\id ACT \h Hechos \toc1 CA YELAꞌ HUACA BË YACA APÓSTOL \toc2 Hechos \toc3 Hch. \mt1 CA YELAꞌ HUACA BË YACA APÓSTOL \c 1 \s1 Una Jesús huayuꞌu Bichi Be quie Diuzi luꞌu laxtaꞌo ja apóstol quienëꞌ \p \v 1 Estimado Teófilo, lëꞌë guichi biaꞌ tanëro, rguixogueꞌn quie Jesús yugulu cabëꞌ bënëꞌ len yugulu cabëꞌ psëdinëꞌ yaca benëꞌ desde dza uzulaonëꞌ rusëdinëꞌ benëꞌ \v 2 hasta dza beyëpinëꞌ ladza. Pero zayeyëpinëꞌ ladza, ulionëꞌ lao chipchopa benꞌ quienëꞌ. Caora naꞌ lao naꞌa Bichi Be quie Diuzi unëꞌ gudyinëꞌ leyaquëꞌ bi hueyaquëꞌ. \v 3 Ude beyudyi agutinëꞌ bebannëꞌ, caora naꞌ zionëꞌ ptilëꞌ ja benꞌ quienëꞌ, uzulënëꞌ leyaquëꞌ lao chopa galo dza ta ineziyaquëꞌ tabala bebannëꞌ. Lëscanꞌ unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ ca rna Diuzi rnabëꞌnëꞌ. \p \v 4 Tu binezaꞌnëꞌ guibá unëꞌ gudyinëꞌ leyaquëꞌ ta biyezaꞌyaquëꞌ ciudad Jerusalén. Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Nizi cuezale gaca quiele ca una Xuzaꞌ huenëꞌ quiele \v 5 según cabëꞌ agudyaꞌ leꞌe. Naꞌ tali naꞌ bëꞌ Juan laole conlë nisa, pero netzaꞌla ca hue Diuzi quiele, iseꞌelëꞌ Bichi Be quienëꞌ ta tzuꞌunëꞌ laxtaꞌole ichopa tzona dza. \s1 Cabëꞌ guca beyëpi Jesús ladza zeyonëꞌ guibá \p \v 6 Naꞌra cati bdyin dza, bedupa benꞌ quie Jesús tatula bëꞌlëjëꞌ lëbëꞌ diꞌidzaꞌ: \p ―¿Señor, rnabandoꞌ luëꞌ chi babdyin hora huuꞌ mandado yenabëꞌro lao yedyi quiero tatula como unabëꞌ xuzixtaꞌoro dza naꞌte? \p \v 7 Naꞌra bequëbi Jesús nëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Binacan quiele inezile bi hora, bi tiempo, hue Xuziro Diuzi bi reꞌennëꞌ huenëꞌ, porque tuzi Diuzi de yelaꞌ rnabëꞌ quienëꞌ bi reꞌennëꞌ huenëꞌ. \v 8 Pero leꞌe, caora baoyuꞌu Bichi Be quie Diuzi luꞌu guicho laxtaꞌole, canaꞌ gataꞌ quiele yelaꞌ huaca quie Diuzi. Te naꞌ tziole tzetixogueꞌle yaca benëꞌ len cabëꞌ biaꞌ cabëꞌ uniaꞌ. Tanëro tziole ciudad Jerusalén. Naꞌ tziorële estado Judea len estado Samaria. Naꞌtera hasta duz̃e yedyi layu tziole. \p \v 9 Ude beyudyi unëꞌ canaꞌ, tu nernaꞌyaquëꞌ lëbëꞌ, beyëpi Jesús ladza, bdubi beo lëbëꞌ, bira blëꞌëyaquëꞌ lëbëꞌ. \v 10 Nernaꞌyaquëꞌ ladza ga zio Jesús, caora labdyinte chopa ángel nacoyaquëꞌ laꞌariꞌ bezëri. \v 11 Naꞌra unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ benꞌ quie Jesús: \p ―¡Benꞌ Galilea! ¿Bixquienꞌ rebanle rnaꞌle ladza ganꞌ zeyo Jesús guibá? Rnandoꞌ leꞌe cabëꞌ blëꞌële beyëpinëꞌ ladza zeyonëꞌ guibá, canaꞌ yeguidanëꞌ lao yedyi layu tatula. \s1 Uliojëꞌ Matías bënëꞌ apóstol lao laza Judas \p \v 12 Naꞌra uzaꞌyaquëꞌ yaꞌa Olivos bdyinyaquëꞌ ciudad Jerusalén. Biz̃i yaꞌa ga uzaꞌyaquëꞌ nacan gaꞌalaꞌ para idyinjëꞌ ciudad Jerusalén. Bigucan gatzo legua. \v 13 Naꞌ cati bdyinyaquëꞌ ciudad Jerusalén, bdyinyaquëꞌ ga reꞌ tu yuꞌu chopa xcuia, urëyaquëꞌ ga nacan lao chopa xcuia naꞌ. Entre leyaquëꞌ laojëꞌ Pedro, len Juan, len Santiago, len Andrés, len Felipe, len Tomás, len Bartolomé, len Mateo, len Santiago z̃iꞌi Alfeo, len Simón benꞌ partido cananista, len Judas z̃iꞌi Santiago. \v 14 Yugu dza bedupalëjëꞌ María, z̃naꞌ Jesús, len yaca benꞌ bichi Jesús, len yaca itu chopa nígula tacuenda hueꞌlëjëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ. \p \v 15 Biz̃i bdyin dza beguꞌudiꞌ du tu gayuhua galo benꞌ rale quie Jesús. Naꞌ gatzo laoꞌ reꞌ Pedro uzulinëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p \v 16 ―Bichaꞌ, zanaꞌ, bisaqueꞌ te canaꞌzi diꞌidzaꞌ quie Diuzi. Reꞌen ca reꞌena gaca quie Judas laga con ca una rey David lao naꞌa Bichi Be quie Diuzi, porque bë Judas tuz̃e len yaca benꞌ bëxo Jesús, benꞌ bë lëbëꞌ preso. \v 17 Lëscanꞌ bë Judas raꞌo tuz̃e udixogueꞌlëronëꞌ yaca benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 18 Beyaꞌonëꞌ tu cueꞌ layu conlë dumi ta udiz̃uyaquëꞌ lëbëꞌ quie tamala bënëꞌ. Pero bdyin dza bgudyinëꞌ yu utin guidi lëꞌënëꞌ, naꞌ brote xlonëꞌ yaqueꞌn layula. \v 19 Por lenaꞌ uxuba benꞌ Jerusalén lao layu quienëꞌ Acéldama, ta inaro xtiꞌidzaꞌro: Layu ga ulato ren. \v 20 Porque rnën luꞌu libro Salmos cani: \q1 Huadachi yuꞌu quienëꞌ, yegaꞌnnan canaꞌzi. \q1 Ganura dyilaꞌ su luꞌu lidyinëꞌ. \m Lëzi cani rnën: \q1 Huaziꞌ benꞌ tula dyin quienëꞌ. \p \v 21 Naꞌra nerna Pedro rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Ladoro niga zu yaca benꞌ uzaꞌlë raꞌo tuz̃e caora uzulaoro udalëro Jesús \v 22 desde cati bëꞌ Juan lao benëꞌ hasta dza beyëpi Jesús ladza. Reꞌennan cuioro benꞌ tula tacuenda gacarënëꞌ testigo conlë raꞌo de que nacan tabala babeban Jesús. \p \v 23 Naꞌra ulioyaquëꞌ chopa beꞌmbyu. Tunëꞌ laonëꞌ Matías, itunëꞌ laonëꞌ José, benꞌ laorë Barsabás, lëscanꞌ laorënëꞌ Justo. \v 24 Naꞌ biz̃i bëꞌlë yaca apóstol Diuzi diꞌidzaꞌ rëbiyaquëꞌ lëbëꞌ: \p ―Xuzindoꞌ Diuzi, luëꞌ nezoꞌ cabëꞌ naca pensari quie quiendoꞌ. Una nëtoꞌ nu benꞌ reꞌenloꞌ cuiondoꞌ lao rupa yaca benꞌ nitaꞌja ni \v 25 tacuenda saꞌlënëꞌ nëtoꞌ yegaꞌnnëꞌ lao laza Judas. Cabëꞌ bë Judas, gucanëꞌ benꞌ mala, zeyonëꞌ ga reyaꞌalaꞌ zagacanëꞌ castigo. \p \v 26 Naꞌra bëyaquëꞌ sorteo lao rupayaquëꞌ. Naꞌ biz̃i Matías bënëꞌ gan sorteo bënëꞌ tuz̃e lao ichiptu ja apóstol. \c 2 \s1 Cabëꞌ bë Bichi Be quie Diuzi uyuꞌunëꞌ luꞌu laxtaꞌo yaca benꞌ quie Jesús \p \v 1 Naꞌra guca dza lani quie usecho quie trigo laona lani quie pentecostés. Por lani naꞌ, bdupa yaca benꞌ quie Jesús tu luꞌu yuꞌu. \v 2 Biz̃i desde guibá ga zu Diuzi zaꞌ chiꞌ ca tu be bedunꞌ fuerte. Cati bdyinnan, uyuꞌun luꞌu yuꞌu gan reꞌyaquëꞌ. \v 3 Lëzi, tu ta raꞌalaꞌ ca guiꞌ ptilalaonan leyaquëꞌ. Nacan forma ca ludyi benëꞌ. Naꞌra bdyinnan bdzatzana ziona tu huioyaquëꞌ ga reꞌyaquëꞌ. \v 4 Caora naꞌ uyuꞌu Bichi Be quie Diuzi luꞌu laxtaꞌoyaquëꞌ yugulujëꞌ. Lenaꞌ uzulaoyaquëꞌ rnëyaquëꞌ diꞌidzaꞌ quie benꞌ tula. Yelaꞌ huaca quie Bichi Be quie Diuzi lagucateyaquëꞌ diꞌidzaꞌ quie benꞌ yedyi tula. \p \v 5 Naꞌra ciudad Jerusalén unitaꞌ zë benꞌ Israel, benꞌ rezaꞌlaꞌadyiꞌ Diuzi. Zë yedyi bdzatzajëꞌ bdyinyaquëꞌ ciudad Jerusalén. \v 6 Biz̃i caora beyaquëꞌ rnë benꞌ quie Jesús xtiꞌidzaꞌ tu tujëꞌ, begaꞌnyaquëꞌ rebanyaquëꞌ. \v 7 Biz̃i yelaꞌ uban guca quieyaquëꞌ unayaquëꞌ: \p ―Benꞌ rnë diꞌidzaꞌ niga, ¿quele benꞌ estado Galilea? ¿Cómo arnëyaquëꞌ diꞌidzaꞌ quie tu turo? \v 8 ¿Cómo rero xtiꞌidzaꞌro ga goloro? \v 9 Niga nitaꞌ benꞌ Partia, len benꞌ Media, len benꞌ Elam, len benꞌ Mesopotamia, len benꞌ Judea, len benꞌ Capadocia, len benꞌ Ponto, len benꞌ Asia, \v 10 len benꞌ Frigia, len benꞌ Panfilia, len benꞌ Egipto, len benꞌ Africa ga nebaba yedyi Cirene, \v 11 len benꞌ Creta len benꞌ Arabia. Benꞌ Israel nacayaquëꞌ. Uzaꞌyaquëꞌ yedyi quiejëꞌ bdyinyaquëꞌ ciudad Jerusalén. Lëzi niga rda yaca benꞌ Roma, benꞌ bida tu hueltazi. Balayaquëꞌ nacayaquëꞌ benꞌ Israel, ibalayaquëꞌ baꞌalaꞌcazi binacayaquëꞌ benꞌ Israel, rnaoyaquëꞌ costumbre quie ja benꞌ Israel. ¿Cómo, pues, rnë benꞌ estado Galilea diꞌidzaꞌ quie tu turo, rguixogueꞌyaquëꞌ raꞌo cabëꞌ naca yelaꞌ huaca quie Diuzi? \p \v 12 Biz̃i lega reban ja benꞌ zaꞌja yedyi tula, porque binezijëꞌ bi raca quiejëꞌ. Lenaꞌ nayaquëꞌ rëbijëꞌ laguedyiyaquëꞌ: \p ―¿Biz̃i raca niga? \p \v 13 Naꞌra ibalayaquëꞌ ptitojëꞌ yaca benꞌ quie Jesús rëbiyaquëꞌ laguedyijëꞌ: \p ―Az̃udyiyaquëꞌ. \s1 Con cabëꞌ una Pedro gudyinëꞌ ja benꞌ nitaꞌja naꞌ \p \v 14 Naꞌra uzuli Pedro len ichiptu ja apóstol. Uzulaonëꞌ rnëꞌ zidzo rëbinëꞌ yaca benëꞌ nitaꞌ naꞌ: \p ―Uzëcara nagale, leꞌe benꞌ estado Judea len leꞌe benꞌ ciudad Jerusalén. Reꞌendaꞌ iniaꞌ leꞌe tu chopa diꞌidzaꞌ nacan belao yele. \v 15 Bigacale pensari aoz̃udyindoꞌ, porque nenacara baguin. \v 16 Cala aoz̃udyindoꞌ, dechanꞌ ruen quiendoꞌ ca una profeta Joel dza naꞌte cati unëꞌ: \q1 \v 17 Dza baruen bago yedu yedyi layu, udzeꞌ Diuzi Bichi Be quienëꞌ luꞌu laxtaꞌo benëꞌ. \q1 Por lenaꞌ quixogueꞌ z̃iꞌiro cabëꞌ naca diꞌidzaꞌ laꞌiya quie Diuzi. \q1 Por lenaꞌ uluꞌe Diuzi biꞌ ruꞌabe quiero tu ta bineluꞌenëꞌ raꞌo. \q1 Por lenaꞌ hue Diuzi mandado ixusa benꞌ gula quiero, pero tu ta binexusayaquëꞌ. \q1 \v 18 Lëzi zaidyinra dza, udzeꞌ Diuzi Bichi Be quienëꞌ luꞌu laxtaꞌo nu benꞌ naca benꞌ quienëꞌ, chi beꞌmbyu, chi nigula. \q1 Por lenaꞌ quixogueꞌjëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌnëꞌ. \q1 \v 19 Lëzi z̃an guibá uluꞌe Diuzi tu ta yebanro ilëꞌëron. \q1 Pues huenëꞌ seña quienëꞌ lao yedyi layu como hualato ren, huayala guiꞌ duz̃e, huabeꞌ dzen ca beola. \q1 \v 20 Lëzi huechula obidza, inaꞌ biuꞌ z̃nazi como ca ren. \q1 Canaꞌ gaca tu dza antes zaidyin dza hue Diuzi juicio. \q1 Naca lëdza naꞌ dza belao, gaca tu ta binelëꞌëro. \q1 \v 21 Biz̃i yugulu benꞌ ulidza Diuzi, benꞌ rzëto laohuëꞌ, ute usela Diuzi leyaquëꞌ. \p \v 22 Naꞌra nernë Pedro rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Uzëcara nagale cabëꞌ iniaꞌ leꞌe benꞌ Israel. Jesús, benꞌ yedyi Nazaret, babluꞌe Diuzi lao leꞌe lega yaxenëꞌ ca bënëꞌ como danꞌ lao naꞌanëꞌ bë Diuzi yelaꞌ huaca quienëꞌ zacaꞌlao leꞌe. Dyëꞌëdi nezile cabëꞌ guca quie Jesús. \v 23 Pues según ca pensari bë Diuzi huenëꞌ dza naꞌte, napsedyinnëꞌ Jesús lao naꞌale. Naꞌra leꞌe bële lëbëꞌ preso, bdaꞌlenëꞌ lëꞌë yaga cruzo bëtilenëꞌ, bële tuz̃e conlë yaca benꞌ mala. \v 24 Pero pseban Diuzi lëbëꞌ. Tuzioli bira gatinëꞌ, porque bira saqueꞌ yelaꞌ guti huenan gan Jesús. \p \v 25 Naꞌra nernë Pedro rëbinëꞌ leyaquëꞌ con cabëꞌ una rey David quie Jesús dza naꞌla: \q1 Bablëꞌëdaꞌ zu Diuzi rnaꞌ ruhuianëꞌ nëꞌëdiꞌ yugu dza. \q1 Zuëꞌ cuëtaꞌ zaquëꞌ yebë rapanëꞌ nëꞌëdiꞌ. \q1 Quie lenaꞌ birdzebaꞌ bi tamala gaca quiaꞌ. \q1 \v 26 Quie lenaꞌ zu gusto luꞌu guichi laxtaꞌohuaꞌ, redaohuedaꞌ ruꞌeliaꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ. \q1 \v 27 Quie lenaꞌ birdzebaꞌ rbezaꞌ dza useban Diuzi cuerpo quiaꞌ, porque biusan Diuzi alma quiaꞌ yeyon gabila ga de yaca benꞌ huati. \q1 Lëscanꞌ bihueꞌnëꞌ lato itabo cuerpo quiaꞌ nëꞌëdiꞌ, benꞌ laꞌiya quienëꞌ. \q1 \v 28 Abzioñeꞌe Diuzi nëꞌëdiꞌ cabëꞌ naca xnezëꞌ. \q1 Nu benꞌ inao xnezëꞌ, huataꞌ yelaꞌ neban quieyaquëꞌ tuzioli. \q1 Legazi redaohuedaꞌ danꞌ zuliaꞌ Diuzi tuz̃e. \p Naꞌra nernë Pedro rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p \v 29 ―Bichaꞌ, nacan tali aguti xuzixtaꞌoro rey David dza naꞌla. Pues apcachiꞌyaquëꞌ lëbëꞌ, nerezaꞌlaꞌadyiꞌro ga de ba quienëꞌ. \v 30 Naꞌra como guca rey David benꞌ profeta, benꞌ rguixogueꞌ diꞌidzaꞌ quie Diuzi, quie lenaꞌ unezinëꞌ begaꞌnlë Diuzi lëbëꞌ diꞌidzaꞌ de que gaca tu z̃iꞌi subanëꞌ benꞌ naca Cristo, huatzequeꞌnëꞌ xlatonëꞌ inabëꞌnëꞌ. Babgunte Diuzi cuinnëꞌ gacan ca unëꞌ gacan. \v 31 Lëscanꞌ ca benꞌ bablëꞌë una rey David useban Diuzi Cristo. Quie Cristo unëꞌ caora unëꞌ biusan Diuzi yeyo alma quienëꞌ guiꞌ gabila ga de benꞌ huati. Bihueꞌnëꞌ lato itabo cuerpo quienëꞌ. \v 32 Nëtoꞌ yugulundoꞌ nacandoꞌ testigo pseban Diuzi Jesús. \v 33 Canaꞌ ureꞌnëꞌ zaquëꞌ yebë cuëta Diuzi ga naca xlato benꞌ balaꞌana. Lëscanꞌ useꞌelaꞌ Diuzi Bichi Be quienëꞌ según diꞌidzaꞌ begaꞌnlë Diuzi Jesús dza naꞌ. Por lëbëꞌ bablëꞌële babele yelaꞌ huaca quie Diuzi. \v 34 Naꞌra quele rey David beyëpinëꞌ ladza, sino que lëbëꞌ unëꞌ quie Jesús cati unëꞌ cani: \q1 Una Diuzi rëbinëꞌ benꞌ naca Señor quiaꞌ: “Ureꞌ cuëtaꞌ zaquëꞌ yebë niga, \q1 \v 35 hasta idyin dza cuëchaꞌ xniꞌaloꞌ ja benꞌ rudie luëꞌ.” \p Naꞌra nernë Pedro rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p \v 36 ―Reyaꞌalaꞌ inezi yugulu benꞌ Israel du laꞌadyiꞌyaquëꞌ de que lëbenꞌ bdaꞌyaquëꞌ lëꞌë yaga cruzo naquëꞌ benꞌ bë Diuzi nombrar Señor quiero lëscanꞌ Cristo quiero. \p \v 37 Ude beyudyi bzënagayaquëꞌ ca una Pedro, caora naꞌ ben bayëchiꞌ pensari quiejëꞌ unabayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ Pedro len los demás apóstoles: \p ―Bichaꞌ, ¿biz̃i ca huendoꞌ? \p \v 38 Naꞌra una Pedro rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Uletzaꞌ pensari quiele, ulehue lato hueꞌndoꞌ laole quie quiele rzëtondoꞌ lao Jesucristo tacuenda yeziꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia quiele. Canaꞌ udzeꞌnëꞌ Bichi Be quienëꞌ luꞌu guicho laxtaꞌole con cabëꞌ una Diuzi huenëꞌ quiele dza naꞌte. \v 39 Pero quele para leꞌezi una Diuzi canaꞌ dza naꞌte, lëscanꞌ quie ja z̃iꞌile zazaꞌ, lëscanꞌ quie ja benꞌ binaca benꞌ Israel, para nutezi benꞌ cuio Diuzi gaca benꞌ gale quienëꞌ. \p \v 40 Canaꞌ una Pedro bëꞌnëꞌ leyaquëꞌ consejo rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Ulebigaꞌ tzalaꞌla bihuele tuz̃e yaca benꞌ birzënaga quie Diuzi, benꞌ nebiaguiꞌ. \p \v 41 Pues naꞌra zëyaquëꞌ uyezilaꞌadyiꞌjëꞌ gulejëꞌ ca una Pedro. Dza naꞌ, tu dzazi, gule ja tzona mila benëꞌ, bëjëꞌ tuz̃e len yaca apóstol. Naꞌra bëꞌ ja apóstol laoyaquëꞌ. \v 42 Bipsanjëꞌ inaojëꞌ ca gudyi yaca apóstol leyaquëꞌ. Begaꞌnlëyaquëꞌ laguedyiyaquëꞌ tuzi, bëꞌlëyaquëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ, bedupajëꞌ bz̃uz̃uyaquëꞌ yëta xtila. \s1 Cabëꞌ bë yaca benꞌ unao xneza Jesús taprimero \p \v 43 Naꞌra tu rebanzi benꞌ birale cabëꞌ bë ja apóstol yelaꞌ milagro quie Diuzi. \v 44 Biz̃i begaꞌn benꞌ quie Jesús de acuerdo entre leyaquëꞌ, bëꞌyaquëꞌ laze entre lëjëꞌ yugulu ta de quieyaquëꞌ. Lëzi chi nitaꞌ benꞌ bide dumi quie, \v 45 naꞌra bëtiꞌyaquëꞌ ta de quieyaquëꞌ bëꞌyaquëꞌ benꞌ bide dumi quie. \v 46 Tu dza, tu dza, beguꞌudiꞌyaquëꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra, lëscanꞌ luꞌu yuꞌu quie tu tuyaquëꞌ uyoyaquëꞌ yetaoyaquëꞌ. Legazi redaohueyaquëꞌ udaoyaquëꞌ tuz̃e, bz̃uz̃uyaquëꞌ yëta xtila bezaꞌlaꞌadyiꞌjëꞌ Jesús, \v 47 udapalaꞌnyaquëꞌ Diuzi. Blëꞌë yaca benꞌ yedyi quieyaquëꞌ leyaquëꞌ ben huen. Naꞌra tu dza, tu dza, psere Diuzi nura benꞌ gale quiëꞌ, gaquëꞌ tuz̃e len yaca los demás benꞌ barue quie Diuzi. \c 3 \s1 Beyue Pedro tu benꞌ z̃i \p \v 1 Naꞌra bdyin dza zio Pedro len Juan luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra tacuenda hueꞌlëyaquëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ. Según ca costumbre quie ja benꞌ Israel naꞌ, rioyaquëꞌ zadzëꞌ du reda tzona. Biz̃i naꞌ ruꞌa idaoꞌ naꞌ reꞌ tu benꞌ z̃i, pero cati golotëꞌ naz̃inëꞌ. \v 2 Yugu dza ralëchiyaquëꞌ lëbëꞌ ruꞌa idaoꞌ rnabëꞌra laonan ruꞌa badan tacuenda inabëꞌ caridad con nu benꞌ zioja luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra naꞌ. Unabayëchiꞌnëꞌ benꞌ bede zio luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra tu caridad. \v 3 Caora blëꞌë benꞌ z̃i Pedro len Juan, unëyëchiꞌnëꞌ hueꞌyaquëꞌ tu caridad quienëꞌ. \v 4 Naꞌra blidzayaquëꞌ lëbëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―¡Unaꞌcara nëtoꞌ! \p \v 5 Biz̃i unaꞌ benꞌ z̃i leyaquëꞌ guquëꞌ pensari hueꞌyaquëꞌ tu caridad quienëꞌ. \v 6 Pero naꞌra una Pedro rëbinëꞌ benꞌ z̃i: \p ―Bibi oro, bibi plata, ziaꞌ gunaꞌ luëꞌ, pero tu ta nezdaꞌ gacaliaꞌ luëꞌ, rniaꞌ: ¡Uzuli! ¡Uzaꞌ! porque yelaꞌ huaca quie Jesús, benꞌ yedyi Nazaret, hueyuenëꞌ luëꞌ. \p \v 7-8 Naꞌra bëxu Pedro nëꞌë yebë. Caora cati uchisanëꞌ nëꞌë, labezute niꞌanëꞌ yu, laoxititenëꞌ uzulaonëꞌ rzaꞌnëꞌ. Naꞌra ziolë benꞌ z̃i leyaquëꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra, zionëꞌ rxitinëꞌ ruenëꞌ Diuzi benꞌ z̃e. \v 9 Caora blëꞌë ja benëꞌ ca rue benꞌ z̃i, barzaꞌnëꞌ ruenëꞌ Diuzi benꞌ z̃e, \v 10 biz̃i tu begaꞌnziyaquëꞌ rebaneyaquëꞌ ca guca quienëꞌ. Bezaqueyaquëꞌ lëbëꞌ ureꞌnëꞌ yugu dza ruꞌa idaoꞌ rnabëꞌra unabayëchiꞌnëꞌ benëꞌ tu caridad quienëꞌ. \s1 Pedro bdzeꞌnëꞌ diꞌidzaꞌ ga zu tu lachila laonan lachila quie Salomón \p \v 11 Naꞌra bdyin Pedro, len Juan, len benꞌ beyuejëꞌ ga zu tu lachila quie idaoꞌ laona lachila quie Salomón. Biz̃i bireꞌen benꞌ beyuejëꞌ usannëꞌ leyaquëꞌ. Pues benꞌ zë beguitejëꞌ gan zë Pedro len Juan, tu bebanzijëꞌ cabëꞌ guca quie benꞌ beyuejëꞌ. \v 12 Caora blëꞌë Pedro banitaꞌ ja benꞌ zë, naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ lejëꞌ: \p ―Bichaꞌ, nacale benꞌ Israel ca nëꞌëdiꞌ. Biyebanle inaꞌle nëtoꞌ como si fuera yelaꞌ huaca quiendoꞌ beyuendoꞌ benꞌ ni. Bigacale pensari yelaꞌ rionlaꞌadyiꞌ quiendoꞌ barezaꞌ benꞌ z̃i. \v 13 Cala lenaꞌ beyacanëꞌ, dechanꞌ yelaꞌ huaca quie Diuzi quie xuzixtaꞌoro Abraham, len Isaac, len Jacob beziꞌ niꞌanëꞌ fuerza. Pues tuzi Diuzi naꞌ pcaꞌnnëꞌ lao naꞌa z̃iꞌinëꞌ Jesús naquëꞌ benꞌ rnabëꞌ lao yugulute. Pero leꞌe bële yelaꞌ mala quiele psedyinle Jesús lao naꞌa ja benꞌ rnabëꞌ. Caora cati guꞌun Pilato yebionëꞌ Jesús dyiguiba, leꞌe biguꞌunle. \v 14 Calëla unabale guꞌunle yebio Pilato tu benꞌ ruti benëꞌ. Biguꞌunle yebio Pilato tu benꞌ naca laꞌiya, benꞌ dyaꞌa. \v 15 Leꞌe guꞌunle gati benꞌ run yelaꞌ neban quiero, pero Diuzi psebannëꞌ lëbëꞌ. Nacandoꞌ testigo pseban Diuzi lëbëꞌ. \v 16 Reꞌendaꞌ iniaꞌ leꞌe de que cuin Jesús beyuenëꞌ benꞌ z̃i, benꞌ beyaca bezaquele. Beyue Jesús lëbëꞌ caora bzëtondoꞌ laonëꞌ ralendoꞌ quienëꞌ. Canaꞌ labeyacatëꞌ zëꞌ laole rlëꞌëtelenëꞌ. \p \v 17 Naꞌra nernë Pedro rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Bichaꞌ, banezdaꞌ de que caora bëtile Jesús, binezile bi bële, lëzi benꞌ rnabëꞌ quiele, binezirëjëꞌ bi bëjëꞌ. \v 18 Pero guca quie Jesús de acuerdo con ca una Diuzi dza naꞌte caora bzu benꞌ profeta xtiꞌidzaꞌ Diuzi lëꞌë guichi. Naꞌra rnën de que huadyin dza yedzagalao benꞌ naca Cristo. \v 19 Por lenaꞌ reyaꞌalaꞌ utzaꞌle pensari quiele, inaole xneza Diuzi tacuenda yeziꞌz̃enëꞌ dulaꞌ xquia quiele, naꞌ cuëchinëꞌ chizi luꞌu guicho laxtaꞌole, \v 20 huenëꞌ mandado yeguida Jesús tatula como naca Jesús benꞌ ulio Diuzi desde canaꞌte ta gacalënëꞌ leꞌe. \v 21 Pero huadzënëꞌ guibá hasta que idyin dza hue Diuzi mandado uzunëꞌ xtiꞌidzaꞌnëꞌ con cabëꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya bë benꞌ profeta, benꞌ unitaꞌ dza naꞌla, benꞌ naca laꞌiya quienëꞌ. \v 22 Quie lenaꞌ una Moisés dza naꞌte gudyinëꞌ xuzixtaꞌoro cani: “De entre laguedyiziro iseꞌelaꞌ Diuzi itu benꞌ quixogueꞌ xtiꞌidzëꞌ laga con ca useꞌelaꞌnëꞌ nëꞌëdiꞌ. Reꞌennan huele bala yugulu con ca inëꞌ leꞌe. \v 23 Porque nu benꞌ bihue bala con ca inëꞌ, udyiaguiꞌ Diuzi lëjëꞌ. Bihueꞌ Diuzi lato initaꞌlëjëꞌ yaca benꞌ quienëꞌ.” Canaꞌ una Moisés. \p \v 24 ’Lëscanꞌ yugulu yaca los demás benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi dza naꞌ, desde Samuel lente yaca benꞌ zezaꞌra, unëjëꞌ quie dza rda Jesús lao yedyi layu. \v 25 Ca diꞌidzaꞌ begaꞌnlë Diuzi leyaquëꞌ, lëscanꞌ negaꞌnnan para leꞌe caora una Diuzi rëbinëꞌ xuzixtaꞌoro Abraham cani: “Por tu z̃iꞌisuboꞌ huaca huen gula quie yugulu benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu.” \v 26 Naꞌra quie lenaꞌ ulio Diuzi z̃iꞌinëꞌ Jesús, useꞌelaꞌnëꞌ lëbëꞌ laole tanëro tacuenda gaca tahuen gula quiele, usanle bira huele tamala. \c 4 \s1 Psedyinyaquëꞌ Pedro len Juan lao naꞌa benꞌ rnabëꞌ \p \v 1 Naꞌra neruꞌelë Pedro lënëꞌ Juan yaca benëꞌ diꞌidzaꞌ caora bdyin yaca pxuzi, len yaca xanꞌ policía quie idaoꞌ rnabëꞌra, len tu cueꞌ benꞌ Israel nacajëꞌ quie partido saduceo. \v 2 Rdzaꞌyaquëꞌ Pedro len Juan porque rdayaquëꞌ ruꞌelëyaquëꞌ yaca benëꞌ diꞌidzaꞌ rnayaquëꞌ de que cabëꞌ guca quie Jesús bebannëꞌ nacan prueba huadyin dza yebanrë yaca benꞌ huati. \v 3 Naꞌra bëyaquëꞌ leyaquëꞌ preso, bdzeꞌyaquëꞌ leyaquëꞌ luꞌu dyiguiba ga begaꞌnyaquëꞌ tu yela porque aodzeꞌ. Lenaꞌ bibëꞌnan lato tzesëyaquëꞌ lao benꞌ rnabëꞌ. \v 4 Naꞌra benꞌ zë, benꞌ bzënaga quiejëꞌ, guleyaquëꞌ diꞌidzaꞌ quie Diuzi, ptzaꞌyaquëꞌ pensari quieyaquëꞌ. Por lenaꞌ uye benꞌ barale quie Jesús cadu gaꞌyoꞌ mila beꞌmbyu, apartela nigula. \p \v 5 Naꞌ biz̃i beteyu dza tula, bedupa benꞌ rnabëꞌ quie ciudad Jerusalén tacuenda hueyaquëꞌ junta. Bdyinrë yaca benꞌ gula, len benꞌ rnabëꞌ quie idaoꞌ rnabëꞌra, len benꞌ escribas, benꞌ rusëdi diꞌidzaꞌ bzu Moisés lëꞌë guichi. \v 6 Bdyinrë xanꞌ pxuzi laonëꞌ Anás, len Caifás, len Juan, len Alejandro, lente yugulu diadza quie xanꞌ pxuzi. \v 7 Naꞌra bëyaquëꞌ mandado tzexiꞌjëꞌ Pedro len Juan ta tzesëjëꞌ laojëꞌ. Caora bazëyaquëꞌ naꞌ, naꞌra una benꞌ rnabëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―¿Bi yelaꞌ rnabëꞌ de quiele rdale niga ruele cabëꞌ reꞌenle? ¿Nuz̃i useꞌelaꞌ leꞌe? \p \v 8 Naꞌra du yuꞌu Pedro Bichi Be quie Diuzi, unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p \v 9 ―Leꞌe benꞌ rnabëꞌ quie ciudad Jerusalén, len leꞌe benꞌ gula, chi reꞌenle inezile bi yelaꞌ rnabëꞌ de quiendoꞌ bëndoꞌ tu huen beyuendoꞌ benꞌ neseco niꞌe, \v 10 chi reꞌenle inandoꞌ leꞌe len lo demás benꞌ Israel, nainandoꞌ de que por yelaꞌ huaca quie Jesucristo, benꞌ yedyi Nazaret, babeyaca benꞌ niga. Lëcazi benꞌ bdaꞌle lëꞌë yaga cruzo, benꞌ pseban Diuzi, lëbëꞌ beyuenëꞌ benꞌ niga. \v 11 Leꞌe bële ca benꞌ rue huecuaꞌ, benꞌ uruꞌun tzalaꞌla yo lagaꞌ. Naꞌ Jesús naquëꞌ ca quie yo lagaꞌ uruꞌunle tzalaꞌla, pero uz̃iꞌ Diuzi yo lagaꞌ uruꞌunle, bzunëꞌn ga rzulao besu. \v 12 Pues ni tu benꞌ tula biuseꞌelaꞌ Diuzi ta ute uselanëꞌ raꞌo. Tuzi Jesús naꞌ useꞌelaꞌ Diuzi lao yedyi layu ta ute uselanëꞌ raꞌo yeyoro guibá. ―Canaꞌ una Pedro, rëbinëꞌ benꞌ rnabëꞌ. \p \v 13 Naꞌra caora be yaca benꞌ rnabëꞌ ca una Pedro len Juan, blëꞌëyaquëꞌ birdzebijëꞌ, naꞌra tu rebanzijëꞌ porque unezijëꞌ naca Pedro len Juan benꞌ birlëꞌëtica guichi. Pero bezaquejëꞌ naca Pedro len Juan benꞌ quie Jesús. \v 14 Pero como naꞌ zëlëjëꞌ benꞌ beyueyaquëꞌ, bira ubin benꞌ rnabëꞌ bi inayaquëꞌ contra leyaquëꞌ. \v 15 Naꞌra bebiojëꞌ Pedro len Juan luꞌu yuꞌu gan nitajëꞌ tacuenda hueꞌyaquëꞌ diꞌidzaꞌ entre lëzijëꞌ bi hueyaquëꞌ quieyaquëꞌ. \v 16 Naꞌra ruꞌeyaquëꞌ diꞌidzaꞌ rëbiyaquëꞌ laguedyiyaquëꞌ: \p ―¿Bi huero? Nacan tali bëyaquëꞌ tu yelaꞌ milagro. Nun quie banezi yugulu benꞌ yedyi cabëꞌ bëyaquëꞌ, bisaqueꞌ yëbiro benꞌ yedyi bibi yelaꞌ milagro nehueyaquëꞌ. \v 17 Naꞌra ta iyudyi quie asunto ta bira huen zëdi lao benꞌ yedyi, mejorla uzëgadyiro quiejëꞌ de que bireyaꞌalaꞌ inëyaquëꞌ quie Jesús. \p \v 18 Naꞌra beyëz̃i yaca benꞌ rnabëꞌ Pedro len Juan tatula, bzëgadyiyaquëꞌ quiejëꞌ de que bireyaꞌalaꞌ inëyaquëꞌ quie Jesús. \v 19 Caora naꞌ una Pedro len Juan, rëbiyaquëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Reyaꞌalaꞌ huele pensari chi nacaran huen huendoꞌ cabëꞌ reꞌenle, naꞌ bihuendoꞌ cabëꞌ reꞌen Diuzi. \v 20 Nëtoꞌ bisaqueꞌ usanndoꞌ yëbindoꞌ benëꞌ ca ta blëꞌëndoꞌ ca ta bendoꞌ. \p \v 21 Naꞌ bzëgadyi yaca benꞌ rnabëꞌ quieyaquëꞌ tatula. Pero psanyaquëꞌ leyaquëꞌ canaꞌzi, beroyaquëꞌ zeyoyaquëꞌ. Biubinjëꞌ bi huejëꞌ quiejëꞌ, porque danꞌ yugu benꞌ yedyi rueyaquëꞌ Diuzi benꞌ z̃e, danꞌ blëꞌëyaquëꞌ beyaca benꞌ z̃i. \v 22 Lëbenꞌ naꞌ, benꞌ beyaca niꞌe por yelaꞌ milagro quie Diuzi, mazla chopa galo iza napanëꞌ. \s1 Yaca benꞌ quie Jesús blidzajëꞌ Diuzi unabajëꞌ hueꞌnëꞌ leyaquëꞌ fuerza valor \p \v 23 Naꞌra psan yaca benꞌ rnabëꞌ lejëꞌ, uz̃iꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ bdyinyaquëꞌ ga nitaꞌ los demazara benꞌ quie Jesús, bëꞌleyaquëꞌ leyaquëꞌ diꞌidzaꞌ bicara danꞌ gudyi yaca xanꞌ pxuzi len yaca benꞌ gula. \v 24 Ude beyudyi beyaquëꞌ ca una Pedro len Juan, caora naꞌ yuguluyaquëꞌ blidzayaquëꞌ Diuzi rëbiyaquëꞌ lëbëꞌ: \p ―Xuzindoꞌ Diuzi, luëꞌ bëloꞌ guibá, baoꞌ dyila yu, baoꞌ nisadaoꞌ lente yugulu ta de luꞌuna. \v 25 Luëꞌ conlë Bichi Be quioꞌ, baoꞌ mandado bzu rey David diꞌidzaꞌ quioꞌ lëꞌë guichi laꞌiya ga rnën caniga: \q1 ¿Bixquienꞌ raca dila lao yedyi layu? \q1 ¿Bixquienꞌ racajëꞌ pensari bizinaquezi? \q1 \v 26 Abedupa ja benꞌ rnabëꞌ quieyaquëꞌ tacuenda huejëꞌ contra Diuzi len z̃iꞌinëꞌ, benꞌ naca Cristo. \p \v 27 Canaꞌ una rey David dza naꞌ: \p ―Naꞌra bablëꞌëndoꞌ nacan tabala yedyi ni bë rey Herodes, len Poncio Pilato, len benꞌ Israel, len benꞌ yedyi tula tuz̃e contra z̃iꞌiloꞌ Jesús, benꞌ laꞌiya quioꞌ. \v 28 Pero bëyaquëꞌ cabëꞌ mandado baoꞌ dza naꞌte gaca quieyaquëꞌ. \v 29 Naꞌra, Xuzindoꞌ Diuzi, unaꞌ como reꞌenyaquëꞌ utzebiyaquëꞌ nëtoꞌ. Gucalë nëtoꞌ como nacandoꞌ benꞌ quioꞌ cuenda bidzebindoꞌ yeyondoꞌ tzetixogueꞌndoꞌ benëꞌ diꞌidzaꞌ quioꞌ. \v 30 Uquichoꞌ naꞌaloꞌ yeyueloꞌ yaca benꞌ raca z̃hueꞌ. Uquichoꞌ naꞌaloꞌ ta gaca yelaꞌ huaca quioꞌ lao naꞌa z̃iꞌiloꞌ Jesús, benꞌ laꞌiya quioꞌ. ―Canaꞌ unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ Diuzi. \p \v 31 Caora beyudyi bëꞌlëyaquëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ, naꞌra bzisin ganꞌ beguꞌudiꞌyaquëꞌ. Du yuꞌuyaquëꞌ Bichi Be quie Diuzi, birdzebijëꞌ quixogueꞌjëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \s1 Con bitezi ta de quie benꞌ quie Jesús, guquen quie entre yugujëꞌ \p \v 32 Naꞌra yaca benꞌ zë, benꞌ nao xneza Jesús, guca pensari quiejëꞌ yugutejëꞌ tuzi. Entre leyaquëꞌ, yugulu ta de quieyaquëꞌ, gucan para quie yugutejëꞌ. \v 33 Naꞌra yaca apóstol bipsanyaquëꞌ quixogueꞌyaquëꞌ benëꞌ cabëꞌ guca quie xaꞌnro Jesús caora gutinëꞌ bebannëꞌ. Pero xtiꞌidzaꞌjëꞌ biꞌan fuerza valor, porque Diuzi gucalënëꞌ leyaquëꞌ. \v 34 Lëscanꞌ entre leyaquëꞌ, ni tu gabi bdziogueyaquëꞌ, como danꞌ yugo benꞌ de quie, chi yuꞌu, chi layu, bëtiꞌyaquëꞌn la hora rdzioguejëꞌ dumi, \v 35 naꞌ uz̃iꞌjëꞌn bëꞌjëꞌn apóstol. Naꞌra bë apóstol mandado ta udisiyaquëꞌ dumi quie tu tuyaquëꞌ con nu benꞌ bide quie. \v 36 Naꞌ ladoyaquëꞌ uzu tu benꞌ naca familia quie xuzixtaꞌoro Leví laonëꞌ José. Lao isla Chipre gologuëꞌ. Uxuba ja apóstol laonëꞌ Bernabé, ta inaro xtiꞌidzaꞌro: Benꞌ huen, benꞌ z̃elaꞌadyiꞌ. \v 37 Lëbenꞌ naꞌ bëtiꞌnëꞌ layu quienëꞌ bëꞌnëꞌ apóstol dumi quien. \c 5 \s1 Cabëꞌ guca bë Ananías len Safira xquia quiejëꞌ \p \v 1 Pero uzu tu benꞌ laonëꞌ Ananías lënëꞌ z̃gulanëꞌ Safira. Pues naꞌ bëtiꞌyaquëꞌ tu layu quieyaquëꞌ. \v 2 Pero binahue dumi quien bëꞌnëꞌ apóstol, nechanꞌ baoz̃iꞌnëꞌ lëꞌëtiꞌ quienëꞌ tu partenëꞌ bëꞌnëꞌn apóstol como si fuera nahue dumi quien. \p ―Pues dyëꞌëdi banezi z̃gulëꞌ cabëꞌ bënëꞌ. \p \v 3 Naꞌra una Pedro rëbinëꞌ Ananías: \p ―Ananías, ¿biquienꞌ uyuꞌuloꞌ pensari xiꞌibiꞌ, uz̃ioꞌ Bichi Be quie Diuzi yëꞌ, binaoꞌ uz̃iꞌloꞌ lëꞌëtiꞌ dumi tu parte quioꞌ? \v 4 Nunu bë mandado gutiꞌoꞌn, cuinzoꞌ bëtiꞌoꞌn. Nunu una luëꞌ yeyunloꞌ dumi quien, cuinzoꞌ beyunloꞌn. ¿Biquienꞌ uyuꞌuloꞌ pensari median, baoꞌ canaꞌ? Diuzi uz̃iꞌloꞌ yëꞌ, quele benëꞌ. \p \v 5 Naꞌra ude beyudyi be Ananías xtiꞌidzaꞌ Pedro, tu bguꞌunzëꞌ layu gutinëꞌ. \v 6 Caora naꞌ bdyin chopa tzona biꞌbyu ptubiyacabiꞌ lëbëꞌ con laꞌariꞌ laoz̃iꞌtejabiꞌ lëbëꞌ nuꞌajabiꞌ yecachiꞌyacabiꞌ lëbëꞌ. Por lenaꞌ yugo ja benëꞌ unezi cabëꞌ uz̃aca Ananías, legazi bdzebijëꞌ canꞌ guca. \p \v 7 Naꞌra aodela cadu tzona hora, caora bdyin z̃gula Ananías ga zë Pedro. Pero binenezinëꞌ bi baguca quie xquiuhuëꞌ. \v 8 Caora naꞌ unaba Pedro rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―¡Una chi nahue dumi ca tu ta bëtiꞌle layu quiele! \p Pues bequëbi nigula rëbinëꞌ Pedro: \p ―Ajaꞌ, nahuena. \p \v 9 Naꞌra una Pedro rëbinëꞌ nigula: \p ―¿Bixquienꞌ begaꞌnlëloꞌ xquiuloꞌ de acuerdo bële prueba Bichi Be quie Diuzi? Naꞌ bazaꞌ ja benꞌ yecachiꞌ xquiuloꞌ, lëzi huetzecachiꞌrëjabiꞌ luëꞌ. \p \v 10 Caora naꞌ tu bguꞌunzëꞌ lao Pedro gutinëꞌ. Cati uyuꞌu ja biꞌbyu