\id HEB \h Hebreos \toc1 DIꞌIDZAꞌ LAꞌIYA QUIE DIUZI TA USEꞌELAꞌYAQUËꞌ LAO BENꞌ HEBREO \toc2 Hebreos \toc3 He. \mt1 DIꞌIDZAꞌ LAꞌIYA QUIE DIUZI TA USEꞌELAꞌYAQUËꞌ LAO BENꞌ HEBREO \c 1 \s1 Useꞌelaꞌ Diuzi z̃iꞌinëꞌ ta quixogueꞌnëꞌ raꞌo \p \v 1 Tazë lasa, tazë modo, useꞌelaꞌ Diuzi tiempote benꞌ naca profeta ta quixogueꞌjëꞌ xuzixtaꞌoro quie pensari quienëꞌ. \v 2 Pero dza naꞌa, dza reyudyi quie tiempo gula, useꞌelëꞌ z̃iꞌinëꞌ ta quixogueꞌnëꞌ raꞌo quie pensari quienëꞌ. Conlë z̃iꞌinëꞌ bzalonëꞌ duz̃e yedyi layu, apcaꞌnnëꞌ yugulu ta de lao naꞌa z̃iꞌinëꞌ. \v 3 Cabëꞌ naca Diuzi benꞌ z̃e, benꞌ laꞌiya, cabëꞌ naꞌ nacarë z̃iꞌinëꞌ benꞌ z̃e, benꞌ laꞌiya. Tuzi ca naca Diuzi lënëꞌ z̃iꞌinëꞌ. Lëz̃iꞌinëꞌ naꞌ rnabëꞌnëꞌ lao yugulu ta dyia guibá len yugulu ta de lao dyilayu conlë fuerza valor quie diꞌidzaꞌ quienëꞌ. Bëꞌ beyudyi udubanëꞌ dulaꞌ xquia quiero, canaꞌ bedyinnëꞌ yereꞌnëꞌ rnabëꞌnëꞌ zacaꞌ yebë ga zu Diuzi guibá. \s1 Nacara z̃iꞌi Diuzi benꞌ rnabëꞌra ca yaca ángel \p \v 4 Quie lenaꞌ nacara z̃iꞌi Diuzi benꞌ rnabëꞌra ca yaca ángel. Pcaꞌn Diuzi lëbëꞌ reꞌnëꞌ ga nacatera belao ca yaca ángel. \v 5 Porque ni tu lasa bigudyi Diuzi tu ángel ca unëꞌ gudyinëꞌ Cristo cani: \q1 Luëꞌ nacoꞌ z̃iꞌinaꞌ. \q1 Abdyin dza uluꞌenaꞌ yaca benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu luëꞌ z̃iꞌinaꞌ. \m Lëscanꞌ ni tu yaca ángel bigudyi Diuzi lëbëꞌ ca unëꞌ quie Cristo cani: \q1 Nëꞌëdiꞌ nacaꞌ Xuzinëꞌ. \q1 Lëbëꞌ naquëꞌ z̃iꞌinaꞌ. \m \v 6 Pero cati useꞌelëꞌ z̃iꞌinëꞌ bidanëꞌ lao yedyi layu, naquëꞌ benꞌ bazucazi cati binecueꞌ yedyi layu, canaꞌ unëꞌ cani: \q1 Reꞌendaꞌ yugulu yaca ángel gapajëꞌ lëbëꞌ balaꞌana. \m \v 7 Quie yaca ángel una Diuzi cani: \q1 Rseꞌelaꞌ ja ángel quiaꞌ cabëꞌ rseꞌelaꞌbe. \q1 Ruaꞌ mandado ja benꞌ rue dyin quiaꞌ cabëꞌ ruaꞌ mandado guiꞌ ta z̃enan. \m \v 8 Pero quie z̃iꞌinëꞌ una Diuzi cani: \q1 Luëꞌ, Diuzi, inabëꞌloꞌ tuzioli. \q1 Puro ta yuꞌu niꞌa xnezi rueloꞌ inabëꞌloꞌ. \q1 \v 9 Puro ta naca tali raxeloꞌ hueloꞌ. \q1 Rudieloꞌ ta binaca tali. \q1 Quie lenaꞌ nëꞌëdiꞌ, Diuzi quioꞌ, biaꞌ tuzoꞌ luëꞌ benꞌ rnabëꞌra ca benꞌ tula. \m \v 10 Lëscanꞌ una Diuzi rëbinëꞌ z̃iꞌinëꞌ cani: \q1 Luëꞌ, Señor, bzaloloꞌ udixuloꞌ yedyi layu dza naꞌte. \q1 Dyin bëloꞌ len niꞌa naꞌaloꞌ bëloꞌ guibá. \q1 \v 11 Ca naca yedyi layu len guibá, hueyudyi huedu quien, huagulan ca quie laꞌariꞌ. \q1 Pero luëꞌ, biyeyudyi yedu quioꞌ. \q1 \v 12 Cabëꞌ ruzapa benëꞌ gaban quiejëꞌ, canaꞌ uzapaloꞌ yedyi layu len guibá dza zazaꞌra. \q1 Cabëꞌ rutzaꞌ benëꞌ z̃abajëꞌ, canaꞌ utzaꞌloꞌ yedyi layu len guibá dza zazaꞌra. \q1 Pero luëꞌ, tuzicazi ca nacoꞌ tuzioli, biyeyudyi yedu yelaꞌ neban quioꞌ. \m Canaꞌ una Diuzi. \v 13 Lëscanꞌ ni tu lasa bigudyi Diuzi tu ángel ca unëꞌ gudyinëꞌ Cristo cani: \q1 Ureꞌ cuëtaꞌ zaquëꞌ yebë niga, hasta idyin dza cuëchaꞌ xniꞌaloꞌ yaca benꞌ rudie luëꞌ. \m Canaꞌ una Diuzi. \v 14 Naꞌra naca yaca ángel bichi bezi, benꞌ rue ca mandado rue Diuzi. Rseꞌelaꞌ Diuzi lëjëꞌ ta gacalëjëꞌ benꞌ de yelaꞌ neban quie tuzioli. \c 2 \s1 Reyaꞌalaꞌ hue quiero ca na Diuzi \p \v 1 Quie lenaꞌ reyaꞌalaꞌ hue quiero xtiꞌidzaꞌ Diuzi ta babero cuenda biusanlaꞌadyiꞌro inaoro xneza Cristo. \v 2 Nacan tali ca na xtiꞌidzaꞌ Diuzi ta udixogueꞌ yaca ángel dza naꞌte. Bë Diuzi castigo nu benꞌ bë dulaꞌ xquia bigulejëꞌ quie xtiꞌidzëꞌ. Bë Diuzi lëjëꞌ tu castigo cabëꞌ reyaꞌalaꞌ gaca quiejëꞌ. \v 3 ¿Biz̃i huero ta bihue Diuzi raꞌo castigo chi caora cati bënnëꞌ raꞌo yelaꞌ neban tuzioli, naꞌra bihue quiero diꞌidzaꞌ quienëꞌ? Pues tanëro udixogueꞌ cuin Jesús cabëꞌ rue Diuzi uselanëꞌ benëꞌ yeyojëꞌ guibá. Naꞌtera quie benꞌ bzënaga cabëꞌ udixogueꞌnëꞌ, gucabëꞌyaquëꞌ nacan tali, naꞌtera lëjëꞌ udixogueꞌjëꞌ raꞌo. \v 4 Lëscanꞌ Diuzi, zë lasa bënëꞌ yelaꞌ milagro quienëꞌ, bënëꞌ seña, bënëꞌ ta beban ja benëꞌ tacuenda ineziyaquëꞌ nacan tali diꞌidzaꞌ unanëꞌ. Tazë modo bënëꞌ useꞌelëꞌ Bichi Be quienëꞌ ta gacalënëꞌ raꞌo con ca raxe Diuzi huenëꞌ quiero. \s1 Guca Jesucristo benëꞌ cabëꞌ naca benëꞌ, benꞌ nao xnezëꞌ \p \v 5 Lëscanꞌ bibëꞌ Diuzi yelaꞌ rnabëꞌ quienëꞌ yaca ángel ta inabëꞌjëꞌ lao yedyi layu cubi ta zazaꞌra. Quie lëyedyi naꞌ rnandoꞌ. \v 6 Naꞌra zu tu parte lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi ga rnan cani: \q1 ¿Cabiz̃i naca quie yaca benꞌ rda lao yedyi layu, chi luëꞌ Diuzi, reyëchiꞌlaꞌadyoꞌ leyaquëꞌ? \q1 ¿Cabiz̃i naca quie yaca benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu, chi luëꞌ Diuzi, raqueloꞌ bi raca quieyaquëꞌ? \q1 \v 7 Dyin bëloꞌ luëꞌ bzuloꞌ ja benëꞌ ledaoꞌzi menosra ca ja ángel, pero tu chiꞌzi. \q1 Pero udapoꞌ lëjëꞌ balaꞌana. \q1 \v 8 Bëloꞌjëꞌ mandado inabëꞌjëꞌ lao yugulute ta de lao yedyi layu. \m Canaꞌ rnan lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi. Naꞌra cati bë Diuzi mandado inabëꞌ ja benëꞌ lao yugulute ta de lao yedyi layu, bipcaꞌnnëꞌ tzalaꞌla ni tu ta bigalen quiejëꞌ. Pero neziro binedyin dza ta galen quiejëꞌ yugulu ta de lao yedyi layu. \v 9 Lëscanꞌ neziro cabëꞌ bë Diuzi conlë Jesús. Bënëꞌ mandado gaca Jesús ledaoꞌzi menosra ca yaca ángel, pero tu chiꞌzi. Yelaꞌ nedyëꞌë quie Diuzi bënëꞌ mandado guti Jesús lao laza yugulu benëꞌ. Naꞌra nue Diuzi lëbëꞌ benꞌ belaoratzegue, benꞌ balaꞌana gula nun quie danꞌ bedzagalaonëꞌ gutinëꞌ lëꞌë yaga cruzo. \p \v 10 Yugulu ta de bë bzalo Diuzi naque quienëꞌ. Reꞌen Diuzi yeyo yugulu benꞌ nao xnezëꞌ guibá ga zuëꞌ. Quie lenaꞌ bënëꞌ mandado bedzagalao Jesucristo cuenda uluꞌen dyëꞌëdi naca Cristo benꞌ bide dulaꞌ xquia quie, huazuenëꞌ gatinëꞌ lëꞌë yaga cruzo ta uselanëꞌ yaca benëchiꞌ. \v 11 Porque Cristo len benꞌ nao xnezëꞌ, naca tuzi Xuzijëꞌ. Nacajëꞌ benꞌ laꞌiya nun quie danꞌ bëlaꞌiya Cristo lëjëꞌ. Quie lenaꞌ biredueꞌ z̃iꞌi Diuzi yëbinëꞌ raꞌo: “Nacale benꞌ bichaꞌ.” \v 12 Lenaꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi cani: \q1 Huëpaꞌ ja benꞌ bichaꞌ cabëꞌ benꞌ z̃e gula naca Diuzi. \q1 Gulaꞌ ja himno quienëꞌ ga redupa ja benëꞌ. \m \v 13 Lëscanꞌ rnën cani lëꞌë guichi laꞌiya: \q1 Nëꞌëdiꞌ rzudyiꞌiliaꞌ Diuzi. \m Lëscanꞌ rnën cani: \q1 Ni zuliaꞌ benꞌ bichaꞌ, benꞌ nao xnezaꞌ, benꞌ ben Diuzi nëꞌëdiꞌ. \p \v 14 Cabëꞌ naca quie benꞌ nao xneza Cristo, nacajëꞌ benëꞌ yudzujëꞌ ren nacajëꞌ bëꞌëlaꞌ z̃ubaꞌ, lëscanꞌ nacarë quie Jesús. Lëbëꞌ guquëꞌ benëꞌ, yudzurënëꞌ ren nacarënëꞌ bëꞌëlaꞌ z̃ubaꞌ cuenda gatinëꞌ lëꞌë yaga cruzo ta udyiaguiꞌnëꞌ benꞌ rudyiaguiꞌ benëchiꞌ, ta inaro, xanꞌ taxiꞌibiꞌ. \v 15 Dyin bë Cristo naca benꞌ nao xnezëꞌ libre. Bira rdzebijëꞌ gatijëꞌ. Cati dza rdajëꞌ lao yedyi layu, canaꞌ bdzebijëꞌ gatijëꞌ, guca quiejëꞌ ca quie benꞌ zu lao xaꞌne mala gula tu lala dza zujëꞌ lao yedyi layu. \v 16 Pues bibida Cristo lao yedyi layu ta gacalënëꞌ yaca ángel, dechanꞌ bidëꞌ ta gacalënëꞌ yaca benꞌ naca z̃iꞌisuba Abraham, ta inaro, benꞌ nao xnezëꞌ. \v 17 Quie lenaꞌ ben zi guqueꞌ benëꞌ cabëꞌ naca benëꞌ, benꞌ nao xnezëꞌ, benꞌ bichinëꞌ. Canaꞌ saqueꞌ gapëꞌ dyin gaquëꞌ pxuzi rnabëꞌra lao Diuzi. Canaꞌ uzucazinëꞌ diꞌidzaꞌ una Diuzi huenëꞌ. Canaꞌ saqueꞌ yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëꞌ dyëꞌëdi yaca benëchiꞌ. Canaꞌ saqueꞌ cubanëꞌ dulaꞌ xquia quiejëꞌ. Canaꞌ saqueꞌ huelëjëꞌ Diuzi tuz̃e. \v 18 Nun quie bedzagalao Cristo guquëꞌ prueba bipsannëꞌ bënëꞌ cabëꞌ mandado bë Diuzi huenëꞌ. Canaꞌ huazaqueꞌnëꞌ gacalënëꞌ dyëꞌëdi nu benꞌ nao xnezëꞌ, benꞌ raca prueba. \c 3 \s1 Naca Jesús benˈ rnabëꞌra ca Moisés \p \v 1 Naꞌra, bichaꞌ, nacale benꞌ laꞌiya. Lenaꞌ rniaꞌ leꞌe como danꞌ ulio Diuzi leꞌe gacale benꞌ quienëꞌ. Quie lenaꞌ reyaꞌalaꞌ huele pensari dyëꞌëdi cabëꞌ naca quie Cristo Jesús. Naquëꞌ benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi. Naquëꞌ pxuzi rnabëꞌra quiero raꞌo benꞌ nao xnezëꞌ. Canaꞌ naquëꞌ quiero. Canaꞌ naca cabëꞌ rue quiero quienëꞌ yuguluro, naca tuzi cabëꞌ rue quiero quienëꞌ. \v 2 Bdëꞌ Diuzi Jesús useꞌelëꞌ lëbëꞌ gaquëꞌ pxuzi rnabëꞌra quiero. Bzucazi Jesús diꞌidzaꞌ ca diꞌidzaꞌ gudyi Diuzi lëbëꞌ huenëꞌ. Lëscanꞌ Moisés, bzurëcazinëꞌ diꞌidzaꞌ ca diꞌidzaꞌ gudyi Diuzi lëbëꞌ ta gucalënëꞌ benꞌ quie Diuzi unitaꞌ dza naꞌ, ta inaro, yaca benꞌ Israel, benꞌ naca familia quie Diuzi. \v 3 Pero nacara Jesús benꞌ rnabëꞌra ca Moisés. Ca quie nacara benꞌ uzulao rue familia benꞌ rnabëꞌra ca z̃iꞌinëꞌ, canaꞌ nacara Jesús benꞌ rnabëꞌra ca Moisés. \v 4 Quie yugulu familia unitaꞌ benꞌ uzulao bë ta unitaꞌ z̃iꞌinëꞌ. Pero Diuzi uzulaonëꞌ bënëꞌ yugulu ta de. \v 5 Quie lenaꞌ Moisés, como benꞌ rue mandado quie Diuzi, bzucazinëꞌ diꞌidzaꞌ ca diꞌidzaꞌ gudyi Diuzi lëbëꞌ gucalënëꞌ benꞌ quie Diuzi unitaꞌ dza naꞌ, ta inaro, yaca benꞌ Israel, benꞌ naca familia quie Diuzi. Guca dyin quie Moisés udixogueꞌnëꞌ lëjëꞌ ca diꞌidzaꞌ una Diuzi cabëꞌ ta gaca dza zazaꞌra. \v 6 Lëscanꞌ bzucazi Cristo diꞌidzaꞌ ca diꞌidzaꞌ gudyi Diuzi lëbëꞌ. Pero netzaꞌ cabëꞌ naca quie Cristo, porque nun quie naquëꞌ z̃iꞌi Diuzi racalënëꞌ raꞌo, benꞌ nao xnezëꞌ nacaro familia quie Diuzi. Canaꞌ naca quiero chi inaoro xnezëꞌ du