\id MAT \h San Mateo \toc1 Guijtz Ni Bacuaa Mateo \toc2 San Mateo \toc3 Mt. \mt1 Guijtz Ni Bacuaa Mateo \c 1 \s1 Retoxpeṉgoldoo Jesucrist \r (Lc. 3:23‑38) \p \v 1 Guijtz ni rusule' laj retoxpeṉgoldoo xten Jesucrist xi'n toDavid, xi'n toAbraham. \p \v 2 Abraham gujc xtad Isaac, Isaac gujc xtad Jacob, Jacob gujc xtad Judá con rebejtzni. \v 3 Judá con Tamar gujc xcuzajn Fares con Zara. Fares gujc xtad Esrom, Esrom gujc xtad Aram. \v 4 Aram gujc xtad Aminadab. Aminadab gujc xtad Naasón. Naasón gujc xtad Salmón. \v 5 Salmón con Rahab gujc xcuzajn Booz. Booz con Rut gujc xcuzajn Obed. Obed gujc xtad Isaí. \v 6 Isaí gujc xtad ṟeii David. David con nani gujc chääl Urías gujc xcuzajn Salomón. \p \v 7 Salomón gujc xtad Roboam. Roboam gujc xtad Abías. Abías gujc xtad Asa. \v 8 Asa gujc xtad Josafat. Josafat gujc xtad Joram. Joram gujc xtad Uzías. \v 9 Uzías gujc xtad Jotam. Jotam gujc xtad Acaz. Acaz gujc xtad Ezequías. \v 10 Ezequías gujc xtad Manasés. Manasés gujc xtad Amón. Amón gujc xtad Josías. \v 11 Josías gujc xtad Jeconías con rebetzni cheni huij rebeṉ Israel pres lo guedx Babilonia. \p \v 12 Che gudejd huij rebejṉga pres Babilonia, dxejc guyu' xi'n Jeconías, Salatiel. Salatiel gujc xtad Zorobabel. \v 13 Zorobabel gujc xtad Abiud. Abiud gujc xtad Eliaquim. Eliaquim gujc xtad Azor. \v 14 Azor gujc xtad Sadoc. Sadoc gujc xtad Aquim. Aquim gujc xtad Eliud. \v 15 Eliud gujc xtad Eleazar. Eleazar gujc xtad Matán. Matán gujc xtad Jacob. \v 16 Jacob gujc xtad José chääl Marii nani gujc xnan Jesús ni birilaj Crist. \p \v 17 Ni'cni gujc tzudaj xfamiḻ reni agudejd gubi'reni lo guedxliujre che gubajṉli toAbram cheni gubajṉliza toṟeii David. Tzudajza rexagdoo najc reni gudejd cheni gubajṉli toDavid cheni huijli rebeṉ Israel pres Babilonia. Stzudaj rexagdoo najc reni gudejd cheni biriilireni pres Babilonia che gojlli Crist. \s1 Cheni gojl Jesucrist \r (Lc. 2:1‑7) \p \v 18 Scree gujc cheni gojl Jesucrist. Abia'n xnanni, Marii, diidx guchṉaani José ni gac chäälni. Per ansde xca' sa'reni, Marii agac nuxi'nni sa'csi biääd Sprit Dxan xten Dios lojni. \v 19 José com najcni te beṉsa'c, di rlajzni nuṟo'nni Marii nez loj rebejṉ te niacbeereni, ni'c bejnni xhigab Guṟonxhiga'tzni Marii. \v 20 Xhigabga cayujnni cheni baluiloj te xangl Dios lojni, lo bacaḻ räjpni lojni: \p ―José xajg toDavid, na'c guidxejblu xca'lu Marii gacni chäällu sa'csi xi'nni nani chu najc xten Sprit Dxan xten Dios. \v 21 Che gaal xi'nni cuälajluni Jesús sa'csi laani gusḻaani rexpejṉni lo rextojḻreni. \p \v 22 Guiraa redee gujc si'c te guzojb diidx ni gunii tej ni bacuaa xtidx Dios. Räjpni: \q1 \v 23 Suu te dxapxteeb bäz, sajl te xingaanni nani guirilaj: Emanuel, (lajni säloj Dios nabajṉ con nuure). \p \v 24 Che gubajṉ José lo bacaḻ, bejnni si'cni räjp xangl Dad lojni. Cua'ni Marii gujc chäälni. \v 25 Luxh dini niembeeni si'c chäälni dxejli cheni gudejd gojl xingangalojni ni gulälajni Jesús. \c 2 \s1 Che biädhuii rebeṉ nanduxh ni laa remagos lojni \p \v 1 Cheni gojl Jesús neṉ guedx Belén xten guedx Judea, najc Herodes ṟeii xten guedx Judea. Dxejc bidzujṉ rebeṉnajn ni najc remagos, siäädreni nejz cadro rliejn gubijdx, bidzujṉreni guedx Jerusalén. \v 2 Rniabdiidxreni: \p ―¿Con ṟeii xten rebeṉ Israel nani golgaj, ä? Nurnu abihuiinu xpajlni laadxlinu, ni'cni siopdoṉnuni. \p \v 3 Che biejn diajg ṟeii Herodes diidxga, guyuduxhni yärsia' näjza guiraa rebeṉ Jerusalén. \v 4 Dxejcti batie'ni guiraa rebixhojzro ni rnibee loj rebixhojz, näjza guiraa renani ruluii xleii Moisés lo rebejṉ te gunabdiidxni lojreni: \p ―¿Caro gaal Crist? \p \v 5 Laareni räjpreni: \p ―Neṉ guedx Belén xten guedx Judea sa'csi si'c gunii niguii ni bacuaa xtidx Dios che räjpni: \q1 \v 6 Luj guedx Belén xten guedx Judea, dilu gajc maazru huin loj reguedxro xten guedx Judea sa'csi neṉ guejdxre guirii tej nani guinibee, te ni ga'p rexpeṉä Israel. \p \v 7 Dxejcti guredx-xhiga'tz Herodes remagos te gunabdiidxni gucti biricaj bajl nani bahuiireni. \v 8 Dxejcti baxhaḻnireni guedx Belén, räjpni lojreni: \p ―Coḻchäj ro'c, coḻnabdiidxsa'c xcuent biuuxga te che abidxältuni jiädniitu loä te näjza narä chagaṉäni. \p \v 9 Che biejn diajgreni xtidx ṟeii, sä'tireni. Bajl nani bahuiireni lagajc lajdxreni laḻtis nijdni lojreni. Che bidzujṉlireni cadro yu' bäzga, dxejcru guzobdxi bajlga. \v 10 Che bahuii remagos loj bajlga, rbalazduxhreni. \v 11 Si'c bidzujṉreni. Che biu'reni neṉ yu', bahuiireni lo bäzga con xnanni Marii. Dxejcti bazuxhijbreni, gojṉreni bäzga, baxhalreni rexcäḻnasa'creni bazalajzreni oor, näjza yaal näjza yalnejxh. \v 12 Che agojl guibi'reni, gunixcäḻreni, räjp Dios lojreni: \p ―Na'c guibi'tu nez loj Herodes. \p Dxejcti gunaazreni garenca nez yuj, gubi'reni lajdxreni. \s1 Che siini Egipto \p \v 13 Che sii remagos lajdxreni, biääd te xangl Dios baluilojni lo José lo bacaḻ, räjpni: \p ―Huistie, cua' biuxe're näjza xnanni, huinäreni Egipto. Ro'c guläjz che guiniäli lojlu. Siguiil Herodes biuxe're sa'csi rlajzni ju'tnini. \p \v 14 Dxejc huistiegajc José, cua'ni biuxe're näjza xnanni, lagajc yäälga biriireni, siireni nez Egipto. \v 15 Ro'c guyu'reni cheni gujtli Herodes. Guiraa dee guzajc te guzojb diidx ni bacuaa niguii ni gunii xtidx Dios che räjpni: “Egiptoli guredxä xi'nä.” \s1 Che guinibee Herodes gujt rebiuxbäz \p \v 16 Che gucbee Herodes abasguee remagosni, bidxechduxhni. Gunibeeni guet guiraa rebiuxniguii ni yu' tio'p ijz näjza rebiuxe' ni yu' guxiiru dxej, guideb neṉ guedx Belén näjza reguejdx ni re' gabiga, si'cti redxej ni räjp remagos lojni. \v 17 Dxejc guzojb diidx ni bacuaa Jeremías ni gunii xtidx Dios che räjpni: \q1 \v 18 Biejn xse' bejṉ neṉ guedx Ramá, te yäḻhuinduxh, te yäḻrbedxdij, yäḻrbedxneṉ: \q1 laa Raquel ni roon yejc rexi'nni. \q1 Naaddini jiäjḻ lajzni sa'csi agujt rexi'nni. \p \v 19 Cheni gujt Herodes, dxejc lo te bacaḻ huiluiloj xangl Dios loj José neṉ Egipto. \v 20 Räjpni: \p ―Huistie, cua' biuxe're näjza xnanni, gubisac nez Israel sa'csi agujt renani rlajz ju't biuxe're. \p \v 21 Dxejcti huistie José, cua'ni biuxe' näjza xnanni. Gubi'reni Israel. \v 22 Luxh che biejn diajgni rnibee Arquelao guejdx Judea lacuaa Herodes, xtadni, bidxejbni nuiini ro'c. Dxejc gunisac Dios lojni loj te bacaḻ, ni'c huijni lo reguejdx xten Galilee. \v 23 Dxejc biädläjzni neṉ guejdx ni laa Nazare't te si'c guzojb diidx ni bacuaa niguii ni gunii xtidx Dios cheni räjpni: “Sirilajni nazareṉ.” \c 3 \s1 Juan Bautist basule' xtidx Dios loj rebejṉ \r (Mr. 1:1‑8; Lc. 3:1‑9, 15‑17; Jn. 1:19‑28) \p \v 1 Neṉ redxejga biääd Juan Bautist lo reyubijdz xten guedx Judea, ro'c cagulijdxni, \v 2 cayäjpni: \p ―Coḻgusiechlajztu rextojḻtu sa'csi xcäḻrnibee Dios abidzuṉgajxhni. \p \v 3 Juan najc nani basä't Isaías, te niguii ni gunii xtidx Dios, cheni bacuaani: \q1 Riejn xse' te ni rbedxa' nez lo reyubijdz: \q1 “Coḻguslii xnezyuj Dad, coḻguslii xnezyulajzni.” \p \v 4 Najcw Juan xquichlajd cameii. Naliib te duguijd xque'ni. Rajwni guxha't näjza dzujn xten baseerguijxh. \v 5 Riääd rebeṉ guedx Jerusalén näj guiraa rebeṉ Judea näjza rebejṉ ni tre' gajxh nez ro' gueu Jordán, riädcuadiajgreni xtiidxni. \v 6 Che ruxhobdojḻreni xtojḻreni, rutiobnis Juanreni ro' gueu Jordán. \p \v 7 Che bahuiini siääd xhidajl rebeṉ guidoo ni najc refarisee näjza ni najc resaducee, rlajzreni gutiobnisnireni, räjpni lojreni: \p ―La'tu beṉguidxduxh, najctu si'c bäḻ. ¿Chu balijdxtu guxuṉtu loj xcäḻrdxe'ch Dios ni siääd? \v 8 Coḻguibaṉsa'c si'cni nungäjḻ te fiipac rebejṉ guliipac abasiechlajztu. \v 9 Na'c litis guntu xhigab naatu: “¡Ni nurnu najcnu rexagdoo toAbram!” Rniliä lojtu, sajc xca' Dios reguijre gunni gacreni rexi'n toAbram. \v 10 Asojb guibyajg lo xlobaa reyajg, luxh guiraa reyajg nani di ninexhsa'c xcaj lojni, sidinni te checni. \v 11 Narä guliicani rustiobnisä con nis si'c te seen cheni abasiechlajztu, abaxhobdojḻtu. Niluxh nani siääd detzä sutiobnisni la'tu con Sprit Dxan xten Dios näjza con guiboo. Rnibeeruni loä. Beṉsacduxhni. Nicla xcura'chni digacdi chanää́. \v 12 Aca'ni xhi cojn gusiani triuu xtenni te chuchee triuuga neṉ ngodx xtenni. Dxejcti guixhtriuuga, suze'cni guijxhga lo guiboo ni rejc par tejpas. \s1 Che gurobnis Jesús \r (Mr. 1:9‑11; Lc. 3:21‑22) \p \v 13 Dxejc birii Jesús nez Galilee, bidzujṉni ro' gueu Jordán cadro yu' Juan te gutiobnis Juanni. \v 14 Niluxh naaddi Juan gutiobnis Jesús. Räjp Juan lojni: \p ―Luj nanab gutiobnislu narä, niluxh ṉaj alga luj siäädlu loä te gutiobnisälu. \p \v 15 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Basaan gacni si'c ṉaj, sa'csi nanab gusoobnu guiraa ni rlajz Dios gac. \p Dxejctiru batiobnis Juan Jesús. \p \v 16 Cheni gulujx gurobnis Jesús, birigajcni lo nis. Dxejc bixal xhaguibaa, bahuiini siädyäjt Sprit Dxan xten Dios si'c te palom, biäjtni lojni. \v 17 Dxejc xhaguibaali biejn diajgreni te xse' ni räjp: \p ―Dee najc xi'nä ni sanälazä. Laani rbanälazä. \c 4 \s1 Che huij Jesús lo reyubijdz \r (Mr. 1:12‑13; Lc. 4:1‑13) \p \v 1 Dxejc bejn Sprit Dxan xten Dios huij Jesús nez lo reyubijdz te nejzga nuhuaḻ beṉdxab Jesús. \p \v 2 Che gulujx bacua'n Jesús tiuu gubijdx, tiuu guxhijṉ, gulaanni. \v 3 Sas biääd beṉdxab lojni, räjpni: \p ―Palga guliilu Xi'n Dioslu, gunibee gac reguijre yätxtiil. \p \v 4 Badzu' Jesús diidxre lojni, räjpni: \p ―Loj reguijtz xten Dios caj scree: “Xhet ganaxdi yäḻtxtiil guibajṉ rebejṉ; sibajṉzani con guiraa diidx nani rnii Dios.” \p \v 5 Dxejcti huinä beṉdxab Jesús guedx Jerusalén. Gulä'pnini jiaa yejc xques guidoro. Dxejcru räjp beṉdxab lojni: \p \v 6 ―Palga Xi'n Dios luj, bitiäjs lo yujli, sa'csi scree caj loj rexquijtz Dios: \q1 Sinibee Dios rexanglni ga'preni luj; \q1 siliäsreni luj con ṉaareni didi gacnaj ni'lu lo reguijga. \p \v 7 Badzu' Jesús diidxre lojni, räjpni: \p ―Caj loj rexquijtz Dios: “Na'c faḻlu Dad ni najc Xtioslu.” \p \v 8 Stee huält huinä beṉdxab Jesús yejc te danro. Dxejcti baluiini lojni guiraa reguejdx, reguedxro ni tre' lo guedxliuj näj guiraa xcäḻnasa'creni. \v 9 Dxejcti räjpni loj Jesús: \p ―Guiraa redee sunidxä lojlu palga guzuxhijblu nez loä te gaṉlu narä. \p \v 10 Dxejcti räjp Jesús lojni: \p ―¡Huij nez rec beṉdxab! Scree caj loj rexquijtz Dios: “Dad Xtiostislu gaṉlu; lojtisni chulu.” \p \v 11 Dxejcti gubicaj beṉdxab loj Jesús. Dxejc biääd rexangl Dios biädhuiireni Jesús. \s1 Gusloj Jesús cayujn xtzuunni \r (Mr. 1:14‑15; Lc. 4:14‑15) \p \v 12 Che biejn diajg Jesús yu' Juan neṉ ladzguiib, huijni nez Galilee. \v 13 Dxejcti gudejdni guedx Nasare't, huiläjzni guedx Capernaum ni tre' gajxh nez ro' nis, nez reguejdx Zabulón con Neftalí. \v 14 Si'c gujc te guzojb diidx ni bacuaa Isaías ni gunii xtidx Dios: \q1 \v 15 Lajdx Zabulón, lajdx Neftalí, nezyuj ni rij nez ro' nisdoo, stelaad gueu Jordán, \q1 Galilee cadro rbäjz rebejṉ nani di gac rexpeṉ Israel. \q1 \v 16 Rebejṉ nani rbäjz neṉ te yäḻcäjy abahuiireni te bajlga, \q1 luxh bajlga basanij xcäriejn renani nabajṉ lo xcäḻrdxejb, lo xpalaa yäḻgujt. \p \v 17 Dxejcli gusloj cagulijdx Jesús, räjpni: \p ―Coḻgusiejchlajztu, coḻguxhobdojḻ te guibaṉsa'ctu sa'csi abidzuṉgajxh xcäḻrnibee Dios. \s1 Che gurejdx Jesús tajp xpejṉni \r (Mr. 1:16‑20; Lc. 5:1‑11) \p \v 18 Sasaj Jesús nez ro' nisdoo xten Galilee che bahuiini lo tio'p niguii. Tejni laa Simón, ni laaza Pedr. Steeni najc lagajc bejtzni, ni laa Andrés. Dzuun ni rujnreni najc rniaazreni bäjl, ni'c cacuaareni guijxh lo nisdoo. \v 19 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―Coḻtanajl narä. N̲aj riniaaztu bäjl, niluxh narä gunä cueedxtu rebejṉ. \p \v 20 Lagajc dxejc basa'nreni xquijxhreni te sanajlreni laani. \p \v 21 Che gudejdreni ro'c, bahuiini loj stio'p niguii, Jacoob con bejtzni Juan. Yu'reni neṉ te barcw con xtadreni, ni laa Zebedeo cayunsa'creni guijxh. Dxejc gurejdx Jesúsreni. \v 22 Lagajc dxejc basa'nreni barcw näjza xtadreni te sanajlreni Jesús. \s1 Caguluii Jesús xhidajl bejṉ \r (Lc. 6:17‑19) \p \v 23 Sasajti Jesús guideb nez región xten Galilee, caguluiini neṉ tejga rexquidooreni. Cagusule'ni redidxcoob xten xcäḻrnibee Dios. Cagusiajczani guiraa yäḻracxhuu ni rajc rebejṉ guejdxga, guiraa yäḻguijdx. \v 24 Biejn diajg rebeṉ Siria diidx xcuent ni cayujn Jesús. Sas biädnäreni guiraa rebeṉracxhuu ni cayajc guiraloj yäḻguijdx, yäḻnayan; guiraa reni rajc yejcreni, guiraa reni rajc malyäḻguijdx, reni rajc yäḻguidxbej, guiraareni abixu'ṉ tiejxhreni. Dxejcti basiajc Jesús rebejṉga. \v 25 Xhidalduxh beṉ Galilee huinajlni, näj rebeṉ reguedx Decápolis, näjza rebeṉ guedx Jerusalén, näjza rebeṉ Judea näjza rebejṉ ni tre' stelaad gueu Jordán. \c 5 \s1 Yejc te dajn balijdx Jesucrist rebejṉ \p \v 1 Che bahuii Jesús loj rebeṉ xhidajl, huä'pni yejc te dajn. Dxejcti gubig rexpejṉni ni gurejdxni lojni. \v 2 Dxejc gusloj caguluii Jesús reni'c, scree räjpni: \s1 Rebejṉ ni sibaalajz \r (Lc. 6:20‑23) \p \v 3 ―Sibaalajz rebejṉ nani nanchee rquinduxhreni xcäḻracnäj Dios, sa'csi laareni nungäjḻreni xcäḻrnibee Dios. \p \v 4 ’Sibaalajz rebejṉ nani rac-huin lajzreni xcuent rextojḻreni, sa'csi sudzucaj Dios xtojḻreni, susiäjḻni lajzreni. \p \v 5 ’Sibaalajz rebejṉ nani nadolajz nani rlajz guntis si'cni rnibee Dios, sa'csi sacnäj Diosreni lo xcäḻnabajṉreni lo guedxliujre. \p \v 6 ’Sibaalajz rebejṉ ni nastoocanu rliaanreni, riojlreni, sa'csi rlajzreni guibaṉsa'ctisreni nez loj Dios, sa'csi sudeed Dios lojreni guiraa ni rniabreni. \p \v 7 ’Sibaalajz rebejṉ nani rulaslajz sa'reni, sa'csi sulaslajzza Diosreni. \p \v 8 ’Sibaalajz rebejṉ nani najc nayatis lastooreni rujnreni rexhigabsa'c xten Dios sa'csi suhuiireni lo Dios. \p \v 9 ’Sibaalajz rebejṉ nani ruscuecdxilajz sabejṉreni, sa'csi laareni sirilajreni rexi'n Dios. \p \v 10 ’Sibaalajz rebejṉ nani rusutijp lajzreni che rusacsí bejṉreni sa'csi nabaṉsa'creni nez loj Dios, sa'csi xtenreni najc xcäḻrnibee Dios xhaguibaa. \p \v 11 ’Coḻspaalajztu che gusacsí bejṉtu tiḻnäjreni la'tu, guiniireni guiraloj didx-xhii xcuent xtidxä. \v 12 Coḻguibaalajz, coḻbalajz sa'csi xhaguibaali sunidxduxh Dios xcuent xtzuuntu. Sigajcza basacsíreni reniguii ni gubajṉ galoo ni gunii xtidx Dios. \s1 La'tu najctu si'c sejd lo guedxliujre \r (Mr. 9:50; Lc. 14:34‑35) \p \v 13 Räjpzani: \p ―La'tu najctu si'c sejd lo guedxliujre. Palga di sejd gac nadzujy, ¿xho gacsacni nadzujy? ¿Xhi gun bejṉni dxejc? Susäḻreni sejdga detz yu', suläj bejṉ yejcni. \p \v 14 ’La'tu najctu si'c te bianij lo guedxliujre. Te guejdx nani tre' jiaa yejc te dajn, digacdi guiga'tzni. \v 15 Digacdi xcaguij te bajl dxejcti jiäuuni neṉ te caj. Maazru huen soobni jiaa neṉ te gandilieer te gusänijni loj guiraa rebejṉ ni tre' neṉ yu'. \v 16 Xcäḻnabaṉsa'ctu najc si'c te bajl loj rebeṉ guedxliuj. Suhuiireni xtzunsa'ctu dxejc siliä'preni xpala'n xtadtu ni yu' xhaguibaa. \s1 Ruluii Jesús xcuent leii \p \v 17 Räjpzani: \p ―Na'c guntu xhigab siädgudzucaä́ leii xten toMoisés, niclaza rediidx ni baluii redad ni gunii xtidx Dios. Xhet siäddzucaä́dini, narä siälä te guluiäpacni si'cni najcni. \v 18 Rniliä́pac, dxejli che ni nitloj guibaa näjza guedxliuj, nicla tej letr ni caj loj leii di nit. Sajcpac guiralii ni caj lo reguijtzga. \v 19 Ni'cni chutis ni rlajz gusaan te diidx nani caj loj leii, mase te didxbäzni, luxh ruluiini gun bejṉ si'c, laani guxiduxh sajcni lajdx Dios guibaa. Niluxh renani rucuadiajg xtidx leii, luxh rujnpacreni si'cni caj lo leii, ruluiizani leii, beṉsacduxh gacni lajdx Dios guibaa. \v 20 Ni'cni rniä lojtu, palga ditu gunsa'cru xtzun Dios, ditu guibaṉsa'cru loj reni najn xcuent xleii toMoisés, näjza loj rebeṉ guidoo ni laa farisee, dipactu jiu' lajdx Dios xhaguibaa. \s1 Ruluii Jesús xcuent yäḻrdxe'ch \r (Lc. 12:57‑59) \p \v 21 Räjpzani: \p ―Abiejnza diajgtu nani gunii rebeṉgoldoo: “Na'c ju'tlu. Chutis te nani ju't sa'ni, sinärenini lo guxhtis te jiäuuni neṉ latzguiib.” \v 22 Niluxh narä rniä chutis nani guidxechduxh lo sa'ni sijni lo guxhtis. Chutis ni guinii didxnaj lo sa'ni, sijni lo juejz. Chutis ni gäb lo sa'ni: “beṉnayäḻlajz” sidejdni loj yäḻguxhtis xten Dios, sijni gabijl cadro cayejc guiboduxh. \p \v 23 ’Che sanälu gojn guidoo te gusa'nluni lo bacuug, palga guinaj lajzlu yu' chu lo cadxe'chlu, \v 24 basansijc gojn xtenlu lagajc ro'c, huisiäḻxgaa diidx con sa'lu, dxejcti guibi'lu te gac gusa'nlu gojn xtenlu. \p \v 25 ’Palga yu' chu rdxe'ch lojlu, basquejn basiäjḻ diidx con laani lagajc cheni sasanäjluni lonezyuj te di guteedni luj lo juejz. Luxh juejz suteedni luj loj reguixhajg te gusäureni luj neṉ latzguiib. \v 26 Rniliä́pac lojlu: “Dilu guirii ro'c palga dilu cue'c guiralii meel nani guiniabni lojlu.” \s1 Ruluii Jesús xcuent yäḻrusguee sa'ni \p \v 27 Räjpzani: \p ―Abiejn diajgtu guniireni galoo: “Na'c guesnäjtu gunaa nani di gac chäältu.” \v 28 Narä rniä, chutis te nani fii loj te gunaa dxejcti guisia' lajzni gunaaga, abejnni dojḻ neṉ lastooni. \v 29 Palga balojlu ladbee rujn rujnlu dojḻ, gulääni basäḻni te laad sa'csi hueenru gunijtlu te balojlu quela chää guideb tiejxhlu gabijl. \v 30 Palga ṉaalu ladbee rujn rujnlu dojḻ, batiu'ni sa'csi hueenru gunijtlu te ṉaalu quela chää guideb tiejxhlu gabijl. \s1 Ruluii Jesús xcuent yäḻruṟo'n chääl bejṉ \r (Mt. 19:9; Mr. 10:11‑12; Lc. 16:18) \p \v 31 Räjpzani: \p ―Abiejn diajgtu guniireni galoo: “Chutis niguii ni rlajz guṟo'n chäälni, nanabtis gudeedni te guijtz nani rnii abaṟo'nni chäälni.” \v 32 Narä rniä, niguii nani guṟo'n chäälni niluxh xhet dojḻdi bejn chäälni, niguiiga sujn gun chäälni yäḻgubejxh, niluxh chutis ni guchṉaa gunaaga sujnzani yäḻgubejxh. \s1 Ruluii Jesús xcuent che ria'n diidx \p \v 33 Räjpzani: \p ―Abiejnza diajgtu gunii rebeṉgool: “Che ria'nlu diidx lo Dios gunlu xhi gunlu, na'c jial lajzlu; basa'pac xtiidxlu lo Dios.” \v 34 Narä rniä, na'c gunlu juraar, nicla tej mood, nicla por xhaguibaa, sa'csi ro'c najc lajdx Dios, \v 35 nicla por loj guedxliuj sa'csi ro'c rsiuj ni'ni; nicla por guedx Jerusalén sa'csi ro'c najc guedxlajdx ṟeiiro, \v 36 niclaza por lagajc bitiuyejclu, sa'csi digacdi guncheelu te guichyas niclaza te guichnol, nicla tej guijch. \v 37 Nanab guiniitislu: “Mbaj” o “Ajndi”. Palga yu' xhiru rniilu, beṉdxab najc ni rujn rniiluni. \s1 Chanälajzni rebejṉ ni rdxe'ch lojni \r (Lc. 6:29‑30) \p \v 38 Räjpzani: \p ―Abiejn diajgtu gunii rebeṉgool galoo: “Te baloj por ste baloj, te läjy por ste läjy, nalajznu bejn lo sa'lu si'ctis ni rujnni lojlu.” \v 39 Narä rniä, na'c tiḻnäjlu te bejṉ ni bejn te cos guijdx lojlu. Palga chääzni ladbee lojlu badeed stelaad lojlu chääzni. \v 40 Palga yu' chu rlajz tiḻnäjlu te xca'ni xcamangwlu, badeedza näj xsa'cwlu lojni. \v 41 Palga yu' chu guinibee guulu xcargwni te kilómetro, huinäni tio'p kilómetro. \v 42 Nani guiniab xhi guiniabxlia'ni lojlu, badeedni. Nani guiniablaa xhi guinablaani lojlu na'c gudxojnluni lojni, na'c gäblu: “Xhetini.” \p \v 43 ’Abiejn diajgtu gunii rebeṉgool: “Coḻchanälajz sa'tu. Coḻguidxe'ch loj renani rdxe'ch lojtu.” \v 44 Narä rniä lojtu, coḻchanälajz rebejṉ ni rdxe'ch lojtu. Benle' yejc reni rgue lojlu. Coḻyejn dxunsa'c loj renani rdxe'ch lojtu. Coḻcuejdx, coḻnab loj Dios xcuent rebejṉ nani rdxagdijḻtu, rusacsíreni la'tu, \v 45 te si'c gactu xi'n xtadtu ni yu' xhaguibaa nani rujn ṟii xcubijdxni lo rebeṉsa'c sigajcza lo rebeṉ guijdx. Rujnzani riajb nisguij lo rebeṉsa'c sigajcza lo rebeṉguijdx. \v 46 Palga la'tu chanälajztu lagajctis rebejṉ nani rinälajz la'tu, ¿xhi gaan guntu dxejc? Najctu lagajc si'c najc rebejṉ ni rutie' meel ni rajx lo gubier. \v 47 Palga guiniitu: “Xchan”, lagajctis loj resa'tu, ¿xhini'c rujntu ni najc hueenru lo chutis bejṉ? ¿La et sigajcdiza rujn rebejṉ nani di gumbee Dios? \v 48 Coḻyajc beṉsa'c si'c ni najc xtadtu ni yu' xhaguibaa. \c 6 \s1 Ruluii Jesús xho gudeedni gojn \p \v 1 Räjpzani: \p ―Na'c gusäbdiidx guntu dzunsa'c nez loj rebejṉ te fiitisreni xhi rujntu. Palga gusäbdiidxtu di xtadtu ni yu' xhaguibaa guniidx xhi xca'tu. \v 2 Che gudeedlu gojn, na'c güilu diidx xhi badeedlu. Na'c gunlu si'c rujn rebejṉ nani rusguee neṉ reguidoo, näjza lad nezyuj. Rujnsireni si'c te ruhuii rebejṉ xhi rujnreni te rliä'p rebejṉ xpala'nreni. Narä rniä acua'reni gaan xtenreni. \v 3 Luj che gudeedlu gojn xtenlu, na'c gacbee nicla tej xamiigwlu xhi badeedlu, \v 4 te gac gojn xtenlu xhiga'tz. Dxejcti xtadlu ni cahuii nani bejnlu xhiga'tz, sacnäjni luj nez loj rebejṉ. \s1 Ruluii Jesucrist xho cueedx, guiniabni lo Dios \r (Lc. 11:2‑4) \p \v 5 Räjpzani: \p ―Cheni rbejdx, rniabtu lo Dios, na'c guntu si'c rujn rebeṉguidoo ni rusguee. Rchaglajzreni rniabreni lo Dios rsiuliireni neṉ reyu' cadro rieḻ xtidx Dios, näjza guiraa resquiin, näjza nez ronejz te ruhuii rebejṉ xho rujnreni. Rniliä́pac, acua'reni gaan xtenreni. \v 6 N̲aj luj cheni cueedx, guiniablu lo Dios, biu' neṉ xyu'lu. Basäuu ro' yu'ga, dxejcti xhiga'tz gunii loj xtadlu ni yu' xhaguibaa. Dxejcti xtadlu ni cahuii xhi rujnlu xhiga'tz, sacnäjni luj nez loj rebejṉ. \p \v 7 ’Cheni caniitu lo Dios, na'c guinisactu balti huält rediidx nani aguniitu. Si'c rujn rebejṉ nani di gumbee Dios. Naareni sa'csi sanuutis rniireni xhidajl diidx balti huält, siejn diajg Dios. \v 8 Na'c guntu sigajc ni rujnreni, sa'csi anajn xtadtu xhini'c rquiintu che guiniabtuni lojni. \v 9 Ni'cni scree coḻguinii lo Dios: \q1 Xtadnu ni yu' xhaguibaa dxan najc lajlu. \q1 \v 10 Sujiääd xcäḻrnibeelu; \q1 bejn si'cni rlajzlu lo guedxliujre sigajc rujnlu xhaguibaa. \q1 \v 11 Nadxej baniidx xcu'nnu sa' ni rdaunu guira dxej. \q1 \v 12 Basiäjḻ lajzlu redojḻ xtennu si'c riäjḻ lajznu redojḻ xten rebejṉ ni rujn dojḻ loonu. \q1 \v 13 Na'c gusaanlu jiaabnu xhigabguijdx, \q1 basḻaa nuure lo dojḻ, \q1 sa'csi xten guejblu najc yäḻrnibee, yäḻnadip näjza yäḻrdimbicha' par tejpas. \q1 Sugacni si'c. \p \v 14 Palga la'tu gusiäjḻ lajztu redojḻ ni rujn rebejṉ lojtu, xtadtu ni yu' xhaguibaa susiäjḻza lajzni rextojḻtu. \v 15 Palga ditu gusiäjḻ lajztu redojḻ ni rujn rebejṉ lojtu, sigajcza xtadnu ni yu' xhaguibaa di lajzni jiäjḻza rextojḻtu. \s1 Ruluii Jesús xho gucua'n bejṉ \p \v 16 Räjpzani: \p ―Che rucua'ntu na'c guntu si'c rujn rebejṉ nani rusguee; rumbaa lojreni te fii rebejṉ cagucua'nreni. Rniliä acua'reni rexgaanreni. \v 17 Niluxh la'tu, che rucua'ntu, coḻcuṉ yejctu, coḻquiib lojtu \v 18 te na'c gacbee rebejṉ cagucua'ntu, xtadtistu suhuii cagucuanxhiga'tztu. Xtadtu ni cahuii xhi cayunxhiga'tztu suniidxni xhi xca'tu nez loj rebejṉ. \s1 Yäḻnasa'c ni yu' xhaguibaa \r (Lc. 12:33‑34) \p \v 19 Räjpzani: \p ―Na'c gapdajntu yäḻnasa'c lo guedxliujre cadro rajw reman o rbibtiejn xhixtentu, niluxh richu' gubaan rolijz bejṉ te rbajnreni. \v 20 Hueenru ga'ptu xcäḻnasa'ctu xhaguibaa cadro di reman gauu, diza rexhixtentu cuibtiejn, diza regubaan jiu' te cuanreni. \v 21 Sa'csi cadro yu' xcäḻnasa'ctu, ro'cza naga' lastootu. \s1 Bianij xten tiejxhtu \r (Lc. 11:34‑36) \p \v 22 Räjpzani: \p ―Bianij xten tiejxhni najc balojni, ni'cni palga rhuisa'c balojtu, guideb tiejxhtu yu' lo bianij. \v 23 Niluxh palga rebalojtu di fisa'c, guideb tiejxhtu yu' lo nacäjy, ni'cni palga bajl nani yu' tiejxhtu dini gusanij, ¡linacäiboo najc guidebtu! \p \v 24 ’Nicla te bejṉ di gacdi gun dzuun loj tio'p lam̲ tejsi junt, sa'csi sibälazni tejni laga sanälajzni steeni. Digacdi guntu xtzuun Dios palga caguiiltistu xcäḻnasa'ctu lo guedxliujre. \p \v 25 ’Ni'cni rniä lojtu, na'c chutu yärsia' por xcäḻnabajṉtu, xhicha gautu, xhicha yätu, niclaza naatu xhicha lajd gajcwtu. Yäḻnabajṉ sajcru lo yäḻrajw, luxh sajcru tiejxhtu lo xhajbtu. \v 26 Coḻhuii remane' ni rtajt xhaguibaa. Direni cue'c binij, dizareni guilia' gäjl, dizareni cuchee xhi gaureni neṉ yu', luxh xtadtu ni yu' xhaguibaa rudeedni xhi rajwreni. ¿Laa xhet sajcdirutu loj remane'ga, ä? \v 27 ¿Chu tej la'tu sa'csi ru'tu yärsia' sajc tiobrutu ste bo'c jiaaru? \p \v 28 ’¿Xhicuent runduxhtu xhigab xcuent xhajbtu? ¡Coḻhuii reguii ni tre' nesiät! ¿Xho roobreni? ¿Xho rialreni? Direni gun dzuun, dizareni guzaa xhajbreni. \v 29 Narä rniä lojtu, nicla ṟeii Salomón guideb najcwni rexhabsa'c xtenni di nisiuchee si'c rsiuchee tej reguiiga. \v 30 Palga Dios rujn rajc recuaan ni yu' nesiät ni rial nadxej luxh guixee ahuejcreni, ¿xhixh dini gunduxhru par la'tu, bejṉ nani guxii rililajz? \v 31 Ni'cni na'c chutu yärsia' guntu xhigab: “¿Xhicha guidaunu, xhicha guiduṉnu, xhicha gacwnu?” \v 32 Sa'csi rebejṉ nani di gumbee Dios xhigabtisga rujnreni, caguiilreni guiraa recosga. Niluxh xtadtu ni yu' xhaguibaa anajnni xhini'c rquiintu. \v 33 Coḻquilxgaa yäḻrnibee xten Dios näjza yäḻnabaṉsa'c si'cni rlajz Dios dxejc sica'tu guiraa ni rquiintu. \v 34 Ni'cni na'c gunduxhtu xhigab xho tedtu dxej guixee. Combast tedtu trabajw nani riääd dxej con dxej. \c 7 \s1 Na'c cubeetu sa'tu \r (Lc. 6:37‑38, 41‑42) \p \v 1 Räjpzani: \p ―Na'c cubeetu sa'tu te na'cza cubee Dios la'tu. \v 2 Sa'csi sigacni rgubeetu sa'tu, sigajcza sigubee Dios xhi rujntu; niluxh lagajc si'cni rutiexhtu lo bejṉ, si'cza sutiexh Dios lojtu. \v 3 ¿Xhicuent ruhuiilu loj guijxh ni yu' baloj sa'lu, luxh dilu fii yagro nani yu' lagajc balojlu? \v 4 ¿Xhicuent gäblu lo sa'lu, nädoṉnu cuää́ guijxh ni yu' neṉ balojlu, luxh dilu fii loj yagro ni yu' neṉ balojlu? \v 5 Beṉguijdx ni rusguee, guläxgaa yagro ni yu' balojlu te gac fisa'clu te cuäälu guijxh nani yu' baloj sa'lu. \p \v 6 ’Na'c guluiitu guiraa rextidx Dios loj chutis bejṉ sa'csi yu'reni najc si'c bä'cw, xlia'si rca'renini; sibi'reni, sauya'reni luj. Sigajcza recos sa'cru, na'c gudeedtuni loj chutis bejṉ, sa'csi yu'reni najc si'c cuch rbälazreni cossa'c najcreni si'c cuch ni ruläj yejc xhitis xhi cos. \s1 Coḻnab, coḻquiil, coḻgusejz rolä' \r (Lc. 11:9‑13; 6:31) \p \v 7 Räjpzani: \p ―Coḻnab lo Dios te guniidxni nani rniabtu. Coḻquiilni te guidxäjltuni. Coḻnii rolä', te guixalni jiu'tu. \v 8 Chutis ni rniab lo Dios sica'ni nani rniabni, nani rguiil xhi cos nez loj Dios rdxälzani nani rguiilni; nani rusejz rolä', suxhalzareni lojni. \p \v 9 ’¿La yu' chu tejtu che guiniab xi'nni te yätxtiil, alga gudeedni te guij, ä? \v 10 O palga guiniabni te la' bäjl, ¿la sudeedni te bäḻ? \v 11 Palga la'tu ni najc beṉ guijdx rajc rudeedtu cossa'c loj xi'ntu, aticaxh xtadtu ni yu' xhaguibaa. Laani suniidxni cossa'c loj renani guiniabni lojni. \p \v 12 ’Ni'cni guira'ti cos ni rlajztu gunnäj bejṉ la'tu, sigajcza coḻyennäjreni, sa'csi si'c caj lo leii xten toMoisés, näjza lo diidx ni bacuaa redad ni gunii xtidx Dios. \s1 Rolä' xten yäḻnabajṉ najc dää \r (Lc. 13:24) \p \v 13 ’Coḻjiu' nez rolä' nani najc dää, sa'csi gulajg najc rolä', gulajg najcza nezyuj nani rinä bejṉ lo yäḻrunijt, luxh xhidajlreni riu' nejzga. \v 14 Sa'csi dää najc rolä', dääza najc nezyuj nani rinä bejṉ nez loj yäḻnabajṉ, niluxh guxii najc renani rdxäl nezyujga. \s1 Ninexhsa'c ni rcaj loj te yajg rujn gumbeeni yajgga \r (Lc. 6:43‑44) \p \v 15 Räjpzani: \p ―Coḻnatiro rebejṉ nani rlajz gusguee la'tu. Rniisireni rusule'reni xtidx Dios. Rluiisi nadolajzreni si'c te xiil, niluxh direni gac. Alga si'c loob najcreni, rutie'chreni bejṉ si'c re'ch xiil che riädchu' loob lojreni. \v 16 Dzuun nani rujnreni sujn gumbeetureni. Anajntu di uub xcaj lo reyaguejch, diza iigw xcaj lo guechbiojb. \v 17 Ni'cni lo guiraa reyagsa'c rcaj ninexhsa'c lojni, per lo guiraa reyajg ni xhet yagsa'cdi, ganax ninejxh ni di ganaxsa'c rcaj lojni. \v 18 Digacdi xcaj ninexhdxuudx loj te yajg ninexhsa'c. Di gacdiza xcaj te ninexhsa'c loj te yajg ni di gac yagsa'c. \v 19 Guiraa reyajg nani di ninexhsa'c xcaj lojni, nanab guidinni te checni. \v 20 Sigajcza sajc gumbeetu beṉsa'c sa'csi rujnreni dzunsa'c. \s1 Xhet guiraadi bejṉ jiu' lo xcäḻrnibee Dios \r (Lc. 13:25‑27) \p \v 21 Räjpzani: \p ―Xhet guiraadi renani rnii, “Dad, Dad”, jiu' lo xcäḻrnibee Dios xhaguibaa. Ganaxtis renani rujn si'cni rlajz Xtadä ni yu' xhaguibaa. \v 22 Sidzujṉ dxej sinii xhidajl bejṉ loä: “Dad, Dad, con lajlu basule'nu xtiidxlu, con lajzalu biläänu rebeṉdxab, con lajzalu biennu remilagwr.” \v 23 Dxejc säpä lojreni: “Dina gumbeä la'tu. Coḻbicaj loä beṉlatsiaj.” \s1 Tio'p cimient \r (Lc. 6:47‑49; Mr. 1:22) \p \v 24 Räjpzani: \p ―Chutis nani rucuadiajg diidx nani caniä, luxh ruzoob xtidxä, laani najc si'c te beṉsiṉ nani basoob rolijzni yejc te guilaj. \v 25 Che biajb nisguij, biäjt nis gueuu, gubi' bej, bidinreni yejc yu'ga sas di yu'ga niajb sa'csi sojbni yejc guilajga. \v 26 Nani riejn diajgni xtidxä, luxh dini guzoob xtidxä najc si'c te beṉ guyalajz nani basoob rolijzni lo yujxh. \v 27 Che biajb nisguij, biäjt nis gueuu, gubi' beduxh bidinreni yec yu'ga. Dxejc ligurebä'n yu'ga. Lacti xhiroob banijt bejṉga. \p \v 28 Che gulujx gunii Jesús rediidxga, lacti bidxeloj rebejṉ rediidx ni baluiini, \v 29 sa'csi baluiini rebejṉ si'cpac te nani rnibee, xhet si'c ruluiidi rebejṉ ni najn leii. \c 8 \s1 Rusiajc Jesús te bejṉ ni raḻ tiejxhni \r (Mr. 1:40‑45; Lc. 5:12‑16) \p \v 1 Che biäjt Jesús yec dajn, xhidajl bejṉ huinajlni. \v 2 Dxejcti biääd te beṉracxhuu ni raḻ tiejxhni nez loj Jesús. Bazuxhijbni, räjpni: \p ―Dad, palga rlajzlu, sajc gusiajclu narä. \p \v 3 Dxejcti basgaa Jesús ṉaani, gudajnni dade'ga con ṉaani, räjpni: \p ―Rlazä jiajclu. Siajc tiejxhlu. \p Lagajc dxejc gubicaj guejdx ni raḻ tiejxhni. \v 4 Dxejcti räjp Jesús lojni: \p ―Arniä, rut lojdi gäblu xhi guzajclu. Huijtis lo rebixhojz te badeed gojn ni gunii toMoisés gudeed bejṉ ni riajc, te fii rebixhojzga abiajclu. \s1 Rusiajc Jesús te xmos capitán romaṉ \r (Lc. 7:1‑10) \p \v 5 Che biu' Jesús guedx Capernaum, bidzujṉ te capitán romaṉ nani rnibee te gayuu soldaad. Gunabduxhni lo Jesús, \v 6 räjpni: \p ―Dad, xmosä naga' rolizä. Di gacdi guiniibni luxh cayanduxhni. \p \v 7 Räjp Jesús: \p ―Do'o te gusiacäni. \p \v 8 Dxejcti räjp capitán lojni: \p ―Dad, xhet sacädi; di nungäjḻ jiu' guejblu rolizä. Guiniitis te diidx, siacgajc xmosä. \v 9 Narä nacäza xmos rebejṉ ni rnibee, niluxh rnibeäza te gayuu soldaad. Che rniä lo tejni: “Huij”, rijni. Che gäpä loj steeni: “Gudaa”, riädgajcni. Che gäpä loj xmosä: “Bejn dee”, rungajcnini. \p \v 10 Che biejn diajg Jesús si'c, bidxeloduxhni, räjpni loj renani siädnajlni: \p ―Rniliä́pac lojtu, nicla neṉ guideb reguedx Israel dina nidxälä te bejṉ ni rililajz si'c rililajz dade're. \v 11 Niluxh rniä, sirii xhidajl beṉzijt nez ladjiaa, nez ladjiät, te jiädcuenäjreni Abram, Isaac, Jacoob lajdx Dios xhaguibaa. \v 12 Luxh rebeṉ Israel nani niajc xi'n Dios sijreni te laad lo yäḻcäjy cadro soonreni, sauya'reni läjyreni, sidejdtisreni trabajw par tejpas. \p \v 13 Dxejcti räjp Jesús loj capitán: \p ―Gubi' rolijzlu. Sigajcni huililajzlu, sigajcza gacni. \p Dxejc lagajc oṟga biajc xmosni. \s1 Rusiajc Jesús xnansueegr Pedr \r (Mr. 1:29‑31; Lc. 4:38‑39) \p \v 14 Che bidzujṉ Jesús rolijz Pedr, bahuiini naga' xnansueegr Pedr, cayacxhuuni, yu'ni xliaa. \v 15 Dxejc gudajntis Jesús ṉaani, birigajcni xliaaga. Dxejcti huistie nane'ga, gusloj cagudeedni xhi gau Jesús. \s1 Rusiajc Jesús xhidajl beṉ racxhuu \r (Mr. 1:32‑34; Lc. 4:40‑41) \p \v 16 Che biu' guxhijṉ, biädnäreni loj Jesús xhidajl bejṉ ni yu' rebeṉdxab lostooreni; con xtiidxni gunibeeni birii guiraa rebeṉdxabga. Basiajczani guiraa rebeṉ racxhuu. \v 17 Si'c bejnni te guzojb diidx ni bacuaa todad Isaías, ni gunii xtidx Dios, che räjpni: \q1 Lagajc laani cua'ni rexcäḻracxhuunu, sanäzani rexcäḻnayannu. \s1 Reni rlajz ninajl Jesús \r (Lc. 9:57‑62) \p \v 18 Che bahuii Jesús tre' xhidalduxh rebejṉ guideb gabi cadro suga'ni, gunibeeni tednäjni rexpejṉpacni stelaad ro' nis. \v 19 Dxejcti biääd te beṉnajn loj Jesús, räjpni: \p ―Mastr, sisiaäza cadrotis chäälu. \p \v 20 Räjp Jesús lojni: \p ―Rebäjz rajpreni xpiliääreni, remane' ni rutajt xhaguibaa rajpreni xpitiääzreni, niluxh narä Xi'n Dios ni gujc Niguii dina gapä cadro gaa yecä. \p \v 21 Stee rexpejṉpacni räjp lojni: \p ―Dad, basaan chaxgaä ladxä te chacuatzä xtadä. \p \v 22 Räjp Jesús lojni: \p ―Gudanajl narä. Basaan sugucua'tz resabeṉgutreni rebejṉ nani najc si'c beṉgut sa'csi najcreni beṉdojḻ. \s1 Basiacdxi Jesús te beduxh \r (Mr. 4:35‑41; Lc. 8:22‑25) \p \v 23 Che biu' Jesús neṉ barcw, biu'za rexpejṉpacni lagajc neṉga. \v 24 Dxejc huäjs te bedonduxh lo nisdoo. Lirusiääzni barcw neṉ nisdoo. Luxh Jesús nagayejsni. \v 25 Dxejcti huij rexpejṉpacni huicuäänni, räjpreni: \p ―Dad, gucnäj nuure te di guetnu. \p \v 26 Dxejc räjp Jesús: \p ―¿Xhicuent rdxejbtu, bejṉ ni guxii rililajz? \p Dxejcti huistieni, gudidxa'ni lo bej näjza lo nisdoo, te biacdxireni. \v 27 Dxejc bidxeloduxh rexpejṉpacni, räjpreni: \p ―¿Chuni'c najc niguiire? ¡Ahuilaa xho rucuadiajg bej näjza nisdoo xtiidxni! \s1 Rebeṉdxab ni yu' lajdx regadarenos \r (Mr. 5:1‑20; Lc. 8:26‑39) \p \v 28 Che bidzujṉ Jesús stelaad nisdoo cadro najc lajdx regadarenos, tio'p bejṉ ni yu' beṉdxab lastooreni biädchaglojreni Jesús. Rebejṉga riireni neṉ rebaa, nialazduxhreni, ni'cni rut rajcdi rdejd nezyujga. \v 29 Guredxa'reni räjpreni: \p ―¿Xhicuent siädchu'lu loonu luj ni najc Jesús Xi'n Dios? ¿La siäädlu ree te gusacsílu nuure luxh gad gaḻdi xoṟnu, ä? \p \v 30 Nez te laad, zijte' cadro suga'reni, cayajp bejṉ xhidalro cuch. \v 31 Dxejcti gunab rebeṉdxabga loj Jesús, räjpreni: \p ―Palga cuäälu nuure, basaan jiu'nu neṉ recuchre. \p \v 32 Dxejcti räjp Jesús: \p ―Coḻchäj. \p Dxejcti biriireni neṉ lastoo redade'ga, huichu'reni neṉ recuchga. Dxejcti guiragajc recuchga caguxuṉreni, huitejbreni ro' te guilaj, biääzreni neṉ nisdoo, gujttireni neṉ nis. \p \v 33 Rebejṉ ni cayajp recuchga, baxuṉreni, huijreni lajdxreni, huiyeireni diidx guiraa ni guzajcreni näjza ni guzajc redade' ni guyu' rebeṉdxab lastooreni. \v 34 Dxejcti guiraa rebeṉguejdxga huichaglojreni Jesús. Che bahuiireni lojni, gunabduxhreni lojni, jiunejzni lajdxreni. \c 9 \s1 Basiajc Jesús te bejṉ nani abixu'ṉ tiejxhni \r (Mr. 2:1‑12; Lc. 5:17‑26) \p \v 1 Dxejcti biu' Jesús neṉ barcw. Gudejdni stelaad ro' nis te bidzujṉni lajdxni. \v 2 Ro'c biädnäreni lojni te bejṉ nani abixu'ṉ ṉaani, ni'ni. Naga'ni lo te da'. Che bahuii Jesús lacti rililajzreni, räjpni loj beṉracxhuuga: \p ―¡Baspaa lajzlu xi'nä! Agubicaj rextojḻlu. \p \v 3 Dxejcti gaii beṉnajn ni ruluii xleii Moisés cayujnreni xhigab ensilaareni, caniyaj dee Dios con rextiidxni. \v 4 Dxejc gucbegajc Jesús xhi xhigab cayujnreni, dxejc räjpni lojreni: \p ―¿Xhicuent cayujntu xhigabguijdx neṉ lastootu? \v 5 ¿Con ni najc guyasiru? Guiniä lo te bejṉ: “Agubicaj rextojḻlu”, o guiniä lo te bejṉ: “Huistie, guzaj.” \v 6 Dec gunä te gacbeetu Xi'n Dios ni gujc Niguii rajp yäḻrnibee lo guedxliujre te gudzucajni dojḻ. \p Dxejcti räjpni loj beṉracxhuuga: \p ―Huistie, cua' xta'lu, huij rolijzlu. \p \v 7 Dxejcti huistie beṉracxhuuga, siini rolijzni. \v 8 Che bahuii rebejṉ lojni, bidxeloduxhreni, gulä'preni xpala'n Dios, ni badeed yäḻrnibeega loj rebejṉ. \s1 Che gurejdx Jesús Mateo \r (Mr. 2:13‑17; Lc. 5:27‑32) \p \v 9 Dxejcti birii Jesús cadro basiajcni beṉracxhuu, sä'tini. Dxejc bahuiini loj te dade' ni laa Mateo. Sobga'ni loj te yagxhiil cadro rbej reni ruquijx xcuent guiraloj. Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Gudanajl narä. \p Dxejcti huisuni, sanajlni Jesús. \p \v 10 Cheni sobga' Jesús lo mex cayajwreni rolijz Mateo, biäädza xhidajl rebejṉ nani ruquijx xcuent guiraloj, ni najc rebejṉ ni di gac xpeṉ Israel, gurejzareni lo mex näj Jesús näjza reni najc rexpejṉpacni. \v 11 Che bahuii rebeṉ guidoo, ni laa refarisee, xhi cayujn Jesús, räjpreni loj rexpejṉpac Jesús: \p ―¿Xhicuent raunäj xmastrtu rebejṉ nani ruquijx xcuent reyuj näjza rebejṉ ni di gac xpeṉ Israel? \p \v 12 Che biejn diajg Jesús xhi guniireni, räjpni lojreni: \p ―Rebejṉ nani nadaan dini guiquiin chu gusiajcni, niluxh rebejṉ racxhuu ni'c rquiinreni chu gusiajcreni. \v 13 Coḻchäj te coḻchaseed xhi säloj diidxre ni caj loj reguijtz: “Yäḻrulaslajz rlazä, dina rlazä guniidxtu guidxaa loä.” Sa'csi narä dina niädtedxä rebeṉsa'c, narä siädtedxä rebeṉdojḻ te gusiechlajzreni. \s1 Gunabdiidxreni xcuent yäḻrucua'n \r (Mr. 2:18‑22; Lc. 5:33‑39) \p \v 14 Dxejcti biääd rexpejṉpac Juan loj Jesús räjpreni: \p ―Nuure con refarisee rcua'nnu xhidal huält, ¿xhicuent di rexpejṉpaclu gucua'n, ä? \p \v 15 Räjp Jesús lojreni: \p ―Che ruchṉaa te bi'n, ¿xhixh rac-huin lajz regolnejdx laga suga' bi'n con laareni? Palga yu' xhi sac bi'nga, dxejc sii soonreni, sucua'nreni. \p \v 16 ’Rut gundi remiend te ladbiejw con te la' ladcoob sa'csi sixu'n ladcoobga, sutiäjsruni ladbiejwga, sajc xhiroobru cadro biräjsga. \v 17 Niclaza gac guida' bincoob neṉ reguidbiejw, sa'csi reguidbiejw siräjsni dxejc sixe' bin, sinijtza reguijdga. Ni'cni nanab guida' bincoob neṉ reguidcoobza, te si'c nicla tejreni di nit. \s1 Xindxa'p Jairo näjza gunaa nani gudajn xhajb Jesús \r (Mr. 5:21‑43; Lc. 8:40‑56) \p \v 18 Laḻ ni caniini rediidxga, biääd te dade' ni rnibee neṉ guidoo xten rexpejṉ Israel. Bazuxhijbni nez loj Jesús räjpni: \p ―Entis gujt xindxa'pä. Gudaa, badzuub ṉaalu yejcni te guibaṉsacni. \p \v 19 Dxejcti huisu Jesús, sanäni Jairo. Näj rexpejṉpacni sanajlrenini. \v 20 Luxh guyu' te gunaracxhuu nani agujc tzubitio'p ijz cayajcni yäḻguidxbäii. Bidzujṉni nez dejtz Jesús, gudajnni ro' xhajbni, \v 21 sa'csi bejnni xhigab neṉ lastooni: “Palga sajc canätis ro' xhajbni, siacä.” \v 22 Dxejc gubiré Jesús bahuiini loj gunaaga, dxejc räjpni: \p ―Gulecdxilajzlu xindxa'pä. Yäḻrililajz xtenlu abasiajclu. \p Luxh lagajc dxejc biajc gunaaga. \p \v 23 Cheni biu' Jesús rolijz dade' nani rnibee neṉ xquidoo rexpeṉ Israel, bahuiini rebejṉ ni ṟoḻ bizej näjza xhidajl rebejṉ ni cabedxa' cayoon, li te biejy cayajc, dxejc \v 24 räjpni loj rebejṉga: \p ―Coḻguibicaj. Nagayejstis dxa'pga, gajdni guet. \p Dxejc rebejṉga alga ruxhiznäjreni Jesús. \v 25 Cheni abirii rebejṉ neṉ yu', biu' Jesús, gunaazni ṉaa dxape', dxejc huistie dxape'ga. \v 26 Dxejcti bire'ch diidxga guiraa neṉ reguejdx ni tre' nejzga. \s1 Basiajc Jesús tio'p lotiä'p \p \v 27 Che birii Jesús ro'c, huinajl tio'p bejṉni nani di fii. Rbedxa'reni roonreni räjpreni: \p ―Balaslajz nuure, Xi'n toDavid. \p \v 28 Che bidzujṉ Jesús cadro caya'nni, gubigreni lojni. Dxejcti gunabdiidx Jesús lojreni, räjpni: \p ―¿La rililajztu sajc gunä ni rniabtu? \p Redade'ga basejc diidx, räjpreni: \p ―Sajc gunluni, Dad. \p \v 29 Dxejcti gudajnni balojreni, räjpni: \p ―Sugacni si'cpacni rililajztu. \p \v 30 Lagajc dxejc bixal balojreni. Sas räjppac Jesús lojreni: \p ―Arniä, na'c chayeitu diidxre, te rut gacbeedi xhi guzajctu. \p \v 31 Cuantsi biriireni ro'c guslojreni cagutie'chreni diidx xcuent Jesús guideb