ga denëꞌ, blëꞌëyacabiꞌ bagutirënëꞌ. Lëzi uliojabiꞌ lëbëꞌ uz̃iꞌyacabiꞌ yecachiꞌyacabiꞌ lëbëꞌ cuëta lëꞌë ga pcachiꞌyacabiꞌ xquiunëꞌ. \v 11 Quie lenaꞌ ptzebitzegue benꞌ quie Jesús len los demás benꞌ unezi cabëꞌ guca quieyaquëꞌ. \s1 Lega bë ja apóstol yelaꞌ huaca quie Diuzi \p \v 12 Naꞌra zë lasa bë yaca apóstol yelaꞌ milagro lao benꞌ yedyi. Caora naꞌ bedupa yaca benꞌ quie Jesús ga laonan Lachila quie Salomón. \v 13 Blëꞌë ja benꞌ yedyi leyaquëꞌ benꞌ huen, pero bdzebiyaquëꞌ yedupalëyaquëꞌ leyaquëꞌ. \v 14 Pero unaocazi benꞌ zë xneza Jesús, beꞌmbyu len ja nigula. \v 15 Hasta que ulioyaquëꞌ benꞌ raca z̃hueꞌ udixojëꞌ leyaquëꞌ du tu neza lao belaga o chi lao daꞌa. Rbezayaquëꞌ te pxin quie Pedro ga deyaquëꞌ ta yeyacayaquëꞌ. \v 16 Lëzi bdyin zë benëꞌ quie yedyi reꞌ gaꞌalaꞌ, nuꞌarëyaquëꞌ benꞌ raca z̃hueꞌ len benꞌ yuꞌu taxiꞌibiꞌ. Naꞌ yugulutejëꞌ beyacayaquëꞌ. \s1 Bdzeꞌyaquëꞌ Pedro len Juan luꞌu dyiguiba \p \v 17 Naꞌra yelaꞌ z̃ëꞌ quie xanꞌ pxuzi len benꞌ partido saduceo, \v 18 bëxoyaquëꞌ apóstol bdzeꞌyaquëꞌ leyaquëꞌ luꞌu dyiguiba. \v 19 Pero ca du bala bdyin tu ángel quie Diuzi ga de ja apóstol luꞌu dyiguiba, psalonëꞌ ruꞌa yuꞌu dyiguiba, ulionëꞌ yaca apóstol unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p \v 20 ―Tziole luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra quixogueꞌle benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi yëbilejëꞌ quie yelaꞌ neban tuzioli ruꞌe Diuzi benꞌ nao xnezëꞌ. \p \v 21 Ude beyudyi beyaquëꞌ ca una ángel, caora uyeniꞌ naꞌ, uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra bezulaoyaquëꞌ rguixogueꞌyaquëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \p Hora naꞌ balara uyasa xanꞌ pxuzi lënëꞌ yaca benꞌ quiëꞌ, uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ ga hueyaquëꞌ junta bënëꞌ mandado guida yugulu benꞌ rnabëꞌ quie benꞌ Israel. Caora abguꞌudiꞌyaquëꞌ yuguluyaquëꞌ, hora naꞌ bë xanꞌ pxuzi mandado tzio policía tzexiꞌjëꞌ apóstol luꞌu yuꞌu dyiguiba. \v 22 Naꞌra uyo policía tzexiꞌyaquëꞌ apóstol, pero ganu ja apóstol bedzeleyaquëꞌ luꞌu dyiguiba. Por lenaꞌ bezaꞌyaquëꞌ zeyoyaquëꞌ ganꞌ rueyaquëꞌ junta, \v 23 unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ yaca benꞌ rnabëꞌ: \p ―Bëꞌ bdyindoꞌ neyeyo dyiguiba con candado, blëꞌëndoꞌ zu policía rapajëꞌ ruꞌa dyiguiba. Pero caora usalondoꞌ ruꞌa yuꞌu dyiguiba, nunu dyilaꞌ luꞌu dyiguiba. \p \v 24 Naꞌra yaca xanꞌ pxuzi len xanꞌ policía quie idaoꞌ, caora beyaquëꞌ ca una policía, rdzebitzegueyaquëꞌ ga yeyudyi yedu asunto naꞌ. \v 25 Biz̃i cati blaꞌ tu benꞌ blaꞌ, udixogueꞌnëꞌ leyaquëꞌ unëꞌ: \p ―Luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra bazë ja benꞌ bdzeꞌle luꞌu dyiguiba, baruꞌelëyaquëꞌ yaca benꞌ yedyi diꞌidzaꞌ tatula. \p \v 26 Naꞌra laziote xanꞌ policía len benꞌ quiëꞌ yexiꞌyaquëꞌ leyaquëꞌ. Pero bibëꞌyaquëꞌ quieyaquëꞌ, porque rdzebiyaquëꞌ udaꞌ yaca benꞌ yedyi leyaquëꞌ yo. \v 27 Naꞌra zequiëꞌyaquëꞌ apóstol ga rueyaquëꞌ junta yesanyaquëꞌ leyaquëꞌ lao benꞌ rnabëꞌ tatula. Naꞌra una xanꞌ pxuzi rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p \v 28 ―Barzëgadyindoꞌ quiele bira inale quie Jesús. ¿Naꞌ biz̃i bële? Nerguixogueꞌle yugulu benꞌ ciudad Jerusalén rëbileyaquëꞌ ca naca pensari quiele, reꞌenle gale benꞌ yedyi de que dulaꞌ quiendoꞌ guti Jesús. \p \v 29 Naꞌra una Pedro lënëꞌ yaca los demás apóstol: \p ―Decazide huendoꞌ cabëꞌ reꞌen Diuzi, bihuendoꞌ cabëꞌ reꞌenle leꞌe. \v 30 Leꞌe bëtile Jesús bdaꞌle lëbëꞌ lëꞌë yaga cruzo, pero Diuzi naꞌ psebannëꞌ lëbëꞌ. \v 31 Bë Diuzi nombrar lëbëꞌ gaquëꞌ benꞌ reꞌ zaquëꞌ yebë cuëtanëꞌ ga naca xlato benꞌ balaꞌana. Ulionëꞌ lëbëꞌ gaquëꞌ xaꞌnro, benꞌ ute usela raꞌo tacuenda utzaꞌro pensari median quiero yeziꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia quiero. \v 32 Nacandoꞌ testigo tali naꞌ. Lëscanꞌ Bichi Be quie Diuzi, benꞌ yuꞌu guicho laxtaꞌo benꞌ nao xneza Diuzi, naquëꞌ testigo tali naꞌ. \p \v 33 Caora beyudyi beyaquëꞌ diꞌidzaꞌ una Pedro, naꞌra lega bdzaꞌtzegue benꞌ rnabëꞌ, guꞌunyaquëꞌ gutiyaquëꞌ leyaquëꞌ. \v 34 Pero entre leyaquëꞌ uzu tu benꞌ quie partido fariseo laonëꞌ Gamaliel. Naquëꞌ benꞌ huen, benꞌ psëdi ley quie Moisés. Naꞌra bënëꞌ mandado yero ja apóstol lao junta ga reꞌ benꞌ rnabëꞌ cuezayaquëꞌ tu chiꞌ. \v 35 Caora bero yaca apóstol, naꞌra una Gamaliel rëbinëꞌ laguedyinëꞌ: \p ―Benꞌ Israel, gapale cuidado bi reꞌenle huele quieyaquëꞌ. \v 36 Bigalaꞌadyiꞌle cabëꞌ guca quie tu benꞌ lao Teudas. Azio iza uzunëꞌ unëꞌ naquëꞌ benꞌ belao. Unao ca du tapa gayuhua benëꞌ lëbëꞌ. Pero bdyin dza bëti soldado lëbëꞌ, bdzatza bez̃uno yaca benꞌ unao lëbëꞌ. \v 37 Beyudyi bedu quie Teudas, uzu itu benꞌ Galilea lao Judas dza bë gobierno censo blabanëꞌ benëꞌ. Guꞌunrënëꞌ tilalënëꞌ soldado quie gobierno. Unaorë ja benꞌ zë lëbëꞌ, pero bëtirë soldado lëbëꞌ. Lëzi bdzatzarë bz̃unorë benꞌ unao lëbëꞌ. \v 38 Lenaꞌ rniaꞌ leꞌe, mejorla usanro quieyaquëꞌ, bira huerojëꞌ zëdi. Porque chi ta racazi laꞌadyiꞌjëꞌ ruejëꞌ, huabezan. \v 39 Pero chi tu ta rueyaquëꞌ nacan quie Diuzi, baꞌalaꞌcazi reꞌenle cuezan, bicuezan. Naꞌra gapale cuidado ta bihuele contra Diuzi. ―Canaꞌ una Gamaliel gudyinëꞌ leyaquëꞌ. \p \v 40 Pues naꞌra aoz̃iꞌyaquëꞌ xtiꞌidzaꞌ Gamaliel. Caora naꞌ beyëz̃iyaquëꞌ apóstol tatula. Caora bazëyaquëꞌ naꞌ, bë benꞌ rnabëꞌ mandado udi policía leyaquëꞌ con guidi. Lëscanꞌ bzëgadyiyaquëꞌ quiejëꞌ tatula ta bira inëyaquëꞌ quie Jesús. Ude beyudyi naꞌ, bëꞌ benꞌ rnabëꞌ permiso yero ja apóstol naꞌ. \v 41 Caora naꞌ beroyaquëꞌ ga reꞌ benꞌ rnabëꞌ lao junta zeyoyaquëꞌ redaohueyaquëꞌ danꞌ bedzagalaoyaquëꞌ por nun quie Jesús. Yugu dza uzaꞌyaquëꞌ ziojëꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra o chi luꞌu yuꞌu quie tu tu benëꞌ. \v 42 Bipsanyaquëꞌ inëyaquëꞌ quie Jesucristo. \c 6 \s1 Ulioyaquëꞌ gadyi yaca benꞌ quisi yelaꞌ huao quiejëꞌ \p \v 1 Naꞌra dza naꞌte, tu dza huio, uyera mazera benꞌ quie Jesús. Pero bala benꞌ quie Jesús, benꞌ rnë diꞌidzaꞌ griego, uyuꞌuyaquëꞌ huenë conlë benꞌ quie Jesús, benꞌ rnëja diꞌidzaꞌ hebreo. Naꞌra una benꞌ rnë diꞌidzaꞌ griego rëbiyaquëꞌ yaca apóstol: \p ―Benꞌ rnë diꞌidzaꞌ hebreo, biruꞌeyaquëꞌ laze parejo. Caora udisiyaquëꞌ ta gao nigula bizu xquiuhue, ledaoꞌzi ruꞌeyaquëꞌ nigula bizu xquiuhue quiendoꞌ. \p \v 2 Naꞌra bedupa lao chipchopa apóstol len yaca los demás benꞌ quie Jesús, unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Bireyaꞌalaꞌ usanndoꞌ rguixogueꞌndoꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi ta hueꞌndoꞌ laze yelaꞌ huao naꞌ. \v 3 Mejorla cuiole gadyi benꞌ huen, benꞌ de pensari, benꞌ rale quie Bichi Be quie Diuzi du guicho du laꞌadyiꞌyaquëꞌ, naꞌ huele mandado quisiyaquëꞌ yelaꞌ huao parejo. \v 4 Naꞌra nëtoꞌ, biusanndoꞌ rulidzandoꞌ Diuzi rguixogueꞌndoꞌ benëꞌ xtiꞌidzëꞌ. \p \v 5 Naꞌra yaxe yugulu benꞌ quie Jesús cabëꞌ una yaca apóstol. Caora naꞌ ulioyaquëꞌ Esteban, benꞌ rale quie Bichi Be quie Diuzi du guicho du laꞌadyiꞌnëꞌ. Lëzi ulioyaquëꞌ Felipe, len Prócoro, len Nicanor, len Timón, len Parmenas, len Nicolás benꞌ yedyi tula. Naca Nicolás benꞌ yedyi Antioquía, benꞌ unao religión quie benꞌ Israel dza naꞌ. \v 6 Naꞌra bzuyaquëꞌ leyaquëꞌ lao yaca apóstol, pquichi yaca apóstol naꞌayaquëꞌ guichojëꞌ, bëꞌlëyaquëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ por leyaquëꞌ. \p \v 7 Naꞌra yugu dza udixogueꞌ ja apóstol mazera benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Por lenaꞌ taz̃e uye benꞌ rnao xneza Jesús ciudad Jerusalén. Lente zë yaca pxuzi, unaorëyaquëꞌ xneza Jesús. \s1 Cabëꞌ guca bëyaquëꞌ Esteban preso \p \v 8 Naꞌra taz̃e gucalë Diuzi Esteban bënëꞌ yelaꞌ huaca quie Diuzi lao ja benꞌ yedyi nitaꞌ naꞌ. \v 9 Pero bala ja benꞌ uzaꞌ yedyi Cirene, len benꞌ uzaꞌ yedyi Alejandría, len benꞌ uzaꞌ yedyi Cilicia, len benꞌ uzaꞌ yaca yedyi nebaba Asia, len benꞌ rio luꞌu idaoꞌ sinagoga quie benꞌ bira naca benꞌ nadaꞌo, uyuꞌuyaquëꞌ huenë conlë Esteban. \v 10 Pero biubinyaquëꞌ bi nayaquëꞌ porque gucalë Bichi Be quie Diuzi lëbëꞌ bdzeꞌnëꞌ luꞌu guichonëꞌ bi diꞌidzaꞌ unëlënëꞌ leyaquëꞌ. \v 11 Quie lenaꞌ udiz̃oyaquëꞌ benëꞌ ta inayaquëꞌ diꞌidzaꞌ contra Esteban. Caniꞌ una benꞌ uz̃iꞌ dumi rëbiyaquëꞌ laguedyiyaquëꞌ: \p ―Nëtoꞌ bendoꞌ unë Esteban diꞌidzaꞌ xiꞌibiꞌ contra Moisés len Diuzi. \p \v 12 Canaꞌ bëjëꞌ gan bdzaꞌ ja benꞌ yedyi, len ja benꞌ gula, len ja benꞌ rusëdi ley quie Moisés lëbëꞌ. Naꞌra uquiëꞌyaquëꞌ lëbëꞌ, psedyinyaquëꞌ lëbëꞌ ga reꞌ benꞌ rnabëꞌ lao junta. \v 13 Udiloyaquëꞌ benꞌ unë diꞌidzaꞌ falso contra lëbëꞌ. Naꞌ lëyaca benꞌ naꞌ, unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ benꞌ rnabëꞌ: \p ―Birsan benꞌ niga rnëꞌ diꞌidzaꞌ contra idaoꞌ rnabëꞌra quiero. Lëzi ruenëꞌ contra ley pcaꞌn xuzixtaꞌoro Moisés. \v 14 Nëtoꞌ bendoꞌ unëꞌ udyiaguiꞌ Jesús idaoꞌ rnabëꞌra quiero. Lëscanꞌ unëꞌ utzaꞌ Jesús costumbre quiero ta pcaꞌn xuzixtaꞌoro Moisés. \p \v 15 Ude beyudyi unajëꞌ canaꞌ, naꞌra unaꞌ benꞌ rue junta lao Esteban, pero blëꞌëyaquëꞌ beyaca laonëꞌ ca quie lao ángel. \c 7 \s1 Cabëꞌ unë Esteban gucalënëꞌ cuinnëꞌ lao benꞌ rnabëꞌ \p \v 1 Naꞌra unaba xanꞌ pxuzi rëbinëꞌ Esteban: \p ―¿Nacan tali cabëꞌ unayaquëꞌ? \p \v 2 Naꞌra bequëbi Esteban rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Bichaꞌ, xuzaꞌ, ulezëcara nagale cabëꞌ iniaꞌ leꞌe. Azio zë iza, bluꞌe Diuzi xuzixtaꞌoro Abraham yelaꞌ huaca quienëꞌ caora cati binetzesu Abraham yedyi Harán, nezunëꞌ yu nebaba Mesopotamia. \v 3 Lëdza naꞌ una Diuzi rëbinëꞌ Abraham: “Psan diadza quioꞌ, psan yedyi quioꞌ, beyo yedyi tula ga uluꞌenaꞌ luëꞌ.” Canaꞌ una Diuzi gudyinëꞌ Abraham. \v 4 Por lenaꞌ uzaꞌ Abraham yu nebaba benꞌ Caldea, zionëꞌ yesunëꞌ yedyi Harán. Biz̃i cati aguti xuzi Abraham, bë Diuzi mandado bezaꞌ Abraham yedyi Harán, belaꞌnëꞌ yedyi niga ga nitaꞌro naꞌa. \v 5 Pero bibëꞌ Diuzi lëbëꞌ ga gaque quienëꞌ sunëꞌ, ni siquiera tu pedazozi. Pero begaꞌnlë Diuzi lëbëꞌ diꞌidzaꞌ de que idyin dza gaque quienëꞌ ga sunëꞌ, naꞌ bëꞌ bagutinëꞌ gaque quie z̃iꞌinëꞌ. Naꞌra laꞌacazi ga nu z̃iꞌinëꞌ nenitaꞌ caora, begaꞌnlë Diuzi lëbëꞌ diꞌidzaꞌ canaꞌ. \v 6 Lëzi una Diuzi de que initaꞌ z̃iꞌisuba Abraham yedyi quie benꞌ tula ga hueyaquëꞌ dyin sin laz̃u, naꞌ hue yaca benëꞌ ziꞌ quieyaquëꞌ lao tapa gayuhua iza. \v 7 Lëscanꞌ una Diuzi rëbinëꞌ Abraham dza naꞌ: “Huachugobiꞌa quie benꞌ bëꞌ ziꞌ quieyaquëꞌ. Te iyudyi naꞌ yezaꞌ z̃iꞌisubaꞌ yedyi naꞌ yelaꞌjëꞌ niga ga tzionlaꞌadyiꞌyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ.” Canaꞌ una Diuzi. \p Naꞌra nernë Esteban rëbinëꞌ yaca benꞌ rnabëꞌ: \p \v 8 ―Lëzi bë Diuzi mandado uzu Abraham tu xëdyidaoꞌ z̃iꞌinëꞌ byu ta gaca seña uluꞌen ca diꞌidzaꞌ begaꞌnlë Diuzi lëbëꞌ. Por lenaꞌ, caora aoca tu xunꞌ golo z̃iꞌinëꞌ Isaac, naꞌra bzunëꞌ tu xëdyidaoꞌ lëbiꞌ. Con ca bë Abraham lënëꞌ z̃iꞌinëꞌ Isaac, canaꞌ bërë Isaac lënëꞌ z̃iꞌinëꞌ Jacob. Lëzi con ca bë Isaac lënëꞌ z̃iꞌinëꞌ Jacob, canaꞌ bërë Jacob lënëꞌ chipchopa z̃iꞌinëꞌ byu. \v 9 Yelaꞌ z̃ëꞌ quie yaca z̃iꞌi Jacob, bëtiꞌyaquëꞌ tu bichiyaquëꞌ laonëꞌ José, uz̃iꞌ benꞌ zio Egipto lëbëꞌ. \v 10 Pero gucalë Diuzi lëbëꞌ pcuasa pcuiꞌonëꞌ tamala zaꞌ gaca quienëꞌ. Canaꞌ guca José benꞌ yuꞌu pensari, yexe rey Faraón lëbëꞌ. Tantozi yexe Faraón José, ulionëꞌ lëbëꞌ ta tzionëꞌ gaquëꞌ xanꞌ benꞌ rnabëꞌ lao nación Egipto. Lëscanꞌ ulionëꞌ lëbëꞌ gaquëꞌ xanꞌ benꞌ rue dyin luꞌu lidyinëꞌ. \p \v 11 ’Naꞌra dza naꞌte guca tu obin huala gula nación Egipto len nación Canaán. Fuerte bedzagalao xuzixtaꞌoro, bibdzeleyaquëꞌ bi gaoyaquëꞌ. \v 12 Caora unezi Jacob de que rdzela trigo nación Egipto, naꞌra useꞌelaꞌnëꞌ z̃iꞌinëꞌ ganꞌ, pero bibezaqueyaquëꞌ chi biꞌ bichiyaquëꞌ José. \v 13 Naꞌra taorupe zioyaquëꞌ bdyinyaquëꞌ nación Egipto, caora naꞌ una José rëbinëꞌ leyaquëꞌ: “Nëꞌëdiꞌ nacaꞌ bichile, José.” Canaꞌra bezaqueyaquëꞌ lëbëꞌ. Canaꞌ bdyin hora unezi rey Faraón de que naca José ren quie benꞌ Israel. \v 14 Naꞌra guz̃i José xuzinëꞌ Jacob lente yugulu familia quienëꞌ, uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ bdyinyaquëꞌ nación Egipto. Naꞌra entre yaca benꞌ bdyin nacajëꞌ tzona galo chiꞌinuꞌ. \v 15 Canaꞌ guca unitaꞌ Jacob nación Egipto. Naꞌra caora bdyin dza quienëꞌ, gutinëꞌ. Lëzi caora bdyinrë dza quie z̃iꞌinëꞌ, gutirëyaquëꞌ. \v 16 Caora azio iza, bebio z̃iꞌi subayaquëꞌ chita quieyaquëꞌ yecachiꞌyaquëꞌn yedyi Siquem. Naꞌ bdzeꞌyaquëꞌ chita quieyaquëꞌ luꞌu beló ta hueꞌ Abraham desde canaꞌte. Con dumi plata quienëꞌ hueꞌnëꞌn lao ja z̃iꞌi Hamor, benꞌ yedyi Siquem. \p \v 17 ’Caora cati ilëꞌëtiꞌzi idyin hora uzu Diuzi diꞌidzaꞌ cabëꞌ diꞌidzaꞌ begaꞌnlënëꞌ Abraham dza naꞌte, caora naꞌ baoye benꞌ Israel gucajëꞌ benꞌ zë. \v 18 Pero uzulao rnabëꞌ tu rey cubi quie benꞌ Egipto. \v 19 Pues rey naꞌ, binubëꞌnëꞌ José. Udilalënëꞌ xuzixtaꞌoro, bëꞌnëꞌ leyaquëꞌ ziꞌ, uz̃iꞌnëꞌ leyaquëꞌ yëꞌ, bënëꞌ mandado ucaꞌn xuzixtaꞌoro bdaoꞌ zagolo quieyaquëꞌ luꞌu guixiꞌ ta gatiyacabiꞌ. \v 20 Naꞌra bdyin hora golo Moisés, pero badanla zubiꞌ. Pero como rnabëꞌ rey gati bdaoꞌ quie ja benꞌ Israel, quie lenaꞌ pcachiꞌ z̃naꞌbiꞌ lëbiꞌ luꞌu yuꞌu. Pero cati aode tzona biuꞌ, bira uz̃aqueꞌnëꞌ ucachiꞌnëꞌbiꞌ luꞌu yuꞌu. \v 21 Quie lenaꞌ psanyaquëꞌ lëbiꞌ luꞌu guixiꞌ, pero beziꞌ z̃iꞌi rey nigula lëbiꞌ, uz̃iꞌnëꞌbiꞌ psegulanëꞌbiꞌ ca quie xcuidiꞌ quienëꞌ. \v 22 Canaꞌ guca psëdi Moisés yugulu ta nezi benꞌ nación Egipto. Guquëꞌ benꞌ yuꞌu pensari, udapalaꞌn benëꞌ lëbëꞌ, porque dyin dyaꞌa bënëꞌ, diꞌidzaꞌ li unënëꞌ. \p \v 23 ’Chopa galo iza zunëꞌ caora cati guꞌunnëꞌ gacalënëꞌ laguedyinëꞌ benꞌ Israel. \v 24 Canaꞌ zionëꞌ yeyubinëꞌ leyaquëꞌ ga rueyaquëꞌ dyin. Pero blëꞌënëꞌ tu benꞌ Egipto rdilalënëꞌ tu benꞌ Israel. Biz̃i naꞌ gucalë Moisés laguedyinëꞌ, bëtinëꞌ benꞌ Egipto. \v 25 Pero guque Moisés de que nezi benꞌ Israel reꞌen Diuzi gacalë Moisés leyaquëꞌ yezaꞌyaquëꞌ nación Egipto. Pero biuneziyaquëꞌ canaꞌ. \v 26 Biz̃i bete yu naꞌ, zezio Moisés tatula ga zu laguedyinëꞌ bedilanëꞌ chopa benꞌ Israel rdilayaquëꞌ. Naꞌra como reꞌen Moisés bitilayaquëꞌ, unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: “¡Bichaꞌ! ¿Bixquienꞌ reꞌenle hueꞌle laguedyile ziꞌ?” \v 27 Pero biz̃i benꞌ rdilayaca bdyiganëꞌ Moisés tzalaꞌla, unëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: “¿Nu ulio luëꞌ rnabëꞌloꞌ nëtoꞌ ca juez quiendoꞌ? \v 28 ¿Quele reꞌenloꞌ gutioꞌ nëꞌëdiꞌ ca bëtioꞌ benꞌ Egipto niogue?” \v 29 Cati be Moisés ca unëꞌ, naꞌra zeyonëꞌ huez̃uno yesunëꞌ yu nebaba Madián. Canaꞌ uzunëꞌ yedyi tula, yedyi binacan quienëꞌ, ptzaganaꞌnëꞌ uzu chopa z̃iꞌinëꞌ byu. \p \v 30 ’Caora baguca ichopa galo iza tu luꞌu guixiꞌ, naꞌ zu tu lato dachi ruen gaꞌalaꞌ ga zu tu yaꞌa laona Sinaí ga bdyin tu ángel ptilalaonëꞌ Moisés. Naꞌ uzë ángel naꞌ luꞌu tu yaga yëchiꞌ raꞌalaꞌn yuꞌun guiꞌ. \v 31 Caora blëꞌë Moisés ángel naꞌ, tu begaꞌnzinëꞌ rebannëꞌ. Cati ubigaꞌnëꞌ gaꞌalaꞌ tacuenda ilëꞌënëꞌ dyëꞌëdi, caora naꞌ una Diuzi rëbinëꞌ lëbëꞌ: \v 32 “Nëꞌëdiꞌ nacaꞌ Diuzi quie xuzixtaꞌoloꞌ Abraham, len xuzixtaꞌoloꞌ Isaac, len xuzixtaꞌoloꞌ Jacob.” Caora be Moisés ca una Diuzi, rz̃izinëꞌ rdzebinëꞌ inaꞌnëꞌ mazera. \v 33 Naꞌra unëra Diuzi rëbinëꞌ Moisés: “Ulëcho huarache quioꞌ porque naca laꞌiya ga zëloꞌ. \v 34 Pues abedaꞌ rulidza ja benꞌ quiaꞌ nitaꞌ Egipto nëꞌëdiꞌ. Ablëꞌëdaꞌ ca redzagalaojëꞌ. Baoyëzaꞌ ta ute uselaꞌ leyaquëꞌ. Udacara, iseꞌelaꞌ luëꞌ nación Egipto.” Canaꞌ una Diuzi rëbinëꞌ Moisés. \p \v 35 Naꞌra nernë Esteban rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Baꞌalaꞌcazi biuyezilaꞌadyiꞌ yaca benꞌ Israel Moisés, baꞌalaꞌcazi unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ Moisés: “¿Nu ulio luëꞌ ta inabëꞌloꞌ nëtoꞌ ca juez quiendoꞌ?”, naꞌ useꞌelaꞌ Diuzi Moisés ta inabëꞌnëꞌ ute uselanëꞌ leyaquëꞌ. Conlë ángel, benꞌ ptilalao lëbëꞌ luꞌu yaga yëchiꞌ, useꞌelaꞌ Diuzi Moisés. \v 36 Naꞌra lëMoisés ulionëꞌ xuzixtaꞌoro hora bezaꞌyaquëꞌ beroyaquëꞌ nación Egipto, bënëꞌ yelaꞌ huaca quie Diuzi ga reꞌ tu nisadaoꞌ laona Nisadaoꞌ Z̃na. Lëscanꞌ bënëꞌ yelaꞌ huaca quie Diuzi hora uda yaca benꞌ Israel gabi yuꞌu dyia chopa galo iza. \v 37 Lëzi lëMoisés unëꞌ rëbinëꞌ benꞌ Israel: “De entre leꞌe huabio Diuzi itu benꞌ ina leꞌe xtiꞌidzaꞌ Diuzi laga con ca ulionëꞌ nëꞌëdiꞌ. Ulehue bala ca inëꞌ leꞌe.” \v 38 Lëscanꞌ lëMoisés naꞌ ziolënëꞌ benꞌ Israel cati uzaꞌyaquëꞌ udayaquëꞌ tu paraje gabi yuꞌu dyia lao chopa galo iza. Conlë Moisés naꞌ bëꞌlë ángel diꞌidzaꞌ lëꞌë yaꞌa Sinaí. Lëbëꞌ udixogueꞌnëꞌ xuzixtaꞌoro diꞌidzaꞌ bëꞌlë ángel lëbëꞌ. Lëdiꞌidzaꞌ naꞌ, diꞌidzaꞌ neban, pcaꞌn Moisés para raꞌo. \p \v 39 ’Pero bigule xuzixtaꞌoro diꞌidzaꞌ pcaꞌn Moisés. Guꞌunyaquëꞌ uzaꞌlaꞌadyiꞌjëꞌn yezaꞌjëꞌ yeyoyaquëꞌ nación Egipto tatula. \v 40 Cati nezio Moisés lëꞌë yaꞌa, caora naꞌ unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ Aarón, benꞌ xanꞌ pxuzi: “Reꞌenndoꞌ hueloꞌ chopa tzona diuzi ta huaꞌaro tu neza ta ucuasa ucuiꞌon raꞌo bi tamala zaꞌ gaca quiero, porque binezindoꞌ bi guca quie Moisés, benꞌ ulio raꞌo nación Egipto.” \v 41 Naꞌra bzaloyaquëꞌ tu bëdyihuaga daoꞌ de oro. Bëtirëyaquëꞌ tu becoꞌ z̃iꞌilaꞌ bdyiayaquëꞌbaꞌ lao bëdyihuaga de oro ca gun quiebaꞌ. Lega yexeyaquëꞌ diuzi bëyaquëꞌ naꞌaziyaquëꞌ. \v 42 Canaꞌ psanlaꞌadyiꞌ Diuzi leyaquëꞌ ta tzionlaꞌadyiꞌyaquëꞌ yaca tadyia guibá. Quie lenaꞌ guca quieyaquëꞌ con ca rna lëꞌë guichi bë yaca profeta ga rguixogueꞌn ca una Diuzi: \q1 Leꞌe benꞌ Israel, ¿para nëꞌëdiꞌ bëtile bia bdyialebaꞌ ruꞌaba dza rdale lao lato dachi chopa galo iza? \q1 \v 43 Quele para nëꞌëdiꞌ, pero bële con naꞌazile diuzi uyonlaꞌadyiꞌle. \q1 Nuꞌale tu rumita daoꞌ de laꞌariꞌ quie Moloc. \q1 Nuꞌarële tu ta naca forma quie bélo, laona Renfán. \q1 Lenaꞌ unale naca Diuzi quiele. \q1 Quie lenaꞌ huaꞌ castigo quiele, huabiogaꞌ hualaohuaꞌ leꞌe yedyi quiele tziole zituꞌ, tzesule yedyi quie benꞌ tula yedyi laona Babilonia. \m Canaꞌ una Diuzi gudyinëꞌ xuzixtaꞌoro dza naꞌte. \p \v 44 Naꞌra nernë Esteban rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Dza rda xuzixtaꞌoro lao lato gabi yuꞌu dyia, nuꞌayaquëꞌ tu yuꞌu de laꞌariꞌ, lenaꞌ gucan idaoꞌ quieyaquëꞌ. Luꞌen naꞌ bzuyaquëꞌ yaca yo taꞌa ga bzu Diuzi ley quienëꞌ. Lëyuꞌu de laꞌariꞌ naꞌ, bëyaquëꞌn con ca una Diuzi hueyaquëꞌn, porque Diuzi bluꞌenëꞌ Moisés ca reꞌennëꞌ hue benꞌ Israel yuꞌu de laꞌariꞌ. \v 45 Naꞌra bdyin dza aguti Moisés. Caora naꞌ ulio Diuzi tu benꞌ lao Josué gaquëꞌ benꞌ rnabëꞌ quie xuzixtaꞌoro lao laza Moisés. Biz̃i lao naꞌa Josué bdyin xuzixtaꞌoro layu ga begaꞌnlë Diuzi leyaquëꞌ diꞌidzaꞌ gaca layu quieyaquëꞌ. Caora naꞌ gucalë Diuzi leyaquëꞌ blaonëꞌ benꞌ nitaꞌ layu naꞌ zioyaquëꞌ huez̃uno. Lao naꞌa Diuzi bëyaquëꞌ gan, bzuyaquëꞌ yuꞌu de laꞌariꞌ layu quieyaquëꞌ bëꞌ bdyinjëꞌ naꞌ. Canaꞌzi begaꞌnnan hasta bdyin dza rda rey David. \v 46 Pero rey David, lega nedyëꞌë Diuzi lëbëꞌ. Caora naꞌ guꞌun rey David huenëꞌ tu idaoꞌ z̃egula ga initaꞌ Diuzi. \v 47 Pero quele rey David bënëꞌn nechanꞌ z̃iꞌinëꞌ Salomónla bënëꞌn. \v 48 Pero sibila zu Diuzi, binitaꞌnëꞌ luꞌu idaoꞌ ta bë benëꞌzi. Lenaꞌ nacan de acuerdo con ca una Diuzi caora unëꞌ: \q1 \v 49 Naca ladza ca quie xlatogaꞌ ga riꞌa. \q1 Naca yedyi layu ca quie lato ga rezilaꞌadyiꞌ niꞌa. \q1 ¿Ca bi cueꞌ yuꞌu huele para nëꞌëdiꞌ? \q1 ¿Gaz̃i naca lato ga yezilaꞌadyaꞌ? \q1 \v 50 ¿Biz̃i binezile conlë naꞌa biaꞌ yugulu ta de? \m Canaꞌ una Diuzi gudyinëꞌ xuzixtaꞌoro dza naꞌte. \p \v 51 Naꞌra nernë Esteban rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Yelaꞌ zidi quiele birioñeꞌele ruele ca benꞌ binubëꞌ Diuzi. Siempre biralele quie Bichi Be quienëꞌ. Ruele tamala laga con ca bë xuzixtaꞌoro. \v 52 ¿Nu benꞌ profeta biudilalë xuzixtaꞌoro? Leyaquëꞌ bëtiyaquëꞌ benꞌ udixogueꞌ de que guida Cristo. Biz̃i cati bidëꞌ detëꞌë lao yedyi layu, leꞌe udaole lëbëꞌ xquia, unële diꞌidzaꞌ contra lëbëꞌ, bëtilenëꞌ. \v 53 Pcaꞌn Diuzi ley quienëꞌ lao naꞌa Moisés para leꞌe, pero leꞌe, biralele quien. \s1 Cabëꞌ guca bëtiyaquëꞌ Esteban \p \v 54 Naꞌra ude beyudyi be yaca benꞌ rnabëꞌ ca una Esteban, mazera bdzaꞌtzegueyaquëꞌ lëbëꞌ. \v 55 Pero Esteban, du yuꞌunëꞌ Bichi Be quie Diuzi, unaꞌnëꞌ guibá blëꞌënëꞌ xniꞌ guiꞌ ga zu Diuzi. Blëꞌërënëꞌ zë Jesús zaquëꞌ yebë quie Diuzi. \v 56 Naꞌra una Esteban rëbinëꞌ yaca benꞌ rnabëꞌ: \p ―¡Ulenaꞌcara! Rlëꞌëdaꞌ uyalo guibá ga zu Diuzi. Rlëꞌëdaꞌ benꞌ naca bichi yugulu benëꞌ. Zënëꞌ zaquëꞌ yebë quie Diuzi. \p \v 57 Pero lapsiote yaca benꞌ rnabëꞌ nagayaquëꞌ, uredyiyaꞌyaquëꞌ zidzo, \v 58 labëxoteyaquëꞌ uquiëꞌyaquëꞌ lëbëꞌ ruꞌa yedyila. Caora naꞌ ulëchoyaquëꞌ gaban quieyaquëꞌ pcaꞌnyaquëꞌn lao naꞌa tu benꞌ cuidiꞌ laonëꞌ Saulo. Naꞌra uzulaoyaquëꞌ rguiyaquëꞌ lëbëꞌ yo ta gatiëꞌ. \v 59 Pero du rguiyaquëꞌ Esteban yo, blidzëꞌ Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Señor Jesús, beziꞌ nëꞌëdiꞌ yeguidaꞌ ga zuloꞌ. \p \v 60 Naꞌra uditzu Esteban z̃ibinëꞌ, unëꞌ zidzo rëbinëꞌ Jesús: \p ―Señor, uz̃iꞌz̃e quieyaquëꞌ rueyaquëꞌ xquia rutiyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ. \p Ude beyudyi unëꞌ canaꞌ, gutinëꞌ. \c 8 \s1 Saulo bënëꞌ contra benꞌ quie Jesús \p \v 1 Naꞌra redaohue Saulo danꞌ bëtiyaquëꞌ Esteban. \v 2 Biz̃i caora bagutinëꞌ, uyo chopa tzona benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi biꞌayaquëꞌ cuerpo quienëꞌ ta yecachiꞌyaquëꞌ. Legazi rbedyiyaquëꞌ raqueyaquëꞌ bayëchiꞌ. Caora naꞌ uzulao yaca benëꞌ usacayaquëꞌ bizinaquezi benꞌ quie Jesús, benꞌ nitaꞌ ciudad Jerusalén. \v 3 Canaꞌ guca zëdi quie benꞌ quie Jesús, porque bipsan Saulo bënëꞌ contra leyaquëꞌ. Uyuꞌunëꞌ luꞌu yuꞌu quie quieyaquëꞌ, ulionëꞌ leyaquëꞌ luꞌu yuꞌu quiejëꞌ udzeꞌnëꞌ leyaquëꞌ luꞌu dyiguiba, laꞌachi nigula, laꞌachi beꞌmbyu. \s1 Caora yetixogueꞌ ja benꞌ quie Jesús xtiꞌidzaꞌ Diuzi estado Samaria \p \v 4 Quie lenaꞌ bdzatza yaca benꞌ quie Jesús zioyaquëꞌ yedyi tula, zioyaquëꞌ yedyi reꞌ estado Judea len yedyi reꞌ estado Samaria. Pero biuzaꞌ yaca apóstol, begaꞌnyaquëꞌ ciudad Jerusalén. Naꞌ yaca benꞌ bedzatzaja uzaꞌ ciudad Jerusalén, zioyaquëꞌ rguixogueꞌyaquëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi tu tu yedyi ga bdyinyaquëꞌ. \v 5 Uzaꞌrë tu benꞌ quie Jesús laonëꞌ Felipe. Uzëꞌë zionëꞌ tu yedyi quie estado Samaria. Caora bdyinnëꞌ gudyinëꞌ yaca benꞌ yedyi naꞌ de que naca Jesús benꞌ Cristo, benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi. \v 6 Naꞌra labedupate benꞌ yedyi naꞌ, labzënagateyaquëꞌ xtiꞌidzaꞌ Felipe, porque blëꞌëyaquëꞌ ruenëꞌ yelaꞌ huaca quie Diuzi. \v 7 Caora naꞌ beyue Felipe yaca benꞌ yuꞌu taxiꞌibiꞌ. Bero yaca taxiꞌibiꞌ ga yuꞌuyacan uredyiyaꞌyacan. Lëscanꞌ beyuenëꞌ benꞌ z̃i, beyacayaquëꞌ. \v 8 Quie lenaꞌ lega bedaohue yaca benꞌ yedyi naꞌ. \p \v 9 Pero yedyi naꞌ ga uyo Felipe, uzu tu benꞌ rue brujo laonëꞌ Simón. Yelaꞌ brujo quienëꞌ, uz̃iꞌnëꞌ benꞌ quie Samaria yëꞌ unëꞌ naquëꞌ benꞌ belao, benꞌ balaꞌana. \v 10 Por lenaꞌ bzënagayaquëꞌ ca gudyinëꞌ leyaquëꞌ laꞌachi xcuidiꞌ, laꞌachi benꞌ huaca. Yugulujëꞌ bëyaquëꞌ lëbëꞌ caso, unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ laguedyiyaquëꞌ: \p ―Benꞌ ni ruenëꞌ yelaꞌ huaca quie Diuzi. \p \v 11 Naꞌra azio zë iza uz̃iꞌnëꞌ leyaquëꞌ yëꞌ. \v 12 Pero caora bdyin Felipe, gudyinëꞌ leyaquëꞌ quie yelaꞌ rnabëꞌ quie Diuzi, gudyirënëꞌ leyaquëꞌ con cabëꞌ una Jesús, caora naꞌ guleyaquëꞌ quienëꞌ. Por lenaꞌ bëꞌ Felipe laoyaquëꞌ, tanto nigula como ca beꞌmbyu. \v 13 Hasta cuin Simón gulerënëꞌ diꞌidzaꞌ quie Jesús, bëꞌrë Felipe laonëꞌ. Caora naꞌ udalënëꞌ Felipe tuz̃e, pero tu bebanzinëꞌ ca yelaꞌ huaca quie Diuzi bë Felipe. \p \v 14 Caora unezi ja apóstol nitaꞌ ciudad Jerusalén de que uyezilaꞌadyiꞌ benꞌ Samaria xtiꞌidzaꞌ Diuzi, naꞌra useꞌelaꞌyaquëꞌ Pedro len Juan zioyaquëꞌ naꞌ. \v 15 Caora bdyinyaquëꞌ naꞌ, blidzayaquëꞌ Diuzi unabayaquëꞌ Diuzi uchizëꞌ Bichi Be quienëꞌ tzuꞌunëꞌ luꞌu guicho laxtaꞌo benꞌ Samaria barale quie Jesús, \v 16 porque binetzuꞌu Bichi Be quie Diuzi luꞌu guicho laxtaꞌoyaquëꞌ. Caora cati bëꞌ Felipe laoyaquëꞌ dza naꞌte, tu bzëtozinëꞌ lao Jesús, quele uyuꞌuyaquëꞌ Bichi Be quie Diuzi. \v 17 Quie lenaꞌ bdaꞌ Pedro len Juan naꞌayaquëꞌ guichoyaquëꞌ, laoyuꞌuteyaquëꞌ Bichi Be quie Diuzi. \p \v 18 Caora blëꞌë Simón cabëꞌ bëyaquëꞌ uyuꞌu Bichi Be quie Diuzi luꞌu guicho laxtaꞌo benëꞌ cati bdaꞌyaquëꞌ naꞌayaquëꞌ guicho benëꞌ, \v 19 naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ benꞌ apóstol: \p ―Gacatezi dumi inaboꞌ nagunaꞌn, chi uluꞌele nëꞌëdiꞌ bi huaꞌ tacuenda tzuꞌu Bichi Be quie Diuzi luꞌu guicho laxtaꞌo benëꞌ cati udaꞌa naꞌa guichoyaquëꞌ. \p \v 20 Naꞌra bequëbi Pedro rëbinëꞌ Simón: \p ―Udyiaguiꞌ Diuzi luëꞌ lente dumi plata quioꞌ, porque racoꞌ pensari huaziꞌ Diuzi dumi plata tacuenda uchizanëꞌ Bichi Be quienëꞌ tzuꞌunëꞌ luꞌu guicho laxtaꞌo benëꞌ. \v 21 Bide lato ni derecho quioꞌ huelaoꞌ nëtoꞌ tuz̃e, porque bineyëri laxtaꞌoloꞌ lao Diuzi, \v 22 psan tamala quioꞌ. Unaba lao Diuzi chi yeziꞌz̃enëꞌ pensari median quioꞌ. \v 23 Ca quie nisa slaꞌ ratza ja benëꞌ nacoꞌ. Yelaꞌ mala quioꞌ nacoꞌ ca quie benꞌ de luꞌu dyiguiba. \p \v 24 Naꞌra una Simón rëbinëꞌ apóstol: \p ―Huele cule inabale lao Diuzi yeziꞌz̃enëꞌ quiaꞌ, bigaca quiaꞌ con ca baonale nëꞌëdiꞌ. \p \v 25 Caora ude beyudyi udixogueꞌ apóstol yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, naꞌra bezaꞌyaquëꞌ zeyoyaquëꞌ ciudad Jerusalén, rguixogueꞌrëyaquëꞌ benꞌ Samaria nitaꞌ tu tu yedyi ga bedeyaquëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \s1 Bedila Felipe tu benꞌ Etiopía tu neza ga zionëꞌ \p \v 26 Ude beyudyi naꞌ, bdyin tu ángel quie Diuzi ga zë Felipe rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Uz̃iꞌ, uyo tu lao lato ga bidyia yuꞌu, ga rde neza zaꞌ ciudad Jerusalén para yedyi Gaza. \p \v 27 Naꞌra uz̃iꞌnëꞌ zionëꞌ. Du tu neza naꞌ, zezaꞌ benꞌ bedilanëꞌ, benꞌ nación Etiopía. Benꞌ naꞌ naquëꞌ eunuco, benꞌ rapa dumi quie tu nigula lao Candace. Naca Candace reina quie nación Etiopía. Pues benꞌ naꞌ uyonëꞌ ciudad Jerusalén ga uyonlaꞌadyiꞌneꞌ Diuzi. \v 28 Caora naꞌ reꞌnëꞌ luꞌu tu carro daoꞌ raꞌalaꞌ chopa bia zeyonëꞌ yedyinnëꞌ yedyi quienëꞌ. Naꞌra du reꞌnëꞌ luꞌu carro daoꞌ, rnaꞌnëꞌ guichi quie benꞌ profeta Isaías. \v 29 Caora naꞌ una Bichi Be quie Diuzi rëbinëꞌ Felipe: \p ―Uyo tzenaoꞌ benꞌ reꞌ luꞌu carro daoꞌ. \p \v 30 Canaꞌ zio Felipe ga reꞌnëꞌ, pero benëꞌ rnënëꞌ diꞌidzaꞌ quie benꞌ profeta Isaías. Caora naꞌ una Felipe rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Rioñeꞌeloꞌ bi na diꞌidzaꞌ rnëloꞌ? \p \v 31 Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ Felipe: \p ―¿Biz̃i huaꞌ tzioñeꞌedaꞌ con ca rna lëꞌë guichi, chi ganu dyilaꞌ uzioñeꞌe nëꞌëdiꞌ? \p Ude beyudyi unëꞌ canaꞌ, gudyinëꞌ Felipe cuënëꞌ luꞌu carro ta cueꞌnëꞌ cuëtëꞌ. \p \v 32 Naꞌra parte gan blabanëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi rnën cani: \q1 Naca quienëꞌ ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ guti benëꞌ. \q1 Lëzi naca quienëꞌ ca quie tu becoꞌ z̃iꞌilaꞌ rchugu benëꞌ guitzaꞌ quiebaꞌ, pero bibi unëꞌ. \q1 \v 33 Ptitoyaquëꞌ lëbëꞌ. \q1 Bibëyaquëꞌ justicia quienëꞌ. \q1 ¿Biz̃i huero inaro quie benꞌ yedyi quienëꞌ? \q1 Porque mero leyaquëꞌ bëtiyaquëꞌ lëbëꞌ. \p \v 34 Ude beyudyi unëꞌ lëꞌë guichi, naꞌra unëꞌ gudyinëꞌ Felipe: \p ―Una nëꞌëdiꞌ chi una benꞌ profeta quiëꞌ cuinnëꞌ o chi unëꞌ quie benꞌ tula. \p \v 35 Caora naꞌ uzulao Felipe rzioñeꞌenëꞌ lëbëꞌ con ca rna lëꞌë guichi gudyinëꞌ lëbëꞌ con ca guca quie Jesús. \v 36 Biz̃i cati bdyinyaquëꞌ ga zu nisa, una benꞌ Etiopía rëbinëꞌ Felipe: \p ―Abdyinro ga zu nisa. ¿A ver bi ca naoꞌ luëꞌ, chi bisaqueꞌ hueꞌloꞌ laohuaꞌ nëꞌëdiꞌ niga? \p \v 37 Naꞌra una Felipe rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Chi raleloꞌ quie Jesús du guicho du laꞌadyoꞌ, huazaqueꞌ huaꞌ laoloꞌ luëꞌ niga. \p Naꞌra bequëbi benꞌ naꞌ unëꞌ: \p ―Du guicho du laꞌadyaꞌ raledaꞌ naca Jesucristo z̃iꞌi Diuzi. \p \v 38 Canaꞌ bë benꞌ naꞌ mandado cueza carro daoꞌ quienëꞌ ziolënëꞌ Felipe ruꞌa nisate, uyuꞌuyaquëꞌ luꞌu nisa bëꞌ Felipe laonëꞌ lëbëꞌ. \v 39 Cati beroyaquëꞌ luꞌu nisa, laoquiëꞌte Bichi Be quie Diuzi Felipe. Bira blëꞌë benꞌ naꞌ lëbëꞌ. Pero benꞌ naꞌ, lega redaohuenëꞌ bezaꞌnëꞌ zeyonëꞌ xquiedyinëꞌ. \v 40 Naꞌra labedyinte Felipe tu yedyi laona Azoto. Hora naꞌ bedenëꞌ yedyi tu yedyi rëbinëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Jesús con ca guca quienëꞌ hasta bdyinnëꞌ ciudad Cesarea. \c 9 \s1 Cabëꞌ uz̃aca Saulo tu neza Damasco \r (Hch. 22.6‑16; 26.12‑18) \p \v 1 Naꞌra bipsancazi Saulo yelaꞌ rdzaꞌ quienëꞌ reꞌennëꞌ gutinëꞌ benꞌ quie Jesús. \v 2 Por lenaꞌ uyonëꞌ yanabëꞌ guichi lao xanꞌ pxuzi tacuenda tzionëꞌ tzedilanëꞌ huenëꞌ preso nu benꞌ rnao xneza Jesús ciudad Damasco. Guꞌunnëꞌ tzuꞌunëꞌ idaoꞌ sinagoga quieyaquëꞌ guxonëꞌ iseꞌelaꞌnëꞌ leyaquëꞌ ciudad Jerusalén, chi beꞌmbyu, chi nigula. \v 3 Pero ilëꞌëtiꞌzi binedyinnëꞌ yedyi, cati uyëzi tu xniꞌ guiꞌ zaꞌn sibi guibá yatilan lëbëꞌ ga zionëꞌ. \v 4 Caora naꞌ bdinëꞌ yu, benëꞌ unë Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Saulo, ¿bixquienꞌ ruꞌ contra nëꞌëdiꞌ? \p \v 5 Naꞌra unaba Saulo: \p ―¿Nuz̃i luëꞌ, Señor? \p Hora naꞌ unë Jesús tatula, rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Nëꞌëdiꞌ laohuaꞌ Jesús. Nacaꞌ benꞌ rueloꞌ contra. Pero cala nëꞌëdiꞌ ruꞌ contra, nechanꞌ contra cuinzoꞌ rueloꞌ ca quie tu bëdyi huaga rulibibaꞌ nu lëꞌë yaga duchiꞌ nuꞌa xaꞌmbaꞌ ta rulaohuëꞌbaꞌ. \p \v 6 Pero du rdzebi, du rz̃izi Saulo, unëꞌ rëbinëꞌ Jesús: \p ―¿Biz̃i ca reꞌenloꞌ huaꞌ, Señor? \p Naꞌra una Jesús, rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Beyasa, uyo ciudad Damasco. Bëꞌ bazuloꞌ ciudad naꞌ, naiseꞌelaꞌ benꞌ ina luëꞌ bi hueloꞌ. \p \v 7 Naꞌra uyasa Saulo gan denëꞌ layu. Caora bexaꞌ laonëꞌ, biblëꞌënëꞌ. Pero yaca benꞌ ziolënëꞌ, lega bdzebiyaquëꞌ, porque biblëꞌëyaquëꞌ nu benꞌ blidza Saulo. \v 8 Caora naꞌ bëxoyaquëꞌ nëꞌë uquiëꞌyaquëꞌ lëbëꞌ ciudad Damasco, \v 9 pero lao tzona dza bibi blëꞌënëꞌ, bibi udaonëꞌ, bibi hueꞌenëꞌ. \p \v 10 Naꞌ ciudad Damasco zu tu benꞌ quie Jesús laonëꞌ Ananías. Caora naꞌ ptilalao Jesús lëbëꞌ ga zëꞌ rulidzëꞌ lëbëꞌ: \p ―Ananías. \p Pero ca quie benꞌ uxusa guca quienëꞌ benëꞌ unë Jesús. Naꞌra una Ananías: \p ―Ni zuaꞌ, Señor. \p \v 11 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Uz̃iꞌ, uyo ga rde tu lecan laona lecan li. Tzioloꞌ lidyi Judas, naꞌ yedzeleloꞌ tu benꞌ yedyi Tarso laonëꞌ Saulo. Huelaoꞌnëꞌ diꞌidzaꞌ, porque rulidzanëꞌ nëꞌëdiꞌ. \v 12 Gaca quiëꞌ ca tu benꞌ rxusazi ilëꞌënëꞌ luëꞌ. Naꞌ udaꞌloꞌ naoꞌ guichonëꞌ tacuenda yelëꞌënëꞌ. \p \v 13 Caora be Ananías ca una Jesús, naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Señor, zë lasa babedaꞌ cabëꞌ rue Saulo. Legazi bënëꞌ median contra yaca benꞌ quioꞌ nitaꞌ ciudad Jerusalén. \v 14 Naꞌ bazaꞌnëꞌ ni, nuꞌanëꞌ guichi quie yaca xanꞌ pxuzi. Conlë guichi naꞌ de yelaꞌ rnabëꞌ quiëꞌ ta guxonëꞌ huenëꞌ preso nu benꞌ rulidza luëꞌ. \p \v 15 Pero una Jesús, rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Uz̃iꞌ, uyo ga bdyinnëꞌ, porque uliogaꞌ lëbëꞌ tzeguedyinëꞌ benꞌ quie nación tula, len yaca rey quieyaquëꞌ, len benꞌ Israel diꞌidzaꞌ laꞌiya quiaꞌ. \v 16 Naꞌ hueꞌliaꞌnëꞌ diꞌidzaꞌ cabëꞌ yedzagalaonëꞌ yëbinëꞌ benëꞌ diꞌidzaꞌ laꞌiya quiaꞌ. ―Canaꞌ una Jesús gudyinëꞌ Ananías. \p \v 17 Naꞌra uzaꞌ Ananías zionëꞌ bdyinnëꞌ yuꞌu ga bdyin Saulo, bdaꞌnëꞌ nëꞌë guicho Saulo, unëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Bichaꞌ Saulo, Señor Jesús, benꞌ ptilalao luëꞌ tu neza ga zaꞌloꞌ, lëbëꞌ useꞌelaꞌnëꞌ nëꞌëdiꞌ bazaꞌ niga tacuenda yelëꞌëloꞌ tzuꞌuloꞌ Bichi Be quie Diuzi. ―Canaꞌ una Ananías gudyinëꞌ Saulo. \p \v 18 Hora naꞌ bro tu ta naca ca z̃ezaꞌ bela luꞌu lao Saulo belëꞌënëꞌ tatula. Naꞌra uyasëꞌ bëꞌ Ananías lëbëꞌ laohuëꞌ. \v 19 Ude beyudyi naꞌ beyaonëꞌ beziꞌnëꞌ fuerza, begaꞌnnëꞌ ciudad Damasco chopa tzona dza yeyubinëꞌ benꞌ quie Jesús zuyaca naꞌ. \s1 Saulo naꞌ udixogueꞌnëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi ciudad Damasco \p \v 20 Naꞌra uzulao Saulo rguixogueꞌnëꞌ benꞌ Israel, benꞌ nitaꞌ Damasco de que naca Jesús z̃iꞌi Diuzi. Rionëꞌ luꞌu sinagoga quieyaquëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 21 Canaꞌ tu rebanzi yaca benꞌ be ca una Saulo, unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ laguedyijëꞌ: \p ―¿Cala lëbëꞌ bënëꞌ contra benꞌ quie Jesús, benꞌ nitaꞌ ciudad Jerusalén? ¿Cala lëbëꞌ blaꞌnëꞌ ni ta huenëꞌ benꞌ quie Jesús preso, usedyinnëꞌ leyaquëꞌ lao naꞌa yaca xanꞌ pxuzi? ―Canaꞌ unayaquëꞌ quie Saulo. \p \v 22 Pero birdzebi Saulo rguixogueꞌnëꞌ leyaquëꞌ de que naca Jesús benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi. Bluꞌenëꞌ leyaquëꞌ lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi ga rnën naca Jesús benꞌ Cristo. Bënëꞌ gan biubin yaca benꞌ Israel, benꞌ nitaꞌ ciudad Damasco, bi inayaquëꞌ quienëꞌ. \s1 Ula Saulo bibëti yaca benꞌ Israel lëbëꞌ \p \v 23 Pero bazio zë dza zunëꞌ naꞌ, naꞌra guca yaca benꞌ Israel de acuerdo ta gutiyaquëꞌ Saulo. \v 24 Lenaꞌ yugu dza, yugu yela, ureꞌyaquëꞌ neza ruꞌa yedyi tacuenda guxoyaquëꞌ gutiyaquëꞌ lëbëꞌ. Pero unezi Saulo cabëꞌ guꞌunyaquëꞌ hueyaquëꞌ quienëꞌ. \v 25 Hora naꞌ du rtzeꞌ, uquiëꞌ benꞌ quie Jesús lëbëꞌ, urëyaquëꞌ ga zu tu ventan z̃e lëꞌë besu zio ruꞌa yedyi, uyuꞌunëꞌ luꞌu tu chicuiti z̃e ta uchizayaquëꞌ lëbëꞌ layu tacuenda ulanëꞌ zionëꞌ ciudad Jerusalén. \s1 Ca guca quie Saulo bedyinnëꞌ ciudad Jerusalén \p \v 26 Caora bedyinnëꞌ ciudad Jerusalén guꞌunnëꞌ huelënëꞌ benꞌ quie Jesús tuz̃e. Pero rdzebiyaquëꞌ lëbëꞌ, porque bineneziyaquëꞌ chi tali banaquëꞌ benꞌ quie Jesús. \v 27 Por lenaꞌ uquiëꞌ Bernabé lëbëꞌ ga nitaꞌ ja apóstol yaguëdyinëꞌ leyaquëꞌ cabëꞌ guca quie Saulo blëꞌënëꞌ Jesús tu neza Damasco, bëꞌlë Jesús lëbëꞌ diꞌidzaꞌ, birdzebinëꞌ udixogueꞌnëꞌ benꞌ Damasco xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 28 Hora naꞌ uyezilaꞌadyiꞌyaquëꞌ lëbëꞌ begaꞌnlënëꞌ leyaquëꞌ ciudad Jerusalén. \v 29 Naꞌra birdzebinëꞌ uzulaonëꞌ rguixogueꞌnëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Uyuꞌunëꞌ huenë lënëꞌ tu cueꞌ benꞌ Israel, benꞌ raca diꞌidzaꞌ griego, pero ureꞌ unaoyaquëꞌ bi hueyaquëꞌ ta gutiyaquëꞌ Saulo. \v 30 Caora unezi los demás benꞌ quie Jesús de que reꞌenyaquëꞌ gutiyaquëꞌ lëbëꞌ, uquiëꞌyaquëꞌ lëbëꞌ ciudad Cesarea, naꞌtera useꞌelaꞌyaquëꞌ lëbëꞌ yedyi Tarso. \p \v 31 Naꞌra ja benꞌ quie Jesús nitaꞌ yedyi quie estado Judea, len benꞌ nitaꞌ estado Galilea, len benꞌ nitaꞌ estado Samaria, uzujëꞌ contento. Du guicho du laꞌadyiꞌjëꞌ unaojëꞌ xneza Jesús. Yugu dza rapalaꞌnyaquëꞌ Diuzi gucalë Bichi Be quie Diuzi leyaquëꞌ. Canaꞌ mazera uye benꞌ bëlë leyaquëꞌ tuz̃e. \s1 Beyaca tu benꞌ z̃i, benꞌ lao Eneas \p \v 32 Caora naꞌ rio Pedro rayubinëꞌ benꞌ quie Jesús con bi yedyi nitaꞌyaquëꞌ. Canaꞌ uyonëꞌ yeyubinëꞌ yaca benꞌ quie Jesús, benꞌ nitaꞌ yedyi Lida. \v 33 Lëyedyi naꞌ yatilanëꞌ tu benꞌ z̃i laonëꞌ Eneas. Azio xuna iza denëꞌ lao belaga naz̃inëꞌ. \v 34 Naꞌ una Pedro rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―¡Eneas, hueyue Jesucristo luëꞌ! ¡Uyasa, beyue laze belaga quioꞌ! \p Naꞌra caora uyasëꞌ, labeyacatenëꞌ. \v 35 Biz̃i naꞌ caora blëꞌë yugo benꞌ yedyi Lida len yugo benꞌ yedyi Sarón cabëꞌ guca quienëꞌ beyacanëꞌ, canaꞌra psanyaquëꞌ costumbre gula quieyaquëꞌ unaoyaquëꞌ xneza Jesús. \s1 Cabëꞌ guca beban tu nigula baguti lao Dorcas \p \v 36 Naꞌra dza naꞌte uzu tu nigula yedyi Jope laonëꞌ Tabita. Naꞌ diꞌidzaꞌ griego laorënëꞌ Dorcas. Naquëꞌ benꞌ nao xneza Jesús. Yugu dza gucalënëꞌ benꞌ yëchiꞌ, bëꞌnëꞌ leyaquëꞌ ta de quienëꞌ. \v 37 Biz̃i naꞌ bdyin dza guca z̃hueꞌnëꞌ gutinëꞌ. Caora naꞌ bgazujëꞌ lëbëꞌ yao uxubayaquëꞌ lëbëꞌ sibi tu luꞌu cuarto chopa xcuia. \v 38 Naꞌra como uneziyaquëꞌ yedyi Lida zu Pedro, lëscanꞌ como reꞌn gaꞌalaꞌzi, useꞌelaꞌjëꞌ chopa beꞌmbyu tzenabayaquëꞌ Pedro, chi bisaqueꞌ sëꞌë luegozi. \p \v 39 Naꞌra uzaꞌ Pedro ziolënëꞌ leyaquëꞌ. Caora bedyinyaquëꞌ uquiëꞌyaquëꞌ lëbëꞌ luꞌu cuarto chopa xcuia ga de nigula. Luꞌu cuarto naꞌ nitaꞌ ja nigula guti xquiuhue rbedyiyaquëꞌ, bluꞌeyaquëꞌ Pedro vestido quieyaquëꞌ ta bë Dorcas cati nezunëꞌ. \v 40 Naꞌra bë Pedro mandado yero ja nigula luꞌu cuarto. Caora beroyaquëꞌ, uditzu z̃ibinëꞌ blidzëꞌ Diuzi. Ude beyudyi naꞌ, byëchunëꞌ unaꞌnëꞌ benꞌ huati, unëꞌ rëbinëꞌ lënëꞌ: \p ―Tabita, uyasa. \p Cati una Pedro canaꞌ, labez̃aꞌte lao nigula, unaꞌnëꞌ Pedro uyasanëꞌ. \v 41 Bëxu Pedro naꞌanëꞌ gucalënëꞌ lëbëꞌ uzulinëꞌ. Naꞌra beyëz̃i Pedro yaca nigula guti xquiuhue lente los demás benꞌ quie Jesús. Bluꞌenëꞌ leyaquëꞌ de que neban Dorcas. \v 42 Naꞌra yugulu benꞌ yedyi Jope uneziyaquëꞌ cabëꞌ guca quie nigula naꞌ. Caora naꞌ uzulao zëyaquëꞌ naoyaquëꞌ xneza Jesús. \v 43 Naꞌra zë dza begaꞌn Pedro yedyi Jope. Uzunëꞌ lidyi tu benꞌ lao Simón, benꞌ rutiꞌ z̃aba bëdyihuaga. \c 10 \s1 Pedro naꞌ ptilanëꞌ tu benꞌ lao Cornelio \p \v 1 Naꞌra ciudad Cesarea uzu tu benꞌ laonëꞌ Cornelio. Naquëꞌ xanꞌ tu gayuhua soldado. Naꞌ naca soldado quienëꞌ tu cueꞌ benꞌ italiano. \v 2 Lëbëꞌ lente yugulu familia quienëꞌ udapalaꞌnyaquëꞌ Diuzi. Gucalënëꞌ benꞌ Israel, bëꞌnëꞌ caridad quiejëꞌ, rulidzëꞌ Diuzi yugu dza. \v 3 Biz̃i bdyin dza blëꞌë Cornelio tu ángel quie Diuzi. Uzë ángel naꞌ bdyinnëꞌ ga zë Cornelio. Zadzeꞌ cadu las tres guca quienëꞌ canaꞌ. Pero ca quie benꞌ uxusa guca quiëꞌ blëꞌënëꞌ lëbëꞌ. Naꞌra una ángel naꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Cornelio. \p \v 4 Du rdzebi Cornelio unaꞌnëꞌ ángel rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Bi naoꞌ, Señor? \p Naꞌra una ángel rëbinëꞌ Cornelio: \p ―Raxe Diuzi ca diꞌidzaꞌ ruꞌeloꞌnëꞌ, lëscanꞌ raxenëꞌ ca rueloꞌ ruꞌeloꞌ benꞌ yëchiꞌ caridad. \v 5 Hora naꞌ iseꞌeloꞌ chopa tzona benꞌ tzio yedyi Jope tzexiꞌyaquëꞌ tu benꞌ lao Simón Pedro. \v 6 Zunëꞌ z̃an yuꞌu quie tu benꞌ laorë Simón, benꞌ rutiꞌ guidi. Zu yuꞌu quienëꞌ gaꞌalaꞌ ruꞌa nisadaoꞌ. \p \v 7 Ude beyudyi una ángel canaꞌ, zeyonëꞌ. Caora naꞌ beyëz̃i Cornelio chopa biꞌ criado quienëꞌ len tu soldado quienëꞌ, benꞌ rapalaꞌn Diuzi, benꞌ de confianza, \v 8 gudyinëꞌ leyaquëꞌ con cabëꞌ guca quienëꞌ, naꞌ useꞌelaꞌnëꞌ leyaquëꞌ yedyi Jope. \p \v 9 Naꞌ beteyu, tu nezioyaquëꞌ tu neza gaꞌalaꞌ ga zu yedyi Jope, caora naꞌ cadu laꞌodza urë Pedro lun yuꞌu, como naca lun yuꞌu quiejëꞌ baꞌa. Naꞌra zënëꞌ guicho yuꞌu naꞌ uzulaonëꞌ ruꞌelënëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ. \v 10 Hora naꞌ rduenëꞌ unabëꞌ hue benꞌ ga zunëꞌ ta gaonëꞌ. Pero tu neruꞌeyaquëꞌ laze ta gaonëꞌ, cati guca quienëꞌ ca quie benꞌ rxusa. \v 11 Caora naꞌ blëꞌënëꞌ uyalo guibá, uyëzi tu ta naca ca quie tu laꞌariꞌ yuaꞌ nerio idapa isquinan. \v 12 Laona naꞌ dyilaꞌ zë cueꞌ bia guixiꞌ, bia dyia tapa niꞌe, len zë cueꞌ bëla len bguini. \v 13 Caora naꞌ be Pedro una tu benꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Pedro, uyasa. Bëtibaꞌ, udaobaꞌ. \p \v 14 Naꞌra una Pedro: \p ―Bigaohuaꞌbaꞌ, Señor, porque ni tu lasa binegaohuaꞌ tu ta biruꞌen lato gaohuaꞌ. \p \v 15 Naꞌ be Pedro una benꞌ naꞌ tatula rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Tu ta aona Diuzi gaoloꞌ, binaoꞌ biruꞌen lato gaoloꞌn. \p \v 16 Beyunate lasa guca quie Pedro canaꞌ, naꞌra beyëpi laꞌariꞌ yuaꞌ zeyon guibá tatula. \v 17 Neraque Pedro bi reꞌen inë diꞌidzaꞌ unë benꞌ naꞌ cati bdyin benꞌ useꞌelaꞌ Cornelio ruꞌa yuꞌu. Rdayaquëꞌ reguiloyaquëꞌ lidyi Simón. \v 18 Caora naꞌ bdyinyaquëꞌ unayaquëꞌ zidzo chi zu Simón, benꞌ laorë Pedro, z̃an yuꞌu. \v 19 Neraca Pedro pensari cabëꞌ naca ta blëꞌënëꞌ, caora cati unë Bichi Be quie Diuzi rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Abdyin tzona benꞌ reguilo luëꞌ. \v 20 Beyëzi, beyolëyaquëꞌ. Bidëboꞌ bibi gaca quioꞌ, porque nëꞌëdiꞌ biaꞌ mandado dexiꞌyaquëꞌ luëꞌ. \p \v 21 Naꞌra beyëzi Pedro yetilanëꞌ leyaquëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Nëꞌëdiꞌ reguilole. ¿Nuz̃i useꞌelaꞌ leꞌe zaꞌle niga? \p \v 22 Naꞌra unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ Pedro: \p ―Nëtoꞌ zaꞌndoꞌ mandado quie capitán Cornelio. Naca Cornelio tu benꞌ balaꞌana, benꞌ rionlaꞌadyiꞌ Diuzi. Rapalaꞌn yugulu benꞌ Israel lëbëꞌ. Naꞌra blaꞌndoꞌ ni, porque niogue bdyin tu ángel quie Diuzi lidyi Cornelio gudyinëꞌ lëbëꞌ ta guidandoꞌ dexiꞌndoꞌ luëꞌ tacuenda uzënaga Cornelio bi diꞌidzaꞌ yëboꞌnëꞌ. \p \v 23 Naꞌra uz̃iꞌ Pedro leyaquëꞌ luꞌu yuꞌu begaꞌnyaquëꞌ tu yela. Caora cati beteyu, uyasayaquëꞌ ziolë Pedro leyaquëꞌ. Lëzi uquiëꞌrë Pedro chopa tzona benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ yedyi Jope. \p \v 24 Naꞌra cadu zila dza urupe bedyinyaquëꞌ ruꞌa ciudad Cesarea. Caora naꞌ guz̃i Cornelio diadza quiëꞌ len nu amigo zudyiꞌilënëꞌ tacuenda cuezayaquëꞌ idyin Pedro. \v 25 Cati bdyin Pedro ruꞌa yuꞌu, hora naꞌ zio Cornelio yetilëꞌ lëbëꞌ, uditzu z̃ibinëꞌ lao Pedro, uyonlaꞌadyiꞌnëꞌ lëbëꞌ. \v 26 Pero belisa Pedro lëbëꞌ unëꞌ: \p ―Uzuli, lëzi benëꞌzi ca luëꞌ nacaꞌ. \p \v 27 Du ruꞌeyaquëꞌ diꞌidzaꞌ, uyuꞌuyaquëꞌ luꞌu yuꞌu quie Cornelio, blëꞌë Pedro babedupa benꞌ zë luꞌu lidyinëꞌ. \v 28 Naꞌra una Pedro rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Dyëꞌëdi banezile con ca naca costumbre quiendoꞌ benꞌ Israel. Nacan z̃udyi huelëndoꞌ benꞌ binaca benꞌ Israel tuz̃e. Ni siquiera ta tzuꞌundoꞌ luꞌu yuꞌu quieyaquëꞌ biruꞌen lato. Pero naꞌa sí, abzioñeꞌe Diuzi nëꞌëdiꞌ de que bireyaꞌalaꞌ iniaꞌ biruꞌen lato hueliaꞌ benꞌ binaca benꞌ Israel tuz̃e. \v 29 Por lenaꞌ bibi zëdi biaꞌ zaꞌliaꞌ yaca benꞌ useꞌeloꞌ dexiꞌ nëꞌëdiꞌ. Naꞌ biz̃i, ¿ca reꞌenloꞌ huaꞌ? \p \v 30 Naꞌra una Cornelio rëbinëꞌ Pedro: \p ―Azio tapa dza naꞌ, cadu hora naꞌa, zuaꞌ z̃an yuꞌu niga ruaꞌ ubasi rulidzaꞌ Diuzi. Caora naꞌ detilalao tu benꞌ naco laꞌariꞌ bezëri di nëꞌëdiꞌ. \v 31 Naꞌ una benꞌ naꞌ rëbinëꞌ nëꞌëdiꞌ: “Cornelio, re Diuzi hora rulidzoꞌ lëbëꞌ. Lëzi rlëꞌënëꞌ hora ruꞌeloꞌ benꞌ yëchiꞌ caridad. \v 32 Naꞌ pseꞌelaꞌ benꞌ quioꞌ yedyi Jope tzexiꞌyaquëꞌ tu benꞌ lao Simón Pedro. Zuëꞌ z̃an lidyi itu benꞌ lao Simón, benꞌ huëtiꞌ guidi. Huedzelejëꞌ lidyinëꞌ zunëꞌ gaꞌalaꞌ ruꞌa nisadaoꞌ. Caora bablaꞌnëꞌ quioꞌ naꞌ, hueꞌlënëꞌ luëꞌ diꞌidzaꞌ.” \v 33 Pues beyudyi unëꞌ canaꞌ, laoseꞌelaꞌtiaꞌ mozo quiaꞌ dexiꞌyaquëꞌ luëꞌ. Babaoꞌ tu huen blaoꞌ niga. Hora naꞌ rlëꞌë Diuzi nitaꞌro niga tacuenda uzënagandoꞌ diꞌidzaꞌ reꞌen Diuzi inaoꞌ nëtoꞌ. \s1 Caora bdzeꞌ Pedro diꞌidzaꞌ lidyi Cornelio \p \v 34-35 Naꞌra una Pedro rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Hora sí, aoyoñeꞌedaꞌ de que tuzi ca rue Diuzi yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëꞌ nu benꞌ huen, benꞌ rapalaꞌn lëbëꞌ, chi benꞌ Israel, chi benꞌ quie nación tula. \v 36 Una Diuzi dza naꞌ gudyinëꞌ nëtoꞌ benꞌ Israel de que lao naꞌa Jesucristo, benꞌ naca Señor quie yugulu benëꞌ, huataꞌ tadyaꞌa yegaꞌnnan huen quie yaca benëꞌ lao Diuzi. \v 37 Dyëꞌëdi nezile cabëꞌ guca lao yaca yedyi quie benꞌ Israel. Uzulao Jesús udixogueꞌnëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi estado Galilea dza naꞌ cati beyudyi udixogueꞌ Juan bautista xtiꞌidzaꞌ Diuzi bëꞌ lao yaca benëꞌ. \v 38 Lëzi dyëꞌëdi nezile useꞌelaꞌ Diuzi Bichi Be quienëꞌ bëlënëꞌ Jesús yelaꞌ huaca quienëꞌ, udanëꞌ bënëꞌ puro tadyaꞌa, beyuenëꞌ yaca benꞌ yuꞌu taxiꞌibiꞌ nun quie nuelë Diuzi lëbëꞌ tuz̃e. \v 39 Nëtoꞌ blëꞌëndoꞌ yugulu ta bë Jesús caora zuëꞌ udëꞌ estado Judea len ciudad Jerusalén. Ude beyudyi naꞌ bdaꞌyaquëꞌ lëbëꞌ lëꞌë yaga cruzo bëtiyaquëꞌ lëbëꞌ. \v 40 Pero bëꞌ baode tzona dza pseban Diuzi lëbëꞌ bidëꞌ detilalaonëꞌ nëtoꞌ. \v 41 Pero nëtoꞌzi ptilalaonëꞌ, quele yugulu benëꞌ. Ulio Diuzi nëtoꞌ dza naꞌte ta gacandoꞌ testigo cabëꞌ guca quienëꞌ gutinëꞌ bebannëꞌ. Nëtoꞌ udaondoꞌ hueꞌendoꞌ len lëbëꞌ cati bebannëꞌ. \v 42 Naꞌra useꞌelaꞌ Diuzi nëtoꞌ tzetixogueꞌndoꞌ benëꞌ diꞌidzaꞌ quienëꞌ rëbindoꞌyaquëꞌ de que ulio Diuzi Jesús benꞌ hue juicio quie yugulu benëꞌ, laꞌachi benꞌ neban, laꞌachi benꞌ baguti. \v 43 Lëscanꞌ desde dza naꞌte una yaca benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi rëbiyaquëꞌ quie Jesús, unayaquëꞌ gataꞌ yelaꞌ hueziꞌz̃e quie yugulu benꞌ nao xnezëꞌ. \s1 Caora uyuꞌu Bichi Be quie Diuzi luꞌu guicho laxtaꞌo benꞌ binacaja benꞌ Israel \p \v 44 Bineyudyi hueꞌlë Pedro lejëꞌ diꞌidzaꞌ caora uyuꞌu Bichi Be quie Diuzi luꞌu guicho laxtaꞌo benꞌ bzënaga diꞌidzaꞌ quiëꞌ. \v 45-46 Naꞌra uzulaoyaquëꞌ rnëyaquëꞌ diꞌidzaꞌ tula, diꞌidzaꞌ binaca quieyaquëꞌ, rulidzayaquëꞌ Diuzi. Naꞌra yaca benꞌ Israel, benꞌ uzaꞌlë Pedro, tu begaꞌnzijëꞌ rebanziyaquëꞌ porque hasta benꞌ tulala, benꞌ binaca benꞌ Israel, uyuꞌurëyaquëꞌ Bichi Be quie Diuzi. \p \v 47 Naꞌra una Pedro rëbinëꞌ laguedyinëꞌ: \p ―¿Quele baoyuꞌuyaquëꞌ Bichi Be quie Diuzi laga ca uyuꞌunëꞌ raꞌo? Quie lenaꞌ nunu udzon hueꞌro laoyaquëꞌ. \p \v 48 Caora naꞌ bë Pedro mandado hueꞌyaquëꞌ laoyaquëꞌ uzëtoyaquëꞌ lao Jesucristo. Ude beyudyi naꞌ unabayaquëꞌ yegaꞌnlë Pedro leyaquëꞌ chopa tzona dza. \c 11 \s1 Bedyin Pedro ciudad Jerusalén udixogueꞌnëꞌ cabëꞌ guca quienëꞌ \p \v 1 Naꞌra unezi yaca apóstol len los demás benꞌ quie Jesús nitaꞌ estado Judea de que banaorë benꞌ tulala, benꞌ binaca benꞌ Israel, xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 2 Cati bedyin Pedro ciudad Jerusalén, naꞌra yaca benꞌ Israel, benꞌ nao xneza Jesús, udilayaquëꞌ Pedro unayaquëꞌ \v 3 rëbiyaquëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Biquienꞌ uyuꞌuloꞌ luꞌu yuꞌu quie benꞌ tulala, yaca benꞌ binaca benꞌ Israel, udaolaoꞌ tuz̃e len leyaquëꞌ? \p \v 4 Naꞌra una Pedro rëbinëꞌ leyaquëꞌ yugulu con cabëꞌ guca quienëꞌ unëꞌ: \p \v 5 ―Uyaꞌa yedyi Jope. Naꞌ caora blidzaꞌ Diuzi, guca quiaꞌ ca quie tu benꞌ rxusa, blëꞌëdaꞌ uyëzi tu ta naca ca quie tu laꞌariꞌ yuaꞌ nerio idapa isquinan guibá. \v 6 Caora unaꞌ dyëꞌëdi, blëꞌëdaꞌ dyilaꞌ zë cueꞌ bia guixiꞌ, bia dyia tapa niꞌe, len zë cueꞌ bëla, len bguini. \v 7 Hora naꞌ bedaꞌ unë tu benꞌ una nëꞌëdiꞌ: “Pedro, uyasa. Bëtibaꞌ, udaobaꞌ.” \v 8 Pero agudyaꞌ benꞌ naꞌ: “Bigaohuaꞌbaꞌ, Señor, porque ni tu lasa binegaohuaꞌ tu biruꞌen lato gaohuaꞌ.” \v 9 Naꞌra una benꞌ naꞌ rëbinëꞌ nëꞌëdiꞌ tatula: “Tu ta aona Diuzi gaoloꞌ, binaoꞌ biruꞌen lato gaoloꞌn.” \v 10 Beyunate lasa unëꞌ nëꞌëdiꞌ canaꞌ, naꞌra beyëpin zeyonan ladza. \v 11 Caora naꞌ bdyin tzona yaca benꞌ reguilo nëꞌëdiꞌ, benꞌ uzaꞌyaca yedyi Cesarea dexiꞌyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ. \v 12 Hora naꞌ una Bichi Be quie Diuzi rëbinëꞌ nëꞌëdiꞌ: “Uz̃iꞌ, uyolëyaquëꞌ. Bibi cuidado gapoꞌ.” Por lenaꞌ uzaꞌa uquiëꞌa xopa benꞌ nao xneza Jesús ziondoꞌ ga zu benꞌ useꞌelaꞌ yaca benꞌ dexiꞌ nëꞌëdiꞌ. \v 13 Caora bdyindoꞌ lidyi benꞌ naꞌ, udixogueꞌnëꞌ nëtoꞌ con cabëꞌ blëꞌënëꞌ nëꞌ bdyin tu ángel lidyinëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: “Useꞌelaꞌ benꞌ quioꞌ tzioyaquëꞌ yedyi Jope tzexiꞌyaquëꞌ tu benꞌ lao Simón Pedro. \v 14 Lëbëꞌ inëꞌ luëꞌ cabëꞌ hueloꞌ ta ute usela Diuzi luëꞌ lente yugo diadza quioꞌ.” Canaꞌ una ángel rëbinëꞌ lëbëꞌ. \v 15 Naꞌra uzulaohuaꞌ ruꞌeliaꞌyaquëꞌ diꞌidzaꞌ, caora naꞌ uyuꞌu Bichi Be quie Diuzi luꞌu guicho laxtaꞌoyaquëꞌ laga ca uyuꞌunëꞌ luꞌu guicho laxtaꞌoro dza naꞌte. \v 16 Hora naꞌ bezaꞌlaꞌadyaꞌ diꞌidzaꞌ una Jesús caora unëꞌ: “Tali bëꞌ Juan laole conlë nisa, pero netzaꞌla ca hue Diuzi quiele, iseꞌelëꞌ Bichi Be quienëꞌ ta tzuꞌunëꞌ luꞌu laxtaꞌole.” \v 17 Pues como bëꞌ Diuzi lato tzuꞌu Bichi Be quienëꞌ luꞌu laxtaꞌoyaquëꞌ laga con cabëꞌ bënëꞌ quiero, benꞌ nao xneza Señor quiero Jesucristo, ¿nuz̃i naca nëꞌëdiꞌ bihuaꞌ ca reꞌen Diuzi huaꞌ? \p \v 18 Naꞌra yaca benꞌ quie Jesús, benꞌ nitaꞌ ciudad Jerusalén, caora beyaquëꞌ cabëꞌ diꞌidzaꞌ ruꞌe Pedro, bira pquëpiyaquëꞌ lëbëꞌ, unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ laguedyiyaquëꞌ: \p ―Diuzi naquëꞌ benꞌ z̃e. Como hasta benꞌ tulala, benꞌ binaca benꞌ Israel, reꞌen Diuzi utzaꞌyaquëꞌ pensari quieyaquëꞌ tacuenda gataꞌ yelaꞌ neban quieyaquëꞌ tuzioli. \s1 Cabëꞌ guca unitaꞌ ja benꞌ nao xneza Jesús ciudad Antioquía \p \v 19 Naꞌra cati bëtiyaquëꞌ Esteban dza naꞌte, lëscanꞌ uzulaoyaquëꞌ rueyaquëꞌ contra yaca los demás benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌja naꞌ. Por lenaꞌ bdzatzajëꞌ uzaꞌyaquëꞌ ziojëꞌ yedyi tula. Ziojëꞌ ciudad Antioquía, ziojëꞌ yedyi nebaba Fenicia, ziojëꞌ yedyi nebaba Chipre. Naꞌra yaca benꞌ uzaꞌja ciudad Jerusalén, biudixogueꞌyaquëꞌ yugulu benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, dechanꞌ entre yaca benꞌ Israelzi udixogueꞌjëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 20 Pero ibala benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ uzaꞌja yedyi nebaba Chipre, len benꞌ uzaꞌja yedyi nebaba Cirene, zioyaquëꞌ bdyinyaquëꞌ ciudad Antioquía uzulaoyaquëꞌ rguixogueꞌyaquëꞌ benꞌ tulala, benꞌ binacaja benꞌ Israel, xtiꞌidzaꞌ Jesús. \v 21 Naꞌra bë Diuzi yelaꞌ huaca quiëꞌ lao naꞌayaquëꞌ. Por lenaꞌ zëyaquëꞌ psanyaquëꞌ costumbre gula quieyaquëꞌ, unaoyaquëꞌ xneza Jesús. \p \v 22 Naꞌra benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ ciudad Jerusalén, caora uneziyaquëꞌ cabëꞌ guca ciudad Antioquía, useꞌelaꞌyaquëꞌ Bernabé ciudad naꞌ. \v 23 Caora bdyinnëꞌ naꞌ, blëꞌënëꞌ bë Diuzi yelaꞌ huaca quienëꞌ, bëlaꞌiyanëꞌ leyaquëꞌ. Naꞌra redaohuetzegue Bernabé unëyuenëꞌ leyaquëꞌ ta inaorayaquëꞌ xneza Jesús du guicho du laꞌadyiꞌyaquëꞌ. \v 24 Canaꞌ bë Bernabé como danꞌ naquëꞌ benꞌ dyaꞌa, benꞌ yuꞌu Bichi Be quie Diuzi, benꞌ nao xneza Jesús du guicho du laꞌadyiꞌ. Canaꞌ bënëꞌ gan gule benꞌ zë, benꞌ nao xneza Jesús. \p \v 25 Ude beyudyi naꞌ, uzaꞌ Bernabé zionëꞌ yedyi Tarso tzedilanëꞌ Saulo. Caora bedzelenëꞌ lëbëꞌ, uquiëꞌnëꞌ lëbëꞌ ciudad Antioquía. \v 26 Naꞌra lao tu iza nayaꞌ begaꞌnyaquëꞌ len benꞌ nao xneza Jesús psëdiyaquëꞌ benꞌ zë xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Naꞌ yaca benꞌ nitaꞌ ciudad Antioquía, leyaquëꞌ uxubayaquëꞌ tanëro lao benꞌ nao xneza Jesús benꞌ cristiano. \p \v 27 Caora naꞌ ciudad Antioquía bdyin chopa tzona benꞌ rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, benꞌ uzaꞌyaca ciudad Jerusalén. \v 28 Naꞌra uzuli tu benꞌ zaꞌ leyaquëꞌ laonëꞌ Agabo ga bedupa yaca benꞌ nao xneza Jesús. Du yuꞌunëꞌ Bichi Be quie Diuzi, unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Una Diuzi nëꞌëdiꞌ gaca tu obin huala duz̃e yedyi layu. ―Canaꞌ unëꞌ gudyinëꞌ leyaquëꞌ. \p \v 29 Pues gucan con ca unëꞌ. Guca tu obin huala tiempo uzu tu benꞌ lao Claudio, benꞌ naca rey quie benꞌ romano. Naꞌra yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad Antioquía, udilojëꞌ modo gacalëyaquëꞌ laguedyiyaquëꞌ benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ estado Judea. \v 30 Canaꞌ ptupayaquëꞌ lëꞌëtiꞌ huio dumi iseꞌelaꞌyaquëꞌn lao naꞌa Bernabé len Saulo ta tzehuaꞌayaquëꞌn tzesanyaquëꞌn lao naꞌa yaca benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ ciudad Jerusalén. \c 12 \s1 Cabëꞌ guca bëtijëꞌ Santiago bdzeꞌyaquëꞌ Pedro luꞌu dyiguiba \p \v 1 Naꞌra dza naꞌ uzulao rey Herodes ruenëꞌ contra yaca benꞌ quie Jesús. \v 2 Bënëꞌ mandado guti soldado quienëꞌ Santiago, benꞌ bichi Juan. Bëtiyaquëꞌ lëbëꞌ conlë espada quieyaquëꞌ. \v 3 Caora blëꞌë rey Herodes de que raxe benꞌ Israel ruenëꞌ contra benꞌ quie Jesús, naꞌra bëxorënëꞌ Pedro bënëꞌ lëbëꞌ preso. Bdzeꞌnëꞌ lëbëꞌ luꞌu dyiguiba dza rueyaquëꞌ lani cati rezaꞌlaꞌadyiꞌ benꞌ Israel dza bezaꞌ yaca xuzixtaꞌoyaquëꞌ nación Egipto. \v 4 Naꞌra ude beyudyi bdzeꞌnëꞌ lëbëꞌ luꞌu dyiguiba, bë rey Herodes mandado zio chiꞌinuꞌbetu soldado ta gapayaquëꞌ lëbëꞌ. Tapazi soldado udapayaquëꞌ lëbëꞌ tu chiꞌ huio. Naꞌra psaqueꞌ rey Herodes cuionëꞌ Pedro luꞌu dyiguiba cati ude dza lani tacuenda guti ja soldado lëbëꞌ zaquëꞌlao lao benꞌ yedyi. \v 5 Tu nede Pedro luꞌu dyiguiba, caora naꞌ rulidza yaca benꞌ quie Jesús Diuzi du guicho du laꞌadyiꞌyaquëꞌ por nun quie Pedro. \s1 Bebio Diuzi Pedro luꞌu dyiguiba \p \v 6 Pues binedyin hora tzeniꞌ ta cuio rey Herodes Pedro luꞌu dyiguiba. Nede Pedro narionëꞌ chopa caden rasinëꞌ entre chopa soldado. Lëzi zë ja mazera soldado rapayaquëꞌ ruꞌa yuꞌu dyiguiba. \v 7 Caora naꞌ ureꞌ xniꞌ guiꞌ luꞌu dyiguiba labdyinte tu ángel quie Diuzi. Naꞌra ptanëꞌ Pedro ta psebënëꞌ lëbëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Labe uyasa. \p Bëꞌ uyasa Pedro, cuinzi cadena bguinojan danꞌ narionëꞌ. \v 8 Na ꞌuna ángel tatula rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Pquio cincho quioꞌ bde huarache quioꞌ. \p Ude beyudyi bë Pedro con ca una ángel gudyinëꞌ lëbëꞌ, naꞌra una ángel rëbinëꞌ lëbëꞌ tatula: \p ―Bdubi gabán quioꞌ unao nëꞌëdiꞌ. \p \v 9 Caora naꞌ zio Pedro zenaonëꞌ ángel, pero biraquenëꞌ chi tali cabëꞌ raca quienëꞌ len ángel, dechanꞌ raquenëꞌ rxusanëꞌ. \v 10 Naꞌra chopa cueꞌ udeyaquëꞌ ga zë soldado rapa dyiguiba, bdyinyaquëꞌ ga zu puerta de guíba ga beyudyite yeroyaquëꞌ laꞌo yedyi. Naꞌ tu cuinzina uyalo puerta naꞌ bedeyaquëꞌ beroyaquëꞌ luꞌu dyiguiba. Ledaoꞌzi bezaꞌyaquëꞌ naꞌ lazeyote ángel, begaꞌn Pedro tuzinëꞌ. \v 11 Canaꞌra gucabëꞌ Pedro nacan li cabëꞌ guca quienëꞌ, unëꞌ: \p ―Pues nacan li de que useꞌelaꞌ Diuzi tu ángel quienëꞌ ta pselanëꞌ nëꞌëdiꞌ con ca reꞌen rey Herodes len ja benꞌ Israel huejëꞌ quiaꞌ. \p \v 12 Naꞌra zionëꞌ racanëꞌ pensari cabëꞌ guca quienëꞌ bdyinnëꞌ lidyi María, z̃naꞌ Juan, benꞌ laorë Marcos. Pero luꞌu yuꞌu naꞌ babedupa benꞌ zë, benꞌ nao xneza Jesús, rulidzayaquëꞌ Diuzi por nun quie Pedro. \v 13 Naꞌra bdyinnëꞌ laliꞌa zënëꞌ ruꞌa yuꞌu ruxidyiguëꞌ lëꞌë puerta. Caora naꞌ zio tu nigula daoꞌ laobiꞌ Rode tzenaꞌbiꞌ nu ruxidyi puerta, \v 14 caora naꞌ bezaquebiꞌ chiꞌ Pedro, pero biusalobiꞌ puerta nun quie redaohuebiꞌ bebiꞌbiꞌ zeyobiꞌ luꞌu yuꞌu gan nitaꞌ ja benꞌ rulidza Diuzi yeguëdyibiꞌ leyaquëꞌ babdyin Pedro zënëꞌ ruꞌa yuꞌu. \v 15 Naꞌra una ja benꞌ nitaꞌ luꞌu yuꞌu rëbiyaquëꞌ lëbiꞌ: \p ―¿Que raca tondulo? \p Pero lëbiꞌ nabiꞌ talicazi bdyin Pedro ruꞌa puerta. Naꞌra unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ lëbiꞌ: \p ―Cala lëbëꞌ, dechanꞌ ángel quienëꞌ. \p \v 16 Pero zëcazi Pedro ruxidyiguëꞌ lëꞌë puerta. Naꞌ cati usaloyaquëꞌ puerta blëꞌëyaquëꞌ lëbëꞌ, lega bdzebiyaquëꞌ. \v 17 Naꞌra bënëꞌ seña conlë nëꞌë ta yegaꞌnyaquëꞌ chizi. Caora naꞌ gudyinëꞌ leyaquëꞌ cabëꞌ guca ulio Diuzi lëbëꞌ luꞌu dyiguiba. Quie lenaꞌ unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Uletzeguëdyi Santiago lente yaca los demás bichiro cabëꞌ ta uz̃acaꞌ berogaꞌ luꞌu dyiguiba. \p Ude beyudyi naꞌ, uz̃iꞌnëꞌ zeyoguëꞌ ga tula. \p \v 18 Biz̃i cati uyeniꞌnaꞌ ziladaoꞌ, legazi uyuꞌu soldado ruꞌbe, porque bineziyaquëꞌ bi guca quie Pedro. \v 19 Canaꞌ bë rey Herodes mandado tzio soldado tula tzediloyaquëꞌ Pedro, pero ganu Pedro bedzeleyaquëꞌ. Hora naꞌ beyëz̃inëꞌ pquëpinëꞌ ja soldado rapa dyiguiba, pero biubinyaquëꞌ bi inayaquëꞌ. Naꞌra bë rey Herodes mandado gati yaca soldado. Ude beyudyi naꞌ, uzaꞌnëꞌ estado Judea zionëꞌ yesunëꞌ ciudad Cesarea. \s1 Cabëꞌ guca guti rey Herodes \p \v 20 Naꞌra puro yedyi ga rnabëꞌ rey Herodes naꞌ raꞌo yaca benꞌ yedyi Tiro len benꞌ yedyi Sidón ta raoyaquëꞌ. Pero rey Herodes naꞌ rdzaꞌnëꞌ leyaquëꞌ. Quie lenaꞌ gucayaquëꞌ de acuerdo ta tzenaꞌyaquëꞌ lëbëꞌ ta hueꞌlëyaquëꞌ lëbëꞌ diꞌidzaꞌ. Por lenaꞌ yeyubiyaquëꞌ tu benꞌ lao Blasto, benꞌ naca empleado quie rey Herodes, cuenda naꞌ chi huenëꞌ tu cule hueꞌlënëꞌ rey Herodes diꞌidzaꞌ ta yegaꞌntzaꞌolë rey Herodes leyaquëꞌ. \v 21 Cati bdyin dza ruꞌelë rey Herodes leyaquëꞌ diꞌidzaꞌ, guconëꞌ z̃abanëꞌ ta racocazi rey, yequeꞌnëꞌ xlatonëꞌ ga rbezëꞌ benëꞌ, uzulaonëꞌ ruꞌelënëꞌ yaca benëꞌ diꞌidzaꞌ. \v 22 Naꞌra yaca benꞌ bzënaga quienëꞌ, unëyaquëꞌ zidzo nayaquëꞌ: \p ―¡Quele benëꞌ rnë, nechanꞌ tu diuzi rnë! \p \v 23 Bineyudyi diꞌidzaꞌ caora labdyinte tu ángel quie Diuzi bënëꞌ ta gaca z̃hueꞌ rey Herodes, porque bigudyinëꞌ yaca benꞌ bzënaga quienëꞌ de que bireyaꞌalaꞌ tzionlaꞌadyiꞌjëꞌ lëbëꞌ, tuzi Diuzi reyaꞌalaꞌ tzionlaꞌadyiꞌjëꞌ. Naꞌra udao bëla daoꞌ biz̃u yuꞌu luꞌu lëꞌënëꞌ lëbëꞌ gutinëꞌ. \p \v 24 Tu dza, tu dza, ziorarë xtiꞌidzaꞌ Diuzi cabëꞌ udixogueꞌjëꞌ duz̃e yedyi reꞌ naꞌ. \p \v 25 Naꞌra Bernabé len Saulo, caora beyudyi dyin quieyaquëꞌ, bezaꞌyaquëꞌ ciudad Jerusalén zeyoyaquëꞌ ciudad Antioquía uquiëꞌyaquëꞌ Juan, benꞌ laorë Marcos. \c 13 \s1 Bernabé len Saulo uzulaojëꞌ rdajëꞌ rguixogueꞌjëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi tu tu yedyi \p \v 1 Naꞌra entre ja benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad Antioquía, uzu yaca benꞌ psëdi udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Uzu tu benꞌ lao Simón Gaso. Lëscanꞌ uzurë tu benꞌ yedyi Cirene laonëꞌ Lucio. Lëscanꞌ uzurë itunëꞌ laonëꞌ Manaén, benꞌ abgulalë Herodes. Naca Herodes gobernador quie estado Galilea. Lëzi ciudad Antioquía nitaꞌlë Saulo len Bernabé len los demásyaquëꞌ. \v 2 Biz̃i cati guca tu dza rionlaꞌadyiꞌyaquëꞌ Diuzi rueyaquëꞌ ubasi, hora naꞌ unë Bichi Be quie Diuzi gudyinëꞌ lejëꞌ: \p ―Uleudaꞌ Bernabé len Saulo ta tzioyaquëꞌ hueyaquëꞌ ca tu dyin reꞌendaꞌ hueyaquëꞌ. \p \v 3 Quie lenaꞌ bipsanjëꞌ bëyaquëꞌ ubasi. Caora naꞌ du rulidzayaquëꞌ Diuzi, naꞌ bdaꞌyaquëꞌ naꞌajëꞌ guicho Bernabé len Saulo unabayaquëꞌ gacalë Diuzi leyaquëꞌ. \s1 Yaca apóstol naꞌ udixogueꞌjëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi isla Chipre \p \v 4 Naꞌra useꞌelaꞌ Bichi Be quie Diuzi leyaquëꞌ uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ ciudad Seleucia. Caora naꞌ udejëꞌ yedyi naꞌ uyuꞌuyaquëꞌ luꞌu barco ta idyinyaquëꞌ isla Chipre. Naquiëꞌjëꞌ Juan Marcos ta gacalënëꞌ leyaquëꞌ. \v 5 Naꞌra cati bdyinyaquëꞌ yedyi Salamina. Caora naꞌ rioyaquëꞌ luꞌu sinagoga quie ja benꞌ nacaja benꞌ Israel, uzulaoyaquëꞌ rguixogueꞌjëꞌ leyaquëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 6 Pues udayaquëꞌ duz̃ete isla Chipre bdyinyaquëꞌ yedyi Pafos. Naꞌ yatilayaquëꞌ tu benꞌ Israel laonëꞌ Barjesús. Naquëꞌ benꞌ brujo, nanëꞌ rnëꞌ puro xtiꞌidzaꞌ Diuzi, dechanꞌ benꞌ hueziꞌ yëꞌ. \v 7 Pues benꞌ brujo naꞌ zuëꞌ lao benꞌ naca gobernador laonëꞌ Sergio Paulo. Pues gobernador naꞌ naquëꞌ benꞌ de pensari. Bënëꞌ mandado tzexiꞌyaquëꞌ Bernabé len Saulo, porque reꞌennëꞌ yenëꞌ con cabëꞌ naca xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 8 Pero benꞌ brujo naꞌ laorënëꞌ Elimas, bënëꞌ contra Bernabé len Saulo. Biguꞌunnëꞌ gale gobernador xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 9 Naꞌra Saulo naꞌ laorënëꞌ Pablo, du yuꞌunëꞌ Bichi Be quie Diuzi, unaꞌnëꞌ benꞌ brujo dyëꞌëdi, unëꞌ gudyinëꞌ lëbëꞌ: \p \v 10 ―Benꞌ hueziꞌ yëꞌ, benꞌ mala nacoꞌ. Nacoꞌ z̃iꞌi taxiꞌibiꞌ. Puro tamedian rguiloloꞌ rueloꞌ. ¿Bixquienꞌ birsanloꞌ rziuꞌ benëꞌ yëꞌ bireꞌenloꞌ galeyaquëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi? \v 11 Pues naꞌra abdyin hora hue Diuzi luëꞌ castigo. Gacoꞌ benꞌ laochula. Zëdza ni siquiera xniꞌ obidza bira ilëꞌëloꞌ. \p Caora naꞌ laochulate lao benꞌ brujo, bira blëꞌënëꞌ. Naꞌ unabayëchiꞌnëꞌ gudyinëꞌ nu benꞌ bëxo nëꞌë, benꞌ bequiëꞌ lëbëꞌ. \v 12 Caora blëꞌë gobernador cabëꞌ guca quie benꞌ brujo, naꞌra gulenëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Tu begaꞌnzinëꞌ bebanzinëꞌ con cabëꞌ naca yelaꞌ huaca quie xtiꞌidzaꞌ Señor quiero Jesucristo. \s1 Bdyin Pablo len Bernabé ciudad Antioquía ga nebaba Pisidia \p \v 13 Naꞌra Pablo lënëꞌ yaca benꞌ zaꞌlënëꞌ, uzaꞌyaquëꞌ yedyi Pafos con luꞌu barco zioyaquëꞌ bdyinyaquëꞌ yedyi Perge ga nebaba Panfilia. Pero Juan Marcos naꞌ psanlaꞌadyiꞌnëꞌ leyaquëꞌ bezaꞌnëꞌ naꞌ, bedyinnëꞌ ciudad Jerusalén. \v 14 Caora naꞌ udeyaquëꞌ yedyi Perge bdyinyaquëꞌ ciudad Antioquía ga nebaba Pisidia. Caora guca dza huezilaꞌadyiꞌ, uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ luꞌu sinagoga ureꞌyaquëꞌ. \v 15 Ude beyudyi unë yaca benꞌ reꞌ naꞌ diꞌidzaꞌ bzu Moisés len yaca los demás benꞌ profeta lëꞌë guichi, naꞌra useꞌelaꞌ yaca xanꞌ sinagoga tu benꞌ unë gudyinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Bichaꞌ, chi reꞌenle yëbile ja benëꞌ bi diꞌidzaꞌ, huazaqueꞌ yëbilejëꞌn naꞌa. \p \v 16 Pues naꞌra uzuli Pablo ga reꞌnëꞌ, bënëꞌ seña conlë naꞌanëꞌ tacuenda naꞌ initaꞌjëꞌ chizi uzënagayaquëꞌ quienëꞌ. Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Ulezëcara nagale leꞌe benꞌ Israel len yugulu leꞌe benꞌ rionlaꞌadyiꞌrë Diuzi. \v 17 Psere Diuzi xuzixtaꞌoro bënëꞌ uyeyaquëꞌ gucayaquëꞌ benꞌ zë dza nenitaꞌjëꞌ yu binaca quieyaquëꞌ, yu nebaba nación Egipto. Conlë yelaꞌ huaca quienëꞌ gucalënëꞌ xuzixtaꞌoro bezaꞌyaquëꞌ naꞌ. \v 18 Pero con paciencia uz̃iꞌz̃e Diuzi quieyaquëꞌ dza udayaquëꞌ chopa galo iza tu paraje ga bidyia yuꞌu. \v 19 Caora naꞌ bdyiaguiꞌ Diuzi gadyi yedyi ta nebaba Canaán, bëꞌnëꞌ xuzixtaꞌoro layu quie benꞌ naꞌ gucan quieyaquëꞌ. \v 20 Naꞌra cadu tapa gayuhua iza yu gatzo ulio Diuzi yaca benꞌ gaca juez quieyaquëꞌ ta inabëꞌnëꞌ leyaquëꞌ. Canaꞌzi begaꞌnnan hasta dza rda tu benꞌ profeta laonëꞌ Samuel. \v 21 Hora naꞌ unaba xuzixtaꞌoro usere Diuzi tu rey, benꞌ inabëꞌ leyaquëꞌ. Naꞌra ulio Diuzi tu benꞌ laonëꞌ Saúl, z̃iꞌi Cis. Naquëꞌ diadza quie xuzixtaꞌoro Benjamín, benꞌ unitaꞌ dza naꞌte. Naꞌra guquëꞌ rey quieyaquëꞌ cadu chopa galo iza. \v 22 Pero uderala cati beziꞌ Diuzi yelaꞌ rnabëꞌ quie Saúl, bënëꞌ mandado gaca David rey quieyaquëꞌ lao laza Saúl. Naꞌra quie rey David unë Diuzi caora unëꞌ rëbinëꞌ xuzixtaꞌoro: “Naꞌa sí, baoliogaꞌ David z̃iꞌi Isaí ta gaquëꞌ rey quiele, porque rexedaꞌnëꞌ ruenëꞌ du guicho du laꞌadyiꞌnëꞌ con ta reꞌendaꞌ huenëꞌ.” \p \v 23 Naꞌra nernë Pablo rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Según ca compromiso bë Diuzi dza naꞌte, ulionëꞌ de entre yaca z̃iꞌisuba rey David nu benꞌ ute usela raꞌo yeyoro ga zu Diuzi. Naca Jesús lëbenꞌ ulionëꞌ ta ute uselanëꞌ raꞌo. \v 24 Pues tu zaquixogueꞌ Jesús xtiꞌidzaꞌ Diuzi, udixogueꞌ Juan bautista raꞌo de que yuguluro reyaꞌalaꞌ utzaꞌro pensari quiero cuenda hueꞌ Juan laoro. \v 25 Naꞌra cati baruen bago dza gati Juan unëꞌ: “Raquele nacaꞌ Cristo, pero binacaꞌ Cristo. Zazaꞌrala benꞌ naca Cristo. Tantozi nacarëꞌ benꞌ belao ca nëꞌëdiꞌ, ni lëꞌëtiꞌ bibizacaꞌ ni siquiera biyeyaz̃ogaꞌ cuiogaꞌ guidi yuꞌu niꞌanëꞌ.” \p \v 26 Naꞌra nernë Pablo rëbinëꞌ lejëꞌ: \p ―Leꞌe benꞌ z̃iꞌisuba xuzixtaꞌohuaꞌ Abraham, len leꞌe benꞌ tula, benꞌ rionlaꞌadyiꞌrë Diuzi, nacan para leꞌe diꞌidzaꞌ rniaꞌ niga. Rguixogueꞌn quie benꞌ ute usela raꞌo yeyoro ga zu Diuzi. \v 27 Pues ja benꞌ nitaꞌ ciudad Jerusalén lente benꞌ rnabëꞌ quieyaquëꞌ, binezijëꞌ chi z̃iꞌi Diuzi naca Jesús. Lëzi raqueyaquëꞌ rioñeꞌeyaquëꞌ bi reꞌen ina diꞌidzaꞌ bzu benꞌ profeta lëꞌë guichi caora cati rulabajëꞌ luꞌu sinagoga dza sábado. Pero birioñeꞌeyaquëꞌn, dechanꞌ bëyaquëꞌ yelaꞌ mala con ca una benꞌ profeta hueyaquëꞌ udaoyaquëꞌ Jesús xquia guꞌunyaquëꞌ gutiyaquëꞌ lëbëꞌ. \v 28 Biz̃i biubinyaquëꞌ bi hueyaquëꞌ ta guti benꞌ rnabëꞌ Jesús, porque bibi dulaꞌ xquia de quienëꞌ. Canaꞌ guꞌunjëꞌ guti Pilato Jesús ta gatinëꞌ ca quie benꞌ de dulaꞌ xquia quie. \v 29 Naꞌra caora baguca quie Jesús con ca rna lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi ca gaca quie Jesús, bechizayaquëꞌ lëbëꞌ ga gutiëꞌ lëꞌë yaga cruzo yecachiꞌyaquëꞌ lëbëꞌ. \v 30 Pero pseban Diuzi lëbëꞌ zionëꞌ ptilëꞌ con yaca benꞌ quienëꞌ, benꞌ uzaꞌlë lëbëꞌ estado Galilea bdyinyaquëꞌ ciudad Jerusalén. \v 31 Pues zidza uzulënëꞌ yaca benꞌ quiëꞌ naꞌ. Leyaquëꞌ rguixogueꞌjëꞌ benëꞌ con ca guca quie Jesús. \p \v 32 ’Lëzi nëtoꞌ zëndoꞌ niga rguixogueꞌndoꞌ leꞌe xtiꞌidzaꞌ Diuzi, rguixogueꞌndoꞌ leꞌe de que según compromiso bëlë Diuzi xuzixtaꞌoro dza naꞌte, bzuëꞌ diꞌidzaꞌ quiëꞌ caora cati psebannëꞌ Jesús. \v 33 Lëzi para raꞌo pseban Diuzi lëbëꞌ, como nacaro z̃iꞌisuba leyaquëꞌ. Pseban Diuzi lëbëꞌ con cabëꞌ rguixogueꞌn lëꞌë guichi salmo chopa cabëꞌ rnën caniga: “Luëꞌ nacoꞌ z̃iꞌinaꞌ. Abdyin dza uluꞌenaꞌ yaca benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu z̃iꞌinaꞌ luëꞌ.” \v 34 Lëzi una Diuzi dza naꞌte de que usebannëꞌ Jesús tacuenda yebannëꞌ tuzioli bira gaticazinëꞌ. Quie lenaꞌ unëꞌ caora nëꞌ: “Huecazaꞌ huen quiele según ca compromiso bëliaꞌ xuzixtaꞌole rey David.” \v 35 Lëzi rnën lëꞌë guichi tula cabëꞌ hue Diuzi quie z̃iꞌinëꞌ. Lenaꞌ rnën cani: “Bihueꞌnëꞌ lato itabo cuiaguiꞌ cuerpo quie z̃iꞌinëꞌ, benꞌ naca laꞌiya quienëꞌ.” \p \v 36 Naꞌra nernë Pablo rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Pues xuzixtaꞌoro rey David, bënëꞌ cumplir con ca gudyi Diuzi lëbëꞌ dza nezunëꞌ yedyi layu. Pero bdyin dza quienëꞌ gutinëꞌ yecachiꞌyaquëꞌ lëbëꞌ ga racachiꞌyaquëꞌ xuzixtaꞌoro. Naꞌra utabo cuerpo quienëꞌ, \v 37 pero biutabo cuerpo quie Jesús, porque pseban Diuzi lëbëꞌ. \v 38 Bichaꞌ, reyaꞌalaꞌ inezile de que lao naꞌa Jesús yeziꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia quiele. \v 39 Lëscanꞌ lao naꞌa Jesús hualëꞌë Diuzi yugu benꞌ nao xneza Jesús benꞌ laxtaꞌo yëri. Pero quie ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés, bide fuerza valor quie ley naꞌ ta ilëꞌë Diuzi benꞌ nao ley naꞌ benꞌ laxtaꞌo yëri. \v 40 Pues quie lenaꞌ gapale cuidado ta bigaca quiele con ca bzu ja benꞌ profeta lëꞌë guichi cati una Diuzi cani: \q1 \v 41 Huaꞌ tu yelaꞌ milagro quiaꞌ dza rdale yedyi layu, pero yelaꞌ yaladyiꞌ quiele, bigalele quie yelaꞌ milagro quiaꞌ huaꞌ. \q1 Baꞌalaꞌcazi nu benꞌ yexiꞌidzeꞌnëꞌ leꞌe, bigalecazile. \q1 Tu yebanzile ilëꞌële con ca huaꞌ entre leꞌe, pero como danꞌ biralele, lenaꞌ udyiaguiꞌa leꞌe. \m Canaꞌ una Pablo udixogueꞌnëꞌ leyaquëꞌ con cabëꞌ una Diuzi dza naꞌ. \p \v 42 Naꞌra cati bero Pablo len yaca laguedyinëꞌ luꞌu sinagoga, benꞌ zë, benꞌ bzënaga quiëꞌ, unabajëꞌ lëbëꞌ chi biyeguidëꞌ ixunꞌ ta yexiꞌidzeꞌnëꞌ leyaquëꞌ mazera. \v 43 Naꞌra bedzatzayaquëꞌ luꞌu sinagoga, pero zë benꞌ Israel len benꞌ tula, benꞌ naotzegue religión quie benꞌ Israel, unaoyaquëꞌ ziolëyaquëꞌ Pablo len Bernabé tu neza. Caora naꞌ bëꞌ Pablo len Bernabé leyaquëꞌ consejo gudyiyaquëꞌ leyaquëꞌ biyuhuëdiyaquëꞌ inaoyaquëꞌ xneza Diuzi nun quie ulio Diuzi nedyëꞌë Diuzi leyaquëꞌ. \p \v 44 Naꞌra beyaꞌ xunꞌ bedupa casi yugu benꞌ yedyi luꞌu sinagoga ta uzënagayaquëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 45 Naꞌra cati blëꞌë yaca los demás benꞌ Israel cabëꞌ abedupa benꞌ zë uzënagayaquëꞌ ca una Pablo, caora naꞌ gucaz̃ëꞌyaquëꞌ uzulaoyaquëꞌ rnëlëyaquëꞌ Pablo hasta ptasi bnioyaquëꞌ lëbëꞌ. \v 46 Pues hora naꞌ bibdzebi Pablo len Bernabé unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ leyaquëꞌ cani: \p ―Pues tanëro reyaꞌalaꞌ zaꞌndoꞌ quixogueꞌndoꞌ leꞌe xtiꞌidzaꞌ Diuzi porque nacale benꞌ Israel. Pero naꞌ leꞌe bireꞌenle uzënagale. Bireꞌenle gun Diuzi leꞌe yelaꞌ neban tuzioli. Quie lenaꞌ yezaꞌndoꞌ niga tzetixogueꞌndoꞌ yaca benꞌ binaca benꞌ Israel con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 47 Porque canaꞌ useꞌelaꞌ Diuzi nëtoꞌ unëꞌ gudyinëꞌ cani: \q1 Bzuaꞌ leꞌe ca quie tu guiꞌ z̃e tacuenda ilëꞌë yaca benꞌ tula, benꞌ binaca benꞌ Israel. \q1 Iseꞌelaꞌ leꞌe ta tzetixogueꞌle xtiꞌidzaꞌ yaca benꞌ nitaꞌ yedyi zituꞌ gula. \p \v 48 Naꞌra bëꞌ be yaca benꞌ binaca benꞌ Israel ca unë Pablo, legazi redaohueyaquëꞌ nayaquëꞌ naca dyaꞌa xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Pues gule yaca benꞌ ulio Diuzi, yaca benꞌ reꞌen Diuzi gataꞌ yelaꞌ neban quie tuzioli. \v 49 Naꞌra bipsan benꞌ quie Jesús quixogueꞌyaquëꞌ benꞌ nitaꞌ yugulu yedyi reꞌ naꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 50 Pero bala benꞌ Israel bëꞌlëyaquëꞌ benꞌ belao quie yedyi, lente bala nigula balaꞌana diꞌidzaꞌ. Unabayaquëꞌ chi bigacalëyaquëꞌ leyaquëꞌ ta yebioyaquëꞌ Pablo len Bernabé ciudad naꞌ. \v 51 Caora naꞌ pchibi Pablo len Bernabé yu bëxte dyia huarache quieyaquëꞌ, porque según costumbre quieyaquëꞌ, lenaꞌ nacan seña de que psaca benꞌ ciudad naꞌ leyaquëꞌ bizinaquezi. Caora naꞌ bezaꞌjëꞌ ziojëꞌ ciudad Iconio. \v 52 Pero con ca tu yaca benꞌ bagule xtiꞌidzaꞌ Jesús, uyuꞌuyaquëꞌ Bichi Be quie Diuzi redaohuetzegueyaquëꞌ. \c 14 \s1 Pablo len Bernabé bdyinyaquëꞌ ciudad Iconio \p \v 1 Naꞌra bëꞌ bdyin Pablo len Bernabé ciudad Iconio, zioyaquëꞌ uyuꞌuyaquëꞌ luꞌu sinagoga quie benꞌ Israel. Naꞌ bëꞌlëyaquëꞌ benꞌ bedupa luꞌu sinagoga naꞌ diꞌidzaꞌ. Caora naꞌ benꞌ zë guleyaquëꞌ ca gudyi Pablo len Bernabé leyaquëꞌ, tanto benꞌ Israel como ca benꞌ binaca benꞌ Israel. \v 2 Pero yaca benꞌ Israel, benꞌ birale cabëꞌ diꞌidzaꞌ ruꞌe Pablo len Bernabé, unëyaquëꞌ contra leyaquëꞌ. Naꞌra ja benꞌ binaca benꞌ Israel, guleyaquëꞌ ca diꞌidzaꞌ unë benꞌ Israel contra lejëꞌ, blëꞌëyaquëꞌ benꞌ mala benꞌ nao xneza Jesús. \v 3 Quie lenaꞌ begaꞌn Pablo len Bernabé zidza naꞌ. Birdzebijëꞌ udixogueꞌyaquëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Jesús. Pues bëꞌ Diuzi leyaquëꞌ lato hueyaquëꞌ yelaꞌ milagro quienëꞌ tacuenda inezi yaca benꞌ yedyi naꞌ de que huacalë Diuzi nutezi benꞌ gale xtiꞌidzëꞌ. \v 4 Quie lenaꞌ guca yaca benꞌ ciudad Iconio chopa cueꞌ. Tu cueꞌyaquëꞌ bëlëyaquëꞌ benꞌ Israel, benꞌ binao xneza Jesús tuz̃e. Pero itu cueꞌjëꞌ bdaꞌyaquëꞌ yaca apóstol. \v 5 Quie lenaꞌ guca yaca benꞌ binao xneza Jesús de acuerdo len benꞌ rnabëꞌ quieyaquëꞌ ta hueyaquëꞌ leyaquëꞌ bizinaquezi quiyaquëꞌ leyaquëꞌ yo. \v 6 Biz̃i caora unezi Pablo len Bernabé ca reꞌenyaquëꞌ hueyaquëꞌ quieyaquëꞌ, uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ yu nebaba Licaonia, udeyaquëꞌ ciudad Listra len ciudad Derbe, uderëyaquëꞌ yaca ciudad tula, ciudad reꞌ gaꞌalaꞌ. \v 7 Con ga udeyaquëꞌ, udixogueꞌjëꞌ benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \s1 Ciudad Listra udijëꞌ Pablo yo \p \v 8 Naꞌra ciudad Listra uzu tu beꞌmbyu, benꞌ biraca saꞌ. Ni tu lasagazi binesaꞌnëꞌ. Puro reꞌtezinëꞌ como naz̃inëꞌ desde cati galotenëꞌ. \v 9 Naꞌra reꞌnëꞌ rzënaguëꞌ con cabëꞌ diꞌidzaꞌ ruꞌe Pablo. Naꞌra unaꞌ Pablo lëbëꞌ dyëꞌëdi, gucabëꞌnëꞌ rzudyiꞌilë benꞌ z̃i Diuzi rbezëꞌ yeyue Diuzi lëbëꞌ. \v 10 Naꞌra unë Pablo zidzo gudyinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Uzuli, bezu niꞌaloꞌ derecho. \p Caora naꞌ uxitinëꞌ labezutenëꞌ niꞌanëꞌ yu, laozulaotenëꞌ rzaꞌnëꞌ. \v 11 Biz̃i cati blëꞌë ja benëꞌ cabëꞌ bë Pablo quie benꞌ z̃i, unëyaquëꞌ zidzo rëbiyaquëꞌ laguedyiyaquëꞌ: \p ―¡Baoyëzi chopa diuzi quiero! ¡Nacajëꞌ forma quie benëꞌ detilalaoyaquëꞌ raꞌo niga! \p \v 12 Naꞌ unëyaquëꞌ xtiꞌidzaꞌyaquëꞌ, diꞌidzaꞌ quie benꞌ Licaonia. Unayaquëꞌ naca Bernabé tu diuzi laonëꞌ Júpiter. Lëzi unayaquëꞌ naca Pablo itu diuzi laonëꞌ Mercurio. Naꞌra unayaquëꞌ naca Pablo diuzi Mercurio, porque nayaquëꞌ naca Mercurio benꞌ ruꞌetzegue diꞌidzaꞌ cabëꞌ ruꞌe Pablo. \v 13 Naꞌra ruꞌa ciudad naꞌ zu tu idaoꞌ quie diuzi Júpiter. Pues naꞌ bro tu pxuzi quie idaoꞌ naꞌ, bdyinnëꞌ ga zë Pablo len Bernabé. Naquiëꞌnëꞌ bëdyihuaga, bia nuetzaꞌonëꞌ con yo. Naꞌra pxuzi lënëꞌ yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ, reꞌenyaquëꞌ tzionlaꞌadyiꞌyaquëꞌ Pablo len Bernabé nayaquëꞌ yaca diuzi leyaquëꞌ. Reꞌenyaquëꞌ gutiyaquëꞌ bëdyihuaga ca quie gun quieyaquëꞌ. \v 14 Naꞌra cati gucabëꞌ Pablo len Bernabé cabëꞌ reꞌenyaquëꞌ huejëꞌ, caora naꞌ uzulaoyaquëꞌ rchezayaquëꞌ z̃abayaquëꞌ, yuꞌuyaquëꞌ lado yaca benëꞌ naꞌ unëyaquëꞌ zidzo rëbiyaquëꞌ leyaquëꞌ: \p \v 15 ―¡Benëꞌ! ¿Bixquienꞌ ruele tamedian quiele ruele canaꞌ? Lëzi benëꞌzi ca leꞌe nacarëndoꞌ zaꞌndoꞌ quixogueꞌndoꞌ leꞌe ta usanle ta bibi sirve rionlaꞌadyiꞌle benëꞌ. Reyaꞌalaꞌ tzionlaꞌadyiꞌle tuzi Diuzi zu guibá, Diuzi neban tuzioli. Como lëbëꞌ bënëꞌ guibá, lëbëꞌ bzaloguëꞌ dyila yu, lëbëꞌ udixuguëꞌ nisadaoꞌ. Hasta con lao yugulute bënëꞌ. \v 16 Naꞌra dza naꞌte baꞌalaꞌcazi bë yaca benꞌ binaca benꞌ Israel ta rnazin quieyaquëꞌ, bibë Diuzi castigo quieyaquëꞌ. \v 17 Birsannëꞌ ruluꞌenëꞌ yelaꞌ huaca quienëꞌ. Ruluꞌenëꞌ benꞌ huen naquëꞌ danꞌ tadyaꞌa babënnëꞌ quiero. Por lëbëꞌ ruen nisayo, rero usecho dyaꞌa, runnëꞌ yugulu ta raoro yugu dza tzuꞌuro gusto lao yedyi layu. \p \v 18 Pero baꞌalaꞌcazi una Pablo len Bernabé canaꞌ, canezi bëyaquëꞌ gan bibëti yaca benꞌ yedyi bëdyihuaga ca quie gun quiejëꞌ ta tzionlaꞌadyiꞌjëꞌ leyaquëꞌ. \p \v 19 Naꞌra cati bdyin yaca benꞌ Israel, benꞌ uzaꞌja ciudad Antioquía len benꞌ uzaꞌrëja ciudad Iconio, bëꞌlëyaquëꞌ benꞌ ciudad diꞌidzaꞌ ta huejëꞌ contra Pablo len Bernabé. Quie lenaꞌ uzulao ja benꞌ ciudad naꞌ rguijëꞌ Pablo yo ta gutiyaquëꞌ lëbëꞌ. Caora guqueyaquëꞌ baguti Pablo, hora naꞌ udubayaquëꞌ lëbëꞌ yatixojëꞌ ruꞌa ciudadtela. \v 20 Naꞌra bedupa yaca benꞌ quie Jesús nayëchoyaquëꞌ ganꞌ de Pablo. Caora naꞌ beyasa Pablo zeyonëꞌ lao ciudad tatula. Pues beteyu dza tula, uzaꞌlë Pablo Bernabé zioyaquëꞌ ciudad Derbe. \p \v 21 Naꞌra udixogueꞌrëjëꞌ benꞌ ciudad Derbe con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Naꞌ bëyaquëꞌ gan gule benꞌ zë, gucayaquëꞌ benꞌ nao xneza Jesús. Ude beyudyi naꞌ, bedeyaquëꞌ ciudad Listra, bedeyaquëꞌ ciudad Iconio, bedeyaquëꞌ ciudad Antioquía. \v 22 Naꞌra ja ciudad ga bedeyaquëꞌ, bëꞌyaquëꞌ diꞌidzaꞌ z̃elaꞌadyiꞌ yaca benꞌ nao xneza Jesús, unëyueyaquëꞌ leyaquëꞌ con cabëꞌ reyaꞌalaꞌ hueyaquëꞌ inaoyaquëꞌ du guicho du laꞌadyiꞌjëꞌ xneza Jesús. Lëzi unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Huetzague benëꞌ bizinaquezi quiele, porque canaꞌ ruejëꞌ quie nu benꞌ nao xneza Diuzi. \p \v 23 Lëzi ulioyaquëꞌ benꞌ napa dyin, benꞌ racalë benꞌ nao xneza Jesús quie quie ciudad ga nitaꞌ benꞌ nao xneza Jesús. Pues beyudyi naꞌ, bëyaquëꞌ ubasi bëꞌlëyaquëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ blidzayaquëꞌ lëbëꞌ chi biucuasa ucuiꞌonëꞌ bi tamala gaca quie benꞌ ulioyaquëꞌ como danꞌ barue quieyaquëꞌ xtiꞌidzaꞌnëꞌ. \s1 Bedyin Pablo len Bernabé ciudad Antioquía ga nebaba Siria tatula \p \v 24 Ude beyudyi naꞌ, uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ udeyaquëꞌ yu nebaba Pisidia, naꞌ bdyinyaquëꞌ yu nebaba Panfilia. \v 25 Lëzi udejëꞌ ciudad Perge ga udixogueꞌrëjëꞌ benꞌ ciudad naꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Beyudyi naꞌ uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ ciudad Atalia. \v 26 Naꞌra ciudad naꞌ bezaꞌyaquëꞌ con luꞌu barco zezaꞌyaquëꞌ bedyinyaquëꞌ ciudad Antioquía tatula ga nitaꞌ yaca benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ useꞌelaꞌ leyaquëꞌ yetixogueꞌyaquëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Lëyaca benꞌ naꞌ bëꞌlëyaquëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ por nun quieyaquëꞌ dza zioyaquëꞌ naꞌ. Naꞌ beyudyi tu ca dyin quie Diuzi bëyaquëꞌ. \p \v 27 Naꞌra caora bedyinyaquëꞌ, bdupa yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad Antioquía. Uzulao Pablo ruꞌenëꞌ diꞌidzaꞌ con cabëꞌ gucalë Diuzi leyaquëꞌ. Lëzi gudyinëꞌ leyaquëꞌ con cabëꞌ ulio Diuzi benꞌ binaca benꞌ Israel rnaorëyaquëꞌ xneza Jesús. \v 28 Naꞌra Pablo len Bernabé begaꞌnyaquëꞌ zidza ciudad naꞌ len yaca los demás benꞌ nao xneza Jesús. \c 15 \s1 Caora bedupa ja benꞌ quie Jesús bëjëꞌ junta ciudad Jerusalén \p \v 1 Pero tiempo naꞌ bdyin chopa tzona benëꞌ ciudad Antioquía, benꞌ uzaꞌja estado Judea. Naꞌra unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ benꞌ nao xneza Jesús: \p ―Yugu benꞌ binaca benꞌ Israel, benꞌ banao xneza Jesús, rnaban hueyaquëꞌ lato su tu xëdyidaoꞌ cuinyaquëꞌ cabëꞌ rna lëꞌë guichi ley pcaꞌn Moisés dza naꞌte. Porque chi binaoyaquëꞌ con cabëꞌ rna lëꞌë guichi ley naꞌ, biyeziꞌ Diuzi leyaquëꞌ yeyoyaquëꞌ guibá dza gatiyaquëꞌ. ―Canaꞌ unayaquëꞌ gudyijëꞌ lejëꞌ. \p \v 2 Quie lenaꞌ legazi uyuꞌu Pablo len Bernabé huenë len leyaquëꞌ. Pues como bibegaꞌnjëꞌ de acuerdo, naꞌra entre yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ naꞌ, bëyaquëꞌ nombrar Pablo len Bernabé len ichopa tzona benꞌ tzio ciudad Jerusalén tacuenda hueꞌjëꞌ diꞌidzaꞌ conlë ja apóstol len yaca benꞌ belao quie yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ naꞌ. \p \v 3 Naꞌra yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad Antioquía useꞌelaꞌyaquëꞌ lejëꞌ uzaꞌyaquëꞌ udeyaquëꞌ ja ciudad nebaba Fenicia len ja ciudad nebaba Samaria. Naꞌra tu tu ciudad ga udeyaquëꞌ udixogueꞌyaquëꞌ leyaquëꞌ cabëꞌ rue yaca benꞌ binaca benꞌ Israel barsanlaꞌadyiꞌyaquëꞌ costumbre quie xuzixtaꞌoyaquëꞌ, barnaoyaquëꞌ xneza Jesús. Naꞌra quie lenaꞌ, legazi redaohue yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ja ciudad ga udeyaquëꞌ. \p \v 4 Caora bedyinyaquëꞌ ciudad Jerusalén, pues yaca apóstol, len yaca los demás benꞌ nao xneza Jesús, len yaca benꞌ napa dyin quieyaquëꞌ, bgapajëꞌ leyaquëꞌ diuz̃i. Naꞌra bdzeꞌ Pablo len Bernabé diꞌidzaꞌ yugulu con cabëꞌ bë Diuzi gucalënëꞌ leyaquëꞌ ga udixogueꞌjëꞌ benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzëꞌ. \v 5 Pero naꞌ uzuli bala benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nacarë quie partido fariseo. Naꞌra nu benꞌ naca partido fariseo, legazi rnaoyaquëꞌ guichi ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés. Quie lenaꞌ unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ yaca los demás benꞌ nao xneza Jesús cani: \p ―Yugu benꞌ binaca benꞌ Israel, yaca benꞌ nao xneza Jesús, reyaꞌalaꞌ uzu tu xëdyidaoꞌ cuinyaquëꞌ. Lëzi reyaꞌalaꞌ huero mandado huejëꞌ cumplir con ca rna lëꞌë guichi ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés. \p \v 6 Naꞌra bedupa yaca apóstol len yaca benꞌ napa dyin quie benꞌ nao xneza Jesús tacuenda hueyaquëꞌ pensari con cabëꞌ una yaca benꞌ naꞌ. \v 7 Caora naꞌ legazi uyuꞌuyaquëꞌ huenë. Cati beyudyi naꞌ, naꞌra uzuli Pedro rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Bichaꞌ, dyëꞌëdi nezile de que dza naꞌte ulio Diuzi nëꞌëdiꞌ de entre raꞌo ta quixoguiꞌa benꞌ binaca benꞌ Israel xtiꞌidzaꞌ Diuzi, porque lëscanꞌ reꞌen Diuzi inaoyaquëꞌ xnezëꞌ. \v 8 Nezi Diuzi bitezi pensari raca yugo benëꞌ. Quie lenaꞌ bzioñeꞌenëꞌ leyaquëꞌ de que zuëꞌ dispuesto yeziꞌnëꞌ leyaquëꞌ. Naꞌ biz̃i baꞌalaꞌcazi binacajëꞌ benꞌ Israel, bdzeꞌnëꞌ Bichi Be quienëꞌ luꞌu guicho laxtaꞌoyaquëꞌ laga ca bdzeꞌnëꞌ Bichi Be quienëꞌ luꞌu guicho laxtaꞌoro. \v 9 Como tuzi rue Diuzi len leyaquëꞌ len raꞌo, aodibi Diuzi laxtaꞌoyaquëꞌ nun quie barue quieyaquëꞌ xtiꞌidzëꞌ. \v 10 Naꞌa ¿bixquienꞌ racale pensari binezi Diuzi bi bënëꞌ? Pues ni raꞌo ni xuzixtaꞌoro bibëro gan inaoro duz̃e guichi ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés. Naꞌra ¿bixquienꞌ, pues, reꞌenle inao yaca benꞌ binaca benꞌ Israel ley quiero? Lenaꞌ nacan ca quie chi uguaꞌaroyaquëꞌ yuaꞌ ziꞌi, tu ta bisuejëꞌ huaꞌayaquëꞌ. \v 11 Biz̃i dyëꞌëdi neziro de que laga cabëꞌ ute usela Señor Jesús quiero por yelaꞌ benꞌ huen quienëꞌ, lëscanꞌ ute usela Jesús yaca benꞌ binaca benꞌ Israel, yaca benꞌ rue quie xtiꞌidzëꞌ. ―Canaꞌ una Pedro gudyinëꞌ leyaquëꞌ. \p \v 12 Naꞌra uzulao Bernabé len Pablo ruꞌeyaquëꞌ diꞌidzaꞌ con cabëꞌ gucalë Diuzi leyaquëꞌ bëyaquëꞌ nu yelaꞌ milagro lao benꞌ binacaja benꞌ Israel. Quie lenaꞌ unitaꞌ yaca benꞌ naꞌ chizi yugutejëꞌ rzënagayaquëꞌ con cabëꞌ una Bernabé len Pablo. \v 13 Pues beyudyi bëꞌyaquëꞌ diꞌidzaꞌ naꞌ, naꞌra una Santiago rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Bichaꞌ, uzëcara nagale quiaꞌ. Pues agudyi \v 14 Simón Pedro raꞌo de que babdyin hora cuio Diuzi entre ja benꞌ binaca benꞌ Israel nu benꞌ reꞌen gaca benꞌ quienëꞌ galeyaquëꞌ xtiꞌidzëꞌ. \v 15 Lenaꞌ nacan de acuerdo con cabëꞌ una ja benꞌ gula, benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi dza naꞌ. Lenaꞌ rnën lëꞌë guichi quie Diuzi cani: \q1 \v 16 Cabëꞌ rue yaca benëꞌ, reyueyaquëꞌ recubiyaquëꞌ yedyi quieyaquëꞌ, canaꞌ hueriaꞌ conlë yaca benꞌ Israel. \q1 Huadyin dza gacaliaꞌ yaca benꞌ Israel ta yenaoyaquëꞌ xnezaꞌ tatula cabëꞌ unao xuzixtaꞌoyaquëꞌ xnezaꞌ dza uda rey David lao yedyi layu. \q1 \v 17 Canaꞌ huaꞌ tacuenda inaorë yaca los demás benꞌ binaca benꞌ Israel xnezaꞌ, lente yugu benꞌ naca benꞌ laꞌiya quiaꞌ, benꞌ rzëto laohuaꞌ. \q1 \v 18 Canaꞌ una Diuzi bzioñeꞌenëꞌ raꞌo. \q1 Desde dza naꞌte unëꞌ udixogueꞌnëꞌ xtiꞌidzëꞌ. \p \v 19 Naꞌra nernë Santiago rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Quie lenaꞌ niaꞌ bireyaꞌalaꞌ huero zëdi benꞌ binacaja benꞌ Israel, benꞌ psanja pensari gula quiejëꞌ barnaojëꞌ xneza Diuzi. \v 20 Tuzi ca reyaꞌalaꞌ huero iseꞌelaꞌro tu guichi ta quixogueꞌroyaquëꞌ bireyaꞌalaꞌ gaoyaquëꞌ bëꞌëlaꞌ bdyia benëꞌ lao ruꞌaba ta bëꞌyaquëꞌ ídolo quieyaquëꞌ. Lëzi bireyaꞌalaꞌ gaoyaquëꞌ bëꞌëlaꞌ quie nu bia bibro ren hora gutibaꞌ. Lëscanꞌ, con nutezi bia guixiꞌ, bireyaꞌalaꞌ gaoyaquëꞌ ren quiebaꞌ. Lëzi bireyaꞌalaꞌ gatalëyaquëꞌ nigula binaca z̃gulayaquëꞌ. \v 21 Canaꞌ reꞌennan hueja benꞌ binacaja benꞌ Israel, benꞌ barnaoja xneza Diuzi tacuenda biudzeꞌlaꞌadyiꞌ ja benꞌ Israel, porque desde tiempote uzucazi ja benꞌ nao