\id MRK \h San Marcos \toc1 Diidx Xcuent Jesucrist Nani Bacuaa San Marcw \toc2 San Marcos \toc3 Mr. \mt1 Diidx Xcuent Jesucrist Nani Bacuaa San Marcw \c 1 \s1 Baluii Juan ni rutiobnis \r (Mt. 3:1‑12; Lc. 3:1‑9, 15‑17; Jn. 1:19‑28) \p \v 1 Scree gusloj diidx xcuent Jesucrist, Xi'n Dios. \v 2 Si'cni bacuaa toIsaías, ni gunii xtidx Dios, che räjp Dios: \q1 Bahuii gan, guxhaḻä ni chanä xtidxä, \q1 ganidni chääni lojlu te guzucheeni xnezyujlu. \q1 \v 3 Riejn xse' ni rbedxa' nez loj reyubijdz: \q1 “Coḻyunsa'c xnezyuj Dad, \q1 coḻslii rexnezyulajzni.” \m \v 4 Biricaj Juan ni rutiobnis nez loj reyubijdzga. Räpgajcni nanabpac gusiechlajzreni, tiobnisgajcreni, te jia xtojḻreni. \v 5 Riädcuadiajg xhidajl reni rbäjz Judea, näjza reni rbäjz guedx Jerusalén. Dxejcti cheni ruxhobdojḻreni lo Dios, rustiobnis Juanreni neṉ gueu Jordán. \p \v 6 Xhajb Juan nacchee con guichlajd cameii, xsindoorni nacchee con guijd, niluxh gudajwni guxha't näjza dzunbäserguijxh. \v 7 Caguluiini rebejṉ, räpgajcni: \p ―Detzä siääd tej nani sajcru loä, nani nicla di nungäjḻ surloä, cuää́ xcura'chni. \v 8 Narä abatiobnisä la'tu con nis, biädla laani guxhaḻni Sprit Dxan xten Dios te cuääzni neṉ lastootu. Si'c gustiobnis nani jiääd detzä la'tu. \s1 Batiobnis Juan Jesús \r (Mt. 3:13‑17; Lc. 3:21‑22) \p \v 9 Dxejc, neṉ redxejga, birii Jesús guedx Nasare't ni yu' Galilee. Dxejcru batiobnis Juan Jesús neṉ gueu Jordán. \v 10 Che birii Jesús neṉ nis, bahuiini bixal guibaa. siädyäjt Sprit Dxan xten Dios yejcni si'c te palom. \v 11 Dxejcti guibaali biejn xse' te ni räjp: \p ―Luj najclu xi'nä ni sanälazä; rbanälazduxhälu. \s1 Bateed beṉdxab prueb Jesús \r (Mt. 4:1‑11; Lc. 4:1‑13) \p \v 12 Sas baxhaḻ Sprit Dxan xten Dios Jesús lo reyubijdz. \v 13 Dxejc guyu' Jesús ro'c tiuu dxej, guyu'ni cadro yu' reman. Sas gudiil beṉdxab nani rnibee, nani laa Satanás, xho niujnni te nusoob Jesús xtiidxni. Dxejcru biääd reangl xten Dios, biädhuiirenini. \s1 Gusloj Jesús xtzuunni \r (Mt. 4:12‑17; Lc. 4:14‑15) \p \v 14 Basäḻreni Juan neṉ latzguiib. Dxejcti huij Jesús nez Galilee, huiluiini xtidx Dios. \v 15 Dxejc räjp Jesús: \p ―Abidzujṉ dxej, luxh yäḻrnibee xten Dios abidzujṉ gajxh. Coḻsiejch lajztu, coḻchalilajz xtidx Dios. \s1 Gurejdx Jesús tajp bejṉ ni rniaaz bäjl \r (Mt. 4:18‑22; Lc. 5:1‑11) \p \v 16 Sasajti Jesús nez ro' nis xten Galilee, che bahuiini lo Simón näjza loj Andrés bejtz Simón. Cazäḻreni xquijxhreni lo nis, sa'csi rniaazreni bäjl. \v 17 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Coḻtanajl narä, te gunä cueedxtu bejṉ lacuaa ni guiniaaztu bäjl. \p \v 18 Lagajc dxejc basa'nreni rexquijxhreni, sanätirenini. \p \v 19 Dxejc gusaj Jesús sche'n, sas bahuiini loj Jacoob näj Juan, rexi'n Zebedeo. Cayunsa'creni xquijxhreni neṉ xcanuureni. \v 20 Guredxgajcni guiro'preni, dxejcti laareni basa'nreni xtadreni Zebedeo neṉ canuu, näjza rexmosni, sanätireni Jesús. \s1 Te bejṉ nani guyu' beṉdxab neṉ lastooni \r (Lc. 4:31‑37) \p \v 21 Bidzujṉtireni guedx Capernaum. Dxejcru sabd, dxej ni rusilajz rexpeṉ Israel, biu' Jesús neṉ guidobäz xten rexpeṉ Israel. Dxejcti baluii Jesús rebejṉ ni tre' ro'c. \v 22 Bidxelojni rebejṉ xtiidxni, sa'csi caguluiinireni si'cpac te ni rnibee, xhet si'cdi remastr xten leiidi. \v 23 Neṉ xquidobäzreni yu' te bejṉ yu' te beṉdxab neṉ lastooni. Beṉdxabga guredxa', räjpni: \p \v 24 ―Jesús, ni siääd Nazare't, ¿xhicuent riu'lu loonu? ¿La siädgunitlojlu nuunu? Narä numbeälu, luxh nanä luj najclu beṉdxan ni siääd lo Dios. \p \v 25 Dxejcti gudidxa' Jesús lo beṉdxabga, räjpni lojni: \p ―Basäuu ro'lu, birii neṉ lastoo niguiire. \p \v 26 Sas beṉdxabga batienguij niguiiga, luxh cabedxa'ni biriini neṉ lastoo niguiiga. \v 27 Bidxejbti guiraareni, canabdiidx loj sa'reni: \p ―¿Xhi dee? ¿Xhi dzuun nacoobre ruluiini? Niguiire rnibeeni näj rebeṉdxab, luxh ruzoobreni xtiidxni. \p \v 28 Di niaclaa gucbee rebejṉ guideb nez Galilee xhi rujn Jesús. \s1 Basiajc Jesús xnan suegr Pedr \r (Mt. 8:14‑15; Lc. 4:38‑39) \p \v 29 Che biriireni xquiidobäz rexpejṉ Israel, huinä Jesús Jacoob näj Juan rolijz Simón näjza Andrés. \v 30 Luxh xnan suegr Simón naga', yu'ni xliaa. Dxejc räjpreni lo Jesús: \p ―Cayacxhuuni. \p \v 31 Dxejcti gubig Jesús lojni, gunaazni ṉaani, guläsnini; lagajc dxejc biriini xliaa. Dxejc gusloj cayunireni. \s1 Xhidajl beṉracxhuu basiajc Jesús che huääz gubijdx \r (Mt. 8:16‑17; Lc. 4:40‑41) \p \v 32 Che huääz gubijdx, luxh abiu' guxhijṉ, biädnäreni guiraa rebeṉracxhuu loj Jesús, näjza renani yu' beṉdxab neṉ lastooni. \v 33 Luxh guideb guejdxga bidojp ro' yu'ga. \v 34 Basiajc Jesús xhidajl renani rajc garen-garen yäḻguijdx. Niluxh gulääzani xhidajl beṉdxab, niluxh dini nusaan ninii rebeṉdxabga, sa'csi najnreni chu najcni. \s1 Baluii Jesús nez Galilee \r (Lc. 4:42‑44) \p \v 35 Che bara yääl, cäjyru bistie Jesús, biriini sääni te laad cadro ruti bejṉ. Ro'c cabejdx-canabni loj Dios. \v 36 Dxejcti Simón näj resa'ni huitiilreni Jesús. \v 37 Che bidxälrenini, räjpreni lojni: \p ―Guiraa rebejṉ caguiillu. \p \v 38 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Coḻcho' reguejdx ni yu' gajxh, te gusuleä xtidx Dios ro'c. Par ni'cpac biäḻä. \p \v 39 Dxejcru cuansaj Jesús guideb nez Galilee, caguluiini xtidx Dios neṉ reguidobäz xten rexpejṉ Israel. Gunibeezani birii rebeṉdxab neṉ lastoo xhidajl rebejṉ. \s1 Basiajc Jesús te bejṉ ni raḻ tiejxhni \r (Mt. 8:1‑4; Lc. 5:12‑16) \p \v 40 Gubig te beṉracxhuu ni raḻ tiejxhni loj Jesús, bazuxhijbni. Dxejcti räjpni lojni: \p ―Narä nanä sajc gusiajclu narä palga rlajzlu. \p \v 41 Balaslajz Jesús beṉracxhuuga, gunaazni ṉaani, räpgajcni: \p ―Rlazä jiajclu. Biajc ṉaj. \p \v 42 Cheni guniini scree, biacgajc beṉracxhuuga. \v 43 Dxejcti gulunejz Jesús bejṉga. Per räpxgaani lojni: \p \v 44 ―Ahuiire, rutlojdi guiniilu dee. Huiluii tiejxhlu lo bixhojz. Badedgajc lo Dios nani räjp toMoisés gudeed bejṉ lo Dios si'c te seen, te gacbee rebejṉ abiajclu. \p \v 45 Dxejc sää bejṉga. Sas gusloj cayujyni diidx lo rebejṉ xcuent guiraa nani gujcni. Ni'cni diru niajcdi niu' Jesús nicla tej guejdx. Cansajni te laad cadro ruti bejṉ. Niluxh guiranejz ṟii rebejṉ, siädhuiireni Jesús. \c 2 \s1 Basiajc Jesús te bejṉ ni di guniib \r (Mt. 9:1‑8; Lc. 5:17‑26) \p \v 1 Che agudejd balti dxej, biusac Jesús neṉ guedx Capernaum. Dxejcti biejn diajg rebejṉ arbäjzni. \v 2 Bidopgajc xhidalduxh bejṉ. Gudxaj neṉ yu'. Nicla rolä' di niajḻ nisiujreni. Dxejcti caguluii Jesús xtidx Dios lo rebejṉ. \v 3 Dxejcti bidzujṉ tajp bejṉ, nuureni te bejṉ ni digacti guiniib; siädnärenini lo Jesús. \v 4 Luxh di niajcdi nidzujṉreni cadro suga' Jesús, sa'csi yu' xhidajl bejṉ ro'c. Ni'c baxhalreni yejc yu' nejz cadro sujni. Dxejcru cadro baxhalreni basiäjtreni da' ni naga' beṉracxhuuga lojni. \v 5 Che bahuii Jesús rililajzreni, dxejc räjpni loj beṉrachxhuuga: \p ―Xi'nä, agubicaj rextojḻlu. \p \v 6 Sas gaii bejṉ ni ruluii leii ni sobga' ro'c bejnreni xhigab neṉ lastooreni, naareni: \v 7 “¿Xhicuent rnii niguiire scree? Caniyajni Dios; rut rajcdi rudzucaj dojḻ. ¡Diostis rajc rudzucaj dojḻ!” \v 8 Dxejcti gucbegajc Jesús xhi xhigab cayujnreni. Dxejc räjpni lojreni: \p ―¿Xhicuent rujntu xhigab si'c neṉ lastootu? \v 9 ¿La guyasiru gäbni loj beṉracxhuure: “Agubicaj rextojḻlu”, o la gäbni: “Huistie, cua' xta'lu, gusaj”? \v 10 Baj ṉaj, te gantu rajc rudzucaj Xi'n Dios, nani gujc Niguii, dojḻ lo guedxliujre, caniä loj beṉracxhuure: \p \v 11 ―Lojlu rniä, ¡Huistie, cua' xta'lu, huij rolijzlu! \p \v 12 Lagajc dxejc huistie beṉracxhuuga, guläzni xta'ni, biriini ro'c nez loj guiraareni. Ni'cni bidxelo guiraareni. Dxejc gulä'preni xpala'n Dios, räjpreni: \p ―Gajdpacnu guihuii sa' dzuunre. \s1 Gurejdx Jesús Leví \r (Mt. 9:9‑13; Lc. 5:27‑32) \p \v 13 Dxejcru gubisac Jesús ro' nis xten Galilee, luxh che bidojp guiraa rebejṉ lojni, baluiini xtidx Dios lojreni. \v 14 Sasaj Jesús che bidxaagni Leví, xi'n Alfeo. Sobga'ni cadro rusquijxni rebejṉ. Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Gudanajl narä. \p Sas huisuni, sanajltini Jesús. \p \v 15 Dxejc sobga' Jesús cayajwni rolijz Leví. Luxh sobganäj Jesús xhidajl reni rusquijx, näjza rebeṉdojḻ ni di chasanäj leii, näjza rexpejṉpacni, lo mex. Xhidajlreni tre', luxh sanajlreni Jesús. \v 16 Dxejcru rebejṉ ni ruluii leii näj refarisee, che bahuiireni cayaunäjni renani rusquijx näjza rebeṉdojḻ, räjpreni loj rexpejṉpac Jesús: \p ―¿Xhicuent rbenäj xmastrtu reni rusquijx näj rebeṉdojḻ, luxh raunäjnireni, ränäjnireni? \p \v 17 Che biejn diajg Jesús xhi caniireni, räjpni lojreni: \p ―Renani nadip nadaan di guiquiin doctoor, per reni racxhuu rquiin doctoor. Dina niädtedxä rebeṉsa'c, biädtedxä rebeṉdojḻ, te gusiech lajzreni. \s1 Gunabdiidxreni loj Jesús xcuent yäḻrucua'n \r (Mt. 9:14‑17; Lc. 5:33‑39) \p \v 18 Cagucua'n rexpejṉ Juan näj rexpejṉ refarisee, renani najc rebeṉguidoo loj guedx Israel. Dxejc biääd gaii bejṉ loj Jesús, gunabdiidxreni lojni räjpreni: \p ―¿Xhicuent cagucua'n rexpejṉ Juan näj rexpejṉ refarisee luxh rexpejṉpaclu di gucua'n? \p \v 19 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―¿La rucua'n rebejṉ ni rdoṉ chää cadro ru' yäḻruchṉaa che meer suga' bi'n? Che meer suga' bi'n lojreni, direni gucua'n. \v 20 Per sidzujṉ dxej sibicaj bi'n lojreni, dxejc sii sucua'nreni. \p \v 21 ’Rut rucuaadi tla' ladcoob loj tla' ladyux, sa'csi ladcoob rxu'nni luxh rutiäjzni ladyuxga, dxejc xhiroobruni räjs. \v 22 Rutza rusäḻdi bin ni gajd guilaj neṉ guidyux ni abigaa. Sa'csi bin ni gajd guilajga sutiäjsni guijdga che guilajni, luxh sinijt binga näjza guijdga. Ni'cni nanab gusäḻni bincoob neṉ guidcoobza. \s1 Batojp rebejṉ ni rinajl Jesús triuu sabd \r (Mt. 12:1‑8; Lc. 6:1‑5) \p \v 23 Te sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, sasaj Jesús nez loj reyuya'n. Sas gusloj rexpejṉpacni caläädx doj lo triuu. \v 24 Dxejc räjp refarisee, renani najc beṉguidoo loj guedx Israel, loj Jesús: \p ―Arniä, ¿xhicuent rujn rexpejṉpaclu dzuun ni di guchaag gunni neṉ dxej ni rusilajznu, ä? \p \v 25 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―¿La gajdtu goḻ nani bejn toDavid te huält, laani näj resa'ni, ä? Che biäädx xhi gauureni, gulaanreni. \v 26 Biu' David neṉ xyu' Dios cheni guyu' toAbiatar loj Dios. Abiatar sajcru loj rebixhojz ni guyu' neṉ xquidoo rexpejṉ Israel. Dxejc gudajw toDavid reyätxtiil ni dzuub ro'c. Badeedzanini gudajw rebejṉ ni yunäjni. Luxh rebixhojztis rajc rajw yätxtiilga. \p \v 27 Räjpza Jesús lojreni: \p ―Dios bejn dxe sabd sa'csi najnni naquiinpac gusilajz bejṉ. Dini niujn sabd te gapda bejṉni. \v 28 Ni'cni narä, Xi'n Dios ni gujc Niguii, näjza sabd rnibeä. \c 3 \s1 Niguii ni nabijdz te ṉaani \r (Mt. 12:9‑14; Lc. 6:6‑11) \p \v 1 Biu' Jesús stehuält neṉ xquidobäz rexpejṉ Israel. Ro'c yu' te niguii nani nabijdz te ṉaani. \v 2 Niluxh ro'c cagula'tz rebejṉ Jesús don la susiajcni niguiiga sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, sa'csi rlajzreni cue'creni xquejni loj nani rnibee rexpeṉ Israel. \v 3 Dxejc räjp Jesús lo niguii nani nabijdz ṉaani: \p ―Huistie, guzuj galäiire. \p \v 4 Dxejcti gunabdidxgajcni loj gaii rebejṉga, räjpni: \p ―¿La laaca gunni dzunza'c, o la dzunguijdx, sabd, ä? ¿La susḻaani yäḻnabajṉ, o la sugu'tni? \p Luxh laareni biacdxireni. \v 5 Dxejc nadxe'ch bahuii Jesús lojreni, luxh guc-huin lajzni, sa'csi guc najd lajzreni. Dxejc räjp Jesús loj niguiiga: \p ―Baslii ṉaalu. \p Dxejcti basliini ṉaani. Biajctini. \v 6 Dxejcru biunejz refarisee. Guslogajcreni caguchaagreni diidx con reni nadxaag Herodes, te don xho ju'treni Jesús. \s1 Xhidajl bejṉ bire' ro' nis \p \v 7 Jesús näjza rexpejṉpacni sääreni ro' nis, luxh xhidajl beṉ Galilee birinajlni. \v 8 Che gojnreni redzunro ni rujn Jesús, xhidajlreni biääd. Yu'reni