gabi neṉ reguejdxga. \s1 Basnii Jesús te gop \p \v 32 Che biriireni cadro biajc baloj rebejṉga, biääd sgaii bejṉ biädnäreni te gop loj Jesús. Yu' xprit beṉdxab neṉ lastoo bejṉga. \v 33 Che barilaagw Jesús xprit beṉdxab neṉ lastoo beṉgopga, guslogajcni caniini. Rdxeloduxh rebejṉ räjpreni: \p ―Gajdpacnu guihuii sa' redzuunre lajdx rexpejṉ Israel. \p \v 34 Dxejc rebeṉ guidoo ni najc refarisee, räjpreni: \p ―Rbääni rexprit beṉdxab con yäḻrnibee xten beṉdxabro. \s1 Rulaslajz Jesús rebejṉ \p \v 35 Gudejd Jesús guiraa reguedxro näjza reguedxbäz, basule'ni xtidx Dios neṉ reguidoo xten rexpejṉ Israel. Basääbni diidx xten xcäḻrnibee Dios. Basiajczani guiraloj yäḻracxhuu, guiraloj yäḻguijdx ni rajc bejṉ neṉ reguejdxga. \v 36 Che bahuiini loj rebeṉ xhidajl biaduxhni rebejṉga sa'csi rdebya' lajzreni, rac-huin lajzreni, najcreni si'c najc rexiil nani di ga'p baxtoor. \v 37 Dxejcti räjpni loj rexpejṉpacni: \p ―Guliipac xhidalduxh beṉ guedxliuj di gan xtidxä, luxh guxii najc reni guluiireni; najcni si'c gäjl ni agojl guilia', niluxh ruti mos ni guilia'ni. \v 38 Coḻnab lo Dad nani najc xtenni guedxliujre te guxhaḻni rebejṉ ni sajc guluii rebeṉ guedxliujre, gacreni si'c mos ni rlia' gäjl. \c 10 \s1 Gule Jesús guitzubitio'p rexpejṉpacni \r (Mr. 3:13‑19; Lc. 6:12‑16) \p \v 1 Dxejcti gurejdxni guitzubitio'p rexpejṉpacni, badeedni yäḻrnibee lojreni te gurilaagwreni rexprit beṉdxab lastoo bejṉ näjza te gusiajcreni guiraloj yäḻguijdx näjza yäḻracxhuu. \p \v 2 Laj reguitzubitio'p rexpejṉni ni guleni najc: Simón, ni laaza Pedr; Andrés bejtz Simón; Jacoob xi'n Zebedeo; Juan bejtz Jacoob; \v 3 Felipe; Bartolomé; Tomás; Mateo, ni najc colectoor; Jacoob, xi'n Alfeo; Lebeo ni rniireni Tadeo; \v 4 Simón, te bejṉ ni yu' loj recananita; Judas Iscariote, nani bateed Jesús ladzṉaa rebejṉ nani rdxe'ch lojni. \s1 Baxhaḻ Jesús rexpejṉpacni gutie'chreni diidx \r (Mr. 6:7‑13; Lc. 9:1‑6) \p \v 5 Guitzubitio'p rebejṉre baxhaḻ Jesús. Balijdxnireni räjpni: \p ―Na'c chäätu nez cad yu' rebejṉ ni di gumbee Dios. Na'c jiu'tu lajdx rebeṉ samaritaṉ. \v 6 Coḻchäxgaa lo rexpejṉ Israel nani agunijt neṉ dojḻ. \v 7 Coḻchäj, coḻzäbdiidx lo rebejṉ, coḻye'tz lojreni xcäḻrnibee Dios abidzuṉgajxh. \v 8 Coḻgusiajc beṉ racxhuu, coḻgusiajc tiejxh rebejṉ ni raḻ guejch tiejxhreni, coḻguspajṉ beṉgut. Coḻgurilaagw xprit beṉdxab lastoo rebejṉ. Ligaj cua'tu yäḻrnibee, ligajza coḻyejn dzuun. \p \v 9 Räjpzani: \p ―Na'c chanätu oor, niclaza pla't, niclaza coobr neṉ xdobdäjltu, \v 10 niclaza guijxh na'c chanätu lo nejz. Na'cza chanätu tio'p xhajbtu, nicla gura'ch, nicla bastoṉ sa'csi bejṉ ni rujn dzuun nungäjḻ xca'ni xhi gauni. \p \v 11 Räjpzani: \p ―Che guidzujṉtu xhitis te guedxro, xhitis te guedxbäz, coḻquiil te beṉsa'c. Rolijztisni coḻjia'n dxejli ni jiunejztu guejdxga. \v 12 Cheni jiu'tu neṉ yu', coḻnii xtidx Dios lo rebejṉga. \v 13 Palga najcreni bejṉ ni numbee Dios, sujia'n yäḻrbedxilajz loj rebejṉga. Niluxh palga direni gac beṉsa'c, naaddireni xca'reni xtidx Dios, suguibi' yäḻrbedxilajzga lojtu, coḻjiunejz ro'c. \v 14 Palga direni gusaan jiu'tu rolijzreni, palga di rlajzreni gucuadiajgreni xtiidxtu, dxejc coḻjiunejz rolijz bejṉga, o coḻjiunejz guejdxga, dxejc coḻcuijb guxhuj ni'tu si'c te seen gulälazreni xtidx Dios. \v 15 Rniliä́pac lojtu, dxej ni gun Dios xcäḻguxhtisni, te yäḻguxhtisroru gun Dios rebejṉga, quela yälguxhtis ni gujc rebeṉ guedx Sodoma näj Gomorra. \s1 Yäḻrusacsí ni siääd \p \v 16 Räjpzani: \p ―¡Coḻhuiire! Narä suxhaḻä la'tu si'c xile' nez loj reloob, ni'cni coḻgacnasiṉduxh si'c najc te bäḻ, coḻyajcza nadolajz si'c te palom. \v 17 Coḻnatiro rebejṉ sa'csi suteedreni la'tu ladzṉaa rexcuxhtisreni, siguijnzareni la'tu neṉ xquidooreni. \v 18 Sinäzareni la'tu nez loj regubier, nez loj reṟeii xcuent rextidxä, te gusule'tu xtidxä nez lojreni näjza nez loj rebejṉ nani di gumbee Dios. \v 19 Cheni chanäreni la'tu nez loj reguxhtis, na'c guntu xhigab xho guiniitu, niclaza guntu xhigab xhicha ni'c guiniitu, sa'csi lagajc Dios suniidx diidx guiniitu oṟga. \v 20 Sa'csi et la'ditu ni guinii dxejc, Sprit xten Xtadtu Dios ni yu' neṉ lastootu, laani guinii neṉ lastootu. \p \v 21 ’Luxh rebejṉ suteedreni lagajc bejtzreni ladzṉaa reni ju'treni. Redad suteedreni lagajc xi'nreni, rexi'n bejṉ sidxe'chzareni lo xcuzajnreni te ju't bejṉ xcuzajnreni. \v 22 Guiraa rebejṉ guedxliuj sidxe'chreni lojtu xcuent xtidxä. Nani chanuu lo xtidxä dxej lultli, ni'c sujn gaan yäḻnabajṉ par tejpas. \v 23 Che guirinajlreni la'tu te gusacsíreni la'tu neṉ te guejdx, coḻguxuṉ ro'c, coḻchäj stee guejdx. Rniliä lojtu, ditu gun gaan tedtu guiraa reguejdx xten rexpejṉ Israel ansde jiääd Xi'n Dios ni gujc Niguii. \p \v 24 ’Di te bejṉ ni casieedgaj beṉroru lo xmastrni, diza te mos gac beṉroru lo xlam̲ni. \v 25 Te bejṉ ni casieed, rsieedruni te gacni si'c najc xmastrni, sigajcza rujn mos, riuni xtidx xlam̲ni te gacni si'c najc xlam̲ni. Palga rbälajreni Beelzebú nani rnibee beṉdxab, ¿xho direni cuälajza Beelzebú rexi'nni, ä? \s1 Chuni'c nanab guidxejbni \r (Lc. 12:2‑9) \p \v 26 Räjpzani: \p ―Ni'cni na'c guidxejbtu rebejṉ, sa'csi anajntu xheti te cos ni niäuu lojni ni di guidzujṉ dxej guixal lojni, te fii chutis bejṉ lojni. Xhetiza te cos xhiga'tzdi ni di guidzujṉ dxej siejn diajg bejṉ xcuentni. \v 27 Diidx nani rniä lojtu guxhijṉ, coḻguiniini che nianij lo guedxliuj. Rediidx nani rniä chigaj rodiajgtu, coḻguiniini dip, jiaali coḻzuj, guredxa' te jiejnni. \v 28 Na'c guidxejbtu renani rugu't bejṉ, sa'csi direni gun gaan ju'treni xaim bejṉ. Coḻguidxejbru nani rugu't tiexh bejṉ näjza xaim bejṉ neṉ gabijl. \p \v 29 ’¿La di bejṉ guto' tio'p manbäz ni rutajt por te centaab, ä? Luxh racbee Xtadnu ni yu' xhaguibaa che riajb tejni lo yuj. \v 30 Näjza rexquidxejclu nagab tebgajreni. \v 31 Ni'cni rniä na'c guidxejbtu; sajcrutu lo te chinaa manbäz ni rutajt. \s1 Renani rusule' xtidx Jesucrist nez loj rebejṉ \r (Lc. 12:8‑9) \p \v 32 Räjpzani: \p ―Chutis renani rusule' xtidxä nez loj rebejṉ, narä siniäza xcuentni nez loj xtadä ni yu' xhaguibaa. \v 33 Guiraa renani di gusule' xtidxä nez loj rebejṉ, sigajcza narä dina guiniä xcuentni nez loj xtadä ni yu' xhaguibaa. \s1 Rlia' Jesús sa' bejṉ \r (Lc. 12:51‑53; 14:26‑27) \p \v 34 Räjpzani: \p ―Na'c guntu xhigab siädnää́ yäḻrbedxilajz lo rebeṉ guedxliujre, xhet yäḻcuedxidi ni siädnää́, yäḻrdxagdijḻ siädnää́. \v 35 Narä siädnää́ yäḻrdxagdijḻ te bi'n con xtadni; te dxa'p con xnanni; te gulijzni con xnansueegrni. \v 36 Ni'cni lagajc resa'tu ni yu' rolijztu sidxe'chreni lojtu. \p \v 37 ’Nani sanälajzru xtadni, xnanni, luxh narä dini chanälajz, digacdi gacni xpeṉä; nani sanälajzru xingaanni o xindxa'pni, di gacdiza gacni xpeṉä. \v 38 Nani di guu xcrujzni, nalajznu tedni trabajw, jiädnajlni narä, di gacdi gacni xpeṉä. \v 39 Nani guidxäl xcäḻnabajṉni lo guedxliujre, sunitni yäḻnabajṉ xhaguibaa. Luxh nani gunijt xcäḻnabajṉni lo guedxliujre xcuent rextidxä, sidxälni yäḻnabaṉsa'c xhaguibaa. \s1 Gaan nani xca'ni \r (Mr. 9:41) \p \v 40 Räjpzani: \p ―Nani guniidx rolijzni jia'ntu, runiidxzani rolijzni jia'nä; luxh nani ruscuääz narä rolijzni, rolijzni ruscuääzzani Gueb Dios nani baxhaḻ narä. \v 41 Nani guscuääz te niguii ni rnii xtidx Dios rolijzni sa'csi baxhaḻ Dios niguiiga, sica'za bejṉga lagajc gaan ni xca' niguii ni rnii xtidx Dios. Nani guscuääz te beṉsa'c rolijzni sa'csi beṉsa'cni, sica'zani lagajc gaan ni xca' beṉsa'cga. \v 42 Chutis nani gudeed mase te xhijgtis nis niäḻiuj xcuentä lo rebiuxe're, rniliä́pac lojtu, direni gunijt, sica'pacreni nani nungäjḻ xca'reni. \c 11 \s1 Renani baxhaḻ Juan Bautist loj Jesús \r (Lc. 7:18‑35) \p \v 1 Che gulujx baluii Jesús rexpejṉpacni xho gunreni dzuun, dxejcti biriini ro'c te saluiini, chasule'ni diidx lajdx rexpejṉpacni. \p \v 2 Juan yu' neṉ latzguiib. Che biejn diajgni xhi cayujn Jesús, baxhaḻni tio'p xpejṉpacni \v 3 te huinabdiidxreni: \p ―¿La luj ni najc Crist ni jiääd, ä?, o ¿la silääznu chu stee bejṉ? \p \v 4 Dxejcti badzu' Jesús diidxre räjpni: \p ―Coḻchäj, coḻye'tz loj Juan recos nani riejn diajgtu, näjza recos nani ruhuiitu. \v 5 Reni di fii, ruhuiireni; reni di sa, arsiajreni, reni raḻ tiejxhni, abiajc tiejxhreni; reni di jien diajg, ariejn diajgreni; rebeṉgut, ahuäjzreni, gubaṉsacreni. Dxejcti loj rebejṉ proob nani cabäjz xcäḻracnäj Dios cagusule'reni xtidx Dios ni rusḻaa bejṉ neṉ dojḻ. \v 6 Chicbaa renani di jieed narä. \p \v 7 Cheni sii rebejṉga gusloj Jesús canii loj rebejṉ xcuent Juan: \p ―¿Chuni'c huihuiitu nez loj reyubijdz? ¿La te biquii ni rusniib bej, ä? \v 8 ¿Xhini'c huihuiitu? ¿Te bejṉ ni sucheduxh, ä? Ni najntu rebejṉ nani sucheduxh rbäjzreni rolijz reṟeii. \v 9 La'tu ¿xhicuent huijtu ro'c? ¿Te fiitu te niguii ni rnii xtidx Dios, ä? O'n. Rniliä lojtu, luxh dini gac bejṉtis ni rnii xtidx Dios; beṉroruni. \v 10 Laa Juan nani rusä't ni bacuaa lo reguijtz cadro caj scree: \q1 Narä suxhaḻä te niguii nani guinii xtidxä nez lojlu; \q1 laani susucheeni nezyuj nezlojlu. \m \v 11 Guliipac rniä, loj guiraa rexingaan xten gunaa, nicla tejni gajd guiricaj ni najc te beṉsacduxh loj Dios si'c ni najc Juan Bautist. Niluxh bejṉ nani najc beṉ huinru lo xcäḻrnibee Dios xhaguibaa, bejṉga maazru sajcni loj Juan. \p \v 12 ’Cheni gucli dxej ni gusloj rusule' Juan Bautist diidx ṉajli, yu'duxh reni rlajzpac jiu'reni lo xcäḻrnibee Dios ni yu' xhaguibaa con yäḻrdxe'ch, sas reni nadxecha' rlajzreni cuäxuuni xcäḻnibee Dios. \v 13 Guiraa reniguii ni gunni xtidx Dios näjza xleii Moisés, gunixgaareni recos ni churu gac, galooli hasta che biäädli Juan Bautist. \v 14 Palga rlajztu chalilajztu, lagajc Juan najc Elías, niguii xten Dios nani bia'n diidx jiääd. \v 15 Nani sobdiajg diidx, gucuadiajgni. \p \v 16 ’¿Xhicojn guntebloä rebejṉ nani tre' ṉaj, ä? Najcreni si'c najc rebiuux nani rguijt nez lo guii cadro rdo', rbejdxreni lo sa'reni, \v 17 rniireni: “Bieḻnu bizej te guya'tu luxh ditu nuya'. Dxejcti bieḻnu redij ni nabaduxh luxh dizatu nioon.” \v 18 Sa'csi che biääd Juan dini niajw dizani niä', luxh räjp rebejṉ najcni te xpejṉ beṉdxab. \v 19 Dxejcti biäḻä narä, Xi'n Dios ni gujc Niguii, rauä, rä'ä dxejcti räjp rebejṉ: “Niguiire rauxha't, rätejzani bin, najcni xamigw rebeṉdojḻ näjza reniguii ni ruquijx xcuent reyuj ni rajx lo gubier.” Luxh loj rebejṉ ni najc xpejṉ Dios yuduxh xcäḻnajn Dios, ni'cni baxhaḻni guiro'p rebejṉre. \s1 Reguejdx guyalajz \r (Lc. 10:13‑15) \p \v 20 Dxejcti gusloj Jesús gudiḻnäjni rebeṉguejdx cadro benduxhni remilaagwr, sa'csi naaddireni gusiechlajzreni xtojḻreni, sanuutis nabajṉreni neṉ dojḻ. Dxejcti räjpni: \p \v 21 ―¡Gunatiru guedx Corazín! ¡Gunatiro guedx Betsaida! Paru neṉ guedx Tiro näjza guedx Sidón niajc remilaagwr nani gujc guedx lajdxtu, cadxejli nusiejch lajzreni xtojḻreni, cadxejli niajcwreni neṉ godx, nidääb cobdäj yejcreni. \v 22 Luxh rniä lojtu: che guidzujṉ dxej ni gun Dios xcäḻguxhtisni, sidejdrutu castiigw loj rebejṉ ni guläjz guedx Tiro näjza guedx Sidón. \v 23 Luj guedx Capernaum di gunlu xhigab chäslu xhaguibaa; jiäjt neṉ baa jiajblu, sa'csi paru neṉ guedx Sodoma niajc sa' remilaagwr nani gujc guedxlajdxlu, pet ṉajli tresijc guejdxga. \v 24 Luxh rniä lojtu, dxej ni gun Dios xcäḻguxhtisni, trabajwduxhru tedtu loj rebejṉ Sodoma. \s1 Coḻtaa loä, te gusilajztu \r (Lc. 10:21‑22) \p \v 25 Laa dxejcni räjp Jesús: \p ―Rliä'pä xpala'nlu Xtadä, Dad xten xhaguibaa näjza guedxliuj, sa'csi bacua'tzlu recosre lo rebeṉnajn, lo rebejṉ ni racbee, te baluiiluni loj rebeṉnadolajz ni najc si'c biuxbäz. \v 26 O'n. Guliini, Xtadä, sa'csi rujnlu xhigab si'c najc hueen gacni. \p \v 27 ’Guiraa recosre abaniidx Xtadä loä, rutru numbeedi xingaanni; xtadtisni rumbeeni. Rutruza numbeedi xtadni, xtebtis xingaanni, näjza loj renani gudeed xingaanni gumbee xtadni. \v 28 Coḻtaa loä guiraatu nani abadxajg, nani rsina', narä sunidxä yäḻrusilajz lojtu. \v 29 Coḻguisieed guntu dzuun si'cni ruluiätu. Coḻhuii xho runä, xho nacä nadolajz, dizana gacä beṉnayedxlajz neṉ lastoä, ni'cni sidxäl xaimtu yäḻrusilajz. \v 30 Sa'csi guyasi najc xtzunä ni ruluiätu, dizani gac naganduxh. \c 12 \s1 Rutie' rexpejṉ Jesús triuu dxej ni rusilajzreni \r (Mr. 2:23‑28; Lc. 6:1‑5) \p \v 1 Che sasaj Jesús nez loj reyuj cadro naga' triuu, luxh dxejga najc dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, calaan rexpejṉpacni, guslojreni calädxa'reni doj lo triuu te cayajwrenini. \v 2 Che bahuii rebeṉ guidoo ni laa farisee, räjpreni loj Jesús: \p ―Ahuii xho rujn rexpejṉpaclu dzuun nani di nungäjḻ gunreni dxej nani rusilajz bejṉ. \p \v 3 Luxh laani räjpni lojreni: \p ―¿La gajdtu goḻ xhi caj loj reguijtz xcuent ni bejn toDavid che gulannäjni rexpejṉni, ä? \v 4 Biu'reni xquidoo Dios, gudajwreni yätxtiil nani di nungäjḻ gauni, nicla laani, niclaza rebejṉ nani sanäni, sa'csi yätxtiilga rebixhojztis rajwni. \v 5 O ¿la gajdtu goḻ lo reguijtz xten leii cadro caj xcuent rebixhojz, ä? Laareni riu'reni neṉ reguidoo dxej ni rusilajz bejṉ, rujnreni xtzuunreni niluxh xhet dojḻdi rujnreni. \v 6 Narä rniä lojtu, ree suga' tej nani sajcru loj guidooga. \v 7 Paru niacbeetu xhi säloj dee: “Yäḻrulaslajz rlazä, xhet yäḻrejtdi guidxaa”, ditu nucuaquij redee ni xhet bejndi. \v 8 Sa'csi narä Xi'n Dios ni gujc Niguii rnibeä dxej ni rusilajz rebejṉ. \s1 Niguii ni rxu'n ṉaani \r (Mr. 3:1‑6; Lc. 6:6‑11) \p \v 9 Che birii Jesús ro'c, biu'ni te xquidobäzreni. \v 10 Ro'c suga' te bejṉ ni gubijdz te ṉaani. Luxh sa'csi caguiilreni xho gucuaquijreni Jesús, gusloj canabdiidxreni lojni, räjpreni: \p ―¿La rusaan leii gusiajcni beṉracxhuu dxej ni rusilajz bejṉ, ä? \p \v 11 Badzu' Jesús diidxre lojreni, räjpni: \p ―Chutejtu ni rajp te xiil niluxh palga guitejbni neṉ bisie che gaḻ dxej ni rusilajz bejṉ, ¿xhixh dini cuää xiilga neṉ bisie, ä? \v 12 Sacduxhru te bejṉ loj te xiil, ni'cni susaan leii gun bejṉ dzunsa'c dxej nani rusilajz bejṉ. \p \v 13 Dxejcti räjpni loj dade'ga: \p ―Baslii ṉaalu. \p Che basliinini, dxejc biajc ṉaani, gujcni tebloj si'c najc stelaad ṉaani. \v 14 Dxejcti birii rebeṉ guidoo ni laa farisee, bachagsa'zareni te bia'nreni diidx ju'treni Jesús. \s1 Diidx ni guniireni xcuent Jesús \p \v 15 Che gucbee Jesús xhi xhigab cayujnreni, biriini ro'c. Xhidajl bejṉ sanajlni, dxejc basiajc Jesús guiraa rebeṉracxhuu. \v 16 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Na'cpac gäbreni chu najcni. \p \v 17 Si'c gujc te gusojb diidx ni gunii Isaías ni gunii xtidx Dios che räjpni: \q1 \v 18 Deeni najc xmosä nani aguleä, laani sanälazä, laani rbanälazä, sudedä sprit xtenä lojni te gusule'ni yäḻguxhtis xtenä lo guedxliuj. \q1 \v 19 Dini tiḻnäj bejṉ, dizani cuedxa'; \q1 rudza jiejndi diajgni xse'ni lad nezyuj. \q1 \v 20 Dini qui'ch nicla te nijt ni cabiejc, \q1 dizani gusuii te duxiil ni cayujn guxh, \q1 dxejli che gunni gaan guinibeeni yäḻguxhtis. \q1 \v 21 Lajtisni sustioob lastoo rebeṉ ni digac xpejṉ Israel. \s1 Rucuaquijreni Jesús rajpni yäḻrnibee xten beṉdxab \r (Mr. 3:19‑30; Lc. 11:14‑23; 12:10) \p \v 22 Dxejcti biädnäreni loj Jesús te bejṉ ni di fii, dizani guinii, yu' te beṉdxab lastooni. Dxejcti basiajc Jesúsni, te gujc guniini, te gujcza bahuiini. \v 23 Guiraa rebejṉ bidxelojreni, räjpreni: \p ―¿Xhaa laa Xi'n toDavidni, ä? \p \v 24 Che biejn diajg rebeṉ guidoo ni laa farisee rediidxga, räjpreni: \p ―Bejṉre rbää rebeṉdxab con yäḻrnibee xten Beelzebú ni rnibee loj rebeṉdxab. \p \v 25 Che gucbee Jesús xhi xhigab cayujnreni, dxejc räjpni: \p ―Guiraa yäḻrnibee nani rlia' sa'ni sinitloj; te guedxro sigajc te famil nani rlia' sa'reni, nani ridiḻnäj sa'reni, sinitlojreni. \v 26 Sigajcza palga beṉdxab rbää sabeṉdxabni, silia' sa'reni, dxejc ¿xho gac chanuu xcäḻrnibeereni? \v 27 Palga narä rbää́ rebeṉdxab con yäḻrnibee xten Beelzebú, ¿chu xcäḻrnibee rajc rbää rexpejṉtu beṉdxab, ä? Ni'cni lagajc laareni suluiireni xhet laadi rujntu xhigab. \v 28 Palga narä rbää́ rebeṉdxab con Xprit xten Dios, guliipacni abidzujṉ xcäḻrnibee Dios lojtu. \p \v 29 ’Bahuilaare. ¿Xho gac jiu' te bejṉ cuan rolijz te beṉdaan, xho gac cuanni xhixten bejṉga, palga dini gulibxgaani beṉdaanga? Che abiliib bejṉga, sajc cuanni rexhixten bejṉga. \p \v 30 ’Nani xhet yu'di xladä, rdxe'chni loä. Nani di jiädnajl narä, rutie'chni reni siädnajl narä. \p \v 31 ’Ni'cni rniä guira'ti dojḻ, guira'ti yäḻrusguee xte bejṉ sajc gusiäjḻ lajzni xtebtis yäḻrniyaj Sprit Dxan xten Dios di Dios gusiäjḻ lajzni. \v 32 Chutis ni guinii xhi te diidx yäḻrniyaj Xi'n Dios ni gujc Niguii sajc gusiäjḻ lajzni, luxh chutis ni guiniyaj Sprit Dxan xten Dios, di Dios gusiäjḻ lajzni, nicla lo guedxliujre, niclaza xhaguibaa. \s1 Sajc gumbeetu bejṉ xcuent diidx ni rniireni \r (Lc. 6:43‑45) \p \v 33 ’Palga nasa'c te yajg sicaj ninexhsa'c lojni, per che di yajg gac yagsa'c, xho xcaj ninexhsa'c lojni. Ni'cni huenliisi siembeetu te yajg che fiitu xho najc ninejxh ni rcaj lojni. \v 34 Sa' la'tu beṉguijdx ni najc si'c te bäḻ niälasduxh, ¿xho gac guiniitu te didxsa'c?, ni ro' bejṉ rniitis rexhigab ni yu' neṉ lastoo bejṉ. \v 35 Te beṉsa'c rniini didxsa'c, sa'csi ganax xhigabsa'c yu' neṉ lastooni, te beṉguijdx rniitisni cosguijdx sa'csi ganax xhigabguijdx yu' neṉ lastooni. \v 36 Narä rniäza, guiraa redidxguijdx nani rnii bejṉ sudeedreni cuent lo Dios cheni gunni yäḻguxhtis, \v 37 sa'csi lagajc rextiidxlu sujn guinii Dios najclu beṉsa'c, lagajc rextiidxlu sujn gunijtlu lo Dios. \s1 Rebeṉguijdx rniab te milagwr si'c te seen \r (Mr. 8:12; Lc. 11:29‑32) \p \v 38 Dxejcti rebejṉ ni ruluii xleii toMoisés näjza rebeṉ guidoo ni laa farisee, räjpreni loj Jesús: \p ―Mastr, nuurnu rlajznu guihuiinu te seen; bejn te milagwr te fiinuni. \p \v 39 Badzu' Jesús diidxre, räjpni: \p ―Rebeṉguijdx ni rusguee rniab te seen, niluxh xhetru seendi fiireni xseentis Jonás, dade' ni gunii xtidx Dios. \v 40 Sa'csi lagajc si'cni guyu' Jonás xque' te bälro choṉ dxej, choṉ yääl, si'cza chu Xi'n Dios ni gujc Niguii neṉ lastoo guedxliuj choṉ dxej, choṉza yääl. \v 41 Cheni gac yäḻguxhtis xten Dios pet sistie rebejṉ ni siääd Nínive te fiireni gac yäḻguxhtis rebejṉ ni tre' lo guedxliuj ṉaj, niluxh säjb rebejṉ Nínive abanijt rebejṉre sa'csi rebeṉ Nínive basiejch lajzreni, bia xtojḻreni che basule' Jonás xtidx Dios lojreni. Luxh nani yu' lojtu ṉaj, sacduxhruni loj Jonás. \v 42 Näjza reiṉ xten rebeṉ sur sistieni te fiini gac yäḻguxhtis rebejṉ ni tre' lo guedxliujre ṉaj, niluxh näjzani säjbni abanijtreni. Sa'csi laani zitduxh biriini te biädcuadiajgni reyäḻnajn xten Salomón, luxh nani yu' lojtu ṉaj nanduxhruni loj Salomón. \s1 Te spritdxuudx ni rbisac \r (Lc. 11:24‑26) \p \v 43 Räjpzani: \p ―Cheni ṟii te spritdxab neṉ lastoo te bejṉ, ricanzajni nez lo reyubijdz, ritiilni cadro gusilajzni, per cad rdxäldini. \v 44 Dxejcti rujnni xhigab, naani, guibisacä cadro biriä. Cheni rbisacni ro'c, rdzujṉni si'c rdzujṉ te bejṉ neṉ te yu' ni naya neṉni, naliobsa'cni, sucheeni, luxh rut rbäjzdi ro'c. \v 45 Dxejcti rijni, rixiini sgajdz sprit nani najc nadxuudxru lojni te jiädläznäjrenini neṉ lastoo bejṉga. Dxejcti rxhiṉduxhru bejṉga lojni gujcni galoo. Sigajcza gac rebejṉ ni tre' lo guedxliujre ṉaj. \s1 Xnan Jesús con rebejtzni \r (Mr. 3:31‑35; Lc. 8:19‑21) \p \v 46 Laḻ ni caninäjni rebejṉ, bidzujṉ xnanni con rebejtzni, suga'reni rolä' rlajzreni guiniireni lojni. \v 47 Dxejcti biääd tej ni räjp loj Jesús: \p ―Xnanlu näjza rebejtzlu suga' rolä' rlajzreni guininäjreni luj. \p \v 48 Laani badzu'ni diidx lo bejṉga räjpni: \p ―¿Chuni'c najc xnanä? ¿Chuni'c najc rebetzä? \p \v 49 Dxejcti basgaani ṉaani nez loj rexpejṉpacni, räjpni: \p ―¡Redee najc xnanä redeeza najc rebetzä! \v 50 Chutis nani rujn si'cni rnibee Xtadä ni yu' xhaguibaa ni'c najc betzä, ni'c najc bisianä, ni'cza najc xnanä. \c 13 \s1 Xcuent bejṉ nani rbe'c binij \r (Mr. 4:1‑9; Lc. 8:4‑8) \p \v 1 Lagajc dxejga birii Jesús royu'ga, huicueni nez ro' nisdoo. \v 2 Xhidalduxh bejṉ bire' cadro suga'ni, sas biu'ni neṉ te barcw, ro'c gurejni. Dxejcti rebejṉ gurej nez lo plaii. \v 3 Dxejc gusloj caguluii Jesús con recuent, räjpni: \p ―Coḻcuadiajg. Birii te dade' ni rbe'c binij te cue'cni binij. \v 4 Laḻ ni cabe'cni binij yu' binij ni bitejb gajxh nez ro' nesiuj, biääd remane' ni rutajt, sas gudajwreni binijga. \v 5 Yu' binij ni bitejb nez neṉ reguij cadro guxii yu' yuj. Gulengajc binijga sa'csi direni nibej jiät neṉ yuj. \v 6 Che birii gubijdx, bigoḻreni sa'csi xhetiza xlobaani, dxejc gubijdzni. \v 7 Yu'za binij ni bitejb neṉ reguejch. Che guroob reguejchga, dini nusaan niroob regäjle', gubijdztireni. \v 8 Guyu' binij ni gurej lo reyusa'c, ro'c gucduxhni. Yu' binij cuaj te gayuu, yu'za binij cuaj gayojṉni, yu'za ni cuaj gaḻbitzuuni loj cade tej binij ni gurej. \v 9 Nani rsobdiajg diidx gucuadiajgni diidxre. \s1 Xhi pajr najc recuent xten Jesús \r (Mr. 4:10‑12; Lc. 8:9‑10) \p \v 10 Dxejcti gubig rexpejṉpacni, gunabdiidx lojni, räjpreni: \p ―¿Xhicuent rusule'lu diidx loj rebejṉ con recuent? \p \v 11 Dxejcti badzu' Jesús diidx rajpni lojreni: \p ―Sacnäj Dios la'tu te gacbeetu recos xhiga'tz xten xcäḻrnibee Dios xhaguibaa, luxh laareni digacdi gacbeerenini. \v 12 Chutis ni arajp yäḻracbee, sica'runi te gapruni yäḻracbee. Sas nani guxii rajp yäḻracbee, guiraa yäḻracbee ni rajpni sibicaj. \v 13 Ni'cni rniä lojreni con recuent sa'csi mase cadxelojreni, direni fii, mase cacuadiajgreni di diajgreni jiejn, xhet racbeedireni. \v 14 Laareni najcreni si'c te soob diidx ni gunii Isaías, dade' ni gunii xtidx Dios, che räjpni: \q1 Siejn diajgpactu, niluxh xhetliidi gacbeetu, \q1 sidxelojpactu, niluxh ditu fii. \q1 \v 15 Sa'csi guyalajz rebejṉre, lastooreni najc si'c te guij, \q1 di diajgreni jiejn, \q1 luxh niäuza balojreni, didi fisa'creni con balojreni, \q1 didi jiejnza diajgreni, didi gacbeeza lastooreni, \q1 didi gusiejch lajzreni guibi'reni loä te gusiacä lastooreni. \p \v 16 ’La'tu coḻguibalaznäj balojtu sa'csi rhuisa'ctu, riensa'cza diajgtu. \v 17 Rniliä́pac, xhidajl redade' ni gunii xtidx Dios, näjza xhidajl beṉsa'c rlazduxh nuhuii sa' recos ni cahuiitu, luxh direni nuhuiini, rlajzreni niejn diajgreni sa' rediidx nani cayejn diajgtu, luxh di diajgreni niejnni. \s1 Rusule' Jesús xcuent bejṉ ni rbe'c binij \r (Mr. 4:13‑20; Lc. 8:11‑15) \p \v 18 ’Coḻcuadiajg xhi säloj xcuent bejṉ nani rbe'c binij. \v 19 Rebejṉ nani rucuadiajg diidx xten xcäḻrnibee Dios, niluxh direni gacbeeni, najcreni si'c najc binij nani bitejb nez ro' nesyuj; riääd beṉdxab rudzucajni rediidx nani biu' neṉ lastooni. \v 20 Rebinij nani bitejb nez neṉ reguij, najc si'c rebejṉ nani rucuadiajg diidx, gustli rca'reni diidxga, \v 21 luxh guxii yu' xlobaani, direni sutijp. Che rdejdreni trabajw, che rdxe'ch bejṉ lojreni, sa'csi rucuadiajgreni xtidx Dios, rusiejch lajzreni, rbälazni diidxga. \v 22 Rebinij nani gurej neṉ reyaguejch säloj rebejṉ nani rucuadiajg rextidx Dios rujnrureni te gunreni dzuun te ga'preni yäḻnasa'c ni yu' lo guedxliujre. Dxejcti rexcäḻnasa'c xten guedxliujre rusgueereni. Guiraa recosre rutau lo xtidx Dios neṉ lastoo rebejṉre, dini gusaan gac te cosechsa'c neṉ lastoo rebejṉre. \v 23 Dxejc rebinij nani rtejb lo reyusa'c, ni'c najc si'c rebejṉ nani rucuadiajg xtidx Dios, nani racbee diidxga, nani rutie'ru sa'reni te racxhidajlreni. Yu' bejṉ ni najc si'c binij ni gujc te gayuu; yu' bejṉ ni najc si'c binij ni gujc gayojṉ; yu'za bejṉ ni najc si'c binij ni gujc gaḻbitzuu. \s1 Xcuent triuu cadro guyu' cuanguejch \p \v 24 Dxejc bij Jesús stee cuent, räjpni: \p ―Xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najc si'c te bejṉ nani gule'c ganax triusa'c lo xyujni. \v 25 Laḻ nagaguejs bejṉga, biääd te bejṉ nani rdxe'ch lajz loj xpaxhuaan binijga, biädle'cni bedz cuanguejch lo xtriuu bejṉga, dxejcti sääni. \v 26 Cheni gulejn triuuga, birii doj lojni, dxejc biricaj näjza cuanguejch ro'c. \v 27 Dxejcti räjp remos lo xḻam̲reni; “Dad, ¿la et ganax triusa'c di gule'clu, ä? ¿Caxh bazaj cuanguejchre?” \v 28 Räjp xlam̲reni: “Te bejṉ ni rdxechlajz loä biädle'cchani.” Dxejcti gunabdiidx rexmosni räjpreni: “¿La rlajz guejblu cholädxa'nu recuanguejchga, ä?” \v 29 Dxejc räjp xlam̲reni: “Na'c, sa'csi che guiliäädxtu cuanguejchga, nägajcza triuu guiliäädxtu. \v 30 Coḻsaan tioobreni tebloj. Che guire' cose'ch, dxejc guinibeä remos gutiexgaareni cuanguejch, guliibrenini gacni ters, dxejcti checni. Dxejcti sajc gutie'reni triuu chucheeni neṉ yu'.” \s1 Xcuent bedz muxhtas \r (Mr. 4:30‑32; Lc. 13:18‑19) \p \v 31 Bijza Jesús stee cuent räjpni: \p ―Xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najcni si'c te bedz muxhtas nani cue'c te bejṉ lo xyujni. \v 32 Gulii bejdzga najc bäze'ru loj guiraa rebejdz, per che roob yajgga, rajcni guroobru loj guiralii recuaan, rajcni te yagro, luxh riääd remane' ni rutajt riädyujn xpitiääzreni lo xajcw yajgga. \s1 Xcuent levaduur \r (Lc. 13:20‑21) \p \v 33 Bijzani stee cuentre, räjpni: \p ―Xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najc si'c levaduur nani rugu'ch te gunaa lo choṉ mediid ariṉ, dxejc ni'c rusaguijni guideb cojbga. \s1 Xhicuent baluii Jesús ganaxtis con cuent \r (Mr. 4:33‑34) \p \v 34 Baluii Jesús guiraa rebejṉ ganaxtis con recuent, xhetiru stee mood nuluiini, ganaxtis con cuent guniini lojreni. \v 35 Si'c bejnni te guzojb xtidx dade' ni gunii xtidx Dios che bacuaani lo reguijtz, räjpni: \q1 Suiyä diidx con recuent, \q1 suiyä diidx xcuent recos ni naga'tz che bencheeli Dios guedxliuj. \s1 Rusule' Jesús xcuent cuanguejch neṉ triuu \p \v 36 Dxejcti basadiidx Jesús rebejṉ, biu'tini neṉ yu' cadro bire' rexpejṉpacni lojni, räjpreni lojni: \p ―Basule' loonu xcuent cuanguejch ni guyu' loniaa. \p \v 37 Räjp Jesús lojreni: \p ―Bejṉ nani rbe'c retriusa'c, najc Xi'n Dios ni gujc Niguii; \v 38 loniaaga najc guedxliuj; retriusa'c najc rebejṉ nani najc xpejṉ Dios, nani rucuadiajg xtiidxni; recuanguejchga najc rebejṉ ni najc xpejṉ beṉdxab. \v 39 Bejṉ nani rdxe'ch lajz najc lagajc beṉdxab. Cose'ch säloj che nitloj guedxliuj; reni gutie' cose'ch najc rexangl Dios. \v 40 Sigacni guire' recuanguejch te chääni lo guiboo te checni, sigajcza gac che gac fis guedxliuj. \v 41 Xi'n Dios ni gujc Niguii suxhaḻ rexanglni te jiädgutie'reni, te jiädlääreni lo xcäḻrnibeeni guiraa renani rujn riajb bejṉ neṉ dojḻ, näjza reni rujn cosguijdx. \v 42 Susäḻreni rebejṉga neṉ te oṟ cadro cayecduxh. Ro'c sonduxhreni, sauya'reni läijyreni. \v 43 Dxejcti rebeṉsa'c sidimbicha'reni si'c gubijdx lo xcäḻrnibee Xtadreni. Palga sobdiajgtu, coḻgucuadiagsa'c. \s1 Te cossacduxh ni naga'tz \p \v 44 Räjpzani: \p ―Si'cza xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najc si'c te cossacduxh ni naga'tz lo te yuj loniaa. Bidxäl te dade'ni, luxh bacuatzsacnini. Dxejcti rbalajzni, huijni, huito'ni guiraa xhixtenni te rajpni meel siini yujga. \s1 Perl nani sacduxh \p \v 45 Räjpzani: \p ―Xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najcza si'c najc te dad rapduxh nani caguiil perlsa'c te siini. \v 46 Che bidxälni te perlsa'c, tejni sacduxh, bato'ni guiraa xhixtenni te gusiini perlga. \s1 Guijxh ni rniaaz bäjl \p \v 47 Räjpzani: \p ―Xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najcza si'c te guijxh ni rusäḻ bejṉ lo nis te rniaazreni guiraloj cuaa bäjl. \v 48 Cheni agudxajni, rbäärenini nez ro' nisdoo, te ro'c rbereni loj rebäjl. Rebäjl ni najc hueen rucheeni neṉ te dxijm̲; nani di gac hueen rusäḻrenini te laad. \v 49 Si'cza gac che gac fis guedxliuj; sirii rexangl Dios te sudzucajreni rebeṉguijdx lo rebeṉsa'c. \v 50 Dxejcti susäḻreni rebeṉguijdx neṉ te oṟ cadro cayecduxh; ro'c sonduxhreni, sauya'reni läjyreni. \s1 Te beṉ rajp \p \v 51 Dxejcti gunabdiidx Jesús lojreni, räjpni: \p ―¿La racbeetu guiraa ni caniä lojtu, ä? \p Dxejcti räjpreni: \p ―O', racbeenuni Dad. \p \v 52 Dxejcti räjpni lojreni: \p ―Cheni rsieed te bejṉ nani najn leii xcuent yäḻrnibee xten Dios xhaguibaa, najcni si'c te lam̲ nani rajc rbää lo rexcäḻnasa'cni recos ni nacoob, näjza recos biejw. \s1 Jesús lo guedx Nazare't \r (Mr. 6:1‑6; Lc. 4:16‑30) \p \v 53 Che gulujx basule'ni recuentre, biriini ro'c, sääni. \v 54 Huijni lagajc lajdxni. Ro'c gusloj caguluiini neṉ xquidobäzreni ro'c. Dxejcti rdxeloduxh rebeṉ ro'c, räjpreni: \p ―¿Caro bisieedni reyäḻnajnre? ¿Xho rajc rujnni remilagwr? \v 55 ¿La et laadi dee ni najc xi'n carpinteer, ä? ¿La et Mariidi najc xnanni? Dee ni najc bejtz Jacoob, José, Simón con Judas. \v 56 Luxh rebisiajnni rbäjzreni lo guejdxre. ¿Cacharo bisieedni guiraa nani caguluiini? \p \v 57 Dxejcti cayujnreni xhigab chugan la guliini, dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Guiraa rebejṉ rinälajz te niguii nani rnii xtidx Dios, biädla rebeṉ lajdxpacni direni jiu xtiidxni. \p \v 58 Ni'c dini niujn xhidal milagwr ro'c sa'csi direni chalilajz xtiidxni. \c 14 \s1 Che gujt Juan Bautist \r (Mr. 6:14‑29; Lc. 9:7‑9) \p \v 1 Lagajc neṉ redxejga Herodes, ni laaza tetrarca, biejn diajgni diidx xcuent ni cayujn Jesús. \v 2 Dxejc räjpni lo rexmosni: \p ―Dee najc Juan Bautist. Pet agubaṉsacni lo rebeṉgut, ni'cni rajpni yäḻrnibee te rujnni remilagwr. \p \v 3 Si'c gunii Herodes sa'csi laani basäuuni Juan neṉ latzguiib. Niluxh gunibeeni biliibni con cadeṉ neṉ latzguiib xcuent Herodías, ni gujc chääl bejtzni Felipe. \v 4 Bidxe'chni sa'csi räjp Juan lo Herodes: \p ―Et laadi rujnlu rbäznäjlu chääl bejtzlu. \p \v 5 Rlajz Herodes nugu'tni Juan, luxh rdxejbni rebeṉguejdx, sa'csi guiraareni rniireni Juan najc te niguii ni rnii xtidx Dios. \v 6 Dxejc che gojl laj Herodes gujc lanij, birii xindxa'p Herodías te baya'ni nez loj regolnejdx. Luxh sa'csi bidxaglazduxh Herodes baya'ni, \v 7 räjpni loj gunaaga: \p ―Gunab xhitis ni rlajzlu, sa'csi gudix lazä gunidxä ni guiniabtislu. \p \v 8 Dxejcti gunaaga, abalijdx xnannini, räjpni lo Herodes: \p ―Loj te platóṉ baniidx bitiuyejc Juan Bautist. \p \v 9 Diidxga benhuin lastoo ṟeii Herodes, per sa'csi abia'n diidx, niluxh abiejn diajg rebejṉ, gunibeeni gudeedreni nani guiniab gunaaga. \v 10 Dxejcti gunibeeni biru' yejc Juan Bautist neṉ latzguiib. \v 11 Sas biädnäreni yejcni lo te platóṉ, badeedrenini loj gunaaga. Dxejcti gunaaga badeednini lo xnanni. \p \v 12 Dxejcti bidzujṉ rexpejṉ Juan sanäreni togoolga te huicua'tzrenini. Dxejcru huisa'nreni diidx loj Jesús. \s1 Bayaan Jesús gaii miḻ bejṉ \r (Mr. 6:30‑44; Lc. 9:10‑17; Jn. 6:1‑14) \p \v 13 Che biejn diajg Jesús xhi guzajc Juan, xtebni huä'pni neṉ te barcw huijni stee laad nez lo reyubijdz. Che gucbee rebejṉ caro sääni, huinajlreni Jesús lo yuj. Guiraa neṉ reguejdxga biriireni. \v 14 Che birii Jesús neṉ barcw, bahuiini loj xhidalduxh bejṉ, dxejc balazlajznireni, basiajcni rebejṉ nani racxhuu. \v 15 Cheni acayu' guxhijṉ, gubig rexpejṉpacni lojni räjpreni: \p ―Rut rbäjzdi nez lo reyubijdzre, niluxh agudxej ṉaj. Basadiidx rebejṉ te jiireni nez rerench te chasiireni xhi gaureni. \p \v 16 Räjp Jesús: \p ―Xhicuent jiireni. La'tu coḻgudeed xhi gaureni. \p \v 17 Dxejcti räjpreni: \p ―Xhetru rajpdinu ree. Gaiitis yätxtiil näjza tio'p bäjl rajpnu. \p \v 18 Laani räjpni: \p ―Coḻtanäni ree. \p \v 19 Dxejcti gunibeeni gurej rebejṉ lo guixa'. Dxejcti cua'ni guigaii yätxtiil näjza guiro'p bäjl, guläsni lojni xhaguibaa, badeedni xquixhtios lo Dios, dxejcti gula'ni reyätxtiil. Badeednini loj rexpejṉpacni. Dxejcti rexpejṉpacni gudisrenini loj rebeṉ xhidajl. \v 20 Guiraareni gudajw, gudxaj xque'reni. Dxejcti batie'reni yätxtilbiujy nani bia'n. Si'cti tzubitio'p dxijm̲ gudxajni. \v 21 Renani gudajw najcreni si'cti gaii miḻ niguii, xhet näjdi regunaa niclaza rebiuux bigab. \s1 Gusaj Jesús lo nisdoo \r (Mr. 6:45‑52; Jn. 6:16‑21) \p \v 22 Sas gunibee Jesús biu' rexpejṉpacni neṉ barcw te ganidreni tedreni stee lad nis laḻni casadiidxni rebejṉ. \v 23 Che gulujx basadiidxni rebejṉ, huä'p Jesús yecdajn te xtebni guninäjni Dios Xtadni. Che gojl guxhijṉ, ro'c sugaxteb Jesús. \v 24 Luxh barcw galäii lo nis sasaj. Cagusnibduxh reoḻ barcw, liriääzni lo nis sa'csi cabi' beduxh cadro sääreni. \v 25 Rsildooru gubig Jesús, bidzujṉni lojreni, siädsajni lo nisdoo. \v 26 Che bahuii rexpejṉpacni siädsajni lo nisdoo, bidxejbreni, räjpreni: \p ―Coḻhuii te fantasmni ―guredxa'reni sa'csi bidxebduxhreni. \p \v 27 Dxejc gunii Jesús lojreni, räjpni: \p ―Na'c guidxejbtu, laa naräni; coḻsutijp lastootu. \p \v 28 Dxejcti gunii Pedr lojni, räjpni: \p ―Dad, palga lujni, gunibee jiälä lojlu nez lo nisre. \p \v 29 Räjp Jesús: \p ―Gudaa pues. \p Dxejcti birii Pedr neṉ barcw gusajni lo nis te sääni nez loj Jesús. \v 30 Che bahuii Pedr beduxh ni cabi', bidxejbni, dxejc gusloj cayääzni neṉ nisdoo. Guredxa'ni, räjpni: \p ―Dad, ¡gulää narä! \p \v 31 Lagajc dxejc gunaaz Jesús ṉaani, räjpni loj Pedr: \p ―Guxii rajplu yäḻrililajz. ¿Xhicuent guctio'p lajzlu? \p \v 32 Che huä'preni neṉ barcw, guläzgajc bej. \v 33 Dxejcti renani sää neṉ barcw bazuxhijbreni nez loj Jesús räjpreni: \p ―Guliipacni najclu Xi'n Dios. \s1 Basiajc Jesús rebeṉ racxhuu guedx Genesare't \r (Mr. 6:53‑56) \p \v 34 Che gudejdreni lo nis, bidzujṉreni nez lo reyuj xten Genesare't. \v 35 Che biembee rebeṉ ro'cni, batie'chreni diidx guideb gabi lajdxreni. Dxejcti biädnäreni guiraa rebeṉ racxhuu lojni. \v 36 Gunabduxhreni gusaanni caṉreni ro' xhajbtisni. Dxejcti guiraa renani gudajn xhajbni, biajcreni. \c 15 \s1 Nani ruxhiṉ bejṉ \r (Mr. 7:1‑23) \p \v 1 Dxejcti gubig gaii rebejṉ nani ruluii leii näjza rebejṉ guidoo ni laa farisee. Siäädreni guedx Jerusalén, räjpreni loj Jesús: \p \v 2 ―¿Xhicuent di rexpejṉpaclu jiu xcostrumbr rebeṉgool? ¿Xhicuent direni gusoob yäḻrdiib ṉaareni che rajwreni? \p \v 3 Badzu'ni diidx, räjpni: \p ―¿Xhicuent di la'tu gusoobzatu xtidx Dios? Dee alga riurutu rexcostumbrtu. \v 4 Dios gunibeeni xho guntu che räjpni: “Gojp xpala'n xtadlu, xnanlu”, näjza “Nani guiniyaj lo xtadni o loj xnanni, suguetni.” \v 5 Luxh la'tu rniitu sajc gäb chutis bejṉ loj xtadni o loj xnanni: “Digacdi gacnää́tu sa'csi guiraa ni rapä abadedäni lo Dios.” \v 6 Luxh chutis ni guinii si'c, xhetru nanabdi gacnäjni xtadni o xnani. Si'c ni cabälaztu rextidx Dios te gac chanuutu rexcostumbrtu. \v 7 ¡Bejṉ ni rusguee najctu! Laaca gunii Isaías, bejṉ nani gunii xtidx Dios xcuenttu cheni räjpni: \q1 \v 8 Rebeṉguejdxre con ro'reni rliä'preni xpala'nä niluxh lastooreni zijt suga' nez loä. \q1 \v 9 Xlia'si rajṉreni narä, sa'csi ruluiireni si'c xtidxä reyäḻrnibee xten rebeṉ guedxliuj. \p \v 10 Dxejcti gurejdxni rebejṉ, räjpni lojreni: \p ―Coḻcuadiajg, coḻyacbee. \v 11 Nani riu' ro' bejṉ di guxhiṉ bejṉga, sanga nani ṟii ro' bejṉga ni'cni ruxhiṉ bejṉga. \p \v 12 Dxejcti rexpejṉpacni gubig lojni, räjpreni: \p ―¿La najnlu bidxe'ch rebejṉ farisee che biejn diajgreni diidx ni guniilu? \p \v 13 Dxejc laani räjpni: \p ―Xhitis yajg nani di Xtadä ni yu' xhaguibaa nusuj siliädxa'ni guideb xlobaani. \v 14 Coḻgusaanreni; lotiä'preni, ruluiireni nezyuj lo salotiä'preni. Luxh palga te beṉ lotiä'p guluii canejz chää stee lotiä'p, guiro'preni sitejbreni neṉ te gueed. \p \v 15 Räjp Pedr loj Jesús: \p ―Basule' cuentre loonu. \p \v 16 Räjp Jesús: \p ―¿La näjza la'tu ditu gacbee, ä? \v 17 ¿La ditu gacbee guiraa ni rajw bejṉ ru' xque'ni, dxejcti che rdejdni xque'ni, abigo'ṉni? \v 18 Niluxh diidx nani ṟii ro' bejṉ, neṉ lastoo bejṉ ṟiini; dee ni ruxhiṉ bejṉ. \v 19 Sa'csi neṉ lastoo bejṉ ṟii rexhigabguijdx xten rebejṉ ni rugu't sa'ni; xten rebejṉ ni rusguee gunaa; xten rebejṉ ni rusguee chääl sa'ni; xten rebejṉ ni rbajn; xten rebejṉ ni rnii didxxhii lo sa'ni; xtenza rebejṉ ni rutijḻ sa'ni. \v 20 Laa sa' recosre ni ruxhiṉ bejṉ. Che dini gusoob recostumbr xte yäḻrdiib ṉaani, di ni'c guxhiṉ bejṉ. \s1 Te gunazit nani huililajz xtidx Jesús \r (Mr. 7:24‑30) \p \v 21 Biriiti Jesús ro'c, sääni nez región xten Tiro näjza Sidón. \v 22 Nejzga rbäjz te gunaa cananee, cabedxa'ni biäädni lo Jesús, räjpni: \p ―Dad, xi'n toDavid, balaslajz narä. Xindxa'pä yu' xpej beṉdxab lastooni, niluxh cagusacsíduxhnini. \p \v 23 Xhet räjpdi Jesús lojni. Dxejcti biädnabduxh rexpejṉpacni lojni, räjpreni: \p ―Barilaagw gunaare, didi rbedxa'ni siädnajlni luj. \p \v 24 Dxejcti räjp Jesús lojni: \p ―Dios baxhaḻ narä lojtis xpeṉ Israel nani agunijt neṉ dojḻ. \p \v 25 Dxejcti gubig gunaaga, bazuxhijbni nez loj Jesús, räjpni: \p ―Dad, gucnäj narä. \p \v 26 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Di gac hueen xca' bejṉ xcuxtiil rexi'nni gusäḻnini lo rebä'cw. \p \v 27 Dxejc räjp gunaaga lojni: \p ―Guliini Dad, näjza rebä'cw rajw te la' yätxtiil ni rtejb lo mex xten xpaxhuaanni. \p \v 28 Dxejcti räjp Jesús lojni: \p ―Nane', lacti guroob najc xcäḻrililajzlu. Sugac si'cni rlajzlu. \p Lagajc dxejc biajc xindxa'pni. \s1 Basiajc Jesús xhidal beṉ racxhuu \p \v 29 Birii Jesús ro'c gudejdni nez ro' nisdoo ni laa Galilee. Huäpgajcni yejc te dajn, ro'c gurejni. \v 30 Xhidajl bejṉ bidzujṉ cad sobga'ni. Siädnäreni rebeṉ ni rajc ni'ni, rebeṉ ni najc lotiä'p, rebeṉ gop, rebeṉ ni xheti ṉaani, näjza xhidalro beṉ racxhuu, bidzuṉnäjrenini nez loj Jesús. Dxejcti basiajcnireni. \v 31 Ni'cni lacti bidxeloduxh rebeṉ xhidajlga che bahuiireni rnii regop, riajc reni xheti ṉaani, rsiaj reni rajc ni'ni, ruhuii relotiä'p, dxejc rliä'preni xpala'n Xtios rexpeṉ Israel. \s1 Badeed Jesús xhi gudajw tajp miḻ bejṉ \r (Mr. 8:1‑10) \p \v 32 Gurejdx Jesús rexpejṉpacni räjpni lojreni: \p ―Riaä́ rebejṉre sa'csi agujc choṉ dxej yunäjreni narä luxh xhet ca'direni gaureni. Di rlazä guxhaḻäreni jiireni rolijzreni palga gajdreni gau didi guidxajgreni lo nezyuj. \p \v 33 Dxejcti räjp rexpejṉpacni lojni: \p ―¿Xho guidxälnu xhi gau rebeṉ xhidajlre nez lo reyubijzre cadro rut rbäjzdi, ä? \p \v 34 Räjp Jesús lojreni: \p ―¿Bal yätxtiil ca'tu? \p Räjpreni: \p ―Gajdztisni, näjza gaii bälbäze'. \p \v 35 Sas gunibee Jesús cue rebejṉ lo yuj. \v 36 Dxejc cua' Jesús guigajdz yätxtiilga näjza rebäjl, badeedni xquixtios lo Dios dxejc gula'ni reyätxtiilga näjza rebäjlga badeednireni loj rexpejṉpacni. Dxejcti laareni gudisreni yätxtiilga con rebäjlga lo rebejṉ xhidajlga. \v 37 Guiraareni gudajw, gudxaj xque'reni. Che gulujx gudajwreni, batie'reni reyätxtiil ni bia'nga, gudxaj gajdz dxijm̲ni. \v 38 Renani gudajwga najc si'cti tajp miḻ bejṉ, niluxh xhet näjdi regunaa niclaza rebiuux bigab. \v 39 Dxejcti basadiidx Jesús rebejṉ, biu'tini neṉ barcw te gudejdni lo nisdoo nez región xten Magdala. \c 16 \s1 Rebeṉ guidoo ni laa farisee näjza saducee rniabreni te milagwr si'c te seen \r (Mr. 8:11‑13; Lc. 12:54‑56) \p \v 1 Refarisee näjza resaducee bidzujṉreni lo Jesús, gunabreni gunni te milagwr, gudeedni te seen ni rieṉ xhaguibaali. Niluxh cagusgueesireni, sa'csi rlajzreni guiga' Jesús. \v 2 Dxejc badzu' Jesús diidxre räjpni lojreni: \p ―Che rajl gudxej, rniitu: “Saru gac te dxej guixee sa'csi naxniaa xhaguibaa.” \v 3 Che rajl rsil rniitu: “Etlaadi gac te dxej nadxej sa'csi naxniaa xhaguibaa niluxh tre' za.” Xhoxh numbeetu xhi säloj reseen ni rieṉ xhaguibaa, luxh ditu gumbee xhi säloj reseen xcuent redxejre, nalajznu recos ni cayajc. \v 4 Rebeṉ guijdxre, rebeṉ guyalajz rniab te senro, te milagwr, luxh dirureni fii stee milagwr; suhuiitisreni xsen Jonás. \p Dxejcti basa'n Jesúsreni ro'c, sä'tini. \s1 Levaduur xten refarisee \r (Mr. 8:14‑21) \p \v 5 Che gudejd rexpejṉpacni stelaad nisdoo biäḻ-lajzreni ninäreni yätxtiil. \v 6 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―Bacuadiajg, coḻnati levaduur xten refarisee näjza resaducee. \p \v 7 Dxejcti bejnreni xhigab neṉ lastooreni: “Si'c caniini sa'csi dinu niopnä yätxtiil.” \v 8 Luxh gucbee Jesús xhigabga, dxejc räjpni lojreni: \p ―¿Xhicuent rujntu xhigab xhet yätxtiildi ca'tu, ä? ¡Huinduxh najc xcäḻrililajztu! \v 9 ¿La gajdtu gacbee? ¿La diza lajztu guinaj che gudisä gaii yätxtiil gudajw gaii miḻ bejṉ, ä? ¿Bal dxijm̲ni batie'tu, ä? \v 10 ¿La diza lajztu guizaj che gudisä gajdz yätxtiil gudajw tap miḻ bejṉ, ä? ¿Bal dxijm̲ni batie'tu? \v 11 ¿Xhicuent ditu gacbee et yätxtiildi cagusä'tä cheni caniä lojtu coḻnati levaduur xten refarisee näjza resaducee? \p \v 12 Dxejcru gucbeereni dini niäjp: “Coḻnati levaduur xten yätxtiil.” Laani caniini: “Coḻnaáti yäḻruluii xten refarisee näjza resaducee.” \s1 Bicäjp Pedr Jesús najc Cristpac \r (Mr. 8:27‑30; Lc. 9:18‑21) \p \v 13 Che bidzujṉ Jesús región xten Cesarea xten guedx Filipo, gunabdiidx Jesús loj rexpejṉpacni, räjpni: \p ―¿Chu naj rebejṉ nacä narä Xi'n Dios ni gujc Niguii? \p \v 14 Laareni räjpreni: \p ―Yu'reni naj luj najclu Juan Bautist; yu'zareni rnii luj najclu Elías, peta sgaiireni rnii luj najclu Jeremías o stee niguii ni rnii xtidx Dios. \p \v 15 Dxejcti räjpni lojreni: \p ―La'tu, ¿chuni'c rniitu nacä? \p \v 16 Dxejc räjp Simón Pedr: \p ―Luj najclu Crist, Xi'n Dios nani nabajṉ. \p \v 17 Badzu' Jesús diidxre, räjpni: \p ―Chicbaalu, Simón Pedr, xi'n Jonás, sa'csi xhet bejṉdi baluii dee lojlu, Xtadätis ni yu' xhaguibaa baluiinini lojlu. \v 18 Narä rniä lojlu, luj najclu Pedr, nani säloj: “Te guij.” Sa'csi sibäxtiejlu guidxagsa'za renani rililajz xtidxä, niluxh che guetreni, direni nitloj. \v 19 Narä gunidxä yäḻrnibee lojlu te gulijdxlu rebejṉ nani ahuiliilajz xtidxä. Xhitis ni gusaanlu gunreni, o xhitis ni dilu gusaan gunreni, susoob Dios xtiidxlu. \p \v 20 Dxejcti gunibee Jesús rutlojdi gäb rexpejṉpacni laani najc Guejb Crist. \s1 Gunii Jesús xho guetni \r (Mr. 8:31–9:1; Lc. 9:22‑27) \p \v 21 Lagajc dxejc gusloj cagusule' Jesús diidx lo rexpejṉpacni, guniini lojreni xho nanabpac chääni guedx Jerusalén te ro'c tedni trabajwduxh ladzṉaa rebeṉgool xten guidoo, ladzṉaa rebixhojz, näjza rebejṉ ni najn xleii Moisés. Guniizani sugu'trenini, niluxh ni riojṉ dxej sibaṉsacni lo rebeṉgut. \p \v 22 Dxejcti huinä Pedr Jesús te laad, gusloj cadiḻnäjnini, räjpni: \p ―¡Gacnäj Dioslu, Dad! ¡Gurniälojlu gaclu si'c! \p \v 23 Dxejc gubiré Jesús, räjpni lo Pedr: \p ―¡Gubicaj loä beṉdxab! Na'c rusiejytislu loä. Luj dilu gun xhigab xten Dios, alga xhigab xten rebeṉguedxliuj rujnlu. \p \v 24 Dxejcti räjp Jesús loj rexpejṉpacni: \p ―Palga yu' chu tejtu rlajz guirinajl narä, sucuälazni lagajc laani, suguuni xcrujzni, nalajznu tedni trabajw, sujiädnajlni narä. \v 25 Sa'csi nani rlajz gunni gaan xcäḻnabajṉni, sunijtnini. Luxh nani runijt xcäḻnabajṉni por narä, sidxälni xcäḻnabajṉni par tejpas. \v 26 Sa'csi ¿xhi gaan gun te bejṉ palga ga'pni guideb guedxliuj, luxh nit xaimni lo Dios, ä? o ¿la yu' xhi gudeed bejṉ te siini xaimni? \v 27 Sa'csi narä Xi'n Dios ni gujc Niguii siälä lo yäḻrdimbicha' xten Xtadä con rexanglni, dxejcti siguixä tebgaj bejṉ si'ctis ni gujc xtzuunni. \v 28 Rniliä́pac lojtu, loj reni tre' ree ṉaj, yu'reni di guet dxejli ni fixgaareni jiälä narä Xi'n Dios ni gujc Niguii lo xcäḻrnibeä. \c 17 \s1 Chuni'c najc guroob \r (Mr. 9:2‑13; Lc. 9:28‑36) \p \v 1 Che gudeed xho'p dxej, huinä Jesús Pedr, Jacoob, con Juan betz Jacoob, xtebreni huijreni jiaa yejc te dajn. \v 2 Dxejcti nez lojreni bidxaa xho rujn lojni. Lojni gusloj rdimbicha' si'c gubijdx; xhajbni gujc nolbäj si'c te bajl. \v 3 Dxejc bahuigajcreni loj Moisés näjza loj Elías, cayujyreni diidx con Jesús. \v 4 Dxejcti räjp Pedr loj Jesús: \p ―Dad, ¡huenduxh suga'nu ree! Palga rlajzlu, sajc jiennu choṉ yuguijxh, tejni gac xten guejblu, steeni gac xten Moisés, steeni gac xten Elías. \p \v 5 Laḻni canii Pedr, biäjt te za ni rdimbicha' guideb gabireni; neṉ zaga biejn te xse' ni räjp: \p ―Dee najc xi'nä ni sanälazä, ruspaduxhni lazä, coḻcuadiajg xtiidxni. \p \v 6 Che biejn diajg rexpejṉpac Jesús diidxga, bazuxhijbreni, basajbreni lojreni lo yuj, bidxebduxhreni. \v 7 Dxejcti gubig Jesús lojreni, batzuubni ṉaani yejcreni, räjpni: \p ―Coḻchasulii, na'c rdxejbtu. \p \v 8 Che guläs lojreni, lojtis Jesús bahuiireni, rutru suganäjdini. \p \v 9 Cheni sayäjtreni yejc dajnga, gunibee Jesús lojreni, räjpni: \p ―Rutlojdi gäbtu xhini'c bahuiitu dxejli ni guibaṉsacä narä Xi'n Dios ni gujc Niguii lo rebeṉgut. \p \v 10 Dxejcti gunabdiidx rexpejṉpacni lojni: \p ―¿Xhicuent rnii rebejṉ ni najn xleii Moisés ganid Elías nanab jiääd, ä? \p \v 11 Badzu' Jesús diidxre, räjpni: \p ―Guliini siädxgaa Elías, laani gunsa'cni guira'ti, \v 12 niluxh narä rniä lojtu, abiääd Elías, di rebejṉ nienbeeni, luxh bennäjrenini si'ctis ni rlajzreni, basacsíduxhrenini. Sigajcza gunnäjreni narä Xi'n Dios ni gujc Niguii, susacsíduxhreni narä. \p \v 13 Dxejcti gucbee rexpejṉpacni caniini xcuent Juan Bautist. \s1 Jesús basiajc te biuux ni guyu' xpej beṉdxab \r (Mr. 9:14‑29; Lc. 9:37‑43) \p \v 14 Cheni bidzujṉreni cadro tre' xhidajl bejṉ, gubig te bejṉ lojni bazuxhijbni, dxejc räjpni: \p \v 15 ―Dad, balaslajz xinä sa'csi laani cayacxhuuni, rajcni yäḻguidxbej, rusacsíduxh yäḻguijdxgani, yu' huält rtejbni lo guiboo yu' huält rtejbni lo nis. \v 16 Biädnää́ni loj rexpejṉpaclu, luxh di niajcdi nusiajcrenini. \p \v 17 Jesús badzu' diidxre lojreni räjpni: \p ―Beṉguijdx, bejṉ ni di chalilajz, ¿gucli yu'ä lojtu? ¿Cati gac gunä huant la'tu? ¡Coḻtanä biuuxga ree! \p \v 18 Dxejcti gudiḻnäj Jesús beṉdxab ni yu' lastoo biuuxga, gunibeeni biriini, lagajc dxejc biajc biuuxga. \p \v 19 Dxejc guninäj rexpejṉpacni Jesús te laad, gunabdiidxreni räjpreni: \p ―¿Xhicuent di niajcdi nibäänu beṉdxab neṉ lastoo biuuxga? \p \v 20 Jesús räjp lojreni: \p ―Sa'csi la'tu guxiduxh rililajztu. Rniliä́ lojtu, paru najc yäḻrililajz xtentu si'cti te bejdz muxhtas, sajc gäbtu loj dajn rec: “Gubicaj ro'c, gudejd stelaad”, luxh sibicaj dajnga. Palga rililajzpactu, xhetliidi yu' ni di gacdi guntu. \v 21 Niluxh sa' beṉdxabre, dini guirii palga ditu guiniabduxh lo Dios, gucua'nzatu. \s1 Jesús rusule' stehuält xho guetni \r (Mr. 9:30‑32; Lc. 9:43‑45) \p \v 22 Laḻni sasajreni nez región xten Galilee, räjp Jesús: \p ―Suteedreni narä Xi'n Dios ni gujc Niguii ladzṉaa rebeṉdojḻ te gusacsíreni narä. \v 23 Niluxh sugu'treni narä, dxejc ni riojṉ dxej sibaṉsacä lo rebeṉgut. \p Che biejn diajgreni diidxga, guc-huinduxh lajzreni. \s1 Gudijxni impuest xten guidoo \p \v 24 Che bidzujṉ Jesús näjza rexpejṉpacni guedx Capernaum, biääd rebejṉ ni rusquijx xcuent guidoo lo Pedr, gunabdiidxreni lojni, räjpreni: \p ―¿La di xmastrtu quiix impuest xten guidoo? \p \v 25 Räjp Pedr: \p ―Rguijxnini. \p Che biu' Pedr neṉ yu', ganid Jesús gunii lojni, räjpni: \p ―¿Xhi rchalolu, Simón? ¿Chuni'c rusquijx rebejṉ ni rnibee lo guedxliujre? ¿Chuni'c rguijx reimpuest, recuyo't? ¿Rebeṉ lajdxreni o rebeṉzijt? \p \v 26 Badzu' Pedr diidxre räjpni: \p ―Rebeṉzijt. \p Räjp Jesús: \p ―Ni'cni di rexi'nreni quiixni. \v 27 Luxh te di guidxe'chreni, huij ro' nisdoo, bacuaa ansuel, gulää bäjl ni guiniazxgaalu. Ro' bäjlga sidxällu te melpla't ni sajl te chatijxlu impuest xcuentä näjza xcuentlu. \c 18 \s1 ¿Chuni'c sajcru lajdx Dios xhaguibaa? \r (Mr. 9:33‑37; Lc. 9:46‑48) \p \v 1 Laa dxejcni gubig rexpejṉpac Jesús lojni te gunabdiidxreni: \p ―¿Chuni'c sajcru lajdx Dios xhaguibaa? \p \v 2 Dxejcti gurejdx Jesús te biuxbäz, bazujnini nez galäiireni, \v 3 dxejc räjpni: \p ―Rniliä́pac lojtu, palga ditu gusiechlajztu, palga ditu gac nadolajz si'c te biuxbäz, ditu jiu' lajdx Dios xhaguibaa. \v 4 Ni'cni chutis bejṉ nani gac nadolajz si'c biuxe're, laani gac ni sajcru lajdx Dios xhaguibaa. \v 5 Chutis ni riu te sa' biuxe're, sa'csi rinälajzni narä, lagajc narä riuni. \s1 Riezgw jiajbni neṉ dojḻ \r (Mr. 9:42‑48; Lc. 17:1‑2) \p \v 6 Räjpzani: \p ―Chutis ni gudzucaj lo xnezyuä te sa' biuxe're ni ahuililajzni xtidxä, maazru huen niliib te guij xten molin dojb yejnni, chatejbni loj nisdoo, palga gunni jiajb tej reni'c lo dojḻ. \v 7 Proobza guedxliuj sa'csi yuduxh xhigabguijdx lojni. Sa'csi nanabpac chu xhigabguijdx. Gunatiro, bejṉ ni ruzobloj rexhigabguijdxre, ni rujn riajbza lo dojḻ reni rililajz xtidxä, ni najc si'c biuxe're. \p \v 8 ’Palga ni'lu o ṉaalu gun jiajblu lo dojḻ, batiu'ni. Hueenru jiu'lu lo xcäḻnabajṉ Dios nitiujnglu o ṉatiujnglu lacuaa jiilu con guiro'p ni'lu o guiro'p ṉaalu lo balduxh ni rejc par tejpas. \v 9 Palga te balojlu rujn riajblu lo dojḻ, gulääni. Hueenru jiu'lu lo xcäḻrnibee Dios najclu lotiä'p lacuaa chu guiro'p baloj chazäḻreni luj lo balduxh ni rejc par tejpas. \s1 Xcuent xiil ni gunijt \r (Lc. 15:3‑7) \p \v 10 Räjpza Jesús lojreni: \p ―Coḻnatiro, andi cuälaztu rebejṉ ni najc si'c biuxbäzre ni sasaj lo xnez Dios, sa'csi rexangl Dios ni cahuiireni, guiraatis dxej yu'reni loj Dios. \v 11 Sa'csi Xi'n Dios ni gujc Niguii biääd te gusḻaani rebejṉ nani agunijt neṉ dojḻ. \p \v 12 Räjpzani: \p ―¿Xho rhuiitu? Palga rajp te bejṉ te gayuu xiil, dxejc nit tejni, ¿laa dini gusaan stabitzubigaaga ni yu' neṉ gurajl te chatiilni xile' ni gunijt, ä? \v 13 Luxh palga guidxälni xile'ga, rniliä lojtu, sibalazduxhruni xcuent xile'ga luxh guxiiru guibanäj lajzni xcuent rexiil nani di ninijt. \v 14 Sigajcza Xtadnu ni yu' xhaguibaa di rlajz nit lo Dios nicla tej reni ahuililajz xtiidxni, ni najc si'c biuxbäzre. \s1 Xho gunnäjlu bejtzlu \r (Lc. 17:3) \p \v 15 Räjpzani: \p ―Palga gun bejtzlu te cosguijdx lojlu, guninäjni xtebtislu, gojs lojni xhi dojḻ bejnni lojlu. Palga saru gucuadiajgni xtiidxlu, abiäjḻ lajztu. \v 16 Palga naaddini gucuadiajgni, dini jiu xtiidxlu, dxejc huinä stee o stio'p bejṉ chaninäjluni, te guiraa ni guiniitu jiejn diajg rebejṉga, te arajplu tio'p o choṉ testiigw. \v 17 Palga di bejtzlu gucuadiajg xtidx rebejṉga, luxh dizani jiu xtiidxreni, neṉ guidoo huile'c xquejlu loj rebejṉ ni ricuadiajg xtidx Dios. Palga dizani jiu rebeṉ guidoo, sugacni nez lojlu si'c te beṉguijdx ni di gumbee xtidx Dios o si'c rebejṉ nani rusquijx loj rebejṉ nani ruto'. \p \v 18 ’Ni'cni rniliä́pac lojtu, guiraa yäḻguxhtis xten bejṉ ni di gusiechlajz xtojḻreni ni guntu lo guedxliuj, si'c jia'nni xhaguibaa; guiraa redojḻ nani gusiäjḻ lajztu lo guedxliuj sa'csi basiechlajz beṉdojḻga, si'cza jia'nni xhaguibaa. \p \v 19 ’Sigajcza rniä lojtu, palga tio'ptu tejsi xhigab guntu xhini'c guiniabtu lo Dios, che guiniabtuni lo Dios, Xtadä ni yu' xhaguibaa suniidxni ni rniabtu lojni. \v 20 Sa'csi cadrotis nadxagsa' tio'p o choṉ bejṉ sa'csi rinälajzreni narä, anasuga'ä galäii rebejṉga. \p \v 21 Dxejcti gubig Pedr loj Jesús, gunabdiidxni: \p ―Dad, ¿palga gunijt betzä loä, bal huält nanab gusiäjḻ lazä? ¿La sajl gajdzli huält, ä? \p \v 22 Badzu' Jesús diidxre lojni räjpni: \p ―Dina guiniä gajdztis huält, rniä gayoṉbidzuu huält, nalajznu si'ctiza huält basiäjḻ lajzlu. \s1 Xcuent tio'p bejṉ ni nazääb meel \p \v 23 ’Xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najc si'c te ṟeii ni rlajz gunni cuent lac nazääb rexmosni lojni. \v 24 Agusloj cayujnni xcuentni chela bidzuṉnäjreni te mos ni nazääb balti mil lojni. \v 25 Luxh mosre xhet rajpdini te quiixni rexti'nni, ni'c gunibee ṟeii guido'ni si'c sclav, näjza chäälni, näjza rexi'nni, nägajcza guiralii xhixtenni, te gaxh xti'nni. \v 26 Dxejcti mosga bazuxhijbni loj xlam̲ni, gunabduxhni lojni, räjpni: “Guläzsijc tiop-choṉ dxej, Dad, te gac quixä xti'nä.” \v 27 Dxejcti lam̲ga balazlajzni xmosni, badzucajni guiraa ni nazääb mosga lojni, basḻaanini. \v 28 Cheni birii mosga rolijz xlam̲ni, bidxaagni stee samosni ni nazääb bale'si beex lojni. Gunaaznini, baxhiya'ni yejnni, dxejc räjpni: “Gudijxga ni nazääblu loä.” \v 29 Dxejcti ste mosga bazuxhijbni lojni, räjpni: “Guläzsijc. Siguixäca guiraa ni nazäbä lojlu.” \v 30 Luxh steega naaddini, alga huisäugacni samosni neṉ latzguiib te bejnni gaan gudijxni guiraa ni nazääbni. \v 31 Cheni bahuii sgaii mos xhini'c bejnni, gucnaduxhlajzreni, huiye'tzreni lo xlam̲reni xhi huiyejnni. \v 32 Dxejcti gurejdx xlam̲reni mosga, räjpni lojni: “¡Mos guijdx! Narä badzucaä di'n ni nazääblu loä, sa'csi gunabduxhlu loä. \v 33 Si'cza niunnäjlu sa'lu, nulazlajzluni sigajc ni balazlazälu.” \v 34 Sas lacti bidxechduxh lam̲ga, gunibeeni biäuuni te gudijxni guiragajc ni nazääbni lo xlam̲ni. \p \v 35 Baluux Jesús cuentga, räjpni: \p ―Sigajcza gunnäj Xtadä ni yu' xhaguibaa guiraa rebejṉ ni di gusiäḻlajzpac guiraa redojḻ ni rujn resa'ni lojni. \c 19 \s1 Jesús ruluii xcuent yäḻruṟo'n sa'ni \r (Mr. 10:1‑12; Lc. 16:18) \p \v 1 Che gulujx gunii Jesús recuentre, biunejzni Galilee, huijni lo región xten Judea, stelaad gueu Jordán. \v 2 Xhidajl bejṉ birinajlni, ro'c basiajcni rebeṉracxhuu, \v 3 dxejc gubig refarisee lojni, rlajzreni gusgueesireni Jesús ni'c räjpreni lojni: \p ―¿La sajc guṟo'n te niguii chäälni che rlajztisni, ä? \p \v 4 Badzu' Jesús diidxre lojreni, räjpni: \p ―¿La gajdtu goḻ lo reguijtz nani bacuaa toMoisés cadro caj xho benchee Dios bejṉ galooli: “Niguii näjza gunaa bencheenireni”? \v 5 Guniiza Moisés: “Ni'cni gusaan niguii xtadni con xnanni te xca'ni chäälni, dxejc dirureni gac tio'p, tejtis bejṉ najcreni.” \v 6 Ni'cni dirureni gac tio'p, anajcreni tejtis bejṉ, digacdi guilia' rebejṉ lo sa'ni nani abachagsa' Dios lo sa'ni. \p \v 7 Dxejcti gunabdiidxreni lojni, räjpreni: \p ―¿Xhicuent gunibee Moisés gudeed niguii te guijtz lo chäälni te si'c gac guṟo'nni gunaaga, ä? \p \v 8 Räjp Jesús lojreni: \p ―Sa'csi najc lastootu si'c te guij, ni'c basaan toMoisés baṟo'n niguii chäälni, niluxh galodoo et si'cti gujcni. \v 9 Luxh rniä lojtu, niguii nani gusaan chäälni, luxh xhet dojḻdi bennäj chäälni stee niguii, dxejcti guchṉaani ste'ca gunaa, rujnni dojḻ. Sigajcza niguii ni guchṉaa gunaaga ni abaṟo'n chäälnini, rujnza niguiiga dojḻ. \p \v 10 Dxejc räjp rexpejṉpacni lojni: \p ―Palga si'c najc xcuent niguii con chäälni, hueenru na'c guchṉaani. \p \v 11 Jesús räjp lojreni: \p ―Xhet guiraadi bejṉ rajc gacbee rediidxre, rebejṉtis ni rudeed Dios te xcäriensa'c ni'ctis racbee. \v 12 Yu' xhicuent digacdi guchṉaa niguii: yu'reni digacdi guchṉaa sa'csi si'c gojḻreni; yu'reni digacdi guchṉaa sa'csi baxhiṉ sabejṉreni; yu'zareni digacdi guchṉaareni sa'csi rlajzreni gunreni xtzuuntis Dios. Nani rajc racbeeni rediidxre, sugacbeenireni. \s1 Biädnäreni rebiuux loj Jesús \r (Mr. 10:13‑16; Lc. 18:15‑17) \p \v 13 Dxejcti biädnäreni rebiuxe' loj Jesús te gudzuubni ṉaani yejcreni, guiniabni lo Dios xcuentreni. Luxh rexpejṉpacni gudiḻnäj rebejṉ ni siädnä rebiuxe'ga. \v 14 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Coḻgusaan guibig rebiuxe' loä, na'c gudxojntureni, sa'csi xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najc xten reni nadolajz si'c najc rebiuxe're. \p \v 15 Che gulujx badzuubni ṉaani yejc rebiuxe', biunejzni ro'c. \s1 Te beṉ ni rajp guninäj Jesús \r (Mr. 10:17‑31; Lc. 18:18‑30) \p \v 16 Dxejc biääd te bi'n lo Jesús, gunabdiidxni lojni; räjpni: \p ―Mastr sa'c, ¿xhini'c nanab gunä te xca'ä yäḻnabajṉ lo Dios par tejpas? \p \v 17 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―¿Xhicuent rniilu mastr sa'c narä? Diostis najc sa'c. Per par rlajzlu xca'lu yäḻnabajṉ lo Dios, bazoob rextidx Dios ni caj lo xleii Moisés. \p \v 18 Dxejcti räjp bi'nga lojni: \p ―¿Xhi rediidxga? \p Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Na'c ju'tlu, na'c guesnäjlu bejṉ nani di gac chäällu, na'c cuanlu, na'c guiliäslu didxxhii xcuent bejṉ. \v 19 Bazoob xtidx xtadlu con xnanlu, huinälajz sa'lu si'cni sanälajzlu lagajc luj. \p \v 20 Dxejcti räjp bi'nga lojni: \p ―Guiraa rediidxre runä che nacä́li biuux. ¿Xhiruxni'c riäädx gunä? \p \v 21 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Palga rlajzlu gaclu beṉsa'c lo Dios, huij, bato' guiraa ni rajplu, dxejc gudisni lo rebeṉproob, dxejc xhaguibaa sapduxhlu xhixtenlu. Dxejcti gudaa te jiädnajllu narä. \p \v 22 Cheni biejn diajg bi'nga rediidxre, guc-huinduxh lajzni sa'csi rajpni xhidalduxh xhixtenni. \p \v 23 Sas Jesús räjp loj rexpejṉpacni: \p ―Rniliä́pac lojtu, naganduxh jiu' te beṉ rajp loj xcäḻrnibee Dios. \v 24 Rnisacä lojtu, guyasiru ted te cameii neṉ baloj te guux; naganduxhru jiu' te bejṉ ni rajp lo xcäḻrnibee Dios. \p \v 25 Che biejn diajg rexpejṉpacni rediidxre, bidxeloduxhreni, dxejc canabdiidx loj sa'reni: \p ―¿Chuni'c sajc jiu' lo xcäḻrnibee Dios? \p \v 26 Dxejc bahuidzu'tz Jesús lojreni, räjpni: \p ―Naganduxh gun rebejṉ dee, Diostis sajc gun guiraloj. \p \v 27 Dxejcti Pedr räjp lojni: \p ―Nuurnu basa'nnu guiraa xhixtennu te siopnalnulu. ¿Xhini'c jia'pnu ro'c? \p \v 28 Jesús räjp lojreni: \p ―Rniliä́pac lojtu, la'tu ni biädnajltu narä, che guscobä guiraa recos cheni cueä narä, Xi'n Dios ni gujc Niguii, lo yagxhil cadro guinibeä lo guiraa rebeṉ guedxliuj, la'tu ni siädnajltu narä sibejzatu lo tzubitio'p yagxhil te guinibeetu loj guitzubitio'p guejdx xten rexpejṉ Israel. \v 29 Luxh guiraa rebejṉ ni basa'n rolijzni o rebejtzni, o rebisiajnni, o xtadni, o xnanni, o chäälni, o xi'nni, o rexhujni, te siädnajlni narä, rebejṉga sajp te gayuu huält locni gojpni, nägajc ga'preni xcäḻnabajṉ Dios par tejpas. \v 30 Rebejṉ nani rchalo najcreni beṉroru lo sa'reni nez loj Dios, reni'c gac bejṉ ni guxii sajc nez loj Dios. Rebejṉ nadolajz ni di guchalo sajcrureni lo sa'reni, reni'c sajcrureni nez loj Dios. \c 20 \s1 Xcuent reni rujn dzuun \p \v 1 Räjpzani: \p ―Xcäḻrnibee Dios najc si'c te bejṉ ni najc baxhuaan xten te renchro. Rsildooru biriini te satiilni mos gun dzuun lo xyujni, lo reyaguub. \v 2 Che bidxälni gaii mos, bachaagni diidx. Bia'nreni diidx quiixnireni te denaar tebdxej cade tej remosga. Dxejc baxhaḻnireni loj xyujni sayujnreni dzuun. \v 3 Birisacni, satiilni sgaii mos si'cti rcagaa, rsil. Bidxaagni sgaii bejṉ ni xhet cayujndi, suga'sireni nez lo guii. \v 4 Räjpni lojreni: “Näjza la'tu coḻchayujn dzuun lo xyuä. Narä siguixä si'cni riäjḻ xca'tu.” Sä'ti rebejṉga lo dzuun. \v 5 Birisac dade' si'cti läiidxej, birisaczani si'cti rcachoṉ gudxej. Bidxaagni sgaii bejṉ, sigajcza räjpni loj rebejṉga. \v 6 Dxejc si'cti rcagaii birisacni, huijni lo guii. Ro'c bidxälni sgaii bejṉ ni xhet cayujndireni, suga'sireni nez lo guii. Dxejc räjpni lojreni: “¿Xhicuent suga'tu ree guideb dxej xhet