\id LUK \h San Lucas \toc1 Rediidx Nani Bacuaa Lucas Xcuent Jesucrist \toc2 San Lucas \toc3 Lc. \mt1 Rediidx Nani Bacuaa Lucas Xcuent Jesucrist \c 1 \s1 Xhicuent bacuaa Lucas rediidxre \p \v 1 Xhidajl bejṉ abacuaa lo guijtz xcuent guiraa redzuun ni gujc nez loonu te cuäxnejzreni redzuunga \v 2 si'cpac ni biääd rediidxga loonu. Rebejṉ nani bahuiloj guiraa recosre cheni guslojlireni, näjza reni gucnäj basule' xtidx Dios najc renani basule' rediidxga loonu. \v 3 Luxh sa'csi abiḻä, abahuiloä, abenduxhä xhigab xcuent guiragajc ni gusajc che gusoblojlini, ni'c runä xhigab laaca gucuaä rediidxre, xnejz-xnejzni lo guejblu, Dad Teófilo, \v 4 te gacbesa'c guejblu ni najc didxlii xcuent guiraa rediidx ni abisieed guejblu. \s1 Te xangl Dios gunii xho gaal Juan ni rutiobnis \p \v 5 Cheni gujc Herodes ṟeii xten región Judea, guyu' te bixhojz ni laa Zacarías, ni nadxaag lo rexpejṉ Abías. Chäälni laa Elisabe't, ni najcza te xagdoo bixhoz Aarón. \v 6 Guiro'preni najcreni nadolajz nez loj Dios, rusoobreni xtidx Dios näjza xleii Dios, ni'c digacdi gucuaquij bejṉreni xcuent nicla tej dojḻ. \v 7 Luxh ruti xi'nreni, sa'csi chäälni digacdi chu xi'nni. Luxh guiro'preni anajcreni beṉgool. \p \v 8 Te dxej, laḻ ni cayujn Zacarías dzuun neṉ guidoro si'c bixhojz nez loj Dios, \v 9 dxejc con daad bibee chuni'c jiu' neṉ yudxan xten guidoro te guze'creni yaal si'cni najc costumbr xten rebixhojzga. Dxejc si'c gulereni Zacarías gunni. \v 10 Laḻ ni caguze'cni guxhyaal, suga' guiraa rebejṉ lo xle' guidoro, cabedx-canabreni lo Dios. \v 11 Dxejcti baluiloj te xangl Dios lo Zacarías, suliini ladbee lo dxan cadro cayejc guxhyaal. \v 12 Che bahuii Zacarías lo xangl Dios, di jien xhi gunni, lacti bidxebduxhni. \v 13 Sas xangl Dios räjp lojni: \p ―Na'c guidxejblu, Zacaríi, sa'csi Dios abiejn diajgni xtiidxlu, luxh su' te xi'n chäälu, Elisabe't; cuälajluni Juan. \v 14 Sibalazduxhlu, siroob lastoolu; xhidajl bejṉ sibalajz sa'csi gaalni, \v 15 sa'csi beṉro gac xi'nlu nez loj Dios. Dini yä bin, nicla maxcaal. Sibäjz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastooni cheni gaallini. \v 16 Sujnni gusiechlajz xhidajl rexpejṉ Israel, guibi'reni lo Gueb Dios. \v 17 Juanre sinijdni loj Dad, sujni lagajc xhigab, sajpni lagajc yäḻrnibee ni gojp profe't Elías, te che jiejn diajgreni xtiidxni susiechlajz redad, susiäjḻzareni diidx con rexi'nreni. Sigajcza rebejṉ ni di gusoob xtidx Dios sisieedreni gusoobreni xtidx Dios, te si'c jiädsucheeni lastoo rebejṉ te chalilajzreni xtidx Dad ni jiääd. \p \v 18 Gunabdiidx Zacaríi loj anglga, räjpni: \p ―¿Xho mood gacbeä guliilu? Sa'csi anacä beṉgol, sigajcza chälä. \p \v 19 Dxejcti räjp anglga lojni: \p ―Narä nacä Gabriel, runä dzuun lo Dios. Laani baxhaḻni narä te guininää́ luj, jiädnää́ didxhueenre lojlu. \v 20 Luxh ṉaj, sa'csi dilajzlu nilii xtidxä, sia'nlu gop, digacdiru guiniilu, cheni gaalli xi'nlu sinisaclu. Rextidxä sisiojb che guidzujṉ dxej che riäjḻ gacni. \p \v 21 Laḻni cayajc dee, cadxeloj rebejṉ ni suga' nez ro' yudxan cabäjzreni guiṟii Zacaríi sa'csi cayaclaani neṉ yudxan. \v 22 Che biṟii Zacaríi, di niajcdiru niniini loj rebejṉ; dxejc gucbeereni yu' xhi cosro bahuiini neṉ yudxan xten guidoo. Dxejc con seen guninäjni rebejṉga, sa'csi xheti xse'ni te niniini. \p \v 23 Che gulujx bejnni dzuun neṉ guidoro, gubi'ni rolijzni. \v 24 Che gudejd redxej dxejcti bazeṉ nuu Elisabe't, chäälni, bäz, gaii bäii diruni niṟii rolijzni. Bejnni xhigab, räjpni: \v 25 “Si'c bejn Dad Dios narä ṉaj, gucnäjni narä te diru bejṉ cuälaz narä sa'csi ruti xi'nä.” \s1 Biäddeed te xangl Dios diidx lo Marii gaal Jesús \p \v 26 Che gudejd xho'p bäii, baxhaḻ Dios xanglni Gabriel lo te guedx Galilee ni laa Nazare't, \v 27 te chahuiini te dxapxteeb ni laa Marii. Agojt xtiidxni te guchṉaani te dade' ni laa José. Dade're najc xagdoo toṟeii David. \v 28 Biu' anglre cadro sobga' dxape'ga, räjpni lojni: \p ―Xchan, dxa'p ni sanälajz Dios, ni agule Dios loj guiraa regunaa. Dios gacnäjlu. Abenle' Dioslu loj guiraa regunaa. \p \v 29 Luxh che bahuiini lo xangl Dios bidxelojni lo rextiidxni, rujnni xhigab: “¿Xhicuent caniini si'c loä?” \v 30 Dxejc räjp xangl Dios lojni: \p ―Na'c guidxejblu, Marii; agule Dios luj. \v 31 Bacuadiajg diidx. Suulu bäz, su' te xi'nlu. Che gaalni guirilajni Jesús. \v 32 Laani sajcni te bejṉ ni sacduxh. Sirilajzani Xi'n Gueb Dios ni yu' xhaguibaro. Gueb Dios sujn gacni ṟeii sigajc ni gujc toxtadgoldooni David, \v 33 te tejpas guinibeeni loj rexi'n Israel, luxh dipac xcäḻrnibeeni nitloj. \p \v 34 Dxejc gunabdiidx Marii lo xangl Dios, räjpni: \p ―¿Xho mood gac dee? Ni dxapxteeb narä, gajd narä gumbeä niguii. \p \v 35 Badzu' xangl Dios diidxre lojni, räjpni: \p ―Sprit Dxan xten Dios siääd lojlu, xcäḻrnibee Gueb Dios ni yu' xhaguibaa suhuajcwni luj si'c te za. Ni'cni bäz ni gaal sajcni te beṉdxan, sibälaj bejṉni Xi'n Dios. \v 36 Näjza sa'lu Elisabe't su' te xi'nni luxh anajcni te beṉgool; ni'cni gunaa nani najreni digacdi chu xi'nni agujc xho'p bäii nuuni bäz. \v 37 Xheti te cos ni naganduxhtej nez loj Dios ―räjp Xangl Dios. \p \v 38 Dxejcti räjp Marii: \p ―Narä nacä xmos Xtadnu Dios; mbaj, sugunnäj Dios narä si'ctisni gunii gueblu loä. \p Dxejcti biunejz angl xten Dios lojni, sä'tini. \s1 Bihuii Marii lo Elisabe't \p \v 39 Neṉ redxejga, basquejn Marii sääni lo te guejdx ni tre' neṉ redajn xten Judea. \v 40 Biu'ni rolijz Zacaríi, guniini xtidxbee loj Elisabe't. \p \v 41 Che biejn diajg Elisabe't guniini, biniib xi'nni xque'ni, gudxaj Sprit Dxan xten Dios lastoo Elisabe't. \v 42 Dxejc dipduxh guniini räjpni: \p ―Abenle'ru Gueb Dios luj loj guiraa regunaa. Abenle'zani xi'nlu. \v 43 ¿Chu narä te siädhuii xnan Xtioozä narä? \v 44 Biejntis diagä xtiidxlu, bibalazgajc xi'nä, biniibni xque'ä. \v 45 Sibaa lajzlu, luj ni huililajz sisiojbpac nani gunii Xtadnu Dios. \p \v 46 Dxejc räjp Marii: \q1 Xaimä rliä'p xpala'n Xtadnu Dios. \q1 \v 47 Rbalazduxhza lastoä xcuent Dios ni rusḻaa narä lo dojḻ. \q1 \v 48 Sa'csi agule Dios narä, \q1 nacä te mos gunaa ni xhet sajcdi, \q1 luxh ṉajli sinii rebejṉ näjza reni churu chu lo guedxliuj, \q1 chicbaani loj guiraa regunaa. \q1 \v 49 Sa'csi Gueb Dios ni rajp guiraa yäḻrnibee abejn xhidajl cosro loä, \q1 dxanduxh najc lajni. \q1 \v 50 Dini cuääz gulaslajzni guiraa rebejṉ ni riu xtiidxni, reni rajṉni. \q1 \v 51 Xhidajl cosnagajn abejnni con lagajc ṉaani, \q1 abatie'chni renani rustioob lastooreni rliä'p lagajc xpala'nreni. \q1 \v 52 Abasajbni reni rnibee, \q1 per rebeṉnadolajz bejnni gacreni beṉro. \q1 \v 53 Bachajni xque' reni calaan, \q1 badeedni ganax cossa'c, \q1 niluxh badzu'ni rebejṉ ni yu' xhixtenreni xhet badeed dini lojreni. \q1 \v 54 Gucnäjni nacióṉ xten xpejṉ Israel, ni najc xmos Dios. \q1 Di lajzni niäḻ nulaslajznireni \q1 \v 55 sa'csi si'c bia'nni diidx con retoxtadgoldoonu, \q1 sinuu gulazlajzni toAbram näjza rexagdooni par tejpas. \p \v 56 Dxejc bia'n Marii rolijz Elisabe't si'cti choṉ bäii, dxejc gubisacni rolijzni. \s1 Che gojl Juan ni rutiobnis \p \v 57 Che baza' xpäi Elisabe't, dxejc gojl xpäzni te bäz niguiini. \v 58 Dxejc bidzujṉ rexpisiṉni näjza resa'ni biädhuiireni guiro'preni che gucbeereni lacti hueen gujc Dios con laani. Bibalaznäjrenini. \v 59 Che gudejd xhujṉ dxej, huinäreni bäze'ga chuni bee. Rlajz rebejṉ nirilaj bäze'ga si'c laa xtadni, Zacaríi. \v 60 Niluxh xnanni räjp: \p ―Na'c, guirilajpacni Juan. \p \v 61 ―¿Xhicuent? ―räjpreni―. Ruti xfamiḻlu ni laa si'c. \p \v 62 Dxejcti gunabdiidxreni con seen lo xtad bäze'ga te gacbeereni xho rlajzni guirilaj bäze'ga. \v 63 Xtadni gunab te la' guijtz, dxejc bacuaani: “Lajni najc Juan.” Dxejc guiraareni bidxelojreni. \v 64 Luxh lagajc dxejc gujc gunii Zacaríi stehuält, dxejc guslojni calä'pni xpala'n Dios. \v 65 Bidxeloduxh rexpisiṉreni xhini'c gujc ro'c. Luxh bire'ch diidx xcuent recosre guideb neṉ redajn xten Judea. \v 66 Guiraa reni biejn diajg rediidxga gusloj cayujnreni xhigab, dxejc gunabdiidxreni loj sa'reni: \p ―¿Chuchani'c gac biuxe'ga? \p Si'c guniireni sa'csi huenliisi abenle' Diosni. \s1 Dij ni biḻ Zacaríi \p \v 67 Dxejcti biääd Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoo xtadni Zacaríi, gusloj caniini rediidx ni badeed Dios lojni, räjpni: \q1 \v 68 Guiliä'pnu xpala'n Dios, Xtios rexpejṉ Israel, \q1 sa'csi abiädhuiini loonu, ni najcnu rexpejṉni, \q1 te siädgusḻaani nuurnu neṉ dojḻ. \q1 \v 69 Abaxhaḻni loonu te bejṉ ni rajp yäḻrusḻaduxh bejṉ neṉ dojḻ. \q1 Najcni te rexagdoo toxmosni David. \q1 \v 70 Lagajc si'cni badeed Dios gunii redade' ni bacuaa xtiidxni lo guijtz galoo: \q1 \v 71 Susḻaani nuurnu loj reni rdxe'ch loonu, \q1 näjza ladzṉaa rebejṉ ni gulälaz nurnu. \q1 \v 72 Te gulaslajzni retoxtadgoldoonu, \q1 te soob diidx ni bia'nni con rebejṉga. \q1 \v 73 Scree bia'nni diidx con toxtadgoldoonu, Abram: \q1 \v 74 Susḻaani nuurnu ladzṉaa rebejṉ ni rdxe'ch loonu, \q1 te na'c guidxeebnu chunu lojni gusoobnu xtiidxni, \q1 \v 75 con yäḻnabaṉsa'c näjza yäḻguxhtis guiraa redxej ni guibajṉnu. \q1 \v 76 Luxh luj, bäze', sirilajlu dade' nani rnii xtidx Gueb Dios ni yu' xhaguibaa, \q1 sa'csi sinijdlu lo Dad te gusucheelu rexnezyulajzni, \q1 \v 77 te gunlu gacbee rexpejṉni xho gac ḻaani lo dojḻ, \q1 te gac guibicaj xtojḻreni. \q1 \v 78 Sa'csi Dios sanälajz bejṉ, \q1 näjza rulaslajzni bejṉ ni'cni xhaguibaali suxhaḻni xi'nni te jiädnäni te dxecoob, \q1 \v 79 te gusanijni lo rebejṉ ni nabajṉ lo yäḻxcäjy xten dojḻ, \q1 näjza rebejṉ ni nabajṉ lo xpalaa yäḻgujt, \q1 te guluiini xho sánu lo xnez yäḻrbecdxilajz. \p \v 80 Dxejc gunís biuxe'ga, guyuduxh xcäriejnni xcuent recos xten Dios. Gubajṉni nez loj reyubijdz cheni bidzujṉli dxej che baluilojni loj rexpejṉ Israel, che gusloj cagusule'ni xtidx Dios. \c 2 \s1 Che gojl Jesús \r (Mt. 1:18‑25) \p \v 1 Neṉ redxejga, gunibee Augusto César xcaj laj rebejṉ guideb guedxliuj lo xquijtzni. \v 2 Ni'c nacobgujc yäḻbigabre cheni najc Cirenio gobernadoor xten Siria. \v 3 Guiraa rebejṉ nanab chääreni lagajc lajdxreni te ro'c guigabreni. \v 4 Ni'cni biṟii José guedx Nazare't Galilee, te huijni Judea, lo guedx Belén, cadro gojl toDavid, sa'csi najc José xagdoo toDavid. \v 5 Huinäni Marii, nani guchṉaani, huijreni guedx Belén te ro'c guigabreni. Luxh nuu Marii bäz. \v 6 Lalsi yu'reni guedx Belén, bidzujṉ dxej ni gaal xi'n Marii. \v 7 Ro'c gojl xi'n galooni, dxejc batejbnini te xzuudni. Dxejc gudixhnini cadro rusäḻreni guijxh rajw reguidxaa sa'csi xhetiru yu' xcalaareni jia'nreni. \s1 Rexangl Dios näjza rebaxtoor \p \v 8 Gajxh guejdxga guyu' gaii baxtoor cayajpreni xhiilreni lo niaa guxhijṉ. \v 9 Chela baluiloj te xangl Dios, luxh bianij guideb gabireni con yäḻrdimbicha' xten Dios, dxejc bidxebduxhreni. \v 10 Sas anglga räjp lojreni: \p ―Na'c guidxejbtu, narä siädnää́ lojtu te didxsa'c ni suspalajz guiraa beṉ guedxliuj. \v 11 N̲adxej gojl neṉ guejdx xten toDavid, tej ni gusḻaa bejṉ neṉ dojḻ, laani najc Crist ni najc Dad. \v 12 Dee najc te seen lojtu, sidxältu bäze'ga nadejbni neṉ te xzuudni, naga'ni cadro rusäḻreni guijxh rajw reguidxaa. \p \v 13 Lagajc dxejc guideb gabi anglga baluiloj naclejn xangl Dios, gulä'preni xpala'n Dios, räjpreni: \q1 \v 14 Coḻlä'p xpala'n Dios ni yu' xhaguibaali. \q1 Suchu yäḻrbecdxilajz lo rebeṉ guedxliuj ni balazlajzni. \p \v 15 Che gubi' rexangl Dios xhaguibaa, gusloj rebaxtoor canii loj sa'reni: \p ―Coḻcho' guedx Belén coḻchohuii ni guzajc ro'c ni gunii Xtadnu Dios loonu. \p \v 16 Rusquenduxhreni sääreni, dxejc bidxälreni Marii näjza José näjza bäze' ni naga' neṉ cadro rusäḻreni guijxh rajw reguidxaa. \v 17 Cheni bahuiireni loj rebejṉga, bijreni diidx xhi räjp rexangl Dios lojreni xcuent bäze'ga. \v 18 Niluxh guiraa reni biejn diajg rediidxre bidxeloduxhreni xtidx rebaxtoorga. \v 19 Niluxh Marii gulucheeni guiraa rediidx ni biejn diajgni neṉ lastooni, rujntisni xhigab xcuent rediidxga. \v 20 Dxejcti rebaxtoorga gubisacreni cayoḻreni, calä'pzareni xpala'n Dios xcuent guiraa rediidx ni biejn diajgreni näjza ni bahuiireni sa'csi guiraani gujc si'cni räjpreni lojreni. \s1 Cheni huinäreni Jesús chuni bee \p \v 21 Che gudejd xhujṉ dxej, huinäreni bäze'ga chuni bee, dxejc gulälajrenini Jesús, lagajc laj ni räjp xangl Dios loj Marii guirilajni galooli guuni bäzga. \p \v 22 Che basa' redxej ni gac naya te nan si'cni gunibee toMoisés loj xquijtzni, huinäjreni bäze'ga guedx Jerusalén, neṉ guidoro gunabreni gacnäj Diosni par tejpas. \v 23 Bejnreni scree sa'csi caj lo guijtz xten Dios: “Guiraa rexingangaloo xten bejṉ guilia'tu lo sa'reni te gunreni xtzunä”, räjp Dios. \v 24 Bidzujṉreni ro'c ca'reni te gojn si'cni rnibee rexquijtz Dios: “Tio'p gugue' o tio'p palombäz.” \p \v 25 Neṉ redxejga, neṉ guedx Jerusalén rbäjz te dade' ni laa Simeón. Najcni te beṉsacduxh, raṉduxhni Dios, cabäjzni jiääd te bejṉ ni gusḻaa rexpejṉ Israel. Rbäjz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoo Simeón. \v 26 Sprit Dxan abejn gacbeeni dini guet ansde fiini loj Crist ni guxhaḻ Dios. \v 27 Dxejcti räjp Sprit Dxan xten Dios lojni chääni guidoro. Laḻni yu'ni neṉ guidoo, bidzujṉ José con Marii, biädnäreni bäz Jesús, te gunnäjreni Jesús nani rnibee xtidx Dios gunreni. \v 28 Dxejc gudääz Simeón bäze'ga, gusloj calä'pni xpala'n Dios, räjpni: \q1 \v 29 Dad, asajc gusaanlu guetä con yäḻrbedxilajz, \q1 sa'csi abasooblu nani bia'n diidx gunnäjlu xmoslu. \q1 \v 30 Sa'csi abahuiloä nani siädgusḻaa nuurnu neṉ dojḻ, \q1 \v 31 ni abasujlu nez loj guiraa rebeṉ guedxliuj. \q1 \v 32 Laani najc bianij ni susanij loj rebejṉ ni di gac xpejṉ Israel, \q1 näjza nani gac xpala'n rexpejṉlu guedx Israel, lajdxlu. \p \v 33 Bidxeloj José näjza xnan Jesús rediidx ni canii Simeón xcuent bäze'ga. \v 34 Dxejc benle' Simeón yejcreni, dxejc räjpni lo Marii xnan Jesús: \p ―Bahuii gan; bäze're biääd te loj rexpejṉ Israel chu reni sibälaz xtiidxni, te chuza reni sililajz xtiidxni. Laani gacni te seen nani sibälaz bejṉ, \v 35 te si'c jienloj xhi xhigab rujn cade tej rexpejṉ Israel neṉ lastooreni. Dxejcti par luj sajcni asdoo chääz te spaad lastoolu, sa'csi gac-huinduxh lastoolu. \p \v 36 Suga'za te nane' ni laa Ana ro'c, rniini xtidx Dios xcuent recos ni churu gac. Najcni xindxa'p Fanuel, ni najc famiḻ xten Aser. Anajcni beṉgolduxh. Bachṉaani che najcni dxaphuin, luxh gajdztis ijz guläznäjni chäälni che bia'nni biuud. \v 37 Najcni te gunabiuud ni yu' tajbitajp ijz. Diruni guirii guidoro, ro'ctis yu'ni dxej, yääl te yu'tisni lo Dios con yäḻrucua'n näjza yäḻrbedx-rniab lo Dios. \v 38 Che gubigni lojreni lagajc dxejc, badeedni xquixtios lo Dios sa'csi abidzujṉ tej ni gusḻaa rebejṉ lo dojḻ. Dxejc gusloj caniini diidx xcuent bäz Jesús loj guiraa renani cabäjz yäḻrusḻaa xten Jerusalén. \s1 Che gubi'reni guedx Nazare't \p \v 39 Che gulujx bejn xcuzajnni guiraa recos ni caj lo xquijtz Dios gunreni, gubisacreni Galilee, lo guedx Nazare't, lajdxreni. \v 40 Gunís biuxe'ga, guc nadaanni, guc nasiṉruzani sa'csi cayacnäj Diosni. \s1 Che biu' Jesús guidoro \p \v 41 Casob ijz rij rexcuzajn Jesús guedx Jerusalén te rinäreni te gojn xten lanij pascw. \v 42 Che basa' Jesús tzubitio'p ijz, huij guiraareni guedx Jerusalén si'c najc costumbr gac lanijga. \v 43 Che gulujx lanijga, gubisacreni. Bia'n Jesús guedx Jerusalén, luxh nicla xnanni niclaza José direni niacbee bia'nni. \v 44 Bejnreni xhigab pet siädsanäjni rebeṉsa'ni. Si'c guzajreni tebdxej, dxejc gudiilrenini loj resa'reni, näjza loj reni rumbeereni, \v 45 direni nidxälni. Dxejc gubisacreni guedx Jerusalén te huitiilrenini ro'c. \p \v 46 Choṉ dxej gudiilrenini dxejc bidxälrenini neṉ guidoro, sobga'ni nez galäii rebejṉ ni najn leii, cacuadiajgni xtiidxreni, cayujnzani yäḻgunabdiidx lojreni. \v 47 Luxh guiraareni cacuadiajg xtiidxni, cadxeloduxhreni yäḻnajn xtenni, näjza rediidx ni cagudzu'ni lojreni. \v 48 Che bahuii rexcuzajnni lojni, bidxelojreni. Dxejc räjp xnanni lojni: \p ―Xi'nä, ¿xhicuent bennäjlu nuurnu scree? Narä näjza xtadlu cayunduxhnu xhigab caguiilnu luj nezree, nezre'c. \p \v 49 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―¿Xhicuent caguiiltu narä? ¿La ditu gan riäjḻ gunä xtzun Xtadä, ä? \p \v 50 Luxh laareni direni niacbee rediidx ni guniini lojreni. \p \v 51 Dxejcti gubinäjnireni guedx Nazare't, sanuuni rusoobni xtiidxreni. Luxh Marii gulucheetisni guiraa recosre neṉ lastooni. \v 52 Duurtis gunís Jesús, caroobruza xcäḻnajnni. Sanälajz Diosni, sanälajzza guiraa rebejṉni. \c 3 \s1 Yäḻrusule' Juan ni rutiobnis \r (Mt. 3:1‑12; Mr. 1:1‑8; Jn. 1:19‑28) \p \v 1 Neṉ redxej cheni agujc tzuun ijz najc Tiberio César ṟeii, Poncio Pila't najc gobernadoor xten Judea; Herodes najc gobernadoor xten Galilee; Felipe, bejtz Herodes najc gobernadoor xten Iturea näjza Traconite; Lisanias najc gobernadoor xten Abilinia. \v 2 Lagajc neṉ redxejga Anás näjza Caifás najc rebixhojzro xten guidoro guedx Jerusalén. Neṉ redxejga biääd xtidx Dios lo Juan, xi'n Zacaríi cheni rbäjzni nez lo reyubijdz. \v 3 Ni'c cuanzaj Juan guideb nez reyuj xten gueu Jordán, ro'c basule'ni xcuent yäḻrusiechlajz, yäḻrobnis ni nanab gunreni te gudzucaj Dios xtojḻreni. \v 4 Si'cni caj lo xquijtz Isaías, dade' ni gunii xtidx Dios, cadro räjpni: \q1 Riejn xse' te ni rbedxa' nez loj reyubijdz: \q1 “Coḻyunsa'c xnezyuj Dad, coḻslii rexnezyulajzni.” \q1 \v 5 Guiraa cadro sojb gueed sidxe'ni, \q1 guiraa relom̲ sibicajreni, \q1 guiraa renezyuj ni xhet naliidi, siliireni, \q1 guiraa renezyudxuudx, sacsa'creni. \q1 \v 6 Dxejcti guiralii bejṉ suhuii loj nani guxhaḻ Dios. \p \v 7 Che bahuii Juan siääd xhidalduxh bejṉ te guirobnisreni, räjpni lojreni: \p ―¡La'tu beṉguijdx ni najc si'c bäḻnialajz! ¿Chuni'c balijdxtu guxuṉtu loj xcäḻrdxe'ch Dios ni siädgajxh, ä? \v 8 Coḻguchaa xmoodtu te si'c fii bejṉ guliini abasiechlajztu. Na'c cuentis rniitu lagajc neṉ lastootu “Abram najc xtadnu”, sa'csi narä rniä lojtu, sajc xca' Dios reguijre te con laareni guncheeni bejṉ gac rexagdoo toAbram. \v 9 Aguibyajg naga' cuä' xlobaa reyajg; ni'cni guiraa reyajg nani di ninexhsa'c xcaj lojni, sidinreni te checreni. \p \v 10 Dxejcti gunabdiidx rebejṉ lojni, räjpreni: \p ―¿Xhini'c nanab jiennu? \p \v 11 Dxejc badzu' Juan diidxre räjpni: \p ―Ni rajp tio'p xhajbni, sugudeedni tejni lo bejṉ ni xhet rajpdi. Sigajcza gun reni rajp xhi gaureni, quisrenini loj ni xheti xhi gauni. \p \v 12 Näjza gaii bejṉ nani rusquijx xcuent reimpuest bidzujṉ lojni te guirobnisreni, dxejc gunabdiidxreni lo Juan räjpreni: \p ―Dad, mastr, ¿xhini'c nanab jiennu? \p \v 13 Räjp Juan lojreni: \p ―Na'c gusquijxtu bejṉ maazdi ni nungäjḻ quiixreni. \p \v 14 Näjza gaii resoldaad gunabdiidx lojni räjpreni: \p ―¿Nurnu a'? ¿Xhini'c nanab jiennu? \p Dxejc räjpni lojreni: \p ―Na'c guchejbtu bejṉ; na'c gäbtu chale'ctu xcäḻquij bejṉ ni xhet bejndi parsi guniidxreni meel lojtu; coḻbalaznäj nani rujntu gaan. \p \v 15 Cadxeloj rebejṉ, cayujnreni xhigabduxh, naareni, “pet Juan najc Crist ni jiääd.” \v 16 Dxejc badzu' Juan diidxre, räjpni loj guiraa rebejṉ: \p ―Guliipac rutiobnisä la'tu con nis, luxh siääd tej ni sajcru loä, nani nicla gac surloä, cuää xcura'chni. Laani sutiobnisni con Sprit Dxan xten Dios te cuääzni neṉ lastootu näjza con guiboo, sa'csi rajpruni yäḻrnibee loä. \v 17 Aca'ni pal te gusiani triuu te cuääni triusa'c lo guijxh te cucheeni triuu neṉ ngodx xtenni, dxejcti reguixhtriuuga suze'cnini lo bajl ni rejc par tejpas. \p \v 18 Rediidxre näjza xhidajl yäḻrulijdx gunii Juan te basule'ni redidxcoob loj rebejṉ. \v 19 Näjza lo Herodes ni najc gobernadoor basule' Juan diidx, gudiḻnäjnini sa'csi xhet laadi cayujnni, sa'csi rbäznäjni Herodías, chääl bejtzni Felipe, näjza xcuent sgaii dojḻ ni bejnni. \v 20 Di Herodes niu xtidx Juan, alga bejnni stee dojḻ, basäḻni Juan neṉ latzguiib. \s1 Che gurobnis Jesús \r (Mt. 3:13‑17; Mr. 1:9‑11) \p \v 21 Che batiobnis Juan rebejṉ, näjza Jesús birobnis. Cheni cabedx-canabni lo Dios, bixal xhaguibaa, \v 22 dxejc biäjt Sprit Dxan xten Dios si'c te palom̲, bidzujṉni cadro suga' Jesús. Dxejc xhaguibaali biejn xse' te ni räjp: \p ―Luj, najclu xi'nä ni sanälazä. Rbanälazduxhä luj. \s1 Resa' Jesús \r (Mt. 1:1‑17) \p \v 23 Yu' Jesús gaḻbitzuu ijz che gusloj cayujnni dzuun ni badeed Dios gunni. Rchalo rebejṉ najcni xi'n José, xi'n Elí. \v 24 Elí gujc xi'n Matat. Matat gujc xi'n Leví. Leví gujc xi'n Melqui. Melqui gujc xi'n Jana. Jana gujc xi'n José. \v 25 José gujc xi'n Matatías. Matatías gujc xi'n Amós. Amós gujc xi'n Nahum. Nahum gujc xi'n Esli. Esli gujc xi'n Nagai. \v 26 Nagai gujc xi'n Maat. Maat gujc xi'n Matatías. Matatías gujc xi'n Semei. Semei gujc xi'n José. José gujc xi'n Judá. \v 27 Judá gujc xi'n Joana. Joana gujc xi'n Resa. Resa gujc xi'n Zorobabel. Zorobabel gujc xi'n Salatiel. Salatiel gujc xi'n Neri. \v 28 Neri gujc xi'n Melqui. Melqui gujc xi'n Adi. Adi gujc xi'n Cosam. Cosam gujc xi'n Elmodam. Elmodam gujc xi'n Er. \v 29 Er gujc xi'n Josué. Josué gujc