ley pcaꞌn Moisés. Quie quie yedyi quiero nitaꞌ yaca benꞌ Israel rulabajëꞌ guichi ley naꞌ luꞌu sinagoga yugu dza saodo. ―Canaꞌ una Jacobo gudyinëꞌ leyaquëꞌ. \p \v 22 Naꞌra ja apóstol, len yaca benꞌ napa dyin quie benꞌ nao xneza Jesús, len los demásyaquëꞌ, psaqueꞌyaquëꞌ cabëꞌ huejëꞌ ta cuioyaquëꞌ entre leyaquëꞌ benꞌ tziolë Pablo len Bernabé ciudad Antioquía. Quie lenaꞌ ulioyaquëꞌ tu benꞌ lao Judas Barsabás, len itunëꞌ laonëꞌ Silas. Nacayaquëꞌ benꞌ balaꞌana entre ja benꞌ nao xneza Jesús. \v 23 Naꞌra lëscanꞌ bëyaquëꞌ tu guichi ta nuꞌayaquëꞌ. Lëꞌë guichi naꞌ rnën cani: \p “Nëtoꞌ, yaca apóstol len yaca los demás benꞌ napa dyin entre yaca benꞌ nao xneza Jesús, rgapandoꞌ diuz̃i leꞌe como benꞌ bichindoꞌ, benꞌ barnao xneza Jesús. Baoseꞌelaꞌndoꞌ guichi ni lao leꞌe benꞌ binaca benꞌ Israel, benꞌ nitaꞌ ciudad Antioquía, len leꞌe benꞌ nitaꞌ yedyi nebaba Siria, len leꞌe benꞌ nitaꞌ yedyi nebaba Cilicia. \v 24 Banezindoꞌ babida chopa tzona benꞌ uzaꞌ yedyi ni badeyubiyaquëꞌ leꞌe ta hueꞌlëyaquëꞌ leꞌe diꞌidzaꞌ, pero ca bëyaquëꞌ pquixiyaquëꞌ pensari quiele bëyaquëꞌ leꞌe zëdi. Pero cala nëtoꞌ useꞌelaꞌndoꞌyaquëꞌ, dechanꞌ ta racazi laꞌadyiꞌjëꞌ bëjëꞌ canaꞌ. \v 25 Quie lenaꞌ gucandoꞌ de acuerdo, uliondoꞌ de entre nëtoꞌ chopa benꞌ guidalë bichiro Pablo len bichiro Bernabé ideyubiyaquëꞌ leꞌe inayaquëꞌ leꞌe ca naca pensari quiendoꞌ. \v 26 Naca Pablo len Bernabé benꞌ uyocazi ja ciudad tula tanun quie Señor quiero Jesucristo ga ruenan z̃udyi guti ja benëꞌ lejëꞌ. \v 27 Lëscanaꞌ useꞌelaꞌndoꞌ Judas len Silas ta uxiꞌidzeꞌyaquëꞌ leꞌe yugulu cabëꞌ naca pensari quiendoꞌ niga. \v 28 Naꞌra según pensari quie Bichi Be quie Diuzi len pensari quiendoꞌ, nacan huen bihuendoꞌ mandado inaole duz̃e ley quie Moisés. Ca rnandoꞌ leꞌe niga, canaꞌzi nacan zi quiele huele. \v 29 Pues bireyaꞌalaꞌ gaole bëꞌëlaꞌ bdyia benëꞌ ruꞌaba ta bëꞌyaquëꞌ ídolo quieyaquëꞌ. Lëzi bigaole bëꞌëlaꞌ quie nu bia bibro ren hora gutibaꞌ. Lëscanꞌ con nutezi bia guixiꞌ, bireyaꞌalaꞌ gaole ren quiebaꞌ. Lëzi bireyaꞌalaꞌ gatalële nigula binaca z̃gulale. Chi hue quiele uzule diꞌidzaꞌ ca nandoꞌ leꞌe niga, canaꞌ huele ta yuꞌu niꞌa xnezi. Naꞌ yugu dza rulidzandoꞌ Diuzi gacalënëꞌ leꞌe.” Canaꞌ unën lëꞌë guichi naꞌ ta useꞌelaꞌyaquëꞌ. \p \v 30 Pues canaꞌ guca uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ ciudad Antioquía ptupayaquëꞌ yaca benꞌ nao xneza Jesús, bëꞌyaquëꞌ leyaquëꞌ guichi nuꞌayaquëꞌ. \v 31 Naꞌra cati bablabayaquëꞌ guichi naꞌ, legazi bedaohueyaquëꞌ con cabëꞌ diꞌidzaꞌ z̃elaꞌadyiꞌ rnën lëꞌë guichi naꞌ. \v 32 Naꞌra como Judas len Silas nacarëyaquëꞌ benꞌ rguixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, hora naꞌ bëꞌlëyaquëꞌ leyaquëꞌ diꞌidzaꞌ z̃elaꞌadyiꞌ mazera. Naꞌra nun quie diꞌidzaꞌ unayaquëꞌ gucalëyaquëꞌ leyaquëꞌ ta inaorayaquëꞌ dulaꞌadyiꞌjëꞌ xneza Jesús. \v 33 Biz̃i naꞌ caora baguca zidza zuyaquëꞌ ciudad naꞌ, bë yaca benꞌ quie Jesús tu despedida ta yezaꞌyaquëꞌ yedyinyaquëꞌ ciudad ga nitaꞌ ja benꞌ useꞌelaꞌ leyaquëꞌ. \p \v 34 Pero Silas psaqueꞌnëꞌ yegaꞌnnëꞌ ciudad Antioquía. \v 35 Lëzi begaꞌnrë Pablo len Bernabé ciudad naꞌ. Naꞌra leyaquëꞌ len yaca los demás benꞌ quie Jesús, udixogueꞌyaquëꞌ benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \s1 Bezulao Pablo ta chopa rdanëꞌ rguixogueꞌnëꞌ benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi \p \v 36 Pues caora baode tu tiempo, una Pablo rëbinëꞌ Bernabé: \p ―Yaꞌ tzioro tatula tzeyubiro ja bichiro nitaꞌ yugu ciudad con ga udero udixogueꞌro yaca benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi dza naꞌ. Tzioro tzenaꞌro bi raca quiejëꞌ. \p \v 37 Pues naꞌra guꞌun Bernabé iquiëꞌyaquëꞌ Juan Marcos, \v 38 pero Pablo naꞌ biguꞌunnëꞌ, porque danꞌ psanlaꞌadyiꞌ Juan leyaquëꞌ dza uyoyaquëꞌ yaca yedyi nebaba Panfilia. Biuyolënëꞌ leyaquëꞌ ta tzetixogueꞌyaquëꞌ benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 39 Tantozi uyuꞌuyaquëꞌ huenë naꞌ, uzaꞌyaquëꞌ quie quieyaquëꞌ. Naꞌra uquiëꞌ Bernabé Marcos uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ isla Chipre. \v 40 Pero Pablo, por tu partela, ulionëꞌ Silas benꞌ tziolë lëbëꞌ. Naꞌra bëꞌ beyudyi blidza benꞌ nao xneza Jesús Diuzi ta gacalënëꞌ Pablo len Silas con ga tzioyaquëꞌ, \v 41 caora naꞌ uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ yedyi ga nebaba Siria len yedyi ga nebaba Cilicia. Con ga udeyaquëꞌ mazera bëꞌyaquëꞌ benꞌ nao xneza Jesús diꞌidzaꞌ z̃elaꞌadyiꞌ. \c 16 \s1 Uquiëꞌ Pablo len Silas Timoteo \p \v 1 Naꞌra bedyin Pablo len Silas ga reꞌ ciudad Derbe len ciudad Listra. Naꞌ yexacayaquëꞌ tu benꞌ lao Timoteo naquëꞌ benꞌ quie Jesús. Naca z̃naꞌnëꞌ benꞌ Israel, lëzi nacarënëꞌ benꞌ nao xneza Jesús. Naca xuzinëꞌ benꞌ griego. \v 2 Rna ja benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad Listra, len benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad Iconio, de que naca Timoteo benꞌ dyaꞌa gula. \v 3 Caora naꞌ guꞌun Pablo uquiëꞌnëꞌ Timoteo, pero como nitaꞌ zë benꞌ Israel ganꞌ tzioyaquëꞌ, lëscanꞌ como nezi yaca benꞌ Israel binaca xuzi Timoteo benꞌ Israel, quie lenaꞌ bzu Pablo tu xëdyidaoꞌ Timoteo tacuenda biudzeꞌlaꞌadyiꞌ ja benꞌ Israel nitaꞌ ja ciudad ga tzioyaquëꞌ. \v 4 Naꞌra uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ. Pero tu tu ciudad ga udeyaquëꞌ udixogueꞌyaquëꞌ benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌja naꞌ con cabëꞌ una yaca apóstol len benꞌ napa dyin caora bëjëꞌ junta ciudad Jerusalén. Lëscanꞌ gudyijëꞌ lejëꞌ ta uzujëꞌ diꞌidzaꞌ ca diꞌidzaꞌ una yaca benꞌ bë junta. \v 5 Pues canaꞌ guca quie benꞌ quie Jesús nitaꞌ ga udejëꞌ, uz̃elaꞌadyiꞌyaquëꞌ naoyaquëꞌ xneza Jesús du guicho du laꞌadyiꞌjëꞌ. Quie lenaꞌ uyera mazera benꞌ nao xneza Jesús tu dza tu dza. \s1 Cabëꞌ guca uxusa Pablo blëꞌënëꞌ tu beꞌmbyu, benꞌ uzaꞌ yaca ciudad nebaba Macedonia \p \v 6 Pues como bibëꞌ Bichi Be quie Diuzi lato quixogueꞌyaquëꞌ benꞌ nitaꞌ yaca ciudad nebaba Asia con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi, uzaꞌyaquëꞌ udeyaquëꞌ yaca ciudad nebaba Frigia len yaca ciudad nebaba Galacia \v 7 hasta bdyinyaquëꞌ ga beyudyi yu nebaba Misia. Hora naꞌ guꞌunyaquëꞌ tziorayaquëꞌ mazera ta idyinyaquëꞌ yaca ciudad nebaba Bitinia, pero lëzi bibëꞌ Bichi Be quie Diuzi lato. \v 8 Quie lenaꞌ bezaꞌyaquëꞌ bedeyaquëꞌ yu nebaba Misia bedyinyaquëꞌ ciudad Troas. \v 9 Caora naꞌ ca du rëla, uxusa Pablo blëꞌënëꞌ tu benꞌ Macedonia zënëꞌ rnabayëchiꞌnëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ: “Naguidoꞌ Macedonia ga zundoꞌ tacuenda gacalaoꞌ nëtoꞌ.” \v 10 Hora naꞌ ude beyudyi blëꞌë Pablo con cabëꞌ uxusanëꞌ, naꞌra labëteyaquëꞌ puesto quieyaquëꞌ ta tzioyaquëꞌ Macedonia. Lëzi nëꞌëdiꞌ, Lucas, uyaliaꞌ leyaquëꞌ. Nacaꞌ benꞌ bzu diꞌidzaꞌ lëꞌë guichi ni. Naꞌra con cabëꞌ uxusa Pablo, lenaꞌ unezindoꞌ de que reꞌen Diuzi tziondoꞌ tzetixogueꞌndoꞌ benꞌ Macedonia con cabëꞌ rna xtiꞌidzëꞌ. \s1 Pablo len Silas bdyinyaquëꞌ ciudad Filipos \p \v 11 Naꞌra uzaꞌndoꞌ ciudad Troas con luꞌu barco ziondoꞌ tu li ta idyinndoꞌ isla Samotracia. Caora beteyu dza tula bdyinndoꞌ ciudad Neápolis. \v 12 Naꞌra uzaꞌndoꞌ ziondoꞌ ciudad Filipos. Pues ciudad Filipos nacan yedyi belaora quie ja ciudad nebaba Macedonia. Pues nitaꞌ casi puro benꞌ romano ciudad naꞌ. Naꞌra begaꞌnndoꞌ naꞌ chopa tzona dza. \v 13 Biz̃i guca tu dza saodo naꞌ uzaꞌndoꞌ ziondoꞌ tu ruꞌa yao z̃e de ruꞌa yedyi naꞌ. Lëlugar naꞌ nacan ga rio ja benꞌ Israel ruꞌelëyaquëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ. Naꞌra ureꞌndoꞌ naꞌ uzulaondoꞌ rguixogueꞌndoꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi lao ja nigula bdupayaca naꞌ. \v 14 Naꞌra entre ja nigula naꞌ ureꞌ tunëꞌ laonëꞌ Lidia. Naquëꞌ benꞌ ciudad Tiatira. Naquëꞌ benꞌ rutiꞌ laꞌariꞌ tzaꞌo, laꞌariꞌ culuri morado. Lëzi naquëꞌ benꞌ rionlaꞌadyiꞌ Diuzi. Naꞌra bdzeꞌ Diuzi lëbëꞌ pensari ta hue quienëꞌ con cabëꞌ rna diꞌidzaꞌ ruꞌe Pablo rëbinëꞌ leyaquëꞌ. Canaꞌ uzulaonëꞌ inaonëꞌ xneza Jesús. \v 15 Caora naꞌ bëꞌyaquëꞌ laonëꞌ lente yaca familia quienëꞌ. Pues beyudyi naꞌ, unëꞌ nëtoꞌ du laꞌadyiꞌnëꞌ: \p ―Chi psaqueꞌle de que tali banacaꞌ benꞌ rnao xneza Jesús, guidale sule z̃an yuꞌu quiaꞌ chopa tzona dza. \p Naꞌra canaꞌ guca quiendoꞌ, begaꞌnndoꞌ lidyinëꞌ. \p \v 16 Pues bdyin hora tatula ziondoꞌ ga naca lugar ruendoꞌ orar. Pero du tu neza yetilandoꞌ tu niguladaoꞌ yuꞌubiꞌ taxiꞌibiꞌ. Naꞌra conlë taxiꞌibiꞌ ruebiꞌ divinar. Lëzi nacabiꞌ biꞌ nadaꞌo, biꞌ rue dyin sin laz̃u. Pues como ruebiꞌ divinar quie benëꞌ, legazi ruebiꞌ gan dumi z̃e para quie ja xaꞌmbiꞌ. \v 17 Naꞌra uzulao nigula naobiꞌ nëtoꞌ ga ziondoꞌ rnëbiꞌ zidzo rëbibiꞌ benꞌ nitaꞌ ciudad naꞌ: \p ―Yaca benꞌ ni rueyaquëꞌ mandado quie tuzi Diuzi zu sibi. Rguixogueꞌyaquëꞌ benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi ta hue quieyaquëꞌn ta yeyoyaquëꞌ guibá dza gatiyaquëꞌ. \p \v 18 Naꞌra canaꞌ guca bazio zëdza nao niguladaoꞌ nëtoꞌ ga riondoꞌ hasta que bdyin dza bdzaꞌ Pablo lëbiꞌ. Caora naꞌ beyëchonëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ taxiꞌibiꞌ yuꞌubiꞌ: \p ―Rzëtogaꞌ lao Jesucristo, yeroloꞌ ganꞌ yuꞌuloꞌ. \p Pues caora naꞌtezi laberote taxiꞌibiꞌ yuꞌu niguladaoꞌ naꞌ. \p \v 19 Pero cati blëꞌë yaca xanꞌ nigula de que bira saqueꞌ hueyaquëꞌ gan dumi por lëbiꞌ, caora naꞌ bëxoyaquëꞌ Pablo len Silas, uquiëꞌyaquëꞌ lejëꞌ yulaoꞌ ga reꞌ yaca benꞌ rnabëꞌ. \v 20 Naꞌra psedyinyaquëꞌ lejëꞌ lao yaca juez unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ ja juez: \p ―Yaca benꞌ ni nacayaquëꞌ benꞌ Israel. Rdayaquëꞌ rguiloyaquëꞌ huedila lao yedyi quiero niga. \v 21 Reꞌenyaquëꞌ siꞌro inaoro cabëꞌ naca pensari quiejëꞌ, pero biruꞌen lato inaoro xneza quieyaquëꞌ, porque danꞌ nacaro benꞌ romano. \p \v 22 Naꞌra yaca benꞌ yedyi naꞌ, bdzaꞌtzegueyaquëꞌ Pablo len Silas. Hora naꞌ bë ja juez mandado ilëcho policía z̃abajëꞌ tacuenda quiyaquëꞌ lejëꞌ con bara. \v 23 Beyudyi uditzagueyaquëꞌ lejëꞌ con bara, bdzeꞌyaquëꞌ lejëꞌ luꞌu dyiguiba, gudyiyaquëꞌ benꞌ rapa dyiguiba ta gapëꞌ lejëꞌ dyëꞌëdi. \v 24 Quie lenaꞌ uquiëꞌ benꞌ rapa dyiguiba lejëꞌ guichote ga beyudyite dyiguiba, bdzeꞌnëꞌ niꞌajëꞌ luꞌu yëro dyia chopa yaga taꞌa ta resiotejëꞌ con candado. \p \v 25 Naꞌ cadu gatzo yëla reꞌ Pablo len Silas rueyaquëꞌ orar rulayaquëꞌ alabanza quie Diuzi, pero yaca los demás preso deyaquëꞌ rzënagayaquëꞌ cabëꞌ rula Pablo len Silas. \v 26 Pues caora naꞌ tu sasazi, ben tu uz̃uꞌ huala gula bzisin dyiguiba. Dyin quie uz̃uꞌ naꞌ, uyalo yugu puerta quie dyiguiba. Lëzi yugu caden naꞌ nario ja preso beyedyijan bguinojan layu. \v 27 Cati udëlebë benꞌ rapa dyiguiba, blëꞌënëꞌ nayalo ja puerta quie dyiguiba. Caora naꞌ ulëchonëꞌ espada quienëꞌ ta yeyutinëꞌ cuinnëꞌ, porque guquenëꞌ baola yaca preso de ja naꞌ. \v 28 Hora naꞌ unë Pablo zidzo gudyinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Bibi tamala hueloꞌ quioꞌ, porque nicazi nitaꞌndoꞌ yugundoꞌ. \p \v 29 Naꞌra unaba benꞌ rapa dyiguiba guiꞌ zionëꞌ tariara uyuꞌunëꞌ luꞌu dyiguiba. Tantozi rdzebinëꞌ zionëꞌ uditzu z̃ibinëꞌ laojëꞌ, \v 30 ulionëꞌ Pablo len Silas ga dejëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lejëꞌ: \p ―Señores, ¿biz̃i ca reyaꞌalaꞌ huaꞌ ta yeyëri laxtaꞌohuaꞌ lao Diuzi? \p \v 31 Naꞌra bequëbijëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Reyaꞌalaꞌ hue quioꞌ xtiꞌidzaꞌ Señor Jesús. Canaꞌ yeyëri laxtaꞌoloꞌ lao Diuzi, canaꞌ yeyëri laxtaꞌo familia quioꞌ lao Diuzi. \p \v 32 Pues udixogueꞌjëꞌ lëbëꞌ lente yugu yaca familia quienëꞌ nitaꞌja naꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Señor Jesús. \v 33 Lëzi yëla naꞌtezi hora naꞌ, udibi benꞌ rapa dyiguiba ga naca Pablo len Silas hueꞌ. Naꞌra bëꞌyaquëꞌ lao benꞌ rapa dyiguiba lente yugo familia quienëꞌ. \v 34 Beyudyi naꞌ uquiëꞌnëꞌ Pablo len Silas lidyinëꞌ ga bgaonëꞌ leyaquëꞌ. Hora naꞌ lëbëꞌ lente yugo familia quienëꞌ, legazi redaohueyaquëꞌ, porque danꞌ barnaojëꞌ xneza Diuzi. \p \v 35 Pero caora uyeniꞌ zila naꞌ, useꞌelaꞌ yaca juez policía gan zë benꞌ rapa dyiguiba gudyiyaquëꞌ lëbëꞌ ta yebionëꞌ Pablo len Silas luꞌu dyiguiba. \v 36 Caora naꞌ unë benꞌ rapa dyiguiba rëbinëꞌ Pablo: \p ―Ablaꞌ diꞌidzaꞌ quie ja juez naꞌ reꞌenyaquëꞌ yebiogaꞌ leꞌe. Pues naꞌ yerole dyëꞌëdi, yeyole huen. \p \v 37 Pero una Pablo gudyinëꞌ lejëꞌ: \p ―Nëtoꞌ banacandoꞌ cuenda quie ciudad Roma. Según ley quie benꞌ romano, biruꞌen lato quiyaquëꞌ nëtoꞌ udzeꞌyaquëꞌ nëtoꞌ dyiguiba sin nica negacazi justicia quiendoꞌ. ¿Cómo pues bareꞌenyaquëꞌ yebioyaquëꞌ nëtoꞌ nagachiꞌzi? ¡Pues bisaqueꞌ usacayaquëꞌ nëtoꞌ canaꞌ! Ni cuezandoꞌ hasta que guidayaquëꞌ cuinyaquëꞌ yebioyaquëꞌ nëtoꞌ. \p \v 38 Naꞌra hora naꞌ uyo ja policía yeguëdyiyaquëꞌ yaca juez con ca una Pablo. Pues cati unezi yaca juez de que naca Pablo len Silas cuenda quie ciudad Roma, lenaꞌ legazi bdzebigaziyaquëꞌ. \v 39 Caora naꞌ uyo yaca juez ganꞌ de Pablo len Silas yeguëdyijëꞌ lejëꞌ ta yeziꞌz̃e Pablo len Silas quieyaquëꞌ. Canaꞌ guca bebioyaquëꞌ lejëꞌ luꞌu dyiguiba. Naꞌ unabayëchiꞌjëꞌ lejëꞌ ta yezaꞌjëꞌ yerojëꞌ ciudad naꞌ. \v 40 Pues bëꞌ beroyaquëꞌ dyiguiba naꞌ, zioyaquëꞌ yeyubiyaquëꞌ Lidia, benꞌ rutiꞌ laꞌariꞌ. Lëscanꞌ yeyubiyaquëꞌ yaca los demás benꞌ quie Jesús nitaꞌ naꞌ. Ude beyudyi bëꞌyaquëꞌ lejëꞌ diꞌidzaꞌ z̃elaꞌadyiꞌ, bezaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ ciudad tula. \c 17 \s1 Guca tu zëdi gula conlë Pablo len Silas ciudad Tesalónica \p \v 1 Pues udeyaquëꞌ ciudad Anfípolis len ciudad Apolonia labdyintejëꞌ ciudad Tesalónica ga zu tu idaoꞌ sinagoga quie ja benꞌ Israel. \v 2 Naꞌra con ca naca costumbre quie Pablo, rionëꞌ luꞌu sinagoga. Pues lao tzona xman, tu dza huio tu xman dza saodo naꞌ, bëꞌlënëꞌ benꞌ rioja luꞌu sinagoga naꞌ diꞌidzaꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi bzu ja benꞌ unitaꞌ dza naꞌ lëꞌë guichi. \v 3 Pxiꞌidzeꞌnëꞌ leyaquëꞌ de que con cabëꞌ rna lëꞌë guichi guti yaca benëꞌ benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi, pero useban Diuzi lëbëꞌ. Quie lenaꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lejëꞌ cani: \p ―Naca Jesús benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi. Quie lëbëꞌ rguixoguiꞌa leꞌe. ―Canaꞌ una Pablo gudyinëꞌ lejëꞌ. \p \v 4 Naꞌra uzulao inao bala yaca benꞌ Israel xneza Jesús. Hora naꞌ gucajëꞌ tuz̃e len Pablo len Silas. Lëzi zë yaca benꞌ griego, benꞌ rionlaꞌadyiꞌ yaca diuzi, unaorëyaquëꞌ xneza Jesús. Lëzi unaorë ja zë nigula balaꞌana quie yedyi naꞌ. \v 5 Pero bala ja benꞌ Israel, benꞌ biunao xneza Jesús, gucaz̃ëꞌëyaquëꞌ como danꞌ bagule benꞌ zë ca una Pablo. Caora naꞌ ptupajëꞌ bala benꞌ rdazija du tu neza, yaca benꞌ malaja, gudyiyaquëꞌ leyaquëꞌ ta inëyaquëꞌ diꞌidzaꞌ contra Pablo len Silas tacuenda naꞌ idzaꞌ yaca benꞌ yedyi leyaquëꞌ. Hora naꞌ de por mala yetzuꞌuyaquëꞌ luꞌu yuꞌu quie tu benꞌ lao Jasón como rdayaquëꞌ reguiloyaquëꞌ Pablo len Silas ta yequiëꞌyaquëꞌ lejëꞌ ga bedupa ja benꞌ yedyi. \v 6 Pero como bibedzeleyaquëꞌ lejëꞌ z̃an yuꞌu naꞌ, uquiëꞌyaquëꞌ Jasón udubayaquëꞌ lëbëꞌ layu lente itu chopa benꞌ quie Jesús. Hora naꞌ zioyaquëꞌ ga reꞌ benꞌ rnabëꞌ quiejëꞌ unayaquëꞌ zidzo rëbiyaquëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Benꞌ ni laonëꞌ Jasón. Bëꞌnëꞌ lato bdyin benꞌ rue zëdi duz̃e yedyi layu z̃an yuꞌu quienëꞌ. \v 7 Rueyaquëꞌ contra ley quie rey César, porque nayaquëꞌ quele César naquëꞌ rey, nechanꞌ tu benꞌ lao Jesús naꞌ naca rey. \p \v 8 Naꞌra bëꞌ be ja benꞌ rnabëꞌ len yaca los demás benꞌ yedyi ca una yaca benꞌ naꞌ, legazi bdzaꞌyaquëꞌ. \v 9 Pero bebiocaziyaquëꞌ Jasón de fianza lente benꞌ compañero quienëꞌ. \s1 Bzënaga yaca benꞌ ciudad Berea diꞌidzaꞌ una Pablo len Silas \p \v 10 Quie lenaꞌ ja benꞌ quie Jesús nitaꞌ naꞌ luegozi useꞌelaꞌyaquëꞌ Pablo len Silas du rëla ciudad tula, ciudad laona Berea. Cati bdyinyaquëꞌ ciudad naꞌ, rioyaquëꞌ luꞌu idaoꞌ sinagoga quie ja benꞌ Israel. \v 11 Pero yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ, nacarajëꞌ benꞌ huen, quele ca yaca benꞌ nitaꞌ ciudad Tesalónica, porque danꞌ yexetzegueyaquëꞌ bzënagayaquëꞌ diꞌidzaꞌ ruꞌe Pablo. Pues tu dza, tu dza, reguiloyaquëꞌ rnaꞌyaquëꞌ lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi chi ruꞌe Pablo diꞌidzaꞌ li con cabëꞌ rnën lëꞌë guichi naꞌ. \v 12 Naꞌra zëyaquëꞌ uzulaoyaquëꞌ inaoyaquëꞌ xneza Jesús. Lëzi unaorë zë ja benꞌ griego, tanto yaca nigula balaꞌana lente yaca beꞌmbyu, xneza Jesús. \v 13 Pero yaca benꞌ Israel nitaꞌ ciudad Tesalónica, caora uneziyaquëꞌ arda Pablo ciudad Berea rguixogueꞌnëꞌ yaca benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi, caora naꞌ uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ ciudad Berea unëyaquëꞌ diꞌidzaꞌ contra Pablo len Silas tacuenda idzaꞌ benꞌ ciudad Berea lejëꞌ. \v 14 Quie lenaꞌ ja benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad Berea, luegozi laoseꞌelaꞌteyaquëꞌ Pablo ga uzulao ruꞌa nisadaoꞌ. Pero begaꞌn Silas len Timoteo ciudad Berea. \v 15 Naꞌra yaca benꞌ ziolë Pablo, uquiëꞌyaquëꞌ lëbëꞌ hasta ciudad Atenas. Caora naꞌ bezaꞌyaquëꞌ zeyoyaquëꞌ ciudad Berea. Lëscanꞌ caora naꞌ beseꞌelaꞌ Pablo diꞌidzaꞌ lao Silas lenëꞌ Timoteo ta idez̃eyaquëꞌ lëbëꞌ luegozi. \s1 Cabëꞌ guca bdzeꞌ Pablo diꞌidzaꞌ lao benꞌ ciudad Atenas \p \v 16 Tu nerbeza Pablo idyin Silas len Timoteo ciudad Atenas naꞌ, cati blëꞌënëꞌ de ídolo zë gula quie ja benꞌ ciudad naꞌ. Nun quie blëꞌënëꞌ napayaquëꞌ ídolo zëgula, canaꞌ lenaꞌ guqueyëchiꞌ Pablo. \v 17 Quie lenaꞌ rionëꞌ luꞌu sinagoga ruꞌelënëꞌ yaca benꞌ Israel diꞌidzaꞌ len yaca los demás benꞌ rionlaꞌadyiꞌ Diuzi. Lëzi rdarënëꞌ lao yeꞌeya yugo dza ruꞌelënëꞌ diꞌidzaꞌ con nu benꞌ redilanëꞌ naꞌ. \v 18 Naꞌra bdyin dza bedila Pablo yaca benꞌ rusëdi diꞌidzaꞌ quie tu benꞌ lao Epicuro, len yaca benꞌ rusëdi diꞌidzaꞌ quie itu benꞌ lao Zenón. Caora naꞌ uzulaoyaquëꞌ ruꞌelëyaquëꞌ lëbëꞌ diꞌidzaꞌ. Unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ laguedyiyaquëꞌ: \p ―¿A ver biz̃i ca ina benꞌ hueziꞌ yëꞌ niga? \p Pero naꞌ ibalayaquëꞌ unayaquëꞌ: \p ―Raquedaꞌ naquëꞌ benꞌ rda rguixogueꞌ diꞌidzaꞌ quie yaca diuzi tula. \p Canaꞌ unayaquëꞌ como danꞌ rda Pablo rguixogueꞌnëꞌ yaca benëꞌ con cabëꞌ guca quie Jesús bebannëꞌ. \v 19 Caora naꞌ uquiëꞌyaquëꞌ lëbëꞌ tu paraje laona Areópago ga redupayaquëꞌ según costumbre quiejëꞌ ruꞌeyaquëꞌ laguedyijëꞌ consejo. Naꞌra unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ lëbëꞌ: \p ―Reꞌenndoꞌ inezindoꞌ con cabëꞌ rnaoꞌ, \v 20 porque bineyendoꞌ cabëꞌ naca pensari quioꞌ. Reꞌenndoꞌ uxiꞌidzeꞌloꞌ nëtoꞌ. \p \v 21 Canaꞌ nayaquëꞌ como danꞌ lega rexeyaquëꞌ yeyaquëꞌ tu ta bineyeyaquëꞌ. Casi yugu dza puro reꞌyaquëꞌ ruꞌeyaquëꞌ diꞌidzaꞌ tacuenda idzeleyaquëꞌ nu pensari natzaꞌla, pensari cubitecala. Canaꞌ bë ja benꞌ Atenas len ja benꞌ uzaꞌ yedyi tula nitaꞌ naꞌ. \p \v 22 Naꞌra uzuli Pablo gatzo laꞌo gan reꞌjëꞌ paraje quiejëꞌ laona Areópago unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Benëꞌ quie ciudad Atenas, rlëꞌëdaꞌ rionlaꞌadyiꞌle diuzi zë gula. \v 23 Cati uyaꞌa yenaꞌa ga rionlaꞌadyiꞌle diuzi quiele, blëꞌëdaꞌ tu ruꞌaba lëꞌëna naꞌ dyia letra rnan cani: “Ruꞌaba quie diuzi nitu nunu nubëꞌ.” Canaꞌ rnën. Pues como baonale binubëꞌle Diuzi, quie lenaꞌ reꞌendaꞌ iniaꞌ leꞌe quie tuzi Diuzi zu guibá. \p \v 24 ’Pues lëbëꞌ bzalonëꞌ yedyi layu len yugulu ta de laona. Naquëꞌ xanꞌ lao yugulute, chi luꞌu guibá, chi lao yedyi layu. Pero bizunëꞌ luꞌu idaoꞌ ta bë ja benëꞌ. \v 25 Bibi rdziogue Diuzi bi cosa. Pues lao naꞌanëꞌ zaꞌ yelaꞌ neban quiero, zaꞌ be rziꞌro, zaꞌ yugulu ta de quiero. \p \v 26 ’De tuzi beꞌmbyu bë Diuzi beya cueꞌ benëchiꞌ ta initaꞌyaquëꞌ duz̃e yedyi layu. Lëzi udixunëꞌ bi tiempo reyaꞌalaꞌ zuyaquëꞌ lao yedyi layu, udixurënëꞌ lato quieyaquëꞌ ga reyaꞌalaꞌ nitaꞌyaquëꞌ. \v 27 Bënëꞌ canaꞌ tacuenda huero pensari inaoro xnezëꞌ, porque binacan zëdi yedzelero xnezëꞌ chi reꞌenro inaoron. \v 28 Pues rnaban yele ca una tu benꞌ laguedyile, benꞌ uzu dza naꞌte, benꞌ rsëdi guichi. Pues lëbëꞌ unëꞌ cani: “Lao naꞌa Diuzi nebanro, rdaro, rziꞌro be.” Lëzi una itu benꞌ laguedyile rëbinëꞌ leꞌe cani: “Nacaro familia quie Diuzi, porque lëbëꞌ runnëꞌ yelaꞌ neban quiero.” \p \v 29 Neruꞌe Pablo diꞌidzaꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Chi nezile Diuzi runnëꞌ yelaꞌ neban quiero, bireyaꞌalaꞌ gacale pensari de que naca Diuzi ca quie tu imagen de oro o de plata, o de yo. De pensarizi quie yaca benëꞌ rueyaquëꞌ imagen quieyaquëꞌ. \v 30 Baꞌalaꞌcazi bë ja benꞌ unitaꞌ dza naꞌte contra Diuzi, bibënëꞌ castigo quieyaquëꞌ, porque biuneziyaquëꞌ bi bëyaquëꞌ. Pero hora naꞌ reꞌen Diuzi utzaꞌ yugo benꞌ nitaꞌ duz̃e yedyi layu pensari quieyaquëꞌ inaoyaquëꞌ xnezëꞌ. \v 31 Canaꞌ reꞌen Diuzi porque tali naꞌ idyin dza cati huenëꞌ juicio duz̃e yedyi layu. Por lenaꞌ bë Diuzi nombrar Jesús gaquëꞌ benꞌ hue juicio ta yuꞌu niꞌa xnezi. Pseban Diuzi Jesús ta inezi yugu ja benëꞌ naca Jesús benꞌ hue juicio lao yugulute benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu. ―Canaꞌ una Pablo gudyinëꞌ lejëꞌ. \p \v 32 Naꞌra cati be yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ ca una Pablo unëꞌ pseban Diuzi Jesús, caora naꞌ balayaquëꞌ ptitojëꞌ lëbëꞌ. Pero ibalayaquëꞌ unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ lëbëꞌ: \p ―Tu dza zezaꞌra uzënagandoꞌ quioꞌ mazera cabëꞌ rnaoꞌ. \p \v 33 Caora naꞌ bero Pablo bezaꞌnëꞌ ga reꞌyaquëꞌ, \v 34 pero bala yaca benëꞌ naꞌ guleyaquëꞌ con cabëꞌ diꞌidzaꞌ unë Pablo. Entre leyaquëꞌ zu tu benꞌ lao Dionisio, naquëꞌ juez conlë yaca los demás benꞌ reꞌ luꞌu Areópago. Lëzi gulerë tu nigula laonëꞌ Dámaris lente ibala ja benꞌ tula. \c 18 \s1 Cabëꞌ guca quie Pablo dza udanëꞌ ciudad Corinto \p \v 1 Ude beyudyi naꞌ, bezaꞌ Pablo ciudad Atenas zionëꞌ ciudad Corinto. \v 2 Lëciudad naꞌ yatilanëꞌ tu benꞌ Israel. Benꞌ naꞌ laonëꞌ Aquilo, naquëꞌ benꞌ uzaꞌ yu nebaba Ponto. Naꞌ ciudad Roma zu tu benꞌ lao Claudio, naquëꞌ rey quie benꞌ romano. Naꞌ bënëꞌ mandado yezaꞌ yugu ja benꞌ Israel ciudad Roma. Quie lenaꞌ bezaꞌ Aquilo lenëꞌ z̃gulëꞌ Priscila ciudad naꞌ, bedyinyaquëꞌ ciudad Corintola. \v 3 Canaꞌ uyo Pablo yeyubinëꞌ leyaquëꞌ como lëzi ca dyin naꞌ rue Aquilo lenëꞌ z̃gulëꞌ, canaꞌ ruerë Pablo. Pues begaꞌnlënëꞌ leyaquëꞌ bëlënëꞌ leyaquëꞌ dyin tuz̃e reguibiyaquëꞌ laꞌariꞌ reo ta hueyaquëꞌ nu yuꞌu de laꞌariꞌ ta taꞌona. \v 4 Naꞌra yugo dza saodo rio Pablo luꞌu sinagoga quie ja benꞌ Israel udixogueꞌnëꞌ leyaquëꞌ len benꞌ binaca benꞌ Israel con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi, porque guꞌunnëꞌ inaojëꞌ xneza Diuzi. \p \v 5 Caora naꞌ uzaꞌ Silas len Timoteo yu nebaba Macedonia bdyinyaquëꞌ ciudad Corinto ga rguixogueꞌ Pablo ja benꞌ Israel con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi du guicho du laꞌadyiꞌnëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ naca Jesús benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi. \v 6 Pero yaca benꞌ Israel, uzulaoyaquëꞌ rnëyaquëꞌ diꞌidzaꞌ contra Pablo ptasi bnioyaquëꞌ lëbëꞌ. Quie lenaꞌ psisi Pablo gabán quienëꞌ tacuenda yedyibi bëxte dyian. Canaꞌ bënëꞌ, porque según ca naca costumbre quieyaquëꞌ, lenaꞌ nacan seña bibë yaca benꞌ yedyi naꞌ cuenda ca diꞌidzaꞌ bëꞌlënëꞌ leyaquëꞌ. Quie lenaꞌ unëꞌ rëbinëꞌ lejëꞌ: \p ―Cuinzile napale dulaꞌ xquia quiele. Bibi dulaꞌ quiaꞌ nacan chi hue Diuzi castigo quiele, porque udixoguiꞌa leꞌe con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi, pero leꞌe bigulele quiaꞌ. Naꞌra usanlaꞌadyaꞌ leꞌe tzaꞌ tzetixoguiꞌa yaca benꞌ binaca benꞌ Israel con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. ―Canaꞌ una Pablo gudyinëꞌ lejëꞌ. \p \v 7 Caora naꞌ beronëꞌ luꞌu sinagoga naꞌ, zionëꞌ lidyi tu benꞌ lao Ticio Justo. Naca Ticio Justo benꞌ rionlaꞌadyiꞌ Diuzi, zuëꞌ cuëta sinagoga. \v 8 Pero naꞌra uzulao tu benꞌ lao Crispo, benꞌ xanꞌ sinagoga naꞌ, inaonëꞌ xneza Jesús lente familia quienëꞌ. Lëscanꞌ zë yaca benꞌ ciudad Corinto, uzulaoyaquëꞌ inaoyaquëꞌ xneza Jesús. Caora naꞌ bëꞌ Pablo laoyaquëꞌ yuguluyaquëꞌ. \v 9 Naꞌra guca tu yëla uxusa Pablo benëꞌ unë Jesús gudyinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Bigapoꞌ cuidado. Biusanoꞌ rguixogueꞌloꞌ yaca benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Bicueꞌloꞌ chizi. \v 10 Como nëꞌëdiꞌ rapaꞌ luëꞌ, ni tu nunu saque huelë luëꞌ chanꞌ bi tamala reꞌenyaquëꞌ hueyaquëꞌ quioꞌ, porque yedyi niga nitaꞌ zë yaca benꞌ inao xnezaꞌ. ―Canaꞌ uxusa Pablo benëꞌ una Jesús gudyinëꞌ lëbëꞌ. \p \v 11 Canaꞌ guca begaꞌn Pablo ciudad Corinto tu iza yu gatzo naꞌ psëdinëꞌ yaca benꞌ ciudad naꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \p \v 12 Naꞌra tiempo naꞌ uzu tu benꞌ lao Galión. Naquëꞌ gobernador quie yu nebaba Acaya. Pues yaca benꞌ Israel ptupayaquëꞌ laguedyijëꞌ bëyaquëꞌ contra Pablo uquiëꞌyaquëꞌ lëbëꞌ ga reꞌ gobernador, \v 13 unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ gobernador naꞌ: \p ―Benꞌ ni rdanëꞌ rusëdinëꞌ benëꞌ netzaꞌla ca reyaꞌalaꞌ tzionlaꞌadyiꞌyaquëꞌ Diuzi. Ca rusëdinëꞌ benëꞌ binacan tuzi con cabëꞌ rna ley quiero. \p \v 14 Caora naꞌ binesulao Pablo inënëꞌ caora unë Galión rëbinëꞌ yaca benꞌ Israel: \p ―Chi naquëꞌ benꞌ de dulaꞌ xquia huala quie, o chi bënëꞌ tu tamala gula, pues bibi zëdi de huaꞌ reglo quiele. \v 15 Pero como racale huedila quie diꞌidzaꞌ, quie lao benëꞌ, quie lao ley quiele, pues ulehue reglo de entre leꞌezi, porque bireꞌendaꞌ gacaꞌ juez quie ley quiele. \p \v 16 Caora naꞌ bebionëꞌ leyaquëꞌ ganꞌ reꞌnëꞌ naꞌ. \v 17 Naꞌra bëxoyaquëꞌ tu benꞌ lao Sóstenes, porque naquëꞌ xanꞌ sinagoga naꞌ, bëꞌyaquëꞌ lëbëꞌ ziꞌ lao ga reꞌ gobernador naꞌ. Pero gobernador naꞌ, gabi cuenda bënëꞌ danꞌ bëyaquëꞌ canaꞌ. \s1 Bedyin Pablo ciudad Antioquía tatula \p \v 18 Pero Pablo naꞌ begaꞌnnëꞌ naꞌ zë dza. Uderala bëꞌnëꞌ tu despedida yaca benꞌ quie Jesús nitaꞌ ciudad Corinto, bezaꞌnëꞌ zeyonëꞌ uquiëꞌnëꞌ Aquilo len Priscila bdyinyaquëꞌ Cencrea naꞌ ga pchibi Pablo guichonëꞌ garëꞌte ta gaca seña de que abzunëꞌ diꞌidzaꞌ ca begaꞌnlënëꞌ Diuzi dza naꞌte. Caora naꞌ uyuꞌulënëꞌ Aquilo len Priscila luꞌu barco zioyaquëꞌ tu ciudad nebaba Siria laona Efeso. \v 19 Cati bdyinyaquëꞌ ciudad naꞌ, psan Pablo leyaquëꞌ naꞌ uyonëꞌ luꞌu sinagoga ga bëꞌlenëꞌ yaca benꞌ Israel diꞌidzaꞌ, yaca benꞌ bedupa naꞌ. \v 20 Caora naꞌ unabayaquëꞌ yegaꞌn Pablo len leyaquëꞌ zidza, pero biguꞌunnëꞌ yegaꞌnnëꞌ naꞌ. \v 21 Canaꞌ bëꞌnëꞌ leyaquëꞌ tu despedida ta yezaꞌnëꞌ, naꞌ unëꞌ gudyinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Reyaꞌalaꞌ tzaꞌa ciudad Jerusalén, porque bazaꞌ tu lani. Pero chi Diuzi gunnëꞌ lato decazide huidaꞌ ideyubaꞌ leꞌe. ―Canaꞌ una Pablo caora bezaꞌnëꞌ. \p Naꞌ uyuꞌu Pablo luꞌu barco bezaꞌnëꞌ ciudad Efeso zionëꞌ ciudad Cesarea. \v 22 Tu bedezinëꞌ ciudad Cesarea uyonëꞌ ciudad Jerusalén yeyubinëꞌ yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ naꞌ yegapanëꞌ lejëꞌ diuz̃i. Caora naꞌ bezaꞌnëꞌ zeyonëꞌ ciudad Antioquía. \v 23 Pues naꞌ uzunëꞌ chopa tzona dza. Ude naꞌ, uzaꞌnëꞌ udanëꞌ tu tu yedyi nebaba Galacia len tu tu yedyi nebaba Frigia, bëꞌnëꞌ diꞌidzaꞌ z̃elaꞌadyiꞌ yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ tu tu yedyi con ga udenëꞌ. \s1 Bdyin Apolos ciudad Efeso udixogueꞌnëꞌ benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi \p \v 24 Naꞌra tiempo naꞌ uzu tu benꞌ Israel, benꞌ lao Apolos. Naquëꞌ benꞌ ciudad Alejandría. Naꞌ bdyinnëꞌ ciudad Efeso rguixogueꞌnëꞌ benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi, porque dyëꞌëdiꞌ nezinëꞌ cabëꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi. \v 25 Lëzi nezinëꞌ xneza Jesús. Dyëꞌëdi gula udixogueꞌnëꞌ psëdinëꞌ benëꞌ ca naca quie Jesús, baꞌalaꞌcazi tuzi ca bëꞌ Juan lao benëꞌ nubëꞌnëꞌ psëdinëꞌ benëꞌ. \v 26 Naꞌra birdzebinëꞌ rguixogueꞌnëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi luꞌu sinagoga naꞌ zu yedyi naꞌ. Pero cati be Aquilo len Priscila diꞌidzaꞌ ruꞌenëꞌ, caora naꞌ uquiëꞌyaquëꞌ lëbëꞌ lidyiyaquëꞌ ga pxidzeꞌyaquëꞌ lëbëꞌ mazera bala ta binenezinëꞌ quie xneza Diuzi. \v 27 Caora cati bdyin dza guꞌun Apolos tzionëꞌ yu nebaba Acaya, gucalë yaca benꞌ nao xneza Jesús lëbëꞌ, bëꞌyaquëꞌ lëbëꞌ tu guichi ta huaꞌnëꞌ lao yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ yedyi nebaba Acaya tacuenda naꞌ yeziꞌyaquëꞌ lëbëꞌ dyëꞌëdi z̃an yuꞌu quieyaquëꞌ. Canaꞌ uzaꞌnëꞌ zionëꞌ bdyinnëꞌ ja yedyi nebaba Acaya. Dyëꞌëdi gula gucalënëꞌ ja benꞌ nitaꞌ naꞌ, benꞌ nao xneza Jesús, porque bë Diuzi tu tahuen quiejëꞌ bdzeꞌnëꞌ leyaquëꞌ pensari inaojëꞌ xnezëꞌ. \v 28 Pues lao catu yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ bdzeꞌnëꞌ diꞌidzaꞌ claro gula de que uquixi ja benꞌ Israel bireꞌenjëꞌ inaojëꞌ xneza Jesús. Tantozi udixogueꞌnëꞌ leyaquëꞌ dyëꞌëdi gula con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi, biubinyaquëꞌ bi nayaquëꞌ ta yequëbiyaquëꞌ inayaquëꞌ lëbëꞌ. Con cabëꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi, pxiꞌidzeꞌnëꞌ leyaquëꞌ de que naca Jesús benꞌ ute usela yaca benꞌ Israel. \c 19 \s1 Con cabëꞌ bë Pablo cati udanëꞌ ciudad Efeso \p \v 1 Naꞌra tu nerda Apolos ciudad Corinto zio Pablo tu bedezinëꞌ ga nacan puro yaꞌa bdyinnëꞌ ciudad Efeso. Lëciudad naꞌ yatilanëꞌ chopa tzona benꞌ nao xneza Juan bautista. Pero bineneziyaquëꞌ chi zu Bichi Be quie Diuzi. \v 2 Quie lenaꞌ una Pablo rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―¿Uyuꞌule Bichi Be quie Diuzi caora ptzaꞌle pensari quiele uzulaole rnaole xneza Diuzi? \p Pues naꞌ bequëbiyaquëꞌ nayaquëꞌ: \p ―Ni siquiera binezindoꞌ chi zu Bichi Be quie Diuzi. \p \v 3 Naꞌ unaba Pablo leyaquëꞌ tatula: \p ―¿Nuz̃i bëꞌ laole dza naꞌ, chiꞌ? \p Naꞌ bequëbiyaquëꞌ rëbijëꞌ lëbëꞌ: \p ―Bëꞌ Juan bautista laondoꞌ con cabëꞌ unanëꞌ nëtoꞌ. \p \v 4 Naꞌra una Pablo rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Bëꞌ Juan bautista lao nu benꞌ ptzaꞌ pensari quie, benꞌ reꞌen inao xneza Diuzi. Pero lëzi gudyinëꞌ yaca benꞌ bëꞌnëꞌ laohue de que reyaꞌalaꞌ inaojëꞌ neza quie tu benꞌ zazaꞌra, tu benꞌ lao Jesús. ―Canaꞌ una Pablo gudyinëꞌ lejëꞌ. \p \v 5 Pues cati beyaquëꞌ cabëꞌ diꞌidzaꞌ ruꞌe Pablo, naꞌ bëꞌ Pablo laoyaquëꞌ bzëtonëꞌ lao Señor quiero Jesús. \v 6 Biz̃i cati pquichi Pablo naꞌanëꞌ guichoyaquëꞌ, caora naꞌ uyuꞌu Bichi Be quie Diuzi leyaquëꞌ. Quie lenaꞌ uzulaoyaquëꞌ ruꞌeyaquëꞌ diꞌidzaꞌ quie benꞌ tula, bëꞌyaquëꞌ diꞌidzaꞌ binaca diꞌidzaꞌ quieyaquëꞌ, unayaquëꞌ con cabëꞌ pensari bdzeꞌ Diuzi luꞌu guicho laxtaꞌoyaquëꞌ. \v 7 Pues ca tu yaca benꞌ bëꞌ Pablo laohue, naca chipchopayaquëꞌ. \p \v 8 Naꞌra lao tzona biuꞌ uzu Pablo ciudad naꞌ rionëꞌ luꞌu sinagoga quie ja benꞌ naꞌ. Birdzebinëꞌ rudzeꞌnëꞌ diꞌidzaꞌ laoyaquëꞌ gudyinëꞌ leyaquëꞌ reyaꞌalaꞌ inaoyaquëꞌ xneza Diuzi. \v 9 Pero bala benꞌ zu naꞌ gucajëꞌ yaladyiꞌ. Biguꞌunjëꞌ galejëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi, dechanꞌ uzulaoyaquëꞌ rnëyaquëꞌ diꞌidzaꞌ contra xneza Jesús lao yaca benꞌ ciudad naꞌ. Quie lenaꞌ psanlaꞌadyiꞌ Pablo leyaquëꞌ ga nitaꞌjëꞌ naꞌ. Uquiëꞌnëꞌ yaca benꞌ nao xneza Jesús zioyaquëꞌ ga zu tu yuꞌu escuela quie tu benꞌ lao Tiranno. Pues yugu dza bëꞌlënëꞌ benëꞌ diꞌidzaꞌ luꞌu yuꞌu escuela naꞌ. \v 10 Canaꞌ guca begaꞌn Pablo yedyi naꞌ psëdinëꞌ leyaquëꞌ lao chopa iza cuenda naꞌ be yaca benꞌ nitaꞌ ja ciudad nebaba Asia xtiꞌidzaꞌ Señor quiero, chi benꞌ Israel, chi benꞌ tula. \v 11 Naꞌra gucalë Diuzi Pablo, bënëꞌ yelaꞌ milagro quienëꞌ \v 12 hasta que yehuaꞌa benëꞌ nu bayo o chi nu z̃aba Pablo ga de benꞌ raca z̃hueꞌ. Pues con lëzin beyacajëꞌ, bero ja taxiꞌibiꞌ yuꞌuyaquëꞌ. \p \v 13 Naꞌra guca dza naꞌ rda chopa tzona yaca benꞌ Israel tu tu yedyi, benꞌ rebio yaca taxiꞌibiꞌ yuꞌu yaca benëꞌ. Pues guꞌunyaquëꞌ hueyaquëꞌ uzëtoyaquëꞌ lao Señor quiero Jesús ta yero taxiꞌibiꞌ yuꞌu ja benëꞌ. Quie lenaꞌ unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ taxiꞌibiꞌ yuꞌu yaca benꞌ naꞌ: \p ―Rzëtondoꞌ lao Jesús, benꞌ rguixogueꞌ Pablo diꞌidzaꞌ quie, ta yeroloꞌ ganꞌ yuꞌuloꞌ. \p \v 14 Canaꞌ bë yaca lao gadyi z̃iꞌi tu benꞌ lao Esceva. Naca Esceva benꞌ Israel. Lëscanꞌ naquëꞌ xanꞌ pxuzi. \v 15 Caora cati gudyiyaquëꞌ taxiꞌibiꞌ canaꞌ, bequëbi taxiꞌibiꞌ naꞌ gudyin leyaquëꞌ: \p ―Nubëꞌcazaꞌ Jesús, lëzi nubëꞌcazaꞌ Pablo, pero leꞌe, ¿nuz̃i nacale? ―Canaꞌ una taxiꞌibiꞌ gudyin leyaquëꞌ. \p \v 16 Naꞌra benꞌ yuꞌu taxiꞌibiꞌ naꞌ, labëxotenëꞌ leyaquëꞌ bëꞌnëꞌ quieyaquëꞌ. Tantozi bëꞌnëꞌ leyaquëꞌ ziꞌ, bez̃unoyaquëꞌ du gaꞌalaꞌ guidiyaquëꞌ. Du nacayaquëꞌ hueꞌ bedyinjëꞌ z̃an yuꞌute quieyaquëꞌ ziꞌ. \v 17 Naꞌ cati be yaca benꞌ nitaꞌ ciudad Efeso cabëꞌ guca quie z̃iꞌi Esceva, legazi bdzebiyaquëꞌ. Canaꞌ gucayaquëꞌ pensari naca Señor quiero Jesús benꞌ z̃e, benꞌ de yelaꞌ huaca quie. \p \v 18 Lëzi zë yaca benꞌ nao xneza Jesús naꞌ, bicala ta median babëyaquëꞌ dza naꞌla, uxubalëpiyaquëꞌ. \v 19 Canaꞌ bërë zë yaca benꞌ nao rusëdi yelaꞌ brujo. Nuꞌayaquëꞌ libro yelaꞌ benꞌ brujo quieyaquëꞌ bzeiyaquëꞌn lao yaca benꞌ yedyi nitaꞌ naꞌ. Pues bira unaojëꞌ quie yelaꞌ brujo quiejëꞌ. Caora cati bebiojëꞌ cuenda ca tu zacaꞌ ja libro naꞌ, zacaꞌn cadu gatzo gayuhua mila dumi plata. \v 20 Canaꞌ guca bz̃era benꞌ nao xneza Jesús. Du guicho du laꞌadyiꞌyaquëꞌ unaoyaquëꞌ xnezëꞌ. \p \v 21 Pues bëꞌ beyudyi guca canaꞌ, naꞌra psaqueꞌ Pablo tzionëꞌ tzeyubinëꞌ yaca benꞌ quie Jesús nitaꞌ ja ciudad nebaba Macedonia len ja benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad nebaba Acaya. Lëzi guꞌunnëꞌ tziorënëꞌ ciudad Jerusalén. Naꞌ unëꞌ gudyinëꞌ lejëꞌ: \p ―Huayoro ciudad Jerusalén, te naꞌ tziorëro ciudad Roma. \v 22 Caora naꞌ useꞌelaꞌ Pablo chopa benꞌ racalë lëbëꞌ, useꞌelëꞌ Timoteo len itu benꞌ lao Erasto. Bënëꞌ mandado tzioyaquëꞌ yu nebaba Macedonia. Pero Pablo naꞌ begaꞌnnëꞌ ichopa tzona dza yu nebaba Asia naꞌ. \s1 Cabëꞌ guca, guca zëdi quie benꞌ quie Jesús, benꞌ nitaꞌ ciudad Efeso \p \v 23 Naꞌra tiempo naꞌ uzulao ja benꞌ ciudad Efeso rueyaquëꞌ contra benꞌ nao xneza Jesús. \v 24 Pues dyin quie tu benꞌ lao Demetrio uzulaojëꞌ ruejëꞌ contra lejëꞌ. Nacan negocio quie Demetrio ruenëꞌ idaoꞌ biz̃u quie diuzi quieyaquëꞌ lao Diana. De puro plata ruzaloyaquëꞌn ta taꞌonan. Quie lenaꞌ dumi zë ruenëꞌ gan lente ja benꞌ ruelë lëbëꞌ negocio naꞌ. \v 25 Caora naꞌ bedupalënëꞌ yaca benꞌ ruelënëꞌ negocio, unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Señores, dyëꞌëdi nezile con ca dyin naꞌ naoro danꞌ ruero gan dumi zë quiero. \v 26 Lëzi dyëꞌëdi nezile con cabëꞌ rue benꞌ lao Pablo. Pues rdanëꞌ nëꞌ de que yaca diuzi rue ja benëꞌ, binacayaquëꞌ diuzi. Pues como rdanëꞌ rëbinëꞌ ja benëꞌ canaꞌ, abënëꞌ gan apsan benꞌ zë costumbre quiero, barnaoyaquëꞌ con cabëꞌ rna Pablo. Naꞌ cala tuzi ciudad quiero rdanëꞌ ruenëꞌ canaꞌ, lëscanꞌ casi duz̃e yedyi nebaba Asia rdanëꞌ. \v 27 Quie lenaꞌ z̃udyi gula nacan huabiaguiꞌ negocio quiero. Lëscanꞌ nacarën z̃udyi idyin dza bira gapalaꞌn benëꞌ idaoꞌ quie Diana quiero, bira tzionlaꞌadyiꞌyaquëꞌ lëbëꞌ. Bireyaꞌalaꞌ usanro gacan canaꞌ, porque duz̃e yedyi nebaba Asia lente yaca los demás yedyi layu rionlaꞌadyiꞌyaquëꞌ Diana quiero. \p \v 28 Naꞌra bëꞌ beyudyi beyaquëꞌ con cabëꞌ una Demetrio, legazi bdzaꞌyaquëꞌ. Hora naꞌ unëyaquëꞌ zidzo unayaquëꞌ: \p ―¡Viva Diana. Naquëꞌ diuzi quie raꞌo benꞌ Efeso! \p \v 29 Pues danꞌ gucan canaꞌ, legazi uyuꞌu yaca benꞌ yedyi ruꞌbe. Caora naꞌ bëxoyaquëꞌ chopa benꞌ uzaꞌ yu nebaba Macedonia, yaca benꞌ dzaga Pablo, tu benꞌ lao Gayo, len itu benꞌ lao Aristarco. Pues udubajëꞌ leyaquëꞌ layu psedyinjëꞌ leyaquëꞌ ga rdupa benꞌ yedyi naꞌ ta rueyaquëꞌ junta. \v 30 Naꞌra guꞌun Pablo tzionëꞌ ga babedupa ja benꞌ yedyi ta hueꞌlënëꞌ leyaquëꞌ diꞌidzaꞌ, pero bipsan yaca benꞌ nao xneza Jesús lëbëꞌ tzionëꞌ naꞌ. \v 31 Lëzi bala yaca benꞌ rnabëꞌ quie yu nebaba Asia, nacayaquëꞌ amigo quienëꞌ, unëyueyaquëꞌ lëbëꞌ de que bireyaꞌalaꞌ tzuꞌunëꞌ ga babedupa yaca benꞌ yedyi. \v 32 Pues entre yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ, balajëꞌ unëyaquëꞌ zidzo diꞌidzaꞌ udeudela. Ibalajëꞌ unëjëꞌ natzaꞌla, porque yaca benëꞌ naꞌ legazi uyuꞌujëꞌ ruꞌbe, nica bineziyaquëꞌ bixquienꞌ danꞌ bedupajëꞌ naꞌ. \v 33 Caora naꞌ balayaquëꞌ entre yaca benëꞌ nitaꞌ naꞌ pxiꞌidzeꞌyaquëꞌ tu benꞌ lao Alejandro bixquienꞌ bdzaꞌ ja benꞌ ciudad Efeso. Naꞌ gudyiyaquëꞌ lëbëꞌ de que tal como bdzaꞌ benꞌ ciudad Efeso conlë benꞌ nao xneza Jesús, lëscanꞌ bdzaꞌrëyaquëꞌ conlë benꞌ Israel nitaꞌ ciudad Efeso. Quie lenaꞌ bdyiga yaca benꞌ Israel Alejandro tacuenda zënëꞌ zaquëꞌlao lao yaca benꞌ bedupa naꞌ tacuenda huenëꞌ cule huenëꞌ defender benꞌ Israel. Naꞌra bë Alejandro seña con naꞌanëꞌ tacuenda initaꞌyaquëꞌ chizi yeyaquëꞌ diꞌidzaꞌ reꞌennëꞌ inëꞌ. \v 34 Pero cati gucabëꞌyaquëꞌ nacarë Alejandro benꞌ Israel, hora naꞌ cadu lao chopa hora unëyaquëꞌ zidzo unayaquëꞌ: \p ―¡Viva Diana! ¡Naquëꞌ diuzi quie raꞌo, benꞌ Efeso! \p \v 35 Naꞌra benꞌ naca secretario quie ciudad naꞌ, caora bënëꞌ gan ulezarë yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ, hora naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Benëꞌ ciudad Efeso, rniaꞌ leꞌe de que yugu benꞌ nitaꞌ ja yedyi layu, dyëꞌëdi neziyaquëꞌ de que raꞌo, benꞌ ciudad Efeso, nacan quiero ta gaparo idaoꞌ quie diuzi Diana len imagen quienëꞌ ta bguino guibá dza naꞌte. \v 36 Naꞌra como nitu, nitu, nunu inëꞌ binacan canaꞌ, pues ulehue pensari dyëꞌëdi cabëꞌ reꞌenle huele. Mejorla bira huele zëdi. \v 37 Pues yaca benꞌ dehuaꞌale niga, cala ulanyaquëꞌ quie idaoꞌ quiero, cala unayaquëꞌ diꞌidzaꞌ xiꞌibiꞌ contra diuzi quiero. \v 38 Naꞌra chi Demetrio lënëꞌ nu benꞌ ruelënëꞌ dyin, chi de nu causa quieyaquëꞌ contra nutezi benëꞌ, reyaꞌalaꞌ tzioyaquëꞌ ga reꞌ ja benꞌ rnabëꞌ tacuenda gaonëꞌ leyaquëꞌ xquia lao juez. Pues lao benꞌ rnabëꞌ reyaꞌalaꞌ gaoro benëꞌ xquia, quele niga. \v 39 Pues chi reꞌen Demetrio gaonëꞌ leyaquëꞌ xquia niga ga reduparo, reyaꞌalaꞌ cuezëꞌ hasta idyin dza gaca junta con cabëꞌ rna ley quiero. \v 40 Pues rue z̃udyi gao benꞌ quie gobierno raꞌo xquia con cabëꞌ guca naꞌadza. Rue z̃udyi inayaquëꞌ reꞌenro tilalëro gobierno. Pues, chanꞌ inaba benꞌ quie gobierno leꞌe bixquienꞌ bedupale bële zëdi naꞌadza, ¿biz̃i yëbileyaquëꞌ? \p \v 41 Pues canaꞌ una benꞌ secretario gudyinëꞌ benꞌ Efeso. Naꞌra ude beyudyi naꞌ, bënëꞌ mandado bedzatzayaquëꞌ yeyoyaquëꞌ z̃an yuꞌu quie quieyaquëꞌ. \c 20 \s1 Cabëꞌ guca caora uzaꞌ Pablo zionëꞌ yaca ciudad nebaba Macedonia len yaca ciudad nebaba Grecia \p \v 1 Naꞌra bëꞌ beyudyi tazëdi guca quiejëꞌ naꞌ, beyëz̃i Pablo yaca benꞌ nao xneza Jesús tacuenda inëyuenëꞌ leyaquëꞌ. Ude beyudyi naꞌ, udëdyinëꞌ leyaquëꞌ bëꞌnëꞌ tu despedida. Hora naꞌ uzaꞌnëꞌ zionëꞌ yaca ciudad ga nebaba Macedonia. \v 2 Pues uyonëꞌ yeyubinëꞌ yaca benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ ja ciudad naꞌ, bëꞌnëꞌ leyaquëꞌ diꞌidzaꞌ z̃elaꞌadyiꞌ ta inaoyaquëꞌ mazera xneza Jesús. Beyudyi naꞌ bezaꞌnëꞌ zioguëꞌ bedyinnëꞌ yaca ciudad ga nebaba Grecia. \v 3 Naꞌ ga begaꞌnnëꞌ tzona biuꞌ. Guꞌunnëꞌ tzuꞌunëꞌ luꞌu barco ta tzionëꞌ yaca yedyi nebaba Siria, pero como nezinëꞌ bareꞌen yaca benꞌ Israel gutiyaquëꞌ lëbëꞌ, bebiꞌzinëꞌ zeyoguëꞌ bedenëꞌ yaca yedyi ga nebaba Macedonia tatula. \v 4 Uquiëꞌnëꞌ tu benꞌ lao Sópater, benꞌ ciudad Berea, len Aristarco, len Segundo, benꞌ ciudad Tesalónica, len Gayo, benꞌ ciudad Derbe, len Timoteo, len chopa benꞌ nebaba Asia, tunëꞌ laonëꞌ Tíquico, itunëꞌ laonëꞌ Trófimo. \v 5 Naꞌra yaca benꞌ naꞌ, caora bedyinyaquëꞌ ciudad Filipos, tu bedeziyaquëꞌ udyialaoyaquëꞌ zioyaquëꞌ ciudad Troas. Naꞌ ulezayaquëꞌ tu raca bdyin Pablo, porque ciudad Filipos begaꞌnnëꞌ bedilanëꞌ nëꞌëdiꞌ, Lucas, benꞌ bdyia diꞌidzaꞌ lëꞌë guichi ni. \v 6 Canaꞌ begaꞌnndoꞌ ciudad Filipos hasta dza ude lani cati rezaꞌlaꞌadyiꞌ benꞌ Israel cabëꞌ guca desde canaꞌte bezaꞌ yaca xuzixtaꞌojëꞌ nación Egipto. Ude beyudyi naꞌ, uzaꞌndoꞌ con luꞌu barco ziondoꞌ ciudad Troas. Pues lao gaꞌyoꞌ dza bdyinndoꞌ ciudad Troas naꞌ, bedilandoꞌ yaca benꞌ udyialao nëtoꞌ. Naꞌ begaꞌnndoꞌ cadu gadyi dza. \s1 Cabëꞌ guca yeyubi Pablo yaca benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ ciudad Troas \p \v 7 Caora naꞌ dza domingo naꞌ, bedupalëndoꞌ yaca los demás benꞌ nao xneza Jesús tacuenda uz̃uz̃undoꞌ yëta xtila gaondoꞌn yezaꞌlaꞌadyiꞌndoꞌ Jesús. Lëzi uzulao Pablo naꞌ rusëdinëꞌ nëtoꞌ mazera, pero como huezaꞌnëꞌ yeteyu naꞌ, hasta bdyin gatzo yëla ruꞌelëzinëꞌ nëtoꞌ diꞌidzaꞌ. \v 8 Caora naꞌ nitaꞌndoꞌ tu luꞌu cuarto de tzona xcuia ga raꞌalaꞌ zë yëri yaga. \v 9 Lëscanꞌ naꞌ reꞌ tu biꞌbyu, biꞌ ruꞌabe laobiꞌ Eutico. Reꞌbiꞌ tu ruꞌa bentan zu ga nitaꞌndoꞌ naꞌ. Naꞌra como Pablo naꞌ neruꞌenëꞌ diꞌidzaꞌ mazera, naꞌ unan gasi biꞌ ruꞌabe naꞌ. Pues du rasibiꞌ, cati bguinobiꞌ ruꞌa bentan lao tzona xcuia ga reꞌbiꞌ naꞌte. Caora naꞌ bechisayaquëꞌbiꞌ, pero natibiꞌ. \v 10 Quie lenaꞌ uyëzi Pablo zionëꞌ ga udixojëꞌbiꞌ naꞌ byëchonëꞌ udëdyinëꞌbiꞌ unëꞌ gudyinëꞌ yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌja naꞌ: \p ―Bidzebile, nenebambiꞌ. \p \v 11 Caora naꞌ, bebë Pablo tatula luꞌu cuarto de tzona xcuia. Lëganꞌ naꞌ udaondoꞌ yugutendoꞌ tuz̃e, bz̃uz̃undoꞌ yëta xtila bezaꞌlaꞌadyiꞌndoꞌ Jesús, bëꞌzi Pablo diꞌidzaꞌ tatula hasta que uyeniꞌ naꞌ. Ude beyudyinëꞌ bezaꞌnëꞌ zeyonëꞌ. \v 12 Pero yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ, blëꞌëyaquëꞌ nabamcazi biꞌ bguino naꞌ bequiëꞌyaquëꞌ. Quie lenaꞌ yugutejëꞌ legazi redaohueyaquëꞌ cabëꞌ guca naꞌ. \s1 Ca guca uzaꞌ Pablo len compañero quienëꞌ ciudad Troas bdyinyaquëꞌ ciudad Mileto \p \v 13 Naꞌra nëtoꞌ udyialaondoꞌ uyondoꞌ con luꞌu barco ta idyinndoꞌ ciudad Asón ta cuezandoꞌ guida Pablo, porque guꞌunnëꞌ tzionëꞌ puro tu neza. Biguꞌunnëꞌ tzionëꞌ luꞌu barco. Quie lenaꞌ begaꞌnlëndoꞌ lëbëꞌ diꞌidzaꞌ yedilandoꞌ lëbëꞌ ciudad Asón. \v 14 Biz̃i naꞌ caora bedilandoꞌ Pablo ciudad naꞌ, uyuꞌulëndoꞌ Pablo luꞌu barco uyondoꞌ yugulundoꞌ ciudad Mitilene. \v 15 Naꞌra tu bedezindoꞌ ciudad naꞌ, beteyu tula, udendoꞌ yu nebaba Quío. Naꞌ beteyu tatula, bdyinndoꞌ ga nacan gaꞌalaꞌ para tu ciudad laona Samos. Naꞌra como biuz̃aqueꞌ idyinndoꞌ mero ciudad Samos, begaꞌnndoꞌ tu yëla ciudad Trogilio. Naꞌ beteyu tatula, bdyinndoꞌ ciudad Mileto. \v 16 Biuyondoꞌ ciudad Efeso, porque biguꞌun Pablo sunëꞌ zidza yu nebaba Asia. Pero chi saqueꞌnëꞌ, reꞌennëꞌ yedyinbachinëꞌ ciudad Jerusalén tacuenda sunëꞌ naꞌ cati idyin dza gaꞌalaꞌ lani quie usecho quie trigo laonan lani Pentecostés. \s1 Ca diꞌidzaꞌ bdzeꞌ Pablo gudyinëꞌ yaca benꞌ napa dyin, yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad Efeso \p \v 17 Naꞌra cati bdyinndoꞌ ciudad Mileto, guz̃i Pablo yaca benꞌ napa dyin, yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad Efeso. \v 18 Caora banitaꞌjëꞌ lao Pablo naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ cani: \p ―Dyëꞌëdi nezile con cabëꞌ biaꞌ laole desde primero cati bdyinaꞌ yaca ciudad nebaba Asia. \v 19 Pues con catu dza uzuliaꞌ leꞌe, biaꞌ dyin quie Diuzi. Gucaꞌ gaxo conlë leꞌe hasta uredyaꞌ bedzagalaohuaꞌ nun quie danꞌ guꞌun ja benꞌ Israel gutiyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ. \v 20 Udixoguiꞌa leꞌe yugute ta huen huen quiele. Uyaꞌ luꞌu yuꞌu quie quiele apsëdiaꞌ leꞌe con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Jesús. \v 21 Udixoguiꞌa benꞌ Israel len benꞌ binaca benꞌ Israel de que reyaꞌalaꞌ hue quiejëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, reyaꞌalaꞌ inaojëꞌ xneza Jesús, benꞌ naca Señor quiero. \v 22 Naꞌra abdyin hora yeyaꞌa ciudad Jerusalén. Ni siquiera nezdaꞌ chanꞌ bi tamala gaca quiaꞌ ga tzaꞌa. Pero mandado quie Bichi Be quie Diuzi uzuaꞌ diꞌidzaꞌ tzaꞌa. \v 23 Nacan seguro udzeꞌ benëꞌ nëꞌëdiꞌ dyiguiba. Nacan seguro yedzagalaohuaꞌ, porque canaꞌ baona Bichi Be quie Diuzi nëꞌëdiꞌ tu tu yedyi ga rdaꞌa. \v 24 Pero birdëbidaꞌ bi gaca quiaꞌ. Zuaꞌ dispuesto gatiaꞌ. Decazide reꞌendaꞌ useyudyaꞌ con gusto ca comisión pcaꞌn Señor quiero lao naꞌa ta quixoguiꞌa benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi ta ineziyaquëꞌ nedyëꞌë Diuzi leyaquëꞌ. \p \v 25 ’Nezdaꞌ dyëꞌëdi nitu, nitule, bira yedilale nëꞌëdiꞌ. \v 26 Udixoguiꞌa leꞌe con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Quie lenaꞌ reꞌendaꞌ iniaꞌ leꞌe de que cala dulaꞌ quiaꞌ chanꞌ bihue quiele xtiꞌidzaꞌ Diuzi, \v 27 porque udixogueꞌcazaꞌ leꞌe duz̃ete con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi, nitu diꞌidzaꞌ bipcachaꞌ ca tu ta rnën lëꞌë guichi laꞌiya quienëꞌ. \v 28 Gapale cuidado ta inaole dyëꞌëdi xneza Jesús. Rapale yaca los demás benꞌ nao xneza Jesús, porque ulio Bichi Be quie Diuzi leꞌe ta gapaleyaquëꞌ ca rapa xanꞌ becoꞌ z̃iꞌilaꞌ yaca becoꞌ z̃iꞌilaꞌ quienëꞌ, como por leyaquëꞌ aguti Jesús lëꞌë yaga cruzo. \v 29 Dyëꞌëdi banezdaꞌ de que caora azeyaꞌa, huida yaca benꞌ hue ca rue lobo, utzatzayaquëꞌ hueyaquëꞌ zëdi yaca benꞌ nao xneza Jesús. \v 30 Lëscanꞌ rniaꞌ leꞌe de que entre leꞌezi huaro benꞌ huaziꞌ benꞌ nao xneza Jesús yëꞌ tacuenda inaojëꞌ neza tula. \v 31 Gapale cuidado. Bigalaꞌadyiꞌle como lao tzona iza bipsanlaꞌadyaꞌ leꞌe unëyuecazaꞌ leꞌe du dza, du yëla, hasta uredyaꞌ por leꞌe. \p \v 32 ’Hora naꞌ, bichaꞌ, rniaꞌ leꞌe huele cuenda quie Diuzi, lëscanꞌ hue quiele xtiꞌidzaꞌnëꞌ, porque nedyëꞌë Diuzi leꞌe. Napa xtiꞌidzaꞌ Diuzi poder ta gacalën leꞌe inaorale xnezëꞌ. Lëscanꞌ napan poder ta gacalën leꞌe gataꞌ quiele yugulu ta reꞌen Diuzi gunnëꞌ leꞌe, len yugulu los demás benꞌ naca benꞌ laꞌiya quienëꞌ. \v 33 Naꞌra biunabaꞌ gunle ni z̃abale, ni dumi. \v 34 Dyëꞌëdi nezile biaꞌ dyin ta gataꞌ dumi huaꞌ gasto quiaꞌ lente gasto quie yaca benꞌ dzaga nëꞌëdiꞌ. \v 35 Biaꞌ canaꞌ ta gaca tu ejemplo cabëꞌ reyaꞌalaꞌ huele dyin tacuenda gacalële benꞌ bibi de quie. Bigalaꞌadyiꞌle ca una Señor quiero caora unëꞌ: “Nacara dyaꞌa quiero gacalëro benëꞌ, quele ca ta siꞌro quie benëꞌ.” \p \v 36 Pues ude beyudyi una Pablo canaꞌ, uditzonëꞌ z̃ibinëꞌ bëꞌlënëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ conlë yaca benꞌ napa dyin, yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad Efeso. \v 37 Caora naꞌ uredyiyaquëꞌ udedyiyaquëꞌ Pablo udaoyaquëꞌ xaguëꞌ situ. \v 38 Legazi raqueyaquëꞌ bayëchiꞌ, danꞌ gudyinëꞌ lejëꞌ: “Nitu, nitule, bira yedilale nëꞌëdiꞌ.” Naꞌra uyolëyaquëꞌ Pablo yesanjëꞌ lëbëꞌ hasta ga iyuꞌunëꞌ luꞌu barcote. \c 21 \s1 Ca guca zio Pablo ciudad Jerusalén \p \v 1 Naꞌra bëꞌndoꞌ ja benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ ciudad Efeso, tu despedida. Ude beyudyi naꞌ, ziondoꞌ tu luꞌu barco bdyinndoꞌ ciudad Cos. Caora beteyunaꞌ, uzaꞌndoꞌ bdyinndoꞌ ciudad Rodas. Tu bedezindoꞌ ciudad Rodas, bdyinndoꞌ ciudad Pátara. \v 2 Naꞌ ciudad Pátara bedilandoꞌ tu barco ta zio yu nebaba Fenicia. Caora naꞌ uyuꞌundoꞌ barco naꞌ ziondoꞌ. \v 3 Neziondoꞌ luꞌu barco cati blëꞌëndoꞌ isla Chipre reꞌn zaquëꞌ yegaꞌ, pero tu bedezindoꞌ isla Chipre bdyinndoꞌ yu nebaba Siria. Pero como barco naꞌ nuꞌan yuaꞌ ta ucaꞌnnan ciudad Tiro, berondoꞌ luꞌu barco naꞌ. \v 4 Caora naꞌ uyondoꞌ yenaꞌndoꞌ yaca benꞌ nao xneza Jesús, yaca benꞌ nitaꞌ ciudad naꞌ. Biz̃i begaꞌnndoꞌ len leyaquëꞌ lao gadyi dza. Naꞌ unayaquëꞌ gudyiyaquëꞌ Pablo de que bireyaꞌalaꞌ tzionëꞌ ciudad Jerusalén como baona Bichi Be quie Diuzi leyaquëꞌ bi gaca quie Pablo dza zazaꞌra. \v 5 Naꞌra baoca gadyi dza zundoꞌ naꞌ, bezaꞌndoꞌ, pero yugu benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ naꞌ, len yaca z̃gulayaquëꞌ, len yaca xcuidiꞌ quiejëꞌ, zaꞌlëyaquëꞌ nëtoꞌ hasta ruꞌa yedyite. Caora naꞌ lao yoz̃o ruꞌa nisadaoꞌ naꞌ, uditzondoꞌ z̃ibindoꞌ blidzandoꞌ Diuzi. \v 6 Naꞌra bëꞌndoꞌ lejëꞌ tu despedida udedyindoꞌ leyaquëꞌ. Naꞌ bezaꞌndoꞌ uyuꞌundoꞌ luꞌu barco tatula. Caora naꞌ bedzatzajëꞌ zeyojëꞌ z̃an yuꞌu quie quiejëꞌ. \p \v 7 Pero nëtoꞌ uzaꞌndoꞌ ciudad Tiro ziondoꞌ bdyinndoꞌ ciudad Tolemaida ga berondoꞌ luꞌu barco. Pues ciudad Tolemaida naꞌ bgapandoꞌ diuz̃i yaca bichiro benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ naꞌ. Naꞌ begaꞌnlëndoꞌ lejëꞌ tu yëla. \v 8 Naꞌra beteyu naꞌ, uzaꞌlëndoꞌ Pablo niꞌandoꞌ len yaca los demás benꞌ dzaga nëtoꞌ bdyinndoꞌ ciudad Cesarea. Caora naꞌ uyondoꞌ z̃an yuꞌu quie tu benꞌ lao Felipe. Naquëꞌ benꞌ rio yedyi tula ratixogueꞌnëꞌ benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Lëzi naquëꞌ benꞌ ruꞌe laze ta gao ja nigula bizu xquiuhue de entre ja benꞌ nao xneza Jesús. Entre ja benꞌ ruꞌe laze naca gadyijëꞌ. Naꞌ begaꞌnlëndoꞌ lëbëꞌ. \v 9 Pues lidyi Felipe naꞌ nitaꞌrë tapa z̃iꞌinëꞌ nigula, puro biꞌ ruꞌabe yaca. Lëzi rguixogueꞌrëjabiꞌ benëꞌ diꞌidzaꞌ con ca rna Diuzi. Ruejabiꞌ cabëꞌ bë ja benꞌ profeta, benꞌ ulio Diuzi unitaꞌ tiempote. \v 10 Naꞌra aoca chopa tzona dza zundoꞌ yedyi naꞌ, cati blaꞌ tu benꞌ profeta laonëꞌ Agabo. Uzaꞌnëꞌ estado Judea \v 11 blaꞌnëꞌ deyubinëꞌ nëtoꞌ. Hora naꞌ uz̃iꞌnëꞌ cincho quie Pablo pquionëꞌn cuinnëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ nëtoꞌ: \p ―Yaca benꞌ Israel, benꞌ nitaꞌ ciudad Jerusalén, uquiojëꞌ xanꞌ cincho ni cabëꞌ pquiogaꞌ cuinaꞌ, usedyinyaquëꞌ lëbëꞌ lao naꞌa ja benꞌ romano. Canaꞌ baona Bichi Be quie Diuzi nëꞌëdiꞌ. \p \v 12 Caora bendoꞌ diꞌidzaꞌ una Agabo, caora naꞌ nëtoꞌ len yaca los demás benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ ciudad Cesarea naꞌ, unëyëchiꞌndoꞌ rëbindoꞌ Pablo: \p ―Mejorla bira tzioꞌ ciudad Jerusalén. \p \v 13 Pero bequëbi Pablo rëbinëꞌ nëtoꞌ: \p ―Bicuedyile uzuyëchiꞌle nëꞌëdiꞌ. Zucazaꞌ dispuesto bitezi ta gaca quiaꞌ ciudad Jerusalén por nun quie Señor Jesús, chi uquiojëꞌ nëꞌëdiꞌ, chi gutiyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ. \p \v 14 Pues como bibëndoꞌ gan udzundoꞌnëꞌ, quie lenaꞌ gudyindoꞌnëꞌ: \p ―Gaca quioꞌ ca reꞌen Diuzi. \p \v 15 Beyudyi bëndoꞌ puesto quiendoꞌ, ziondoꞌ ciudad Jerusalén. \v 16 Lëzi zaꞌlë bala benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ ciudad Cesarea, nëtoꞌ. Naꞌra ciudad Jerusalén bdyinndoꞌ lidyi tu benꞌ lao Mnasón, benꞌ uzaꞌ Isla Chipre. Bazio zë iza naquëꞌ benꞌ nao xneza Jesús. \s1 Cabëꞌ guca uyo Pablo yeyubinëꞌ Santiago \p \v 17 Naꞌra yaca bichiro, benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ ciudad Jerusalén naꞌ, bëꞌ bdyinndoꞌ naꞌ, dyëꞌëdi gula bgapayaquëꞌ nëtoꞌ diuz̃i. \v 18 Caora beteyu naꞌ dza tula, uyolëndoꞌ Pablo yeyubindoꞌ tu benꞌ lao Santiago zu naꞌ. Lëzi naꞌ beduparë yaca benꞌ napa dyin quie ja benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ ciudad Jerusalén. \v 19 Caora naꞌ bgapa Pablo leyaquëꞌ diuz̃i bëꞌlënëꞌ leyaquëꞌ diꞌidzaꞌ rëbinëꞌ lejëꞌ yugu con cabëꞌ bë Diuzi gucalënëꞌ lëbëꞌ udixogueꞌnëꞌ benꞌ binaca benꞌ Israel con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. \v 20 Biz̃i cati beyaquëꞌ diꞌidzaꞌ naꞌ cabëꞌ una Pablo, bëjëꞌ Diuzi benꞌ z̃e. Beyudyi naꞌ, unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ Pablo: \p ―Bichaꞌ, tahuen gula babëloꞌ. Banezoꞌ de que entre yaca benꞌ Israel nitaꞌcazi zë mila yaca benꞌ barnao xneza Jesús, pero reꞌentzegueyaquëꞌ inao yugulu benëꞌ ca rna lao ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés dza naꞌte. \v 21 Baneziyaquëꞌ de que luëꞌ rsëdioꞌ yaca benꞌ Israel nitaꞌ yedyi quie benꞌ tula de que bira nacan zi inaojëꞌ ca rna lao ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés. Lëscanꞌ baneziyaquëꞌ rnaoꞌ de que bira nacan zi uzuyaquëꞌ tu xëdyidaoꞌ z̃iꞌiyaquëꞌ, ni siquiera ta inaoyaquëꞌ ca naca costumbre gula quiero. \v 22 Naꞌra ¿biz̃i huero? Pues huaneziyaquëꞌ bazaoꞌ. \v 23 Mejorla hueloꞌ ca inandoꞌ luëꞌ. Entre nëtoꞌ ni nitaꞌ tapa ja beꞌmbyu, benꞌ binehue cumplir tu diꞌidzaꞌ bëꞌlëyaquëꞌ Diuzi dza naꞌte. \v 24 Pues naꞌ uquiëꞌjëꞌ uyolëjëꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra, huuꞌ gasto quiejëꞌ tacuenda ichugojëꞌ guitzaꞌ guichojëꞌ tzehuaꞌajëꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra gun quie Diuzi. Lëscanꞌ luëꞌ tzehuaꞌaloꞌ gun quie Diuzi luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra. Canaꞌ hueloꞌ tacuenda naꞌ ilëꞌë yaca benëꞌ de que rnaocazoꞌ costumbre quiero. \v 25 Babëcazindoꞌ tu guichi useꞌelaꞌndoꞌ lao yaca benꞌ binaca benꞌ Israel, benꞌ barnao xneza Jesús, gudyindoꞌjëꞌ ca naca pensari quiero de que bireyaꞌalaꞌ gaojëꞌ bëꞌëlaꞌ bdyia benëꞌ ruꞌaba ta bëꞌyaquëꞌ ídolo quiejëꞌ. Lëzi bireyaꞌalaꞌ gaorëyaquëꞌ bëꞌëlaꞌ quie nu bia bibro ren quie hora gutibaꞌ, ni siquiera ren quiebaꞌ. Lëscanaꞌ bireyaꞌalaꞌ gatalëjëꞌ nigula binaca z̃gulajëꞌ. ―Pues canaꞌ unayaquëꞌ gudyijëꞌ Pablo. \s1 Bëxo yaca benëꞌ Pablo luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra bëjëꞌ lëbëꞌ preso \p \v 26 Caora beteyu dza tula, bë Pablo gasto quie tapa benꞌ zu naꞌ tacuenda tzahuaꞌayaquëꞌ gun quie Diuzi luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra. Ude beyudyi naꞌ, uquiëꞌ Pablo leyaquëꞌ zioyaquëꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra tacuenda tzetixogueꞌnëꞌ yaca pxuzi bi dza tzehuaꞌajëꞌ gun quie Diuzi luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra. \p \v 27 Pues canaꞌ bzujëꞌ diꞌidzaꞌ huejëꞌ lao gadyi dza, pero binedila lao gadyi dza caora blëꞌë yaca benꞌ uzaꞌ ja ciudad nebaba Asia rda Pablo luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra. Caora naꞌ bdzaꞌjëꞌ betupajëꞌ laguedyijëꞌ bëxoyaquëꞌ Pablo. \v 28 Caora naꞌ unëyaquëꞌ zidzo unayaquëꞌ: \p ―¡Ulegacalë nëtoꞌ, leꞌe benꞌ Israel! Abëxondoꞌ benꞌ ni, porque lëbëꞌ rdanëꞌ duz̃e yedyi layu rnënëꞌ contra raꞌo, rnënëꞌ contra ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa xuzixtaꞌoro Moisés, rnënëꞌ contra idaoꞌ rnabëꞌra quiero. Pues ptitonëꞌ idaoꞌ rnabëꞌra quiero como uquiëꞌnëꞌ benꞌ griego, benꞌ binaca benꞌ Israel, luꞌe ni. \p \v 29 Canaꞌ unayaquëꞌ, porque blëꞌëyaquëꞌ ciudad naꞌ rdalë Pablo tu benꞌ griego lao Trófimo. Naquëꞌ benꞌ ciudad Efeso. Quie lenaꞌ racajëꞌ pensari de que uquiëꞌ Pablo lëbëꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra naꞌ. \p \v 30 Naꞌra como bdzaꞌ zë benꞌ ciudad naꞌ, labedupatejëꞌ uyuꞌujëꞌ bebiojëꞌ Pablo luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra lapsiotejëꞌ puerta idaoꞌ rnabëꞌra naꞌ. \v 31 Naꞌ barutiyaquëꞌ Pablo caora bdyin diꞌidzaꞌ ga nitaꞌ comandante quie soldado de que legazi raca huedila entre yaca benꞌ ciudad Jerusalén. \v 32 Canaꞌ labedupate comandante, len yaca capitán, len yaca soldado quienëꞌ, zioyaquëꞌ tariara bdyinyaquëꞌ ga yuꞌu ja benëꞌ rdila. Caora blëꞌëyaquëꞌ abdyin comandante lënëꞌ soldado quienëꞌ, naꞌ psanjëꞌ ruꞌeyaquëꞌ quie Pablo. \v 33 Caora naꞌ zio comandante ubigaꞌnëꞌ ga zë Pablo, bënëꞌ mandado bëxo yaca soldado lëbëꞌ pquioyaquëꞌ lëbëꞌ chopa caden. Beyudyi naꞌ, pquëpinëꞌ yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―¿Nu benꞌ niga? ¿Biz̃i bënëꞌ? \p \v 34 Pero yaca benꞌ naꞌ uzulaoyaquëꞌ rnëyaquëꞌ zidzo udeudela. Tantozi rueyaquëꞌ ruꞌbe, biuyoñeꞌe comandante bi nayaquëꞌ. Que lenaꞌ bënëꞌ mandado tzehuaꞌa yaca soldado Pablo luꞌu cuarto ga nitaꞌjëꞌ. \v 35 Biz̃i naꞌ cati abdyinyaquëꞌ ga cuëyaquëꞌ nëpiꞌ quie cuarto naꞌ, biꞌayaquëꞌ Pablo ta urëyaquëꞌ nëpiꞌ naꞌ, porque lega rudzun yaca benëꞌ ga zio soldado. \v 36 Naꞌra yaca benꞌ ciudad naꞌ ziojëꞌ zenaoyaquëꞌ lejëꞌ rnëyaquëꞌ zidzo najëꞌ: \p ―¡Gutilenëꞌ! \s1 Con cabëꞌ una Pablo gucalënëꞌ cuinnëꞌ lao ja benꞌ ciudad Jerusalén \p \v 37 Biz̃i tu binedzeꞌ ja soldado Pablo luꞌu cuarto ga nitaꞌjëꞌ, naꞌ una Pablo diꞌidzaꞌ griego unëꞌ gudyinëꞌ comandante: \p ―¿Bigunloꞌ lato hueꞌliaꞌ luëꞌ tu chopa diꞌidzaꞌ? \p Naꞌra una comandante naꞌ gudyinëꞌ Pablo: \p ―¿Cómo racoꞌ diꞌidzaꞌ griego? \v 38 ¿Quele luëꞌ nacoꞌ benꞌ Egipto, benꞌ bebio lao tapa mila benëꞌ ta udilalëyaquëꞌ gobierno dza naꞌ? ¿Quele luëꞌ ptupoꞌ leyaquëꞌ lao paraje ga bidyia yuꞌu? ¿Quele nacaraoꞌ xanꞌ ja benꞌ ruti benëꞌ? \p \v 39 Naꞌra bequëbi Pablo rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Quele nëꞌëdiꞌ, porque nacaꞌ benꞌ Israel. Uzaꞌ ciudad Tarso. Pues ciudad quiaꞌ nacan tu ciudad belao entre yaca ciudad nebaba Cilicia. Pero naꞌa chi huuꞌ tu cule, gunloꞌ permiso iniaꞌ tu chopa diꞌidzaꞌ lao yaca benꞌ nitaꞌ ni. \p \v 40 Pues como bëꞌ comandante lëbëꞌ permiso ta inënëꞌ lao yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ, caora naꞌ yesu Pablo lao nëpiꞌ naꞌ, bënëꞌ seña conlë naꞌanëꞌ ta initaꞌyaquëꞌ chizi. Caora unitaꞌyaquëꞌ chizi yugutejëꞌ, hora naꞌ uzulaonëꞌ rnënëꞌ diꞌidzaꞌ hebreo gudyinëꞌ ja benꞌ nitaꞌ naꞌ: \c 22 \p \v 1 ―Bichaꞌ benꞌ Israel, ni huaꞌ defender cuinaꞌ. Ulezëcara nagale quiaꞌ. \p \v 2 Caora beyaquëꞌ rnë Pablo diꞌidzaꞌ hebreo, mazera begaꞌnjëꞌ chizi. Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p \v 3 ―Nacariaꞌ benꞌ Israel ca leꞌe. Gologaꞌ tu ciudad nebaba Cilicia laona Tarso. Pero ciudad Jerusalén niga bgulaꞌ. Lëzi zë iza uyaꞌa escuela ni ga psëdi maestro Gamaliel nëꞌëdiꞌ yugulu con cabëꞌ rna ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa xuzixtaꞌoro Moisés dza naꞌte. Du guicho du laꞌadyaꞌ biaꞌ mandado cabëꞌ pensari gucaꞌ una Diuzi nëꞌëdiꞌ, laga ca ruele leꞌe naꞌa. \v 4 Lëscanꞌ bëriaꞌ contra yaca benꞌ nao xneza Jesús. Begunniꞌa leyaquëꞌ hasta biaꞌ balajëꞌ preso bdziꞌayaquëꞌ luꞌu dyiguiba ta gatijëꞌ, len beꞌmbyu, len nigula. \v 5 Pues naca xanꞌ pxuzi len yaca los demás benꞌ rnabëꞌ testigo de que benyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ guichi nuꞌa zaꞌa lao ja bichiro benꞌ Israel, benꞌ nitaꞌ ciudad Damasco. Dyëꞌëdi neziyaquëꞌ uyaꞌa yedilogaꞌ yaca benꞌ nao xneza Jesús ta huaꞌayaquëꞌ preso yequiꞌayaquëꞌ ciudad Jerusalén ni ta gacajëꞌ castigo. \s1 Pablo naꞌ bëꞌnëꞌ diꞌidzaꞌ yugulu con ca uz̃acanëꞌ danꞌ bënëꞌ contra yaca benꞌ quie Jesús \r (Hch. 9.1‑19; 26.12‑18) \p \v 6 ’Naꞌ zaꞌ tu neza dza naꞌ, bagazi idyinaꞌ ciudad Damasco, caora naꞌ cadu laꞌodza tu sasazi uyëzi tu xniꞌ guiꞌ zaꞌn guibá uyëchon nëꞌëdiꞌ ga zaꞌ tu neza naꞌ. \v 7 Caora naꞌ bdiaꞌ yu bedaꞌ unë tu benꞌ una nëꞌëdiꞌ: “Saulo, ¿bixquienꞌ ruꞌ contra nëꞌëdiꞌ?” \v 8 Naꞌra unabaꞌ rëbaꞌnëꞌ: “¿Nuz̃i luëꞌ, Señor?” Hora naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ nëꞌëdiꞌ: “Nëꞌëdiꞌ Jesús, benꞌ yedyi Nazaret. Nacaꞌ benꞌ rueloꞌ contra.” Canaꞌ unëꞌ nëꞌëdiꞌ. \v 9 Pues yaca benꞌ zaꞌliaꞌ, legazi bdzebiyaquëꞌ, porque blëꞌëyaquëꞌ xniꞌ guiꞌ, pero biuyoñeꞌeyaquëꞌ xtiꞌidzaꞌ benꞌ unë nëꞌëdiꞌ. \v 10 Naꞌ agudyaꞌnëꞌ: “¿Biz̃i ca reꞌenloꞌ huaꞌ, Señor?” Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ nëꞌëdiꞌ: “Beyasa, uyo ciudad Damasco. Bëꞌ bazuloꞌ ciudad naꞌ, naiseꞌelaꞌ nu benꞌ ina luëꞌ bi hueloꞌ.” Canaꞌ unëꞌ nëꞌëdiꞌ. \v 11 Pero como dyin quie xniꞌ guiꞌ naꞌ, pchulan laohuaꞌ, bira blëꞌëdaꞌ. Quie lenaꞌ bëxo yaca benꞌ zaꞌliaꞌ naꞌa bdyinndoꞌ ciudad Damasco naꞌ. \p \v 12 ’Pues ciudad naꞌ zu tu benꞌ lao Ananías. Naquëꞌ benꞌ nao ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa xuzixtaꞌoro Moisés. Yugu yaca benꞌ Israel nitaꞌ ciudad Damasco nayaquëꞌ quienëꞌ de que naquëꞌ benꞌ huen gula. \v 13 Caora naꞌ bida Ananías denëꞌë nëꞌëdiꞌ. Cati blaꞌnëꞌ naꞌ, unëꞌ nëꞌëdiꞌ: “Bichaꞌ Saulo, abdyin hora yelëꞌëloꞌ tatula.” Caora unëꞌ canaꞌ labeyacate laohuaꞌ. Belëꞌëdaꞌ dyëꞌëdi. \v 14 Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ nëꞌëdiꞌ: “Ulio Diuzi luëꞌ desde dza naꞌte ta ineziloꞌ ca reꞌen Diuzi gaca, lëzi ta ilëꞌëloꞌ z̃iꞌinëꞌ, benꞌ naca laꞌiya quienëꞌ, lëscanꞌ ta yeloꞌ xchiꞌnëꞌ. \v 15 Naꞌra reꞌen Diuzi gacoꞌ testigo lao yaca benꞌ nitaꞌ duz̃e yedyi layu, ta yëboꞌyaquëꞌ cabëꞌ babeloꞌ, cabëꞌ bablëꞌëloꞌ. \v 16 Naꞌra, bitzëloꞌ. Uzuli, bëꞌ lato hueꞌ benëꞌ laoloꞌ. Ulidzoꞌ Jesús naꞌ uzëtoloꞌ laohuëꞌ tacuenda yeyula dulaꞌ xquia quioꞌ.” Canaꞌ una Ananías cati bidëꞌ denëꞌë nëꞌëdiꞌ. \s1 Pablo naꞌ bëꞌnëꞌ diꞌidzaꞌ cabëꞌ guca useꞌelaꞌ Diuzi lëbëꞌ yetixogueꞌnëꞌ benꞌ binaca benꞌ Israel con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi \p \v 17 ’Naꞌra cati bedyinaꞌ ciudad Jerusalén, uyaꞌa luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra naꞌ, biaꞌ orar. \v 18 Pues guca quiaꞌ ca tu benꞌ uxusa, blëꞌëdaꞌ Jesús. Hora naꞌ unëꞌ nëꞌëdiꞌ: “Labegazi yezaꞌloꞌ ciudad Jerusalén niga, porque bihuejëꞌ cuenda ca diꞌidzaꞌ quiaꞌ yëboꞌjëꞌ.” \v 19 Naꞌra gudyaꞌnëꞌ: “Pero señor, dyëꞌëdi nezijëꞌ con cabëꞌ biaꞌ dza naꞌ, uyuꞌa luꞌu yaca sinagoga radilogaꞌ yaca benꞌ nao xneza Jesús ta yequiꞌayaquëꞌ udziꞌajëꞌ dyiguiba ruꞌayaquëꞌ ziꞌ. \v 20 Lëzi cati bëtiyaquëꞌ Esteban, benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzoꞌ, gucaꞌ de acuerdo danꞌ bëtiyaquëꞌ lëbëꞌ. Udapaꞌ gaban quie yaca benꞌ bëti lëbëꞌ.” Canaꞌ gudyaꞌ Jesús. \v 21 Naꞌra una Jesús nëꞌëdiꞌ tatula: “Labe uyo, porque rseꞌelaꞌ luëꞌ zituꞌ ga nitaꞌ ja benꞌ binaca benꞌ Israel ta tzetixogueꞌloꞌ leyaquëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ.” Pues canaꞌ guca quiaꞌ cati uzulaohuaꞌ rnaohuaꞌ xneza Jesús. \s1 Guꞌun comandante quinëꞌ Pablo \p \v 22 Hora naꞌ bira bzënagajëꞌ ca diꞌidzaꞌ una Pablo, naꞌ unëyaquëꞌ zidzo nayaquëꞌ: \p ―¡Bira reyaꞌalaꞌ suëꞌ dyilayu! ¡Gutilenëꞌ! \p \v 23 Naꞌra bipsan ja benꞌ nitaꞌ naꞌ rnëyaquëꞌ zidzo. Yelaꞌ rdzaꞌ quiejëꞌ bzeyaquëꞌ gaban quiejëꞌ ladza. Lëzi bzerëyaquëꞌ bëxte ladza. \v 24 Quie lenaꞌ bë comandante mandado ta udzeꞌyaquëꞌ Pablo luꞌu cuarto quiejëꞌ naꞌ. Pero lëzi bënëꞌ mandado qui yaca soldado lëbëꞌ con guidi tacuenda naꞌ a la fuerza yëbinëꞌ leyaquëꞌ ca bi falta quienëꞌ de, danꞌ rnë yaca benꞌ naꞌ zidzo contra lëbëꞌ. \v 25 Pues banuquioyaquëꞌ Pablo ta quiyaquëꞌ lëbëꞌ caora unënëꞌ gudyinëꞌ capitán naꞌ: \p ―Binacan de acuerdo con lao ley quile nëꞌëdiꞌ, porque nacaꞌ cuenda quie ciudad Roma. Pues sin nica nehueloꞌ justicia quiaꞌ lao juez, bide derecho quioꞌ huuꞌ nëꞌëdiꞌ castigo chi binezoꞌ de falta quiaꞌ. ―Canaꞌ una Pablo gudyinëꞌ capitán. \p \v 26 Naꞌra caora be capitán naꞌ ca una Pablo, uyonëꞌ yetixogueꞌnëꞌ comandante gudyinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Gapoꞌ cuidado bi hueloꞌ quie benꞌ ni, porque aonëꞌ nëꞌëdiꞌ de que naquëꞌ cuenda quie ciudad Roma. ―Canaꞌ unëꞌ gudyinëꞌ comandante. \p \v 27 Canaꞌ zio comandante ga zë Pablo unabëꞌ gudyinëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Baloꞌ nacoꞌ cuenda quie ciudad Roma? \p Naꞌ bequëbi Pablo gudyinëꞌ comandante: \p ―Ajaꞌ, nacaꞌ cuenda quie ciudad Roma. \p \v 28 Naꞌ gudyi comandante lëbëꞌ: \p ―Pues cati gucaꞌ nëꞌëdiꞌ cuenda quie ciudad Roma, lega dumi z̃e gula udiz̃ugaꞌ. \p Naꞌra una Pablo: \p ―Pero nëꞌëdiꞌ banacaꞌ cuenda quie ciudad Roma desde cati golotiaꞌ. \p \v 29 Pues cati be yaca benꞌ banitaꞌja quija lëbëꞌ de que naca Pablo cuenda quie ciudad Roma, bebigaꞌjëꞌ ga zënëꞌ. Hasta cuin comandante naꞌ bdzebinëꞌ danꞌ ilëꞌëtiꞌzi ca bënëꞌ Pablo castigo sin binegaca justicia quienëꞌ lao juez. \s1 Cabëꞌ guca psedyinjëꞌ Pablo lao ja benꞌ rnabëꞌ quie benꞌ Israel \p \v 30 Naꞌra beteyu dza tula naꞌ, guꞌun comandante inezinëꞌ dyëꞌëdi bixquienꞌ rao yaca benꞌ Israel Pablo xquia. Quie lenaꞌ bexëdyijëꞌ caden naꞌ nerionëꞌ, bë comandante naꞌ mandado ta yedupa yaca pxuzi lente yugu yaca los demás benꞌ rnabëꞌ quie benꞌ Israel, benꞌ nitaꞌ ciudad Jerusalén. Caora babedupayaquëꞌ naꞌ, naꞌra ulio comandante naꞌ Pablo luꞌu cuarto ga denëꞌ psedyinnëꞌ lëbëꞌ lao yaca benꞌ babedupa naꞌ. \c 23 \p \v 1 Caora bazë Pablo lao ja benꞌ rnabë quie idaoꞌ rnabëꞌra naꞌ, naꞌra unaꞌnëꞌ dyëꞌëdi leyaquëꞌ gudyinëꞌ lejëꞌ: \p ―Bichaꞌ, hasta naꞌ zucazaꞌ rdaꞌa reꞌ chizi laxtaꞌohuaꞌ lao Diuzi. \p \v 2 Naꞌ xanꞌ pxuzi laonëꞌ Ananías, bënëꞌ mandado yaca benꞌ zë gaꞌalaꞌ ga zë Pablo ta capayaquëꞌ xaguëꞌ danꞌ unëꞌ canaꞌ. \v 3 Caora naꞌ una Pablo gudyinëꞌ lëbëꞌ: \p ―¡Diuzi huenëꞌ luëꞌ castigo danꞌ birueloꞌ tuzi con cabëꞌ rna lëꞌë ley. Reꞌloꞌ naꞌ ta hueloꞌ justicia quiaꞌ con cabëꞌ rna lëꞌë ley, ¿bixquienꞌ, pues, rueloꞌ contra ley naꞌ, ruꞌ mandado capa benëꞌ xagaꞌ? \p \v 4 Naꞌ yaca benꞌ nitaꞌ bago naꞌ unajëꞌ gudyijëꞌ lëbëꞌ: \p ―¿Canaꞌ birueloꞌ balaꞌana xanꞌ pxuzi, benꞌ quie Diuzi? \p \v 5 Naꞌ bequëbi Pablo gudyinëꞌ lejëꞌ: \p ―Bichaꞌ, binezdaꞌ chi naquëꞌ xanꞌ pxuzi. Pues chanꞌ nezdaꞌ naquëꞌ xanꞌ pxuzi, biuniaꞌ canaꞌ, porque rnën lëꞌë ley quiero de que: “Reyaꞌalaꞌ huero balaꞌana nu benꞌ rnabëꞌ quiero.” \p \v 6-8 Caora naꞌ gucabëꞌ Pablo de que bala ja benꞌ rnabëꞌ nitaꞌ naꞌ nacajëꞌ benꞌ partido saduceo, naꞌ ibalajëꞌ nacajëꞌ benꞌ partido fariseo. Pero yaca benꞌ partido saduceo nayaquëꞌ de que yaca benꞌ gati biyebanjëꞌ. Lëzi nayaquëꞌ ganu ángel zu, ni bichi be. Pero biz̃i yaca benꞌ partido fariseo naꞌ, binacayaquëꞌ tuzi con cabëꞌ rna ja benꞌ partido saduceo naꞌ. Quie lenaꞌ unë Pablo zidzo rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Bichaꞌ, nacaꞌ benꞌ quie partido fariseo. Lëzi xuzaꞌ naquëꞌ benꞌ partido fariseo. Pero danꞌ rniaꞌ huadyin dza yeban benꞌ huati, quie lenaꞌ rao yaca benëꞌ nëꞌëdiꞌ xquia. \p Canaꞌ una Pablo rëbinëꞌ lejëꞌ. Naꞌra danꞌ unëꞌ canaꞌ, uzulao ja benꞌ partido fariseo ruelëyaquëꞌ benꞌ partido saduceo huenë. Bibegaꞌnyaquëꞌ de acuerdo entre lao chopa cueꞌyaquëꞌ. \v 9 Pues yugutejëꞌ uzulaojëꞌ rnëjëꞌ zidzo hasta uzuli chopa tzona benꞌ naca quie partido fariseo, unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ yaca los demás benꞌ rnabëꞌ: \p ―Benꞌ ni, bibi tamedian bënëꞌ. Mejorla bihueronëꞌ castigo, porque chica abida nu ángel o chi nu bichi be bëꞌlë lëbëꞌ diꞌidzaꞌ. Pues gaparo cuidado bihuero contra Diuzi. ―Pues canaꞌ unayaquëꞌ. \p \v 10 Naꞌ como legazi racagazi huenë naꞌ, bdzebi comandante hueyaquëꞌ ziꞌ quie Pablo. Canaꞌ bënëꞌ mandado tzio yaca soldado ta yebioyaquëꞌ Pablo lado ja benꞌ nitaꞌ naꞌ ta yequiëꞌyaquëꞌ lëbëꞌ tatula luꞌu cuarto quiejëꞌ. \p \v 11 Naꞌra bezu rdzeꞌ tula, ptilalao Jesús Pablo rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Bidzeboꞌ, Pablo, porque con cabëꞌ babëloꞌ baodixogueꞌloꞌ benꞌ ciudad Jerusalén con cabëꞌ uniaꞌ, lëscanꞌ iseꞌelaꞌ luëꞌ ciudad Roma ta tzetixogueꞌloꞌ benꞌ ciudad naꞌ con cabëꞌ uniaꞌ. ―Canaꞌ una Jesús gudyinëꞌ Pablo. \s1 Bapsaqueꞌ ja benꞌ Israel cabëꞌ huejëꞌ gutijëꞌ Pablo \p \v 12 Biz̃i beteyu naꞌ, bala ja benꞌ Israel gucayaquëꞌ de acuerdo ta gutiyaquëꞌ Pablo. Pues hasta bguntejëꞌ lao Diuzi unajëꞌ hue Diuzi leyaquëꞌ castigo chi bigutiyaquëꞌ Pablo. Lëscanꞌ nayaquëꞌ de que bibi gaoyaquëꞌ, bibi yoꞌoyaquëꞌ tu binegutijëꞌ Pablo naꞌ. \v 13 Mazla chopa galo beꞌmbyu naca bëjëꞌ compromiso huejëꞌ canaꞌ. \v 14 Hora naꞌ uyoyaquëꞌ yenaꞌyaquëꞌ yaca xanꞌ pxuzi len yaca los demás benꞌ rnabëꞌ quie benꞌ Israel gudyijëꞌ lejëꞌ: \p ―Pues nëtoꞌ babguntendoꞌ lao Diuzi gutindoꞌ Pablo. Baonabandoꞌ Diuzi huenëꞌ nëtoꞌ castigo chi bigutindoꞌ Pablo. Babguntendoꞌ laonëꞌ bibi gaondoꞌ, bibi yoꞌondoꞌ tu binegutindoꞌ lëbëꞌ. \v 15 Naꞌra huele tuhuen gacalële nëtoꞌ. Yëbile comandante ta yeguidëꞌ ni uxe tatula, idehuaꞌanëꞌ Pablo naꞌ laole. Pues yëbilenëꞌ de que reꞌenle uquëpilenëꞌ mazera como si fuera ta inezile dyëꞌëdi quie asunto quienëꞌ. Naꞌra nëtoꞌ ucachiꞌlaondoꞌ tu neza gutindoꞌnëꞌ bëꞌ yedenëꞌ. ―Canaꞌ unajëꞌ gudyijëꞌ lejëꞌ. \p \v 16 Pero biz̃i naꞌ, be z̃iꞌi zan Pablo cabëꞌ unajëꞌ quie Pablo. Quie lenaꞌ uyobiꞌ yenaꞌbiꞌ Pablo ga zunëꞌ luꞌu cuarto quie ja soldado yetixogueꞌbiꞌ lëbëꞌ con cabëꞌ unayaquëꞌ quienëꞌ. \v 17 Caora naꞌ guz̃i Pablo capitán gudyinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Uquiëꞌcara biꞌ niga yehuaꞌabiꞌ lao comandante, porque naca tu diꞌidzaꞌ belao hueꞌlëbiꞌ lëbëꞌ. \p \v 18 Canaꞌ uquiëꞌ capitán lëbiꞌ ga reꞌ comandante gudyinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Zaꞌ dehuaꞌa biꞌ niga laoloꞌ ni, porque canaꞌ una preso, benꞌ lao Pablo. Lëbëꞌ unëꞌ naca tu diꞌidzaꞌ belao hueꞌlëbiꞌ luëꞌ. \p \v 19 Biz̃i bëꞌ beyudyi una capitán canaꞌ, bëxo comandante naꞌa z̃iꞌi zan Pablo uquiëꞌnëꞌbiꞌ tzalaꞌla rëbinëꞌbiꞌ: \p ―¿Biz̃i ca reꞌenloꞌ inaoꞌ nëꞌëdiꞌ? \p \v 20 Naꞌ nabiꞌ rëbibiꞌ lëbëꞌ: \p ―Rniaꞌ luëꞌ de que yaca benꞌ Israel, agucayaquëꞌ de acuerdo ta idenabajëꞌ laoloꞌ iquiëꞌloꞌ tío quiaꞌ Pablo, tzehuaꞌaloꞌnëꞌ lao xanꞌ pxuzi len lao yaca los demás benꞌ rnabëꞌ uxe. Pues inayaquëꞌ de que reꞌenyaquëꞌ uquëpiyaquëꞌ lëbëꞌ mazera ta inezirajëꞌ dyëꞌëdi asunto quienëꞌ. \v 21 Pero bigaleloꞌ quieyaquëꞌ, porque mazla chopa galo yaca beꞌmbyu apcachiꞌlaojëꞌ rbëꞌnidyiyaquëꞌ ta gutiyaquëꞌ tío quiaꞌ. Pues tantozi reꞌenyaquëꞌ gutiyaquëꞌ tío quiaꞌ Pablo, aonabayaquëꞌ hue Diuzi leyaquëꞌ castigo chi bigutiyaquëꞌ tío quiaꞌ. Lëzi unayaquëꞌ bibi gaojëꞌ, bibi yoꞌojëꞌ tu binegutiyaquëꞌ tío quiaꞌ. Pues banitaꞌjëꞌ listo guida tío quiaꞌ. Rbezazijëꞌ luëꞌ chi iseꞌeloꞌ tío quiaꞌ. ―Canaꞌ una z̃iꞌi zan Pablo gudyibiꞌ comandante. \p \v 22 Naꞌra gudyi comandante lëbiꞌ de que nitu nunu yëbibiꞌ con cabëꞌ unabiꞌ bagudyibiꞌ lëbëꞌ. Naꞌ ude beyudyi naꞌ, bebionëꞌ lëbiꞌ. \s1 Cabëꞌ guca useꞌelaꞌyaquëꞌ Pablo lao Félix, benꞌ naca gobernador \p \v 23 Caora naꞌ beyëz̃i comandante chopa benꞌ naca capitán gudyinëꞌ lejëꞌ: \p ―Reꞌendaꞌ iseꞌelaꞌ Pablo ciudad Cesarea. Pues utupale yaca soldado tzehuaꞌayaquëꞌ lëbëꞌ ciudad naꞌ. Naꞌra utupale chopa gayuhua soldado tzio niꞌazi, len itzona galo chi benꞌ cuia bia, len ichopa gayuhua yaca benꞌ huaꞌ lanza. Reꞌendaꞌ zaꞌle naꞌa yëla du las nueve. ―Canaꞌ una comandante gudyinëꞌ yaca capitán. \p \v 24 Pero lëzi gudyinëꞌ lejëꞌ ucuezayaquëꞌ tu bia ta cuia Pablo tziolëyaquëꞌ lëbëꞌ ciudad Cesarea como reꞌennëꞌ usedyinyaquëꞌ lëbëꞌ dyëꞌëdi lao benꞌ naca gobernador, benꞌ lao Félix. \v 25 Caora naꞌ bë comandante tu guichi ta huaꞌajëꞌ ta hueꞌjëꞌ gobernador. Naꞌ lëꞌë guichi rnën cani: \v 26 “Estimado gobernador Félix, rgapaꞌ luëꞌ diuz̃i. \v 27 Uz̃iꞌz̃e quiaꞌ rguixoguiꞌa luëꞌ cabëꞌ naca tu asunto entre ja benꞌ Israel nitaꞌ ni, len tu benꞌ bëxojëꞌ lao Pablo. Azio chopa tzona dza baguꞌunyaquëꞌ gutijëꞌ lëbëꞌ. Pero como unezdaꞌ naquëꞌ cuenda quie ciudad Roma, betupaꞌ ja soldado quiaꞌ uyaꞌliaꞌ leyaquëꞌ ga nitaꞌjëꞌ gutijëꞌ lëbëꞌ. Pues pselaꞌ lëbëꞌ bibëtijëꞌ lëbëꞌ. \v 28 Naꞌra como guꞌundaꞌ inezidaꞌ bixquienꞌ danꞌ raoyaquëꞌ lëbëꞌ xquia, uquiꞌanëꞌ lao xanꞌ pxuzi len lao yaca los demás benꞌ rnabëꞌ quiejëꞌ. \v 29 Pues ga beyudyi unayaquëꞌ de que por ley quieziyaquëꞌ raojëꞌ lëbëꞌ xquia. Pero según ley quiero, ley quie benꞌ romano, bibi razón de chi gutiyaquëꞌ lëbëꞌ, ni siquiera tzuꞌugalanëꞌ luꞌu dyiguiba. \v 30 Pero biz̃i naꞌ aoderala cati bedaꞌ diꞌidzaꞌ banacayaquëꞌ de acuerdo ta gutijëꞌ lëbëꞌ. Quie lenaꞌ beguilogaꞌ modo useꞌelaꞌnëꞌ laoloꞌ naꞌ. Lëzi biaꞌ mandado tziorë yaca benꞌ rao lëbëꞌ xquia tacuenda yetilajëꞌ diꞌidzaꞌ laoloꞌ. Lëzin naꞌ rguixoguiꞌa luëꞌ.” Pues canaꞌ unën lëꞌë guichi useꞌelaꞌ Claudio Lisias lao gobernador Félix. \p \v 31 Naꞌ según ca mandado bë comandante, uquiëꞌyaquëꞌ Pablo du rëla hasta bdyinyaquëꞌ yedyi Antípatris. \v 32 Caora beteyu naꞌ, bebiꞌ yaca soldado zio niꞌazi bedyinyaquëꞌ ga zu cuarto uzaꞌyaquëꞌ. Pero yaca soldado dyia bia naꞌ, ziolëziyaquëꞌ Pablo hasta idyinjëꞌ ciudad Cesarea. \v 33 Cati bdyinyaquëꞌ ciudad naꞌ, psedyinyaquëꞌ Pablo len guichi nuꞌajëꞌ lao benꞌ gobernador. \v 34 Naꞌ unë benꞌ naca gobernador lëꞌë guichi naꞌ. Beyudyi unëꞌn naꞌ, unabëꞌ Pablo gaz̃i uzaꞌnëꞌ. Caora bequëbi Pablo de que naquëꞌ benꞌ quie ciudad nebaba Cilicia, \v 35 caora naꞌ una gobernador rëbinëꞌ Pablo: \p ―Huaꞌ justicia quioꞌ cati guida ja benꞌ rao luëꞌ xquia. \p Naꞌ bënëꞌ mandado ta gapa yaca soldado quienëꞌ lëbëꞌ luꞌu lidyi rey Herodes. Canaꞌ guca psedyinyaquëꞌ Pablo lao gobernador Félix. \c 24 \s1 Cabëꞌ guca bëꞌ Pablo defender cuinnëꞌ lao Félix \p \v 1 Naꞌra cati aode gaꞌyoꞌ dza naꞌ, bdyinrë Ananías ciudad Cesarea naꞌ, len ibala yaca benꞌ rnabëꞌ quie ja benꞌ Israel, len itu benꞌ laonëꞌ Tértulo, benꞌ sëlë leyaquëꞌ lao gobernador naꞌ. Bdyinyaquëꞌ lao gobernador naꞌ ta gaoyaquëꞌ Pablo xquia. \v 2 Cati yexiꞌ soldado Pablo psedyinjëꞌ lëbëꞌ lao gobernador, caora naꞌ uzulao Tértulo raonëꞌ Pablo xquia nëꞌ rëbinëꞌ Félix naꞌ: \p ―Zucazindoꞌ contento rnabëꞌloꞌ nëtoꞌ, Señor Gobernador, porque por pensari dyaꞌa quioꞌ, banaca ja benꞌ quie quie yedyi de acuerdo con cabëꞌ baoꞌ, porque taz̃e bagucalaoꞌ nëtoꞌ. \v 3 Pues yugulundoꞌ rnandoꞌ luëꞌ xcaleloꞌ, Señor Gobernador, porque raxecazindoꞌ yugu con cabëꞌ ruelëloꞌ nëtoꞌ. \v 4 Naꞌra ta biutzëndoꞌ luëꞌ, rnabaꞌ tu cule laoloꞌ, chi huuꞌ tu huen, uzënagoꞌ con cabëꞌ inandoꞌ luëꞌ tzadicaꞌ. \v 5 Pues cani nacan quie benꞌ ni naquëꞌ benꞌ zëdi gula. Rdanëꞌ duz̃e yedyi layu rbionëꞌ yaca benëꞌ chopa cueꞌ de entre yaca benꞌ Israel. Lëzi naquëꞌ xanꞌ ja benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ yedyi Nazaret. \v 6 Pues reꞌennëꞌ utitunëꞌ idaoꞌ rnabëꞌra quiendoꞌ. Reꞌennëꞌ iquiëꞌnëꞌ benꞌ binaca benꞌ Israel luꞌe naꞌ. Pero lenaꞌ nacan z̃udyi gula según ca naca ley quiendoꞌ. Quie lenaꞌ bëxondoꞌnëꞌ ta reꞌenndoꞌ huendoꞌ justicia de acuerdo con cabëꞌ rna lëꞌë guichi ley quiendoꞌ. \v 7 Pero biz̃i naꞌ cati blaꞌ comandante Lisias, a la fuerza begubanëꞌ bequiëꞌnëꞌ lëbëꞌ. \v 8 Naꞌ unëꞌ de que yaca benꞌ rao lëbëꞌ xquia reyaꞌalaꞌ guidajëꞌ laoloꞌ ni. Quie lenaꞌ bablaꞌndoꞌ laole. Pues mejorla cuincazoꞌ uquëpiloꞌnëꞌ ta yetila diꞌidzaꞌ bixquienꞌ raondoꞌnëꞌ xquia. ―Canaꞌ una Tértulo gudyinëꞌ gobernador. \p \v 9 Naꞌra yaca benꞌ Israel nitaꞌrë naꞌ, lëzi unayaquëꞌ de que tabala naꞌ ca una Tértulo. \v 10 Caora naꞌ bë benꞌ naca gobernador seña conlë nëꞌë lao Pablo ta inezi Pablo ta sulaonëꞌ inënëꞌ huenëꞌ defender cuinnëꞌ. \p Naꞌ una Pablo rëbinëꞌ benꞌ naca gobernador: \p ―Legazi redaohuedaꞌ huaꞌ defender cuinaꞌ iniaꞌ laoloꞌ ni, porque nezdaꞌ azio zë iza nacoꞌ juez lao ja benꞌ Israel. \v 11 Naꞌ binegaca chipchopa dza bedyinaꞌ ciudad Jerusalén ta tzionlaꞌadyaꞌ Diuzi. \v 12 Nitu ganu rnëliaꞌ, ni tazëdi biudilogaꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra naꞌ, ni luꞌu yaca sinagoga, ni lao ciudad naꞌ, nitugazi. Pues nitaꞌ ja testigo quiaꞌ. Huanëyaquëꞌ chi nacan tali, chi binacan tali, con cabëꞌ rniaꞌ luëꞌ. \v 13 Yaca benꞌ ni, bibi prueba decazi quiejëꞌ danꞌ raoyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ xquia. \v 14 Pero claro gula reꞌendaꞌ iniaꞌ luëꞌ de que rionlaꞌadyaꞌ Diuzi quie xuzixtaꞌondoꞌ, pero de modo tula, modo cubila. Benꞌ ni biraxeyaquëꞌ modo quiaꞌ nayaquëꞌ binacan dyaꞌa. Pero rnaohuaꞌ yugulu con cabëꞌ rnën lëꞌë guichi ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa xuzixtaꞌondoꞌ Moisés len con cabëꞌ rnën lëꞌë guichi bë yaca los demás benꞌ udixogueꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi dza naꞌte. \v 15 Rbezaꞌ idyin dza useban Diuzi yugu benꞌ huati, chi benꞌ bë tadyaꞌa, chi benꞌ bë tamedian. Quie lenaꞌ yugu dza, yugu yëla, rapaꞌ cuidado tacuenda taꞌa tu neza dyaꞌa, gaca yëri laxtaꞌohuaꞌ lao Diuzi, len lao yaca benëꞌ. \v 16 Cala tuzaꞌ nëꞌëdiꞌ rbezaꞌ idyin dza useban Diuzi yaca benꞌ huati, dechanꞌ len zë ja benꞌ yedyi quiaꞌ, benꞌ Israel, rbezarëyaquëꞌ dza useban Diuzi yaca benꞌ huati. \p \v 17 ’Naꞌra como baguca zë iza rdaꞌa du yedyi quie ja benꞌ binaca benꞌ Israel, naꞌ bedyinaꞌ yedyi quiaꞌ ta huaꞌa yaca benꞌ yëchiꞌ nitaꞌ yedyi naꞌ caridad, lëzi ta udziꞌa gun quie idaoꞌ rnabëꞌra naꞌ. \v 18 Naꞌra ude beyudyi bzuaꞌ diꞌidzaꞌ según ley quiendoꞌ tacuenda gacaꞌ benꞌ laxtaꞌo yëri lao Diuzi, bibi zëdi udilogaꞌ, biyetupaꞌ nu yaca benëꞌ. Zuaꞌ rudziꞌa gun quie idaoꞌ rnabëꞌra naꞌ cati dexaca tu chopa ja benꞌ Israel nëꞌëdiꞌ, benꞌ uzaꞌ yu nebaba Asia. \v 19 Naꞌ yaca benꞌ dexaca nëꞌëdiꞌ luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra naꞌ, reyaꞌalaꞌ guidajëꞌ niga tacuenda naꞌ chi gaoyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ xquia. Pues a ver bi inayaquëꞌ chi de bi de quiejëꞌ conlë nëꞌëdiꞌ. \v 20 Naꞌ chi bisaqueꞌ guidajëꞌ, reyaꞌalaꞌ ina benꞌ nitaꞌ niga chi bedzelejëꞌ nu causa quiaꞌ cati zuaꞌ lao xanꞌ pxuzi len lao yaca los demás benꞌ rnabëꞌ quie benꞌ Israel. \v 21 Pues chica raqueyaquëꞌ biaꞌ tamedian hora zuaꞌ laoyaquëꞌ naꞌ uniaꞌ zidzo rëbaꞌyaquëꞌ: “Danꞌ rniaꞌ huadyin dza yeban benꞌ huati tatula, quie lenaꞌ rao yaca benëꞌ nëꞌëdiꞌ xquia ni.” ―Canaꞌ una Pablo rëbinëꞌ gobernador naꞌ. \p \v 22 Naꞌra baꞌalaꞌcazi dyëꞌëdi banezi Félix naca ja benꞌ nao xneza Jesús benꞌ huen, bipsannëꞌ Pablo libre. Naꞌ pcaꞌnnëꞌ asunto quienëꞌ canaꞌzi, porque guꞌunnëꞌ uquëpinëꞌ comandante Lisias mazara. Quie lenaꞌ unëꞌ gudyinëꞌ lejëꞌ: \p ―Ruen zi cuezaro guida comandante Lisias tacuenda iyudyi asunto quiele ni. \p \v 23 Caora naꞌ bë Félix mandado gudyinëꞌ capitán ta gapanëꞌ Pablo, pero bibënëꞌ quienëꞌ bizinaquezi, porque naca Pablo benꞌ balaꞌana. Lëzi bëꞌ Félix lato guida ja benꞌ amigo quie Pablo tzeyubijëꞌ lëbëꞌ. \p \v 24 Naꞌra zio Félix yedyi tula, pero guca chopa tzona dza bedyinnëꞌ ciudad Cesarea tatula lënëꞌ z̃gulëꞌ. Naꞌ z̃gulëꞌ laonëꞌ Drusila, naquëꞌ benꞌ Israel. Caora naꞌ beꞌ Félix mandado ta tzexiꞌ soldado Pablo ta hueꞌlënëꞌ lëbëꞌ diꞌidzaꞌ yenëꞌ hueꞌ Pablo diꞌidzaꞌ quie xneza Jesús. \v 25 Conforme naꞌ, bëꞌlë Pablo Félix len z̃gulëꞌ diꞌidzaꞌ. Naꞌ una Pablo rëbinëꞌ leyaquëꞌ de que bireyaꞌalaꞌ hueyaquëꞌ ca tu ta rnazin quieyaquëꞌ, dechanꞌ reyaꞌalaꞌ hueyaquëꞌ ca reꞌen Diuzi ta gaca huen quieyaquëꞌ cati idyin dza hue Diuzi juicio lao duz̃e yedyi layu. Pues caora be Félix diꞌidzaꞌ una Pablo, legazi bdzebinëꞌ, porque dyëꞌëdi nezinëꞌ binaonëꞌ neza dyaꞌa. Quie lenaꞌ unëꞌ rëbinëꞌ Pablo: \p ―Tu canaꞌgazi, mejorla beyo. Pues cati gunan lato hueyëz̃aꞌ luëꞌ tatula. \p \v 26 Canaꞌ gudyi Félix Pablo. Pero como rbezëꞌ ta hueꞌ Pablo lëbëꞌ dumi tacuenda naꞌ yebionëꞌ lëbëꞌ luꞌu dyiguiba, quie lenaꞌ rëz̃i Félix naꞌ lëbëꞌ tzadi tzadi ta ruꞌelënëꞌ lëbëꞌ diꞌidzaꞌ. \v 27 Canaꞌ guca quie Pablo lao chopa izara. Naꞌra bdyin hora bero Félix naꞌ de gobernador. Caora naꞌ uyëzi itu benꞌ tula lao lazëꞌ, benꞌ lao Porcio Festo. Naꞌra como reꞌen Félix gaquëꞌ yaca benꞌ Israel amigo, pcaꞌnzinëꞌ Pablo luꞌu dyiguiba. \c 25 \s1 Cabëꞌ guca bëꞌ Pablo defender cuinnëꞌ lao gobernador Festo \p \v 1 Naꞌ babdyin Festo ciudad Cesarea tacuenda huenëꞌ de gobernador. Biz̃i naꞌ aoca tzona dza bdyinnëꞌ naꞌ, uzaꞌnëꞌ zionëꞌ ciudad Jerusalén. \v 2 Naꞌra cati bdyinnëꞌ ciudad Jerusalén, zio yaca xanꞌ pxuzi len ibalara benꞌ rnabëꞌ quie benꞌ Israel tzeyubiyaquëꞌ lëbëꞌ ta gaoyaquëꞌ Pablo xquia. \v 3 Unabayaquëꞌ chi huenëꞌ tu cule huenëꞌ mandado tzexiꞌ yaca soldado Pablo ta yedyinnëꞌ ciudad Jerusalén tatula. Pero bapsaqueꞌyaquëꞌ bi hueyaquëꞌ gutiyaquëꞌ Pablo du tu neza. \v 4-5 Caora naꞌ bequëbi Festo gudyinëꞌ lejëꞌ: \p ―Pues lazeyaꞌatiaꞌ luegozi ciudad Cesarea. Como naꞌ zu Pablo naquëꞌ preso, quie lenaꞌ rniaꞌ leꞌe de que reyaꞌalaꞌ saꞌlë nu benꞌ rnabëꞌ quiele len nëꞌëdiꞌ. Chi nezile bënëꞌ tamedian, huazaqueꞌ gaolenëꞌ xquia laohuaꞌ ciudad naꞌ. \p \v 6 Naꞌ Festo uzunëꞌ ciudad Jerusalén cadu xuꞌuna chi dza. Caora naꞌ bezaꞌnëꞌ zeyonëꞌ bedyinnëꞌ ciudad Cesarea. Beteyu dza tula, yaqueꞌnëꞌ xlatonëꞌ ga rueyaquëꞌ junta. Bënëꞌ mandado ta tzio nu soldado tzexiꞌyaquëꞌ Pablo. \v 7 Naꞌra cati uyuꞌu Pablo ga reꞌ Festo naꞌ, hora naꞌ laobigaꞌte yaca benꞌ zaꞌ ciudad Jerusalén ganꞌ bazënëꞌ, uzulaojëꞌ raoyaquëꞌ lëbëꞌ xquia huala gula lao Festo. Pero ni tu prueba quieyaquëꞌ bide. \p \v 8 Biz̃i caora naꞌ beꞌ Pablo defender cuinnëꞌ unëꞌ cani: \p ―Rniaꞌ leꞌe nitu tamedian nehuaꞌ. Nica bëzaꞌ contra ley quie ja benꞌ Israel, ni contra idaoꞌ rnabëꞌra zu Jerusalén, ni contra rey César quie benꞌ romano. ―Canaꞌ una Pablo gudyinëꞌ Festo. \p \v 9 Naꞌra como Festo guꞌunnëꞌ gaquëꞌ amigo len ja benꞌ Israel, unëꞌ gudyinëꞌ Pablo: \p ―A ver bi ca naoꞌ. ¿Zuloꞌ dispuesto tzioꞌ ciudad Jerusalén tacuenda naꞌ huaꞌ justicia quioꞌ naꞌla? \p \v 10 Pero bequëbi Pablo gudyinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Ni zucazaꞌ laoloꞌ ga reyaꞌalaꞌ gaca justicia quiaꞌ, porque ni reꞌ juzgado ga reꞌ juez quie rey César. Bireyaꞌalaꞌ tzaꞌa lao benꞌ Israel. Pues luëꞌ nezoꞌ dyëꞌëdi nitu lasa bibiaꞌ contra ley quie benꞌ Israel. \v 11 Pues rniaꞌ luëꞌ de que chi tali naꞌ biaꞌ tu tamala ta nuꞌan castigo para gatiaꞌ, zuaꞌ dispuesto hueloꞌ mandado guti ja soldado nëꞌëdiꞌ. Pero chi binacan li ca naca danꞌ raojëꞌ nëꞌëdiꞌ xquia naꞌ, naꞌra nitu nunu de derecho quie usedyinyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ lao naꞌa yaca benꞌ Israel. Reꞌendaꞌ tzaꞌa lao rey César ta huenëꞌ justicia quiaꞌ. ―Canaꞌ una Pablo gudyinëꞌ lëbëꞌ. \p \v 12 Naꞌra Festo naꞌ, bëꞌ beyudyi bëꞌlënëꞌ diꞌidzaꞌ yaca benꞌ ruꞌe lëbëꞌ consejo quie asunto quie Pablo, unëꞌ gudyinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Pues como baonaoꞌ de que reꞌenloꞌ tzioꞌ lao