birii Judea, yu'reni birii guedx Jerusalén, yu'reni birii Idumea, yu'zareni birii nejz stelaad gueu Jordán, biriizareni nez guedx Tiro, näj nez guedx Sidón, biädhuiireni loj Jesús. \v 9 Ni'cni räjp Jesús loj rexpejṉpacni quiilreni te canuu, te na'c gutää rebeṉxhidaalgani. \v 10 Abasiajc Jesús xhidajl beṉracxhuu, ni'cni guiraasi beṉracxhuu caxa't lojni, te caṉrenini te jiajcreni. \v 11 Niluxh che rhuii rebeṉdxab lojni, ruzuxhijbreni lojni. Dxejcti rbedxa'reni räjpreni: \p ―Luj najclu Xi'n Dios. \p \v 12 Dxejcti Jesús gudidxa' lojreni te na'c niäjbreni chu najcni. \s1 Gule Jesús tzubitiop bejṉ loj reni rinajlni \r (Mt. 10:1‑4; Lc. 6:12‑16) \p \v 13 Birii Jesús sääni lo te dajne' cadro gurejdxni renani rlajzni cueni. Gubigtireni lojni. \v 14 Dxejcti guleni tzubitio'preni te sanäjreni laani, te guxhaḻnireni chaluiireni xtidx Dios; \v 15 te ga'preni yäḻrnibee te gusiajcreni beṉracxhuu, te cuääzareni rebeṉdxab. \v 16 Retzubitio'p bejṉ ni gule Jesús najc: Simón, ni gulälajzani Pedr. \v 17 Dxejcti Jacoob con Juan, rexi'n Zebedeo, gulälaj Jesús Boanerges. Con xtiidxnu sälojni bejṉ ni nasesya', si'c guzii. \v 18 Näj Andrés, Felipe, Bartolomé, Mateo, Tomás, Jacoob xi'n Alfeo, Tadeo, Simón, ni di guidxejb rnigajc, \v 19 näj Judas Iscariot, ni bato' Jesús loj reni rdxechlajz lojni. Sä'tireni rolijz te dade'. \s1 Yäḻrniyaj loj Sprit Dxan xte Dios \r (Mt. 12:22‑32; Lc. 11:14‑23; 12:10) \p \v 20 Dxejc bidopsac rebeṉxhidaalga; nicla niajc niaunäj Jesús rexpejṉpacni. \v 21 Che biejn diajg resa' Jesús dee, biädxhiirenini, sa'csi naareni, yejcni cayajc. \p \v 22 Rebejṉ ni ruluii leii ni birii guedx Jerusalén bidzujṉza lo Jesús, dxejc räjpreni: \p ―Beelzebú, nani rnibee rebeṉdxab, yu' neṉ lastoo niguiire. Niluxh nani rnibee rebeṉdxab rudeed yäḻrnibee lo Jesús te cuääni beṉdxab. \p \v 23 Dxejc gurejdx Jesús rebejṉga, bijyni te cuent ni ruluii lojreni, räjpni: \p ―¿Xho gurilaagw beṉdxab lagajc sabeṉdxabni? \v 24 Palga rebejṉ xten te yäḻrnibee la'reni, luxh tiḻnäj te cuaani ste cuaaga, di yäḻrnibeega chu xchej. \v 25 Palga te famiḻ rdiḻnäj lagajc sa'ni, di familga chu xchej. \v 26 Palga beṉdxab nani rnibee tiḻnäj lagajc laani, di xcäḻrnibeeni chu xchej, sa'csi ni'c gun luuxni. \p \v 27 ’Rut gacdi jiu' rolijz te niguidaan, cuanni xhixhtenni, palga dini gulibxgaani, si'ctis sajc cuanni xhixhtenni. \p \v 28 ’Rniliä́pac lojtu guiraa dojḻ näjza yäḻrniyaj xten rebejṉ sajc jia. \v 29 Nani guiniyaj Sprit Dxan xten Dios, digacdi guibicaj rextojḻni, anuutisni xtojḻni par tejpas. \p \v 30 Räjpni si'c sa'csi caniireni yu' beṉdxab neṉ lastooni. \s1 Xnan con rebetzhuin Jesús \r (Mt. 12:46‑50; Lc. 8:19‑21) \p \v 31 Dxejcru bidzujṉ xnan Jesús, näj rebetzhuinni. Direni niu', baxhaḻtisreni chu huitejdxni. \v 32 Rebejṉ ni sobga' gabi Jesús räjpreni lojni: \p ―Xnanlu näj rebejtzlu suga' ro lä', caguiilreni luj. \p \v 33 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―¿Chu reni'c najc xnanä näj rebetzä? \p \v 34 Bahuigajcni loj renani sobga' gabini, dxejc räjpni lojreni: \p ―Redee najc xnanä, rebetzä. \v 35 Chutis ni rujn ni rlajz Dios, ni'c najc betzä, bisianä, näjza xnanä. \c 4 \s1 Xcuent niguii ni sale'c binij \r (Mt. 13:1‑23; Lc. 8:4‑15) \p \v 1 Suga' Jesús ro' nis guslosac caguluiini xtidx Dios, luxh bidojp xhidajl bejṉ cadro suga'ni. Xhidalduxh najcreni, ni'cni biu' Jesús neṉ te canuu ni suga' ro' nisga. Dxejcti gurejni neṉga, biääd guiraa bejṉ bia'ntireni ro' nis. \v 2 Dxejc baluiinireni guiraloj, ganax cuent ni ruluii guniini. Che caguluiini, räjpni lojreni: \p \v 3 ―Gucuadiajgtu dee. Guyu' te niguii. Biriini sale'cni binij. \v 4 Che guslojni cabe'cni, yu' lajt biajb binijga cuä' nezyuj. Sas biääd reman xhaguibaa, gudajwreni binijga. \v 5 Stee lajt biajb binijga neṉ guij cadro xheti xhidal yuj. Binijga gulengajcni, sa'csi xheti xhidajl yuj ro'c. \v 6 Dxejc, sa'csi lo jiaa yu' xlobaani, che birii gubijdx, bigoḻni, gubijdztini. \v 7 Stee lajt biajb binijga neṉ yaguejch. Dxejcti biroob reyaguejchga, luxh bejnreni balaa loj binijga, ni'cni gujcni ganax biḻii. \v 8 Per stee lajtga biajb binij lo yusa'c. Gulejn reyäjlga, guroobreni, gucsa'creni. Yu'reni cuaj gaḻbitzuu xob, yu'reni cuaj gayojṉ xob, yu'zareni cuaj tegayuu xob. \p \v 9 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Chutis ni rlajz guisieed, sucuadiajgni. \p \v 10 Che asii xhidajl bejṉ, rebejṉ nani suga' gajxh cadro suganäj Jesús guitzubitio'p xpejṉpacni gunabdiidx lo Jesús xhi säloj cuentre. \v 11 Dxejc räjp Jesús: \p ―Dios abejn gacbeetu te gantu xho najc yäḻxhiga'tz xten xcäḻrnibee Dios nani najc xhiga'tz ṉajli. Niluxh lo ste'ca bejṉ con cuenttis rniä guiraa recosre, \v 12 te mase cahuiireni direni gumbee, te mase cayiejn diajgreni, direni gacbee. Scree gacni, te na'c gusiejch lajzreni, te na'c guibicaj xtojḻreni. \p \v 13 Räjpzani lojreni: \p ―¿La ditu gacbee cuentre? ¿Xhocha gacbeetu xhidajlru cuent? \v 14 Niguiire nani sale'c binij najc si'c te nani ruluii xtidx Dios. \v 15 Yu' bejṉ ni najc si'c binij ni biajb cuä' nezyuj: riejn diajgreni xtidx Dios nani ruluii bejṉ. Dxejc che jiejn diajgreni xtidx Dios, riääd Satanás rbägajcni xtidx Dios ni yu' neṉ lastooreni. \v 16 Yu'za rebejṉ ni najc si'c binij ni biajb neṉ reguij, renani che jiejn diajgreni xtidx Dios, rbaa lajzreni rca'reni diidxga. \v 17 Niluxh direni nisiudzu'tz, sa'csi guxii huilii lajzreni. Che rdejdreni trabajw o che rusacsí bejṉreni xcuent xtidx Dios, rusaanreni xtidx Dios. \v 18 Yu'zareni najc si'c binij ni biajb neṉ yaguejch, riejn diajgreni xtidx Dios, \v 19 dxejc che ru'rureni yärsia' xcuent recos guedxliujre, rsia' lajzreni ga'preni meel, rlajzreni ga'prureni guiraloj recos, dxejc riu' redee neṉ lastooreni, rusäuuni lo xtidx Dios, xlia'si biejn diajgreni xtidx Dios. \v 20 Yu'za bejṉ ni riejn diajgreni xtidx Dios, rlii lajzreni diidxga, xhet xlia'ti biejn diajgreni xtidx Dios. Najcreni si'c binij ni biajb loj yusa'c. Yu' rebejṉ ni najc si'c nani cuaj gaḻbitzuu xob lojni, yu'za rebejṉ ni najc si'c nani cuaj gayojṉ xob lojni, yu'za rebejṉ ni najc si'c nani cuaj tegayuu xob lojni. \s1 Xhet yuchetzu'tzdi ni di guidzujṉ dxej sisäbdiidx \r (Lc. 8:16‑18) \p \v 21 Räjpza Jesús lojreni: \p ―¿La riädnätu te bajl te suuni dejtz te alm, o neṉ te loon, ä? ¿La xhet nanabdi suuni jiaa te guzanijni, ä? \v 22 Xhet yuchetzu'tzdi ni di guidzujṉ dxej sisäbdiidx. Xhetiza xhicos naga'tztis. Naga'tzni ṉaj, niluxh sidzujṉ dxej sule'ni. \v 23 Pal yu' chu rlajz guisieed, sucuadiajgni. \p \v 24 Räjpza Jesús lojreni: \p ―Coḻyunxgaa xhigab rediidx ni riejn diajgtu. Nani rusäḻtu loj xhigabtu, ni'cza guniidx Dios xca'tu, luxh sisiojbru yejc ni xca'tu. \v 25 Renani rajp che'n yäḻnajn, lojreni sudeedru Dios yälnajn. Luxh renani xhetru rusäḻdi loj xhigabreni, sudzucaj Dios yäḻnajn nani rajpreni. \s1 Xcuent binij ni ṟoob \p \v 26 Guniiza Jesús lojreni: \p ―Yäḻrnibee xten Dios najc si'c rsiajc te niguii che rbe'cni binij lo yuj, \v 27 dxejc yääl riguesni, rdxee ristieni, dxejcti rliejn binijga, luxh di niguiiga gan xho ṟoobni. \v 28 Acanajn yujga rajc binij lojni. Galoo ṟii cuane'ga, sas ṟii doj lojni. Dxejcru rdxaj bejdze' neṉ dojga. \v 29 Dxejcti che aguyajl bedze'ga, ruxhaḻni chu ritiuugni, sa'csi abidzujṉ dxej ni guidojpni. \s1 Xcuent bedz muxhtas \r (Mt. 13:31‑32; Lc. 13:18‑19) \p \v 30 Räjpza Jesús: \p ―¿Xhini'c najc si'c najc xcäḻrnibee Dios? ¿Xhi te cuent guiniinu te guiluiinuni? \v 31 Si'c te bedz muxhtas ni rbej loyuj, si'c najcni. Bedz muxhtas najcni bedz bäze'ru loj guiralii bedze' ni yu' loj guedxliuj. \v 32 Dxejc che agurejni, ṟoobni, rajcni yagroru loj recuaan. Dxejcti ṟoob rexajcwni te rajc rujn reman xhaguibaa xpitiääzni neṉ xpaḻaani. \s1 Si'c baluii Jesús ganax con cuent \r (Mt. 13:34‑35) \p \v 33 Si'c ruluii Jesús rebejṉ xtidx Dios guniini xhidal cuent sa' redee, si'ctis ni rajc racbeereni. \v 34 Con recuent ni ruluiitis gunii Jesús lojreni. Niluxh lo rexpejṉpacni basule'ni guiraa recuentre. \s1 Rusiacdxi Jesús bej näj nisdoo \r (Mt. 8:23‑27; Lc. 8:22‑25) \p \v 35 Lagajc gudxejga räjpni loj rexpejṉpacni: \p ―Coḻcho', chonnu stelaad nis xten Galilee. \p \v 36 Basa'ntireni rebejṉ, sanätireni Jesús neṉ canuu cadro sobgajcni. Dxejcti sgaii canuu sanajlni. \v 37 Chela gubi' te beduxh, gusloj cayu' nis neṉ canuuga. Cadxaj canuuga nis. \v 38 Nagayejs Jesús dejtz canuuga, nagayejsni. Bacuäänreni Jesús, räpgajcreni lojni: \p ―Dad mastr, ¿la dilu jiu siääznu neṉ nis, ä? \p \v 39 Dxejc huistie Jesús, gudidxa'ni lo bejga, räjpzani lo nis: \p ―Guredxi. \p Guläzgajc bej, biacdxini. \v 40 Räjp Jesús loj rexpejṉpacni: \p ―¿Xhicuent cadxebduxhtu? ¿La ditu chalilajz xtidxä, ä? \p \v 41 Luxh laareni bidxelojreni, räjpreni loj sa'reni: \p ―¿Chucha dee ni rnibee bej con nis, luxh ruzoobreni xtiidxni? \c 5 \s1 Nigui Gadara ni yu' beṉdxab neṉ lastooni \r (Mt. 8:28‑34; Lc. 8:26‑39) \p \v 1 Bidzujṉtireni stelaad ro' nisga, lo yuj xten Gadara. \v 2 Si'ctis ni birii Jesús neṉ canuu, biädgajc te niguii lojni ni birii neṉ rebiliää cadro rga'tz beṉgut. Yu' beṉdxab neṉ lastoo niguiiga. \v 3 Rbäjzni neṉ rebiliääga luxh rut rajcdi rucuaduuni, nicla con cadeṉguiib. \v 4 Xhidajl huält agacbacuaduureni ni', ṉaa niguiiga con cadeṉguiib, luxh litis batiuugni recadeṉguiibga, rut rajcdi rusiacdxini. \v 5 Si'ctis canzajni, dxej, yääl. Rbedxa'ni neṉ redajn, neṉ rebiliää, luxh cagutiuugni tiejxhni con reguij. \v 6 Che bahuiini loj Jesús zijtru, baxuṉni huichaglojni Jesús, bazuxhijbni lojni. \v 7 Dxejcti rbedxaduxhni, räjpni: \p ―¿Xhicuent siäädlu loä, Jesús, Xi'n Dios ni yu' jiaro? Rniabä lojlu nez loj Dios na'c gusacsílu narä. \p \v 8 Sa'csi agac cayäjb Jesús lojni: \p ―Luj, beṉdxab, birii neṉ lastoo niguiiga. \p \v 9 Dxejcti gunabdiidx Jesús räjpni: \p ―¿Chu laalu? \p Dxejc räjpni: \p ―Narä laä Legión, nani säloj xhidalro, sa'csi xhidajl najcnu. \p \v 10 Sanuutis canabni lo Jesús na'c guxhaḻni rebeṉdxabga ste'ca guejdx. \v 11 Ro'c tre' xhidalduxh cuch cuä' dane'ga, cayajwreni. \v 12 Dxejc gunab rebeṉdxabga loj Jesús, räjpreni: \p ―Baxhaḻ nuure loj recuchre te jiu'nu neṉ lastooreni. \p \v 13 Dxejcti basaan Jesúsreni. Biriiti rebeṉdxabga neṉ niguiiga, dxejc biu'reni neṉ lastoo recuchga. Yu' si'cti tiop miḻ cuch ro'c. Baxuṉ recuchga, dxejc biroḻreni ro' guilaj, bitejbreni neṉ nis, gujttireni neṉ nisga. \p \v 14 Renani cayajp recuchga baxuṉreni, huiyeiireni diidxga neṉ guejdx, näjza loniaa. Dxejc biääd bejṉ biädhuii nani gujc ro'c. \v 15 Che bidzujṉreni cadro suga' Jesús, bahuiireni loj niguii nani guyu' rebeṉdxabga neṉ lastooni. Sobga'ni ro'c, najcwni xhajbni luxh nasa'c yejcni. Niguiire najc nani guyu' beṉdxab ni laa Legión neṉ lastooni. Bidxejbti rebejṉ nani bahuii lojni. \v 16 Dxejcru rebejṉ ni bahuii xhi gujc ro', huiyeiireni diidx xho guzajc niguiire nani guyu' beṉdxab neṉni galoo, näjza nani guzajc recuch. \v 17 Dxejc gusloj canabreni loj Jesús jiunejzni. \p \v 18 Che biu' Jesús neṉ canuu, niguii nani guyu' beṉdxab neṉ lastooni gunabni loj Jesús, räjpni: \p ―Huinä narä. \p \v 19 Per di Jesús nusaan nijni. Räjp Jesús lojni: \p ―Huij rolijzlu, lo resa'lu. Huiyeii diidx lojreni xho bennäj Dadlu, näjza xho balaslajzni luj. \p \v 20 Sä'ti niguiiga, gusloj cayujyni diidx neṉ reguejdx xten Decápolis xho bennäj Jesúsni. Guiraa rebejṉ bidxeloj. \s1 Xindxa'p Jairo näjza gunaa ni bahuaḻ xhajb Jesús \r (Mt. 9:18‑26; Lc. 8:40‑56) \p \v 21 Che bidzuṉsac Jesús stelaad ro' nisga neṉ canuu, bidzujṉ xhidalduxh bejṉ cadro suga'ni. Bia'nti Jesús ro' nisga. \v 22 Dxejcru biääd te niguii nani laa Jairo, ni rnibee neṉ xquidobäz rexpeṉ Israel. Che bahuiini loj Jesús, bazuxhijbni lojni. \v 23 Canabpacni lojni, räjpni: \p ―Xindxapä'ä acayejt. Gudaa, guzujlu ṉaalu yejcni, te jiajcni, te