\id ACT \h Hechos \toc1 Redzuun Rexpejṉ Dios \toc2 Hechos \toc3 Hch. \mt1 Redzuun Rexpejṉ Dios \c 1 \s1 Siääd Sprit Dxan xten Dios te cuääzni neṉ lastootu \p \v 1 Xamigwä Teófilo, abacuaä lojlu xcuent guiraa recos nani bejn Jesucrist näjza nani baluii Jesucrist, che guslojlini, \v 2 hasta dxejli ni huäjsni xhaguibaa. Gunibexgaani xhini'c gun renani guleni gac xpejṉpacni. Sprit Dxan xten Dios baluii Jesucrist xhi guiniini lojreni. \v 3 Gudejd Jesucrist trabajwduxh, dxejcti gujtni. Dxejc gubaṉsacni lo rebeṉgut, baluilojni lo rexpejṉpacni. Tiuu dxej baluilojni loj rexpejṉpacni balti huält te gacbeereni agubaṉsacni. Guniizani lojreni xcuent xcäḻrnibee Dios. \p \v 4 Che gudejd tiuu dxejga, batojp Jesucrist rexpejṉpacni, gunibeeni na'c guiriireni guedx Jerusalén, cuääzreni jiääd Sprit Dxan xten Dios nani aguniipac Dios jiääd. Räjpni: \p ―Dee abiejn diajgtu guniä́ lojtu. \v 5 Juan batiobnis con nis, luxh ṉaj guxii dxej cayäädx dxejcru siääd Sprit Dxan xten Dios te cuääzni neṉ lastootu. Si'c guirobnistu ―räjpni. \s1 Huäjs Jesucrist siini xhaguibaa \p \v 6 Lagajc dxejc che abidojpreni loj Jesucrist, gunabdiidxreni lojni: \p ―¿La ṉaj gudedsaclu yäḻrnibee lo rexpejṉ Israel, ä? \p \v 7 Dxejcti räjp Jesucrist loj rexpejṉpacni: \p ―Di riäjḻ gacbeetu xcuent redxej näjza retiemp nani abasobxgaa Dios con xcäḻrnibeeni. \v 8 La'tu sica'tu yäḻrnibee che abiääd Sprit Dxan xten Dios neṉ lastootu. Dxejc chatie'chtu xtidxä näjza rextzunä neṉ guedx Jerusalén, neṉ guiraa reguedx Judea, neṉ guiraa reguedx Samaria, näjza neṉ guideb guedxliuj ―räjpni. \p \v 9 Gulujxtis gunii Jesucrist rediidxga, luxh laḻni cahuii rebejṉ lojni huäjsni xhaguibaa, sa'csi gurejdx Diosni. Dxejc biääd te za, biu'ni neṉ zaga. Ro'cti diru rebejṉ nuhuii lojni. \v 10 Laḻni cadxelodxi rebejṉ xhaguibaa cadro gunitloj Jesucrist, tiop angl xten Dios ni najcw ladnol suga' gajxh cadro suga'reni. \v 11 Dxejc räjp reangl loj rebejṉ: \p ―¿Xhi rajctu beṉ Galilee? ¿Xhicuent cadxelojtu xhaguibaa? Abahuiitu xho huäjs Jesucrist siini xhaguibaa. Lagajc si'c guibisacni ―räjpreni. \s1 Gulereni Matías ni najc apostcoob \p \v 12 Dxejc birii rebejṉ yejc dajne' ni laa Dan Oliib, siireni guedx Jerusalén. Dan Oliib suga' gajxh Jerusalén. Gusajrenini si'cni rnii leii sajc sareni dxej ni rusilajzreni. \v 13 Che biu'reni Jerusalén, bidzujṉreni ro' yu' cadro rbäzlaareni. Yu'ga najc jiaa yejc stee yu'. Ro'c rbäzlaa Pedr näjza Jacoob, Juan, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, Jacoob xi'n Alfeo, Simón nani laaza Zelote, näjza Judas bejtz Jacoob. \v 14 Ro'c yu' guiraareni näjza regunaa näjza Marii xnan Jesucrist näjza rebetzhuin Jesucrist. Cabejdx, canabreni loj Dios; tejsi najc xhigab xten guiraareni. \p \v 15 Nadxagsa' te gayuu gajḻ bejṉ. Dxejcti huisulii Pedr galäiireni, räjpni loj rebejṉ: \p \v 16 ―Caniä lojtu, resa'ä, nanabpac soob xtidx Sprit Dxan xten Dios ni bacuaa toDavid lo guijtz xcuent Judas, nani bato' Jesucrist loj renani gunaazni. \v 17 Gujc Judas sa'nu, bejnzani lagajc dzuun ni biennu. \v 18 Cua' Judas meel ni badeedreni lojni che bato'ni Jesucrist. Che gulujx bejnni dzunguijdx ni bejnni, badedsacni meel lojreni. Gusiireni te la' yuj. Dxejcti lagajc Judas basäḻ duu guejnni, guzäbnajḻni lo bej, gujtni. Gusaguijni, dxejcti biräjs xque'ni birii guiraa reziini. \v 19 Che biejn diajg rebejṉ Jerusalén si'c, gulälajreni yujre Acéldama, ni säloj yurejn. \v 20 Neṉ guijtz ni ḻaa Salmos abacuaa toDavid rediidxre: \q1 Sujianxteb rolijzni; \q1 na'c cuääzru bejṉ rolijzni; \m näjza: \q1 Suxca'za ste'ca niguii xtzuunni. \m \v 21 N̲aj nanab cuenu stee niguii ―räjp Pedr―. Nanab gacni tej ni gusanäj nuunu guideb redxej ni guyunäj Jesucrist nuunu, \v 22 dxejli ni gusloj batiobnis Juan hasta dxej ni huäjs Jesucrist xhaguibaa. Te gacnäj niguiire nuunu gusule'nu diidx gubaṉsacpac Jesucrist lo rebeṉgut. \p \v 23 Dxejc gulääreni tiop niguii lojreni, tejni laa José Barsabás ni rbälajreni Justo, steeni laa Matías. \v 24 Gurejdx, gunabreni lo Dios, räjpreni: \p ―Dad, Dios, ni racbee lastoo guiraa rebejṉ, baluii loonu con ni najc niguii ni agulelu loj guiro'p niguiire, \v 25 te jiu'ni lo dzuun näjza lo yäḻapost ni basa'n Judas cheni sääni garenca nejz ―räjpreni. \p \v 26 Dxejcti gudzujtreni daad te gulereni lo guiro'preni. Che biajb daad, gulereni Matías. Dxejc bigabnäj Matías stzubiteeb reapost te gujcreni tzubitio'p apost. \c 2 \s1 Biääd Sprit Dxan xten Dios \p \v 1 Che bidzujṉ dxej ni rajc lanij xten Pentecostés, tre' guiraareni tejsi lajt neṉ te yu', \v 2 chela gusloj cayubej xhaguibaa si'c te beroduxh, bachajni guideb neṉ yu' cadro suga'reni. \v 3 Dxejc bahuiireni astoo carechxteb xhidajl bale' casanij rebajlga yejc tejga reni sojb ro'c. \v 4 Biu'ti Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoo guiragajcreni. Dxejc gusloj caniireni garen-garen didxsaj si'ctisni badeed Sprit Dxan xten Dios guiniireni. \p \v 5 Neṉ redxejga, xhidajl rexpejṉ Israel ni sasanäjpac xtidx Dios bidzujṉ guedx Jerusalén. Xhidajl lajt biriireni siäädreni. \v 6 Che biejn diajgreni guyubej beduxhga, bidojp rebeṉ xhidaalga, bachaag sa'reni. Rdxeloduxh rebeṉ xhidalga sa'csi cayejn diajgreni canii reapost xtidxsajpac cade tejreni. \v 7 Cadxelojreni räjpreni: \p ―¡Bahuilaare! ¿La et beṉ Galileedi renani canii, ä? \v 8 ¿Xhoxh riejn diajgnu caniireni xtiidxpacnu si'ctis ni rniinu laadxnu, ä? \v 9 Najcnu beṉ nacióṉ Partia, beṉ nacióṉ Media, beṉ región Elam, beṉ Mesopotamia, beṉ Judea, beṉ estad Capadocia, beṉ región Ponto, näjza beṉ Asia. \v 10 Najczanu beṉ distrit Frigia, beṉ estad Panfilia, beṉ nacióṉ Egipto, näjza bejṉ ni siääd stelaad Cirene, te estad neṉ Africa. Loj rebejṉ ni siääd Roma yu' reni najc xpejṉ Israel, yu'za reni bazuxhijb lo Dios sa'csi rililajzreni si'cni rililajz rexpejṉ Israel. \v 11 Yu'za beṉ Creta. Yu'za beṉ nacióṉ Arabia. Guiragajcnu riejn diajgnu caniireni xtiidxpacnu si'ctis ni rniinu laadxnu. Caniireni loonu xcuent recosroduxh ni cayujn Dios. \p \v 12 Bidxeloduxh rebeṉ xhidaalga, dijiejṉ xhi xhigab gunreni. Räjpreni lo sa'reni: \p ―¿Xhi säloj dee? \p \v 13 Dxejcti guyu' rebejṉ ni baxhiznäjreni, räjpreni: \p ―Agusojz redee. \s1 Gunii Pedr loj rebejṉ \p \v 14 Dxejcti gusulii Pedr näjza tzubiteeb sa'ni, guredxa'ni guniini lo rebeṉ xhidaalga: \p ―Guejbtu, rexpejṉ Israel, nani rbäjz distrit Judea näjza guedx Jerusalén. Coḻcuadiajg diidx nani guiniä. \v 15 Xhet sojzdinu si'cni cayujntu xhigab. Rsilru ṉaj, entis gojl rcagaa. \v 16 Dxejc scree gunii Joel che guniini xtidx Dios agujc xchero. \v 17 Räjp Dios: \q1 Sidzujṉ dxej che guxhaḻä Xsprit Dxanä cuääzni neṉ lastoo guiraa rebejṉ. \q1 Rexingaantu näjza rexindxa'ptu sinii xtidxä xcuent recos ni gajd gac. \q1 Rexi'ntu sinixcaḻ, \q1 rextadgoldootu suluiloj bacaḻ recos nani guluiä lojreni. \q1 \v 18 Guxhaḻä Xsprit Dxanä loj guiraa reni siädnajl narä. \q1 Siniireni rediidx ni gudedä lojreni xcuent recos nani gajd gac. \q1 \v 19 Suluiä lojtu balti senro xhaguibaa näjza lo guedxliuj. \q1 Resenro ni gac najc rejn con guiboo, luxh guxh sire' si'c te za. \q1 \v 20 Sicäjy loj gubijdx, sajc bäii si'c rejn. \q1 Sajc guiraa recosre, \q1 dxejcru sidzujṉ dxeduxh che jiälsacä narä, Dios. \q1 \v 21 Dxejc guiraa rebejṉ nani cueedx guiniab gacnäj Diosreni, reni'c siḻiaa lo dojḻ. \p \v 22 Räjp Pedr lojreni: \p ―Rexpejṉ Israel, coḻcuadiajg xtidxä. Dios baluii Jesucrist, beṉ Nazare't, lojtu por recosro, remilagwr, reseen nani bejnni nez lojtu. Lagajc Dios badeed yäḻrnibee loj Jesucrist te bejnni redzunroga. La'tu nancheetu dee. \v 23 Galooli ananchee Dios xhi guntu loj Jesucrist Xi'nni. Basaanza Dios bateedtu Jesucrist ladzṉaa rebeṉguijdx te bacuaareni Jesucrist lo crujz te bagu'trenini. \v 24 Baspaṉsac Dios Jesucrist, basḻaa Diosni ladzṉaa yäḻgujt, sa'csi di niajcdi nica' yäḻgujtni par tejpas, sa'csi laani rnibee lo yäḻgujt. \v 25 Che gubaṉsac Jesucrist, guzojb diidx ni bacuaa David lo guijtz xcuent Jesucrist. Räjp David lo Dios: \q1 Guira dxej ruhuiä lojlu, Dios. \q1 Suga'lu xladbeä cayacnäjlu narä te di guidxejb lastoä. \q1 \v 26 Ni'cni bibalajz lastoä, guniäza lojlu lacti rbaa lazä. \q1 Rbalazä sa'csi suhuiilu narä che guetä. \q1 \v 27 Dizalu gusaan jia'n xaimä neṉ baa. \q1 Dizalu gusaan gudx tiejxh xi'nlu nani sanälajzlu. \q1 \v 28 Abaluiilu loä xho guibaṉä par tejpas. \q1 Sibalazduxhä sa'csi guibaṉnää́ luj, \m si'c räjp David xcuent Jesucrist. \p \v 29 Räjp Pedr: \p ―Guyasi guiniä lojtu agujc xchero gujt David. Aguyutzu'tzni neṉ baa. Sajc guihuiinu baa cadro biga'tz David. \v 30 Gunii David xtidx Dios. Che nabajṉli David bia'n diidx gudeed Dios te xajgni ni guirilaj Crist, luxh laani gacni ṟeii si'cni gujc David. \v 31 Sa'csi baluixgaa Dios recosre lo David, ni'c räjp David sibaṉsac Crist lo rebeṉgut sa'csi di Dios gusaan jia'n xaimni neṉ baa, dizani gusaan gudx tiejxhni. \v 32 Guläs Dios Jesucrist lo rebeṉgut. Nuure bahuiloonuni, najcnu testiigw gubaṉsacni lo rebeṉgut. \v 33 Gurejdx Dios Jesucrist. N̲aj nabajṉ Jesucrist xhaguibaa, nabejni xladbee Dios ro'c canibeeni. Badeed Dios Xsprit Dxanni loj Jesucrist si'cni bia'n diidx. N̲aj abaxhaḻ Jesucrist Sprit Dxan lo guedxliuj. Jesucrist cayujn guira'ti nani cahuiitu, nani cayejn diajgtu nadxej. \v 34 Di David nij xhaguibaa, sa'csi lagajc David räjp: \q1 Gunii Dios lo Dad nani rnibee loä: “Gurej xladbeä \q1 \v 35 che guidzujṉli dxej gudzugä guiraa reni rdxe'ch lojlu te gacbeereni luj rnibeelu guira'ti.” \p \v 36 ’Rniliä́pac lojtu ―räjp Pedr―. La'tu bacuaatu Jesús lo crujz. Ni'cni, coḻgacbee, guiraatu xpeṉ Israel, abejn Dios gac Jesúsre Dad nani rnibee loonu. \p \v 37 Che biejn diajgreni laareni bacuaareni Jesús lo crujz, guc-huinduxh lajzreni. Räjpreni lo Pedr näjza lo reapost ni suga' ro'c: \p ―Aiilu, resa'nu, ¿xhini'c jiennu ṉaj? \p \v 38 Dxejcti räjp Pedr lojreni: \p ―Coḻgusiech lajztu, coḻguirobnisza, sa'csi ni'c najc te seen rlajztu chanajltu Jesucrist, te si'c jia xtojḻtu. Dxejc suniidx Dios Sprit Dxan cuääz neṉ lastootu. \v 39 Si'c rlajz Dios guniidx Xsprit Dxanni lojtu näjza loj rexi'ntu, näjza lo rebejṉ ni rbäjz zijtru, näjza loj guiragajc rebejṉ nani cueedxni ―si'c gunii Pedr lo rexpejṉ Israel. \p \v 40 Dxejcru gunii Pedr xhidajlru diidx, balijdxni rebejṉ: \p ―Coḻguirii loj rebeṉ latsiaj ni re' lo guedxliuj ṉaj, te ḻaatu lo dojḻ. \p \v 41 Xhidajlreni huililajz rediidxga. Dxejcti gurobnisreni sa'csi huililajzreni xtidx Dios. Lagajc dxejga huililajz si'cti choṉ miḻ bejṉ. \v 42 Sanuutis rusoobreni diidx ni baluii reapost, bibalazduxhreni sa'csi bidxaag sa'reni con rexpejṉ Jesucrist, gudaunäj sa'reni si'c gudaunäj Jesucrist rexpejṉpacni, bidojpreni tejsi lajt te guniireni lo Dios. \s1 Xho gubajṉ rexpejṉ Jesucrist galoo \p \v 43 Bidxeloduxh guiraa rebejṉ luxh bejn reapost redzunro, remilagwr. \v 44 Bichaag sa' renani huililajz xtidx Dios. Bachagsa'reni xhixtenreni te tejsi gojpreni guiraa xhixtenreni. \v 45 Bato'reni xhixtenreni, dxejcti badeedreni meel lo sa'reni si'ctis ni caquiin chutis tejreni. \v 46 Guixe-guixee bidojpreni neṉ guidoro xten Israel. Tejsi najc rexhigabreni. Gudaunäj sa'reni rolijz cadetejreni, guiraareni bibalaznäduxh sa'reni. \v 47 Gulä'preni xpala'n Dios. Guiraa rebejṉ gunii rexpejṉ Jesucrist najc beṉsa'c. Guixe-guixee batie' Dios xhidajlru bejṉ nani rililajz xtiidxni, badzucajni rextojḻreni, dxejc bachaagreni lo rexpejṉ Jesucrist. \c 3 \s1 Biajc niguii nani racxhuu ni'ni \p \v 1 Guyu' te dxej sää Pedr näjza Juan nez loj guidoro si'cti rcachoṉ gudxej. \v 2 Guyu' te niguii nani racxhuu ni'ni, digacdi sani che gojllini. Guixe-guixee rile'c bejṉ niguiiga ro' puertroga xten guidoro. Puertroga laa Sacrú. Ro'c rbejni rniabni gojn lojreni riu' guidoo. \v 3 Che bahuiini agojl jiu' Pedr näjza Juan neṉ guidoroga, gunabni te gojn lojreni. \v 4 Dxejcti bahuii Pedr näjza Juan lojni. Räjp Pedr lojni: \p ―¡Bahuii loonu! \p \v 5 Che biejn diajg niguiiga xtidx Pedr, bahuiini lojreni sa'csi naani sudeedreni meel lojni. \p \v 6 Räjp Pedr lojni: \p ―Xhetliidi meeldi rapä, nani rapätis sunidxä lojlu. Xcuent xcäḻrnibee Jesucrist, beṉ Nazare't, rniä lojlu: ¡Gusulii! ¡Gusaj! ―räjpni. \p \v 7 Dxejcti gunaaz Pedr ṉaani, guläsnini. Biligajc ni'ni, gusutijp ni'ni. \v 8 Huisuyäḻni, gusajni. Biunäjni Pedr näjza Juan neṉ guidoro. Rsiajni, rtiäsni, calä'pni xpala'n Dios. \v 9 Bahuii xhidajl bejṉ lojni neṉ guidoro, rsiajni, calä'pzani xpala'n Dios. \v 10 Biembeereni laa niguii ni rbej ro' puertro xten guidoro, rniabni gojn. Guiraareni bidxeloduxhreni bahuiireni xhi gusajc niguii ni gucxhuu ni'ni. \s1 Baluii Pedr xtidx Dios neṉ cordoor xten guidoro \p \v 11 Ro' guidoroga yu' te cordoor ni laa Cordoor xten Salomón. Ro'c suga' Pedr näjza Juan, naztzu'tz niguiiga ṉaareni. Ruxuṉ guiraa rebejṉ bidzujṉ neṉ cordoorga. Bidxelojreni sa'csi arsiaj niguii ni gucxhuu ni'ni. \v 12 Che bahuii Pedr lo rebejṉ räjpni lojreni: \p ―¿Xhicuent rdxeloj guejbtu, rexpejṉ Israel? Pet naatu nuure basiajcnu ni' niguiire. Xhet nuudire basiajcnu ni'ni. Xcuent xcäḻrnibee Jesucrist biajc ni' niguiire. \v 13 Xtiooznu, ni najc Xtiooz toxtadgoldoonu Abram, toxtadgoldoonu Isaac, näjza toxtadgoldoonu Jacoob, lagajc Diosga abadeed yäḻrnibee loj Xi'nni Jesús. Niluxh la'tu bateedtuni ladzṉaa reguxhtis. Che rlajz Pila't ni rnibee nusḻaa Jesucrist, ditu nicäjb niriini, alga guniyajtuni nez loj Pila't. \v 14 Niluxh la'tu baṟo'ntu Xi'n Dxan xten Dios nani rujn ganax dzunsa'c. Alga gunabtu birii te niguii nani bagu't bejṉ. \v 15 Jesucrist rudeed yäḻnabajṉ, luxh la'tu gunabtu bacuaareni Jesucrist lo crujz. Gulässac Dios Jesucrist lo rebeṉgut. Bahuiloonu nabajṉ Jesucrist, najcnu testiigw gubaṉsac Jesucrist lo rebeṉgut. \v 16 Cahuiitu loj niguiire nani gucxhuu ni'ni, luxh rumbeetuni. Xcäḻrnibee Jesucrist abasiajc niguiire, sa'csi huililajzni. Sa'csi huililajznu xtidx Jesucrist, ni'c biajcni te najcni si'cni rhuiituni ṉaj. \p \v 17 ’Rexpejṉ Israel, narä nanä di'tu niacbee, diza rexcuxhtistu niacbee laa Xindxan xten Dios ni bacuaatu lo crujz. \v 18 Scree gujc te guzojb xtidx Dios ni cuaj lo guijtz agujc xchero. Diidxre bacuaa reniguii ni gunii xtidx Dios, Crist xten Dios sidejd trabajwduxh. \v 19 Ni'cni coḻsiechlajztu, coḻguibi' loj Dios te guibicaj xtojḻtu. Dxejc susiälyuj Dios lastootu, sujnni gac nacoob guira'ti, si'cni bia'n diidx gacni. \v 20 Lojtu suxhaḻza Dios Jesucrist nani rnibee, nani aguleni galooli. \v 21 N̲aj nungäjḻ jia'n Jesucrist xhaguibaa dxejli guscoob Dios guiralii recos si'cni bia'n diidx gac, si'cni gunii Dios lo reniguii nani gunii xtiidxni lo retoxtadgoldootu agujc xchero. \v 22 Scree gunii toMoisés lo retoxtadgoldoonu, räjpni: “Xtadnu Dios suxhaḻ te niguii sa' narä nani cueni lo resa'tu. Siniini xtidx Dios. Coḻgusobdiajg guiralii diidx nani guiniini lojtu. \v 23 Renani di gusoob rextiidxni, sinitlojreni, direni gac rexpejṉ Dios.” \p \v 24 Räjpza Pedr: \p ―Sigajcza agunii guiralii reniguii nani gunii xtidx Dios. Si'c agunixgaa toSamuel, näjza guiraa reniguii ni siädnajlni, xcuent recos ni cayajc neṉ redxejre. \v 25 La'tu najc xajg reniguii ni gunii xtidx Dios. La'tu biannäjtu diidx nani gunii Dios loj retoxtadgoldoonu. Bia'n diidx, räjp Dios loj toxtadgoldoonu Abram: “Jiädjiajl te xajglu ni guspalazduxh rebeṉ guedxliuj, sa'csi susḻaanireni lo dojḻ.” \v 26 Dxejcti ganiddoo lojtu baxhaḻ Dios Jesucrist te guibaa lajztu che gusiejch lajztu, te na'cru guntu dojḻ ―räjp Pedr. \c 4 \s1 Baluii Pedr näj Juan xtidx Dios loj reguxhtis \p \v 1 Laḻ ni caniireni lo rebejṉ, ro'c bidzujṉ rebixhojz xten Israel näjza nani rnibee lo resoldaad xten guidoro näjza resaduceos. \v 2 Bidxe'chduxhreni sa'csi cagulijdxreni rebejṉ, cayäjpreni: \p ―Sibaṉsac rebejṉ lo rebeṉgut sa'csi gubaṉsac Jesucrist lo rebeṉgut. \p \v 3 Gunaaz reguxhtisreni, biäureni sa'csi agudxej luxh abiäu jusgaad. Neṉ latzguiib barareni yääl. \v 4 Xhidajḻ reni biejn diajg xtiidxreni huililajz xtidx Dios. Si'cti gaii mil niguii huililajz xtidx Dios. \p \v 5 Che bara yääl, bachaag sa' guiraa rebeṉgool, renani rnibee guedx Jerusalén, näjza rebejṉ ni ruluii leii, \v 6 näjza Anás ni rnibee guiraa rebixhojz, näjza xpagojzni ni laa Caifás, näjza Juan, näjza Alejandro, näjza guiraa reniguii ni najc sa' rebixhozro ni rnibee. \v 7 Gunibeereni biääd Pedr näjza Juan gusuj galäiireni te gunabdiidxreni lojreni: \p ―¿Chu xcäḻrnibee rajptu? ¿Chu laj basä'ttu te basiajctu niguiire? \p \v 8 Dxejcti sa'csi cayu Pedr diidx ni canii Sprit Dxan xten Dios neṉ lastooni, räjpni lojreni: \p ―Caniä lo guejbtu, reguxhtis näjza rebeṉgool xten rexpejṉ Israel, \v 9 palga canabdiidxtu xhicuent gucnäjnu niguii nani gucxhuu ni'ni, palga canabdiidxtu xho basiajcnu niguiiga, \v 10 gusule'nu xcuent dee te gacbeetu te gacbeeza guiraa rexpejṉ Israel. Xtidx Jesucrist najc yäḻrnibeduxh. Diidxga abasiajc ni' niguiire, xhet rajcdini suga'ni nez lojtu. La'tu abacuaatu Jesucrist lo crujz, niluxh Dios guläsni lo rebeṉgut. \v 11 Di'tu ninälajz xtidx Jesucrist. Laani najc si'c te guij nani rbäcajtu che runcheetu te yu'. Per Dios abejn najc Jesucrist si'c guij nani maazru nacsa'c, nani guyu' squiin xte yu'. \v 12 Xtebtis Jesucrist rusḻaa bejṉ lo dojḻ, ruti stee bejṉ lo guedxliuj nani baxhaḻ Dios te gusḻaani bejṉ lo dojḻ ―si'c räjp Pedr. \p \v 13 Che biejn diajgreni xtidx Pedr, bidxelojreni sa'csi di Pedr näjza Juan guidxejb, dizareni guitujy. Dxejcti räjp rebixhojz ni sajcru lo sa'reni: \p ―Direni ganduxh guijtz, bejṉtisreni. \p Dxejcti gucbeereni gusanäj redee Jesucrist, lojni bisieedreni. \v 14 Bahuiiza rebixhojz lo niguii ni abiajc ni'ni, suganäjni guiro'preni. Ro'cti xhetru gujcdi gunii rebixhojz sa'csi laaca bejnreni. \v 15 Dxejcti gunibee rebixhojz birii guidxojnreni telaad te bij rebixhojz diidx ensilaareni. \v 16 Räjpreni lo sa'reni: \p ―¿Xhi jiennäänu reniguiire? Guiraa rebeṉ Jerusalén anajn xcuent dzunroduxhre ni cayujnreni. Digacdi gucuatzlaaznuni. \v 17 Per te di guire'ch xtidx Jesucrist ste'ca guejdx, do'o gulijdxnu guidxojnreni te na'c guiniirureni xtidx Jesucrist ste'ca guejdx. \p \v 18 Huixisac rebixhojzreni. Dxejcti räjpreni lojreni: \p ―Na'c guluirutu xtidx Jesucrist, na'cru guiniitu xtiidxni. \p \v 19 Dxejc gunii Pedr näjza Juan, räjpreni lojreni: \p ―¿Coḻguinii loonu chu xtiidx sajcru guicuadiaagnu? ¿Xtiidx la'tu, o xtiidx Dios? \v 20 Digacdi gusäunu ro'nu. Nanabpac gusule'nu diidx xcuent recos nani abahuiinu näjza rediidx ni abiejn diajgnu. \p \v 21 Balidxsac rebixhojzreni te na'cru guiniireni xtidx Jesucrist. Dxejc basḻaa rebixhojz guiro'preni, sa'csi xhetru niajcdi niujnreni lo Pedr näjza Juan, sa'csi canii rebejṉ bejnreni te dzunsa'c. Xhidajl rebejṉ gulä'pza xpala'n Dios sa'csi bahuiireni xhini'c gujc ro'c. \v 22 Sa'csi niguii ni basiajcreni xcuent yälmilagwr agudejdni tiuu ijz. \s1 Guredx-gunab rexpejṉ Jesucrist lo Dios \p \v 23 Che basḻaa rebixhojz guiro'preni, gubi'reni lo sa'reni ni najc rexpejṉ Jesucrist. Bijreni diidx guiraa ni gunii reguxhtis xten rebixhojz näjza rebeṉgool lojreni. \v 24 Che biejn diajg rexpejṉ Jesucrist xtiidxreni, tejtis xhigab bejnreni guredx-gunabreni lo Dios, räjpreni: \p ―Xtadnu Dios, nani benchee xhaguibaa näjza guedxliuj näjza nisdoo näjza guira'ti ni yu' lojreni, neṉreni, \v 25 nani bejn basoob toDavid xtidx Sprit Dxan te bacuaani xtiidxlu, räjpni: \q1 ¿Xhicuent guyuduxh rebeṉ guedxliuj yärsia'? \q1 ¿Xhicuent bejn rexpejṉ Israel xhigab ni xhet sajcdi? \q1 \v 26 Bidxagsa' reṟeii lo guedxliuj näjza reguxhtis xten reguejdx te gudxojnreni xtzun Dios näjza xten Dad Crist nani baxhaḻ Dios, \m si'c gunii toDavid. \p \v 27 ’Aguzojb diidxre, sa'csi lo guejdxre bidxagsa' Herodes näjza Poncio Pila't näjza rexpejṉ Israel näjza rebeṉzijt nani di gac xpejṉ Israel. Bidxechnäjreni Xi'nlu nani najc Crist ni baxhaḻlu. \v 28 N̲aj abejnreni dzunguijdx si'cni galooli guniilu gac. \v 29 N̲aj Guejblu Xtiosnu, bahuii xho cagusacsíreni nuure, gucnäj nuure te gutiplaaznu, te na'c guidxeebnu guiniinu xtiidxlu, sa'csi najcnu rexpejṉlu. \v 30 Baniidx xcäḻrnibeelu loonu te guisiajcnu rebejṉ, te jienzanu redzunro, remilajgwr con xcäḻrnibee Xi'ndxanlu Jesucrist. \p \v 31 Che gulujx gurejdxreni lo Dios, gusloj canibsejz yu' cadro tre'reni, cayac si'c te xu. Dxejcti biääd Sprit Dxan xten Dios basutijpruni lastooreni. Dxejc dirureni nidxejb guniireni xtidx Dios. \s1 Rudeedreni xhixtenreni lo sa'reni \p \v 32 Guiraa renani huililajz xtidx Dios, tejsi xhigab bejnreni. Rut chu tejdireni bejn guinibexteb xhixtenni: bachaagreni sa' rexhixtenreni te xca' guiraareni nani rquiinreni. \v 33 Gucnäj Dios reapost, gusutzu'tzreni bijreni diidx bahuilojreni loj Jesucrist che gubaṉsacni lo rebeṉgut. Gucnäj Dios guiraa rexpejṉ Jesucrist, luxh gopduxh rebeṉ guejdx respe'treni. \v 34 Ni'cla tejreni di niäädx xhixtenni sa'csi renani gojp xyujni, rolijzni, bato'renini, dxejcti biädnäreni xcuentni, \v 35 badeedreni meelga lo reapost. Dxejcti gudis reapost meelga lo guiraa renani rquiinni. \v 36 Guyu' te niguii ni laa José. Lajdxni najc Chipre, ni ṟe' lo nisdoo. Najcni sa' rexfamiḻ levita. Reapost gulälajni Bernabé (ni säloj xtiidxreni bejṉ ni rbecdxi lajz sa'ni). \v 37 Scree gulälajrenini sa'csi bato'ni te la' yuj xtenni, dxejcti badeedni meel ni cua'ni lo reapost. \c 5 \s1 Ananías näj chäälni rujn dojḻ \p \v 1 Guyu' stee niguii ni laa Ananías. Chäälni laa Safira. Bato'reni te la' yuj. \v 2 Niguiire biannäjni gala' meel, dxejc sgala' meelga badeedni lo reapost si'c guiraa xcuent yujga luxh chäälni nanchee xhi cayujnni. \v 3 Dxejcti räjp Pedr lojni: \p ―Ananías, ¿xhicuent rusooblu xtidx Satanás ni rnibee lo rebeṉdxab, ä? ¿Xhicuent rlajzlu gusgueelu Sprit Dxan xten Dios? Biannäjlu gaii meel ni cua'lu che bato'lu te la' yuj. \v 4 Che gajdlu guto' yujga, xtenluni. Che bato'lu yujga, ¿la xhet xtendilu meel ni cua'lu? ¿Xhicuent bejnlu xhigab neṉ lastoolu gunlu dee? Loj Dios guniilu didx-xhii, xhet loodinu. \p \v 5 Che biejn diajg Ananías xtidx Pedr, biajbni lo yuj, gujtni. Bidxebduxh rebejṉ che biejn diajgreni xhi gusajcni. \v 6 Sas gubig gaii bi'n batejbreni Ananías neṉ lajd. Dxejcti sanärenini huicua'tzrenini neṉ baa. \p \v 7 Pet agujc choṉ oṟ gujtni chela bidzujṉ chääl Ananías. Dini gan agujt chäälni. \v 8 Räjp Pedr lojni: \p ―Gunii, ¿la bato'tu xyujtu si'cni naj chäällu huijni, ä? \p Räjp Safira lojni: \p ―O'n, si'c huijni. \p \v 9 Dxejcti räjp Pedr lojni: \p ―¿Xhicuent bejnlu tejsi xhigabguijdx con chäällu? ¿Xhicuent rlajztu gusgueetu Sprit Dxan xten Dios? Ro lä' siääd renani huicua'tz chäällu. N̲aj näjza luj chacua'tzreni neṉ baa. \p \v 10 Si'ctis biajb Safira, gutgajczani. Dxejcti bidzujṉ rebi'n, bahuiireni agujtni. Dxejcti guläsrenini, biriireni huicuatzgajcrenini cuä' baa cadro biga'tz chäälni. \v 11 Bidxebduxh guiraa rexpejṉ Jesucrist, näjza guiraa rebejṉ nani biejn diajgni recosre. \s1 Bejn reapost xhidajl redzunro, remilagwr \p \v 12 Xhidajḻ redzunro, remilagwr bejn reapost nez loj rebeṉguejdx. Nadxaag sa' rexpejṉ Jesucrist, caguchaagreni diidx neṉ cordoor ni laa Salomón. \v 13 Guyu' xhidajl bejṉ ni di nuchaag lo rexpejṉ Jesucrist sa'csi bidxejbreni guchaagreni lojreni. Rebeṉguejdxga guläpduxhreni xpala'n rexpejṉ Jesucrist. \v 14 Neṉ redxejga xhidalduxh rebejṉ huililajz xtidx Jesucrist, niguii sigajc gunaa. \v 15 Dxejcti gulääreni lo nezyuj rebejṉ nani cayacxhuu. Siädnä rebejṉ beṉracxhuu naga' lo da', te gaxäjsi ted xpalaa Pedr yejcreni che ted Pedr ro'c, te si'c jiajcreni. \v 16 Guedx Jerusalén bidzujṉ xhidajl rebejṉ ni siääd ste'ca guejdx. Biädnäreni rebejṉ ni cayacxhuu näjza balti bejṉ ni yu' beṉdxab neṉ lastooreni. Con xcäḻrnibee Jesucrist basiajc reapost rebeṉ racxhuu, gulääzareni rebeṉdxab neṉ lastoo balti bejṉ. \s1 Gudejd reapost trabajw \p \v 17 Dxejcti bidxechlajz bixhojz ni rnibee, näjza reniguii ni laa saducee, sa'csi calä'p rebeṉguejdx xpala'n reapost sa'csi basiajcreni rebeṉ racxhuu. \v 18 Gunaazreni reapost. Basäurenini neṉ latzguiib. \v 19 Niluxh yäälga, biääd te angl xten Dios, baxhalni ro' latzguiibga. Dxejcti gulääni reapost neṉ latzguiib. Räjpni lojreni: \p \v 20 ―Coḻchäj guidoro. Ro'c coḻguinii lo rebejṉ xho gac guibaṉnäjreni Dios par tejpas. \p \v 21 Che biejn diajgreni si'c, rsildooru biu'reni neṉ guidoro, ro'c baluiireni xtidx Dios lo rebejṉ. \p Dxejc bixhojz nani rnibee, näjza rebeṉgool, bachagsa'reni gurejdxreni guiraa reguxhtis xten guidoo, näjza guiraa reguxhtis xten rexpejṉ Israel. Dxejcti gunibeereni jiädnä reguixhajg reapost nani biäu neṉ ladtguiib. \v 22 Che bidzujṉ reguixhajg latzguiib, bahuii reguixhajg neṉ latzguiibga, niluxh rut yu'di neṉ latzguiib. Che gubi'reni biädnäreni diidx, räjpreni loj reguxhtis: \p \v 23 ―Che bidzuṉnu latzguiib, niäudzu'tz ro' latzguiib luxh resoldaad ni cayajp ro' latzguiib suga' guiro'p laad. Che baxhalnu ro' latzguiib, rut yu'di neṉ latzguiib. \p \v 24 Che biejn diajg bixhojz ni rnibee, näjza capitán nani rnibee resoldaad xten guidoro, näjza rebixhojz, ben tio'p lajzreni, räjp lo sa'reni: \p ―¿Xhini'c gujc? ¿Xhoni gac ṉaj? ―räjpreni. \p \v 25 Dxejcti bidzujṉ te niguii, räjpni lojreni: \p ―Reniguii ni basäutu neṉ latzguiib, areni suga' neṉ guidoro, luxh caguluiireni rebejṉ ―räjpni. \p \v 26 Dxejcti sanä capitán xten resoldaad rexcuxhtis guidoro te biädnäreni reapost, luxh direni nusacsí reapost sa'csi rdxejbreni nucuaareni guij yejcreni. \v 27 Che bidzuṉnäjreni reapost, räjpreni suureni nez loj reguxhtis xten Israel, sas gunii bixhojz ni rnibee, \v 28 räjpni loj reapost: \p ―¿Et agunibeenu lojtu na'cru guiniitu xtidx Jesucrist? Xhoxh ṉaj cagutie'chtu rediidxga lo guiraa rebejṉ neṉ guedx Jerusalén. La'tu rlajztu cuaquijtu nuure bagu'tnu Jesucrist. \p \v 29 Dxejc räjp Pedr näjza reapost lojreni: \p ―Nanabpac gusoobnu xtidx Dios, lacuaa gusoobnu xtidx bejṉ. \v 30 Bagu'ttu Jesucrist che bacuaatuni lo crujz. Niluxh Xtios xtadgoldoonu guläsni lo rebeṉgut. \v 31 N̲aj agule'c Diosni xladbeeni cadro rnibeeni, abadeedza Dios yäḻrnibee loj Jesucrist te gusḻaani nuure, te si'c rlajzni guibicaj xtojḻ guiraa rexpejṉ Israel nani gusiechlajzreni. \v 32 Bahuiloonu xhi bejn Dios. Ni'c cagusule'nu. Nadoncheenu Sprit Dxan xten Dios cayacnäj nuure te gusule'nu rediidxre. Badeed Dios Sprit Dxan xtenni lo guiraa renani susoob xtiidxni. \p \v 33 Che biejn diajg reguxhtis rediidxga, bidxechduxhreni, rlajzreni nugu'treni reapost. \p \v 34 Dxejcti huisulii te niguii ni laa Gamaliel, nani najc te farisee nani ruluii leii xten Israel, rebejṉ rapduxh respe't dade'ga. Gunibee Gamaliel guirii reapost neṉ yu'ga. \p \v 35 Dxejcti räjp Gamaliel lo rebixhojz: \p ―Guejbtu rexpejṉ Israel, coḻyensa'c xhigab xhini'c rlajztu gunnäjtu reniguiire. \v 36 Coḻzaa lajztu gajd gac xchej guyu' tej ni laa Teudas, räjpni rnibeduxhni. Dxejc huinajl tajp gayuu bejṉni. Che bagu'trenini, bire'ch guiraa rexpejṉni, xhetru bejndireni. \v 37 Neṉ ijz ni guyu' cens, biriiza Judas ni siääd Galilee. Dxejc gurejdxni xhidajl bejṉ ni huinajlni. Bagu'tza bejṉni, dxejcti bire'chza guiraa reni huinajlni. \v 38 N̲aj rniä, coḻguibicaj, coḻgusaan reniguiire, rexpejṉ Jesús. Palga guejbcareni cayujnreni dzuunre, xtebcani sinitlojni. \v 39 Palga xtzuun Dios ni cayujnreni, digacdi guscuääznu dzuunga, sa'csi guidiḻnu guidxe'ch Gueb Dios loonu. \p \v 40 Bichaglajz rebixhojz xtiidx Gamaliel. Gurejdxreni reapost, dxejcti gudijnreni reapost, gunibeereni loj reapost na'cru guiniireni xtidx Jesús. Dxejc basḻaarenini. \v 41 Biriitireni nez loj rebixhojz. Cabaduxh lajzreni sa'csi gujc gudejdreni trabajw xcuent Jesucrist. \v 42 Guixe-guixee laḻtis baluiireni xtidx Jesucrist neṉ guidoro näjza rolijz bejṉ. Cagusule'reni diidx lo rexpeṉ Israel: \p ―Jesús najc Crist nani cabääztu jiääd. \c 6 \s1 Gulereni reniguii ni gudeed yätxtiil lo rexpejṉ Jesucrist \p \v 1 Neṉ redxejga, xhidalro gujc rexpejṉ Jesucrist. Niluxh gusloj camojm̲ rexpejṉ Jesucrist nani rnii didx griegw. Räjpreni: \p ―Xhet laadi cayujn rebejṉ ni rnii didx hebreo. Rebiuud nani rnii didx hebreo rca'ru loj rexpiuudnu. Rebiuud ni rnii didx hebreo rca'ru xhi gaureni che rguisreni xhi gau rebiuud guixe-guixee. \p \v 2 Dxejcti batie' guitzubitio'p reapost guiraa rexpejṉ Jesucrist, räjpreni lo guiraareni: \p ―Et laadi guisaannu guluiinu xtidx Dios te quisnu xhi gau rebiuud. \v 3 Ni'c nanab cuetu lo resa'tu gajtz niguii nani najntu najc beṉsa'c, nani rbäjz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastooreni, nani yu' xcäriejnreni. Reniguiire quis xhi gaureni. \v 4 Te si'c sajc chanuutis guiniabnu lo Dios, guiluiizanu xtidx Dios lo rebejṉ. \p \v 5 Guiralii rebejṉga bidxaglajzreni diidxga. Dxejcti gulereni Esteban, te niguii ni rlilajzpac xtidx Dios, rbäjzza Sprit Dxan xten Dios neṉ lastooni. Gulezareni Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas; gulezareni Nicolás nani siääd guedx Antioquía. Nicolás najc te proselite, nalajznu, dini gac xpejṉ Israel, per basoobni xleii toMoisés che gajdni chalilajz xtidx Jesucrist. \v 6 Sas biädnä rexpejṉ Jesús guigajtz niguiiga lo reapost. Dxejcti guredx-gunab reapost lo Dios xcuent reniguiiga, batzuubreni ṉaareni yejc reniguiiga si'c te seen abiu'reni lo xtzuunreni. \p \v 7 Birechduxh xtidx Dios. Xhidajl beṉ Jerusalén huililajz xtidx Dios, näjza xhidajl bixhojz. \s1 Gunaazreni Esteban sanärenini lo rebixhojz nani rnibee \p \v 8 Gucnäduxh Dios Esteban, bejnni redzunro, remilagwr nez lo rebejṉ. \v 9 Dxejc rebeṉ guidoo ni laa Libertados gusloj cadiḻnäj Esteban. Lojreni nadxaag beṉ Cirene, näjza beṉ Alejandría, näjza gaii beṉ Cilicia, näjza sgaii bejṉ ni siääd reguedx Asia. \v 10 Reniguiire di niajcdi nuzejcreni diidx lo Esteban, sa'csi nasiṉduxhni, luxh cayacnäj Sprit Dxan xten Diosni. \v 11 Dxejcti baquiḻreni sgaii niguii ni di gac xpejṉ Jesús, te räjpreni: \p ―Biejn diaagnu caniyaj Esteban toMoisés näjza Dios. \p \v 12 Scree gujc bache'chreni rebejṉ näjza rebejṉ ni ruluii leii näjza rebeṉgool. Dxejcti bachagsa'reni, gunaazreni Esteban. Huinärenini lo reguxhtis xten Israel. \v 13 Dxejcti biädnäreni reniguii nani baquiḻreni te guniireni didx-xhii. Räjp reniguiire: \p ―Entis rniyaj Esteban leii xten toMoisés näjza guidodxanre. \v 14 Abiejnza diaagnu gunii Esteban: “Jesús nazareno sutzujḻ guidoro, suchaazani leii nani baniidx toMoisés loonu.” \p \v 15 Dxejcti guiraa rebejṉ ni sobga' ro'c bahuiireni lo Esteban, bahuiireni rujn lojni si'c rujn loj te angl xten Dios. \c 7 \s1 Diidx ni basule' Esteban lo rebixhojz \p \v 1 Dxejcti räjp te bixhojz nani rnibee lo Esteban: \p ―¿La gulii si'c guniilu, ä? \p \v 2 Räjp Esteban lojreni: \p ―Coḻgucuadiajg rextidxä, guejbtu dad, näjza resa'ä. Xtioznu ni sacduxh, ni rnibee, baluiloj lo toxtadgoldoonu Abram che guläjzni Mesopotamia, che gajdni chaläjz neṉ guedx Harán. \v 3 Räjp Dios loj toAbram: “Birii lajdxtu, basa'n guiraa resa'lu. Huij cadrotis guluiä lojlu” \v 4 ―räjp Esteban―. Dxejcti birii toAbram lajdx reCaldeos. Huiläjzni guedx Harán. Che gujt xtadni, biädnä Dios toAbram nez ree, cadro rbääznu ṉaj. \v 5 Di Dios nuzalajz nicla tla' yuj cadro suu te ni' toAbram. Niluxh räjp Dios sudeedni yujga lo rexajg toAbram, jiannäjreni yujga che guet toAbram. Niluxh nicla gajd xi'n toAbram chu dxejc. \v 6 Stee huält räjp Dios lo toAbram: “Rexi'nlu, rexagdoolu, siläjzreni si'c beṉzijt. Ladxbejṉ gacreni mos, ro'c susacsí bejṉreni si'cti tajp gayuu ijz.” \v 7 Räjp Dios: “Narä sunä castiigw rebejṉ ni gusacsíreni che najcreni mos. Narä cuää́ rexagdoolu ro'c, te ree guzuxhijbreni loä neṉ guejdxre”, si'c räjp Dios \v 8 ―räjpza Esteban―. Dxejcti si'c bia'n Dios diidx con toAbram, gunibee Dios gutiuug Abram lagajc laani, te chuni bee; ni'c najc te seen xten diidx ni bia'n Dios con Abram. Guyu' te xi'n toAbram, ni laa Isaac. Che guyu'ni xhujṉ dxej, basäḻza toAbram beegani si'c te seenza. Sigajcza bennäj Isaac xi'nni Jacoob. Sigajcza bennäj Jacoob guitzubitio'p rexi'nni nani najc rexpeṉgoldoo xpeṉ Israel. \p \v 9 Räjp Esteban: \p ―Guitzubiteb rexi'n Jacoob guyu' te yälrudxojn lo bejtzreni José. Dxejc bato'reni José lo te beṉ Egipto. Dxejc Dios goptzu'tz José. \v 10 Che gudejd José trabajwduxh, gucnäj Diosni. Badeed Dios yäḻnasiṉduxh lojni. Bejn Dios bichaglajz ṟeii Faraón José. Badeed ṟeii Faraón gujcni gubernadoor xten Egipto. Gunibeeza José guira'ti xhixten ṟeiiga. \p \v 11 Räjpza Esteban: \p ―Che bidzujṉ dxej gujc te gubijn, guiraa neṉ reguedx Egipto näjza guiraa neṉ reguedx Canaán, trabajwduxh cadejd guiraa rebejṉ. Xhet guyu'di xhi niajw retoxtadgoldoonu. \v 12 Che biejn diajg xtadgoldoonu Jacoob yu' xhi gaureni neṉ reguejdx xten Egipto, ro'c baxhaḻni rexi'nni, bica'reni xhi gaureni te huält. \v 13 Che huijreni stehuält, dxejc bazäbdiidx José lojreni laani najc bejtzreni. Biembeeza Faraón resa' José. \v 14 Dxejcti baxhaḻ José diidx jiääd xtadni Jacoob, näjza guiraa resa'ni, cuääzreni Egipto. Najc rebejṉga si'cti gayoṉbitzubigaii bejṉ. \v 15 Si'c gujc te huij Jacob guedx Egipto. Ro'c guläjzni, ro'c gujtni. Ro'c gujtza retoxtadgoldoonu. \v 16 Dxejcti huinäreni rextzujtreni loj Siquem te biga'tzsacreni neṉ baa nani gusii toxtadgolnu Abram lo rexi'n Hamor neṉ guedx Siquem. \p \v 17 Räjp Esteban: \p ―Che bidzuṉgajxh dxej, si'c diidx ni bia'n Dios con toxtadgoldoonu Abram, bidalduxh rexpeṉgoldoonu neṉ guedx Egipto. \v 18 Dxejcti guyu' te xṟeii Egipto ni di gan guiraa redzunsa'c nani bejn toxtadgoldoonu José. \v 19 R̲eiiga basgueeni rexpeṉgoldoonu, basacsínireni, trabajwduxh bateedni rexpeṉgoldoonu. Gunibee ṟeiiga basäḻreni guiraa rebäz niguii te di ḻaareni, te guetreni. \v 20 Neṉ redxejga, gojl Moisés. Che gujc Moisés bäz, te bäz daani, saru rujn lojni, huinälajz Diosni. Guḻaani choṉ bäii rolijzni. \v 21 Dxejc huisäḻrenini, te guzojb xtidx Faraón. Dxejc lagajc xindxa'p Faraón bidxälni Moisés, cua'nini basḻaanini si'c xi'nni. \v 22 Bisieed Moisés guiraa ni najn rebeṉ Egipto. Gunisa'cni diidx, bensa'cni dzuun. \p \v 23 Räjp Esteban: \p ―Che guyu'ni tiuu ijz, banaj lajzni resa'ni ni najc xpejṉ Israel, huijni cadro rbäjzreni. \v 24 Dxejc bahuiini casacsí te beṉ Egipto te beṉ sa'ni. Sas bagu'tni beṉ Egipto. \v 25 Bejn Moisés xhigab pet sacbee resa'ni cayacnäj Diosni te gusḻaani rexpejṉni. Luxh di resa'ni niacbee si'c. \v 26 Che bara yääl, bahuii Moisés cadiḻnäj sa'reni tiop xpeṉ Israel. Räjp Moisés lojreni: “Coḻcuedxi, Dad. Lagajc sa'tu cadiḻnäjtu. ¿Xhicuent rdijḻtu?” si'c gunii Moisés, te na'cru tiḻnäj sa'reni. \v 27 Dxejcti nani cayunniälajzga, balanaani Moisés, räjpni loj Moisés: “¿Chu baniidx yäḻrnibee lojlu te jiädnibeelu nuure? \v 28 ¿La rlajzlu ju'tlu narä si'c bagu'tlu beṉ Egipto naii?” ―räjpni―. \v 29 Che biejn diajg Moisés rediidxga, baxuṉni, huijni zijt. Huiläzsijcni guedx Madián. Ro'c bachṉaani, guyu' tiop xiṉgaanni. \p \v 30 Räjpza Esteban: \p ―Che gudejd tiuu ijz, bidzujṉ te dxej cansajni nez lo reyubijdz ni naga' guideb gabi dajn ni ḻaa Sinaí. Ro'c bahuiini te bajl neṉ te yaguejch. Neṉ bajlga baluiloj angl xten Dios lo Moisés. \v 31 Bidxeloduxh Moisés che bahuiini si'c. Dxejcti gubigni te rlajzni nuhuisa'cni yajgga. Dxejc biejn diajgni gunii Dios, räjpni lo Moisés: \v 32 “Narä nacä Xtios rextadgoldoolu, narä nacä Dios xten Abram, näjza xten Isaac näjza xten Jacoob.” Dxejcti gucsez Moisés sa'csi bidxebduxhni, diruni nuhuisa'c yajgga. \v 33 Dxejcti räjp Dios lojni: “Gulää xcura'chlu. Yuj cadro suga'lu najc dxan, sa'csi narä yu'ä ree. \v 34 Abahuiä xho cagusacsí rebeṉ Egipto rexpeṉä. Abiejn diagä xho roonreni. N̲aj abiälä te gusḻaä́ rexpeṉä. Gudaa ṉaj, suxhaḻälu chäälu Egipto.” \p \v 35 Räjp Esteban: \p ―Dios badeed yäḻrnibee lo Moisés nani baze' retoxtadgoldoonu che räjpreni: “¿Chu baniidx yäḻrnibee lojlu te jiädnibeelu nuure?” Baxhaḻ Dios Moisés te guinibeeni xpejṉ Dios, gucnäjza Dios Moisés basḻääni rexpejṉni neṉ nacióṉ Egipto si'c gunii angl xten Dios che baluilojni lo Moisés neṉ yaguejchga. \v 36 Gulää Moisés rebejṉga. Ganiddoo bejn Moisés redzunro, yäḻrdxeloj neṉ nacióṉ Egipto näjza ro' nisdoo ni laa nisdo xniaa. Tiuu ijz cuansaj retoxtadgoldoonu neṉ yubijdzroga, ro'c bejnza Moisés redzunro, remilagwr. \v 37 Lagajc Moisésre gunii xtidx Dios che räjpni loj rexpejṉ Israel: “Sibe Dios lo rexajgtu te niguii ni najc sigac narä. Siniini xtidx Dios. Coḻgusoob xtiidxni.” \v 38 Lagajc Moisés guyunäj rebejṉ neṉ yubidzro. Xangl Dios guninäj Moisés neṉ dajn xten Sinaí. Dxejcti badeed Moisés rediidx ni gunibee Dios lo retoxtadgoldoonu. Laareni basa'nreni diidxga loonu. \p \v 39 Räjp Esteban: \p ―Niluxh di retoxtadgoldoonu nusoob rextidx Moisés. Di rlajzreni guinibee Moisésreni. Canaduxhlajzreni nacióṉ Egipto. \v 40 Che sää Moisés dajn Sinaí, räjpreni loj Aarón bejtz Moisés: “Benchee banäjb gac xtiooznu, te nidreni loonu, te chanajlnureni. Chu gan con Moisésre ni baluii nezyuj che gulääni nuure guejdx reEgipto.” \v 41 Sas bencheereni te banäjb ni najc si'c te gonbäz. Dxejcti bagu'treni guidxaa te badeedreni rejnga lo banäjb te bazuxhijbreni lojni. Bibalazduxhreni sa'csi abencheereni banäjbga. \v 42 Dxejcti gubicaj Dios loj rexpejṉ Israel sa'csi bejnreni si'c. Basaan Dios gojṉreni gubijdx, näjza bäii, näjza rebal xhaguibaa. Gujcni si'cni caj lo guijtz ni bejn reniguii nani bacuaa rextidx Dios. Räjp Dios: \q1 La'tu beṉ Israel, cheni cuansajtu tiuu ijz nez lo reyubijdz, \q1 ¿la par narä bagu'ttu guidxaa, ä? \q1 ¿La loä baniidxtu xtiejnreni, ä? \q1 \v 43 Xho gacni si'c, räjp Dios. \q1 Cuansanäjtu te yu' najcw guijd cadro chu te banäjb. \q1 Neṉga guyu' banäjb ni laa Moloc, nani najtu najc xtiostu. \q1 Gojṉzatu balbäze' xten xtiostu ni laa Remfán. \q1 Redios ni bencheetistu reni'c gojṉtu. \q1 Ni'cni sibää́ la'tu ree guxhaḻä la'tu stelaad guedx Babilonia. \p \v 44 Guniiru Esteban, räjpni lojreni: \p ―Neṉ reyubijdz gojp retoxtadgoldoonu te yu' najcwni guijd. Gujcni xquidooreni. Ro'c guninäjreni Dios. Benchee retoxtadgoldoonu yu' najcw guijdga si'cni gunibee Dios che baluiini lo Moisés xhoni gacni. \v 45 Che gujt Moisés, Josué gunibee lacuaa toMoisés, huinäni retoxtadgoldoonu nacióṉ Canaán. Batzujḻreni yuro ni najcw guijd te näj ni'c huinäreni Canaán. Gulää Dios rebejṉ ni guläjz neṉ reguedx Canaán. Dxejcti bia'n retoxtadgoldoonu neṉ reguejdxga. Bazuxhijbreni lo Dios neṉ yuguijd ni najc xquidooreni che gojlli xtiemp ṟeii David. \v 46 Huinälajz Dios David. Räjp David lo Dios: “Rlazä gunä te guidoo par guejblu, Dios xten nuure, rexpejṉ Israel.” \v 47 Dxejcti di Dios nusoob xtidx David. Alga Salomón, xi'n David, ni'c benchee xquidoro Dios. \v 48 N̲aj di Dios guiquiin te yu' nani runchee bejṉ. Scree bacuaa te niguii nani gunii xtidx Dios. Räjp Dios: \q1 \v 49 Si'c najc te yagxhilsa'c cadro rnibee ṟeii, si'c najc xhaguibaa cadro rbeä. \q1 Si'c te bancw cadro rsiuj ni' ṟeii, si'c najc guedxliuj nani bencheä. \q1 Dina guiquinä guncheetu te xyu'ä. \q1 Dina guiquinä te lajt cadro gusilazä, räjp Dios. \q1 \v 50 ¿La et ṉaädi benchee guiraa nani ruhuiitu?, räjp Dios. \p \v 51 Räjp Esteban lojreni: \p ―Te beṉ nadduxh najctu. Ditu jiu xtidx Dios. Niäu lastootu, niäuza diajgtu. Di'tu chanälajz xtzuun Sprit Dxan xten Dios, dizani cuääz neṉ lastootu. Si'c bejṉ retoxtadgoldootu, si'cza rujntu. \v 52 Basacsí retoxtadgoldootu guiralii reniguii nani gunii xtidx Dios. Nicla tejni direni niu. Bagu't retoxtadgoldootu guiraa reniguii nani gunii siääd te niguidxan xten Dios. N̲aj abiääd niguidxanga, Jesucrist laani, luxh la'tu huinätuni lo guxhtis te gunibeetu gujtni. \v 53 La'tu biannäjtu leii nani gunii reangl xten Dios loj Moisés, luxh la'tu ditu nucuadiajg rediidxga. \s1 Bagu'treni Esteban \p \v 54 Che biejn diajgreni rextidx Esteban, bidxe'chduxhreni, rauya' läijreni sa'csi rdxe'chreni lo Esteban. \v 55 Rbäjz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoo Esteban, ni'cni bahuitzu'tzni xhaguibaa, ro'c bahuiini yäḻrdimbichasejz xten Dios. Bahuiizani suga' Jesucrist xladbee Dios. \v 56 Räjp Esteban lojreni: \p ―Coḻhuilaa. Narä cahuiä xhaguibaa cadro yu' Dios, ruhuiäza loj Xi'n Dios nani gujc Niguii; ani suga' xladbee Dios. \p \v 57 Guredxaduxhreni basäuzareni diajgreni. Dxejcti baxuṉreni bixa'treni yejc Esteban. \v 58 Dxejc gudobyujrenini, guḻääreni Esteban neṉ guejdxga. Ro'c bacuaareni guij yejc Esteban. Che cagucuaareni guij yejcni, guläyaḻreni xhajbreni; te niguii ni laa Saulo biannäj xhajbreni. \v 59 Laḻ ni cagucuaareni guij yejcni, gunii Esteban loj Jesucrist räjpni: \p ―Guejblu, Dad Jesucrist, cua' narä. \p \v 60 Dxejcti biajb Esteban, bazuxhijbni, guredxa'ni räjpni: \p ―Dad Jesucrist, na'c gudzuublu dojḻre yejc rebejṉre, na'c gucuaquijlureni. \p Gulujxsi guniini si'c, gujtni. \c 8 \s1 Saulo basacsí rexpejṉ Jesucrist \p \v 1 Rbaduxh lajz Saulo bagu'treni Esteban. \p Lagajc dxejga gusloj gudejd rexpejṉ Jesucrist trabajwduxh neṉ guedx Jerusalén. Dxejcti bire'ch rexpejṉ Jesucrist. Biunejzreni ro'c sääreni nez guiraa reguedx Judea näjza nez guiraa reguedx Samaria. Xtebtis reapost bia'n Jerusalén, direni nire'ch. \p \v 2 Reniguii nani sanälajz Dios huicua'tz Esteban. Cayonduxhreni sa'csi riareni gujt Esteban. \v 3 Biäädza Saulo, guixe-guixee basacsíni rebejṉ nani huililajz xtidx Dios. Biu'ni rolijzreni, gunaazni reniguii näjza regunaa te basäunireni neṉ latzguiib. \s1 Basule' rexpejṉ Jesucrist xtidx Dios nez región Samaria \p \v 4 Che bire'ch rebejṉ nani huililajz xtidx Dios, basule'reni xtidx Dios nez cadrotis sääreni. \v 5 Tej rebejṉga laa Felipe. Siini nez te guedx Samaria. Ro'c basule'ni xtidx Dios. Räjpni: \p ―Jesús najc Crist nani cabäjztu jiääd. \p \v 6 Ro'c bachagsa' rebejṉ bacuadiajgreni rextidx Felipe, bahuiizareni redzunro, remilagwr nani bejn Felipe. \v 7 Gaii bejṉ yu' beṉdxab neṉ lastooreni. Che gunibee Felipe guirii rebeṉdxab lastoo rebejṉga, guredxa' rebeṉdxabga, dxejcti biriireni neṉ lastoo rebejṉga. Yu'za xhidajl bejṉ nani digacdiru guiniib, yu'za reni rajc ni'reni, ṉaareni. Con xcäḻrnibee Jesucrist basiajc Felipe guiraa rebejṉga. \v 8 Sa'csi gujc si'c, bibalazduxh guiraa rebejṉ neṉ guejdxga. \p \v 9 Guyu' te niguii ni laa Simón neṉ guejdxga. Bisieedni bejnni xhidajl redzuun yäḻbidxaa, basgueeni rebeṉguejdxga. Bidxeloduxh rebeṉguejdx lojni. Räjpni lo rebejṉ rutru chu stee bejṉ ni najc maazru beṉro lojni. \v 10 Luxh guiraa rebejṉ, rebiuux, rebeṉgool, rebeṉrajp, rebeṉproob bacuadiajgreni xtidx bidxaaga, räjpreni: \p ―Laani rajpni yälrnibee xten Dios. \p \v 11 Xchero basgueeni rebejṉ, bidxelojreni rextzunyäḻbidxaani. Guiraa rebejṉ huililajz xtiidxni. \v 12 Dxejcti baluii Felipe xcuent xcäḻrnibee Dios, näjza xcuent Jesucrist. Xhidajl rebeṉguejdxga huililajz rediidx nani gunii Felipe. Dxejcti birobnisreni, niguii näjza gunaa. \v 13 Nägajcza Simón huililajz rediidxga dxejc gurobniszani. Dxejc guyunäj Simón Felipe. Che bahuii Simón lo redzunro, remilagwr nani cayujn Felipe, bidxeloduxh Simón. \p \v 14 Che biejn diajg reapost ni yu' guedx Jerusalén huililajz rebeṉ Samaria xtidx Dios, baxhaḻreni Pedr näjza Juan ro'c. \v 15 Che bidzujṉ guiro'preni guejdxga, gunabreni lo Dios xcuent rebejṉ ni huililajzga te gudeed Dios Sprit Dxan xtenni lojreni, \v 16 sa'csi gajd Sprit Dxan xten Dios jiädläjz neṉ lastooreni. Che huililajzreni, gurobnistisreni te gucbee rebejṉ chuni'c najc rexpejṉ Jesucrist. \v 17 Dxejc batzuub Pedr näjza Juan ṉaareni yejc tejga renani ahuililajz xtidx Dios, dxejc badeed Dios Sprit Dxan xtenni biädläjzni neṉ lastooreni. \p \v 18 Che bahuii Simón biädläjz Sprit Dxan xten Dios lastoo rebejṉ ni batzuub reapost ṉaani yejcreni, rlajz Simón nudeedni meel loj reapost, \v 19 räjpni lojreni: \p ―Coḻguniidx yäḻrnibee loä te si'cza gudzubä ṉaä yejc rebejṉ, te jiu' Sprit Dxan xten Dios neṉ lastooreni. \p \v 20 Dxejcti räjp Pedr lojni: \p ―¡Sunitloj xmeellu con luj! Xho gunlu xhigab siilu Sprit Dxan xten Dios nani rudedxlia' Dios. \v 21 Digacdi gunlu dzuun ni riennu, sa'csi xhet laadi najc lastoolu nez loj Dios; yu' dojḻ neṉ lastoolu. \v 22 Basie'ch lajzlu, badzucaj rexhigab guijdx xtenlu. Guredx-gunab lo Dios, top susiäjḻ lajz Dios xtojḻlu ni bejnlu neṉ lastoolu. \v 23 N̲aj narä nanä ruguilazduxhlu, luxh runduxhlu xhigabguijdx. \p \v 24 Dxejcti räjp Simón lo guiro'preni: \p ―Coḻnab loj Dios xcuentä te na'c sacä si'cni caniitu. \p \v 25 Che gulujxti bijreni diidx xcuent ni bahuilojreni bejn Jesucrist, che gulujx basule'reni xtidx Jesucrist loj rebeṉ Samaria, gubisacreni Jerusalén. \s1 Felipe näjza te dade' ni siääd nacióṉ Etiopía \p \v 26 Dxejcti biääd te xangl Dios, räjpni lo Felipe: \p ―Huij lo nezyuj ni ṟii guedx Jerusalén, ni rij nez guedx Gaza. Nezyujga rdejd lo reyubijdz. \p \v 27 Sä'ti Felipe. Che bidzujṉni lo nezyujga, bidxaagni te dade' ni siääd nacióṉ Etiopía. Najcni te eunuco, najczani xcuxhtis reina Candace. Laani rgucheeni guiraa xmeel reinaga. Biääd dade'ga guedx Jerusalén te sagajṉni Dios. \v 28 Siädbisacni lajdxni. Sobga'ni neṉ te gaṟe't saruduxh, cayoḻni xtidx Isaías, nani bacuaa xtidx Dios agujc xchero. \v 29 Dxejcti räjp angl xten Dios lo Felipe: \p ―Gubig cuä' gaṟe'tga, guninäj dade'ga. \p \v 30 Che gubig Felipe cuä' gaṟe'tga, biejn diajgni cayoḻ dade'ga rextidx Isaías. Dxejcti räjp Felipe lojni: \p ―¿La racbeelu ni caj lo guijtz nani cayoḻlu, ä? \p \v 31 Dxejcti räjp dade'ga lojni: \p ―¿Xho gacbeäni palga rut gusule'dini loä? \p Sas räjp dade'ga lo Felipe chä'pni neṉ gaṟe'tga. \p \v 32 Cadro cayoḻ dade'ga neṉ guijtz ni caj xtidx Dios rnii scree: \q1 Di xiil cuedxa' che rinä bejṉni cadro guetni; \q1 dxitis raa xiil che ruhuajrenini. \q1 Si'c te xiil najc niguiire, \q1 xhet rniidini mase rusacsíduxhrenini. \q1 \v 33 Basacsíduxhrenini. \q1 Reguxhtis ni niujn yäḻguxhtisni xhet laliidi bejnreni. \q1 Xhet si'cti nunyäjḻ gunreni. \q1 ¿Xho guiniinu yu' xpejṉni? \q1 Ni abagu'trenini. Diruni guibajṉ lo guedxliuj. \p \v 34 Dxejcti gunabdiidx beṉ Etiopía, räjpni lo Felipe: \p ―Gunilaa loä, chuni'c ruzä't niguii nani bacuaa reguijtzre, ¿la ruzä'tni lagajc laani o la ruzä'tni ste'ca bejṉ, ä? \p \v 35 Gusloj basule' Felipe rediidx nani abiḻ dade'ga. Dxejcti basule'ni rediidx xcuent Jesucrist. \v 36 Laḻ ni sääreni lo nezyuj, bidzujṉreni te lajt cadro yu' nis. Dxejc räjp dade'ga lo Felipe: \p ―¡Bahuii, ree yu' nis! ¿Xhi rudxojn tiobnisä? \p \v 37 Dxejc räjp Felipe lojni: \p ―Palga rililajzlu xtidx Dios neṉ lastoolu, sajc tiobnislu. \p Dxejc räjp dade'ga lo Felipe: \p ―Rililazä Jesús najc Crist Xi'n Dios. \p \v 38 Dxejc gunibee dade'ga gusudxi gaṟe't, sas biäjt guiro'preni, biu'reni neṉ nis, ro'c batiobnis Felipe dade'ga. \v 39 Che biriireni neṉ nis, huinä Sprit Dxan xten Dios Felipe ste'ca lajt. Dxejc diru dade'ga nuhuii lo Felipe. Sä'ti dade'ga lajdxni, cabalazduxhni. \v 40 Dxejcti chela gucbee Felipe abidzujṉni guedx Azoto. Baluiizani xtidx Dios neṉ guiraa reguejdx che bidzujṉlini guedx Cesarea. \c 9 \s1 Huililajz Saulo rextidx Jesucrist \r (Hch. 22:6‑16; 26:12‑18) \p \v 1 Laḻtis cagusacsí Saulo rexpejṉ Jesucrist. Rlajzni ju'tni guiraareni, ni'c huijni lo bixhojz nani rnibee, \v 2 gunabni gac te guijtz chanäni lo reguidoo neṉ guedx Damasco te palga guidxälni reni najc xpejṉ Jesucrist neṉ reguidooga, niguii sigac gunaa, guliibnireni, jiädnänireni guedx Jerusalén te jiäureni. \v 3 Laḻ sasajni lo nezyuj, asiäddzuṉgajxhni guedx Damasco, basaniya' te bal xhaguibaa, basanijni guideb gabi cadro siädsaj Saulo. \v 4 Dxejc biajbni lo yuj, biejn diajgni te xse' bejṉ nani canii lojni: \p ―Saulo, Saulo, ¿xhicuent rusacsílu narä, näjza rexpeṉa? \p \v 5 Räjp Saulo lojni: \p ―¿Chuluj Dad? \p Räjpni lo Saulo: \p ―Narä nacä Jesucrist, nani cagusacsíduxhlu. Niluxh lagajc luj cadejdlu trabajw si'c rajc te gon ni rucuani' yejc caru'ch. \p \v 6 Bidxebduxh Saulo, racsejsni räjpni: \p ―Dad, ¿xhini'c rlajzlu gunä? \p Dxejc räjp Jesús loj Saulo: \p ―Huistie, biu' guedx Damasco. Ro'c suluii te niguii xhini'c gunlu. \p \v 7 Rebejṉ ni siädnä Saulo sugadxireni, bidxejbreni sa'csi biejn diajgreni te xse' bejṉ, luxh rut lojdi bahuiireni. \v 8 Che huistie Saulo lo yuj, baxhalni lojni, niluxh di lojni jieṉ. Dxejc gunaazreni ṉaani, sanärenini guedx Damasco. \v 9 Ro'c guyu'ni choṉ dxej, natiä'p balojni, dini niä', dizani niajw. \p \v 10 Guedx Damasco rbäjz te xpejṉ Jesucrist ni laa Ananías. Baluiloj Jesucrist loj Ananías lo te bacaḻ, räjp Jesucrist lojni: \p ―Ananías. \p Dxejc räjp Ananías lojni: \p ―Anaree Dad. \p \v 11 Räjp Jesucrist lojni: \p ―Huistie te chäälu lo nezyuj ni laa Ladbee cad rbäjz Judas. Ro'c guiniabdiidxlu con te niguii ni laa Saulo, beṉ Tarso. Cabejdx, canabni loä ṉaj. \v 12 Lo bacaḻ abahuiini siääd te niguii ni laa Ananías te gutzuubni ṉaani yejcni te fiini stehuält. \p \v 13 Dxejcti räjp Ananías lojni: \p ―Dad, abiejn diagä xho basacsí niguiiga rexpejṉlu neṉ guedx Jerusalén. \v 14 Luxh rebixhojz ni rnibee abadeed guijtz lojni te guiniaazni ree guiraa rebejṉ nani rbedx-rniab lojlu, chanänireni jiäureni. \p \v 15 Dxejcti räjp Jesucrist lojni: \p ―Huij, narä aguleäni te gunni xtzunä. Suluiini xtidxä loj rebeṉzijt nani digac xpeṉ Israel, näjza loj reni rnibee renacioṉ, näjza loj rexpejṉ Israel. \v 16 Narä suluiä lo Saulo trabajwduxh ni tedni te jiädnajlni narä. \p \v 17 Dxejcti sää Ananías, bidzujṉni ro yu' cadro rbäzlaa Saulo. Batzuubni ṉaani yejc Saulo. Dxejcti räjp Ananías loj Saulo: \p ―Betzä Saulo, Jesucrist ni rnibee, nani baluiloj lojlu lo nezyuj cheni siäädlu, lagajc laani baxhaḻni narä te fiilu stehuält, te jiädläjzza Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoolu. \p \v 18 Lagajc dxejc bitejb si'c xmelbäjl yec baloj Saulo, biacgajc balojni, bahuisa'cni stehuält. Dxejc huistieni, gurobnisgajcni. \v 19 Dxejc gudajwni, guc nadaanni stehuält. Xchej guyunäj Saulo rexpejṉ Jesucrist neṉ guedx Damasco. \s1 Gusloj basule' Saulo xtidx Dios