xi'n Eliezer. Eliezer gujc xi'n Jorim. Jorim gujc xi'n Matat. \v 30 Matat gujc xi'n Leví. Leví gujc xi'n Simeón. Simeón gujc xi'n Judá. Judá gujc xi'n José. José gujc xi'n Jonán. Jonán gujc xi'n Eliaquim. \v 31 Eliaquim gujc xi'n Melea. Melea gujc xi'n Mainán. Mainán gujc xi'n Matata. Matata gujc xi'n Natán. \v 32 Natán gujc xi'n David. David gujc xi'n Isaí. Isaí gujc xi'n Obed. Obed gujc xi'n Booz. Booz gujc xi'n Salmón. Salmón gujc xi'n Naasón. \v 33 Naasón gujc xi'n Aminadab. Aminadab gujc xi'n Aram. Aram gujc xi'n Esrom. Esrom gujc xi'n Fares. Fares gujc xi'n Judá. \v 34 Judá gujc xi'n Jacob. Jacob gujc xi'n Isaac. Isaac gujc xi'n Abraham. Abraham gujc xi'n Taré. Taré gujc xi'n Nacor. \v 35 Nacor gujc xi'n Serug. Serug gujc xi'n Ragau. Ragau gujc xi'n Peleg. Peleg gujc xi'n Heber. Heber gujc xi'n Sala. \v 36 Sala gujc xi'n Cainán. Cainán gujc xi'n Arfaxad. Arfaxad gujc xi'n Sem. Sem gujc xi'n Noé. Noé gujc xi'n Lamec. \v 37 Lamec gujc xi'n Matusalén. Matusalén gujc xi'n Enoc. Enoc gujc xi'n Jared. Jared gujc xi'n Mahalaleel. Mahalaleel gujc xi'n Cainán. \v 38 Cainán gujc xi'n Enós. Enós gujc xi'n Set. Set gujc xi'n Adán. Adán gujc xi'n Dios. \c 4 \s1 Che biricaj beṉdxab loj Jesús \r (Mt. 4:1‑11; Mr. 1:12‑13) \p \v 1 Jesús, sa'csi rbäjz Sprit Dxan xten Dios lastooni, biunejzni gueu Jordán, dxejc huinä Sprit Dxan xten Diosni lo reyubijdz. \v 2 Ro'c bia'nni tiuu gubijdx, tiuu guxhijṉ. Ro'c bidzujṉ beṉdxab ni rnibee te rlajzni gunni gusoob Jesús xtiidxni. Luxh calaan Jesús, sa'csi gajdni gau guiraa neṉ redxejga. \v 3 Dxejc räjp beṉdxab lojni: \p ―Palga guliilu Xi'n Dioslu, gunibee gac reguijre yätxtiil. \p \v 4 Badzu' Jesús diidx lojni räjpni: \p ―Acaj loj reguijtz xcuent Dios: “Xhet ganaxdi yätxtiil gun sajc guibajṉ bejṉ, näjza guiraa diidx nani rnii Dios sujn guibajṉ bejṉ.” \p \v 5 Dxejcti huinä beṉdxab Jesús jiaa yejc te dajn. Teratbäztis baluilojni guiraa reguedxro ni tre' lo guedxliuj. \v 6 Dxejc räjp beṉdxab lojni: \p ―Narä sunidxä guiraa yäḻrnibee näjza reyäḻnasa'c ni yu' loj reguejdxga sa'csi xtenä guiraareni, luxh sajc gudedäni lo chutis ni rlazä. \v 7 Palga luj suzuxhijblu loä, guiliä'plu xpala'nä, guiraani sajc xtenlu. \p \v 8 Dxejc Jesús badzu' diidx, räjpni lojni: \p ―Acaj loj xquijtz Dios: “Dad Xtiostislu gaṉlu, luxh lojtisni chulu gunlu dzuun.” \p \v 9 Dxejcti huinä beṉdxabni lo guedx Jerusalén, huinänini jiaa yejc xques guidoro. Dxejc räjp beṉdxab lojni: \p ―Palga guliilu najclu Xi'n Dios, gutiäjs lo yuj \v 10 sa'csi si'c caj loj rexquijtz Dios: \q1 Suxhaḻ Dios rexanglni te ga'preni luj, \q1 \v 11 guiniaazreni luj didi jiajblu lo guij. \p \v 12 Badzu' Jesús diidx lojni, räjpni: \p ―Cajza lo rexquijtz Dios: “Na'c faḻlu Dad ni najc Xtioozlu.” \p \v 13 Che baluux beṉdxab rextiidxni, gubicajni lo Jesús sa'csi dini niujn gaan nusoob Jesús xtiidxni. Guläjzni guidzujṉ stee dxej te gusacsíruni Jesús. \s1 Gusloj Jesús cayujn xtzuunni \r (Mt. 4:12‑17; Mr. 1:14‑15) \p \v 14 Dxejc gubi' Jesús lo rexyuj Galilee räjpni yäḻrnibee xten Sprit Dxan. Bire'ch diidx xcuentni guiraa neṉ reguejdx ni tre' nejzga. \v 15 Ruluiini neṉ reguidobäz luxh guiraa rebejṉ rliä'p xpala'nni. \s1 Jesús guyu' guedx Nazare't \r (Mt. 13:53‑58; Mr. 6:1‑6) \p \v 16 Dxejcti huij Jesús guedx Nazare't cadro gulaani. Che gojl dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, biu'ni neṉ guidobäz sigajc ni rujnpacni, dxejc huisuliini te biḻni \v 17 reguijtz xten Dios. Badeedreni lojni guijtz ni bacuaa Isaías; cheni baxhalni guijtzga, bidxälni cadro rnii scree: \q1 \v 18 Sprit Dxan xten Dios suganäj narä, \q1 sa'csi agule Dios narä te gusule'ä xtidxcoobni lo rebeṉproob. \q1 Baxhaḻni narä te gusiacä lastoo renani di lastooreni cuedxi, \q1 te gusule'ä yäḻrusḻaa lo rebejṉ ni yu' lo dojḻ, \q1 te gusiacä baloj rebeṉ lotiä'p, te gusḻaä́ rebeṉ ni cadejd trabajw, \q1 \v 19 te gusule'ä abiu' ijzsa'c che rulaslajz Dios rebejṉ. \p \v 20 Dxejc basäu Jesús reguijtzga, badeednini loj bejṉ ni cayacnäj neṉ guidooga, dxejc gurejni. Sa'csi guiraa rebejṉ ni sobga' neṉ guidooga cahuidzu'tzreni lojni, \v 21 gusloj guniini, räjpni lojreni: \p ―Lagajc nadxej guzojb rediidx ni caj lo reguijtzre nez loj guiraatu. \p \v 22 Guiraareni sarú guniireni xcuent Jesús, bedxeloduxhzareni redidxsaruduxh ni guniini lojreni. Gunabdiidxreni loj sa'reni, räjpreni: \p ―¿La et xi'ndi José dade're, ä? \p \v 23 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Siniipactu rediidxre loä: “Doctoor, basiajc lagajc luj”; siniizatu loä: “Recos ni biejn diajgnu bejnlu nez guedx Capernaum, lagajc recosga bejn nez ree cadro najc lajdxlu.” \p \v 24 Dxejc huinuu xtiidxni, räjpni lojreni: \p ―Rniliä́pac lojtu, nicla tej redade' ni rnii xtidx Dios, di rebeṉ lajdxreni jiu xtiidxni. \v 25 Luxh rniliä lojtu, che gubajṉ Elías lo guedxliuj, guyu' xhidajl gunabiuud guedx Israel che di nisguij niajb choṉ ijz garol, dxejc guyu' yäḻrlianduxh guideb guejdxga. \v 26 Luxh di Dios nuxhaḻ Elías rolijz nicla tej regunabiuud ni guläjz guedx Israel, alga baxhaḻnini lo beṉzijt, rolijz te gunabiuud ni rbäjz Sarepta, gajxh guedx Sidón. \v 27 Sigajcza che gubajṉ Eliseo lo guedxliuj, guyu' xhidajl beṉ racxhuu ni raḻ tiejxhreni guedx Israel, luxh dini nusiajc nicla tejreni, alga basiajcni dade' ni laa Naamán, ni siääd te guedxzijt ni laa Siria. \p \v 28 Che biejn diajg reni sobga' neṉ guidoo rextidx Jesús, bidxechduxhreni, \v 29 huisuliireni, guläärenini neṉ guejdxga. Dxejc huinärenini yejc dajn cadro tre' guejdxga cadro yu' te balaro, te ro'c rlajzreni nustejbrenini. \v 30 Dxejc Jesús sigaj gudejdni galäiireni, sä'tini ste'ca lajt. \s1 Gulää Jesús beṉdxab lastoo te dade' \r (Mr. 1:21‑28) \p \v 31 Dxejc huij Jesús guedx Capernaum, te guejdx xten Galilee. Ro'c gusloj cagusule'ni diidx loj rebejṉ che gojl dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel. \v 32 Bidxeloduxhreni xtiidxni sa'csi rusule'ni si'c te beṉnajn, si'c te ni rnibee. \p \v 33 Neṉ guidooga suga' te dade' ni rbäjz te beṉdxab neṉ lastooni. Guredxa'ni \v 34 räjpni: \p ―¡Aii! ¡Basaan nurnu! ¿Xhicuent riädchu'lu loonu Jesús ni siääd Nasare't? ¿La siäädlu te gunitlojlu nuurnu, ä? Narä numbeälu, nanä najclu Xin Dxan Dios. \p \v 35 Gudidxa' Jesús lo beṉdxabga, räjpni lojni: \p ―Basäu ro'lu, birii lastoo niguiire. \p Dxejcti beṉdxabre basäḻ niguiiga lo yuj nez loj guiraareni, dxejc biriini neṉ lastoo dade'ga, per xhet bejndini dade'ga. \v 36 Bidxeloduxh rebejṉga, dxejc gusloj caniireni lo sa'reni, räjpreni: \p ―¿Xhi diidx najc redee? Bahuii xho rnibee dade're rebeṉdxab con yäḻrnibee, luxh rusoob rebeṉdxab xtiidxni, ṟiireni lastoo bejṉ. \p \v 37 Dxejc gusääb xtidx Jesús lo guiraa reguejdx ni tre' guideb gabi guejdxga. \s1 Rusiajc Jesús xnan xueerg Pedr \r (Mt. 8:14‑15; Mr. 1:29‑31) \p \v 38 Birii Jesús guidobäz, huijni rolijz Simón. Dxejc naga' xnan sueerg Simón, cayacxhuuni, yu'ni xliaduxh. Sas gunabduxhreni lojni te gusiajcnini. \v 39 Gubig Jesús loj nane'ga, gudidxa'ni xliaaga, luxh lagajc oṟga biriini xliaa. Dxejc huistiegajcni, gusloj cayujnni mandaad, cahuiinireni. \s1 Rusiajc Jesús xhidajl yäḻracxhuu \r (Mt. 8:16‑17; Mr. 1:32‑34) \p \v 40 Laḻ ni cayääz gubijdx, guiraa reni rajp beṉracxhuu ni rajc garen garen yäḻracxhuu biädnäreni rebejṉga lo Jesús. Dxejc laani batzuubni ṉaani yejc tejgareni, dxejc biajc rebeṉracxhuuga. \v 41 Loj rebeṉracxhuuga, yu'reni birii rebeṉdxab neṉ lastooreni, rbedxa'reni räjpreni: \p ―Luj najclu Xi'n Dios. \p Luxh Jesús gudiḻnäjni rebeṉdxab, dini nusaa niniireni sa'csi laareni najnreni najcni Crist ni cabäjzreni. \s1 Rusule' Jesús xtidx Dios \r (Mr. 1:35‑39) \p \v 42 Che bianij, biriini lo guejdx, huijni te lajt cadro rut rbäjzdi. Niluxh gudiil rebejṉni, dxejc bidzujṉreni cadro suga'ni. Rlajzreni nuscuääzrenini te di nuiini. \v 43 Dxejc Jesús räjp lojreni: \p ―Nanab cha'a chasule'ä rextidx xcuent xcäḻrnibee Dios xhidajlruza guejdx, ni'cni baxhaḻpac Dios narä. \p \v 44 Dxejc si'ctis cuanzaj Jesús basule'ni xtidx Dios neṉ guiraa reguidobäz neṉ reguejdx xten Galilee. \c 5 \s1 Che gunaazreni xhidajl bäjl \r (Mt. 4:18‑22; Mr. 1:16‑20) \p \v 1 Cheni suga' Jesús ro' nis ni laa Genesare't, gubig xhidajl bejṉ lojni te jiejn diajgreni xtidx Dios. \v 2 Dxejc bahuii Jesús tio'p barcw ni suga' ro' nisga, rud yu'di neṉreni sa'csi rebejṉ ni rniaaz bäjl abiriireni neṉ rebarcw te caguiibreni xquijxhreni ro' nisga. \v 3 Dxejc biu' Jesús neṉ te barcw ni najc xten Simón, dxejc gunab Jesús chää barcwga lo nis te la', te guibicajni ro' yuj. Dxejc gurej Jesús neṉ barcwga, ro'cli guslojni caguluiini rebejṉ. \v 4 Che gulujx xtiidxni, räjpni loj Simón: \p ―Huinä barcw cadro jiätru, coḻcuaa xquijxhtu lo nis te guiniaaztu bäjl. \p \v 5 Räjp Simón lojni: \p ―Mastr, guideb yääl biennu dzuun, luxh dinu niniaaz nicla tej bäjl, niluxh ṉaj agunibeelu gusäḻsacnu guijxh lo nis. \p \v 6 Cheni basäḻreni xquijxhreni lo nis, gunaazreni xhidalduxh bäjl, dxejc guslojli caräjs xquijxhreni. \v 7 Dxejc bejnreni seen loj resa'reni ni yu' neṉ stee barcwga te jiädyacnäjreni. Bidzujṉtireni, bachajreni guiro'p barcw. Gudxaduxh rebarcw, ameer niääzreni neṉ nis. \v 8 Che bahuii Simón Pedr recosre, bazuxhijbni nez loj Jesús, dxejc räjpni: \p ―Gubicaj loä Dad, sa'csi narä nacä te beṉdojḻ. \p \v 9 Si'c gunii Simón sa'csi bidxejb laani näjza guiraa rebejṉ ni yunäjni sa'csi gunaazreni xhidalduxh bäjl. \v 10 Näjza Jacoob näjza Juan, rexi'n Zebedeo, ni runnäj Simón dzuun, näjzareni bidxejbreni. Per Jesús räjp lo Simón: \p ―Na'c guidxejblu, ṉajli guisloj cueedxlu bejṉ lacuaa ni guiniaazlu bäjl. \p \v 11 Dxejc, che bidzuṉnäjreni rebarcw ro' nis, basa'nreni guiraa xhixtenreni, te sanajlreni Jesús. \s1 Basiajc Jesús te bejṉ ni raḻ tiejxhni \r (Mt. 8:1‑4; Mr. 1:40‑45) \p \v 12 Cheni guyu' Jesús tej reguejdx, bidzujṉ te bejṉ lojni ni rajc lepra te yäḻguidxduxh ni raḻ tiejxhni. Che bahuiini loj Jesús, bazuxhijbni, basajbni lojni lo yuj, räjpni lojni: \p ―Dad, palga rlajzlu, sajc gusiajclu narä. \p \v 13 Dxejc batzuub Jesús ṉaani yejcni räjpni lojni: \p ―Rlazä jiajclu. Susiacälu. \p Che guniini rediidxre, biacgajc beṉ racxhuuga. \v 14 Dxejcti gunibee Jesús lojni rut lojdi gäbni xhi guzajcni. Räjpni lojni: \p ―Huijtis lo bixhojz te fiini lojlu, huisa'nza gojn xcuent ni biajclu si'cni rnibee xleii Moisés, te filoj rebejṉ abiajclu. \p \v 15 Luxh xpala'n Jesús sanuutis cayä'pruni, guixe-guixee care'ch diidx xcuentni. Rdojpza xhidalduxh bejṉ te gucuadiajgreni xtidx Jesús näjza te gusiajcni yäḻracxhuu xtenreni. \v 16 Yu'za huält riunejz Jesús rijni relajt cadro ruti rebejṉ, te ro'c rbedx-rniabni lo Xtadni Dios. \s1 Basiajc Jesús te bejṉ ni digacdi guiniib \r (Mt. 9:1‑8; Mr. 2:1‑12) \p \v 17 Te dxej laḻni caguluiini rebejṉ, nejzga sobga' gaii farisee näjza gaii bejṉ ni ruluii leii garen-garen reguejdx, siäädreni guideb nez reguejdx xten Galilee, näjza región Judea, näjza guedx Jerusalén. Dxejc huenliisi rluiloj suganäj xcäḻrnibee Dios Jesús te rajc russiajcni rebeṉracxhuu. \v 18 Dxejc bidzujṉ gaii dade' nuureni lo te lonbäz te bejṉ ni di gacdi guiniib, rlajzreni gusiu'renini neṉ yu' te quixhrenini nez loj Jesús. \v 19 Niluxh direni nidxäl canejz niu'reni sa'csi nadäduxh ro'c sa'csi tre' xhidajl rebejṉ. Dxejc huäpnäjrenini yejc yu'ga, badzucajreni gaii tej, dxejc basajbreni xloon beṉracxhuuga yejcli yu'ga te gujc bidzujṉni nez loj Jesús. \v 20 Che bahuii Jesús yäḻrililajz xtenreni, räjpni loj beṉracxhuuga: \p ―Dade', agubicaj xtojḻlu. \p \v 21 Dxejc rebejṉ ni ruluii leii näjza refarisee gusloj cayujnreni xhigab, naareni: “¿Chucha niguiire ni caniyajni Dios con rextiidxni? Ruti te bejṉ ni sajc gudzucaj xtojḻ rebejṉ, Diostis rudzucaj dojḻ.” \p \v 22 Dxejc gucbee Jesús xhi xhigab cayujnreni, ni'c räjpni lojreni: \p ―¿Xhicuent rujntu xhigab si'c neṉ lastootu? \v 23 ¿Xhini'c najc guyasiru guiniini: “Agubicaj rextojḻlu”, o guiniini: “Huistie, guzaj”, ä? \v 24 Mbaj ṉaj, suluiä nez lojtu Xi'n Dios ni gujc Xi'n Niguii rajp yäḻrnibee, yäḻnadip lo guedxliujre te gudzucajni xtojḻ rebejṉ. \p Dxejc räjpni lo bejṉga ni digacdi guiniib: \p ―Lojlu rniä, ¡huistie, guläs xloonlu, huij rolijzlu! \p \v 25 Lagajc dxejc nez lojreni huistiegajc bejṉ ni digacdi guiniib, guläsni xloonni cadro naga'ni, dxejc siini rolijzni, calä'pni xpala'n Dios. \p \v 26 Guiraareni rdxeloduxhreni recosga, dxejc guslojreni calä'preni xpala'n Dios, rdxejblireni räjpreni: \p ―Abihuiinu cosro, cos ni guidxeloj bejṉ nadxej. \s1 Rbejdx Jesús Leví \r (Mt. 9:9‑13; Mr. 2:13‑17) \p \v 27 Che gudejd gulujx recosre, birii Jesús ro'c. Dxejc bahuiini lo te bejṉ ni rusquijx xcuent impuest, nani laa Leví. Sobga'ni lo te mex cadro rusquijxni impuest; ro'c bahuii Jesús lojni. Räjp Jesús lojni: \p ―Gudanajl narä. \p \v 28 Dxejc huisu Leví, basa'nni guiraa recosga, dxejc sanajlni Jesús. \p \v 29 Dxejc bejn Leví te lanij rolijzni par Jesús. Biääd xhidajl bejṉ ni rusquijx xcuent impuest näjza sgaii bejṉ; sobganäjnireni lo mex. \v 30 Dxejcti refarisee näjza rebejṉ ni ruluii leii guslojreni cayeinäjreni rexpejṉpac Jesús, räjpreni: \p ―¿Xhicuent raunäjtu, ränäjtu rebejṉ ni rusquijx impuest näjza rebeṉdojḻ, ä? \p \v 31 Dxejc badzu' Jesús diidxre, räjpni lojreni: \p ―Rebejṉ ni nadaan di guiquiin te doctoor, ganaxtis rebejṉ nani racxhuu rquiinreni te doctoor. \v 32 Dina niädtedxä rebeṉsa'c, narä biädtedxä rebeṉdojḻ te gusiechlajzreni. \s1 Gunabdiidxreni loj Jesús xcuent yäḻrucua'n \r (Mt. 9:14‑17; Mr. 2:18‑22) \p \v 33 Dxejc gunabdiidx rebejṉga loj Jesús, räjpreni: \p ―¿Xhicuent lacti rucua'n rexpejṉ Juan näjza rexpeṉ refarisee, lacti rbedx-rniabreni loj Dios; niluxh rexpejṉpaclu alga rajwreni, rä'reni? \p \v 34 Badzu' Jesús diidxre lojreni, räjpni: \p ―¿La sajc gucua'n rebejṉ ni yu' lo te sa' laḻni yunäjreni bi'n, ä? \v 35 Niluxh sidzujṉ dxej cheni sibicaj bi'n lojreni, dxejc sii sucua'nreni. \p \v 36 Guniiza Jesús cuentre lojreni, räjpni: \p ―Rut rucuaadi te remiend ladcoob loj te ladyujxh, sa'csi che rxu'n ladcoob rutiäjzni ladyujxhga, dxejc xhiroobruni guiräjs, luxh diza ladcoob guchaag lo ladyujxh. \v 37 Di gacdi gusäḻni bincoob neṉ te guidbiejw sa'csi bincoobga sutiäsya'ni guidbiejwga dxejc sixe' binga, sixijṉza guidbiejwga. \v 38 Ni'cni nanab gusäḻni bincoob neṉ guidcoob si'c sigucheeza guiro'preni. \v 39 Luxh nicla tej bejṉ ni agu' bin ni yu' agujc xchej rlajz yä bincoob, sa'csi säjbni: “Bin ni yu' agujc xchej najc huenru.” \c 6 \s1 Rutie' rexpejṉ Jesús triuu dxej nani rusilajzreni \r (Mt. 12:1‑8; Mr. 2:23‑28) \p \v 1 Te dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel sasaj Jesús näjza rexpejṉpacni nez loj reyuj cadro naga' triuu. Dxejc, sa'csi calaanreni gusloj caläädxreni doj lo triuu te cayajwrenini. \v 2 Dxejc gunabdiidx gaii refarisee ni najc beṉguidoo, räjpreni lojreni: \p ―¿Xhicuent rujntu dzuun ni di nungäjḻ guntu che rajl dxej ni rusilajznu? \p \v 3 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―¿La gajdtu goḻ loj reguijtz xhi bejn toDavid cheni calannäjni rebejṉ nani sanäni, ä? \v 4 Biu'ni neṉ xquidoo Dios, gudajwni yätxtiil nani di nungäjḻ gau bejṉ sa'csi xtebtis rebixhojz rajc rajwni, luxh badeedni yätxtiilga gudajw resa'ni. \p \v 5 Räjpza Jesús lojreni: \p ―Sigajcza narä, Xi'n Dios ni gujc Niguii, rnibeä dxej ni rusilajztu. \s1 Niguii ni nabijdz ṉaani \r (Mt. 12:9‑14; Mr. 3:1‑6) \p \v 6 Che gojl stee dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, biu'ni neṉ te guidobäz, dxejc guslojni caguluiini rebejṉ. Lagajc ro'c sobga' te dade' ni nabijdz ṉaani ladbee. \v 7 Dxejc remastr xten leii näjza refarisee cagula'tzreni te don la susiajcni bejṉga dxej ni rusilajzreni, sa'csi caguiilreni xho gucuaquijreni Jesús. \v 8 Niluxh laani najnni xhi xhigab cayujnreni, dxejc guniini lo dade' ni nabijdz ṉaani, räjpni: \p ―¡Huisulii! ¡Gudaa nez galäiire! \p Dxejc huisulii bejṉga, gubigni lojni. \v 9 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Rlazä guiniabdidxä lojtu dee: ¿Xhini'c najc huen gunni che rajl dxej ni rusilajznu? ¿La te dzunsa'c o la te dzunguijdx? ¿La gacnäjnu bejṉ ḻaa xcäḻnabajṉni o la gudzucajnu yäḻnabajṉni, ä? \p \v 10 Che gulujx bahuii Jesús loj guiraa rebejṉ ni tre' guideb gabini, räjpni loj bejṉ ni nabijdz ṉaani: \p ―¡Baslii ṉaalu! \p Dxejc bejnni si'c, luxh biacgajc ṉaani. \v 11 Dxejc bidxechduxh rebejṉ ni tre' ro'c, gusloj canabdiidxreni lo sa'reni xhi gunnäjreni Jesús. \s1 Gule Jesús guitzubitio'p rexpejṉpacni \r (Mt. 10:1‑4; Mr. 3:13‑19) \p \v 12 Neṉ redxejga, huij Jesús loj te dajn te huininäjni Xtadni Dios. Ro'c gudejdni yääl cabedx-canabni lo Dios. \v 13 Che bianij lo yuj, gurejdxni rexpejṉni. Ro'c guleni tzubitio'preni te gacreni xpejṉpacni. Gulälajnireni reapost. \v 14 Renani guleni najc Simón ni gulälajni Pedr; Andrés, bejtz Simón; Jacoob; Juan; Felipe; Bartolomé; \v 15 Mateo; Tomás; Jacoob xi'n Alfeo; Simón ni nagab loj rexpeṉ cananista; \v 16 Judas, bejtz Jacoob; näjza Judas Iscariote ni guto' Jesús loj rebixhojz. \s1 Ruluii Jesús xhidajl bejṉ \r (Mt. 4:23‑25) \p \v 17 Che biätnäj Jesúsreni yejc dajnga, guzudxireni yejc te danbäz sa'csi suga' xhidajl bejṉ ro'c. Siäädreni guiraa nez reguedx Judea, näjza guedx Jerusalén näjza reguejdx ni tre' gajxh nisdoo Tiro con Sidón. Rebejṉga bidzujṉreni te gucuadiajgreni xtidx Jesús, te gusiajczanireni xcäḻracxhuureni. \v 18 Guiraa ni rdejdza trabajw yu' beṉdxab neṉ lastooreni näjza reni'c biajc. \v 19 Guiraa rebejṉ rlajz caan Jesús, sa'csi rusiajcni guiraareni con xcäḻrnibeeni. \s1 Balijdx Jesús rebejṉ \r (Mt. 5:1‑12) \p \v 20 Dxejc bahuii Jesús loj rexpejṉpacni räjpni lojreni: \p ―Chicbaatu, bejṉ nani xheti xhixtentu, sa'csi xtentu najc cadro rnibee Dios xhaguibaa. \p \v 21 ’Chicbaatu, bejṉ nani calaan ṉaj, sa'csi suniidx Dios lojtu nani rniabtu. \p ’Chicbaatu, bejṉ nani roon ṉaj sa'csi susiäjḻ Dios lajztu dxejcru suxhijztu. \p \v 22 ’Chicbaatu, bejṉ nani rdxechlajz bejṉ lojtu, rbääreni la'tu te laad, rniyajreni la'tu, luxh rbälazreni lajtu si'c te cos guijdx sa'csi rililajztu xtidx Xi'n Dios ni gujc Niguii. \v 23 Coḻguibalajz neṉ redxejga, na'c gac-huin lastootu sa'csi sunidxduxh Dios xhi xtentu xhaguibaa. Sigajcza basacsí retoxtadgoldooreni rebejṉ nani gunii xtidx Dios galoo. \p \v 24 ’Probe'zatu, la'tu beṉrajp, sa'csi agojptu xcäḻnasa'ctu, xcäḻrbalajztu lo guedxliujre. \p \v 25 ’Probe'tu nani rajp guiraloj xhixtentu ṉaj, sa'csi sidejdtu yäḻrliaan. \p ’Proobzatu ni ruxhijztu ṉaj, sa'csi sonduxhtu sidejdtu yäḻhuinduxh, yäḻnalas. \p \v 26 ’Probe'tu palga rliä'p rebejṉ xpala'ntu ṉaj, sa'csi si'c bejn retoxtadgoldooreni rebejṉ ni gunii didx-xhii lacuaa niniireni xtiidxpac Dios. \s1 Chanälajzni rebejṉ nani rdxe'ch lojni \r (Mt. 5:38‑48; 7:12) \p \v 27 Räjpzani: \p ―La'tu ni cacuadiajgtu rextidxä rniä diidxre lojtu: coḻchanälajz rebejṉ ni rdxe'ch lojtu, coḻyujn dzunsa'c loj rebejṉ ni rdxechlajz lojtu. \v 28 Benle' yejc rebejṉ ni rgube la'tu. Gunab lo Dios xcuent rebejṉ ni rcuaquij la'tu. \v 29 Palga yu' chu rlajz quiin te laad lojlu, badeedza stelaad quiinni. Palga yu' chu gudzucaj xhablojiaalu, badeedza näj xcamangwlu xca'ni. \v 30 Xhitis ni guiniabreni lojlu, badeedni; ni gudzucaj te xhi xtenlu lojlu, na'c guiniabsacluni lojni. \v 31 Sigajc ni rlajzlu gunnäj bejṉ la'tu, si'cza la'tu coḻyennäj bejṉ. \p \v 32 ’Palga la'tu sanälajztistu rebejṉ nani sanälajz la'tu, xlia'sini, sa'csi sigajcza rujn rebeṉdojḻ. \v 33 Palga guntu hueen lojtis rebejṉ ni rujn hueen lojtu, xhet laadi cayujntu, sa'csi sigajcza rujn rebejṉ ni nabajṉ neṉ dojḻ. \v 34 Palga gudedlaatu lojtis reni rujntu xhigab gunidxsacni lojtu, ¿xhi cos hueen rchalotu rujntu? Ni rebeṉdojḻ rudedlaazareni loj rebejṉ ni najnreni siguixsac ni nasääbreni. \v 35 La'tu, nanab chanälajztu rebejṉ ni rdxe'ch lojtu, guntu hueen lojreni, gudedlaatu loj rebejṉ, na'c gunlojtu xcasactu recos ni rudedlaatu, te si'c guroob gac nani guzalajz Dios lojtu; te si'c gactu xi'n Gueb Dios ni nabajṉ xhaguibaa. Sa'csi si'cza najc Dios huenduxh loj reni di gudeed xquixtios lojni, näjza loj rebeṉdojḻ. \v 36 Coḻgulaslajz resa'tu si'c rulaslajz Xtadnu Dios guiraa rebejṉ. \s1 Coḻgulaslajz sa'tu \r (Mt. 7:1‑5) \p \v 37 Räjpzani: \p ―Na'c guntu yäḻguxhtis nani rujn bejṉ, naatu xhet laadi rujnni; te na'cza gun Dios yäḻguxhtis rextojḻtu. Na'c gucuaquijtu bejṉ te sigajcza di Dios gucuaquij la'tu. Coḻgusiäjḻ-lajz dojḻ ni rujn sa'tu, te si'cza gusiäjḻ-lajz Dios rextojḻtu. \v 38 Coḻgudeed loj bejṉ ni rquiinreni te si'cza guzalajz Dios ni rquiintu. Suniidxreni xca'tu te mediid guidxadoo, sibetijp ni yu' neṉni, cupe'tlini gusäḻreni neṉ xpolstu. Dios suniidx lojtu lagajc con mediid ni rudeedtu loj rebejṉ. \p \v 39 Guniiza Jesús stee cuent räjpni: \p ―¿La sajc guluii te beṉ lotiä'p nez yuj lo stee beṉ lotiä'p, ä? ¿La di guiro'preni guitejb neṉ te gueed, ä? \v 40 Te bejṉ ni casieed di gacdi guisieedruni loj ni najn xmastrni. Te bejṉ, che agulujx