guicho du laꞌadyiꞌro, chi biusanlaꞌadyiꞌro sudyiꞌilëro lëbëꞌ, chi suro gusto cuezaro dyëꞌëdi hasta dza gatiro. \s1 Cabëꞌ una Diuzi quie benꞌ quienëꞌ, benꞌ yeyo ga zuëꞌ yezilaꞌadyiꞌnëꞌ. \p \v 7 Quie lenaꞌ naca quiero cabëꞌ una Bichi Be quie Diuzi dza naꞌ. Lenaꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi cani: \q1 Naꞌadza, chi tali rele bi na Diuzi leꞌe, \q1 \v 8 bigacale benꞌ laxtaꞌo zidi, cabëꞌ bë bala benꞌ unitaꞌ dza naꞌ ptzaꞌjëꞌ Diuzi. \q1 Bëjëꞌ Diuzi zëdi hasta beyudyi paciencia quienëꞌ, cati dza udajëꞌ lao lato dachi. \m Lenaꞌ una Bichi Be quie Diuzi gudyinëꞌ lëjëꞌ cani: \q1 \v 9 Lao lato naꞌ bë xuzixtaꞌole nëꞌëdiꞌ zëdi hasta beyudyi paciencia quiaꞌ. \q1 Canaꞌ bëjëꞌ laꞌacazi blëꞌëjëꞌ cabëꞌ tahuen biaꞌ quiejëꞌ lao chopa galo iza. \q1 \v 10 Quie lenaꞌ bdzëꞌëdaꞌ lëjëꞌ, guchaꞌ jëꞌ: “Laꞌacazi nezile ca reꞌendaꞌ huele, pero bireꞌenle huele ca reꞌendaꞌ. Bireꞌenle huebëꞌle xnezaꞌ.” \q1 \v 11 Quie lenaꞌ bdzëꞌëdaꞌ lëjëꞌ uchuguliaꞌ quiejëꞌ bzëtogaꞌ laohuaꞌ uniaꞌ: “Biguidajëꞌ ga zuaꞌ yezilaꞌadyiꞌjëꞌ.” \m Canaꞌ una Bichi Be quie Diuzi dza naꞌ. \p \v 12 Bichaꞌ, gapale cuidado bigacale benꞌ laxtaꞌo yaladyiꞌ usanlaꞌadyiꞌle xneza Diuzi nun quie danꞌ bihue quiele quienëꞌ. \v 13 Mejorla hueꞌlële laguedyile diꞌidzaꞌ z̃elaꞌadyiꞌ yugu dza tu nede lato. Canaꞌ reyaꞌalaꞌ huele cuenda bihue dulaꞌ xquia quiele leꞌe gan, naꞌ huele condre Diuzi. \v 14 Porque chi inaoro xneza Cristo biidzebiro biusanlaꞌadyiꞌro sudyiꞌilëronëꞌ dyëꞌëdi, naꞌra nacaro benꞌ quienëꞌ. Cabëꞌ bëro tanëro cati uzulaoro unaoro xnezëꞌ, canaꞌ reꞌennëꞌ huero hasta dza cati gatiro. \v 15 Lenaꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi cani: \q1 Naꞌadza, chi tali rele bi na Diuzi leꞌe, bigacale benꞌ laxtaꞌo zidi cabëꞌ bë bala benꞌ unitaꞌ dza naꞌ ptzaꞌjëꞌ Diuzi. \m Canaꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi. \v 16 Naꞌ inabaꞌ leꞌe tu diꞌidzaꞌ. ¿Nuz̃i ja benꞌ bzënaga xtiꞌidzaꞌ Diuzi, naꞌ ude beyudyi bzënagajëꞌ xtiꞌidzëꞌ, caora naꞌ ptzaꞌjëꞌ lëbëꞌ? Pues yaca benꞌ yedyi quie Moisés, benꞌ Israel, benꞌ ulioguëꞌ nación Egipto, lëjëꞌ bëjëꞌ canaꞌ. \v 17 Lëscanꞌ inabaꞌ leꞌe: ¿Nuz̃i ja benꞌ bdzaꞌ Diuzi lao chopa galo iza? Pues yaca benꞌ bë dulaꞌ xquia. Quie lenaꞌ bdzaꞌ Diuzi lëjëꞌ gutijëꞌ lao lato dachi. \v 18 Lëscanꞌ, ¿nuz̃i ja benꞌ uchuguli Diuzi quie, bzëtoguëꞌ laohuëꞌ unëꞌ biguidajëꞌ ga zuëꞌ yezilaꞌadyiꞌjëꞌ? Pues yaca benꞌ bibë quie quie Diuzi, lëjëꞌ uchugulinëꞌ. \v 19 Naꞌra blëꞌëro cabëꞌ guca quiejëꞌ biuz̃aqueꞌ yeyojëꞌ ga zu Diuzi como danꞌ bibë quiejëꞌ quie Diuzi. \c 4 \p \v 1 Quie lenaꞌ tu raca neregaꞌnlë Diuzi raꞌo diꞌidzaꞌ ta yeyoro ga zuëꞌ yezilaꞌadyiꞌro, reyaꞌalaꞌ gapale cuidado ta hue quiele quie Diuzi, yelaꞌ naꞌ yeyole ga zunëꞌ yezilaꞌadyiꞌle. \v 2 Porque cabëꞌ udixoguëꞌ Diuzi yaca benꞌ unitaꞌ tiempote cabëꞌ bënëꞌ quiejëꞌ ta yeyojëꞌ guibá, lëscanꞌ udixogueꞌrënëꞌ raꞌo. Pero para lëjëꞌ biben sirve bzënagajëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, porque tu bzënagazijëꞌn bibëjëꞌ casa hue quiejëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 3 Pero raꞌo, benꞌ nao xneza Cristo, hueyoro ga zu Diuzi ta yezilaꞌadyiꞌro dza gatiro. Bigaca quiero cabëꞌ una Diuzi lëꞌë guichi laꞌiya quienëꞌ cani: \q1 Quie lenaꞌ bdzëꞌëdaꞌ lëjëꞌ, uchuguliaꞌ quiejëꞌ bzëtogaꞌ laohuaꞌ uniaꞌ biguidajëꞌ ga zuaꞌ yezilaꞌadyiꞌjëꞌ. \m Canaꞌ una Diuzi dza naꞌte. Pero cala bibë Diuzi ga guidajëꞌ yezilaꞌadyiꞌjëꞌ, como danꞌ nugaohue Diuzi dyin quienëꞌ bënëꞌ dza cati udixunëꞌ yedyi layu. \v 4 Zu ga rguixogueꞌn raꞌo lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi cabëꞌ bë Diuzi quie dza gadyi. Rnën cani: \q1 Pseyudyi Diuzi dyin quienëꞌ lao xopa dza. \q1 Naꞌra dza gadyi bezilaꞌadyiꞌnëꞌ. \m \v 5 Lëscanꞌ zu ga rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi cani: \q1 Biguidajëꞌ ga zuaꞌ yezilaꞌadyiꞌjëꞌ. \m Canaꞌ una Diuzi dza naꞌ. \v 6 Pero neracara falta yaca benꞌ yeyo yezilaꞌadyiꞌ ga zu Diuzi. Naꞌra yaca benꞌ unitaꞌ tiempote, benꞌ bzënaga xtiꞌidzaꞌ Diuzi ca unëꞌ gudyinëꞌ lëjëꞌ cabëꞌ bënëꞌ quiejëꞌ ta yeyojëꞌ guibá, pero bibë quiejëꞌxtiꞌidzaꞌ Diuzi, naꞌ biuyojëꞌ ga zu Diuzi ta yezilaꞌadyiꞌjëꞌ. \v 7 Quie lenaꞌ bzu Diuzi itu tiempo cati reyaꞌalaꞌ hue quiero quie xtiꞌidzaꞌnëꞌ. Lëtiempo naꞌ nacan naꞌadza. Canaꞌ nacan cabëꞌ una rey David dza naꞌte, dza unitaꞌ benꞌ unitaꞌ ja tiempote. Cabëꞌ una Diuzi, canaꞌ una rey David con ca rguixogueꞌn raꞌo lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi cani: \q1 Naꞌadza, chi rele bi na Diuzi leꞌe, bigacale benꞌ laxtaꞌo zidi. \m Canaꞌ una Diuzi dza naꞌ. \v 8 Chi tali lao naꞌa Josué uyo yaca benꞌ unitaꞌ tiempote guibá bezilaꞌadyiꞌjëꞌ, naꞌ biina Diuzi quie tiempo zazaꞌra. \v 9 Lenaꞌ neziro nezaꞌra dza yeyo yaca benꞌ nao xneza Jesús guibá yezilaꞌadyiꞌjëꞌ. \v 10 Naꞌra cati yeyoro ga zu Diuzi yezilaꞌadyiꞌro, bira sacaziꞌro huero dyin. Gaca quiero yezilaꞌadyiꞌro cabëꞌ bezilaꞌadyiꞌ Diuzi dza naꞌ cati beyudyi bzalonëꞌ yedyi layu. \v 11 Quie lenaꞌ reyaꞌalaꞌ inaoro xneza Cristo du guicho du laꞌadyiꞌro ta yeyoro ga zuëꞌ yezilaꞌadyiꞌro. Reyaꞌalaꞌ gaparo cuidado nu nu hue cabëꞌ bë ja benꞌ unitaꞌ tiempote, bibë quieyaquëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \p \v 12 Cabëꞌ naca Diuzi benꞌ zu neban tuzioli, cabëꞌ naꞌ nacarë xtiꞌidzëꞌ. Cabëꞌ naca Diuzi benꞌ de yelaꞌ huaca quie, cabëꞌ naꞌ nacarë xtiꞌidzëꞌ. Tzuꞌura xtiꞌidzëꞌ guicho laxtaꞌoro zituꞌra ca tu espada neduchiꞌn rupalaona. Tzuꞌuteran raꞌo zituꞌ ga yuꞌu bichi be quiero. Tzuꞌuteran raꞌo zituꞌ ga zelaozi ga yuꞌu pensari quiero. Ruluꞌen ca naca pensari yuꞌu luꞌu guicho laxtaꞌoro, chi pensari huen, chi pensari mala. \v 13 Ni tu ta bë Diuzi bisaqueꞌ ucachiꞌlaona lao Diuzi. Rlëꞌë Diuzi yugulu ca ruero. Bisaqueꞌ igachiꞌ ca naca quiero laohuëꞌ. Lao lëbëꞌ yezacalao yugulu cabëꞌ babëro, chi bëro tahuen, chi bëro tamala. \s1 Naca Jesús pxuzi rnabëꞌra quiero \p \v 14 Jesús, z̃iꞌi Diuzi, naquëꞌ pxuzi rnabëꞌra quiero, baziyoguëꞌ guibá ga zu Diuzi. Quie lenaꞌ reyaꞌalaꞌ huero seguir biyehuëdiro inaoro xneza Cristo. \v 15 Naꞌra Cristo racanëꞌ reyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëꞌ raꞌo como danꞌ lëbëꞌ cuinnëꞌ guquëꞌ prueba dza naꞌ, chi huenëꞌ tamala, chi bihuenëꞌ tamala, cabëꞌ raca quiero racaro prueba, pero lëbëꞌ bibënëꞌ tamala. \v 16 Quie lenaꞌ reyaꞌalaꞌ hue quiero xtiꞌidzaꞌ Diuzi du guicho du laꞌadyiꞌro, biidzebiro hueꞌlëro lëbëꞌ diꞌidzaꞌ nun quie zunëꞌ dispuesto gacalënëꞌ raꞌo, reꞌnëꞌ xlatonëꞌ guibá ga rnabëꞌteranëꞌ raꞌo. Chi huero canaꞌ, yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëꞌ raꞌo gacalënëꞌ raꞌo hora cati raca zëdi quiero. \c 5 \p \v 1 Rbio yaca benëꞌ nu benꞌ gaca pxuzi rnabëꞌra quiejëꞌ de entre laguedyijëꞌ ta tzesënëꞌ lao Diuzi lao lazajëꞌ. Lëscanꞌ nacan dyin quienëꞌ gutinëꞌ yaca bia naca gun quie Diuzi udyianëꞌbaꞌ lao ruꞌaba cuenda yeziꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia quiejëꞌ. \v 2 Naꞌra como benëꞌzi naca pxuzi rnabëꞌra, derë dulaꞌ xquia quienëꞌ. Quie lenaꞌ nezinëꞌ yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëꞌ benꞌ binenezi, benꞌ birue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 3 Lëscanꞌ nun quie derë dulaꞌ xquia quienëꞌ, tanëro ruen zi gutinëꞌ tu bia udyianëꞌbaꞌ lao ruꞌaba cuenda yeziꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia quienëꞌ cuinnëꞌ, naꞌtera huazaquëꞌ udyianëꞌ itubaꞌ lao ruꞌaba cuenda yeziꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia quie ja benꞌ yedyi quienëꞌ. \p \v 4 Nitu nitu bisaqueꞌnëꞌ huenëꞌ cuinnëꞌ pxuzi rnabëꞌra. Dechanꞌ Diuzi cuioguëꞌ nu benꞌ huenëꞌ balaꞌana, huenëꞌ pxuzi rnabëꞌra. Cabëꞌ bë Diuzi tiempote ulioguëꞌ Aarón pxuzi rnabëꞌra, canaꞌ cuio Diuzi nu benꞌ gaca pxuzi rnabëꞌra. \v 5 Lëscanaꞌrë guca quie Cristo. Quele ulionëꞌ cuinnëꞌ pxuzi rnabëꞌra, dechanꞌ Diuzi udapëꞌ lëbëꞌ balaꞌana, ulionëꞌ lëbëꞌ naquëꞌ pxuzi rnabëꞌra con ca una Diuzi caniga: \q1 Luëꞌ nacoꞌ z̃iꞌinaꞌ, abdyin dza inezi ja benëchiꞌ z̃iꞌinaꞌ luëꞌ. \m \v 6 Lëscanꞌ zurë itu parte lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi ga una Diuzi rëbinëꞌ lëbëꞌ: \q1 Luëꞌ nacoꞌ pxuzi tuzioli, ca pxuzi guca Melquisedec tiempote, canaꞌ nacoꞌ pxuzi. \m \v 7 Canaꞌ una Diuzi. Naꞌra dza uda Cristo lao yedyi layu, caora naꞌ unëꞌ zidzo blidzanëꞌ Diuzi uredyinëꞌ unabanëꞌ Diuzi ta gacalënëꞌ lëbëꞌ, como danꞌ naca Diuzi benꞌ napa poder ta ucuasa ucuiꞌonëꞌ lëbëꞌ, biguti ja benëꞌ lëbëꞌ. Naꞌ como zu Cristo dispuesto ta huenëꞌ ca reꞌen Diuzi huenëꞌ, benëꞌ lëbëꞌ cati blidzanëꞌ lëbëꞌ gucalënëꞌ lëbëꞌ. \v 8 Laꞌacazi naca Cristo z̃iꞌi Diuzi, ben zi bedzagalaonëꞌ cuenda uluꞌen quienëꞌ huazuenëꞌ hue quienëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi laꞌacazi raca zëdi gula quienëꞌ. \v 9 Cati babluꞌen quienëꞌ huazuenëꞌ, naꞌra guquëꞌ benꞌ run yelaꞌ neban tuzioli quie ja benꞌ nao xnezëꞌ. \v 10 Bdëꞌ Diuzi lëbëꞌ pxuzi rnabëꞌra