cayujnditu?” \v 7 Dxejc räjpreni lojni: “Sa'csi rut siädtiildinu te choyennu dzuun.” Dxejcti räjpni lojreni: “Näjza la'tu coḻchayejn dzuun lo xyuä. Narä siguixsa'cätu.” \v 8 Che biu' guxhijṉ, räjp lam̲ lo mos ni rnibee remos: “Gurejdx remos te quiixlureni. Gudix-xgaa reni biu' gudxejru lo dzuun. Lult gudijx reni biu' ganid lo dzuun.” \v 9 Dxejc ganid biu' remos ni agudxej biu'reni lo dzuun. Cade tejreni cua' te denaar, si'cni rca' ni rujn dzuun guideb dxej. \v 10 Cheni biu' reni biu' lo dzuun rsildoo, bejnreni xhigab sica'rureni meel, per sigajcza laareni cua'reni te denaar cade tejreni. \v 11 Che cua'reni xcuentreni gusloj cadxe'chreni lo baxhuaan xten dzuunga. \v 12 Räjpreni: “Redee ni biu' lult lo dzuun pet teb oṟtis bejnreni dzuun, luxh gudijxlureni sigajcni gudijxlu nuurnu, luxh biennu dzuun guideb dxej, luxh biennu dzuun lo yäḻnanlaa.” \v 13 Dxejc räjp lamga lo tejreni: “Xamigwä, xhet cosguijdxdi cayunä lojlu. ¿La xhet bia'ndinu diidx te denaar quixälu tebdxej? \v 14 Huij, cua' xmeellu. Narä rlazä quixä bejṉre ni biu' lult sigajc ni gudixä lojlu. \v 15 ¿La di gacdi gunä si'ctis ni rlazä con xmelä? ¿O rdxechlajzlu loä sa'csi nacä hueen, ä?” \v 16 Ni'cni reni biääd lult sajcreni tebloj con reni biääd ganid, luxh reni biääd ganid sajcreni tebloj con reni biääd lult. \s1 Gunisac Jesús xho guetni \r (Mr. 10:32‑34; Lc. 18:31‑34) \p \v 17 Che sasaj Jesús lo nezyuj sääni Jerusalén, huinäni rexpejṉpacni te laad te räjpni lojreni: \p \v 18 ―La'tu ruhuiitu sosaanu nez guedx Jerusalén. Ro'c narä, Xi'n Dios ni gujc Niguii, siabä ladzṉaa reni rnibee lo rebixhojz, näjza lo rebejṉ ni najn leii. Laareni sinibeereni guetä. \v 19 Suteedreni narä ladzṉaa rebeṉzijt te cubeereni narä quiinreni narä, dxejc gucuaareni narä lo crujz. Luxh ni riojṉ dxej, sibaṉsacä loj rebeṉgut. \s1 Ni gunab xnan Jacoob näjza Juan \r (Mr. 10:35‑45) \p \v 20 Dxejcti gubig xnan Jacoob näjza Juan, xi'n Zebedeo loj Jesús. Bazuxhijbni nez loj Jesús, te gunabni lo Jesús. \v 21 Gunabdiidx Jesús lojni: \p ―¿Xhini'c rlajzlu? \p Räjp gunaaga lojni: \p ―Che jiu'lu lo xcäḻrnibeelu, gunibelaa cue tej rexi'nä xladbeelu, steeni cue xladbäjgwlu. \p \v 22 Dxejc räjp Jesús: \p ―¡Ditu gan xhini'c rniabtu! ¿La sajc tedtu yäḻrsacsí sa'ni tedä? ¿La sajc tedtu trabajwduxh sa' ni nanab tedä? \p Dxejc räjpreni: \p ―Sajc tednuni. \p \v 23 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―Guliipacni. Sidedxgaatu trabajw, sidedxgaazatu yäḻrsacsí. Et narädi cueä reni cue xladbägwä o xladbeä. Xtadä ni yu' xhaguibaa alaguleni rebejṉga. \p \v 24 Che biejn diajg stzuu rexpejṉpac Jesús, bidxe'chreni loj guiro'p rexi'n nane'ga. \v 25 Dxejc gurejdx Jesús reni, räjpni: \p ―La'tu najntu xho rujn regubier ni rnibee lo rebeṉzijt, rnibeereni rebejṉga si'c xlam̲reni. Luxh reni najc rebeṉro lojreni runnäjreni rebejṉga si'ctis ni rlajzreni. \v 26 Et si'cni gunditu la'tu loj rebejṉ. Chutis rlajz gac beṉro lojtu, nanab gunni dzuun gacnäjni guiraliitu si'c te mos. \v 27 Luxh chutis tejtu ni rlajz guiliä'p xpala'nni, nanab gacni si'c xmos lo guiraliitu. \v 28 Sigajcza biääd Xi'n Dios ni gujc Niguii. Dini niniab mos chu lojni, alga laani najc xmos bejṉ, badeedzani lagajc yäḻnabajṉ xtenni te gudijxni basḻaani xhidal bejṉ ni yu' lo dojḻ. \s1 Jesús rusiajc tio'p lotiä'p \r (Mr. 10:46‑52; Lc. 18:35‑43) \p \v 29 Che gojl guiriireni guedx Jericó, xhidalduxh bejṉ sanajlni. \v 30 Dxejcti sobga' tio'p bejṉ ni di fii cuä' nez yuj. Che biejn diajgreni sadejd Jesús ro'c, gusloj cabedxa'reni: \p ―Dad, Xi'n toDavid, balazlajz nuurnu. \p \v 31 Gudiḻnäj rebejṉreni, te gusäureni ro'reni. Luxh laareni dipru guredxa'reni: \p ―¡Dad, Xi'n toDavid, balazlajz nuurnu! \p \v 32 Dxejc guzudxi Jesús, gurejdxni reni di fii, räjpni lojreni: \p ―¿Xhini'c rlajztu gunä? \p \v 33 Räjpreni lojni: \p ―Dad, rlaaznu guixal balojnu te gac fiinu. \p \v 34 Dxejc balazlajz Jesúsreni, gudajnni balojreni. Sas biacgajc balojreni, gujc bahuiireni, sanajltireni Jesús. \c 21 \s1 Biu' Jesús guedx Jerusalén \r (Mr. 11:1‑11; Lc. 19:28‑40; Jn. 12:12‑19) \p \v 1 Cheni Siäddzuṉgajxhreni guedx Jerusalén, bidzujṉreni te guedxbäz ni laa Betfagé, cuä' dajn ni laa Oliib. Baxhaḻ Jesús tio'p xpejṉpacni, \v 2 räjpni lojreni: \p ―Coḻchäj loj guedxbäzre ni tre' nez lojtu. Ro'c guidxältu te buṟgunaa caduu näjza tebuṟhuin. Coḻguxhecni, coḻtanäni loä. \v 3 Palga yu' chu naa: “¿Xhini'c rujntu?”, coḻye'tz lojni: “Dad caquiinnini terate'. Suxhaḻgajcnini.” \p \v 4 Luxh guiraa dee gujc te guzojb diidx ni gunii dade' nani bacuaa xtidx Dios agujc xchero, che räjpni: \q1 \v 5 Coḻye'tz loj reni rbäjz guedx Sión, \q1 bahuii xṟeiilu siääd lojlu, \q1 nadolajzni bijbni te buṟbäz, te buṟbäz, xi'n man ni rujn dzuun, ni ruu cargw. \p \v 6 Dxejcti huij rexpejṉpacni, bejnreni si'c gunibee Jesús gunreni. \v 7 Biädnäreni buṟga näjza buṟbäz xi'nni. Gudixhreni xhajbreni detz buṟbäzga, dxejc gubijb Jesús buṟbäzga. \v 8 Xhidalduxh bejṉ tre' ro'c, luxh yu' reni gudixh xhajbreni lo nez yuj, peta sgaiireni batiu' balajg te gudixhreni rebalajg lo nez yuj cadro ted Jesús. \v 9 Rebejṉ ni nijd, näjza reni siääd dejtzni gusloj cabedxa'reni, räjpreni: \p ―¡Xchej guibajṉ Xi'n toDavid! ¡Chicbaa ni siääd xcuent Gueb Dios! Rliä'pnu xpala'n Guejblu Dios. \p \v 10 Cheni biu' Jesús neṉ guedx Jerusalén, guiraa rebeṉ guejdxga gusloj camojm̲, yu'reni canabdiidxreni loj sa'reni: \p ―¿Chucha najc bejṉre? \p \v 11 Yu'zareni räjp: \p ―Dee najc Jesús, niguii ni rusule' xtidx Dios. Guedx Nazare't xten Galilee siäädni. \s1 Basia Jesús guidoro \r (Mr. 11:15‑19; Lc. 19:45‑48; Jn. 2:13‑22) \p \v 12 Dxejc biu' Jesús neṉ guidoro xten Dios, gulääni guiraa rebejṉ ni caguto' näjza rebejṉ ni casii. Barexhätni remex xten reni ruchaa meel xten rebejṉ, näjza reyagxhil xten reni ruto' repalom. \v 13 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Loj reguijtz ni bacuaa rebeṉgaloo caj: “Sirilaj xquidoä yu' xten yäḻrbejdx, yäḻrniab loj Dios.” Niluxh la'tu abejntuni xpiliää gubaan. \p \v 14 Lagajc neṉ guidooga, gubig loj Jesús gaii bejṉ ni di fii näjza gaii bejṉ ni rsiacoj, luxh basiajcnireni. \v 15 Cheni bahuii reni rnibee loj rebixhojz, näjza reni najn leii remilagwr ni bejn Jesús, luxh biejnza diajgreni xho cabedxa' rebiuxe' caniireni: “Rliä'pnu xpala'nlu Xi'n toṟeii David”, bidxe'ch rebixhojzga. \v 16 Dxejc räjpreni loj Jesús: \p ―¿La riejn diajglu xhi caniireni, ä? \p Badzu' Jesús diidxre lojreni räjpni: \p ―O'n, riejn diagäni. ¿La gadtu goḻ lo reguijtz ni bacuaa te dade' ni gunii xtidx Dios? Ro'c caj xcuent redee, cadro caj rediidxre: \q1 Abejnlu goḻ rebiuux näjza rebäznite' dij ni rliäpsa'cpac xpala'n Dios. \p \v 17 Dxejcti basaan Jesúsreni, biunejzni ro'c sääni guedxe' ni laa Betania, ro'c gudejdni yääl. \s1 Te yag iigw ni gubijdz \r (Mr. 11:12‑14, 20‑26) \p \v 18 Cheni bara yääl, rsilru gubisac Jesús guedx Jerusalén. Laḻ ni sääni, gusloj calaanni. \v 19 Bahuiini loj te yag iigw cuä' nezyuj. Gubigni gajxh ni' yajgga, per xhet ninejxhdi bidxälni, ganaxhtis balajg caj lo yajgga. Dxejc räjp Jesús lo yajg iigwga: \p ―¡Nuncru xcaj nicla tej ninejxh lojlu! \p Dxejcti gubidzgajc yajgga. \v 20 Cheni bahuii rexpejṉpacni, bidxeloduxhreni, gunabdiidxreni loj Jesús: \p ―¿Xhi cuent gubidzgajc yajgga? \p \v 21 Räjp Jesús lojreni: \p ―Rniliä́pac lojtu, palga chalilajzpactu, luxh ditu gun tio'p lajztu, xhet ganaxdi sa' cosre guntu, palga gäbtu lo te dajn: “Gubicaj ro'c, gusuj galäii nisdoo”, si'c gacni. \v 22 Guiraa ni guiniabtu loj Dios, palga chalilajzpactu, suniidxnini. \s1 Xcäḻrnibee Jesús \r (Mr. 11:27‑33; Lc. 20:1‑8) \p \v 23 Dxejcti biu' Jesús neṉ guidoro, dxejc laḻ ni caguluiini rebejṉ gubig reni rnibee loj rebixhojz näjza rebeṉgool, gunabdiidxreni lojni: \p ―¿Xhi yäḻrnibee rajplu ni'cni rajc rujnlu recosre? ¿Chuni'c baniidx yäḻrnibeere lojlu? \p \v 24 Badzu' Jesús diidxre lojreni räjpni: \p ―Sigajcza narä gunä te yäḻgunabdiidx lojtu; palga sajc gudzu'tu diidxga loä, dxejc guiniä lojtu chuni'c baniidx yäḻrnibee te runä recosre. \v 25 ¿Chuni'c gunibee gutiobnis Juan ni rutiobnis? ¿La Dios o la beṉ guedxliuj? \p Dxejc gusloj cayäjp lo sa'reni, palga jie'tznu Dios gunibeeni, dxejc sinajni loonu, ¿xhicuent ditu nililajz xtiidxni? \v 26 Palga jie'tznu bejṉ guedxliuj gunibeeni, dxejc sixa't rebejṉ yejcnu sa'csi guiraareni rililajzreni Juan najc te Dade' ni gunii xtidx Dios. \v 27 Dxejc räjpreni loj Jesús: \p ―Dinu guidon. \p Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Sigajcza narä dina guiniä caro siääd yäḻrnibee te runä guiraa recosre. \s1 Te dade' ni guyu' tio'p xi'nni \p \v 28 Jesús räjp lojreni: \p ―Guidon xho guichalootu diidxre. Te dade' guyu' tio'p xi'nni. Räjpni loj xingangalojni: “Xi'nä, nadxej chayujnlu dzuun cadro care' uub.” \v 29 Dxejc badzu' xi'nni diidx lojni, räjpni: “Di rlazädi cha'a.” Luxh che gojl ste ra't, basiejch lajzni säätini sayujnni xtzun xtadni. \v 30 Dxejc räjp dade'ga lo stee xi'nni: “Xi'nä, nadxej chayujnlu dzuun.” Dxejc badzu' xi'nni diidxre, räjpni: “Mbaj, dad, sia'ä.” Luxh dini nij. \v 31 Loj guiro'preni, ¿chuni'c bejn si'cni rlajz xtadni? \p Dxejc räjpreni: \p ―Xingangalooni. \p Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―Rniliä́pac lojtu, reni ruquijx guiraloj, näjza regunabdxab ganidreni jiu'reni lojtu loj xcäḻrnibee Dios, \v 32 sa'csi Juan ni rutiobnis biädluiini la'tu xho guibajṉtu, luxh ditu nililajz xtiidxni. Biädla reni ruquijx guiraloj, näjza regunadxab huililazduxhreni xtiidxni. Niluxh la'tu bahuiitu guiraa recosga, ditu nusiechlajz te nililajztu xtiidxni. \s1 Xcuent remosguijdx \r (Mr. 12:1‑12; Lc. 20:9‑19) \p \v 33 ’¡Coḻcuadiajg stee cuentre! Guyu' te dade' ni najc baxhuaan xten te renchro, gule'cni yaguub loj xyujni, bateedni bazaa guideb gabi yujga. Gudäänni te gueed te gujcni te tanc te chuchee nisuubga che rxii reuub. Bencheezani te yu' ni najc jiaaro te ro'c cue te ni fii guideb loj xyujni. Badedlaani yujga loj gaii bejṉ ni rujn dzuun, sä'tini te biaj zijtro. \v 34 Che agojl guire' cose'ch baxhaḻ baxhuaanga gaii xmosni loj xyujni te chaxiireni cose'ch ni riäjl xca' baxhuaanga. \v 35 Dxejc reni biannäj yujga gunaazreni remosre, gudijnreni tejni, bagu'treni steeni, bacuaareni guij yejc steeni. \v 36 Dxejc baxhaḻsac baxhuaanga sgaii mos. Niluxh reni biannäj yujga sigajcza bennäjreni remosga. \p \v 37 ’Dxejcti bejn baxhuaanga xhigab: “Maazru huen guxhaḻä xi'nä; sucuadiajgrureni xtiidxni.” \v 38 Cheni bahuiireni lo xi'n baxhuaan xten yujga, bejnreni xhigab: “Deeni jiannäj yujre; do'o guigu'tnuni te jiannäänu yujre.” \v 39 Dxejcti gunaazrenini, guläärenini te laad, dxejc bagu'trenini. \p \v 40 Dxejc gunabdiidx Jesús räjpni: \p ―Che jiääd baxhuaan xten yujga, ¿xhi gunnäjni rebejṉ nani biannäj xyujni? \p \v 41 Dxejc räjpreni loj Jesús: \p ―Dini gulazlajz rebeṉguijdxga, sugu'tnireni, sudedlaani xyujni loj ste'ca bejṉ nani gudeed cose'ch ni riäjl xca'ni che gaḻ guire' cose'chga. \p \v 42 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―¿La gajdtu goḻ lo reguijtz nani bacuaa dade' nani gunii xtidx Dios galoo? Rediidxre caj ro'c: \q1 Guij nani gulälaz reni runchee yu', \q1 cua' Dios lagajc guijga gudixhnini squiin yu', \q1 sajcruni loj guiraa reguij. \q1 Dee bejn Gueb Dios, luxh rdxeloduxhnu dzunrore ni bejnni. \p \v 43 ’Ni'cni rniä lojtu, sibicaj xcäḻrnibee Dios lojtu, sidejdni loj rebejṉ nani gudeed ni riäjl xca' xcäḻrnibee Dios, nalajznu renani chalilajzpac xtiidxni. \v 44 Luxh xcuent guijga: nani jiajb lo guijga, silia'ni, per nani guitejb guijga yejcni, li siujyni, gacni däj. \p \v 45 Che biejn diajg reni rnibee lo rebixhojz näjza refarisee recuent ni canii Jesús, gucbeereni cagusä'tni lagajc laareni. \v 46 Rlajzreni niniaazrenini, per bidxejbreni rebejṉ sa'csi salilajz rebejṉ najc Jesús bejṉ ni rnii xtidx Dios. \c 22 \s1 Xcuent yäḻruchṉaa \p \v 1 Guslosac canii Jesús lojreni con recuent, räjpni: \p \v 2 ―Xcäḻrnibee Dios najc si'c te ṟeii ni bejn te sa' te guchṉaa xi'nni. \v 3 Baxhaḻni rexmosni te saxiireni regolnejdx chääreni sa', niluxh rebejṉre di rlajzdireni. \v 4 Dxejc baxhaḻsacni rexmosni, räjpni: “Coḻye'tz loj reni abidoṉ, agujc comiid. ¡Abagutä balti gonsa'c, gonguro'! Anacchee guira'ti yäḻrajw. Coḻtaa.” \v 5 Niluxh reni abidoṉga di niu xtiidxreni. Tejni sahuii rexyujni, steeni sää lo rexnegosni, \v 6 dxejcti sgaii reni niajc biooz gunaazreni rexmos ṟeii, basacsíreni remosga, sas bagu'trenini. \v 7 Che biejn diajg ṟeiiga, bidxe'chduxhni, baxhaḻni rexsoldaadni te sagu'treni guiraa rebeṉguijdxga, te saze'czareni guejdx cadro rbäjzreni. \v 8 Dxejcti räjpni loj rexmosni: “Guiraa dee anacchee, di nungäjḻ jiäädru reni abidoṉ. \v 9 Coḻchäj, pues, lo resquiin lo nezyuj, coḻcuejdx chutis bejṉ ni guidxaagtistu.” \v 10 Birii rexmosni, sääreni lo nezyuj. Dxejc bachagsa'reni guiraatis bejṉ ni bidxaagreni, reni najc beṉguijdx sigajc reni najc beṉhueen te gudxaj rolijz ṟeiiga. \p \v 11 ’Dxejc biu' ṟeii biädhuiini loj rebiooz. Bahuiini loj te bejṉ ni sobga' ro'c, luxh xhet xhablanijdini najcwni. \v 12 Dxejc räjp ṟeii lojni: “Xamigwä, ¿xho bejnlu biu'lu ree luxh xhet xhablanijdilu najcwlu?” Dxitis sobga' bejṉga, xhet rniidini. \v 13 Dxejc räjp ṟeii loj rexmosni: “Coḻguliib ni'ni näjza ṉaani, coḻsäḻni detzyu' cadro nacäjy te ro'c gonduxhni chubejli reläjyni.” \v 14 Sa'csi xhidajl najc reni bidoṉ luxh guxii najc reni bibee. \s1 La sajc quiixni impuest \r (Mr. 12:13‑17; Lc. 20:20‑26) \p \v 15 Dxejcti sii refarisee, bia'nreni diidx siguiilreni xho gunijt Jesús te diidx te guiga'ni. \v 16 Ni'c baxhaḻreni gaii xpejṉreni näjza gaii bejṉ ni nadxaag Herodes te räjpreni loj Jesús: \p ―Mastr, anajnnu rniilu ganax didxlii, ruluiizalu xtiidxpac Dios, luxh dilu jiu xhi rnii rebejṉ, sa'csi dilu cue bejṉ ni sajcru lo stee bejṉ. \v 17 Gunii loonu, pues: ¿La laaca najc quiixnu impuest lo César ni rnibee loonu o et laadi? \p \v 18 Dxejc gucbee Jesús xhet laadi xhigab cayujnreni neṉ lastooreni, dxejc räjpni lojreni: \p ―¡Beṉguijdx! ¿Xhicuent rlajztu guquiiltu narä? \v 19 Coḻguluii te meel loä. \p Dxejc badeedreni te meel ni laa denario. \v 20 Che bahuii Jesús loj meelga, gunabdiidxni lojreni, räjpni: \p ―¿Chuni'c caj lo meelre? \p \v 21 Dxejc räjpreni: \p ―Loj César. \p Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Coḻgudeed lo César ni riäjl xca' César, coḻgudeedza lo Dios ni riäjl xca' Dios. \p \v 22 Che biejn diajgreni rediidxre, bidxeloduxhreni. Dxejc basaanrenini, sä'tireni. \s1 Canabdiidxreni xho gac che guibaṉsac rebejṉ \r (Mr. 12:18‑27; Lc. 20:27‑40) \p \v 23 Lagajc dxejga bidzujṉ gaii reni laa saducee, reni di chalilajz sibaṉsac bejṉ loj rebeṉgut. Gubigreni loj Jesús, gunabdiidxreni, \v 24 räjpreni: \p ―Mastr, si'c naj toMoisés, palga yu' te bejṉ ni abachṉaa, luxh ruti xi'nni che guetni, riäjḻ guchṉaa bejtzni biuudga te chu xi'nreni xcuent bejtzni. \v 25 Mbaj. Loonu yu' gajdz niguii ni najc bejtz sa'reni. Betzgoolga bachṉaa, dxejc gujtni, luxh di xi'nni niu'. Basa'nni chäälni lo bejtzni. \v 26 Sigajcza gusajc ni ṟo'p bejtzni; sigajcza gusajc ni riojṉ bejtzni. Si'c huinuu gujc che basa'li guigajdz bejtzga. \v 27 Sas che gujt guiraareni, näjza gunaaga gujt. \v 28 Che guibaṉsac rebejṉga lo rebeṉgut, ¿chu tej lo rebejtzga gac chäälpac gunaaga, ni guiraareni bachṉaareni gunaaga? \p \v 29 Dxejcti badzu' Jesús diidxre lojreni, räjpni: \p ―Et laadi rujntu xhigab sa'csi ditu gacbee xtidx Dios niclaza xcuent xcäḻrnibee Dios. \v 30 Ni che guibajṉ rebeṉgut, diru yäḻruchṉaa chu, diruza bejṉ gudeed rexindxa'preni guchṉaa. Dxejc sajcreni si'c rexangl Dios ni yu' xhaguibaa. \v 31 Dxejc xcuent yäḻrbaṉsac loj rebeṉgut, ¿la gajdtu goḻ reguijtz ni bacuaa toMoisés che räjp Dios xcuent retoxtadgoldoonu: \v 32 “Narä nacä Xtios Abram, Xtios Isaac, näjza Xtios Jacoob”, ä? Dios di gac Xtios beṉgut, Xtiostis rebejṉ ni nabajṉ najcni. \p \v 33 Che biejn diajg rebejṉ xtidx Jesús, bidxeloduxhreni diidx ni ruluiini. \s1 Diidx ni maazru sajc \r (Mr. 12:28‑34) \p \v 34 Che gucbee refarisee basäu Jesús ro' resaducee, bidojpreni, bachaagreni diidx. \v 35 Dxejc tejreni nani najn leii, rlajzni guquiilni Jesús ni'c gunabdiidxni lojni räjpni: \p \v 36 ―Mastr, ¿xhi diidx ni gunibee Dios sajcru lojreni caj lo leii? \p \v 37 Räjp Jesús lojreni: \p ―Nani rnii scree: “Huinälajz Dad Xtioslu guideb lastoolu, guideb xaimlu, näjza guidebgajc xcäriejnlu.” \v 38 Diidxre ni gunibee Dios najc ni sajcru, luxh ganidni siäädni loj rextidx Dios. \v 39 Ni ṟo'pga sigajcza najcni: “Huinälajz resa'lu sigajc ni sanälajzlu lagajc luj.” \v 40 Guiro'p remandamientre nanab te guzoob bejṉ guiraa rediidx ni bacuaa toMoisés näjza ni bacuaa redade' nani gunii xtidx Dios. \s1 ¿Chu xi'n najc Crist? \r (Mr. 12:35‑37; Lc. 20:41‑44) \p \v 41 Laḻni tre' refarisee, gunabdiidx Jesús lojreni, räjpni: \p \v 42 ―¿Xhi rujntu xhigab xcuent Crist? ¿Chu xi'n najcni? \p Räjpreni lojni: \p ―Laani najc xajg toDavid. \p \v 43 Räjp Jesús lojreni: \p ―¿Xhicuent räjp David “Xtadä” lojni che basanij Sprit Dxan xten Dios lastooni? Ni'c bacuaa toDavid rediidxre: \q1 \v 44 Dad Dios räjp lo Xtadä, \q1 gurej xladbeä laḻ ni gudzugä guiraa reni rdxe'ch lojlu ladzni'lu. \m \v 45 Palga lagajc David rnii: “Dad” lojni, ¿xho mood najcni xi'nni? \p \v 46 Dxejc rut gujcdi badzu' nicla te diidx lojni, luxh dxejliga rutru gojpdi xhi diidx niniabdiidxrureni lojni. \c 23 \s1 Rucuaquij Jesús refarisee näjza rebejṉ nani najn leii \r (Mr. 12:38‑40; Lc. 11:37‑54; 20:45‑47) \p \v 1 Dxejc räjp Jesús loj rebeṉ xhidaalga näjza loj rexpejṉpacni: \p \v 2 ―Rebejṉ ni najn leii näjza refarisee rajp yäḻnajn te gusule'reni xleii Moisés. \v 3 Ni'cni coḻguzoob guiraa rextiidxreni, na'c guntu sa' recos ni rujnreni, sa'csi laareni rniireni xhini'c guntu, dxejcti lagajc laareni direni gun ni rnibeereni guntu. \v 4 Rnibeereni gun rebejṉ cos naganduxh ni najc si'c te cargw naduxh ni di gac guu bejṉ, per laareni nicla con te bicueṉaareni direni gusniibni. \v 5 Guiraa recos ni rujnreni, rujnrenini te fiitis rebejṉ. Rchaglajzreni rcaj lo cuajsreni näjza roxhajgwreni recaje' cadro yu' tla' guijtz ni caj xtidx Dios lojni. Rustioolzareni xi' xhajbreni. \v 6 Rlajzreni ganidreni tedreni lo mex che gaḻ te lanij; rlajzreni cuereni lo rebancw ni suga' delant neṉ reguidobäz. \v 7 Sigajcza rlajzreni guchagro' bejṉ ṉaareni nez lo guii, guiniiza rebejṉ “Mastr” lojreni. \p \v 8 ’Na'c gusaantu guinii rebejṉ “Mastr” lojtu, sa'csi tejtisni yu' ni najc Mastr, laani najc Crist. Peta la'tu guiraatu najctu tejsi sa'tu. \v 9 Na'c guiniitu “Xtadä” loj te beṉ guedxliuj sa'csi yu' tejtis ni najc Xtadtu, ni'c najc Dios ni yu' xhaguibaa. \v 10 Na'cza gusaantu guiniireni lojtu “Mastr” sa'csi yu' tejtis Mastr, ni'c najc Crist. \v 11 Ni yu' si'c mos lojtu ni'c najc beṉroru loj resa'ni. \v 12 Sa'csi chutis ni rchaloni najcni beṉro lo sa'ni, ni'c sustuiyä lojni, chutis ni najc nadolajz loj Dios, ni'c sunäni beṉro lo sa'ni. \p \v 13 ’¡Proobzatu remastr xten leii näjzatu refarisee, najctu beṉguijdx! Sa'csi rudxojntu jiu' rebejṉ loj xcäḻrnibee Dios. Lagajc la'tu ditu jiu' luxh dizatu gusaan jiu' rebejṉ ni rlajz jiu'. \p \v 14 ’¡Proobzatu remastr xten leii näjzatu refarisee, najctu beṉguijdx! Sa'csi rudzucajtu rolijz renanbiuud