bisieedni, sajcni si'cni najc mastr xtenni. \p \v 41 ’¿Xhicuent cahuiilu guixhe' ni yu' baloj bejtzlu, luxh dilu fii yagro ni yu' balojlu? \v 42 O, ¿xho mood gäblu lo bejtzlu: “Guidon cuää́ guixhe' ni yu' balojlu”; luxh dilu gacbee yu' te yagro balojlu, ä? ¡Beṉguijdx! Guläxgaa yagro ni yu' balojlu, dxejc sajc fisa'clu te cuäälu guixhbäz ni yu' baloj bejtzlu. \s1 Ninexhsa'c ni rcaj loj te yajg sujn gumbeeni yajg \r (Mt. 7:17‑20; 12:34‑35) \p \v 43 Räjpzani: \p ―Xheti te yagsa'c ni rudeed ninejxh ni xhet sajcdi, xhetiza te yajg ni xhet sajcdi ni rudeed ninexhsa'c. \v 44 Sa'csi tebgaj reyajg ruseṉlojni xhi yajgni xcuent ninejxh ni rcaj lojni. Di bejṉ gutie' iigw lo reyaguejch, diza bejṉ gutiu' uub lo te yag balagrejn. \v 45 Rebeṉsa'c rnii didxsa'c, sa'csi xhigabsa'c yu' neṉ lastooni. Niluxh rebeṉguijdx rnii ganax didxguijdx sa'csi xhigabguijdx yu' neṉ lastooni, sa'csi ro'ni rnii nani yu' neṉ lastooni. \s1 Tio'p bejṉ ni benchee tio'p yu' \r (Mt. 7:24‑27) \p \v 46 Räjpzani: \p ―¿Xhicuent rniitu loä: “Dad, Dad,” luxh ditu gun nani rniä guntu? \v 47 Guiniä lojtu chuni'c najc si'c bejṉ ni riääd loä, rucuadiajgni xtidxä luxh rusoobni xtidxä. \v 48 Najcni si'c te bejṉ ni benchee rolijzni, ganid gudäänni jiät, dxejcti bejnni cimient yejc te guilaj. Cheni biäjt nisro ro' gueuu, bidijn nisro cuä' yu'ga, luxh nicla nusniibnini, sa'csi yu'ga sobgadzu'tz yejc te guilaj. \v 49 Niluxh reni rcuadiajg xtidxä, dxejc direni guzoob xtidxä, najcreni si'c te bejṉ ni bejn xyu'ni loj yujxh, dini niujn cimient xten yu'ga. Dxejcni biäjt nisro, bidijnni cuä' yu'ga, dxejc li gurebä'n yu'ga, gunitlojtini. \c 7 \s1 Basiajc Jesús xmos te beṉ romaṉ ni rnibee \r (Mt. 8:5‑13) \p \v 1 Che gulujx gunii Jesús loj rebejṉ, huijni te guejdx ni laa Capernaum. \v 2 Ro'c yu' te beṉ romaṉ ni rnibee, yu' te mos lojni, luxh sanälazduxhni mosga. Cayacxhuduxh mosga, ameerli guetni. \v 3 Che biejn diajg capitán cagusä'treni Jesús, baxhaḻgajcni gaii beṉgool lo rexpejṉ Israel te chagajnreni Jesús jiäädni te gusiajcni xmos dade'ga. \v 4 Che gubigreni loj Jesús, gusloj gunabduxhreni lojni, räjpreni lojni: \p ―Dade're najc beṉsa'c, nungäjḻ gacnäjluni \v 5 sa'csi sanälajzni lajdx rexpejṉ Israel, luxh lagajc laani gunibee guc-chee xquidobäznu. \p \v 6 Dxejcti huinä Jesúsreni. Cheni siäddzuṉgajxhreni royu', baxhaḻ capitánga gaii xamiigwni, gäbreni loj Jesús: \p ―Si'c naj capitán: “Di rlazä gutalä xtzuunlu. ¿Chu narä te jiu'lu rolizä? Xhet sacädi. \v 7 Ni'c dina niapä baloor te lagajc narä niädganä guejblu, sa'csi rajplu yäḻrnibeduxh niluxh narä rut nacädi. Ni'cni gunibeetis jiajc xmosä, luxh laani siacgajcni. \v 8 Sa'csi narä nacä xmos rebejṉ ni rnibee, luxh rnibeäza loj resoldaad. Che gäpä lo tejni: Huij rec, rijni; che gäpä loj steeni: Gudaa ree, riäädni; che gäpä loj xmosä: Bejn dee, rungajcnini.” \p \v 9 Che biejn diajg Jesús rediidxre, bidxeloduxhni, gubiréni loj rebejṉ ni siädnajlni, räjpni lojreni: \p ―Rniliä́pac lojtu, nicla lo rexpejṉ Israel gajdna guidxälä te bejṉ ni rililajzduxh si'c ni rililajz capitánre. \p \v 10 Che gubi' rebejṉ ni huij loj Jesús rolijz capitán, bahuiireni abiajc xmosni. \s1 Baspaṉsac Jesús xi'n te gunabiuud \p \v 11 Neṉ redxejga, huij Jesús te guejdx ni laa Naín. Huinäni rexpejṉpacni näjza xhidajl bejṉ ni sanajlni. \v 12 Che bidzujṉni gajxh ro' guejdxga, bahuiini sacua'tzreni te beṉgut, te bi'n ni najc xtebtis xi'n te gunabiuud. Xhidalduxh bejṉ sacua'tzni. \v 13 Che bahuii Jesús loj gunabiuudga, biani nane'ga, räjpni lojni: \p ―¡Na'c roonlu! \p \v 14 Dxejc gubig Jesús lo rebejṉ ni sanä beṉgutga, dxejc guzudxi reni nuu beṉgutga. Dxejc räjp Jesús loj beṉgutga: \p ―¡Bi'n!, narä rniä lojlu; ¡Huistie! \p \v 15 Dxejc huistie beṉgutga, sobga'ni guslojni caniini. Dxejc badeed Jesúsni lo xnanni. \v 16 Che bahuiireni xhini'c gujc, bidxejbreni, bidxeloduxhreni, guslojreni calä'preni xpala'n Dios, räjpreni: \p ―Te niguisacduxh ni rnii xtidx Dios abidzujṉ nez loonu. \p Caniizareni: \p ―Lagajc Guejb Dios abiädhuii rexpejṉni. \p \v 17 Dxejc bire'ch diidx xcuent Jesús guideb nez reguedx Judea näjza guiraa reguejdx ni tre' nejzga. \s1 Xpejṉ Juan ni rutiobnis huinabdiidx loj Jesús \r (Mt. 11:2‑19) \p \v 18 Rexpejṉpac Juan ni rutiobnis bij rediidxga lojni che yu'ni latzguiib. \v 19 Dxejc baxhaḻni gaiireni lo Jesús te sanabdiidxreni: “¿La guliipac najclu Crist ni jiääd o sibäjznu chu stee bejṉ, ä?” \v 20 Dxejcti gubig rexpejṉ Juan loj Jesús, räjpreni: \p ―Juan ni rutiobnis baxhaḻ nuurnu te guiniabdiidxnu lojlu: “¿La luj najc Crist ni jiääd o la sibäjznu chu stee bejṉ?” \p \v 21 Lagajc dxejc che bidzujṉreni, basiajc Jesús xhidajl bejṉ ni rajc garen-garen yäḻguijdx, ni yu'za rebeṉdxab lastooreni, basiajczani baloj ni di fii. \v 22 Dxejcti badzu' Jesús diidxre, räjpni: \p ―Coḻchaye'tz lo Juan guiraa ni abahuiitu näjza ni abiejn diajgtu. Coḻye'tz lojni: “Relotiä'p ruhuisac; rebeṉcoj rsiasa'c; rebeṉ ni raḻ guejdx tiejxhni, abiajc tiejxhni; rediagcua't riensac diajgreni; rebeṉgut, agubaṉsacreni; luxh loj rebeṉproob nani cabäjz xcäḻracnäj Dios riejn diajgreni rsiule' xtidx Dios xcuent xho ḻaa bejṉ lo dojḻ. \v 23 Chicbaa nani rumbee narä, nani di cuälaz narä.” \p \v 24 Cheni sii rexpejṉ Juan, gusloj Jesús caniini xcuent Juan loj rebejṉ, räjpni: \p ―¿Chuni'c huihuiitu nez lo reyubijdz? ¿La te nijt ni rusniib bej, ä? \v 25 ¿Xhini'c huihuiitu? ¿Te bejṉ ni sucheduxh, ä? La'tu najntu rebejṉ ni sucheduxh näjza reni nabaṉsa'c, rolijz reṟeii yu'reni. \v 26 ¿Chuxhni'c biriitu huihuiitu? ¿Te niguii ni rnii xtidx Dios, ä? O'n, rniliä́ lojtu, luxh te ni sacduxhru loj guiraa reniguii ni rnii xtidx Dios. \v 27 Juan najc niguii ni ruzä't rexquijtz Dios cadro caj scree: \q1 Narä guxhaḻä te niguii nani guinii xtidxä, \q1 te nidni lojlu, te laani guzucheeni xnezyujlu nez lojlu. \m \v 28 Rniliä́pac, loj guiraa rexingaan regunaa, nicla tejni gajd guiricaj ni najc te beṉsacduxhru nez loj Dios si'c najc Juan ni rutiobnis. Niluxh nani guxiiru sajc lo xcäḻrnibee Dios ni jiääd, sajcruni loj Juan. \p \v 29 Che biejn diajg rebejṉ näjza reni rusquijx impuest rextiidxni xcuent Juan, gucbeereni rujn Dios yäḻguxhtissa'c, sa'csi abatiobnis Juanreni. \v 30 Niluxh refarisee näjza rebejṉ ni ruluii leii gulälazreni nani niujn Dios par laareni, sa'csi direni nicäjb nutiobnis Juanreni. \v 31 Räjpza Jesús lojreni: \p ―¿Xhocha guiniä najc rebejṉ nani tre' ṉaj? \v 32 Najcreni si'c rebiuxbäz nani rguijt nez lo guii cadro rdo', rbedxa'reni loj sa'reni, rniireni: “Bieḻnu te bizej te guya'tu, niluxh ditu nuya'. Bieḻzanu te dij ni nabaduxh dxejcti dizatu nioon.” \v 33 Sa'csi che biääd Juan, dini niauxha't, dizani niä' bin, luxh räjptu: “Yu' beṉdxab lastooni.” \v 34 Dxejcti biäḻä narä, Xi'n Dios ni gujc Niguii, rauä, rä'ä. Dxejc räjptu: “Bahuilaare, dade're rauxha't, rä'zani, najcni xamiigw rebeṉdojḻ näjza rebejṉ ni rusquijx reimpuest xten gubier.” \v 35 Ni'cni xcäḻnajn Dios huenliisi rieṉloj loj dzuun ni rujn rebejṉ ni najn. \s1 Jesús huij rolijz Simón ni najc farisee \p \v 36 Dxejc tej refarisee gunii loj Jesús, räjpni: \p ―Jiäädlu rolizä te guidaunu. \p Dxejc huij Jesús rolijzni, ro'c gurejni lo mex. \v 37 Rbäjz te gunagubejxh lo guejdxga. Che biejn diajgni satajw Jesús rolijz fariseega, bidzuṉnäjni te bo't guidxa se't nejxh, luxh bo'tga najc si'c onix, botsa'cni. \v 38 Che biu' gunaaga, bidzujṉni lo ni' Jesús, guslojni cayoonni. Con nisbee caguiibni ni' Jesús, dxejc caguspijdzni ni'ni con xquidxejcni. Dxejc bachagro'ni ni'ni bazaazani setnejxhga ni' Jesús. \v 39 Che bahuii farisee ni gurejdx Jesús rolijzni, recosre, bejnni xhigab: “Palga gulii najc niguiire Xi'n Dios, sacbeeni chu najc näjza xho najc gunaare ni cagajn ni'ni, sacbeezani najcni te gunadoḻduxh.” \v 40 Dxejc gunii Jesús loj fariseega, räjpni: \p ―Simón, yu' xhi rlazä guiniä lojlu. \p Dxejc räjp fariseega lojni: \p ―Guniini, Dad mastr. \p \v 41 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Tio'p bejṉ nazääb meel lo te bejṉ ni rudedlaa meel. Tej reni nazääb si'cti gaiigayuu meel. Steeni nazääb si'cti tiubitzuu meel. \v 42 Cheni di niajcdi niguijxreni xti'nreni, basiäḻ lajzni xti'n guiro'preni. N̲aj gunii loä, ¿chu tejreni sianälajzru dade'ga, ä? \p \v 43 Badzu' Simón diidxre lojni, räjpni: \p ―Rchaloä bejṉ ni nazääbru lojni. \p Dxejc räjp Jesús: \p ―Laaca rniilu. \p \v 44 Dxejc gubiré Jesús, bahuiini loj gunaaga. Dxejc räjpni loj Simón: \p ―¡Bahuii loj gunaare! Che biu'ä rolijzlu, dilu nuniidx nis te nidiib ni'ä. Per gunaare gudibnäjni ni'ä nisbee ni birii balojni, dxejc baspijdzni ni'ä con xquidxejcni. \v 45 Dilu nuchagro' narä, luxh laani cheli biu'ä ree, gajdni cuääz guchagro'ni ni'ä. \v 46 Dilu nusäḻ se't yecä, niluxh laani basäḻni se't ni rlianexhduxh ni'ä. \v 47 Ni'cni rniä lojlu, dojḻ xten gunaare, luxh xhidalduxh najcreni, abadzucaj Dios redojḻga sa'csi huenliisi sanälajzni Dios. Luxh rebejṉ ni rudzucaj Dios guxii xtojḻreni, guxiiza sanälajzreni Dios. \p \v 48 Dxejcti räjpni loj gunaaga: \p ―Agubicaj rextojḻlu. \p \v 49 Dxejc rebejṉ ni sobga' lo mex con laani, che biejn diajgreni rediidxre, gusloj canii lo sa'reni, räjpreni: \p ―¿Chuchani'c najc niguiire, ni'cni rudzucajlini xtojḻ bejṉ, ä? \p \v 50 Räjp Jesús loj gunaaga: \p ―Aguḻaalu lo xtojḻlu sa'csi ahuililajzlu; huij ṉaj, bascuedxi lajzlu. \c 8 \s1 Regunaa ni gucnäj Jesús \p \v 1 Dxejcti gusloj huij Jesús guiraa reguejdx näjza rerench, cagusule'ni xtidx Dios, caguluiini xcuent xcäḻrnibee Dios loj rebejṉ. Sanäni rexpejṉpacni \v 2 näjza gaii gunaa ni abasiajcni, agulääni rebeṉdxab lastooreni, näjza basiajcni xcäḻguijdxreni. Tejni laa Marii ni laaza Magdaleṉ, ni gulää Jesús gajdz beṉdxab neṉ lastooni. \v 3 Stee gunaa laa Xuan, ni najc chääl Chuza, ni ruhuii xhixten Herodes. Stee gunaa laa Susaṉ. Guyu'za sgaii gunaa. Guiraa reni'c rudeed lagajc xhixtenreni te rio' recos ni rquiinreni. \s1 Xcuent bejṉ ni rbe'c binij \r (Mt. 13:1‑9; Mr. 4:1‑9) \p \v 4 Dxejcti bire' xhidajl bejṉ lojni ni birii xhidajl reguejdx. Lojreni gunii Jesús con te cuent ni ruluii, räjpni: \p \v 5 ―Birii te bejṉ sale'c binij. Cheni cabe'cni binij, yu' binij ni bitejb cuä' nezyuj. Che sadejd rebejṉ baläjreni yejc binijga, biäädza remane' ni rutajt xhaguibaa, gudajwrenini. \v 6 Yu'za lajt bitejb binijga neṉ reguij cadro xheti xhidajl yuj. Che gulejn binijga, gubidzgajcni sa'csi xheti xcojp ro'c. \v 7 Yu'za lajt bitejbni nez neṉ reyaguejch. Che gulejnni, di reyaguejch nusaan niroob gäjlga. \v 8 Yu'za lajt bitejb binijga lo yusa'c, ro'c gucduxhni. Cheni guroobni, yu' binijga gujc te gayuu xob loj tejga binij ni gule'c dade'ga. \p Che gulujx guniini scree, dxejc guniini dip räjpni: \p ―Palga sajc gucuadiajgtu rediidxga, coḻcuadiagsa'cni. \s1 Xhicuent gunii Jesús recuent \r (Mt. 13:10‑17; Mr. 4:10‑12) \p \v 9 Dxejcti gunabdiidx rexpejṉpacni lojni räjpreni: \p ―¿Xhi säloj cuentre? \p \v 10 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Lojtu ni najc rexpejṉä suniidx Dios yäḻnajn te gacbeetu reyäḻxhiga'tz xten xcäḻrnibeeni. Loj chutis stee bejṉ, siniä recuent lojreni te mase cadxelojreni, direni fisa'c, luxh mase cacuadiajgreni, direni gacbesa'c. \s1 Rusule' Jesús xcuent ni rbe'c binij \r (Mt. 13:18‑23; Mr. 4:13‑20) \p \v 11 Räjpzani: \p ―Scree säloj cuentre, rebinij najc si'c xtidx Dios. \v 12 Binij ni biajb lo nezyuj najc si'c rebejṉ ni rucuadiajg xtidx Dios. Dxejc riääd beṉdxab, riäddzucajni rediidxga lastooreni te na'c chalilajzreni xtidx Dios, te na'cza ḻaareni lo dojḻ. \v 13 Binij ni biajb neṉ reguij najc si'c rebejṉ ni rucuadiajg xtidx Dios, rbaalajzreni; per sa'csi xheti xlobaareni, nälajznu, direni gandzu'tz xtidx Dios, rililajzreni te bo'c, per che rsacsí rebejṉreni, rbälazreni xtidx Dios. \v 14 Binij ni biajb neṉ reyaguejch najc si'c rebejṉ ni rucuadiajg xtidx Dios, per laḻ ni sanuureni xnejzreni, rijia'nreni lo recos guedxliuj, lo yäḻnasa'c ni ruhuiireni, näjza rujnreni si'ctis ni rlajz tiejxhreni. Reni'c rujn runijtreni xtidx Dios, ni'cni direni guzoob xtidx Dios, direni chanuu te gunreni xtzunsa'c Dios. \v 15 Binij ni riajb lo reyusa'c najc si'c rebejṉ nani rucuadiajg xtidx Dios, ni rililajz diidxga guideb te lastoya ni najc hueen. Randzu'tzreni xtidx Dios, dxejc rudeedreni te yälnasa'c, nalajznu ruzoobreni xtidx Dios, rujnreni xtzunsa'c Dios. \s1 Xhet yu'di ni naga'tz par tejpas \r (Mr. 4:21‑25) \p \v 16 Räjpzani: \p ―Ruti te bejṉ ni rucuaguij te bajl dxejc rusäuni te caj yejc bajlga, dizani gusujnini dejtz te loon. Alga rusoobnini neṉ candilieer loj te mex te guzanijni guideb neṉ yu'ga te reni jiu' fiireni lo bajlga. \v 17 Xhet yu'di ni yuchetzu'tzdi ni di guidzujṉ dxej guiluiini; xhet yu'diza ni naga'tz ṉaj ni di guidzujṉ dxej gacbee bejṉni. \p \v 18 ’Ni'cni coḻcuadiagsa'c diidx; sa'csi guiraa rebejṉ ni rajp yäḻracbee, sajprureni yäḻnajn. Luxh reni di ninuu nucuadiajg xtidx Dios, lojni sibicaj näj ni abacuadiajgni, ni rchaloni najnni. \s1 Xnan Jesús con rebejtzni \r (Mt. 12:46‑50; Mr. 3:31‑35) \p \v 19 Dxejc bidzujṉ xnan Jesús näjza rebejtzni cadro suga'ni, niluxh di niajcdi nibigreni lojni sa'csi tre' xhidalduxh bejṉ ro'c. \v 20 Dxejcti huisa'n te bejṉ diidx loj Jesús, räjpni: \p ―Xnan guejblu näjza rebejtz guejblu suga' rolä', luxh rlajzreni fiireni lo guejblu. \p \v 21 Badzu' Jesús diidxre lojreni, räjpni: \p ―Xnanä näjza rebetzä najc rebejṉ ni rucuadiajg, ni ruzoobza xtidx Dios. \s1 Basiacdxi Jesús te beduxh \r (Mt. 8:23‑27; Mr. 4:35‑41) \p \v 22 Te dxej biu' Jesús näjza rexpejṉpacni neṉ te barcw. Dxejc räjpni lojreni: \p ―Coḻcho' stelaad ro' nisre. \p Basyu'reni barcw lo nis, sä'tireni. \v 23 Cheni sadejdreni galäii nisga, gudiejs Jesús neṉ barcw. Dxejc gubi' te beduxh lo nisga, luxh sa'csi lacti nadip ro' bejga, gusloj cayu' nis neṉ barcw, ameerli jiääz barcwga lo nis. \v 24 Dxejcti huicuäänreni Jesús, räjpreni lojni: \p ―¡Mastr! ¡Mastr! ¡Cayääznu lo nis! \p Che gubajṉni, huistieni, dxejc gudidxa'ni lo bejga näjza lo nis ni cayäsjiaa. Dxejc guläjz bejga, guredxiza nisga. \v 25 Dxejc räjpni lojreni: \p ―¿Con xcäḻrililajztu, ä? \p Per laareni bidxejbreni, bidxeloduxhreni, canabdiidxreni lo sa'reni: \p ―¿Chuni'c najc niguiire te rnibeeni bej näjza nis, luxh rusobdiajg bej näjza nis xtiidxni? \s1 Te beṉ Gadara ni guyu' rexsprit beṉdxab lastooni \r (Mt. 8:28‑34; Mr. 5:1‑20) \p \v 26 Bidzujṉtireni lo yuj xten Gadara ni tre' stelaad ro' nis nez loj reyuj xten Galilee. \v 27 Cheni biäjt Jesús neṉ barcw baläjni lo yuj, gubig te bejṉ ni siääd guejdxga lojni. Agujc xchej yu' rebeṉdxab neṉ lastooni. Dini gacw xhajbni, dizani cuääz neṉ yu', alga rbäjzni cadro yu' rebaa. \v 28 Che bahuiini loj Jesús bazuxhijbni nez lojni, guredxa'ni räjpni: \p ―¿Xhicuent riädchu'lu loonu, luj, Jesús Xi'n Gueb Dios ni rbäjz xhaguibaa? Rniabduxhä lojlu, na'cru gusacsílu nuurnu. \p \v 29 Guniini rediidxre sa'csi canibee Jesús guirii rebeṉdxabga neṉ lastoo bejṉre. Agujc xchero cazob rniaaz rebeṉdxabga bejṉga ruliib rebejṉ ni'ni, ṉaani con cadeṉguiib te guilibdzu'tzni, te xhet gundini bejṉ. Niluxh laani rutiugya'ni recadeṉ, dxejc rebeṉdxabga rinärenini nez lo reyubijdz. \v 30 Jesús gunabdiidx lojni, räjpni: \p ―¿Chu laalu? \p Dxejc badzu'ni diidxre loj Jesús räjpni: \p ―Legión najc laä. \p Si'c guniini sa'csi xhidalduxh najc rebeṉdxab ni yu' neṉ lastooni. \v 31 Dxejc gunabduxhreni loj Jesús na'c guxhaḻsacnireni cadro biriireni. \v 32 Lagajc dxejc suga' xhidajl cuch cayajwreni guixa' lagajc nejzga lo te bala'. Dxejc gunab rebeṉdxabga loj Jesús te gusaanni jiu'reni neṉ recuchga. Che cuäjb Jesús, \v 33 biṟii rebeṉdxabga neṉ lastoo dade'ga, biugajcreni neṉ recuchga. Che biu'reni neṉ recuch, baxuṉ recuchga bitejbreni ro' te bala', dxejc biajbreni lo nis, ro'cti gujtreni. \p \v 34 Baxuṉ reni cayajp recuchga che bahuiireni xhini'c gujc ro'c, huisa'nreni diidx lo rebeṉguejdxga näjza lo rebeṉ ṟench. \v 35 Dxejc biädhuii rebejṉ xhini'c gujc ro'c. Che bidzujṉreni cadro suga' Jesús, bahuiireni loj bejṉ ni biṟii beṉdxab lastooni. Sobga'ni cuä' ni' Jesús, najcwni xhajbni, luxh xhetru rajcdi yejcni; dxejc bidxebduxh rebejṉga. \v 36 Sas reni bahuiloj xho gujcni, bijreni diidx xho basiajc Jesús bejṉ ni guyu' rebeṉdxabre lastooni. \v 37 Dxejc guiraa rebeṉ Gadara näjza reguejdx ni tre' nejzga, gunabreni jiunejz Jesús ro'c sa'csi cadxebduxhreni. Ni'cni biu' Jesús neṉ barcw te gubisacni nejz cadro siäädni. \v 38 Dade' ni biṟii rebeṉdxab lastooni gunabni lo Jesús gusaanni chanajlnini, niluxh Jesús gunibee jia'nni, räjpni lojni: \p \v 39 ―Gubi' rolijzlu te güilu diidx recosro ni bejn Dios xcuent luj. \p Dxejc sääni, batie'chni diidx guideb lo guejdxga xhi bennäj Jesúsni. \s1 Xindxa'p Jairo näjza te gunaa ni gudajn xhajb Jesús \r (Mt. 9:18‑26; Mr. 5:21‑43) \p \v 40 Che gubi' Jesús stelaad nis, bibalajz rebejṉ gubi'ni, sa'csi cabäjzpacreni guibisacni. \v 41 Dxejc bidzujṉ te bejṉ ni laa Jairo, ni rnibee te guidobäz, bazuxhijbni nez loj Jesús, gunabni chanänini rolijzni \v 42 sa'csi yu' tejtis xindxa'pni. Yu'ni tzubitio'p ijz, luxh cayacxhuuni, ameerli guetni. Laḻsi sää Jesús rolijzni, birinajl xhidalduxh bejṉni, catäälirenini. \p \v 43 Loj rebejṉga nadxaag te gunaa ni agujc tzubito'p ijz cayacxhuuni, cayajcni yäḻguidxbäii. Xlia'si abanijtni guiraa xhixtenni cua' renani rujn remeed. \v 44 Gubig gunaaga dejtz Jesús te gudajnni ro' xhajbni. Lagajc dxejc biacgajcni. \p \v 45 Dxejcti gunabdiidx Jesús räjpni: \p ―¿Chuni'c najc ni gudajn narä, ä? \p Guiraa rebejṉ räjp: \p ―Dinu gan. \p Räjpza Pedr: \p ―Mastr, ni yu'lu galäii rebeṉ xhidajl, luxh cagutäälireni luj. ¿Xhicuent rniabdiidxlu: “¿Chu gudajn narä?” \p \v 46 Räjppac Jesús lojni: \p ―Yu' chu gudajn narä, sa'csi gucbeä yu' chu basiajc xcäḻrnibeä. \p \v 47 Che gucbee gunaaga anajn Jesús gudajnni xhajbni, bidxejbni, racsejslini gubigni loj Jesús, bazuxhijbni lojni. nez loj guiraa rebejṉ räjpni xhicuent gudajnni xhajbni näjza xho biacgajcni. \p \v 48 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Huij. Gulecdxilajzlu, xinda'pä. Abiajclu sa'csi huililajzlu. \p \v 49 Laḻni canii Jesús si'c bidzujṉ te bejṉ ni siääd rolijz Jairo, ni rnibee te guidobäz. Räjpni loj Jairo: \p ―Agujt xindxa'plu. Na'cru gutajllu xtzuun Dad Mastr. \p \v 50 Che biejn diajg Jesús rediidxga, räjpni loj Jairo: \p ―Na'c guidxejblu. Huililajztis te jiac xindxa'plu. \p \v 51 Che bidzujṉreni rolijzni, xtebtis Pedr, Jacoob, Juan näjza xcuzajn dxape'ga biunäjni neṉ yu'ga. Peta rebejṉ ni siädnajlni bia'nreni rolä'. \v 52 Cayonduxh guiraa rebejṉ ni sobga' neṉ yu'. Dxejc Jesús räjp lojreni: \p ―Na'c roontu, gajd dxape're guet, nagayejstisni. \p \v 53 Alga baxhiznäjrenini, sa'csi anajnreni agujt dxape'ga. \v 54 Dxejcti gunaaz Jesús ṉaa dxape'ga, dip guniini, räjpni lojni: \p ―¡Dxape', huistie! \p \v 55 Dxejc gubaṉsac dxape'ga, huistiegajcni. Dxejc gunibee Jesús gudeedreni xhi gauni. \p \v 56 Bidxeloduxh rexcuzajnni. Per gunibee Jesús na'c güireni diidx xhini'c gujc ro'c. \c 9 \s1 Ruxhaḻ Jesús guitzubitio'p rexpejṉpacni \r (Mt. 10:5‑15; Mr. 6:7‑13) \p \v 1 Batie' Jesús guitzubitio'p rexpejṉpacni te badeedni yäḻrnibee lojreni te cuääreni rebeṉdxab lastoo rebejṉ, näjza te gusiajcreni rebeṉracxhuu. \v 2 Baxhaḻnireni te gusule'reni diidx xcuent xcäḻrnibee Dios näjza te gusiajcreni rebeṉracxhuu. \v 3 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Xhet chanäditu lo nejz, nicla bastoṉ, nicla bols, nicla yätxtiil, nicla meel; na'cza chanätu tio'p xhajbtu; tejtisni chanätu. \v 4 Chutis rolijz bejṉ cadro guidzujṉtu, ro'c coḻjia'n cheni guiriilitu lo guejdxga. \v 5 Palga direni gusaan jiu'tu rolijzreni, che jiunejztu lo guejdxga, coḻcuijb guxhuj ni'tu si'c te seen direni nililajz xtiidxtu. \p \v 6 Dxejc biriireni sääreni garen-garen reguejdx, cagusule'reni xtidx Dios, cagusiajczareni rebeṉracxhuu cadrotis rdzujṉreni. \s1 Xho gujt Juan ni rutiobnis \r (Mt. 14:1‑12; Mr. 6:14‑29) \p \v 7 Che biejn diajg Herodes ni rnibee guiraa ni cayujn Jesús, guyu'ni yärsia', dini gan xho gunni xhigab, sa'csi yu' reni canii laa Juan ni agubaṉsac lo rebeṉgut. \v 8 Sgaiireni canii abaluiloj Elías. Yu'zareni canii pet laa stee niguii ni gunii xtidx Dios galoo ni agubaṉsac. \v 9 Per räjp Herodes: \p ―Lagajc narä gunibeä biru' yejc Juan ni rutiobnis, ¿chuchani'c najc niguiire ni riejn diagä xhidajl didxro xcuentni? \p Dxejc rlajzpac Herodes fii lojni. \s1 Bayaan Jesús gaii miḻ bejṉ \r (Mt. 14:13‑21; Mr. 6:30‑44; Jn. 6:1‑14) \p \v 10 Che gubi' rexpejṉpacni, bijreni diidx loj Jesús xhini'c bejnreni. Sas huinä Jesúsreni te lajt cadro ruti bejṉ, gajxh te guejdx ni laa Betsaida. \v 11 Che gucbee rebejṉ caro sääreni, huinajlrenini bidxälrenini. Che siäädreni lojni huichaglojnireni, sas gusloj cagusule'ni lojreni xcuent xcäḻrnibee Dios. Basiajczani rebejṉ ni cayacxhuu. \p \v 12 Che gusloj cayääz gubijdx, gubig rexpejṉpacni loj Jesús, räjpreni lojni: \p ―Gojs loj rebejṉre, agojḻ jiireni te chatiilreni xhi gaureni, näjza cadro tedreni guxhijṉ lo rerench, neṉ reguedxbäz, sa'csi ree xhet yu'di. \p \v 13 Dxejcti räjp Jesús loj rexpejṉpacni: \p ―¡La'tu coḻgudeed xhi gaureni! \p Dxejc räjpreni lojni: \p ―Xhet rajpdinu, gaiitis yätxtiil näjza tio'p bäjl. Ni'ctis yu' palga dinu chasiiru xhi gau rebeṉ xhidajlre. \p \v 14 Luxh najc rebejṉga si'cti gaii miḻ niguii. Dxejc räjp Jesús loj rexpejṉpacni: \p ―Coḻyejtz lojreni cuereni xcua-xcuaareni, si'cti tiuubitzugajreni te cuaa. \p \v 15 Si'c bejnrenini, sas gurej guiraa rebejṉga si'c. \v 16 Dxejc cua' Jesús gaii yätxtiilga näjza tio'p bäjlga, guläsni lojni xhaguibaa, badeedni xquixtios lo Dios xcuent yäḻrajwga. Che gulujx badeedni xquixtios gula'ni reyätxtiilga näjza rebäjlga, dxejc sanuutis badeednini loj rexpejṉpacni te gudisrenini loj rebejṉga. \v 17 Guiraa rebeṉ xhidaalga gudajw, gudxaj xque'reni. Dxejcti batojpreni ni bia'n bachajreni tzubitio'p dxijm̲ yätxtilbiujy näjza bälbiujy ni bia'n. \s1 Gunii Pedr Jesús najc Crist \r (Mt. 16:13‑19; Mr. 8:27‑29) \p \v 18 Te dxej laḻni cabedx-canab Jesús lo Dios, xtebni näjza rexpejṉpacni, gunabdiidxni lojreni, räjpni: \p ―¿Chuni'c rnii rebejṉ nacä? \p \v 19 Dxejc räjpreni lojni: \p ―Yu'reni rnii najclu Juan ni rutiobnis; yu'zareni rnii najclu Elías; sgaiireni rnii najclu stee niguii ni gunii xtidx Dios galoo ni agubaṉsac. \p \v 20 Dxejc gunabdiidxni lojreni, räjpni: \p ―¿La'tu a? ¿Chuni'c rniitu nacä? \p Dxejc räjp Pedr lojni: \p ―Luj najclu Crist Xi'n Dios ni cabääznu. \s1 Jesús rnixgaa xho guetni \r (Mt. 16:20‑28; Mr. 8:30–9:1) \p \v 21 Dxejc gunibee Jesús lojreni, räjpni: \p ―Na'c gäbtu si'c lo rebejṉ. \p \v 22 Räjpzani lojreni: \p ―Nanab ted Xi'n Niguii trabajwduxh; rebeṉgool xten guidoo, näjza rebixhojz, näjza rebejṉ ni ruluii xleii Moisés sibälazreni narä, naareni dina gacä Crist ni cabääznu. Sugu'treni narä Xi'n Dios ni gujc Niguii, niluxh sibaṉsacä ni riojṉ dxej. \p \v 23 Dxejc räjpni loj guiraareni: \p ―Palga chu tejtu rlajz guirinajl narä, nanab jiäḻlajzni xhixtenni, te guixe-guixee guntisni nani gudedä gunni. \v 24 Sa'csi nani rlajz guiniazdzu'tzni xcäḻnabajṉni, sunijtni yälnabajṉ lo Dios; luxh nani runijt xcäḻnabajṉni xcuent xtidxä, sica'ni yäḻnabajṉ par tejpas. \v 25 Sa'csi ¿xhi gaan gun te bejṉ palga xca'ni guideb guedxliuj, luxh gunijtni xcäḻnabajṉni lo Dios? \v 26 Niluxh nani guituinäj narä näjza xtidxä, sigajcza narä, Xi'n Dios ni gujc Niguii, situinää́zani cheni jiäḻä si'c ṟeii guideb yäḻrdimbicha' xten Xtadä näjza rexanglni. \v 27 Guliipac rniä lojtu, yu' gaii reni suga' ree, ni di guet, suhuixgaareni xcäḻrnibee Dios. \s1 Bachaa xho rluiloj Jesús \r (Mt. 17:1‑8; Mr. 9:2‑8) \p \v 28 Gudejdti xhujṉ dxej gunii Jesús diidxre, dxejcru huinä Jesús Pedr näjza Jacoob näjza Juan, huijreni jiaa yejc te dajn te guredx-gunabni loj Dios. \v 29 Laḻni cabedx-canab Jesús lo Dios, bidxaa xho ruluii lojni; dxejc xhajbni gujc nolbäj, rdimbicha'lini. \v 30 Biricajza tio'p dade' caninäjrenini. Redade'ga najc toMoisés näjza Elías. \v 31 Rdimbicha'za redade'ga. Caninäjreni Jesús xcuent xho guetni guedx Jerusalén. \v 32 Luxh Pedr näjza resa'ni guyuduxh bacaḻ lojreni; che bire'ch bacaḻ lojreni bahuiireni lo yäḻrdimbicha' xten Jesús näjza loj guiro'p redade' ni caninäjni. \v 33 Cheni agojl jiunejz redade'ga loj Jesús, räjp Pedr loj Jesús: \p ―Dad, Mastr, huenduxh suga'nu ree. Basaan jiencheenu choṉ yue', tejni par luj, tejni par Moisés, steeni par Elías. \p Luxh di Pedr gaan xhini'c caniini. \v 34 Laḻni caniini si'c, bire' te za gusloj cayäjt yejcreni, dxejc bidxejbreni che biu'reni neṉ zaga. \v 35 Dxejcti biejn diajgreni neṉ zaga te xse' te ni gunii, räjpni: \p ―Dee najc Xi'nä ni sanälazä, coḻcuadiajg xtiidxni. \p \v 36 Che gulujx guniini rediidxga, bahuiireni sugaxteb Jesús. Dxejc niäutis ro'reni neṉ redxejga, rut lojdi bijreni diidx xcuent ni bahuiireni ro'c. \s1 Basiajc Jesús te biuux ni guyu' beṉdxab lastooni \r (Mt. 17:14‑21; Mr. 9:14‑29) \p \v 37 Barayääl cheni biäjtreni yejc dajnga, xhidalduxh bejṉ cabäjz Jesús. \v 38 Dxejcti te dade' ni nadxaag rebejṉga guredxa'ni, räjpni loj Jesús: \p ―Mastr, balaslajz narä, gudahuii xi'nä, sa'csi xtebtisni najcni xinganä. \v 39 Luxh beṉdxab rniaazni, sas ruscuedxa'nini, rajcni si'c yäḻguidxbej, rbääni bitzuṉ ro'ni, rusacsíduxhnini, luxh dini gusaanni. \v 40 Agunabä loj rexpejṉpaclu nibääreni beṉdxabga, luxh di niajcdini. \p \v 41 Dxejc badzu' Jesús diidxre, räjpni: \p ―¡Bejṉ ni di chalilajz, beṉguijdx! ¿Gucli chunää́tu, gucli gunä huant la'tu? ¡Gudanä xi'nlu ree! \p \v 42 Dxejc che cabig biuuxga lojni, basäḻta' beṉdxabga biuuxga lo yuj, sas gusloj cayajcni si'c yäḻguidxbeduxh. Dxejc gudidxa' Jesús loj beṉdxabga, basiacgajcni biuuxga, dxejc badeednini lo xtadni. \v 43 Guiraa rebejṉ bidxeloduxh yäḻrnibeduxh xten Dios. \s1 Rnii Jesús stehuält xho guetni \r (Mt. 17:22‑23; Mr. 9:30‑32) \p Laḻni cadxeloj rebejṉ lo recos ni bejṉ Jesús, räjpni loj rexpejṉpacni: \p \v 44 ―Coḻcuadiajgsa'c rediidxre, na'cza jiäḻlajztureni, sa'csi sutedreni narä Xi'n Dios ni gujc Niguii ladzṉaa rebejṉ. \p \v 45 Niluxh di rexpejṉpacni niacbee xhi säloj rextiidxni, sa'csi Dios bacua'tznini lojreni te di niacbeerenini. Bidxejbzareni niniabdiidxreni loj Jesús xhi säloj rediidxga. \s1 Chuni'c sajcru \r (Mt. 18:1‑5; Mr. 9:33‑37) \p \v 46 Guslojza rexpejṉ Jesús canabdiidx lo sa'reni: \p ―¿Chuchani'c sajcru loonu? \p \v 47 Per gucbee Jesús xhi xhigab cayujnreni. Dxejc cua'ni te biuxbäz, bazujnini cuä'ni, \v 48 räjpni lojreni: \p ―Chutis ni xca' te biuxe' sa'csi sanälajzni narä, naräni rca'ni luxh ni rca' narä, rca'ni xtadä ni baxhaḻ narä. Ni najc maazru nadolajz lojtu, ni'c najc ni sajcru. \s1 Nani di guiniyaj nuurnu, xladnu yu'ni \r (Mr. 9:38‑40) \p \v 49 Dxejc räjp Juan loj Jesús: \p ―Mastr, bihuiinu loj te bejṉ ni rbää rexpeṉdxab neṉ lastoo bejṉ con xcäḻrnibee lajlu. Dxejc rie'tznu lojni na'cru gunni si'c, sa'csi dini sanäj nuurnu. \p \v 50 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Na'c gudxojntuni, sa'csi nani di guiniyaj nuurnu, xlaadnu yu'ni. \s1 Jesús gudidxa' loj Jacoob näjza Juan \p \v 51 Che siäddzujṉ redxej ni chää Jesús xhaguibaa, bejnni xhigab chääpacni guedx Jerusalén. \v 52 Baxhaḻni gaii bejṉ gunijd lojni chääreni te guejdx xten Samaria te satiilreni cadro jia'nreni ro'c. \v 53 Luxh rebejṉ samaritaṉ di rlajzreni gudedlaareni te lajt cadro jia'nreni, sa'csi najnreni chääreni guedx Jerusalén. \v 54 Che biejn diajg Jacoob näj Juan, tio'p xpejṉpacni, si'c, sas räjpreni loj Jesús: \p ―Dad, ¿La rlajzlu guinibeenu jiäjt guiboo xhaguibaali te guze'cni guiraa rebeṉguejdxga si'cni bejn Elías? \p \v 55 Dxejc bahuii Jesús lojreni, gudidxa'ni lojreni, räjpni: \p ―Ditu gaan chuni'c rnibee lastootu. \v 56 Sa'csi narä Xi'n Dios ni gujc Niguii dina niäḻä te gudzucaä xcäḻnabajṉ rebejṉ. Narä biäḻä te gusḻaä́reni lo dojḻ. \p Dxejcti huijreni garenca guejdx. \s1 Reni rlajz nirinajl Jesús \r (Mt. 8:19‑22) \p \v 57 Laḻni sääreni lo nezyuj, biääd te bejṉ gunii loj Jesús, räjpni: \p ―Dad, narä rlazä jiädnalä guejblu cadrotis chää guejblu. \p \v 58 Dxejc badzu' Jesús diidxre lojni, räjpni: \p ―Rebäjz rajp xpiliääreni, remane' ni rutajt rajp xpitiääzreni, niluxh narä Xi'n Dios ni gujc Niguii, dina gapä nicla te lajt cadro guscugä yecä. \p \v 59 Dxejcti räjp Jesús lo stee bejṉ: \p ―Gudanajl narä. \p Luxh laani räjpni: \p ―Dad, basaan suchacua'tzxgaä́ xtadä, dxejcru jiädnalä guejblu. \p \v 60 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Basaan suchacua'tz rebejṉ ni najc si'c beṉgut, resabeṉgutreni. Per luj, huij, huisule' diidx xcuent xcäḻrnibee Dios. \p \v 61 Dxejc räjp steeni lojni: \p ―Dad, rlazä jiädnaḻä́lu, niluxh basanxgaa chasadidxä resa'ä ni tre' rolizä. \p \v 62 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Nani ruzuj ṉaani yejc garaad, dxejc rudzuré lojni ruhuiini nez dejtzni di gacdi gunni dzuun lo xcäḻrnibee Dios. \c 10 \s1 Ruxhaḻ Jesús regayoṉbitzuu \p \v 1 Che gulujx reni'c, gule Jesús gayoṉbitzuu bejṉ, baxhaḻnireni tio'pgajreni te basnijdnireni lojni loj reguejdx cadro nanab tedni. \v 2 Räjpni lojreni: \p ―Guliipacni, cayacduxh cose'ch, niluxh guxii najc rebejṉ ni gun dzuun gutie'nini. Ni'cni coḻguiniab lo baxhuaan xten cose'ch te guxhaḻni xhidajlru bejṉ ni gun dzuun gutie' xcose'chni. \v 3 Coḻchäj la'tu; coḻhuii xho ruxhaḻä la'tu si'c xiil galäii recuyo't sa'csi sunnäjreni la'tu si'ctisni rlajzreni. \v 4 Na'c chanätu ngodx, niclaza guijxh, niclaza xcura'chtu, luxh na'c sudxitu guininäjtu bejṉ lo nejz. \v 5 Cheni jiu'tu rolijz te bejṉ, ganiddoo coḻye'tz: “Sucuedxilajz reni rbäjz ree.” \v 6 Palga najcni te bejṉ ni rdxaglajz yäḻrbecdxilajz sia'n xcäḻrbecdxilajztu ro'c, luxh palga dini gac, sibi' xcäḻrbecdxilajztu lojtu. \v 7 Coḻjia'n lagajc rolijz bejṉ cadro guidzujṉtu. Ro'c coḻtajw, coḻyä'za xhitis ni guniidxreni, sa'csi nani rujn dzuun, riäjḻ xca'ni xcuent dzuunga. Coḻjia'n tejtis lajt dxejtis ni chutu lo guejdxga. \v 8 Xhitis te guejdx ni jiu'tu, palga jiureni la'tu, coḻgajw xhitis ni guniidxreni lojtu. \v 9 Coḻgusiajc rebeṉracxhuu ni yu' ro'c, coḻye'tz lojreni: “Abidzujṉgajxh xcäḻrnibee Dios.” \v 10 Palga jiu'tu te guejdx cadro di rlajzreni gucuadiajgreni xtiidxtu, coḻṟii lo nezyuj, ro'c coḻye'tz lojreni: \v 11 “Guxhuj xten lajdxtu ni rcaj ni'nu, rudzu'nuni nez lojtu si'c te seen sa'csi ditu nililajz xtiidxnu. Coḻgacbee dee, abidzuṉgajxh xcäḻrnibee Dios lojtu.” \v 12 Ni'cni rniliä́pac lojtu, che gac fis xten Dios, nalasru gac fis xten Dios lo guejdxga loj ni gujc guedx Sodoma ni guyu' galoo. \s1 Reguejdx ni di niu xtidx Jesucrist \r (Mt. 11:20‑24) \p \v 13 Räjpzani: \p ―¡Probe'tu beṉ guedx Corazín! ¡Probe'zatu beṉ guedx Betsaida! Paru nuhuii rebeṉzijt ni gubajṉ guedx Tiro näjza Sidón remilaagwr ni benä nez lojtu, pet gucli nusiechlajzreni, niajcwreni ladnagas, nibejzareni lo cobdäj si'c te seen abasiechlajzreni. \v 14 Che gun Dios fis rextojḻ rebejṉ guedxliuj, guxiiru gac xfis Dios lo rebeṉzijt ni gubajṉ guedx Tiro näjza Sidón. Fisroru gun Dios reguedx Corazín näjza Betsaida. \v 15 Luxh luj guedx Capernaum, rchalolu siäjslu xhaguibaa, alga siajblu gabijlli, cadro gaclu fisro xten Dios. \p \v 16 Rajpzani lo rexpejṉpacni: \p ―Ni riu xtiidxtu, laa xtidxä ni riuni. Nani di jiu xtiidxtu, laa xtidxä ni dini jiu. Luxh ni di jiu xtidxä, laa xtiidx ni baxhaḻ narä ni dini jiu. \s1 Rbi' regayoṉbitzuu \p \v 17 Che gubi' regayoṉbitzuu bejṉ nani baxhaḻ Jesús, rbaduxh lajzreni, räjpreni: \p ―Dad, näjza rebeṉdxab rusobdiajg xtiidxnu che rusä'tnu lajlu. \p \v 18 Räjp Jesús lojreni: \p ―O'n. Ni'cni narä bahuiä che gunijt xcäḻrnibee beṉdxab, bitejbni xhaguibaa si'c bianij xten guzii. \v 19 Coḻgacbee. Narä runidxä yäḻrnibee lojtu te guläjtu yejc bäḻ näjza yejc naxejb; runidxäza yäḻrnibee te guntu gaan lo xcäḻrnibee beṉdxab. Xhetliidi gun daan la'tu. \v 20 Na'c guibalajztistu sa'csi rusobdiajg rebeṉdxab xtiidxtu; coḻguibalajzru sa'csi acuaj lajtu lo xquijtz Dios xhaguibaa. \s1 Bibalajz Jesús \r (Mt. 11:25‑27; 13:16‑17) \p \v 21 Lagajc dxejc bibalaznäj Jesús Sprit Dxan xten Dios, dxejc räjpni lo Dios: \p ―Rliä'pä xpala'nlu Xtadä ni rnibee xhaguibaa näjza guedxliuj, sa'csi bacua'tzlu xnezyujlu lo rebeṉ nanduxh, per baluiilu xnezyujlu loj rebejṉ ni najc nadolajz si'c te biuxbäz. O'n, Xtadä, sa'csi si'c rlajzlu gunlu. \p \v 22 ’Guiraa recosre abaniidxlu loä Xtadä. Dadtis najn chuni'c najc Xi'nni, rutru najndi chu najcni. Rutza najndi chuni'c najc Guejblu Xtadä, xtebtis narä ni najc Xi'nlu, con rebejṉ ni rlazä gumbee luj. \p \v 23 Dxejc bahuii Jesús loj rexpejṉpacni, räjpni lojtisreni: \p ―Chicbaa la'tu näjza renani ruhuii guiraa nani cahuilojtu. \v 24 Sa'csi rniliä lojtu, balti redade' ni gunii xtidx Dios galoo, baltiza reṟeii rlajz nuhuiireni guiraa ni cahuilojtu, niluxh direni nuhuiini. Rlajzreni niejn diajgreni rediidxre ni cayejn diajgtu, luxh di diajgreni niejnni. \s1 Xcuent te beṉhuen ni siääd Samaria \p \v 25 Dxejc huisulii te mastr xten leii, huininäjni Jesús, rlajzni nuxhiidni Jesús lo xtiidxni, gunabdiidxni lojni: \p ―Dad, Mastr, ¿xhini'c nanab gunä te guibaṉnää́ Dios par tejpas? \p \v 26 Sas räjp Jesús lojni: \p ―¿Xhini'c caj lo guijtz xten leii? ¿Xho roḻluni? \p \v 27 Dxejc badzu'ni diidxre, räjpni: \p ―Chanälajzlu Dad, Xtioslu guideb lastoolu, guideb xaimlu, guideb xtijplu, näjza guideb xcäriejnlu. Huinälajzza resa'lu si'ctis ni sanälajzlu lagajc luj. \p \v 28 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―O'n, laaca rudzu'lu diidx. Palga gunlu si'c, sajplu yäḻnabajṉre. \p \v 29 Per mastr xten leii, rlajzni nidedbiani ni'cni gunabdiidxni loj Jesús räjpni: \p ―¿Chuni'c najc resa'ä? \p \v 30 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Te beṉ laadxnu birii guedx Jerusalén, sääni guedx Jericó. Dxejc lo nezyuj biricaj gaii gubaan, gulajnreni guiraa xhixtenni, näjli xhajbni ni najcwni. Sas gudijnrenini, basa'nrenini ro'c, guxii cayäädx nugu'trenini. \v 31 Gudejd te bixhojz ni siääd laadxnu, sazaj lagajc nezyujga, cheni bahuiini lojni, alga gudejdni stee laad, sä'tini. \v 32 Gudejdza te levita, bejṉ ni rujnza dzuun neṉ guidoo. Che bidzujṉni cadro naga' bejṉga, gudejdni stelaad, sä'tini. \v 33 Dxejcti te beṉ Samaria, laḻni sääni biaj, gudejdni nezyujga, bidzujṉni cadro naga' bejṉga. Che bahuiini lojni, balaslajznini. \v 34 Gubigni loj bejṉga, basäḻni se't näjza bin loj bejṉ ni nadxälguijdx, dxejc batejbnini te la' lajd. Dxejc bascuijbnini dejtz lagajc xmanni, huinänini cadro rudedlaareni yu', ro'c cuanäjnini. \v 35 Che bara yääl, gulääni tio'p meel badeedni lo baxhuaan yu'ga. Dxejc räjpni: “Cuanälaa bejṉre; palga gunijtrulu, siguixätini lojlu che guibi'ä.” \p Sä'tini. \p \v 36 Dxejc räjp Jesús lo mastr xten leii: \p ―¿Chu tej lo guidxoṉ rebejṉga najc si'c sa' xten dade' ni biajb ladzṉaa gubaan? \p \v 37 Dxejc räjpni loj Jesús: \p ―Ni balaslajz bejṉga. \p Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Huij te sigajcza chayejnlu. \s1 Bidzujṉ Jesús rolijz Mart näjza Marii \p \v 38 Laḻni huinuu xnezyujni, bidzujṉni te guejdx. Ro'c bidxaagni te gunaa ni laa Mart ni huinänini rolijzni. \v 39 Yu' te bäjl Mart ni laa Marii, luxh laani gurejni cuä' ni' Jesús te cacuadiajgni xtiidxni. \v 40 Mart cagusquejṉni cayujnni xhi gaureni. Sas gubigni loj Jesús, räjpni lojni: \p ―¿La dilu jiu rusanxteb bälä narä te xtebä cayunä remandaad? ¡Gojs lojni gacnäjni narä! \p \v 41 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Mart, Mart, cayuduxhlu yärsia', riulu xhidajl cos, \v 42 luxh yu' tejtis ni nanabpac. Agule Marii ni najc huenru, rut sajcdi gudzucajnini lojni. \c 11 \s1 Ruluii Jesús xho guiniabni lo Dios \r (Mt. 6:9‑15; 7:7‑11) \p \v 1 Te huält cabedx-canab Jesús loj Xtadni Dios, suga'ni te lajt. Che gulujx cabedx-canabni, gunii te xpejṉpacni lojni, räjpni: \p ―Dad, baluii nurnu xho cuedx-guiniabnu lo Dios, si'c baluii Juan ni batiobnis rexpejṉpacni. \p \v 2 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Che cuedx-guiniabtu lo Dios, scree coḻnii: \q1 Xtadnu ni yu' xhaguibaa, \q1 suchä'p xpala'nlu, sujiääd xcäḻrnibeelu. \q1 Sugac si'ctisni rlajzlu gac lo guedxliuj si'cpac rajcni xhaguibaa. \q1 \v 3 Guira dxej baniidx xcu'nnu si'ctis ni rquiinnuni. \q1 \v 4 Basiäjḻ lajzlu redojḻ xtennu si'cni riäjḻ lajznu redojḻ ni rujn rebejṉ loonu. \q1 Na'c gusaanlu jiajbnu lo xcäḻrnibee beṉdxab. \q1 Basḻaa nuurnu lo dojḻ. \p \v 5 Dxejc räjpza Jesús lojreni: \p ―Paru tejtu yu' te xamiigwni, luxh guidzujṉni rolijzni garol yääl, gäbni: “Xamigwä, banidxlaa choṉ yätxtiil, \v 6 sa'csi bidzujṉ te xamigwä rolizä ni bazaj biaj, luxh xhet ra'pädi te gudedä xhi gauni.” \v 7 Xhixh sinii ni naga' neṉ xyu'ni, gäbni: “Na'c riädtie'chlu bacaḻ loä. Niäu rolä' luxh rexi'nä naga' cuä'ä, digacdi chästieä te gunidxä xhi gunidxä lojlu.” \v 8 Rniliä lojtu, mase dini chastie te gudeednini sa'csi najcni xamiigwni, sistieni, sudeedni nani rquiintisni te na'cru gutie'chni bacaḻni. \v 9 Sigajcza rniä lojtu, palga guiniabtu xhi guiniabtu, sica'tuni. Palga chatiiltu xhi chatiiltu, sidxältuni. Palga chasejztu rolä', suxhalreni rolä' lojtu. \v 10 Sa'csi chutis ni rniab, rca'ni nani rniabni; chutis ni rguiil xhi cos, rdxälnini; nani rusejz rolä', suxhalzareni lojni. \p \v 11 ’Paru tejtu ni najc dad, jiääd te xi'ntu guiniabni te yätxtiil lojtu, ¿la sudeedtu te guij, ä? O palga guiniabni te bäjl, ¿la sudeedtu te bäḻ, ä? \v 12 O palga guiniabni te tzutbejt, ¿la sudeedtu te naxejb, ä? \v 13 Palga la'tu, ni najc beṉdojḻ, rajc rudeedtu cossa'c loj rexi'ntu, aticaxh Dios ni yu' xhaguibaa sudeedni Sprit Dxan xtenni loj renani rniabni lojni. \s1 Rucuaquijreni Jesús, rniireni rajpni yäḻrnibee xten beṉdxab \r (Mt. 12:22‑30; Mr. 3:19‑27) \p \v 14 Gulää Jesús te beṉdxabgop lastoo te bejṉ. Che birii beṉdxabga lastoo bejṉga, guslogajc canii bejṉga, dxejc bidxeloduxh rebeṉ xhidaalga. \v 15 Dxejc yu' reni räjp: \p ―Niguiire rbää rebeṉdxab con yäḻrnibee xten Beelzebú ni rnibee loj rebeṉdxab. \p \v 16 Sgaiireni rlajz guquiilrenini, ni'c canabreni gunni te seen ni siääd xhaguibaali. \v 17 Niluxh laani gucbeeni xhi xhigab cayujnreni dxejc räjpni lojreni: \p ―Xhitis gubieer ni rlia' sa'ni lo sa'ni, luxh tiḻnäj te cuaani stee cuaaga, di gacḻaa sinijt gubierga lo guedxliuj. Palga te famiḻ rdiḻnäj lagajc sa'ni, di gacḻaa sinitloj famiḻga. \v 18 Palga guiliä' sa' rebeṉdxab, ¿xho mood chanuu xcäḻrnibeereni? Dee rniä sa'csi la'tu rniitu narä rbää́ rebeṉdxab con lagajc yäḻrnibee xten Beelzebú. \v 19 Palga si'c najcni, ¿chuni'c rudeed yäḻrnibee loj rexpejṉtu te rbääreni beṉdxab? Lagajc laareni ruluii xhet laadi rujntu xhigab. \v 20 Palga narä rbää́ rebeṉdxab con xcäḻrnibee Dios, ni'cni ruluiloj abidzujṉ xcäḻrnibee Dios lojtu. \p \v 21 ’Cheni suga' te beṉdaan, ca'ni guiib, canäjni rolijzni, rutliidi ruhuaḻdi rexhixtenni. \v 22 Niluxh che jiääd stee ni nadipru lo beṉdaanga, rudxagdijḻnini, rujnni gaanni, dxejc rudzucajni xquiibni ni badeed yäḻbeṉdaan lojni, dxejc sajc chanäni guiraa rexhixtenni. \v 23 Reni xhet yu'di xladä, rdxe'chreni loä. Ni di gutopnäj narä, rutie'chni. \p \v 24 Räjpzani: \p ―Cheni rii te beṉdxab neṉ lastoo te bejṉ, ricansajni nez lo reyubijdz, caguiilni cadro gusilajzni. Che cad rdxäldini, rujnni xhigab, naani: “Guibisacä rolizä cadro biriä.” \v 25 Cheni guibi'ni, rdxälni lastoo bejṉga si'c te yu' ni entis gulujx bilioobni, suchesa'cni. \v 26 Dxejcti rixiini sgajdz beṉdxab ni rujnru latsiaj lojni. Dxejc riu'reni neṉ lastoo bejṉga, dxejc nalasru ria'n bejṉga loj ni gujcni galoo. \s1 Chicbaa renani riu xtidx Dios \p \v 27 Laḻ ni canii Jesús rediidxre, te nane' ni yu' lo rebeṉ xhidaalga dipli guniini, räjpni: \p ―¡Chicbaa nan ni biädnälu guedxliuj! Chicbaaza nani basḻaa luj. \p \v 28 Luxh laani räjpni: \p ―Xhet si'cdi najcni; chicbaaru rebejṉ ni rucuadiajg xtidx Dios, ni ruzoobza xtiidxni. \s1 Rebeṉguijdx rniab te milagwr si'c te seen \r (Mt. 12:38‑42; Mr. 8:12) \p \v 29 Sanuutis cadojp rebejṉ gabi Jesús, dxejc guslojni caniini, räjpni: \p ―Rebejṉ ni yu' ṉaj beṉguidxduxhreni, rniabzareni te milaagwr si'c te seen; niluxh xhetru seendi fiireni, seentis xten Jonás, dade' ni gunii xtidx Dios galoo fiireni. \v 30 Lagajc si'c ni gujc Jonás te seen loj rebejṉ guedx Nínive, si'cza narä, Xi'n Dios ni gujc Niguii, gacä te seen lo rebejṉ ni nabajṉ ṉaj. \v 31 Cheni guidzujṉ dxej ni gac fis sistie te nane' ni gujc rein lo reyuj ni tre' ladbäjgw, sucuaquijni rebejṉ ni tre' guedxliuj ṉaj sa'csi laani biriini zitduxh te bacuadiajgpacni yäḻnajn xten Salomón. Ree suga' galäiitu tej ni sacduxhru lo Salomón, \v 32 luxh ditu chalilajz xtiidxni. Rebejṉ ni guläjz guedx Nínive sisiunäj rebejṉ ni nabajṉ ṉaj neṉ redxej ni gac fis. Dxejc sucuaquijreni rebejṉ ni nabajṉ ṉaj sa'csi laareni, che huinäli Jonás xtidx Dios lojreni, basiechlajzreni, basa'nreni xtojḻreni. Ni suga' lojtu ṉaj sajcruni lo Jonás, niluxh ditu jiu xtiidxni. \s1 Ni rusanij xcäriejn bejṉ \r (Mt. 5:15; 6:22‑23) \p \v 33 Räjpzani: \p ―Rut rucuaguijdi te bajl, te gusujnini te lat xhiga'tz, niclaza neṉ te caj. Susujni bajlga jiaa te rajc ruhuisa'c chutis ni riu' neṉ yu'. \v 34 Balojlu najc si'c bajl xten xcäriejnlu. Palga ruhuisa'c balojlu, guideb xcäriejnlu yu' si'c bianij. Palga rajc balojlu dilu fisa'c, guideb xcäriejnlu yu' si'c lo nacäjy. \v 35 Gunatiro te di gac xpianijlu yäḻnacäjy. \v 36 Palga guideb xcäriejnlu yu' bianijtis, xheti te lajt nacäjy, sajc fisa'clu guira'ti, si'c najc che rusanij te bajl neṉ yu'. \s1 Rucuaquij Jesús refarisee näjza rebejṉ ni najn leii \r (Mt. 23:1‑36; Mr. 12:38‑40; Lc. 20:45‑47) \p \v 37 Che gulujx gunii Jesús, biädgajṉ te farisee Jesús chääni rolijzni te chatajwni. Sä'tireni. Che biu' Jesús, gurejni lo mex. \v 38 Bidxeloj fariseega sa'csi dini niguiib ṉaani si'cpac caj lo xleii Moisés gunreni te gaureni, sa'csi rujnreni xhigab si'c racnayareni lo Dios. \v 39 Dxejcti