rey César ta gaca justicia quioꞌ, pues naꞌla tziotzazoꞌ gaca justicia quioꞌ. ―Canaꞌ una Festo gudyinëꞌ Pablo. \s1 Cabëꞌ guca psedyinjëꞌ Pablo lao rey Agripa \p \v 13 Naꞌra aoca chopa tzona dza naꞌ, cati bdyin tu rey tula laonëꞌ Agripa lenëꞌ biꞌ zannëꞌ Berenice. Bdyinyaquëꞌ ciudad Cesarea ta bgapayaquëꞌ Festo diuz̃i. \v 14 Biz̃i naꞌ como begaꞌnjëꞌ naꞌ zë dza, lenaꞌ uzulao Festo ruꞌelënëꞌ rey naꞌ diꞌidzaꞌ quie asunto quie Pablo. Quie lenaꞌ unëꞌ rëbinëꞌ rey naꞌ: \p ―Niga zu tu benꞌ zu niga, benꞌ pcaꞌn Félix preso cati uyonëꞌ de gobernador. \v 15 Biz̃i cati uyaꞌa ciudad Jerusalén naꞌ, blaꞌ yaca xanꞌ pxuzi len yaca los demás benꞌ rnabëꞌ quie benꞌ Israel udaoyaquëꞌ lëbëꞌ xquia. Naꞌ unabajëꞌ nëꞌëdiꞌ ta huaꞌ mandado guti soldado lëbëꞌ. \v 16 Pero bequëbaꞌ rëbaꞌyaquëꞌ de que binacan de acuerdo con lao ley quie benꞌ romano hue nu benꞌ rnabëꞌ mandado guti soldado nu benëꞌ chanꞌ binegaca justicia quienëꞌ bide prueba chi tamala bënëꞌ. Pues ruen zi hueꞌnëꞌ declaración ta huenëꞌ defender cuinnëꞌ lao nu benꞌ rao lëbëꞌ xquia. \v 17 Quie lenaꞌ cati blaꞌyaquëꞌ niga, biudzëdaꞌ. Beteyu naꞌtezi laoreꞌtiaꞌ xlatogaꞌ bëtiaꞌ mandado ta tzexiꞌyaquëꞌ lëbëꞌ. \v 18 Naꞌra guquedaꞌ de que huaoyaquëꞌ lëbëꞌ xquia huala gula, pero biubinyaquëꞌ birla inayaquëꞌ contra lëbëꞌ. \v 19 Quie ley quiezijëꞌ uyuꞌuyaquëꞌ huedila len lëbëꞌ. Lëzi unayaquëꞌ quie tu benꞌ aguti dza naꞌla laonëꞌ Jesús. Pues quie benꞌ naꞌ lao Jesús, rna Pablo agutinëꞌ bebannëꞌ zuëꞌ. Quie lëzin udaoyaquëꞌ lëbëꞌ xquia. \v 20 Naꞌ como birbindaꞌ nacala huaꞌ gaca reglo quiejëꞌ, unabaꞌ Pablo chi zunëꞌ dispuesto tzionëꞌ ciudad Jerusalén ta gaca reglo asunto quienëꞌ danꞌ raojëꞌ lëbëꞌ xquia. \v 21 Pero como unëꞌ reꞌennëꞌ tzionëꞌ lao rey César ta gaca reglo quienëꞌ, biaꞌ mandado ta gapazi ja soldado lëbëꞌ, porque reyaꞌalaꞌ iseꞌelaꞌnëꞌ lao rey César naꞌ. \p \v 22 Caora naꞌ una rey Agripa gudyinëꞌ Festo: \p ―Lëzi reꞌendaꞌ hueꞌliaꞌ lëbëꞌ diꞌidzaꞌ. \p Naꞌ bequëbi Festo rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Uxetezi hueꞌlaoꞌnëꞌ diꞌidzaꞌ. \p \v 23 Beteyu naꞌ uzutzaꞌo rey Agripa len Berenice uyuꞌuyaquëꞌ luꞌu tu cuarto ga reꞌ Festo. Lëscanꞌ uyuꞌurë ja xanꞌ soldado len yaca benꞌ rnabëꞌ lao ciudad naꞌ. Bëꞌ bdyinjëꞌ naꞌ, hora naꞌ bë Festo mandado yaxiꞌjëꞌ Pablo. \v 24 Naꞌra una Festo rëbinëꞌ yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ: \p ―Pues ni rniaꞌ luëꞌ naꞌ, rey Agripa, len yugulu yaca benꞌ nitaꞌlëro niga cabëꞌ naca quie benꞌ bazë laoro niga. Pues zë yaca benꞌ Israel legazi rnëyaquëꞌ contra lëbëꞌ. Tanto ca ciudad Jerusalén, como ciudad Cesarea niga, birsanjëꞌ rnabayaquëꞌ nëꞌëdiꞌ ta huaꞌ mandado guti soldado lëbëꞌ. \v 25 Pues bide razón guti soldado lëbëꞌ, porque bide prueba chi bi tamala bënëꞌ. Pero como cuinnëꞌ unëꞌ de que reꞌennëꞌ tzionëꞌ ciudad Roma ta gaca reglo quienëꞌ lao rey César, pues quie lenaꞌ psaqueꞌdaꞌ iseꞌelaꞌnëꞌ ciudad Roma. \v 26 Pero bisaqueꞌ iseꞌelaꞌ tu guichi lao rey César, porque binenezdaꞌ chi nacan tabala bënëꞌ tamala. Quie lenaꞌ rapaꞌ gusto zëloꞌ niga, oh rey Agripa, tacuenda uquëpiloꞌnëꞌ mazera chi bënëꞌ tamedian cuenda naꞌ inezidaꞌ bi diꞌidzaꞌ udyiaꞌ lëꞌë guichi iseꞌelaꞌ lao rey César. Por lenaꞌ yaxiꞌjëꞌ benꞌ ni laole tacuenda naꞌ uquëpiloꞌnëꞌ dyëꞌëdi. \v 27 Porque binacan huen iseꞌelaꞌ nu preso lao rey César, chanꞌ binezdaꞌ bixquienꞌ danꞌ raojëꞌ lëbëꞌ xquia. \c 26 \s1 Ca guca bëꞌ Pablo defender cuinnëꞌ lao rey Agripa \p \v 1 Naꞌra una rey Agripa rëbinëꞌ Pablo: \p ―Inëloꞌ huuꞌ defender cuinloꞌ naꞌa. \p Hora naꞌ ulisa Pablo nëꞌë bënëꞌ seña inënëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ rey Agripa con cabëꞌ guca quienëꞌ: \p \v 2 ―Pues rey Agripa, reꞌendaꞌ iniaꞌ de que rapaꞌ gusto zuaꞌ laoloꞌ huaꞌ defender cuinaꞌ, porque binacan li con cabëꞌ na yaca benꞌ Israel contra nëꞌëdiꞌ. \v 3 Nezdaꞌ nubëꞌloꞌ dyëꞌëdi ca costumbre de quie benꞌ Israel. Lëscanꞌ nezdaꞌ nubëꞌloꞌ dyëꞌëdi cabëꞌ natzaꞌla pensari quie tu cueꞌ huio entre raꞌo benꞌ Israel. Lenaꞌ rnabaꞌ tu cule uzënagoꞌ cabëꞌ iniaꞌ luëꞌ con paciencia. \s1 Una Pablo cabëꞌ bënëꞌ cati binenaonëꞌ xneza Jesús \p \v 4 ’Pues yugu ja benꞌ Israel nezijëꞌ cabëꞌ biaꞌ desde cati nacatiaꞌ xcuidiꞌ zuaꞌ yedyi quiaꞌ, lente ciudad Jerusalén. \v 5 Lëzi nezijëꞌ dyëꞌëdi de que desde cati nacatiaꞌ biꞌ ruꞌabe, nacaꞌ benꞌ partido fariseo. Reyaꞌalaꞌ gacajëꞌ testigo quiaꞌ de que nacan tali ca niaꞌ. Dyëꞌëdi nezoꞌ cabëꞌ rue benꞌ partido fariseo rnaorayaquëꞌ du guicho du laꞌadyiꞌjëꞌ ley pcaꞌn Moisés para raꞌo. \v 6 Naꞌra niaꞌ huadyin dza useban Diuzi yugulu benꞌ huati con cabëꞌ una Diuzi gudyinëꞌ xuzixtaꞌoro. Pues quie lëzin naꞌ rao benꞌ Israel nëꞌëdiꞌ xquia. \v 7 Hasta yugulu lao chipchopa cueꞌ laguedyiro benꞌ Israel rbezayaquëꞌ su diꞌidzaꞌ gaca con cabëꞌ una Diuzi. Quie lenaꞌ rionlaꞌadyiꞌyaquëꞌ lëbëꞌ rueyaquëꞌ bala quienëꞌ du dza, du yëla. Pues Señor Rey, como lëscanꞌ na yaca benꞌ Israel rbezayaquëꞌ dza useban Diuzi yaca benꞌ huati, ¿cómo, pues, araoyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ xquia danꞌ rbezariaꞌ dza useban Diuzi yaca benꞌ huati laga ca leyaquëꞌ? \v 8 Chi nayaquëꞌ useban Diuzi benꞌ huati, ¿bixquienꞌ nayaquëꞌ pensari tondo quiaꞌ niaꞌ pseban Diuzi Jesús? \s1 Bdzeꞌ Pablo diꞌidzaꞌ cabëꞌ bënëꞌ contra benꞌ nao xneza Jesús dza naꞌla \p \v 9 ’Pues dza naꞌte bëcazaꞌ pensari huaꞌ contra yaca benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ yedyi Nazaret. \v 10 Canaꞌ bëcazaꞌ contra lejëꞌ ciudad Jerusalén. Naꞌ bdziꞌa yaca benꞌ zë luꞌu dyiguiba con nu ja benꞌ nao xneza Jesús. Pues quie tu guichi ben ja xanꞌ pxuzi nëꞌëdiꞌ, lenaꞌ biꞌan fuerza biaꞌ canaꞌ. Lëzi gucaliaꞌ ja xanꞌ pxuzi de acuerdo hora bëyaquëꞌ mandado gati yaca benꞌ quie Jesús. \v 11 Lëzi canaꞌ guca zë lasa biaꞌyaquëꞌ castigo tacuenda naꞌ usanjëꞌ bira inaoyaquëꞌ xneza Jesús. Canaꞌ biaꞌ yugu ciudad con ga zu idaoꞌ sinagoga. Hasta du ciudad reꞌ zituꞌ uyaꞌa yadilogaꞌyaquëꞌ como legazi bdzëꞌëdaꞌ leyaquëꞌ. \s1 Bëꞌ Pablo diꞌidzaꞌ tatula con cabëꞌ uz̃acanëꞌ tu neza Damasco \r (Hch. 9.1‑19; 22.6‑16) \p \v 12 ’Quie lenaꞌ, uyaꞌa ciudad Damasco dza naꞌ, como ulio ja xanꞌ pxuzi nëꞌëdiꞌ ta tzaꞌa ciudad naꞌ. Naꞌ benjëꞌ tu guichi biaꞌ tacuenda udziꞌa benꞌ nao xneza Jesús luꞌu dyiguiba. \v 13 Pero, señor rey, reꞌendaꞌ iniaꞌ tu ta guca quiaꞌ tu neza. Pues caora zaꞌa tu neza Damasco cadu laꞌodza, blëꞌëdaꞌ tu xniꞌ guiꞌ zaꞌn guibá. Naꞌ ureꞌ xniꞌ ga ziondoꞌ tu neza naꞌ. Lëxniꞌ guiꞌ naꞌ nacaran fuerte cabëꞌ xniꞌ obidza. \v 14 Quie lenaꞌ bdindoꞌ yu yugutendoꞌ. Hora naꞌ bedaꞌ unë tu benꞌ rëbinëꞌ nëꞌëdiꞌ: “Saulo, ¿bixquienꞌ rueloꞌ contra nëꞌëdiꞌ? Pues cuinzoꞌ rueloꞌ contra ca quie tu bëdyihuaga rulibibaꞌ nu lëꞌë yaga duchiꞌ nuꞌa xaꞌmbaꞌ ta rulaohuëꞌbaꞌ, canaꞌ cuinzibaꞌ racabaꞌ ziꞌ.” \v 15 Naꞌra caora naꞌ uniaꞌ gudyaꞌnëꞌ: “¿Nuz̃i luëꞌ, Señor?” Naꞌra una Señor Jesús rëbinëꞌ nëꞌëdiꞌ: “Nëꞌëdiꞌ Jesús. Nacaꞌ benꞌ rueloꞌ contra. \v 16 Pero naꞌ beyasa, porque bedetilaꞌ luëꞌ tacuenda inaoloꞌ xnezaꞌ yëboꞌ benëꞌ con cabëꞌ guca quioꞌ blëꞌëloꞌ nëꞌëdiꞌ ni. Lëscanꞌ yëboꞌyaquëꞌ con cabëꞌ uluꞌenaꞌ luëꞌ du dza zezaꞌra. \v 17 Reꞌendaꞌ tzioꞌ tzetixogueꞌloꞌ benëꞌ con cabëꞌ uniaꞌ, chi benꞌ Israel, chi benꞌ tula, con nutezi. Naꞌra nëꞌëdiꞌ gacaliaꞌ luëꞌ chanꞌ bi tamala hueyaquëꞌ quioꞌ. \v 18 Naꞌ iseꞌelaꞌ luëꞌ tacuenda naꞌ uzioñeꞌeloꞌ benëꞌ con cabëꞌ naca xnezaꞌ, porque rdayaquëꞌ lao lato lao chula rnaojëꞌ neza xiꞌibiꞌ quie Satanás. Abdyin hora ta tayaquëꞌ lao lato lao xniꞌ inaojëꞌ xneza Diuzi zu guibá. Canaꞌ reꞌennan tacuenda siꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia quiejëꞌ gacajëꞌ tuz̃e len yaca los demás benꞌ nao xnezaꞌ, benꞌ aodibi Diuzi laxtaꞌo.” Canaꞌ una Jesús gudyinëꞌ nëꞌëdiꞌ tu neza dza naꞌ. \s1 Una Pablo cabëꞌ guca bzunëꞌ diꞌidzaꞌ con cabëꞌ gudyi Jesús lëbëꞌ \p \v 19 ’Quie lenaꞌ, señor rey Agripa, bzuaꞌ diꞌidzaꞌ con cabëꞌ una Jesús gudyinëꞌ nëꞌëdiꞌ desde guibá ga zunëꞌ. \v 20 Tanëro uyaꞌa yetixoguiꞌa benꞌ ciudad Damasco con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Ude beyudyi naꞌ, uyaꞌriaꞌ ciudad Jerusalén yetixoguiꞌa benꞌ nitaꞌ naꞌ. Hasta yugu yedyi nebaba estado Judea uyaꞌ. Lëscanꞌ uyaꞌa yetixoguiꞌa nutezi benꞌ binaca benꞌ Israel. Canaꞌ biaꞌ uyaꞌa gatezi yedyi, porque reꞌen Diuzi utzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ inaojëꞌ xnezëꞌ. Lëscanꞌ gudyaꞌyaquëꞌ reyaꞌalaꞌ tajëꞌ neza dyaꞌa tacuenda inezi ja benëꞌ tabala naꞌ aptzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ. \v 21 Quie lëzin bëxo ja benꞌ Israel nëꞌëdiꞌ cati uyuꞌa luꞌu idaoꞌ rnabëꞌra zu ciudad Jerusalén. Pues hora naꞌ guꞌunyaquëꞌ gutiyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ. \v 22 Pero como bagucalë Diuzi nëꞌëdiꞌ, hasta hora naꞌ rdaꞌa ni rguixoguiꞌa benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi, laꞌachi benꞌ uñaꞌa, laꞌachi benꞌ yëchiꞌ, con nutezi benëꞌ. Rguixoguiꞌa benëꞌ con cabëꞌ una Moisés len yaca los demás benꞌ profeta bi ta zazaꞌra. Quele ta racazi laꞌadyaꞌ rguixoguiꞌa yaca benëꞌ, dechanꞌ ca una Diuzi. \v 23 Niaꞌ con cabëꞌ unao xuzixtaꞌoro de que según ca mandado bë Diuzi, yedzagalao benꞌ Cristo gatinëꞌ huebannëꞌ tatula gaquëꞌ benꞌ nëro entre yaca benꞌ useban Diuzi. Caora naꞌ quixogueꞌnëꞌ ja benëꞌ, chi benꞌ Israel, chi benꞌ tula, de que tabala naꞌ naquëꞌ benꞌ ute usela con nutezi benꞌ nao xnezëꞌ. \s1 Bëꞌ Pablo diꞌidzaꞌ cuenda gale rey Agripa inaohuëꞌ xneza Jesús \p \v 24 Canaꞌ una Pablo ruꞌenëꞌ diꞌidzaꞌ ta gacalenëꞌ cuinnëꞌ. Caora naꞌ unë Festo naꞌ zidzo rëbinëꞌ Pablo: \p ―¡Pablo, aracatondoloꞌ! Tantozi rsëdioꞌ guichi, baodyiaguiꞌ pensari quioꞌ. \p \v 25 Naꞌra bequëbi Pablo rëbinëꞌ lëbëꞌ: \p ―Quele racatondogaꞌ, señor Festo, dechanꞌ puro diꞌidzaꞌ li niaꞌ. \v 26 Dyëꞌëdi nezi rey Agripa con cabëꞌ niaꞌ. Quie lenaꞌ birdzebaꞌ iniaꞌ laonëꞌ como nacan seguro babenëꞌ cabëꞌ bë Jesús, porque cala nagachiꞌzi uda Jesús psëdinëꞌ benëꞌ. \p \v 27 Naꞌra una Pablo rëbinëꞌ rey Agripa: \p ―A ver bi ca naoꞌ. ¿Raleloꞌ con cabëꞌ una yaca benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi dza naꞌla? Seguro naꞌ raleloꞌ quiejëꞌ. \p \v 28 Naꞌra una rey Agripa rëbinëꞌ Pablo: \p ―Iledaoꞌzi bihueloꞌ gan gacaꞌ benꞌ nao xneza Jesús. \p \v 29 Naꞌra una Pablo rëbinëꞌ rey naꞌ: \p ―Chi ledaoꞌzi o chi taz̃era huaꞌ gan, reꞌen Diuzi utzaꞌloꞌ pensari quioꞌ inaoloꞌ xneza Jesús como ca nëꞌëdiꞌ, luëꞌ len yugulu benꞌ nitaꞌ niga rzënaga ca niaꞌ, pero sin narioyaquëꞌ caden con ca naca quiaꞌ. \p \v 30 Naꞌra bëꞌ beyudyi una Pablo, bezuli rey Agripa lënëꞌ Berenice lënëꞌ gobernador Festo lënëꞌ yaca los demás benꞌ reꞌ naꞌ. \v 31 Yugulujëꞌ ziojëꞌ tzalaꞌla ta hueꞌjëꞌ diꞌidzaꞌ nacala ca huejëꞌ quie Pablo. Naꞌra unajëꞌ de entre lejëꞌ: \p ―Pues benꞌ niga, bisaqueꞌ huero mandado gatinëꞌ, ni siquiera udzeꞌronëꞌ luꞌu dyiguiba, porque bibi tamala bënëꞌ. ―Canaꞌ unajëꞌ entre lejëꞌ. \p \v 32 Naꞌra una rey Agripa rëbinëꞌ Festo: \p ―Huazaqueꞌ usanronëꞌ chanꞌ cuinnëꞌ biunabëꞌ tzionëꞌ gaca justicia quienëꞌ lao rey César. Quie lenaꞌ bisaqueꞌ usanronëꞌ. ―Canaꞌ una rey Agripa rëbinëꞌ Festo naꞌ. \c 27 \s1 Cabëꞌ guca useꞌelaꞌjëꞌ Pablo ciudad Roma naquëꞌ preso \p \v 1 Naꞌra psaqueꞌyaquëꞌ iseꞌelaꞌyaquëꞌ Pablo ciudad Roma. Lëzi nëꞌëdiꞌ, Lucas, uzaꞌliaꞌnëꞌ ciudad naꞌ. Naꞌra psedyinjëꞌ Pablo len yaca los demás benꞌ preso lao naꞌa tu capitán, benꞌ lao Julio. Naquëꞌ xanꞌ tu cueꞌ soldado, benꞌ rue mandado quie rey César. \v 2 Uyuꞌundoꞌ tu barco quie ciudad Adrimitio. Cati banacate barco naꞌ puesto yezaꞌn tziona yaca yedyi ga nebaba Asia, caora naꞌ uyuꞌurë itu benꞌ lao Aristarco len nëtoꞌ luꞌu barco naꞌ. Naquëꞌ benꞌ ciudad Tesalónica ga nebaba Macedonia. \v 3 Naꞌra beteyu dza tula bdyinndoꞌ ciudad Sidón. Biz̃i Julio naꞌ bënëꞌ huen quie Pablo, bëꞌnëꞌ lëbëꞌ lato tzionëꞌ tzeyubinëꞌ ga zu yaca amigo quienëꞌ. \v 4 Naꞌ guca chopa tzona dza uzaꞌndoꞌ ciudad Sidón yuꞌundoꞌ luꞌu barco naꞌ ziondoꞌ tzalaꞌ isla Chipre. Caora naꞌ rda tu be bedunꞌ fuerte bzaꞌagan barco de modo que bisaqueꞌ saꞌn lao nisa naꞌ. Quie lenaꞌ udendoꞌ zaquëꞌ yegaꞌla cuëta isla naꞌ ga biruen be bedunꞌ. \v 5 Canaꞌ bedendoꞌ ga nebaba Cilicia len ga nebaba Panfilia bdyinndoꞌ ciudad Mira ga nebaba Licia. \p \v 6 Pues ciudad Mira naꞌ yexaca capitán naꞌ tu barco uzaꞌn ciudad Alejandría. Lëbarco naꞌ banacaten puesto ta tziona ga nebaba Italia. Caora naꞌ bë capitán naꞌ mandado tzuꞌundoꞌ luꞌu barco tacuenda naꞌ tziozindoꞌ mazera. \v 7 Naꞌra du chopa tzona dza biuz̃aqueꞌ saꞌ barco taria danꞌ bzaꞌaga be bedunꞌ barco. Quie lenaꞌ canezi bedyinndoꞌ ciudad Gnido. Lëscanꞌ como nerda be bedunꞌ ganꞌ ziondoꞌ ruzaꞌagan barco, canezi uzaꞌ barco bdyinndoꞌ itzalaꞌ isla Creta ga reꞌ ciudad Salmón. Pero tu udezindoꞌ naꞌ, uyëchondoꞌ ga reꞌ isla naꞌ, ga birda be uzaꞌagan barco. \v 8 Pero lëscanꞌ canezi uz̃aqueꞌ bdyinndoꞌ ga laona Buenos Puertos. Naꞌ nacan gaꞌalaꞌ para ciudad Lasea. \p \v 9 Pues como taz̃e udzëndoꞌ, baruen z̃udyi danꞌ rdandoꞌ lao nisa, porque babeziꞌ tiempo quie be bedunꞌ fuerte gula. \v 10 Quie lenaꞌ una Pablo rëbinëꞌ yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ: \p ―Señores, z̃udyi gula nacan chi tziolëziro barco lao nisa ni, porque huaca cuiaguiꞌ barco lente yuaꞌ quien lao nisa ni. Lëzi ruen z̃udyi udyiaguiꞌro cuinro. ―Canaꞌ una Pablo gudyinëꞌ lejëꞌ. \p \v 11 Pero capitán naꞌ, bibënëꞌ casa quie Pablo denꞌ gulenëꞌ diꞌidzaꞌ unë xanꞌ barco len diꞌidzaꞌ unë yaca benꞌ rusaꞌ len. \v 12 Pero como Buenos Puertos binacan dyaꞌa para cuezandoꞌ te tiempo quie be bedunꞌ, yugulujëꞌ guꞌunjëꞌ yezaꞌndoꞌ ganꞌ naꞌ, porque guꞌunjëꞌ idyinndoꞌ ciudad Fenice. Naca Fenice ciudad ga nebaba isla Chipre birdacazi be bedunꞌ fuerte. \s1 Cabëꞌ guca ziojëꞌ lao nisa, ben nisayo be bedunꞌ \p \v 13 Naꞌra uzulao rda be, pero cala be bedunꞌ, be baꞌazi naꞌ zaꞌ be zacaꞌ surla. Pues quie lenaꞌ guqueyaquëꞌ huazaqueꞌ tzioyaquëꞌ mazera. Caora naꞌ uzaꞌndoꞌ ziondoꞌ, pero bedendoꞌ gaꞌalaꞌ ruꞌa isla Creta. \v 14 Pero zabezaꞌndoꞌ caora uzulao rda tu be bedunꞌ fuerte gula ta zaꞌ zacaꞌ noreste ga reꞌ isla Creta. Bzaꞌagan barco de modo que biuz̃aqueꞌ saꞌ barco lao nisa. \v 15 Quie lenaꞌ reꞌen ca reꞌennan, bebiꞌlëndoꞌ barco ganꞌ ziondoꞌ naꞌ, porque be bedunꞌ naꞌ psebiꞌina len. \v 16 Naꞌra bedendoꞌ xcuꞌudzu tu isla daoꞌ laona Clauda ga birda be bedunꞌ. Pero zëdi gula gucan bapcuëndoꞌ tu barco daoꞌ ta zaꞌ lao nisa ralaꞌ barco z̃e len. \v 17 Lëscanꞌ bapquiondoꞌ riata duz̃e barco z̃e naꞌ tacuenda gacalen len biyeton luꞌu nisa. Pero como rdzebiyaquëꞌ idyin barco ga naca puro yoz̃o, ga laona yoz̃o sirte, naꞌ rdzebiyaquëꞌ hueto barco luꞌu yoz̃o naꞌ, quie lenaꞌ pquinuyaquëꞌ laꞌariꞌ z̃e ta rusaꞌ barco. Bëjëꞌ canaꞌ tacuenda naꞌ biidyin barco ga reꞌ yoz̃o naꞌ, denꞌ bdyiga be len zion ga tula. \v 18 Naꞌra beteyu dza tula nerda be bedunꞌ fuerte gula. Quie lenaꞌ uzulaoyaquëꞌ ruꞌunyaquëꞌ yuaꞌ nuꞌa barco luꞌu nisa. \v 19 Pues biz̃i naꞌ, dza uyune nerdacazi be bedunꞌ naꞌ, birbezan. Quie lenaꞌ uruꞌundoꞌ bicala ta nuꞌa barco luꞌu nisa tacuenda gaca barco dzaꞌ biyeton luꞌu nisa. \v 20 Zidza guca biblëꞌëndoꞌ ni tu bélo dyian guibá. Pues ni obidza biblëꞌëndoꞌ tantozi ureꞌ beo ben yusiuꞌ. Quie lenaꞌ guquendoꞌ de que huaticazindoꞌ luꞌu nisa. \p \v 21 Como azio zidza binegaondoꞌ, caora naꞌ uzuli Pablo unëꞌ gudyinëꞌ nëtoꞌ: \p ―Señores, como bigulele cabëꞌ uniaꞌ dza naꞌ, biguꞌunle yegaꞌnro isla Creta, quie lenaꞌ raca tamala quiero niga aoniti yuaꞌ nuꞌa barco. \v 22 Pero naꞌa bidëbile, porque baꞌalaꞌcazi huabiaguiꞌ barco, raꞌo naꞌ bigatiro. \v 23 Pues nacaꞌ benꞌ quie Diuzi. Yugu dza rionlaꞌadyaꞌ lëbëꞌ. Naꞌra nidzeꞌ useꞌelaꞌ Diuzi tu ángel quienëꞌ detilalaonëꞌ nëꞌëdiꞌ. \v 24 Naꞌ unëꞌ gudyinëꞌ nëꞌëdiꞌ: “Bidzeboꞌ, Pablo, porque tanun quie Diuzi naꞌ tzesëloꞌ lao rey César. Quie lenaꞌ bigati ni tu benꞌ zaꞌlë luëꞌ luꞌu barco.” Pues canaꞌ una ángel rëbinëꞌ nëꞌëdiꞌ. \v 25 Naꞌ niaꞌ leꞌe bidzebile, porque nacan seguro uzu Diuzi diꞌidzaꞌ quienëꞌ con cabëꞌ unanëꞌ nëꞌëdiꞌ. \v 26 Pero decazide idyinro tu isla ga ilaro. ―Pues canaꞌ una Pablo rëbinëꞌ lejëꞌ. \p \v 27 Pero canaꞌzi guca quie barco. Bdyiga be len hasta guca chidaꞌ dza bdyinndoꞌ ga reꞌ tu nisadaoꞌ laona Adria. Pues du gatzo yëla gucabëꞌ benꞌ rapa barco de que baredyinndoꞌ ruꞌa yu bidyi. \v 28 Naꞌra caora brixiyaquëꞌ yelaꞌ zituꞌ quie nisa, gucan treinta y seis metro. Pues itu chiꞌ brixiyaquëꞌ tatula, gucan veintisiete metro. \v 29 Naꞌra como bdzebiyaquëꞌ idyinjëꞌ ga reꞌ yaca yo yela cuiaguiꞌ barco, quie lenaꞌ ziojëꞌ z̃bam barco pchizayaquëꞌ tapa guíba ziꞌi pquiojëꞌ riata zion luꞌu nisa tacuenda cueꞌ barco tuzi lugar. Naꞌra du rdëbitzeguejëꞌ ulezajëꞌ tzeniꞌ. \v 30 Pero yaca benꞌ rapa barco guꞌunyaquëꞌ tzioyaquëꞌ huez̃uno. Quie lenaꞌ uzulaoyaquëꞌ rchizayaquëꞌ barco daoꞌ lao nisa, dechanꞌ uz̃iꞌjëꞌ yëꞌ unajëꞌ: \p ―Nëtoꞌ ichizandoꞌ yaca guíba ziꞌi tacuenda cueꞌ barco dyëꞌëdi birudyiga be len. \p \v 31 Biz̃i udixogueꞌ Pablo capitán naꞌ lente yaca los demás soldados con cabëꞌ rue benꞌ rapa barco unëꞌ rëbinëꞌ lejëꞌ: \p ―Chi abz̃uno yaca benꞌ niga luꞌu barco, bira saqueꞌ ilale. Huatile luꞌu nisa ni. \p \v 32 Quie lenaꞌ uchugu yaca soldado riata ta nerio barco daoꞌ bguinun luꞌu nisa. \p \v 33 Naꞌra du bala unëyue Pablo lejëꞌ gaojëꞌ ledaoꞌ unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Azio tu chidaꞌ binegaoro, canezi gusiro. \v 34 Pues naꞌ rnaban gaoro ledaoꞌ tacuenda yeziꞌro fuerza tatula. Bidzebile, porque ganu leꞌe gati, ni tule bigacale ziꞌ. \p \v 35 Ude beyudyi una Pablo canaꞌ, bëxonëꞌ tu yëta xtila bëꞌlënëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ gudyinëꞌ Diuzi diuxcaleloꞌ. Naꞌra bz̃uz̃unëꞌn uzulaohuëꞌ raonëꞌn. \v 36 Caora naꞌ uzulao yugojëꞌ raorëyaquëꞌ uz̃elaꞌadyiꞌjëꞌ aodaoyaquëꞌ abelojëꞌ dyëꞌëdi. \v 37 Entre tu nëtoꞌ yuꞌu luꞌu barco, nacandoꞌ doscientos setenta y seis benꞌ udao yëta xtila. \v 38 Ude beyudyi udaojëꞌ abelojëꞌ, naꞌ uruꞌunjëꞌ mazera trigo luꞌu nisa ta yedzaꞌ barco. \s1 Barco ga yuꞌulëjëꞌ Pablo udyiaguiꞌn luꞌu nisa \p \v 39 Caora uyeniꞌ naꞌ, blëꞌë benꞌ rapa barco de que ruꞌa yu bidyi bedyinndoꞌ, denꞌ gabi bezaquejëꞌ ga parte. Pero caora blëꞌëyaquëꞌ reꞌ tu ca lagun ga naca puro yoz̃o, guꞌunjëꞌ udyigajëꞌ barco naꞌ. \v 40 Caora naꞌ uchugoyaquëꞌ riata nario guíba ziꞌi tacuenda naꞌ saꞌ barco tatula. Naꞌra begaꞌn guíba ziꞌi luꞌu nisa. Lëscanꞌ uxëdyijëꞌ du nario yaca yaga taꞌa ta rusaꞌyaquëꞌ barco. Lëscanꞌ pquioyaquëꞌ tu laꞌariꞌ z̃e sibi guicho barco naꞌ tacuenda udyiga be len idyinndoꞌ ruꞌa yu bidyi ga naca puro yoz̃o. \v 41 Pero biz̃i naꞌ ude barco ga reguꞌudiꞌ chopa benono naꞌ. Lëganꞌ naꞌ bëto barco luꞌu yoz̃o reꞌ luꞌu nisa. Naꞌ begaꞌn barco lagazi bëton luꞌu yoz̃o naꞌ. Bira uz̃aqueꞌ yerona. Como legazi bdyiga benono len, uzulao byoz̃o z̃bam barco. \v 42 Caora naꞌ guꞌun yaca soldado gutijëꞌ benꞌ preso tacuenda naꞌ bisaqueꞌ uz̃unoyaquëꞌ xubayaquëꞌ lao nisa. \v 43 Pero bibëꞌ capitán naꞌ lato gutijëꞌ benꞌ preso, porque bireꞌennëꞌ gutijëꞌ Pablo. Pues quie lenaꞌ bënëꞌ mandado con yaca benꞌ raca rz̃uba yao ta yerojëꞌ luꞌu barco idyinjëꞌ ruꞌa yu bidyi. \v 44 Lëscanꞌ guꞌunnëꞌ yero nu benꞌ biraca z̃uba yao, pero reꞌennëꞌ xubajëꞌ nu lao pedazo yaga quie barco tacuenda idyinrëjëꞌ ruꞌa yu bidyi. Canaꞌ uz̃acandoꞌ bëndoꞌ gan berondoꞌ luꞌu barco ulandoꞌ bedyinndoꞌ ruꞌa yu bidyi. \c 28 \s1 Cabëꞌ guca bdyin Pablo ga reꞌ tu isla lao Malta \p \v 1 Naꞌra bëꞌ ulandoꞌ bedyindoꞌ ruꞌa isla, bedzelendoꞌ yaca benꞌ nitaꞌ isla. Biz̃i naꞌ unayaquëꞌ nëtoꞌ de que isla naꞌ laona Malta. \v 2 Caora naꞌ beyëchiꞌlaꞌadyiꞌjëꞌ nëtoꞌ, ulëchijëꞌ tu guiꞌ z̃e bëjëꞌ invitar cueꞌndoꞌ ruꞌa guiꞌ tacuenda yedzeꞌendoꞌ, porque binecueza nisa yo naꞌ beyagandoꞌ. \v 3 Naꞌra yexiꞌ Pablo ledaoꞌ huaga bidyi ta udyianëꞌn lao guiꞌ. Caora zënëꞌ rudyianëꞌ huaga naꞌ, bero tu bëla snia luꞌu huaga. Bz̃unobaꞌ danꞌ rdzebibaꞌ gatibaꞌ luꞌu guiꞌ. Caora naꞌ udiꞌidyibaꞌ naꞌa Pablo udiꞌinrabaꞌn biguꞌumbaꞌ usambaꞌ nëꞌë. \v 4 Caora blëꞌë ja benꞌ nitaꞌ naꞌ cabëꞌ guca quie Pablo, naꞌra unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ laguedyiyaquëꞌ: \p ―Seguro naꞌ, benꞌ ni bëtiëꞌ benëꞌ, porque baꞌalaꞌcazi bigutinëꞌ luꞌu nisa ulanëꞌ, reꞌencazi Diuzi gatinëꞌ. \p \v 5 Pero psisi Pablo lëbaꞌ bguinobaꞌ luꞌu guiꞌ. Gabi guca quienëꞌ. \v 6 Pues yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ begaꞌnyaquëꞌ rbezajëꞌ tzuꞌu nëꞌë gui iguꞌunnëꞌ layu gatinëꞌ. Pero cati ude tiempo blëꞌëyaquëꞌ gabi guca quienëꞌ, naꞌra ptzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ najëꞌ naca Pablo tu diuzi. \p \v 7 Naꞌra ga bdyinndoꞌ nacan gaꞌalaꞌ ga de layu quie tu benꞌ lao Publio. Naquëꞌ benꞌ rnabëꞌ quie benꞌ nitaꞌ isla Malta. Bënëꞌ invitar nëtoꞌ sulëndoꞌ lëbëꞌ lidyinëꞌ. Lao tzona dza uzundoꞌ lidyinëꞌ con ta bdzioguendoꞌ bëꞌnëꞌn. \v 8 Naꞌ guca dza naꞌ de xuzi Publio lao belaga danꞌ raca z̃hueꞌnëꞌ. Uyuꞌunëꞌ tala, guquëꞌ pquiecoꞌ. Biz̃i uyo Pablo yeyubinëꞌ lëbëꞌ bdaꞌnëꞌ nëꞌë lëꞌënëꞌ beyacanëꞌ. \v 9 Biz̃i yaca benꞌ nitaꞌ isla naꞌ, benꞌ raca z̃hueꞌ, caora unezijëꞌ cabëꞌ guca quie xuzi Publio, naꞌra blaꞌjëꞌ ganꞌ nitaꞌndoꞌ beyue Pablo leyaquëꞌ. \v 10 Quie lenaꞌ legazi bedaohuejëꞌ uzulëndoꞌ lejëꞌ. Lëzi caora bdyin hora ta yezaꞌndoꞌ, bidayaquëꞌ dehuaꞌayaquëꞌ con ta rdzioguendoꞌ. \s1 Ca guca bdyin Pablo ciudad Roma \p \v 11 Bëꞌ baode tzona biuꞌ, bedzelendoꞌ tu barco ta uzaꞌ ciudad Alejandría. Bazio tzona biuꞌ begaꞌnnan isla Malta tu ude biuꞌ zaga. Guicho barco naꞌ daꞌ chopa ídolo. Tuna laona Cástor, naꞌ ituna laona Pólux. Caora naꞌ uyuꞌundoꞌ luꞌu barco naꞌ bezaꞌndoꞌ isla Malta \v 12 bdyinndoꞌ ciudad Siracusa ga begaꞌnndoꞌ tzona dza. \v 13 Naꞌ uyuꞌundoꞌ luꞌu barco tatula uzaꞌndoꞌ naꞌ bedendoꞌ ruꞌa yu bidyi hasta bdyinndoꞌ ciudad Regio. Beteyu dza tula, uzulao rda tu be bedunꞌ ta zaꞌ zacaꞌ sur. Quie lenaꞌ uzaꞌndoꞌ ziondoꞌ, pero chopa dzazi guca bdyinndoꞌ ciudad Puteoli. Naꞌra ciudad Puteoli berondoꞌ luꞌu barco. \v 14 Lëyedyi naꞌ bedilandoꞌ chopa tzona benꞌ nao xneza Jesús. Bëjëꞌ invitar nëtoꞌ ta yegaꞌnlëndoꞌ leyaquëꞌ tu xman. Ude beyudyi naꞌ, uzaꞌndoꞌ niꞌandoꞌ ziondoꞌ ciudad Roma. \v 15 Naꞌra ciudad Roma nitaꞌ ja bichiro benꞌ nao xneza Jesús. Caora beyaquëꞌ baziondoꞌ quiejëꞌ, bidayaquëꞌ delezayaquëꞌ nëtoꞌ tu neza. Balajëꞌ bidajëꞌ hasta ga laona Foro de Apio, ibalajëꞌ bidajëꞌ hasta ga laona Tres Tabernas. Cati blëꞌë Pablo bazëjëꞌ rbezajëꞌ idyinnëꞌ, lega bedaohuenëꞌ gudyinëꞌ Diuzi diuxcaleloꞌ. \v 16 Naꞌra caora bdyinndoꞌ ciudad Roma, psedyin capitán yaca benꞌ preso lao xanꞌ benꞌ rapa preso, pero bëꞌnëꞌ Pablo lato ga sunëꞌ aparte conlë tu soldado, benꞌ gapa lëbëꞌ. \s1 Pablo naꞌ bdzeꞌnëꞌ diꞌidzaꞌ lao benꞌ Israel, benꞌ nitaꞌ ciudad Roma \p \v 17 Baguca tzona dza, guz̃i Pablo yaca benꞌ rnabëꞌ quie benꞌ Israel nitaꞌ ciudad Roma. Naꞌra cati babedupajëꞌ unëꞌ gudyinëꞌ lejëꞌ: \p ―Bichaꞌ, reꞌendaꞌ iniaꞌ leꞌe bibi tamala biaꞌ contra laguedyiro benꞌ Israel. Lëscanꞌ cala psanlaꞌadyaꞌ costumbre quie xuzixtaꞌoro. Baꞌalaꞌcazi bibi tamala biaꞌ, bëyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ preso ciudad Jerusalén psedyinyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ lao benꞌ rnabëꞌ quie benꞌ romano. \v 18 Naꞌra ude beyudyi pquëpi yaca benꞌ rnabëꞌ nëꞌëdiꞌ, guꞌunyaquëꞌ yerogaꞌ libre, porque gabi dulaꞌ xquia quiaꞌ de hueyaquëꞌ mandado gatiaꞌ. \v 19 Pero como yaca benꞌ Israel biguꞌunjëꞌ yerogaꞌ libre, unabaꞌ gaca justicia quiaꞌ lao rey César. Pues cala reꞌendaꞌ gaohuaꞌ yaca benꞌ yedyi quiaꞌ xquia, pero tuz ca reꞌendaꞌ, reꞌendaꞌ gaca justicia. \v 20 Caora naꞌ baguz̃aꞌ leꞌe, porque reꞌendaꞌ deyubile nëꞌëdiꞌ ta hueꞌliaꞌ leꞌe diꞌidzaꞌ. Pues nun quie rbezaꞌ idyin dza useban Diuzi yugu benꞌ huati, laga ca rbezale leꞌe len yaca los demás benꞌ Israel, lenaꞌ pquioyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ con caden. ―Canaꞌ una Pablo gudyinëꞌ lejëꞌ. \p \v 21 Naꞌra unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ Pablo: \p ―Binelaꞌ guichi quie benꞌ nitaꞌ ciudad Jerusalén. Binenayaquëꞌ nëtoꞌ quie asunto quioꞌ. Lëscanꞌ nu bichiro benꞌ Israel, benꞌ uzaꞌ naꞌ blaꞌ niga, cala nayaquëꞌ nacoꞌ benꞌ mala. \v 22 Naꞌra reꞌenndoꞌ cuinzoꞌ yëboꞌ nëtoꞌ con cabëꞌ naca pensari quioꞌ, porque duz̃e parte rnayaquëꞌ contra pensari netzaꞌ quioꞌ. ―Canaꞌ unayaquëꞌ gudyijëꞌ Pablo. \p \v 23 Canaꞌ guca bzujëꞌ tu dza naꞌ bdyin ja benꞌ zë z̃an yuꞌu ganꞌ zu Pablo naꞌ. Caora bdyin ja benëꞌ naꞌ, uzulaonëꞌ rguixogueꞌnëꞌ leyaquëꞌ con cabëꞌ naca Diuzi benꞌ rnabëꞌra lao yugulute. Canaꞌ zila hasta zadzëꞌ udixogueꞌnëꞌ lejëꞌ con cabëꞌ rna diꞌidzaꞌ bzu Moisés len yaca los demás benꞌ profeta lëꞌë guichi tacuenda inaojëꞌ xneza Jesús. \v 24 Biz̃i naꞌ ca diꞌidzaꞌ gudyi Pablo leyaquëꞌ, balajëꞌ bzënagajëꞌ gulejëꞌ, pero ibalajëꞌ bigulecazijëꞌ con cabëꞌ unëꞌ gudyinëꞌ lëjëꞌ. \v 25 Naꞌra como binagaꞌnyaquëꞌ de acuerdo entre lejëꞌ, uzulaojëꞌ redzatzayaquëꞌ. Naꞌra una Pablo gudyinëꞌ leyaquëꞌ: \p ―Biz̃i bigalaꞌadyiꞌle diꞌidzaꞌ li unë Bichi Be quie Diuzi dza naꞌte caora useꞌelëꞌ xuzixtaꞌoro Isaías rëbinëꞌ lëbëꞌ cani: \q1 \v 26 Uyo yeguëdyi benꞌ Israel con cabëꞌ una Diuzi porque unëꞌ de que: \q1 Baꞌalaꞌcazi iseꞌelaꞌ nu benꞌ quixogueꞌ leyaquëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ, bihue quieyaquëꞌn. \q1 Baꞌalaꞌcazi ilëꞌëyaquëꞌ dyëꞌëdi cabëꞌ naca xnezaꞌ, bitzuꞌuyaquëꞌ pensari inaoyaquëꞌn. \q1 \v 27 Benꞌ zidi gula nacajëꞌ. \q1 Bireꞌenjëꞌ yeyaquëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ. \q1 Bireꞌenjëꞌ inezijëꞌ cabëꞌ naca xnezaꞌ. \q1 Bireꞌenjëꞌ utzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ tzuꞌujëꞌ pensari quiaꞌ ta bira inao dulaꞌ xquia quieyaquëꞌ leyaquëꞌ. \m Canaꞌ una Bichi Be quie Diuzi dza naꞌte. \p \v 28 Naꞌra nernë Pablo rëbinëꞌ lëjëꞌ: \p ―Ulezëcara nagale dyëꞌëdi, porque ni rniaꞌ leꞌe de que abdyin dza iseꞌelaꞌ Diuzi benꞌ quixogueꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzëꞌ de entre benꞌ binaca benꞌ Israel tacuenda ute uselanëꞌ leyaquëꞌ idyinyaquëꞌ guibá ga zu Diuzi. Lejëꞌ sí, reꞌencazijëꞌ yeyaquëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. ―Canaꞌ una Pablo gudyinëꞌ lejëꞌ. \p \v 29 Naꞌra danꞌ unanëꞌ canaꞌ, legazi uzulaoyaquëꞌ ruejëꞌ huenë de entre leyaquëꞌ bedzatzajëꞌ zeyojëꞌ. \p \v 30 Biz̃i Pablo naꞌ uzunëꞌ ichopa iza ciudad Roma rguiz̃onëꞌ quie yuꞌu ga zunëꞌ lao xaꞌnnan. Redaohuenëꞌ nutezi benꞌ rio rayubi lëbëꞌ. \v 31 Bëꞌyaquëꞌ lato rguixogueꞌnëꞌ benëꞌ naca Diuzi benꞌ rnabëꞌ lao yugolute. Lëscanꞌ bëꞌyaquëꞌ lato rguixogueꞌnëꞌ benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Señor quiero Jesucristo. Nunu bë lëbëꞌ zëdi. \p Pues canaꞌ uz̃aca Pablo dza naꞌte. Amén.