quiero. Ca pxuzi guca Melquisedec tiempote, canaꞌ naquëꞌ pxuzi. \s1 Nacan z̃udyi usanlaꞌadyiꞌro bira inaoro xneza Cristo \p \v 11 Diꞌidzaꞌ zëra de ta inandoꞌ leꞌe cabëꞌ naca quie Cristo, pero zëdi nacan ta uxiꞌidzeꞌndoꞌ leꞌe, porque canezi rioñeꞌele. \v 12 Como baziote tiempo banezcazile cabëꞌ una Diuzi, lenaꞌ reyaꞌalaꞌ uxiꞌidzeꞌle yaca benꞌ tula cabëꞌ unanëꞌ. Pero neruen zi quiele yexiꞌidzeꞌndoꞌ leꞌe tatula ta nacan yalo quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Abeyaca quiele ca quie xcuidiꞌ. Puro ta nacan yalo quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi reꞌenle uxiꞌidzeꞌ benëꞌ leꞌe. Binegacale uxiꞌidzeꞌ benëꞌ leꞌe ta naca zëdi quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 13 Yaca benꞌ binegaca tzioñeꞌe ta naca zëdi quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi, nacajëꞌ ca quie xcuidiꞌ neraꞌadyiꞌ. Binetzuꞌulaojëꞌ hue quieyaquëꞌ dyëꞌëdi quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 14 Pero ta naca zëdi quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi, nacan para benꞌ huaca, benꞌ bayulao rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi, como danꞌ banezinëꞌ rnaonëꞌ tahuen, birnaonëꞌ tamala. \c 6 \p \v 1 Quie lenaꞌ huero seguir usëdiro ta tzioñeꞌero mazara cabëꞌ reyaꞌalaꞌ tzioñeꞌero ta hue quiero xtiꞌidzaꞌ Diuzi mazara. Bira usëdiro puro ta baoyoñeꞌero dza naꞌ cati uzulaoro unaoro xneza Cristo. Banezile cabëꞌ rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, rguixogueꞌn cabëꞌ reyaꞌalaꞌ utzaꞌro pensari quiero bira huero xquia, rguixogueꞌn cabëꞌ reyaꞌalaꞌ hue quiero xtiꞌidzaꞌ Diuzi, \v 2 rguixogueꞌn quie bautismo, rguixogueꞌn cabëꞌ huero uquichiro naꞌaro lao guicho benꞌ nao xneza Cristo, benꞌ gapa dyin cati dza sulaonëꞌ gapanëꞌ dyin. Lëscanꞌ rguixogueꞌn cabëꞌ naca quie benꞌ huati huebanjëꞌ, rguixogueꞌn quie dza gaca juicio. \v 3 Pues huero seguir usëdiro tzioñeꞌero mazara como canaꞌ reꞌen Diuzi huero. \p \v 4 Canaꞌ reyaꞌalaꞌ huero, porque chi babeyue Diuzi raꞌo benꞌ cubi, chi baozulaoro siꞌro ca ta run Diuzi raꞌo, chi bayuꞌuro Bichi Be quienëꞌ, \v 5 chi baozulaoro usëdiro tzioñeꞌero cabëꞌ na diꞌidzaꞌ quienëꞌ, chi baozulaoro usëdiro tzioñeꞌero quie yelaꞌ huaca gataꞌ quiero dza cati taro lao dyila yu cubi ta zazaꞌra, \v 6 chi chuꞌunro tzalaꞌla ca una Diuzi, chi bira inaoro xnezëꞌ, naꞌra bisaqueꞌ yeyue Diuzi raꞌo benꞌ cubi tatula yetzaꞌro pensari quiero tatula. Chi huero canaꞌ, naca quiero ca quie benꞌ udaꞌ z̃iꞌi Diuzi lëꞌë yaga cruzo tatula, utitoronëꞌ zaquëꞌlao lao ja benëꞌ. \v 7 Chi huero canaꞌ, naca quiero ca quie layu riꞌon nisa cati ruen nisayo. Chi hueꞌn usecho huen quie benꞌ raza raꞌn laona, naꞌra layu dyaꞌa naꞌ, huelaꞌiya Diuzi len. \v 8 Pero chi hueꞌn puro guixiꞌ, nacan layu mala bibi zacaꞌn. Ruen z̃udyi udzeꞌdeꞌ Diuzi len, hueyudyi huedu quien tzeina. \s1 Naca seguro quiero lao Diuzi \p \v 9 Laꞌ acazi inandoꞌ leꞌe canaꞌ, leꞌe bichaꞌ, benꞌ nedyëꞌëdaꞌ, quie leꞌe nuz̃elaꞌadyiꞌndoꞌ huelaꞌiya Diuzi leꞌe, rnaole neza ta yeyole guibá. \v 10 Naca Diuzi benꞌ rue puro ta yuꞌu niꞌa xnezi. Bigalaꞌadyiꞌnëꞌ cabëꞌ bële dza naꞌ bluꞌele cabëꞌ nedyëꞌële gucalële ja benꞌ bichiro, benꞌ nao xneza Cristo. Lëscanꞌ nezi Diuzi neruele naꞌa cabëꞌ bële dza naꞌ. \v 11 Naꞌra nëtoꞌ reꞌenndoꞌ huele seguir yugulule inaole xneza Cristo du guicho du laꞌadyiꞌle hasta dza cati gatile nuz̃elaꞌadyiꞌle gun Diuzi leꞌe ca ta rbezale gunnëꞌ leꞌe. \v 12 Bireꞌenndoꞌ yehuëdile, reꞌenndoꞌ huele seguir huele cabëꞌ rue yaca los demás benꞌ nao xneza Cristo. Nun quie rue quiejëꞌ ca na Diuzi, redaohuejëꞌ rbezajëꞌ dyëꞌëdi dza hueꞌ Diuzi lëjëꞌ cabëꞌ diꞌidzaꞌ begaꞌnlënëꞌ lëjëꞌ. \v 13 Naꞌra quie dza cati begaꞌnlë Diuzi Abraham diꞌidzaꞌ, bgunte Diuzi cuinnëꞌ huenëꞌ ca unëꞌ huenëꞌ, como danꞌ ganura benꞌ tula zu nacara benꞌ rnabëꞌra ca lëbëꞌ ta uguntënëꞌ laohue. \v 14 Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ Abraham: “Talicazi iniaꞌ luëꞌ, huelaꞌiyaꞌ luëꞌ taz̃e, huez̃e z̃iꞌisuboꞌ.” Canaꞌ una Diuzi gudyinëꞌ lëbëꞌ. \v 15 Pues dyëꞌëdi uleza Abraham dza hue Diuzi cabëꞌ unanëꞌ huenëꞌ quienëꞌ. Naꞌra cati bdyin dza, bëcazi Diuzi cabëꞌ unanëꞌ huenëꞌ quienëꞌ. \v 16 Cati rugunte ja benëꞌ, ruguntejëꞌ lao Diuzi. Cati raca dila binaca lëbi ca rnajëꞌ lao benꞌ rnabëꞌ, naꞌra ruguntejëꞌ lao Diuzi nacan tali ca rnajëꞌ. \v 17 Lëscanꞌ Diuzi, bguꞌuntenëꞌ dza naꞌ laohuëꞌ cuinnëꞌ unëꞌ nacan tali ca unanëꞌ. Guꞌunnëꞌ bluꞌenëꞌ dyëꞌëdi zuëꞌ dispuesto uzunëꞌ diꞌidzaꞌ ca diꞌidzaꞌ unëꞌ, bibetzaꞌnëꞌ ca unëꞌ huenëꞌ. Quie benꞌ begaꞌnlë Diuzi diꞌidzaꞌ, lëbenꞌ naꞌ abluꞌe Diuzi seguro naꞌ huenëꞌ ca unëꞌ huenëꞌ. \v 18 Naca chopa ta rue Diuzi bisaqueꞌ itzaꞌn. Bisaqueꞌ itzaꞌn ca unëꞌ huenëꞌ. Lëscanꞌ bisaqueꞌ itzaꞌn ca bguꞌuntenëꞌ laohuëꞌ cuinnëꞌ huenëꞌ. Bisiꞌ Diuzi yëꞌ. Danꞌ canaꞌ rue Diuzi, lenaꞌ uxelaꞌadyiꞌn raꞌo taz̃e. Canaꞌ raca quiero, benꞌ rnaba lao Diuzi, ta huia inaꞌnëꞌ raꞌo. Canaꞌ raca quiero, benꞌ rzudyiꞌilë Diuzi, nuz̃elaꞌadyiꞌro hue Diuzi quiero cabëꞌ unëꞌ huenëꞌ quiero. \v 19 Naca seguro quiero lao Diuzi cabëꞌ naca seguro quie nu barco nerio len tu guíba naca ziꞌi gula, bisaqueꞌ udyiga be len tzalaꞌla. Canaꞌ naca quiero huazaqueꞌ yeyuꞌutero hasta ga zu Diuzi guibá. \v 20 Lëganꞌ naꞌ naca ga uyuꞌu Jesús, psalonëꞌ neza quiero cuenda saqueꞌ yeyuꞌurëro ga beyuꞌunëꞌ guibá. Canaꞌ naca quie Jesús, naquëꞌ pxuzi rnabëꞌra quiero tuzioli cabëꞌ pxuzi guca Melquisedec dza naꞌ. \c 7 \s1 Naca Jesús pxuzi ca pxuzi guca Melquisedec \p \v 1 Lëbenꞌ lao Melquisedec guquëꞌ rey quie ciudad Salem. Lëscanꞌ guquëꞌ pxuzi, benꞌ rue mandado quie Diuzi quiero, benꞌ zu sibi. Naꞌ cati bedyin Abraham, uyoguëꞌ lao dila, bënëꞌ gan lao yaca rey. Caora naꞌ bro Melquisedec ptilëꞌ lëbëꞌ bëlaꞌiyanëꞌ lëbëꞌ. \v 2 Naꞌ bëꞌ Abraham Melquisedec tu cueꞌna quie lao chi cueꞌ yugulu ta bënëꞌ gan uyoguëꞌ lao dila. Naꞌra cabëꞌ laohuëꞌ, laohuëꞌ Melquisedec, ta inaro xtiꞌidzaꞌro: “Benꞌ naca rey, benꞌ rue ta yuꞌu niꞌa xnezi.” Lëscanꞌ como guquëꞌ rey quie ciudad Salem, ta inaro xtiꞌidzaꞌro: “Yelaꞌ ruelaꞌiya quie Diuzi”, quie lenaꞌ rnërë laohuëꞌ xtiꞌidzaꞌro: “Benꞌ naca rey, benꞌ rue yelaꞌ ruelaꞌiya quie Diuzi.” \v 3 Lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi birguixogueꞌn raꞌo quie xuzi z̃naꞌnëꞌ, ni quie xuzixtaꞌonëꞌ. Birguixogueꞌn quie dza golonëꞌ, ni quie dza gutinëꞌ. Naquëꞌ ca que z̃iꞌi Diuzi, naquëꞌ pxuzi tuzioli. \p \v 4 Naꞌra ulehuecara pensari ca tu benꞌ belao naca Melquisedec. Pues hasta cuin xuzixtaꞌoro Abraham bëꞌnëꞌ lëbëꞌ tu cueꞌna quie lao chi cueꞌ yugulu ta bënëꞌ gan uyoguëꞌ lao dila. \v 5 Naꞌra cabëꞌ na lëꞌë guichi ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés dza naꞌte, rguixogueꞌn quie yaca pxuzi, benꞌ naca familia quie xuzixtaꞌoro Leví. Ruen mandado ta uquiz̃ujëꞌ yaca benꞌ Israel tu cueꞌna quie lao chi cueꞌ quie ta de quiejëꞌ, baꞌalaꞌcazi benꞌ yedyi quiejëꞌ, baꞌalaꞌcazi benꞌ naca z̃iꞌisuba Abraham cabëꞌ lëjëꞌ. \v 6 Pero Melquisedec, baꞌalaꞌcazi binaquëꞌ familia quie xuzixtaꞌoro Leví, bëꞌ Abraham lëbëꞌ tu cueꞌna quie lao chi cueꞌ ta de quienëꞌ. Naꞌ bëlaꞌiya Melquisedec Abraham, benꞌ begaꞌnlë Diuzi diꞌidzaꞌ ta yez̃e z̃iꞌisubanëꞌ. \v 7 Naꞌra tabalacazi naꞌ nacara belao benꞌ ruelaꞌiya quele ca benꞌ raca laꞌiya. \v 8 Pues ca naca quie yaca pxuzi, benꞌ napa dyin uquiz̃ujëꞌ tu cueꞌna quie lao chi cueꞌ ta de quie benꞌ Israel, cati beyudyi dza quiejëꞌ gutijëꞌ. Pero ca naca quie Melquisedec, rnën quienëꞌ lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi ca quie benꞌ nezu bineyudyi dza quie. \v 9 Lëscanꞌ quie Leví, benꞌ pquiz̃u tu cueꞌ quie lao chi cueꞌna ta de quie benꞌ Israel dza naꞌ, baꞌalaꞌcazi binesuëꞌ lao yedyi layu caora uzu Melquisedec, huazaqueꞌ inaro bëꞌrënëꞌ Melquisedec tu cueꞌ quie lao chi cueꞌna ta de quienëꞌ caora bedila xuzixtaꞌonëꞌ Abraham Melquisedec tu neza, naꞌ bëꞌnëꞌ lëbëꞌ tu cueꞌ quie lao chi cueꞌna ta de quienëꞌ. \v 10 Canaꞌ huazaqueꞌ inaro como danꞌ caora naꞌ cati bedila Abraham Melquisedec tu neza, nenuꞌa Abraham Leví luꞌu cuerpo quienëꞌ, nenaca Leví forma quie bini luꞌu cuerpo quie Abraham, ta inaro nenaca Leví benꞌ zagalora, benꞌ gaca z̃iꞌisuba Abraham dza zazaꞌra. \p \v 11 Lao naꞌa yaca pxuzi, benꞌ naca familia quie Leví, uz̃iꞌ yaca benꞌ Israel ley quie Diuzi. Lëyaca pxuzi naꞌ nacajëꞌ z̃iꞌisuba xuzixtaꞌoro Aarón. Naꞌra chi tali huaca hue yaca pxuzi naꞌ ta bigataꞌ dulaꞌ xquia quie ja benꞌ nao ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés, naꞌra birnaban guida benꞌ tula, benꞌ gaca pxuzi cabëꞌ pxuzi gaca Melquisedec. \v 12 Cati yetzaꞌ quie pxuzi, lëscanꞌrë decazide yetzaꞌn quie ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés. \v 13 Naꞌra quie Señor quiero, rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi naquëꞌ pxuzi ca guca Melquisedec pxuzi. Pero binaca Señor quiero familia quie xuzixtaꞌoro Leví. Naquëꞌ familia quie ni tu benꞌ biguca pxuzi. \v 14 Dyëꞌëdi neziro naca Señor quiero familia quie xuzixtaꞌoro Judá. Naꞌ biuna Moisés gaca pxuzi benꞌ naca familia quie Judá. \p \v 15 Lenaꞌ reyaꞌalaꞌ tzioñeꞌero dyëꞌëdi cati ineziro babida tu pxuzi cubi, benꞌ naca pxuzi cabëꞌ pxuzi guca Melquisedec. \v 16 Binaca Jesús pxuzi nun quie ley quie Moisés ga rguixogueꞌn nu familia quie benꞌ Israel reyaꞌalaꞌ gaca pxuzi, dechanꞌ naca Jesús pxuzi nun quie biyeyudyi yedu yelaꞌ huaca quienëꞌ, tuzioli sunëꞌ. \v 17 Porque cani una Diuzi rëbinëꞌ Jesús: \q1 Luëꞌ nacoꞌ pxuzi tuzioli, ca guca Melquisedec pxuzi, canaꞌ nacoꞌ pxuzi. \m Canaꞌ una Diuzi dza naꞌ. \v 18 Quie lenaꞌ beyula mandamiento udixu Diuzi dza naꞌ como danꞌ bira ben dyin. \v 19 Pues binapa ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés fuerza valor ta gaohue quiero cuenda saqueꞌ huelë Diuzi raꞌo tuz̃e. Pero lao laza ley naꞌ, dera ta nacara dyaꞌa quiero. Pues nacara dyaꞌa quiero chi sudyiꞌilëro Cristo ta gaohue quiero cuenda saqueꞌ huelë Diuzi raꞌo tuz̃e. \p \v 20 Bgunte Diuzi cuinnëꞌ dza cati bdëꞌnëꞌ Cristo gaquëꞌ pxuzi. \v 21 Cati bdëꞌ Diuzi benꞌ gaca pxuzi dza naꞌte, bibguntenëꞌ cuinnëꞌ ta gaca benꞌ bdëꞌnëꞌ pxuzi. Pero cati bdëꞌ Cristo gaquëꞌ pxuzi, bguntenëꞌ cuinnëꞌ unëꞌ quie Cristo cabëꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya cani: \q1 Bgunte Diuzi cuinnëꞌ, bibetzaꞌnëꞌ, huenëꞌ ca unëꞌ huenëꞌ, unëꞌ: \q1 “Luëꞌ nacoꞌ pxuzi tuzioli, ca guca Melquisedec pxuzi, canaꞌ nacoꞌ pxuzi.” \m Canaꞌ una Diuzi. \v 22 Nun quie bgunte Diuzi canaꞌ, quie lenaꞌ naca cuenda quie Cristo ta uzunëꞌ diꞌidzaꞌ huenëꞌ cabëꞌ diꞌidzaꞌ begaꞌntzaꞌolë Diuzi raꞌo tacubi. Lëdiꞌidzaꞌ naꞌ nacaran huen ca diꞌidzaꞌ begaꞌntzaꞌolënëꞌ benꞌ unitaꞌ tiempote. \v 23 Benꞌ zë gucajëꞌ pxuzi quie benꞌ Israel tiempote, pero cati bdyin dza quiejëꞌ gutijëꞌ, begaꞌn benꞌ tula lao lazajëꞌ. \v 24 Pero como bigati Jesús, tuzioli naquëꞌ pxuzi, ganura yegaꞌn gaca pxuzi lao lazanëꞌ. \v 25 Quie lenaꞌ huazaqueꞌ uselanëꞌ raꞌo yeyoro guibá tuzioli. Nacaro benꞌ nuelë Diuzi tuz̃e nun quie rue quiero quie Cristo. Lenaꞌ nacan tali, como danꞌ tuzioli neban Cristo tu ulidzëꞌ Diuzi tanun quiero. \p \v 26 Cani naca quie Jesús: Naquëꞌ pxuzi rnabëꞌra quiero, naquëꞌ benꞌ laꞌiya, bide ni tu dulaꞌ xquia quienëꞌ. Netzaꞌ quienëꞌ, binaca quienëꞌ ca naca quie benꞌ rue dulaꞌ xquia. Zuëꞌ guibá ga naquëꞌ benꞌ balaꞌanatzegue. \v 27 Binaca quie Cristo cabëꞌ naca quie yaca los demás pxuzi rnabëꞌra. Yugu dza rnaban gutijëꞌ yaca bia guixiꞌ udyiajëꞌbaꞌ lao ruꞌaba nacabaꞌ gun quie Diuzi. Tanëro rnaban gutijëꞌ tubaꞌ udyiajëꞌbaꞌ lao ruꞌaba ta yez̃i dulaꞌ xquia quiejëꞌ cuinjëꞌ. Naꞌtera gutijëꞌ itubaꞌ udyiajëꞌbaꞌ lao ruꞌaba ta yez̃i dulaꞌ xquia quie ja benꞌ Israel. Pero netzaꞌ cabëꞌ bë Cristo. Tu lasazi gutinëꞌ guquëꞌ cuinnëꞌ gun quie Diuzi ta yez̃i dulaꞌ xquia quie yaca benëchiꞌ. \v 28 Con ca naca ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés, bdëꞌ Diuzi benꞌ gaca pxuzi rnabëꞌra. Pero como nacajëꞌ benëꞌzi, decazi dulaꞌ xquia quiejëꞌ. Pero netzaꞌ cabëꞌ bë Diuzi cati bdëꞌnëꞌ z̃iꞌinëꞌ gaquëꞌ pxuzi. Beyudyi pcaꞌnnëꞌ ley quienëꞌ lao naꞌa Moisés, naꞌra bguntenëꞌ cuinnëꞌ bdëꞌnëꞌ z̃iꞌinëꞌ gaquëꞌ pxuzi rnabëꞌra. Naca z̃iꞌinëꞌ pxuzi rnabëꞌra, benꞌ lilaꞌadyiꞌ tuzioli. \c 8 \s1 Naca Jesús benꞌ zëlë raꞌo lao Diuzi \p \v 1 Pero ta nacaran belao inandoꞌ leꞌe, nacan caniga: Zu tu pxuzi rnabëꞌra quiero. Lëbëꞌ reꞌnëꞌ zaquëꞌ yebë ga reꞌ Diuzi guibá. \v 2 Ga ruenëꞌ dyin quie pxuzi luꞌu idaoꞌ zu guibá nacan dugalo ta bë Diuzi, quele ta bë ja benëꞌ. \v 3 Naꞌ bdëꞌ Diuzi ja benꞌ gaca pxuzi rnabëꞌra cuenda gutijëꞌ yaca bia guixiꞌ udyiajëꞌbaꞌ lao ruꞌaba gacabaꞌ gun quie Diuzi. Naꞌ quie Jesucristo guquëꞌ cuinnëꞌ gun quie Diuzi. Guca quienëꞌ ca quie benꞌ bdyia cuine lao ruꞌaba gaca gun quie Diuzi dza cati gutinëꞌ lëꞌë yaga cruzo. \v 4 Chi lëbëꞌ nezuëꞌ lao yedyi layu, bihuenëꞌ dyin cabëꞌ dyin rue pxuzi como danꞌ zu benꞌ naca pxuzi, benꞌ rudyia gun quie Diuzi lao ruꞌaba como ca rnën lëꞌë guichi ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés. \v 5 Pero cabëꞌ ruejëꞌ, ruejëꞌ dyin quie pxuzi, cabëꞌ naꞌ naca quiejëꞌ ca quie tu copia ta uluꞌezin quie idaoꞌ ta zu guibá. Neziro naca quiejëꞌ ca quie copia como danꞌ cati ilëꞌëtiꞌzi rdziogue sulao Moisés huenëꞌ idaoꞌ de laꞌariꞌ, caora naꞌ una Diuzi gudyinëꞌ lëbëꞌ: “Unaꞌ dyëꞌëdi, bë idaoꞌ de laꞌariꞌ con ca bluꞌenaꞌ luëꞌ dza naꞌ cati ptilaꞌ luëꞌ lao yaꞌa.” Canaꞌuna Diuzi gudyinëꞌ Moisés. \v 6 Pero Cristo, benꞌ naca pxuzi rnabëꞌra quiero, nacaran belao dyin quie pxuzi ruenëꞌ, como danꞌ naquëꞌ benꞌ zëlë raꞌo, benꞌ rute diꞌidzaꞌ quiero lao Diuzi con ca begaꞌntzaꞌolë Diuzi raꞌo tacubi ta nacaran huenra. \p \v 7 Canaꞌ naca quiero como danꞌ chi tali birdziogue gaohue cabëꞌ begaꞌntzaꞌolë Diuzi benꞌ unitaꞌ tiempote, naꞌra biben zi dza naꞌ yegaꞌntzaꞌolë Diuzi raꞌo tacubi. \v 8 Pero blëꞌë Diuzi bibë quieyaquëꞌ diꞌidzaꞌ begaꞌntzaꞌolë Diuzi lëjëꞌ. Quie lenaꞌ rnën quiejëꞌ lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi caniga: \q1 Cani una Diuzi: \q1 Huadyin dza yegaꞌntzaꞌoliaꞌ yaca benꞌ Israel len benꞌ laguedyijëꞌ benꞌ Judá tacubi. \q1 \v 9 Huetzaꞌ cabëꞌ diꞌidzaꞌ begaꞌntzaꞌoliaꞌ xuzixtaꞌojëꞌ dza naꞌ cati gucaliaꞌ uliogaꞌ xuzixtaꞌojëꞌ nación Egipto ga uz̃acaziꞌyaquëꞌ. \q1 Bibë quie xuzixtaꞌojëꞌ diꞌidzaꞌ ca diꞌidzaꞌ begaꞌntzaꞌoliaꞌ lëjëꞌ. \q1 Quie lenaꞌ apsanlaꞌadyaꞌ lëjëꞌ. \q1 \v 10 Cani naca diꞌidzaꞌ yegaꞌntzaꞌoliaꞌ benꞌ Israel tacubi cati idyin dza bira usanlaꞌadyaꞌ xuzixtaꞌojëꞌ: \q1 Udziꞌajëꞌ pensari quiaꞌ luꞌu guicho laxtaꞌojëꞌ. \q1 Naꞌra nëꞌëdiꞌ gacaꞌ Diuzi quiejëꞌ, naꞌ lëjëꞌ gacajëꞌ benꞌ quiaꞌ. \q1 \v 11 Bira inaban uxiꞌidzeꞌjëꞌ quie quiejëꞌ ca naca quiaꞌ. \q1 Ni laguedyijëꞌ, ni bichijëꞌ, bira inaban uxiꞌidzeꞌjëꞌ lëjëꞌ cuenda huebëꞌjëꞌ nëꞌëdiꞌ, como danꞌ yugulujëꞌ huebëꞌjëꞌ nëꞌëdiꞌ desde benꞌ gula hasta xcuidiꞌ. \q1 \v 12 Hueziꞌz̃iaꞌ dulaꞌ xquia quiejëꞌ, bira yezaꞌlaꞌadyaꞌ quie dulaꞌ xquia quiejëꞌ. \m Canaꞌ una Diuzi. \v 13 Naꞌ cati una Diuzi yegaꞌntzaꞌolënëꞌ raꞌo tacubi, canaꞌ unëꞌ como danꞌ bira hue dyin cabëꞌ begaꞌntzaꞌolënëꞌ benꞌ unitaꞌ tiempote. Naꞌra tu ta bira huen dyin banacan tagula, baruen bago yeyudyi yedu quien. \c 9 \s1 Ni rnën quie tu idaoꞌ zu lao yedyi layu, len itun zu guibá \p \v 1 Naꞌra cabëꞌ naca diꞌidzaꞌ begaꞌntzaꞌolë Diuzi xuzixtaꞌoro dza naꞌ, unënan cabëꞌ reꞌen Diuzi hue ja pxuzi luꞌu tu idaoꞌ de laꞌariꞌ ta zu lao yedyi layu ga uyonlaꞌadyiꞌjëꞌ lëbëꞌ. \v 2 Lëidaoꞌ naꞌ nacan caniga. Tanëro zu tu cuarto laonan Lato Naca Laꞌiya. Lëluꞌunan naꞌ zu tu candelero. Naꞌ zërë tu mesa ga dyia yëta xtila naca laꞌiya. \v 3 Ga beyudyi tu cuarto zu tanëro, naꞌ zë itu laꞌariꞌ. Naꞌ xcuꞌudzu laꞌariꞌ naꞌ zu itu cuarto laona Lato Naca Laꞌiyatzegue. \v 4 Naꞌra lëluꞌu cuarto naꞌ zu tu mesa daoꞌ ga ruzeijëꞌ yalo. Lëscanꞌ zu tu caja ga yuꞌu diꞌidzaꞌca diꞌidzaꞌ begaꞌntzaꞌolë Diuzi xuzixtaꞌoro. Lëcaja naꞌ duz̃ete lëꞌën zu ta naca belaozi oro. Naꞌ luꞌu caja naꞌ zu tu yesoꞌ de oro ga yuꞌu yëta xtila laona maná. Lëzi luꞌu caja naꞌ yuꞌu xaga quie Aarón ta bebeꞌz̃iꞌine. Lëzi luꞌu caja naꞌ yuꞌu tu yo taꞌa ganꞌ bzu Diuzi chi mandamiento quienëꞌ. \v 5 Naꞌra lao caja zu chopa figura quie ángel laojëꞌ querubines. Gatzo laoꞌ ga zë ángel, naꞌ raca titiꞌ cabëꞌ raca titiꞌ ga zu Diuzi. Naꞌra rzë ángel xilajëꞌ lao caja naꞌ ga bzio pxuzi rnabëꞌra ren quie bia naca gun quie Diuzi cuenda yeziꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia quie benꞌ Israel. Pero denaꞌzi, bihueꞌro diꞌidzaꞌ zë cabëꞌ ta guca luꞌu idaoꞌ de laꞌariꞌ dza naꞌ. \p \v 6 Pues canaꞌ bëjëꞌ quie luꞌu idaoꞌ de laꞌ ariꞌ. Yugu dza uyuꞌu benꞌ naca pxuzi luꞌu cuarto nëro quie idaoꞌ de laꞌariꞌ ta huenëꞌ dyin ca naca dyin quie pxuzi de quienëꞌ huenëꞌ. \v 7 Naꞌra cuarto urupe luꞌu idaoꞌ de laꞌariꞌ, naꞌ ruꞌu tuzi benꞌ naca pxuzi rnabëꞌra tu lasazi tu iza. Bëꞌ tzuꞌunëꞌ luꞌu cuarto urupe, naꞌ ruen zi quienëꞌ huaꞌanëꞌ ren quie bia guixiꞌ naca gun quie Diuzi ta bzioguëꞌn lao caja ga yuꞌu tu yo taꞌa ganꞌ bzu Diuzi chi mandamiento quienëꞌ cuenda yeziꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia quienëꞌ cuinnëꞌ. Naꞌtera bziorënëꞌ ren tatula quie itu bia guixiꞌ ta yeziꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia quie benꞌ yedyi quienëꞌ. \v 8 Naꞌ como canaꞌ bëjëꞌ, lenaꞌ nacan ta bzioñeꞌe Bichi Be quie Diuzi raꞌo de que tu raca nezu idaoꞌ de laꞌariꞌ naca chopa cuarto, bisaqueꞌ tzuꞌu ja benëꞌ luꞌu cuarto naca laꞌiyatzegue, ta inaro bisaqueꞌ tzuꞌuro ga zu Diuzi. \v 9 Yugu cabëꞌ ta bëjëꞌ luꞌu idaoꞌ de laꞌariꞌ nacan tu ejemplo ta uzioñeꞌen raꞌo cabëꞌ naca quiero naꞌa. Laꞌacazi bëtijëꞌ bia guixiꞌ nacabaꞌ gun quie Diuzi, laꞌacazi bziojëꞌ ren quiebaꞌ lao ruꞌaba, biuz̃aqueꞌ yecubin pensari quiejëꞌ ta tzuꞌujëꞌ pensari ca pensari reꞌen Diuzi tzuꞌu benꞌ rionlaꞌadyiꞌ lëbëꞌ. \v 10 Cabëꞌ naca quie yaca bia guixiꞌ naca gun quie Diuzi bëti ja pxuzi, lenaꞌ rguixogueꞌn quie ta gaoro len ta yoꞌoro. Rguixogueꞌn quie ta huero yëri cuinro lao Diuzi conlë nisa. Yugu len rguixogueꞌn quie bëꞌëlaꞌ z̃ubaꞌ quiero cabëꞌ rnabëꞌn raꞌo hasta dza cati yetzaꞌ Diuzi len. \p \v 11 Pero naꞌa babida Cristo. Naquëꞌ pxuzi rnabëꞌra quiero. Bënëꞌ quiero guca tahuen quiero con cabëꞌ baraca quiero naꞌa. Ca naca luꞌu idaoꞌ ga zu Cristo guibá ruenëꞌ dyin quie pxuzi, nacaran huenra, nacaran dugalo idaoꞌ. Binaca idaoꞌ bë benëꞌ, ta inaro binaca idaoꞌ zu lao yedyi layu. \v 12 Naꞌra cati uyuꞌu Cristo luꞌu cuarto urupe ga naca laꞌiyatzegue, cala biꞌanëꞌ ren quie chibo ni ren quie bëdyihuagadaoꞌ, dechanꞌ ren quienëꞌ cuinnëꞌ biꞌanëꞌ. Canaꞌ bënëꞌ quiero yuguluro, uyuꞌunëꞌ tu lasazi luꞌu cuarto urupe ga naca laꞌiyatzegue, bënëꞌ gan gataꞌ yelaꞌ neban quiero tuzioli. \v 13 Naꞌra tali naꞌ de fuerza valor quie ren quie bëdyihuaga len ren quie chibo ta uzio ja pxuzi len ta yeyuen yëri lao Diuzi yaca benꞌ uditulë ta naca z̃udyi. Lëscanꞌ de fuerza valor quie de quie tu bëdyihuagadaoꞌ, bia bzeijëꞌ lao ruꞌaba ta uziojëꞌn lao benëꞌ ta yeyuen lëjëꞌ yëri lao Diuzi. Pero quie bëꞌëlaꞌ z̃ubaꞌzi quiejëꞌ huazuen huen lëjëꞌ yëri lao Diuzi. Biuz̃aqueꞌn yeyuen yëri pensari quiejëꞌ lao Diuzi. \v 14 Pero dera mazara fuerza valor quie ren quie Cristo. Du racalë Bichi Be quie Diuzi lëbëꞌ, psedyinnëꞌ cuinnëꞌ guquëꞌ tu gun quie Diuzi ca naca bia guixiꞌ guti ja pxuzi gun quie Diuzi. Pero naca Cristo gun quie Diuzi ta dyaꞌatzegue, ta bidyia ni tu nidyiꞌ. De fuerza valor quie ren quienëꞌ yeyuen yëri pensari quiero lao Diuzi ta bira inao dulaꞌ xquia quiero raꞌo, naꞌ tzionlaꞌadyiꞌro lëbëꞌ, benꞌ neban tuzioli. \p \v 15 Quie lenaꞌ naca Cristo benꞌ zëlë raꞌo, benꞌ rute diꞌidzaꞌ quiero lao Diuzi con cabëꞌ naca diꞌidzaꞌ begaꞌntzaꞌolë Diuzi raꞌo tacubi. Nun quie guti Cristo lëꞌë yaga cruzo, de lato ta yeziꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia quie ja benꞌ unitaꞌ dza naꞌ, benꞌ xuzixtaꞌoro, benꞌ begaꞌntzaꞌolë Diuzi tanëro. Lëscanꞌ nun quie guti Cristo lëꞌë yaga cruzo, de lato ta hueꞌ Diuzi lëjëꞌ yelaꞌ neban tuzioli, ta inaro benꞌ bdëꞌnëꞌ gaca benꞌ quienëꞌ. Hueꞌ Diuzi lëjëꞌ yelaꞌ neban tuzioli con cabëꞌ begaꞌnlënëꞌ lëjëꞌ diꞌidzaꞌ dza naꞌ. \v 16 Caora de tu acta de cancelación, solamente cati gatira benꞌ ulisa acta, naꞌtera hue dyin acta naꞌ. \v 17 Tu neneban benꞌ ulisa acta, bisaqueꞌ quisi benꞌ tula ta de quienëꞌ. Pero cati agutinëꞌ, naꞌra huazaqueꞌ quisijëꞌ ta de quienëꞌ según cabëꞌ nan lëꞌë guichi. \v 18 Pues lente diꞌidzaꞌ begaꞌntzaꞌolë Diuzi xuzixtaꞌoro tanëro, ben zi ulatojëꞌ ren ta uluꞌen rue diꞌidzaꞌ naꞌ lëjëꞌ mandado. \v 19 Dza naꞌ udixogueꞌ Moisés lao ja benꞌ Israel cabëꞌ naca yugu mandamiento pcaꞌn Diuzi lao naꞌanëꞌ. Naꞌtera ude beyudyi naꞌ, uz̃iꞌnëꞌ tu z̃iꞌilaꞌ z̃na len tu tacaꞌ yaga laona hisopo, naꞌ psebisanëꞌ len luꞌu nisa nequixi ren quie bëdyihuagadaoꞌ len ren quie chibo. Naꞌra bzionëꞌn lao guichi ley quie Diuzi. Lëscanꞌ bzionëꞌn lao ja benꞌ Israel. \v 20 Caora naꞌ una Moisés gudyinëꞌ lëjëꞌ: “Lëren niga nacan ta uluꞌen raꞌo de que diꞌidzaꞌ naꞌ ruen raꞌo mandado. Nacan diꞌidzaꞌ begaꞌntzaꞌolë Diuzi raꞌo.” \v 21 Lëscanꞌ bziorë Moisés ren luꞌu idaoꞌ de laꞌariꞌ lente ta de luꞌuna. \v 22 Según cabëꞌ na lëꞌë guichi ley quie Diuzi, casi yugu ta de quiejëꞌ, bisaqueꞌ gacan yëri lao Diuzi chi bibzio pxuzi ren laona. Pues ta yeziꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia quiejëꞌ, ruen zi ilato ren. \s1 Naca Cristo gun quie Diuzi gutinëꞌ udubanëꞌ dulaꞌ xquia quie ja benëꞌ \p \v 23 Ben zi dza naꞌ guti ja pxuzi yaca bia guixiꞌ udyiajëꞌbaꞌ lao ruꞌaba ca gun quie Diuzi cuenda yeyuen yëri idaoꞌ de laꞌariꞌ len ta de luꞌuna. Lenaꞌ nacan ca quie copia quie ta de guibá ga zu Diuzi. Pero tacuenda saqueꞌ yeyo benëꞌ guibá ga zu Diuzi, ruen zi gati tu ta zacaꞌ mazara ca yaca bia guixiꞌ. \v 24 Biuyuꞌu Cristo luꞌu idaoꞌ de laꞌariꞌ ta bë ja benëꞌ ta nacan copia quie tu idaoꞌ dugalo zu guibá, dechanꞌ uyuꞌunëꞌ ga zu cuin Diuzi guibá. Naꞌ beyuꞌunëꞌ zuëꞌ naquëꞌ benꞌ zëlë raꞌo, benꞌ rute diꞌidzaꞌ quiero lao Diuzi cuenda gacalënëꞌ raꞌo. \v 25 Naꞌ dza naꞌ uyuꞌu pxuzi rnabëꞌra quie benꞌ Israel luꞌu cuarto naca laꞌiyatzegue tu lasazi lao tu iza ta bzionëꞌ ren binaca ren quienëꞌ lao caja ga yuꞌu ley quie Diuzi. Pero bibë Cristo canaꞌ. Tu lasazi para tuzioli guquëꞌ gun quie Diuzi gutinëꞌ lëꞌë yaga cruzo. \v 26 Chanꞌ bë Cristo cabëꞌ bë pxuzi naꞌ, naꞌra ruen zi gati Cristo tazë lasa desde dza cati udixu Diuzi yedyi layu. Pero binacan canaꞌ. Cani nacan naꞌadza dza ruen bago iyudyi yedu quie yedyi layu: Babida Cristo lao yedyi layu guquëꞌ gun quie Diuzi gutinëꞌ lëꞌë yaga cruzo tu lasazi para tuzioli ta udubanëꞌ dulaꞌ xquia quie yugulu benëchiꞌ. \v 27 Porque cabëꞌ una Diuzi huenëꞌ quie ja benëꞌ, unëꞌ tanëro idyin dza gatijëꞌ, pero tu lasazi, naꞌtera ichuguli Diuzi quiejëꞌ. \v 28 Lëscanꞌ quie Cristo, tanëro guquëꞌ gun quie Diuzi gutinëꞌ lëꞌë yaga cruzo, pero tu lasazi gutinëꞌ, naꞌ udubanëꞌ dulaꞌ xquia quie benꞌ zë gula. Naꞌtera yeguidëꞌ tatula, pero cala ta cubanëꞌ dulaꞌ xquia quie ja benëꞌ, denꞌ ta uselanëꞌ nu benꞌ rbeza ja lëbëꞌ yeguidëꞌ. \c 10 \p \v 1 Porque naca ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés tiempote ca quie tu ta uluꞌen raꞌo cabëꞌ una Diuzi bi huenëꞌ ta huenëꞌ dyaꞌa quiero dza zazaꞌra. Binaca ley naꞌ mero tadyaꞌa reꞌen Diuzi huenëꞌ quiero. Derla tadyaꞌa reꞌen Diuzi huenëꞌ quiero. Bide fuerza valor quie ley naꞌ ta yeyuen benëꞌ yëri lao Diuzi, baꞌalaꞌcazi bëtijëꞌ bia guixiꞌ, bia naca gun quienëꞌ, bziojëꞌ ren quiebaꞌ lao ruꞌaba lao tu iza huio. \v 2 Chi tali huaca yeyuejëꞌ cuinjëꞌ yëri lao Diuzi nun quie danꞌ bëtijëꞌ tu bia guixiꞌ, bia naca gun quie Diuzi, bira inaban gutijëꞌ bia tula. Pues chi tali abeduba dulaꞌ xquia quiejëꞌ tuzioli, bira idëbijëꞌ chi napajëꞌ dulaꞌ xquia. \v 3 Pero cati bëtijëꞌ bia guixiꞌ, bia naca gun quie Diuzi, bziojëꞌ ren quiebaꞌ lao ruꞌaba lao tu iza huio, lenaꞌ nacan ta yezaꞌlaꞌadyiꞌjëꞌ napajëꞌ dulaꞌ xquia. \v 4 Canaꞌ nacan como danꞌ bisaqueꞌ yeduba dulaꞌ xquia quie benëꞌ conlë ren quie bëdyihuaga, o conlë ren quie chibo. \p \v 5 Quie lenaꞌ cati bida Cristo lao yedyi layu unëꞌ gudyinëꞌ Diuzi: \q1 Bisuloꞌ gusto caora cati guti ja benëꞌ bia guixiꞌ, bia naca gun quioꞌ, udyiajëꞌbaꞌ lao ruꞌaba, chi bihue quiejëꞌ cabëꞌ naoꞌ. \q1 Pero babzaloloꞌ benloꞌ tu cuerpo quiaꞌ ta taꞌ lao yedyi layu hue quiaꞌ cabëꞌ naoꞌ. \q1 \v 6 Biraxeloꞌ ca ruejëꞌ gutijëꞌ bia guixiꞌ naca gun quioꞌ, udyiajëꞌbaꞌ lao ruꞌaba uzeijëꞌbaꞌ cuenda yeduba dulaꞌ xquia quiejëꞌ, chi bihue quieyaquëꞌ cabëꞌ naoꞌ. \q1 \v 7 Quie lenaꞌ agudyaꞌ luëꞌ dza naꞌ: \q1 “Ni zuaꞌ, zuaꞌ dispuesto hue quiaꞌ cabëꞌ reꞌenloꞌ luëꞌ, Diuzi. \q1 Cabëꞌ rguixogueꞌn quiaꞌ nëꞌëdiꞌ lëꞌë guichi laꞌiya quioꞌ, canaꞌ huaꞌ, hue quiaꞌ diꞌidzaꞌ quioꞌ.” \m Canaꞌ una Cristo dza naꞌ. \v 8 Tanëro rguixogueꞌn quie Diuzi de que biraxenëꞌ hueꞌ ja benëꞌ tu gun quienëꞌ, nica raxenëꞌ gutijëꞌ bia guixiꞌ gaca gun quienëꞌ, nica raxenëꞌ udyiajëꞌ bia guixiꞌ lao ruꞌaba uzeijëꞌbaꞌ cuenda yeduba dulaꞌ xquia quiejëꞌ, chi bihue quieyaquëꞌ xtiꞌidzëꞌ. Biraxe Diuzi huejëꞌ canaꞌ, baꞌalaꞌcazi canaꞌ rnabëꞌn lëꞌë guichi ley quie Diuzi ta huejëꞌ. \v 9 Quie lenaꞌ rnën rnan cani: “Ni zuaꞌ, zuaꞌ dispuesto hue quiaꞌ cabëꞌ reꞌenloꞌ luëꞌ, Diuzi.” Canaꞌ udixogueꞌnëꞌ raꞌo bira zacaꞌn cabëꞌ bë ja benꞌ unitaꞌ tiempote bëtijëꞌ bdyiajëꞌ bia guixiꞌ lao ruꞌaba. Lao laza lenaꞌ udixu Diuzi ta naca tacubi cati guti Cristo lëꞌë yaga cruzo, guquëꞌ gun quie Diuzi, bë quienëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 10 Banuelaꞌiya Diuzi raꞌo nun quie bzu Jesucristo diꞌidzaꞌ ca mandado una Diuzi huenëꞌ caora cati psedyinnëꞌ cuinnëꞌ, guquëꞌ gun quie Diuzi, gutiëꞌ lëꞌë yaga cruzo tu lasazi para tuzioli. \p \v 11 Yugu dza rzë yaca pxuzi quie benꞌ Israel ruejëꞌ cabëꞌ dyin napajëꞌ quie idaoꞌ. Yugu dza rutijëꞌ bia guixiꞌ rudyiajëꞌbaꞌ lao ruꞌaba ruzeijëꞌbaꞌ, laꞌacazi conlë lëbaꞌ biyeduba dulaꞌ xquia quie benꞌ Israel. \v 12 Pero Jesucristo guquëꞌ gun quie Diuzi gutinëꞌ lëꞌë yaga cruzo ta yeduba dulaꞌ xquia quie ja benëꞌ tu lasazi para tuzioli. Naꞌtera yereꞌnëꞌ zaquëꞌ yebë ga reꞌ Diuzi guibá. \v 13 Naꞌ zuëꞌ rbezanëꞌ dza cati hue Diuzi castigo yugulu benꞌ rudie lëbëꞌ. \v 14 Porque danꞌ guquëꞌ gun quie Diuzi, gutinëꞌ lëꞌë yaga cruzo, canaꞌ beyuenëꞌ yëri para tuzioli ja benꞌ bdëꞌ Diuzi gaca benꞌ quienëꞌ. \v 15 Pues nuxelaꞌadyiꞌ Bichi Be quie Diuzi raꞌo de que nacan tali con cabëꞌ unanëꞌ, con cabëꞌ rnan lëꞌë guichi laꞌiya cani: \q1 \v 16 Cani naca diꞌidzaꞌ yegaꞌntzaꞌoliaꞌ benꞌ Israel tacubi cati idyin dza bira usanlaꞌadyaꞌ xuzixtaꞌojëꞌ. \q1 Udziꞌa pensari quiaꞌ luꞌu guicho laxtaꞌojëꞌ. \q1 \v 17 Biyezaꞌlaꞌ adyaꞌ ca naca dulaꞌ xquia quiejëꞌ, nica ca naca tamala babëjëꞌ. \m Canaꞌ una Bichi Be quie Diuzi dza