räjp Jesús lojni: \p ―La'tu ni najc refarisee, rguiibtu nez dejtz te bas näjza te pla't, niluxh la'tu guidxa lastootu yäḻgubaan näjza yäḻlatsiaj. \v 40 ¡Beṉ nadduxh! ¿La ditu gacbee? Nani benchee dejtzni, bencheeza neṉni. \v 41 Coḻyajc nadolajz, coḻyacnäj rebejṉ con ni rniitu, dxejc guiraa recos sajc naya par la'tu. \p \v 42 ’¡Probe'zatu, beṉ farisee! Rudeedtu lo Dios tej lo tejga tzuu ni rajptu: rudeedtu bedzxtiil näjza ruud, näj guiraa recuane' ni rajptu lo le', niluxh ditu jiu xcäḻguxhtis Dios näjza xcäḻrinälajz Dios. Dee nanab guntu ganid, luxh na'cza gusaantu guntu ni alacayujntu par Dios. \p \v 43 ’¡Proobza la'tu rebeṉ farisee! Rchaglajztu rbejtu lo reyagxhil xten rebejṉ ni sajc neṉ reguidobäz; rchaglajztu saru rnii rebejṉ “xchan Dad” lojtu che rijtu lo guii. \p \v 44 ’¡Probe'zatu! La'tu najctu si'c rebaa ni di guzeṉ, rsiaj rebejṉ yejc cadro naga'reni luxh direni gan. \p \v 45 Dxejcti badzu' tej rebejṉ ni ruluii leii diidxre lojni, räjpni: \p ―Dad mastr, che rniilu rediidxre, rniyajlu nuurnu. \p \v 46 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―¡Probe'za la'tu rebejṉ ni ruluii leii! Sa'csi rnibeetu gun rebejṉ recos naganduxh ni najc si'c te cargw naduxh ni di gacdi guu bejṉ. Luxh la'tu di rlajztu faḻtuni nicla con te bicueṉabäztu. \p \v 47 ’¡Proobzatu! Sa'csi runcheetu xpaa redade' ni gunii xtidx Dios galoo, luxh najctu rexajg renani bagu't redade'ga. \v 48 Ni'cni najnpactu xhi gusajcreni, rchaglajzzatu redzuun ni bejn retoxtadgoldootu; si'cza gunnäjtu narä sa'csi laareni bagu'treni redade'ga, dxejc la'tu runcheetu xpaareni. \p \v 49 ’Ni'cni gunii Dios, sa'csi yuduxh xcäḻnajnni, räjpni: “Suxhaḻä reniguii ni guinii xtidxä näjza reapost, luxh sugu'treni gaiireni, susacsízareni sgaiireni.” \v 50 Loj rebejṉ ni nabajṉ ṉaj siniab Dios gudeedreni cuent xcuent xtiejn guiraa redade' ni gunii xtidx Dios ni bagu'treni cheni guc-cheeli guedxliuj. \v 51 Guislojni xtiejn toAbel, näjza xtiejnli Zacarías ni bagu'treni galäii nez lodxan neṉ guidoro. Ni'cni rniä lojtu, siniab Dios cuent xten xcäḻgujt guiraareni loj rebejṉ ni nabajṉ ṉaj. \p \v 52 ’¡Probe'za la'tu, rebejṉ ni ruluii leii! Sa'csi rniitu la'tistu rajptu yäḻnajn, luxh di rlajztu chalilajztu xtidx Dios, dizatu gusaan chalilajz rebejṉ ni rlajz chalilajz xtidx Dios. \p \v 53 Cheni räjp Jesús rediidxre, bidxe'ch rebejṉ ni ruluii leii näjza refarisee lojni. Dxejc guslojreni canabdiidxreni xhidalduxh diidx, \v 54 te cagula'tzreni don la sajc guiga'ni lo xhitis te diidx ni guiniini. \c 12 \s1 Jesús ruluii xcuent levaduur \p \v 1 Laḻ ni caniini, bidojp xhidajl miḻ bejṉ ro'c, calaro'li sa'reni. Dxejc gusloj canixgaa Jesús loj rexpejṉpacni, räjpni lojreni: \p ―Coḻnati levaduur xten refarisee, rusgueereni rniitisreni xhidajl diidx luxh direni gunni. \v 2 Sa'csi xheti xhi niäu lojni ni di guxal lojni luxh xheti xhi naga'tz ni di jienloj. \v 3 Ni'cni guiraa ni guniitu lo nacäjy, sieṉni lo bianij xten dxej. Luxh ni gunii xhiga'tztu neṉ reyu' ni niäudzu'tz, sibedxa'renini rediidxga yejcli reyu'. \s1 Chuni'c nanab guidxejbtu \r (Mt. 10:28‑31) \p \v 4 Räjpzani: \p ―Rniä lojtu, xamigwä, na'c guidxejbtu rebejṉ ni sajc ju't tiejxhtu, dxejc xhetru sajcdi gunreni. \v 5 Guiniä lojtu chuni'c nanab guidxejbtu. Coḻguidxejb nani che abadzucajni yäḻnabajṉ rajpni yäḻrnibee gusäḻni la'tu gabijl lo bajl ni cayejc par tejpas. Ni'csii coḻguidxejb. \p \v 6 ’Anajntu sajc jio' gaii mane' tio'p melbäz, luxh di Dios jiäḻlajz nicla tej remane'ga. \v 7 Rexquidxejctu abigab tebgajni. Na'c guidxejbtu; la'tu sajcrutu loj xhidajl remane'ga. \s1 Reni riembee Jesús nez loj rebejṉ \r (Mt. 10:32‑33; 12:32; 10:19‑20) \p \v 8 Räjpzani: \p ―Rniä lojtu, guiraa rebejṉ nani rcäjp rililajzni xtidxä nez loj rebejṉ, narä Xi'n Dios ni gujc Niguii sicäpä najcni xpeṉä nez loj rexangl Dios. \v 9 Luxh reni di guicäjp rililajzni xtidxä nez loj rebejṉ, sigajcza sunnää́ni nez loj rexangl Dios xhaguibaa. \p \v 10 ’Chutis ni guinii te didxnaj xcuentä, susiäjḻlajz Dios laani. Niluxh chutis ni guiniyaj Sprit Dxan xten Dios, di Dios gusiäjḻlajz xtojḻni. \p \v 11 ’Cheni chanäreni la'tu nez loj rebeṉ guidobäz o nez loj reguxhtis, na'c guntu xhigab xhi gudzu'tu diidx o xhini'c guiniitu, \v 12 sa'csi che guidzujṉ oṟ ni guiniitu, Sprit Dxan xten Dios suluiini xhini'c guiniitu. \s1 Reyäḻnasa'c rusajb bejṉ neṉ dojḻ \p \v 13 Te niguii ni nadxaag rebejṉ xhidaalga räjpni loj Jesús: \p ―Dad, Mastr, gojs lo betzä guniidxni gala' xhixtenä ni basa'n toxtadnu loonu. \p \v 14 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Dade', ¿chuni'c gule narä gunä yäḻguxhtis o gacä abogaad lojlu, ä? \p \v 15 Dxejc räjpsac Jesús lojreni: \p ―Coḻnatiro, coḻgantzu' te di rlajztistu ga'ptu yäḻnasa'ctis sa'csi xcäḻnabajṉ bejṉ dini gac yäḻrajptis xhidajl xhi cos. \p \v 16 Dxejcti bij Jesús te cuent, räjpni lojreni: \p ―Guyu' te beṉ rapduxh. Racduxh cose'ch lo rexcäjlni. \v 17 Dxejcti gusloj bejnni xhigab: “¿Xhocha gunä? Dina gapä cadro cucheä recose'ch.” \v 18 Sas bejnni xhigab: “Ananä xhini'c gunä. Gudzuḻä reyu' cadro rgucheä recose'ch, te gustiobä reyu'ga, te ro'c cucheä guiraa recose'ch näjza rexhixtenä.” \v 19 Dxejcti siniä lo lastoä: “Lastoä, agulucheelu xhidajl xhi cos, sajlni xhidajl ijz. Basilajz ṉaj, gudajw, gu', bibalajz.” \v 20 Dxejc räjp Dios lojni: “¡Beṉ najd! Lagajc guxhijṉre siniabä xaimlu. ¿Dxejca'? ¿Chu xca' guiraa recos ni gulucheelu?” \v 21 Si'c sisiajc guiraa rebejṉ ni rguiiltis xcäḻnasa'creni lo guedxliujre, niluxh xhet rajpdireni loj Dios. \s1 Rcanäj Dios rexi'nni \r (Mt. 6:25‑34) \p \v 22 Che gojḻ stera't, räjp Jesús loj rexpejṉpacni: \p ―Ni'cni rniä lojtu, na'c rujntu xhigab xcuent xho guibajṉtu o xhini'c gautu te guibajṉtu, niclaza xcuent lajd ni gacwtu. \v 23 Yäḻnabajṉ sajcruni lo yäḻrajw; tiejxhni sajcruni lo lajd ni rajcw bejṉ. \v 24 ¡Coḻhuii rebaloo! Direni cue'c binij, dizareni gutojp cose'ch, dizareni ga'p nicla yu' nicla te cadro chuchee cose'ch, per rudeed Dios xhi rajwreni. ¿La xhet sajcdirutu loj rebalooga, ä? \v 25 Luxh ¿Chu tejtu palga runduxhni xhigab sajc tioobruni sgarol metr? \v 26 Palga di gacdi guntu nicla te cosbäz, ¿xhicuent ru'tu yärsia' xcuent xhi stee cos? \p \v 27 ’¡Coḻhuii xho rga' reguino'ch! Direni gun dzuun, dizareni gun lajd lo dzujb, luxh rniä lojtu, nicla ṟeii Salomón con guiraa xcäḻnasa'cni, dini nisiuchee si'c rsiuchee reguiiga. \v 28 Palga rusuchee Dios recuaan ni rga' lo niaa, ni rial nadxej, luxh guixee-huijdx, che agubijdzni, rejcni lo däj, aticaxh Dios suniidx xhi gacw la'tu, ¡bejṉ nani guxii rililajz! \v 29 Ni'cni rniä na'c runtejtu xhigab xho quiiltu xhini'c gautu, xhini'cza yätu, na'c chutistu yärsia'. \v 30 Si'ctis rujn rebeṉguedxliuj guideb xtijpreni rguiilreni rexhicosre. Niluxh xtadtu ni yu' xhaguibaa anajnni xhini'c rquiintu. \v 31 La'tu coḻquiiltis xcäḻrnibee Dios, dxejcti laani suniidxzani guiraa recos ni rquiintu. \s1 Yäḻnasa'c ni yu' xhaguibaa \r (Mt. 6:19‑21) \p \v 32 Räjpzani: \p ―La'tu ni najc rexilä'ä, na'c guidxejbtu, sa'csi rbaali lajz Dios, aguleni la'tu te la'tu guntu yäḻguxhtis lo xcäḻrnibeeni. \v 33 Coḻguto' xhixtentu, coḻgudeedni loj rebejṉ ni caquinduxhni, te si'c guntu te bols ni di jiujxh, te chu yäḻnasa'c neṉni xhaguibaa cadro di gubaan jiu' niclaza xcabäj rexhicos. \v 34 Sa'csi cadro rajptu xcäḻnasa'ctu, ro'cza yu' lastootu. \s1 Nanab susiṉtu \p \v 35 Räjpzani: \p ―¡Coḻsusiṉ! ¡Coḻhualguij rebajl! \v 36 Coḻyujn si'c remos ni cabäjz guibi' xlam̲reni ni sää te sa', te cheni guibi'ni guxhalgajcreni rolä'. \v 37 Chicbaa remos ni susiṉ che guibi' xlam̲reni. Rniliä́pac lojtu, lagajc xlam̲reni sajcwni xhajbni sibe'cni rexmosni lo mex, dxejc lagajc laani sudeedni xhi gaureni. \v 38 Mase guidzujṉni garol yääl, mase guidzujṉni cäjyru, palga guidxälni arexmosni susiṉ, ¡chicbaa remosga! \v 39 Coḻyacbeepac, paru gacbee baxhuaan xten yu' xhi oṟ guidzujṉ gubaan rolijzni, dini gusaan guxhalreni rolijzni te cuanreni xhixtenni. \v 40 Näjza la'tu coḻsusiṉ, sa'csi oṟ ni ditu gun xhigab jiäädni, sidzujṉ Xi'n Dios ni gujc Niguii. \s1 Te mos guijdx \r (Mt. 24:45‑51) \p \v 41 Dxejc gunabdiidx Pedr lojni, räjpni: \p ―Dad, ¿la lootisnu rujylu cuentre o la najcni par guiraa rebejṉ? \p \v 42 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―¿Chuni'c najc mos hueen, mos nasiṉ, ni rusannäj xlam̲ni guiraa rexmosni te gudeedni xhi gaureni che gaḻ oor, ä? \v 43 Chicbaa mosga palga laaca cayujnni che guibi' xlam̲ni. \v 44 Rniliä́pac lojtu, lam̲ga sudeed guiraa rexhixtenni te xcanäj mosgani. \v 45 Per palga gun mosga xhigab neṉ lastooni: “Saclaa guibi' xlam̲ä”, sas guislojni gusacsíni resamosni, gunaa sigajc niguii, dxejc guisloj gauni, yäni, soozni; \v 46 sibi' xlam̲ni te dxej ni xhet cabäjzdinini, oṟ ni dini gun xhigab guidzujṉni. Dxejc sii sudeedni te castigwro lojni, sutiäjlni te duu dejtzni dxejc sinibeeni jiini, guidxaagni rebejṉ ni di gusobdiajg diidx. \p \v 47 ’Mosga ni najn xhini'c rlajz xlam̲ni gac, luxh dini susiṉ, dizani guzoob xtiidxni, sutiälduxhreni duu dejtzni. \v 48 Niluxh mos ni di gan xhi rlajz xlam̲ni gac, ni'c rujnni redzuun ni di xlam̲ni guidxaglajz gac, guxiiru castiigw gacni. Reni rca' xhidajl, xhidajlza riäjḻ gudeedreni; loj reni rca' yäḻrnibeduxh, xhiroobza siniabni lojni. \s1 Rlia' Jesús bejṉ lo sa'ni \r (Mt. 10:34‑36) \p \v 49 Räjpza Jesús: \p ―Narä biälä te gucuaguiä guedxliujre; ¡malaii alagusloj cayejcni! \v 50 Niluxh nanab tedä te yäḻrobnis ni säloj te trabajwduxh, ni'c cayuduxhä yärsia' cheni chale'lini. \v 51 ¿La rujntu xhigab biälä te jiädnää́ yäḻrbedxi loj guedxliuj, ä? Rniä lojtu, dini gac si'c. Alga biäḻä te guilia'ä bejṉ lo sa'reni. \v 52 Silia' sa' te famiḻ; loj gaiireni, sidxe'ch choṉreni loj tio'preni, luxh tio'preni sidxe'chza lo choṉreni. \v 53 Silia' sa'reni; sidxe'ch dad lo xingaanni, luxh xingaanga sidxe'chza lo xtadni; nane' sidxe'ch lo xindxa'pni, luxh xindxa'pga sidxe'chzani lo xnanni; nansuegr sidxe'chni lo xculijzni, luxh gulijzga sidxe'ch lo xnansuegrni. \s1 Reseen xten retiemp \r (Mt. 16:1‑4; Mr. 8:11‑13) \p \v 54 Caniiza Jesús lo rebeṉ xhidajlga, räjpni: \p ―Cheni rhuiitu räjs reza nez lad jiät, rniitu: “Siajb nisguij.” Luxh riajbni. \v 55 Che rbi' bej nez lad danbägw, rniitu: “Sacnalaa nadxej”, luxh si'c rajcni. \v 56 ¡Bejṉ ni rusguee! La'tu racbeetu xhi säloj reseen ni rieṉ lo guedxliuj näjza xhaguibaa, ¿xhicuent ditu gan xhi säloj retiemp ni dxunnu ṉaj, ä? \s1 Basiäjḻ diidx con rebejṉ ni rdxe'ch lojlu \r (Mt. 5:25‑26) \p \v 57 Räjpzani: \p ―¿Xhicuent ditu quiil lagajc la'tu xhini'c najc hueen, xhini'c najc laaca te guntuni? \v 58 Sa'csi palga yu' chuni'c chale'c xquejlu lo guxhtis, laḻni sanäni luj ro jusgaad, basiäjḻ diidx con laani lo nejz, te na'c chanäni luj lo reguxhtis, sa'csi dxejc reguxhtis suteedreni luj lo reguixhajg te gusäureni luj neṉ latzguiib. \v 59 Luxh rniä lojlu, dilu guirii ro'c hasta gusa'lu quiixlu guiraa lojreni. \c 13 \s1 Coḻgusiejch lajztu te di guettu \p \v 1 Lagajc dxejc, gubig gaii reni huisa'nreni diidx loj Jesús xcuent gaii beṉ Galilee ni bagu't Pila't neṉ guidoo, bagu'chni xtiejnreni con xtiejn reman ni siädnäreni si'c gojn lo Dios. \v 2 Sas räjp Jesús lojreni: \p ―¿La rujntu xhigab si'c gusajc rebeṉ Galileega sa'csi najcrureni beṉdojḻ lo rebejṉ lajdxreni? \v 3 Narä rniä, dini gac si'c. Palga di'tu gusiechlajz sigajcza sejt guiragajctu. \v 4 O xcuent guitzunbichoṉ rebejṉ nani gujt che gubixh te oṟ ni laa Siloé yejcreni, ¿La rujntu xhigab najcrureni beṉ dojḻ lo rebejṉ ni rbäjz guedx Jerusalén, ä? \v 5 Narä rniä, dini gac si'c. Palga di'tu gusiechlajz, sigajcza sejt guiragajctu. \s1 Xcuent te yag iigw \p \v 6 Dxejcti gusloj bij Jesús te cuent ni ruluiini lojreni, räjpni: \p ―Te dade' gojp te yagiigw ni basujni lo xyujni. Sas huihuiini don la caj ninejxh lojni. Luxh xhet ninejxhdi bidxälni. \v 7 Dxejc räjpni loj bejṉ ni canäj xyujni, agujc choṉ ijz siädtilä ninejxh lo yajgre, luxh xhetini. Batin yajgre. ¡Xlia'si sujni lo yuj! \v 8 Luxh xmosni räjp lojni: “Dad, basaanni steb ijz, gusḻaä́ yuj ni'ni, gusäḻä aboṉni. \v 9 Palga xcaj ninejxh lojni steb ijz, laaca, palga dini xcaj, dxejc guitinnuni.” \s1 Rusiajc Jesús te gunaa \p \v 10 Te dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel caguluii Jesús neṉ te guidobäz. \v 11 Ro'c suga' te nane' ni agujc tzunbichoṉ ijz racxhuuni. Beṉdxab caguscoodni, niluxh di gacdi suliini. \v 12 Che bahuii Jesús lojni, gurejdxnini, dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Gunaa, abasaan yäḻguijdxga luj. \p \v 13 Che basujni ṉaani yejcni, lagajc dxejc gujc gusulii nane'ga. Dxejc guslojni calä'pni xpala'n Dios. \v 14 Luxh dade' ni rnibee guidobäz bidxe'chni sa'csi basiajc Jesús nane'ga che najcni dxej ni rusilajzreni, ni'c gusloj cayäjpni loj rebejṉ: \p ―Xho'p dxej sajc gun bejṉ dzuun; neṉ redxejga sajc jiäädtu te jiajctu, per na'c jiäädtu dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel. \p \v 15 Dxejc badzu' Jesús diidxre, räjpni lojni: \p ―¡Beṉ rusguee! ¿La di chutis tejtu guxhec xconni o xpurni te chanänini yäni nis, mase najcni dxej ni rusilajz bejṉ, ä? \v 16 Luxh nane're najc te xagdoo toAbram, nani numbee Dios, ni agujc tzunbichoṉ ijz baliib beṉdxabni, ¿la digacdi guixecni lo xcäḻguijdxni mase najcni dxej ni rusilajz bejṉ, ä? \p \v 17 Che gunii Jesús rediidxre, bianxtujy rebejṉ ni rdxe'ch loj Jesús, luxh rebeṉ xhidaalga cabalazduxhreni sa'csi cayujn Dios redzunro nez lojreni. \s1 Xcuent bedz muxhtas \r (Mt. 13:31‑32; Mr. 4:30‑32) \p \v 18 Ni'cni räjp Jesús lojreni: \p ―¿Xhocha najc xcäḻrnibee Dios? ¿Xhicha cojn guiniä najcni tebloj? \v 19 Najcni si'c te bedz muxhtas ni rbe'c te bejṉ lo xyujni. Luxh che guiroobni, rajcni te yagro. Dxejc riääd remane' ni rutajt siädyunchee xpitiääzni loj rexhajcwni. \s1 Xcuent cojb ni rusaguij \r (Mt. 13:33) \p \v 20 Guniiza Jesús stehuält te gacbeereni xho guire'ch rextidx Dios. Räjpni lojreni: \p ―¿Xhicha cojn guntebloä xcäḻrnibee Dios? \v 21 Najcni si'c levaduur ni rugu'ch te gunaa lo choṉ mediid ariṉ, luxh rusaguijni guiraa cojbga. \s1 Dää rolä' cadro jiu'ni xhaguibaa \r (Mt. 7:13‑14, 21‑23) \p \v 22 Huinuu Jesús xnejzni sääni guedx Jerusalén. Laḻni sadejdni reguejdx näjza rerench caguluiini rebejṉ. \v 23 Dxejc gunabdiidx te bejṉ lojni, räjpni: \p ―Dad, ¿la guxii najc rebejṉ ni caḻaa loj rextojḻreni, ä? \p Dxejc räjpni lojreni: \p \v 24 ―Dää rolä' cadro jiu' bejṉ xhaguibaa. Ni'cni coḻtip lajztu te jiu'tu ro'c, sa'csi xhidajl bejṉ rlajz jiu'reni ro'c, niluxh direni gun gaan. \v 25 Cheni abasäu baxhuaan xten yu' rolä', dxejc la'tu ni suga' detz yu' guisloj gusejstu rolä', guiniitu: “Dad, baxhal-laa rolä'”, dxejc laani sudzu'ni diidx, siniini: “Dina ganä caro siäädtu.” \v 26 Dxejc guislojtu guiniitu: “Bidxunnäänu, bidaunäänu, bidunnäänu luj, baseedlu nuurnu lo xnezyuunu.” \v 27 Dxejc siniini lojtu: “Rniliä́ lojtu, dipacnä gumbeä la'tu. Coḻjij guiraatu, beṉlatsiaj.” \v 28 Dxejcti sonduxhtu, chubejli läjytu che fiitu abiu' toAbram, con toIsaac, con toJacoob, näjza guiraa redade' ni gunii xtidx Dios, suga'reni lo xcäḻrnibee Dios xhaguibaa, luxh la'tu di gacdi jiu'tu. \v 29 Dxejga sidzujṉ xhidajl beṉzijt ni siääd ladjiaa, ladjiät, ladbäjgw, näjza ladbee, te jiu'reni lo xcäḻrnibee Dios xhaguibaa, ro'c sibejzareni lo mex. \v 30 Luxh yu' reni rujntu xhigab guxii sajcreni ṉaj, sacduxhreni dxejc. Yu'za reni rchalotu sacduxh ṉaj, xhet sajcdireni dxejc. \s1 Jesús biin xcuent guedx Jerusalén \r (Mt. 23:37‑39) \p \v 31 Lagajc dxejga, bidzujṉ gaii refarisee, räjpreni lojni: \p ―Huij, biunejz ree, sa'csi Herodes rlajz ju'tlu. \p \v 32 Dxejc laani badzu'ni diidxre lojreni, räjpni: \p ―Gojz lo bäjzga, beṉ rusguee: “¡Bahuii! cabää́ rebeṉdxab lastoo rebejṉ, cagusiacä rebejṉ ni racxhuu nadxej näjza guixee, luxh huijdxli guluxä xtzunä.” \v 33 Niluxh mase si'c gacni nanab chanuä xnezyuä nadxej näjza guixee, huijdx, sa'csi di gacdi guet te dade' ni rnii xtidx Dios ste'ca guejdx, guejdxtis Jerusalén sajc guetni. \p \v 34 ’¡Probe'tu, la'tu beṉ Jerusalén! Rugu'ttu redade' ni riädnii xtidx Dios lojtu, rucuaazatu guij yejc rebejṉ ni ruxhaḻ Dios lojtu. Balti huält rlazä nuchagä sa'tu si'c ruchagsa' te guidco'c rexquidbäzni lajd xhigani, niluxh ditu nicäjp. \v 35 Bahuii xho bianxteb xquidootu. Ni'cni arnixgaä lojtu, dirutu fii loä cheni guidzujṉli dxej ni guiniitu loä: “Chicbaa ni siääd xcuent Dios.” \c 14 \s1 Rusiajc Jesús te bejṉ ni guidxa guij \p \v 1 Che gojl te dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, huitajw Jesús rolijz tej ni rnibee loj refarisee. Cagula'tz gaii refarisee, guidon xhini'c gun Jesús, \v 2 sa'csi nez loj Jesús suga' te dade' ni guidxa guij tiejxhni. \v 3 Dxejc gunabdiidx Jesús lo rebejṉ ni ruluii leii näjza lo refarisee, räjpni lojreni: \p ―¿La sajc gusiajcni te beṉracxhuu dxej ni rusilajz bejṉ o la di gacdini? \p \v 4 Per laareni dxitis suga'reni, niäutis ro'reni. Dxejc cua' Jesús beṉracxhuuga, basiajcnini, gunibeezani biunejzni. \v 5 Dxejc räjpni loj refarisee: \p ―Chu la'tu ni rajp te buṟ o te gon, palga jiajbni neṉ te bisie, ¿la ditu chalägajcni mase najcni dxej ni rusilajz bejṉ, ä? \p \v 6 Dxejc di niajcni nudzu'reni diidx lojni. \s1 Reni bidoṉ chää sa' \p \v 7 Cheni bahuii Jesús xho rchaglajz rebejṉ rbereni latsa'c te cuereni cuä' rebejṉro, bijni te cuent ni ruluii lojreni, räjpni: \p \v 8 ―Cheni guidoṉtu chäätu te sa', na'c guntu te cuetu cuä' rebeṉro, te di guidzujṉ te beṉroru lojlu, \v 9 dxejc jiääd bejṉ ni cayujn lanij, naani lojlu: “Badeed cue dade're ro'c.” Dxejc situjylilu chacuelu ste'ca lajt lo le'li. \v 10 Maazru hueen, cheni guidoṉlu chäälu te sa', huicue lo mex ni zuj lo le' te che guidzujṉ bejṉ ni cayujn lanij, naani lojlu: “Xamigwä, gudaa cuelu neṉ yu' cadro rbej rebeṉro.” Si'c sä'p xpala'nlu nez loj guiraa rebejṉ ni sobganäjlu lo mex. \v 11 Sa'csi ni rlajz chä'p xpala'nni nez loj rebejṉ, sianxtujyni nez lojreni. Luxh bejṉ ni najc nadolajz, sä'p xpala'nni nez loj guiraa rebejṉ. \p \v 12 Räjpzani loj bejṉ ni cagudeed xhi gaureni: \p ―Cheni gunlu te lanij o guteedlu bejṉ lo xmexlu, na'c cueedxtislu rexamigwlu con rebejtzlu, con resa'lu, niclaza rexpisiṉlu ni najc ri'cw, sa'csi laareni sigajcza sibejdxreni luj che gunreni te lanij, luxh si'c agudijxreni ni badeedlu lojreni. \v 13 Che gunlu te lanij, alga gurejdx rebeṉproob, rebeṉcoj, näjza rebeṉlotiä'p, \v 14 dxejcti sibaa lajzlu sa'csi laareni di gacdi gunidxsacreni ni badeedlu lojreni; luxh si'c siguixsac Dios ni bejnlu che gaḻ dxej ni guibaṉsac rebejṉ loj rebeṉgut. \s1 Xcuent te laniro \p \v 15 Che biejn diajg tej reni sobga' lo mex, räjpni loj Jesús: \p ―Chicbaa rebejṉ ni gau yätxtiil cadro rnibee Dios. \p \v 16 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Guyu' te dade' ni bejn te laniro rolijzni. Gunibeeni bidoṉ xhidajl bejṉ te jiädtaunäjrenini. \v 17 Che bidzujṉ oṟ ni gaureni, baxhaḻ dade'ga te xmosni chatejdxni rebejṉ ni abidoṉ, räjpni lojreni: “Coḻchäj, asuchee lo mex.” \v 18 Dxejc guiragajcreni gusloj cayäjb di gacdi chääreni. Tejni räjp: “Entis gusiä te la' yuj, luxh ṉaj nanab chahuiä xho najcni. Goslaa di gacdi jiäḻä.” \v 19 Steeni räjp: “Gusiä gaii nejs gon, luxh nanab chahuiä xho rujnreni dzuun. Goslaa di gacdi jiäḻä.” \v 20 Steeni räjp: “Entis bachṉaä ni'cni di gacdi jiäḻä.” \v 21 Che gubi' mosga, badeedni diidx lo xlam̲ni xhi räjp rebejṉga lojni. Dxejc bidxechduxh lam̲ga, räjpni lo xmosni: “Basquejn huij ladnezyuj näjza ladnezyuj dää, gudanä rebeṉproob, rebeṉcoj, rebeṉlotiä'p, rebeṉnatiujṉc.” \v 22 Si'c bejn mosga. Che gubi'ni räjpni lo xlam̲ni: “Dad, abenä si'c ni gunibeelu, luxh lajtru yagxhiil.” \v 23 Dxejc räjp lam̲ga lo xmosni: “Huij lo renezyuj ni sii loj reguedxzijt, gudanäj rebejṉ ni guidxaaglu nejzga, te cha bejṉ rolizä. \v 24 Rniliä lojtu, nicla tej reni bidoṉ ganid di gau xhuej nani benä.” \s1 Ni nanab gunni te chanajlni Crist \p \v 25 Laḻ sasaj Jesús lo nejz, xhidalduxh bejṉ sanajlni. Dxejc gubiréni, gusloj cayäjpni lojreni: \p \v 26 ―Palga yu' chu tej ni jiääd loä, ni di cuälaz xtadni, xnanni, chäälni, rexi'nni, rebejtzni, näjza rebisiajnni, nägajcza xcäḻnabajṉni, di gacdi gacni te rexpeṉä. \v 27 Palga yu' chutis tej ni di rlajz tedni trabajw te jiädnajlni narä, di gacdi gacni te rexpeṉäpac. \v 28 Chu tejtu ni rlajz gun te yuro, ni di gunxgaa xhigab lacti meel chanä yu'ga, te guidon la sajc guluuxnini. \v 29 Didi cheni abejnni recimient, di gacdi guluuxnini, dxejc guiraa reni fii lojni suxhiznäjrenini, \v 30 säjpreni: “¡Bahuilaare! Bejṉre gusloj bencheeni te yu' per di niajcdi nuluuxnini.” \v 31 ¿Chu te ṟeii ni gun xhigab chachagdijḻni stee ṟeii, ni di gunxgaa xhigab don laa sajc gunni gaan con tzuu miḻ soldaad loj stee ṟeii ni siääd con gajḻ miḻ soldaad, ä? \v 32 Palga di gacdi gucuanäjnini, che gacbeeni zijtli siääd stee ṟeiiga, suxhaḻni te xpejṉni chanab yäḻrbedxi lojni. \v 33 Ni'cni palga chutis tejtu