guibajṉni. \p \v 24 Sanäti Jesús bejṉga. Xhidajl bejṉ sanajlni, luxh cagutäärenini. \v 25 Loj rebeṉxhidaalga yu' te gunaa ni agujc tzubitio'p ijz racxhuuni yäḻguidxbäii. \v 26 Agudedduxhni trabajw, abahuii xhidajl doctoorni. Xlia'si abanijtni guiraa nani rajpni, luxh xhet racnäjdini, alga rxuuruni. \v 27 Sa'csi biejn diajgni xhini'c canii rebejṉ xcuent Jesús, gubig gunaaga nez dejtz Jesús, guideb neṉ rebejṉ, bahuaḻni xhajb Jesús. \v 28 Cayujnni xhigab, naani: “Palga narä faḻä xhajbtisni, siacä.” \v 29 Lagajc dxejc guläjz caxe' xtiejnni, gucbeeza tiejxhni abirii xcäḻracxhuuni. \v 30 Gucbegajc Jesús yu' chu abasiajcni. Gubiregajcni neṉ rebeṉxhidaalga, räjpni: \p ―¿Chuni'c bahuaḻ xhabä? \p \v 31 Dxejcru räjp rexpejṉpacni lojni: \p ―Rhuiilu beṉxhidaal cagutäälu, luxh naalu: “¿Chuni'c bahuaḻ xhabä?” \p \v 32 Sas cahuii Jesús nez ree, nez rec, te fiini loj nani bahuaḻni. \v 33 Dxejc bidxejb gunaare, racsejsni, sa'csi gucbeeni xhini'c gujcni. Dxejc biäädni, bazuxhijbni loj Jesús, räbliini loj Jesús guira'ti ni bejnni. \v 34 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Xindxa'pä, abiajclu sa'csi huililajzlu. Gulecdxi lajzlu, huij rolijzlu, abiajc xcäḻracxhuulu. \p \v 35 Canisijc Jesús si'c che bidzujṉ renani birii rolijz dade' ni rnibee neṉ xquidobäz rexpejṉ Israel. Räjpreni: \p ―Agujt xindxape'lu. ¿Xhicuent rusieedrulu Dad mastr? \p \v 36 Dxejc che biejn diajg Jesús nani caniireni, räjpni lo dade'ga: \p ―Na'c guidxejblu. Bililajztis. \p \v 37 Luxh dini nusaanru nij chu ninäni, Pedrtis näj Jacoob näjza Juan bejtzni. \v 38 Che bidzujṉni rolijz dade'ga, bahuii Jesús biejy ni cayujn rebejṉ ni rbedxa' roon. \v 39 Biu'tini räjpni: \p ―¿Xhicuent rujntu si'c? Gajd dxape're guet. Nagayejssini. \p \v 40 Alga baxhiznäjrenini. Dxejc gunibee Jesús birii guiraa rebejṉga. Dxejcti huinäni xcuzajn dxape'ga con renani sanäni. Biu'reni cadro naga' dxape're. \v 41 Gunaazni ṉaa dxape'ga, dxejc räjpni: \p ―Talita cumi ―nani säloj con xtiidxnu: Dxape', lojlu rniä, huistie. \p \v 42 Dxejcti huistiegajc dxape'. Tzubitio'p ijz yu' dxape'ga. Bidxeloduxh rebejṉ ni bahuii guläs Jesús dxape'ga. \v 43 Dxejc balijdx Jesús reni te rut lojdi chaye'tzreni xhini'c gujc. Gunibegajcni gudeedreni xhi gauu dxape'ga. \c 6 \s1 Che guyu' Jesús Nazare't \r (Mt. 13:53‑58; Lc. 4:16‑30) \p \v 1 Dxejcru birii Jesús ro'c, huijni lajdxni, sanäzani rexpejṉpacni. \v 2 Che bidzujṉ sabd, dxej nani rusilajz rexpejṉ Israel, gusloj caguluiini neṉ xquidobäz rexpejṉ Israel. Bidxeloj xhidajl bejṉ nani biejn diajg rextiidxni, räjpreni: \p ―¿Caro bisieed niguiire guiraa recosre? ¿Xhi yäḻnajnre cua'ni ni'c rajc rujnni rextzunduxh Dios con ṉaani? \v 3 ¿La xhet laadi carpinteer, xi'n Marii, bejtz Jacoob, näj José, näj Judas, näjza Simón dee, ä? ¿La xhet reedi rbäjz rebisianhuinni? \p Luxh bidxechlajzreni lojni. \v 4 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Catis rinälajzreni te ni rnii xtidx Dios. Lajdxtisni, lagajc loj resa'ni, rolijztisni, ro'c rut rinälajzdini. \p \v 5 Luxh di niajcdi niujn Jesús xhidajl milaagwr ro'c. Tiopchoṉtis beṉracxhuu basiajcni, bazujni ṉaani yejcreni. \v 6 Bidxelo Jesús sa'csi di lajzreni nilii. Caguluiitini neṉ guiraa reguejdxe' ni ria'n gajxh nejzga. \s1 Baxhaḻ Jesús tzubitio'p bejṉ ni rinajlni chaluiireni xtidx Dios \r (Mt. 10:5‑15; Lc. 9:1‑6) \p \v 7 Dxejcru gurejdxni guitzubitio'p xpejṉpacni. Gusloj caguxhaḻni tiopgajreni; badeedzani yäḻrnibee lojreni te guinibeereni loj rebeṉdxab. \v 8 Gunibeeni xhet chanädireni lo nejz, ganaxhtis te yajg te sanäjreni. Di nungäjḻ chanäreni nicla bisiuud, nicla yätxtiil, niclaza meel neṉ dobdäjl. \v 9 Nungäjḻza xcaj gura'ch ni'reni, nägajc ga'preni tejtis gamangw, xhet tio'pdini. \v 10 Dxejcti räjpni lojreni: \p ―Cadrotis jiu'tu neṉ te guejdx, coḻjia'n neṉ tejtis yu' guiraa redxej ni chutu guejdxga. \v 11 Palga yu' te guejdx cadro direni gusaan jiu'tu luxh di rlajzreni cuadiajgreni diidx ni sanätu, coḻṟii guejdxga, coḻcuijb guxhuj ni'tu si'c te seen te gacbeereni xhet laadi bejnreni. Rniliä́pac lojtu, guxiiru trabajw ted rebeṉ Sodoma näj rebeṉ Gomorra quela rebejṉ ni yu' guejdx cadro direni gusaan jiu'tu. \p \v 12 Dxejc biriireni, sääreni. Cayäbgajcreni nanabpac gusiejch lajz rebejṉ. \v 13 Gulääzareni xhidajl beṉdxab dxejcti gudääbreni se't yejc xhidajl beṉracxhuu, luxh biajcreni. \s1 Xcäḻgujt Juan ni rutiobnis \r (Mt. 14:1‑12; Lc. 9:7‑9) \p \v 14 Herodes najc nani rnibee dxejc. Biejn diajgni xpala'n Jesús, sa'csi guiralii rebejṉ calä'p xpala'nni. Dxejc räjp Herodes: \p ―Juan nani rutiobnis ahuäjs loj rebeṉgut, ni'c rajc rujnni remilagwre. \p \v 15 Sgaii bejṉ räjp: \p ―Laa Elías ni gunii xtidx Diosni. \p Sgaiireni räjp: \p ―Laa te bejṉ ni rnii xtidx Dios, o sa' te rebejṉ ni gunii xtidx Dios agujc xchero. \p \v 16 Che biejn diajg Herodes si'c, räjpni: \p ―Laa Juan dee, nani gunibeä biru' yejcni, luxh ṉaj agubaṉsacni loj rebeṉgut. \p \v 17 Sa'csi lagajc Herodes gunibee biga' Juan, dxejc bacuaduurenini con cadeṉguiib neṉ latzguiib, xcäḻnasa'c Herodías. Herodías gujc chääl Lib, bejtz Herodes, dxejc cua' Herodes gunaaga si'c chäälni. \v 18 Räjp Juan loj Herodes: \p ―Xhet laadi rbäznäjlu chääl bejtzlu. \p \v 19 Ni'cni rdxechlajz Herodías loj Juan, luxh rlajzni ju'tnini, luxh di niajcdini \v 20 sa'csi rdxejb Herodes Juan, sa'csi najnni beṉsa'c, beṉdxan najc Juan, ni'cni dini nusaan niujn Herodías latsiajni. Mase dini gacbesa'c ni rnii Juan, rucuadiagsa'cni xtiidxni. \v 21 Niluxh guyu' xmood Herodías. Che gojḻ laj Herodes, bayaanni rexpejṉni ni rnibee, näjza rebejṉ nani sajc nez región Galilee. \v 22 Dxejcti biu' xindxa'p Herodías cadro cayajwreni, baya'ni nez lojreni. Bidxaglazduxh Herodes näjza rexpioozni baya' gunaaga, xindxa'p Herodías. Dxejc räjp Herodes lo gunaaga: \p ―Gunab ni rlajztislu loä, narä sunidxäni. \p \v 23 Dxejcru räplii Herodes lojni: \p ―Sunidxä xhitis ni guiniablu. Mase gala' yuj ni rnibeä. \p \v 24 Biriitini neṉ yu', huiye'tzni loj xnanni, räjpni: \p ―¿Xhini'c guiniabä lojni? \p Dxejc räjp xnanni lojni: \p ―Gunab yejc Juan ni rutiobnis lojni. \p \v 25 Huigajcni loj ṟeii, sas gunabni lojni, räjpni: \p ―Rlazä gunidxgajclu loä yejc Juan ni rutiobnis. Neṉ te pla't baniidx yejcni. \p \v 26 Dxejcti guc-huinduxh lajz Herodes, sa'csi abadeedni xtiidxni lojni, luxh sa'csi abiejn diajg renani sobganäjni lo xmexni, ni'c dipac rlajzni nudxojnni nani gunab gunaaga lojni. \v 27 Baxhaḻgajc ṟeii te soldaad ni rcanäj ro'c, baxhaḻnini, te chaxiini yejc Juan. \v 28 Ni'c huij, dxejcti bagu'tni Juan neṉ latzguiib, biädnätini yejc Juan neṉ te pla't. Badeedtinini loj gunaaga. Dxejcti gunaaga badeednini loj xnanni. \p \v 29 Che biejn diajg rexpejṉpac Juan si'c, biädläsreni togoolga. Dxejcti bacua'tzrenini neṉ te baa. \s1 Bayaan Jesús gaii mil bejṉ \r (Mt. 14:13‑21; Lc. 9:10‑17; Jn. 6:1‑14) \p \v 30 Che gubi' renani baxhaḻ Jesús, bijreni diidx guiraa ni bejnreni näjza ni baluiireni. \v 31 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Coḻtaa, xtebnu choṉnu cadro rut rbäjzdi, guisilaaznu tudxe'n. \p Räjp Jesús si'c sa'csi yu' xhidajl bejṉ ni sää, ni siääd, nicla gaḻ gauureni. \v 32 Dxejcti sääreni neṉ te canuu cadro rut rbäjzdi. \v 33 Bahuii xhidajl bejṉ sääreni, biembeereni Jesús. Dxejc xhidajlreni huini' ro'c, xhidajl guejdx biriireni, ganidreni bidzujṉreni loj Jesús näjza rexpejṉpacni, dxejcti bidojpreni lojni. \v 34 Birii Jesús neṉ canuu, bahuiini loj beṉxhidaalga. Dxejc balazlajznireni, sa'csi najcreni si'c rexiil ni ruti baxtoor xtenreni. Dxejc gusloj caguluiinireni guiraloj. \v 35 Che gojḻ gudxej, gubig rexpejṉpacni lojni, räjpreni: \p ―Rut rbäjzdi ree, luxh agudxej ṉaj. \v 36 Baxhaḻ rebejṉ te chääreni lo reguejdx, näjza reṟench, te chasiireni yätxtiil gauureni sa'csi xheti xhi gauureni ree. \p \v 37 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―La'tu coḻdeed xhi gauureni. \p Dxejc räjpreni loj Jesús: \p ―¿Xhixh sajl tiop gayuu meel yätxtiil chosiinu gauu guiraa rebeṉxhidajlre? \p \v 38 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―¿Bal yätxtiil rajptu? Coḻchahuii. \p Che gojnreni balni dxejc räjpreni: \p ―Gaii yätxtiil, näjza tiop bäjl. \p \v 39 Dxejcru gunibee Jesús räjpreni loj guiraa rebejṉ: \p ―Coḻcuej xcua-xcuaatu loj guixhaya'. \p \v 40 Sas gurej xcua-xcuaareni. Yu' lajt gurej tegayuureni, yu' lajt gurej garol gayuureni. \v 41 Dxejcti cua' Jesús guigaii yätxtiilga näjza guiro'p bäjlga, bahuiini xhaguibaa, badeedni xquixhtios loj Dios. Dxejcti gula'ni yätxtiil näjza guiro'p bäjl, badeednini loj rexpejṉpacni te badeedrenini loj guiraa rebeṉxhidaalga. \v 42 Dxejc gudajw guiraareni, gudxaj xque'reni. \v 43 Dxejcru batojpreni tzubitiop dxijm̲ guidxadoo yätxtiil näjza bäjl ni bia'n. \v 44 Luxh loj guiraa rebejṉ ni gudajw yu' si'cti gaii mil niguii. \s1 Guzaj Jesús loj nis \r (Mt. 14:22‑27; Jn. 6:16‑21) \p \v 45 Gunibee Jesús jiu' rexpejṉpacni neṉ canuu, chägajcreni Betsaida, ni tre' dejtz nis stelaad, laḻni cagusadiidxni rebejṉ. \v 46 Che gulujx basadiidxnireni, sääni neṉ redane', sanabni lo Dios. \v 47 Cheni acayu' guxhijṉ, yu' rexpejṉpacni neṉ canuu galäii nis laḻ ni suga' Jesús xtebni ro' nis. \v 48 Dxejcti bahuii Jesús abadxajgreni cagusajreni xcanuureni, sa'csi säbduxh bej. Bejga rulanaareni nez dejtzreni stehuält. Dxejcru che acara yääl, gusaj Jesús loj nis, huijni cadro sasajreni, rlajzni ninijdni lojreni. \v 49 Dxejc che bahuiireni sasaj Jesús loj nis, naareni pet te beṉmalni, ni'c guredxa'reni. \v 50 Guiraareni bahuiireni lojni, bidxebduxhreni. Sas gunigajcni lojreni, räjpni: \p ―Coḻsutijp lajztu. Laa naräni. Na'c guidxejbtu. \p \v 51 Dxejcti huä'p Jesús neṉ canuu cadro yu'reni. Lagajc dxejc biacdxi bej, luxh laareni bidxeloduxhreni, \v 52 sa'csi direni niacbee xhini'c bennäj Jesús reyätxtiil. Guc najd lajzreni, ni'c direni niacbee. \s1 Basiajc Jesús rebeṉracxhuu neṉ guedx Genesare't \r (Mt. 14:34‑36) \p \v 53 Gudejdreni lo nis, bidzujṉreni lo yuj xten Genesare't. Ro'c bacuaduureni canuu ro' nis. \v 54 Che biriireni neṉ canuu, biembegajc rebejṉ Jesús, \v 55 dxejcti birii rebejṉ guideb nejzga. Guslojti siädnäreni beṉracxhuu loj Jesús, naga' rebeṉracxhuuga lo da'. Cadrotis riejn diajgreni yu' Jesús riädnäreni rebeṉracxhuu. \v 56 Niluxh cadrotis rij Jesús, neṉ reguedxbäz, neṉ reguedxro, näjza loj reṟench, rguixhreni rebeṉracxhuu cadro rajc guii. Dxejcti rniabreni loj Jesús te gac caanreni xhajbni, niluxh biajc guiralii renani gudajn xhajb Jesús. \c 7 \s1 Nani runijt lastoo bejṉ \r (Mt. 15:1‑20) \p \v 1 Dxejcti refarisee, renani najc beṉguidoo loj guedx Israel, näjza gaii rebejṉ ni ruluii leii, renani birii Jerusalén, bidojpreni loj Jesús. \v 2 Bahuiireni cayajw gaii rexpejṉpac Jesús, luxh canii rebejṉ nacdxuudx naareni (dee säloj direni quiib ṉaareni si'ctis ni rdiib ṉaa rebeṉ lajdxreni). Ni'cni guniyajreni rexpejṉpac Jesús. \v 3 (Guiraa rebejṉ xten Israel, näjza refarisee, sasanäj nani baluii rebeṉgool ni yu' guedx Israelreni. Direni gauu palga direni quiib ṉaareni balti huält. \v 4 Che rbi'reni rijreni lo guii, rguibsa'creni ṉaareni, lojreni, ni'reni, dxejcti rajc rajwreni. Niluxh guyu' xhidajl costumbr ni sasanäjrureni, luxh yu' mood rguiibreni rextrastreni näjza rexplooreni, näjza rextrastguiibreni, näjza rexloonreni.) \v 5 Dxejc gunabdiidx refarisee näjza rebejṉ ni ruluii leii loj Jesús, räjpreni: \p ―¿Xhicuent di rexpejṉpaclu gun si'cni baluii rebeṉgool, niluxh rajwreni guideb nacdxuudx ṉaareni? \p \v 6 Dxejcti gunii Jesús lojreni räjpni: \p ―¡Beṉ guijdx! Laaca gunii Isaías xcuenttu che guniini xtidx Dios. Scree cajni loj guijtz: \q1 Guejdxre sanälajz narä con rextiidxni, \q1 niluxh lastooreni zitro suga' loä. \q1 \v 7 Xlia'si ruzuxhijbreni, sa'csi direni chanälajz narä. \q1 Ruluiireni si'c xtiidxpac Dios nani rnii rebejṉ. \m \v 8 Rusa'ntu xleii Dios, sasanädzu'tztu costumbr nani baluii rebeṉgool. Rdibsa'c rexploortu, rextrasttu, luxh rujnzatu xhidajlru cos sa' redee. \p \v 9 Räjpza Jesús lojreni: \p ―Rusa'ntu xtidx Dios te risanäjtu recostumbr xtentu. \v 10 Sa'csi räjp Moisés: “Huinälajz xtadlu con xnanlu.” Räjpzani: “Suju'tpactu nani gudzubde yejc xtadni o yejc xnanni.” \v 11 Niluxh la'tu rniitu sajc gäb bejṉ loj xtadni o loj xnanni: “Dina gapä xhi cojn gacnää́lu” (nani säloj, abadedä guira'ti loj Dios). \v 12 La'tu ditu gusaan gunru bejṉ por xtadni nicla por xnanni. \v 13 Si'c rbälaztu xtidx Dios, te sasanäjtu recostumbr nani ruluiitu, luxh xhidajl cos sa' dee rujntu. \p \v 14 Gurejdx Jesús guiraa rebejṉ, dxejc räjpni loj guiraareni: \p ―Colcuadiajg, coḻyacbee xtidxä. \v 15 Rexhicos yäḻrajw ni rajw bejṉ, dini gunijt bejṉga, rediidx ni ṟii neṉ lastoo bejṉ, näjza recos ni rujn bejṉ, ni'c runijt bejṉga. \v 16 Pal yu' chu rlajz guisieed, sucuadiajgni. \p \v 17 Dxejcti gula'reni loj rebeṉxhidaal, biu'reni neṉ yu'. Dxejc gunabdiidx rexpejṉpacni loj Jesús xhi säloj cuent ni guniini. \v 18 Basejc Jesús diidx lojreni, räjpni: \p ―¿La näjza la'tu xheti xcäriejntu? ¿La di'tu gacbee xhitis yäḻrajw nani riu' neṉ bejṉ digacdi gunijtni lastoo bejṉ, ä? \v 19 Sa'csi dini jiu' neṉ lastooni; riu'ni xque'ni, rdejdtini. \p Si'c guniini te baluiini guira'ti xhicos najc naya. \v 20 Dxejc räjpni: \p ―Rediidx ni ṟii neṉ lastoo bejṉ, näjza recos ni rujn bejṉ, ni'c sii runijt lastoo bejṉ. \v 21 Sa'csi neṉ lastoo rebejṉ ṟii rexhigabguijdx, näjza yäḻresnäj chääl sa'ni, yäḻresnäj ni xhet najcdi chäälni, yäḻrugu't sa'ni, \v 22 yäḻgubaan, yäḻrlajzni ga'pni xhixhten bejṉ, yäḻlatsiaj, yäḻrusgueeni, yäḻ xheti xtujy lojni, yäḻrdxechlajz, yäḻrudzubde sa'ni, yäḻnayechlajzni, yäḻguyalajz. \v 23 Guiraa reyäḻlatsiajre neṉ lastoo bejṉ ṟiireni, luxh reni'csi runijt bejṉ. \s1 Tej guna Sirofenicia ni bililajz xtidx Jesús \r (Mt. 15:21‑28) \p \v 24 Dxejc biriini ro'c, sääni nez guedx Tiro näjza nez Sidón. Ro'c bia'nni neṉ te yu' sa'csi di rlajzni niacbee rebejṉ caro yu'ni, niluxh di niajcdi niuxhiga'tztisni. \v 25 Biengajc diajg te gunaa ro'c yu' Jesús. Xindxape' gunaaga yu' beṉdxab neṉ lastooni. Bidzujṉ gunaaga, bazuxhijbni lo Jesús. \v 26 Gunaaga rnii griegw, najcni beṉ Sirofenicia. Gunabni lojni guinibeeni guirii beṉdxabga neṉ lastoo xi'nni. \v 27 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Basaan gauxgaa rebiuux, sa'csi xhet laati gudzucajni xcuxtiil rebiuux te gudeednini loj rebä'cw. \p \v 28 Dxejc gunii gunaaga, räjpni loj Jesús: \p ―Yo, Dad. Näjza rebäcue' ni suga' neṉ mex rajw nani rtejb ro' rebiuux. \p \v 29 Dxejcti räjp Jesús lojni: \p ―Laaca rniliilu. Huij rolijzlu. Abirii beṉdxab neṉ lastoo xindxape'lu. \p \v 30 Luxh che bidzujṉ gunaare rolijzni, a dxape' naga' lo da'. Gucbegajc gunaaga abirii beṉdxab neṉ lastoo dxape'ga. \s1 Basiajc Jesús te beṉgop \p \v 31 Dxejcru birii Jesús stehuält lo rexyuj guedx Tiro, gudejdni nez Sidón näjza rexyuj Decápolis. Bidzujṉtini ro' nis xten Galilee. \v 32 Biädnä gaii bejṉ te niguii ni nacua't diajgni lo Jesús. Digacdiza guinisa'c niguiiga. Biädnabreni lo Jesús nusujni ṉaani yejc niguiiga. \v 33 Dxejcti badzucajnini loj rebejṉ. Baquitzgajcni rebicueṉaani neṉ diajgni, dxejcru batiobxhejnni, gudajntini lujdxni. \v 34 Bahuiini xhaguibaa, bazaa lajzni, dxejc räjpni: \p ―¡Efata! ―nani säloj bixal. \p \v 35 Dxejcru bixalgajc rediajgni, gubaṉgajc lujdxni, gunisa'cni. \v 36 Dxejcti gunibee Jesús rutlojdi gäbreni, per che räjpni lojreni si'c, laareni batie'chrureni diidxga. \v 37 Rdxeloduxhreni, räjpreni: \p ―Guira'ti laaca rujnni; ruxhalni diajg rediagcua't, luxh rusniini regop. \c 8 \s1 Bayaan Jesús tajp mil bejṉ \r (Mt. 15:32‑39) \p \v 1 Neṉ redxejga bidojp xhidalro bejṉ, luxh xheti xhigauureni. Dxejc gurejdx Jesús rexpejṉpacni ni rinajlni, räjpni lojreni: \p \v 2 ―Rulazlazä rebejṉre, sa'csi ṉaj rajc choṉ dxej tre'reni loä, luxh xhet yu'di gauureni. \v 3 Niluxh palga guxhaḻäreni rolijzreni, xliajzreni, sidxajgreni lo nejz; sa'csi yu' renani zijtru siäädreni. \p \v 4 Dxejcru räjp rexpejṉpacni lojni: \p ―¿Caro chaca'nu yätxtiil te cha xque' rebejṉre ree, cadro rut rbäjzdi? \p \v 5 Sas gunabdiidx Jesús lojreni: \p ―¿Bal yätxtiil rajptu? \p Dxejcru räjpreni: \p ―Gajdztisni. \p \v 6 Gunibee Jesús gurej rebeṉxhidaalga loj yuj. Sas cua'ni guigajdx yätxtiilga, badeedni xquixhtios lo Dios, guḻa'ni reyätxtiilga. Dxejc badeednini loj rexpejṉpacni te guteedrenini loj rebeṉxhidaal. Bateedtireni yätxtiilga lo rebeṉxhidaalga. \v 7 Rajpzareni gaii bälbäz, dxejcti badedsac Jesús xquixhtios lo Dios, gunibeeni bateedzareni rebälbäzre loj rebeṉxhidaalga. \v 8 Dxejc gudajwreni, gudxaj xque'reni. Dxejc batojp rexpejṉpac Jesús gajdz dxijm̲ reyätxtiil näj rebäjl dxuc ni bia'n. \v 9 Niluxh renani gudajwga najcreni si'cti tajp mil bejṉ. Dxejcti basadiidxnireni. \v 10 Biunägajc Jesús rexpejṉpacni neṉ canuu, biäädreni nez Dalmanuta. \s1 Gunab refarisee te senro loj Jesús \r (Mt. 16:1‑4; Lc. 12:54‑56) \p \v 11 Biääd refarisee, renani najc rebeṉguidoo loj guedx Israel, guslojreni cayeinäjreni Jesús. Canabreni gunni te senro nani Diostis ni yu' guibaa sajc gun. Cagula'tzsireni, don xhi gunni. \v 12 Dxejcti bazaa lajz Jesús neṉ lastooni, räjpni: \p ―¿Xhicuent rlajz rebejṉ ni nabajṉ ṉaj fii gac resenro xten Dios? Rniliä́pac lojtu, di rebejṉ ni nabajṉ ṉaj fii nicla tej sen xhaguibaali. \p \v 13 Dxejcti basa'nnireni ro'c, biusacni neṉ canuu, sä'tini stelaad nisga. \s1 Levaduur xten refarisee \r (Mt. 16:5‑12) \p \v 14 Biaḻlajzreni nica'reni yätxtiil, luxh xhetliidi sanädireni. Tejtis yätxtiil nuureni neṉ canuu. \v 15 Cagulijdx Jesús rexpejṉpacni, räjpni lojreni: \p ―Coḻsusiṉ, coḻnati levaduur xten refarisee, coḻnatiza levaduur xten Herodes. (Nalajznu, xtiidxreni najc si'c levaduur.) \p \v 16 Dxejcti cayeinäj sa'reni diidx xcuent nani gunii Jesús lojreni, dxejc räjpreni: \p ―Sa'csi dinu jia'p yätxtiil, ni'c rniini scree. \p \v 17 Che gucbee Jesús xhini'c caniireni, räjpni: \p ―¿Xhicuent rniitu: “Sa'csi dinu jia'p yätxtiil”? ¿La gajdtu fii, la gajdtu gacbee? ¿La laḻtis nacnajd lastootu? \v 18 ¿La yu' balojtu, luxh ditu fii? ¿La sojb diajgtu luxh di diajgtu jiejn? ¿La dilajztu guizaj? \v 19 Che guḻa'a guigaii yätxtiil te gudajw gaii mil niguii, ¿bal dxijm̲ yätxtil biujy batojptu? \p Sas räjpreni lojni: \p ―Tzubitio'pni. \p \v 20 ―Che guḻa'a guigajdz yätxtiil te gudajw tajp mil bejṉ, ¿bal dxijm̲ yätxtil biujy batojptu? \p Sas räjpreni: \p ―Gajdzni. \p \v 21 Dxejc räjpni lojreni: \p ―¿La gajdtu gacbesa'c xhi benä? \s1 Basiajc Jesús te lotiä'p Betsaida \p \v 22 Bidzuṉnäj Jesús rexpejṉpacni guedx Betsaida. Dxejc biädnäreni te lotiä'p loj Jesús, gunabreni loj Jesús caanni bejṉga. \v 23 Dxejc gunaazni ṉaa lotiä'pga, guläänini neṉ guejdx. Che batiobxhejnni neṉ rebalojni, basugajcni ṉaani yejc baloj lotiä'pga, gunabdidxgajc Jesús: \p ―¿La yu' xhi rhuiilu, ä? \p \v 24 Luxh che bahuii bejṉga räjpni: \p ―Rhuiä sasaj rebejṉ, luxh si'c yajg rhuiä lojreni. \p \v 25 Basusac Jesús ṉaani yejc rebaloj bejṉga. Dxejc bejn Jesús bahuii bejṉga. Biajctini, zijtru gujc bahuisa'cni lo guiraa rebejṉ. \v 26 Dxejcti baxhaḻ Jesúsni rolijzni, räjpni: \p ―Basquejn, huijga rolijzlu, na'c jiu'lu neṉ guejdx, na'c gäblu xhi gujclu lo rebejṉ ni yu' neṉ guejdx. \s1 Basule' Pedr Jesús najc Crist \r (Mt. 16:13‑20; Lc. 9:18‑21) \p \v 27 Birinäj Jesús rexpejṉpacni lo reguejdx ni ria'n nez Cesarea xten Filipo. Laḻni sasajreni lo nejz räjp Jesús loj rexpejṉpacni: \p ―¿Chuni'c rnii rebejṉ nacä narä? \p \v 28 Sas räjpreni lojni: \p ―Yu'reni rnii najclu Juan ni batiobnis, yu'zareni rnii najclu Elías, yu'zareni rnii najclu te rebejṉ ni gunii xtidx Dios. \p \v 29 Dxejc räjpni lojreni: \p ―¿La'tu a'? ¿Chuni'c rniitu nacä narä? \p Dxejc bazejc Pedr diidx, räjpni lojni: \p ―Luj najclu Crist. \p \v 30 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―Rutlojdi gäbtu chu nacä. \s1 Gunii Jesús xho guetni \r (Mt. 16:21‑28; Lc. 9:22‑27) \p \v 31 Dxejcti gusloj Jesús caguluiini rexpejṉpacni, räjpni: \p ―Narä nacä Xi'n Dios, ni gujc Niguii. Nanabpac tedä trabajwduxh. Sibälaz rebeṉgool ni najc guxhtis neṉ guedx Israel narä, näjza renani rnibee loj rebixhojz, näjza rebejṉ ni ruluii leii: sugu'treni narä, luxh ni riojṉ dxej guibaṉsacä lo rebeṉgut. \p \v 32 Guyasi guniini rediidxre. Sas huinä Pedr Jesús telaad, dxejc räjpni loj Jesús: \p ―Na'c guiniilu si'c. \p \v 33 Dxejc batzuré loj Jesús, bahuiini loj rexpejṉpacni. Dxejc gudiḻṉäjni Pedr räjpni: \p ―Gubicaj loä, Satanás, luj dilu gun xhigab xten Dios, xhigab ni rujn rebejṉtis rujnlu. \p \v 34 Dxejc gurejdxni rebeṉxhidaal con reni najc xpejṉpacni, räjpni lojreni: \p ―Palga yu' chu rlajz gac xpeṉäpac, sucuääz gunni ni rsia' lajzni gunni, sutedni trabajw si'c tej ni caj lo crujz, sujiädnajlni narä. \v 35 Sa'csi nani rlajz gusḻaa xcäḻnabajṉni, sunijtni xcäḻnabajṉni. Luxh nani runijt xcäḻnabajṉni xcäḻnasa'c narä, xcäḻnasa'c xtidxä, siḻiaapac xcäḻnabajṉni. \v 36 Xlia' ga'p bejṉ guiraloj lo guedxliujre palga nitni lo Dios par tejpas. \v 37 Xhet gacdi gudeed bejṉ te guibaṉnäjni Dios. \v 38 Nani guituinäj narä con rextidxä ṉaj, cheni najc rebejṉ beṉdojḻ, narä, Xi'n Dios nani gujc Niguii, situinää́zani che jiädnää́ reangl xten Dios che jiälää́ lo xcäḻrdimbicha' Xtadä. \c 9 \p \v 1 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Rniliä́pac lojtu, yu'reni suga' ree nani di guet fixgaareni abiääd xcäḻrnibee Dios. \s1 Gubixhlo Jesús garenca \r (Mt. 17:1‑13; Lc. 9:28‑36) \p \v 2 Che gudejd xho'p dxej, Jesús cua' Pedr, näj Jacoob, näjza Juan, laatisreni huinäni yejc te danro. Ro'c gubixhlojni garenca lojreni. \v 3 Gusloj rdimbicha' rexhajbni, gujc xhajbni nolbäj. Rut rajcti rusquijtz lajd lo guedxliujre si'c biquijtz xhajbni. \v 4 Dxejc baluiiloj Elías näjza Moisés lojreni, cayuinäjreni Jesús diidx. \v 5 Sas räjp Pedr loj Jesús: \p ―Dad, laaca dxunnu ree. N̲aj jiennu choṉ yuguixa', tejni xtenlu, steeni xten Moisés, steeni xten Elías. \p \v 6 Si'c guniini sa'csi nicla niacbeeni xhini'c guiniini, sa'csi cadxebduxhreni. \v 7 Dxejc biääd te za bejn balaa yejcreni. Neṉ zaga biejn xse' te ni räjp: \p ―Dee najc xi'nä nani sanälazä, coḻcuadiajg xtiidxni. \p \v 8 Che batzuré lojreni, bahuiireni rutru suganäjti Jesús, xtebtis Jesús suga'. \p \v 9 Che siädjiäjtreni dajnga, gunibee Jesús rut lojdi guiniireni xcuent ni bahuiireni, guibaṉxgaasi Xi'n Dios nani gujc Niguii lo rebeṉgut. \v 10 Basäḻcheereni rediidxre neṉ lastooreni. Dxejcru canabdiidx lo sa'reni xhicha säloj guibaṉsacni lo rebeṉgut. \v 11 Sas gunabdiidxreni lojni, räjpreni: \p ―¿Xhicuent rnii remastr xten leii naquiinpac jiädxgaa Elías? \p \v 12 Dxejcti bazejcni diidx lojreni, räjpni: \p ―Guliireni siädxgaapac Elías, luxh sunsa'cni guira'ti xhi cos. N̲aj a', ¿xhicuent caj lo guijtz xcuent Xi'n Dios ni gujc Niguii, sidejdni trabajwduxh, rutza jiudini? \v 13 Luxh narä rniä lojtu, abiääd Elías, luxh bennäjrenini si'ctis ni rlajzreni, si'cpac ni caj loj guijtz ni rusule' xcuentni. \s1 Basiajc Jesús te biuux ni guyu' beṉdxab neṉ lastooni \r (Mt. 17:14‑21; Lc. 9:37‑43) \p \v 14 Che asiäädreni cadro tre' sgaii rexpejṉpac Jesús, bahuiireni loj xhidalro bejṉ ni tre' lojreni, luxh cayeinäj rebejṉ ni ruluii leiireni. \v 15 Che bahuii guiraa rebejṉ loj Jesús, bidxeloduxhreni, baxuṉreni, huiye'tzreni xchan lojni. \v 16 Dxejc gunabdiidx Jesús lojreni: \p ―¿Xhini'c rusieinäjtu laareni? \p \v 17 Sas gunii tej reni yu' lo beṉxhidaalga, räjpni: \p ―Dad, ree siädnää́ xi'nä lojlu, yu' beṉdxab neṉ lastooni, nani rujn najcni gop. \v 18 Cheni rniaaznini, rutienta'ni xi'nä, luxh ṟiduxh bitzuṉ ro'ni, näjza rauya'ni ro'ni, luxh cabijdzni. Aräpä loj rexpejṉpaclu cuääreni beṉdxabga, niluxh di niajcdi nibäärenini. \p \v 19 Dxejcti gunii Jesús lojreni, räjpni: \p ―La'tu, bejṉ ni di chalilajz, ¿gucli chu'ä lojtu te chalilajztu? ¿Gucli gusieedtu narä? ¡Coḻtanäni loä! \p \v 20 Dxejc biädnäreni biuuxga lojni. Che bahuii beṉdxab lo Jesús, basnijni bi'nga, basäḻta'tinini lo yuj. Sädiidxni, luxh caṟii bitzuṉ ro'ni. \v 21 Gunabdiidx Jesús loj xtadni: \p ―¿Gucli rajcni si'c? \p Dxejc räjp dade'ga: \p ―Che gujclini biuxbäz. \v 22 Balti huält rusäḻnini lo guiboo näjza lo nis te ju'tnini. Palga yu' xhi gac gunlu, balazlajz nuunu, gucnäj nuunu. \p \v 23 Sas räjp Jesús lojni: \p ―¿Xhicuent rniabdiidxlu la sajc gacnää́lu? Xhitis sajc gac par nani rililajz. \p \v 24 Guredxa' xtad bi'nga, räjpni: \p ―¡Rililazä! Gucnäj narä te chaliiru lazä. \p \v 25 Che bahuii Jesús bixa't xhidajl bejṉ lojni, gudidxa'ni lo beṉdxabga räjpni lojni: \p ―Beṉdxab ni rujn gop, narä canibeä, birii neṉ lastoo bi'nga. Na'cru chulu neṉ lastooni. \p \v 26 Dxejcru guredxa' beṉdxabga, luxh basnibzejsni bi'nga, dxejcru biriini neṉ lastooni. Astoo te beṉgut bia'n bi'nga ro'c. Xhidajl rebejṉ räjp: \p ―Agujtni. \p \v 27 Dxejc gunaaz Jesús ṉaa bi'nga guläsnini. Guzuliiti bi'nga. \v 28 Dxejcti che abiu' Jesús neṉ yu', gunabdiidx rexpejṉpacni lojni: \p ―¿Xhicuent di niajcdi nibäänu beṉdxabga? \p \v 29 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Di gacdi cuäätu sa' beṉdxabre palga ditu cuedx-guinab lo Dios, palga ditu gucuaṉxgaa. \s1 Gunisac Jesús xho guetni \r (Mt. 17:22‑23; Lc. 9:43‑45) \p \v 30 Dxejc biriireni ro'c, gudejdreni Galilee. Luxh di rlajz Jesús niacbee rebejṉ sadejdreni nejzga, \v 31 sa'csi caguluiini rexpejṉpacni. Cayäjpni lojreni: “Xi'n Dios ni gujc Niguii sidejdni ladzṉaa rebejṉ, niluxh sugu'trenini. Che guiza' choṉ dxej gujtni, sibajṉni stehuält.” \v 32 Niluxh laareni direni niacbee xhini'c guniini, bidxejbzareni niniabdiidxreni lojni. \s1 ¿Chuni'c sajcru? \r (Mt. 18:1‑5; Lc. 9:46‑48) \p \v 33 Bidzujṉtireni Capernaum. Che biu'ni neṉ yu' räjpni lojreni: \p ―¿Xhini'c cagusiejytu lo nejz? \p \v 34 Dxejc xhet guniitireni, sa'csi laareni cagusieinäj sa'reni lo nejz don chuni'c sajcru lojreni. \v 35 Sas gurej Jesús, dxejc gurejdxni guitzubitio'p xpejṉpacni, räjpni lojreni: \p ―Palga yu' chu rlajz gasajcru lojtu, sugacxgaani si'c te nani xhet sajcti, sugunzani xtzuun chutis. \p \v 36 Dxejcti cua'ni tej biuxbäz, huinänini galäiireni. Dxejc gudääzni biuxbäzga, räjpni lojreni: \p \v 37 ―Chutis ni gacnäj te rebiuxe're sa'csi rinälajzni narä, sacnäjni narä, luxh nani gacnäj narä, xhet narätis gacnäjtini, näjza xtadä nani baxhaḻ narä racnäjni. \s1 Nani di guiniyaj nuunu, xladnu yu'ni \r (Lc. 9:49‑50; Mt. 10:42) \p \v 38 Dxejcti gunii Juan räjpni lojni: \p ―Bahuiinu lo te bejṉ ni rbää beṉdxab con xcäḻrnibee lajlu, niluxh dini sanäj nuunu. Sas huiye'tznu lojni na'c gunni si'c sa'csi dini sanäj nuunu. \p \v 39 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Na'c gudxojntu gunni si'c sa'csi bejṉ nani rujn milagwr con xcäḻrnibee laä digacdi guiniyagajcni narä. \v 40 Nani di guidxagdijḻ nuunu, xlaadnu yu'ni. \v 41 Rniliä́pac lojtu, chutis ni guniidx te bas nis lojtu sa'csi najctu xpejṉpac Crist, siguijx Diosni xcuent nani bejnni. \s1 Nani rujn jiajb bejṉ lo dojḻ \r (Mt. 18:6‑9; Lc. 17:1‑2) \p \v 42 ’Chutis ni gusiu' tej rebiuxe' ni rililajz narä neṉ dojḻ, sugaḻ te guimolin yejnni dxejcti gucuaarenini lo nisdoo. \v 43 Palga tej ṉaalu gun gunlu dojḻ, batiu'ni: hueenru natiujnglu chaläjzlu cadro yu' Dios quela sojb guiro'p ṉaalu gusäḻreni luj gabijl, loj bajl ni di jiuii, \v 44 cadro diza xpisiujgreni guet, diza bajl jiuii. \v 45 Luxh palga tej ni'lu gun gunlu dojḻ, batiu'ni: hueenru nitiujnglu chaläjzlu cadro yu' Dios quela sojb guiro'p ni'lu luxh chäälu gabijl, lo bajl ni di jiuii, \v 46 cadro di xpisiujgreni guet, diza bajl jiuii. \v 47 Luxh palga tej balojlu gun gunlu dojḻ, gulääni: hueenru chäälu cadro rnibee Dios natiä'p lojlu quela sojb guiro'p balojlu chäälu gabijl, \v 48 cadro di xpisiujgreni guet, diza bajl jiuii. \p \v 49 ’Si'cni rloj sejd yejc xhi cos yäḻrajw, si'cza guiloj bajl yejc guiraareni. Guilojza sejd lo guira'ti ni rdeed bejṉ lo Dios. \v 50 Hueen najc sejd, luxh palga agudejd yäḻnadzij yejcni, ¿xho guntu te gacsacni nadzij? Coḻyajc nadzij la'tu, coḻguibaṉnäsa'c sa'tu. \c 10 \s1 Baluii Jesús xcuent räḻruṟo'n sa'ni \r (Mt. 19:1‑12; Lc. 16:18) \p \v 1 Dxejcru birii Jesús ro'c huijni nez Judea näjza nez ro' gueu Jordán stelaad. Ro'c bidojp xhidajl bejṉ lojni stehuält, sas guslosacni caguluiinireni si'ctis ni ruluiinireni. \v 2 Sas refarisee, renani najc rebeṉguidoo loj guedx Israel, gubigreni loj Jesús, cagula'tzreni Jesús. Ni'c gunabdiidxreni, räjpreni: \p ―¿La laaca gun niguii gusaan chäälni, ä? \p \v 3 Dxejc laani bazejcni diidx, räjpni lojreni: \p ―¿Xhini'c gunibee Moisés guntu? \p \v 4 Dxejcru räjpreni: \p ―Moisés basaan gudeedni te guitz gusaan chäälni che guṟo'nnini. \p \v 5 Dxejc Jesús räjp lojreni: \p ―Sa'csi guyaa lajztu, ni'cni bacuaa Moisés diidxga lojtu. \v 6 Niluxh che birixtiej beṉ guedxliuj, “niguii con gunaa benchee Diosreni.” \v 7 “Ni'cni te niguii siriini loj xtadni, loj xnanni te cuäznäjni chäälni. \v 8 Niluxh renani gujc tiop bejṉ sajcreni si'c tejsi bejṉ”, dirureni gac tiop bejṉ, si'c tejsi bejṉ gacreni. \v 9 Na'c gudzucaj bejṉ lo sa bejṉni nani abachaag Dios lo sa'ni. \p \v 10 Che biu'reni neṉ yu' gunabdidxsac rexpejṉpacni lojni xcuent rediidxre. \v 11 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Chutis niguii ni gusaan chäälni, sas guchṉaani ste'cani, rujnni dojḻ. \v 12 Niluxh palga gunaa guṟo'n chäälni sas guchṉaani ste'ca niguii, rujnzani dojḻ. \s1 Gunab Jesús gunle' Dios yejc rebiuxbäz \r (Mt. 19:13‑15; Lc. 18:15‑17) \p \v 13 Biädnäza rebejṉ biuxbäz lojni te gutzuub Jesús ṉaani yejcreni, sas gudidxa' rexpejṉpacni lojreni. \v 14 Che bahuii Jesús xhi cayujn rexpejṉpacni, bidxe'chni räjpni lojreni: \p ―Coḻsaan jiääd rebiuxbäz loä. Na'c gudxojntureni, sa'csi xcäḻrnibee Dios najc xten reni najc nadolajz si'c najc biuxbäz. \v 15 Rniliäpac lojtu, chutis ni rlajz jiu' lo xcäḻrnibee Dios nanab guzobdiajgreni xtidx Dios si'c ruzobdiajg rebiuxe' xtidx xtadreni. Palga dini gun si'c, dini jiu' lo xcäḻrnibee Dios. \p \v 16 Dxejcti gudääz Jesús rebiuxbäz, bazujzani ṉaani yejcreni, gunab Jesús gunle' Dios yejcreni. \s1 Te bi'n ni rapduxh guninäj Jesús \r (Mt. 19:16‑30; Lc. 18:18‑30) \p \v 17 Che birii Jesús loj xnejzni, ruxuṉ te niguii biääd lojni, bazuxhijbni. Dxejcti gunabdiidx niguiiga lojni räjpni: \p ―Dad, beṉsa'c, ¿xhini'c gunä te xca'ä yäḻnabajṉ par tejpas? \p \v 18 Sas räjp Jesús lojni: \p ―¿Xhicuent rniilu loä beṉsa'c? Tejtisni najc beṉsa'c; Diostis najc beṉsa'c. \v 19 Najnlu xhini'c gunibee Dios gunni: “Na'c guesnäjlu chääl sa'lu, na'c ju'tlu, na'c cuanlu, na'c gusgueelu chutis, na'c cuäälu yejc xhixten sa'lu, huinälajz xtadlu, xnanlu.” \p \v 20 Dxejc räjp niguiiga lojni: \p ―Dad, guiraa redee cayunä cheni gucäli bi'n. \p \v 21 Che bahuii Jesús lojni, huinälajznini, räjpni lojni: \p ―Tejtis nani cayäädx gunlu. Huij, huito' guiraa xhixtenlu, badeed xcuentni loj rebejṉ nani diga'p, dxejcti guniidx Dios xhidajl xhi ga'plu xhaguibaa. Gudanajl narä, mase tedlu trabajw. \p \v 22 Dxejc che biejn diajgni diidxre, guc-huin lajzni, xhet laadi yu'ni siini, sa'csi naclenduxh xhixtenni yu'. \p \v 23 Dxejc bahuii Jesús guideb gabi lojreni, räjpni loj rexpejṉpacni: \p ―Naganduxh jiu' rebejṉ nani yu'duxh xhixtenni lo xcäḻrnibee Dios. \p \v 24 Dxejc bidxelo rexpejṉpacni che biejn diajgreni rextiidxni. Dxejc räjp Jesús lojreni stehuält: \p ―¡Aiitu xi'nä!, lacti naganduxh gusaan renani sanälajz xhixtenni guinibee Diosreni. \v 25 Guyasiru ted te cameii ni' te guux quela gusaan te bejṉ ni yuduxh xhixtenni guinibee Diosni. \p \v 26 Dxejc bidxeloduxhreni, räjpreni lojni: \p ―¿Chuxhni'c sajc ḻaa lo dojḻ? \p \v 27 Dxejc bahuii Jesús lojreni, räjpni: \p ―Bejṉ digacdi gusḻaa sabejṉni, Diostis rajc rusḻaa bejṉ lo dojḻ, sa'csi Dios rac rujn guira'ti. \p \v 28 Sas gusloj Pedr cayäjp lojni: \p ―N̲aj nuure ahuilälaznu guira'ti te siopnajlnu luj. \p \v 29 Dxejc räjp Jesús: \p ―Rniliäpac lojtu, chutis nani cuälaz rolijzni, rebejtzni, rebisiajnni, xtadni, xnanni, chäälni, rexi'nni, rexyujni, xcäḻnasa'c narä, näjza xcäḻnasa'c xtidx Dios, \v 30 sica'ni lo guedxliujre te gayuu huält xhidajlru. Sica'ni rolijzni, rebejtzni, rebisiajnni, xnanni, rexi'nni, rexyujni. Sisiunajlrenini ṉaj, dxejc xhaguibaa sica'ni yäḻnabajṉ par tejpas. \v 31 Xhidajl rebejṉ nani sajc lo guedxliujre xhet sajcdireni xhaguibaa; niluxh rebejṉ nani xhet sajcdi lo guedxliujre, xhaguibaaru gasajcreni. \s1 Gunisac Jesús diidx xho guetni \r (Mt. 20:17‑19; Lc. 18:31‑34) \p \v 32 Dxejcru sasaj Jesús, nijdni lo rexpejṉpacni sääreni Jerusalén, luxh cadxelojreni. Cadxejbza rebejṉ nani sanajlreni. Dxejcti guḻäsac Jesús rexpejṉpacni lo rebejṉ, gusloj cayäjpni lojreni guira'ti nani sacni. \v 33 Räjp Jesús: \p ―Sionnu Jerusalén, luxh narä, Xi'n Dios nani gujc Niguii, sidedä ladzṉaa rebixhojz nani rnibee näjza rebejṉ ni ruluii leii. Luxh sinibeereni guetä. Suteedreni narä lo rebeṉzijt nani digac xpejṉ Israel. \v 34 Suxhisnäjreni narä, siguijnreni narä, sutiobxhejnzareni loä, dxejcru sugu'treni narä. Che riojṉ dxej sibaṉsacä. \s1 Gunab Jacoob näjza Juan te yäḻnasa'c \r (Mt. 20:20‑28) \p \v 35 Dxejcti gubig Jacoob näjza Juan, rexi'n Zebedeo, räjpreni lojni: \p ―Dad, rlaaznu gunlaalu nani guiniabnu lojlu. \p \v 36 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―¿Xhini'c rlajztu gunä xcuent la'tu? \p \v 37 Räjpreni: \p ―Cue tejnu cuä'lu ladbee, xteenu cue cuä'lu ladbäjgw che acanibeelu. \p \v 38 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Ditu gan xhini'c rniabtu. ¿Xhixh sajc yätu nani yä'ä? ¿Xhixh sajcza guirobnistu si'cni guirobnisä? Nalajznu, xhixh sajc tedtu trabajw nani tedä narä. \p \v 39 Sas räjpreni lojni: \p ―Sajc tednuni. \p Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Guliini sajc yätu nani yä'ä, luxh guirobnistu si'cni guirobnisä narä. \v 40 Te cue tejtu ladbee xtenä steetu cue xladbägwä, xhet xtenä dini te gunidxäni. Rebejṉ nani agule Dios, reni'c cue xladbeä, xladbägwä. \p \v 41 Luxh che biejn diajg stzuureni bidxe'chreni loj Jacoob näjza loj Juan. \v 42 Sas gurejdx Jesúsreni, räjpni lojreni: \p ―La'tu najntu renani rnibee lo rebejṉ nani digac xpejṉ Israel, rdxaglajz gasajcrureni lo rebejṉ. Luxh rebejṉ ni sajc rnibeduxhreni lo rebejṉ. \v 43 Xhet si'cdi guntu la'tu. Chutis nani rlajz gasajcru lojtu, riäjḻ gacni mos lojtu. \v 44 Luxh chutis la'tu nani rlajz gasajcru, riäjḻ gacni xmos guiraatu. \v 45 Di Xi'n Dios ni gujc Niguii niääd, te ga'ptisni mos, biäädzani te quiixni con xcäḻnabajṉni te ḻaa xhidajl bejṉ lo dojḻ. \s1 Basiajc Jesús Bartimeo, ni natiä'p lojni \r (Mt. 20:29‑34; Lc. 18:35‑43) \p \v 46 Dxejcti biäädreni Jericó. Che birii Jesús ro' guedx Jericó con rexpejṉpacni näjza rebeṉxhidaal, cuä' nezyuj sobga' Bartimeo, xi'n Timeo. Natiä'p lojni. Ro'c cabääni gojn. \v 47 Che biejn diajgni laa Jesús ni siääd Nasare't ni sadejd ro'c, guslojni rbedxa'ni, räjpni: \p ―Jesús, xi'n David, balazlajz narä. \p \v 48 Xhidajlreni gudidxa' lojni, te jiäuu ro'ni. Dxejc laani dipru rbedxa'ni räjpni: \p ―Xi'n David, balazlajz narä. \p \v 49 Dxejc guzudxi Jesús, gunibegajcni gucrejdx niguiiga. \p Gurejdxreni lotiä'pga, räjpreni lojni: \p ―Basutijp lajzlu, gusulii, luj cabejdxni. \p \v 50 Sas roḻca xhablajzni gudixhni, huisuliini, biäädtini lo Jesús. \v 51 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―N̲aja', ¿xhini'c rlajzlu gunä? \p Dxejc räjp