naꞌ. \v 18 Pues cani nacan: Cati abeziꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia quiero, bira ruen zi guti ja pxuzi ja bia guixiꞌ ta naca gun quie Diuzi ta yeziꞌz̃enëꞌ dulaꞌ xquia quiero tatula. \s1 Reyaꞌalaꞌ tzionlaꞌadyiꞌro Diuzi du guicho du laꞌadyiꞌro \p \v 19 Quie lenaꞌ, bichaꞌ, huazaqueꞌ yeyoro ga naca laꞌiyatzegue ga zu Diuzi biidzebiro, porque guti Jesucristo lëꞌë yaga cruzo ulato ren quienëꞌ. \v 20 Huero seguir inaoro neza cubi quiero, porque chi inaoron, canaꞌ gataꞌ yelaꞌ neban quiero tuzioli. Cabëꞌ uyo pxuzi xcuꞌudzu laꞌariꞌ ga naca laꞌiyatzegue dza naꞌ, canaꞌ huazaqueꞌ yeyoro ga zu Diuzi nun quie psalo Cristo neza cubi quiero cati gutinëꞌ lëꞌë yaga cruzo. \v 21 Naca Jesús pxuzi rnabëꞌra quiero. Naquëꞌ benꞌ rnabëꞌra lao yugulu ja benꞌ nao xnezëꞌ. \v 22 Quie lenaꞌ reyaꞌalaꞌ tzionlaꞌadyiꞌro Diuzi du guicho du laꞌadyiꞌro sudyiꞌilëroguëꞌ yugo dza. Lëbëꞌ beyuenëꞌ yëri guicho laxtaꞌoro. Canaꞌ neziro dyëꞌëdi baoz̃iꞌz̃enëꞌ quie dulaꞌ xquia quiero, gabira dulaꞌ xquia quiero de. Nacaro yëri lao Diuzi ca quie benꞌ bagozo yao len nisa yëri gula. \v 23 Huero seguir biusanlaꞌadyiꞌro hue quiero quie Diuzi, rbezaro dyëꞌëdi dza cati hue Diuzi quiero cabëꞌ unëꞌ huenëꞌ quiero, como danꞌ uzucazi Diuzi diꞌidzaꞌ cabëꞌ diꞌidzaꞌ begaꞌnlënëꞌ raꞌo. \v 24 Reyaꞌalaꞌ hueꞌlëro laguedyiro, benꞌ nao xneza Cristo, diꞌidzaꞌ z̃elaꞌadyiꞌ ta gacalërojëꞌ ta idyëꞌëjëꞌ benëꞌ huejëꞌ puro ta yuꞌu niꞌa xnezi. \v 25 Bireyaꞌalaꞌ usanro yeduparo tzionlaꞌadyiꞌro Diuzi cabëꞌ naca costumbre quie bala ja benëꞌ, bapsanjëꞌ bira guidajëꞌ dza cati yeduparo. Reyaꞌalaꞌ hueꞌlërojëꞌ diꞌidzaꞌ z̃elaꞌadyiꞌ ta biyeyatijëꞌ como danꞌ baruen bago idyin dza cati yeguida Cristo lao yedyi layu tatula. \p \v 26 Porque cati baneziro con cabëꞌ rna diꞌidzaꞌ li quie Diuzi, pero chi huero seguir huero tamala, naꞌ bisaqueꞌ inaro bineziro tamala. Chi huero canaꞌ, huero seguir huero tamala, naꞌtera bira bide bi hue Diuzi ta yeziꞌz̃enëꞌ dulaꞌ xquia quiero. \v 27 Tuz ta huenëꞌ, huenëꞌ castigo huala gula nu benꞌ rue canaꞌ, tzeijëꞌ lao guiꞌ ta raꞌalaꞌ batzaniꞌ gula ga cuiaguiꞌ benꞌ rue condre Diuzi. \v 28 Naꞌra dza tiempote cati uzu nu benꞌ uruꞌun tzalaꞌla diꞌidzaꞌ ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés, chi uzu nu chopa o nu tzona benꞌ guca testigo, benꞌ nezi tali bë benꞌ naꞌ tamala, caora naꞌ uchuguli yaca benꞌ rnabëꞌ quienëꞌ ta gutijëꞌ lëbëꞌ, bibeyëchiꞌlaꞌadyiꞌjëꞌ biuz̃iꞌz̃ejëꞌ quienëꞌ. \v 29 Pues ¿bica inale quie benꞌ reruꞌun tzalaꞌla z̃iꞌi Diuzi? ¿Bica inale quie benꞌ rutitu lëbëꞌ inajëꞌ: “Bibi zacaꞌ danꞌ gutinëꞌ lëꞌë yaga cruzo ulato ren quienëꞌ”? Nedyëꞌë Bichi Be quie Diuzi yugulu benëꞌ, naꞌra ¿bica inale quie benꞌ rutasi runio Bichi Be quienëꞌ? ¿Quele mazara castigo huala gula reyaꞌalaꞌ gaca quiejëꞌ? Pues bira raxejëꞌ tu ta beyue lëjëꞌ yëri lao Diuzi dza naꞌ. Pues nun quie guti Cristo lëꞌë yaga cruzo ulato ren quienëꞌ, lenaꞌ nezcaziro nacan tali hue Diuzi quiero cabëꞌ tadyaꞌa unëꞌ huenëꞌ quiero. Pues bira raxejëꞌ tu ta beyuen lëjëꞌ yëri lao Diuzi dza naꞌ. \v 30 Dyëꞌëdi neziro Diuzi naꞌ unëꞌ caniga: “Cuenda quiaꞌ naꞌ huaꞌ benëꞌ castigo. Huaguiz̃ugaꞌjëꞌ quie tamala bëjëꞌ.” Lëscanꞌ una Diuzi: “Nëꞌëdiꞌ ichuguliaꞌ quie yaca benꞌ nao xnezaꞌ.” \v 31 Nacan ta idzebitzegue ja benëꞌ cati hue Diuzi lëjëꞌ castigo. \p \v 32 Pero bigalaꞌadyiꞌle cabëꞌ guca quiele dza naꞌ, dza cati zaozulaole unaole xneza Cristo. Dyëꞌëdi uzuele bële gan cabëꞌ tazëdi gula guca quiele bedzagalaotzeguele. \v 33 Pues dza naꞌ ptasi bnio ja benëꞌ leꞌe. Psacajëꞌ bala leꞌe bizinaquezi zacaꞌlao lao ja benꞌ yedyi quiele. Lëscanꞌ ibala leꞌe guca quiele bedzagalaole cabëꞌ bedzagalao laguedyile. \v 34 Dyëꞌëdi beyëchiꞌlaꞌadyiꞌle laguedyile, benꞌ nao xneza Cristo, benꞌ de luꞌu dyiguiba. Lëscanꞌ hasta uzule gusto uzuele bëꞌ uduba ja benëꞌ ta de quiele, como danꞌ nezile dera ta de quiele guibá ta nacara huen gula ta biyeyudyi yedu quie. \v 35 Biusanle sudyiꞌilële Diuzi, porque huataꞌ tadyaꞌa gula guibá quie benꞌ rzudyiꞌilë lëbëꞌ. \v 36 Pues leꞌe bireyaꞌalaꞌ yeyatile huele ca reꞌen Diuzi huele. Canaꞌ idyin dza hue Diuzi tadyaꞌa quiele cabëꞌ unëꞌ huenëꞌ quiele. \v 37 Lenaꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi cani: \q1 Iledaoꞌzi idyin dza cati guida benꞌ guida, pero bitzenëꞌ guidanëꞌ. \q1 \v 38 Nu benꞌ rzudyiꞌilë nëꞌëdiꞌ, gataꞌ yelaꞌ neban quienëꞌ tuzioli. \q1 Pero chi usannëꞌ bira inaonëꞌ xnezaꞌ, bisuaꞌ gusto conlë lëbëꞌ. \m Canaꞌ una Diuzi. \v 39 Pero raꞌo binacaro benꞌ usan, benꞌ bira inao xneza Diuzi. Binacaro benꞌ cuiaguiꞌ tuzioli. Dugalo nacaro benꞌ rue quie quie Diuzi. Nacaro benꞌ sue hue gan gataꞌ yelaꞌ neban quie tuzioli. \c 11 \s1 Cabëꞌ naca quie benꞌ rzudyiꞌilë Diuzi \p \v 1 Cati sudyiꞌilëro Diuzi neziro du guicho du laꞌadyiꞌro huenëꞌ tadyaꞌa quiero cabëꞌ rbezaro huenëꞌ quiero. Lëscanꞌ cati sudyiꞌilëro Diuzi nuz̃elaꞌadyiꞌro nacan tali zuëꞌ rnabëꞌnëꞌ laꞌacazi bisaqueꞌ ilëꞌëroguëꞌ. \v 2 Yaca xuzixtaꞌoro, benꞌ unitaꞌ tiempote, uzu Diuzi gusto conlë lëjëꞌ nun quie bë quieyaquëꞌ quienëꞌ. \p \v 3 Nun quie danꞌ rzudyiꞌilëro Diuzi neziro dyin bë Diuzi bzalonëꞌ bënëꞌ yugulu ta de z̃an guibá tiempote. Conlë fuerza valor quie xtiꞌidzaꞌnëꞌ, canaꞌ gutaꞌn. Conlë ta bisaqueꞌ ilëꞌëro, bënëꞌ bzaloguëꞌ tu ta ilëꞌëro naꞌa. \p \v 4 Nun quie uzudyiꞌilë Abel Diuzi, bëꞌnëꞌ Diuzi tu gun nacara dyaꞌara, quele cabëꞌ naca gun ta bëꞌ bichinëꞌ Caín Diuzi. Quie lenaꞌ blëꞌë Diuzi Abel benꞌ laxtaꞌo yëri, uz̃iꞌnëꞌ gun quienëꞌ. Naꞌra laꞌacazi aguti Abel, nenaquëꞌ tu ejemplo cabëꞌ reyaꞌalaꞌ huero, reyaꞌalaꞌ sudyiꞌilëro Diuzi cabëꞌ uzudyiꞌilë Abel Diuzi. \p \v 5 Nun quie danꞌ uzudyiꞌilë Enoc Diuzi, beziꞌ Diuzi lëbëꞌ zeyoguëꞌ guibá bigutinëꞌ. Nun quie beziꞌ Diuzi lëbëꞌ, bira bedzele yaca benëꞌ lëbëꞌ. Rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi de que tu binesiꞌ Diuzi lëbëꞌ, lega yaxe Diuzi lëbëꞌ cabëꞌ bënëꞌ. \v 6 Chi bisudyiꞌilëro Diuzi, bisaqueꞌ tzaxe Diuzi raꞌo cabëꞌ ruero, porque ta tzionlaꞌadyiꞌro Diuzi, ruen zi galero zunëꞌ, ruen zi galero huenëꞌ tahuen quie nu benꞌ nao xnezëꞌ. \p \v 7 Nun quie danꞌ uzudyiꞌilë Noé Diuzi, bzunëꞌ diꞌidzaꞌ ca diꞌidzaꞌ gudyi Diuzi lëbëꞌ, bënëꞌ tu barco z̃e gula cuenda te ilanëꞌ len yaca familia quienëꞌ como danꞌ gudyi Diuzi lëbëꞌ huaca juicio lao yedyi layu, huaca juicio ca juicio ta binelëꞌëjëꞌ. Nun quie danꞌ uzudyiꞌilë Noé Diuzi, udixogueꞌnëꞌ yaca benꞌ unitaꞌ dza tiempote hue Diuzi lëjëꞌ castigo. Canaꞌ blëꞌë Diuzi Noé benꞌ laxtaꞌo yëri nun quie uzudyiꞌilënëꞌ Diuzi. \p \v 8 Nun quie danꞌ uzudyiꞌilë Abraham Diuzi, bzunëꞌ diꞌidzaꞌ dza cati gudyi Diuzi lëbëꞌ ta uzëꞌë yedyi quienëꞌ zioguëꞌ ga tula ga de layu hueꞌ Diuzi lëbëꞌ gaque quienëꞌ. Baꞌalaꞌcazi binenezinëꞌ ga iseꞌelaꞌ Diuzi lëbëꞌ, pero uzëꞌë zioguëꞌ. \v 9 Nun quie danꞌ uzudyiꞌilë Abraham Diuzi, uzunëꞌ ga de layu una Diuzi hueꞌnëꞌ quienëꞌ, pero uzunëꞌ naꞌ ca quie binaquen quienëꞌ, ca quie benꞌ zu yedyi binaca yedyi quie. Puro luꞌu yuꞌu de laꞌariꞌzi uzunëꞌ. Lëscanꞌ cabëꞌ bë Abraham, canaꞌ bërë z̃iꞌinëꞌ Isaac, canaꞌ bërë z̃iꞌisubanëꞌ Jacob. Lëscanꞌ conlë lëjëꞌ begaꞌnlë Diuzi lëjëꞌ diꞌidzaꞌ huadyin dza hueꞌnëꞌ lëjëꞌ gaque quiejëꞌ layu ga zujëꞌ. \v 10 Canaꞌ bë Abraham, porque ulezanëꞌ dza cati yeyoguëꞌ ga zu Diuzi, ga zu tu yedyi ta biyeyudyi yedu quie, yedyi ta bë cuin Diuzi. \p \v 11 Lëscanꞌ, hasta nigula quienëꞌ Sara, nun quie danꞌ uzudyiꞌilënëꞌ Diuzi, bëꞌ Diuzi lëbëꞌ fuerza gucanëꞌ z̃naꞌ bdaoꞌ, laꞌacazi abgulanëꞌ aode tiempo quienëꞌ ta huaꞌanëꞌ bdaoꞌ. Bzucazi Diuzi diꞌidzaꞌ ca diꞌidzaꞌ begaꞌnlënëꞌ lëbëꞌ, gucalënëꞌ lëbëꞌ ta ilaꞌ tu xcuidiꞌ byu quienëꞌ. \v 12 Lëscanꞌ Abraham, baꞌalaꞌcazi abgulëꞌ banapëꞌ zë iza, baꞌalaꞌcazi ganu z̃iꞌinëꞌ uzu, pero bdyincazi dza golo tu z̃iꞌinëꞌ, biꞌ initaꞌ z̃iꞌisube zë gula. Quie lenaꞌ uzu diꞌidzaꞌ unitaꞌ z̃iꞌisubanëꞌ tazë gula. Nitaꞌjëꞌ ca quie bélo dyia guibá, nitaꞌjëꞌ ca quie yoz̃o reꞌ ruꞌa yao z̃e, bisaqueꞌ ulabaron. Canaꞌ nitaꞌ z̃iꞌisuba Abraham. \p \v 13 Naꞌra lëbenꞌ uzudyiꞌilë Diuzi agutijëꞌ yugulujëꞌ. Binehue Diuzi quiejëꞌ cabëꞌ unanëꞌ huenëꞌ quiejëꞌ, pero como uzudyiꞌilëjëꞌ Diuzi, canaꞌ nuz̃elaꞌadyiꞌjëꞌ idyincazi dza hue Diuzi quiejëꞌ cabëꞌ unanëꞌ huenëꞌ quiejëꞌ. Canaꞌ bedaohuejëꞌ unajëꞌ ca naca pensari quiejëꞌ, unezijëꞌ bisujëꞌ lao yedyi layu tuzioli. \v 14 Quie yaca benꞌ una canaꞌ, ruluꞌen quiejëꞌ dyëꞌëdi rbezajëꞌ yeyojëꞌ sujëꞌ ga naca quiejëꞌ. \v 15 Pero bibdëbijëꞌ quie layu ga brojëꞌ uzaꞌjëꞌ, porque chi bdëbijëꞌ quie layu naꞌ, bebiꞌjëꞌ bedyinjëꞌ ga uzaꞌjëꞌ. \v 16 Pero guꞌunjëꞌ tziojëꞌ tzesujëꞌ ga nacatera dyaꞌa, ta inaro guꞌunjëꞌ tziojëꞌ tzesujëꞌ guibá ga zu Diuzi. Quie lenaꞌ redaohue Diuzi cati inajëꞌ naquëꞌ Diuzi quiejëꞌ. Pues banuetzaꞌo Diuzi tu ciudad guibá ga sujëꞌ. \p \v 17 Nun quie uzudyiꞌilë Abraham Diuzi, uquiëꞌnëꞌ z̃iꞌinëꞌ Isaac ta gutinëꞌbiꞌ udyianëꞌbiꞌ lao ruꞌaba ca gun quie Diuzi dza