neṉ guedx Damasco \p \v 20 Dxejcti gusloj basule' Saulo xtidx Dios neṉ reguidoo xten rexpejṉ Israel, räjpni: \p ―Jesucrist najc Xi'n Dios nani gujc Niguii. \p \v 21 Che biejn diajgreni xtiidxni, bidxelojreni, räjp lo sa'reni: \p ―¿La xhet laadi niguiire ni rusäu rexpejṉ Jesucrist neṉ latzguiib guedx Jerusalén, ä? Lagajcza dee bidzujṉ ree te guliibni rexpejṉ Jesucrist te chanänireni guedx Jerusalén lo rebixhojz. \p \v 22 Dxejcti gusutzu'tz Saulo guniini xtidx Dios. Basacajṉni rexpejṉ Israel nani rbäjz Damasco sa'csi basule'pacni Jesús najc Crist nani rnibee. \s1 Baxuṉ Saulo guedx Damasco \p \v 23 Che gudejd xhidajl dxej, bachagsa' rexpejṉ Israel te nugu'treni Saulo. \v 24 Dxejcti gucbee Saulo xhi xhigab bejnreni. Dxej, yääl cabäjzreni Saulo ro' guiraa renezyuj ni rdzujṉ guejdxga te ju'trenini. \v 25 Dxejcti che gojḻ te yääl basäḻ rexpejṉ Jesucrist Saulo neṉ te dxim̲ro, basiäjtreni dxijm̲ga nez ro' te padeer ni dejd gabi guejdxga. Basiäjtrenini nez dejtz padeerga, te si'c baxuṉni guejdxga. \s1 Bidzujṉ Saulo guedx Jerusalén \p \v 26 Che bidzujṉ Saulo guedx Jerusalén, rlajzni nuchaagni loj reni rililajz xtidx Jesucrist, niluxh guiraareni bidxejbrenini sa'csi direni gan ahuililajzni xtidx Dios. \v 27 Dxejcti huinä Bernabéni lo reapost, bijni diidx xcuent Saulo. Räjp Bernabé lojreni: \p ―Baluiloj Jesucrist lo Saulo loj nezyuj. Guninäj Xtioznu Saulo loj nezyuj, ni'cni gusutzu'tz Saulo basule'ni xtidx Jesucrist guedx Damasco. \p \v 28 Dxejc bia'n Saulo guedx Jerusalén, bidxaagni lo rexpejṉ Jesucrist. \v 29 Dxejcti gusutzu'tz Saulo gusloj bijni xtidx Jesucrist lo rebejṉ. Dxejcti gudiḻnäj Saulo rexpejṉ Israel nani rnii didx griegw. Laareni rdxechduxhreni, rlajzreni nugu'treni Saulo sa'csi direni nichaglajz xtidx Jesucrist. \v 30 Che gucbee rexpejṉ Jesucrist si'c, huinäreni Saulo guedx Cesarea, ro'c gulääreni Saulo, baxhaḻrenini guedx Tarso. \p \v 31 Dxejc guredxi lajz guiraa renani huililajz xtidx Dios neṉ reguedx Judea, neṉ reguedx Galilee, näjza neṉ reguedx Samaria, sa'csi diru Saulo nusacsí rexpejṉ Jesucrist, luxh guc xhidajlrureni. Basoobreni xtidx Jesucrist, bisieedrureni rextiidxni, gucnäjza Sprit Dxan xten Diosreni. \s1 Biajc Eneas \p \v 32 Che gusloj sahuii Pedr guiraa renani huililajz xtidx Dios, huihuiizani rexpejṉ Jesucrist nani yu' guedx Lida. \v 33 Ro'c bidxälni te niguii ni laa Eneas. Agujc xhujṉ ijz naga' niguiiga cayacxhuuni. Abixu'ṉ tiejxhni, digacdiru guiliini. \p \v 34 Dxejcti räjp Pedr lo Eneas: \p ―Eneas, cagusiajc Jesucrist guejblu. Huistie, guläs xta'lu. \p Lagajc dxejc biajcni, huistietini. \p \v 35 Guiraa rebejṉ ni rbäjz guedx Lida, näjza rebeṉ ni rbäjz guedx Sarón, bahuiireni abiajc niguii ni cayacxhuu. Dxejc xhidajlreni neṉ reguejdxga huililajz xtidx Dios. \s1 Gubaṉsac Dorcas \p \v 36 Neṉ guedx Jope yu' te gunaa ni laa Tabita; rniizarenini Dorcas con xtidx griegw. Gunaaga huililajz xtidx Dios, rudeedzani xhi rquiin rebeṉproob, najczani huenduxh loj chutis bejṉ. \v 37 Gucxhuu gunaaga, dxejc gujtni. Che gulujx bahuajz rebejṉ togoolga, huitixhrenini neṉ te yu' ni najc jiaa yejc sa'ni. \v 38 Sa'csi gajxh guedx Jope tre' guedx Lida, luxh biejn diajg rexpejṉ Jesucrist ro'c yu' Pedr, baxhaḻreni tiop dade' saxii Pedr. Räjp redade'ga loj Pedr: \p ―Bejn huen salu chonnu Jope naṉajga. \p \v 39 Dxejc sanägajc Pedr redade'ga. Che bidzujṉreni, huinäreni Pedr neṉ yu' cadro naga' togunaaga. Ro'c cayonduxh guiraa regunabiuud, baluiireni lo Pedr guiraa rexhajbreni nani benchee Dorcas, ni badeed Dorcas lojreni che nabajṉni. \v 40 Dxejcti gunibee Pedr birii guirareni neṉ yu'. Dxejc bazuxhijbni, guredx-gunabni loj Dios. Dxejc gubiréni bahuiini loj togoolga, räjpni: \p ―Tabita, huistie. \p Dxejcti baxhal gunaaga balojni; che bahuiini loj Pedr, gurejni. \v 41 Dxejc gunaaz Pedr ṉaani, basuliinini, dxejcti gurejdx Pedr regunabiuud näjza sgaii reni najc rexpejṉ Jesucrist. Baluiini gunaaga lojreni te bahuilojreni agubaṉsacni. \v 42 Gucbegajc rebeṉ guedx Jope xhini'c gujc, dxejcti xhidajl rebejṉga huililajz xtidx Jesucrist. \v 43 Xchejza guyu' Pedr ro'c, guläjzni rolijz dade' ni laa Simón, nani ruscoodz guijd. \c 10 \s1 Pedr con Cornel \p \v 1 Guedx Cesarea guyu' te niguii ni laa Cornel. Rnibeeni te gayuu resoldaad lo te cuaa ni laa Italiano. Cornel najc beṉzijt, dini gac beṉ Israel. \v 2 Beṉsacduxh najc Cornel, näjza guiraa resa'ni, sacruduxh rusoobreni xtidx Dios. Rudeedni gojn lo rebeṉ proob xten Israel. Guixe-guixee rbejdx, rniabni lo Dios. \v 3 Te dxej, si'cti rcachoṉ gudxej, si'c lo bacaḻ bahuiini loj xangl Dios, räjpni loj Cornel: \p ―¿Conlu Cornel? \p \v 4 Che bahuii Cornel xangl Dios, bidxejbni, bidxelojni, räjpni lojni: \p ―¿Xhini'c, Dad? \p Dxejcti räjp angl xten Dios lojni: \p ―Che rniilu lo Dios, riejn diajg Dios xtiidxlu, che rudeedlu meel lo rebeṉ proob, ruhuii Dios ni rujnlu, ni'cni rnalajz Dios luj. \v 5 N̲aj baxhaḻ tiop niguii chää guedx Jope te chaxiireni Simón Pedr. \v 6 Rbäjzni rolijz te dade' ni laa Simón nani ruscoodz guijd. Rolijz Simón sojb gajxh ro' nisdoo. Simón Pedr gusule' xhini'c nanab gunlu. \p \v 7 Che sii angl xten Dios, gule Cornel tiop mos xtenni näjza te xsoldaadni nani sanälajz Dios. \v 8 Dxejc bij Cornel diidx lojreni xcuent ni gusajcni, dxejc baxhaḻni redade'ga guedx Jope. \p \v 9 Che bara yääl, sääreni lo nezyuj. Asiäddzuṉgajxhreni guedx Jope, pet si'cti läidxejni. Lagajc oṟga huä'p Pedr yecyu' te guininäjni Guejb Dios. \v 10 Calanduxh Pedr, rlajzni gauni. Laḻ ni cayujnreni xhi gauxhuejni, gusloj canixcaḻni. \v 11 Bahuiini bixal xhaguibaa, bahuiizani biäjt te bariadro nani naliib guidap xi'ni. Siädjiätchäiini gajxh nez loj Pedr. \v 12 Neṉ bariaadga yu' guiraa reman ni yu' lo guedxliuj nani rsianäj guidap ni'ni, näjza renani rxeeb si'c bäḻ, näjza renani rutajt. \v 13 Gunii Dios lo Pedr, räjpni lojni: \p ―Pedr, huisu te ju'tlu man gaulu. \p \v 14 Dxejc räjp Pedr lojni: \p ―Na'c Dad. Nunc gauä sa' remandxuudxga, abia'a dina gauä reman nani rnii xleiilu najc mandxuudx. \p \v 15 Gunisac Dios loj Pedr, räjpni: \p ―Na'cru guiniilu nacdxuudx reman nani abasia. \p \v 16 Che gujc choṉ huält gujc si'c, huä'psac bariaadga xhaguibaa. \v 17 Laḻ ni cayujn Pedr xhigab xhichani'c säloj nani bahuiini, bidzujṉ reniguii ni baxhaḻ Cornel ro' yu'ga, sa'csi agunabdiidxreni caro rbäjz Simón nani ruscoodz guijd. \p \v 18 Che bidzujṉreni rolä'ga canabdiidxreni la ro'c rbäjz te dade' ni laa Simón Pedr. \v 19 Laḻ ni cayujn Pedr xhigab xcuent ni bahuiini, gunii Sprit Dxan xten Dios lojni, räjpni: \p ―Bahuii, choṉ dade' caguiillu. \v 20 Biäjt yejc yu're te jinälureni. Na'c gunlu xhi stee xhigab, sa'csi lagajc narä baxhaḻäreni lojlu. \p \v 21 Dxejcti biäjt Pedr jiaaga, bidzujṉni cadro suga' redade'ga, räjpni lojreni: \p ―Narä nacä ni caguiiltu. ¿Xhi siäädtu? \p \v 22 Räjp reniguiiga lo Pedr: \p ―Cornel, nani rnibee te gayuu soldaad, te beṉsa'c, te bejṉ ni rajṉ Dios, te bejṉ ni sanälajz rexpejṉ Israel, laani baxhaḻ nuure lojlu, sa'csi räjp angl xten Dios lojni, jiopxiinu luj te jiejn diajgnu xtiidxlu. \p \v 23 Dxejcti gurejdx Pedr rebejṉga, biu'reni neṉ yu'. Ro'c bia'nreni te guxhijṉ. Che bara yääl, Pedr näjza sgaii beṉ Jope ni najc xpejṉ Jesucrist, sanä redade' ni baxhaḻ Cornel. \p \v 24 Che bara yääl, bidzujṉreni guedx Cesarea. Abatojp Cornel resa'ni näjza rexamigwni rolijzni. Cabäjzreni guidzujṉ Pedr. \v 25 Che bidzujṉ Pedr ro yu', huichagloj Cornelni, bazuxhijbni lo Pedr. \v 26 Dxejc gunaaz Pedr ṉaani, guläsnini, räjpni lojni: \p ―Huisulii, sa'csi narä nacä te niguiitis sigajc najclu. \p \v 27 Cayuiireni diidx, biu'reni neṉ yu'. Che biu'ni bahuii Pedr nadxagsa' rebejṉ neṉ yu'. \v 28 Räjp Pedr lojreni: \p ―Anajntu xhi caj lo leii xten rexpejṉ Israel: digacdi guchaag te xpejṉ Israel loj beṉzijt nani digac xpejṉ Israel, digacdiza jiu'ni rolijzreni. Niluxh agunii Dios loä lo te bacaḻ, te gacbeä digacdiru jiuä releiire. Abaluii Dios narä sajc guchagsa'ä chutis bejṉ. \v 29 Ni'cni, che gurejdxtu narä biälgacä. N̲aj rniabdidxä, ¿xhicuent gurejdxtu narä? \p \v 30 Dxejcti räjp Cornel loj Pedr: \p ―Gudajp dxej si'cti rcachoṉ gudxej, cabedx-canabä lo Dios rolizä chela baluiloj te niguii najcw te ladnol ni rdimbicha'. \v 31 Najni loä: “Cornel, che rbedx-rniablu lo Dios, riejn diajg Dios xtiidxlu, che rudeedlu meel lo rebeṉ proob, racbee Dios, di lajzni jiäḻ luj. \v 32 Ni'cni ṉaj baxhaḻ tiop dade' chää guedx Jope te chaxiireni Simón Pedr nani rbäzlaa rolijz Simón ni ruscoodz guijd. Rolijzni sojb gajxh ro' nisdoo. Che guidzujṉni, laani gusule'ni xtidx Dios lojtu.” \v 33 Dxejc baxhaḻä chu biädxiilu. Xquixtiostelu biäädlu. N̲aj anadxagsa'nu ree nez loj Dios te jiejn diajgnu rextidx Dios ni baniidxni lojlu guiniilu loonu. \s1 Basule' Pedr xtidx Dios rolijz Cornel \p \v 34 Dxejcti räjp Pedr lojreni: \p ―N̲aj gucbeliä tebloj rinälajz Dios guiraa bejṉ; rebeṉzijt sigajc rexpejṉ Israel. \v 35 Niluxh rinälajz Dios chutis beṉ guedxliuj nani ruzuxhijb lojni, nani rusoob rextiidxni, nani laaca nabajṉ. \v 36 Badeed Dios xtiidxni loj rexpejṉ Israel, basule' Dios biääd Jesucrist te gac chanälaaznu Dios te cuedxilajznu, sa'csi Jesucrist rnibee guideb guedxliuj. \v 37 Che gulujx baluii Juan ni rutiobnis xcuent yäḻrobnis, dxejc gusloj basule' Jesucrist xtidx Dios nez reguedx Galilee. La'tu najntu xho bire'ch xtidx Jesucrist guideb nez neṉ reguedx Judea. \v 38 Nancheetu xho badeed Dios yäḻrnibee loj Jesucrist, beṉ Nazare't. Badeedza Dios Sprit Dxan xtenni te cuääzni neṉ lastooni. Nancheetu xho bejnni redzunro, remilagwr, basiajcni rebejṉ nani caguteed beṉdxab trabajwduxh. Redzunroga bejnni sa'csi bennäj Diosni dzuun. \v 39 Bahuiloonu guiraa redzuun ni bejn Jesucrist neṉ reguedx Israel näjza guedx Jerusalén. Bacuaa rexpejṉ Israel Jesucrist lo crujz, ro'c gujtni. \v 40 Dxejcti che biojṉ dxej, guläs Dios Jesucrist lo rebeṉgut, gubaṉsacni, badeed Dios yäḻrnibee lojni te gujc biädluiloj Jesucrist loonu. \v 41 Di Jesucrist nuluiloj loj chutis bejṉ. Lojtis renani agule Dios gutie'ch diidx gubaṉsac Jesucrist lo rebeṉgut, loj reni'c baluilojni. Nuure nadxagnu loj reni gule Dios. Bidaunänuni, bidunnäänuni che gubaṉsacni lo rebeṉgut. \v 42 Baxhaḻni nuure chatie'chnu diidx loj guiraa rebejṉ, chosule'pacnu Dios gule Jesucrist te gacni juejz xte rebeṉbajṉ näjza xte rebeṉgut. \v 43 Galooli bacuaa renani gunii xtidx Dios lo guijtz, räjpreni: “Guiraa rebejṉ ni chalilajz xtidx Jesucrist sudzucaj Dios xtojḻreni.” \s1 Biädlajz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoo rebeṉzijt \p \v 44 Laḻ ni canii Pedr rediidxga, biädläjz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoo renani huililajz xtiidxni. \v 45 Bidxeloj guiraa rexpejṉ Israel nani huinä Pedr sa'csi biädläjz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoo renani najc beṉzijt. \v 46 Gucbeereni biu' Sprit Dxan xten Dios lastoo rebeṉzijt sa'csi bejn Sprit Dxan guniireni stee didxsaj nani gajdreni guisieed, calä'pzareni xpala'n Dios. \v 47 Dxejcti räjp Pedr lo rexamiigwni: \p ―Chu laa ni gudxojn yäḻrobnis lo rebejṉre, ni sigajc biädläjz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoonu, abiädläjzni neṉ lastoo rebejṉre. \p \v 48 Dxejcti gunibee Pedr gurobnisreni te gacbee bejṉ najcreni xpejṉ Jesucrist. Dxejcti gunabreni loj Pedr jia'nni ro'c tiop-choṉ dxej. \c 11 \s1 Basule' Pedr xho biädlajz Sprit Dxan xten Dios lastoo rebeṉzijt lo rexpejṉ Jesucrist neṉ guedx Jerusalén \p \v 1 Reapost, näjza renani huililajz xtidx Jesucrist neṉ reguedx Judea, biejn diajgreni huililajz rebeṉzijt ni digac xpejṉ Israel xtidx Dios. \v 2 Che bidzujṉ Pedr guedx Jerusalén, rexpejṉ Israel nani rlajz chu guiraa rexpejṉ Jesucrist bee si'cni bejn toAbram, gudiḻnäjreni Pedr. \v 3 Räjpreni lo Pedr: \p ―¿Xhicuent biu'lu rolijz beṉzijt nani xhet yu'di bee si'c nuure? ¿Xhicuent gudaunäjlureni, ä? \p \v 4 Dxejcti basule' Pedr diidx xho gujc huijni loj rebeṉzijt: \p \v 5 ―Yu'ä guedx Jope. Cabedx-canabä lo Dios, dxejc si'c gunixcaḻä, bahuiä bixal xhaguibaa, siädjiäjt te bariadro, naliib guidap xi'ni. Siädjiätchäiini nez loä. \v 6 Che bahuisa'cä, neṉga yu' guiraloj reman ni yu' lo guedxliuj nani rsianäj guidap ni'ni, renani rbäjz neṉ dajn, renani rxeeb si'c bäḻ, näjza renani rutajt. \v 7 Dxejcti biejn diagä naj Dios loä: “Pedr, huisu. Bagu't man gaulu.” \v 8 Dxejcti räpä: “Digacdini Dad. Nicla tej gadna gauä te man nani rnii leii xtenlu najc mandxuudx.” \v 9 Dxejc gunisac Dios loä: “Na'cru guiniilu nacdxuudx recos nani abasia Dios.” \v 10 Che gujc choṉ huält gunii Dios si'c, huä'psac bariaadga xhaguibaa. \v 11 Lagajc oṟga bidzujṉ choṉ dade' ro yu' cadro yu'ä. Guedx Cesarea biriireni, biädxiireni narä. \v 12 Dxejc gunii Sprit Dxan xten Dios loä: “Huinä reniguiire. Na'c gun tiop lajzlu.” Dxejcti huinää́ xho'p beṉ Jope, dade' nani rililajz xtidx Jesucrist. Che bidzuṉnu guedx Cesarea, biu'nu rolijz Cornel. \v 13 Basule' Cornel diidx loonu xho baluiloj te angl xten Dios lojni lagajc rolijzni. Räjp angl xten Dios lojni: “Baxhaḻ tiop dade' chää guedx Jope te chaxiireni Simón ni rniireni Pedr. \v 14 Laani siniini xtidx Jesucrist te gacbeelu con resa'lu xhini'c nanab gunlu te gusḻaa Dios la'tu lo rextojḻtu.” \v 15 Che gusloj cagusule'ä xtidx Dios lojreni, biu' Sprit Dxan xten Dios neṉ lastooreni si'c biu'ni lastoonu galooli. \v 16 Dxejcti banaj lazä rextidx Dad Jesucrist che najni: “Juan abatiobnis con nistis, biädla narä suxhaḻä Sprit Dxan xten Dios te cuääzni neṉ lastootu.” \p \v 17 Dxejc räjpza Pedr: \p ―Palga badeed Dios Sprit Dxan xtenni lojreni si'c baniidxni Sprit Dxan xtenni loonu che huililajznu xtidx Jesucrist, ¿chu narä? te niäpä lo Dios: “Na'c gudeedlu Sprit Dxan xtenlu lojreni.” \p \v 18 Che biejn diajg rebeṉ Jerusalén rediidxga, biäuu ro'reni, dirureni nidiḻnäj Pedr. Alga gulä'preni xpala'n Dios, räjpreni: \p ―Näjza rebeṉzijt nani digac rexpejṉ Israel abasaan Dios gusiechlajzreni te guibaṉnäjreni Dios par tejpas. \s1 Rexpejṉ Jesucrist ni yu' guedx Antioquía \p \v 19 Che gujt Esteban bire'ch renani huililajz rextidx Jesucrist. Bire'chreni lo yuj Chipre ni ṟe' lo nisdoo, lo reguedx Fenicia, näjza lo guedx Antioquía sa'csi cadejdreni trabajwduxh. Basule'reni rextidx Jesucrist lojtis rexpejṉ Israel. \v 20 Lojreni nadxaag gaii beṉ Chipre, näjza gaii beṉ Cirene. Redee bidzujṉ guedx Antioquía. Ro'c gusloj caniireni lo beṉzijt nani rnii didx griegw. Basule'reni lo rebeṉzijtga guiraa xcuent Jesucrist. \v 21 Gucnäj Diosreni caniireni xtiidxni. Xhidajl rebejṉga huililajz xtidx Jesucrist, basoobreni xtiidxni. \p \v 22 Che biejn diajg rexpejṉ Jesucrist ni yu' guedx Jerusalén rililajzreni, baxhaḻreni Bernabé guedx Antioquía. \v 23 Che bidzujṉ Bernabé guedx Antioquía, bibalazduxhni che bahuiini xho cayunnäj Dios rebejṉga. Dxejcti balijdx Bernabéreni: gutijp lajzreni gusoobreni xtiidxtis Jesucrist. \v 24 Beṉsa'c najc Bernabé. Rililazduxhni xtidx Jesucrist. Racnäjduxh Sprit Dxan xten Diosni. Xhidajl rebejṉ huililajz xtidx Jesucrist guejdxga. \p \v 25 Che birii Bernabé guejdxga, huijni guedx Tarso satiilni Saulo. \v 26 Che bidxälni Saulo, huinänini guedx Antioquía. Ro'c bia'nreni tebijz, bachagsa'reni renani huililajz te baluiireni xtidx Jesucrist lo xhidalduxh bejṉ. Ganid beṉguejdxga gulälaj “Cristianos” renani rililajz xtidx Jesucrist. \p \v 27 Neṉ redxejga birii gaii dade' nani rnii xtidx Dios. Guedx Jerusalén biriireni, bidzujṉreni guedx Antioquía. \v 28 Huisulii te dade'ga ni laa Agabo. Gucnäj Sprit Dxan xten Diosni te guniini siääd te gubijn guideb guedxliuj. Luxh gujc gubijnga neṉ reijz ni gunibee ṟeii Claudio ni sajcru. \v 29 Dxejcti rexpejṉ Jesucrist ni rbäjz guedx Antioquía bejn xhigab cade tejreni gudeed meel chää lo rexpejṉ Jesucrist ni rbäjz neṉ reguedx Judea. \v 30 Batojpreni meel, baxhaḻrenini lo rebeṉgool ni rnibee rexpejṉ Jesucrist ro'c. Saulo näjza Bernabé huinä meelga che huijreni Judea. \c 12 \s1 Gujt Jacoob, biäu Pedr neṉ latzguiib \p \v 1 Neṉ redxejga, trabajwduxh bateed ṟeii Herodes gaii rexpejṉ Jesucrist. \v 2 Gunibeeni gujt Jacoob betz Juan, biru' guejnni. \v 3 Che bahuii Herodes bibalazduxh rexpejṉ Israel sa'csi bagu'tni Jacoob, gunibeeni gunazgajcreni Pedr. Dee gujc neṉ redxe lanij che rajwreni yätxtiil ni di saguij. \v 4 Che gunaazreni Pedr, biäuni neṉ latzguiib. Gunibee Herodes biääd tajp cuaa soldaad cuanäjreni ro' latzguiib. Tapgaj soldaad cuanäj ro' latzguiibga cade xho'p oṟ. Bejn Herodes xhigab cuääni Pedr te guetni nez loj rexpejṉ Israel che ted lanij. \v 5 Yu'ti Pedr neṉ latzguiib, dxejcti durtis cabejdx, canab