lotiä'pga loj Jesús: \p ―Dad, rlazä gunlu fiä. \p \v 52 Dxejcti räjp Jesús lojni: \p ―Huij, abiajclu sa'csi rililajzlu. \p Lagajc dxejc gujc bahuiini. Sanajltini Jesús lo nejz. \c 11 \s1 Biu' Jesús Jerusalén \r (Mt. 21:1‑11; Lc. 19:28‑40; Jn. 12:12‑19) \p \v 1 Cheni sadzujṉreni gajxh Jerusalén, gudejdreni neṉ reguedx Betfagé näjza neṉ guedx Betania nez cuä' dajne' ni laa dan Oliib. Baxhaḻ Jesús tiop xpejṉpacni, \v 2 räjpni lojreni: \p ―Coḻchäj guedxe' ni ria'n nez lojtu. Che guidzujṉtu ro' guejdxga, sidxältu te buṟe' ni caduu. Gajd bejṉ cuibni. Coḻxhecni, coḻtanägajcni. \v 3 Palga yu' chu naa lojtu: “¿Xhicuent rujntu si'c?” Coḻye'tztis: “Dad caquiinni.” Dxejc suxhaḻgajcni buṟe'ga ree. \p \v 4 Säätireni ro'c. Dxejcru ronejz bidxälreni te buṟe' caduu ro' te lä'. Dxejcti baxhecrenini. \v 5 Gaii bejṉ ni tre' ro'c räjp lojreni: \p ―¿Xhicuent caguxhectuni? \p \v 6 Dxejc räjpreni loj rebejṉga si'cni räjp Jesús lojreni gäbreni. Basangajc rebejṉga sanäreni buṟe'ga. \v 7 Dxejcru biädnäreni buṟe'ga loj Jesús. Badzuubreni xhablajzreni dejtz buṟe'ga. Gubijbti Jesús buṟe'ga. \v 8 Xhidajlza bejṉ gudixh xhablajzreni lo nezyuj, sgaiireni gudi'ch balajg lo reyajg te gudixhrenini lo nezyuj. \p \v 9 Rebejṉ ni nijd lojni näj reni sanajl dejtzni guredxa'reni, räjpreni: \p ―¡Coḻguiliä'p xpala'nni! Coḻdeed xquixhtiooz loj Dios sa'csi baxhaḻni nani siääd xcuentni. \v 10 Coḻdeed xquixhtiooz loj Dios sa'csi agubiré xcäḻrnibee toxtadnu David. ¡Coḻguiliä'p xpala'n Dios ni yu' jiaro! \p \v 11 Dxejcti biu' Jesús neṉ guedx Jerusalén. Biu'zani neṉ guidoro. Che bahuii Jesús guira'ti ni cayajc neṉga, sanäni guitzubitio'p xpejṉpacni, sääreni Betania sa'csi agudxej. \s1 Batzubde Jesús yejc te yagiigw ni xhet cajdi lojni \r (Mt. 21:18‑19) \p \v 12 Che bara yääl, biunejzreni Betania. Dxejcti gusloj calaan Jesús, \v 13 bahuiini zijt sojb te yag iigw caj balajg lojni. Sas gubigni, bahuiini don gaxäjsi caj iigw lojni. Xhet bidxäldini lojni; balajgtis caj lojni, sa'csi xhet xtiempdi iigw dxejc. \v 14 Sas gunii Jesús räjpni loj yag iigwga: \p ―Rutru gauudi ninejxh ni rcaj lojlu par tejpas. \p Biejnza diajg rexpejṉpacni. \s1 Gulää Jesús renani ruto' näj renani rsii neṉ guidoo \r (Mt. 21:12‑17; Lc. 19:45‑48; Jn. 2:13‑22) \p \v 15 Dxejcti bidzujṉreni guedx Jerusalén. Biu' Jesús neṉ guidoro. Gusloj cabääni renani ruto' näj renani rsii neṉ guidooga. Niluxh batiejxhni rexmex renani ruchaa meel, näjza reyagxhil xten renani ruto' paloom. \v 16 Diruni nusaan nidednäjreni xhicos nez neṉ guidooga. \v 17 Dxejc caguluiinireni, räpgajcni lojreni: \p ―¿La et screedi caj loj guijtz? “Xyu'ä siriḻaj yu' cadro rninab guiraa rebeṉguedxliuj lo Dios.” La'tu abejntuni si'c xpiliää gubaan. \p \v 18 Rebixhojz ni rnibee näjza remastr xten leii biejn diajgreni nani gunii Jesús. Sas gudiilreni xho ju'trenini, sa'csi rdxejbreni Jesús, sa'csi guiraa rebejṉ rdxeloj rextidx Jesús. \v 19 Che biu' guxhijṉ, birii Jesús guejdxga. \s1 Gubijdz yagiigw ni bidzubde \r (Mt. 21:20‑22) \p \v 20 Che bara yääl gudejdreni, bahuiireni agubijdz guideb yagiigw, näj rexlobaani. \v 21 Dxejc banaj lajz Pedr, räjpni loj Jesús: \p ―Dad, bahuii yagiigw nani batzubdelu yejcni, agubijdzni. \p \v 22 Dxejcti gunii Jesús räjpni lojni: \p ―Coḻchalilajz Dios. \v 23 Rniliä́pac lojtu, chutis nani gäb loj dajnre: “Gubicaj, bitejb loj nisdoo”, luxh dini guntio'p lajzni, chalilajztisni scree gac nani guniini, sajcpac nani guniini. \v 24 Ni'cni rniä lojtu, xhitis nani guiniabtu lo Dios che rninäjtuni, coḻchalilajz xca'tuni, dxejc sica'tuni. \v 25 Luxh che guiniabtu Dios, palga yu' chu loj rdxechlajztu, coḻsiäjlza lajztu, te näjza Xtadtu nani yu' xhaguibaa gusiäjḻza rextojḻtu. \v 26 Palga ditu gusiäjḻ lajztu con resa'tu, diza Xtadtu nani yu' xhaguibaa gusiäjḻ lajzni rextojḻtu. \s1 Yäḻrnibee xten Jesús \r (Mt. 21:23‑27; Lc. 20:1‑8) \p \v 27 Sas bidzuṉsacreni guedx Jerusalén. Laḻ ni sasaj Jesús neṉ guidoro, rebixhojz nani rnibee, näjza rebejṉ ni ruluii leii, näjza reguxhtis gubig lojni. \v 28 Räjpreni lojni: \p ―¿Xhi yäḻrnibee rajplu, ni'c rujnlu redzuunre? ¿Chu baniidx yäḻrnibee rujnlu redzuunre? \p \v 29 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Guiniabdidxäza lojtu. Coḻtzu'ni loä, dxejcti guiniäza xhi yäḻrnibeere rapä ni'c runä redzuunre. \v 30 ¿Chu baxhaḻ Juan ni batiobnis? ¿La Dios o la rebejṉ? Coḻnii loä ṉaj. \p \v 31 Dxejcti gunii loj sa'reni, räjpreni: \p ―Palga jie'tznu “Dios”, naani “¿xhicuent ditu nililajz xtiidxni?” \v 32 Diza niacti niäjbreni “rebejṉ” sa'csi rdxejbreni rebeṉxhidaal, sa'csi guiraa rebejṉ huililajz Juan gujc te bejṉ ni guniipac xtidx Dios. \p \v 33 Dxejcti guniireni, räjpreni loj Jesús: \p ―Dinu guidon. \p Sas räjp Jesús lojreni: \p ―Dizana guiniä xhi yäḻrnibeere rapä runä redzuunre. \c 12 \s1 Te xcuent rebeṉguijdx ni rbäzlaa \r (Mt. 21:33‑46; Lc. 20:9‑19) \p \v 1 Dxejcti gusloj caguseed Jesús rebejṉ con recuent ni ruluii, räjpni: \p ―Yu' te bejṉ bazuj yaguub loj xyujni, bejnzani bazaani, dxejcru gudäänni te lajt cadro jiä't uubga. Dxejcti bejnni te yu' jiaa, te ro'c cue nani ga'p lo xyujni. \p ’Badedlaatinini loj gaii bejṉ, sä'tini zijt. \v 2 Che bidzujṉ xpäii uub, baxhaḻ baxhuaan uubga te xmosni loj rebejṉ ni rbäzlaa ro'c, te xca'ni uub nani riäjḻ xca' bejṉga. \v 3 Dxejc rebejṉ ni rbäzlaa ro'c gunaazreni mosga, gudijnrenini, luxh bazejcrenini siini ganaxni. \v 4 Dxejcru baxhaḻ baxhuaanga stee mos lojreni. Niluxh laareni bacuaareni guijni, gudiḻguijdxreni yejc mosga, xho rniajni gubi'ni. \v 5 Dxejc baxhaḻ bejṉga stee mos, dxejc bagu'trenini. Baxhaḻni xhidajlrureni. Gaii gudiḻguijdxreni, sgaiini bagu'treni. \p \v 6 ’Yu'za tejtis xi'nni, luxh sanälajznini. Por lult näjza xi'nni baxhaḻni, naani: “Siucareni xi'nä.” \v 7 Dxejc rebejṉ nani rbäzlaa ro'c räjp loj sa'reni: “Dee najc laa ni jiannäj ree. Coḻtaa, guigu'tnuni, te xca'nu yujre.” \v 8 Sas gunaazrenini, bagu'trenini. Guläätirenini lo yujga. \p \v 9 ’¿Xhicha gun baxhuaan yaguubga rebejṉre? Siäädni luxh sugu'tni rebejṉre, dxejcti gudeedni yujga loj ste'ca bejṉ. \p \v 10 ’¿La gajdtu goḻ guijtz ni rnii scree? \q1 Guij nani guläcaj renani runchee yu', \q1 ni'c agujc mastr ni guzuj galoo. \q1 \v 11 Dad xtennu bejn scree, cos sacduxhni nezlojnu. \p \v 12 Dxejc rlajz reguxhtis nani bacuadiajg cuentre niniaaz Jesús, sa'csi gucbeereni laareni cacuaa Jesús diidxre. Sa'csi bidxejbreni rebeṉxhidaal, ni'c basa'nrenini, sä'tireni. \s1 Diidx xcuent reimpuest \r (Mt. 22:15‑22; Lc. 20:20‑26) \p \v 13 Dxejcti baxhaḻreni gaii xpejṉ refarisee näjza gaii xpejṉ Herodes loj Jesús te gula'tzreni don xho gac guiniaazreni Jesús. \v 14 Dxejcti biäädreni, räjpreni lojni: \p ―Dad, nadonnu luj najclu te bejṉ ni rnilii. Par luj guiraasi bejṉ sajc tebloj, sa'csi dilu fii la sajc bejṉ o la xhet sajcdi bejṉ. Luj ruluiipaclu xhini'c rlajz Dios gun bejṉ. ¿La laaca quiix bejṉ reimpuest lo xcubieer César o la xhet laadi? ¿La guidiixnu o la dinu guidiix? \p \v 15 Dxejcti laani gucbegajcni rujnsireni si'cni rniabdiidxreni. Räjpni lojreni: \p ―¿Xhicuent runnäjtu narä scree? Coḻtanä te meelga loä, te fiä lojni. \p \v 16 Badeedtireni te meel lojni, dxejc räjpni lojreni: \p ―¿Chu yejc caj lojni, chu laj caj lojni? \p Dxejc räjpreni: \p ―Xten César. \p \v 17 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Coḻdeed nani najc xten César loj César; coḻdeedza nani najc xten Dios loj Dios. \p Baschelojni rebejṉga con xtiidxni. \s1 Yäḻrniabdiidx xcuent yäḻrbaṉsacni lo rebeṉgut \r (Mt. 22:23‑33; Lc. 20:27‑40) \p \v 18 Sas biädhuii resaducee loj Jesús. Resaducee najc rebejṉ nani rnii di rebeṉgut guibaṉsac. Dxejc gunabdiidxreni lojni, räjpreni: \p \v 19 ―Dad, xleii Moisés ruluii loonu, palga guet te niguii luxh gusa'nni chäälni ruti xi'nni, nanabpac xca' bejtzni chäälni, te chu xi'nni con laani lacua niu' xi'n tobejtzni. \v 20 Guyu' gajdz niguii, bejtz najcreni. Sas cua' niguigalooga chäälni. Che gujtni ruti xi'nni. \v 21 Dxejcti cua' ni rojpga gunaaga. Che gujtni, rut gajcdi xi'nni. Si'cza gusajc ni riojnga. \v 22 Si'cza guläznäj gunaaga guigajdzreni. Per nicla tej reni di xi'nreni niu'. Dxejcti gujtza gunaaga. \v 23 Guigajdzreni guläznäjreni gunaare. Cheni guibaṉsacreni lo rebeṉgut, ¿chu chääl gacni? \p \v 24 Dxejc bazejc Jesús diidx lojreni, räjpni: \p ―Et laadi rniitu, sa'csi ditu gumbesa'c rextidx Dios nani bacuaa reniguii lo guijtz, dizatu gumbee yäḻrnibee xten Dios. \v 25 Che guibaṉsacreni loj rebeṉgut, direni guchṉaa, rutza gudeedtireni te guchṉaareni. Niluxh sajcreni si'c najc rexangl Dios nani yu' xhaguibaa. \v 26 Palga canabdiidxtu la rbaṉsac rebeṉgut, ¿la di lajztu guisaj biḻtu guijtz ni bacuaa Moisés? Moisés bacuaa nani gunii Dios lojni neṉ bajl, räjpni: “Narä nacä Xtios Abraham, Xtios Isaac, Xtios Jacoob.” \v 27 Palga Dios najc Xtios rebejṉre, direni gac beṉgut, nabaṉnäjreni Dios. Et laadi najc xhigabtu. \s1 Yäḻrnibee ni sajcru \r (Mt. 22:34‑40) \p \v 28 Dxejcru bidzujṉ tej rebejṉ ni najn leii, biejn diajgni xhi caniireni, biejnza diajgni laaca gunii Jesús lojreni. Dxejcti gunabdiidxni loj Jesús: \p ―¿Xhi mandamient sajcru lo guiraareni? \p \v 29 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Mandamient nani sajcru loj guiraareni najc dee: “Bacuadiajg luj, guejdx xten Israel, Dad Xtiosnu, Dad tejtis najcni. \v 30 Chanälajzlu Dad Xtioslu guideb lastoolu, näj xaimlu, näj guideb xcäriejnlu, näjza guideb xcäḻnadiplajzlu.” \v 31 Sigajcza najc mandamient ni ṟojpga: “Huinälajz sabejṉlu si'ctis sanälajzlu lagajc luj.” Redee najc remandamient nani sajcru loj guiraareni. \p \v 32 Dxejcti räjp bejṉga ni najn leii lojni: \p ―Laaca guniilu Dad. Tejtis najc Dios, luxh ruti chu stee najc si'c laani. \v 33 Luxh sacduxh chanälajz bejṉ Dios guideb lastooni, näj xcäriejnni, näjza xaimni, näj guideb xcäḻnadiplajzni, luxh chanälajzni resabejṉni sigajc laani. Redee sajcru loj ni rujn bejṉ che rudeedreni gojn lo Dios. \p \v 34 Che bahuii Jesús laaca guniini, räjpni lojni: \p ―Guxii cayäädx te jiu'lu loj xcäḻrnibee Dios. \p Sas rutru biajxhdi gunabdiidx loj Jesús. \s1 Chu xi'n najc Crist \r (Mt. 22:41‑46; Lc. 20:41‑44) \p \v 35 Che caguseed Jesús neṉ guidoro, räjpni: \p ―¿Xho mood rnii rebejṉ ni najn leii Crist najc xi'n David? \v 36 Sprit Dxan xten Dios basnii David che bacuaani: \q1 Räjp Dios loj Dad xtenä: \q1 “Gurej ladbee xtenä, che gudzugäli reni rdxe'ch lojlu.” \m \v 37 Palga lagajc David räjp: “Dad, xtenä”, che guniini xcuent Crist, ¿xhoxh najc Crist xi'n David? \p Rebeṉxhidaal nani yu' guejdxga bacuadiagsa'creni xtiidxni. \s1 Gule'c Jesús xquej remastr xten leii \r (Mt. 23:1‑36; Lc. 11:37‑54; 20:45‑47) \p \v 38 Laḻni caguseedni rebejṉ, räjpni lojreni: \p ―Coḻsusiṉ, na'c gu'chtu loj rebejṉ ni ruluii leii. Laareni rlajz sanäj reladsiool xtenreni. Rdxaglajzreni rnii bejṉ lojreni nez lo reguii. \v 39 Rlajzzareni cuereni cadro rbej renani sajcru neṉ reguidoo näjza cadro ru' relanij. \v 40 Rudzucajzareni xhixten rebiuud, rniizareni xhidalduxh diidx che roḻreni ḻe', te rusäuureni loj rebejṉ. Castigwroru gac redee. \s1 Gojn xten te biud proob \r (Lc. 21:1‑4) \p \v 41 Dxejcti gurej Jesús cuä' caj cadro rusäḻ bejṉ gojn. Cahuiini cagusäḻ rebejṉ meel neṉ cajga. Xhidajl reni rajp cagusäḻ xhidajl meel neṉga. \v 42 Che biääd te biud proob, basäḻni tiop melbäz ni sajc si'cti tej centaab. \v 43 Dxejcru gurejdx Jesús rexpejṉpacni, räjpni lojreni: \p ―Rniliä́pac lojtu, biud proobre basäḻ xhidajlru lo guiraa renani basäḻ neṉ cajre, \v 44 sa'csi guiraareni abasäḻ che'nsi xhixtenreni. Luxh gunaare basäḻ guiraa nani rajpni. Ni'ctis najc nani gaunäjni. \c 13 \s1 Gunii Jesús sibijḻ guidoo \r (Mt. 24:1‑2; Lc. 21:5‑6) \p \v 1 Cheni sariireni neṉ guidoro, räjp tej rexpejṉpacni lojni: \p ―Dad, bahuii