cati bë Diuzi lëbëꞌ tu prueba chi tali hue quienëꞌ ca una Diuzi lëbëꞌ. Uzunëꞌ dispuesto ta gutinëꞌ tu litzaꞌ z̃iꞌinëꞌ Isaac, laꞌacazi begaꞌnlë Diuzi lëbëꞌ diꞌidzaꞌ dza naꞌ cati unëꞌ gudyinëꞌ lëbëꞌ cani: \v 18 “Lao naꞌa z̃iꞌiloꞌ Isaac huanitaꞌ ja z̃iꞌisuboꞌ.” \v 19 Naꞌra gule Abraham napa Diuzi poder ta yesebannëꞌ benꞌ huati. Huazaqueꞌ inaro guca quie Abraham len z̃iꞌinëꞌ como si fuera beseban Diuzi z̃iꞌi Abraham caora beziꞌnëꞌ z̃iꞌinëꞌ tatula nebambiꞌ. \p \v 20 Nun quie danꞌ uzudyiꞌilë Isaac Diuzi, bëlaꞌiya Isaac z̃iꞌinëꞌ Jacob len z̃iꞌinëꞌ Esaú gudyinëꞌ lëjëꞌ cabëꞌ gaca quiejëꞌ dza zazaꞌra. \v 21 Lëscanꞌ nun quie danꞌ uzudyiꞌilë Jacob Diuzi, bëlaꞌiya Jacob ja z̃iꞌi José dza cati anapëꞌ iza baruen bago gatinëꞌ, uyonlaꞌadyiꞌnëꞌ Diuzi pquichinëꞌ xaga quienëꞌ layu ta gucalën lënëꞌ ta zënëꞌ. \v 22 Nun quie danꞌ uzudyiꞌilë José Diuzi, udixogueꞌnëꞌ benꞌ Israel idyincazi dza yerojëꞌ saꞌjëꞌ nación Egipto, bënëꞌ lëjëꞌ mandado cuiojëꞌ chita quienëꞌ huaꞌajëꞌn dza cati saꞌjëꞌ. Canaꞌ udixogueꞌ José lëjëꞌ dza cati baruen bago gatinëꞌ. \p \v 23 Nun quie danꞌ uzudyiꞌilë xuzi z̃naꞌ Moisés Diuzi, pcachiꞌjëꞌ lëbiꞌ tzona biuꞌ dza cati golobiꞌ, como danꞌ blëꞌëjëꞌ naca bdaoꞌ naꞌ badan gula. Naꞌra bibdzebijëꞌ rey quie benꞌ Egipto, como danꞌ bë rey naꞌ mandado gati yugulu bdaoꞌ byu quie benꞌ Israel. \v 24 Nun quie danꞌ uzudyiꞌilë Moisés Diuzi, biguꞌunnëꞌ ilëꞌë ja benëꞌ lëbëꞌ ca z̃iꞌi nigula, benꞌ naca z̃iꞌi rey quie benꞌ Egipto cati bgulanëꞌ guquëꞌ benꞌ huaca. \v 25 Quie lenaꞌ uzunëꞌ dispuesto ta yedzagalaonëꞌ gacalënëꞌ benꞌ yedyi quienëꞌ tuz̃e. Uzunëꞌ dispuesto yedzagalaonëꞌ, biguꞌunnëꞌ inaohuëꞌ neza mala quie benꞌ Egipto. \v 26 Unezinëꞌ nacaran huenra yedzagalaonëꞌ cabëꞌ bedzagalao Cristo, ta inaro uzunëꞌ dispuesto hue ja benëꞌ lëbëꞌ bizinaquezi cuenda gacalënëꞌ benꞌ Israel, biguꞌunnëꞌ gaca quienëꞌ yelaꞌ uñaꞌa ta de quie benꞌ Egipto. Quie lenaꞌ bigulenëꞌ quie benꞌ Egipto, como danꞌ unezinëꞌ cabëꞌ tahuenra de ta hueꞌ Diuzi lëbëꞌ. \v 27 Nun quie danꞌ uzudyiꞌilë Moisés Diuzi, bz̃unonëꞌ nación Egipto, pero bibdzebinëꞌ bdzaꞌ rey quie benꞌ Egipto lëbëꞌ. Uzuenëꞌ como nuebëꞌnëꞌ Diuzi, benꞌ birzaqueꞌ ilëꞌëro. \p \v 28 Nun quie danꞌ uzudyiꞌilë Moisés Diuzi, udixonëꞌ lani pascua bënëꞌ mandado bzio benꞌ Israel ren quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ ruꞌa yuꞌu quie z̃an yuꞌu quie quiejëꞌ, como danꞌ useꞌelaꞌ Diuzi tu ángel ta gutinëꞌ xcuidiꞌ byu nëro quie nu benꞌ bibzio ren ruꞌa yuꞌu quie. \v 29 Nun quie danꞌ uzudyiꞌilë benꞌ Israel Diuzi dza naꞌ, udejëꞌ ga de nisadaoꞌ laona Nisadaoꞌ Z̃na dza naꞌte. Uyalo tu neza ga udejëꞌ luꞌu nisa beyacan layu bidyi. Naꞌra cati guꞌun ja benëꞌ Egipto terëjëꞌ cabëꞌ ude benꞌ Israel, bedacoꞌ nisa lëjëꞌ gutijëꞌ. \p \v 30 Nun quie danꞌ uzudyiꞌilë benꞌ Israel Diuzi dza naꞌ, byala ja besu ta naca sibi ta neyëcho ruꞌa ciudad Jericó caora cati beyudyi uyëchojëꞌ ruꞌa lao ciudad lao gadyi dza cabëꞌ mandado bë Diuzi huejëꞌ. \v 31 Lëscanꞌ tu nigula bëtiꞌ gusto quie, benꞌ lao Rahab, nun quie danꞌ uzudyiꞌilënëꞌ Diuzi, bigutinëꞌ dza naꞌ caora cati bdyiaguiꞌ benꞌ Israel benꞌ yedyi quienëꞌ, benꞌ biguꞌun hue quie cabëꞌ una Diuzi. Biguti nigula naꞌ nun quie gucalënëꞌ chopa benꞌ Israel, benꞌ uyo balarazi ta yenaꞌjëꞌ ca naca ciudad Jericó. \p \v 32 ¿Ca biz̃ira ta iniaꞌ leꞌe? Bide tiempo ta iniaꞌ leꞌe quie Gedeón, quie Barac, quie Sansón, quie Jefté, quie rey David, quie Samuel, quie yaca profeta, benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi tiempote. \v 33 Nun quie danꞌ uzudyiꞌilëjëꞌ Diuzi, bëjëꞌ gan bëtijëꞌ yaca enemigo quiejëꞌ cati udilalëjëꞌ lëjëꞌ, bëjëꞌ gan unabëꞌjëꞌ lao ja yedyi quiejëꞌ, bëjëꞌ gan gucalë Diuzi lëjëꞌ cabëꞌ una Diuzi huenëꞌ quiejëꞌ, bëjëꞌ gan bibi guca quiejëꞌ cati guꞌun yaca león quiꞌimbaꞌ lëjëꞌ, \v 34 bëjëꞌ gan besulajëꞌ guiꞌ ta raca guiꞌ bela, bëjëꞌ gan ulajëꞌ lao naꞌa benꞌ reꞌen guti lëjëꞌ conlë espada. Lëscanꞌ yaca benꞌ bdzebi dza naꞌ, bibedzebijëꞌ cati gucadilalëjëꞌ ja soldado quie benꞌ yedyi tula. \v 35 Lëscanꞌ guca quie bala nigula unitaꞌ dza naꞌ beziꞌjëꞌ benꞌ huati quiejëꞌ tatula nebanjëꞌ. \p Pero unitaꞌ ja benꞌ tula guticazijëꞌ. Udi benëꞌ lëjëꞌ hasta gutijëꞌ, pero bipsanjëꞌ unaojëꞌ xneza Diuzi cabëꞌ guꞌun benꞌ udi lëjëꞌ. Canaꞌ gutijëꞌ, pero unezijëꞌ huadyin dza useban Diuzi lëjëꞌ sujëꞌ guibá ga nacaran huen gula. \v 36 Naꞌra balajëꞌ ptitu ja benëꞌ lëjëꞌ. Ibalajëꞌ udi ja benëꞌ lëjëꞌ guidi. Ibalajëꞌ pquio ja benëꞌ lëjëꞌ caden, bdzeꞌjëꞌ lëjëꞌ luꞌu dyiguiba. \v 37 Ibalajëꞌ bëti ja benëꞌ lëjëꞌ con yo. Ibalajëꞌ uchugu ja benëꞌ lëjëꞌ conlë serucho gucajëꞌ chopa yoꞌo. Ibalajëꞌ bëjëꞌ lëjëꞌ bizinaquezi cuenda usanjëꞌ bira inaojëꞌ xneza Diuzi, naꞌ bëtijëꞌ lëjëꞌ con espada. Ibalajëꞌ udajëꞌ niꞌnizi, gucojëꞌ z̃aba becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, gucojëꞌ z̃aba chibo. Bibi gutaꞌ quiejëꞌ, guca zëdi gula quiejëꞌ. Psaca benëꞌ lëjëꞌ bizinaquezi. \v 38 Bibizacaꞌ ja benꞌ nitaꞌ lao yedyi ta initaꞌlëjëꞌ lëjëꞌ tuz̃e. Canaꞌ guca quiejëꞌ udajëꞌ niꞌnizi ga naca lato dachi, udajëꞌ niꞌnizi lao yaꞌa, udajëꞌ niꞌnizi ga zu beló. \v 39 Naꞌra lëjëꞌ, baꞌalaꞌcazi uzudyiꞌilëjëꞌ Diuzi, lëscanꞌ baꞌalaꞌcazi uzu Diuzi gusto cabëꞌ bëjëꞌ dza naꞌ, biuz̃iꞌjëꞌ quiejëꞌ yugulu cabëꞌ tadyaꞌa unë Diuzi hueꞌnëꞌ quiejëꞌ. \v 40 Nerdziogue hue Diuzi tadyaꞌa quiejëꞌ, porque unanëꞌ huenëꞌ tadyaꞌa quiejëꞌ tuz̃e len raꞌo, benꞌ laxtaꞌo yëri, benꞌ laꞌiya, benꞌ bide dulaꞌ xquia quie. Lenaꞌ nacaran huen hue Diuzi tadyaꞌa quiero tuz̃e len lëjëꞌ guibá ga zuëꞌ. \c 12 \s1 Reyaꞌalaꞌ inaoro xneza Cristo du guicho du laꞌadyiꞌro \p \v 1 Quie lenaꞌ como nitaꞌ benꞌ zë gula, benꞌ babluꞌe raꞌo cabëꞌ uzudyiꞌilëjëꞌ Diuzi dza naꞌ, reyaꞌalaꞌ usanlaꞌadyiꞌro yugu ta rudzun raꞌo inaoro xneza Cristo. Lëscanꞌ reyaꞌalaꞌ usanlaꞌadyiꞌro bira huero tamala cabëꞌ nequionan raꞌo bireꞌennan huero tahuen. Reyaꞌalaꞌ inaoro xneza Cristo du guicho du laꞌadyiꞌro, biyeyatiro huero ca udixu Diuzi quiero huero. \v 2 Reyaꞌalaꞌ huero cuenda cabëꞌ reꞌen Jesús huero. Naca Jesús benꞌ naca ejemplo belaotera quiero cabëꞌ reyaꞌalaꞌhuero sudyiꞌilëro Diuzi. Ganura zu benꞌ uzudyiꞌilë Diuzi ca lëbëꞌ. Bibdëbinëꞌ nacan yelaꞌ stuꞌ quie benꞌ gati lëꞌë yaga cruzo. Uzuëꞌ dispuesto bedzagalaonëꞌ gutinëꞌ lëꞌë yaga cruzo, como danꞌ nezinëꞌ caora cati beyudyi bedzagalaonëꞌ, huapalaꞌn Diuzi lëbëꞌ tzequeꞌnëꞌ zaquëꞌ yebë ga reꞌ Diuzi guibá. \p \v 3 Reyaꞌalaꞌ huele pensari cabëꞌ bë Jesús uzuenëꞌ cabëꞌ tamala psacayudyi benꞌ mala lëbëꞌ. Lenaꞌ gacalën leꞌe ta biyehuëdile biyeyatile inaole xnezëꞌ. \v 4 Pues leꞌe, nica guti ja benëꞌ leꞌe nun quie rnaole xneza Cristo. Nica guti ja benëꞌ leꞌe nun quie bira reꞌenle huele tamala cabëꞌ lëjëꞌ. \v 5 ¿Quele agulaꞌadyiꞌle cabëꞌ rnëyue Diuzi leꞌe nacale ca z̃iꞌinëꞌ? Lenaꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi caniga: \q1 Z̃iꞌinaꞌ, bihuele pensari chi bibi zacaꞌn caora cati rdila Diuzi luëꞌ. \q1 Biyeyatile caora cati hue Diuzi luëꞌ castigo. \q1 \v 6 Porque rdila Diuzi nu benꞌ nedyëꞌënëꞌ, rdila Diuzi yugu benꞌ naca z̃iꞌinëꞌ, huenëꞌ lëjëꞌ castigo cati biralejëꞌ quienëꞌ. \m Canaꞌ una Diuzi dza naꞌ. \v 7 Naꞌra rniaꞌ leꞌe biidzaꞌle bëꞌ rue Diuzi leꞌe castigo cati biralele quienëꞌ, como danꞌ ca z̃iꞌinëꞌ ruelënëꞌ leꞌe. ¿Binezile bizu xcuidiꞌ birue xuzibiꞌ lëbiꞌ castigo cati biralebiꞌ quienëꞌ? \v 8 Pero chi birdila Diuzi leꞌe cabëꞌ rdila Diuzi yugu benꞌ naca z̃iꞌinëꞌ, lenaꞌ uluꞌen nacale ca quie xcuidiꞌ tu yo, binezibiꞌ nu naca xuzibiꞌ. \v 9 Cati nenacaro xcuidiꞌ, caora naꞌ udila xuziro raꞌo gulero quienëꞌ udaparonëꞌ balaꞌana. Quie lenaꞌ, ¿quele rnabëꞌran quiero galero cabëꞌ na Xuziro Diuzi zu guibá cuenda gataꞌ yelaꞌ neban quiero tuzioli? \v 10 Cati bigulero quie xuziro dza naꞌ, udilanëꞌ raꞌo según ca guquenëꞌ nacan huen quiero, pero tuzi dza nenacaro xcuidiꞌ udilanëꞌ raꞌo. Pero Diuzi rdilanëꞌ raꞌo cati biralero quienëꞌ yugu dza rdaro lao yedyi layu cuenda tali gaca huen quiero, gacaro benꞌ laꞌiya ca naquëꞌ benꞌ laꞌiya. \v 11 Tali naꞌ bisuro gusto cati racaro castigo, raquero ziꞌ ca nacan. Pero ude beyudyi gucaro castigo, chi tali aoyoñeꞌero, bira huero cabëꞌ tamala bëro. Lenaꞌ gacalën raꞌo huero puro ta yuꞌu niꞌa xnezi suro gusto. \s1 Nacan z̃udyi chuꞌunro tzalaꞌla cabëꞌ rna Diuzi raꞌo \p \v 12 Quie lenaꞌ biyehuëdile huele fuerza niꞌa naꞌale. \v 13 Huele lucha ta unaole neza li quie Cristo. Canaꞌ yeziꞌ fuerza niꞌa naꞌale tale dyëꞌëdi. \p \v 14 Huele bala ta sulële yugulu benëꞌ dyëꞌëdi. Lëscanꞌ huele bala ta gacale benꞌ rue quie quie Diuzi, como danꞌ chi bihue quie quie Diuzi, bisaqueꞌ ilëꞌële Cristo tzesulëlenëꞌ tuz̃e. \v 15 Gapale cuidado cuenda ni tule bigaca quiele bihuelaꞌiya Diuzi leꞌe nun quie binaole xnezëꞌ du guicho du laꞌadyiꞌle. Lëscanꞌ gapale cuidado bihuele lato su nu benꞌ bireꞌen usan dulaꞌ xquia quie ladole, porque huenëꞌ quiele ca rue tu guixiꞌ naca veneno, udyiaguiꞌnëꞌ yaca los demás benꞌ nao xneza Cristo. \v 16 Lëscanꞌ ni tu leꞌe, bireyaꞌalaꞌ gasilële nigula binaca nigula quiele. Lëscanꞌ bireyaꞌalaꞌ utitole huele pensari bibi zacaꞌ ta naca laꞌiya quie Diuzi. Canaꞌ bë Esaú tiempote guquenëꞌ bibizacaꞌ ca naca derecho quienëꞌ naquëꞌ biꞌ nëro. Pues ta udaonëꞌ tu lasazi caora bdzioguenëꞌ ta gaohuëꞌ, bëꞌnëꞌ derecho quienëꞌ biꞌ bichinëꞌ. \v 17 Dyëꞌëdi nezile cabëꞌ guca quie Esaú dza naꞌ. Cati unabanëꞌ huelaꞌiya xuzinëꞌ lëbëꞌ, bira guꞌun xuzinëꞌ huelaꞌiyanëꞌ lëbëꞌ. Pues laꞌacazi guquenëꞌ bayëchiꞌ uredyitzeguenëꞌ, bira uz̃aqueꞌ huelaꞌiya xuzinëꞌ lëbëꞌ. Bira ubinnëꞌ bi huenëꞌ ta huelaꞌiya xuzinëꞌ lëbëꞌ. \p \v 18 Naꞌra bihuele cabëꞌ bë xuzixtaꞌoro benꞌ Israel dza naꞌ. Lëjëꞌ ubigaꞌjëꞌ gaꞌalaꞌ ga zu tu yaꞌa ga bireyaꞌalaꞌ uliojëꞌ. Lëꞌë yaꞌa naꞌ lega uyaꞌalaꞌn guiꞌ, guca chula, uda tu be bedunꞌ fuerte. \v 19 Lëjëꞌ bejëꞌ bgüedyi trompeta, bejëꞌ rchiꞌ Diuzi cati unëꞌ bëꞌlënëꞌ lëjëꞌ diꞌidzaꞌ. Lëbenꞌ naꞌ unabayëchiꞌjëꞌ Diuzi ta bira hueꞌlë Diuzi lëjëꞌ diꞌidzaꞌ. \v 20 Canaꞌ gudyijëꞌ Diuzi, como danꞌ tantozi bdzebijëꞌ yejëꞌ cati una Diuzi gudyinëꞌ lëjëꞌ cani: “Chi bablio tu benëꞌ lëꞌë yaꞌa ni, ulegutinëꞌ conlë yo o conlë lanza, laꞌachi benëꞌ, laꞌachi bia guixiꞌ.” \v 21 Tantozi bdzebijëꞌ cabëꞌ blëꞌëjëꞌ dza naꞌ, hasta cuin Moisés unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ: “Lega rz̃izidaꞌ rdzebaꞌ.” \p \v 22 Pero quie leꞌe, anacan cuenda quiele tziole lëꞌë yaꞌa laona yaꞌa Sión ga de ciudad quie Diuzi, benꞌ zu tuzioli. Anacan cuenda quiele tziole ciudad Jerusalén zu guibá ga nitaꞌ zë mila ángel, benꞌ neguꞌudiꞌ ta tzionlaꞌadyiꞌjëꞌ Diuzi. \v 23 Anacan cuenda quiele tziole ga reguꞌudiꞌ yaca benꞌ naca z̃iꞌi Diuzi, benꞌ zu laohue lao lista quie Diuzi. Anacan cuenda quiele tziole ga zu Diuzi, benꞌ naca jueza quie yuguluro. Anacan cuenda quiele tziole ga reguꞌudiꞌ yaca benꞌ huen, benꞌ laxtaꞌo yëri. \v 24 Anacan cuenda quiele tziole ga zu Jesús, benꞌ zëlë raꞌo lao Diuzi rutenëꞌ diꞌidzaꞌ ca diꞌidzaꞌ begaꞌntzaꞌolë Diuzi raꞌo tacubi. Lëscanꞌ naca cuenda quiele yeyërile lao Diuzi nun quie ulato ren quie Jesús. Quie lenaꞌ gacaran huen quiele ulato ren quie Jesús, cala ca ren quie Abel. \p \v 25 Quie lenaꞌ reyaꞌalaꞌ gapale cuidado bichuꞌunle tzalaꞌla ca na Diuzi, benꞌ ruꞌelë leꞌe diꞌidzaꞌ. Pues biula yaca benꞌ unitaꞌ tiempote, benꞌ uruꞌun tzalaꞌla ca una Diuzi dza cati beyëzinëꞌ lao yedyi layu bëꞌlënëꞌ lëjëꞌ diꞌidzaꞌ. Lëscanꞌ raꞌo, biilaro hue Diuzi raꞌo castigo chi chuꞌunro tzalaꞌla ca rnanëꞌ ruꞌelënëꞌ raꞌo diꞌidzaꞌ desde guibá. \v 26 Dyin quie rchiꞌ Diuzi psisi lao yedyi layu dza naꞌ, dza cati bëꞌlë Diuzi Moisés diꞌidzaꞌ lëꞌë yaꞌa Sinaí. Pero cani rna Diuzi naꞌa: “Itu lasazi usisiaꞌ lao yedyi layu, pero quele tuzi yedyi layuzi, lëscanꞌ usisiriaꞌ lente guibá.” \v 27 Caora una Diuzi “itu lasazi”, lenaꞌ reyaꞌalaꞌ tzioñeꞌero hueyudyi huedu quie ta usisinëꞌn, pero biyeyudyi yedu quie ta bisaqueꞌ usisi yaca benëꞌ. \v 28 Quie lenaꞌ reyaꞌalaꞌ yëbiro Diuzi diuxcaleloꞌ, como danꞌ bënnëꞌ lato quiero tzioro ga zuëꞌ rnabëꞌnëꞌ, pero biisisin biyeyudyi yedu ga rnabëꞌnëꞌ. Reyaꞌalaꞌ tzionlaꞌadyiꞌro Diuzi du guicho du laꞌadyiꞌro cabëꞌ reꞌennëꞌ huero quienëꞌ. \v 29 Naca Diuzi quiero ca quie tu guiꞌ z̃e ta tzei benꞌ reruꞌun lëbëꞌ tzalaꞌla. \c 13 \s1 Cani reꞌen Diuzi hue yaca benꞌ nao xneza Jesús \p \v 1 Biusanle idyëꞌële benꞌ bichile, benꞌ nao xneza Jesús. \v 2 Lëscanꞌ bigalaꞌadyiꞌle cabëꞌ reyaꞌalaꞌ huele sule dispuesto gapachiꞌle dyëꞌëdi nu benꞌ zaꞌ z̃an yuꞌu quiele, como danꞌ nu benꞌ rue canaꞌ, hasta benꞌ naca ángel baoz̃iꞌjëꞌ z̃an yuꞌu quiejëꞌ, nica bezaquejëꞌ chi benꞌ naca ángel naꞌ. \p \v 3 Lëscanꞌ reyaꞌalaꞌ yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌle nu benꞌ naca preso yuꞌu luꞌu dyiguiba. Reyaꞌalaꞌ yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌlejëꞌ ca quie leꞌe cuinle yuꞌulële lëjëꞌ tuz̃e luꞌu dyiguiba. Reyaꞌalaꞌ yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌle nu benꞌ raca zëdi quie, rusaca ja benëꞌ lëjëꞌ bizinaquezi. Reyaꞌalaꞌ yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌlejëꞌ ca quie leꞌe cuinle raca zëdi quiele, rusaca ja benëꞌ leꞌe bizinaquezi. \p \v 4 Yugulule reyaꞌalaꞌ huelële laguedyile puro tahuen. Laꞌacazi bazulële laguedyile, laꞌacazi binesulële laguedyile, bihuele ta naca yelaꞌ stuꞌ quiele, porque hue Diuzi castigo nu benꞌ cuidiꞌ, chi rasilëbiꞌ laguedyibiꞌ binesiꞌbiꞌ lëbiꞌ. Lëscanꞌ hue Diuzi castigo nu benꞌ bazulë laguedyi, chi rasilënëꞌ benꞌ tula. \p \v 5 Bisaꞌlaꞌadyiꞌle dumi, pero sule contento conlë bi ta de quiele, porque cani rna Diuzi: “Con bitezi gaca quiele, biusanlaꞌadyiꞌcazaꞌ leꞌe.” \v 6 Quie lenaꞌ huazaqueꞌ inaro nuz̃elaꞌadyiꞌro nacan tali: \q1 Naca Diuzi benꞌ racalë raꞌo, biidzebiro chi bi reꞌen ja benëꞌ huejëꞌraꞌo. \p Canaꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi. \v 7 Bigalaꞌadyiꞌle quie benꞌ napa dyin entre leꞌe, benꞌ udixogueꞌ leꞌe xtiꞌidzaꞌ Diuzi dza naꞌ. Huele pensari cabëꞌ bëjëꞌ gulejëꞌ quie Diuzi, canaꞌ inaole huele cabëꞌ bëjëꞌ. \p \v 8 Tuzi ca naca Jesucristo, biyetzaꞌnëꞌ. Cabëꞌ nacacazëꞌ tiempote, canaꞌ naquëꞌ naꞌa, canaꞌ nacacazëꞌ tuzioli. \v 9 Gapale cuidado bigalele quie benꞌ reꞌen inaole cabëꞌ rnajëꞌ, rnajëꞌ ta binacan tuzi ca na Cristo. Taz̃e netzaꞌn cabëꞌ rnajëꞌ, rnajëꞌ diꞌidzaꞌ zë. Mejorla inabaro Diuzi ta gacalënëꞌ raꞌo gunnëꞌ fuerza valor quiero inaoro xneza Cristo. Pero chi gaoro bi cosa, o chi bigaoro bi cosa, lenaꞌ bigacalën raꞌo inaoro xneza Cristo. Pues hasta yaca benꞌ unao dyëꞌëdi ca naca quie yelaꞌ huao dza naꞌ, bigucalën lëjëꞌ ta inaojëꞌ quie Diuzi. \p \v 10 Pues netzaꞌ ca naca quiero benꞌ nao xneza Cristo. Guti Cristo lëꞌë yaga cruzo guquëꞌ gun quie Diuzi. Pero quie yaca benꞌ nenao cabëꞌ bë yaca pxuzi quie xuzixtaꞌoro luꞌu idaoꞌ de laꞌariꞌ tiempote, chi nenaojëꞌ ruejëꞌ cabëꞌ bë ja benꞌ naꞌ, naꞌra bisaqueꞌ inaorëjëꞌ xneza Cristo. \v 11 Pues tiempote bzio pxuzi rnabëꞌra quie xuzixtaꞌoro ren quie bia guixiꞌ luꞌu idaoꞌ de laꞌariꞌ ga naca laꞌiyatzegue. Bzionëꞌn como ca gun quie Diuzi cuenda yeduba Diuzi dulaꞌ xquia quie ja benꞌ Israel. Pero quie yaca bia guixiꞌ, bia bëtijëꞌ, tzalaꞌla ruꞌa yedyi bzeijëꞌ cuerpo quieyacabaꞌ. \v 12 Lëscanꞌ, Cristo, tzalaꞌla ruꞌa ciudad Jerusalén bedzagalaonëꞌ gutinëꞌ lëꞌë yaga cruzo cuenda yez̃inëꞌ dulaꞌ xquia quie benꞌ nao xnezëꞌ. Canaꞌ guca quienëꞌ ulato ren quienëꞌ dza naꞌ. \v 13 Quie lenaꞌ tzioro inaoro huero quie Cristo, laꞌacazi yedzagalaoro usaca benëꞌ raꞌo bizinaquezi cabëꞌ guca quie Cristo dza naꞌ. \v 14 Pues bizu yedyi quiero lao yedyi layu niga ta biyeyudyi yedu quie. Pero rbezaro dza zazaꞌra tzioro tu yedyi zu guibá. \v 15 Quie lenaꞌ reyaꞌalaꞌ tzionlaꞌadyiꞌro Diuzi lao naꞌa Jesucristo tuzioli. Lenaꞌ cati tzionlaꞌadyiꞌronëꞌ nacan gun quienëꞌ ta hueꞌronëꞌ, ta inaro, ulidzaronëꞌ hueronëꞌ benꞌ z̃e. \v 16 Bigalaꞌadyiꞌle huele tahuen. Bigalaꞌadyiꞌle gacalële benꞌ rdziogue quie con ta de quiele, porque canaꞌ reꞌen Diuzi huele, canaꞌ naca gun quie Diuzi reyaꞌalaꞌ hueꞌlenëꞌ. \p \v 17 Lëscanꞌ galele uzule diꞌidzaꞌ quie benꞌ napa dyin quiele, benꞌ rue dyin quie Diuzi. Naca cuenda quiejëꞌ gapajëꞌ leꞌe dyëꞌëdi, gacalëjëꞌ leꞌe inaole xneza Cristo. Nezijëꞌ huadyin dza yedejëꞌ cuenda lao Diuzi cabëꞌ bëjëꞌ udapajëꞌ leꞌe. Huele dyabëꞌ ta sujëꞌ gusto cabëꞌ naca dyin napajëꞌ. Bihuele quiejëꞌ ta bisujëꞌ gusto, como danꞌ chi huele canaꞌ, bihuena huen quiele. \p \v 18 Ulidzale Diuzi ta gacalënëꞌ nëtoꞌ. Pues nuz̃elaꞌadyiꞌndoꞌ puro pensari huen yuꞌundoꞌ, puro tahuen reꞌenndoꞌ huendoꞌ con bitezi ta huendoꞌ. \v 19 Huele orar por nëꞌëdiꞌ cuenda gacalë Diuzi nëꞌëdiꞌ laguidatiaꞌ ideyubaꞌ leꞌe tatula. \s1 Blidzanëꞌ Diuzi ta gacalënëꞌ lëjëꞌ \p \v 20-21 Rulidzaꞌ Diuzi, benꞌ cuëchi chizi laxtaꞌoro, ta gacalënëꞌ leꞌe dyëꞌëdi ta huele ca reꞌen Diuzi huele. Naca Diuzi benꞌ pseban Señor quiero Jesucristo, benꞌ rapa raꞌo ca quie benꞌ rapa becoꞌ z̃iꞌilaꞌ, ulato ren quienëꞌ lëꞌë yaga cruzo cuenda gaca seguro para tuzioli cabëꞌ diꞌidzaꞌ begaꞌntzaꞌolë Diuzi yaca benëchiꞌ. Lëscanaꞌ rulidzaꞌ Diuzi ta gacalënëꞌ yuguluro ta galero quienëꞌ du guicho du laꞌadyiꞌro, huero puro ca reꞌennëꞌ huero nun quie danꞌ nacaro benꞌ quie Jesucristo. ¡Huero Cristo benꞌ z̃e tuzioli! Amén. \p \v 22 Bichaꞌ, rnabaꞌ cule laole ta uzënagale dyëꞌëdi cabëꞌ naca diꞌidzaꞌ uniaꞌ leꞌe niga runaꞌ leꞌe consejo. Pues quele diꞌidzaꞌ zë bzuaꞌ lëꞌë guichi pseꞌelaꞌn laole. \v 23 Lëscanaꞌ rguixoguiꞌa leꞌe abero benꞌ bichiro Timoteo luꞌu dyiguiba. Naꞌra chi abelaꞌnezanëꞌ, naꞌ huaquiꞌanëꞌ guidandoꞌ ta ideyubindoꞌ leꞌe. \p \v 24 Lëscanaꞌ gapale diuz̃i benꞌ napa dyin quiele, benꞌ rue dyin quie Diuzi. Lëscanꞌ gapale diuz̃i yugulu benꞌ bichiro, benꞌ nao xneza Cristo ga zule. Rgapa benꞌ yedyi Italia leꞌe diuz̃i. \p \v 25 Rulidzaꞌ Diuzi huelaꞌiyanëꞌ leꞌe yugulule. Amén.