rexpejṉ Jesucrist lo Dios xcuent Pedr. \s1 Gulää Dios Pedr neṉ latzguiib \p \v 6 Bidzujṉti dxe bispr dxej ni rlajz Herodes nibää Pedr nez loj rexpejṉ Israel. Yäälga nagayejs Pedr galäii tiop soldaad. Cadeṉ naliib guiro'p ṉaa Pedr. Stiop soldaad canäj ro' latzguiib. \v 7 Chela baluiloj te angl xten Dios, bianij te bajl nani basanij neṉ latzguiib. Dxejcti gunaazni xhajcw Pedr, basniibnini te gubajṉni. Räjpni lo Pedr: \p ―Basquejnga, huistie. \p Dxejcti bixec recadeṉ, bitejbreni ṉaa Pedr. \v 8 Räjp xangl Dios lo Pedr: \p ―Gojt xhajblu, baläj xcura'chlu. \p Si'c bejn Pedr, dxejc räjp xangl Dios lo Pedr: \p ―Gojt xhablajzlu, gudanajl narä ―räjpni. \p \v 9 Biriitini latzguiib sanajlni angl xten Dios. Niluxh dini gun xhigab guliipac nani bejn xangl Dios. Bejnni xhigab pet canixcaḻni. \v 10 Gudejdreni nez loj te soldaad, gudedgajcreni nezloj steeni, dxejc bidzujṉreni ro' puertguiib xten latzguiib nani caj lo nezyuj ni rdejd galäii guejdxga. Xtebca bixal puertroga, biriireni gusajreni tebnezyuj. Dxejcti te squiin gunitloj xangl Dios. Xtebtis Pedr sasaj lo nezyuj. \v 11 Dxejc si'cni gubajṉ Pedr, bejnni xhigab: \p ―N̲aj sii nanä baxhaḻ Dios te xanglni basḻaa narä ladzṉaa Herodes te digacdi gun rexpejṉ Israel nani rlajzreni gunnäjreni narä. \p \v 12 Che gucbee Pedr xhi gusajcni, huijni rolijz Marii, xnan Juan ni rniireni Marcw. Ro'c nadxagsa' xhidajl rexpejṉ Jesucrist, cabedx-canabreni lo Dios xcuent Pedr. \v 13 Cagusejz Pedr rolä', dxejc gubig te dxa'p ni ḻaa Rode, bacuadiajgni ro lä'. \v 14 Che biembee Rode xse' Pedr, sa'csi bibalazduxhni, biaḻlajzni nuxhalni ro lä'. Alga baxuṉni biusacni neṉ yu', räjpni lojreni: \p ―Pedr suga' ro lä'. \p \v 15 Dxejcti räjpreni lo Rode: \p ―Yejclu cayajc. \p Dxejcti duurtis gunii dxape'ga suga' Pedr ro lä'. Dxejcti räjpreni loj Rode: \p ―Xho gacni Pedr. Pet biejn diajglu gunii xangl Dios ni rcanäj Pedr. \p \v 16 Dxejcti laḻtis cagusejz Pedr ro lä'. Che baxhalreni ro lä' bidxeloduxhreni bahuiireni lo Pedr. \v 17 Dxejcti bazääb Pedr ṉaani te na'cru jiejyreni. Dxejc bij Pedr diidx xho baxhal Dios ro' latzguiib. Dxejc räjpni: \p ―Coḻchaye'tz lo Jacoob näjza lo rexpejṉ Jesucrist guiraa ni gusacä nayääl. \p Dxejcti birii Pedr ro'c, huijni ste'ca lajt. \p \v 18 Che bara yääl, rsildooru, bieiduxh resoldaad sa'csi direni gan xho gujc birii Pedr neṉ latzguiib. \v 19 Gunibee Herodes huitiilreni Pedr, gunabdiidxzani lo resoldaad xho gujc birii Pedr, dxejc gunibeeni gujt resoldaad ni cuanäj latzguiib che birii Pedr. Dxejcti birii Herodes reguedx Judea, xchej huijia'nni guedx Cesarea. \s1 Gujt Herodes \p \v 20 Bachechduxh rebeṉ Tiro näjza rebeṉ Sidón Herodes, ni'cni diruni gusaan guto' rebejṉ nez cadro rnibeeni xhi gau rebeṉ Tiro näjza rebeṉ Sidón. Ni'c biääd xhidajlreni te guiniabreni jiäjḻ lajzni, te na'cru guidxe'ch Herodes lojreni. Abenxgaareni xamiigwreni Blasto, mos ni yu' lo ṟeii Herodes, mos ni sajcru lo guiraa rexmos Herodes. Guninäj Blasto Herodes xcuentreni te na'cru guidxechnäj Herodes rebejṉga. \v 21 Basoobtini te dxej te guininäjnireni. Dxejga gojt Herodes xhajb ṟeiini, gurejni lo xyacxhiḻ ṟeiini. Dxejcti gusloj caniini didxsa'c loj rebejṉga. \v 22 Guredxa' rebejṉ räjpreni lojni: \p ―Huenduxh najc diidxre. Guejblu najc te dios, xhet xtiidxdi niguii najc diidxre. \p \v 23 Lagajc dxejc biääd te angl xten Dios, bejnni gusloj cayacxhuu Herodes, gudajw rebisiujg Herodes, gujtni sa'csi basaanni gunii rebejṉ najcni te dios, sa'csi dini niliä'p xpala'n Dios. \p \v 24 Xhidajl bejṉ biejn diajgni xtidx Dios, huililajzreni xtidx Dios. \p \v 25 Che gulujx badeed Bernabé näjza Saulo meel ni batojp rebeṉ Antioquía lo rebeṉgool, biriireni guedx Jerusalén. Sanäreni Juan ni rniireni Marcw lo guedx Antioquía. \c 13 \s1 Gule Sprit Dxan xten Dios Bernabé näjza Saulo \p \v 1 Lo rexpejṉ Jesucrist ni rdxaag sa' guedx Antioquía guyu' gaii niguii ni gunii xtidx Dios, näjza gaii niguii ni rusule' xtidx Dios loj guiraa rexpejṉ Jesucrist. Loj redee nadxaag Bernabé, näj Simón ni rniireni Negr; näj Lucio, beṉ Cirene; näj Manaén ni gulanäj ṟeii Herodes gujcni si'c bejtzni; näjza Saulo. \v 2 Bidzujṉ te dxej cagucua'nreni laḻ ni cabedx-canabreni lo Dios, dxejc räjp Sprit Dxan xten Dios lojreni: \p ―Coḻcue Bernabé näjza Saulo te gunreni dzuun ni rlazä gunreni. \p \v 3 Che gulujx bacua'nreni, che gulujxza guredx-gunabreni lo Dios, batzuubreni ṉaareni yejc guiro'preni, te si'c baxhaḻreni Bernabé näjza Saulo te guluiireni xtidx Dios ste'ca lajt. \s1 Guiro'preni baluii xtidx Dios lo rebeṉ Chipre \p \v 4 Baxhaḻ Sprit Dxan xten Dios Saulo näjza Bernabé guedx Seleucia. Ro'c biu'reni neṉ barcw, sääreni nez yuj ni tre' galäii nisdoo, ni laa Chipre. \v 5 Che bidzujṉreni Chipre, biu'reni guedx Salamina. Ro'c basule'reni xtidx Dios neṉ guiraa rexquidoo rexpejṉ Israel. Näj Marcw gucnäjreni. \v 6 Che cuansajreni guideb yuj Chipre, bidzujṉreni guedx Pafos. Ro'c bidxaagreni te niguii ni laa Barjesús. Najcni te bidxaa, najczani te xpejṉ Israel. Cagusgueeni rebejṉ guejdxga, räjpni xtidx Dios caniini, niluxh dini gac xtidx Dios. \v 7 Bidxaare nu'ch lo rexpejṉ Sergio Paulo, nani najc gubernadoor xten Chipre. Nasiṉduxh Sergio Paulo. Gurejdxni Bernabé näjza Saulo, sa'csi rlajzni jiejn diajgni xtidx Dios. \v 8 Dxejcti Barjesús, ni laaza Elimas, bidxagdijḻni guiro'preni sa'csi di rlajzni chalilajz Sergio Paulo xtidx Dios. \v 9 Saulo, nani laaza Pabl, bahuitzu'tz loj Barjesús. Batijp Sprit Dxan xten Dios lastoo Pabl, räjpni loj Barjesús: \p \v 10 ―Rusgueduxhlu rebejṉ, najclu beṉlatsiaj, beṉguidxduxhlu, najclu xi'n Satanás, beṉdxab ni rnibee. Rdxechnäjzalu guiraa recossa'c xten Dios. ¿Guc cuääz guxhiidlu xtidxlii Jesucrist te di chalilajz bejṉ xtidx Jesucrist? \v 11 N̲aj siääd xcastiigw Dios yejclu. Xhidajl dxej sicäjy lojlu, xhetliidi fiilu ―räjp Pabl. \p Gujcsi räjpni si'c, bicäigajc lojni. Dxejctiru cuansajni caguiilni chu guiniaaz ṉaani guluiini canejz chääni. \v 12 Che bahuii Sergio Paulo xhi gusajcni, huililajzni xtidx Dios, sa'csi bidxeloduxhni xcuent xcäḻruluii Dios. \s1 Bidzujṉ Pabl näjza Bernabé guedx Antioquía xten distrit Pisidia \p \v 13 Che baluux Pabl näjza resa'ni xtzuunreni guedx Pafos, biu'reni neṉ barcw, gudejdreni lo nisdoo, sääreni guedx Perge neṉ estad Panfilia. Che bidzujṉreni guejdxga, gubisac Juan, ni rniireni Marcw, Jerusalén. \v 14 Dxejcti birinäj Pabl resa'ni guedx Perge, sääreni guedx Antioquía neṉ distrit Pisidia. Dxejc te dxe sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, biu'reni neṉ xquidoo rexpejṉ Israel, ro'c gurejreni. \v 15 Che gulujx biḻ te dade' reguijtz xten Dios ni laa leii näjza reprofe't, baxhaḻ reguxhtis xten guidoo chu huigajṉreni, räjpreni lo Pabl näjza Bernabé: \p ―La'tu sa'nu, palga rajptu te diidx ni gulijdx rebejṉre, coḻguiniini. \p \v 16 Dxejc huisulii Pabl, guläsni ṉaani bejnni seen lo rebejṉ te cuadiajgreni xtiidxni. Räjp Pabl lojreni: \p ―Coḻcuadiajg, la'tu rexpejṉ Israel, guiraatu ni rajṉ Dios. \v 17 Galooli gule Xtios rexpejṉ Israel retoxtadgoldoonu. Luxh che guläjzreni nacióṉ Egipto, bidalduxh retoxtadgoldoonu. Gucnäjduxh Diosreni bejnni remilagwr, te guḻäänireni guedx Egipto. \v 18 Tiuu ijz guläjzreni lo reyubijdz. Xhidajl huält direni nusoob xtidx Dios, niluxh empac gucnäjza Diosreni. \v 19 Guyu' gajtz nacióṉ guläjz neṉ reyuj ni laa Canaán. Dios bejn gunitloj reguejdxre, te gudisni reyujga loj retoxtadgoldoonu. \v 20 Dxejcti badeed Dios reniguii ni gujc juejz, gunibeereni rebejṉ. Tajp gayugarol ijz gunibeereni rexpejṉ Israel. Samuel nani gunii xtidx Dios gujc lult juejz. \v 21 Dxejcti gunab rexpejṉ Israel te ṟeii lo Dios te guinibee ṟeiiga lojreni. Badeedti Dios Saúl xi'n Cis, sa' toBenjamín. Gunibeeni tiuu ijz. \v 22 Che badzucaj Dios Saúl, badeedni gunibee toṟeii David. Räjp Dios: “Agucbeä David xi'n Isaí rujn tejsi xhigab con narä. Susoobni xtidxä sujnni guiralii ni rlazä gac.” \p \v 23 Räjpza Pabl: \p ―Galooli bia'n diidx lo rexagdoo David guxhaḻ Dios te bejṉ ni gudzucaj xtojḻnu, ni gusḻaa nuure lo dojḻ. N̲aj aguzojb diidxga. Jesucrist najc bejṉga, rudzucajni xtojḻnu, rusḻaani nuure lo dojḻ. \v 24 Che gusloj cagulijdx Juan rebejṉ, baluiini nanabpac gusiechlajz rexpejṉ Israel, tiobnisreni te jia xtojḻreni. \v 25 Niluxh guxii riäädx guluux Juan dzuun ni badeed Dios gunni che räjpni lo rebejṉ: “¿Chu rujntu xhigab nacä narä? Dina gacä Crist nani bia'n diidx guxhaḻ Dios. Coḻhuii, detzä siääd tej ni sacduxhru loä; nicla gac surloä te cuää́ xcura'chni.” \p \v 26 Räjpza Pabl: \p ―Rniä lojtu sa'ä, rexagdoo toAbram, näjza lo chutis ni rajṉ Dios, loonu baxhaḻ Dios xtiidxni ni rusule' xho rudzucaj Jesucrist xtojḻnu, xho rusḻaani nuunu lo dojḻ. \v 27 Rebejṉ Jerusalén, näjza renani rnibeereni, direni niembee Jesucrist nani rnibee, dizareni niacbee diidx xcuent Dios nani bacuaa reniguii ni gunii xtidx Dios agujc xchero, luxh ṟoḻreni xtidx Diosga gasob sabd. Niluxh che bagu'treni Jesucrist, guzojb xtidx Dios ni caj lo guijtzga. \v 28 Balijdxreni Pila't ju'tni Jesucrist, luxh xhet bejndini te guetni. \v 29 Che bagujc guiraa ni caj lo guijtz xcuent Jesucrist, gulätreni Jesucrist lo crujz, bacua'tzrenini neṉ baa cuä' te guilaj. \v 30 Dxejcti guläs Dios Jesucrist lo rebeṉgut. \v 31 Balti huält baluiloj Jesucrist lo rexamigwni nani biädnajlni nez rexyuj Galilee, renani biädnajlzani nez guedx Jerusalén. Bahuilojreni gubaṉsac Jesucrist lo rebeṉgut, te ṉaj rusule'reni diidx xcuent Jesucrist. \p \v 32 ’N̲aj siopnänu xtidx Diosre lojtu te guibalajztu. Agujc xchero bia'n Dios diidxre con retoxtadgoldoonu. \v 33 Guläs Dios Jesucrist te huile' diidxga par nuure, rexagdooreni. Agujc xchero gunii Dios te diidx ni caj neṉ Salmo ni bacuaa toDavid. Lo Salmo ni rojp räjp Dios: “Luj najclu xi'nä. Nadxej guleälu te guinibeelu.” \p \v 34 Räjpza Pabl: \p ―Dxejcru stee lajt caj xcuent ni guläs Diosni lo rebeṉgut te nuncru guetni. Scree bacuaa te niguii, räjp Dios: “Sunidxä recossa'c lojlu si'c ni bia'nä diidx con toDavid.” \v 35 Ni'cni bacuaaza toDavid neṉ stee Salmo ni gunii Dios, guniini: “Dipaclu gusaan gudx tiejxh Xi'nlu nani sanälajzlu.” \v 36 Che gulujx gunibee toDavid lo retoxtadgoldoonu, si'cni badeed Dios gunni, dxejc gujtni. Biga'tznäjni retoxtadgoldooni. Niluxh guyujdx tiejxh toDavid. \v 37 Niluxh guläs Dios Jesucrist lo rebeṉgut, ni'c di tiejxhni niujdx. \v 38 Ni'cni coḻyacbee, la'tu resa'ä, Jesucristre, bejṉ ni caniä xcuentni, laani rudzucajni rextojḻnu. \v 39 Chutis ni rililajz xtidx Jesucrist rusḻaa Jesucristni loj guiraa rextojḻni nani digacdi guibicaj mascä rusoobni guiralii ni caj lo leii xten toMoisés. \v 40 Coḻsusiṉ te na'c sajctu recos ni caj lo guijtz ni bacuaa te niguii nani bacuaa xtidx Dios: \q1 \v 41 Coḻhuilaa, la'tu ni ruxhiznäj xtidxä coḻguidxeloj, \q1 coḻnitloj, sa'csi ṉaj ni nabajṉtu sunä te dzunro, \q1 te milagwr nez lojtu, niluxh dipac lajztu chalii, \q1 mascä jiääd chu gusule'pacni lojtu. \p \v 42 Gulujxti xtidx Pabl, biunejz rebejṉ. Che birinäj Pabl Bernabé biädnii rebejṉre lojreni, räjpreni: \p ―Jiädsactu ste xmaan te gusule'rutu rediidxre loonu. \p \v 43 Che care'ch rebejṉga, xhidajl rexpejṉ Israel, näjza xhidajl rebeṉzijt nani rusoob xtidx Dios si'c rujn rexpejṉ Israel, birinajlreni Pabl näjza Bernabé. Dxejc balijdxreni rebejṉ ni siädnajlreni, räjpreni lojreni chanuutis chalilajzreni didxlii xcuent Jesucrist. \p \v 44 Che gojlti stee sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, xhidalduxh rebeṉguejdx bire' te gucuadiajgreni guinii Pabl xtidx Dios. \v 45 Che bahuii rexpejṉ Israel guiraa rebejṉ ni bire', bidxechlajzreni, gucnadareni. Dxejc gusloj cadxagdijḻ rexpejṉ Israel Pabl. Che rniini te diidx, laareni rniireni “didxxhiini”. Caniyajzareni Pabl näjza Bernabé, caguereni lojreni. \v 46 Luxh di Pabl niclaza Bernabé nidxejb. Gusutijptisreni, räjpreni lo rebejṉ: \p ―Nungäjḻ ganid lojtu guiniinu xtidx Dios, sa'csi la'tu najctu rexpejṉ Israel. Niluxh ditu chalilajz xtidx Dios, lagajc la'tu caniitu digacdi guibaṉnäjtu Dios par tejpas. Ni'c sibiré loonu, te guiniinu xtidx Dios lo rebeṉzijt ni digac xpejṉ Israel. \v 47 Sa'csi si'c agunibee Xtiosnu. Scree caj xtidx Dios lo guijtz: \q1 Suxhaḻätu te guluiilu rextidxä lo rebeṉzijt ni digac xpejṉ Israel, \q1 te chalilajz rebejṉga xtidxä, \q1 te ḻaareni lo xtojḻreni, cadrotis yu'reni lo guedxliuj, \m räjp Dios. \p \v 48 Che biejn diajg rebeṉzijt rediidxre, bibalazduxhreni, gulä'preni xpala'n xtidx Dios. Renani gule Dios galooli huililajz xtidx Dios. Xhidajl najcreni. \v 49 Bire'ch xtidx Dios guideb nez reguejdxga. \v 50 Dxejc rexpejṉ Israel balijdx regunaa ni sajcru, näjza reniguii ni sajcru neṉ guedx Antioquía, te bidxechnäjreni Pabl näjza Bernabé, barilaagwreni Pabl näjza Bernabé te biunejzreni guedx Antioquía. \v 51 Dxejcti Pabl näjza Bernabé gubijb guxhuj ni'reni si'c te seen te gacbee rebejṉ xhet laadi bejnreni. Sä'tireni guedx Iconio. \v 52 Baspaa Dios lajz rexpejṉ Jesucrist guedx Antioquía xten Pisidia. Bazutijpza Sprit Dxan xten Dios lastooreni. \c 14 \s1 Guyu' Pabl näj Bernabé guedx Iconio \p \v 1 Che bidzujṉ Pabl näjza Bernabé guedx Iconio, biu'reni xquidoo rexpejṉ Israel. Basule'reni xtidx Dios lo rexpejṉ Israel näjza lo rebeṉzijt. Xhidajl rebejṉga huililajz xtidx Dios. \v 2 Niluxh sgaii rexpejṉ Israel nani di chalilajz xtidx Jesucrist balijdx rebeṉzijt te bidxechnäjreni rebejṉ nani huililajz xtidx Jesucrist. \v 3 Ni'cni bia'n Pabl näjza Bernabé lo guejdxga balti dxej. Gusutzu'tz guiro'preni guniireni xtidx Jesucrist. Badeed Dios bejnreni redzunro, remilagwr xcuent xcäḻrnibee Dios te bahuii bejṉ cayacnäj Diosreni. \v 4 Guyu' tiop cuaa bejṉ neṉ guejdxga. Gala' guejdxga huililajz xtidx Dios nani gunii Pabl näjza Bernabé, \v 5 dxejc sgala' guejdxga bacuadiajg xtidx rexpejṉ Israel. Dxejc bire' te cuaa rexpejṉ Israel, näjza beṉzijt, näjza reguxhtis, rlajzreni nidxagdijḻreni reapost, rlajzzareni nucuaareni guij yejc Pabl näjza Bernabé. \v 6 Dxejc gucbeereni xhi rlajzreni gunreni, ni'c baxuṉreni ro'c huijreni nez reguedx Licaonia, ro'c bidzujṉreni guedx Listra, guedx Derbe, näjza reguejdx ni ṟe' nejzga. \v 7 Che bidzujṉreni ro'c, cadrotis huijreni basule'reni xtidx Dios. \p \v 8 Guedx Listra guyu' te niguii ni digacdi sa, che gojllini racxhuu ni'ni. \v 9 Cagucuadiajg niguiiga xtidx Pabl. Che bahuii Pabl lojni, gucbee Pabl rililajz niguiiga xtidx Dios, rililajzzani sajc gusiajc Diosni. \v 10 Dxejcti dip gunii Pabl lojni, räjpni: \p ―¡Huisulii! \p Dxejcti huisuyäḻni, gusajni. \v 11 Che bahuii rexpejṉ Licaonia xhi bejn Pabl, lagajc xtiidxreni guniireni, räjpreni lo sa'reni: \p ―¡Redios abiädluiloj loonu si'c niguii! \p \v 12 Gulälajreni Bernabé Júpiter, si'c laa tej rextiosreni. Dxejcti Pabl gulälajreni Mercurio, si'c laa stee rextiosreni, sa'csi laani rniiruni lo guiro'preni. \v 13 Dxejcti te bixhojz xten xquidoo Júpiter cua' tiop gon najl guii guejnreni. Biädnäni regonga ro' xquidoo Júpiter ni suga' ro' guejdxga. Rebejṉ näjza bixhojz rlajzreni nugu'treni regon te gaṉreni Bernabé näjza Pabl si'c rajṉreni rextiosreni. \v 14 Che biejn diajg reapost xhi cayajc, batiäjsreni tla' xhajbreni si'c te seen direni guichaglajz xhi cayujn rebejṉga. Ruxuṉreni bidzujṉreni lo rebejṉ, räjpreni lo rebejṉ: \p \v 15 ―Coḻcuadiajg xtiidxnu. ¿Xhicuent cayujn guejbtu recosre? Ni lagajc sabejṉtu najcnu, lagajc beṉ guedxliuj najcnu. Rusule'nu xtidx Dios lojtu te lacuaa ruzuxhijbtu lo redios ni runchee bejṉ, guzuxhijbtu lo Gueb Dios ni nabajṉ par tejpas, ni benchee xhaguibaa näjza guedxliuj, näjza nisdoo, näjza guiralii ni yu' lojreni, neṉreni, \v 16 Galoo basaan Diosga gun rebeṉ guedxliuj si'ctis ni rlajzreni. \v 17 Huen najc Dios, rudeedni nisguij, rudeedni rajc xhi rajw rebejṉ, rdxaj xque'reni, rbaa lajzreni. Ni'cni riembeepacnu yu' Dios. \p \v 18 Xhidajl diidx guniireni te chäii bejnreni gaan guredxi rebejṉ, sa'csi rlajzpac rebejṉ nugu'treni regon. \p \v 19 Dxejcti bidzujṉ gaii xpejṉ Israel siäädreni guedx Antioquía näjza guedx Iconio. Baquiilreni rebeṉ Listra te gucuaareni guij yejc Pabl. Bacuaareni guij yejc Pabl, gudobxhajxhrenini guläärenini ro' guejdxga, sa'csi naareni agujtni. \v 20 Dxejc laḻ ni suga' rexpejṉ Jesucrist guideb gabi cadro naga' Pabl, huistieni, biusacni guejdxga. Che bara yääl, huinäni Bernabé sääreni guedx Derbe. \p \v 21 Che bidzujṉreni guejdxga, basule'reni rextidx Dios lo rebejṉga. Xhidajlreni huililajz xtidx Dios. Dxejc gubi'reni, biu'reni guedx Listra, näjza guedx Iconio, näjza guedx Antioquía. \v 22 Balijdxreni rebejṉ nani huililajz xtidx Dios, gucnäjreni rebejṉga te batiplajz rebejṉga, räjpreni lo rexpejṉ Jesucrist: \p ―Coḻsnaj lajztu xtidx Dios. Susacsí rebejṉ la'tu, sidejdtu trabajw te jiu'tu cadro rnibee Dios. \p \v 23 Dxejcti gule reapost gaii dade' ni najc beṉgool te fiireni rexquidoo xpejṉ Jesucrist. Che gulujx bacua'nreni, laḻ ni guredx-gunabreni lo Dios, basadiidxreni rebejṉ, räjpreni: “Gacnäj Jesucrist la'tu ni huililajz xtiidxni.” \s1 Gubisac guiro'preni guedx Antioquía xten Siria \p \v 24 Che gudejd Pabl näjza Bernabé distrit Pisidia, bidzujṉreni estad Panfilia. \v 25 Basule'reni xtidx Dios lo rebeṉ Perge, dxejcti biriireni ro'c sääreni guedx Atalia. \v 26 Che bidzujṉreni guejdxga, biu'reni neṉ barcw, gudejdreni lo nisdoo te bidzujṉreni stee guejdx ni laaza Antioquía. Ni'c najc guejdx ni biriireni che sääreni. Lo guejdxre yu' rexpejṉ Jesucrist ni gunab lo Dios xcuentreni, gacnäj Diosreni, baxhaḻreni Pabl näjza Bernabé chasule'reni xtidx Dios neṉ guiraa reguejdx. N̲aj abaluux Pabl näjza Bernabé dzuunga. \v 27 Che bidzujṉreni guejdxga, bachagsa' rexpejṉ Jesucrist. Dxejcti bijreni diidx lo rebejṉga guira'ti ni bennäj Dios laareni, näjza xho badeed Dios huililajz rebeṉzijt nani digac rexpeṉ Israel. \v 28 Xchej biannäjreni rexpejṉ Jesucrist ro'c. \c 15 \s1 Bidxagsa'zareni neṉ guedx Jerusalén \p \v 1 Neṉ redxejga bidzujṉ gaii dade' ni siääd nez Judea, caguluiireni rexpejṉ Jesucrist, räjpreni lojreni: \p ―Palga ditu gusäḻ bee si'c gunibee toMoisés, di Dios gusḻaatu lo xtojḻtu. \p \v 2 Che biejn diajg Pabl näjza Bernabé rediidxga, bidxagdijḻreni redade'ga. Dxejc gule rexpejṉ Jesucrist Pabl näjza Bernabé näjza sgaii rexpejṉ Jesucrist chääreni guedx Jerusalén te guininäjreni reapost näjza rebeṉgool te guidon xho gac xcuent beega. \p \v 3 Huisunejz rexpejṉ Jesucrist ni najc beṉ Antioquía Pabl näjza rebejṉ ni sanäjreni, sääreni guedx Jerusalén. Gudejdreni reguedx Fenicia, näjza reguedx Samaria. Cadrotis gudejdreni bijreni diidx lo rexpejṉ Jesucrist ahuililajz rebeṉzijt xtidx Dios. Bibalazduxh rexpejṉ Jesucrist che biejn diajgreni rediidxga. \p \v 4 Che bidzujṉreni guedx Jerusalén, huichagloj rexpejṉ Jesucristreni. Dxejcti bij Pabl näjza Bernabé diidx lo reapost, lo rebeṉgool nani rnibee rexpejṉ Jesucrist, näjza lo rexpejṉ Jesucrist, guiraa redzunro nani cayunnäj Diosreni. \v 5 Dxejc huisulii gaii refarisee ni ahuililajz xtidx Dios, räjpreni lojreni: \p ―Che chalilajz rebeṉzijt xtidx Dios, nanab chureni bee, nanabza gusoobreni leii xten toMoisés. \p \v 6 Dxejcti bachagsa' reapost näjza rebeṉgool nani rnibee rexpejṉ Jesucrist, te don xho gunreni. \v 7 Huisulii Pedr, räjpni lojreni: \p ―Guejbtu, resa'ä, anajntu xho bejn Dios gubalti ijz. Gule Dios narä lo guiraanu te gusule'ä xtidx Dios loj rebeṉzijt, te chalilajzreni xtidx Dios. \v 8 Luxh Dios, nani numbechee lastoo guiralii bejṉ, badeed seen huililajzpac rebeṉzijt xtiidxni. Badeed Dios Sprit Dxan xtenni lojreni si'c te seen te gacbee bejṉ najcreni xpejṉni. Sigac baniidxni Sprit Dxan xtenni loonu galoo, si'cza badeednini lo rebeṉzijt. \v 9 Sigajc rinälajz Dios nuunu, sigajcza rinälajzni rebeṉzijt. Che huililajz rebeṉzijt xtiidxni, basia Dios lastooreni. \v 10 N̲aj ¿xhicuent rusieedtu Dios, ä? Di niajcdi nisianäj retoxtadnu releiiga, digacdiza chosanäjnu releiiga ṉaj. ¿Xhicuent rlajztu chasanäj rebeṉzijt releiiga? \v 11 Xhet si'cti gacni sa'csi Dios rusḻaa nuure lo xtojḻnu che rililajznu xtidx Jesucrist, luxh si'cza rusḻaani rebeṉzijt lo dojḻ che rililajzreni xtidx Jesucrist ―räjp Pedr. \p \v 12 Che gulujx gunii Pedr, dxitis gurej rebejṉ, bacuadiajgreni xtidx Bernabé, xtidx Pabl. Guiro'preni bijreni diidx xho cayujn Dios redzunro, remilagwr nez lo rebeṉzijt. \p \v 13 Che gulujx gunii guiro'preni, xhet guniidi rebejṉ. Jacoobtis räjp lojreni: \p ―Sa'ä, coḻcuadiajg xtidxä. \v 14 Agunii Simón ni rniireni Pedr lojtu xho ganiddoo baxhaḻ Dios laani lo rebeṉzijt te gurejdx Dios rexpejṉni ni nadxaag lo rebeṉzijt. \v 15 Luxh si'cza caj lo guijtz. Agujc xcheroduxh bacuaa reniguii nani gunii xtidx Dios, che räjpni: \q1 \v 16 Sidzujṉ dxej ni guibisacä. \q1 Sunä guzuxhijb guiraa rebejṉ nez loä si'c bazuxhijb rexpejṉ Israel che gubajṉ toDavid. \q1 Si'c gunä, \q1 \v 17 te jiädgajṉ rebejṉ narä te gacä Xtiosreni, \q1 näjza guiraa rebeṉzijt nani najc rexpeṉä jiädgajṉ narä, \q1 \v 18 si'c räjp Dios nani galooli baluiloj guiraa redzuunre. \p \v 19 Dxejcti räjp Jacoob lojreni: \p ―Dee najc xhigab ni runä. Na'cru gusieednu rebeṉzijt ni cagusiechlajzreni, renani salilajz xtidx Dios. \v 20 Gucuaanu te guijtz, jie'tznu lo rebeṉzijt: Na'c gaureni xhi cos ni basuj bejṉ loj rebanäjb, sa'csi dinu chalilajz xcuent rebanäjb. Na'cza guesnäjreni bejṉ ni di gac chäälni, na'cza gaureni bääl nani gurerejn, na'cza gaureni rejn. \v 21 Dee gucuaanu te di guche'chreni xpejṉ Israel sa'csi neṉ guiraa reguejdx galooli yu' rexpejṉ Israel nani roḻ leii xten toMoisés gasob sabd ―räjp Jacoob. \p \v 22 Che biejn diajg reapost näjza rebeṉgool nani rnibee, näjza guiraa rexpejṉ Jesucrist xtidx Jacoob, bichaglajzreni xtiidxni. Dxejcti gulereni tiop sa'reni chanä Pabl näjza Bernabé guedx Antioquía. Gulereni Judas ni rniireni Barsabás näjza Silas. Guiro'preni najc bejṉ ni sajcru loj rexpejṉ Jesucrist. \v 23 Dxejcti bejnreni guijtz huinäreni. Bacuaareni rediidxre: \p “Nuure reapost, näjza rebeṉgool ni rnibee, näjza rexpejṉ xquidoo Jesucrist ruxhaḻnu xtixtios lojtu, resa'nu nani rbäjz guedx Antioquía näjza estad Siria näjza estad Cilicia. \v 24 Rucuaanu guijtzre sa'csi biejn diaagnu birii gaii resa'nu ree biädsieedreni la'tu con xtiidxreni, cayu'tu yärsia' sa'csi najreni lojtu nanab chutu bee si'c gunibee toMoisés, guibajṉzatu si'c rnii leii xten toMoisés. Xhet nuudinu gunibeenu jiädniireni si'c. \v 25 Ni'cni biennu xhigab guxhaḻnu lojtu tiop dade' ni gulenu loj resa'nu te chanäreni Bernabé näjza Pabl, nani sanälaaznu. \v 26 Agajc balti huält rlajzreni nugu'treni Bernabé näjza Pabl, luxh direni guidxejb gusule'reni xtidx Jesucrist. \v 27 N̲aj ruxhaḻnu Judas näjza Silas lojtu. Laareni susule'za guiraa rediidxre lojtu. \v 28 Tejsi najc xhigabnu con Sprit Dxan xten Dios. Di rlaaznu gutaalrunu leii ni chasanäjtu. Releiitis nani nanab rusoobnu rucuaanu lojtu. \v 29 Na'c gautu xhicos ni basuj bejṉ lo rebanäjb, sa'csi dirunu chalilaaz xcuent rebanäjb. Na'cru gautu rejn, na'cza gautu bääl nani gurerejn, na'cza guesnäjtu nani digac chäältu. Palga gusoobtu recosre, laaca cayujntu. Sacrú guibajṉtu. Sujiannäjtu Dios.” \p \v 30 Dxejcti basadiidx rexpejṉ Jesucrist Judas näjza Silas huinäreni Pabl näjza Bernabé guedx Antioquía. Che bidzujṉreni ro'c batojpreni guiraa rebejṉ nani huililajz xtidx Dios te biḻreni guijtzga lojreni. \v 31 Che biejn diajg rexpeṉzit Jesucrist diidx ni caj lo guijtzga, bibalazduxhreni sa'csi gulecdxi diidxga lastooreni. \v 32 Dxejcti basule' Judas näjza Silas xtidx Dios lojreni, sa'csi rudeed Dios xtiidxni loj guiro'preni. Xhidajl diidx guniireni te balijdxreni rexpejṉ Jesucrist. Lacti gulecdxi rediidx ni guniireni lastoo guiraa rexpejṉ Jesucrist. \v 33 Ro'c bia'nreni xchej, dxejcru cuäjb rexpejṉ Jesucrist gubi'reni te gudeedreni xtixtios loj reni baxhaḻreni. \p \v 34 Dxejc Silas bejn xhigab jia'nni ro'c. \v 35 Luxh Pabl näjza Bernabé bia'n guedx Antioquía. Guiro'preni baluii, basule'reni xtidx Dios loj rebejṉ. Guyu'za sgaii dade' ni gucnäjreni. \s1 Huihuisac Pabl rexpejṉ Jesucrist neṉ guiraa reguejdx \p \v 36 Che gudejd xhidajl dxej, räjp Pabl lo Bernabé: \p ―Do'o guibi' lo guiraa reguejdx cadro basule'nu rextidx Dios te chohuiinu don xho yu' rexpejṉ Jesucrist. \p \v 37 Niluxh Bernabé rlajz chanäreni Juan ni laa Marcw. \v 38 Naaddi Pabl chääni, sa'csi birii Marcw lojreni che guyu'reni nez Panfilia, diruni nisianäj Pabl näjza Bernabé. \v 39 Dxejc gudiḻdiidxreni. Gubicajtireni lo sa'reni. Ni'c sanä Bernabé Marcw, biu'reni neṉ barcw, sääreni Chipre ni ṟe' galäii nisdoo. \v 40 Dxejcti Pabl gule Silas te sanänini. Badeed rexpejṉ Jesucrist xtixtios lojreni, räjpreni gacnäj Diosreni. \v 41 Laḻ ni sasajreni gudejdreni guiraa reguedx Siria näjza guiraa reguedx Cilicia, ro'c gucnäjreni guiraa rexpejṉ Jesucrist, basule'rureni xtidx Jesucrist lojreni. \c 16 \s1 Huinä Timoteu Pabl näj Silas \p \v 1 Bidzuṉsac Pabl näjza Silas reguedx Derbe näjza Listra. Ro'c bidxaagreni te xpeṉ Jesucrist ni laa Timoteu. Xnanni najc beṉ Israel ni huililajz xtidx Jesucrist. Xtadni najc beṉ griegw. \v 2 Didxsa'ctis rnii rexpeṉ Jesucrist ni yu' Listra näjza Iconio xcuent Timoteu. \v 3 Rlajz Pabl chanäni Timoteu. Dxejcti basäḻ Pabl bee Timoteu te gujcni si'c xpeṉ Israel, te xhet naadi rexpejṉ Israel, sa'csi guiraareni nanchee xtad Timoteu najc beṉ griegw. \v 4 Che bidzujṉreni cade tej reguejdx, basule'reni xtidx reapost näjza rebeṉgool nani rnibee xpeṉ Jesucrist guedx Jeurusalén, te gusoob rexpejṉ Jesucrist diidx ni bacuaareni lo guijtz. \v 5 Bazutijp xtidx Dios lastoo renani huililajz xtidx Jesucrist. Guixe-guixee xhidajlru bejṉ huililajz xtidx Dios xcuent Jesucrist. \s1 Lo te bacaḻ gunii te niguii lo Pabl \p \v 6 Che gudejdreni distrit Frigia, näjza estad Galacia, di Sprit Dxan xten Dios nusaan nusule'reni xtidx Jesucrist neṉ reguedx Asia. \v 7 Bidzujṉtireni gajxh estad Misia. Dxejc rlajzreni nijreni estad Bitinia, niluxh di Sprit Dxan xten Dios nusaan nijreni ro'c. \v 8 Ni'c gudejdtireni stelaad estad Misia, bidzujṉreni guedx Troas. \v 9 Te yääl si'c lo te bacaḻ bahuii Pabl suga' te beṉ Macedonia. Canabduxh niguiiga lo Pabl, räjpni: \p ―Gudaa ladxä, estad Macedonia, te gacnäjlu nuunu. \p \v 10 Che bara yääl ni gunixcaḻ Pabl, gudilgajcnu te barcw te chonnu estad Macedonia, sa'csi gucbeenu Dios najc nani caguxhaḻ nuure te guluiini xtiidxni lo rebeṉ Macedonia. Narä, Lucas, ni cagucuaä rediidxre, gusanää Pabl näjza Silas. \s1 Che guyu' Pabl con Silas guedx Filipos \p \v 11 Biu'tinu neṉ barcw ro' guedx Troas. Bidzuṉnu Samotracia, te yuj ni ṟe' neṉ nisdoo. Che bara yääl bidzuṉnu guedx Neápolis. Ro'c biriinu neṉ barcw, \v 12 bionnu guedx Filipos, guejdx nani sajcru lo estad Macedonia. Guedx romanni. Ro'c bia'nnu tiop choṉ dxej. \v 13 Che gojl sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, biriinu guejdxga bionnu ro' te gueuu, sa'csi biennu xhigab ro'c jiääd rexpejṉ Israel te guininäjreni Dios. Ro'c gurejnu, guniinu lo renane' nani bire' ro'c. \v 14 Lojreni nadxaag te nane' ni laa Lidia, te beṉzijt ni digac xpejṉ Israel. Guedx Tiatira siäädni. Ruto'ni ladmuraad ni sacduxh. Rajṉ gunaaga Dios si'c rajṉ rexpejṉ Israelni. Bacuadiajgni xtidx Jesucrist ni cagusule' Pabl. Gucnäj Dios nane'ga te huililajzni xtiidxni. \v 15 Birobnisni, näjza guiraa reni rbäjz rolijzni. Dxejc guniini loonu: \p ―Palga ruhuiitu guliä rililazä xtidx Dios, coḻtaa rolizä te ro'c cuääztu. \p Lacti gunab nane'ga nuunu, ni'c huijia'nnu rolijzni. \p \v 16 Te dxej cheni sionnu cadro rninäj bejṉ Dios, bidxaagnu te dxa'p nani yu' te beṉdxab neṉ lastooni. Rajp rexpaxhuaanni melduxh sa'csi rusule' dxa'pga recos ni gajd gac. \v 17 Birinajl dxa'pga Pabl näjza nuure. Rbedxa' dxape'ga, räjpni: \p ―Reniguiire najc xmos Dios nani rnibee guideb guedxliuj. Ruluiireni loonu xho ḻaanu lo xtojḻnu ―räjp dxape're. \p \v 18 Balti dxej birinajl dxape'ga nuure, entis caniini rediidxga lo rebejṉ. Lacti basieed dxape'ga Pabl, ni'c gubiréni, räjpni lo beṉdxab ni yu' neṉ lastoo dxape'ga: \p ―Xcuent xcäḻrnibee Jesucrist rniä lojlu: “Birii neṉ lastoo dxape'ga.” \p Lagajc dxejc birii beṉdxab neṉ lastoo dxape'ga. \p \v 19 Che bahuii rexpaxhuaan dxape'ga diru dxape'ga gun gaan melro, gunaazreni Pabl näjza Silas. Dxejcti gudobxhajxhreni guiro'preni nez roguii cadro suga' reguxhtis. \v 20 Che bidzuṉnäjreni Pabl näjza Silas lo reguxhtis, räjp rexpaxhuaanni lo reguxhtis: \p ―Reniguiire najc xpejṉ Israel. Cayujnreni biejy lo guejdxre. \v 21 Caguluiireni garenca leii nani digacdi gusoobnu sa'csi najcnu beṉ roman. \p \v 22 Dxejcti bidxechnäj rebejṉ Pabl näjza Silas. Gunibee rejuejz gulääreni xhajb Pabl, näjza xhajb Silas, te batiäjḻreni baar guideb tiejxh guiro'preni. \v 23 Che gulujx gudinduxhreni Pabl näjza Silas, biäureni neṉ latzguiib. Dxejcti räjp reguxhtis lo reguixhajg: \p ―Coḻgapdzu'tzreni, di gusaantu guiriireni. \p \v 24 Basäḻ guixhajgreni neṉ latzguiib. Guyu' ni'reni neṉ te baräjd ni sojb gueed te di guxuṉreni. \p \v 25 Garolyääl guninäj Pabl näjza Silas Dios, gusloj cayoḻreni dij ni rliä'p xpala'n Dios. Biejn diajg guiraa rebejṉ ni yu' neṉ latzguiib cayoḻreni. \v 26 Chela gujc te xuduxh, basniib guideb latzguiibga. Bixal guiraa repuert, birucya' guiraa recadeṉ, bixal ro' rebaräjd cadro naaz ni'reni. \v 27 Che gubajṉ guixhajg ni canäj latzguiib, bahuiini naxhal latzguiib, gulääni spaad xtenni, te rlajzni nugu'tni lagajc laani, sa'csi naani abadxuṉ reni niäu neṉ latzguiib. \v 28 Dxejc guredxa' Pabl, räjpni lo guixhajgga: \p ―Na'c gunlu si'c. Bahuii, guiraliinu suga'nu ree. \p \v 29 Dxejc gunibee guixhajg biääd te bajl te biu'ni neṉ latzguiib. Racsejsni biäädni bazuxhijbni nez loj Pabl näjza nez loj Silas. \v 30 Dxejcti gulää guixhajgreni neṉ latzguiib. Gunabdiidxni räjpni lojreni: \p ―¡Coḻguinii, dade'! ¿Xhini'c nanab gunä te gusḻaa Dios narä lo dojḻ? \p \v 31 Räjp Pabl näjza Silas lo guixhajg: \p ―Huililajztis xtidx Dios xcuent Jesucrist, luj näjza guiraa reni yu' rolijzlu, te gusḻaa Diostu lo dojḻ. \p \v 32 Basule' Pabl näjza Silas rextidx Dios lojni näjza loj guiraa rebejṉ ni yu' rolijzni. \v 33 Lagajc dxejc, garol yääl, huinä guixhajgreni gudiibni dejtzreni cadro batiuug baarreni. Dxejcti batiobnisreni guixhajg näjza guiraa reni yu' rolijzni. \v 34 Dxejc huinä guixhajgreni rolijzni, ro'c badeedni xhi gudajwreni. Laani näjza guiraa reni yu' rolijzni bibalazduxhreni sa'csi huililajzreni xtidx Dios. \p \v 35 Che bara yääl, baxhaḻ reguxhtis stiop guixhajg räjpni lo guixhajg nani cuanäj latzguiib: \p ―Basḻaa reniguiiga. \p \v 36 Dxejcti huiye'tz guixhajgga lo Pabl, räjpni: \p ―Anaj reguxhtis gusḻaä́tu. N̲aj coḻchäj, gacnäj Dios la'tu, saru chäätu. \p \v 37 Niluxh räjp Pabl loj reguixhajg: \p ―Nuure najczanu beṉ roman. Batiäjḻreni baar detznu nez loj guiraa rebejṉ. Nicla niniabdiidxreni la yu' xhi dojḻ biennu. Basäureni nuure neṉ latzguiib. Leii xten roman di gusaan gac rebeṉ roman si'c. Luxh ṉaj rlajzreni gusḻaareni nuure xhiga'tz. ¡Dinu guirii si'c! Lagajc laareni sujiädsḻääreni nuunu. \p \v 38 Che huiye'tz reguixhajg diidxga lo reguxhtis, bidxebduxhreni che biejn diajgreni beṉ roman najc Pabl näjza Silas. \v 39 Dxejcti biääd reguxhtis, gulääreni Pabl näjza Silas, gunabreni jiäjḻlajzreni. Gunabduxhreni lo Pabl näjza Silas; räjpreni: \p ―Coḻjiunejz guejdxre. \p \v 40 Che biriireni neṉ latzguiib, huijreni rolijz Lidia. Balijdxreni rexpejṉ Jesucrist, gulecdxireni lajz rexpejṉ Jesucrist. Dxejc biunejzreni guejdxga. \c 17 \s1 Cadxechduxh guiraa rebeṉ Tesalónica \p \v 1 Che gudejdreni reguedx Anfípolis, näjza guedx Apolonia, bidzujṉreni guedx Tesalónica cadro yu' te xquidoo rexpejṉ Israel. \v 2 Ro'c basule' Pabl xtidx Dios si'c ni rujnpacni. Choṉ sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, basule'ni xtidx Dios lojreni. \v 3 Basule' Pabl xtidx Dios ni caj lo guijtz ni bacuaa reniguii ni gunii xtidx Dios galooli. Caj lo guijtzga: “Nanab ted Crist trabajwduxh, guetni, niluxh sibaṉsacni lo rebeṉgut.” \p Dxejc räjp Pabl lojreni: \p ―Ruiä lojtu diidx xcuent Jesús; lagajc Jesúsre najc Crist ―räjpni. \p \v 4 Yu' rexpejṉ Israel huililajz xtidx Dios, gusanäjreni Pabl näjza Silas. Näjza xhidalduxh beṉ griegw nani rajṉ Dios näjza xhidajl reguna griegw ni sajcru huililajz xtiidxni. \v 5 Luxh yu' rexpejṉ Israel ni di chalilajz, ni bidxechlajz. Batie'reni gaii beṉploj, beṉlatsiaj, bejnreni biejy nez galäii. Biu'reni rolijz Jasón caguiilreni Pabl näjza Silas te cuääreni guiro'preni nez lo rebejṉ. \v 6 Niluxh che direni nidxäl Pabl näjza Silas, alga Jasón gulääreni näjza gaii renani rililajz xtidx Dios, sanääreni redee lo reguxhtis, cabedxa'reni: \p ―Reniguiire ni abejn bieiduxh guideb guedxliuj abidzujṉreni laadxnu, \v 7 luxh badeed Jasón rolijzni jia'nreni. Direni gusoob leii xten César, najreni yu' stee ṟeii ni laa Jesús. \p \v 8 Che biejn diajg reguxhtis näjza rebejṉ diidxre, guyu'reni yärsia'. \v 9 Cua' reguxhtis meel lo Jasón näjza lo rexamigwni. Räjp reguxhtis sudedsacreni meelga che jii Pabl näjza Silas, jiunejzreni lo guejdxga. Dxejcti basḻaareni Jasón näjza rexamigwni. \s1 Che guyu' Pabl con Silas guedx Berea \p \v 10 Che biu' guxhijṉ, baxhaḻgajc rexpejṉ Jesucrist Pabl näjza Silas ste guejdx ni laa Berea. Che bidzujṉreni guejdxga, biugajcreni xquidoo rexpejṉ Israel. \v 11 Hueenru najc rebeṉ Berea loj rebeṉ Tesalónica, sa'csi rbaali lajzreni bacuadiajgreni xtidx Pabl ni guniini xcuent Jesucrist. Guixe-guixee biḻreni guijtz cadro caj xtidx Dios te gucbeereni la gulii rextidx Pabl. \v 12 Xhidajl rexpejṉ Israel näjza xhidajl beṉ griegw ni sajcru, gunaa sigajc niguii, huililajz xtidx Dios. \v 13 Che gucbee rexpejṉ Israel ni rbäjz guedx Tesalónica caguluii Pabl xtidx Dios guedx Berea, biäädreni guedx Berea. Che bidzujṉreni lo guejdxga bejnreni biejy ro'c. \v 14 Dxejcti baxhaḻ rexpejṉ Jesucrist Pabl, huijni ro' nisdoo. Niluxh Silas näjza Timoteu bia'n guedx Berea. \v 15 Dxejcti rebejṉ ni guzanäj Pabl huinänini guedx Atenas. Ro'c räjp Pabl lo rebejṉ ni biädnäni gudeedreni diidx lo Silas näjza Timoteu jiädgajcreni lojni. Dxejcti rebejṉ ni sanä Pabl gubisac guedx Berea. \s1 Guyu' Pabl guedx Atenas \p \v 16 Laḻ ni guläjz Pabl guedx Atenas, guyuduxhni yärsia' sa'csi bahuiini rajṉ guiraa rebejṉ rebanäjb nani runchee lagajc bejṉ. \v 17 Ni'c neṉ xquidooreni gudiḻdiidx Pabl rexpejṉ Israel näjza rebeṉzijt ni rajṉ Dios si'c rajṉ rexpejṉ Israelni. Guixe-guixee gudiḻdiidxni chutis bejṉ ni ṟe' lo guii. \v 18 Dxejcti biääd gaii bejṉ lojni. Yu' reni roḻduxh guijtz ni bacuaa epicúreos, yu'za renani roḻduxh guijtz ni bacuaa estoicos, gudiḻdiidxreni Pabl. Yu' reni räjp lo sa'reni: \p ―¿Xhicha guinii bejṉre loonu? Entis naxhal ro'ni. \p Yu'zareni räjp lo sa'reni: \p ―Pet calä'pni xpala'n tiop dioscoob. \p Si'c guniireni sa'csi biejn diajgreni bazä't Pabl “Jesús” näjza “Resureccion”, ni säloj yäḻgubaṉsac lo rebeṉgut. \v 19 Dxejcti gunaazreni Pabl sanärenini nez dajn ni laa Areópago. Ro'c yu' si'c te jusgaad. Räjpreni lo Pabl: \p ―Rlaaznu gacbeenu xhi diidx ruluiilu, \v 20 sa'csi rujylu diidx nani dinu jiacbee. Ni'cni bejn huen, basule' diidxre loonu te gacbeenu xhi sälojreni ―räjpreni. \p \v 21 Rebeṉ Atenas näjza rebeṉzijt ni yu' ro'c ruteedreni redxej rniireni didxcoob lo sa'reni, o rucuadiajgreni didxcoob. Ni'cpac rchaglajzreni. \p \v 22 Galäii Areópago huisulii Pabl, räjpni lojreni: \p ―Coḻcuadiajg guejbtu, beṉ Atenas. Abahuiä xho raṉduxhtu xhidajl banäjb. \v 23 Che siädsaä́ lo guejdxre, bahuiä lo rexpanäjbtu. Bahuiäza loj te piään cadro caj rediidxre: “Dios ni dinu jiembee.” Narä raṉä Diosga. Rumbeä Diosga nani rajṉtu mase ditu gumbeeni. Susule'ä xtiidxni lojtu. \p \v 24 Räjp Pabl: \p ―Diosre benchee guedxliuj näjza guiralii ni yu' lo guedxliuj, sa'csi rnibeeni xhaguibaa näjza guedxliuj. Di Diosre cuääz lo piään niclaza neṉ reguidoo ni runchee bejṉ. \v 25 Diza Diosre guiquiin chu gacnäjni sa'csi lagajc Diosre rudeed yäḻnabajṉ, yäḻnadaan, näjza guiralii nani rquiin rebeṉ guedxliuj. \p \v 26 Räjp Pabl: \p ―Guiralii rebeṉ guedxliuj najc rexagdoo tejsi gunaa näjza tejsi niguii. Desde galooli gunibee Diosga bal ijz chu renacioṉ, näjza cati gunibee renacioṉga. \v 27 Benchee Dios guiraa rebeṉ guedxliuj te quiilreni Dios te chalilajzreni xtiidxni. Luxh suga' Dios gajxh cadetejnu, \v 28 sa'csi Dios rujn nabajṉnu lo guedxliuj, runiidxni rsiaanu lo guedxliuj, runiidxzani rdajlru xcäḻnabaṉnu lo guedxliuj. Laaca bacuaa rexpeṉnajntu: “Najcnu xi'n Dios, sa'csi benchee Diosnu.” \v 29 Ni'cni, sa'csi najcnu xi'n Dios, di nungäjḻ jiennu xhigab najc Dios si'c rebanäjb ni nac-chee pla't, o guij, o yajg si'ctis ni runchee bejṉ rexpanäjbtu. \v 30 Neṉ redxej ni di bejṉ niembee Dios, diza Dios niujn castiigwreni. Niluxh ṉaj gunibee Dios gusiechlajz guiraa rebejṉ, \v 31 sa'csi abasoobni te dxej cheni gac Jesús juejz lo guiraa rebeṉ guedxliuj. Agule Diosni gacni juejz, sa'csi rumbechee Jesucrist chu najc beṉguijdx, chuza najc beṉsa'c. Rnilii Jesucrist rediidx ni najc guliitis. Guläs Dios Jesucrist, baspaṉsacnini lo rebeṉgut, te gacbeenu rajp Jesucrist yäḻrnibee lo guiraa recos. \p \v 32 Che biejn diajg rebejṉga gubaṉsac Jesucrist lo rebeṉgut yu' reni baxhiznäj xtiidxni. Yu'za reni räjp: \p ―Sucuadiajgrunu xcuent ni rusule'lu. \p \v 33 Dxejcti birii Pabl lojreni. \v 34 Yu'za reni huinajlni, huililajzreni xtidx Dios. Lojreni nadxaag te dade' ni laa Dionisio ni najc te juejz lo Areópago; näjza te nane' ni laa Dámaris. Guyu'za sgaii bejṉ ni huililajz. \c 18 \s1 Guyu' Pabl guedx Corinto \p \v 1 Biriiti Pabl guedx Atenas, huijni guedx Corinto. \v 2 Ro'c bidxaagni te dade' ni najc beṉ Israel, ni laani Aquila. Ponto najc lajdxni. Biädgajni ro'c, biriini Roma, sa'csi gunibee ṟeii Claudio guirii guiraa rexpejṉ Israel guedx Roma. Birinäj Aquila Priscila chäälni. Biriireni Italia, biäädreni guedx Corinto. Bihuii Pablreni, \v 3 sa'csi lagajc dzuun ni rujnreni rujnzani. Tejsi lajt guläjzreni te bejn jioṉreni tejsi dzuun. Runcheereni yuguijd. \v 4 Gasob sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, basule' Pabl xtidx Dios neṉ xquidoo rexpejṉ Israel. Rlajzni chalilajz rexpejṉ Israel näjza beṉ griegw ni digac xpejṉ Israel diidx ni rniini xcuent Jesucrist. \p \v 5 Dxejcti birii Silas näjza Timoteu Macedonia. Che bidzujṉreni guedx Corinto, gusloj rusule'tis Pabl xtidx Dios guixe-guixee, guniliini lo rexpejṉ Israel: \p ―Jesús najc Crist ni runloj rexpejṉtu guxhaḻ Dios. \p \v 6 Dxejc bidxechnäj rexpejṉ Israelni, guniyajzareni xtiidxni. Dxejcti gubijb Pabl xhajbni si'c te seen diruni jiureni, caguṟo'nnireni. Räjpzani lo rexpejṉ Israel: \p ―Lagajc la'tu rajptu dojḻ nittu lo Dios. Xhet dojḻdi rapä narä. Aguniä xtidx Jesucrist lojtu. N̲aj lo rebejṉ nani di gac beṉ Israel gusule'ä xtidx Jesucrist ―räjpni. \p \v 7 Dxejcti biriini lojreni, huijni rolijz Justo, te bejṉ ni rajṉ Dios si'c rajṉ rexpejṉ Israelni. Rolijzni sojb cuä' xquidoo rexpejṉ Israel. \v 8 Crisp, ni rnibee xquidoo Israel, huililajz xtidx Jesucrist. Huililajzza guiraa reni rbäjz rolijzni. Xhidajlza beṉ Corinto huililajz xtidx Jesucrist, dxejcti birobnisreni. \v 9 Gojḻ te yääl gunii Dios lo te bacaḻ, räjpni lo Pabl: \p ―Na'c guidxejblu. Guniitis, na'c gusäulu ro'lu, \v 10 sa'csi narä suganää́ luj. Rut gacdi gun latsiajlu. Aguleä xhidalduxh bejṉ lo guejdxre te gacreni xpeṉä ―räjp Dios. \p \v 11 Ni'c bia'n Pabl ro'c tebizgarol. Baluiini xtidx Dios lojreni. \p \v 12 Che gujc Galíon gubernadoor xten Acaya, tejsi xhigab bejn rexpejṉ Israel bidojpreni te gunaazreni Pabl. Sanäreni Pabl jusgaad cadro yu' Galíon. \v 13 Räjpreni lo Galíon: \p ―Niguiire caguluii rebejṉ gaṉreni Dios garenca mood, xhet si'cti ni caj lo xleiinu ―räjpreni. \p \v 14 Agojl ninii Pabl, che räjp Galíon lo rexpejṉ Israel: \p ―Palga gulanni o bagu'tni te bejṉ, dxejc yu' xtojḻni te gucuadiagä xtiidxtu. \v 15 Per la'tu cadxe'chtu xcuent diidx, xcuent laj bejṉ, xcuent ni caj lo leii xtentu. Gubernadoor narä, xho gucuadiagä diidxga. Lagajc la'tu coḻchahuii xho guntu yälguxhtis ―räjp Galíon. \p \v 16 Gunibee Galíon barilaagw resoldaad rexpejṉ Israel. \v 17 Dxejc gunaaz reGriegw Sóstenes nani rnibee xquidoo rexpejṉ Israel. Batiäjḻreni baar dejtz Sóstenes nez ro' jusgaad xten Galíon. Niluxh nicla niu Galíonreni. \s1 Choṉ huält huihuii Pabl rexpejṉ Jesucrist \p \v 18 Bia'nti Pabl Corinto xchej. Dxejc badeed Pabl xtixtios lo rebejṉ nani huililaz xtidx Jesucrist, biriini ro'c. Sanäni Priscila näjza Aquila, biu'reni neṉ barcw te siireni nez estad Siria. Dxejc ganid gudejdreni guedx Cencrea, cadro bahuaj Pabl yejcni si'c te seen yu' xhi diidx bia'nni con Dios. \v 19 Che bidzujṉreni guedx Éfeso, basa'n Pabl Priscila näjza Aquila ro'c. Biu' Pabl xquidoo rexpejṉ Israel, ro'c bachaagni diidx con rexpejṉ Israel. \v 20 Dxejcti che gunabreni jia'n Pabl ro'c xchej, naaddini jia'nni. \v 21 Badeedni xtixtios, räjpni lojreni: \p ―Nungäjḻpac chatedä laniro guedx Jerusalén. Siälsacä ree palga gusaan Dios jiälä. \p Biusacni neṉ barcw, biriini guedx Éfeso. \v 22 Che bidzujṉni guedx Cesarea, biriini neṉ barcw, huijni guedx Jerusalén. Che bidzujṉni, guniini xchan lo reapost näjza lo rexpejṉ Jesucrist. Dxejc huijni guedx Antioquía xten Siria. \v 23 Che gudejd balti dxej, biriini guejdxga, gudejdni guideb estad Galacia näjza guideb distrit Frigia. Neṉ cade tej reguejdxga, balijdxni rexpejṉ Jesucrist te gutijpru lajzreni. \s1 Baluii Apolos xtidx Dios neṉ guedx Éfeso \p \v 24 Neṉ redxejga, te dade' ni laa Apolos bidzujṉ guedx Éfeso. Najcni xpejṉ Israel, gojlni guedx Alejandría xten Egipto. Lacti rajc rnisa'cni, nanduxhzani xtidx Dios. \v 25 Nanduxhni xtidx Dios xcuent Jesucrist. Laaca basule'ni xtidx Dios, guideb xcäḻnabajṉni rinälajzni Dios. Niluxh xcuent Jesucrist najntisni yäḻrobnis xten Juan. \v 26 Nicla nidxejb Apolos gusloj caniini neṉ guidoo xten rexpejṉ Israel. Che biejn diajg Priscila näjza Aquila xtiidxni, huinärenini rolijzreni. Ro'c basule'rureni xtidx Dios nani gajdni gan. \v 27 Dxejc, sa'csi abejn Apolos xhigab chääni reguejdx ni tre' nez Acaya, bacuaa rexpejṉ Jesucrist guijtz lo rexpejṉ Jesucrist ni yu' neṉ reguejdxga te gacnäjreni Apolos. Gucnäduxh Apolos rebejṉ nani badeed Dios huililajz xtidx Dios neṉ reguejdxga, \v 28 sa'csi gunilii Apolos nez loj guiraa rebejṉ xhet laadi rnii rexpejṉ Israel. Di niajcdi nuzejc rexpejṉ Israel diidx lo Apolos sa'csi ganax con xtidx Dios ni bacuaa reniguii ni gunii xtidx Dios galoo basule'ni: “Jesús najc Crist nani cayunlojtu guxhaḻ Dios.” \c 19 \s1 Guyu' Pabl guedx Éfeso \p \v 1 Laḻ ni guyu' Apolos guedx Corinto, huij Pabl xhidajl reguejdx neṉ región Asia, dxejcti bidzujṉni guedx Éfeso cadro bidxaagni gaii bejṉ nani huililajz xtidx Dios. \v 2 Gunabdiidx Pabl lojreni: \p ―Che huililajztu xtidx Dios, ¿la biädlajz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastootu, ä? \p Räjpreni lojni: \p ―Nicla gajd diajgnu jiejn la yu' te Sprit Dxan xten Dios. \p \v 3 Räjp Pabl lojreni: \p ―¿Xho birobnistu, pues? \p Räjpreni lojni: \p ―Birobnisnu si'cni baluii Juan tiobnis bejṉ. \p \v 4 Dxejcti räjp Pabl lojreni: \p ―Guliica bastiobnis Juan che basiejch lajz rebejṉ xtojḻreni. Räjpza Juan lo rebejṉ: “Coḻchalilajz xtidx bejṉ ni siääd detzä.” Bejṉ ni basä'tni najc Jesucrist ―räjp Pabl. \p \v 5 Che biejn diajgreni rextidx Pabl birobnisreni te gacbee rebejṉ najcreni xpejṉ Jesucrist. \v 6 Che batzuub Pabl ṉaani yejcreni, biu' Sprit Dxan xten Dios neṉ lastooreni. Dxejc gusloj caniireni garen-garen didxsaj. Guslojza caniireni diidx ni badeed Dios lojreni. \v 7 Si'c tzubitio'p dade' gusajc si'c. \p \v 8 Si'c choṉ bäii, guixe-guixee gunii Pabl rextidx Dios, basule'ni xcuent xcäḻrnibee Dios loj rebejṉ neṉ xquidoo rexpejṉ Israel. Dini nidxejb guniini loj rebejṉ. \p \v 9 Dxejc guyu' reni gucnajd, dirureni nililajz xtidx Dios. Che gusloj caniyajreni xtidx Dios lo rebejṉ, biunejz Pabl ro'c sanäni rexpejṉni ni rililajz xtidx Jesucrist. Sanä Pablreni te bidxagsa'reni ro scueel xten mastr Tiranno. Ro'c bidxagsa'reni te guixe-guixee basule' Pabl xtidx Dios lojreni. \v 10 Tiop ijz bejn Pabl si'c, ni'c guiraa rebejṉ ni rbäjz Asia biejn diajgreni xtidx Dios. Rexpejṉ Israel sigajc rebeṉ griegw biejn diajgreni xtidx Dios. \v 11 Gucnäj Dios Pabl bejnni xhidajl dzunro, remilagwr. \v 12 Ni'cni biääd bejṉ ca'reni baii, ca'reni tla' lajd te guxheebreni relajdga lo Pabl. Dxejcti rinäreni relajdga lo rebejṉ ni racxhuu, luxh riacgajc rebejṉ ni racxhuuga, ṟigajcza rebeṉdxab lastoo renani yu' beṉdxab. \p \v 13 Dxejcti guyu' gaii beṉ Israel nani entis rcansaj, direni cuääz tejsi guejdx. Najcreni bejṉ ni rbää beṉdxab lastoo rebejṉ. Bejn redee xhigabcoob, naareni cuääreni beṉdxab xcuent laj Jesucrist, ni'cni räjpreni lo renani yu' beṉdxab neṉ lastooni: \p ―Xcuent xcäḻrnibee Jesucrist nani ruluii Pabl rnibeenu guiriilu neṉ lastoo bejṉga ―räjpreni. \p \v 14 Guyu' gajdz xi'n Esceva, te beṉ Israel, nani sajcru lo rebixhojz. Rujn redee dzuun rbääreni rebeṉdxab neṉ lastoo rebejṉ. \v 15 Che gunii rexi'n Esceva loj beṉdxabga si'c, räjp beṉdxab ni yu' neṉ lastoo bejṉga lojreni: \p ―Rumbeä Jesucrist, rumbeäza Pabl. ¿La'tu, chu la'tu? Dina gumbeä la'tu. \p \v 16 Dxejcti bixa't niguii nani yu' beṉdxab neṉ lastooni yejc rexi'n Esceva, gudinduxhnireni, basäḻta'nireni, batiäjsni xhajbreni. Dxejcti baxuṉreni biriireni neṉ yu'ga, bidxälguijdxzareni biräsya' xhajbreni. \v 17 Dxejcti guiraa rebeṉ Éfeso, rexpejṉ Israel sigajc beṉ griegw, gucbee xho bennäj beṉdxab reniguiiga. Bidxebduxh rebejṉga, luxh huä'p xpala'n Jesucrist. \p \v 18 Xhidalduxh reni huililajz xtidx Dios biääd lo rexpejṉ Jesucrist. Cacäjpreni guiraa recos xhet laadi nani rujnreni. \v 19 Xhidajl reni najc bidxaa biädnä reguijtz cadro caj yäḻnajn xten rebidxaa. Dxejcti base'creni reguijtzga nez loj guiraa rebejṉ. Bejnreni cuent lacti meel sajc reguijtzga. Sajcreni tiubitzuu miḻ melpla't. \v 20 Xhidalduxh rebejṉ huililajz xtidx Dios. Batijp Dios lastoo rexpejṉni. Gulä'p guiraareni xpala'n Dios. \p \v 21 Che gulujx recosre, bejn Pabl xhigab chääni guedx Jerusalén, niluxh tedxgaani reguejdx ni ṟe' nez Macedonia näjza Acaya, bejnzani xhigab, naani: \p ―Che ahua'a Jerusalén, nanabza cha'a guedx Roma. \p \v 22 Ni'cni baxhaḻ Pabl Timoteu näjza Erasto, tio'p renani racnäjni, huijreni Macedonia, luxh laani bia'nni Asia. \s1 Bidxechduxh rebeṉ Éfeso \p \v 23 Neṉ redxejga, guyuduxh rebejṉ yärsia' sa'csi baluii Pabl xtidx Dios. Direni nichaglajz care'ch xtidx Dios. \v 24 Te dade' ni laa Demetrio runchee ni'ch pla't xten banäjb ni laa Diana, ni najc banäjb xten guejdxga. Demetrio näjza guiraa replateer ni rujn ni'ch xten Diana runduxhreni gaan meel ro'c. \v 25 Gurejdx Demetrio guiraa replateer ni rujn reni'chga, räjpni lojreni: \p ―Coḻcuadiajg, la'tu resa'ä: najntu rbäänu melro lo dzuun ni riennu. \v 26 Abahuiitu niguiire ni laa Pabl. Abiejnza diajgtu xtiidxni. Räjpni lo rebejṉ: “Xhet diosdi najc reni racchee con ṉaa bejṉ.” Guedx Éfeso näjza guideb nacióṉ Asia cagusiejchni lajz bejṉ, xhidalduxh bejṉ salilajz xtiidxni. \v 27 Ni'c ries nitloj xtzuunnu palga diru bejṉ sii ni'ch ni riencheenu. Luxh riesza diru bejṉ jiädgajṉ Diana neṉ xquidoro Diana. N̲aj rebeṉ Asia, näjza guiraa rebeṉ guedxliuj raṉduxh Diana, banäjb ni sajcru, niluxh palga diru rebejṉ gaṉ Diana, pet sinitlojni ―räjpni. \p \v 28 Che biejn diajg replateer xtiidxni, bidxe'chduxhreni, guredxa'reni räjpreni: \p ―Sacduxh Diana xtios rebeṉ Éfeso. \p \v 29 Guideb guejdx guyu' biejy. Dxejcti ruxuṉreni bidxagsa'reni lo yuj cadro rajc rexjuntreni. Gunaazreni Gayo näjza Aristarco, beṉ Macedonia ni rinajl Pabl. \v 30 Rlajz Pabl niu'ni cadro bidxagsa' rebejṉ, niluxh di rexpejṉ Jesucrist nusaanni. \v 31 Gaii guxhtis ni rnibee Asia, sa'csi najcreni xamijgw Pabl, baxhaḻreni diidx lo Pabl, räjpreni: \p ―Na'c chäälu cadro nadxagsa' rebejṉga ―räjpreni. \p \v 32 Lo rebejṉ ni ṟe'ga, yu' reni rbedxa' tej diidx, sgaiireni rbedxa' garenca diidx. Te bieiduxh cayajc. Xhidalduxh rebejṉga nicla gan xhicuent bidxagsa'reni. \v 33 Dxejcti gulää rexpejṉ Israel te dade' ni laa Alejandro lo rebeṉ xhidaalga, te guiniini lo rebejṉ. Dxejcti basääbni ṉaani lo rebejṉ te gac dxi rebejṉ. Rlajz Alejandro guiniini xcuent rexpejṉ Israel loj guiraa rebejṉ, te di guidxe'chreni lo rexpejṉ Israel. \v 34 Niluxh che gucbee rebejṉ najc Alejandro beṉ Israel, tiop oṟ guredxaduxhreni, räjpreni: \p ―Sacduxh Diana xtios rebeṉ Éfeso. \p \v 35 Dxejcti biääd secretaar xten guejdxga lo rebejṉ, gunibeeni guc dxi rebejṉ, te räjpni lojreni: \p ―Coḻcuadiajg, la'tu beṉ Éfeso, caguidxäjḻ te beṉ guedxliuj ni di gacbee rebeṉ guedx Éfeso rajṉpac Diana, nani xhaguibaali bitejb lo guedxliuj. \v 36 Sa'csi rediidxre najc gulii, nungäjḻ cuedxitu, na'c guntu recos guijdxre. \v 37 ¿Xhicuent gunaaztu reniguii ni siädnätu ree? Direni gac gubaan ni rbajn recos guidoo, dizareni niniyaj xtiosnu. \v 38 N̲aj palga rlajz Demetrio näjza rebejṉ ni najc plateer chale'c quej, naxhal jusgaad, suga' reguxhtis. Ro'c suchale'creni xquejreni. \v 39 Niluxh palga yu' xhi stee, nanab gac te junt xte rebeṉguejdx si'c ni caj lo xleiinu. \v 40 Ries jii xquejnu lo gubier, naareni bidojpnu te guidxagdiḻnu gubier. ¿Dxejca'? ¿Xhi jie'tznu xcuent ni bidxagsa'nu ree? \p Dxejcti räjpni: \p ―Agojl, coḻjiunejz. \p \v 41 Che gunii secretaar si'c, bire'ch rebejṉ, biunejzreni ro'c. \c 20 \s1 Huihuisac Pabl rexpejṉ Jesucrist ni yu' Macedonia näjza Grecia \p \v 1 Che bire'ch rebejṉ, gurejdx Pabl rexpejṉ Jesucrist biääd lojni, te balijdxnireni. Badeedni xtixtios lojreni. Sä'tini nez reguedx Macedonia. \v 2 Guiraa reguejdxga cadro gudejdni, balijdxni rexpejṉ Jesucrist, basule'runi xtidx Dios lojreni. Dxejc sääni reguedx Grecia. \v 3 Che bidzujṉni Grecia, bia'nni ro'c