inaoꞌ, \v 9 porque lëzi canaꞌ naca quiaꞌ. Zu xaꞌnaꞌ, benꞌ belao rnabëꞌnëꞌ nëꞌëdiꞌ. Lëscanaꞌ napariaꞌ soldado benꞌ rnabiꞌa. Cati rëpaꞌ tujëꞌ: “Tzioꞌ niga”, huayonëꞌ. Cati rëpaꞌ itunëꞌ: “Uda”, huidëꞌ. Cati rëpaꞌ mozo quiaꞌ bi ta huebiꞌ, ruebiꞌn. Canaꞌ nacarë quioꞌ. \p \v 10 Cati be Jesús cabëꞌ una capitán rëbinëꞌ lënëꞌ, tu rebanezinëꞌ rëbinëꞌ ja benꞌ zenaoja lënëꞌ: \p ―Tali rniaꞌ leꞌe, lao yugu ja benꞌ Israel, binedilaꞌ ni tujëꞌ benꞌ rioñeꞌe cabëꞌ rioñeꞌe benꞌ niga. \v 11 Rniaꞌ leꞌe, benꞌ zë, benꞌ binaca benꞌ Israel, yedyinjëꞌ gatezi parte yedyi layu cueꞌlëjëꞌ tuz̃e len xuzixtaꞌoro Abraham, len xuzixtaꞌoro Isaac, len xuzixtaꞌoro Jacob ta gaolëjëꞌ lëjëꞌ guibá ga rnabëꞌ Diuzi. \v 12 Pero zë benꞌ Israel, benꞌ reyaꞌalaꞌ yeyoja guibá ga zu Diuzi, naca quiejëꞌ tzeguꞌunjëꞌ lao lato lao chula ga cuedyijëꞌ ziꞌlaza gula, ga gaojëꞌ leijëꞌ. \p \v 13 Naꞌra rëbi Jesús capitán naꞌ: \p ―Beyo z̃an yuꞌu quioꞌ. Huacacazi cabëꞌ az̃elaꞌadyoꞌ. \p Caora naꞌtezi labeyacate mozo quiëꞌ. \s1 Beyue Jesús benꞌ gula quie Pedro \r (Mr. 1.29‑31; Lc. 4.38‑39) \p \v 14 Naꞌra uyo Jesús z̃an yuꞌu quie Pedro. Naꞌ blëꞌënëꞌ z̃naꞌ nigula quie Pedro denëꞌ z̃la, raca z̃hueꞌnëꞌ. \v 15 Naꞌra caora uz̃e Jesús nëꞌë, labedubaten. Naꞌra labeyasatëꞌ uzulaohuëꞌ ruꞌenëꞌ laze ta gaojëꞌ. \s1 Beyue Jesús benꞌ zë, benꞌ raca z̃hueꞌ \r (Mr. 1.32‑34; Lc. 4.40‑41) \p \v 16 Cati aochula, uquiëꞌjëꞌ lao Jesús benꞌ zëja raca z̃hueꞌ, benꞌ yuꞌuja bichi be quie taxiꞌibiꞌ. Con tu laꞌanazi diꞌidzaꞌ rebioguëꞌ tzalaꞌla taxiꞌibiꞌ yuꞌujëꞌ. Canaꞌ beyuerënëꞌ yuguja benꞌ raca z̃hueꞌ. \v 17 Canaꞌ bzun diꞌidzaꞌ cabëꞌ una profeta Isaías caora unëꞌ cani: “Lëbëꞌ begubëꞌ yelaꞌ tzen quiero, beyuenëꞌ yelaꞌ hueꞌ quiero.” \s1 Ni rnan quie ja benꞌ nao Jesús \r (Lc. 9.57‑62) \p \v 18 Cati blëꞌë Jesús benꞌ zë baneyëcholënëꞌ, bënëꞌ mandado udelënëꞌ ja benꞌ quienëꞌ itzalaꞌla lagun. \v 19 Naꞌra bdyin tu maestro, benꞌ rusëdi ley quie Moisés. Naꞌra gudyinëꞌ Jesús: \p ―Maestro, reꞌendaꞌ inaohuaꞌ luëꞌ con gatezi zioꞌ. \p \v 20 Naꞌra bequëbi Jesús quienëꞌ: \p ―Yaca beꞌezaꞌ, zu beló quiejabaꞌ. Lëscanꞌ ja bguini, dyia lidyijabaꞌ. Pero nëꞌëdiꞌ nacaꞌ bichi yugulu benëꞌ, bizu lidyaꞌ ga idyinaꞌ suaꞌ. \p \v 21 Itu benꞌ nacarëcazi benꞌ quienëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ Jesús: \p ―Señor, ben lato tzetapaꞌ xuzaꞌ, porque bagatinëꞌ. Naꞌtera yeguidaꞌ inaohuaꞌ luëꞌ. \p \v 22 Naꞌra bequëbi Jesús gudyinëꞌ lënëꞌ: \p ―Unaozi nëꞌëdiꞌ. Bë lato ucachiꞌ yaca benꞌ birue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi xuzoꞌ. \s1 Ulëchi Jesús chizi be bedunꞌ len nisa \r (Mr. 4.35‑41; Lc. 8.22‑25) \p \v 23 Naꞌra uyuꞌu Jesús luꞌu barco len ja benꞌ quienëꞌ. \v 24 Caora naꞌ bënan tu be bedunꞌ huala gula, rudyigaten nisa rudzon luꞌu barco. Pero rasila Jesús cati ruen canaꞌ. \v 25 Naꞌra uyo yaca benꞌ quienëꞌ yesebëjëꞌ lënëꞌ, rëbijëꞌ lënëꞌ: \p ―¡Señor, psela nëtoꞌ! ¡Areꞌen yëto barco luꞌu nisa! \p \v 26 Naꞌra unë Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Bixquienꞌ lega rdzebile? ¡Biralele ucuasa ucuiꞌo Diuzi raꞌo! \p Naꞌra uyasanëꞌ, udilalënëꞌ be bedunꞌ len nisa. Caora naꞌ bguenan ureꞌn chizi. \v 27 Naꞌra rebane ja benꞌ quienëꞌ najëꞌ: \p ―¿Ca nuz̃i naca benꞌ niga? Lente be bedunꞌ, lente nisa ralen quienëꞌ. \s1 Bebio Jesús taxiꞌibiꞌ yuꞌu chopa benꞌ Gadara \r (Mr. 5.1‑20; Lc. 8.26‑39) \p \v 28 Cati bdyin Jesús itzalaꞌ lagun ga lao yu nebaba Gadara, caora naꞌ labdyinte chopa benꞌ bro luꞌu yerobá dyia naꞌ. Rupatejëꞌ yuꞌujëꞌ taxiꞌibiꞌ. Naꞌ bdyinjëꞌ lao Jesús. Tantozi nacajëꞌ benꞌ snia gula, ni tu ganu rerugue te tu neza zacaꞌ ga yuꞌujëꞌ. \v 29 Naꞌra uzulaojan rbedyiyaꞌzijan najan rëbijan Jesús: \p ―¿Bi de quioꞌ conlë nëtoꞌ zaoꞌ niga, Jesús z̃iꞌi Diuzi? ¿Quele baodyialaolaloꞌ blaꞌloꞌ hueloꞌ nëtoꞌ castigo, naꞌ binedyin hora? \p \v 30 Gaꞌalaꞌzi ga zë Jesús yuꞌu ja cuchi zë. Lëganꞌ naꞌ laꞌadyiꞌjabaꞌ rguilojabaꞌ ta raojabaꞌ. \v 31 Naꞌra bë ja taxiꞌibiꞌ zëdi rëbijan Jesús: \p ―Chi yebioloꞌ nëtoꞌ tzalaꞌla, ben lato tzuꞌundoꞌ luꞌu cuchila. \p \v 32 Naꞌra rëbi Jesús lëjan: \p ―Uletzuꞌujabaꞌ. \p Naꞌra bero ja taxiꞌibiꞌ yuꞌu ja benëꞌ yetzuꞌujan luꞌu cuchila. Tu chiꞌzi raca canaꞌ, yequinojabaꞌ cuinjabaꞌ tu ruꞌa yaꞌa ga naca stëbi. Laga luꞌu lagun yetzuꞌujabaꞌ uyëpijabaꞌ gutijabaꞌ. \p \v 33 Quie lenaꞌ yaca benꞌ rapa lëjabaꞌ bez̃unojëꞌ danꞌ bdzebijëꞌ bedyinjëꞌ yedyi quiejëꞌ. Naꞌra uzulaojëꞌ ruꞌejëꞌ diꞌidzaꞌ cabëꞌ guca quie ja benꞌ bero ja taxiꞌibiꞌ. \v 34 Naꞌra bro ja benꞌ zë yedyi naꞌ, ziojëꞌ ganꞌ zë Jesús. Laonabayëchiꞌtejëꞌ rëbijëꞌ lënëꞌ: \p ―Yeroloꞌ yeyoꞌ lao yu quiendoꞌ. \c 9 \s1 Beyue Jesús tu benꞌ z̃i \r (Mr. 2.1‑12; Lc. 5.17‑26) \p \v 1 Beyuꞌu Jesús tatula luꞌu barco. Belaꞌguëꞌ itzalaꞌ lagun, bedyinnëꞌ lao yedyi quiëꞌ. \v 2 Naꞌ biꞌajëꞌ tu benëꞌ z̃i, benꞌ z̃uba lao belaga nuꞌa ja benëꞌ lënëꞌ. Caora blëꞌë Jesús cabëꞌ z̃elaꞌadyiꞌyaquëꞌ yeyuenëꞌ lënëꞌ, naꞌra unëꞌ rëbëꞌ benꞌ raca z̃hueꞌ: \p ―Bidzeboꞌ, bichaꞌ. Cabëꞌ quie ja dulaꞌ xquia quioꞌ, aoz̃iꞌz̃iaꞌn. \p \v 3 Naꞌra bala ja maestro, benꞌ rusëdija ley quie Moisés, bëjëꞌ pensari luꞌu guicho laxtaꞌojëꞌ cani: “Huadzaꞌ Diuzi benꞌ niga cabëꞌ diꞌidzaꞌ unëꞌ.” \v 4 Pero como danꞌ anezi Jesús cabëꞌ pensari racajëꞌ, naꞌra unëꞌ rëbëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Bixquienꞌ racale pensari canaꞌ? \v 5 ¿Ca nurlan nacaran yalo huaꞌ quie benꞌ z̃i niga? ¿Nacaran yalo chi yëpaꞌnëꞌ: “Aoz̃iꞌz̃iaꞌ xquia quioꞌ”, o chi nacaran yalo yëpaꞌnëꞌ: “Uyasa, beziꞌ belaga quioꞌ, beyo”? \v 6 Pero como nacaꞌ bichi yugulu benëꞌ, lenaꞌ reꞌendaꞌ inezile de yelaꞌ rnabëꞌ quiaꞌ ta siꞌz̃iaꞌ dulaꞌ xquia quie ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu. \p Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ benꞌ z̃i: \p ―Beyasa, beyuꞌa belaga quioꞌ. Beyo z̃an yuꞌu. \p \v 7 Naꞌra beyasëꞌ zeyoguëꞌ z̃an yuꞌu quiëꞌ. \v 8 Caora blëꞌë ja benëꞌ cabëꞌ bë Jesús, tu bebanezijëꞌ. Naꞌra uzulaojëꞌ rapalaꞌnjëꞌ Diuzi por nun quie danꞌ babëꞌnëꞌ yelaꞌ huaca quienëꞌ Jesús. \s1 Guz̃i Jesús Mateo \r (Mr. 2.13‑17; Lc. 5.27‑32) \p \v 9 Naꞌra bezaꞌ Jesús ga beyuenëꞌ benꞌ z̃i, caora naꞌ blëꞌënëꞌ tu benꞌ lao Mateo, reꞌnëꞌ tu ga ruquiz̃unëꞌ quie impuesto. Naꞌra unëꞌ rëbëꞌ lëbëꞌ: \p ―Uda, unao nëꞌëdiꞌ. \p Naꞌra uyasa Mateo bëlënëꞌ lënëꞌ tuz̃e. \p \v 10 Biz̃i guca naꞌ tu reꞌnëꞌ raohuëꞌ z̃an yuꞌu, cati bdyin ja benꞌ zë, benꞌ huequiz̃u, lenrë ja benꞌ cacuendazi. Udaolëjëꞌ Jesús tuz̃e len ja benꞌ quienëꞌ. \v 11 Pero bëꞌ blëꞌë yaca benꞌ partido fariseo tuz̃ezi udaolë Jesús len lëjëꞌ, naꞌra unabajëꞌ benꞌ quie Jesús rëbijëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Bixquienꞌ raolë maestro quiele tuz̃ezi len ja benꞌ huequiz̃u len ja benꞌ cacuendazi? \p \v 12 Bëꞌ be Jesús canaꞌ, naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ca quie benꞌ zu dyaꞌa, birnaban benꞌ yeyue lënëꞌ. Pero benꞌ raca z̃hueꞌ, rnaban benꞌ yeyue lënëꞌ. \v 13 Uletzio huele pensari yelaꞌ tzioñeꞌele bi nan lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi ga rnan caniga: “Raxera Diuzi yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌro benëꞌ, quele ca ta hueꞌro Diuzi gun.” Quele zaꞌ rëz̃aꞌ benꞌ na “bibi xquia naca quiaꞌ”, sino que zaꞌ rëz̃aꞌ benꞌ nezi de dulaꞌ xquia quie tacuenda yetzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ inaojëꞌ xneza Diuzi. \s1 Unabajëꞌ Jesús quie ubasi \r (Mr. 2.18‑22; Lc. 5.33‑39) \p \v 14 Bdyin ja benꞌ quie Juan bautista lao Jesús rnabajëꞌ lënëꞌ: \p ―¿Bixquienꞌ nëtoꞌ len ja benꞌ partido fariseo ruetzeguendoꞌ ubasi, naꞌ ja benꞌ quioꞌ biruejëꞌ ubasi? \p \v 15 Naꞌra bequëbi Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Yaca benꞌ zioja ga raca lani quie huetzaganaꞌ, bireyaꞌalaꞌ sujëꞌ bayëchiꞌ tu nezu benꞌ rutzaganaꞌ len lëjëꞌ. Pero cati idyin dza birazulë benꞌ rutzaganaꞌ len lëjëꞌ, caora naꞌ sí, huazujëꞌ bayëchiꞌ huejëꞌ ubasi. \p \v 16 ’Bisaqueꞌ yedaꞌro laꞌariꞌ cubi binetzëri lëꞌë laꞌariꞌ gula, porque huetzereꞌnan igan ruꞌa laꞌariꞌ gula, ichezan len mazara. \v 17 Lëscanꞌ bisaqueꞌ caꞌro nupi z̃ixi luꞌu bolsa guidi gula, porque bëꞌ sulao ilëbin, huedzaꞌn ichezan len. Lao rupatelan cuiaguiꞌ. Lenaꞌ reyaꞌalaꞌ caꞌron tu luꞌu guidi cubi. Canaꞌ sí, bibi gaca quie lao rupaten. \s1 Beyue Jesús tu nigula raca z̃hueꞌ, besebanrënëꞌ itu nigula baguti \r (Mr. 5.21‑43; Lc. 8.40‑56) \p \v 18 Tu raca nerueꞌ Jesús diꞌidzaꞌ len ja benëꞌ, cati bdyin tu benꞌ rnabëꞌ quie ja benꞌ Israel ganꞌ zë Jesús. Naꞌ gutanëꞌ uzuruꞌala lao Jesús rëbinëꞌ lënëꞌ: \p ―Zabeyudyi guti tu z̃iꞌinaꞌ nigula. Pero chanꞌ naꞌ luëꞌ guidoꞌ ixubaloꞌ naoꞌ lëbiꞌ, huebambiꞌ tatula. \p \v 19 Naꞌra uz̃iꞌnëꞌ ziolënëꞌ ja benꞌ quienëꞌ. \v 20 Naꞌra tu neziojëꞌ tu neza, cati ubigaꞌ tu nigula raca z̃hueꞌ xcuꞌudzula Jesús, uz̃enëꞌ diba zu niꞌa z̃abëꞌ. Aziote lao chipchopa iza ruzun lënëꞌ ubaꞌa. \v 21 Canaꞌ bënëꞌ porque guquenëꞌ chi tu guxuzëꞌ z̃aba Jesús, yeyaquëꞌ. \v 22 Cati beyëcho Jesús rnëꞌë ga zë nigula, rëbinëꞌ lënëꞌ: \p ―Bidzeboꞌ, zanaꞌ. Como danꞌ rzudyiꞌilëloꞌ nëꞌëdiꞌ, abeyacoꞌ. \p Caora naꞌtezi labeyacatëꞌ. \p \v 23 Naꞌra uz̃iꞌnëꞌ zioguëꞌ bdyinnëꞌ z̃an yuꞌu quie benꞌ rnabëꞌ, benꞌ nequiëꞌ lënëꞌ. Naꞌ blëꞌënëꞌ bala yuꞌute ja músico listo ta tzecachiꞌjëꞌ lëbiꞌ. Lëzi canaꞌ blëꞌërënëꞌ ruꞌbe gula bayuꞌuja benëꞌ. \v 24 Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ulero ga yuꞌule niga. Para nëꞌëdiꞌ quele natibiꞌ, dechanꞌ tu rasizibiꞌ. \p Naꞌra bz̃idyijëꞌ Jesús cabëꞌ unëꞌ. \v 25 Cati beyudyi betzatzanëꞌ lëjëꞌ, naꞌra uyuꞌunëꞌ ga de nigula baguti, uz̃enëꞌ naꞌabiꞌ besebannëꞌbiꞌ. Caora naꞌ beyasabiꞌ. \v 26 Naꞌ tzadi unezi ja benꞌ quie ja yedyi naꞌ cabëꞌ bë Jesús besebannëꞌ nigula daoꞌ de baguti. \s1 Beyue Jesús lao chopa benꞌ laochula \p \v 27 Lazune Jesús yezaꞌnëꞌ ganꞌ naꞌ cati unao chopa benꞌ laochula lënëꞌ. Rbedyiyaꞌzijëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―¡Beyëchiꞌlaꞌadyiꞌ nëtoꞌ, luëꞌ z̃iꞌi rey David! \p \v 28 Cati uyuꞌu Jesús luꞌu yuꞌu, naꞌra ubigaꞌja benꞌ laochula laohuëꞌ, naꞌra unabëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Rzudyiꞌilële nëꞌëdiꞌ huacaꞌ yeyuaꞌ leꞌe naꞌ? \p Naꞌra najëꞌ: \p ―Rzudyiꞌilëndoꞌ luëꞌ, Señor. \p \v 29 Naꞌra udëbi Jesús laojëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Yeyacale con cabëꞌ rzudyiꞌilële nëꞌëdiꞌ. \p \v 30 Naꞌra labeyacate laojëꞌ dyëꞌëdi. Naꞌra bë Jesús mandado gudyinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Nitu nitu biquixogueꞌle cabëꞌ biaꞌ quiele. \p \v 31 Pero lapencara brojëꞌ cati uzulaojëꞌ rguixogueꞌjëꞌ tu tu yedyi cabëꞌ bë Jesús quiejëꞌ. \s1 Beyue Jesús tu benꞌ birnë \p \v 32 Naꞌra zezaꞌjëꞌ zeyojëꞌ cati zaꞌ bala ja benꞌ nequiëꞌ tu benꞌ birnë lao Jesús, benꞌ yuꞌu taxiꞌibiꞌ. \v 33 Naꞌra bebio Jesús tzalaꞌla taxiꞌibiꞌ yuꞌunëꞌ. Caora naꞌ beyacanëꞌ benëtenëꞌ. Naꞌra rebane ja benëꞌ rnajëꞌ: \p ―Binelëꞌëcaziro gaca lao ja yedyi quie benꞌ Israel cabëꞌ raca niga naꞌa. \p \v 34 Naꞌra na ja benꞌ partido fariseo: \p ―Benꞌ niga rebioguëꞌ taxiꞌibiꞌ yuꞌu ja benëꞌ lao naꞌa xanꞌ taxiꞌibiꞌ. \s1 Guque Jesús bayëchiꞌ cabëꞌ rue ja benëꞌ \p \v 35 Naꞌra rda Jesús yugulu yedyi yela len ja yedyi daoꞌ, ruxiꞌdzeꞌnëꞌ lëjëꞌ luꞌu idaoꞌ sinagoga quiejëꞌ. Rguixogueꞌnëꞌ lëjëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, benꞌ rnabëꞌ lao yedyi layu. Naꞌra beyuenëꞌ bitezi yelaꞌ hueꞌ yuꞌu ja benëꞌ. \v 36 Bëꞌ rlëꞌë Jesús ja benëꞌ, guquenëꞌ bayëchiꞌ quiejëꞌ, danꞌ redzagalaojëꞌ rëpi reyëzijëꞌ ca quie ja becoꞌ z̃iꞌilaꞌ bizu benꞌ rapa ja lëbaꞌ. \v 37 Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ ja benꞌ quienëꞌ: \p ―Tali rniaꞌ, lega de dyin quiero gacalëro usëdiro ja benëꞌ cabëꞌ reꞌen Diuzi huejëꞌ, pero biyuꞌute ja benꞌ zë, benꞌ gacalë usëdi lëjëꞌ. \v 38 Quie lenaꞌ naꞌ, reyaꞌalaꞌ inabale lao Diuzi ta iseꞌelëꞌ ja benꞌ gacalë raꞌo usëdi lëjëꞌ. \c 10 \s1 Betupa Jesús lao chipchopa benꞌ quienëꞌ \r (Mr. 3.13‑19; Lc. 6.12‑16) \p \v 1 Naꞌra betupa Jesús lao chipchopa benꞌ quienëꞌ. Bëꞌnëꞌ lëjëꞌ yelaꞌ huaca quienëꞌ ta cuiojëꞌ tzalaꞌla taxiꞌibiꞌ yuꞌu ja benëꞌ, lëscanꞌ ta yeyuerëjëꞌ bitezi yelaꞌ hueꞌ yuꞌu ja benëꞌ. \p \v 2 Cani lao ja chipchopa benꞌ quie Jesús: tunëꞌ laonëꞌ Simón, benꞌ laorë Pedro, len bichinëꞌ Andrés, len Santiago, len bichinëꞌ Juan z̃iꞌi Zebedeo, \v 3 len Felipe, len Bartolomé, len Tomás, len Mateo, benꞌ huequiz̃u, len Santiago, z̃iꞌi Alfeo, len Tadeo, \v 4 len Simón, benꞌ partido cananista, len Judas Iscariote, benꞌ psedyin Jesús lao naꞌa benꞌ rnabëꞌ, benꞌ bëti lënëꞌ. \s1 Useꞌelaꞌ Jesús benꞌ quienëꞌ ta tzetixogueꞌjëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi \r (Mr. 6.7‑13; Lc. 9.1‑6) \p \v 5 Naꞌra useꞌelaꞌ Jesús lao chipchopa benꞌ quienëꞌ ta tzetixogueꞌjëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Naꞌra zagudyinëꞌ lëjëꞌ cabëꞌ huejëꞌ, unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ caniga: \p ―Tziole puro yedyi quie ja benꞌ Israel. Bitziole yedyi quie ja benꞌ tula. Bitziorële ja yedyi quie ja benꞌ Samaria. \v 6 Uletziotezi yedyi quie ja benꞌ Israel. Benꞌ naꞌ naca quiejëꞌ ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ neniti xaꞌne. Canaꞌ naca quiejëꞌ lao Diuzi. \v 7 Uletzio tzetixogueꞌlejëꞌ baruen bagozi dza guida benꞌ iseꞌelaꞌ Diuzi ta inabëꞌnëꞌ lao yedyi layu. \v 8 Uleyue yaca benꞌ raca yelaꞌ hueꞌ ta rutao cuinjëꞌ len ja benꞌ raca z̃hueꞌ. Uleseban benꞌ bagutija. Ulebio tzalaꞌla taxiꞌibiꞌ yuꞌu ja benëꞌ. Runaꞌ leꞌe yelaꞌ huaca quiaꞌ ta yeyuele ja benëꞌ, pero bihuelenan de laz̃o. \p \v 9 ’Bihuaꞌale dumi, ni oro, ni plata, ni cobre. \v 10 Ni tu bihuaꞌale ga udzeꞌle dumi. Tuzi cueꞌ z̃abale nacole. Tuzi huaracho nuliole tziole. Ni xaga bisele. Nu benꞌ racalële, lëbenꞌ naꞌ naca cuenda quiejëꞌ gunjëꞌ ta rdzioguele. \p \v 11 ’Cati idyinle tu yedyi z̃e o chi tu yedyi daoꞌ, quilole ga zu tu benꞌ dyaꞌa. Naꞌ yegaꞌnle hasta que idyin hora yezaꞌle. \v 12 Bëꞌ tzuꞌule z̃an yuꞌu quienëꞌ, gapalaꞌnlejëꞌ yëbilejëꞌ: “Huelaꞌiya Diuzi leꞌe ta sule chizi.” \v 13 Chi benꞌ naca xaꞌn yuꞌu ruenëꞌ zi z̃elaꞌadyiꞌ, inabarale lao Diuzi sunëꞌ chizi. Pero chi binaquëꞌ zi benꞌ rue z̃elaꞌadyiꞌ, bira inabale lao Diuzi ta sunëꞌ chizi. \v 14 Chi nu ja benꞌ bisiꞌjëꞌ leꞌe dyëꞌëdi, naꞌ chi bireꞌenjëꞌ uzënagarëjëꞌ quiele, yerozile z̃an yuꞌu o chi yedyi ga bireꞌenjëꞌ leꞌe. Usisile bëxte dyia niꞌale cati yerole ta nacan seña binacan dulaꞌ quiele chi baodyiaguiꞌjëꞌ hue Diuzi lëjëꞌ castigo. \v 15 Tali cabëꞌ rniaꞌ leꞌe, cati idyin dza gaca juicio, huera Diuzi castigo fuertera quie ja yedyi ga bibejëꞌ leꞌe bala, quele cabëꞌ bë Diuzi quie ciudad Sodoma len ciudad Gomorra. Bzei Diuzi lao rupate yedyi naꞌ besulatëꞌn. \s1 Unë Jesús cabëꞌ huenë yaca benëꞌ yaca benꞌ quiëꞌ \p \v 16 Naꞌ una Jesús: \p ―Ulenaꞌcara ca niaꞌ leꞌe. Rseꞌelaꞌ leꞌe ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ lado ja lobo. Lenaꞌ rnaban huele listo ca quie nu bëla. Rnabarën huele z̃elaꞌadyiꞌ gaxo ca paloma. \v 17 Gapale cuidado, porque huetzehuaꞌarëjëꞌ leꞌe lao naꞌa ja benꞌ rnabëꞌ. Gunrëjëꞌ leꞌe ziꞌ ga reguꞌudiꞌjëꞌ luꞌu idaoꞌ sinagoga. \v 18 Hasta huetzehuaꞌajëꞌ leꞌe lao ja benꞌ gobierno, len lao ja rey, len lao ja benꞌ rnabëꞌtera, porque danꞌ biraxejëꞌ nacale benꞌ quiaꞌ. Canaꞌ sí, huacale inële quiaꞌ lao ja benꞌ Israel len lao ja benꞌ binaca benꞌ Israel. \v 19 Cati tzehuaꞌajëꞌ leꞌe lao naꞌa ja benꞌ rnabëꞌ, bidëbile quie biz̃idanꞌ yëbilejëꞌ, bidëbile bi huele yëbilejëꞌ. Porque cati babdyin hora sacaꞌle canaꞌ, Diuzcazi gunnëꞌ ta inale. \v 20 Porque quele leꞌecazi cuinle inële, Bichi Be quie Diuzila, inëcazinëꞌ leꞌe. \p \v 21 ’Cani hue yaca benëꞌ, usedyinjëꞌ benëꞌ biꞌ bichinëꞌ lao naꞌa ja benꞌ rnabëꞌ ta gutijëꞌbiꞌ. Lëzirë ja beꞌmbyu usedyinrëjëꞌ z̃iꞌijëꞌ lao naꞌa ja benꞌ rnabëꞌ ta gutirëjëꞌbiꞌ. Naꞌ laz̃iꞌizi ja benëꞌ yeyëchojabiꞌ tilajabiꞌ xuzijabiꞌ, quilojabiꞌ bihuejabiꞌ ta gutiyacabiꞌ lëjëꞌ. \v 22 Benꞌ zë tzuꞌuja udie leꞌe nun quie danꞌ baralele quiaꞌ. Nu benꞌ sue inao nëꞌëdiꞌ laꞌacazi bitezi raca quienëꞌ, benꞌ naꞌ sí, huade ilanëꞌ gaquëꞌ benꞌ quiaꞌ. \v 23 Cati baruenë ja benëꞌ quie tu yedyi leꞌe bizinaquezi, layez̃unotele yeyole yedyi tula. Tali ca rniaꞌ, bicala nedu lao yedyi quie ja benꞌ Israel tzetale tzetixogueꞌlejëꞌ xtiꞌidzaꞌ cati yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ. \p \v 24 ’Ca ruenë ja benëꞌ tu maestro, canaꞌ huenërëjëꞌ yaca benꞌ rusëdinëꞌ. Lëscanꞌ ca ruenëjëꞌ tu benꞌ napa mozo, canaꞌ huenërëjëꞌ mozo quienëꞌ. \v 25 Nu benꞌ rsëdi, reyaꞌalaꞌ sunëꞌ dispuesto usaca yaca benëꞌ lëbëꞌ con cabëꞌ rsacajëꞌ maestro quienëꞌ. Lëscanꞌ nu benꞌ naca mozo, reyaꞌalaꞌ sunëꞌ dispuesto usaca ja benëꞌ lëbëꞌ cabëꞌ rusacajëꞌ xaꞌnnëꞌ. Chi ina yaca benëꞌ yëbijëꞌ tu benꞌ necuaꞌ familia: “Nacoꞌ xanꞌ taxiꞌibiꞌ”, lëscanꞌ yëbijëꞌ z̃iꞌinëꞌ: “Nacoꞌ z̃iꞌi xanꞌ taxiꞌibiꞌ.” \s1 Bireyaꞌalaꞌ idzebiro bi ruenë ja benëꞌ raꞌo \r (Lc. 12.2‑7) \p \v 26 Naꞌ una Jesús: \p ―Quie lenaꞌ bireyaꞌalaꞌ idzebile bi ruenë ja benëꞌ leꞌe. Rniaꞌ leꞌe ni tu ta rue yaca benëꞌ balarazi yegaꞌnnan canaꞌzi biyezacaꞌlaona, decazi de huanezan. Lëzi ni tu ta nezi yaca benëꞌ de negachiꞌ yegaꞌnnan canaꞌzi biyezacaꞌlaona, decazide huanezan. \v 27 Cabëꞌ diꞌidzaꞌ ruꞌeliaꞌ leꞌe bëꞌ baochula, lëdiꞌidzaꞌ naꞌ yëbile ja benëꞌ bëꞌ baoyaniꞌ. Lëzi cabëꞌ diꞌidzaꞌ ruꞌeliaꞌ leꞌe xcuꞌudzu yuꞌu, lëdiꞌidzaꞌ naꞌ yëbile ja benëꞌ zacaꞌlaojëꞌ. \v 28 Bidzebile bi hue ja benëꞌ, porque danꞌ baꞌalaꞌcazi gacajëꞌ gutijëꞌ leꞌe, bigacajëꞌ gutijëꞌ bichi be quiele. Reyaꞌalaꞌ idzebile Diuzi, benꞌ gaca udyiaguiꞌ leꞌe len bichi be quiele iseꞌelëꞌ leꞌe len bichi be quiele lao guiꞌ gabila. \p \v 29 ’Naꞌ ledaoꞌzi zacaꞌ chopa bguini daoꞌ ga rutiꞌjëꞌbaꞌ, pero ni tu bguini daoꞌ biz̃u biiguinubaꞌ sino que binezi Xuziro Diuzi biguca bguinubaꞌ layu. \v 30 Hasta len guitzaꞌ guichoro nezi Diuzi balan naca. \v 31 Lenaꞌ bireyaꞌalaꞌ idzebile, porque zacaꞌra leꞌe quele ca ja bguini daoꞌ. \s1 Ni nan quie benꞌ rnëja cule Jesucristo lao ja benëꞌ \r (Lc. 12.8‑9) \p \v 32 Naꞌ una Jesús: \p ―Nutezi benꞌ rnë cule nëꞌëdiꞌ lao ja benëꞌ, canaꞌrë iniaꞌ cule lëjëꞌ lao Xuzaꞌ Diuzi zu guibá. \v 33 Pero nu benꞌ rnë condre nëꞌëdiꞌ lao ja benëꞌ, canaꞌrë iniaꞌ condre lëjëꞌ lao Xuzaꞌ Diuzi zu guibá. \s1 Gutaꞌ tazëdi quie benꞌ nao xneza Jesús \r (Lc. 12.51‑53; 14.26‑27) \p \v 34 Naꞌ una Jesús: \p ―Biinale bigalo dila quie ja benëꞌ tanun quie danꞌ bidaꞌ lao yedyi layu, sino que hualo dila. \v 35 Por nun quie danꞌ chi gale nu benëꞌ quiaꞌ, huazu z̃iꞌijëꞌ condre xuzijëꞌ, huazu z̃iꞌijëꞌ nigula condre z̃naꞌjëꞌ, huazu z̃ualidyijëꞌ condre benꞌ gula quiejëꞌ. \v 36 Canaꞌ tzuꞌujëꞌ hasta quie udiejëꞌ familiazi quiejëꞌ. \p \v 37 ’Nu benꞌ nedyëꞌëra nu xuzi z̃nëꞌë quele cabëꞌ nëꞌëdiꞌ, binaquëꞌ zi gacanëꞌ benꞌ quiaꞌ. Lëzi nu benꞌ nedyëꞌëra z̃iꞌine, quele cabëꞌ nëꞌëdiꞌ, binacarëꞌ zi gacanëꞌ benꞌ quiaꞌ. \v 38 Nu benꞌ bireꞌen usacayudyi cuinnëꞌ inaonëꞌ nëꞌëdiꞌ, binaquëꞌ zi gaquëꞌ benꞌ quiaꞌ. \v 39 Nu benꞌ bireꞌen izane cuine gatinëꞌ por nun quiaꞌ nëꞌëdiꞌ, lëbenꞌ naꞌ initilanëꞌ yelaꞌ neban ta hueꞌ Diuzi lënëꞌ guibá. Pero benꞌ rzane cuine, benꞌ zu puesto gati por nun quiaꞌ nëꞌëdiꞌ, hueꞌla Diuzi yelaꞌ neban quienëꞌ guibá. \s1 Unë Jesús cabëꞌ diꞌidzaꞌ z̃elaꞌadyiꞌ ruꞌe Diuzi benëꞌ \r (Mr. 9.41) \p \v 40 Naꞌ una Jesús: \p ―Chi nu benꞌ rezilaꞌadyiꞌ leꞌe, lëscanꞌ nëꞌëdiꞌcazirë rezilaꞌadyiꞌrëjëꞌ. Chi nu benꞌ rezilaꞌadyiꞌ nëꞌëdiꞌ, lëscanꞌ rezilaꞌadyiꞌrëjëꞌ Diuzi, benꞌ useꞌelaꞌ nëꞌëdiꞌ. \v 41 Nu benꞌ rezilaꞌadyiꞌrë ca una yaca profeta, porque danꞌ nacayaquëꞌ benꞌ zaꞌlao Diuzi, naꞌra con cabëꞌ hue Diuzi benꞌ profeta benꞌ z̃e, canaꞌ huerë Diuzi lëbëꞌ benꞌ z̃e. Nu benꞌ rezilaꞌadyiꞌrë ca una tu benꞌ quie Diuzi, porque danꞌ naquëꞌ benꞌ quie Diuzi, naꞌtera con cabëꞌ hue Diuzi benꞌ quienëꞌ benꞌ z̃e, canaꞌ huerë Diuzi lëbëꞌ benꞌ z̃e. \v 42 Nu benꞌ hueꞌ chanꞌ tu vasozi nisa zaga benꞌ quiaꞌ, porque danꞌ naquëꞌ benꞌ quiaꞌ, decazide hue Diuzi lëbëꞌ benꞌ z̃e. ―Canaꞌ una Jesús gudyinëꞌ leyaquëꞌ. \c 11 \s1 Useꞌelaꞌ Juan bautista benꞌ quienëꞌ yenaꞌjëꞌ Jesús \r (Lc. 7.18‑35) \p \v 1 Cati beyudyi pxiꞌidzeꞌ Jesús lao chipchopa benꞌ quiëꞌ, caora naꞌ zeyoguëꞌ tzetixogueꞌnëꞌ ja benëꞌ yuꞌuja yedyi regaꞌn gaꞌalaꞌ ganꞌ rdëꞌ. \p \v 2 Naꞌ dyiguiba yuꞌu Juan naꞌ cati unezinëꞌ cabëꞌ barue Cristo. Naꞌra useꞌelaꞌnëꞌ bala benꞌ quienëꞌ ta tzenaꞌjëꞌ Jesús. \v 3 Naꞌra unajëꞌ rëbijëꞌ lënëꞌ: \p ―¿Nacoꞌ benꞌ na Diuzi iseꞌelaꞌnëꞌ o chi benꞌ tula reyaꞌalaꞌ cuezandoꞌ? \p \v 4 Naꞌra bequëbi Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Uletzio uletzeguëdyi Juan cabëꞌ rlëꞌële rele. \v 5 Ulehueꞌ lënëꞌ diꞌidzaꞌ yëbilenëꞌ cabëꞌ babeyaca ja benꞌ laochula, barelëꞌëjëꞌ. Naꞌ ja benꞌ z̃i, babeyacajëꞌ, baredajëꞌ. Naꞌ ja benꞌ yuꞌu yelaꞌ hueꞌ ta rutao lëjëꞌ, babeyacajëꞌ, babez̃ijëꞌ. Naꞌ ja benꞌ bireja, babeyacajëꞌ, bareyejëꞌ. Naꞌ ja benꞌ bagutija, babebanrëjëꞌ. Naꞌ ja benꞌ yëchiꞌ, rguixoguiꞌajëꞌ ca na xtiꞌidzaꞌ Diuzi ta inezijëꞌ bi huejëꞌ ta yeyojëꞌ guibá. \v 6 Huaca huen quie benꞌ biusan sudyiꞌilë nëꞌëdiꞌ. \p \v 7 Cati bezaꞌ ja benꞌ quie Juan, naꞌra uzulao Jesús ruꞌelënëꞌ benëꞌ diꞌidzaꞌ rëbinëꞌjëꞌ ca naca quie Juan. Cani unëꞌ: \p ―¿Bidanꞌ uyole yenaꞌle lao lato dachi ga bidyia yuꞌu? ¿Uyole yenaꞌle tu yaga yëto ruꞌa be niꞌnila? \v 8 Quele lenaꞌ uyole yenaꞌle. ¿Biz̃idanꞌ uyole yenaꞌle chi quele lenaꞌ uyole yenaꞌle? ¿O chi uyole yenaꞌle tu benꞌ zë z̃abe tzaoꞌ? Naꞌ nu benꞌ zë z̃abe tzaoꞌ bitajëꞌ lao lato dachi ga bidyia yuꞌu. Quele lenaꞌ uyole yenaꞌle. \v 9 ¿Cabiz̃i uyole yenaꞌle? ¿Uyole yenaꞌle tu benꞌ naca profeta? Talicazi naca Juan profeta. Nacarëꞌ benꞌ tzaoꞌra ca ja profeta. \v 10 Lëquie Juan naꞌ, benꞌ cuialao laohuaꞌ, quie lëbëꞌ rguixogueꞌ guichi laꞌiya quie Diuzi cani: \q1 Iseꞌelaꞌ Diuzi tu benꞌ cuialao neza ga tzaꞌ cuenda tzetixogueꞌnëꞌ yaca benëꞌ huidaꞌ nëꞌëdiꞌ. \v 11 Tali rniaꞌ leꞌe, lao yugu ja benëꞌ baoyuꞌuja yedyi layu hasta naꞌa, nitujëꞌ binegacajëꞌ benꞌ z̃e ca Juan bautista. Dechanꞌ nu benꞌ binacate z̃e ga rnabëꞌ Diuzi guibá, nacacazirëꞌ benꞌ z̃era ca Juan. \p \v 12 ’Desde cati bida Juan bautista hasta naꞌa, raca ja benëꞌ dila condre yelaꞌ rnabëꞌ quie Diuzi. Du rdilajëꞌ rguilojëꞌ bi huejëꞌ ta useyudyi usedujëꞌ lëbëꞌ. \v 13 Yugulu ja benꞌ udixogueꞌ tiempote cabëꞌ na Diuzi, len cabëꞌ na diꞌidzaꞌ bzu Moisés lëꞌë guichi hasta cati blaꞌ Juan, unëjëꞌ quie dza zazaꞌra cati inabëꞌ Diuzi lao yedyi layu. \v 14 Chi ralele ca niaꞌ quie Juan, huanezile babidalanëꞌ lao laza profeta Elías, benꞌ yeguidacazi. \v 15 Reyaꞌalaꞌ tzuꞌu guicho nagale ca niaꞌ. \p \v 16 ’¿Cabi diꞌidzaꞌ iniaꞌ leꞌe ta tzioñeꞌele cabëꞌ naca yelaꞌ zidi quie ja benꞌ nitaꞌ naꞌa? Ruejëꞌ ca quie xcuidiꞌ reꞌ lao yeꞌeya bireꞌenjabiꞌ quitulëjabiꞌ laguedyi xcuidiꞌjabiꞌ. \v 17 Naꞌra laguedyi xcuidiꞌjabiꞌ rucuedyijabiꞌ bdyio tacuenda uyaꞌa ja xcuidiꞌ bireꞌen quitu. Pero bireꞌenjabiꞌ uyaꞌajabiꞌ. Lenaꞌ laguedyi xcuidiꞌjabiꞌ bilajabiꞌ canción bayëchiꞌ tacuenda cuedyi ja xcuidiꞌ bireꞌen quitu. Pero ni canaꞌ biuredyijabiꞌ. \v 18 Naꞌra bëꞌ bida Juan, biudaotzaꞌonëꞌ bihueꞌenëꞌ vino. Naꞌ leꞌe unale quiëꞌ yuꞌunëꞌ taxiꞌibiꞌ. \v 19 Naꞌra bëꞌ bidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, raohuaꞌ riꞌogaꞌ cabëꞌ ta riꞌo rao ja benëꞌ. Naꞌ rnële quiaꞌ benꞌ riꞌo raolëꞌënaꞌ, benꞌ rdalë ja benꞌ mala len ja benꞌ huequiz̃u. Lenaꞌ niaꞌ leꞌe, yelaꞌ sinꞌ quie Diuzi nenacazi nacan huen. \s1 Begunniꞌa Jesús yaca benꞌ yedyi birale quienëꞌ \r (Lc. 10.13‑15) \p \v 20 Naꞌ ra uzulao Jesús regunniꞌanëꞌ ja benꞌ yedyi ganꞌ babërëꞌ yelaꞌ huaca quienëꞌ como ja benëꞌ yuꞌu naꞌ biptzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ cabëꞌ gudyinëꞌ lëjëꞌ. Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p \v 21 ―¡Bayëchiꞌzi gaca quie leꞌe benꞌ ciudad Corazín! ¡Bayëchiꞌzi gaca quie leꞌe benꞌ ciudad Betsaida! Chanꞌ naꞌ guca milagro lao ciudad quie ja benꞌ Tiro, len lao ciudad quie ja benꞌ Sidón cabëꞌ milagro guca lao yedyi quiele tiempote, babetzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ, babeyacajëꞌ benꞌ quie Diuzi chanꞌ naꞌ. Lëzi canaꞌ, chanꞌ canaꞌcala bagucojëꞌ laꞌariꞌ ta nena yuꞌujëꞌ bayëchiꞌ, naꞌ bdaꞌrëjëꞌ de guichojëꞌ cabëꞌ costumbre gutaꞌ quiejëꞌ cati renabajëꞌ perdón quiejëꞌ lao Diuzi. \v 22 Pero niaꞌ leꞌe, cati idyin dza gaca juicio, castigo hualara gataꞌ quiele, quele ca castigo gataꞌ quie ja benꞌ ciudad Tiro len ja benꞌ ciudad Sidón. \v 23 Lëscanaꞌ leꞌe benꞌ ciudad Capernaum, bigaquele chi huapalaꞌn Diuzi leꞌe yeyole guibá, dechanꞌ lao guiꞌ gabilala tziole, porque chanꞌ naꞌ gucarë milagro lao ciudad Sodoma cabëꞌ milagro guca lao ciudad quiele, nereꞌ ciudad Sodoma nedian hasta naꞌa chanꞌ canaꞌcala. \v 24 Lëzi canaꞌ rniaꞌ leꞌe, cati idyin dza gaca juicio, huataꞌrë tu castigo hualara quiele, quele ca castigo gataꞌ quie ja benꞌ ciudad Sodoma. \s1 Ben Jesús yelaꞌ huezilaꞌadyiꞌ quiero \r (Lc. 10.21‑22) \p \v 25 Lëlao tiempo naꞌ una Jesús rëbinëꞌ Xuzinëꞌ caniga: \p ―Benꞌ z̃e nacoꞌ luëꞌ Xuzaꞌ. Nacoꞌ xanꞌ guibá len yedyi layu. Diuxcaleloꞌ por nun quie danꞌ babluꞌeloꞌ ca naca tali quioꞌ lao yaca benꞌ nezi rdzioguejëꞌ inezijëꞌn. Pero pcachiꞌloꞌ ca naca tali quioꞌ lao ja benꞌ na rioñeꞌejëꞌ, pero bëꞌ nazijëꞌ birioñeꞌejëꞌn. \v 26 Canaꞌ nacan Xuzaꞌ, porque canaꞌ reꞌenloꞌ gacan. ―Canaꞌ una Jesús rëbinëꞌ Xuzinëꞌ. \p Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ benꞌ quiëꞌ: \p \v 27 ―Yugulute ta de baben Xuzaꞌ nëꞌëdiꞌ. Tuzi Xuzaꞌ Diuzi nubëꞌnëꞌ nëꞌëdiꞌ nacaꞌ z̃iꞌinëꞌ. Naꞌ benꞌ reꞌen huebëꞌ cabëꞌ naca Diuzi, nëꞌëdiꞌ uzioñeꞌedaꞌ lëjëꞌ ta huebëꞌjëꞌ cabëꞌ naca Diuzi. Tuzaꞌ nëꞌëdiꞌliaꞌ lëjëꞌ nubëꞌndoꞌ Diuzi. \v 28 Uleda gacalële nëꞌëdiꞌ tuz̃e, yugulu leꞌe, benꞌ barexaque quie dulaꞌ xquia quie, benꞌ barexaque cabëꞌ tazëdi raca quie. Nëꞌëdiꞌ gunaꞌ huezilaꞌadyiꞌ quiele. \v 29 Ulehue quiele diꞌidzaꞌ quiaꞌ cabëꞌ rniaꞌ leꞌe. Ulesëdi cabëꞌ naca quiaꞌ como danꞌ nacaꞌ benꞌ z̃elaꞌadyiꞌ, benꞌ laxtaꞌo gaxo. Chi hue quiele cabëꞌ niaꞌ leꞌe, huataꞌ yelaꞌ huezilaꞌadyiꞌ quiele. \v 30 Ca naca dyin reꞌendaꞌ huele, binacatigan zëdi. Ca naca yuaꞌ reꞌendaꞌ huaꞌale, binacatigan ziꞌi. \c 12 \s1 Beziꞌ ja benꞌ quie Jesús trigo dza huezilaꞌadyiꞌ \r (Mr. 2.23‑28; Lc. 6.1‑5) \p \v 1 Naꞌra guca dza naꞌ tu dza huezilaꞌadyiꞌ, uzaꞌ Jesús ziolënëꞌ yaca benꞌ quienëꞌ udejëꞌ ga nazajëꞌ trigo. Naꞌ nun quie udue yaca benꞌ quie Jesús, sulaojëꞌ ralojëꞌ dao quie trigo raojëꞌn. \v 2 Cati blëꞌë ja benꞌ fariseo cabëꞌ rue ja benꞌ quie Jesús, naꞌ unëjëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―Unaꞌcara, barue ja benꞌ quioꞌ dyin ta biruꞌen lato huejëꞌ dza huezilaꞌadyiꞌ. \p \v 3 Naꞌ unë Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Binelabale cabëꞌ bë rey David lënëꞌ yaca benꞌ quiëꞌ bëꞌ uduejëꞌ dza naꞌ? \v 4 Uyuꞌunëꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra udaohuëꞌ yëta xtila naca gun quie Diuzi ta biruꞌen lato gaohuëꞌ, ni lëbëꞌ, ni benꞌ quiëꞌ. Tuzi ja pxuzizi ruꞌen lato gaojëꞌn. Pero cala xquia bënëꞌ, bënëꞌ canaꞌ. \v 5 ¿Lëzi binenaꞌle lëꞌë ley quie Moisés ga rguixogueꞌn quie ja pxuzi, benꞌ rue dyin luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra? Bibezilaꞌadyiꞌjëꞌ dza huezilaꞌadyiꞌ, pero bëjëꞌ dyin luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra, dechanꞌ quele xquia bëjëꞌ, bëjëꞌ canaꞌ. \v 6 Naꞌra rniaꞌ leꞌe, nacaraꞌ nëꞌëdiꞌ balaora ca idaoꞌ rnabëꞌra. \v 7 Leꞌe binetzioñeꞌele cabëꞌ na lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi ga una Diuzi: “Reꞌendaꞌ yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌle benëꞌ. Lenaꞌ nacaran belao quele ca ta udyiale nu bia naca gun quiaꞌ ruꞌaba.” Chi uyoñeꞌele cabëꞌ na Diuzi, bigaole xquia benꞌ bide falta quie. \v 8 Nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, rnabiꞌa quie yugulute ta raca dza huezilaꞌadyiꞌ. \s1 Beyue Jesús tu benꞌ neseco nëꞌë \r (Mr. 3.1‑6; Lc. 6.6‑11) \p \v 9 Naꞌra uzaꞌ Jesús zioguëꞌ uyuꞌunëꞌ luꞌu idaoꞌ quieyaquëꞌ laona sinagoga. \v 10 Naꞌ zu tu beꞌmbyu neseco nëꞌë. Naꞌra yaca benꞌ zu naꞌ rguilolaꞌadyiꞌjëꞌ gaojëꞌ Jesús xquia. Lenaꞌ unabajëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Ruꞌen lato yeyuero benëꞌ dza huezilaꞌadyiꞌ? \p \v 11 Naꞌra bequëbi Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Chi nu leꞌe zu tu becoꞌ z̃iꞌilaꞌ quiele bguinubaꞌ luꞌu pozo dza huezilaꞌadyiꞌ, quele seguro naꞌ huayole tzeliolebaꞌ? \v 12 ¿Como binezile zacaꞌra tu beꞌmbyu quele ca tu becoꞌ z̃iꞌilaꞌ? Quie lenaꞌ ruꞌen lato yeyuero benëꞌ dza huezilaꞌadyiꞌ. \p \v 13 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ benꞌ neseco nëꞌë: \p ―Bli naoꞌ. \p Naꞌ cati belinëꞌ nëꞌë, beyacan cabëꞌ naca itzalaꞌ nëꞌë dyaꞌa. \v 14 Naꞌ uzaꞌ ja benꞌ fariseo ziojëꞌ uzulaojëꞌ rusaqueꞌjëꞌ bi huejëꞌ ta gutijëꞌ Jesús. \s1 Desde tiempote udixogueꞌ Isaías cabëꞌ hue Jesús \p \v 15 Cati unezi Jesús guꞌunjëꞌ gutijëꞌ lëbëꞌ, uzëꞌë zioguëꞌ tatula. Naꞌ benꞌ zë gula zio zenao lëbëꞌ. Reyuenëꞌ yugulu yaca benꞌ raca z̃hueꞌ. \v 16 Naꞌra bë Jesús lëjëꞌ mandado ta biquixogueꞌjëꞌ cabëꞌ bënëꞌ quiejëꞌ. \v 17 Canaꞌ bë Jesús tacuenda su diꞌidzaꞌ cabëꞌ una profeta Isaías dza naꞌte caora udixogueꞌnëꞌ ca una Diuzi caniga: \q1 \v 18 Benꞌ niga benꞌ rue dyin lao lazaꞌ, benꞌ uliogaꞌ, nedyëꞌëdaꞌnëꞌ redaohuedaꞌ cabëꞌ ruenëꞌ. \q1 Udziꞌa Bichi Be quiaꞌ luꞌu guicho laxtaꞌonëꞌ. \q1 Huaguixogueꞌnëꞌ yaca benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu ca tali rchugubiꞌa quiejëꞌ. \q1 \v 19 Bihuenëꞌ huenë, biinënëꞌ snia, bihuenëꞌ zëdi tu neza. \q1 \v 20 Xelaꞌadyiꞌnëꞌ benꞌ raca bayëchiꞌ quie, yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëꞌ benꞌ reꞌen usan xquia quie. \q1 Canaꞌ huenëꞌ hasta que idyinnëꞌ inabëꞌnëꞌ huenëꞌ tali lao yedyi layu. \q1 \v 21 Sudyiꞌilë yaca benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu lënëꞌ. \m Canaꞌ udixogueꞌ Isaías tanun quie Diuzi dza naꞌ. \s1 Udaojëꞌ Jesús xquia najëꞌ yuꞌunëꞌ taxiꞌibiꞌ \r (Mr. 3.19‑30; Lc. 11.14‑23; 12.10) \p \v 22 Naꞌra uquiëꞌjëꞌ tu benꞌ laochula, benꞌ birnë, lao Jesús. Benꞌ naꞌ uyuꞌu taxiꞌibiꞌ luꞌu laxtaꞌonëꞌ. Beyue Jesús lënëꞌ, belëꞌënëꞌ, benënëꞌ. \v 23 Naꞌ bebane ja benꞌ zë unajëꞌ rëbijëꞌ laguedyijëꞌ: \p ―¿Quele benꞌ niga z̃iꞌi David, benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi? \p \v 24 Naꞌ cati be yaca benꞌ partido fariseo cabëꞌ una ja benëꞌ, naꞌra unajëꞌ rëbijëꞌ lëjëꞌ: \p ―Yelaꞌ huaca quie Beelzebú xanꞌ taxiꞌibiꞌ rbio benꞌ niga yaca taxiꞌibiꞌ yuꞌu laxtaꞌo benëꞌ. \p \v 25 Naꞌ gucabëꞌ Jesús cabëꞌ pensari racajëꞌ. Quie lenaꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Chi zu tu gobierno nacajëꞌ zë cueꞌ rdilalëjëꞌ laguedyijëꞌ, naꞌra bisibëꞌjëꞌ zidza. Lëscanꞌ nu yedyi, o nu familia, chi rdilalëjëꞌ laguedyijëꞌ, huadzatzajëꞌ, bira tzuꞌujëꞌ tzaz̃e. \v 26 Canaꞌ nacarën quie Satanás. Chi Satanás rbionan yaca taxiꞌibiꞌ quienan, chi rdilalënan laguedyinan, bisuenan inabëꞌnan zidza. \v 27 Naꞌ leꞌe nale rbiogaꞌ taxiꞌibiꞌ yuꞌu laxtaꞌo benëꞌ tanun quie yelaꞌ huaca quie Beelzebú. Naꞌra niaꞌ leꞌe chi nacan canaꞌ, ¿nuz̃i ruꞌe yelaꞌ huaca quie ja benꞌ quiele rbiojëꞌ taxiꞌibiꞌ? Naꞌzi ruluꞌen quiele nequixile cabëꞌ nale. \v 28 Nëꞌëdiꞌ rbiogaꞌ yaca taxiꞌibiꞌ conlë yelaꞌ huaca quie Bichi Be quie Diuzi. Lenaꞌ ruluꞌen abdyin yelaꞌ huaca quie Diuzi laole, pero birezaquele abdyinnan. \p \v 29 ’Bisaqueꞌ tzuꞌu benëꞌ z̃an yuꞌu quie tu benꞌ tzutzu huala ta siꞌnëꞌ ta de quienëꞌ chi biuquionëꞌ lënëꞌ. Chi uquionëꞌ lënëꞌ, naꞌra huazaqueꞌ siꞌnëꞌ ta de quienëꞌ. Canaꞌ ruaꞌ quie xanꞌ taxiꞌibiꞌ, ruquiogaꞌnan tacuenda bira inabëꞌnan. \p \v 30 ’Nu benꞌ bizëlë nëꞌëdiꞌ tzaz̃e, naca quienëꞌ ca quie benꞌ rudie nëꞌëdiꞌ. Nu benꞌ biracalë nëꞌëdiꞌ ruaꞌ dyin quie Diuzi, naca quienëꞌ ca quie benꞌ rchugu dyin quiaꞌ. \p \v 31 ’Tanaꞌ lenaꞌ rniaꞌ leꞌe, zu Diuzi dispuesto siꞌz̃enëꞌ yugulu xquia quie ja benëꞌ, yugulu diꞌidzaꞌ mala rnëjëꞌ, pero chi rna ja benëꞌ: “Dyin quie taxiꞌibiꞌ” naꞌ dyin quie Bichi Be quie Diuzi naꞌ, chi canaꞌ rutasi runiojëꞌ lëbëꞌ, bide yelaꞌ huaziꞌz̃e quiejëꞌ lao Diuzi. \v 32 Nutezi benꞌ rnë condre nëꞌëdiꞌ, benꞌ naca bichi yugulu benëꞌ, zu Diuzi dispuesto yeziꞌz̃enëꞌ dulaꞌ xquia quiejëꞌ. Pero nu benꞌ rnë: “Dyin quie taxiꞌibiꞌ” naꞌ dyin quie Bichi Be quie Diuzi naꞌ, biyeziꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia de quiejëꞌ danꞌ unajëꞌ canaꞌ. Tuzioli huanao dulaꞌ xquia quiejëꞌ lëjëꞌ. \s1 Unë Jesús quie benꞌ mala len quie benꞌ dyaꞌa \r (Lc. 6.43‑45) \p \v 33 Naꞌ una Jesús: \p ―Nu yaga dyaꞌa rbian taz̃ixi dyaꞌa, pero nu yaga mala birbian taz̃ixi dyaꞌa. Según cabëꞌ naca taz̃ixi dyia yaga, lenaꞌ rluꞌen chi yaga dyaꞌa, chi yaga mala. Ca nu yaga rbian taz̃ixi dyaꞌa, canaꞌ nacarën quiaꞌ como danꞌ ruaꞌ dyin dyaꞌa racaliaꞌ benëꞌ. Lenaꞌ ruquixile inale dyin quie taxiꞌibiꞌ ruaꞌ. Birue taxiꞌibiꞌ tadyaꞌa. \v 34 ¡Benꞌ mala gula nacale! Bisaqueꞌ inale tadyaꞌa como danꞌ binacale benꞌ dyaꞌa. Ca naca diꞌidzaꞌ yuꞌu ruꞌale, canaꞌ nacan ta yuꞌu luꞌu guicho laxtaꞌole. \v 35 Benꞌ dyaꞌa rnajëꞌ tadyaꞌa, danꞌ yuꞌu tadyaꞌa luꞌu guicho laxtaꞌojëꞌ. Pero leꞌe rnale tamala, danꞌ yuꞌu tamala luꞌu guicho laxtaꞌole. \v 36 Naꞌra rniaꞌ leꞌe, yugulu diꞌidzaꞌ mala rnë ja benëꞌ, huezacaꞌlaon lao Diuzi. \v 37 Según bi naque diꞌidzaꞌ rnële dza rdale lao yedyi layu, huachugobëꞌcazi Diuzi quiele, chi de dulaꞌ xquia quiele, chi bide dulaꞌ xquia quiele. \s1 Benꞌ malaja unabajëꞌ ta hue Jesús tu milagro \r (Mr. 8.12; Lc. 11.29‑32) \p \v 38 Naꞌra yaca benꞌ partido fariseo len yaca benꞌ rusëdi ley quie Moisés, unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―Maestro, reꞌenndoꞌ ilëꞌëndoꞌ hueloꞌ tu milagro tacuenda inezindoꞌ chi nacoꞌ benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi. \p \v 39 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Yaca benꞌ yuꞌu tamala luꞌu guicho laxtaꞌohue, benꞌ rudyiga Diuzi tzalaꞌla, reꞌentejëꞌ ilëꞌëjëꞌ tu milagro ta gaca seña ta inezijëꞌ chi tali useꞌelaꞌ Diuzi nëꞌediꞌ. Pero tuzi milagro ilëꞌëjëꞌ, hualëꞌëjëꞌ ca milagro bë Diuzi dza uda profeta Jonás lao yedyi layu. \v 40 Ca guca quie Jonás dza naꞌ, uyuꞌunëꞌ luꞌu lëꞌë tu bela z̃e tzona dza len tzona yela, canaꞌ gacarë quiaꞌ nëꞌëdiꞌ, benꞌ naca bichi yugulu benëꞌ. Huayuꞌa luꞌu yu tzona dza len tzona yela. \v 41 Naꞌra rniaꞌ leꞌe, huezuli yaca benꞌ yedyi Nínive gaojëꞌ leꞌe xquia dza gaca juicio como danꞌ lëjëꞌ sí, ptzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ caora udixogueꞌ Jonás lëjëꞌ diꞌidzaꞌ quie Diuzi dza naꞌ. Pero leꞌe, biruzënagale quiaꞌ baꞌalaꞌcazi nacaraꞌ benꞌ z̃era ca Jonás. \v 42 Lëscanaꞌ huezuli reina quie yaca yedyi nebaba Arabia gaohuëꞌ leꞌe xquia dza gaca juicio como danꞌ lëbëꞌ sí, uzaꞌnëꞌ yedyi quienëꞌ zionëꞌ zituꞌ gula ta uzënaguëꞌ ca diꞌidzaꞌ unë rey Salomón, benꞌ rioñeꞌe. Pero leꞌe, biruzënagale quiaꞌ baꞌalaꞌcazi nacaraꞌ benꞌ z̃era ca rey Salomón. \s1 Unë Jesús quie tu taxiꞌibiꞌ rero redyin guicho laxtaꞌo benëꞌ \r (Lc. 11.24‑26) \p \v 43 Naꞌ una Jesús: \p ―Cati rero bala ja taxiꞌibiꞌ luꞌu guicho laxtaꞌo ja benëꞌ, rdana ga naca bidyi rguilona ga suna. Caora biredzelena ga suna, naꞌra rnëna: \v 44 “Hueyaꞌa ga bezaꞌa.” Cati abedyinnan beyuꞌunan luꞌu laxtaꞌo benꞌ naꞌ tatula ganꞌ bronan, caora naꞌ rlëꞌëna naca benꞌ naꞌ ca quie tu yuꞌu dachi neluba dyëꞌëdi. \v 45 Naꞌra uyonan yexiꞌnan igadyi laguedyin ta nacara mala ca lëna. Canaꞌ yuꞌujan yugujan luꞌu laxtaꞌo benꞌ naꞌ. Canaꞌ racatera mala quienëꞌ quele cati yuꞌun tuzin luꞌu laxtaꞌonëꞌ. Canaꞌ gacarë quiele nun quie danꞌ yuꞌu tamala luꞌu guicho laxtaꞌole. \s1 Bdyin z̃naꞌ Jesús lënëꞌ biꞌ bichinëꞌ ganꞌ zënëꞌ rusëdinëꞌ benëꞌ \r (Mr. 3.31‑35; Lc. 8.19‑21) \p \v 46 Naꞌ neruꞌelë Jesús benëꞌ diꞌidzaꞌ cati bdyin z̃nëꞌë lënëꞌ yaca biꞌ bichinëꞌ. Begaꞌnjëꞌ laliꞌa reguilojëꞌ lëbëꞌ ta hueꞌlëjëꞌ lëbëꞌ diꞌidzaꞌ. \v 47 Naꞌra unë tu benꞌ zëlë Jesús rëbinëꞌ Jesús: \p ―Bablaꞌ z̃naoꞌ len ja biꞌ bichoꞌ. Nitaꞌjëꞌ laliꞌa, reꞌenjëꞌ hueꞌlëjëꞌ luëꞌ diꞌidzaꞌ. \p \v 48 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ benꞌ udixogueꞌ lëbëꞌ cati bdyin z̃nëꞌë: \p ―Bablaꞌ z̃naꞌa len ja biꞌ bichaꞌ. Pero niaꞌ leꞌe, nitaꞌrë benꞌ naca ca quie z̃naꞌa, len benꞌ naca ca quie biꞌ bichaꞌ niga. \p \v 49 Naꞌ bluꞌe Jesús ganꞌ zë ja benꞌ quienëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ benꞌ naꞌ: \p ―Ja benꞌ rale quiaꞌ, nacajëꞌ ca quie z̃naꞌa, ca quie biꞌ bichaꞌ. \v 50 Con nutezi benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Xuzaꞌ, benꞌ zu guibá, lëlëjëꞌ nacajëꞌ ca quie biꞌbichaꞌ, ca quie biꞌ zanaꞌ, ca quie z̃naꞌa. \c 13 \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie benꞌ bë guza \r (Mr. 4.1‑9; Lc. 8.4‑8) \p \v 1 Naꞌra guca dza naꞌ uzaꞌ Jesús z̃an yuꞌu uyoguëꞌ yequeꞌnëꞌ ruꞌa nisa lagun. \v 2 Naꞌ como danꞌ beguꞌudiꞌ benꞌ zë ganꞌ reꞌnëꞌ, uyuꞌunëꞌ luꞌu barco ureꞌnëꞌ. Naꞌ begaꞌn ja benëꞌ ruꞌa nisa lagun. \v 3 Naꞌra conlë diꞌidzaꞌ ta nacan irupa iyunala unë Jesús psëdinëꞌ leyaquëꞌ cani: \p ―Uyo tu beꞌmbyu guza trigo. \v 4 Naꞌ ca ruejëꞌ quie trigo, tu ruziozijëꞌn layu. Naꞌra bala bini trigo yequeꞌjan tu neza. Naꞌ bdyin bguini aodaobaꞌn. \v 5 Ibalan yequeꞌjan lado yo ga biz̃ubatica yu. Naꞌ laolëtejan danꞌ z̃uban yu lasi. \v 6 Cati bena oba, naꞌ ubidyin danꞌ biyuꞌu luena zituꞌ. \v 7 Ibalan yequeꞌjan lado yëchiꞌ. Naꞌ bibë yëchiꞌ lato gueꞌenin dyëꞌëdi. \v 8 Ibalan yequeꞌjan ga naca yu dyaꞌa. Naꞌ bëꞌjan usecho dyaꞌa quien. Balan udyian tu gayuhua z̃ubaꞌ quien. Ibalan udyian tzona galo z̃ubaꞌ quien. Ibalan udyian galobechi z̃ubaꞌ quien. \v 9 Chi babele dyëꞌëdiꞌ, ulezënaga canꞌ rniaꞌ naꞌ. \s1 Una Jesús ga huen dyin diꞌidzaꞌ rusëdinëꞌ benëꞌ \r (Mr. 4.10‑12; Lc. 8.9‑10) \p \v 10 Naꞌra ubigaꞌ ja benꞌ quie Jesús ga zënëꞌ unabajëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Bixquienꞌ puro diꞌidzaꞌ ta nacan irupa iyunala rusëdioꞌ benëꞌ? \p \v 11 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ruzioñeꞌe Diuzi leꞌe bi reꞌen ina diꞌidzaꞌ rguixogueꞌn quie yelaꞌ rnabëꞌ quie Diuzi. Pero yaca benꞌ binaca benꞌ quiaꞌ, biuzioñeꞌe Diuzi lëjëꞌ. \v 12 Nu benꞌ ruzënaga cabëꞌ rniaꞌ, huacalë Diuzi lëbëꞌ ta tzioñeꞌenëꞌ dyëꞌëdi. Pero nu benꞌ biruzënaga cabëꞌ rniaꞌ, hualaꞌadyiꞌjëꞌ cabëꞌ tadaoꞌ abejëꞌ. \v 13 Tanaꞌ lenaꞌ rguixoguiꞌa benëꞌ conlë yaca diꞌidzaꞌ ta nacan irupa iyunala, como danꞌ baꞌalaꞌcazi rlëꞌëjëꞌ cabëꞌ ruaꞌ, ruezijëꞌ ca benꞌ birlëꞌë, baꞌalaꞌcazi rejëꞌ cabëꞌ rniaꞌ, ruezijëꞌ ca benꞌ bire. \v 14 Canaꞌ naca quiejëꞌ cabëꞌ una profeta Isaías dza naꞌ unëꞌ: \q1 Ruzënagajëꞌ dyëꞌëdi, pero birioñeꞌejëꞌ. \q1 Rlëꞌëjëꞌ dyëꞌëdi, pero biracabëꞌjëꞌ. \q1 \v 15 Canaꞌ ruejëꞌ danꞌ yuꞌu tazidi luꞌu guicho laxtaꞌojëꞌ. \q1 Ruezijëꞌ ca benꞌ bire, ruezijëꞌ ca benꞌ netzudiꞌ laohue. \q1 Bireꞌenjëꞌ ilëꞌëjëꞌ, nica reꞌenjëꞌ guejëꞌ. \q1 Bireꞌenjëꞌ tzioñeꞌejëꞌ, nica reꞌenjëꞌ guidajëꞌ ta inaojëꞌ xneza Diuzi yelaꞌ naꞌ yeziꞌz̃enëꞌ dulaꞌ xquia quiejëꞌ. \m Canaꞌ una Isaías dza naꞌ. \p \v 16 ’Pero leꞌe sí, raca tahuen gula quiele danꞌ tali reꞌenle ilëꞌële ca rue Diuzi, tali reꞌenle guele ca rna Diuzi. \v 17 Tali ca rniaꞌ leꞌe, benꞌ zë, benꞌ unitaꞌ dza naꞌ, guꞌunjëꞌ ilëꞌëjëꞌ cabëꞌ ta rlëꞌële, guꞌunjëꞌ guejëꞌ cabëꞌ ta rele, pero biuz̃aqueꞌ. \s1 Udixogueꞌ Jesús ca bi reꞌen inë diꞌidzaꞌ quie benꞌ bë guza \r (Mr. 4.13‑20; Lc. 8.11‑15) \p \v 18 Naꞌ una Jesús: \p ―Uzënagale ta iniaꞌ leꞌe ca bi reꞌen inë diꞌidzaꞌ quie benꞌ bë guza. \v 19 Nu benꞌ ruzënaga ca naca yelaꞌ rnabëꞌ quie Diuzi, pero biralejëꞌ bihue quieyaquëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, hue xanꞌ taxiꞌibiꞌ ta galaꞌadyiꞌjëꞌ cabëꞌ bejëꞌ. Canaꞌ raca quiejëꞌ ca quie bini trigo yequeꞌjan tu neza. \v 20 Lëscanꞌ nu benꞌ redaohue ruzënaga xtiꞌidzaꞌ Diuzi, \v 21 pero bihue quieyaquëꞌn zidza, naca quiejëꞌ ca quie bini trigo yequeꞌ lado yo ga biz̃ubatica yu biyuꞌu luena zituꞌ. Cati raca zëdi quiejëꞌ, cati rusaca benëꞌ lëjëꞌ bizinaquezi tanun quie danꞌ rue quieyaquëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, naꞌra rusanjëꞌn, bira rue quieyaquëꞌn. \v 22 Lëscanꞌ nu benꞌ ruzënaga xtiꞌidzaꞌ Diuzi, pero rdëbijëꞌ bi raca quiejëꞌ lao yedyi layu, rzaꞌlaꞌadyiꞌjëꞌ yelaꞌ uñaꞌa, naca quiejëꞌ ca quie bini trigo yequeꞌn lado yëchiꞌ. Danꞌ rdëbijëꞌ bi raca quiejëꞌ rzaꞌlaꞌadyiꞌjëꞌ yelaꞌ uñaꞌa, quie lenaꞌ biruꞌen lato huejëꞌ dyin quie Diuzi. \v 23 Pero nu benꞌ ruzënaga xtiꞌidzaꞌ Diuzi, naꞌ ralejëꞌn hue quieyaquëꞌn, naca quiejëꞌ ca quie bini trigo yequeꞌn yu dyaꞌa bëꞌn usecho. Balan rbian tu gayuhua z̃ubaꞌ. Ibalan rbian tzona galo z̃ubaꞌ. Ibalan rbian galobechi z̃ubaꞌ. Canaꞌ nacajëꞌ ca quie bini trigo. Canaꞌ gacarajëꞌ mazara benꞌ nao xneza Diuzi. \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie guixiꞌ mala len quie trigo \p \v 24 Naꞌra udixogueꞌ Jesús itu diꞌidzaꞌ, unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ cani: \p ―Rniaꞌ leꞌe naca yelaꞌ rnabëꞌ quie Diuzi ca quie tu benꞌ guza bini trigo layela quie. \v 25 Pero du rëla caora rasinëꞌ, uyo tu biꞌ rudie lëbëꞌ guzanëꞌ bini quie guixiꞌ mala lado trigo layela quiëꞌ. Naꞌ bezaꞌnëꞌ zeyoguëꞌ z̃an yuꞌu. \v 26 Naꞌra guꞌuni guixiꞌ mala lëbi len trigo. \v 27 Naꞌ uyo ja mozo quienëꞌ yetixogueꞌjëꞌ lëbëꞌ, najëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: “Señor, baguzandoꞌ puro bini trigo layela quioꞌ, ¿ga zaꞌ guixiꞌ mala den lado trigo quioꞌ?” \v 28 Naꞌ una xaꞌnjëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: “Tu benꞌ rudie nëꞌëdiꞌ bë canaꞌ.” Naꞌ una mozo quienëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: “¿Reꞌenloꞌ tziondoꞌ tzeguelondoꞌ guixiꞌ mala?” \v 29 Pero unë xanꞌ mozo rëbinëꞌ lëjëꞌ: “Bihuele canaꞌ, danꞌ hualorële trigo chanꞌ naꞌ galole guixiꞌ mala. \v 30 Ulesannan gueꞌenigaran lëbi. Cati yeziꞌa usecho quie trigo, canaꞌ huaꞌ mandado zagalo mozo quiaꞌ guixiꞌ mala uquiojëꞌn manojo ibidyin tzeina. Naꞌtera yeziꞌjëꞌ trigo yeziꞌtzaꞌojëꞌn z̃an lidyaꞌ.” \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie tu bini mostaza \r (Mr. 4.30‑32; Lc. 13.18‑19) \p \v 31 Naꞌra udixogueꞌ Jesús itu diꞌidzaꞌ, unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ cani: \p ―Naca yelaꞌ rnabëꞌ quie Diuzi ca quie tu bini mostaza ta guza beꞌmbyu layela quiëꞌ. \v 32 Tali naca bini mostaza tadaoꞌ bicuꞌ ca yaca los demás ja bini. Pero cati reꞌenin racan tu yaga z̃e, caora naꞌ rdyin bguini ruebaꞌ lidyibaꞌ lao tacaꞌn. \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie lëꞌëtiꞌ levadura \r (Lc. 13.20‑21) \p \v 33 Lëscanꞌ udixogueꞌ Jesús itu ejemplo, unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ cani: \p ―Naca yelaꞌ rnabëꞌ quie Diuzi ca quie lëꞌëtiꞌ levadura. Rutupe nigula levadura len tzona medida yëzo trigo ta tzuꞌun duz̃e cuba, naꞌ chëz̃in. ―Canaꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ. \s1 Con puro diꞌidzaꞌ ta nacan irupa iyunala udixogueꞌ Jesús ja benëꞌ \r (Mr. 4.33‑34) \p \v 34 Naꞌ con puro diꞌidzaꞌ ta nacan irupa iyunala udixogueꞌ Jesús ja benëꞌ. Biudixogueꞌnëꞌ lëjëꞌ con diꞌidzaꞌ binaca diꞌidzaꞌ ta nacan irupa iyunala. \v 35 Canaꞌ bënëꞌ tacuenda uzu diꞌidzaꞌ ca diꞌidzaꞌ udixogueꞌ profeta Isaías cabëꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya cani: \q1 Huaguixogueꞌnëꞌ ja benëꞌ zë diꞌidzaꞌ ta nacan irupa iyunala. \q1 Huanënëꞌ tu ta bineye ja benëꞌ desde dza cati udixu Diuzi yedyi layu. \s1 Udixogueꞌ Jesús cabëꞌ reꞌen inë diꞌidzaꞌ quie guixiꞌ mala ulë lado trigo \p \v 36 Naꞌ gudyi Jesús ja benëꞌ: \p ―Abeyudyi diꞌidzaꞌ. \p Naꞌ bedzatzajëꞌ bezaꞌrë Jesús beyuꞌunëꞌ z̃an yuꞌu. Caora naꞌ bebigaꞌ ja benꞌ quienëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Reꞌenndoꞌ huuꞌ cule yexiꞌidzoꞌ nëtoꞌ quie diꞌidzaꞌ rnën quie guixiꞌ mala ulë lado trigo. \p \v 37 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Nëꞌëdiꞌ nacaꞌ bichi yugulu benëꞌ, naca quiaꞌ ca quie benꞌ raza bini trigo. \v 38 Naꞌ dyilayu ni naca quien ca quie layela ga razaꞌ bini trigo. Naꞌ yaca benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi, naca quiejëꞌ ca quie bini trigo. Naꞌ benꞌ rue cabëꞌ reꞌen xanꞌ taxiꞌibiꞌ, naca quiejëꞌ ca quie guixiꞌ mala. \v 39 Naꞌ xanꞌ taxiꞌibiꞌ naca quien ca quie benꞌ guza guixiꞌ mala. Bëꞌ reziꞌa usecho, lenaꞌ rnën quie dza cati iyudyi dyilayu. Naꞌ yaca ángel nacajëꞌ ca quie mozo quiaꞌ reziꞌjëꞌ usecho. \v 40 Cabëꞌ hue ja mozo uzeijëꞌ guixiꞌ mala, canaꞌ gaca quie benꞌ rue cabëꞌ reꞌen taxiꞌibiꞌ bëꞌ iyudyi dyilayu. \v 41 Nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, huaseꞌelaꞌ yaca ángel quiaꞌ tzexiꞌjëꞌ yugulu benꞌ rudzeꞌyela laguedyi, len yugulute yaca los demás benꞌ napa dulaꞌ xquia. \v 42 Naꞌ udzeꞌjëꞌ lëjëꞌ luꞌu guiꞌ gabila cuedyiyaꞌjëꞌ. Tanto rei rlajëꞌ gaojëꞌ leijëꞌ. \v 43 Pero yaca benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi, huataꞌ xniꞌ quiejëꞌ ca tu rnaꞌ xniꞌ oba. Canaꞌ gaca quiejëꞌ zujëꞌ ga rnabëꞌ Xuziro Diuzi tuzioli. Ulehue pensari cabëꞌ niaꞌ leꞌe, danꞌ ruen zi tzioñeꞌele. \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie tu tatzaoꞌ negachiꞌ \p \v 44 Naꞌ una Jesús: \p ―Yelaꞌ rnabëꞌ quie Diuzi nacan ca quie tu tatzaoꞌ zacaꞌn zaꞌalaꞌ gula ta negachiꞌ luꞌu yu. Naꞌ caora bedzele tu beꞌmbyu len, becachiꞌnëꞌn tatula luꞌu yu ga bedzelenëꞌn. Naꞌra redaohuetzeguenëꞌ tzionëꞌ tzeguetiꞌnëꞌ yugulu ta de quienëꞌ ta yeyaꞌohuëꞌ layu naꞌ ga bedzelenëꞌ tu tatzaoꞌ. \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie tu perla zacaꞌn zaꞌalaꞌ gula \p \v 45 Naꞌ una Jesús: \p ―Yelaꞌ rnabëꞌ quie Diuzi nacan ca quie tu benꞌ reꞌen gaꞌo tu perla zacaꞌn zaꞌalaꞌ gula. \v 46 Caora abdzelenëꞌ perla naꞌ, naꞌra tzionëꞌ tzeguetiꞌnëꞌ yugulu ta de quienëꞌ ta yeyaꞌohuëꞌ perla naꞌ. \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie du yëxo \p \v 47 Naꞌ una Jesús: \p ―Yelaꞌ rnabëꞌ quie Diuzi nacan ca quie du yëxo rudzeꞌ benëꞌ luꞌu nisadaoꞌ ga tzuꞌu yugu cueꞌ bela. \v 48 Caora abedzaꞌ bela du yëxo, naꞌra rebiojëꞌn ruꞌa yu bidyi. Naꞌ rbeꞌjëꞌ rsërejëꞌ bia dyaꞌa, redzeꞌjëꞌbaꞌ luꞌu gaꞌ. Naꞌ reruꞌunjëꞌ tzalaꞌla bia binaca dyaꞌa. \v 49 Canaꞌ gaca cati iyudyi quie dyilayu. Huayo ja ángel ta tzesëreyaquëꞌ benꞌ mala len benꞌ dyaꞌa. \v 50 Naꞌ huaruꞌunyaquëꞌ yaca benꞌ mala luꞌu guiꞌ gabila cuedyiyaꞌjëꞌ. Tanto rei rlajëꞌ gaojëꞌ leijëꞌ. \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie tu tagula len tu tacubi \p \v 51 Naꞌra unaba Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Baoyoñeꞌele yugulu cabëꞌ ta aoniaꞌ leꞌe? \p Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―Ajaꞌ Señor, aoyoñeꞌendoꞌ yugun. \p \v 52 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Tahuen naꞌ aoyoñeꞌele, danꞌ nu benꞌ rsëdi guichi laꞌiya quie Diuzi, naꞌ rioñeꞌenëꞌ cabëꞌ nan, naca quienëꞌ ca quie benꞌ xanꞌ yuꞌu, benꞌ gabi rdziogue quie. Aoz̃iꞌnëꞌ tagula ta pcaꞌn xuzinëꞌ quienëꞌ. Lëscanꞌ bënëꞌ gan tazëra tacubi. Tanaꞌ lenaꞌ bibi rdzioguenëꞌ z̃an yuꞌu quienëꞌ. \s1 Cabëꞌ bë Jesús cati bedyinnëꞌ yedyi quienëꞌ Nazaret \r (Mr. 6.1‑6; Lc. 4.16‑30) \p \v 53 Cati beyudyi bëꞌlë Jesús leyaquëꞌ diꞌidzaꞌ, naꞌ bezëꞌë zeyoguëꞌ. \v 54 Naꞌ bedyinnëꞌ yedyi quiëꞌ, uzulaohuëꞌ rusëdiëꞌ ja benëꞌ luꞌu idaoꞌ sinagoga. Naꞌra beban ja benëꞌ rëbijëꞌ: \p ―¿Ga uyo benꞌ niga huesëdi como rioñeꞌenëꞌ ta zë? ¿Cómo raquëꞌ rue milagro? \v 55 Naꞌ z̃iꞌi carpintero naquëꞌ. Z̃nëꞌë naca María. Naca bichinëꞌ Santiago, len José, len Simón, len Judas. \v 56 Lëscanaꞌrë biꞌ zannëꞌ, nitaꞌjabiꞌ ladoro niga. ¿Ga psëdinëꞌ cabëꞌ danꞌ rnënëꞌ raꞌo? ―Canaꞌ unajëꞌ quie Jesús. \p \v 57 Pero bibëjëꞌ lëbëꞌ casa cabëꞌ unëꞌ. Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Con gatezi tzio benꞌ rguixogueꞌ diꞌidzaꞌ quie Diuzi, nitaꞌ benꞌ hue lëbëꞌ casa. Pero benꞌ lao yedyi quiëꞌ len benꞌ naca familia quiëꞌ, bihuejëꞌ lëbëꞌ casa. ―Canaꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ. \p \v 58 Tanaꞌ lenaꞌ, bibë Jesús zë milagro ganꞌ, danꞌ bibëjëꞌ casa quienëꞌ. \c 14 \s1 Cabëꞌ guca cati bëtijëꞌ Juan bautista \r (Mr. 6.14‑29; Lc. 9.7‑9) \p \v 1 Naꞌra guca dza naꞌ naca Herodes gobernador, benꞌ rnabëꞌ estado Galilea. Naꞌ udixogueꞌ yaca benëꞌ Herodes cabëꞌ rue Jesús. \v 2 Naꞌra una Herodes rëbinëꞌ laguedyinëꞌ: \p ―Benꞌ rue canaꞌ naquëꞌ Juan bautista. Bebannëꞌ bezëꞌë ga yuꞌu ja benꞌ huati. Tanaꞌ de fuerza quiëꞌ ruenëꞌ milagro. \p \v 3 Naꞌ aoz̃iꞌ Herodes z̃gula bichinëꞌ Felipe. Lënigula naꞌ laohuëꞌ Herodías. Naꞌ tanun quie Herodías bë Herodes mandado bëxuyaquëꞌ Juan, bdzeꞌjëꞌ lëbëꞌ luꞌu dyiguiba, pquiojëꞌ lëbëꞌ caden. \v 4 Canaꞌ bë Herodes como danꞌ una Juan gudyinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Bireyaꞌalaꞌ huelaꞌonëꞌ ca nigula quioꞌ. \p \v 5 Naꞌ guꞌun Herodes gutinëꞌ Juan, pero bdzebinëꞌ ja benëꞌ danꞌ rlëꞌëjëꞌ Juan benꞌ rnë lao laza Diuzi. \v 6 Naꞌ cati uzu dza lani quie Herodes, uyo z̃iꞌi nigula Herodías ta byaꞌabiꞌ lao ja benꞌ yuꞌu ja ga raca lani. Lega yaxe Herodes cabëꞌ bëbiꞌ. \v 7 Tanto yaxenëꞌ cabëꞌ bëbiꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëbiꞌ: \p ―Con bitezi ta inaboꞌ nëꞌëdiꞌ, naguncazaꞌn, ruguntiaꞌ Diuzi. \p \v 8 Naꞌra como danꞌ abegaꞌnlëbiꞌ z̃naꞌbiꞌ diꞌidzaꞌ cabëꞌ inababiꞌ lëbëꞌ, naꞌra unabiꞌ rëbibiꞌ Herodes: \p ―Reꞌendaꞌ gunloꞌ nëꞌëdiꞌ guicho Juan bautista dyian tu luꞌu plato. \p \v 9 Cati be rey Herodes cabëꞌ una nigula daoꞌ, guquenëꞌ bayëchiꞌ. Pero bënëꞌ mandado huejëꞌ cabëꞌ unababiꞌ lëbëꞌ, como danꞌ canaꞌ abgunnëꞌ Diuzi, babe benꞌ yuꞌuja lani ca diꞌidzaꞌ bëꞌlënëꞌ nigula daoꞌ. \v 10 Naꞌra bënëꞌ mandado yechugojëꞌ lubaꞌ Juan ga yuꞌunëꞌ luꞌu dyiguiba. \v 11 Naꞌ yechugojëꞌn yesanjëꞌ guicho Juan dyian luꞌu plato. Beziꞌ nigula daoꞌ len, beyuꞌebiꞌn z̃naꞌbiꞌ. \p \v 12 Naꞌ bdyin benꞌ quie Juan beziꞌjëꞌ cuerpo quienëꞌ ta pcachiꞌjëꞌn. Ude naꞌ, uyojëꞌ yetixogueꞌjëꞌ Jesús. \s1 Bgao Jesús gaꞌyoꞌ mila benëꞌ \r (Mr. 6.30‑44; Lc. 9.10‑17; Jn. 6.1‑14) \p \v 13 Naꞌ cati unezi Jesús cabëꞌ guca quie Juan, naꞌra uzëꞌë zioguëꞌ cuinzëꞌ luꞌu barco bdyinnëꞌ ruꞌa lagun ga bizu ja benëꞌ. Pero cati unezi ja benëꞌ ganꞌ zio Jesús, naꞌ uzaꞌjëꞌ ziojëꞌ ruꞌa yu bidyi yetilajëꞌ lëbëꞌ. \v 14 Cati bero Jesús luꞌu barco, blëꞌënëꞌ nitaꞌ ja benꞌ zë rbezajëꞌ lëbëꞌ. Naꞌ beyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëꞌ lëjëꞌ, beyuenëꞌ ja benꞌ raca z̃hueꞌ nuꞌajëꞌ. \v 15 Como danꞌ barala, naꞌ uyo ja benꞌ quie Jesús yeguëdyijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Baodzeꞌ naꞌa. Gabi yuꞌu dyia niga. Naꞌ gudyijëꞌ yeyojëꞌ ja yedyi reꞌ gaꞌalaꞌ ta gaꞌojëꞌ ta gaojëꞌ. \p \v 16 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Biruen zi yeyojëꞌ. Ulehueꞌjëꞌ ta gaojëꞌ. \p \v 17 Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―Gaꞌyoꞌzi yëta xtila len chopazi bela de. Gabira bide. \p \v 18 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Uleguncaran niga. \p \v 19 Naꞌra bë Jesús mandado cueꞌ ja benëꞌ lao guiz̃i. Naꞌ aoz̃iꞌnëꞌ gaꞌyoꞌ yëta xtila len chopa bela. Naꞌ bëxunëꞌn unëꞌë guibá rëbinëꞌ Diuzi: “Diuxcaleloꞌ.” Naꞌ bz̃uz̃unëꞌ yëta xtila, bëꞌnëꞌn ja benꞌ quienëꞌ, udisijëꞌn bëꞌjëꞌn benëꞌ. \v 20 Yugulujëꞌ udaojëꞌ belojëꞌ dyëꞌëdi. Beyudyi bedaojëꞌ, bedzaꞌ chipchopa gaꞌ naga ta yoz̃o begaꞌn. \v 21 Gaꞌyoꞌ mila beꞌmbyu udaoja, apartela ja nigula len ja xcuidiꞌ. \s1 Uzaꞌ Jesús lao nisa \r (Mr. 6.45‑52; Jn. 6.16‑21) \p \v 22 Naꞌra bë Jesús mandado tzuꞌu ja benꞌ quienëꞌ luꞌu barco ta cuialaojëꞌ lëbëꞌ tziojëꞌ itzalaꞌ lagun. Naꞌ begaꞌn Jesús ta yeseꞌelëꞌ ja benëꞌ yeyojëꞌ z̃an yuꞌu quiejëꞌ. \v 23 Bëꞌ beyudyi beseꞌelëꞌ ja benëꞌ z̃an yuꞌu quiejëꞌ, naꞌra zio Jesús urënëꞌ lao yaꞌa tzegueꞌlënëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ cuinzinëꞌ. Cati uxin, nezu Jesús naꞌ cuinzinëꞌ. \v 24 Naꞌ nezu Jesús lao yaꞌa cati abdyin barco gatzo lagun. Naꞌra uzulao rda be bedunꞌ, bdaꞌn nisa lëꞌë barco, redyigan len guzu xcuꞌudzula, biruꞌen lato tenan. \v 25 Naꞌ du balara rzaꞌ Jesús lao nisa ubiguëꞌ gaꞌalaꞌ ga reꞌjëꞌ luꞌu barco. \v 26 Cati blëꞌë ja benꞌ quienëꞌ lëbëꞌ rzaꞌnëꞌ lao nisa, naꞌra bdzebijëꞌ uredyiyaꞌjëꞌ unëjëꞌ: \p ―¡Ludzaꞌ benꞌ huati rzaꞌ naꞌ! \p \v 27 Naꞌ unë Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¡Nëꞌëdiꞌ Jesús! ¡Bidzebile! \p \v 28 Naꞌ una Pedro rëbinëꞌ Jesús: \p ―Señor, chi luëꞌ naꞌ, ben lato saꞌ lao nisa guidaꞌ ganꞌ zaoꞌ. \p \v 29 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Uda, chiꞌ. \p Naꞌ uyëzi Pedro lao barco uzulaohuëꞌ rzaꞌnëꞌ lao nisa ta idyinnëꞌ ga zë Jesús. \v 30 Caora gucabëꞌ Pedro rda be bedunꞌ fuerte gula, naꞌ bdzebinëꞌ uzulaohuëꞌ bëtoguëꞌ luꞌu nisa. Lenaꞌ uredyiyaꞌnëꞌ rëbinëꞌ Jesús: \p ―Psela nëꞌëdiꞌ, Señor. \p \v 31 Naꞌra labëxute Jesús nëꞌë rëbinëꞌ lënëꞌ: \p ―¡Biz̃i ledaoꞌzi zudyiꞌilëloꞌ nëꞌëdiꞌ! ¿Bixquienꞌ rdzeboꞌ? \p \v 32 Cati beyuꞌujëꞌ luꞌu barco, naꞌ uleza be. \v 33 Naꞌra yaca benꞌ yuꞌu luꞌu barco, uditzuz̃ibijëꞌ lao Jesús rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Luëꞌ sí, tali nacoꞌ z̃iꞌi Diuzi. \s1 Beyue Jesús benꞌ raca z̃hueꞌ, ja benꞌ quie yu nebaba Genesaret \r (Mr. 6.53‑56) \p \v 34 Naꞌ udejëꞌ lao lagun bdyinjëꞌ itzalaꞌ lagun ga nebaba Genesaret. \v 35 Caora bezaque ja benꞌ nitaꞌ naꞌ Jesús naꞌ, naꞌra useꞌelaꞌjëꞌ diꞌidzaꞌ lao yugulu benꞌ yedyi nitaꞌja naꞌ. Naꞌ nuꞌajëꞌ benꞌ raca z̃hueꞌ bdyinjëꞌ ga zë Jesús. \v 36 Naꞌ unabajëꞌ chi bihueꞌnëꞌ lato guxujëꞌ siquiera diba zu niꞌa z̃abëꞌ. Naꞌ yugulu ja benꞌ bëxuja len, beyacajëꞌ. \c 15 \s1 Unë Jesús quie ta nuen benëꞌ badzaꞌ lao Diuzi \r (Mr. 7.1‑23) \p \v 1 Naꞌra uzaꞌ bala benꞌ partido fariseo len bala benꞌ rusëdi ley quie Moisés, uzaꞌjëꞌ ciudad Jerusalén bdyinjëꞌ ga zu Jesús. Naꞌ ubigaꞌjëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p \v 2 ―¿Bixquienꞌ birue ja benꞌ quioꞌ cabëꞌ naca costumbre quie xuzixtaꞌoro? Birguibijëꞌ naꞌajëꞌ cati zagaojëꞌ tacuenda ilëꞌë Diuzi lëjëꞌ nacajëꞌ yëri. \p \v 3 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Bixquienꞌ reruꞌunle tzalaꞌla cabëꞌ mandado bë Diuzi huero, naꞌ nenaole costumbre ruele ta biuna Diuzi? \v 4 Dza tiempote una Diuzi: “Gapalaꞌnle xuzi z̃naꞌle.” Lëscanꞌ una Diuzi: “Nu benꞌ rnayaꞌ quie xuzi z̃nëꞌë, reyaꞌalaꞌ gatinëꞌ.” \v 5 Pero leꞌe rnale ruꞌen lato ina benëꞌ yëbijëꞌ xuzi z̃naꞌjëꞌ: “Bibi de gunaꞌ leꞌe, danꞌ yugulu ta de quiaꞌ babiꞌa Diuzi gacan gun quienëꞌ.” \v 6 Leꞌe rnale chi yëbiro xuzi z̃naꞌro canaꞌ, bira nacan cuenda quiero gacalëro xuzi z̃naꞌro. Canaꞌ rudyigale tzalaꞌla cabëꞌ mandado bë Diuzi huero, naꞌ nenaole costumbre ruele ta biuna Diuzi. \v 7 ¡Leꞌe benꞌrnë diꞌidzaꞌ de ladzazi! Dyëꞌëdi udixogueꞌ benꞌ profeta Isaías cabëꞌ raca quiele caora bzunëꞌ diꞌidzaꞌ lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi dza naꞌ. Lëdiꞌidzaꞌ naꞌ rnën caniga: \q1 \v 8 Lëbenꞌ niga rionelaꞌadyiꞌjëꞌ Diuzi de diꞌidzaꞌzi, birionelaꞌadyiꞌjëꞌ nëꞌëdiꞌ du guicho du laꞌadyiꞌjëꞌ. \q1 \v 9 Bibi sirve gapalaꞌnjëꞌ Diuzi. \q1 Ta racazi laꞌadyiꞌjëꞌ rusëdijëꞌ benëꞌ, yëꞌ rziꞌjëꞌ rnajëꞌ canaꞌ una Diuzi. \p \v 10 Naꞌra guz̃i Jesús ja benëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ulezëcara nagale ta tzioñeꞌele: \v 11 Ca ta tzuꞌu luꞌu ruꞌa benëꞌ gaojëꞌ, binacajëꞌ badzaꞌ lao Diuzi. Pero diꞌidzaꞌ mala rero luꞌu ruꞌajëꞌ, lenaꞌ nuen benëꞌ badzaꞌ lao Diuzi. ―Canaꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ. \p \v 12 Naꞌra ubigaꞌ ja benꞌ quie Jesús ga zënëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Bigucabëꞌloꞌ bdzaꞌ ja benꞌ partido fariseo cabëꞌ unaoꞌ bachi? \p \v 13 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Nacajëꞌ ca quie guixiꞌ mala. Naꞌ biz̃i puro bini dyaꞌa raza Xuzaꞌ Diuzi zu guibá. Yugulu ta biguza Xuzaꞌ Diuzi, huadolon len luenan. \v 14 Ulesan quiejëꞌ. Nacajëꞌ ca quie benꞌ laochula, benꞌ tzehuaꞌa itu benꞌ laochula. Chi tzehuaꞌa tu benꞌ laochula itu benꞌ laochula tu neza, rupatejëꞌ iguinujëꞌ luꞌu yëro. \p \v 15 Naꞌ una Pedro rëbinëꞌ Jesús: \p ―Yexiꞌidzoꞌ nëtoꞌ bi reꞌen ina diꞌidzaꞌ baonaoꞌ. \p \v 16 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Lente leꞌe biuyoñeꞌerële? \v 17 ¿Binezile yugu ta rao benëꞌ zion luꞌu lëꞌëjëꞌ, te naꞌ yeguichijëꞌn binuen lëjëꞌ badzaꞌ lao Diuzi? \v 18 Pero diꞌidzaꞌ mala rero luꞌu ruꞌajëꞌ, len ulën laxtaꞌojëꞌ. Lenaꞌ nuen lëjëꞌ badzaꞌ lao Diuzi. \v 19 Cati rero pensari mala luꞌu laxtaꞌojëꞌ, caora naꞌ rutijëꞌ laguedyijëꞌ, rdalëjëꞌ nigula quie benꞌ tula, rdalëjëꞌ nigula cuidiꞌ, rbanjëꞌ quie laguedyijëꞌ, rziꞌjëꞌ yëꞌ laguedyijëꞌ, ruꞌejëꞌ diꞌidzaꞌ biz̃o. \v 20 Chi ruejëꞌ canaꞌ, nacajëꞌ badzaꞌ lao Diuzi. Pero chi raojëꞌ du bineyëri naꞌajëꞌ, lenaꞌ binuen lëjëꞌ badzaꞌ lao Diuzi. ―Canaꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ. \s1 Tu nigula binaca benꞌ Israel gulenëꞌ quie Jesús \r (Mr. 7.24‑30) \p \v 21 Naꞌ uzaꞌ Jesús zioguëꞌ. Naꞌ ga bdyinnëꞌ nacan gaꞌalaꞌ ga reꞌ ciudad Tiro len ciudad Sidón. \v 22 Naꞌ uzaꞌ tu nigula Cananea, benꞌ nitaꞌ ciudad naꞌ, zioguëꞌ bdyinnëꞌ ga zu Jesús. Rbedyiyaꞌnëꞌ unëꞌ rulidzanëꞌ Jesús: \p ―Señor, z̃iꞌi rey David luëꞌ, beyëchiꞌlaꞌadyiꞌ nëꞌëdiꞌ. Yuꞌu taxiꞌibiꞌ luꞌu laxtaꞌo z̃iꞌinaꞌ nigula. Lega ruluquen lëbiꞌ. \p \v 23 Pero ni tu diꞌidzaꞌ biunë Jesús. Naꞌ ubigaꞌ ja benꞌ quiëꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Ulaoloꞌ nigula ni, danꞌ zaꞌnëꞌ zenaonëꞌ raꞌo, rbedyiyaꞌnëꞌ. \p \v 24 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Lao ja benꞌ Israelzi aoseꞌelaꞌ Diuzi nëꞌëdiꞌ. Nacajëꞌ ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ aoniti tu neza. \p \v 25 Naꞌ ubigaꞌ nigula ga zë Jesús, uditzunëꞌ z̃ibinëꞌ laohuëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Señor, gucalë nëꞌëdiꞌ. \p \v 26 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Bireyaꞌalaꞌ siꞌro yelaꞌ huao ta regaꞌn rao yaca xcuidiꞌ, tzechuꞌunron ta gao yaca becoꞌ daoꞌ. \p \v 27 Pero naꞌ una nigula naꞌ rëbinëꞌ Jesús: \p ―Sí, Señor, pero lente yaca becoꞌ daoꞌ raoyacabaꞌ yaca pedazo rguino layu ga rao yaca xcuidiꞌ. \p \v 28 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Zanaꞌ, danꞌ rzudyiꞌilëloꞌ nëꞌëdiꞌ dyëꞌëdi gula, huacan cabëꞌ reꞌenloꞌ. ―Canaꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ. \p Naꞌra lëhora naꞌtezi, beyaca z̃iꞌinëꞌ dyaꞌa. \s1 Beyue Jesús ja benꞌ zë, benꞌ raca mala quieja \p \v 29 Naꞌ uzaꞌ Jesús zioguëꞌ udenëꞌ ruꞌa lagun quie Galilea, bdyinnëꞌ urënëꞌ ureꞌnëꞌ tu lao yaꞌa. \v 30 Naꞌ bdyin ja benꞌ zë ga zë Jesús. Nuꞌajëꞌ nu benꞌ z̃i, len benꞌ laochula, len benꞌ biraca rnë, len benꞌ neseco nëꞌë, len benꞌ neseco niꞌe. Nuꞌajëꞌ zë benꞌ raca z̃hueꞌ. Naꞌ udixojëꞌ lëjëꞌ laohuëꞌ, beyuenëꞌ lëjëꞌ. \v 31 Canaꞌ beban ja benëꞌ cati blëꞌëjëꞌ cabëꞌ bë Jesús quie benꞌ naca mala quie. Blëꞌëjëꞌ benë benꞌ biraca inë, blëꞌëjëꞌ abelëꞌë benꞌ laochula. Naꞌra unajëꞌ rëbijëꞌ laguedyijëꞌ: “Naca Diuzi quie benꞌ Israel benꞌ z̃e.” Canaꞌ unajëꞌ. \s1 Bgao Jesús tapa mila benëꞌ \r (Mr. 8.1‑10) \p \v 32 Naꞌ guz̃i Jesús yaca benꞌ quienëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Reyëchiꞌlaꞌadyaꞌ yaca benꞌ niga, danꞌ baguca tzona dza zulëjëꞌ nëꞌëdiꞌ niga, abeya ta gaojëꞌ. Bireyaꞌalaꞌ yeseꞌelaꞌjëꞌ z̃an yuꞌu quiejëꞌ, danꞌ binegaojëꞌ usuꞌunan lëjëꞌ tu neza. \p \v 33 Naꞌ una ja benꞌ quienëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Biz̃i huero idzelero yelaꞌ huao ta gao ja benꞌ zë niga. Gabi yuꞌu dyia ni. \p \v 34 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Bala yëta xtila de quiele? \p Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―Gadyizin len tu chopazi bela daoꞌ. \p \v 35 Naꞌ ra bë Jesús mandado cueꞌ ja benëꞌ layu. \v 36 Naꞌ uz̃iꞌnëꞌ bëxunëꞌ gadyi yëta xtila len ja bela, unëꞌ rëbinëꞌ Diuzi: “Diuxcaleloꞌ”. Naꞌra bz̃uz̃unëꞌn bëꞌnëꞌn benꞌ quiëꞌ, udisijëꞌn bëꞌjëꞌn yaca benëꞌ. \v 37 Naꞌ aodaojëꞌ yugulujëꞌ belojëꞌ. Ude beyudyi naꞌ, bedzaꞌ gadyi chicuiti tayoz̃o begaꞌn. \v 38 Naꞌ aodao tapa mila beꞌmbyu, apartela nigula len xcuidiꞌ. \v 39 Ude beyudyi udaojëꞌ, beseꞌelaꞌ Jesús lëjëꞌ z̃an yuꞌu quiejëꞌ. Naꞌ uyuꞌunëꞌ luꞌu barco uzaꞌnëꞌ zionëꞌ yu nebaba Magdala. \c 16 \s1 Ja benꞌ partido fariseo len ja benꞌ partido saduceo guꞌunjëꞌ hue Jesús tu milagro ta ilëꞌëjëꞌ \r (Mr. 8.11‑13; Lc. 12.54‑56) \p \v 1 Naꞌra uyo benꞌ partido fariseo, len benꞌ partido saduceo yenaꞌjëꞌ Jesús ta huejëꞌ trampa quienëꞌ ta gaojëꞌ lëbëꞌ xquia chi bihue ca ta inabajëꞌ huenëꞌ. Canaꞌ unabajëꞌ huenëꞌ tu milagro quie z̃an guibá ta ilëꞌëjëꞌ. \v 2 Pero naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Como danꞌ rnaꞌ z̃na guibá du zadzeꞌ, naꞌra inale: “Huen dyaꞌa uxe.” \v 3 Lëscanꞌ cati zë beo z̃na guibá du ziladaoꞌ, naꞌra inale: “Bihuen dyaꞌa naꞌa.” Pero rniaꞌ leꞌe, benꞌ tondo nacale. Banezile bi ta ilëꞌële ta yezaqueꞌle chi huen dyaꞌa, chi bihuen dyaꞌa, du naꞌa, du uxe. Pero binezile bi ta ilëꞌële ta yezaqueꞌle bi raca lao yedyi layu dza quiele. \v 4 Yelaꞌ benꞌ mala quiele, yelaꞌ psanlaꞌadyiꞌ Diuzi quiele, rnabale huaꞌ milagro ilëꞌële. Pero rniaꞌ leꞌe, tuzi milagro ilëꞌële, huelëꞌële gaca quiaꞌ cabëꞌ milagro guca quie benꞌ profeta Jonás. \p Te beyudyi una Jesús canaꞌ, psannëꞌ lëjëꞌ uzaꞌnëꞌ zioguëꞌ. \s1 Bireyaꞌalaꞌ gacaro pensari ca pensari raca ja benꞌ partido fariseo len ja benꞌ partido saduceo \r (Mr. 8.14‑21) \p \v 5 Naꞌ uzaꞌ Jesús lënëꞌ yaca benꞌ quienëꞌ ziojëꞌ itzalaꞌ lagun. Naꞌ agulaꞌadyiꞌ ja benꞌ quie Jesús huaꞌajëꞌ yëta xtila. \v 6 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Cani rniaꞌ leꞌe, gapale cuidado quie levadura quie benꞌ partido fariseo len benꞌ partido saduceo. \p \v 7 Naꞌ uzulao ja benꞌ quie Jesús rëbijëꞌ laguedyijëꞌ: \p ―Quie danꞌ binuꞌaro yëta xtila unëꞌ raꞌo canaꞌ. \p \v 8 Caora naꞌ gucabëꞌ Jesús cabëꞌ pensari racajëꞌ, naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Bixquienꞌ rdëbile quie yëta xtila? ¡Binegalele dyëꞌëdi quiaꞌ! \v 9 ¿Binetzioñeꞌele cabëꞌ naca quiaꞌ? ¿Agulaꞌadyiꞌle cabëꞌ biaꞌ quie lao gaꞌyoꞌ yëta xtila? ¿Birezaꞌlaꞌadyiꞌle bala gaꞌ naga ta yoz̃o begaꞌn beziꞌle? \v 10 ¿Lëzi birezaꞌlaꞌadyiꞌle cabëꞌ biaꞌ quie gadyi yëta xtila bz̃oz̃ogaꞌn udao ja tapa mila ja benëꞌ? ¿Birezaꞌlaꞌadyiꞌle bala chicuiti ta yoz̃o begaꞌn beziꞌle? \v 11 ¿Bixquienꞌ biuyoñeꞌele quele quie yëta xtila uniaꞌ caora uniaꞌ leꞌe ta gapale cuidado quie levadura quie benꞌ partido fariseo len benꞌ partido saduceo? \p \v 12 Naꞌra uyoñeꞌejëꞌ biunë Jesús quie levadurazi ta rudzeꞌjëꞌ yëta xtila. Unërë Jesús quie pensari raca ja benꞌ partido fariseo len ja benꞌ partido saduceo. Unëꞌ reyaꞌalaꞌ gapajëꞌ cuidado ta bigacajëꞌ pensari ca pensari raca ja benꞌ partido fariseo len ja benꞌ partido saduceo. \s1 Unë Pedro naca Jesús Cristo, benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi \r (Mr. 8.27‑30; Lc. 9.18‑20) \p \v 13 Cati bdyinlë Jesús yaca benꞌ quienëꞌ yu nebaba Cesarea de Filipo, naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ ja benꞌ quiëꞌ: \p ―¿Biz̃i rna ja benëꞌ nacaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ? \p \v 14 Naꞌra una ja benꞌ quie Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Balajëꞌ rnajëꞌ nacoꞌ Juan bautista. Ibalajëꞌ rnajëꞌ nacoꞌ profeta Elías, o chi profeta Jeremías. Ibalajëꞌ rnajëꞌ nacoꞌ tu benꞌ profeta tula, benꞌ unitaꞌ dza naꞌla. \p \v 15 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Cabiz̃i ina leꞌe nacaꞌ nëꞌëdiꞌ? \p \v 16 Naꞌra una Simón Pedro rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Luëꞌ nacoꞌ Cristo, z̃iꞌi Diuzi, benꞌ neban tuzioli. \p \v 17 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ Pedro: \p ―Tahuen gula baonaoꞌ, Simón, z̃iꞌi Jonás. Quele benëꞌ bzioñeꞌenëꞌ luëꞌ cabëꞌ nacaꞌ nëꞌëdiꞌ, dechanꞌ Xuzaꞌ Diuzi zu guibá. \v 18 Nëꞌëdiꞌ rniaꞌ luëꞌ nacoꞌ Pedro, ta inaro xtiꞌidzaꞌro “yo”. Con cabëꞌ unaoꞌ quiaꞌ unaoꞌ nacaꞌ z̃iꞌi Diuzi, canaꞌ cuiogaꞌ yaca benꞌ gale quiaꞌ, yaca benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ. Baꞌalaꞌcazi chi yugulu taxiꞌibiꞌ huejan dila ta udyiaguiꞌjan ja benꞌ rale quiaꞌ, bisuejan huejan gan. \v 19 Gunaꞌ luëꞌ yelaꞌ rnabëꞌ quiaꞌ ta tzetixogueꞌloꞌ ja benëꞌ bi huejëꞌ ta tzuꞌujëꞌ ga rnabëꞌ Diuzi. Con cabëꞌ yëboꞌjëꞌ huejëꞌ, nacan zi huejëꞌn, naꞌ huazu Diuzi puesto con ca inaoꞌ. Lëscanꞌ con cabëꞌ yëboꞌjëꞌ bihuejëꞌ, nacan zi bihuejëꞌn, naꞌ lëscanꞌ huazu Diuzi puesto con ca inaoꞌ. \p \v 20 Naꞌ ra gudyi Jesús lëjëꞌ ta biquixogueꞌjëꞌ benëꞌ de que lëbëꞌ naquëꞌ Cristo. \s1 Udixogueꞌ Jesús cabëꞌ gaca quie cati gatinëꞌ \r (Mr. 8.31―9.1; Lc. 9.22‑27) \p \v 21 Naꞌra uzulao Jesús ruxiꞌidzeꞌnëꞌ yaca benꞌ quiëꞌ de que ruen zi yeyonëꞌ ciudad Jerusalén. Ruxiꞌidzeꞌnëꞌ lëjëꞌ cabëꞌ usaca yaca benëꞌ, len ja benꞌ rnabëꞌ, len ja xanꞌ pxuzi, len ja benꞌ rusëdi ley quie Moisés lëbëꞌ, naꞌ gutijëꞌ lëbëꞌ, pero huebannëꞌ lao tzona dza. \v 22 Naꞌra uquiëꞌ Pedro Jesús tzalaꞌla uzulaonëꞌ rdilanëꞌ Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―¡Bigueꞌen Diuzi gaca quioꞌ cabëꞌ naoꞌ, Señor! ¡Nica gacazi quioꞌ luëꞌ canaꞌ! \p \v 23 Naꞌra uyëcho Jesús ta inë Pedro laohuëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Bebigaꞌ tzalaꞌla, Satanás. Tazëdi gula rueloꞌ quiaꞌ. Biracoꞌ pensari quie Diuzi. Pensari quie benëꞌ yuꞌuloꞌ. \p \v 24 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ ja benꞌ quienëꞌ: \p ―Chi nu benꞌ reꞌen inao nëꞌëdiꞌ, reꞌennan bira inaoyaquëꞌ ca rna pensari quieyaquëꞌ. Reꞌennan bidzebiyaquëꞌ naoyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ yugu dza, baꞌalaꞌcazi ruen z̃udyi guti benëꞌ leyaquëꞌ. \v 25 Nu benꞌ rdzebi inao nëꞌëdiꞌ, danꞌ rdzebinëꞌ gatinëꞌ tanun quiaꞌ, bihueꞌ Diuzi lëbëꞌ yelaꞌ neban tuzioli. Pero nu benꞌ inao nëꞌëdiꞌ birdzebinëꞌ gatinëꞌ tanun quiaꞌ, hueꞌ Diuzi lëbëꞌ yelaꞌ neban tuzioli. \v 26 ¿Biz̃i gan de quie nu benëꞌ anaca quie lao yugulute ta de lao yedyi layu, chi bigataꞌ yelaꞌ neban quiëꞌ tuzioli? ¿Ca gacala dumi reꞌennan ta gaꞌo yaca benëꞌ yelaꞌ naban tuzioli? \v 27 Nacaꞌ bichi yugulu benëꞌ. Huayaꞌa, pero naꞌ yeguidaꞌ tatula lao yedyi layu, zeyuꞌa yelaꞌ rnabëꞌ quie Xuzaꞌ. Caora naꞌ yeguidaliaꞌ yaca ángel quienëꞌ ta ichuguliaꞌ quie ja benëꞌ, quiz̃ogaꞌjëꞌ cabëꞌ bëjëꞌ dza udajëꞌ lao dyilayu, chi bëjëꞌ tahuen, chi bëjëꞌ tamala. \v 28 Tali rniaꞌ leꞌe, binegati bala leꞌe nitaꞌ niga len nëꞌëdiꞌ tu binelëꞌë inabiꞌa lao yedyi layu, nëꞌëdiꞌ bichi yugulu benëꞌ. \c 17 \s1 Ca guca bëꞌ betzaꞌ cuin Jesús zacaꞌlao lao yaca benꞌ quienëꞌ \r (Mr. 9.2‑13; Lc. 9.28‑36) \p \v 1 Naꞌra guca lao xopa dza, uquiëꞌ Jesús Pedro, len Santiago, len Juan biꞌ bichi Santiago, uzaꞌjëꞌ ziojëꞌ tu lao yaꞌa sibi. \v 2 Naꞌ zë Jesús laojëꞌ cati betzaꞌ cuinnëꞌ, unaꞌ laohuëꞌ ca xniꞌ oba. Naꞌ z̃abëꞌ betzaꞌn unaꞌn bezëri gula ca xniꞌ guiꞌ. \v 3 Naꞌra blëꞌëjëꞌ labdyinte Moisés len Elías ruꞌelëjëꞌ Jesús diꞌidzaꞌ. \v 4 Naꞌ una Pedro rëbinëꞌ Jesús: \p ―Señor, tahuen naꞌ nitaꞌndoꞌ niga. Chi reꞌenloꞌ, huendoꞌ tzona yuꞌu guiz̃idaoꞌ. Huendoꞌ tun quioꞌ, huendoꞌ itun quie Moisés, len itun quie Elías. \p \v 5 Naꞌ tu raca zë Pedro nanëꞌ canaꞌ, cati zaꞌ tu beo bezëri gula bdubin lëjëꞌ. Naꞌ luꞌu beo naꞌ bejëꞌ tu rchiꞌ benëꞌ unënëꞌ nëꞌ: \p ―Lëz̃iꞌinaꞌ niga, lega nedyëꞌëdaꞌnëꞌ. Lega rexedaꞌ ca ruenëꞌ. Ulezënaga cabëꞌ rnanëꞌ. \p \v 6 Naꞌ cati be ja benꞌ quie Jesús canaꞌ, naꞌ udzeꞌjëꞌ gutajëꞌ layu guzu ruꞌala danꞌ bdzebitzeguejëꞌ. \v 7 Naꞌra bebigaꞌ Jesús ganꞌ dejëꞌ naꞌ blapanëꞌ lëjëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Uleyasa, bidzebile. \p \v 8 Naꞌ cati beyasajëꞌ, rnaꞌjëꞌ tuzi Jesús zënëꞌ naꞌ. Ganura nitaꞌ len lëbëꞌ. \p \v 9 Naꞌ bëꞌ zezaꞌjëꞌ zeyëzijëꞌ lëꞌë yaꞌa naꞌ, una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Biquixogueꞌle ja benëꞌ cabëꞌ ta blëꞌële guca quiaꞌ, nëꞌëdiꞌ, benꞌ naca bichi yugulu benëꞌ. Caora agutiaꞌ bebanaꞌ, naꞌra huazaqueꞌ quixogueꞌlejëꞌ. \p \v 10 Naꞌra una ja benꞌ quie Jesús rëbijëꞌ lënëꞌ: \p ―Rna yaca benꞌ rusëdi ley quie Moisés de que zaꞌ guida Elías tanëro, naꞌra guida benꞌ iseꞌelaꞌ Diuzi. ¿Ta balejëꞌ rnajëꞌ canaꞌ? \p \v 11 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Tali naꞌ zaꞌ guida Elías tanëro, ucuezanëꞌ duz̃ete cuenda guida itu benꞌ iseꞌelaꞌ Diuzi. \v 12 Pero nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe, abida Elías, pero bibezaque ja benëꞌ chi lëbëꞌ. Psacajëꞌ lëbëꞌ bizinaquezi. Lëscanꞌ nëꞌëdiꞌ, benꞌ naca bichi yugulu benëꞌ, usacajëꞌ nëꞌëdiꞌ bizinaquezi. \p \v 13 Naꞌra gucabëꞌ benꞌ quie Jesús unënëꞌ quie Juan bautista caora unëꞌ: “Tali naꞌ zaꞌ guida Elías tanëro.” \s1 Beyue Jesús tu xcuidiꞌ byu yuꞌubiꞌ taxiꞌibiꞌ mala gula \r (Mr. 9.14‑29; Lc. 9.37‑43) \p \v 14 Cati bedyinjëꞌ ga neguꞌudiꞌ ja benëꞌ, naꞌra ubigaꞌ tu beꞌmbyu ganꞌ zë Jesús uditzunëꞌ z̃ibinëꞌ laohuëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p \v 15 ―Señor, ¿biyeyëchiꞌlaꞌadyoꞌ z̃iꞌinaꞌ? Racabiꞌ z̃uguti. Lega rusacan lëbiꞌ. Tazë lasa babzalan lëbiꞌ lao guiꞌ len luꞌu nisa. \v 16 Ni rdehuaꞌabiꞌ lao ja benꞌ quioꞌ, pero birzaqueꞌjëꞌ yeyuejëꞌbiꞌ. \p \v 17 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ benꞌ zu naꞌ: \p ―Leꞌe biralele quiaꞌ. Biyuꞌule pensari dyaꞌa. ¿Gaca tu tiempo suliaꞌ leꞌe, naꞌ bigalele quiaꞌ? ¿Gaca tu tiempo suliaꞌ leꞌe, naꞌ birioñeꞌele? Yexiꞌbiꞌ niga. \p \v 18 Naꞌra udila Jesús taxiꞌibiꞌ yuꞌu luꞌu laxtaꞌo xcuidiꞌ byu. Naꞌ bebioguëꞌ lenan. Canaꞌ labeyacatebiꞌ. \p \v 19 Ude beyudyi naꞌ, uquiëꞌ benꞌ quie Jesús lëbëꞌ tzalaꞌla unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Bixquienꞌ biuz̃aqueꞌndoꞌ yebiondoꞌ taxiꞌibiꞌ? \p \v 20 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Biuz̃aqueꞌle danꞌ binegalele dyëꞌëdi. Tali rniaꞌ leꞌe, naca bini mostaza tu bini daoꞌ bicuꞌzi. Naꞌ chi hue quiele xtiꞌidzaꞌ Diuzi laꞌacazi lëꞌëtiꞌdaoꞌ bicuꞌzi ca tadaoꞌ bicuꞌ naca bini mostaza, huazaqueꞌ yëbile tu yaꞌa: “Beyo yesu naꞌla”, naꞌ huayon. Pues huazaqueꞌ huele yugulute. \v 21 Pero ca naca taxiꞌibiꞌ bebiogaꞌ naꞌa, chi biulidzale Diuzi, chi bihuele ubasi, bisaqueꞌ cuiolen yeyon. \s1 Udixogueꞌ Jesús tatula cabëꞌ gaca quiëꞌ bëꞌ gatinëꞌ \r (Mr. 9.30‑32; Lc. 9.43‑45) \p \v 22 Tu raca rdalë Jesús benꞌ quienëꞌ estado Galilea, udixogueꞌnëꞌ lëjëꞌ cabëꞌ gaca quienëꞌ danꞌ naquëꞌ bichi yugulu benëꞌ. Unëꞌ usedyin ja benëꞌ lëbëꞌ lao naꞌa ja benꞌ rudie lëbëꞌ \v 23 ta gutijëꞌ lëbëꞌ, pero huebannëꞌ tatula gaca lao tzona dza. Cati be yaca benꞌ quienëꞌ cabëꞌ unëꞌ, guqueꞌjëꞌ bayëchiꞌ gula. \s1 Unë Jesús quie impuesto quie idaoꞌ rnabëꞌra \p \v 24 Naꞌra uzaꞌ Jesús lënëꞌ ja benꞌ quiëꞌ ziojëꞌ bdyinjëꞌ ciudad Capernaum. Naꞌ uyo benꞌ huequiz̃u quie idaoꞌ rnabëꞌra yenaꞌjëꞌ Pedro unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Biquiz̃u maestro quiele impuesto quie idaoꞌ rnabëꞌra? \p \v 25 Naꞌ una Pedro rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ajaꞌ, huaguiz̃unëꞌn. \p Naꞌ uzaꞌ Pedro zionëꞌ z̃an yuꞌu. Cati bdyinnëꞌ z̃an yuꞌu, naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Bi ca inaoꞌ, Simón? ¿Cati ruquiz̃u ja rey impuesto, nuz̃i ruquiz̃ujëꞌ? ¿Ruquiz̃ujëꞌ benꞌ yedyi quiejëꞌ o chi ruquiz̃ojëꞌ benꞌ zaꞌ yedyi tula? \p \v 26 Naꞌ una Pedro rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Ruquiz̃ujëꞌ benꞌ zaꞌ yedyi tula. \p Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Tanaꞌ lenaꞌ biruen zi quiz̃u benꞌ yedyi quie rey impuesto. \v 27 Pero ta biidzaꞌ nitujëꞌ raꞌo, quiz̃oro quie impuesto. Naꞌ uyo ruꞌa lagun, bdzeꞌ yëchiꞌ luꞌu nisa. Cati guëbi bela len, yeyaꞌalaꞌn len lëbaꞌ, caora naꞌ ixaꞌloꞌ ruꞌabaꞌ yedzeleloꞌ centavo ta quiz̃uloꞌ para luëꞌ len nëꞌëdiꞌ quie impuesto. Naꞌ uyo yetiz̃oꞌn naꞌa. \c 18 \s1 ¿Nuz̃i benꞌ nacara benꞌ belao? \r (Mr. 9.33‑37; Lc. 9.46‑48) \p \v 1 Naꞌra bebigaꞌ yaca benꞌ quie Jesús unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Nuz̃i benꞌ nacara benꞌ belao entre nëtoꞌ? \p \v 2 Naꞌ guz̃i Jesús tu xcuidiꞌ byu bzunëꞌbiꞌ gatzo laꞌojëꞌ. \v 3 Unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Tali rniaꞌ leꞌe, chi biutzaꞌle pensari quiele, galele quie Diuzi ca rale nu xcuidiꞌ quie xuzibiꞌ, bisaqueꞌ tziole guibá ga rnabëꞌ Diuzi. \v 4 Nu benꞌ rzudyiꞌilë Diuzi cabëꞌ rzudyiꞌilë xcuidiꞌ xuzibiꞌ, lëbenꞌ naꞌ nacara benꞌ belao guibá ga rnabëꞌ Diuzi. \v 5 Nu benꞌ rziꞌ xcuidiꞌ ca biꞌ niga tanun quiaꞌ, nuen quienëꞌ lente nëꞌëdiꞌ rziꞌrënëꞌ. \s1 Unë Jesús nacan z̃udyi gula huero tamala \r (Mr. 9.42‑48; Lc. 17.1‑2) \p \v 6 Naꞌ una Jesús: \p ―Nu benꞌ rudzeꞌyela tu xcuidiꞌ rale quiaꞌ ta huebiꞌ tamala, hue Diuzi lëbëꞌ castigo z̃e gula. Tadyaꞌacala quienëꞌ erio tu yo z̃e lubaꞌnëꞌ tzechuꞌunjëꞌ lëbëꞌ luꞌu yao z̃e ga naca zituꞌ gula, quele ca castigo hue Diuzi lëbëꞌ. \v 7 Nacan bayëchiꞌ gula quie ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, danꞌ birdziogue nu rudzeꞌyela lëjëꞌ huejëꞌ tamala. Nitaꞌcazi nu rudzeꞌyela ja benëꞌ huejëꞌ tamala, pero hue Diuzi castigo z̃e gula nu benꞌ rudzeꞌyela benëꞌ huejëꞌ tamala. \p \v 8 ’Quie lenaꞌ, chi rnën leꞌe huelële niꞌa naꞌale tamala, nacalan dyaꞌa ichugulen chuꞌunlen zituꞌ tziole guibá ca benꞌ nedyipa niꞌa nëꞌë, quele ca ta tziole guiꞌ gabila tuzioli len niꞌa naꞌale. \v 9 Lëscanꞌ chi rnën leꞌe huelële laole tamala, nacalan dyaꞌa cuiolen chuꞌunlen zituꞌ tziole guibá ca benꞌ nero yolaohue, quele ca ta tziole guiꞌ gabila len rupa laꞌa yolaole. \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, bia uniti \r (Lc. 15.3‑7) \p \v 10 Naꞌ una Jesús: \p ―Bireyaꞌalaꞌ ilëꞌële ziꞌ nu xcuidiꞌ rale quiaꞌ. Rniaꞌ leꞌe zu ángel, benꞌ rapa ja xcuidiꞌ, zujëꞌ lao Xuzaꞌ Diuzi zu guibá yugu dza. \v 11 Nëꞌëdiꞌ, benꞌ naca bichi yugulu benëꞌ, uzaꞌa bidaꞌ lao dyilayu tacuenda ute uselaꞌ yugu benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu como danꞌ yelaꞌ napa xquia quiejëꞌ tziojëꞌ lao guiꞌ gabila. \p \v 12 ’¿Bica nale? Chi rapa tu beꞌmbyu tu gayuhua becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, naꞌ aoniti tubaꞌ, ¿quele ucaꞌnnëꞌjabaꞌ naꞌazi tu tzediloguëꞌ bia uniti? \v 13 Chi yedzelenëꞌbaꞌ, lega yedaohuenëꞌ biunitibaꞌ. Redaohuenëꞌ quie yaca bia biuniti, pero redaohueteranëꞌ quie bia uniti bedzela. \v 14 Lëscanꞌ Xuziro Diuzi zu guibá, bireꞌennëꞌ initi ni tu xcuidiꞌ. \s1 Cabëꞌ reyaꞌalaꞌ huero siꞌz̃ero quie laguedyiro \r (Lc. 17.3) \p \v 15 Naꞌ una Jesús: \p ―Chi bë tu benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi tu tamala quioꞌ, reyaꞌalaꞌ hueꞌlaoꞌnëꞌ tu diꞌidzaꞌ rupazile ta inezinëꞌ ca tamala bënëꞌ quioꞌ. Canaꞌ gacalëloꞌnëꞌ usannëꞌ tamala, huenëꞌ tadyaꞌa. \v 16 Pero chi bihuenëꞌ casa quioꞌ, naꞌ reyaꞌalaꞌ guëz̃oꞌ ichopa tzona benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi ta gacajëꞌ testigo. Canaꞌ initaꞌ chopa tzona benꞌ naca testigo quioꞌ cabëꞌ naca diꞌidzaꞌ hueꞌlaoꞌnëꞌ. \v 17 Chi bihuenëꞌ casa quie ja testigo quioꞌ, naꞌra yëboꞌ ja yugulu benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi cabëꞌ danꞌ bënëꞌ quioꞌ. Naꞌ chi bihuenëꞌ casa quie ja yugulu benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi, naꞌra reyaꞌalaꞌ ilëꞌëlenëꞌ ca nu benꞌ binuebëꞌ chi zu Diuzi, ilëꞌëlenëꞌ ca nu benꞌ mala gula. \p \v 18 ’Tali rniaꞌ leꞌe, con cabëꞌ yëbile yaca benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi ta hueyaquëꞌ quie benꞌ bë tamala, nacan zi hueyaquëꞌn, huazu Diuzi puesto con ca inale. Lëzi con cabëꞌ yëbile yaca benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi ta bihueyaquëꞌ quie benꞌ bë tamala, nacan zi bihueyaquëꞌn, lëscanꞌ huazu Diuzi puesto con ca inale. \p \v 19 ’Lëzi rniaꞌ leꞌe, chi chopa leꞌe begaꞌnle de acuerdo hueꞌlële Xuzaꞌ Diuzi zu guibá diꞌidzaꞌ, inabale bi ta reꞌenle huenëꞌ, naꞌ huenëꞌ ca ta unabale huenëꞌ. \v 20 Lëzi rniaꞌ leꞌe, ga reguꞌudiꞌ chopa tzona benꞌ rale quiaꞌ, rulidzajëꞌ nëꞌëdiꞌ, nazuaꞌ gatzo laꞌojëꞌ. \p \v 21 Naꞌra bebigaꞌ Pedro ga zë Jesús unëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Señor, ¿bala lasa ruen zi siꞌz̃iaꞌ quie benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi ca tamala ruenëꞌ quiaꞌ? ¿Lao gadyi lasazi siꞌz̃iaꞌ quienëꞌ? \p \v 22 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ Pedro: \p ―Quele lao gadyi lasazi siꞌz̃eloꞌ quienëꞌ, pero con balatezi lasa inabanëꞌn siꞌz̃eloꞌ quienëꞌ. \s1 Bzu Jesús tu ejemplo quie tu mozo, benꞌ biguꞌun siꞌz̃e quie laguedyi \p \v 23 Naꞌ una Jesús: \p ―Naꞌ rniaꞌ leꞌe cabëꞌ rnabëꞌ Diuzi. Ruenëꞌ ca nu rey, benꞌ bëlë ja mozo quienëꞌ cuenda gaca tu reyaꞌalaꞌjëꞌ quienëꞌ. \v 24 Uzulaonëꞌ ruenëꞌ cuenda len ja mozo quiëꞌ cati yexiꞌnëꞌ tunëꞌ, benꞌ reyaꞌalaꞌ quienëꞌ dumi z̃e gula. \v 25 Pero como bide dumi ta yeguiz̃uguëꞌ quie rey, naꞌra bë rey mandado gutiꞌnëꞌ yugulu ta de quienëꞌ, huenëꞌ dyin sin laz̃u len nigula quienëꞌ len z̃iꞌinëꞌ ta yelaꞌ ta reyaꞌalaꞌnëꞌ quie rey. \v 26 Naꞌra uditzuz̃ibi mozo naꞌ lao rey naꞌ, unabayëchiꞌnëꞌ rëbinëꞌ rey: “Señor, uz̃iꞌz̃e quiaꞌ. Nayequiz̃ugaꞌn duz̃enan.” \v 27 Naꞌ beyëchiꞌlaꞌadyiꞌ rey naꞌ lëbëꞌ, unëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: “Huaziꞌz̃iaꞌ quioꞌ, gabi reyaꞌaloꞌ quiaꞌ. Anacoꞌ libre.” \v 28 Cati beronëꞌ ganꞌ zu rey naꞌ, naꞌra bedilanëꞌ itu mozo laguedyinëꞌ, benꞌ reyaꞌalaꞌ quienëꞌ tu chopa tzona dumi daoꞌ. Naꞌ aoz̃enëꞌ du lubaꞌnëꞌ rëbinëꞌ lënëꞌ: “¡Udiz̃u ta reyaꞌaloꞌ quiaꞌ!” \v 29 Naꞌra uditzuz̃ibi laguedyinëꞌ unabayëchiꞌnëꞌ rëbinëꞌ lënëꞌ: “Señor, uz̃iꞌz̃e quiaꞌ. Nayequiz̃ugaꞌn duz̃enan.” \v 30 Pero biguꞌunnëꞌ, naꞌ uyonëꞌ yedzeꞌnëꞌ lënëꞌ luꞌu dyiguiba ta yeguiz̃unëꞌn. \v 31 Cati blëꞌë ja mozo tula cabëꞌ bënëꞌ quienëꞌ, lega beyëchiꞌlaꞌadyiꞌjëꞌ lënëꞌ uyojëꞌ yeguëdyijëꞌ rey naꞌ ca ta uz̃acanëꞌ. \v 32 Naꞌra guz̃i rey naꞌ mozo quiëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lënëꞌ: “¡Benꞌ mala gula nacoꞌ! Nëꞌëdiꞌ uz̃iꞌz̃iaꞌ quioꞌ ca ta reyaꞌaloꞌ quiaꞌ como danꞌ unabayëchoꞌ laohuaꞌ. \v 33 Reyaꞌalaꞌ yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌraoꞌ laguedyiloꞌ cabëꞌ biaꞌ nëꞌëdiꞌ, beyëchiꞌlaꞌadyaꞌ luëꞌ.” \v 34 Naꞌra bdzaꞌtzegue rey naꞌ lënëꞌ. Bënëꞌ mandado udzeꞌjëꞌ lënëꞌ luꞌu dyiguiba ta yeguiz̃unëꞌn ta reyaꞌalaꞌnëꞌ quienëꞌ. \p \v 35 Naꞌ bëꞌ beyudyi diꞌidzaꞌ una Jesús, unëꞌ rëbinëꞌ benꞌ quienëꞌ: \p ―Cabëꞌ bë rey naꞌ, canaꞌrë hue Xuzaꞌ Diuzi zu guibá conlë leꞌe, chi bisiꞌz̃ele quie laguedyile du guicho du laꞌadyiꞌle cabëꞌ tamala bënëꞌ quiele, lëscanꞌ bisiꞌz̃e Diuzi leꞌe cabëꞌ tamala ruele. ―Canaꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ. \c 19 \s1 Unë Jesús cabëꞌ naca quie benꞌ rusan laguedyi \r (Mr. 10.1‑12; Lc. 16.18) \p \v 1 Te beyudyi una Jesús canaꞌ, uzaꞌnëꞌ estado Galilea, ziolënëꞌ yaca benꞌ quiëꞌ estado Judea itzalaꞌ yao Jordán. \v 2 Naꞌ unao ja benꞌ zë lëbëꞌ ga zioguëꞌ beyuenëꞌ ja benꞌ raca z̃hueꞌ. \p \v 3 Naꞌra bebigaꞌ chopa tzona benꞌ partido fariseo ga zë Jesús ta huejëꞌ lëbëꞌ trampa gaojëꞌ lëbëꞌ xquia. Tanaꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Ta bala nitu nitu biruꞌen lato usanjëꞌ nigula quiejëꞌ? \p \v 4 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Binenaꞌle cabëꞌ rnë lëꞌë laꞌiya guichi quie Diuzi? ¿Binenezile cabëꞌ bënëꞌ cati ulëchinëꞌ dyilayu, bzaloguëꞌ tu beꞌmbyu len tu nigula? \p \v 5 Lëscanꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Quie lenaꞌ rusan beꞌmbyu xuzi z̃nëꞌë ta sulënëꞌ nigula quienëꞌ, gacajëꞌ tuzi. \v 6 Cati banacajëꞌ tuzi, bira naca quiejëꞌ ca quie chopa benëꞌ. Dyin quie Diuzi nuelëjëꞌ tuzi. Tanaꞌ lenaꞌ biruꞌen lato usanjëꞌ laguedyijëꞌ. \p \v 7 Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Bixquienꞌ, chiꞌ, bëꞌ Moisés lato ichisa beꞌmbyu guichi ga rueꞌn diꞌidzaꞌ bira reꞌennëꞌ sulënëꞌ nigula? Naꞌ hueꞌnëꞌ nigula guichi ta usannëꞌ lënëꞌ. \p \v 8 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Yelaꞌ zidi quie ja benëꞌ bëꞌ Moisés lato usanjëꞌ nigula quiejëꞌ. Pero dza ulëchi Diuzi dyilayu, biguꞌunnëꞌ hue yaca benëꞌ canaꞌ. \v 9 Nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe, chi rusan beꞌmbyu nigula quiëꞌ, naꞌ uz̃iꞌnëꞌ nigula tula, lenaꞌ nacan xquia quiëꞌ lao Diuzi. Chi psannëꞌ lëbëꞌ danꞌ udalënëꞌ beꞌmbyu tula, lenaꞌ binacan xquia quiëꞌ lao Diuzi. Lëscanꞌ chi yeziꞌ beꞌmbyu tu nigula psan xquiuhue, lenaꞌ nacan xquia quiëꞌ lao Diuzi. \p \v 10 Naꞌ una benꞌ quie Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Chi nacan cabëꞌ rnaoꞌ quie beꞌmbyu len nigula quienëꞌ, bisiꞌcalanëꞌ nigula. \p \v 11 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Quele yugu ja benëꞌ rioñeꞌejëꞌ cabëꞌ rnë lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi. Yaca benꞌ bëꞌ Diuzi yelaꞌ rioñeꞌe quie, lëjëꞌ rioñeꞌejëꞌn. \v 12 Bala ja beꞌmbyu binaca quiejëꞌ sulëjëꞌ nigula. Canaꞌ naca quiejëꞌ cati golotejëꞌ. Ibala ja beꞌmbyu binaca quiejëꞌ sulëjëꞌ nigula, danꞌ ulio benëꞌ bini quiejëꞌ. Ibala ja benëꞌ bisulëjëꞌ nigula tacuenda huejëꞌ puro dyin quie Diuzi. Nu benꞌ ruzënaga cabëꞌ rniaꞌ, reyaꞌalaꞌ uzënagajëꞌ dyëꞌëdi. \s1 Bëlaꞌiya Jesús ja xcuidiꞌ \r (Mr. 10.13‑16; Lc. 18.15‑17) \p \v 13 Naꞌra nequiëꞌ ja benëꞌ bala ja xcuidiꞌ ga zë Jesús ta guxonëꞌ guichojabiꞌ ta huelaꞌiyanëꞌ lëjabiꞌ hueꞌlënëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ tanun quiejabiꞌ. Pero ja benꞌ quienëꞌ uzulaojëꞌ rdilajëꞌ ja benꞌ nequiëꞌ ja xcuidiꞌ. \v 14 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ benꞌ quiëꞌ: \p ―Ulesan quiejëꞌ. Guidagara ja xcuidiꞌ sulëjabiꞌ nëꞌëdiꞌ. Nu benꞌ tzio ga rnabëꞌ Diuzi ruen zi sudyiꞌilëjëꞌ Diuzi cabëꞌ rzudyiꞌilë xcuidiꞌ len xuzijabiꞌ. \p \v 15 Naꞌ bëxonëꞌ guicho ja xcuidiꞌ ta bëlaꞌiyanëꞌ lëjabiꞌ. Ude naꞌ uzëꞌë zioguëꞌ. \s1 Tu benꞌ ruꞌabe nacanëꞌ benꞌ uñaꞌa bëꞌlënëꞌ Jesús diꞌidzaꞌ \r (Mr. 10.17‑31; Lc. 18.18‑30) \p \v 16 Naꞌra uyo tu benꞌ ruꞌabe yenaꞌnëꞌ Jesús. Naꞌ unanëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Maestro, benꞌ huen nacoꞌ. ¿Ca bi reyaꞌalaꞌ huaꞌ ta gataꞌ yelaꞌ neban quiaꞌ tuzioli? \p \v 17 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lënëꞌ: \p ―Benꞌ huen unaoꞌ nëꞌëdiꞌ. Tahuen naꞌ unaoꞌ nëꞌëdiꞌ canaꞌ, como danꞌ tuzi Diuzi naquëꞌ benꞌ huen. Naꞌ chi reꞌenloꞌ tzioꞌ guibá gataꞌ yelaꞌ neban quioꞌ tuzioli, ruen zi hue quioꞌ cabëꞌ naca mandamiento quie Diuzi. \p \v 18 Naꞌ unanëꞌ rëbinëꞌ Jesús: \p ―¿Ca bi mandamiento reyaꞌalaꞌ hue quiaꞌ? \p Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lënëꞌ: \p ―Bigutioꞌ benëꞌ, bitalaoꞌ z̃gula benꞌ tula, bicuanloꞌ quie benëꞌ, bisiuꞌ yëꞌ. \v 19 Gapalaꞌnloꞌ xuzi z̃naoꞌ, edyëꞌëloꞌ benëꞌ ca nedyëꞌëloꞌ cuinloꞌ. \p \v 20 Naꞌ una benꞌ ruꞌabe rëbinëꞌ Jesús: \p ―Yugulute cabëꞌ naoꞌ, ruaꞌnan cati nacatiaꞌ xcuidiꞌ. ¿Biz̃ira ta rdzioguedaꞌ huaꞌ? \p \v 21 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lënëꞌ: \p ―Chi reꞌenloꞌ hueloꞌ yugulu ca reꞌen Diuzi hueloꞌ, uyo yeguëtiꞌ ta de quioꞌ, bëꞌ ja benꞌ yëchiꞌ centavo quien. Chi hueloꞌ canaꞌ, naꞌra gataꞌ tadyaꞌa quioꞌ ga zu Diuzi guibá. Naꞌ guidoꞌ inaoloꞌ nëꞌëdiꞌ. \p \v 22 Pero cati be benꞌ ruꞌabe ca una Jesús, naꞌra zeyonëꞌ raquenëꞌ bayëchiꞌ danꞌ nacanëꞌ benꞌ uñaꞌa gula. \p \v 23 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ ja benꞌ quiëꞌ: \p ―Tali rniaꞌ leꞌe, zëdi gula nacan tzio yaca benꞌ uñaꞌa guibá ga zu Diuzi. \v 24 Rniaꞌ leꞌe tatula, cabëꞌ nacan zëdi gula te tu camello luꞌu niꞌa yëchiꞌ, canaꞌ nacarën zëdi quie benꞌ uñaꞌa tzionëꞌ ilëꞌënëꞌ ga zu Diuzi guibá. \p \v 25 Naꞌ bëꞌ be ja benꞌ quie Jesús cabëꞌ unëꞌ, tu bebanzijëꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ laguedyijëꞌ: \p ―¿Ca nuz̃i saqueꞌ tzio guibá ga zu Diuzi? \p \v 26 Naꞌ unaꞌ Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ca ta bigaca ja benëꞌ huejëꞌ, Diuzi sí, racanëꞌ ruenëꞌn como danꞌ raca rue Diuzi yugulute. \p \v 27 Naꞌra una Pedro rëbinëꞌ Jesús: \p ―Señor, nusandoꞌ yugulu ta de quiendoꞌ ta inaondoꞌ luëꞌ. ¿Ca biz̃i ta gaca quiendoꞌ guibá? \p \v 28 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Tali rniaꞌ leꞌe, cati idyin dza yecubi yugulute ta de naꞌa, cati cuiꞌa nëꞌëdiꞌ, benꞌ naca bichi yugulu benëꞌ, xlatogaꞌ, naꞌra leꞌe, benꞌ unao nëꞌëdiꞌ, caora naꞌ cueꞌrële lao chipchopa xlatole ta ichugulile lao chipchopa cueꞌ benꞌ Israel. \v 29 Rniaꞌ leꞌe, yugu benꞌ psan z̃an yuꞌu quie, o chi nu biche, o chi nu zane, o chi nu xuze z̃nëꞌë, o chi nu z̃gule, o chi nu z̃iꞌine, o chi nu layu quie tanun quiaꞌ nëꞌëdiꞌ, hueꞌra Diuzi lëbëꞌ tu gayuhua lasa mazara ca ta psannëꞌ. Lëzi hueꞌ Diuzi lënëꞌ yelaꞌ neban quienëꞌ tuzioli. \v 30 Pero bala benꞌ naca benꞌ belao niga lao yedyi layu, bira gacajëꞌ benꞌ belao dza yedyinjëꞌ ga zu Diuzi. Lëscanꞌ bala benꞌ binaca benꞌ belao niga lao yedyi layu, huacajëꞌ benꞌ belao dza yedyinjëꞌ ga zu Diuzi. \c 20 \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie ja benꞌ bë dyin \p \v 1 Naꞌ una Jesús: \p ―Naꞌ rniaꞌ leꞌe cabëꞌ rue Diuzi. Ruenëꞌ ca nu benꞌ xanꞌ layela, benꞌ uyo balara yegueꞌlë benëꞌ diꞌidzaꞌ ta yeziꞌjëꞌ usecho quie bedzuliꞌ quienëꞌ. \v 2 Naꞌ bëꞌlënëꞌ benꞌ hue dyin quienëꞌ diꞌidzaꞌ ta quiz̃uguëꞌ lëjëꞌ tu dumi plata tu dza. Ude naꞌ useꞌelëꞌ lëjëꞌ tzeguejëꞌ dyin layela quienëꞌ. \v 3 Ude naꞌ uzëꞌë zioguëꞌ ca du las nueve quie zila. Naꞌ blëꞌënëꞌ bala benꞌ rda canaꞌzi laꞌo yedyi. \v 4 Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: “Uletziorë leꞌe, tzeguele dyin yeziꞌle usecho quiaꞌ. Naquiz̃ugaꞌ leꞌe quie tu dza quiele.” Naꞌ uyojëꞌ hue dyin quienëꞌ. \v 5 Naꞌ uzëꞌë zioguëꞌ tatula ca du laꞌodza, bënëꞌ cabëꞌ bënëꞌ zila quie benꞌ hue dyin quienëꞌ. Lëzi uzëꞌë zioguëꞌ tatula ca du las tres quie zadzeꞌ, bënëꞌ cabëꞌ bënëꞌ laꞌodza quie benꞌ hue dyin quienëꞌ. \v 6 Naꞌra uzëꞌë zioguëꞌ laꞌo yedyi tatula ca du las cinco quie zadzeꞌ. Naꞌ bedilanëꞌ ibala ja benꞌ rdaja canaꞌzi. Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: “¿Bixquienꞌ rda leꞌe niga canaꞌzi bedu dza, gabi dyin ruele?” \v 7 Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: “Rdandoꞌ canaꞌzi como danꞌ nitu nunu bida ina nëtoꞌ huendoꞌ dyin.” Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: “Uletziorë leꞌe tzeguele dyin layela quiaꞌ. Naquiz̃ugaꞌ leꞌe quie tu dza quiele.” \v 8 Cati baodzeꞌ, naꞌra unë xanꞌ layela rëbinëꞌ benꞌ quiz̃u mozo: “Guz̃i ja mozo naꞌ, quiz̃uloꞌjëꞌ. Tanëro quiz̃uloꞌ benꞌ uyuꞌu cati beyudyite dyin. Naꞌra quiz̃uloꞌ benꞌ uyuꞌu tanëro.” \v 9 Naꞌra ude ja benꞌ yuꞌu ja dyin ca du las cinco quie zadzeꞌ. Naꞌ aodiz̃uguëꞌ lëjëꞌ quie bedu dza quiejëꞌ tu huio dumi plata. \v 10 Naꞌra ude ja benꞌ yuꞌu ja dyin tanëro. Naꞌ guquejëꞌ huaguiz̃uguëꞌ lëjëꞌ mazara. Pero udiz̃uguëꞌ lëjëꞌ tu huiocazi dumi plata. \v 11 Bëꞌ uz̃iꞌjëꞌ xlaz̃ujëꞌ rnëjëꞌ rdzaꞌjëꞌ rëbijëꞌ xaꞌn layela: \v 12 “Ja benꞌ uyuꞌu cati beyudyite dyin, ca tu horazi bëjëꞌ dyin. Naꞌ udiz̃uloꞌjëꞌ lëbi len nëtoꞌ bëndoꞌ dyin bedu dza aozuendoꞌ tala bedu dza.” \v 13 Naꞌ una xanꞌ layela rëbinëꞌ tu benꞌ uyuꞌu dyin tanëro: “Bichaꞌ, quele tamala biaꞌ quioꞌ. ¿Quele begaꞌnro diꞌidzaꞌ quiz̃ugaꞌ luëꞌ tu dumi plata quie tu dza quioꞌ? \v 14 Ni de xlaz̃uloꞌ, beyo. Chi reꞌendaꞌ quiz̃ugaꞌ benꞌ uyuꞌu cati beyudyite dyin lëbi cabëꞌ aodiz̃ugaꞌ luëꞌ, abihuena quioꞌ. \v 15 ¿O chi bireꞌenloꞌ huaꞌ ca reꞌendaꞌ len dumi quiaꞌ? ¿O chi raquez̃ëꞌloꞌ nëꞌëdiꞌ danꞌ ruaꞌ tadyaꞌa?” \v 16 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Naꞌra nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe, bala benꞌ binaca benꞌ belao niga lao yedyi layu, huacajëꞌ benꞌ belao dza yedyinjëꞌ ga zu Diuzi. Lëscanꞌ bala benꞌ naca benꞌ belao niga lao yedyi layu, bira gacajëꞌ benꞌ belao dza yedyinjëꞌ ga zu Diuzi. Rëz̃i Diuzi benꞌ zë, benꞌ inao xnezëꞌ, pero balazijëꞌ guida inao xnezëꞌ. \s1 Unë Jesús tatula cabëꞌ gaca cati gatinëꞌ \r (Mr. 10.32‑34; Lc. 18.31‑34) \p \v 17 Naꞌ uzaꞌ Jesús lënëꞌ chipchopa benꞌ quienëꞌ ziojëꞌ ciudad Jerusalén. Naꞌ tu neza guz̃inëꞌ lëjëꞌ tzalaꞌla unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p \v 18 ―Ablëꞌële bazioro ciudad Jerusalén ganꞌ usedyin benëꞌ nëꞌëdiꞌ lao naꞌa xanꞌ pxuzi, len lao naꞌa benꞌ rusëdi ley quie Moisés. Naꞌ rusaqueꞌjëꞌ nëꞌëdiꞌ nacala ca huejëꞌ gutijëꞌ nëꞌëdiꞌ, benꞌ naca bichi yugulu benëꞌ. \v 19 Naꞌ lëjëꞌ usedyinjëꞌ nëꞌëdiꞌ lao naꞌa benꞌ zaꞌ yedyi tula ta utitujëꞌ nëꞌëdiꞌ, gunjëꞌ nëꞌëdiꞌ ziꞌ, udaꞌjëꞌ nëꞌëdiꞌ lëꞌë yaga cruzo gatiaꞌ. Pero huebanaꞌ lao tzona dza. \s1 Unaba z̃naꞌ Santiago len Juan tu cule lao Jesús \r (Mr. 10.35‑45) \p \v 20 Naꞌra bebigaꞌ rupa z̃iꞌi Zebedeo, Juan len Santiago, len z̃naꞌjëꞌ ga zë Jesús. Naꞌ uditzu z̃naꞌjëꞌ z̃ibinëꞌ lao Jesús ta inabëꞌ lëbëꞌ tu cule. \v 21 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Biz̃i danꞌ reꞌenloꞌ huaꞌ quioꞌ? \p Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ Jesús: \p ―Chi bihuuꞌ cule, hueloꞌ mandado cueꞌ z̃iꞌinaꞌ niga cuëtoꞌ cati bareꞌloꞌ xlatoloꞌ rnabëꞌloꞌ. Rnabaꞌ huuꞌ mandado cueꞌbiꞌ tubiꞌ zaquëꞌ yebë, itubiꞌ cueꞌbiꞌ zaquëꞌ yegaꞌ. \p \v 22 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Binezile cabëꞌ danꞌ aonabale nëꞌëdiꞌ. ¿Huazuele sacale cabëꞌ usaca benëꞌ nëꞌëdiꞌ? ¿Huazuele yedzagalaole cabëꞌ yedzagalaohuaꞌ? \p Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Ajaꞌ, huazuendoꞌ. \p \v 23 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Tali ca nale. Usaca benëꞌ leꞌe cabëꞌ usacajëꞌ nëꞌëdiꞌ, naꞌ yedzagalaole cabëꞌ yedzagalaohuaꞌ. Pero quele nëꞌëdiꞌ huaꞌ mandado ta cueꞌle cuëtaꞌ tzalaꞌ huio. Xuzaꞌ Diuzi huenëꞌ mandado nu benꞌ cueꞌ cuëtaꞌ tzalaꞌ huio. \p \v 24 Cati be ichi benꞌ quie Jesús cabëꞌ unaba Santiago len bichinëꞌ Juan, naꞌra bdzaꞌjëꞌ lëjëꞌ. \v 25 Pero guz̃i Jesús lëjëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Leꞌe nezile dyëꞌëdi cabëꞌ rue ja benꞌ naca gobierno, rnabëꞌjëꞌ ziꞌlaza. Redaohuejëꞌ huejëꞌ mandado zëdi hue ja benëꞌ. \v 26 Pero leꞌe, bireyaꞌalaꞌ huele canaꞌ. Nu benꞌ rnabëꞌ quie ja benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi, ruen zi gacalëjëꞌ laguedyijëꞌ. \v 27 Lëscanꞌ nu benꞌ belao quie ja benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi, ruen zi huejëꞌ pensari bi huejëꞌ ta gataꞌ tadyaꞌa quie laguedyijëꞌ. \v 28 Huele cabëꞌ ruaꞌ nëꞌëdiꞌ, benꞌ bichi yugulu benëꞌ. Quele bidaꞌ ta hue ja benëꞌ tadyaꞌa quiaꞌ. Bidaꞌ ta huaꞌ tadyaꞌa quiejëꞌ, gatiaꞌ lao lazajëꞌ gacajëꞌ libre, bira inao dulaꞌ xquia quiejëꞌ lëjëꞌ. \s1 Beyue Jesús chopa benꞌ laochula \r (Mr. 10.46‑52; Lc. 18.35‑43) \p \v 29 Cati uzaꞌjëꞌ yedyi Jericó, unao benꞌ zë gula Jesús. \v 30 Naꞌ ga udejëꞌ reꞌ chopa benꞌ laochula cuëta neza. Cati bejëꞌ zaꞌ Jesús, naꞌra uredyiyaꞌjëꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―Señor, z̃iꞌi suba xuzixtaꞌoro rey David luëꞌ. Beyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëtoꞌ. \p \v 31 Naꞌ udila ja benëꞌ lëjëꞌ rëbijëꞌ lëjëꞌ ta cueꞌjëꞌ chizi. Pero uredyiyaꞌrajëꞌ zidzo gula unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―Señor, z̃iꞌi suba xuzixtaꞌoro rey David luëꞌ. Beyëchiꞌlaꞌadyiꞌ nëtoꞌ. \p \v 32 Naꞌra uleza Jesús guz̃inëꞌ ja benꞌ laochula, unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Biz̃i danꞌ reꞌenle huaꞌ quiele? \p \v 33 Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―Señor, reꞌenndoꞌ yelëꞌëndoꞌ. \p \v 34 Naꞌra beyëchiꞌlaꞌadyiꞌ Jesús lëjëꞌ, uz̃enëꞌ laojëꞌ labelëꞌëtejëꞌ unaojëꞌ Jesús. \c 21 \s1 Cabëꞌ guca cati bdyin Jesús ciudad Jerusalén \r (Mr. 11.1‑11; Lc. 19.28‑40; Jn. 12.12‑19) \p \v 1 Naꞌ bdyinjëꞌ yedyi Betfagé ga nacan gaꞌalaꞌ ga reꞌ ciudad Jerusalén. Lëscanꞌ nacan gaꞌalaꞌ ga reꞌ tu yaꞌa laona yaꞌa Olivos. Naꞌra useꞌelaꞌ Jesús chopa benꞌ quienëꞌ \v 2 rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Uletzio yedyi naꞌ. Naꞌ yedzelele tu burra neriobaꞌ lëbaꞌ z̃iꞌibaꞌ. Ulexëdyibaꞌ ulequiëꞌbaꞌ niga. \v 3 Chi ina benëꞌ rëbijëꞌ leꞌe: “¿Bixquienꞌ iquiëꞌlebaꞌ?” naꞌ yëbilejëꞌ: “Reꞌen Señor naꞌ lëbaꞌ. Naꞌ laidesantendoꞌbaꞌ itu chiꞌ.” ―Canaꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ. \p \v 4 Canaꞌ guca ta uzu diꞌidzaꞌ quie Diuzi ta bzu benꞌ profeta lëꞌë guichi. Lëdiꞌidzaꞌ nan caniga: \q1 \v 5 Uleyëbi benꞌ ciudad Jerusalén caniga: \q1 “Leꞌe benꞌ ciudad Jerusalén, ulenaꞌ, azaꞌ rey quiele, naquëꞌ benꞌ gaxo, dyianëꞌ tu burra, z̃iꞌi bia ruꞌa yuaꞌ.” \p \v 6 Naꞌra uyo ja benꞌ quiëꞌ, bëjëꞌ cabëꞌ mandado bë Jesús huejëꞌ. \v 7 Naꞌ uquiëꞌjëꞌ burra len z̃iꞌibaꞌ uxubajëꞌ z̃abajëꞌ xcuꞌudzubaꞌ, naꞌ udyia Jesús lëbaꞌ, ziojëꞌ bdyinjëꞌ ciudad Jerusalén. \v 8 Benꞌ zë nitaꞌjëꞌ tu neza udixujëꞌ z̃abajëꞌ ga ude Jesús. Ibalajëꞌ uchugujëꞌ tacaꞌ palma udixurëjëꞌn tu neza ga udenëꞌ. \v 9 Naꞌ ja benꞌ zioja dyialao lao Jesús len ja benꞌ zioja zenao lëbëꞌ, uzulaojëꞌ rnëjëꞌ zidzo rnajëꞌ: \p ―¡Benꞌ z̃e luëꞌ, z̃iꞌi rey David! Laꞌiya nacoꞌ zaoꞌ lao naꞌa Diuzi. ¡Benꞌ z̃e Diuzi! \p \v 10 Cati uyuꞌu Jesús ciudad Jerusalén, naꞌ bebane ja benëꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ laguedyijëꞌ: \p ―¿Nuz̃i benꞌ niga? \p \v 11 Ibalajëꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ lëjëꞌ: \p ―Benꞌ profeta Jesús, benꞌ yedyi Nazaret quie estado Galilea. \s1 Belao Jesús ja benꞌ yuꞌu huëtiꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra \r (Mr. 11.15‑19; Lc. 19.45‑48; Jn. 2.13‑22) \p \v 12 Ude naꞌ uyuꞌu Jesús luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra belaohuëꞌ ja benꞌ yuꞌu huëtiꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra naꞌ. Bzalëꞌ ja mesa quie ja benꞌ rutzaꞌ dumi. Lëscanꞌ bzalëꞌ silla quie ja benꞌ yuꞌu huëtiꞌ paloma. \v 13 Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi rnan caniga: “Idaoꞌ rnabëꞌra quiaꞌ nacan ga hueꞌlë ja benëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ. Pero leꞌe abetzaꞌlen ruelen ca beló ga reguꞌudiꞌ benꞌ uban.” \p \v 14 Naꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra ga zë Jesús, ubigaꞌ bala benꞌ laochula len benꞌ z̃i, naꞌ beyuenëꞌ lëjëꞌ. \v 15 Pero ja xanꞌ pxuzi len ja benꞌ rusëdi ley quie Moisés, bdzaꞌjëꞌ cati blëꞌëjëꞌ cabëꞌ milagro bë Jesús. Lëscanꞌ bdzaꞌjëꞌ cati bejëꞌ rnë ja xcuidiꞌ zidzo luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra najabiꞌ: “Benꞌ z̃e luëꞌ, z̃iꞌi rey David.” \v 16 Naꞌ bdzaꞌjëꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―¿Abeloꞌ cabëꞌ na ja xcuidiꞌ? \p Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ajaꞌ, bedaꞌ cabëꞌ rnajabiꞌ. Pero leꞌe, ¿cómo binelabale cabëꞌ nan quiejabiꞌ lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi? Rnën nan caniga: \q1 Dyin bë Diuzi rula ja xcuidiꞌ daoꞌ, biꞌ neraꞌadyiꞌ, alabanza huen gula. \p \v 17 Naꞌra psan Jesús lëjëꞌ uzaꞌnëꞌ ciudad Jerusalén ziolënëꞌ yaca benꞌ quiëꞌ yedyi Betania. Naꞌ begaꞌnjëꞌ tu yela. \s1 Bdzeꞌdeꞌ Jesús yaga higo danꞌ bidyian taz̃ixi \r (Mr. 11.12‑14, 20‑26) \p \v 18 Naꞌ beteyu zila, uzëꞌë ziolënëꞌ yaca benꞌ quiëꞌ ciudad Jerusalén. Naꞌ tu neza zioguëꞌ cati uduenëꞌ. \v 19 Naꞌ blëꞌënëꞌ zu tu yaga higo cuëta neza. Naꞌ udenëꞌ unëꞌë ta yedzelenëꞌ taz̃ixi quien, pero gabi bedzelenëꞌ. Naꞌ una Jesús: \p ―Bira cuiacazi yaga ni taz̃ixi. \p Naꞌ laobidyite yaga higo. \v 20 Cati blëꞌë ja benꞌ quiëꞌ cabëꞌ guca quie yaga higo, naꞌra bebanejëꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―¿Cabiz̃i guca quie yaga higo laobidyiten? \p \v 21 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Tali rniaꞌ leꞌe, chi rzudyiꞌilële Diuzi du guicho du laꞌadyiꞌle, huazaqueꞌ huele cabëꞌ biaꞌ quie yaga higo. Naꞌ quele tuzi quie len huele, pero lëscanꞌ huazaqueꞌrë huele mandado te tu yaꞌa tzion luꞌu nisadaoꞌ, naꞌ huayonan. \v 22 Con bita inabale lao Diuzi hueꞌlëlenëꞌ diꞌidzaꞌ, chi rzudyiꞌilële Diuzi du guicho du laꞌadyiꞌle, gunnëꞌn quiele. \s1 Cabëꞌ naca quie yelaꞌ rnabëꞌ quie Jesús \r (Mr. 11.27‑33; Lc. 20.1‑8) \p \v 23 Naꞌra beyuꞌu Jesús luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra tatula. Naꞌ tu zunëꞌ rusëdinëꞌ benëꞌ cati ubigaꞌ ja xanꞌ pxuzi, len ja benꞌ rnabëꞌ quie ja benꞌ Israel, unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―¿Bi yelaꞌ rnabëꞌ de quioꞌ? ¿Nu quie yelaꞌ rnabëꞌ blaoloꞌ benꞌ yuꞌu huëtiꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra? \p \v 24 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Lëscanꞌ reꞌendaꞌ inabaꞌ leꞌe tu diꞌidzaꞌ. Chi iquëbile quiaꞌ dyëꞌëdi, naꞌra iniaꞌ leꞌe nu quie yelaꞌ rnabëꞌ blaohuaꞌ benꞌ yuꞌu huëtiꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra. \v 25 ¿Nuz̃i useꞌelaꞌ Juan ta hueꞌnëꞌ lao benëꞌ? ¿Useꞌelaꞌ Diuzi lëbëꞌ? ¿O chi ta racazi laꞌadyiꞌnëꞌ bidëꞌ? \p Naꞌ uzulaojëꞌ najëꞌ rëbijëꞌ laguedyijëꞌ: \p ―Chi yëbironëꞌ: “Diuzi useꞌelëꞌ lëbëꞌ”, naꞌ huanëꞌ raꞌo: “¿Bixquienꞌ bigulele quienëꞌ?” \v 26 Pero chi yëbironëꞌ: “Ta racazi laꞌadyiꞌnëꞌ bidëꞌ”, caora naꞌ huadzaꞌ ja benꞌ yedyi raꞌo, danꞌ najëꞌ rnë Juan tanun quie Diuzi. \p \v 27 Naꞌra unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―Binezindoꞌ nu benꞌ useꞌelaꞌ lëbëꞌ. \p Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Lëscanꞌ nëꞌëdiꞌ, biiniaꞌ leꞌe nu quie yelaꞌ rnabëꞌ blaohuaꞌ benꞌ yuꞌu huëtiꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra. \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie benꞌ zu chopa z̃iꞌine \p \v 28 Naꞌ una Jesús lëjëꞌ: \p ―¿Bi ca inale ca naca diꞌidzaꞌ iniaꞌ leꞌe? Uzu tu beꞌmbyu zu chopa z̃iꞌinëꞌ. Naꞌ yëbëꞌ tubiꞌ: “Z̃iꞌinaꞌ, tzioꞌ naꞌa yeziuꞌ usecho quie bedzuliꞌ quiaꞌ.” \v 29 Naꞌ una z̃iꞌinëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: “¡Binan quiaꞌ tzaꞌa!” Pero ude naꞌ beyuebiꞌ pensari uyocazibiꞌ hue dyin. \v 30 Naꞌ uyo xuzijabiꞌ yaguëdyinëꞌ itu z̃iꞌinëꞌ: “Ziꞌinaꞌ, tzioꞌ naꞌa yeziuꞌ usecho quie bedzuliꞌ quiaꞌ.” Naꞌ unabiꞌ rëbibiꞌ xuzibiꞌ: “Hueꞌencazi tzaꞌa.” Pero biuyobiꞌ. \v 31 Naꞌ inabaꞌ leꞌe: ¿Nula z̃iꞌinëꞌ bë cabëꞌ reꞌennëꞌ huejabiꞌ lao rupatejabiꞌ? \p Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―Biꞌ gudyëꞌ tanëro. \p Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Tali rniaꞌ leꞌe, ja benꞌ nale benꞌ mala gula, len ja nigula rutiꞌ gusto quie, zaꞌ lëjëꞌ yeyuꞌujëꞌ ga rnabëꞌ Diuzi ca leꞌe. \v 32 Bida Juan bautista udixogueꞌnëꞌ leꞌe cabëꞌ reyaꞌalaꞌ huele ta hue quiele xtiꞌidzaꞌ Diuzi, naꞌ bigulele quienëꞌ. Pero yaca benꞌ mala gula len ja nigula rutiꞌ gusto quie, lëjëꞌ sí, gulejëꞌ quienëꞌ. Pero leꞌe baꞌalaꞌcazi blëꞌële cabëꞌ bë Juan, biptzaꞌle pensari quiele ta galele quienëꞌ. \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie benꞌ mala, benꞌ hue dyin \r (Mr. 12.1‑12; Lc. 20.9‑19) \p \v 33 Naꞌ una Jesús: \p ―Uzënagale ca naca itu diꞌidzaꞌ iniaꞌ leꞌe. Uzu tu xanꞌ layela, benꞌ guza bedzuliꞌ. Bënëꞌ tu liꞌo psioguëꞌn. Lëzi udixunëꞌ tu yo lagaꞌ ga usinëꞌ nisa bedzuliꞌ. Bërënëꞌ tu yuꞌu sibi de yo ga cuia benꞌ rapa bedzuliꞌ. \p ’Naꞌ pcaꞌnnëꞌn lao naꞌa benꞌ hue dyin, uzaꞌnëꞌ zionëꞌ zituꞌ. \v 34 Cati bdyin tiempo quie usecho quie bedzuliꞌ, naꞌra useꞌelëꞌ ja mozo quienëꞌ tzenabajëꞌ benꞌ hue dyin quie usecho ta reduꞌulaꞌ benꞌ xanꞌ layela yeziꞌnëꞌ. \v 35 Pero bëxo benꞌ hue dyin ja benꞌ uyo. Naꞌ bëꞌjëꞌ quie tunëꞌ, bëtijëꞌ itunëꞌ, naꞌ udijëꞌ yo itunëꞌ. \v 36 Naꞌ useꞌelaꞌ xanꞌ layela ja mozo tula. Pero bëcazi benꞌ hue dyin quiejëꞌ lëbi ca benꞌ uyo tanëro. \p \v 37 ’Abeyudyi bëjëꞌ canaꞌ, useꞌelëꞌ z̃iꞌinëꞌ, guquenëꞌ chi huaparajëꞌ z̃iꞌinëꞌ balaꞌana. \v 38 Pero cati blëꞌë ja benꞌ hue dyin abdyin z̃iꞌi xanꞌ layela, naꞌra unajëꞌ rëbijëꞌ laguedyijëꞌ: “Biꞌ zaꞌ ni, lëbiꞌ gaque quiebiꞌ layela. Uletzaꞌ gutirobiꞌ ta gaque quiero layela de niga.” \v 39 Canaꞌ bëjëꞌ, bëxojëꞌ lëbiꞌ, bebiojabiꞌ layela, bëtijëꞌ lëbiꞌ. \p \v 40 Naꞌ una Jesús unabanëꞌ lëjëꞌ: \p ―Cati yedyin xanꞌ layela, ¿biz̃i reyaꞌalaꞌ huenëꞌ quie ja benꞌ hue dyin? \p \v 41 Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―Yelaꞌ benꞌ mala quiejëꞌ, reyaꞌalaꞌ gutinëꞌ lëjëꞌ, biyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëꞌ lëjëꞌ. Reyaꞌalaꞌ ucaꞌnnëꞌn lao naꞌa benꞌ hue dyin, benꞌ tula, benꞌ tzesan quie usecho ta reduꞌulaꞌ benꞌ xanꞌ layela yeziꞌnëꞌ tiempo quienan. \p \v 42 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Binelabale cabëꞌ nan lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi? Rnan caniga: \q1 Yo lagaꞌ uruꞌun benꞌ rue huecuaꞌ, lëyo naꞌ beziꞌ Diuzi, bzunëꞌn ga rzulao besu. \q1 Dyin dyaꞌa bë Diuzi beyuenëꞌn yo belao ta guxuꞌn besu. \m \v 43 Tanaꞌ lenaꞌ iniaꞌ leꞌe, como danꞌ biralele quiaꞌ, canaꞌ naca quiele ca quie benꞌ rue huecuaꞌ, benꞌ uruꞌun yo. Quie lenaꞌ bicuio Diuzi leꞌe gacale benꞌ hue dyin quienëꞌ. Naꞌ huabio Diuzi benꞌ tula, benꞌ tzesan ca quie usecho ta reyaꞌalaꞌ Diuzi yeziꞌnëꞌ. \v 44 Nu benꞌ bireꞌen gale quiaꞌ, gaca quienëꞌ ca quie benꞌ bguino lao yo, guquëꞌ hueꞌ z̃e. Lëscanꞌ nu benꞌ chuꞌun nëꞌëdiꞌ tzalaꞌla, huachuguliaꞌ quienëꞌ. Gaca quienëꞌ ca quie benꞌ pxaꞌdaꞌ yo lënëꞌ. \p \v 45 Naꞌ cati be ja xanꞌ pxuzi len ja benꞌ partido fariseo cabëꞌ na ejemplo unë Jesús, naꞌra gucabëꞌjëꞌ rnë Jesús quiejëꞌ. \v 46 Naꞌ guꞌunjëꞌ guxujëꞌ Jesús, pero bdzebijëꞌ idzaꞌ ja benꞌ yedyi, danꞌ na ja benꞌ yedyi rnë Jesús tanun quie Diuzi. \c 22 \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie lani quie huetzaganaꞌ \p \v 1 Naꞌ bzu Jesús itu diꞌidzaꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p \v 2 ―Naꞌ rniaꞌ leꞌe cabëꞌ rue Diuzi rnabëꞌnëꞌ. Ruenëꞌ ca nu rey, benꞌ bë tu lani cati ptzaganaꞌ z̃iꞌinëꞌ. \v 3 Naꞌ useꞌelaꞌ rey benꞌ tzelidza ja benꞌ guida lao lani, pero biguꞌunjëꞌ guidajëꞌ. \v 4 Naꞌ useꞌelaꞌ rey naꞌ benꞌ tula ta tzelidzajëꞌ ja benꞌ guida lao lani unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: “Uleyëbijëꞌ abëtiaꞌ ja bëdyihuaga quiaꞌ, bia naca ja reꞌene, bapsiñaꞌa ta gaojëꞌ. Yugun nacan puesto laguidatejëꞌ.” \v 5 Pero bibida benꞌ reyaꞌalaꞌ guida. Tunëꞌ uyonëꞌ layela quienëꞌ. Itunëꞌ uyonëꞌ huëtiꞌ quiëꞌ. \v 6 Naꞌ los demás, bëxujëꞌ benꞌ useꞌelaꞌ rey tzalidza lëjëꞌ, bëꞌjëꞌ lëjëꞌ ziꞌ, bëtijëꞌ lëjëꞌ. \v 7 Naꞌra bdzaꞌtzegue rey naꞌ. Useꞌelëꞌ soldado quienëꞌ tzeguëtijëꞌ lëjëꞌ, tzezeijëꞌ yedyi quiejëꞌ. \v 8 Naꞌ una rey rëbinëꞌ benꞌ tzelidza: “Yugun nacan puesto guida ja benëꞌ.” Pero benꞌ blidzajëꞌ guidaja, biguꞌun rey naꞌ. Naꞌ unëꞌ: \v 9 “Uletzio tzetale tu neza tzelidzale con nu benꞌ yedzagale ta guidajëꞌ lani quie huetzaganaꞌ.” Canaꞌ unëꞌ gudyinëꞌ benꞌ tzelidza. \v 10 Naꞌ uzaꞌjëꞌ yetajëꞌ tu neza utupajëꞌ benꞌ bedzagajëꞌ, laꞌacazi benꞌ mala, laꞌacazi benꞌ dyaꞌa. Canaꞌ bedzaꞌ ja benëꞌ z̃an yuꞌu quie rey. \p \v 11 ’Naꞌra uyuꞌu rey luꞌu yuꞌu ta inëꞌ benꞌ bdyinja. Naꞌ blëꞌënëꞌ reꞌ tu beꞌmbyu, pero binaconëꞌ z̃abanëꞌ ca naca z̃aba benꞌ bdyin ga raca lani quie huetzaganaꞌ. \v 12 Naꞌ una rey rëbinëꞌ lënëꞌ: “Bichaꞌ, ¿biz̃i guca uyuꞌuloꞌ reꞌloꞌ ni, binacoloꞌ z̃aboꞌ ca naca z̃aba benꞌ bdyin ga raca lani quie huetzaganaꞌ?” Naꞌ ureꞌnëꞌ chizi. \v 13 Naꞌ una rey rëbinëꞌ benꞌ ruꞌe laze: “Ulequio niꞌa naꞌanëꞌ. Ulechuꞌunnëꞌ lao lato chula ga cuedyinëꞌ gao leinëꞌ.” \v 14 Rëz̃i Diuzi benꞌ zë, benꞌ inao xnezëꞌ, pero balazijëꞌ guida inao xnezëꞌ. \s1 Unabajëꞌ Jesús ca naca quie impuesto \r (Mr. 12.13‑17; Lc. 20.20‑26) \p \v 15 Naꞌra uyo ja benꞌ partido fariseo begaꞌnjëꞌ diꞌidzaꞌ len laguedyijëꞌ huejëꞌ trampa quie Jesús ta quilojëꞌ diꞌidzaꞌ ta gaojëꞌ lëbëꞌ xquia. \v 16 Naꞌ useꞌelaꞌjëꞌ ibala benꞌ naca partido quiejëꞌ tuz̃e len bala benꞌ naca partido Herodes, unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―Maestro, nezindoꞌ rnaoꞌ tali, rusëdioꞌ benëꞌ ca naca xneza Diuzi. Tuzicazi ca ruꞌelaoꞌ benëꞌ diꞌidzaꞌ. \v 17 Unacara cabëꞌ naca tu pensari quioꞌ: ¿Rnabandoꞌ luëꞌ chi run Diuzi lato quiz̃oro impuesto lao rey quie benꞌ romano? \p \v 18 Naꞌra gucabëꞌ Jesús cabëꞌ modo reguilojëꞌ ta huejëꞌ tamala quiëꞌ. Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Benꞌ huiziꞌ yëꞌ nacale. ¿Bixquienꞌ reꞌenle huele trampa quiaꞌ? \v 19 Uleluꞌecara nëꞌëdiꞌ bi naque dumi ruquiz̃ole impuesto. \p Naꞌ bluꞌejëꞌ lëbëꞌ tu dumi denario. \v 20 Bëꞌ blëꞌë Jesús len, naꞌ unabanëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Nu benꞌ zu laohue lëꞌë dumi? ¿Bi na letra dyia lëꞌën? \p \v 21 Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―Lao rey quie benꞌ romano zu lëꞌën. \p Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ulehueꞌ benꞌ naca gobierno ta reduꞌulanëꞌ siꞌnëꞌ. Lëscanꞌ ulehueꞌ Diuzi ta reduꞌulanëꞌ siꞌnëꞌ. \p \v 22 Cati bejëꞌ cabëꞌ una Jesús, naꞌra tu begaꞌnzijëꞌ rebanejëꞌ. Naꞌ psanjëꞌ quiëꞌ zeyojëꞌ. \s1 Unabajëꞌ Jesús cabëꞌ raca quie benꞌ baguti yeban \r (Mr. 12.18‑27; Lc. 20.27‑40) \p \v 23 Lëdza naꞌtezi uyo bala ja benꞌ partido saduceo yenaꞌjëꞌ Jesús. Naꞌra birale ja benꞌ partido saduceo chi hueban benꞌ huati. Tanaꞌ lenaꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p \v 24 ―Maestro, una Moisés chi guti tu beꞌmbyu zu z̃gule, naꞌ ganu z̃iꞌinëꞌ zu, reyaꞌalaꞌ yeziꞌ benꞌ bichinëꞌ xcula benꞌ guti tacuenda su z̃iꞌijëꞌ lao laza z̃iꞌi benꞌ guti. \v 25 Naꞌ guca dza naꞌ uzu gadyi bichi beꞌmbyu yedyi quiendoꞌ. Naꞌ ptzaganaꞌ benꞌ nëro, pero gutinëꞌ ganu z̃iꞌinëꞌ uzu. Lenaꞌ abeziꞌ benꞌ bichinëꞌ, benꞌ urupe, nigula quienëꞌ. \v 26 Lëscanꞌ guti benꞌ urupe ganu z̃iꞌinëꞌ uzu. Lenaꞌ abeziꞌ benꞌ bichinëꞌ, benꞌ uyune, nigula quienëꞌ. Pero cabëꞌ guca quie benꞌ nëro len benꞌ urupe, lëscanaꞌ guca quie benꞌ uyune len los demás yaca bichinëꞌ hasta lao gadyi bichijëꞌ. \v 27 Ude naꞌ gutirë nigula quiejëꞌ. \v 28 Naꞌra inabandoꞌ luëꞌ, cati yeban ja benꞌ baguti, ¿nulajëꞌ naquëꞌ quiejëꞌ lëbëꞌ lao gadyijëꞌ como yugujëꞌ uzulëjëꞌ lëbëꞌ? \p \v 29 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Leꞌe sí, nequixile como danꞌ binezile cabëꞌ rnan lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi. Lëscanꞌ binezile ca naca yelaꞌ huaca quienëꞌ. \v 30 Cati babeban ja benꞌ baguti, bisulëjëꞌ laguedyijëꞌ ca z̃gulajëꞌ ca xquiujëꞌ. Gaca quiejëꞌ ca quie yaca ángel quie Diuzi, benꞌ yuꞌuja guibá. \v 31 Naꞌ quie benꞌ baguti yeban, ¿binelabale lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi cabëꞌ unëꞌ leꞌe? Unëꞌ caniga: \v 32 “Nacaꞌ Diuzi quie xuzixtaꞌoloꞌ Abraham, len quie xuzixtaꞌoloꞌ Isaac, len quie xuzixtaꞌoloꞌ Jacob.” Canaꞌ una Diuzi. Lenaꞌ niaꞌ leꞌe, Diuzi rlëꞌënëꞌ lëjëꞌ ca benꞌ neban, como danꞌ rlëꞌë Diuzi tuzicazi ca benꞌ neban len benꞌ aguti. \p \v 33 Cati be ja benëꞌ cabëꞌ una Jesús quie benꞌ guti beban, naꞌra tu bebanezijëꞌ cabëꞌ diꞌidzaꞌ rusëdinëꞌ ja benëꞌ. \s1 Unë Jesús quie chopa mandamiento belao \r (Mr. 12.28‑34) \p \v 34 Cati unezi benꞌ partido fariseo cabëꞌ bë Jesús quie benꞌ partido saduceo, biubinjëꞌ binajëꞌ yëbijëꞌ Jesús, naꞌra beguꞌudiꞌjëꞌ ga zë Jesús. \v 35 Naꞌ tu benꞌ quiejëꞌ, benꞌ rusëdi ley quie Moisés, guꞌunnëꞌ huenëꞌ trampa quie Jesús. Canaꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p \v 36 ―Maestro, ¿nula mandamiento nacaran belao quie ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés? \p \v 37 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―“Idyëꞌëro xaꞌnro Diuzi du guicho du laꞌadyiꞌro.” \v 38 Lëlenaꞌ nacaran mandamiento belaora. \v 39 Derë itu mandamiento nacarën belao. Ilëꞌëtiꞌzi birnën lëbi ca mandamiento belaora. Len rnan caniga: “Idyëꞌële laguedyile cabëꞌ nedyëꞌële cuinle.” \v 40 Naꞌ niaꞌ leꞌe duz̃e ca na ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés len duz̃e ca una ja benꞌ profeta dza naꞌ, nacan quie chopa mandamiento belao. \s1 Unaba Jesús: ¿Nu z̃iꞌinëꞌ naca Cristo? \r (Mr. 12.35‑37; Lc. 20.41‑44) \p \v 41 Tu raca neneguꞌudiꞌ ja benꞌ partido fariseo, \v 42 naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Bi ca nale quie benꞌ naca Cristo? ¿Nu z̃iꞌinëꞌ naquëꞌ? \p Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Z̃iꞌi rey David naquëꞌ. \p \v 43 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Ca biz̃i guca caora una rey David, du yuꞌunëꞌ Bichi Be quie Diuzi, unëꞌ naca Cristo Señor quienëꞌ? Porque canaꞌ una David caora unëꞌ caniga: \q1 \v 44 Una Diuzi rëbinëꞌ benꞌ naca Señor quiaꞌ: \q1 “Ureꞌ cuëtaꞌ zaquëꞌ yebë niga, hasta idyin dza cuëchaꞌ xniꞌaloꞌ yaca benꞌ rudie luëꞌ.” \m Canaꞌ una rey David. \v 45 Naꞌ rnabaꞌ leꞌe, ¿cómo naca Cristo z̃iꞌi suba rey David, chi cuin rey David unëꞌ naca Cristo Señor quienëꞌ? \p \v 46 Naꞌ ni tu diꞌidzaꞌ biubinjëꞌ yëbijëꞌ lëbëꞌ. Desde dza naꞌ, bira beyaz̃ojëꞌ inabarajëꞌ lëbëꞌ bi diꞌidzaꞌ. \c 23 \s1 Udao Jesús benꞌ partido fariseo len benꞌ rusëdi ley quie Moisés xquia \r (Mr. 12.38‑40; Lc. 11.37‑54; 20.45‑47) \p \v 1 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ ja benëꞌ nitaꞌ naꞌ len ja benꞌ quienëꞌ: \p \v 2 ―Ja benꞌ rusëdi ley quie Moisés, len ja benꞌ partido fariseo, nacan dyin quiejëꞌ rusëdijëꞌ benëꞌ cabëꞌ nan lëꞌë guichi ley ta pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés. \v 3 Naꞌ reyaꞌalaꞌ hue quiele ca inajëꞌ, pero binaole huele cabëꞌ ruejëꞌ, como danꞌ biruejëꞌ tuzi ca najëꞌ. \v 4 Ruejëꞌ ca quie benꞌ ruguaꞌa yuaꞌ ziꞌ gula laguedyi, tu ta bisueyaquëꞌ. Pero biyeyëchiꞌlaꞌadyiꞌjëꞌ yaca benëꞌ ni siquiera ledaoꞌzi ta gacalëjëꞌ lëjëꞌ. \v 5 Tuzi ta ilëꞌë benëꞌ lëjëꞌ dyaꞌa ruejëꞌ, pero bëꞌ ruezijëꞌ raxejëꞌ udaꞌjëꞌ tu guichi daoꞌ quie Diuzi z̃basijëꞌ. Raxejëꞌ utubijëꞌ itu guichi quie Diuzi z̃ichojëꞌ. Raxejëꞌ gacojëꞌ z̃abajëꞌ tona. \v 6 Reꞌenjëꞌ cueꞌjëꞌ ga naca tzaoꞌ cati raojëꞌ ga raca lani. Lëscanꞌ reꞌenjëꞌ cueꞌjëꞌ ga rbeꞌ benꞌ balaꞌana luꞌu idaoꞌ sinagoga. \v 7 Reꞌenjëꞌ gapalaꞌn benëꞌ lëjëꞌ dyëꞌëdi du tu neza. Raxejëꞌ yëbi ja benëꞌ lëjëꞌ: “Maestro.” \p \v 8 ’Bihuele lato ta ina ja benëꞌ leꞌe: “Maestro”, porque yugulule naca tuzi bichile, lëscanꞌ tuzi nëꞌëdiꞌ nacaꞌ maestro quiele. \v 9 Lëzi nitu nitu benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, bihuele lato yëbilejëꞌ: “Xuzaꞌ”, porque tuzi Xuziro zu, benꞌ zu guibá. \v 10 Lëscanꞌ bihuele lato ta ina ja benëꞌ leꞌe: “Xaꞌnaꞌ luëꞌ”, porque tuzi nëꞌëdiꞌ nacaꞌ xaꞌnle. \v 11 Naꞌ rniaꞌ leꞌe, con nu benꞌ racalë laguedyi, lënëꞌ nacarëꞌ benꞌ belao ladole. \v 12 Porque nu benꞌ rue z̃e cuine, lëbenꞌ naꞌ nacarëꞌ benꞌ yëchiꞌ lao Diuzi. Pero nuꞌ benꞌ birue cuine benꞌ z̃e, lëbenꞌ naꞌ nacarëꞌ benꞌ z̃e lao Diuzi. \p \v 13 ’¡Leꞌe benꞌ rusëdi ley quie Moisés, len leꞌe benꞌ partido fariseo, nacan bayëchiꞌ gula quiele! Biruele tuzi ca nale. Ruzaꞌagale hue quie benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Leꞌe birue quiele xtiꞌidzaꞌ Diuzi, lëscanꞌ bireꞌenle hue quie benꞌ tula xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \p \v 14 ’¡Leꞌe benꞌ rusëdi ley quie Moisés, len leꞌe benꞌ partido fariseo, nacan bayëchiꞌ gula quiele! Biruele tuzi ca nale. Rgubale yuꞌu quie ja nigula guti xquiuhue, pero ta ilëꞌë ja benëꞌ leꞌe benꞌ rue quie ca rna Diuzi, naꞌ ruꞌelële Diuzi diꞌidzaꞌ zë. \p \v 15 ’¡Leꞌe benꞌ rusëdi ley quie Moisés, len leꞌe benꞌ partido fariseo, nacan bayëchiꞌ gula quiele! Biruele tuzi ca nale. Ratale con gatezi ta quilole nu benꞌ hue quie cabëꞌ ruele. Pero nu benꞌ usëdile ta hue quie cabëꞌ ruele, huacaterajëꞌ benꞌ malara ta tziojëꞌ guiꞌ gabila ca leꞌe. \p \v 16 ’¡Huaca bayëchiꞌ quiele! Reꞌenle uluꞌele benꞌ tula ga tzionëꞌ, pero benꞌ laochula leꞌe. Naꞌ leꞌe nale: “Chi ruguntero Diuzi ruzëtoro idaoꞌ rnabëꞌra chi bi tu ta huero, biruen zi hueron. Pero chi ruguntero Diuzi ruzëtoro oro reꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra, lenan sí, ruen zi hueron.” \v 17 ¡Pero iniaꞌ leꞌe, benꞌ tondo, benꞌ laochula leꞌe! Binaca laꞌiya oro cuinzin. Tanun quie reꞌn luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra, tanaꞌ naca laꞌiyan. Naca idaoꞌ rnabëꞌra laꞌiyaran ca oro reꞌ luꞌun. \v 18 Lëscanꞌ rnarële: “Chi ruguntero Diuzi ruzëtoro ruꞌaba chi bi tu ta huero, biruen zi hueron. Pero chi ruguntero Diuzi ruzëtoro gun dyia ruꞌaba, lenan sí, ruen zi hueron.” \v 19 Pero iniaꞌ leꞌe, ¡benꞌ tondo, benꞌ laochula leꞌe! Binaca laꞌiya gun cuinzin. Tanun quie dyian ruꞌaba, tanaꞌ naca laꞌiyan. Naca ruꞌaba laꞌiyaran ca gun dyia laonan. \v 20 Chi ruguntero Diuzi ruzëtoro ruꞌaba chi bi tu ta huero, quele tuzi ruꞌaba ruzëtoro como danꞌ tuzi naca ruꞌaba len gun. \v 21 Chi ruguntero Diuzi ruzëtoro idaoꞌ rnabëꞌra chi bi tu ta huero, quele tuzi idaoꞌ rnabëꞌra ruzëtoro como tuzi naca idaoꞌ rnabëꞌra len Diuzi, benꞌ zu luꞌun. \v 22 Lëscanꞌ chi ruguntero Diuzi ruzëtoro guibá chi bi tu ta huero, canaꞌ ruzëtorëro Diuzi lënëꞌ xlatoguëꞌ ga reꞌnëꞌ. \p \v 23 ’¡Leꞌe benꞌ rusëdi ley quie Moisés, len leꞌe benꞌ partido fariseo, nacan bayëchiꞌ gula quiele! Biruele tuzi ca nale. Lente ja laꞌagaꞌ ta ruen z̃iꞌ yelaꞌ huao quiele ruꞌele Diuzi tu cueꞌna quie lao chi cueꞌna, pero biruele bala quie ta naca belaora quie mandamiento quie Diuzi. Biruele tali. Bireyëchiꞌlaꞌadyiꞌle benëꞌ. Birue quiele quie Diuzi du guicho du laꞌadyiꞌle. Tanëro reyaꞌalaꞌ huele ta nacara belao quie Diuzi, naꞌtera hueꞌle Diuzi tu cueꞌna quie lao chi cueꞌna quie ta de quiele. \v 24 ¡Leꞌe reꞌenle uluꞌele benꞌ tula ga tzionëꞌ, pero benꞌ laochula leꞌe! ¡Leꞌe ruele z̃e ta naca lëꞌëtiꞌzi, naꞌ biruele z̃e ta naca belao! \p \v 25 ’¡Leꞌe benꞌ rusëdi ley quie Moisés, len leꞌe benꞌ partido fariseo, nacan bayëchiꞌ gula quieleꞌ Biruele tuzi ca nale. Rguibile dyëꞌëdi xcuꞌudzula taza len plato. Naꞌ rudzeꞌle luꞌun ta rbanle quie benëꞌ rziꞌlejëꞌ yëꞌ. \v 26 Leꞌe benꞌ partido fariseo, nacale ca benꞌ laochula. Nacale ca taza plato neyëri xcuꞌudzun, pero yuꞌu luꞌun ta bayatza. Uletzaꞌ pensari yuꞌu luꞌu guicho laxtaꞌole, naꞌtera gacale yëri duz̃ele lao Diuzi. \p \v 27 ’¡Leꞌe benꞌ rusëdi ley quie Moisés, len leꞌe benꞌ partido fariseo, huaca bayëchiꞌ gula quiele! Biruele tuzi ca nale. Nacale ca quie ta rucuaꞌjëꞌ ga de benꞌ huati. Rudzeꞌjëꞌn ta bezëri xcuꞌudzun, pero luꞌunan yuꞌu chita quie benꞌ huati len ta bayatza. \v 28 Canaꞌ naca quie leꞌe. Rlëꞌë ja benëꞌ leꞌe benꞌ huen, pero bëꞌ ruezile biruele tuzi ca nale, yuꞌu pensari mala luꞌu guicho laxtaꞌole. \p \v 29 ’¡Leꞌe benꞌ rusëdi ley quie Moisés, len leꞌe benꞌ partido fariseo, huaca bayëchiꞌ gula quiele! Biruele tuzi ca nale. Leꞌe rucuaꞌle ba quie benꞌ huati, benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi dza naꞌte. Lëzi ruetzaꞌole ba quie ja benꞌ bë quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi dza naꞌte. \v 30 Naꞌ lëzi rnale rëbile laguedyile: “Chanꞌ raꞌo nitaꞌro dza unitaꞌ xuzixtaꞌoro, biguꞌunro guti xuzixtaꞌoro ja benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi.” \v 31 Ca diꞌidzaꞌ rnële ruluꞌen dyëꞌëdi nezile bëti xuzixtaꞌole benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi dza naꞌte. \v 32 Naꞌ leꞌe reꞌenle useyudyile huele cabëꞌ uzulao xuzixtaꞌole. \p \v 33 ’¡Leꞌe ruele ca rue bëla rguiꞌidyiꞌ laga cabëꞌ bë xuzixtaꞌole! ¿Biz̃i ca huele ta bihue Diuzi leꞌe castigo tziole guiꞌ gabila? \v 34 Quie lenaꞌ iseꞌelaꞌ laole ja benꞌ quixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, benꞌ nezi rusëdi quie Diuzi. Pero leꞌe gutile balajëꞌ, naꞌ ibalajëꞌ udaꞌle lëjëꞌ lëꞌë yaga cruzo. Naꞌ ibalajëꞌ hueꞌle ziꞌ luꞌu idaoꞌ sinagoga quiele ulaolejëꞌ tu tu yedyi. \v 35 Canaꞌ hue Diuzi dulaꞌ quiele, danꞌ bëtile ja benꞌ quienëꞌ, desde dza cati ureꞌ dyilayu caora bëti Caín Abel, hasta dza bëtijëꞌ Zacarías, benꞌ naca z̃iꞌi Berequías. Bëti xuzixtaꞌole lëbëꞌ ruꞌa idaoꞌ rnabëꞌra gaꞌalaꞌ ga zu ruꞌaba. \v 36 Tali rniaꞌ leꞌe, huida dulaꞌ xquia quie xuzixtaꞌole, benꞌ bëti benꞌ quie Diuzi, gacan z̃baꞌagaꞌ leꞌe. \s1 Gucayëchiꞌ Jesús cabëꞌ rue yaca benꞌ ciudad Jerusalén \r (Lc. 13.34‑35) \p \v 37 Naꞌ una Jesús: \p ―Benꞌ ciudad Jerusalén, benꞌ ciudad Jerusalén, leꞌe rutile ja benꞌ rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Leꞌe rguile yo ja benꞌ rseꞌelaꞌ Diuzi laole. Zë lasa guꞌundaꞌ gapaꞌ leꞌe ca rapa biu z̃iꞌibaꞌ z̃an xilabaꞌ, pero biguꞌunle. \v 38 Ilëꞌëtiꞌzi idachi ciudad quiele yegaꞌnnan canaꞌzi. \v 39 Tanaꞌrniaꞌ leꞌe, ilëꞌëtiꞌzi bira ilëꞌële nëꞌëdiꞌ. Cati idyin dza inale: “Naca laꞌiya benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi”, naꞌtera ilëꞌële nëꞌëdiꞌ tatula. ―Canaꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ. \c 24 \s1 Una Jesús huabiaguiꞌ idaoꞌ rnabëꞌra \r (Mr. 13.1‑2; Lc. 21.5‑6) \p \v 1 Naꞌra bero Jesús luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra, uzaꞌnëꞌ zioguëꞌ cati bebigaꞌ benꞌ quienëꞌ ga zënëꞌ. Naꞌ uzulaojëꞌ rebanejëꞌ ca naca idaoꞌ rnabëꞌra. \v 2 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ulenaꞌ cabëꞌ naca idaoꞌ rnabëꞌra. Pero tali rniaꞌ, huabiaguiꞌn duz̃eten, ni tu yo bira yegaꞌnnan xcuꞌudzu laguedyin. \s1 Pxiꞌidzeꞌ Jesús cabëꞌ gaca cati idyin dza iyudyi dyilayu \r (Mr. 13.3‑23; Lc. 21.7‑24; 17.22‑24) \p \v 3 Naꞌra uzaꞌjëꞌ ziojëꞌ ga zu tu yaꞌa laona yaꞌa Olivos. Naꞌ ureꞌ Jesús cati bebigaꞌ ja benꞌ quiëꞌ ga reꞌnëꞌ tu ganu dyilaꞌ, unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Reꞌenndoꞌ inaoꞌ nëtoꞌ bata cuiaguiꞌ idaoꞌ rnabëꞌra. Lëzi reꞌenndoꞌ inaoꞌ biz̃i gaca cati yeguidoꞌ tatula, naꞌ lëscanaꞌrë cati iyudyi quie dyilayu. \p \v 4 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Gapale cuidado ta bisiꞌ benëꞌ leꞌe yëꞌ. \v 5 Huida benꞌ zë inajëꞌ napajëꞌ yelaꞌ rnabëꞌ quiaꞌ. Lëscanꞌ inajëꞌ: “Nacaꞌ Cristo”. Pero huaziꞌjëꞌ yëꞌ benꞌ zë. \v 6 Ina ja benëꞌ ga raca dila, ga sulao dila, pero bidzebile, danꞌ ruen zi gacacazi canaꞌ. Nerdziogue idyin dza iyudyi dyilayu. \v 7 Dila zë gaca tu yedyi conlë ja benꞌ yedyi tula. Naꞌ yedyi zë gaca ubin, gaca yelaꞌ hueꞌ, gaca uz̃uꞌ. \v 8 Canaꞌ gaca cati sulao yedzagalao ja benëꞌ. \p \v 9 ’Naꞌ usedyin benëꞌ leꞌe lao naꞌa ja benꞌ rnabëꞌ ta usacajëꞌ leꞌe bizinaquezi, gutijëꞌ leꞌe. Udie benëꞌ leꞌe danꞌ nacale benꞌ quiaꞌ. \v 10 Lëdza naꞌ usan benꞌ zë bira galejëꞌ quiaꞌ. Udiejëꞌ laguedyijëꞌ, usedyinjëꞌ laguedyijëꞌ lao naꞌa benꞌ rnabëꞌ. \v 11 Huida benꞌ zë, benꞌ hueziꞌ yëꞌ, inajëꞌ rnëjëꞌ tanun quie Diuzi, pero benꞌ zë siꞌjëꞌ yëꞌ. \v 12 Tantozi gaca tazëdi, bira idyëꞌë yaca benëꞌ laguedyijëꞌ. \v 13 Pero nu benꞌ sue biusan inao nëꞌëdiꞌ dza zunëꞌ lao dyilayu, huaziꞌ Diuzi lëjëꞌ yeyojëꞌ guibá. \v 14 Huayo ja benëꞌ tzetixogueꞌjëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi duz̃e yedyi layu ta inezijëꞌ zu Diuzi dispuesto yeyojëꞌ tzasulëjëꞌ lëbëꞌ ga rnabëꞌnëꞌ. Te naꞌ, yeyudyi quie dyilayu. \p \v 15 ’Bzu profeta Daniel diꞌidzaꞌ lëꞌë guichi cabëꞌ naca tu ta udyiaguiꞌ benëꞌ, ratza Diuzi len. Reyaꞌalaꞌ tzioñeꞌele cabëꞌ niaꞌ leꞌe. Caora ilëꞌële badyia tu ta udyiaguiꞌ benëꞌ, ratza Diuzi len luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra, \v 16 naꞌra reyaꞌalaꞌ yez̃uno ja benꞌ nitaꞌ estado Judea yeyojëꞌ guixiꞌ daoꞌ. \v 17 Chi nitaꞌjëꞌ laliꞌa, tanto ruguinte yez̃unojëꞌ, bireyaꞌalaꞌ yeyuꞌujëꞌ luꞌu yuꞌu quiejëꞌ siꞌjëꞌ bi ta de. \v 18 Lëscanaꞌ chi zujëꞌ layela, reyaꞌalaꞌ yez̃unojëꞌ biyezaꞌjëꞌ yeyojëꞌ tzez̃iꞌjëꞌ z̃abajëꞌ. \v 19 Gaca bayëchiꞌ quie ja nigula nuꞌa z̃iꞌine len ja nigula zu xcuidiꞌ raꞌadyiꞌ dza naꞌ. \v 20 Reyaꞌalaꞌ hueꞌlële Diuzi diꞌidzaꞌ ta gacalënëꞌ leꞌe ta biuz̃unole tiempo ruen zaga, nica dza huezilaꞌadyiꞌ. \v 21 Canaꞌ lega yedzagalao yaca benëꞌ. Desde dza cati ureꞌ dyilayu, binedzagalao yaca benëꞌ cabëꞌ yedzagalao benꞌ yez̃uno dza zezaꞌ. Lëscanꞌ, bëꞌ yeyudyi bedzagalaojëꞌ, ganura benꞌ tula yedzagalao cabëꞌ lëjëꞌ. \v 22 Chi biichugu Diuzi dza yedzagalaojëꞌ, biilajëꞌ. Pero huachugu Diuzi dza naꞌ cuenda gacalënëꞌ yaca benꞌ ulionëꞌ. \p \v 23 ’Chi ina ja benëꞌ yëbijëꞌ leꞌe: “Ulenaꞌ, ni zu Cristo”, chi yëbijëꞌ leꞌe: “Ulenaꞌ, naꞌ zu Cristo”, bigalele quiejëꞌ. \v 24 Huida ja benꞌ huiziꞌ yëꞌ huejëꞌ cuinjëꞌ Cristo, huejëꞌ cuinjëꞌ benꞌ inë tanun quie Diuzi. Huejëꞌ milagro tacuenda siꞌjëꞌ yëꞌ len benꞌ ulio Diuzi, pero bihuejëꞌ gan siꞌjëꞌ benꞌ ulio Diuzi yëꞌ. \v 25 Baoniaꞌ leꞌe huaca tu ta binegaca. \v 26 Tanaꞌ lenaꞌ chi ina benëꞌ yëbijëꞌ leꞌe: “Ulenaꞌ, naꞌ zu Cristo lao lato dachi”, bitziole naꞌ. Chi yëbijëꞌ leꞌe: “Ulenaꞌ, naꞌ zu Cristo luꞌu yuꞌu”, bigalele quiejëꞌ. \v 27 Bigalele quiejëꞌ como danꞌ cati yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, hualëꞌë yaca benëꞌ nëꞌëdiꞌ cabëꞌ ilëꞌë benëꞌ xniꞌ yesa cati rëpin ga rlë obidza rdi xniꞌn hasta ga reyen obidza. \v 28 Caora rlëꞌële recho ja bëchi ladza, canaꞌ inezile de tazigo raojabaꞌ. Lëcanaꞌ gaca inezile ganꞌ gaca canꞌ baoniaꞌ. \s1 Ni nan cabëꞌ gaca cati yeguida Cristo tatula \r (Mr. 13.24‑37; Lc. 21.25‑33; 17.26‑30, 34‑36) \p \v 29 Naꞌ una Jesús: \p ―Layeyudyite dza yedzagalaojëꞌ, naꞌra yechula obidza, bira inaꞌ xniꞌ biuꞌ, huaguinu bélo gan dyian, huaz̃isi yugulu ta dyia guibá. \v 30 Hualëꞌë benëꞌ tu ta binelëꞌëjëꞌ guibá. Lenaꞌ uluꞌen abdyin dza yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ. Naꞌ huabedyi yugulu ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, hualëꞌëjëꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, zaꞌa luꞌu beo. Hualëꞌëjëꞌ taz̃e de yelaꞌ huaca quiaꞌ, taz̃e de yelaꞌ rnabëꞌ quiaꞌ. \v 31 Naꞌra iseꞌelaꞌ yaca ángel quiaꞌ ta cuedyijëꞌ trompeta quiejëꞌ zidzo gula. Caora naꞌ yeguꞌudiꞌ ja benꞌ uliogaꞌ nëꞌëdiꞌ saꞌjëꞌ duz̃e yedyi layu guidajëꞌ ga zuaꞌ. \p \v 32 ’Ulehue pensari ca raca quie yaga higo. Cati naca tacaꞌn reꞌene, naꞌ rasi laꞌagaꞌ quien, naꞌ nezile bazezaꞌ biuꞌ uba. \v 33 Lëscanꞌ cati ilëꞌële araca cabëꞌ baoniaꞌ leꞌe, reyaꞌalaꞌ inezile baruen bagozi dza iyudyi quie dyilayu. \v 34 Tali rniaꞌ leꞌe, tu bineya z̃iꞌi suba benꞌ nitaꞌ naꞌa, bëꞌ gaca cabëꞌ baoniaꞌ leꞌe. \v 35 Huade quie ta dyia guibá len lao dyila yu canaꞌzi, pero quie diꞌidzaꞌ rniaꞌ, biten canaꞌzi. Decazide gacan. \p \v 36 ’Nunu nezi bata idyin dza iyudyi dyilayu. Binezi ja ángel dyia guibá, binezdaꞌ nëꞌëdiꞌ z̃iꞌi Diuzi. Tuzi Xuzaꞌ Diuzi nezinëꞌ. \p \v 37 ’Cabëꞌ guca dza uzu Noé dyilayu, lëscanaꞌ gaca cati yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, tatula. \v 38 Naꞌ dza naꞌ cati baruen bago gaca juicio nisa, bigulejëꞌ. Nitaꞌjëꞌ riꞌo raojëꞌ, rutzaganaꞌ ja z̃iꞌijëꞌ hasta bdyin dza cati uyuꞌu Noé luꞌu barco quienëꞌ. \v 39 Naꞌ bigucabëꞌjëꞌ bi gaca quiejëꞌ hasta dyin dza guca juicio nisa, canaꞌ biꞌa nisa yugulujëꞌ gutijëꞌ. Lëscanaꞌ gaca cati yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, tatula. \v 40 Cati idyin dza naꞌ, chi zu chopa benëꞌ layela, naꞌ yequiëꞌ ja ángel tunëꞌ, itunëꞌ yegaꞌn. \v 41 Lëscanaꞌ chi zu chopa nigula hueto, naꞌ yequiëꞌ ja ángel tunëꞌ, itunëꞌ yegaꞌn. \p \v 42 ’Ulesu listo como danꞌ binezile bi hora yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ nacaꞌ xaꞌnle. \v 43 Ulehue pensari canꞌ niaꞌ leꞌe. Chi nezi xaꞌn yuꞌu bi hora guida benꞌ uban du rëla, huazunëꞌ listo ta inaꞌnëꞌ bihuenëꞌ lato tzuꞌu benꞌ uban luꞌu yuꞌu quienëꞌ cuannëꞌ. \v 44 Quie lenaꞌ, sule listo, como danꞌ cati ruele pensari biguidaꞌ, huidaꞌ, lëhora naꞌ cati guidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ. \s1 Unë Jesús tu ejemplo quie tu mozo \r (Lc. 12.41‑48) \p \v 45 Naꞌ una Jesús: \p ―Rniaꞌ leꞌe tu ejemplo quie tu mozo, benꞌ rioñeꞌe ruzu diꞌidzaꞌ. Naꞌ pcaꞌn xaꞌnnëꞌ lënëꞌ ta ugaonëꞌ ja benꞌ mozo quienëꞌ. Naꞌ uzaꞌnëꞌ zioguëꞌ. \v 46 Naꞌ huatzaxe xaꞌnnëꞌ lënëꞌ cati yedyinnëꞌ ilëꞌënëꞌ rue mozo zaꞌ cabëꞌ ta bënëꞌ lëbëꞌ mandado. \v 47 Tali rniaꞌ leꞌe, ucaꞌn xaꞌnnëꞌ lao naꞌanëꞌ yugulu ta de quienëꞌ. \v 48 Pero chi biruenëꞌ tahuen, chi raquenëꞌ biyedyinneza xaꞌnnëꞌ, \v 49 chi usacanëꞌ ja mozo quienëꞌ bizinaquezi, chi rdalënëꞌ benꞌ z̃udyi tuz̃e hueꞌe, \v 50 naꞌ yedyin xaꞌnnëꞌ cati raquenëꞌ biyedyin xaꞌnnëꞌ, \v 51 naꞌra hue xaꞌnnëꞌ lëbëꞌ castigo ca castigo hue Diuzi benꞌ birue tuzi ca nayaquëꞌ. Huayojëꞌ guiꞌ gabila ga cuedyiyaꞌjëꞌ, ga gaojëꞌ leijëꞌ. \c 25 \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie chi nigula cuidiꞌ \p \v 1 Naꞌ una Jesús: \p ―Reꞌendaꞌ iniaꞌ leꞌe tu diꞌidzaꞌ cabëꞌ rue Diuzi inabëꞌnëꞌ cati idyin dza naꞌ. Nacan ca quie chi nigula cuidiꞌ, benꞌ uzaꞌja zioja ga raca huetzaganaꞌ. Nuꞌajabiꞌ lámpara yudzo aceite ta tziojabiꞌ lidyi bibyu utzaganaꞌ ta tzelezajabiꞌ lëbiꞌ guidabiꞌ. \v 2 Naꞌ guca gaꞌyoꞌ nigula listo. Naꞌ igaꞌyoꞌjabiꞌ bigucajabiꞌ listo. \v 3 Naꞌ ja nigula binaca listo bibiꞌajabiꞌ tu frasco huio aceite ta yeyudzo lámpara bëꞌ bebidyi aceite quien. \v 4 Pero ja nigula listo biꞌajabiꞌ tu frasco huio aceite len lámpara quiejabiꞌ. \v 5 Naꞌ udzë biꞌbyu utzaganaꞌ guidabiꞌ. Naꞌ unan gasijabiꞌ gusijabiꞌ. \v 6 Naꞌra ca du gatzo yela bejabiꞌ rbedyiyaꞌ ja benëꞌ unajëꞌ: “¡Bazaꞌ biꞌbyu utzaganaꞌ! ¡Ulero gapalaꞌnlebiꞌ!” \v 7 Naꞌ uyasa ja nigula cuidiꞌ yugujabiꞌ bgaꞌalaꞌjabiꞌ lámpara quiejabiꞌ. \v 8 Naꞌ lao gaꞌyoꞌjabiꞌ biguca listo gudyijabiꞌ igaꞌyoꞌjabiꞌ naca listo rëbijabiꞌ lëjabiꞌ: “Ulegun ledaoꞌ aceite quiele nëtoꞌ, danꞌ bareyula lámpara quiendoꞌ.” \v 9 Naꞌra una gaꞌyoꞌjabiꞌ listo rëbijabiꞌ lëjabiꞌ: “Bigunndoꞌn, danꞌ chi gunndoꞌn, bigaquen quiendoꞌ lente leꞌe. Uletzio tzegueꞌlen ga rutiꞌnëꞌn ta gataꞌ quiele.” \v 10 Naꞌ tu zio ja gaꞌyoꞌjabiꞌ biguca listo tzegueꞌjabiꞌ aceite, tu naꞌ bdyin biꞌbyu utzaganaꞌ. Naꞌ uyuꞌu igaꞌyoꞌjabiꞌ de aceite quie conlë biꞌbyu utzaganaꞌ luꞌu yuꞌu ga raca huetzaganaꞌ. Naꞌ besiojëꞌ yuꞌu. \v 11 Ude naꞌ bedyin igaꞌyoꞌjabiꞌ unajabiꞌ rëbijabiꞌ biꞌbyu utzaganaꞌ: “¡Señor, Señor, usalu yuꞌu tzuꞌundoꞌ!” \v 12 Naꞌ una biꞌbyu utzaganaꞌ rëbibiꞌ lëjabiꞌ: “Tali binubëꞌdaꞌ leꞌe.” \p \v 13 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ benꞌ quienëꞌ: \p ―Ulehue listo, danꞌ binezile bi dza, bi hora, yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, tatula. \s1 Unë Jesús tu diꞌidzaꞌ quie tu xanꞌ mozo, benꞌ pcaꞌn dumi lao naꞌajëꞌ \p \v 14 Naꞌ una Jesús: \p ―Reꞌendaꞌ iniaꞌ leꞌe itu diꞌidzaꞌ cabëꞌ rue Diuzi rnabëꞌnëꞌ. Ruenëꞌ ca tu benꞌ reꞌen tzio yedyi tula. Tu zazaꞌnëꞌ tzionëꞌ guz̃inëꞌ ja mozo quienëꞌ ta pcaꞌnnëꞌ centavo quienëꞌ lao naꞌajëꞌ. \p \v 15 ’Naꞌ biz̃i tu benꞌ mozo quiëꞌ bëꞌnëꞌ cadu gaꞌyoꞌ mila dumi plata. Itunëꞌ bëꞌnëꞌ cadu chopa mila dumi plata. Itunëꞌ bëꞌnëꞌ cadu tu mila dumi plata. Bëꞌnëꞌ quie quiejëꞌ dumi cabëꞌ nezinëꞌ ruelëjëꞌ dyin dumi. Naꞌra uzëꞌë zioguëꞌ. \v 16 Benꞌ mozo, benꞌ uz̃iꞌ gaꞌyoꞌ mila naꞌ, bëlënëꞌn dyin bënëꞌ gan igaꞌyoꞌ mila z̃iꞌinan. \v 17 Lëscanꞌ benꞌ uz̃iꞌ chopa mila, bëlënëꞌn dyin bënëꞌ gan ichopa mila z̃iꞌinan. \v 18 Pero naꞌ benꞌ uz̃iꞌ tu mila, uyonëꞌ yecachiꞌnëꞌn yeguenëꞌ tu yero ga bdzeꞌnëꞌn luꞌu yu. \p \v 19 ’Bëꞌ guca zë dza, naꞌ bedyin xanꞌ ja benꞌ mozo guz̃inëꞌ lëjëꞌ beyuelënëꞌ lëjëꞌ z̃ubaba. \v 20 Naꞌ tanëro bdyin benꞌ uz̃iꞌ gaꞌyoꞌ mila yesannëꞌ dumi. Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ xaꞌnnëꞌ: “Señor, benloꞌnëꞌ gaꞌyoꞌ mila. Naꞌ ni de igaꞌyoꞌ mila z̃iꞌinan ta biaꞌ gan.” \v 21 Naꞌ una xaꞌnnëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: “Tahuen gula cabëꞌ baoꞌ. Mozo dyaꞌa nacoꞌ, ruzuloꞌ diꞌidzaꞌ quiaꞌ. Tadyaꞌa bëlaoꞌ tadaoꞌ pcaꞌnaꞌ lao naoꞌ, tanaꞌ ucaꞌnaꞌ lao naoꞌ taz̃era, idaohuero suro tuz̃e.” \v 22 Naꞌ taorupe bdyin benꞌ uz̃iꞌ chopa mila yesannëꞌ dumi. Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ xaꞌnnëꞌ: “Señor, benloꞌnëꞌ chopa mila. Naꞌ ni de ichopa mila z̃iꞌinan ta biaꞌ gan.” \v 23 Naꞌ una xaꞌnnëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: “Tahuen gula cabëꞌ baoꞌ. Mozo dyaꞌa nacoꞌ, ruzuloꞌ diꞌidzaꞌ quiaꞌ. Tadyaꞌa bëlaoꞌ tadaoꞌ pcaꞌnaꞌ lao naoꞌ, tanaꞌ ucaꞌnaꞌ lao naoꞌ taz̃era, idaohuero suro tuz̃e.” \v 24 Pero naꞌ taoyune bdyin benꞌ uz̃iꞌ tu mila. Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ xaꞌnnëꞌ: “Señor, nezdaꞌ nacoꞌ benꞌ reꞌen mozo quie ta huejëꞌ dyin gaca z̃iꞌinan dumi quioꞌ. Huetzagaoꞌ mandado ja mozo quioꞌ ta yeziꞌjëꞌ usecho gaca z̃iꞌinan quioꞌ. \v 25 Lenaꞌ bdzebaꞌ udyiayaꞌa dumi quioꞌ. Tanaꞌ yecachaꞌn luꞌu yu. Naꞌ ni de dumi quioꞌ. Gabi guca quien.” \v 26 Naꞌ una xaꞌnnëꞌ rëbinëꞌ lënëꞌ: “Mozo mala z̃an huëdi nacoꞌ. Neziloꞌ huetzaguiaꞌ mandado ja mozo quiaꞌ ta yeziꞌjëꞌ usecho gaca z̃iꞌinan quiaꞌ. \v 27 Tanaꞌ reyaꞌalaꞌ huelaoꞌ dyin dumi quiaꞌ ta gaca z̃iꞌinan cuenda cati yelaꞌ tatula yeziꞌa dumi quiaꞌ len z̃iꞌinan.” \v 28 Naꞌ una xaꞌnnëꞌ rëbinëꞌ benꞌ nitaꞌja naꞌ: “Uleguba tu mila dumi neziꞌnëꞌ. Ulehueꞌn benꞌ nezë chi mila. \v 29 Nu benꞌ ruelë dyin ta pcaꞌnaꞌ lao nëꞌë, hueꞌraꞌlënëꞌ tazëra gacaran sobre. Pero nu benꞌ biruelë dyin ta pcaꞌnaꞌ lao nëꞌë, huegubaꞌ ta pcaꞌnaꞌ lao nëꞌë. \v 30 Naꞌra uledzeꞌ mozo z̃an huëdi niga lao lato chula ga cuedyinëꞌ, ga yedzagalaonëꞌ, ga gao leinëꞌ.” ―Canaꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ. \s1 Unë Jesús cabëꞌ huenëꞌ dza gaca juicio \p \v 31 Naꞌ una Jesús: \p ―Cati yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, huabiꞌa xlatogaꞌ. Hueguidaliaꞌ ja ángel quiaꞌ. Huapalaꞌn ja benëꞌ nëꞌëdiꞌ. \v 32 Naꞌ yeguꞌudiꞌ yugulu benꞌ tu tu yedyi de lao dyilayu laohuaꞌ. Useriaꞌ ja benëꞌ cuiogaꞌjëꞌ chopa cueꞌ cabëꞌ rue benꞌ rapa becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, rbioguëꞌ becoꞌ z̃iꞌilaꞌ tzalaꞌla, naꞌ rbioguëꞌ chivo itzalaꞌla. \v 33 Canaꞌ huabiogaꞌ benꞌ nao xnezaꞌ zaquëꞌ yebë, pero huabiogaꞌ benꞌ binao xnezaꞌ zaquëꞌ yegaꞌ. \v 34 Naꞌ iniaꞌ yëbaꞌ ja benꞌ zu zaquëꞌ yebë: “Uleda leꞌe, benꞌ neyëri laxtaꞌohue lao Diuzi. Uletzuꞌu guibá ga arnabëꞌ xuzaꞌ, ga pcuezanëꞌ desde dza cati ureꞌte dyilayu. \v 35 Lenaꞌ naca quiele, como danꞌ cati uduaꞌ, benle nëꞌëdiꞌ ta udaohuaꞌ. Cati ubilidaꞌ, benle nëꞌëdiꞌ ta huaꞌa. Cati uzaꞌa yedyi tula blaꞌa z̃an yuꞌu quiele, benle posada quiaꞌ. \v 36 Cati bdzioguedaꞌ z̃abaꞌ, benle nëꞌëdiꞌ ta gucuaꞌ. Cati gucaꞌ z̃huiꞌa, cati gutaꞌ dyiguiba, bidale bedenaꞌle nëꞌëdiꞌ.” Canaꞌ yëbaꞌ lëjëꞌ. \v 37 Naꞌra ina benꞌ neyëri laxtaꞌohue lao Diuzi yëbijëꞌ nëꞌëdiꞌ: “Señor, ¿bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ udueloꞌ, naꞌ benndoꞌ ta udaoloꞌ? ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ ubililoꞌ, naꞌ benndoꞌ ta hueꞌ eloꞌ? \v 38 ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ uzaoꞌ yedyi tula blaoꞌ z̃an yuꞌu quiendoꞌ, naꞌ benndoꞌ posada quioꞌ? ¿Bata blëꞌëndoꞌ bdziogueloꞌ z̃aboꞌ, naꞌ benndoꞌ gucoloꞌ? \v 39 ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ gutaꞌloꞌ luꞌu dyiguiba, naꞌ bedenaꞌndoꞌ luëꞌ?” \v 40 Naꞌra iniaꞌ yëbaꞌjëꞌ: “Tali rniaꞌ leꞌe, yugute ta babële beyëchiꞌlaꞌadyiꞌle bichaꞌ, benꞌ nao xnezaꞌ, laꞌacazi benꞌ yëchiꞌ gula, canaꞌ beyëchiꞌlaꞌadyiꞌle nëꞌëdiꞌ.” \p \v 41 ’Naꞌra iniaꞌ yëbaꞌ ja benꞌ nitaꞌ zaquëꞌ yegaꞌ: “Ulebigaꞌ tzalaꞌla leꞌe benꞌ yuꞌu deꞌ lao Diuzi. Uletzio guiꞌ gabila ta bireyula tuzioli ta pcueza Diuzi quie xanꞌ taxiꞌibiꞌ len ja ángel quienan. \v 42 Lenaꞌ gaca quiele tziole, como danꞌ cati uduaꞌ, bibenle nëꞌëdiꞌ ta gaohuaꞌ. Cati ubilidaꞌ, bibenle nëꞌëdiꞌ ta yoꞌogaꞌ. \v 43 Cati uzaꞌa yedyi tula blaꞌa z̃an yuꞌu quiele, bibenle posada quiaꞌ. Cati bdzioguedaꞌ z̃abaꞌ, bibenle ta gacuaꞌ. Cati guca z̃huiꞌa, gutaꞌ luꞌu dyiguiba, bibidale bedenaꞌle nëꞌëdiꞌ.” Canaꞌ yëbaꞌ lëjëꞌ. \v 44 Naꞌra inajëꞌ yëbijëꞌ nëꞌëdiꞌ: “Señor, ¿bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ udueloꞌ? ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ ubililoꞌ? ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ uzaoꞌ yedyi tula blaoꞌ z̃an yuꞌu quiendoꞌ? ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ bdziogueloꞌ z̃aboꞌ? ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ guca z̃hueꞌloꞌ? ¿Bata blëꞌëndoꞌ luëꞌ gutaꞌloꞌ luꞌu dyiguiba, naꞌ bibeyëchiꞌlaꞌadyiꞌndoꞌ luëꞌ?” \v 45 Naꞌ iniaꞌ yëbaꞌjëꞌ: “Tali rniaꞌ leꞌe, yugute ta bibële bibeyëchiꞌlaꞌadyiꞌle ja benꞌ nao xnezaꞌ, laꞌacazi benꞌ yëchiꞌ gula, canaꞌ bibeyëchiꞌlaꞌadyiꞌle nëꞌëdiꞌ.” \v 46 Caora naꞌ tziojëꞌ guiꞌ gabila ta bireyula tuzioli. Pero ja benꞌ neyëri laxtaꞌohue lao Diuzi, huayojëꞌ tzesulëjëꞌ Diuzi guibá tuzioli. ―Canaꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ. \c 26 \s1 Cabëꞌ bëjëꞌ psaqueꞌjëꞌ ta guxujëꞌ Jesús \r (Mr. 14.1‑2; Lc. 22.1‑2; Jn. 11.45‑53) \p \v 1 Cati beyudyi una Jesús canaꞌ, naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ benꞌ quienëꞌ: \p \v 2 ―Como banezile, ichopa dzazi idyin gaꞌalaꞌ lani pascua. Naꞌ usedyin benëꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, lao naꞌa benꞌ rnabëꞌ ta udaꞌjëꞌ nëꞌëdiꞌ lëꞌë yaga cruzo. ―Canaꞌ una Jesús. \p \v 3 Naꞌra caora naꞌ, beguꞌudiꞌ ja benꞌ naca xanꞌ pxuzi, len yaca los demás benꞌ rusëdi ley quie Moisés, len benꞌ rnabëꞌ quie benꞌ Israel, beguꞌudiꞌjëꞌ laliꞌa palacio quie Caifás, benꞌ naca xanꞌ pxuzi rnabëꞌra iza naꞌ. \v 4 Naꞌ psaqueꞌjëꞌ bi huejëꞌ ta guxujëꞌ Jesús balarazi gutijëꞌ lëbëꞌ. \v 5 Canaꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ laguedyijëꞌ: \p ―Bireyaꞌalaꞌ gutironëꞌ tu neraca lani ta biidzaꞌ ja benëꞌ raꞌo. \s1 Tu nigula blatonëꞌ aceite tzaoꞌ guicho Jesús \r (Mr. 14.3‑9; Jn. 12.1‑8) \p \v 6 Naꞌra uzaꞌ Jesús lënëꞌ yaca benꞌ quiëꞌ ziojëꞌ yedyi Betania uyuꞌujëꞌ yuꞌu quie Simón, benꞌ guca yelaꞌ hueꞌ ta ruzudzoꞌ cuerpo quienëꞌ dza naꞌ. \v 7 Naꞌ ubigaꞌ tu nigula ga reꞌ Jesús lao mesa. Nuꞌ anëꞌ tu frasco yo alabastro yudzo aceite tzaoꞌ ta rlaꞌn z̃ixi z̃eo. Naꞌ blatonëꞌn guicho Jesús. \v 8 Cati blëꞌë ja benꞌ quie Jesús cabëꞌ bë nigula, naꞌra bdzaꞌjëꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ laguedyijëꞌ: \p ―¿Bixquienꞌ beditoguëꞌ aceite canaꞌ? \v 9 Reyaꞌalaꞌ gutiꞌnëꞌn zacaꞌn dumi z̃e tacuenda gacalënëꞌ benꞌ yëchiꞌ. \p \v 10 Naꞌ be Jesús cabëꞌ rnajëꞌ, naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Bixquienꞌ ruele zëdi nigula niga? Tadyaꞌa bënëꞌ quiaꞌ. \v 11 Nitaꞌcazi benꞌ yëchiꞌ ladole yugu dza. Pero nëꞌëdiꞌ, baruen bago dza bira suliaꞌ leꞌe. \v 12 Lenaꞌ blatonëꞌ aceite rlaꞌn z̃ixi z̃eo guichogaꞌ, danꞌ baruen bago dza gatiaꞌ udzeꞌjëꞌ cuerpo quiaꞌ luꞌu beló yo. \v 13 Tali rniaꞌ leꞌe, con gatitezi tzetixogueꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi inajëꞌ cabëꞌ reꞌen Diuzi gataꞌ yelaꞌ neban quie yaca benëꞌ tuzioli, quixogueꞌrëjëꞌ cabëꞌ bë nigula niga quiaꞌ. Canaꞌ yezaꞌlaꞌadyiꞌjëꞌ cabëꞌ bënëꞌ quiaꞌ. \s1 Psaqueꞌ Judas ta usedyinnëꞌ Jesús lao naꞌa benꞌ rnabëꞌ \r (Mr. 14.10‑11; Lc. 22.3‑6) \p \v 14 Naꞌra uyo tu benꞌ quie Jesús, benꞌ lao Judas Iscariote, yegueꞌlënëꞌ ja xanꞌ pxuzi diꞌidzaꞌ. \v 15 Naꞌ una Judas rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Gaca gunle nëꞌëdiꞌ chanꞌ usedyinaꞌ Jesús lao naꞌale? \p Naꞌ udiz̃ujëꞌ lëbëꞌ galobechi dumi plata. \v 16 Naꞌra rusaqueꞌ Judas nacala huenëꞌ ta usedyinnëꞌ Jesús lao naꞌa ja xanꞌ pxuzi. \s1 Udao Jesús rtzeꞌ lani pascua \r (Mr. 14.12‑25; Lc. 22.7‑23; Jn. 13.21‑30; 1 Co. 11.23‑26) \p \v 17 Dza nëro uzu dza lani, dza rao ja benꞌ Israel yëta xtila biyuꞌun levadura, bebigaꞌ ja benꞌ quie Jesús ga zënëꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―¿Ga reꞌenloꞌ usiñaꞌndoꞌ ta gaoro quie lani pascua? \p \v 18 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Uletzio ciudad Jerusalén tzenaꞌle tu benꞌ zu naꞌ. Naꞌ yëbilenëꞌ: “Cani una maestro: Baruen bago dza gatiaꞌ. Quie lenaꞌ gaoliaꞌ ja benꞌ quiaꞌ quie lani pascua z̃an yuꞌu quioꞌ.” \p \v 19 Naꞌ bë ja benꞌ quie Jesús cabëꞌ bënëꞌ lëjëꞌ mandado. Uyojëꞌ psiñaꞌjëꞌ ta gaojëꞌ rtzeꞌ quie lani pascua. \p \v 20 Cati bagula, bdyin Jesús ureꞌlënëꞌ ja chipchopa benꞌ quiëꞌ lao mesa. \v 21 Tu raca neyuꞌujëꞌ raojëꞌ, una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Tali rniaꞌ leꞌe, ladole zu tu benꞌ usedyin nëꞌëdiꞌ lao naꞌa benꞌ rnabëꞌ. \p \v 22 Naꞌ guquejëꞌ bayëchiꞌ gula. Naꞌ unë tu huiojëꞌ rëbijëꞌ Jesús: \p ―Señor, ¿quele nëꞌëdiꞌ huaꞌ cabëꞌ unaoꞌ? \p \v 23 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Nu benꞌ udyilë nëꞌëdiꞌ tuz̃e yëta quie luꞌu plato dyia niga, lëbëꞌ usedyinnëꞌ nëꞌëdiꞌ lao naꞌa benꞌ rnabëꞌ. \v 24 Decazide gaca quiaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, cabëꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi. Pero bayëchiꞌ gula ta zaꞌ gaca quie benꞌ usedyin nëꞌëdiꞌ lao naꞌa benꞌ rnabëꞌ. Tadyaꞌacala quienëꞌ chanꞌ biuzunëꞌ lao yedyi layu. \p \v 25 Naꞌ una Judas, benꞌ usedyin Jesús lao naꞌa benꞌ rnabëꞌ, rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Maestro, ¿quele nëꞌëdiꞌ huaꞌ cabëꞌ unaoꞌ? \p Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Ajaꞌ, luëꞌ naꞌ. \p \v 26 Naꞌ tu raca neraojëꞌ, bëxu Jesús yëta xtila unëꞌ rëbinëꞌ Diuzi: “Diuxcaleloꞌ.” Naꞌ bz̃uz̃unëꞌn bëꞌnëꞌn ja benꞌ quiëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ulegao, lëlen nacan ca quie cuerpo quiaꞌ. \p \v 27 Ude naꞌ, bëxunëꞌ tu copa vino nisa bedzuliꞌ, unëꞌ rëbinëꞌ Diuzi: “Diuxcaleloꞌ.” Naꞌ bëꞌnëꞌn ja benꞌ quienëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Uleyoꞌon yugulule. Lëlen nacan \v 28 ca quie ren quiaꞌ. Lenaꞌ ilatogaꞌ gatiaꞌ cuenda yegaꞌntzaꞌolë Diuzi leꞌe tacubi, lëscanꞌ cuenda gataꞌ yelaꞌ hueziꞌz̃e quie yaca benꞌ zë. \v 29 Pero rniaꞌ leꞌe, bira yoꞌogaꞌ vino nisa bedzuliꞌ tatula. Hasta que idyin dza zulële nëꞌëdiꞌ ga rnabëꞌ Xuzaꞌ Diuzi, naꞌtera yoꞌogaꞌ tacubi tatula. \s1 Una Jesús cabëꞌ hue Pedro usannëꞌ lëbëꞌ \r (Mr. 14.26‑31; Lc. 22.31‑34; Jn. 13.36‑38) \p \v 30 Naꞌ ude beyudyi bilajëꞌ tu himno, uzaꞌjëꞌ ziojëꞌ yaꞌa Olivos. \v 31 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ ja benꞌ quienëꞌ: \p ―Huasanle nëꞌëdiꞌ yugulule naꞌayela. Gaca quiele ca rnan lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi: “Hueꞌ Diuzi lato guti ja benëꞌ xanꞌ becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, naꞌtera huedzatza ja becoꞌ z̃iꞌilaꞌ quienëꞌ.” \v 32 Pero iyudyi guti ja benëꞌ nëꞌëdiꞌ, huebanaꞌ tatula, huabialaohuaꞌ laole tziole estado Galilea. \p \v 33 Naꞌra una Pedro rëbinëꞌ Jesús: \p ―Baꞌalaꞌcazi yugulujëꞌ usanjëꞌ luëꞌ, pero nëꞌëdiꞌ, biusancazaꞌ luëꞌ. \p \v 34 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ Pedro: \p ―Tali rniaꞌ luëꞌ, tu binecuedyi biu naꞌayela, huëboꞌ benëꞌ binubëꞌloꞌ nëꞌëdiꞌ tzona lasa. \p \v 35 Naꞌ una Pedro rëbinëꞌ Jesús: \p ―Baꞌalaꞌcazi chi gutirëjëꞌ nëꞌëdiꞌ len luëꞌ, biyëpaꞌ ja benëꞌ binubëꞌdaꞌ luëꞌ. \p Canaꞌrë una yaca los demás benꞌ quie Jesús. \s1 Bëꞌlë Jesús Diuzi diꞌidzaꞌ tu ga lao Getsemaní \r (Mr. 14.32‑42; Lc. 22.39‑46) \p \v 36 Naꞌra bdyinlë Jesús ja benꞌ quienëꞌ ga lao Getsemaní, naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ni ulecueꞌ tu raca tzaꞌa niꞌ tzegueꞌliaꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ. \p \v 37 Naꞌ uquiëꞌ Jesús Pedro len chopa z̃iꞌi Zebedeo, udyialaorajëꞌ ilëꞌëtiꞌ ga uzulao guque Jesús bayëchiꞌ gula. \v 38 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Tanto raquedaꞌ bayëchiꞌ gula, reꞌennan gutin nëꞌëdiꞌ. Leꞌe yegaꞌnle niga, pero bigasile huele nëꞌëdiꞌ tuz̃e. \p \v 39 Naꞌra udyialaoranëꞌ ilëꞌëtiꞌ gutanëꞌ guzu ruꞌala layu, bëꞌlënëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ unëꞌ rëbinëꞌ Diuzi: \p ―Xuzaꞌ Diuzi, chi saqueꞌ ucachiꞌ ucuiꞌoloꞌ nëꞌëdiꞌ ca naca tazëdi gula bazaꞌ gaca quiaꞌ. Nacan ca quie tu taslaꞌ gula yoꞌogaꞌ. Pero bihueloꞌ cabëꞌ reꞌendaꞌ, hueloꞌ cabëꞌ reꞌencazoꞌ gaca. \p \v 40 Naꞌ zezaꞌnëꞌ bedyinnëꞌ ga nitaꞌ ja benꞌ quienëꞌ. Cati blëꞌënëꞌ arasijëꞌ, naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ Pedro: \p ―¿Quele biuz̃aqueꞌle bigasile ni tu hora ta huele nëꞌëdiꞌ tuz̃e? \v 41 Bigasile. Ulehueꞌlë Diuzi diꞌidzaꞌ tacuenda bihue xanꞌ taxiꞌibiꞌ leꞌe gan huele xquia ca tazëdi gula bazaꞌ quiele. Tali reꞌenle huelële nëꞌëdiꞌ tuz̃e, pero nerdzioguele fuerza quie Diuzi ta huele cabëꞌ reꞌenle huele. \p \v 42 Naꞌ taorupe zio Jesús yegueꞌlënëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ unëꞌ caniga: \p ―Xuzaꞌ Diuzi, chi bisaqueꞌ te canaꞌzi ca naca tazëdi gula bazaꞌ gaca quiaꞌ, naꞌra gacacazi ca reꞌenloꞌ. \p \v 43 Naꞌra zezaꞌnëꞌ bedyinnëꞌ tatula ga nitaꞌ ja benꞌ quienëꞌ, pero nerasijëꞌ, danꞌ lega yuꞌu bichi gala laojëꞌ. \v 44 Naꞌ psannëꞌ lëjëꞌ zioguëꞌ taoyune lasa yegueꞌlënëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ. Unëꞌ rëbinëꞌ Diuzi cabëꞌ unëꞌ taorupe. \v 45 Naꞌra zezaꞌnëꞌ tatula bedyinnëꞌ ga nitaꞌ ja benꞌ quienëꞌ. Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Naꞌa sí, gasile yeziꞌlaꞌadyiꞌle. Abdyin hora usedyin benëꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, lao naꞌa benꞌ napaja dulaꞌ xquia. \v 46 Ulechasa, tzioro. Bazaꞌ benꞌ usedyin nëꞌëdiꞌ lao naꞌa benꞌ rnabëꞌ. \s1 Bëxujëꞌ Jesús preso \r (Mr. 14.43‑50; Lc. 22.47‑53; Jn. 18.2‑11) \p \v 47 Naꞌ nezë Jesús ruꞌenëꞌ diꞌidzaꞌ cati bdyin Judas, benꞌ naca benꞌ quienëꞌ lao chipchopajëꞌ. Bdyinlënëꞌ ja benꞌ zë nuꞌajëꞌ macheta, nuꞌajëꞌ yaga. Bdyinjëꞌ useꞌelaꞌ ja xanꞌ pxuzi len ja benꞌ rnabëꞌ lëjëꞌ. \v 48 Naꞌ Judas, benꞌ usedyin Jesús lao naꞌajëꞌ, begaꞌnlënëꞌ lëjëꞌ diꞌidzaꞌ dza naꞌ caora gudyinëꞌ lëjëꞌ cani: \p ―Con benꞌ gaohuaꞌ tu situ xaꞌague, lëbenꞌ naꞌ guxule preso. \p \v 49 Naꞌ ubigaꞌ Judas ga zë Jesús unëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―¡Padiux, Maestro! \p Caora naꞌ udaohuëꞌ Jesús tu situ. \p \v 50 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Padiux, bichaꞌ. ¿Bi rueloꞌ zaoꞌ niga? \p Naꞌra ubigaꞌjëꞌ bëxujëꞌ Jesús preso uquiëꞌjëꞌ lëbëꞌ. \v 51 Caora naꞌ ulio tu benꞌ quie Jesús macheta quienëꞌ, uchugunëꞌ naga benꞌ naca mozo quie xanꞌ pxuzi. \v 52 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lënëꞌ: \p ―Bedzeꞌ macheta quioꞌ luꞌu lidyin. Nu benꞌ rdilaja conlë macheta, lëlëcazin gutin lënëꞌ. \v 53 ¿Binezoꞌ ca huelëcazi Xuzaꞌ nëꞌëdiꞌ? Chanꞌ inabaꞌ xuzaꞌ, iseꞌelëꞌ mazla tzona galo chi mila ja ángel ta gacalëjëꞌ nëꞌëdiꞌ. \v 54 Pero chi inabaꞌ xuzaꞌ ta iseꞌelëꞌ ja ángel, naꞌ bisaqueꞌ gaca quiaꞌ cabëꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi ca reyaꞌalaꞌ gaca quiaꞌ. \p \v 55 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ ja benꞌ bdyin bëxu lëbëꞌ: \p ―¿Abrole nuꞌale macheta, nuꞌale yaga, ta guxule nëꞌëdiꞌ? ¿Raquele nëꞌëdiꞌ benꞌ uban? Yugu dza rbiꞌa luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra rusëdiaꞌ benëꞌ, pero bibëxule nëꞌëdiꞌ caora naꞌ. \v 56 Pero canaꞌ guca tacuenda uzu diꞌidzaꞌ cabëꞌ diꞌidzaꞌ quie Diuzi bzu benꞌ profeta lëꞌë guichi dza naꞌte. \p Naꞌra psanlaꞌadyiꞌ ja benꞌ quie Jesús lëbëꞌ bz̃unojëꞌ. \s1 Psedyinjëꞌ Jesús lao naꞌa benꞌ rnabëꞌ \r (Mr. 14.53‑65; Lc. 22.54‑55, 63‑71; Jn. 18.12‑14, 19‑24) \p \v 57 Naꞌ uquiëꞌ benꞌ bëxu Jesús preso lao Caifás, benꞌ naca xanꞌ pxuzi rnabëꞌra. Lenaꞌ neguꞌudiꞌ ja benꞌ rusëdi ley quie Moisés, len ja benꞌ rnabëꞌ. \v 58 Pero zio Pedro naohuëꞌ lëjëꞌ zituꞌla, bdyinnëꞌ laliꞌa yuꞌute quie xanꞌ pxuzi rnabëꞌra. Naꞌ uyuꞌunëꞌ ureꞌnëꞌ lado ja policía ta ilëꞌënëꞌ cabiz̃i gaca iyudyin. \p \v 59 Naꞌ rusaqueꞌ ja xanꞌ pxuzi, len yugu ja benꞌ rnabëꞌ quie idaoꞌ rnabëꞌra bi huejëꞌ ta gaojëꞌ Jesús xquia ta gutijëꞌ lëbëꞌ, baꞌalaꞌcazi tafalso gaojëꞌ lëbëꞌ xquia. \v 60 Pero bibedzelejëꞌ ca inajëꞌ, baꞌalaꞌcazi unë ja benꞌ zë diꞌidzaꞌ falso contra lëbëꞌ. Naꞌ beyudyite bdyin chopa testigo falso. \v 61 Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ benꞌ nitaꞌja naꞌ: \p ―Lëbenꞌ niga unëꞌ: “Udyiayaꞌa idaoꞌ rnabëꞌra, naꞌ yelisaꞌn tatula lao tzona dza.” \p \v 62 Naꞌra uzuli xanꞌ pxuzi rnabëꞌra, unëꞌ rëbinëꞌ Jesús: \p ―¿Bixquienꞌ birequëboꞌ? ¿Bi ca naoꞌ danꞌ rnëjëꞌ cabëꞌ unaoꞌ? \p \v 63 Pero chizi begaꞌn Jesús. Naꞌ una xanꞌ pxuzi rnabëꞌra rëbinëꞌ Jesús: \p ―Rguntiaꞌ Diuzi zu guibá, guenëꞌ chi rnaoꞌ tali. Unë nëtoꞌ chi tali nacoꞌ Cristo, z̃iꞌi Diuzi. \p \v 64 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Tali nacaꞌ Cristo, z̃iꞌi Diuzi, cabëꞌ unaoꞌ. Lëscanꞌ iniaꞌ leꞌe, hualëꞌële nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ, cati cuiꞌa zaquëꞌ yebë cuëta Diuzi, benꞌ de yelaꞌ rnabëꞌ z̃e quie. Lëscanꞌ hualëꞌële nëꞌëdiꞌ cati yeguidaꞌ tatula lao beo zë z̃an guibá. \p \v 65 Naꞌra tantozi bdzaꞌ xanꞌ pxuzi rnabëꞌra, uchezanëꞌ z̃abëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ ja benꞌ nitaꞌ naꞌ: \p ―Rnayaꞌ benꞌ niga Diuzi cabëꞌ rnëꞌ. Bira rnaban testigo tula. Abele cabëꞌ diꞌidzaꞌ unëꞌ rnayaꞌnëꞌ Diuzi. ¿Bi ca nale huero quienëꞌ? \p \v 66 Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ xanꞌ pxuzi rnabëꞌra: \p ―Napëꞌ dulaꞌ xquia, reyaꞌalaꞌ gatinëꞌ. \p \v 67 Naꞌra bdaꞌjëꞌ z̃enꞌ laohuëꞌ, bëꞌjëꞌ lëbëꞌ ziꞌ. Ibalajëꞌ udijëꞌ laohuëꞌ, \v 68 unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Chi nacoꞌ Cristo, unacara nu udi luëꞌ. \s1 Una Pedro binubëꞌnëꞌ Jesús \r (Mr. 14.66‑72; Lc. 22.56‑62; Jn. 18.15‑18, 25‑27) \p \v 69 Tu neraca canaꞌ, ureꞌ Pedro laliꞌa. Naꞌ ubigaꞌ tu nigula rue dyin lao xaꞌne ga reꞌ Pedro unanëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Lëscanaꞌ luëꞌ, rdalëraoꞌ Jesús, benꞌ estado Galilea. \p \v 70 Naꞌra una Pedro rëbinëꞌ lënëꞌ: \p ―Binubëꞌdaꞌ nu benꞌ naoꞌ. \p \v 71 Naꞌ zio Pedro zënëꞌ ruꞌa puerta cati blëꞌë itu nigula zë naꞌ. Naꞌra una nigula naꞌ rëbinëꞌ ja benꞌ zë naꞌ: \p ―Lëscanꞌ lëbenꞌ naꞌ rdalërënëꞌ Jesús, benꞌ yedyi Nazaret. \p \v 72 Naꞌ una Pedro rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ruguntiaꞌ Diuzi binubëꞌdaꞌ benꞌ naꞌ. \p \v 73 Tu chiꞌzi ude beyudyi naꞌ, ubigaꞌ ja benꞌ nitaꞌja naꞌ ga zë Pedro, unajëꞌ rëbijëꞌ Pedro: \p ―Tali luëꞌ nacaraoꞌ benꞌ quie benꞌ naꞌ como danꞌ nenate cabëꞌ rueloꞌ ruꞌeloꞌ diꞌidzaꞌ. \p \v 74 Naꞌra rugunte Pedro Diuzi hue Diuzi lëbëꞌ castigo chi binacan tali cabëꞌ rnëꞌ. Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ ja benꞌ nitaꞌ naꞌ: \p ―Binubëꞌdaꞌ nu benꞌ nale canaꞌ. \p Caora naꞌ laoredyite tu biu. \v 75 Naꞌ bezaꞌlaꞌadyiꞌ Pedro cabëꞌ una Jesús gudyinëꞌ lëbëꞌ: “Tu binecuedyi biu naꞌayela, naꞌ tzona lasa yëboꞌ benëꞌ binubëꞌloꞌ nëꞌëdiꞌ.” Naꞌ bero Pedro zionëꞌ uredyinëꞌ ziꞌlaza gula. \c 27 \s1 Psedyinjëꞌ Jesús lao naꞌa Pilato \r (Mr. 15.1; Lc. 23.1‑2; Jn. 18.28‑32) \p \v 1 Naꞌ cati uyaniꞌ naꞌ, begaꞌn yugu ja xanꞌ pxuzi, len ja benꞌ rnabëꞌ quie benꞌ Israel diꞌidzaꞌ bi huejëꞌ ta gutijëꞌ Jesús. \v 2 Naꞌra nuquiojëꞌ Jesús psedyinjëꞌ lëbëꞌ lao naꞌa Poncio Pilato, benꞌ naca gobernador. \s1 Cabëꞌ guca guti Judas \p \v 3 Cati blëꞌë Judas cabëꞌ ruejëꞌ quie Jesús gutijëꞌ lëbëꞌ, naꞌra beyaquenëꞌ cabëꞌ bënëꞌ. Naꞌ uyonëꞌ yesannëꞌ lao ja xanꞌ pxuzi, len ja benꞌ rnabëꞌ galobechi dumi plata ta udiz̃ujëꞌ lëbëꞌ. \v 4 Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Abiaꞌ tu xquia, psedyinaꞌ tu benꞌ bibi dulaꞌ xquia quie de lao naꞌale, naꞌ gutilenëꞌ. \p Pero naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Bi cuenda quie nëtoꞌ? Nacan cuenda quioꞌ luëꞌ. \p \v 5 Naꞌra bzala Judas dumi plata luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra uyoguëꞌ bdzeꞌnëꞌ du quienëꞌ uzë ladza ta gutinëꞌ. \p \v 6 Naꞌ beziꞌ ja xanꞌ pxuzi dumi plata unajëꞌ rëbijëꞌ laguedyijëꞌ: \p ―Bireyaꞌalaꞌ udzeꞌro dumi niga luꞌu caja ga yuꞌu gun quie Diuzi, como danꞌ xlaz̃o quie benꞌ bëti benëꞌ naꞌ. \p \v 7 Naꞌra labegaꞌntejëꞌ diꞌidzaꞌ bi huejëꞌ conlë dumi yeyaꞌojëꞌ tu cueꞌ layu ga ucachiꞌjëꞌ benꞌ binaca benꞌ Israel. Naꞌ layu beyaꞌojëꞌ laona layu quie benꞌ rue taza plato dza naꞌ. \v 8 Pero naꞌa biralaona canaꞌ. Anexuba ja benëꞌ laona layu quie ren. Canaꞌ laona hasta naꞌadza. \v 9-10 Canaꞌ uzu diꞌidzaꞌ cabëꞌ una profeta Jeremías dza naꞌ. Lëdiꞌidzaꞌ naꞌ rnën caniga: “Aodiz̃u benꞌ Israel galobechi dumi plata precio quienëꞌ. Lëdumi aoz̃iꞌjëꞌ beyaꞌojëꞌ tu cueꞌ layu quie benꞌ rue taza plato. Canaꞌ una Diuzi gudyinëꞌ nëꞌëdiꞌ.” Canaꞌ una profeta Jeremías. \s1 Zë Jesús lao Pilato \r (Mr. 15.2‑5; Lc. 23.3‑5; Jn. 18.33‑38) \p \v 11 Naꞌra uquiëꞌjëꞌ psedyinjëꞌ Jesús lao naꞌa benꞌ naca gobernador. Naꞌ una benꞌ naca gobernador rëbinëꞌ Jesús: \p ―¿Nacoꞌ rey quie benꞌ Israel? \p Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Nacaꞌ rey quiejëꞌ cabëꞌ unaoꞌ. \p \v 12 Cati rao ja xanꞌ pxuzi, len benꞌ rnabëꞌ Jesús xquia, bibequëbinëꞌ. \v 13 Naꞌ una Pilato rëbinëꞌ Jesús: \p ―¿Quele bireloꞌ cabëꞌ najëꞌ raojëꞌ luëꞌ xquia? \p \v 14 Pero bibequëbi Jesús tatula. Tanaꞌ lenaꞌ lega beban gobernador. \s1 Pchugulijëꞌ gati Jesús \r (Mr. 15.6‑20; Lc. 23.13‑25; Jn. 18.38―19.16) \p \v 15 Naꞌ de tu costumbre quiejëꞌ yebio gobernador tu benꞌ preso yuꞌu luꞌu dyiguiba tu raca lani pascua. Naꞌ yebio gobernador nutezi benꞌ reꞌen ja benëꞌ yero. \v 16 Naꞌ yuꞌu tu benꞌ lao Barrabás luꞌu dyiguiba. Nezi ja benëꞌ dyëꞌëdi naquëꞌ benꞌ mala. \v 17 Naꞌra bëꞌ beguꞌudiꞌ ja benëꞌ, naꞌ una Pilato rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Ca nuz̃ilajëꞌ reꞌenle yebiogaꞌ luꞌu dyiguiba? ¿Reꞌenle yebiogaꞌ Barrabás? ¿O chi reꞌenle yebiogaꞌ Jesús, benꞌ na useꞌelaꞌ Diuzi lëbëꞌ? \p \v 18 Canaꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ danꞌ gucabëꞌnëꞌ yelaꞌ z̃ëꞌ quie benꞌ rnabëꞌ psedyinjëꞌ Jesús lao naꞌanëꞌ. \p \v 19 Naꞌra tu ureꞌ Pilato ga ruenëꞌ justicia, caora useꞌelaꞌ z̃gulëꞌ diꞌidzaꞌ gudyinëꞌ lëbëꞌ: “Usanloꞌ quie benꞌ naꞌ, danꞌ bibi xquia napëꞌ. Uxusaꞌ udiyele cabëꞌ raca quienëꞌ. Lega rdëbidaꞌ quioꞌ chi biusanloꞌnëꞌ.” \p \v 20 Pero bëꞌlë ja xanꞌ pxuzi len ja benꞌ rnabëꞌ ja benëꞌ diꞌidzaꞌ ta inabajëꞌ ta yero Barrabás, pero ta gutijëꞌ Jesús. \v 21 Naꞌ una gobernador rëbinëꞌ lëjëꞌ tatula: \p ―¿Nulajëꞌ lao rupajëꞌ reꞌenle yebiogaꞌ luꞌu dyiguiba? \p Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Barrabás. \p \v 22 Naꞌ unaba Pilato rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Biz̃i huaꞌ quie Jesús, benꞌ na useꞌelaꞌ Diuzi lëbëꞌ? \p Naꞌ yugutejëꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ Pilato: \p ―¡Udaꞌloꞌnëꞌ lëꞌë yaga cruzo! \p \v 23 Naꞌ una Pilato rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―¿Biz̃i xquia bënëꞌ? \p Pero naꞌ unajëꞌ zidzo rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―¡Udaꞌloꞌnëꞌ lëꞌë yaga cruzo! \p \v 24 Cati gucabëꞌ Pilato bisaqueꞌ gaca areglo, lëzi blëꞌënëꞌ bdzaꞌ ja benëꞌ, naꞌ bënëꞌ mandado yexiꞌjëꞌ nisa udibinëꞌ nëꞌë lao ja benëꞌ, unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Binaca cuenda quiaꞌ nëꞌëdiꞌ danꞌ gatinëꞌ. Rniaꞌ leꞌe gabi xquia bënëꞌ. Nacan cuenda quiele. \p \v 25 Naꞌ una yugujëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Cuenda quiendoꞌ len z̃iꞌindoꞌ nacan danꞌ gatinëꞌ. \p \v 26 Naꞌra bebio Pilato Barrabás luꞌu dyiguiba. Bënëꞌ mandado udi ja soldado Jesús guidi, naꞌ udaꞌjëꞌ lëbëꞌ lëꞌë yaga cruzo. \p \v 27 Naꞌ uquiëꞌ ja soldado Jesús lao palacio. Caora naꞌ beguꞌudiꞌ yugu ja laguedyi soldado quiejëꞌ, bzujëꞌ lëbëꞌ gatzo laꞌohue. \v 28 Naꞌ ulëchojëꞌ z̃abëꞌ, bgacojëꞌ lëbëꞌ tu laꞌariꞌ z̃na. \v 29 Naꞌ bdzeꞌjëꞌ guichoguëꞌ tu coron yëchiꞌ, psejëꞌ lëbëꞌ tu xaga zacaꞌ nëꞌë yebë. Naꞌra uditzujëꞌ z̃ibijëꞌ laohuëꞌ rutitujëꞌ lëbëꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―¡Viva luëꞌ, Rey quie benꞌ Israel! \p \v 30 Lëscanꞌ bdaꞌjëꞌ lëbëꞌ z̃enꞌ. Naꞌ begubajëꞌ xaga zenëꞌ udijëꞌn guicho Jesús. \v 31 Ude beyudyi ptitujëꞌ lëbëꞌ, belëchojëꞌ tu laꞌariꞌ z̃na guconëꞌ, begacojëꞌ lëbëꞌ z̃abacazëꞌ. Naꞌ uquiëꞌjëꞌ lëbëꞌ ta udaꞌjëꞌ lëbëꞌ lëꞌë yaga cruzo. \s1 Cabëꞌ guca bdaꞌjëꞌ Jesús lëꞌë yaga cruzo \r (Mr. 15.21‑32; Lc. 23.26‑43; Jn. 19.17‑27) \p \v 32 Naꞌ du tu neza bedilajëꞌ tu benꞌ yedyi Cirene laonëꞌ Simón. Naꞌ bëjëꞌ mandado huaꞌanëꞌ yaga cruzo. \p \v 33 Canaꞌ bdyinjëꞌ ga laona Gólgota, ta inaro xtiꞌidzaꞌro: Yaꞌa chita guicho benꞌ huati. \v 34 Naꞌ bëꞌjëꞌ ta yoꞌoguëꞌ vino nequixi taslaꞌ gula. Bëꞌ hueꞌenëꞌn ledaoꞌ bicuꞌ, biguꞌunnëꞌ yoꞌoguëꞌn. \p \v 35 Naꞌ ude beyudyi bdaꞌ soldado lëbëꞌ lëꞌë yaga cruzo, naꞌra bëjëꞌ suerte bëꞌjëꞌ laze z̃abëꞌ. Canaꞌ uzu diꞌidzaꞌ bzu benꞌ profeta lëꞌë guichi dza naꞌ. Lëdiꞌidzaꞌ rnan caniga: “Bëjëꞌ suerte bëꞌjëꞌ laze z̃abaꞌ.” \v 36 Naꞌra ureꞌ soldado ta rapajëꞌ lëbëꞌ. \v 37 Naꞌ guicho cruzo bdyiajëꞌ tu letrero ga rguixogueꞌn ca bi xquia bënëꞌ danꞌ bëtijëꞌ lëbëꞌ. Lëꞌë letrero unan caniga: “Jesús, Rey quie benꞌ Israel.” \p \v 38 Lëscanꞌ bdaꞌrëjëꞌ chopa benꞌ uban lëꞌë ichopa yaga cruzo. Bzujëꞌ tun zaquëꞌ yebë cuëta Jesús, itun bzujëꞌ zaquëꞌ yegaꞌ. \v 39 Naꞌ ude ja benëꞌ ptitujëꞌ lëbëꞌ ruta guicho laojëꞌ. \v 40 Unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Luëꞌ unaoꞌ udyiaguiꞌloꞌ idaoꞌ rnabëꞌra, naꞌ yeyueloꞌn lao tzona dza, psela cuinloꞌ naꞌa. Chi tali z̃iꞌi Diuzi luëꞌ, beyëzi lëꞌë yaga cruzo. \p \v 41 Lëscanꞌ ja xanꞌ pxuzi, len ja benꞌ rusëdi ley quie Moisés, len ja benꞌ partido fariseo, len ja benꞌ rnabëꞌ ptitujëꞌ lëbëꞌ. Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ laguedyijëꞌ: \p \v 42 ―Pte pselanëꞌ benꞌ tula, nechanꞌ biuz̃aqueꞌnëꞌ uselanëꞌ cuinnëꞌ. Chi tali naquëꞌ Rey quie benꞌ Israel, hueyëzëꞌ lëꞌë yaga cruzo ta galero quienëꞌ. \v 43 Lëscanꞌ unëꞌ zudyiꞌilënëꞌ Diuzi. Ca rusela Diuzi lëbëꞌ naꞌa chi tali raque Diuzi lëbëꞌ como danꞌ unëꞌ naquëꞌ z̃iꞌi Diuzi. \p \v 44 Naꞌ lente benꞌ uban, benꞌ bdaꞌrëjëꞌ lëꞌë yaga cruzo, ptiturëjëꞌ lëbëꞌ. \s1 Cabëꞌ guca guti Jesús \r (Mr. 15.33‑41; Lc. 23.44‑49; Jn. 19.28‑30) \p \v 45 Naꞌ bechula lao duz̃e ciudad naꞌ. Cadu laꞌodza uzulaon, naꞌ beyudyin ca du las tres quie zadzëꞌ. \v 46 Lëhora naꞌtezi uredyiyaꞌ Jesús zidzo unëꞌ: \p ―Elí, Elí, ¿lama sabactani? ―ta inaro xtiꞌidzaꞌro: Xuzaꞌ Diuzi, Xuzaꞌ Diuzi, ¿bixquienꞌ apsanlaꞌadyoꞌ nëꞌëdiꞌ? \p \v 47 Naꞌ be ja benꞌ nitaꞌ naꞌ cabëꞌ una Jesús. Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ laguedyijëꞌ: \p ―Profeta Elías rëz̃i benꞌ niga. \p \v 48 Caora naꞌ laziote tu benꞌ zu naꞌ yexiꞌnëꞌ tu ta naca yunꞌ ca z̃iꞌilaꞌ laona esponja. Naꞌ bdzeꞌnëꞌn luꞌu vino slaꞌ bzunëꞌn lao yaga ta bdyinnan sibi ga daꞌ Jesús ta supinëꞌn. \v 49 Pero una ibala ja benꞌ zë naꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Psan naꞌ. Yaꞌ inaꞌro chi guida Elías uselanëꞌ benꞌ niga. \p \v 50 Naꞌ uredyiyaꞌ Jesús zidzo tatula, gutinëꞌ. \v 51 Lëhora naꞌtezi breꞌeza laꞌariꞌ zë gatzo laoꞌ idaoꞌ rnabëꞌra. Babreꞌezan gucan chopa laꞌa. Lëscanꞌ guca uz̃uꞌ ulaꞌan yo yela. \v 52 Naꞌ beyalo beló yo ga yuꞌu benꞌ huati. Beban ja zë benꞌ baguti, benꞌ bë quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi dza uzujëꞌ. \v 53 Cati abeban Jesús, naꞌra brojëꞌ luꞌu beló yo, uyojëꞌ ciudad naca laꞌiya Jerusalén. Naꞌ blëꞌë ja benꞌ zë lëjëꞌ. \p \v 54 Naꞌ cati blëꞌë xanꞌ soldado lënëꞌ ja soldado quienëꞌ cabëꞌ guca uz̃uꞌ len itu ta guca, naꞌra bdzebijëꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ laguedyijëꞌ: \p ―Tali naca benꞌ ni z̃iꞌi Diuzi. \p \v 55 Naꞌ nitaꞌ ja nigula zë zituꞌ rnaꞌjëꞌ cabëꞌ raca quie Jesús. Gucalëjëꞌ unaojëꞌ lëbëꞌ desde dza uzaꞌnëꞌ estado Galilea. \v 56 Naꞌ zëlë lëjëꞌ María Magdalena, len María z̃naꞌ Santiago, len José, len z̃naꞌ yaca z̃iꞌi Zebedeo. \s1 Pcachiꞌjëꞌ Jesús luꞌu beló yo \r (Mr. 15.42‑47; Lc. 23.50‑56; Jn. 19.38‑42) \p \v 57 Cati agula, bdyin tu benꞌ uñaꞌa, benꞌ yedyi Arimatea laohuëꞌ José. Naquëꞌ benꞌ nao xneza Jesús. \v 58 Naꞌ uyonëꞌ yenaꞌnëꞌ Pilato unabanëꞌ cuerpo quie Jesús ta tzecachiꞌnëꞌn. Naꞌ bë Pilato mandado ta hueꞌjëꞌ lëbëꞌ cuerpo quie Jesús. \v 59 Naꞌ uz̃iꞌ José cuerpo quie Jesús, bdubinëꞌn tu laꞌariꞌ yëri. \v 60 Naꞌ yehuaꞌanëꞌn bdzeꞌnëꞌn luꞌu tu beló yo ta zabeyudyi bënëꞌ. Naꞌ zaotacorëꞌ ruꞌa beló yo tu yo z̃e gula ta naca lagaꞌ. Ude beyudyi naꞌ, bezëꞌë zeyoguëꞌ. \v 61 Naꞌ ruꞌa beló yo naꞌ ureꞌ María Magdalena lënëꞌ itu María tula. \s1 Pcaꞌnjëꞌ ja soldado ga pcachiꞌjëꞌ Jesús \p \v 62 Naꞌ beteyu naꞌ dza saodo, dza huezilaꞌadyiꞌ quiejëꞌ, uyo ja xanꞌ pxuzi, len ja benꞌ partido fariseo yenaꞌjëꞌ Pilato \v 63 unajëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Señor, nëtoꞌ rezaꞌlaꞌadyiꞌndoꞌ cabëꞌ una benꞌ huiziꞌ yëꞌ naꞌ cati uzuëꞌ, unëꞌ huezaꞌnëꞌ ga de benꞌ huati huebannëꞌ tatula lao tzona dza. \v 64 Tanaꞌ lenaꞌ ruen zi hueloꞌ mandado gapa ja soldado ruꞌa beló yo lao tzona dza. Canaꞌ bisaqueꞌ tzio ja benꞌ quienëꞌ du rëla tzelanjëꞌ cuerpo quienëꞌ tacuenda yëbijëꞌ ja benëꞌ: “Bezaꞌnëꞌ ga de benꞌ huati bebannëꞌ.” Chi huaca hue benꞌ quienëꞌ canaꞌ, mazara yëꞌ siꞌjëꞌ benëꞌ. \p \v 65 Naꞌ una Pilato rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ni nitaꞌ tu cueꞌ soldado, benꞌ gapa ja ruꞌa beló yo. Ulequiëꞌjëꞌ ta gapajëꞌ dyëꞌëdi ruꞌa beló yo. \p \v 66 Naꞌra uyojëꞌ uquiëꞌjëꞌ soldado. Pquichijëꞌ tu sello ga nedila ruꞌa yo ta nutacojëꞌ ruꞌa beló. Naꞌ pcaꞌnjëꞌ ja soldado, benꞌ rapa ruꞌa beló yo. \c 28 \s1 Cabëꞌ guca cati beban Jesús \r (Mr. 16.1‑8; Lc. 24.1‑12; Jn. 20.1‑10) \p \v 1 Cati uyaniꞌ dza tula du bala dza domingo, uyo María Magdalena lënëꞌ itu María tula yenaꞌjëꞌ ruꞌa beló yo. \v 2 Caora naꞌ lagucate tu uz̃uꞌ nun quie uyëzi tu ángel quie Diuzi guibá, bdubanëꞌ yo nutacojëꞌ ruꞌa beló, ureꞌnëꞌ laonan. \v 3 Naꞌ ruseniꞌ laohuëꞌ ca xniꞌ yesa. Lëscanꞌ z̃abëꞌ rnaꞌn raca titiꞌ bezëri gula. \v 4 Cati blëꞌë ja soldado ángel, naꞌ lega bdzebijëꞌ uz̃izan lëjëꞌ byalajëꞌ layu, gutajëꞌ ca quie benꞌ huati. \v 5 Naꞌ una ángel rëbinëꞌ ja nigula: \p ―Bidzebile. Nezdaꞌ reguilole Jesús, benꞌ guti lëꞌë yaga cruzo. \v 6 Bira zunëꞌ niga. Abebannëꞌ cabëꞌ unëꞌ gaca quienëꞌ. Uledacara, ulenaꞌ ga bdzeꞌjëꞌ cuerpo quienëꞌ. \v 7 Uletzio tzeguedyile ja benꞌ quienëꞌ abezaꞌnëꞌ ga de benꞌ huati, abebannëꞌ. Huabialaohuëꞌ leꞌe tu neza Galilea. Naꞌte hualëꞌële lëbëꞌ. Lenaꞌ ruen zi quixoguiꞌa leꞌe. \p \v 8 Naꞌ du rdzebi ja nigula, uzaꞌjëꞌ taria gan de beló yo, ziojëꞌ redaohuejëꞌ tzeguedyijëꞌ ja benꞌ quie Jesús cabëꞌ guca. \v 9 Naꞌ ptilalao Jesús lëjëꞌ tu neza ugapëꞌ diuz̃i lëjëꞌ. Naꞌ ibigaꞌjëꞌ gan zë Jesús gutajëꞌ layu bdaꞌ ruꞌajëꞌ uyonelaꞌadyiꞌjëꞌ lëbëꞌ. \v 10 Naꞌ una Jesús rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Bidzebile. Uletzio tzeguedyile ja bichaꞌ benꞌ quiaꞌ ta tziojëꞌ Galilea. Naꞌte ilëꞌëjëꞌ nëꞌëdiꞌ. \s1 Cabëꞌ una ja soldado guca quie cuerpo quie Jesús \p \v 11 Tu raca nezio ja nigula tu neza, uzaꞌ bala ja soldado uyojëꞌ ciudad Jerusalén yeguëdyijëꞌ ja xanꞌ pxuzi cabëꞌ guca quiejëꞌ. \v 12 Naꞌ uyo ja xanꞌ pxuzi yeguëdyijëꞌ ja benꞌ rnabëꞌ ta yegaꞌnjëꞌ diꞌidzaꞌ bi huejëꞌ. Naꞌ bëꞌjëꞌ ja soldado dumi z̃e. \v 13 Naꞌ unajëꞌ rëbijëꞌ ja soldado: \p ―Cani yëbile benëꞌ. Du rëla du rasile, bida ja benꞌ quie Jesús, bedelanjëꞌ cuerpo quienëꞌ. \v 14 Chi inezi gobernador cabëꞌ guca quiele, nëtoꞌ gacalëndoꞌ leꞌe ta bibi zëdi gaca quiele. \p \v 15 Naꞌra uz̃iꞌ ja soldado dumi, uyojëꞌ yeguëdyijëꞌ ja benëꞌ cabëꞌ gudyi xanꞌ pxuzi len ja benꞌ rnabëꞌ lëjëꞌ. Cabëꞌ una ja soldado guca quie cuerpo quie Jesús, canaꞌ na ja benëꞌ guca quien hasta naꞌadza. \s1 Useꞌelaꞌ Jesús benꞌ quienëꞌ tzetixogueꞌjëꞌ benëꞌ xtiꞌidzëꞌ \r (Mr. 16.14‑18; Lc. 24.36‑49; Jn. 20.19‑23) \p \v 16 Naꞌ uzaꞌ ja chiptu benꞌ quie Jesús ziojëꞌ estado Galilea. Naꞌ bdyinjëꞌ ga zu tu yaꞌa, ga gudyi Jesús lëjëꞌ tziojëꞌ dza naꞌte. \v 17 Lëganꞌ naꞌ blëꞌëjëꞌ Jesús uyonelaꞌadyiꞌjëꞌ lëbëꞌ. Naꞌ nitaꞌ ja benꞌ quienëꞌ biralejëꞌ chi lëbëꞌ. \v 18 Naꞌ ubigaꞌ Jesús ganꞌ nitaꞌ ja benꞌ quienëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Apcaꞌn Diuzi lao naꞌa inabiꞌa lao duz̃e guibá len duz̃e dyilayu. \v 19 Tanaꞌ lenaꞌ iniaꞌ leꞌe, uletzio duz̃e yedyi layu tzetixogueꞌle ja benëꞌ xtiꞌidzaꞌ, usëdilejëꞌ inaojëꞌ xnezaꞌ. Ulehueꞌ lao ja benꞌ nao xnezaꞌ uzëtole Diuzi, uzëtole nëꞌëdiꞌ, uzëtole Bichi Be quienëꞌ. \v 20 Naꞌ usëdilejëꞌ huejëꞌ duz̃e cabëꞌ baoniaꞌ leꞌe. Bigalaꞌadyiꞌle suliaꞌ leꞌe tuzioli hasta iyudyi dyila yu. Amén.