di gusaan rexhixtenni te jiädnajlni narä, di gacdi gacni te rexpeṉäpac. \s1 Che diru sejd gac nadzujy \r (Mt. 5:13; Mr. 9:50) \p \v 34 Räjpzani: \p ―Huen najc sejd. Per cheni diruni gac nadzujy, ¿xho gacru gac nadzujyni? \v 35 Xhetru sajcdini, nicla te chääni loj yuj, niclaza te chääni lo aboṉ. Gusäḻtis bejṉ sejdga. Reni rlajz gucuadiajg xtidxä, sucuadiagsa'creni. \c 15 \s1 Xcuent xiil ni gunijt \r (Mt. 18:10‑14) \p \v 1 Guiraa reni rusquijx impuest näjza rebeṉdojḻ cabigreni loj Jesús, te cuadiajgreni rextiidxni. \v 2 Refarisee näjza rebejṉ ni ruluii leii gusloj camojm̲reni, räjpreni: \p ―Bejṉre rusaan rbig rebeṉdojḻ lojni, luxh raunäjzanireni. \p \v 3 Dxejcti bij Jesús cuent ni ruluiire lojreni, räjpni: \p \v 4 ―Chutejtu ni rajp tegayuu xiil, palga chanijtni tejni, ¿la dini gusaan stapbitzuubigaa rexiilni lo niaa te chatiilni xile' ni gunijt, hasta guidxällinini, ä? \v 5 Luxh che guidxälnini sibaduxh lajzni, dxejc sutzuubnini ro xhajcwni. \v 6 Che guidzujṉni rolijzni sutojpni rexamiigwni näjza rexpisiṉni te gäbni lojreni: “Coḻguibalaznäj narä sa'csi abidxälä xile' ni gunijt.” \v 7 Rniä lojtu, sigajcza su'ru yäḻrbalajz xhaguibaa xcuent tejtis bejṉ ni guibig lo Dios ni gusiechlajz xtojḻni quela xcuent tapbitzubigaa bejṉ ni di guiquiin gusiechlazreni xtojḻreni. \s1 Xcuent meel ni gunijt \p \v 8 Räjpzani: \p ―Sigajcza te gunaa ni rajp tzuu meel, palga chasäḻni tejni, ¿la dini gusanij te bajl te guloobni neṉ yu' hasta guidxälnini, ä? \v 9 Luxh che guidxälnini, sutojpni rexamiigwni näjza rexpisiṉni, säjpni lojreni: “Coḻguibalaznäj narä sa'csi abidxälä meel ni gunijt.” \v 10 Rniäza lojtu, sigajcza sibalajz rexangl Dios xhaguibaa xcuent te beṉdojḻ ni rusiechlajzni. \s1 Te bejṉ ni baxuṉ te xi'nni \p \v 11 Dxejc bijza Jesús cuentre lojreni: \p ―Guyu' te dade' ni yu' tio'p xingaanni. \v 12 Dxejc xi'nni ni najc huinruga, räjpni lo xtadni: “Dad, baniidx yälnasa'c nani nungäjḻ xca'a.” Sas badeed xtadni xerensni. \v 13 Di niaclaa, balsi dxej gudejd, chela bato' xinhuinni guiraa xhixtenni, dxejc sääni, bidzujṉni te guedxzijt. Ro'c banijtni guiraa xmeelni lo recosguijdx. \v 14 Che abanijtni guiraa xhixtenni, biääd te gubinduxh guedxzijtga cadro yu'ni. Sas guslojzani calaanni. \v 15 Dxejc huitiilni dzuun lo te beṉguejdxga. Baxhaḻ bejṉgani te huigajpni cuch lo xyuj dade'ga. \v 16 Luxh calanduxhni bejnni xhigab malaii sajc gauni recuaan ni najc si'c lia ni cayajw recuch, niluxh rut badeeddi xhi niajwni. \v 17 Laḻ ni cadejdni trabajwga, bianij xcäriejnni bejnni xhigab, naani: “Balti rexmos xtadä rausa'c, ria'nru xhi gaureni. Luxh narä ree calanduxhä, ameerli guetä. \v 18 Guibi'älis ladxä, rolijz xtadä, gäpä lojni, Dad, banitä lo Dios näjza lojlu. \v 19 Diru nungäjḻ guirilaä xi'nlu. Cua' narä si'c te xmoslu.” \v 20 Dxejc gunazgajcni nejz te gubi'ni rolijz xtadni. \p ’Cheni zijtru siäädni, bahuii xtadni lojni. Dxejc balaslajznini, ruxuṉlini, huichaglojnini, sas gudääznini, bachagro'ni lojni. \v 21 Dxejc räjp xi'nni lojni: “Dad, abanitä lo Dios näjza lojlu. Diru nungäjḻ guirilaä xi'nlu.” \v 22 Per räjp xtadni loj rexmosni: “Coḻtanä te ladsa'c, coḻshuajcwnini xi'nä, coḻgusäḻ te niil bicueṉaani, xcajza te gura'ch ni'ni. \v 23 Coḻtanä te biseṟ ni guro' coḻgu'tni. ¡Coḻsquejn te guidauunu, jiennu te lanij! \v 24 Sa'csi xi'näre abenä xhigab gujtni, luxh ṉaj si'cni agubaṉsacni, gunijtni niluxh ṉaj abidxäjlni.” Dxejc guslojreni bejnreni te lanij. \p \v 25 ’Laḻ ni cayajc dee, xingangalooni cayujn dzuun lo niaa. Che gubi'ni, siäddzuṉgajxhni rolijzni, che biejn diajgni cayeḻ rolijzni, caguya'zareni. \v 26 Dxejcti gurejdxni te mos, gunabdiidxni lojni xhi cayajc royu'. \v 27 Dxejc räjp mosga lojni: “Gubisac bejtzlu, luxh xtadlu gunibee gujt te biseṟ guro' te gac lanij sa'csi nadaanni gubi'ni.” \v 28 Dxejc bidxe'ch xingangalooni. Naadtini jiu'ni rolijzni. Che gucbee xtadni naadtini jiu'ni, bihuii xtadnini te gunabni jiu'gani. \v 29 Dxejc räjpni lo xtadni: “¡Bahuilaare! Agujc xchej cayunä dzuun lojlu, luxh rusobdiagä guiraa xtiidxlu, per nicla tej huält gajdlu guniidx nicla te dxibe' loä te gunä te lanij con rexamigwä. \v 30 Luxh ṉaj ni abidzujṉ xi'nlure, ni banijt xmeellu con regunadxab, xhoxh bagu'tlu te biseṟ guro' te cayujnlu xlanijni.” \v 31 Dxejc räjp xtadni lojni: “Xi'nä, sugagajclu loä, luxh guiraa ni rapä najc xtenlu. \v 32 Niluxh ṉaj riäjḻpac jiennu lanij, guibalaaznu, sa'csi bejtzlu ni benä xhigab agujt, agubi'ni ṉaj, najcni si'cni gubaṉsacni; gunijtni, ṉaj abidxäjlni.” \c 16 \s1 Xcuent te ni rnibee loj remos \p \v 1 Dxejc cayujyza Jesús stee cuent loj rexpejṉpacni, räjpni: \p ―Guyu' te beṉrajp ni guyu' lojni te ni rnibee loj rexmosni. Dxejc biääd reni badeedreni diidx lojni, räjpreni: “Bejṉ ni rnibee loj rexmoslu xhetlaadi cayujnni cagunijtni rexhixtenlu.” \v 2 Dxejcti gurejdx xlam̲nini, räjpni lojni: “¿Xhi dee ni riejn diagä caniireni xcuentlu, ä? N̲aj guniidxlu loä cuent xte xtzuunlu, sa'csi dirulu chanuu guinibeelu lo rexmosä.” \v 3 Dxejc bejṉga bejn xhigab: “¿Xhichani'c gunä ṉaj ni gudzucaj xlam̲ä dzuun loä? Dina ga'pä yäḻrstijp te gunä dzuun lo niaa, luxh situjyä chanabä gojn. \v 4 Ananä xhini'c gunä te che dirunä ga'pä dzuun, sibejdx rexamigwä narä rolijzreni.” \v 5 Dxejcti gurejdxni tebgajreni rebejṉ ni nazääb lo xlam̲ni, dxejc räjpni loj ni bidzuṉxgaa: “¿Lac nazääblu lo xlam̲ä?” \v 6 Dxejc räjpni: “Nazäbä si'c te gayuu baṟiḻ se't.” Dxejc räjpni lojni: “Basquejn, cua' guijtzre, bacuaa tiubitzuutis baṟiḻ nazääblu lojni.” \v 7 Dxejc gunabdiidxni loj steeni, räjpni: “¿Luj a'? ¿Lac nazääblu lo xlam̲ä?” Dxejc räjpni lojni: “Te gayuu dxim̲ro triuu.” Dxejc räjpzani: “Aree xquijtzlu; bacuaa tajtis dxim̲ro.” \v 8 Bidxeloj xlam̲ni, gulä'pni xpala'n beṉguijdxga ni gunibee sa'csi bisiṉni bejnni recosga. Dxejc räjpza Jesús, rebejṉ ni di gumbee xtidx Dios nadxällajzrureni lo rextzuunreni con sa'reni loj rebejṉ ni arumbee xtidx Dios. \p \v 9 ’Rniä lojtu, coḻquiil rexamiigwtu con reyäḻnasa'c ni räjptu loj guedxliujre, te che abaraj xhixtentu, sica' Diostu xhaguibaa cadro yu' rolijztu par tejpas. \p \v 10 ’Renani runsa'c dzuun lo te dzunbäz, sajcza gunsa'cni dzuun lo te dzunro, luxh reni di gacdi gunsa'c dzuun lo te dzunbäz, di gacdiza gunsa'creni dzuun lo te dzunro. \v 11 Ni'cni palga xhetlaadi cuarälnäjtu reyäḻnasa'c xten guedxliuj, ¡xho guniidx Dios reyäḻnasa'c xtenni lojtu! \v 12 Palga xhetlaadi cuarälnäjtu xhixten bejṉ, ¿chu guniidx lojtu ni gac xtenpactu, ä? \p \v 13 ’Nicla tej mos di gacdi gunni dzuun lo tio'p lam̲, sa'csi sidxe'chni lo tejni, steeni sinälajzni o susobdiajgpacni xtidx tejni, sibälazni steeni. Di gacdi gun bejṉ xtzun Dios laḻ ni sanälajztisni xcäḻnasa'cni. \p \v 14 Mbaj ṉaj, refarisee, sa'csi rchaglazduxhreni meel, cacuadiagdzu'tzreni xtiidxni, dxejc caguxhisnäjreni Jesús. \v 15 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―La'tu najctu bejṉ ni ruhuii rebejṉ lojtu, naareni beṉsacduxhtu, niluxh acanajn Dios xhi xhigab rujntu neṉ lastootu. Sa'csi guiraa ni rchalojtu najc yäḻnasacduxh, guiraa ni'c rbixhlajz Diosni. \s1 Xleii Moisés con xcäḻrnibee Dios \p \v 16 Räjpzani: \p ―Dxejli ni biääd Juan ni rutiobnis, guyu' xleii Moisés, näjza xtidx redade' ni gunii xtidx Dios. Cheni biääd Juan gusloj rsule' didxsa'c xcuent xcäḻrnibee Dios, ni'cni xhidajl bejṉ cagusutijp lajzni te jiu'reni loj yälrnibeega. \p \v 17 ’Per guyasiru nitloj xhaguibaa näjza guedxliuj quela di jialoj guiralii rediidx ni bacuaa Moisés; nicla tej diidxga di nitloj. \s1 Ruluii Jesús xcuent ruṟo'n sa' bejṉ \r (Mt. 19:1‑12; Mr. 10:1‑12) \p \v 18 Räjpzani: \p ―Palga guṟo'n te bejṉ chäälni, dxejc guchṉaani stee gunaa, rujnni dojḻ, luxh nani ruchṉaa te gunaa ni abaṟo'n chäälnini, niguiiga rujnzani dojḻ. \s1 Te beṉrajp näjza Lázaro \p \v 19 Räjpzani: \p ―Guyu' te beṉrajp ni rchaglajz rajcwni ganax reladsacduxh, luxh guixe-guixee rujnni laniro. \v 20 Guyu'za te beṉproob ni laa Lázaro ni rniab gojn, ricueni ro xlä' beṉrajpga, yu' guejdx ni rgaadz tiejxhni. \v 21 Rlajzni maläii xho gunni gauni nani rtejb loj xmex beṉrajpga, luxh direni gusaan. Dxejc rebä'cw siääd rilejp loj reguejdx ni rgaadz ni guidxa tiejxhni. \v 22 Guyu'ti te dxej gujt beṉproobga, biädläs rexangl Dios xaimni, huinärenini cadro yu' Abram xhaguibaa. Dxejcti näjza beṉrajpga gujt, huicua'tztirenini. \v 23 Che yu'ni gabijl cadro rij guiraa rebeṉdojḻ, ro'c cadejdni trabajwduxh. Dxejcti guläsni lojni, bahuiini zitduxh cadro suganäj Abram Lázaro. \v 24 Dxejcti guredxaduxh beṉrajpga, räjpni lo Abram: “¡Xtadä Abram! Balazlajz narä, baxhaḻ Lázaro guhuajdxni yejc bicueṉaani nis te gusiäḻyujni ludxä, sa'csi ree cadedä trabajwduxh lo guiboo.” \v 25 Luxh räjp Abram lojni: “Xi'nä, basaa lajzlu che gubajṉlu lo guedxliuj gojplu guira'ti xhixtenlu, luxh sigajcza Lázaro gudejdni trabajwduxh. Per ṉaj ree casilajzni, ṉaj luj cadejdlu trabajwduxh. \v 26 Luxh di gacdi jiääd Lázaro ro'c, sa'csi yu' te baladuxh ni rlia' sa'nu, te mase rlajz bejṉ guirii ree te tedreni lojlu ro'c, di gacdini. Di gacdiza ted reni yu' ro'c te jiäädreni loonu.” \v 27 Dxejcti räjp beṉrajpga lojni: “Rniabduxhä lojlu, xtadä, baxhaḻlaa Lázaro chääni rolijz xtadä, \v 28 sa'csi ro'c yu' gaii betzä, te chalijdxni laareni, te gusiechlajzreni, te di näjza laareni jiäädreni ree cadro rdejd bejṉ trabajwduxh.” \v 29 Dxejc räjp Abram lojni: “Arajpreni guijtz cadro caj xleii Moisés näjza xtidx redade' ni gunii xtidx Dios, sugusobdiajgreni rediidxga.” \v 30 Luxh beṉrajpga badzu' diidxre, räjpni lojni: “Gulii dad Abram, per palga chäs te bejṉ loj rebeṉgut, chanii lojreni, dxejc sii pet susiechlajzreni.” \v 31 Dxejc räjp Abram lojni: “Palga direni gusobdiajg xtidx toMoisés näjza xtidx redade' ni gunii xtidx Dios, dizareni chalilajz xtidx te bejṉ ni guibaṉsac loj rebeṉgut.” \c 17 \s1 Riesgw jiajbni lo dojḻ \r (Mt. 18:6‑7, 21‑22; Mr. 9:42) \p \v 1 Räjp Jesús loj rexpejṉpacni: \p ―Siäädpac recos ni gun jiajb bejṉ lo dojḻ. Proobza bejṉ ni rujn riajb bejṉ lo dojḻ. \v 2 Maaz guliibni te guij xten molin guejnni, gusäḻ bejṉni lo nisdoo cadro jiätro quela gunni jiajb rexi'nä ni ahuililajz xtidxä. \v 3 ¡Coḻsusiṉ! \p ’Palga gun bejtzlu dojḻ lojlu, balijdxni. Palga gusiechlajzni, basiäjḻ diidx con laani. \v 4 Masque gajdz huält neṉ teb dxej gunni dojḻ lojlu, palga jiädniini lojlu gajdz huält, naani: “Xhet laadi benä, basiäjḻ lajzlu”, basiäjḻ lajz con laani. \s1 Bastioob xcäḻrililaaznu \p \v 5 Gunii rexpejṉpacni lo Jesús, räjpreni: \p ―Dad, baniidxru yäḻrililajz loonu. \p \v 6 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Palga rajptu yäḻrililajz, mase najcni si'cti te bedzbäz xten muxhtas, sajc gäbtu lo yagro rec: “Biliädxa' ro'c, guzuj galäii nisdoo”, susobdiajg yajgga xtiidxtu. \s1 Ni riäjḻ gun te mos \p \v 7 Räjpzani: \p ―¿Chu tejtu ni rajp te mos ni riga'n o ni rigajp rexquidxaani ni gäbni lojni che guibi'ni lo niaa: “Biu'ga, gurej lo mex te gaulu”? \v 8 Dini gäb si'c. Niluxh säjpni lojni: “Bachaa xhajblu. Bejn xhi gauä, gudanäni loä. Che luux gauä, yä'ä, dxejc sajc gauzalu, yäzalu.” \v 9 Dini gudeed xquixtios lo mosga sa'csi rujnni recos ni gunibeeni sa'csi si'c riäjḻ gunni. \v 10 Sigajcza la'tu, che luux guntu guiraa redzuun ni guniä guntu, riäjḻ guiniitu lo Dios: “Najcnu mos ni xhet sajcdi, nani riäjḻ jiennu, ni'ctis biennu.” \s1 Basiajc Jesús tzuu bejṉ ni raḻ tiejxhreni \p \v 11 Laḻ ni sasaj Jesús nez guedx Jerusalén, gudejdni loj región Samaria näjza región Galilee. \v 12 Che biu'ni tej reguejdxga, huichagloj Jesús tzuu bejṉ ni rajc te yäḻguijdx ni raḻ tiejxhreni, niluxh zijtru guzujreni. \v 13 Dxejc rbedxa'reni räjpreni: \p ―Jesús, Dad, Mastr, balaslajz nuurnu. \p \v 14 Che bahuii Jesús lojreni, räjpni lojreni: \p ―Coḻchäj, te fii rebixhojz abiajctu. \p Laḻ ni sääreni, bia tiejxhreni. \v 15 Dxejc tejreni, che bahuiini abiajcni, gubiguxuṉni, cabedxa'ni calä'pni xpala'n Dios. \v 16 Bazuxhijbni nez loj Jesús, basajbni lojni lo yuj cagudeedni xquixtios loj Jesús. Luxh bejṉre najc te beṉzijt, te beṉ Samaria. \v 17 Dxejcti räjp Jesús lojni: \p ―¿La et tzuudi najc reni biajc, ä? ¿Con sgaareni? \v 18 ¿La rutru gubi'di loä te guiliä'preni xpala'n Dios, xtebtis beṉzijtre, ä? \p \v 19 Dxejc räjp Jesús loj bejṉre: \p ―¡Huisulii, huij! Abiajclu sa'csi huililajzlu. \s1 Xho guidzujṉ xcäḻrnibee Dios \r (Mt. 24:23‑28, 36‑41) \p \v 20 Dxejc, sa'csi agunabdiidx refarisee loj Jesús guc guidzujṉ xcäḻrnibee Dios, badzu'ni diidxre, räjpni lojreni: \p ―Di xcäḻrnibee Dios guidzujṉ con seen ni sajc fiitu. \v 21 Diza bejṉ naa: “Bahuii, aniree”, o “Anirec”, sa'csi abidzujṉ xcäḻrnibee Dios lojtu. \p \v 22 Dxejc räjp Jesús lo rexpejṉpacni: \p ―Sidzujṉ dxej rlajzgatu fiitu te dxej sa' ni chu che jiädsac Xi'n Dios ni gujc Niguii, luxh ditu fiini. \v 23 Luxh siniireni lojtu: “Aniree”, o “Anirec”, per na'c chäätu, na'cza chanajltu reni rihuii. \v 24 Sa'csi sigajc ni rieṉ che rdinya' te laad xhaguibaa hasta stelaad xhaguibaa, si'cza gac che jiälä narä, Xi'n Dios ni gujc Niguii, che gaḻ dxej guibi'ä. \v 25 Luxh ganiddoo sidedä trabajwduxh, sa'csi sibälaz rebeṉ guedxliuj ni tre' ṉaj narä. \v 26 Si'cni gujc neṉ redxej cheni gubajṉ toNoé, si'cza gac neṉ redxej che jiälä narä, Xi'n Dios ni gujc Niguii. \v 27 Neṉ redxej ni gubajṉ toNoé gudajwreni, gu'reni, bachṉaareni, badeedzareni xindxa'preni guchṉaa bejṉ, bidzujṉli dxej cheni biu' toNoé neṉ barcwro ni bencheeni. Dxejc biääd nisguiduxh, gujt guiraa rebeṉ dojḻ, guzääbreni lo nis. \v 28 Sigajcza gujc neṉ redxej ni gubajṉ toLo't: gudajwreni, gu'reni, gusiireni, bato'reni, gule'creni binij, bencheezareni rolijzreni. \v 29 Niluxh cheni birii Lo't lo guedx Sodoma, biajb guiboo xhaguibaali, näjza te däj ni rudxuii, gunitlojti guiraa rebejṉ dojḻ, huejcreni. \v 30 Sigajcza gac neṉ redxej cheni jiälä narä, Xi'n Dios ni gujc Niguii. \p \v 31 ’Dxejga, palga yu' chu niä'p yejc yu', diru gaḻdi jiäjtni te chalääni rexhixtenni ni yuchee neṉ yu'; palga yu' chu suga' nezjiät, di gaḻdiruni guibi'ni rolijzni. \v 32 Coḻgusnaj lajztu xhi gujc chääl toLo't. \v 33 Ni rlajz ga'p xcäḻnabajṉni lo guedxliujre, sunijtnini, nani gunijt xcäḻnabajṉni lo guedxliujre xcuent rextidxä, xcäḻnabajṉni rajpni xhaguibaa. \p \v 34 ’Rniä lojtu, guxhijṉga ni jiälä lo tio'p reni naga' lo te da', chää tejni, steeni jia'n. \v 35 Lo tio'p gunaa ni cayo't, chää tejni, steeni jia'n. \v 36 Lo tio'p bejṉ ni yu' lo niaa, chää tejni, steeni jia'n. \p \v 37 Che biejn diajgreni rediidxre, gunabdiidxreni lojni, räjpreni: \p ―Dad, ¿caro gac recosre? \p Badzu' Jesús diidxre, räjpni: \p ―Cadro naga' te mangut, ro'c rdojp regolbetz. \c 18 \s1 Xcuent te gunabiuud con te juejz \p \v 1 Bijza Jesús te cuent ni ruluii lojreni, te guisieedreni xho riajl cuedx-guiniabreni lo Dios lacuaa gac-huin lajzreni, \v 2 räjpni lojreni: \p ―Te guejdx guyu' te juejz ni di chalilajz xtidx Dios, dizani jiu rebejṉ. \v 3 Lagajc guejdxga guyu' te gunabiuud. Guixe-guixee rijni lo juejz, rniabni lojni gunni yäḻguxhtis lo bejṉ ni rdxe'ch lojni. \v 4 Balti dxej naadti juejzga gun yäḻguxhtisga. Dxejcti bejnni xhigab, naani: “Mase dina guidxebä Dios, dizana jiuä rebejṉ, \v 5 sa'csi gunabiuudre sanuutisni siäädni loä, abasiedliini narä, gunälis yäḻguxhtis xten gunaaga, te di chanuutis riädgusieedni narä.” \p \v 6 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Riejn diajgtu xtidx juezguijdxga, \v 7 N̲aj ¿xho di Dios, ni najc hueen, gucuadiajg xtidx rexi'nni ni rbedx-rniab lojni dxej-yääl? Di gaclaa gunni yäḻguxhtis xcuent reni aguleni. \v 8 Ni'cni rniä lojtu, sungajcni yäḻguxhtis par laareni. Luxh che guibi' Xi'n Dios ni gujc Niguii, ¿la sidxälni bejṉ ni rililajz xtiidxni lo guedxliuj? \s1 Xcuent te farisee con te ni rusquijx impuest \p \v 9 Bij Jesús stee cuent ni ruluii loj rebejṉ ni rluiisi najc beṉsa'c, ni rchalo xhet sajcdi resabejṉreni. Räjpni: \p \v 10 ―Tio'p dade' huij guidoo te huinabreni lo Dios. Tej ni najc farisee, steega najc te dade' ni rusquijx impuest. \v 11 Sulii fariseega laḻ ni canabni lo Dios, räjpni: “Dad, Dios, runidxä xquixtios lojlu sa'csi dina gacä si'c najc rebejṉ ni najc gubaan, ni najc beṉ nadiplajz, ni najc beṉdojḻ, dizana gacä si'c najc bejṉre ni rusquijx impuest. \v 12 Rucua'nä tio'p huält neṉ te xmaan, luxh rudedä te tzuu lo te beex loj guiraa ni runä gaan.” \v 13 Niluxh bejṉ ni rusquijx impuest, zijtru suga'ni, dini guiliäs lojni xhaguibaa. Catiälṉaatisni lastooni, caniini lo Dios, räjpni: “Dad, Dios, ¡balaslajz narä, nacä te beṉdojḻ!” \v 14 Rniliä́pac lojtu, ni rusquijx impuest rbaali lajzni gubi'ni rolijzni sa'csi badzucaj Dios rextojḻni, niluxh di Dios nudzucaj rextojḻ beṉ farisee. Sa'csi guiraa rebejṉ ni rlajz guiliä'p lagajc xpala'nni, susanxtiujy Diosreni, dxejc reni di rlajz guiliä'p lagajc xpala'nreni, siliä'p Dios xpala'nreni. \s1 Benle' Jesús yejc rebiuxbäz \r (Mt. 19:13‑15; Mr. 10:13‑16) \p \v 15 Yu'reni siädnä rexpiuxbäzreni loj Jesús te guzujni ṉaani yejcreni. Che bahuii rexpejṉpacni si'c, gusloj cadiḻdiidxreni con rebejṉ te na'c jiädnäreni rebiuxe'. \v 16 Dxejc gurejdx Jesúsreni, räjpni lojreni: \p ―Coḻgusaan jiääd rebiuxe' loä, na'c gudxojntureni, sa'csi xcäḻrnibee Dios najc xten reni najc nadolajz si'c rebiuxbäze're. \v 17 Rniliä́pac lojtu, chutis ni rlajz jiu' lo xcäḻrnibee Dios nanab gusobdiajgreni xtidx Dios si'c rusobdiajg rebiuxe' xtidx xtadreni. Palga dini gun si'c, dini jiu' lo xcäḻrnibee Dios. \s1 Te bi'n ni rajp xhidajl xhixtenni \r (Mt. 19:16‑30; Mr. 10:17‑31) \p \v 18 Te bi'n ni rnibee gunabdiidx loj Jesús, räjpni: \p ―Dad, mastrsa'c, ¿xhini'c nanab gunä te xca'ä yäḻnabajṉ par tejpas? \p \v 19 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―¿Xhicuent rniilu narä: “Mastrsa'c”? Rutru najcdi beṉsa'c, xtebtis Dios. \v 20 Anajnlu xho najc remandamient ni caj lo xleii Moisés: “Na'c guesnäjlu gunaa ni di gac chäällu; na'c ju'tlu bejṉ; na'c cuanlu, na'c guiniilu didx-xhii xcuent bejṉ; bazoob xtidx xtadlu, xnanlu, bahuiizareni.” \p \v 21 Dxejc räjp bi'nga lojni: \p ―Guiraa remandamientre rusobä cheni gucäli biuux. \p \v 22 Che biejn diajg Jesús xtiidxni, räjpni lojni: \p ―Tejtis cayäädx gunlu. Bato' guiraa rexhixtenlu, gudisni loj rebejṉ ni xhet rajpdi dxejc sajplu xcäḻnasa'clu xhaguibaa. Dxejc gudanajl narä. \p \v 23 Che biejn diajg bi'nga rediidxre, guc-huinduxh lajzni, sa'csi najcni te bejṉ ni rapduxh. \v 24 Dxejc rdxelojtis Jesús lojni, guc-huinza lajzni räjpni: \p ―Naganduxh jiu' rebeṉrajp lo xcäḻrnibee Dios. \v 25 Guyasiru ted te cameii ni' te guux lo ni jiu' rebeṉrajp lo xcäḻrnibee Dios. \p \v 26 Reni biejn diajgni rediidxre, räjpreni: \p ―¿Chuxhni'c sajc ḻaa lo dojḻ, palga si'c najcni? \p \v 27 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Guira'ti ni di gacdi gun rebejṉ, guyasi rajc rujn Diosni. \p \v 28 Dxejc räjp Pedr lojni: \p ―Dad, nuurnu abasa'nnu guiraa rexhixtennu te siopnalnu luj. \p \v 29 Dxejc badzu' Jesús diidxre lojni, räjpni: \p ―Rniliä́pac lojtu, chutis ni gusaan rolijzni näjza rexcuzajnni, rebejtzni, chäälni, xi'nni xcuent xcäḻrnibee Dios, \v 30 sica'ni xhiroobru lo guedxliujre, luxh sica'ni yäḻnabajṉ par tejpas. \s1 Rusule' Jesús stehuält xho guetni \r (Mt. 20:17‑19; Mr. 10:32‑34) \p \v 31 Gurejdx Jesús rexpejṉpacni te laad, te räjpni lojreni: \p ―N̲aj chonnu guedx Jerusalén cadro nanab soob rediidx nani bacuaa dade' ni gunii xtidx Dios galooli xcuent Xi'n Dios ni gujc Niguii. \v 32 Sutedrenini ladzṉaa rebeṉzijt, suxhiznäjrenini, susacsírenini, sutiobxhejnlireni lojni, \v 33 luxh che luux quiinrenini, dxejc sugu'trenini, luxh ni riojṉ dxej sibaṉsacni loj rebeṉgut. \p \v 34 Dxejc laareni direni niacbee rediidxre, dizareni gan xhini'c caniini, sa'csi najcreni diidx ni di gacdi gacbeereni. \s1 Rusiajc Jesús te beṉ lotiä'p \r (Mt. 20:29‑34; Mr. 10:46‑52) \p \v 35 Cheni sadzujṉ Jesús te guejdx ni laa Jericó, sobga' te beṉ lotiä'p ro' nezyuj, canabni gojn. \v 36 Che biejn diajgni cadejd xhidajl bejṉ lo nezyujga, gunabdiidx beṉ lotiä'pga xhini'c cayajc. \v 37 Dxejc räjpreni: \p ―Jesús ni siääd Nazare't cadejdni nezga. \p \v 38 Dxejc guredxa'ni räjpni: \p ―¡Jesús, xi'n toDavid, balaslajz narä! \p \v 39 Rebejṉ ni nijd lojreni gudiḻnäjreni beṉ lotiä'pga te jiäu ro'ni, niluxh laani dipru guredxa'ni, räjpni: \p ―¡Xi'n toDavid, balaslajz narä! \p \v 40 Dxejc guzudxi Jesús ro'c, gunibeeni jiädnäreni bejṉga lojni. Che bidzujṉni lojni, gunabdiidx Jesús lojni, räjpni: \p \v 41 ―¿Xhini'c rlajzlu gunnää́ luj? \p Badzu' beṉ lotiä'pga diidxre, räjpni: \p ―Dad, rlazä jieṉ loä. \p \v 42 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―¡Sujieṉ balojlu! Abiajclu sa'csi huililajzlu. \p \v 43 Lagajc dxej, bieṉgajc lojni, calä'pni xpala'n Dios, huinajlni Jesús. Luxh guiraa rebejṉ ni bahuii xhi guzajcni, gulä'pzareni xpala'n Dios. \c 19 \s1 Huij Jesús rolijz te bejṉ ni laa Zaqueo \p \v 1 Dxejc biu' Jesús guedx Jericó, sadejdzani guejdxga. \v 2 Ro'c rbäjz te