laḻsi cabedx canabduxhtu lo Dios, naatu gusgueetu bejṉ si'c. Sa'csi rujntu scree, siabduxh fis xten Dios yejctu. \p \v 15 ’¡Proobzatu remastr xten leii näjzatu refarisee, najctu beṉguijdx! Zijt rijtu lo renezyuj näjza lo nisdoo te guntu gaan guchaa mase tejtis bejṉ xmoodni te gaṉni Dios si'c rajṉtuni. Luxh che ahuililajz bejṉga xtiidxtu, rujntuni tio'p huält maazru te xi'n gabijl loj ni najctu. \p \v 16 ’¡Proobzatu, najctu si'c lotiä'p, rlajztu guluiitu nezyuj! La'tu ni rnii palga te bejṉ guiniliipac xtiidxni guzä'tni guidoro, xhet sajcdi xtiidxni. Palga guiniliipacni guzä'tni oor ni yu' neṉ guidoo, dxejc sii rniliini dxejc nungäjḻ guzoobni xtiidxni. \v 17 ¡Beṉ nayääl, beṉlotiä'p! ¿Xhini'c sajcru? ¿La oor la guidoro ni rundxan oorga? \v 18 Rniizatu: “Palga te bejṉ guiniliipacni guzä'tni lo bacuug ni yu' neṉ guidoro, di xcuentdi xtiidxni. Luxh palga yu' chu guiniliipac guzä'tni gojn ni dzuub lo bacuug, dxejc sii rniliipacni dxejc nungäjḻ gusoobni xtiidxni.” \v 19 ¡Beṉ nayääl, beṉ lotiä'p! ¿Xhini'c sajcru? ¿La gojn o la bacuug nani rundxan gojnga, ä? \v 20 Nani ruzä't lo bacuug che rniliipacni, et ganaxdi lo bacuug ruzä'tni, näjza guiraa ni tre' lo bacuug ruzä'tni. \v 21 Ni ruzä't guidoro che rniliipacni, et ganaxdi guidoro ruzä'tni, näjza Dios ni rbäjzza neṉ guidoro ruzä'tni. \v 22 Sigajcza ni ruzä't guibaa che rniliipacni caguzä'tzani yagxhilro xten Dios näjza lagajc Dios ni sobga' ro'c. \p \v 23 ’¡Proobzatu remastr xten leii näjzatu refarisee, najctu beṉguijdx! Bedzxtiil, anis näjza comiṉ ni rajptu, rudeedtu lo Dios tej tantga yejc cade te tzuu, niluxh ditu jiu ni sajcru lo xtidx Dios, cadro caj xcuent yäḻnabaṉya, yäḻrulazlajz, näjza yäḻrililajz. Deeza ni riäjḻpac guntu laḻ ni cayujnzatu steega. \v 24 ¡La'tu, lotiä'p ni rlajz guluii nezyuj! Riutu rediidx ni guxii sajc, niluxh rediidx ni sacduxh ditu jiuni, najctu si'c bejṉ ni rbää te rex lo xpla'tni dxejcru räjmni te cameii. \p \v 25 ’¡Proobzatu remastr xten leii näjzatu refarisee, najctu beṉguijdx! Rusiatu detz bas näjza pla't luxh neṉni najc-dxuudx. Sigajcza la'tu riuduxhtu recostumbr, luxh lastootu guidxa yäḻgubaan näjza yäḻrdxe'chlajz. \v 26 Farisee ni najc lotiä'p: gudibxgaa neṉ bas näjza neṉ pla't, dxejc näj dejtzni sajc naya. \p \v 27 ’¡Proobzatu remastr xten leii näjzatu refarisee, najctu beṉguijdx!, sa'csi najctu si'c rebaa ni nacchesa'c; nolbäjreni, saru rluiini, luxh neṉreni guidxa dzujt xte beṉgut näjza bälyudx. \v 28 Sigajcza najctu la'tu. Saru rujn lojtu, rchalo rebejṉ najctu beṉsa'c, niluxh lastootu guidxa yäḻrusguee näjza yäḻguyalajz. \p \v 29 ’¡Proobzatu remastr xten leii näjza refarisee, najctu beṉguijdx! Runcheetu xpaa redade' ni gunii xtidx Dios galoo, rusucheezatu ro' xpaa rebejṉ ni gujc beṉsa'c, \v 30 dxejc rniitu: “Paru nibajṉnu neṉ redxej ni gubajṉ retoxtadgoldoonu dinu niacnäj reni bagu't redade' ni gunii xtidx Dios.” \v 31 Lagajc con rediidxre rcäjptu najctu rexajg renani bagu't redade' nani gunii xtidx Dios. \v 32 ¡Coḻguscuääz guntu sa' recos ni guläxtiej retoxtadgoldootu! \p \v 33 ’¡La'tu ni najc si'c bäḻ, la'tu ni najc si'c te bitiääz guidxa bäḻnialajz! ¿Xho guntu te na'c chäätu gabijl par tejpas? \v 34 Ni'cni, guxhaḻä rexpeṉä ni guinii xtidxä, näjza beṉnajn, näjza mastr. Luxh yu'reni sugu'ttu sucuaatureni lo crujz; yu'zareni siguijntu neṉ reguidobäz, sirinajltureni guejdx por guejdx. \v 35 Si'cza yejctu jiajb xtiejn guiraa rebeṉnadolajz ni bagu't bejṉ xchejli toAbel ni gujc nadolajz, xchejliza Zacarías, xi'n Berequías, ni bagu'ttu neṉ guidoro gajxh lo bacuug. \v 36 Rniliä́pac lojtu, dojḻ xten guiraa recosga siajb yejc rebejṉ ni tre' lo guedxliuj ṉaj. \s1 Jesús biin xcuent guedx Jerusalén \r (Lc. 13:34‑35) \p \v 37 Räjpza Jesús: \p ―¡Jerusalén, Jerusalén! Xpejṉlu rugu't redade' ni rnii xtidx Dios, rucuaazareni guij yejc rebejṉ ni ruxhaḻ Dios te gusule'reni xtiidxni lojtu. ¡Balti huält rlazä nutie'ä la'tu si'cni rutie' guidco'c rexquidbäzni neṉ xhigani, per ditu nicäjb! \v 38 Coḻhuii xho jianxteb xquidootu cuälazrenini. \v 39 Rnixgaä lojtu, ṉaj dirutu fii loä, dxejli che guiniitu: “Benle' Dios nani siääd xcuentni.” \c 24 \s1 Jesús räjp sibijḻ guidoro \r (Mr. 13:1‑2; Lc. 21:5‑6) \p \v 1 Birii Jesús neṉ guidoro te asiini, dxejc gubig rexpejṉpacni lojni, gusloj caguluiireni reyuduxhga lojni. \v 2 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―¿La ruhuiitu guiraa reyu're? Rniliä́pac nicla tej guij di jia'n yejc sa'ni ree; guiragajc reyu're sibijḻ. \s1 Cos ni guluiloj gac fis \r (Mr. 13:3‑23; Lc. 21:7‑24; 17:22‑24) \p \v 3 Dxejcti huijreni yejc te dajn ni laa Oliib. Che gurej Jesús ro'c, biääd rexpejṉpacni lojni te xhiga'tz gunabdiidxreni lojni: \p ―Rlaaznu guiniilu loonu guc gac guiraa recosre. ¿Xhi seen guluiloj ameer jiäädlu näjza che ameer nitloj guedxliuj? \p \v 4 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―¡Coḻnatiro te rut gusgueedi la'tu! \v 5 Sa'csi su' xhidajl reni jiääd, naareni: “Narä nacä Crist”, luxh susgueereni xhidajl bejṉ. \v 6 Siejn diajgtu xcuent cadro cayajc gueṟ, näjza xcuent cadro rlajz chu gueṟ, na'c guidxejbtu sa'csi si'c nungäjḻ gac, niluxh gajd gaḻdi nitloj guedxliuj. \v 7 Sa'csi siäjs te nacióṉ sidiḻnäjni stee nacióṉ; te yäḻrnibee sujn gueṟ con stee yäḻrnibee, luxh su' gubijn, su' yäḻguijdx, su'za xuduxh xhidajl lajt. \v 8 Luxh guiraa redee cuäxtiejtis retrabajwduxh ni churu chu. \p \v 9 ’Dxejc guteedreni la'tu ladzṉaa rebeṉdojḻ te gusacsíreni la'tu, te gugu'tzareni la'tu, luxh guiraa rebejṉ sidxe'ch lojtu sa'csi sanälajztu narä. \v 10 Neṉ redxejga, xhidajlreni sibälaz xcäḻrililajzreni, sidxe'ch lo sa'reni, suto' sa'reni lo sa'reni. \v 11 Dxejc siricaj xhidajl bejṉ ni rusguee, gäbreni xcuent Dios rniireni, luxh susgueereni xhidajl bejṉ. \v 12 Sa'csi lacti suduxh yäḻlatsiaj lo guedxliuj, diru bejṉ chanälajz sa'ni. \v 13 Dxejcti bejṉ ni chasanäj xnezyujtis Dios, ni'c sun gaan xca'ni yäḻnabajṉ par tejpas. \v 14 Luxh sisiule' xtidx Dios guideb lo guedxliuj te gacbee guiraa rebeṉ guedxliuj xtiidxni; dxejcru jiääd fis xten Dios. \p \v 15 ’Cheni fiitu asobga' te beṉguidxduxh neṉ yu' ni najc dxan neṉ guidoro, si'cni gunixgaa toDaniel ni gunii xtidx Dios gacni, bejṉ ni goḻ dee sugacbeeni nani roḻni, \v 16 dxejc renani rbäjz lo guedx Judea, suguxuṉreni gucuatzlojreni neṉ dajn. \v 17 Bejṉ ni niä'p yejc xyu'ni dxejga di gaḻdi jiäjtni te chalääni xhixtenni neṉ xyu'ni; \v 18 bejṉ nani cayujn dzuun lo niaa, na'c guibi'ni niclaza chaxhiini xhajbni. \v 19 ¡Proobza regunaa ni nuxi'n, näjza reni cagusiä' bäz neṉ redxejga! \v 20 Coḻnabduxh loj Dios xhet neṉdi redxej ni cayacnalduxhdi nanab guxuṉditu, niclaza dxej che rusilajz bejṉ. \v 21 Sa'csi su' trabajwduxh neṉ redxejga, sa' ni gajd bejṉ fii dxejli ni guzobloj guedxliuj, luxh che tedni, diru guibi' chuni. \v 22 Luxh palga di Dios gutiu' yejc redxejga, nicla tej bejṉ di ḻaa. Luxh sutiu' Dios yejc redxejga sa'csi rinälajzni reni aguleni. \p \v 23 ’Neṉ redxejga palga yu' chu naa lojtu: “Coḻhuii, aree Crist”, o “Coḻhuii ani arec”, na'c chalilajztuni. \v 24 Siääd xhidajl niguii ni rusguee, gäbreni najcreni crist; sidzujṉza rebejṉ ni rusguee ni gäb xtiidxpac Dios rusule'reni; luxh sujnreni remilagwr sujnzareni senro, parsi gusgueereni, susgueduxhreni rebejṉ, niluxh rlajzreni gusgueezareni rebejṉ ni agule Dios, ni rililajz xtiidxni. \v 25 Agunixgaä lojtu xhini'c gac. \v 26 Ni'cni palga naareni lojtu: “Bahuii, a crist yu' nez lo reyubijdz”, na'c chäätu; o palga naareni: “A crist suga' neṉ yu're”, na'c chalilajztureni. \v 27 Sa'csi si'cni guideb xhaguibaa rieṉ che rdinya' ladjiaa näjza ladjiätli, si'cza suhuiitu loä, Xi'n Dios ni gujc Niguii, cheni jiälsacä lo guedxliuj. \v 28 Ni najntu cadro naga' te mangut, ro'c ṟe' regolbetz. \s1 Cheni jiädsac Xi'n Dios ni gujc Niguii \r (Mr. 13:24‑37; Lc. 21:25‑33; 17:26‑30, 34‑36) \p \v 29 Räjpzani: \p ―Cuantsi ted guiraa retrabajwduxh, sicäjy lo gubijdx, diruza bäii gusanij, sitejbza rebajl ni yu' xhaguibaa, sinibduxhza guideb xhaguibaa. \v 30 Dxejcti suhuiireni xhaguibaa seen xten Xi'n Dios ni gujc Niguii, luxh guiraa rebejṉ ni rbäjz neṉ guiraa reguejdx lo guedxliujre, sonduxhreni suhuiireni siääd Xi'n Niguii lo reza xhaguibaali. Siäädni con yäḻrnibee näjza yäḻrdimbichaduxh. \v 31 Dxejc suxhaḻni rexanglni con te trompet ni guscuedxa'reni dipduxh te guire' guiraa rebejṉ ni aguleni lo guidajp lajd squiin guedxliuj, guideb lo guedxliuj näjza xhaguibaa. \p \v 32 ’¡Coḻguisieed ni ruluii yajg iigw! Che naren reṉaani che cabääni be'n, asiääd bäi curex, \v 33 sigajcza cheni fiitu cayajc guiraa recosre, sacbeetu asiädgajxh fis, rolä'li abidzujṉni. \v 34 Rniliä́pac lojtu, guiraa redee sajc laḻ ni nabajṉ gaii rebejṉ ni suga' ree ṉaj. \v 35 Guibaa näjza guedxliuj sinitloj, niluxh xtidxä di nitloj. \p \v 36 ’Rut najndi xhi dxej, xhioṟ gacni, nicla rexangl Dios, niclaza Xi'n Dios; Dad Diostis najn. \p \v 37 ’Sigajcni gujc neṉ redxej che gubajṉ toNoé, si'cza gac che jiälä Xi'n Dios ni gujc Niguii. \v 38 Neṉ redxe galoo, cheni gajd nisguiduxhga jiajb, rebejṉ ni nabajṉ dxejc cayajwreni, cayä'reni, caguchṉaareni, cagudeedza bejṉ xindxa'preni guchṉaa, dxejli cheni biu' Noé neṉ barcwro. \v 39 Direni niacbee xtiidxni; cheni biäädli nisguiduxh ni sanä guiraareni dxejcru gucbeereni. Sigajcza gacni che jiälsacä narä Xi'n Dios ni gujc Niguii. \v 40 Neṉ redxejga palga cayujn tio'p bejṉ dzuun lo niaa tejni guibee, steeni sia'n. \v 41 Palga cayo't tio'p gunaa xobniil, tejni guibee, steeni sia'n. \p \v 42 ’Ni'cni coḻsusiṉ, sa'csi ditu gan xhi dxej jiääd Dad xtentu. \v 43 Coḻganchee, paru niacbee baxhuaan xten yu' coṟ yääl niääd gubaan ni siädlan rolijzni, nisiusiṉni dxejc, dini nusaan niu'ni rolijzni te cuanni. \v 44 Ni'cni coḻsusiṉza la'tu, sa'csi siääd Xi'n Dios ni gujc Niguii lagajc oṟ ni ditu gun xhigab jiäädni. \s1 Xcuent te mossa'c näjza te mosguijdx \r (Lc. 12:41‑48) \p \v 45 ’¿Chuni'c najc mossa'c ni ruzoob diidx, ni basannäj xlam̲ni rebejṉ ni yu' rolijzni te gudeedni xhi gaureni ä? \v 46 Chicbaa mos ni saru cayujn xtzuunni che guidzujṉ xlam̲ni. \v 47 Rniliä́pac lojtu, lam̲ga susa'nni sa' mosga te fiini guiraa xhixtenni. \v 48 Dxejc palga mosga di gusoob xtidx xlam̲ni, gunni xhigab: “Sacladuxh guibi' xlam̲ä”, \v 49 dxejc guisloj cagusacsíni resamosni, guislojni gaunäjni, yänäjni rebeṉgu. \v 50 Dxejc sidzujṉ xlam̲ni dxej che dini gun xhigab jiäädni, luxh oṟ ni dini gan guidzujṉni. \v 51 Dxejc siguinduxhni mosguijdxga, surilaagwnini te guidxagsa'ni sabeṉguijdxni, dxejc sonduxhni, chubejli reläjyni. \c 25 \s1 Xcuent tzuu gunaa \p \v 1 Räjpza Jesús: \p ―Pues xcäḻrnibee Dios najc si'c tzuu gunadxa'p nani cua' xcandilse'treni te huijreni te sa'. \v 2 Gaii regunaaga nasiṉ, sgaiireni nayääl. \v 3 Reni nayäälga sanäreni xcandilreni, niluxh direni nica' sijl se't. \v 4 Niluxh reni nasiṉga sanäreni sijl se't te guze'creni neṉ xcandilreni. \v 5 Sa'csi bi'nga di nidzuṉgaj, gunaaz bacaḻ regunadxa'pga, gudiejstireni. \v 6 Dxejc si'cti garol yääl, biejn te xse' ni räjp: “Bi'n asiääd, coḻchäj, coḻchachaglojni.” \v 7 Guiraa regunaare huistieguxuṉreni, dxejc bensa'creni xcandilreni, te cuaguijreni. \v 8 Dxejc guigaii regunayääl räjpreni loj reni nasiṉ: “Coḻgunidxlaa te bo'c se't gusanijnu xcandilnu, sa'csi arlajzni jiuiini.” \v 9 Dxejcti regunanasiṉ räjp lojreni: “Digacdini, dxejc dini gaḻ nicla par nuurnu nicla par la'tu. Coḻchäj cadro ruto'reni se't coḻchazii xse'ttu.” \v 10 Laḻni sasii guigaii regunaa-nayäälga se't, bidzujṉ bi'n. Regunaa-siṉ ni cabäjz bi'n biunäjrenini lo sa', biäuuti ro lä'. \v 11 Cheni bidzujṉ regunanayäälga, räjpreni: “Dad, Dad, baxhal ro lä'.” \v 12 Dxejc räjpni lojreni: “Rniliä́pac lojtu, dina gumbeätu.” \p \v 13 Dxejc Jesús räjp lojreni: \p ―Coḻsusiṉza, sa'csi ditu gan nicla xhi dxej nicla xhi oṟ siääd Xi'n Dios ni gujc Niguii. \s1 Xcuent lam̲ ni badeed meel \p \v 14 ’Xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najc si'c te bejṉ ni agojl guirii chääni zijt te biaj. Gurejdxni rexmosni, badeedni meel lojreni. \p \v 15 ’Lo tejni badeedni si'cti gaii miḻ meel, lo steeni badeedni si'cti tio'p miḻ, dxejc steeni cua' te miḻ. Loj tejgani badeedni si'cti ni rujnni xhigab sajc gunnäjreni dzuun, dxejcti biriini xpiajni. \v 16 Ni cua' gaii miḻ meel bejn te dzunro, bejnni gaan sgaii miḻ meel. \v 17 Sigajcza ni cua' tio'p miḻ meel, bejnni gaan stio'p miḻ. \v 18 Dxejcti ni cua' te miḻ meel, huicua'tzni xmeel xlam̲ni neṉ te gueed ni gudäänni lo yuj. \p \v 19 ’Gudejdti balti bäii, dxejc gubi' xlam̲ remosga, bejnni cuent loj guiraareni. \v 20 Che bidzujṉ ni cua' gaii miḻ meel, bidzuṉnäjni sgaii miḻ meel ni bejnni gaan, räjpni loj xlam̲ni: “Dad, baniidx guejblu gaii miḻ loä. Aree sgaii miḻ meel ni benä gaan.” \v 21 Räjp xlam̲ni lojni dxejc: “Hueenca, mos hueen najclu, rusoobzalu xtidxä. Sa'csi gujclu beṉsa'c con te cos bäz, ṉaj sunidxä guinibeelu xhiroobru. Biu' loä, bibalaznäj narä.” \v 22 Che bidzujṉni ni cua' tio'p miḻ meelga, räjpni loj xlam̲ni: “Baniidx guejblu tio'p miḻ meel loä, aree stio'p miḻ meel ni benä gaan.” \v 23 Räjp xlam̲ni lojni: “Mbaj. Mos hueen najclu rusoobzalu diidx. Sa'csi gujclu beṉsa'c con te cosbäz, ṉaj sunidxä guinibeelu xhiroobru. Biu' loä, bibalaznäj narä.” \v 24 Che bidzujṉ mos ni cua' te miḻ meel, räjpni lo xlam̲ni: “Dad, ananä najclu te bejṉ ni di gulazlajz; rca'lu cose'ch cadro dilu nibe'c binij, rutojpzalu cadro dilu nutie'ch binij. \v 25 Ni'cni bidxebä, huicua'tzä xmeellu neṉ yuj. Niluxh axh aree xmeellu.” \v 26 Dxejc räjp xlam̲ni lojni: “¡Mos guijdx, mos ploj! Najnlu rca'ä cose'ch cadro dina nibe'cä binij, rutopä cadro dina nutie'chä binij. \v 27 Riäjḻ nisa'nlu xmelä neṉ te bancw te che nibi'ä nicasacä xmelä con xi'nni ni niujni gaan.” \v 28 Dxejc räjpni loj reni suga' ro'c: “Coḻgudzucaj te miḻ meel ni ca'ni coḻgudeedni loj ni rajp tzuu miḻ meel. \v 29 Sa'csi loj ni rajp sudedäru, niluxh ni xhet rajpdi sudzucaä tudxe'n nani rajpni.” \v 30 Dxejc räjpni: “Coḻca' mosre ni xhet sajcdi, colguzäḻni lo yäḻnacäjy, cadro chu yäḻronduxh, näjza yäḻrajw reläjy bejṉ.” \s1 Yäḻguxhtis xten reguejdx \p \v 31 ’Che jiädsac Xi'n Dios ni gujc Niguii con yäḻrdimbicha' xtenni, siädnäni rexangl Dios. Dxejc sibejni lo troṉ ni rdimbicha' xtenni te guinibeeni. \v 32 Dxejc sidojp nez lojni guiraa rebeṉ guedxliuj. Dxejc sibeni lojreni, silia'ni sa'reni si'c rujn te baxtoor cheni rbeni rexiil loj redxib, te rlia'reni loj sa'reni. \v 33 Suzujni rexiil xladbeeni dxejc redxib xladbäjgwni. \v 34 Dxejc säjb ṟeii loj reni suga' xladbeeni: “Coḻtaa, la'tu ni beṉle' Xtadä. Coḻjiu' lo yäḻrnibee ni guc-chee cheni guzoblojli guedxliuj. \v 35 Sa'csi che calanä la'tu baniidx xhi gudauä, che cayolä, la'tu baniidx xhi gu'ä. Che cuanzaä si'c te beṉzijt, la'tu banidxlaatu cadro bia'nä. \v 36 Che xheti xhabä, la'tu baniidxni, che gucxhuä, la'tu biädhuiitu narä, che guyu'ä neṉ latzguiib, biädhuiitu narä.” \v 37 Dxejc sinii reni suga' xladbeeni, säjbreni: “Dad, ¿guc bahuiinu gulaanlu, baniidxnu xhi gudajwlu? ¿Guc bahuiinu cayojllu, baniidxnu xhi gu'lu? \v 38 ¿Guc bahuiinu najclu si'c te beṉzijt, baniidxnu cadro bianlaalu, o biäädx xhajblu, baniidxnu xhi gojtlu? \v 39 O ¿guc bahuiinu cayacxhuulu, o yu'lu neṉ latzguiib, biophuiinu lojlu?” \v 40 Dxejc ṟeiiga säjb lojreni: “Rniliä́pac lojtu, xhitis xhi bejntu loj te rexpeṉä ni rnii xtidxä mase proobreni, lagajc loä bejntu recosga.” \p \v 41 ’Dxejc säjpzani loj reni suga' ladbäjgwni: “Coḻguibicaj loä, beṉguijdx, coḻchäj lo balduxh ni cayejc par tejpas ni cayejc par beṉdxab ni rnibee näjza rexpeṉdxabni. \v 42 Sa'csi gulanä, luxh ditu nuniidx xhi niauä; biolä, per ditu nuniidx xhi niä'ä; \v 43 cuanzaä si'c te beṉzijt, luxh ditu nunidxlaa cadro nia'nä, biädxza xhabä, niluxh ditu nuniidx xhi niacwä; gucxhuä, guyu'äza neṉ latzguiib, niluxh ditu niädhuii loä.” \v 44 Dxejc laareni säjbreni: “Dad, ¿guc bihuiinu calaanlu, o cayojllu, o canzajlu si'c te beṉzijt, o cayäädx xhajblu, o cayacxhuulu, o yu'lu neṉ latzguiib, luxh dinu niacnäjlu?” \v 45 Dxejc säjb ṟeiiga lojreni: “Rniliä́pac lojtu, loj xhitis ni ditu niacnäj rebejṉ ni rililajz xtidxä, mase proobreni naräni ditu niacnäj.” \v 46 Dxejcti sij rebejṉre lo yäḻrusacsí par tejpas, per rebejṉ ni nadolajz, ni agule Dios, sijreni lo xcäḻnabajṉ Dios par tejpas. \c 26 \s1 Bejnreni xhigab xho guiniaazreni Jesús \r (Mr. 14:1‑2; Lc. 22:1‑2; Jn. 11:45‑53) \p \v 1 Che gulujx gunii Jesús rediidxre, räjpni loj rexpejṉpacni: \p \v 2 ―Anajntu stio'p dxejtis cayäädx gac lanij ni laa pascw. Luxh suteedreni narä, Xi'n Niguii ladzṉaa reni gucuaa narä lo crujz. \p \v 3 Dxejc bidojp rebejṉ ni rnibee rebixhojz, näjza remastr xten leii, näjza rebeṉgool lo rexpejṉ Israel. Lo xle' Caifás, ni rnibee loj rebixhojz, bidojpreni. \v 4 Ro'c bachaagreni diidx xho guiniaazreni Jesús con yäḻrusguee, te ju'trenini. \v 5 Luxh räjpreni lo sa'reni: \p ―Na'c jiennuni neṉ redxe lanij, te di gun rebejṉ bieiduxh. \s1 Te gunaa ni biädnä perfum \r (Mr. 14:3‑9; Jn. 12:1‑8) \p \v 6 Che yu' Jesús guedx Betania, rolijz Simón te bejṉ ni basiajcni che raḻ tiejxhni, \v 7 ro'c gubig te gunaa lojni, ca'ni te vasguij ni laa onix, guidxani te perfum ni sajc melro. Che sobga' Jesús lo mex, bachajni perfum yejc Jesús. \v 8 Che bahuii rexpejṉpacni xhi cayujnni, bidxe'chreni, gusloj cayäjpreni: \p ―¿Xhicuent casäḻxlia'ni perfumga? \v 9 Perfumre niajc nido'ni, nirii xhidajl meel lojni te niacnäjni rebeṉproob. \p \v 10 Biejn diajg Jesús xhi caniireni, dxejc räjpni lojreni: \p ―¿Xhicuent cadxe'chnäjtu gunaare? Ni te coshueen najc dee nani bejnni loä. \v 11 Ni guirasi dxej su' rebejṉ ni xhet rajpdi lojtu, peta narä guxii dxej su'ä lojtu. \v 12 Nani bejn gunaare che bachajni perfumre guideb lagaa tiexhä, najcni par guzucheeni narä te guiga'tzä. \v 13 Rniliä́pac lojtu, cadrotis gusule'reni xtidxä lo guideb guedxliuj, sujyreni diidx xcuent ni bennäj gunaare narä, te guinaj lajzreni gunaare. \s1 Judas bato' Jesús \r (Mr. 14:10‑11; Lc. 22:3‑6) \p \v 14 Dxejc lo retzubitio'p rexpeṉpac Jesús birii tej ni laa Judas Iscariote, huininäjni rebejṉ ni rnibee loj rebixhojz, \v 15 räjpni: \p ―¿Lac guniidxtu loä te gutedä Jesús ladzṉaatu? \p Dxejc badeedreni gaḻbitzuu melpla't lojni. \v 16 Dxjecli caguiil Judas xho gutedni Jesús lojreni. \s1 Lult xchej xten Jesús \r (Mr. 14:12‑25; Lc. 22:7‑23; Jn. 13:21‑30; 1Co. 11:23‑26) \p \v 17 Primer dxej lanij, dxej ni rajwreni yätxtiil ni di saguij, gubig rexpejṉpacni loj Jesús, räjpreni lojni: \p ―¿Caro rlajzlu chozucheenu te gaulu xchej xten lanipascw? \p \v 18 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Coḻchäj lo guejdx rolijz te dade', coḻye'tz lojni: “Si'c naj Dad mastr: Asiäddzuṉgajxh xoṟni, ni'cni rolijzlu gaunäjni rexpejṉni xchej lanipascw.” \p \v 19 Bejnti rexpejṉpacni si'cni gunibee Jesús gac, bazucheereni xchej xten pascw. \p \v 20 Che biu' guxhijṉ, sobga' Jesús lo mex con retzubitio'p xpejṉpacni. \v 21 Laḻ ni cayajwreni räjpni lojreni: \p ―Rniliä́ lojtu, yu' tejtu ni guto' narä. \p \v 22 Dxejc guc-huinduxh lajzreni, räjpreni lojni: \p ―Dad, ¿andi naräni? \p \v 23 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―Ni gaunäj narä neṉ tejtis pla't, laa ni'cni guto' narä. \v 