lacti reguij, lacti reyu'. \p \v 2 Dxejcti räjp Jesús lojni: \p ―¿La rhuiilu loj reyu're? Nicla tej guij dijia'n dzuub yejc sa'ni, guiraliireni sire'ch. \s1 Recos ni gac che ameer nitloj guedxliuj \r (Mt. 24:3‑28; Lc. 21:7‑24; 17:22‑24) \p \v 3 Dxejc sobga' Jesús yejc dajne' ni laa dan Oliib, cahuiini nez ro' guidooga. Che sugaxhtebreni, gunabdiidx Pedr näj Jacoob näjza Juan näjza Andrés lojni, räjpreni: \p \v 4 ―Gunii loonu, ¿guc gac dee? ¿Xhi guihuiinu te gacbeenu asiäddzuṉgajxh soob guiraa rediidxre? \p \v 5 Dxejcti gusloj gunii Jesús lojreni, räjpni: \p ―Coḻhuii, te rut gusgueedi la'tu, \v 6 sa'csi xhidalduxh bejṉ jiääd con laä, gäbreni: “Narä nacä Crist”, luxh rniisireni si'c, susgueezareni xhidajl bejṉ. \p \v 7 ’Che jiejn diajgtu yu' gueṟ näj yäḻnadxeeb xten gueṟ, na'c guidxejbtu. Nanabpac gacni; et dxejcdi nitloj guedxliuj. \v 8 Säjs nacióṉ yejc sanacioṉni, näj yäḻrnibee yejc sayäḻrnibeeni. Xhidajl lajt sajc xu, siliaanza bejṉ, luxh säjs rebejṉ yejc sa'ni. Redee najc ni guisloj guidxejb, gachuinza lajzni. \p \v 9 ’Dxejc la'tu coḻsusiṉ sa'csi suteedreni la'tu ladzṉaa reguxhtis, siguijnzareni la'tu neṉ reguidoo. Sacrejdxtu lo regubieer näjza loj reṟeii xcäḻnasa'c narä, te si'c gac guiniitu xtidxä lojreni. \v 10 Nanabpac guirechxgaa xtidx Dios loj guiraa rebeṉ guedxliuj. \v 11 Che guiniaazreni la'tu, che chanäreni la'tu loj reguxhtis, na'c gunxgaatu xhigab xhi diidx guiniitu. Coḻnii nani jiäjttis yejctu dxejc, sa'csi xhet la'ditu ni guinii, Sprit Dxan xten Dios ni guinii. \v 12 Luxh suto' bejṉ lagajc bejtzni te guet bejtzni. Suto'za dad lagajc xi'nni. Säjs rebiuux yejc rexcusajnni te guet reguzajnga. \v 13 Sidxechlajz guiraa rebejṉ lojtu sa'csi najctu xpeṉä; nani ted guiraa retrabajwre, ni'c gudeed Dios xcäḻnabajṉni. \p \v 14 ’Che fiitu loj nani najc yäḻrdxechlajz, nani najc yäḻrunitloj, nani gunii Daniel ni gunii xtidx Dios. Che fiitu nani suga' cadro di nunyäjḻ suuni, dxejcti suguxuṉ renani yu' nez Judea chääreni nez neṉ redajn. (Nani goḻ guijtzre sugacbeenini.) \v 15 Bejṉ nani suga' yejc yu' na'c jiäjtni jiu'ni neṉ te yu' xca'ni gaii xhixtenni. \v 16 Nani yu' loj ṉiaa, di gaḻ jiäjt te xca'ni xhablajzni. \v 17 ¡Aii! Xhiza nalas chu regunaa ni nuu bäz, luxh renani rusiä' xi'nni, neṉ redxejga. \v 18 Coḻnab loj Dios na'c sactu scree neṉ rebäinajḻ. \v 19 Neṉ redxejga su' trabajwduxh, nani gajd chu che bencheeli Dios guedxliuj, luxh diruni chu, dxejctis chuni. \v 20 Paru di Dad gusia'tz redxejga, nicla tej bejṉ di ḻaa. Susia'tzni redxejga sa'csi sanälajzni rexpejṉni nani aguleni. \p \v 21 ’Dxejc palga yu' chu naa lojtu: “Coḻhuii, aree Crist”, o “Coḻhuiire, ani suga' rec”, na'c chalilajztuni. \v 22 Sa'csi su' bejṉ nani rniisi najcni Crist. Su'za reniguii nani rniisi rniireni xcuent Dios. Sujnzareni milaagwr, te gusgueereni, te palga sajcni, rlajzreni gusgueelireni renani agule Dios. \v 23 Ni'cni la'tu coḻsusiṉ; agunixgaä lojtu guira'ti ni gac. \s1 Xho gac che jiääd Xi'n Dios ni gujc Niguii \r (Mt. 24:29‑35, 42‑44; Lc. 21:25‑36) \p \v 24 ’Neṉ redxejga, cheni luux retrabajwduxhga, sicäjy lo gubijdx, luxh diru bäii gusanij. \v 25 Sitejb rebaḻxhaguibaa, sinibsejs recos nani nasnäj rebaḻxhaguibaa. \v 26 Dxejcti suhuii rebejṉ loä, Xi'n Dios nani gujc Niguii, siälä neṉ reza guideb yäḻrnibeduxh xtenä, näjza xcäḻdimbicha'ä. \v 27 Dxejcti guxhaḻgacä rexanglä jiädtojpreni renani guleä guideb lo guedxliuj, cat nalooli guedxliuj näjza cadro nalooli guibaa. \p \v 28 ’Coḻguisieed nani ruluii yagiigw. Cheni rii rebäte' lojni luxh che rcaj balajg lojni, acaxhnajntu bäii gusguij asadzuṉgajxh. \v 29 Sigajcza, che fiitu acayajc recosre, sacbeetu asiädgaxhä, ameer guidzuṉä. \v 30 Rniliä́pac lojtu, rebejṉ ni nabajṉ dxejc, direni nitloj, fixgaareni gac recosga. \v 31 Sinitloj guibaa näjza guedxliuj, rextidxä di nitloj. \p \v 32 ’N̲aj, rut najndi guc gac recosga, nicla rexangl Dios ni yu' xhaguibaa, niclaza narä Xi'n Dios, Xtadätis najn. \p \v 33 ’Coḻhuii, coḻsusiṉ, coḻnab loj Dios, sa'csi ditu gan guc guidzujṉ redxejga. \v 34 Dee najc si'c najc te bejṉ ni birii sää zijt. Che gajdlini guirii, badeedni xtzun rexmosni, luxh gunibeezani susiṉ nani canäj rolä'. \v 35 Si'cza coḻsusiṉ, sa'csi ditu gan guc jiääd baxhuaan yu'ga, la jiäädni gudxej, o la jiäädni garol yääl, o la cäjy, o la jiäädni ṟsil. \v 36 Coḻsusiṉ, te di guiga'tu nagayejstu che guidzujṉni. \v 37 Rediidx nani rniä lojtu, loj guiraa rebejṉ rniäni: coḻsusiṉ. \c 14 \s1 Ruchaagreni diidx te guiniaazreni Jesús \r (Mt. 26:1‑5; Lc. 22:1‑2; Jn. 11:45‑53) \p \v 1 Riäädx tiop dxej guidzujṉ lanij, dxej ni ruzaa lajzreni guḻaareni ladzṉaa reEgipto. Neṉ redxejga rajwreni yätxtiil nani di saguij. Rebixhojz nani rnibee neṉ guidoo xten rexpejṉ Israel näj rebejṉ ni ruluii leii rlajzreni niniaazreni Jesús con yäḻrusguee, te nugu'trenini. \v 2 Dxejcti räjpreni lo sa'reni: \p ―Na'c jiennu scree neṉ redxelanij, te na'c gun beṉguejdx biejy. \s1 Te gunaa ni basäḻ se't yejc Jesús Betania \r (Mt. 26:6‑13; Jn. 12:1‑8) \p \v 3 Yu' Jesús Betania, rolijz Simón, nani guyu' guejch ni raḻ tiejxhni. Che sobga'ni lo mex, biääd te gunaa ca' te bo'tguij yu' setnard neṉni. Rlianexhduxhni, sacduxhni. Dxejc gudi'chni yejn bo'tguijga, te basäḻni se'tga yejc Jesús. \v 4 Yu'za gaiireni ro'c ni bidxe'ch, räjp loj sa'reni: \p ―¿Xhicuent banijtni setnejxhga? \v 5 Paru nido' se'tga, nijni si'cti choṉ gayuu denar, te nica' meelga rebejṉ ni xhet rajpdi meel. \p Luxh caguidxa'reni loj gunaaga. \p \v 6 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Coḻsaanni, ¿xhicuent rudxojntu nani cayujn gunaare? Cos sacduxh dee bennäjni narä. \v 7 Guideb ni guibajṉtu, su' rebejṉ nani xhet rajpdi lojtu, luxh che rlajztu sajc gacnäjtureni. Narä et xchejdi chu'ä lojtu. \v 8 Gunaare abejnni nani gujctis bejnni. Abaslanexhxgaani tiexhä, te chää tiexhä neṉ baa. \v 9 Rniliä́pac lojtu, cadrotis guidzujṉ xtidx Dios, guideb lo guedxliuj, siniizareni xcuent nani bejn gunaare, te guinaj lajzreni gunaare. \s1 Rlajz Judas guto' Jesús \r (Mt. 26:14‑16; Lc. 22:3‑6) \p \v 10 Dxejcti huij Judas Iscariot, nani najc tej retzubitio'p xpejṉpac Jesús, loj rebixhojz nani rnibee te guto'ni Jesús lojreni. \v 11 Che biejn diajg rebixhojz xtiidxni, bibalajzreni. Räjpreni sudeedreni meel lojni. Dxejcti caguiil Judas xho guto'ni Jesús. \s1 Gudauxchej Dad con rexpejṉpacni \r (Mt. 26:17‑29; Lc. 22:7‑23; Jn. 13:21‑30; 1Co. 11:23‑26) \p \v 12 Biu'ti xmaan che rajwreni yätxtiil ni di saguij. Dxej lanijga, rugu'treni xiil, te ruzaa lajzreni dxej ni guḻaareni ladzṉaa reEgipto. Räjp rexpejṉpacni loj Jesús: \p ―¿Caro rlajzlu chosucheenu te gauulu nadxej, dxelanij? \p \v 13 Dxejc baxhaḻni tiop rexpejṉpacni, räjpni lojreni: \p ―Coḻchäj neṉ guejdx, ro'c guidxaagtu te niguii ni nuu te re' nis. Coḻchanajl niguiiga. \v 14 Cadro jiu'ni coḻye'tz loj bejṉ ni najc rolijzni ro'c: “Naj Dad mastr, ¿con yu' cadro ria'n rebiooz, cadro gaunäjni rexpejṉpacni nadxej, dxelanij?” \v 15 Dxejcti guluiini lojtu te yu' ni sojb jiaaliga yejc sa'ni, ni asuchexgaa neṉni. Coḻyujn xhi guidauunu ro'c. \p \v 16 Sas huij rexpejṉpacni, bidzujṉreni neṉ guejdxga. Bidxälreni te yu' si'cni räjp Jesús lojreni. Ro'c bejnreni xhi gudajwreni dxelanij. \p \v 17 Che huääz gubijdx, bidzuṉnäj Jesús guitzubitio'p xpejṉpacni. \v 18 Laḻni sobga'reni lo mex cayajwreni, räjp Jesús lojreni: \p ―Rniliä́pac lojtu, tej la'tu ni cayaunää́, suto'ni narä. \p \v 19 Dxejcti gusloj cayac-huin lajzreni, räjp tebgajreni lo Jesús: \p ―¿La naräni? \p Räpgajc steeni: \p ―¿La naräni? \p \v 20 Dxejcti guniini, räjpni lojreni: \p ―La tej retzubitio'p, tej ni cayajw loj xpla'tä. \v 21 Sa'csi narä Xi'n Dios nani gujc Niguii, sia'ä, si'cpacni caj loj xtiidx Dios, per xhiza nalajz niguii ni guto' narä. Huentejti na'c niajl niguiire. \p \v 22 Laḻni cayajwreni, cua' Jesús yätxtiil, badeedzani xquixhtiooz loj Dios dxejc guḻa'nini, badeednini lojreni. Dxejcti räjpni: \p ―Coḻca' yätxtiilre. Dee najc si'c tiexhä. \p \v 23 Cuagajcni te bas. Che abadeedni xquixhtiooz loj Dios, badeednini lojreni, gu' guiraareni neṉ basga. \v 24 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―Dee najc si'c xtienä ni ruluii diidx ni biä'nnu, nani guixe' xcuent xhidajl rebejṉ. \v 25 Rniliä́pac lojtu, diruna yä'ä bin nani ṟii yejc uub, dxejli yä'äni stehuält loj xcäḻrnibee Dios. \s1 Gunii Jesús sinii Pedr dini gumbeeni \r (Mt. 26:30‑35; Lc. 22:31‑34; Jn. 13:36‑38) \p \v 26 Che gulujx biḻreni te dij xten Dios, biriireni, sääreni nez dajne' ni laa dan Oliib. \v 27 Dxejcru räjp Jesús lojreni: \p ―Guiraatu sibälaztu narä naguxhijṉ, sa'csi si'c cajni lo guijtz: “Sugu'tä baxhtoor luxh suxuṉ rexiil.” \v 28 Che guibaṉsacä loj rebeṉgut, ganidä cha'a Galilee, dxejcti jiäädtu. \p \v 29 Dxejc räjp Pedr loj Jesús: \p ―Palga guiraareni cuälazlu, narä dina cuälazälu. \p \v 30 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Rniliä́pac lojlu, lagajc guxhijṉre, nicla gajd guidgaii cuedxa' tiop huält, luj aguiniilu choṉ huält dilu gumbee narä. \p \v 31 Luxh laani sanuutis xtiidxni, räjpni: \p ―Cadro guetlu setäza, dina guiniä dina gumbeälu. \p Luxh guiraa rexpejṉpacni gunii si'c. \s1 Gunab Jesús loj Dios che yu'ni Getsemaní \r (Mt. 26:36‑46; Lc. 22:39‑46) \p \v 32 Dxejcti bidzujṉreni te lajt cadro laa Getsemaní. Dxejc räjpni loj rexpejṉpacni: \p ―Coḻcuej ree laḻni chanabä lo Dios. \p \v 33 Dxejcru sanäni Pedr näj Jacoob näjza Juan. Dxejc gusloj cayac-huinduxh lajzni, luxh cayu'ni yäḻrsiaduxh. \v 34 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Cayac-huinduxh lazä, an sugu'tni narä. Coḻjia'n ree, coḻtie'ch bacaḻ. \p \v 35 Sas gusajni tla', bazuxhijbni lo yuj, dxejcti gunabni lo Dios don la niajc nidedcaj nani sacni dxejc. \v 36 Räjpni: \p ―Abba, xtadä, luj rajc rujnlu guira'ti: badzucaj retrabajwre loä. Xhet si'cni rlazädi narä, bejn si'cni rlajzlu luj. \p \v 37 Dxejc biäädni gunaaznireni nagayejsreni. Dxejc räjpni lo Pedr: \p ―Simón, ¿la nagayejslu? ¿La nicla te rate' diniajcdi nutie'chlu bacaḻ? \v 38 Coḻtie'ch bacaḻ, coḻnab lo Dios, te na'c guntu dojḻ. Lastootu rlajz gutie'chtu bacaḻ, luxh tiejxhtu abadxajg. \p \v 39 Huij Jesús stehuält, binabni loj Dios, guniini lagajc rediidx ni guniini galoo. \v 40 Dxejcti biädsacni cadro tre'reni, gunazsacnireni nagayejsreni, sa'csi yuduxh bacaḻ lojreni. Luxh direni nidxäl xhi niniireni lojni. \v 41 Ni riojṉ huält biäädni, dxejc räjpni lojreni: \p ―Agojḻ coḻguejs, coḻsilajz, agujc, abidzujṉ oṟ ni ted Xi'n Dios ni gujc Niguii ladzṉaa rebeṉdojḻ. \v 42 Coḻchastie, coḻcho'. Asiäddzuṉgajxh ni guto' narä. \s1 Gunaazreni Jesús \r (Mt. 26:47‑56; Lc. 22:47‑53; Jn. 18:2‑11) \p \v 43 Canisijcni scree, che bidzujṉ Judas, ni najc te retzubitio'p xpejṉpacni, siädnäni xhidajl bejṉ. Ca'reni spaad, ca'reni yajg biriireni lo rebixhojz nani rnibee, näjza rebejṉ ni ruluii leii, näjza rebeṉgool nani najc guxhtis. \v 44 Niluxh nani ruto' Jesús abadeedni te seen lojreni, räjpni: \p ―Nani guchagro'ä, ni'c najc laani. Coḻnaazni, coḻyaptzu'tzni te si'c chanätuni. \p \v 45 Che bidzujṉ Judas, gubigni loj Jesús, räjpni lojni: \p ―Dad, Dad. \p Sas bachagro'nini. \v 46 Dxejcru gunaazreni Jesús ro'c. \p \v 47 Dxejc tej reni suga' ro'c, gulää xspaadni, gudiḻguijdxni xmos bixhojz nani sajcru, batiu'ni diajgni. \v 48 Dxejc räjp Jesús loj rebejṉ: \p ―¿La siädxhiitu narä con spaad näjza garo't si'c rixiitu te gubaan? \v 49 Guiraa dxej guyu'ä lojtu neṉ guidoo, caguluiätu xtidx Dios luxh ditu niniaaztu narä. Scree cayajcni, te soob diidx ni caj lo reguijtz. \p \v 50 Dxejcru rexpejṉpacni gulälazrenini, baxuṉtireni. \s1 Bi'n nani baxuṉ \p \v 51 Sanajlza te bi'n Jesús, nadejbni ganaxhtis te bariaad. Si'c gunaazrenini. \v 52 Dxejcti baxuṉni, libasa'nni bariaadga, sä'tini