beṉrapduxh, ni laa Zaqueo, ni rnibee lo reni rusquijx xcuent impuest. \v 3 Rlajz Zaqueo fiini loj Jesús te gumbeenini, per digacdi fiini lojni sa'csi najcni te beṉxhate', luxh xhidajl bejṉ siädsaj guideb gabi Jesús. \v 4 Ni'c baxuṉni gunijdni lojreni, huä'pni lo te yajgro ni suga' gajxh nez cadro ted Jesús te si'c sajc fiini loj Jesús. \v 5 Che gudejd Jesús nejzga, guläsni lojni jiaa, bahuiini cadro sobga' bejṉre. Dxejc räjpni lojni: \p ―Zaqueo, basquejn biäjt ro'c, lagajc nadxej rlazä chajia'nä rolijzlu. \p \v 6 Dxejcti biätguxuṉ Zaqueo lo yajgga, rbalazduxhni huinäni Jesús rolijzni. \v 7 Che bahuii guiraa rebejṉ xhi gujc, gusloj camojm̲reni, direni jiulajz, räjpreni: \p ―Jesús sajia'n rolijz te beṉdojḻ. \p \v 8 Dxejcti huisulii Zaqueo, räjpni loj Jesús: \p ―Bahuilaare, Dad, gala' xhixtenä gudedä loj rebeṉproob; luxh palga yu' chu loj cua'ä xhixtenni con yäḻrusguee, sudzu'ä lojni tajp huält si'cti ni cua'ä. \p \v 9 Räjp Jesús lojni: \p ―Lagajc nadxej gubicaj xtojḻlu näjza xtojḻ reni rbäjz rolijzlu, sa'csi guliipac najclu te xagdoo toAbram. \v 10 Pues Xi'n Dios ni gujc Niguii biädtiil rebeṉdojḻ te gusḻaani rebejṉga ni gunijt neṉ dojḻ. \s1 Xcuent tzuu meel \p \v 11 Laḻ ni cagucuadiajgreni xtidx Jesús, bijzani te cuent ni ruluii, sa'csi asiäddzujṉgajxhreni guedx Jerusalén, luxh laareni rujnreni xhigab sisloj guinibee Jesús si'ctisni guidzujṉni guejdxga. \v 12 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Guyu' te bejṉ, beṉrajpni, huijni te guejdx zijtro te gacni ṟeii, dxejc guibisacni. \v 13 Che gajdni guirii, gurejdxni tzuu xmosni, te badeedni lo tebgajreni te melpla't ni sacduxh, räjpni lojreni: “Coḻyujn dzuun con meelre che guibisacäli.” Sä'tini. \v 14 Per rebeṉ lajdxni dipacreni guichaglajz bejṉga, ni'c baxhaḻreni gaii bejṉ te saye'tzreni: “Di rlajzdinu gacni xṟeiinu.” \v 15 Luxh empac gujcni ṟeii, dxejc gubisacni lajdxni. Che bidzujṉni gurejdxni rexmosni ni badeedni meel cua'reni, te gacbeeni lac bejn tejgareni gaan. \v 16 Ni bidzujṉ ganid räjpni lojni: “Dad, xmeellu bejn gaan stzuu meel.” \v 17 Dxejc räjp ṟeii lojni: “Hueenca, luj najclu te mossa'c, sa'csi laaca bejnlu dzuun lo te dzunbäz, ṉaj sunidxä guinibeelu loj tzuu guejdx.” \v 18 Bidzujṉ stee mos lojni, räjpni: “Dad, xmeellu bejn gaan gaii meel.” \v 19 Dxejcti räjpni lojni: “Luj guinibeelu loj gaii guejdx.” \v 20 Bidzujṉti stee mos lojni, räjpni: “Dad, aree xmeellu, guluchedzu'tzäni neṉ te baii \v 21 sa'csi bidxebä guejblu, sa'csi najc guejblu te beṉ nadiplajz, rutojp guejblu cadro di guejblu nuzuj, luxh rliäs guejblu cose'ch cadro di guejblu nibe'c.” \v 22 Dxejcti räjp ṟeii lojni: “¡Mosguijdx! lagajc ro'lu birii diidx ni gunälu yäḻguxhtis. Palga najnlu nacä te beṉ nadiplajz, najnlu rutopä cadro dina nusuä, najnlu rliäsä cose'ch cadro dina nibe'cä, \v 23 ¿xhicuent dilu nisa'n xmelä neṉ te bancw te che nibi'ä nica'a xmelä nägajc xi'n meelga?” \v 24 Dxejc räjpni loj reni suga' ro'c: “Coḻgudzucaj meelga lojni, coḻgudeedni loj ni rajp tzuu meel.” \v 25 Laareni räjpreni: “Dad, per laani arajpni tzuu meel.” \v 26 Dxejc badzu' ṟeii diidxre lojreni, räjpni: “Ni'cni rniä, reni rajp, sica'rureni, niluxh reni di ga'p lojreni sibicaj guiraa recosbäz ni rajpreni. \v 27 Luxh xcuent reni rdxe'ch loä, ni di rlajz niacä ṟeii lojreni, coḻtanäreni ree, coḻgugu'treni nez loä.” \s1 Che biu' Jesús guedx Jerusalén \r (Mt. 21:1‑11; Mr. 11:1‑11; Jn. 12:12‑19) \p \v 28 Che gulujx guniini guiraa rediidxre, huinuuni xnejzni, sääni nez lo guejdx Jerusalén. \v 29 Che asadzuṉgajxhni reguejdx ni laa Betfagé näjza Betania, gajxh lo dajn ni laa Oliib, baxhaḻni tio'p rexpejṉpacni, \v 30 räjpni lojreni: \p ―Coḻchäj lo guejdxe' ni suga' lad rec. Che guidzujṉtu, guidxältu caduu te buṟ huin ni gajd bejṉ cuib. Coḻguxhecni, coḻtanäni ree. \v 31 Palga yu' chu guiniabdiidx lojtu: “¿Xhicuent caguxhectuni?” coḻye'tz lojni: “Dad caquiinnini.” \p \v 32 Sä'ti rexpejṉpacni nani baxhaḻni, bidxälreni manga sigajctisni räjp Jesús. \v 33 Cheni caguxhecreni buṟe'ga, rexpaxhuaan buṟe'ga räjp lojreni: \p ―¿Xhicuent caguxhectu buṟe'ga, ä? \p \v 34 Dxejc badzu'reni diidxre, räjpreni: \p ―Sa'csi caquiin Dadni. \p \v 35 Sas huinäreni buṟe'ga loj Jesús, gudixhreni xhajbreni dejtzni, te gubijb Jesúsni. \v 36 Guideb cadro gudejd Jesús gudixhreni xhajbreni lo nezyuj cadro tedni. \v 37 Cheni ameer guidzujṉni bajaad xten dan Oliib, gusloj cabaa lajz guiraa rebejṉ, rbedxa'lireni calä'preni xpala'n Dios sa'csi bahuiireni guiraa remilagwr ni bejnni. \v 38 Räjpreni: \q1 Chicbaa ṟeii ni siääd xcuent Xtadnu Dios te guinibeeni loonu. \q1 Sucuedxilajz guiraa reni yu' guibaa, chä'p xpala'n Dios xhaguibaali. \p \v 39 Dxejc gaii refarisee ni suga' galäii rebejṉ, räjpreni loj Jesús: \p ―Mastr, gudidxa' lo rebejṉ ni siädnajllu te na'cru guiniireni si'c. \p \v 40 Dxejc Jesús räjp lojreni: \p ―Rniliä́ lojtu, palga redee gusäu ro'reni, sibedxa' reguijre. \p \v 41 Che bidzujṉni gajxh, che bahuiini guedx Jerusalén, biin Jesús xcuent guejdxga, \v 42 räjpni: \p ―¡Maläii gacbeelu, masque neṉ redxejre, xhini'c sajc guniidx yäḻrbedxilajz lojlu! Per ṉaj naga'tzni, luxh digacdi fiilu lojni. \v 43 Sidzujṉ dxejga lojlu, cheni jiääd reni rdxe'ch lojlu sujnreni si'c te guṟalyuj guideb gabilu, nez lojlu sigajc nez dejtzlu sisiujreni. \v 44 Susäḻta'reni luj lo yujli. Sugu'treni rebejṉ ni rbäjz ro'c, luxh nicla gusaanreni cuib te guij yejc sa'ni sa'csi dilu niembee dxej ni biääd Dios biädhuiilu. \s1 Rusia Jesús neṉ guidoro \r (Mt. 21:12‑17; Mr. 11:15‑19; Jn. 2:13‑22) \p \v 45 Dxejcti biu' Jesús neṉ guidoro, guslojni cabääni rebejṉ ni caguto' näjza reni casii. \v 46 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Loj rexquijtz Dios caj rediidxre: “Rolizä sajc te yu' cadro jiädnabtu lo Dios”, niluxh la'tu abejntuni si'c te biliää xte gubaan. \p \v 47 Guixe-guixee caguluii Jesús neṉ guidoro, luxh reni rnibee loj rebixhojz näjza rebejṉ ni ruluii leii, näjza rebeṉgool xte guejdxga caguiilreni mood te ju'trenini, \v 48 luxh direni nidxäjl xho niujnrenini sa'csi guiraa rebejṉ cacuadiagdzu'tzreni xtiidxni. \c 20 \s1 Xcäḻrnibee Jesús \r (Mt. 21:23‑27; Mr. 11:27‑33) \p \v 1 Te dxej suga' Jesús neṉ guidoro, caguluiini rebejṉ, cagusule'zani diidx xcuent xho guibicaj xtojḻreni, che bidzujṉ reni rnibee loj rebixhojz näjza rebejṉ ni ruluii leii näjza rebeṉgool, \v 2 räjpreni lojni: \p ―¿Xhi yäḻrnibee rujnlu recosre? ¿Chu baniidx yäḻrnibeega lojlu? \p \v 3 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―Narä sigajcza gunä te yäḻgunabdiidx lojtu, coḻgudzu' diidxre loä, \v 4 ¿chuni'c baxhaḻ Juan te gutiobnisni rebejṉ? ¿La Dios o la rebejṉ, ä? \p \v 5 Niluxh laareni guslojreni canabdiidx lo sa'reni, räjpreni: \p ―¿Xhichani'c jie'tznu? Palga jie'tznu Dios baxhaḻni, dxejc naani loonu: “¿Xhixhcuent ditu ninilajz xtiidxni?” \v 6 Palga jie'tznu: “Rebejṉ baxhaḻni”, guiraa rebejṉ sucuaa guij yejcnu, ju'tlireni nuurnu sa'csi laareni rujnpacreni xhigab gunii Juan xtidx Dios. \p \v 7 Dxejc badzu'reni diidxre, räjpreni: \p ―Dinu guidon chuni'c baxhaḻ Juan te biädtiobnisni. \p \v 8 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Dizana guiniä xhi yäḻrnibee rapä te runä recosre. \s1 Xcuent remosguijdx \r (Mt. 21:33‑44; Mr. 12:1‑11) \p \v 9 Dxejc gusloj canii Jesús loj rebejṉ, bijni cuentre lojreni, räjpni: \p ―Guyu' te bejṉ bazuj yaguub lo xyujni. Dxejc badedlaanini lo gaii bejṉ chääreni meed, sä'tnini zijt, gucladuxhni ro'c. \v 10 Che bidzujṉ dxej ni guidojp cose'ch, baxhaḻni te xmosni sanab cose'ch ni riäjḻ xca'ni. Per laareni gudijnreni mosga, xhetliidi badeedreni chanäni lo xpaxhuaan yujga. \v 11 Dxejcti baxhaḻni stee mos lojreni. Dxejc sigajcza gudiḻnäjrenini, gudijnrenini, luxh xhetza badeeddireni lojni, ganaxni gubi'ni lo xlam̲ni. \v 12 Dxejcti baxhaḻni ni riojṉ mos lojreni, per sigajcza gudinduxhrenini, barilaagwrenini. \p \v 13 ’Dxejc bejn baxhuaanga xhigab, naani: “¿Xhichani'c gunä? Suxhaḻä xi'nä ni sanälazä; che fiireni lojni, pet siureni xtiidxni.” \v 14 Dxejc che bahuii reni go'n-meed lo xi'nni, dxejc räjpreni lo sa'reni: “Laa deeni gac xtenni reyujre. Do'o guigu'tnuni te nuurnu xca'nu yujre gacni xtennu.” \v 15 Dxejcti barilaagwrenini lo yujga, sas bagu'trenini. \p Dxejc gunabdiidx Jesús lojreni, räjpni: \p ―¿Xhichani'c gunnäj xpaxhuaan yujga rebeṉ guijdxre, ä? \v 16 Sidzujṉni, sugu'tni guiraa reni cayujn dzun-meed lo yujga, dxejc sudeedni yujga lo garenca bejṉ. \p Che biejn diajgreni rediidxre, räjpreni: \p ―¡Na'c gusaan Dios gacni si'c! \p \v 17 Bahuii Jesús lojreni, dxejc räjpni: \p ―¿Xhixhni'c caj lo guijtz ni bacuaa redade' ni gunii xtidx Dios galoo? Ro'c cajni: \q1 Guij nani guläcaj renani runchee yu', \q1 ni'c agujc guisa'c ni guzuj galoo. \m \v 18 Chutis ni jiajb yejc guijga, sianduxhni, per nani jiajb guijga yejcni siujypacni, li däj gacni. \s1 Xcuent reimpuest \r (Mt. 21:45‑46; 22:15‑22; Mr. 12:12‑17) \p \v 19 Reni rnibee loj rebixhojz, näjza reni ruluii leii rlajzreni guiniaazreni Jesús lagajc oṟga, sa'csi gucbeereni lojreni gunii Jesús cuentre, luxh xhet bejndireni sa'csi rdxejbreni rebejṉ. \v 20 Dxejc cagula'tztisrenini, baxhaḻreni gaii bejṉ te gunsireni si'c ni najcreni beṉdxan, te gucuadiajgreni xtiidxni don gaxäjssi guiga'ni lo te diidx te guteedrenini lo yäḻguxhtis, yäḻrnibee xte gubernadoor. \v 21 Dxejc gunabdiidxreni lojni, räjpreni: \p ―Dad, Mastr, nadonnu laaca rnii guejblu, laaca ruluii guejblu, luxh di guejblu fixgaa la yu' chu najc bejṉ, ruluisa'c guejblu xnez lo Dios. \v 22 Gunilaa loonu, ¿la laaca guidiixnu reimpuest loj xcubieer César o la xhet laadini, ä? \p \v 23 Sas gucbegajc Jesús cayujnsireni yäḻgunabdiidxga, dxejc räjpni lojreni: \p ―¿Xhicuent runnäjtu narä scree? \v 24 Baluii loä te xmeeltu. ¿Chucha yejc caj lojni, chucha laj caj lojni? \p Dxejc räjpreni: \p ―Xten César. \p \v 25 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Coḻdeed lo César nani najc xten César; coḻdeedza lo Dios nani najc xten Dios. \p \v 26 Luxh direni niujn gaan niga'ni loj nicla te diidx ni guniini nez loj rebejṉ. Rdxelojtisreni lo rextiidxni, biäuti ro'reni, guzudxireni. \s1 Rniabdiidxreni xcuent yäḻrbaṉsac lo rebeṉgut \r (Mt. 22:23‑33; Mr. 12:18‑27) \p \v 27 Dxejc huij gaii resaduceos huihuiireni loj Jesús. Di resaduceos chalilajz rbaṉsac bejṉ lo rebeṉgut. Ni'cni gunabdiidxreni loj Jesús, \v 28 räjpreni: \p ―Dad, Mastr, basa'n Moisés guijtz loonu, lojga caj: “Palga guet te bejṉ, gusaanni chäälni ruti xi'nni, nanabpac xca' bejtzni gunaaga te chu xi'nni con laani xcuent tobejtzni.” \v 29 Guyu' gajdz niguii, bejtz najcreni. Sas cua' niguigalooga chäälni. Che gujtni ruti xi'nni. \v 30 Dxejcti cua' ni ṟojpga gunaaga. Che gujtni, rutiza xi'nni. \v 31 Sigajcza guzajc ni riojnga. Si'cza guläsnäj gunaaga guigajdzreni. Guiraareni gujt, nicla tejreni di xi'nreni niu'. \v 32 Dxejcti näj gunaaga gujt. \v 33 Guigajdzreni guläsnäjreni gunaare, ni'cni, che guibaṉsacreni lo rebeṉgut, ¿chu chääl gacni, ä? \p \v 34 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―Lo guedxliujre ruchṉaa rebejṉ, rudeedzareni xindxa'preni ruchṉaa. \v 35 Niluxh rebejṉ ni agule Dios te chääreni xhaguibaa, näjza te guibaṉsacreni loj rebeṉgut, di reni'c guchṉaa, dizareni gudeed xindxa'preni guchṉaa, \v 36 sa'csi diru gac guetreni, anajcreni si'c najc rexangl Dios. Laareni najc xi'n Dios sa'csi abaspaṉsac Diosreni. \v 37 Moisésli basule' xcuent ni rbaṉsac rebeṉ loj rebeṉgut che bacuaani diidx xcuent yajg ni gurebajl. Ro'c gurejdxni Dios räjpni: “Xtios Abram, Xtios Isaac, näjza Xtios Jacoob”, ni'cni nabajṉpacreni lo Dios. \v 38 Sa'csi di Dios gac Xtios rebeṉgut; najcni Xtios rebejṉ ni nabajṉ par tejpas, sa'csi par laani guiraa rebejṉ nabajṉ. \p \v 39 Dxejc gaii reni ruluii leii badzu'reni diidxre, räjpreni lojni: \p ―Mastr, laaca guniilu. \p \v 40 Sa'csi dirureni niajx niniabdiidxrureni lojni. \s1 Chu xi'n najc Crist \r (Mt. 22:41‑46; Mr. 12:35‑37) \p \v 41 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―¿Xho mood rniireni Crist najc xi'n toDavid, ä? \v 42 Ni lagajc toDavid bacuaa lo reguijtz ni laa reSalmo: \q1 Dad Dios räjp lo Xtadä: \q1 \v 43 “Gurej xladbeä cheni guidzujṉli dxej ni gudzugä guiraa ni rdxe'ch lojlu te gacbeereni luj rnibeelu guira'ti.” \m \v 44 ¿Xho mood gacni xi'nni palga rnii toDavid lojni “Dad”? \s1 Rucuaquij Jesús reni ruluii leii \r (Mt. 23:1‑36; Mr. 12:38‑40; Lc. 11:37‑54) \p \v 45 Guiraa rebejṉ cagucuadiajg che räjp Jesús loj rexpejṉpacni: \p \v 46 ―Coḻyajp cuidaad reni ruluii leii, sa'csi rdxaglajzreni rajcwreni lajd siool, rlajzreni saru guinii guiraa rebejṉ “xchan” lojreni, rlajzreni jiu bejṉreni nez loguii, rlajzreni cuereni lo reyagxhilsa'c neṉ reguidobäz, näjza cadro rajc lanij. \v 47 Rudzucajzareni rexhixten regunabiuud, dxejc roḻreni rele' siolduxh che rniabreni lo Dios te fii rebejṉ, te naa bejṉ najcreni beṉdxan, luxh lojreni suxhaḻ Dios te castigwroru. \c 21 \s1 Gojn xten te gunabiuud \r (Mr. 12:41‑44) \p \v 1 Neṉ guidoro bahuii Jesús cagusäḻ rebeṉrajp gojn neṉ te guijn cadro rdojp gojn. \v 2 Bahuiizani lo te gunabiuud, lacti proobni. Basäḻni xcojnni neṉ guijnga, tio'ptis melbäz basäḻni. \v 3 Dxejc räjp Jesús: \p ―Rniliä́pac lojtu, gunabiuud proobga basäḻruni loj guiraa reni casäḻ gojn, \v 4 sa'csi guiraa redec ni cagusäḻ xcojnni casäḻreni tudxe'nsi xmeelreni, niluxh gunaare loj xcäḻproobni, basäḻni guiragajc ni rajpni te jio' xhi gauni. \s1 Räjp Jesús sibijḻ guidoro \r (Mt. 24:1‑2; Mr. 13:1‑2) \p \v 5 Yu' reni cayujy diidx xcuent guidoro, räjpreni: \p ―Lacti sacruduxh rieṉni sa'csi guisa'c naccheeni, suchenäjzani xhidajl recossa'c ni badeed bejṉ si'c gojn. \p Dxejc gunii Jesús lojreni, räjpni: \p \v 6 ―Sidzujṉ dxej sibijḻ guiralii ni cahuiitu, nicla tej guij di jia'n yejc sa'ni, guiragajcni sibijḻ. \s1 Reseen ni chu che nitloj guedxliuj \r (Mt. 24:3‑28; Mr. 13:3‑23) \p \v 7 Dxejc gunabdiidx rexpejṉpacni lojni, räjpreni: \p ―Dad, Mastr, ¿guc gacni? ¿Xhi seen chu che gac recosga? \p \v 8 Räjp Jesús lojreni: \p ―¡Coḻsusiṉ te na'c gusgueereni la'tu! Sa'csi xhidajl reni jiääd sinii: “Narä nacä Crist”, o “Asiädgajxh redxej che jiäädni”, per na'c chalilajztu xtiidxreni, na'cza chanajltureni. \v 9 Luxh che jiejn diajgtu cayajc gueṟ cadiḻnäj sa' bejṉ, na'c guidxejbtu, sa'csi ganid recosga gac, luxh gad gaḻdi nitloj guedxliuj. \p \v 10 Dxejc sanuu cayäjpni lojreni: \p ―Säjs te nación, sucuanäj stee nación, näjza te ladx bejṉ sucuanäj stee lajdx bejṉ. \v 11 Sajcza xuro, su' gubijn, su'za yäḻguijdx nez ree nez rec. Luxh xhaguibaali sieṉ guiraloj ni ruchejb näjza seenro. \p \v 12 ’Luxh ganid gac recosre, siniaazreni la'tu, sirinajlreni la'tu, suteedreni la'tu trabajw. Suteedreni la'tu lo rebeṉ guidobäz, susäḻzareni la'tu neṉ latzguiib, sinäzareni la'tu nez loj ṟeii näjza gubernadoor sa'csi rinälajztu xtidxä. \v 13 Luxh guiraa dee sajctu te gac gusule'tu xtidxä lojreni. \v 14 Na'c gunxgaatu xhigab neṉ lastootu xhini'c guiniitu lojreni, \v 15 sa'csi narä sunidxä diidx guiniitu, sunidxäza yäḻnajn lojtu te digac gudzu'reni diidx lojtu niclaza gacdi guiniyajreni xtiidxtu. \v 16 Näjza rexcuzajntu sibire lojtu, suto'reni la'tu, sigajcza rebejtztu, resa'tu, rexamiigwtu, luxh yu'tu sugu'treni. \v 17 Guiraa rebejṉ guedxliuj sibälaz la'tu sa'csi rinälajztu xtidxä. \v 18 Niluxh ni'cla tej xquidxejctu di nitloj. \v 19 Luxh palga sutijptis lajztu, sajptu yäḻnabajṉ par tejpas. \p \v 20 ’Che fiitu tre' xhidajl soldaad guideb gabi guedx Jerusalén coḻyacbee abidzujṉ dxej ni guibijḻni. \v 21 Dxejc reni yu' guedx Judea, nanab guxuṉreni chacuatzlojreni neṉ redajn; reni yu' guedx Jerusalén, nanab jiunejzreni ro'c; reni suga' lo niaa, na'c guibi'reni lo guejdxga, \v 22 sa'csi neṉ redxejga sujn Dios fis lo guejdxga te soob rediidx ni caj lo reguijtz xten Dios. \v 23 Probe'za regunaa ni nuu bäz neṉ redxejga, näjza regunaa ni ca' bäz, sa'csi su' yäḻhuinduxh lo guedxliuj, näjza fis ni gun Dios loj rebejṉga. \v 24 Yu'reni guet lo gueṟ, yu'zareni chää pres, sijreni balti guedxzijt. Dxejc rebeṉzijt sinibee guedx Jerusalén che guiza'li redxej ni gusaan Dios guinibee rebejṉ ni di gac xpejṉ Israel. \s1 Cheni jiääd Xi'n Niguii \r (Mt. 24:29‑35, 42‑44; Mr. 13:24‑37) \p \v 25 Räjpzani: \p ―Dxejc su' seen lo gubijdx näjza lo bäii, näjza loj rebajle' ni yu' xhaguibaa. Luxh lo renacioṉ guedxliuj su' rebejṉ yärsia', di jieṉ xhi gunreni, sidxebduxhreni sa'csi siejn diajgreni chubeduxh lo nisdoo, säsduxh nis ni räjs lo nisdoo. \v 26 Sitioḻ rebejṉ xcuent yäḻrdxebduxh che gunreni xhigab xhicharuni'c gac lo guedxliuj, sa'csi näj guideb guibaa sinibsejs. \v 27 Dxejcti suhuiireni lo Xi'n Dios ni gujc Niguii, siäädni lo te za guideb xcäḻrnibeeni, näjza yäḻrdimbichaduxh. \v 28 Che guisloj gac recosre, coḻsutijp lajztu, coḻguiliäs yejctu, coḻguibalajz sa'csi asadzujṉ dxej gusilajztu. \p \v 29 Guniizani stee cuent lojreni, räjpni: \p ―¡Coḻhuii lo yagiigw näjza lo guiraa reyajg! \v 30 Che fiitu acabääni be'n, coḻyacbee lagajc la'tu, abidzuṉgajxh bäii nisguij. \v 31 Sigajcza che fiitu agusloj cayajc recosre, coḻyacbee asiäddzujṉ xcäḻrnibee Dios. \p \v 32 ’Rniliä́pac lojtu, guiraa recosre sajc ansde guet rebejṉ ni yu' ṉaj. \v 33 Guibaa näjza guedxliuj sinitloj, rextidxä dini nitloj. \p \v 34 ’¡Coḻsusiṉ lagajc la'tu! Na'c gusaantu cha lajztu yäḻrausa'c, yäḻrä', yäḻga'ptu xhixtentu, dxejc ditu gacbee che bidzujṉ dxejga. \v 35 Sa'csi si'c sidzujṉ dxejga loj guiraa rebeṉ guedxliuj. \v 36 Coḻsusiṉ, coḻbejdx, coḻguiniabtis lo Dios, te gac ḻaatu lo guira'ti ni gac, gacza suutu nez loj Xi'n Dios ni gujc Niguii. \p \v 37 Rdxee ruluii Jesús neṉ guidoro dxejc guxhijṉ sajia'nni yejc dan Oliib. \v 38 Rsilru ristie rebejṉ te rdzujṉreni lo Jesús neṉ guidoro casob rsil, te gucuadiajgreni rextiidxni. \c 22 \s1 Ria'nreni diidx xho guiniaazreni Jesús \r (Mt. 26:1‑5, 14‑16; Mr. 14:1‑2, 10‑11; Jn. 11:45‑53) \p \v 1 Siäddzuṉgajxh dxe lanij che rajwreni yätxtiil ni di säguij, laaza lanijga pascw. \v 2 Dxejc reni rnibee loj rebixhojz näjza rebejṉ ni ruluii leii caguiilreni xho gunreni te ju'treni Jesús, sa'csi rdxejbreni rebeṉguejdx. \p \v 3 Dxejc biu' beṉdxab lastoo Judas ni laaza Iscariote, ni najc tej retzubitio'p xpejṉpacni. \v 4 Dee huininäjni dade' ni rnibee loj rebixhojz näjza loj reni rnibee rexcuxhtis guidoo. Guninäj Judasreni xho gunni te guteedni Jesús ladzṉaareni. \v 5 Dxejc bibalajzreni, bia'nreni diidx gudeedreni meel lojni. \v 6 Cuäjbti Judas, dxejcni guslojni caguiilni xho gunni guteedni Jesús ladzṉaareni che rut bejṉdi suga'. \s1 Xchej xten Dad Jesús \r (Mt. 26:17‑29; Mr. 14:12‑25; Jn. 13:21‑30; 1Co. 11:23‑26) \p \v 7 Bidzujṉ dxe lanij che rajwreni yätxtiil ni di säguij, che rugu'tzareni te xiil si'c ni caj lo xleii toMoisés. \v 8 Dxejc baxhaḻ Jesús Pedr näjza Juan, räjpni lojreni: \p ―Coḻchayejn xchej xten pascw te guidaununi. \p \v 9 Dxejc laareni gunabdiidxreni lojni, räjpreni: \p ―¿Caro rlajzlu choyennuni? \p \v 10 Räjp Jesús lojreni: \p ―Cheni jiu'tu lo guejdx, sidxaagtu te dade' ni nuu te re' nis. Coḻchanajlni, coḻjiu' rolijz bejṉ cadro jiu'ni laani. \v 11 Dxejc coḻye'tz lo bejṉ ni najc rolijzni ro'c: “Si'c naj Dad Mastr: ¿Con yu' cadro sajc gauxchenää́ rexpeṉä ṉaj pascw?” \v 12 Dxejc guluiini lojtu te yu' ni sojb jiaa yejc stee yu'. Asuchexgaa yu'ga. Ro'c coḻyejn xhi guidaunu. \p \v 13 Sä'tireni. Si'ctis ni räjp Jesús lojreni, si'cpac bidxälreni. Dxejc bejnreni xchej xte lanij pascw gaureni. \p \v 14 Che bidzujṉ oṟ, gurenäj Jesús rexpejṉpacni lo mex. \v 15 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Guyuduxhä gaan gaunää́pactu xchej xten pascw ansde tedä trabajwduxh. \v 16 Sa'csi rniä lojtu, diruna gaunää́ la'tu pascw cheni guidzujṉli dxej ni gacni lo xcäḻrnibee Dios. \p \v 17 Dxejc cua'ni te co'p, badeedni xquixtios lo Dios, räjpni: \p ―Coḻyä' dee, coḻgudeedni lo sa'tu. \v 18 Sa'csi rniä lojtu, diruna yä'ä nis ni rii yejc uub stehuält cheni guidzujṉli xcäḻrnibee Dios. \p \v 19 Dxejcti cua'ni yätxtiil, badeedni xquixtios loj Dios, gula'nini, gudisnini lojreni, räjpni: \p ―Dee najc si'c tiexhä ni gudedä ju'treni xcuenttu. Coḻyejn screeza te guinalajztu narä. \p \v 20 Si'cza bennäjni co'p che gulujx gudajwreni, räjpni lojreni: \p ―Ni yu' neṉ co'p najc si'c xtienä ni guixe' che ju'treni narä xcuenttu te si'c jiu' didxcoob ni jia'n Dios con rebejṉ ni aguleni. \p \v 21 ’Per bahuilaare, bejṉ ni guto' narä sobganäj narä lo mexre. \v 22 Guliipacni, Xi'n Dios ni gujc Niguii sinuu tedni loj nezyuj ni abaluii Dios lojni. Luxh proobza bejṉ ni guto' narä. \p \v 23 Dxejc gusloj canabdiidxreni lo sa'reni, ¿chuchani'c gunni? \s1 Cayejyreni chuni'c najc beṉroru \p \v 24 Sas gusloj cayejyreni, don chuni'c guibee gac beṉro lojreni. \p \v 25 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―Reṟeii ni rnibee lajdx bejṉ ni digac xpejṉ Israel, rnibeereni lojreni astoo xtenpacreni najc reguejdxga. Luxh