24 Xi'n Dios ni gujc Niguii sajc si'ctis ni caj loj guijtz xten Dios, per gunatiro bejṉ ni guto'ni. Huenru na'c niajl bejṉga. \p \v 25 Dxejcti gunii Judas, ni caguto' Jesús, räjpni: \p ―Mastr, ¿andi naräni? \p Jesús räjp lojni: \p ―O'n, lujni. \p \v 26 Laḻ ni sobga'reni cayajwreni, guläs Jesús yätxtiil, badeedni xquixtios lo Dios, dxejcti gula'nini, badeednini loj rexpejṉpacni, räjpni: \p ―Coḻtajw; dee najc si'c tiexhä. \p \v 27 Dxejc guläsni te vas, badeedni xquixtios lo Dios, dxejcti badeednini loj rexpejṉpacni, räjpni: \p ―Guiraatu coḻyä', \v 28 sa'csi dee najc si'c xtienä; ni'cni riannää́ la'tu te didxcoob, luxh rejnre sixe'ni xcuent xhidajl bejṉ te gusḻaanireni neṉ dojḻ. \v 29 Luxh rniä lojtu, diruna yä'ä nis nani ṟii yejc uub, dxejlini yänäsacätu lo xcäḻrnibee Dios, Xtadä. \s1 Räjp Jesús sibälaz Pedroni \r (Mr. 14:26‑31; Lc. 22:31‑34; Jn. 13:36‑38) \p \v 30 Che gulujx biḻreni te dij, biriireni, sääreni lo dajn ni laa Oliib. \v 31 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Guiragajctu sactio'p lajztu xcuentä, susa'ntu narä naguxhijṉ sa'csi lo reguijtz xten Dios caj scree: “Sugu'treni baxtoor dxejc sire'ch rexiil.” \v 32 Dxejc cheni guibaṉsacä lo rebeṉgut, ganidä cha'ä región Galilee, dxejcti jiädnajltu narä. \p \v 33 Dxejc räjp Pedr loj Jesús: \p ―Masque guiraareni cuälazlu, narä dina cuälazälu. \p \v 34 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Rniliä́pac lojlu, lagajc guxhijṉre, nicla gajd guidgaii cuedxa', luxh luj alagulälazlu narä choṉ huält. \p \v 35 Räjp Pedr loj Jesús: \p ―Masque riäjḻ guetnää́lu, dina cuälazälu. \p Dxejc sigajcza gunii guiraa rexpejṉpacni. \s1 Gurejdx-gunab Jesús loj Dios neṉ Getsemaní \r (Mr. 14:32‑42; Lc. 22:39‑46) \p \v 36 Dxejcti bidzujṉ Jesús näjza rexpejṉpacni te lajt ni laa Getsemaní, räjpni lojreni: \p ―Coḻcuésijc ree laḻ ni cuedx-guiniabä lo Dios. \p \v 37 Dxejc sanäni Pedr näjza guiṟo'p xi'n Zebedeo, luxh gusloj cayachuinduxh lajzni, cayu'zani yärsiaduxh. \v 38 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Te yäḻhuinduxh yu' lastoä; astoocanu agojl guetä. Coḻjia'n ree, coḻtie'ch bacaḻ lojtu. \p \v 39 Dxejc guzaj Jesús stla', guzuxhijbni dxejc basajb lojni lo yujli, gusloj cabedx-canabni lo Dios: \p ―Xtadä, palga sajcni, basanlaa tedcaj trabajwduxhre ni tedä, te na'c tedäni. Xhet si'cdi ni rlazä gacni; si'cpacni rlajzlu gac, si'c gacni. \p \v 40 Dxejcti gubi'ni cadro suga' guichoṉ rexpejṉpacni, che bidzujṉni ro'c, nagayejsreni. Räjpni lo Pedr: \p ―¿La di niajcdi nutie'chtu bacaḻ lojtu nicla teboṟ, ä? \v 41 Coḻguibajṉ, coḻnab lo Dios te na'c jiajbtu neṉ dojḻ. Guliipacni, lastootu nadip, niluxh tiejxhtu rdxajg. \p \v 42 Gubi' Jesús stehuält, gurejdx-gunabni loj Dios, räjpni: \p ―Xtadä, palga digacdi tedcaj tedä trabajwre, sugacni si'ctis ni rlajzlu gacni. \p \v 43 Dxejc gubisacni, bidxälni rexpejṉpacni, nagayejsreni sa'csi yuduxh bacaḻ lojreni. \v 44 Basaannireni, dxejc säsacni, gurejdx-gunabni lo Dios ni riojṉ huält, gunisacni lagajc rediidx ni guniini galoo. \v 45 Dxejc huijni cadro suga' rexpejṉpacni, räjpni lojreni: \p ―¡N̲aj sii, coḻguejs, coḻgusilajz! Abidzujṉ oṟ ni gutedreni Xi'n Dios ni gujc Niguii ladzṉaa rebeṉdojḻ. \v 46 ¡Coḻchastie, coḻcho', colhuii! Asiääd nani guted narä ladzṉaa rebeṉdojḻ. \s1 Gunaazreni Jesús sanärenini pres \r (Mr. 14:43‑50; Lc. 22:47‑53; Jn. 18:2‑11) \p \v 47 Laḻni canii Jesús bidzujṉ Judas, nani najc tej retzubitio'p xpejṉpacni. Bidzuṉnäjni xhidalduxh bejṉ ni ca' espaad, ni ca' gaṟo't, najcreni xpejṉ reni rnibee rebixhojz, näjza xpejṉ rebeṉgool xten rexpejṉ Israel. \v 48 Judas, ni bato' Jesús, abadedxgaani te seen lojreni räjpni: \p ―Nani guchagro'ä, ni'c najc laani; coḻguiniazgajcni. \p \v 49 Dxejc gubigni loj Jesús, räjpni: \p ―Xchan, Dad Mastr. \p Dxejc bachagro'ni lojni. \v 50 Jesús räjp lojni: \p ―Xamigwä, ¿xhi siäädlu? \p Dxejcti gubig rebejṉ lojni, gunaazrenini. \p \v 51 Per tej reni suganäj Jesús gulääni te spaad, batiu'ni diajg te mos xten rebixhojz ni rnibee. \v 52 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Guluchee xspaadlu loj xse'ni. Guiraa reni rucuanäj con spaad, lagajc con spaad guetreni. \v 53 ¿La ditu gan sajcza guiniabä lo Xtadä, luxh laani suxhaḻgajcni gayoṉbitzubitio'p miḻ xanglni gacnäj narä? \v 54 Dxejc xho gac soob diidx ni caj lo reguijtz xten Dios ni rnixgaa riäjḻ gac guiraa recosre lagajc si'cni cayajcni. \p \v 55 Dxejc räjp Jesús loj rebejṉ xhidajlga: \p ―¿La siädnätu spaad näjza gaṟo't te guiniaaztu narä astoocanu nacä si'c te gubaan? Ni guirasi dxej gureä galäiitu, baluiätu neṉ guidoro, luxh ditu niniaaz narä. \v 56 Niluxh guiraa recosre cayajc te soob rediidx ni caj lo reguijtz ni bacuaa redade' ni gunii xtidx Dios. \p Dxejcti guiraa rexpejṉpacni basanxtebreni Jesús, baxuṉreni lojni. \s1 Jesús nez loj rebixhojz \r (Mr. 14:53‑65; Lc. 22:54‑55, 63‑71; Jn. 18:12‑14, 19‑24) \p \v 57 Reni gunaaz Jesús huinänini nez loj Caifás, ni rnibee loj guiraa rebixhojz, bidzujṉreni cadro abidojp guiraa rebejṉ nani ruluii leii näjza rebeṉgool xten xpejṉ Israel. \v 58 Dxejcti zit-zijt biädnajl Pedr rebejṉga, bidzujṉlireni lole' xten bixhojz ni rnibeega. Ro'c biu'ni, gurenäjni rexquixhajg bixhojzga te ro'c bia'nni te fiini xhini'c gac. \p \v 59 Reni rnibee rebixhojz, näjza rebeṉgool con guiraa reni rajp yäḻrnibee gusloj caguiilreni xhitis te diidx, masque xhet guliidini, te gucuaquijreni Jesús te guinibeereni guetni. \v 60 Niluxh xhet bidxäldireni, luxh gubig xhidajl bejṉ, guniireni xhidajl didx-xhii xcuent Jesús. Dxejcti bidzujṉ tio'p dade' ni gunii didx-xhii, \v 61 räjpreni: \p ―Niguiire gunii scree: “Narä sajc gutzuḻä guidoro xten Dios, sajcza gunchesacäni neṉ choṉ dxej.” \p \v 62 Dxejc gusulii dade' ni rnibee lo rebixhojz, räjpni loj Jesús: \p ―¿Xhicuent xhet rniidilu, ä? ¿Xhini'c canii reniguiire cagucuaquijreni luj? \p \v 63 Niluxh dxitis suga' Jesús. Dxejcti räjp dade' ni rnibee loj rebixhojz lojni: \p ―Rnibeä guiniliilu, guiniliipaclu con laj Gueb Dios nani nabajṉ. Gunii don, ¿la luj najc Crist, Xi'n Dios? \p \v 64 Jesús räjp lojni: \p ―Lagajc guejblu naj si'c. Niluxh empac rniä lojtu, desde ṉajli suhuiitu cueä narä Xi'n Dios ni gujc Niguii xladbee Dios ni rnibee, suhuiizatu jiälä lo reza ni tre' xhaguibaa. \p \v 65 Dxejc batiäjs dade' ni rnibee loj rebixhojz xhajbni, räjpni: \p ―¡Niguiire aguniyajni Dios con xtiidxni! ¿Xhiru testiigw rquiinnu? Abiejn diajgtu didxyaj xtenni. \v 66 ¿Xhi rchalotu? \p Dxejc basejcreni diidx: \p ―¡Abiga'ni! Riäjḻ guetni. \p \v 67 Dxejc batiobxhejnreni lojni, gudijnrenini. Yu'reni gudajp lojni, \v 68 räjpreni lojni: \p ―Palga najclu Crist, gunii chuni'c gudijnlu. \s1 Di Pedr nicäjp numbeeni Jesús \r (Mr. 14:66‑72; Lc. 22:56‑62; Jn. 18:15‑18, 25‑27) \p \v 69 Laḻ ni cayajc reni'c, Pedr sobga' lole'. Dxejc gubig te dxape' ni rujn dzuun ro'c, räjpni lojni: \p ―Näjza luj cuansanäjlu Jesús, ni siääd nez Galilee. \p \v 70 Per di Pedr nicäjp nez loj guiraareni, räjpni: \p ―Dina ganä xhini'c caniilu loä. \p \v 71 Asii Pedr nez ro' puert, che bidxaagni stee dxape' ni rujn dzuun ro'c. Dxape're räjp loj reni suga' ro'c: \p ―Näjza dade're cuansanäj Jesús ni siääd Nazare't. \p \v 72 Dxejc basguee Pedr stehuält, räjpni: \p ―Rniliä́pac dina gumbeä dade'ga. \p \v 73 Che gojl sterate', gubig reni suga' ro'c loj Pedr, räjpreni: \p ―Guliini; näjza luj najclu te xpejṉni; huenliisi riejn diidx ni rniilu. \p \v 74 Dxejcti guslojni cagueni, caguzä'tni Dios, räjpni: \p ―Dipacna gumbeä niguiiga. \p Guniitisni si'c, chela guredxa' te guidgaii. \v 75 Dxejcru banalajz Pedr rediidx ni gunii Jesús lojni che räjpni: “Che gajdli guidgaii cuedxa', choṉ huält alaguniilu dilu gumbee narä.” Dxejc birii Pedr ro'c, gusloj cayonduxhni. \c 27 \s1 Batedreni Jesús loj Pila't \r (Mr. 15:1; Lc. 23:1‑2; Jn. 18:28‑32) \p \v 1 Che bianij lo guedxliuj, guiraa reni najc rebixhojz ni rnibee näjza rebeṉgool xten rexpejṉ Israel bia'nreni diidx xho gunreni ju'treni Jesús. \v 2 Baliibrenini, guläärenini ro'c, huisa'nrenini loj Poncio Pila't, ni najc gubernadoor. \s1 Xho gujt Judas \p \v 3 Dxejcti Judas, ni bato' Jesús, che bahuiini bacuaquijreni Jesús, basiejch lajzni, guc-huin lajzni, dxejc huidzu'ni gaḻbitzuu meel pla't loj rebixhojz ni rnibee näjza loj rebeṉgool. \v 4 Räjpni: \p ―Banitduxhä lo Dios sa'csi bato'ä te bejṉ ni xhet bejndi. \p Dxejc räjpreni lojni: \p ―Xhixh gunnu. Ni'c najc xcuentlu; lujti najn. \p \v 5 Dxejc bacuaa Judas meelga lo yuj neṉ guidoro, biriitini ro'c. Sas huijni, baliibni te duu guejnni, gojḻni lo te yajg, ro'cti gujtni. \p \v 6 Rebixhojz ni rnibee batojpreni meelga, räjpreni: \p ―Di gac di guizäḻnu meelre neṉ caj gojn sa'csi najcni xcuent xtiejn te bejṉ. \p \v 7 Dxejc bia'nreni diidx con meelga siireni te la' yuj xten te dade' ni runchee guejs te ro'c gucua'tzreni rebeṉzijt. \v 8 Ni'cni ṉajli rniireni yujga: “Yurejn”. \v 9 Si'c gusojb diidx ni gunii Jeremías, dade' ni gunii xtidx Dios galoo che räjpni: “Cua'reni gaḻbitzuu melpla'tga si'cti basoob rexi'n Israel sajc bejṉga. \v 10 Con meelga guziireni yuj lo bejṉ ni runchee guejs, sigacni gunibee xtadnu Dios.” \s1 Gusuj Jesús nez loj Pila't \r (Mr. 15:2‑5; Lc. 23:3‑5; Jn. 18:33‑38) \p \v 11 Bidzuṉnäjreni Jesús loj Pila't ni najc gubernadoor. Dxejc gunabdiidxni, räjpni lo Jesús: \p ―¿La luj najc ṟeii xten rexpejṉ Israel, ä? \p Räjp Jesús lojni: \p ―Najcni si'cni najlu. \p \v 12 Laḻni cabe'c rebixhojz ni rnibee näjza rebeṉgool rexquej Jesús xhetliidi guniidi Jesús. \v 13 Dxejc räjp Pila't lojni: \p ―¿La di diajglu jiejn guiraa rediidx ni caniireni cagucuaquijreni luj, ä? \p \v 14 Per xhetliidi diidxdi basejc Jesús, nicla xcuent tejsi diidx ni bacuaquijrenini. Ni'cni bidxeloduxh gubernadoorga. \s1 Gunibeereni guet Jesús \r (Mr. 15:6‑20; Lc. 23:13‑25; Jn. 18:38–19:16) \p \v 15 Neṉ redxe lanij rajpreni costumbr rusḻaa Pila't tej bejṉ ni cue rebejṉ loj reni yu' neṉ latzguiib. \v 16 Neṉ redxejga guyu' te bejṉ ni sääb xtiidxni ni laa Barrabás. \v 17 Cheni tre' guiraareni ro'c, gunabdiidx Pila't lojreni: \p ―¿Chuni'c rlajztu gusḻaä́, la susḻaä Barrabás o Jesús ni laa Crist? \p \v 18 Sa'csi najn Pila't rdxe'chlajzreni lo Jesús, ni'c bateedrenini lojni. \p \v 19 Laḻ ni sobga' Pila't lo yajgxhiil cadro rujnni yäḻguxhtis, baxhaḻ chäälni diidx lojni, räjpni: \p ―Xhet gundilu dade'ga ni xhet bejndi, sa'csi nuchej nadxuudx gunixcaḻä xcuentni. \p \v 20 Niluxh rebixhojz ni rnibee näjza rebeṉgool baquiilreni rebejṉ te gunabreni ḻaa Barrabás, näjza te guet Jesús. \v 21 Dxejcti gunii gubernadoor stehuält, räjpni lojreni: \p ―¿Chu tej loj guiro'preni rlajztu gusḻaä́? \p Dxejc guredxa'reni, räjpreni: \p ―¡Barrabás! \p \v 22 Gunabdiidx Pila't, räjpni: \p ―¿Xhi gunnää́ Jesús ni laaza Crist? \p Guiraareni guredxa': \p ―Bacuaani lo crujz. \p \v 23 Dxejc räjp Pila't lojreni: \p ―¿Xhi latsiaj bejnni? \p Niluxh laareni guredxa'rureni, räjpreni: \p ―¡Bacuaani lo crujz! \p \v 24 Che bahuii Pila't xlia'si caniini, alga gusloj rebejṉ cayujn te bieiduxh, cua'ni nis, gudiibni ṉaani nez lojreni, räjpni: \p ―Dina xcaquiä xtiejn bejṉre ni xhet bejndi. La'tu coḻhuii xho guntu. Xcuenttitu najcni. \p \v 25 Dxejc guiraa rebejṉga badzu' diidxre, räjpreni: \p ―Suxcaquijnu xtiejnni, nuurnu näjza rexi'nnu. \p \v 26 Dxejc basḻaa Pila't Barrabás, dxejc gunibeeni gudijnreni Jesús dxejc bateednini ladzṉaa rebejṉ te gucuaarenini lo crujz. \p \v 27 Dxejc huinä resoldaad xten gubernadoor Jesús lo pretoor, yu' cadro rujnreni yäḻguxhtis, ro'c batojpreni guiraa resa'reni. \v 28 Dxejc gulääreni xhajbni, bashuajcwrenini te lad xniaa. \v 29 Dxejc bencheereni te coroṉ guejch, basäḻrenini yejcni, basäḻreni te yabixijl ṉaani, xladbeeni, sas bazuxhijbreni nez lojni guslogajc caguxhisnäjrenini, räjpreni: \p ―¡Coḻlä'p xpala'n ṟeii xten rexpejṉ Israel! \p \v 30 Sas batiobxhejnreni lojni, cua'reni yabixijlga te ni'c batiäjlreni yejcni. \v 31 Che gulujx baxhiznäjrenini, gulääreni lad xniaa ni najcwni. Dxejc bashuacwsacrenini lagajc xhajbni, sanätirenini te xcajni lo crujz. \s1 Bacuaareni Jesús lo crujz \r (Mr. 15:21‑32; Lc. 23:26‑43; Jn. 19:17‑27) \p \v 32 Cheni sariireni, bidxaagreni te bejṉ ni siääd guedx Cirene, laani Simón, basguureni dade'ga xcrujz Jesús. \p \v 33 Che bidzujṉreni te lajt ni laa Gólgota, nani säloj: dan Calabeer, \v 34 ro'c badeedreni bin nu'ch cuanlaa te gu' Jesús. Te bocbäztisni gu'ni, dxejc naaddiruni niä'nini. \p \v 35 Cheni abacuaareni Jesús lo crujz, gudzujt resoldaad yejc xhajbni, te si'c gudisreni xhajb Jesús cua'reni, te si'c guzojb diidx xten te dade' ni gunii xtidx Dios. \v 36 Gurejtireni ro'c, gusloj canäjreni Jesús. \v 37 Yejc crujzga bacuaareni te guijtz con letrro. Lo guijtzga rcaj xhini'c najc xtojḻ nani cayejt. Lo guijtzga caj: “Dee najc Jesús ṟeii xten rexpejṉ Israel.” \p \v 38 Näjza tio'p gubaan cuaj lo stio'p crujz con laani. Tejni cuaj lo te crujz xladbee Jesús, steeni cuaj xladbäjgwni. \v 39 Luxh renani sadejd nejzga guniyajreni Jesús, cagusniibreni yejcreni, \v 40 cayäjpreni lojni: \p ―¡Ja'ä! Luj ni nutiexhlu guidoo, luxh choṉtis dxej niunchesacluni; palga gulii najclu Xi'n Dios, biäjt loj crujzga. \p \v 41 Näjza rebixhojz ni rnibee, näj remastr xten leii, baxhiznäjrenini räjpreni loj sa'reni: \p \v 42 ―Basḻaani xhidajl bejṉ, xhoxh di gacdi gusḻaani lagajc laani. Palga najcni ṟeii xten rexpejṉ Israel, sujiäjtni lo crujz naṉaj te chalilajznu xtiidxni. \v 43 Huinälajzni Dios, ṉaj sugusḻaa Diosni palga sanälajz Diosni; ni najni: “Narä nacä Xi'n Dios.” \p \v 44 Regubaan ni caj lo recrujz sigajcza guniyajreni Jesús. \s1 Che gujt Jesús \r (Mr. 15:33‑41; Lc. 23:44‑49; Jn. 19:28‑30) \p \v 45 Dxejcti bicäjy guideb guedxliuj läidxej hasta rcachoṉ gudxej. \v 46 Si'cti rcachoṉ gudxej guredxa' Jesús dipduxh, räjpni: \p ―Elí, Elí, ¿lama sabacatani? ―dee säloj: Xtiozä, Xtiozä, ¿xhicuent gulälazlu narä? \p \v 47 Yu' reni suga' ro'c, che biejn diajgreni räjpni si'c, räjpreni: \p ―Cabejdx Dade're Elías. \p \v 48 Baxuṉgajc tejreni, huica'ni te sponj, bahuajdxnini loj binagr, bacuaanini yejc te biquii te badzugni binagrga ro' Jesús. \v 49 Dxejc reni tre' ro'c räjp: \p ―Basaan; guidon la siääd Elías te gusḻaanini. \p \v 50 Dxejc guredxaduxh Jesús stehuält, basḻaatini xpritni. \v 51 Lagajc oṟga biräsya' ladro ni zääb neṉ guidoro, gujcni tio'p la' jiaali hasta lo yuj. Gujc te xuro, sas gusuj bej reguiro. \v 52 Dxejc gubicaj reguij ni niäuu ro' rebaa, luxh gubaṉsac xhidajl xpejṉ Dios ni gujt aguc xchej. \v 53 Dxejcti, che huäjs Jesús lo rebeṉgut, biriireni neṉ baa, baluilojreni lo xhidajl bejṉ ni rbäjz guedx Jerusalén. \p \v 54 Dxejc capitán xten resoldaad näjza resoldaad ni canäj Jesús, che bahuiireni xuduxh näjza guiraa recos ni gujc ro'c, bidxejbreni, räjpreni: \p ―Guliipacni najc dade're Xi'n Dios. \p \v 55 Zijtru tre' xhidajl regunaa ni biädnajl Jesús che biriini nez Galilee te bahuiirenini. Cadxelojtisreni guiraa ni cayajc ro'c. \v 56 Tej regunaaga najc Marii Magdaleṉ, steeni najc Marii xnan Jacoob näjza José, steeni najc xnan rexi'n Zebedeo. \s1 Huicua'tzreni Jesús \r (Mr. 15:42‑47; Lc. 23:50‑56; Jn. 19:38‑42) \p \v 57 Che gojl gudxej, bidzujṉ te beṉrajp ni siääd guedx Arimatea; laani José. Näjza dade'ga najc tej reni birinajl Jesús. \v 58 Huij dade'ga loj Pila't, gunabni tiejxh Jesús. Dxejc gunibee Pila't gudeedrenini lojni. \v 59 Cua'ti José tiejxh Jesús, batejbnini neṉ te bariadya, \v 60 huitixhnini neṉ xpaapacni. Nacoob baaga, gojnni bidäänni cuä' te guilaj. Dxejc basäuni ro' baaga con guiro, dxejcti siini. \v 61 Sobga'za Marii Magdaleṉ näjza stee Marii nez loj baa, bahuiireni biga'tzni. \s1 Xhi räjp resoldaad ni cuanäj xpaa Jesús \p \v 62 Che gudejd dxej xten ni gulec-cheereni lanij, bara yääl bidojp rebixhojz ni rnibee näjza rebejṉ ni laa refarisee, bidzujṉreni loj Pila't, \v 63 räjpreni lojni: \p ―Dad, banaj laaznu xhi räjp bejṉ ni rusgueere. Räjpni: “Che ted choṉ dxej sibaṉsacni loj rebeṉgut.” \v 64 Ni'c baxhaḻ chu chacanäj ro' baaga dxejli guisa' choṉ dxej, te di chää rexpejṉpacni chaläärenini tiejxhni, dxejc gäbreni loj rebejṉ: “Agubaṉsacni loj rebeṉgut.” Yäḻrusgueega sajc cuentroru loj ni gujc ganid. \p \v 65 Räjp Pila't lojreni: \p ―La'tu rajptu te cuaa soldaad; coḻchäj, basäutzu'tz ro' baaga si'ctis ni sajc guntu. \p \v 66 Dxejcti sääreni, basäutzu'tzreni ro' baaga; con resoldaad bacuaareni te seii lojni te rut faḻdini. Dxejc basa'nreni resoldaad canäj ro'c. \c 28 \s1 Sibaṉsac Jesús loj rebeṉgut \r (Mr. 16:1‑8; Lc. 24:1‑12; Jn. 20:1‑10) \p \v 1 Che gudejd sabd, dxej ni ruzilajz rexpejṉ Israel, che gusloj cayänij lo guedxliuj te jiu' stee xmaan, bidzujṉ Marii Magdaleṉ näjza stee Mariiga, siädhuiireni lo baa. \v 2 Luxh alagujc te xuro ni basniib lo yuj, sa'csi biääd te angl xten Dios xhaguibaali te badzucajni guij ni niäuu ro' baaga, dxejc gurejni yejc guijga. \v 3 Rdimbichaduxhni si'c najc che rdinya', luxh xhajbni najc nolbäj si'c najc yejg ni riajb. \v 4 Che bahuii resoldaadni, bichebduxhreni, sädiidxreni, gujcreni si'c beṉgut. \v 5 Dxejc räjp guixhajg xte Diosga loj regunaa: \p ―Na'c guidxejbtu. Ananä caguiiltu Jesús ni cuaj lo crujz. \v 6 Rutini ree sa'csi agubaṉsacni sigajc ni najni. Coḻtahuii cadro gojtni. \v 7 Coḻguxuṉ, coḻchaye'tz loj rexpejṉpacni agubaṉsacni loj rebeṉgut. Luxh ṉaj agunijdni lojtu sääni región xten Galilee. Ro'c suhuiitu lojni. Dee najc diidx ni rniä lojtu. \p \v 8 Dxejcti rusquenduxh regunaaga, biriireni ro' baaga. Cadxejbreni, cabalazduxhzareni sanäreni diidx loj rexpejṉpac Jesús. \v 9 Chela bidxaagreni Jesús lo nejz, räjpni: “Xchan”, lojreni. Sas gubigreni loj Jesús, bazuxhijbreni, gudääzreni guenni'ni, gojṉrenini. \v 10 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Na'c guidxejbtu. Coḻchanä diidx loj rexpeṉä, chääreni región Galilee, sa'csi ro'c suhuiireni loä. \s1 Rediidx ni räjp resoldaad \p \v 11 Laḻni sää regunaaga, bidzujṉ gaii soldaad ni huicanäj ro' baa lo guejdxga, huisa'nreni diidx lo rebixhojz ni rnibee xcuent guiraa ni guzajc ro' baaga. \v 12 Dxejc rebixhojz ni rnibee bachagsa'zareni con rebeṉgool te bia'nreni diidx gudeedreni xhiroob meel lo resoldaad, \v 13 räjpreni lojreni: \p ―Scree coḻye'tz lo rebejṉ: “Laḻ ni nagayesnu, canäjnu ro' baa, biääd rexpejṉpac Jesús guläxhiga'tzreni tiejxhni.” \v 14 Palga jiendiajg gubernadoor dee, siohuiinuni te di yu' xhi gunni la'tu. \p \v 15 Dxejcti cua' resoldaad meel, bejnreni si'cni räjp rebixhojz. Luxh si'c bire'ch diidx loj guiraa rexpeṉ Israel. N̲ajli canisijcreni si'c. \s1 Baxhaḻ Jesús rexpejṉpacni \r (Mr. 16:14‑18; Lc. 24:36‑49; Jn. 20:19‑23) \p \v 16 Dxejcti sää retzubiteeb xpejṉpac Jesús lo región Galilee, lo dajn cadro bia'n Jesús diidx guidxaagnireni. \v 17 Cheni bahuiireni loj Jesús, bazuxhijbreni, gojṉrenini, per yu' reni ractio'p lajzreni. \v 18 Dxejc gubig Jesús lojreni, guninäjnireni, räjpni: \p ―Arapä guiraa yäḻrnibee xhaguibaa näjza lo guedxliuj. \v 19 Ni'cni, coḻchäj, guideb guedxliuj coḻchagajn bejṉ gac xpeṉä, coḻgutiobnisreni, con laj Gueb Dios, näj laj Xi'n Dios näjza laj Sprit Dxan xten Dios. \v 20 Coḻguluiireni gusoobreni guiraa rediidx ni guinibeä. Luxh lagajc narä suganää́ la'tu guiraa redxej, dxejli che nitloj guedxliuj. Sugacni si'c.