xhabäälni. \s1 Suga' Jesús loj reguxhtis \r (Mt. 26:57‑68; Lc. 22:54‑55, 63‑71; Jn. 18:12‑14, 19‑24) \p \v 53 Dxejc biädnäreni Jesús loj bixhojz ni sajcru. Bidojp rebixhojz nani rnibee, näj rebeṉgool ni najc guxhtis, näjza rebejṉ ni ruluii leii. \v 54 Luxh Pedr zijt zijt sanajlni Jesús. Che bidzujṉtini lo xle' bixhojz ni sajcru, gurenäjni rebejṉ nani rajp ro'c, cagucha' lajzni lo bajl. \p \v 55 Rebixhojz nani rnibee, näjza guiraa rebeṉgool ni najc guxhtis, caguiilreni xhi tej xquej Jesús nidxälreni, te nugu'treni Jesús, xhet bidxäldireni. \v 56 Xhidajl bejṉ gunii didxxhii, räjpreni et laadi rujn Jesús, niluxh di xtiidxreni nile', sa'csi garen garen guniireni. \v 57 Dxejc huisulii gaii bejṉ ni guniireni stee didxxhii xcuent Jesús, räjpreni: \p \v 58 ―Nuunu biejn diaagnu guniini: “Sutiexhä xyu' Dios ni guc-chee con ṉaa rebejṉ, luxh choṉtis dxej guncheä steeni, ni nac-chee et con ṉaadi rebejṉ.” \p \v 59 Nicla si'c di xtiidxreni nile', sa'csi garen garenza guniireni. \p \v 60 Dxejcti huisulii bixhojz ni sajcru galäii guiraa rebejṉ, gunabdiidxni loj Jesús räjpni: \p ―¿La digacdi guiniilu xhi guiniilu xcuent requej ni cabe'c reniguiire, ä? \p \v 61 Laani niäuutis ro'ni, xhet guniidini. Dxejcti gunabdidxsac bixhojz ni sajcru lojni, räjpni: \p ―¿La luj ni najc Crist, xi'n Dios nani rliä'p bejṉ xpala'nni, ä? \p \v 62 Dxejcti räjp Jesús lojni: \p ―Naräni. Suhuiitu loä, Xi'n Dios nani gujc Niguii, sobga'ä xladbee Dios ni rnibee, siäläza neṉ reza ni tre' xhaguibaa. \p \v 63 Dxejcru bixhojz ni sajcruga, batiäjsni tla' xhajbni, räjpni: \p ―¿Xhi jienrunu guidiilnu diidx xcuentni? \v 64 Abiejn diajgtu xho guniyajni Dios. N̲aja', ¿xhi najtu? \p Dxejcti guiraareni räjp nungäjḻpac guetni. \p \v 65 Dxejc yu' reni gusloj cagutiobxhejn lojni, luxh basäuureni lojni, dxejc huääzrenini, räjpreni lojni: \p ―Gunii, ¿chuni'c huääzlu? \p Luxh renani canäjni gudajp lojni. \s1 Gunii Pedr dini gumbee Jesús \r (Mt. 26:69‑75; Lc. 22:56‑62; Jn. 18:15‑18, 25‑29) \p \v 66 Dxejc suga' Pedr lo yuj, nez lo le'ga, che biääd te xcriaad bixhojz ni sajcru. \v 67 Luxh bahuiini cagucha' lajz Pedr, cadxelojni lojni. Dxejcti räjpni: \p ―Näj luj nadxaaglu Jesús ni siääd Nazare't. \p \v 68 Dxejc Pedr basgueeni, räjpni: \p ―Dina gumbeäni. Dizana ganä xhini'c caniilu. \p Dxejcti biriini sääni ro' suaan. Dxejcti guredxa' guidgaii. \v 69 Dxejc bahuisac criaadga lojni, räjpni loj renani suga' ro'c: \p ―Niguiire najc laa tejreni. \p \v 70 Luxh laani basgueeni stehuält. Che gojl stera't, räpsac renani suga' ro'c loj Pedr: \p ―Guliipacni näj luj najclu tejreni, sa'csi beṉ Galileelu, luxh guyasi riejn rniilu si'c rnii rebeṉ Galilee. \p \v 71 Dxejc gusloj canii Pedr: \p ―Dios gun castiigw narä palga xhet guliidi ni caniä. Dios najc testiigw, dina gumbeä niguii nani caniitu. \p \v 72 Dxejcti barojp huält guredxa' guidgaii. Dxejc banalajz Pedr nani räjp Jesús lojni: “Che gajdli guidgaii cuedxa' tiop huält, luj gacla choṉ huält aräjplu dilu gumbee narä.” \p Dxejc guslojni cayoonni. \c 15 \s1 Suga' Jesús loj Pila't \r (Mt. 27:1‑2, 11‑14; Lc. 23:1‑5; Jn. 18:28‑38) \p \v 1 Che bara yääl bidxaag sa' rebixhojz ni rnibee, näj rebeṉgool ni najc guxhtis, näjza rebejṉ ni ruluii leii, näjza guiralii reguxhtis. Dxejcti gusloj cachaagreni diidx xho gunreni. Baliibreni Jesús, sanätirenini, niluxh badeedrenini loj Pila't. \v 2 Dxejc gunabdiidx Pila't loj Jesús räjpni: \p ―¿La luj ni najc ṟeii xten rexpejṉ Israel, ä? \p Räjp Jesús lojni: \p ―Si'cni guniilu, si'c najcni. \p \v 3 Dxejc gusloj rebixhojz nani rnibee cabe'c rexquej Jesús. \v 4 Gunabdidxsac Pila't lojni: \p ―¿Xhet rniidilu ä? Ahuii lacti xquejlu cabe'creni. \p \v 5 Bidxeloj Pila't sa'csi nicla si'c xhetru guniidi Jesús. \s1 Gunibeereni guet Jesús \r (Mt. 27:15‑31; Lc. 23:13‑25; Jn. 18:38–19:16) \p \v 6 Dxelanijpac rusḻaa Pila't tej rebejṉ ni yu' latzguiib. Rusḻaani chutis te ni rniab rebejṉ. \v 7 Lo rebejṉ ni yu' latzguiib nadxaag te niguii ni laa Barrabás. Bagu'tni te bejṉ che nu'chni lo te cuaa bejṉ ni gudiḻnäj gubieer. \v 8 Dxejc bidojp xhidajl bejṉ loj Pila't, gunabreni lojni gunni si'ctis rujnni casob lanij. \v 9 Dxejc gunabdiidx Pila't lojreni, räjpni: \p ―¿La rlajztu gusḻaä́ ṟeii xten rexpejṉ Israel, ä? \p \v 10 Sa'csi gucbegajcni rdxechlajz rebixhojz loj Jesús, ni'c bateedrenini lojni. \v 11 Ni'cni baquiilza rebixhojz ni rnibee rebeṉxhidaal te gäbreni lo Pila't: \p ―Basḻaa Barrabás loonu lacuaa ni gusḻaalu Jesús. \p \v 12 Dxejc räjp Pila't lojreni stehuält: \p ―¿Xhini'c rlajztu gunnää́ nani rniitu ṟeii xten rexpejṉ Israel? \p \v 13 Dxejcru guredxa'reni: \p ―¡Bacuaani lo crujz! \p \v 14 Dxejc räjp Pila't lojreni: \p ―¿Xhini'c xhet laati bejnni? \p Dxejcti laareni rbedxa'rureni: \p ―¡Bacuaani lo crujz! \p \v 15 Basḻaati Pila't Barrabás, sa'csi rlajzni nuspaani lajz rebeṉxhidaal. Che gulujx gunibee Pila't, bia Jesús. Bateedti Pila't Jesús loj rexsoldaadni, te xcajni loj crujz. \p \v 16 Dxejc huinä rexsoldaadni Jesús neṉ Pretoor, yu' cadro rujnreni yäḻguxhtis, ro'c batojpreni guiraa resa'reni. \v 17 Dxejcti bashuajcwreni Jesús te lad moraad, bencheereni te coroṉ guejch basäḻreni yejcni. \v 18 Guslogajc caguxhi näjrenini, caniireni lojni: \p ―¡Coḻguiliä'p xpala'n ṟeii xten rexpejṉ Israel! \p \v 19 Batiäjlreni te yabixhijḻ yejcni, batiobxhejnreni lojni, luxh guzuxhijbreni te rajṉrenini. \v 20 Che gulujx basacsíreni Jesús, gulääreni lad moraad ni najcwni, sas bashuajcwrenini xhajbpacni. Gulägajcreni Jesús te cuaarenini lo crujz. \s1 Bacuaareni Jesús loj crujz \r (Mt. 27:32‑44; Lc. 23:26‑43; Jn. 19:17‑27) \p \v 21 Te niguii ni laa Simón, ni siääd Cirene, sadejd ro'c, bazajni lo nejz. Niguiire najc xtad Alejandro näjza Rufo. Che sadejdni nejzga, la fuerz basguurenini xcrujz Jesús. \p \v 22 Dxejcti huinäreni Jesús cadro laa Gólgota, nani säloj: dan Calabeer. \v 23 Ro'c badeedreni lo Jesús bin nani nu'ch mir lojni, dxejc laani naaddini niä'ni binga. \v 24 Che gulujxti bacuaareni Jesús loj crujz, gudzujtreni yejc rexhajbni, te don xhini'c xca' tejgareni. \p \v 25 Agujc choṉ oṟ gulejn gubijdx che bacuaareni Jesús lo crujz. \v 26 Letreer cadro bacuaareni xtojḻni scree bejnrenini: “R̲eii xten rexpejṉ Israel.” \v 27 Bacuaazareni lo stiop crujz tiop gubaan, tejni xladbee Jesús, xtee xladbäjgwni. \v 28 Dxejc guzojb diidx ni caj loj guijtz nani rnii: “Loj rebeṉguijdx bigabni.” \p \v 29 Luxh renani sadejd nejzga guniyajreni Jesús, cagusniibreni yejcreni, räjpreni lojni: \p ―¡Jaa! Luj nutiejxhlu guidoo luxh choṉtis dxej niunchesacluni. \v 30 N̲aj basḻaa lagajc luj, biäjt loj crujzga. \p \v 31 Näjza rebixhojz ni rnibee, näj rebejṉ ni ruluii leii, baxhiznärenini, räjp loj sa'reni: \p ―Ste'ca bejṉ rusḻaani, xhoxh digacdi gusḻaani lagajc laani. \v 32 N̲aj sujiäjt Cristre, ṟeii xten rexpejṉ Israel, lo crujz te guihuiinu, te chalilaaznu. \p Näj regubaan ni caj lo crujz guniyajzareni Jesús. \s1 Xcäḻgujt Jesús \r (Mt. 27:45‑56; Lc. 23:44‑49; Jn. 19:28‑30) \p \v 33 Che gojḻ läidxej, bicäjy si'cti choṉ oṟ. \v 34 Che gudejd choṉ oṟga, guredxa' Jesús dipro, räjpni con xtiidxni: \p ―Eloi, Eloi, ¿lama sabactani? ―dee säloj: Xtiozä, Xtiozä, ¿xhicuent gulälazlu narä? \p \v 35 Biejn diajg gaii bejṉ ni suga' ro'c räjpni si'c, dxejc räjpreni: \p ―Coḻcuadiajg, Elías cabejdxni. \p \v 36 Sas baxuṉ tejni, bahuajdxni te sponj loj binagr. Dxejcru basäḻnini yejc te yabixhijḻ, badeednini loj Jesús te yänini, räbgajcni: \p ―Coḻgusaan guihuiinu don la siädläjd Elíasni loj crujz. \p \v 37 Dxejcru guredxaduxh Jesús, gujttini. \v 38 Dxejc lajd ni najḻ neṉ guidoro biräjsni, gujcni tiop la', jiaali lo yujli. \v 39 Suga' capitán nani rnibee te gayuu soldaad nez loj Jesús, luxh che bahuiini xho guredxa' Jesús scree näj xho gujtni, räjpni: \p ―Guli'pacni, niguiire najc Xi'n Dios. \p \v 40 Suga'za gaii gunaa, zijt cadxelojreni. Lojreni yu' Marii Magdaleṉ, näj Marii, xnan Jacob ni najc huinru, näjza José, näjza Salomee. \v 41 Che guyu' Jesús Galilee birinajl regunaare Jesús, luxh bahuiirenini. Yu'za xhidajlru regunaa ni biädnajl Jesús che biäädni Jerusalén. \s1 Biga'tz Jesús \r (Mt. 27:57‑61; Lc. 23:50‑56; Jn. 19:38‑42) \p \v 42 Biu' gudxhijṉ, luxh najcni dxe bispr che rusucheereni par sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel. \v 43 Biääd José ni siääd Arimatea, najcni te rebejṉ ni sajc loj reguxhtis. Näjza laani cabäjzni xcäḻrnibee Dios. Guideb yäḻnabajṉ gunabni tiexh Jesús lo Pila't. \v 44 Bidxelo Pila't alagujt Jesús, sas gurejdxni capitán ni rnibee tej gayuu soldaad, gunabdiidxni lojni la balagujt Jesús. \v 45 Che räjp capitánga lojni agujt Jesús, dxejc badeed Pila't tiexh Jesús loj José. \v 46 Agusii José te bariaad, luxh che gulätni Jesús lo crujz, batejbnini neṉ bariaadga. Dxejc gudixhni Jesús neṉ te biliää ni caj cuä' te guilaj, dxejcru batzugni te guiro ro' biliääga. \v 47 Bahuii Marii Magdaleṉ näj Marii xnan José cadro biga'tz Jesús. \c 16 \s1 Huäjz Jesús loj rebeṉgut \r (Mt. 28:1‑10; Lc. 24:1‑12; Jn. 20:1‑10) \p \v 1 Che gudejd sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, Marii Magdaleṉ näj Marii xnan Jacoob näjza Salomee gusii setnejxh te chatääbreni se'tga tiexh Jesús. \v 2 Che biu' xmaan, rsildooru, che calejn gubijdx, biäädreni ro' xpaani. \v 3 Cayäjp loj sa'reni: \p ―¿Chu gudzucaj guiroga ro' xpaani te jiu'nu? \p \v 4 Che gudixhlojreni, bahuiireni alagubicaj guijga, luxh najcni te guiroduxh. \v 5 Che biu'reni neṉ biliääga, bahuiireni lo te bi'n sobga' ladbee neṉ biliääga. Najcw bi'nga te ladnol ni najc siool. Dxejc bidxejb regunaaga. \v 6 Dxejcti räjp bi'nga lojreni: \p ―Na'c guidxejbtu. Caguiiltu Jesús ni siääd Nazare't, nani cuaj lo crujz. Rutiruni ree. Agubajṉni lo rebeṉgut, coḻtahuii cadro gudixhreni tiejxhni. \v 7 Coḻchäj, coḻchaye'tz lo rexpejṉpacni, loj Pedr, ganidla Jesús guidzujṉ Galilee, dxejcti guidzujṉtu. Ro'c fiitu lojni, si'cni guniini lojtu. \p \v 8 Biriitireni ro' biliääga, racsejslireni sa'csi cadxejbreni. Rut lojdi guniidireni sa'csi cadebduxhreni. \s1 Baluiloj Jesús loj Marii Magdaleṉ \r (Jn. 20:11‑18) \p \v 9 Gubajṉ Jesús loj rebeṉgut rsildooru che biu' xmaan. Baluilojni galoo loj Marii Magdaleṉ, nani agacgulääni gajdz beṉdxab neṉ lastooni. \v 10 Dxejcti huij Marii Magdaleṉ, huiye'tzni loj renani cuansanäj Jesús, renani cayac-huin lajzni, cayoonreni. \v 11 Che biejn diajgreni ahuäzsac Jesús lo rebeṉgut, luxh Marii abahuii lojni, di lajzreni nilii. \s1 Baluiloj Jesús loj tiop xpejṉpacni \r (Lc. 24:13‑35) \p \v 12 Ste'ca najc Jesús baluilojni loj tio'p renani sasaj sääreni lo nejz. \v 13 Dxejcti gubi'reni, huiye'tzreni loj sgaiiga, luxh nicla xtidx reni'c di lajzreni nilii. \s1 Baxhaḻ Jesús repost \r (Mt. 28:16‑20; Lc. 24:36‑49; Jn. 20:19‑23) \p \v 14 Lult baluilojni loj guitzubiteebreni che sobga'reni lo mex. Gudidxa' Jesús lojreni, sa'csi di lajzreni nilii luxh guyaa lajzreni. Di lajzreni nilii xtidx renani bahuii loj Jesús che gubaṉgajcni loj rebeṉgut. \v 15 Räjp Jesús lojreni: \p ―Coḻchäj guideb lo guedxliuj, coḻnii xtidx Dios lo guiraa rebejṉ. \v 16 Nani chalilajz luxh tiobnisni, siḻiaani loj dojḻ; biäda nani di lajzni chalii sinijtni lo dojḻ. \v 17 Niluxh remilagwre jiannäj renani chalilajz: sibääreni beṉdxab xcuentä; siniireni ste'ca diidx; \v 18 guiniaazreni bäḻ con ṉaareni; masque yäreni xhicos ni rugu't bejṉ, xhet gacdireni; susujreni ṉaareni yejc rebeṉracxhuu luxh siajc rebeṉracxhuu. \s1 Huä'p Jesús xhaguibaa \r (Lc. 24:50‑53) \p \v 19 Gulujxti gunii Dad Jesús si'c lojreni. Dxejc huäjsni sääni xhaguibaa. Ro'c huicueni cuä' Dios ladbee. \v 20 Dxejcti laareni bire'chreni, guniireni xtidx Dios guiranejz. Lagajc Dadga gucnäjreni, bejnni milagwr te gucbee bejṉ laapac xtidx Dios ni caniireni. Sugacni si'c.