rebeṉguejdxga rnii lacti hueen najc reṟeiiga. \v 26 Per la'tu na'c gactu si'c. Nani najc beṉgoolru lojtu, ni'c riäjḻ gacni si'c najc ni huinru lojtu. Luxh nani rnibee riäjḻ gacni si'c mos. \v 27 ¿Chuni'c sajcru lo bejṉ? ¿La bejṉ ni rbej lo mex te gauni o la ni ruteed xhi gaureni lo mex? ¿La xhet sajcdiru bejṉ ni sojb lo mex, ä? Niluxh narä yu'ä lojtu si'c ni ruteed xhi gauni. \p \v 28 ’La'tu najctu ni gusunäj narä guideb ni gudedä retrabajw ni gudedä. \v 29 Ni'cni narä runidxä yäḻrnibee lojtu sigajc ni baniidx xtad yäḻrnibee loä, \v 30 te gautu, yätu lo xmexä xhaguibaa, te cuezatu lo yagxhil cadro guntu yäḻguxhtis loj rexpejṉ guitzubitio'p rexagdoo Israel. \s1 Räpxgaa Jesús di Pedr guicäjp numbeeni \r (Mt. 26:31‑35; Mr. 14:27‑31; Jn. 13:36‑38) \p \v 31 Räjp Jesús loj Simón: \p ―Simón, Simón, agunab beṉdxab ni laa Satanás luj te gusniibni luj si'c rusniib bejṉ xob te jiani. \v 32 Narä agunabä lo Dios xcuentlu te na'c jiäädx xcäḻrililajzlu. Luxh luj che gusiejch lajzlu, guibi'lu, bastioob lastoo resa'lu. \p \v 33 Räjp Simón lojni: \p ―Dad, narä sirinalälu; mase gusäureni luj latzguiib, näjza narä siäunää́lu; mase ju'treni luj, näjza narä setnää́lu. \p \v 34 Dxejcti räjp Jesús loj Simón: \p ―Pedr, rniä lojlu, nicla gajd guidgaii cuedxa' nadxej niluxh luj alaräjplu choṉli huält, dipaclu gumbee narä. \s1 Nanab soob rediidx ni bacuaareni xcuent Jesús \p \v 35 Dxejc gunabdiidx Jesús lojreni räjpni: \p ―Che ganaxtu baxhaḻä la'tu, xhet bolsdi sanätu, nicla carteerdi, niclaza stee gura'chdi, ¿la yu' xhi biquiintu, xhi biäädx lojtu, ä? \p Dxejc räjpreni: \p ―Xheti. \p \v 36 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Luxh ṉaj rniä lojtu, ni rajp bols, suchanänini; sigajcza carteer. Luxh ni di ga'p espaad, guto'ni xchamarni te siini tejni. \v 37 Sa'csi rniä lojtu, sisiojb rediidx ni caj lo requijtz Dios xcuentä, cadro caj: “Bigabnäjni rebeṉ latsiaj.” Guiraa ni caj lo reguijtz xten Dios xcuentä nanab soobpacni. \p \v 38 Dxejc räjpreni lojni: \p ―Dad, aree tio'p espaad. \p Dxejc räjpni lojreni: \p ―Sajl reni'c. \s1 Rbedx-rniab Jesús loj Dios \r (Mt. 26:36‑46; Mr. 14:32‑42) \p \v 39 Dxejcti birii Jesús, si'cni rujnpacni, sääni nez dajn ni laa Oliib. Dxejc sanajl rexpejṉpacni. \v 40 Che bidzujṉreni ro'c, räjpni lojreni: \p ―Coḻcuejdx, coḻnab lo Dios te na'c jiajbtu lo dojḻ. \p \v 41 Dxejc gubicaj Jesús lojreni, huijni te lajt zite' cadro suga'reni, si'cti cadro rdzujṉ te guij che rucuaanini. Ro'c bazuxhijbni, gurejdx-gunabni lo Dios, \v 42 räjpni: \p ―Xtadä, palga rlajzlu, basḻaa narä loj trabajwduxhre. Niluxh na'c gacni si'c ni rlazä narä. Bejn si'cni rlajzlu gunlu. \p \v 43 Dxejc biricaj te xangl Dios lojni te badeedni yäḻrutiplajzni. \v 44 Laḻni cadejdni trabajwduxh, cayac-huinduxh lajzni, cabedx-canabruni lo Dios. Guzunislini gusloj catejb lo yuj biniduxh si'c rejn lojni. \p \v 45 Cheni huisuni, gulujx gurejdx-gunabni lo Dios, huijni cadro suga' rexpejṉpacni. Ro'c bidxälnireni nagayejs guiraareni sa'csi cayac-huin lajzreni. \v 46 Dxejc räjpni lojreni: \p ―¿Xhicuent nagayejstu? ¡Coḻchastie! ¡Coḻnab lo Dios te na'c jiajbtu lo dojḻ! \s1 Che gunaazreni Jesús \r (Mt. 26:47‑56; Mr. 14:43‑50; Jn. 18:2‑11) \p \v 47 Laḻ ni canii Jesús lojreni, bidzujṉ xhidajl bejṉ. Tej rexpejṉpacni ni laa Judas, nijdni nez loj rebejṉga. Dxejcti gubigni loj Jesús, te bachagro'ni loj Jesús. \v 48 Dxejc räjp Jesús lojni: \p ―Judas, ¿la con te yäḻruchagro' ruteedlu Xi'n Dios ni gujc Niguii ladzṉaa rebejṉre, ä? \p \v 49 Che bahuii reni suganäj Jesús xhini'c cayajc ro'c, gunabdiidxreni loj Jesús, räjpreni: \p ―Dad, ¿la sixa'tnu yejcreni con spaad, ä? \p \v 50 Sas tej rexpejṉ Jesús gudiḻnäj te mos xten ni rnibee loj rebixhojz, batiu'ni diajgni ladbee. \v 51 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―¡Agujc! ¡Coḻgusaanreni! \p Dxejc gudajn Jesús diajg mosga, basiajcnini. \v 52 Gunigajc Jesús loj reni rnibee loj rebixhojz näjza reni najc guixhajg xten guidoo näjza rebeṉgool, guiraa reni siädxiinini, räjpni: \p ―¿La siädnätu spaad näjza garo't, astoocanu siädxiitu te gubaan, ä? \v 53 Cheni suga'a lojtu guixe-guixee neṉ guidoo, ditu nuhuaḻ narä. Per dee najc xoṟtu, luxh arnibee yäḻnacäjy la'tu. \s1 Di Pedr guicäjp numbeeni Jesús \r (Mt. 26:57‑58, 69‑75; Mr. 14:53‑54, 66‑72; Jn. 18:12‑18, 25‑27) \p \v 54 Dxejcti gunaazreni Jesús huinärenini rolijz bixhojz ni rnibee lo guiraa rebixhojz. Siädnäjl Pedrni zit-zijt. \v 55 Che bidzujṉreni gule'creni guiboo galäii lole' xten bixhojzga, gurejreni guideb gabi, te bidxa' lajzreni. Näj Pedr nadxaag lojreni gurej ro'c. \v 56 Dxejc te gunaa ni rujn dzuun ro'c, che bahuiini sobga' Pedr ro'c, rdxelojtisni lojni, räjpni: \p ―Näj niguiire guyunäj Jesús. \p \v 57 Dxejc basuni' Pedr räjpni: \p ―Nan, dina gumbeäni. \p \v 58 Che gojl stera't, che bahuii stee bejṉ lojni, räjpni lojni: \p ―Näj luj najclu te rexpejṉni. \p Per Pedr räjp lojni: \p ―Gurniälojlu, Dad, dina gacä xpejṉni. \p \v 59 Che gudejd si'cti teb oṟ, räjp stee bejṉ lojni: \p ―Guliipacni, näj bejṉre guyunäjni, sa'csi laani najczani te beṉ Galilee. \p \v 60 Dxejc räjp Pedr lojni: \p ―Gurniälojlu Dad, dipacna ganä xhini'c caniilu loä. \p Laḻni canii Pedr rediidxre, guredxa' te guidgaii, \v 61 luxh gubiréza Jesús, bahuidzu'tzni lo Pedr, dxejc banalajz Pedr nani gunii Jesús lojni, räjpni: “Che gajd guidgaii cuedxa', abazuni'lu choṉ huält, räjplu dilu gumbee najrä.” \v 62 Dxejcti guc-huin lajz Pedr, biriini ro'c, ronduxhni. \s1 Rniyajreni Jesús \r (Mt. 26:67‑68; Mr. 14:65) \p \v 63 Rebejṉ ni canäj Jesús, gusloj caguxhisnäjrenini, caguijnzarenini. \v 64 Dxejc basäureni lojni, gudajpreni lojni, räjpreni lojni: \p ―¡Gunii chuni'c gudijnlu! \p \v 65 Luxh guiraloj cayäjbreni lojni, caniyaduxhrenini. \s1 Bidzuṉnäjreni Jesús nez loj rebixhojz \r (Mt. 26:59‑66; Mr. 14:55‑64; Jn. 18:19‑24) \p \v 66 Che bara yääl, bidojp rebeṉgool ni rnibee, näjza reni rnibee loj rebixhojz, näjza rebejṉ ni ruluii leii, huinäreni Jesús te suuni nez lojreni neṉ yu' cadro rujnreni yäḻguxhtis. Dxejcti räjpreni lojni: \p \v 67 ―Palga luj najclu Crist, bicäjpni loonu. \p Dxejc badzu' Jesús diidxre lojreni, räjpni: \p ―Palga guicäpäni, ditu chalilajz. \v 68 Luxh palga gunä te yäḻgunabdiidx lojtu xcuent Crist, ditu gudzu' diidxga loä. \v 69 Per ṉajli sibej Xi'n Dios ni gujc Niguii xladbee Gueb Dios ni yu' xhaguibaa. \p \v 70 Dxejc gunabdiidx guiraareni lojni, räjpreni: \p ―Mbaj pues, ¿la luj najclu Xi'n Dios, ä? \p Dxejc badzu' Jesús diidxre lojreni räjpni: \p ―Nacäni, si'cni najtu la'tu. \p \v 71 Dxejc räjpreni lo sa'reni: \p ―¿Xhirucxhamaaz rlajztu? Dirunu guiquiin diidx guinii bejṉ, sa'csi lagajc nuurnu abiejn diajgnu diidx ni guniini lagajc laani. \c 23 \s1 Jesús nez loj Pila't \r (Mt. 27:1‑2, 11‑14; Mr. 15:1‑5; Jn. 18:28‑38) \p \v 1 Dxejc huisu guiraareni, huinäreni Jesús nez loj Pila't. \v 2 Ro'c guslojreni cabe'creni xquejni, räjpreni: \p ―Bidxälnu bejṉre cayujnni biejy lo rexpejṉnu. Räjpzani xhet nanabdi quiixnu impuest lo ṟeii César. Caniizani laani najcni Crist, nalajznu najczani ṟeii. \p \v 3 Dxejc gunabdiidx Pila't lojni, räjpni: \p ―¿La luj ni najc ṟeii xten rexpejṉ Israel, ä? \p Sas badzu' Jesús diidxre räjpni: \p ―Najcni lagajc si'c ni guniilu. \p \v 4 Dxejc räjp Pila't loj reni rnibee loj rebixhojz näjza loj guiraa rebejṉ: \p ―Dina guidxälä nicla tej dojḻ xten bejṉre. \p \v 5 Niluxh laareni sanuutis caniireni, dipru caniireni, räjpreni: \p ―Guiraa rebeṉ Judea cayu' yärsia' xcuent xcäḻruluiini. Guslojni guedx Galilee, luxh reeli sanuu caguluiinini. \s1 Jesús nez loj Herodes \p \v 6 Che biejn diajg Pila't rediidxre, gunabdiidxni: “¿La Galilee siääd bejṉga?” \v 7 Cheni räjpreni ro'c siäädni, baxhaḻnini loj Herodes ni najc gubernadoor xten Galilee, sa'csi neṉ redxejga yu' Herodes guedx Jerusalén. \v 8 Che bahuii Herodes loj Jesús, bibalajzni sa'csi agujc xchej rlajzni fiini lojni, sa'csi abiejn diagni diidx xcuent ni cayujnni. Luxh rlajzni fiini gunni te milaagwr. \v 9 Xhidajl yäḻgunabdiidx bejn Herodes, luxh xhet guniidi Jesús. \v 10 Ro'c suga'za reni rnibee loj rebixhojz näjza rebejṉ ni ruluii leii, cabecduxhrureni xquejni. \v 11 Dxejc gulälaz Herodes näj rexsoldaadni Jesús, baxhiznäjrenini, ni'c bashuajcwrenini te ladsa'c sa' ni rajcw ṟeii, dxejcti baxhaḻsacrenini loj Pila't. \v 12 Lagajc dxejga, Pila't näjza Herodes gujcreni amiigw, luxh galoo bidxe'ch lo sa'reni. \s1 Gunibeereni guet Jesús \r (Mt. 27:15‑26; Mr. 15:6‑15; Jn. 18:39–19:16) \p \v 13 Dxejc gurejdx Pila't reni rnibee loj bixhojz, näjza rebeṉgool ni najc guxhtis, näjza rebeṉguejdx. \v 14 Dxejc räjpni lojreni: \p ―La'tu biädnätu bejṉre loä, najtu caguquiḻni rebejṉ gunreni biejy, luxh narä agunabdiidxä guiraloj lojni nez lojtu, luxh abahuiitu dina nidxälä nicla tej dojḻ ni cagucuaquijtuni. \v 15 Niclaza Herodes di nidxäl nicla tej dojḻ, ni'cni baxhaḻsacnini loonu, luxh abahuiitu xhet dojḻdi bejnni te guetni. \v 16 Ni'cni quinäni, dxjecti gusḻaä́ni. \p \v 17 Najc costumbr rusḻaa Pila't te bejṉ ni yu' neṉ latzguiib casob rajc lanijre. \v 18 Per guiraareni guredxa'reni si'c tejsi bejṉ, räjpreni: \p ―¡Bagu't bejṉre, basḻaa Barrabás! \p \v 19 Barrabás najc ni basäḻreni latzguiib sa'csi batojpni te cuaa bejṉ ni bacuanäj resoldaad xten Rom̲, näjza sa'csi yu' chu bagu'tni. \v 20 Rlajzpac Pila't gusḻaani Jesús, ni'c gunisacni lojreni, \v 21 niluxh rebejṉ dipru guredxa'reni, räjpreni: \p ―¡Bacuaani lo crujz, bacuaani lo crujz! \p \v 22 Riojṉ gunisac Pila't lojreni, räjpni: \p ―¿Xhi doḻduxh bejnni? Xhetlidi dojḻ rdxälä bejnni te guetni. Ni'cni siguinäni dxejc susḻaäni. \p \v 23 Luxh laareni sanuutis guredxa'reni, gunabreni xcajni lo crujz. Luxh sa'csi guredxa'tisreni, bejntireni gaan gujc si'c ni rlajzreni. \v 24 Dxejc cuäjb Pila't gunibeeni gac si'c ni gunabreni. \v 25 Dxejc basḻaani bejṉ ni yu' latzguiib sa'csi bejnni biejy, bagu'tzani bejṉ, dxejc badeedni Jesús lojreni te gunnäjrenini si'ctis ni rlajzreni. \s1 Che cuaj Jesús lo crujz \r (Mt. 27:32‑44; Mr. 15:21‑32; Jn. 19:17‑27) \p \v 26 Cheni sanäreni Jesús xcaj lo crujz, gunaazreni te bejṉ ni laa Simón ni siääd guedx Cirene; basaj bejṉga lo niaa. Dxejc basguurenini crujz, siädnajltini dejtz Jesús. \p \v 27 Siädnajlza xhidalduxh bejṉ, näjza xhidajl gunaa ni cayonduxh, cabedxa'reni sa'csi cayac-huinduxh lajzreni xcuent Jesús. \v 28 Dxejc gubiré Jesús, räjpni lojreni: \p ―Gunaa Jerusalén, na'c roontu xcuentä, coḻyoon lagajc xcuenttu näjza xcuent rexi'ntu. \v 29 Sa'csi sidzujṉ dxej gäbreni: “Chicbaa regunaa ni di gacdi chu xi'nni, chicbaaza reni di nuxi'n, renani di nusiä' bäz.” \v 30 Dxejc guisloj rebejṉ gäb loj redajn: “Coḻjiajb yejcnu”, säjbzareni loj relom̲: “Coḻgucua'tz nuurnu.” \v 31 Palga scree runnäjreni narä ni nacä si'c te yagnaga, aticaxh gunnäjreni la'tu ni najc si'c te yagbijdz. \p \v 32 Sanäzareni tio'p beṉguijdx xcajzareni loj recrujz, guetnäjreni Jesús. \v 33 Che bidzujṉreni te lajt ni laa Calabeer, ro'c bacuaareni Jesús lo te crujz, bacuaazareni guiro'p rebeṉguijdxga lo stio'p crujz, tejni xladbee, steeni xladbäjgwni. \v 34 Cheni cagucuaa rebejṉ reni lo crujz, gunii Jesús, räjpni: \p ―Xtadä, badzucaj xtojḻ rebejṉre, sa'csi direni gan xhini'c cayujnreni. \p Dxejc gudzujt resoldaad daad yejc xhajbni, te gudisreni xhajbni cua'renini. \v 35 Suga' rebejṉ ro'c cadxelojtisreni. Näjza reguxhtis caguxhisnäjreni laani, cayäjpreni: \p ―Balti bejṉ basḻaani, ṉaj sugusḻaani lagajc laani palga guliini laani najcni Crist ni gule Dios. \p \v 36 Näjza resoldaad caguxhisnäjni, gubigreni lojni te badeedreni bin-nii yäni. \v 37 Dxejc räjpreni lojni: \p ―Palga gulii najclu ṟeii xten rexpejṉ Israel, basḻaa lagajc luj. \p \v 38 Luxh bacuaareni gaii diidx loj te baräjd ni cuaj yejc crujz. Con didx griegw, con didx latíṉ, näjza didx hebreo, bacuaareni scree: “Dee najc Reii xten rexpeṉ Israel.” \p \v 39 Te rebeṉ guijdx ni najl lo te crujz ni caj cuä'ni caniyajni Jesús, räjpni lojni: \p ―Palga luj najclu Crist, basḻaa lagajc luj nägajcza nuurnu. \p \v 40 Per beṉguijdx ni najl lo crujz stelaadga gudidxa'ni loj stee beṉguijdx ni caniyaj Crist, räjpni: \p ―¿La dilu guidxejb Dios? ¡Ni cayajczalu tejsi castiigw! \v 41 Per nuurnu cayajcnu castiigw ni riäjḻ gacnu te guidiixnu redojḻ ni biennu. Luxh laani xhet dojḻdi bejnni. \p \v 42 Dxejc räjpni loj Jesús: \p ―Bazalajzlu narä che guidzujṉlu lo xcäḻrnibeelu. \p \v 43 Dxejc badzu' Jesús diidxre, räjpni lojni: \p ―Rniliä́pac lojlu, lagajc nadxej chunäjlu narä xhaguibaa. \s1 Che gujt Jesús \r (Mt. 27:45‑56; Mr. 15:33‑41; Jn. 19:28‑30) \p \v 44 Agojl si'cti läidxej. Dxejc bicäjy guideb guedxliuj, si'c bianxcäjy si'cti rcachoṉti. \v 45 Bicäjy lo gubijdx, luxh ladró ni najl neṉ yudxanro xten guidoro, biräjsni gucni tio'p la'. \v 46 Dxejcti guredxa' Jesús, räjpni: \p ―Xtadä, ladzṉaalu rutedä xaimä. \p Che guniini si'c, gujttini. \p \v 47 Che bahuii capitán ni rnibee loj resoldaad guiraa ni guzajc, gulä'pni xpala'n Dios, räjpni: \p ―Guliipacni, xhet dojḻdi bejn bejṉre. \p \v 48 Guiraa rebejṉ ni suga' ro'c ni bahuii guiraa ni guzajc ro'c, gubi'reni rolijzreni, cayääzreni lagajc lastooreni. \v 49 Luxh guiraa reni rumbee Jesús, näjza regunaa ni biädnajlni che biriilini Galilee, zijtru bia'nreni cahuiireni guiraa recos ni cayajcre. \s1 Che biga'tz Jesús \r (Mt. 27:57‑61; Mr. 15:42‑47; Jn. 19:38‑42) \p \v 50 Guyu' te bejṉ ni laa José, lacti huen najcni, luxh laaca rujnni guira'ti. Siäädni guedx Arimatea, región Judea. Nadxaagzani loj reni rnibee neṉ guidoro xten rexpejṉ Israel. \v 51 Cabäjzza José jiääd yäḻrnibee xten Dios, ni'cni dini nidxaglajz nani bejn resa'ni. \v 52 Dxejcti huijni lo Pila't, gunabni tiejxh Jesús. \v 53 Che gulätnini lo crujz, batejbnini neṉ te bariaad, dxejcti bacua'tznini neṉ te baa ni guc-chee cuä' te guilaj. Nacoob baaga, nicla tej bejṉ gajd guiga'tz ro'c. \v 54 Dxejga najc dxej ni rusucheereni guira'ti, luxh agojl jiu' dxej ni rusilajzreni. \p \v 55 Regunaa ni guzanäj Jesús che biriilini Galilee huihuiireni robaaga te bahuiireni xho gudixhreni togoolga neṉ baa. \v 56 Che gubi'reni rolijzreni bencheereni recuaan ni rlianexhduxh näj te ni najc si'c te saj ni rlianexhduxh ni ruzaareni retogool. Dxejcti basilajzreni dxej ni rusilajz bejṉ, si'cni caj lo xleii Moisés gunreni. \c 24 \s1 Che gubaṉsac Jesús lo rebeṉgut \r (Mt. 28:1‑10; Mr. 16:1‑8; Jn. 20:1‑10) \p \v 1 Dxej ni gusloj xmaanga, rsildooru huinä regunaaga robaa recuaan ni rlianejxh ni bencheereni. \v 2 Che bidzujṉreni, bahuiireni agubicaj guij ni rusäu ro' baa. \v 3 Dxejc che biu'reni neṉ baaga, direni nidxäl tiejxh Jesús. \v 4 Laḻ ni cadxelojreni, di jieṉ xhi gunreni, biricaj tio'p dade' gusuj cuä'reni. Rdimbichaduxh xhajbreni. \v 5 Bidxebduxh regunaaga, basajbreni lojreni lo yuj. Dxejc räjp redade'ga lojreni: \p ―¿Xhicuent siädtiiltu te bejṉ ni nabajṉ lo rebeṉgut, ä? \v 6 Rutini ree. Agubaṉsacni. Coḻgusnaj lajztu rediidx ni guniini cheni guyusijcni Galilee, \v 7 che najni lojtu: “Riäjḻ jiajb Xi'n Dios ni gujc Niguii ladzṉaa rebeṉdojḻ, xcajzani lo crujz, dxejc ni riojṉ dxejga sibaṉsacni loj rebeṉgut.” \p \v 8 Dxejc banaj lajz regunaa xtidx Jesús, \v 9 biriireni robaa, gubi'tireni te bijreni diidx lo retzubiteeb rexpejṉpacni näjza loj rebejṉ ni yunäjreni. \v 10 Reni huisa'n diidx loj rexpejṉpac Jesús najc redee: Marii Magdaleṉ, näjza Xuan, näjza Marii xnan Jacoob, näjza sgaii gunaa. \v 11 Niluxh rexpejṉpacni bejn xhigab didxnayäälni, direni nililajz xtidx regunaaga. \p \v 12 Dxejc huisu Pedr, ruxuṉlini huijni ro' baa. Che gudixhlojni, bahuiini neṉ baaga, ganaxtis bariaad dzuub te laad. Dxejc gubi'ni rolijzni, rdxelojtisni xcuent ni gujc. \s1 Ni guzajc lo nezyuj ni sii guedx Emaús \r (Mr. 16:12‑13) \p \v 13 Lagajc dxejga, tio'p rexpejṉpacni sääreni te guejdx ni laa Emaús, ni ria'n si'cti tzubiteeb kilómetro loj guedx Jerusalén. \v 14 Laḻ ni sasajreni lo nezyujga, cayujyreni diidx xcuent reni gujc ro'c. \v 15 Laḻ ni caniireni gubig Jesús lojreni, gusloj sasanäjnireni. \v 16 Luxh mase cahuiireni lojni, yu' xhi badxojn niembeerenini. \v 17 Dxejc gunabdiidx Jesús lojreni, räjpni: \p ―¿Xhini'c rujytu laḻ ni sasajtu, ä? ¿Xhicuent cayac-huin lajztu? \p \v 18 Tejreni ni laa Cleofas badzu' diidxre, räjpni: \p ―Guiraasi bejṉ najn xhi gujc neṉ guedx Jerusalén. ¿La lujtis bia'nlu neṉ guejdxga ni di gan xhi gujc ro'c, ä? \p \v 19 Dxejcti räjp Jesús lojreni: \p ―¿Xhini'c gujc ro'c? \p Dxejc räjpreni lojni: \p ―Recos xcuent Jesús ni siääd guedx Nazare't, ni gujc te niguii ni gunii xtidx Dios, rajpni yäḻrnibeduxh xten Dios loj redzuun ni rujnni näjza loj rediidx ni rniini, nez loj Dios näjza nez loj rebejṉ. \v 20 Näjza xho bejn reni rnibee loj rebixhojz näjza rexcuxhtisnu, bateedrenini ladzṉaa reni gunibee guetni, dxejc bacuaarenini lo crujz. \v 21 Niluxh nuurnu cabääznu laani gacni nani nusḻaa rexpejṉ Israel ladzṉaa rebeṉzijt. N̲aj agujc choṉ dxej ni gujc recosre. \v 22 Luxh yu' gaii gunaa ni nadxaag loonu ni baschelojreni nuurnu. Barsil, che huijreni robaa xtenni, \v 23 direni nidxäl tiejxhni. Biädsa'nreni diidx loonu najreni bahuiireni lo tio'p xangl Dios ni räjp lojreni, agubaṉsac Jesús lo rebeṉgut. \v 24 Dxejcti huihuii gaii sa'nu robaa, bahuiizareni najcni si'ctis ni naj regunaaga loonu, niluxh direni nuhuii loj Jesús. \p \v 25 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―¡Lacti nayääl tre' xcäriejntu! Lacti neṉ rililajztu xtidx redade' ni gunii xtidx Dios xcuent Crist. \v 26 ¿La di nungäjḻ tedxgaa Crist retrabajwduxhre dxejcti jiu'ni lo xcäḻrdimbicha' Dios, ä? \p \v 27 Dxejc gusloj cagusule'ni guiraa rediidx ni caj lo xquijtz Dios xcuent Crist. Guslonäjni xtidx Moisés, dxejc huinuuni basule'ni guiraa reguijtz ni bacuaa redade' ni gunii xtidx Dios. \p \v 28 Che bidzujṉreni guejdx cadro sääreni, bejn Jesús si'cni chanuuni chääni lo nezyuj. \v 29 Dxejc laareni bascuääzrenini te jiannäjnireni, räjpreni lojni: \p ―Biannäj nuurnu, sa'csi acayajc gudxej, agojl jiu' guxhijṉ. \p Dxejcti biu' Jesús te jiannäjnireni. \v 30 Cheni sobganäjnireni lo mex, cua'ni yätxtiil, benle'nini, dxejc gula'nini, gudisnini lojreni. \v 31 Lagajc dxejc, baxhal Dios balojreni, biembeereni Jesús, dxejc laani gunitlojni lojreni. \v 32 Dxejcti räjpreni lo sa'reni: \p ―¿La di lastoonu nibeguiboo cheni siädniini loonu lo nezyuj, che cagusule'ni xtidx Dios? \p \v 33 Dxejc dirureni nibäjz ro'c, alga gunasgajcreni nez, gubi'reni guedx Jerusalén. Ro'c bidxälreni abidojp xpejṉpac Jesús näjza sgaii bejṉ. \v 34 Dxejcti bijreni diidx loj guiro'preni bidzujṉ, räjpreni: \p ―Guliipac gubaṉsac Jesucrist, luxh baluilojni loj Simón. \p \v 35 Dxejc guiṟo'p reni bidzujṉ bijzareni diidx ni gusajcreni lo nezyuj, näj xho biembeezareni Jesús che gula'ni yätxtiil. \s1 Baluiloj Jesús loj rexpejṉpacni \r (Mt. 28:16‑20; Mr. 16:14‑18; Jn. 20:19‑23) \p \v 36 Canisi'creni rediidxre chela baluiloj lagajc Jesús galäiireni, guniini xchan lojreni, räjpni: \p ―¡Coḻcuecdxi lajztu! \p \v 37 Per laareni rdxelojreni bidxejbreni, naareni cahuiireni lo te sprit. \v 38 Dxejc räjp Jesús lojreni: \p ―¿Xhicuent cadxejbtu? ¿Xhicuent rac tio'p lastootu? \v 39 ¡Coḻhuii reṉaä, näjza reni'ä! Lagajc naräni. Coḻcajn narä te fiipactu laa naräni, sa'csi anajntu di te sprit ga'p bääl niclaza tzujt si'c rapä narä. \p \v 40 Che guniini rediidxga, baluigajcni reṉaani näjza reni'ni. \v 41 Laḻ ni cadxelojreni, di gacdi chalilajzreni, sa'csi cabaduxh lajzreni, räjpni lojreni: \p ―¿La yu' xhi rajptu gauä ree, ä? \p \v 42 Dxejc badeedreni te la' bälbigue', näjza te la' seer ni yu' tzujn. \v 43 Ni'c cua'ni gudajwnini nez lojreni. \v 44 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Dee najc xtidxä ni rniä lojtu cheni yusicä lojtu, rniä riäjḻ soob guiraa rediidx xcuentä ni caj lo xleii Moisés, näjza lo rexquijtz redade' ni gunii xtidx Dios näjza ni caj lo rexquitz Salmos. \p \v 45 Dxejcti basanijni xcäriejnreni te gucbeereni xhi säloj rediidx ni caj lo rexquijtz Dios xcuentni. \v 46 Dxejc räjpni lojreni: \p ―Scree caj lo reguijtz: Nanab guet Crist, dxejc ni riojṉ dxej, guibaṉsacni loj rebeṉgut. \v 47 Sire'chza diidx xcuent xho rusḻaa Crist rebejṉ neṉ dojḻ che rusiejchreni lajzreni, che rililajzreni xtiidxni. Guedx Jerusalén guislojni, dxejc sire'ch diidx guideb guedxliuj. \v 48 La'tu najctu testiigw guiraa recosre. \v 49 Narä suxhaḻä Sprit Dxan xten Dios lojtu, ni'c coḻjia'n guedx Jerusalén cheni jiädläjzlini neṉ lastootu, guniidxni yäḻrnibee ni siääd xhaguibaali. \s1 Huäjs Jesús xhaguibaa \r (Mr. 16:19‑20) \p \v 50 Dxejc huinä Jesúsreni stelaad guedx Jerusalén gajxh lo te guejdx ni laa Betania. Ro'c guläsni ṉaani, benle'ni yejcreni. \v 51 Laḻ ni cayujnni si'c, gubicajni lojreni, huäjsni xhaguibaa. \v 52 Peta laareni gulujx gojnrenini, dxejc cabalazduxhreni gubi'reni guedx Jerusalén. \v 53 Ro'c guixe-guixee guyu'reni neṉ guidoro, calä'preni xpala'n Dios. Sugacni si'c.