choṉ bäii. Dxejcti niu' Pabl neṉ barcw te nijni reguejdx Siria. Niluxh che biejn diajgni cabäz-xhiga'tz rexpejṉ Israelni te guiniaazrenini, gunaazni nezyuj, gubi'ni nez Macedonia. \v 4 Huinäni Sópater, xi'n Pirios, te beṉ guedx Berea; näj Aristarco näjza Secondo, beṉ guedx Tesalónica; näj Gayo, beṉ guedx Derbe; näj Timoteu; näj Tíquico näjza Trófimo, beṉ Asia. \v 5 Guiraa redee gunijd loonu, huiläjzreni nuure guedx Troas. \v 6 Guedx Filipos bidxaag Pabl narä, Lucas. Ro'c gudejdnu lanij xten rexpejṉ Israel che rajwreni yätxtiil ni di saguij. Biriitinu guejdxga, biu'nu neṉ barcw te sonnu nez guedx Troas. Gaii dxej gusaanu neṉ barcw, dxejc bidzuṉnu guedx Troas. Ro'c bia'nnu gajdz dxej. \s1 Baluii Pabl xhidalduxh xtidx Dios lo rexpejṉ Jesucrist guedx Troas \p \v 7 Che gojl dumingw, primer dxej xman, bidxagsa'nu te bidaunu yätxtiil si'c gudaunäj Jesucrist rexpejṉpacni galoo che gajdni guet. Abejn Pabl xhigab guira yääl guiriini guejdxga. Che biu' guxhijṉ, gusloj cagusuleduxh Pabl xtidx Dios, huinuuni si'cti garolyäälli. \v 8 Yu' cadro bidxagsa'nu najc jiaa yejc stiop yu'. Xhidalduxh balgandeel cagusanij ro'c. \v 9 Sobga' te bi'n ni laa Eutico ro' te bentaan. Laḻ ni cagusuleduxh Pabl xtidx Dios lo rebejṉ, gunaaz bacaḻ bi'nga, gudiejsni, bitejbni lo yuj desde yu' ni riojṉ pis. Che huiläsrenini, agujtni. \v 10 Dxejcti biäjt Pabl lo yuj cadro bitejb bi'nga. Bazuxhijb Pabl cadro naga' bi'nga, gudääznini. Dxejcti räjp Pabl lojreni: \p ―Na'c chutu yärsia'. Agubaṉsacni. Baspajṉ Diosni. \p \v 11 Dxejcti huäpsac Pabl lo yujiaaga. Ro'c bidaunu yätxtiil si'c gudaunäj Jesucrist rexpejṉpacni galoo che gajdni guet. Gunii Pabl lojreni xchejru, che bianijli lo guedxliuj. Dxejc biunejzni. \v 12 Xhetliidiru rajcdi bi'nga nani gubaṉsac, nani guläs Pabl. Bibalazduxhreni, huisa'nrenini rolijzni. \s1 Biu'nu neṉ barcw, bionnu guedx Mileto \p \v 13 Gunijdnu lo Pabl. Biu'nu neṉ barcw, sonnu guedx Asón, te ro'c guidxaagnu Pabl, sa'csi abejn Pabl xhigab ni'ni jiini guejdxga, ro'cli jiu'ni neṉ barcw. \v 14 Che bidxaag Pabl nuunu guedx Asón, biu'ni neṉ barcw, sonnu lo nisdoo te bidzuṉnu guedx Mitilene. \v 15 Neṉ barcw biriinu ro'c. Che bara yääl, gudejdnu yuj ni ṟe' lo nisdoo ni laa Quío. Che bara stee yääl, bidzuṉnu guedx Samos. Guedx Trogilio basilaaznu. Che bara stee yääl, bidzuṉnu guedx Mileto. \v 16 Di rlajz Pabl jiu'nu guedx Éfeso, diza rlajzni chunu Asía xchej, sa'csi riojb lajzni guidzuṉnu guedx Jerusalén te ro'c tedni redxe lanij ni laa Pentecostés. \s1 Guedx Mileto guninäj Pabl reni rnibee xpejṉ Jesucrist ni yu' guedx Éfeso \p \v 17 Che guyu'nu guedx Mileto, baxhaḻ Pabl diidx lo rexpejṉ Jesucrist ni yu' guedx Éfeso, gurejdxni reni rnibee. \v 18 Che bidzujṉreni lo guejdxga, räjp Pabl lojreni: \p ―Lagajc la'tu najntu xho nabaṉä nez lojtu, dxejli ni bidzuṉä, nabaṉnää́ Dios. \v 19 La'tu najntu xho runä xtzuun Jesucrist guixe-guixee, guideb xcäḻnadipä. Dina niliä'p ä xpala'nä. Najntu xho ronä che di bejṉ chalilajz xtidx Jesucrist. Che rlajz rexpejṉ Israel nugu't narä, gudedä trabajwduxh. \v 20 La'tu najntu xho baluiä lojtu guiralii rextidx Dios ni najc huen par la'tu. Che nadxagsa'tu baluiä xtidx Dios lojtu, näjza rolijz cade tejtu huiluiä xtidx Dios lojtu. \v 21 Basule'ä xtidx Dios lo rexpejṉ Israel näjza lo rebeṉzijt ni di gac xpejṉ Israel. Räpä lojreni nanab gusiechlajzreni, gusa'nreni xtojḻreni, nanab chalilajzreni xtidx Jesucrist te gudzucaj Dios xtojḻreni. \v 22 N̲aj cadedä te laad guejdx xtentu, sia'ä guedx Jerusalén, sa'csi caguxhaḻ Sprit Dxan xten Dios narä cha'ä guedx Jerusalén. Dina ganä xhi sacä ro'c. \v 23 Niluxh nanä cade tej reguejdx cadro rdedä rnii Sprit Dxan xten Dios loä sidedä trabajwduxh, siäuä́ neṉ latzguiib guedx Jerusalén. \v 24 Niluxh dina guidxebä, dizana chanälazduxhä xcäḻnabaṉätis, te guluxä dzuun nani baniidx Jesucrist gunä. Lo dzuun ni baniidx Jesucrist nanab chaye'tzä lo guiraa rebejṉ sibicaj xtojḻreni palga chalilajzreni xtidx Dios xcuent Jesucrist ―räjp Pabl. \p \v 25 Räjpzani: \p ―N̲aj agucbeä dirutu fisac loä, la'tu nani basule'ä xcäḻrnibee Dios lojtu. \v 26 Rniliä́pac lojtu, xhet dojḻdi rapä palga yu' te bejṉ ni di chalilajz xtidx Dios, ni di Dios gudzucaj xtojḻni. \v 27 Xhetliidi biäädxdi loj rextidx Dios ni basule'ä lojtu. Dina nucua'tzä nicla tej xtiidxni xcuent xho rlajz Dios guibaṉnu. \v 28 Coḻga'p lagajc la'tu si'c ra'p baxhtoor xiil, si'c coḻga'p guiraa rebejṉ nani rililajz xtidx Dios sa'csi Sprit Dxan xten Dios abaniidx dzuunga guntu, ni'cni abixe' xtiejn Jesucrist lo crujz te gac gudzucaj Dios xtojḻreni. \v 29 Anancheä che rutdiru narä, siääd bejṉ nani rlajz chalilajztu ste'ca diidx, na'c chalilajztu niclaza jiutu rebejṉga. Rusgueetisreni la'tu. Sutie'chreni la'tu lo sa'tu si'c rutie'ch cuyo't rexiil. \v 30 Su'za lagajc sa'tu ni guinii didx-xhii lojtu te gunreni gusaan rexpejṉ Jesucrist xtidx Dios, te chanajlreni redee ni rusguee. \v 31 Coḻhuii te di gusgueereni la'tu. Di jiäḻ-lajztu choṉ ijz, dxej yääl basule'ä xtidx Dios, ronäli balidxätu, sa'csi sanälazätu. \p \v 32 Räjpza Pabl: \p ―Asia'are, rusa'nätu ladzṉaa Dios, gacnäj Dios la'tu. Sutijp xtidx Dios lastootu, te xca'tu guiraa ni bia'n diidx guniidx Dios lojtu, näjza loj guiraa ni abejn Dios beṉsa'c, nani najc xpejṉni. \v 33 Dina niniabä meel, niclaza xhabä che baluiä xtidx Jesucrist lojtu. \v 34 Anajntu lagajc narä benä dzuun con ṉaä te bio' xhi gudaunää rexamigwä. \v 35 Si'c benä te filojtu xho guntu dzuun te gacnäjtu sa'tu ni xhet rajpdi, te guinaj lajztu xtidx Jesucrist che najni: “Huenru guideednu lo bejṉ quela xcaxlia'nu xhi cos” ―räjpni. \p \v 36 Che gulujx gunii Pabl rediidxga, bazuxhibnäjni rebejṉga, guredx-gunabni lo Dios. \v 37 Dxejcti ronduxh guiraareni gudääzreni guejn Pabl, bachagro'renini. \v 38 Guc-huinduxh lajzreni dxejc sa'csi räjp Pabl dirureni fisac lojni. Dxejcti huisa'nrenini lo barcw. \c 21 \s1 Huij Pabl guedx Jerusalén \p \v 1 Che basa'ntinu rexpejṉ Jesucrist ro'c, biu'nu neṉ barcw, sionnu te lii nejz lo yuj ni laa Cos, ni tre' lo nisdoo. Che bara yääl, bidzuṉnu lo xyuj Rodas ni tre'za lo nisdoo. Ro'c biriinu sionnu neṉ barcw nez guedx Pátara. \v 2 Che bidzuṉnu ro' guejdxga, bidxälnu te barcw ni sää nez reguedx Fenicia. Dxejc biu'nu neṉ barcwga te chonnu ro'c. \v 3 Bahuiinu lo yuj Chipre ni tre' lo nisdoo, xladbäjcwnu tre' yujga, bideednu te laad. Siontinu nez Siria, ro'c bidzuṉnu guedx Tiro cadro gule'creni cargw ni nuu barcwga. \v 4 Ro'c bidxälnu rexpejṉ Jesucrist. Biannänureni gajdz dxej. Baluii Sprit Dxan xten Diosreni te guniireni lo Pabl, räjpreni: \p ―Na'c chäälu guedx Jerusalén. \p \v 5 Che baza' gajdz dxej, biunejznu guejdxga. Dxejc guzaj reniguii, regunaa, näjza rexi'nreni biriinu guejdxga. Ro' nisdoo bazuxhijbnu te guredx-gunabnu lo Dios. \p \v 6 Che abazadiidxnu sa'nu, nuure biu'nu neṉ barcw, biädla laareni gubisacreni rolijzreni. \p \v 7 Biriitinu guedx Tiro. Che bidzuṉnu ro' guedx Tolemaida, gulujx xpiajnu biäjtnu neṉ barcw. Dxejc biohuiinu rexpejṉ Jesucrist ni yu' guejdxga, biannänureni tejtis yääl. \v 8 Che bara yääl, biriinu guejdxga, sonnu guedx Cesarea. Che bidzuṉnu guejdxga, bionnu rolijz Felipe, te dade' ni rusule' xtidx Dios lo bejṉ. Felipe gujc tej lo gajdz niguii nani gudis xhi gudajw rexpeṉ Jesucrist nani xhet rajpdi guedx Jerusalén. Rolijzni huijia'nnu. \v 9 Yu' tajp xindxapxteb Felipe. Dios badeed diidx guiniireni lo bejṉ. \v 10 Xhidajḻ dxej guläjznu rolijz Felipe. Laḻ ni dxunnu ro'c, bidzujṉ te niguii ni laa Agabo, biriini nez Judea. Ruzanij Dios xcäriejnni te guiniini xtidx Dios. \p \v 11 Che bidzujṉni loonu, cua' Agabo xsindoor Pabl, baliibni lagajc reni'ni näjza reṉaani, najni loonu: \p ―Anaj Sprit Dxan xten Dios: “Scree suliib rexpejṉ Israel ni yu' guedx Jerusalén niguii ni najc xtenni sindoorre te guteedrenini ladzṉaa rebeṉzijt.” \p \v 12 Che biejn diaagnu rediidxga, nuure näjza rebeṉ ro'c, gunabduxhnu lo Pabl na'c chääni guedx Jerusalén. \v 13 Dxejc naj Pabl loonu: \p ―¿Xhicuent roontu? ¿Xhicuent runhuiintu lazä? Xhet najcdi jiäuä neṉ latzguiib, xhet najcdi palga nungäḻä guetä guedx Jerusalén xcuent Jesucrist ―räjp Pabl. \p \v 14 Che naaddi Pabl gusiechlajzni, xhetru guniidinu lojni. Räjptisnu lojni: \p ―Sugac nani rlajztis Dios. \p \v 15 Che gudejd redxejga, bilucheenu rexhixtennu, biriinu guejdxga, sontinu guedx Jerusalén. \v 16 Gaii rexpejṉ Jesucrist ni najc beṉ Cesarea huisa'n nuure guedx Jerusalén. Ro'c huinäreni nuure rolijz te dade' ni laa Mnasón, beṉ Chipre, yuj ni tre' lo nisdoo. Laani galooli huililajzni xtidx Dios. Huijia'nnu rolijzni, ro'c gulääznu. \s1 Huihuii Pabl Jacoob \p \v 17 Che bidzuṉnu guedx Jerusalén, bibalazduxh rexpejṉ Jesucrist sa'csi siopnu ro'c. \v 18 Che bara yääl huinänu Pabl lo Jacoob näjza lo renani rnibee guidoo xten rexpejṉ Jesucrist. \v 19 Dxejc gudääz Pablreni, bijni diidx xcuent tebgaj redzuun nani badeed Dios bejnni che guyunäjni rebeṉzijt nani di gac xpejṉ Israel, te biejn diajgreni xtidx Dios. \v 20 Che biejn diajgreni xtidx Pabl, gulä'preni xpala'n Dios, räjpzareni lo Pabl: \p ―Guejblu, sa'nu, anajnlu lacti xhidalduxh xpejṉ Israel yu' nani rililajz xtidx Jesucrist luxh rapdaduxhreni leii xten toMoisés. \v 21 Abiejn diajg rebejṉre xcuentlu. Abiejn diajgreni garenca ruluiilu guiraa rexpejṉ Israel nani rbäjz neṉ reguejdx xten rebeṉzijt, rulijdxlureni na'c gusäḻreni bee rexi'nreni, na'cza chazanäjrureni rexcostumbrnu. \v 22 ¿Xhini'c jiennu? Siejn diajgreni abidzujṉlu ree, dxejc suchagsa'reni te jiäädreni lojlu. \v 23 N̲aj gunlu nani guiniinu lojlu. Yu' tajp resa'nu ree nani basa'nreni diidx lo Dios. \v 24 Huinäreni, näjza luj bejn si'ctis gunreni si'c ni caj lo leii xten toMoisés, te gaclu naya nez lo Dios. Luj quiixlu guiraa ni banijtreni, te che abasa'tu guiraa ni nanab gac sajc guigaj yejctu si'c te seen te gacbee guiraa rebejṉ abasoobtu leii. Dxejcti gan guiraa rebejṉ didx-xhii najc rediidx ni biejn diajgreni xcuentlu. Te gacbeereni laaca rusooblu xleii toMoisés. \v 25 Biädla rebeṉzijt nani huililajz xtidx Jesucrist, xhet najcdi, sa'csi abacuaanu lojreni, rie'tznu lojreni: na'c gautu recos nani gule'c bejṉ si'c gojṉ loj banäjb, na'c gautu rejn, niclaza bääl nani gurerejn, na'c guesnäjtu nani di gac chäältu. \s1 Gunaaz rexpejṉ Israel Pabl \p \v 26 Che bara yääl, huinä Pabl guidap niguiiga, bejnreni si'c caj lo xleii toMoisés, biu'reni neṉ xquidoo rexpejṉ Israel te huiye'tzreni lo bixhojz neṉ guidoo xhi dxej jiädnä tejgareni te man te ju't rebixhojz remanga lo Dios. \p \v 27 Si'c nanab gunreni gajdz dxej. Che ameer guiza' redxejga, bahuii rexpejṉ Israel ni siääd Asia lo Pabl neṉ guidoroga. Gunaazreni Pabl, dxejcti gusloj cayujnreni biejy, \v 28 guredxa'reni räjpreni: \p ―¡Coḻtaa xpejṉ Israel! ¡Coḻtaa te gacnäjtu nuure! ¡Bahuilaare! Niguiire najc nani rniyaj rexpejṉ Israel cadrotis rijni. Rulijdxni bejṉ te di chazanäjrureni xleii toMoisés, riye'tzni lo bejṉ xhet sajcdi xquidoronure. Coḻhuilaa xho siädnäni ree beṉ griegw, beṉzijt ni di gac xpejṉ Israel, te gundxuudxni xquidoronu ―räjpreni. \p \v 29 Si'c caniireni sa'csi te huält bahuiireni sanä Pabl Trófimos lo nezyuj. Trófimos najc te beṉzijt ni siääd guedx Éfeso. N̲aj cayujnreni xhigab laa niguiiga ni siädnä Pabl neṉ xquidoro rexpejṉ Israel. \p \v 30 Guideb guejdxga guyu' yärsia', bire' beṉguixhuj, bixa'treni yejc Pabl, gunaazrenini, gudobxhajxhreni Pabl, gulägajcrenini neṉ guidoroga. Biäugajc repuertro xten guidoro. \v 31 Laḻ ni cayujnreni xhigab ju'trenini, yu' chu huiye'tz lo nani rnibee resoldaad ni caya'p guejdxga, räjpreni: \p ―Cayajc te bieiduxh neṉ guejdxre. \p \v 32 Guredxgajc comandant resoldaad näjza gaii capitán, ruxuṉreni bidzujṉreni cadro tre' rebejṉ. Che bahuii rebejṉ lo comandant näjza resoldaad, guläjz caguijṉreni Pabl. \v 33 Dxejcti gubig comandant lo Pabl, gunibeeni baliib resoldaad ṉaa Pabl con tiop cadeṉguiib. Dxejcti gunabdiidxni lo Pabl, räjpni: \p ―¿Chu luj? ¿Xhini'c bejnlu? \p \v 34 Lo rebeṉ xhidaalga yu' rexpejṉ Israel ni guredxa' tej diidx, yu'za reni guredxa' ste'ca diidx. Di comandant niujn gan niacbeeni xhicuent cayajc biejy sa'csi cabedxa' guiraa rebejṉ. Dxejc gunibeeni chanä resoldaad Pabl cadro rbäjzreni. \v 35 Che bidzuṉnäj resoldaad Pabl ro' scaleer ni caj ro'c, biireni Pabl te bejnreni gan biunäjreni Pabl, sa'csi nialazduxh rebejṉ rlajzreni nugu'treni Pabl. \p \v 36 Siädnajl guiraa rebejṉ Pabl, rbedxa'reni: \p ―Coḻgugu'tni. \p \v 37 Che agojḻ jiu' Pabl neṉ yuro xten resoldaad, räjpni lo comandant con diidx griegw: \p ―Rlazä guiniä tiop diidx lo guejblu. \p Räjp comandant lo Pabl: \p ―¡An rniilu xtidxsaä! \v 38 An dilu gac niguii ni siääd nacióṉ Egipto, nani gudiḻnäj gubier, nani huinä lo reyubijdz tajp mil niguii nani rugu't bejṉ. \p \v 39 Dxejc räjp Pabl lojni: \p ―Narä nacä te beṉ Israel, te beṉ Tarso xten Cilicia. Sacduxh guejdxga lo reguedx Cilicia. Canabä gun guejblu te hueen, gusaan guejblu guiniä lo rebejṉre. \p \v 40 Dxejc cuäjb comandant guinii Pabl lo rebejṉ. Lal ni suga'ni lo scaleer basääb Pabl ṉaani lo rebejṉ te gucdxireni. Che aguredxi rebejṉ, gusloj Pabl canii lojreni didxsaj hebreo, räjpni: \c 22 \p \v 1 ―Guejbtu beṉgool, guejbtu resa'ä, näjza la'tu dade'. Gucuadiajgtu rextidxä ―räjpni. \p \v 2 Che biejn diajgreni caniini didx hebreo, dxidujru guzuj rebejṉ. Räjp Pabl lojreni: \p \v 3 ―Narä nacä te xpejṉ Israel. Guedx Tarso xten Cilicia goḻä. Reepac gulaä. Lo Gamaliel bisiedä guijtz. Baluisa'cni narä guiragajc releii xten retoxtadgoldoonu. Guideb xtipä basobä ni gunibee Dios. Gucä si'cpac ni najctu ṉaj. \v 4 Dxejcti bidxechduxhä loj renani huililajz xtidx Jesucrist, bagu'täzareni. Balibä xhidajl bejṉ, niguii näjza gunaa, con cadeṉguiib. Basäuäreni neṉ latzguiib. \v 5 Bixhojz ni sajcru näjza guiraa rebeṉgool ni sajcru neṉ xquidootu, sajc guinii xhini'c benä. Laareni baniidxreni guijtz loä. Ni'c huinää lo rexpejṉ Israel ni yu' guedx Damasco, cadro hua'a te niniazä rebejṉ nani huililajz xtidx Jesucrist. Benä xhigab jiädnää́reni guedx Jerusalén te jiäureni neṉ latzguiib, te gusacsíreni rebejṉga. \s1 Gunii Pabl xho huililajzni xtidx Jesucrist \r (Hch. 9:1‑19; 26:12‑18) \p \v 6 Räjpzani: \p ―Dxejc hua'a guedx Damasco. Läidxejti ameer guidzuṉä guejdxga, chela bazanij te balro guideb gabi narä. Xhaguibaali siääd bajlga. \v 7 Biabrloä lo yuj, dxejc biejn diagä te se' ni canii loä, najni: “Saulo, Saulo, ¿xhicuent rusacsílu narä näjza rexpeṉä?” najni. \v 8 Dxejcti räpä lojni: “¿Chuluj, Dad?” Najni loä: “Narä nacä Jesucrist ni siääd Nasare't, nani cagusacsíduxhlu.” \v 9 Rebejṉ ni sanää́ bahuiloj bajlga, bidxejbreni, niluxh di diajgreni niejn xse' nani gunii loä. \v 10 Räpä lojni: “Dad, ¿xhini'c gunä?” Dxejcti najni loä: “Huistie, huij guedx Damasco. Ro'c sinii te dade' lojlu guiraa ni guinibeä gunlu.” \v 11 Bastujxh bajlga loä, diru loä nieṉ, ni'cni gunaaz resa'ä ṉaä, sontinu guedx Damasco. \p \v 12 Räjp Pabl: \p ―Guejdxga guläjz te niguii ni laa Ananías. Rusoobni guiraa releii xten toMoisés. Guiraa rexpejṉ Israel rnii nadalajz lo dade'ga. Biääd Ananías loä. \v 13 Cuä'ä guzujni najni loä: “¡Saulo, betzä, bahuisac!” Lagajc dxejc biajc loä, bahuiä lojni. \v 14 Naj Ananías loä: “Xtios retoxtadgoldoonu agulelu. Gule Dios luj te jiejn diajglu rediidx ni rlajzni gunlu, te filojlu Jesucrist, Xindxan Dios, te jiejnza diajglu rextiidxpac Jesucrist. \v 15 Loj guiraa bejṉ susule'lu guiraa ni bahuiilu näjza nani biejn diajglu. \v 16 ¿Xhicuent sojbtislu ro'c? Basquejn, huistie te tiobnislu. Huililajz xtidx Jesucrist, gurejdx lo Dios te gudzucajni rextojḻlu.” \s1 Gunii Pabl xhicuent baluiini xtidx Dios lo rebeṉzijt \p \v 17 ’Che gubi'ä guedx Jerusalén, biu'ä neṉ guidoro xten rexpejṉ Israel te guredx-gunabä lo Dios. Laḻ ni cabedx-canabä lo Dios, astoo gunixcaḻä, \v 18 dxejc bahuiä lo Jesucrist. Najni loä: “Basquejn, birii guedx Jerusalén sa'csi di rebejṉ chalilajz xtidxä ni gusule'lu lojreni.” \v 19 Narä räpäza lojni: “Dad, anajnreni xho biu'ä guiraa reguidoo, gunazä guiraa rebejṉ nani huililajz xtiidxlu, gudinduxhäreni, basäuäreni neṉ latzguiib. \v 20 Che bacuaareni guij yejc Esteban nani gunii xtiidxlu, ro'c guzuä, cuäbä bejnreni si'c. Go'pä xhajb xten renani bagu't Esteban laḻ ni bacuaareni guij.” \v 21 Dxejcti naj Jesucrist loä: “Huij. Suxhaḻä luj zitduxh. Chäälu lo guiraa rebeṉzijt ni di gac xpejṉ Israel.” \s1 Bia'n Pabl neṉ rolijzro xten resoldaad \p \v 22 Bacuadiajg guiraa rebejṉ laḻ ni gunii Pabl rediidxga, dxejcti guredxa'reni, räjpreni: \p ―Coḻgu't niguiiga. Di nunyäjḻ guibajṉruni. \p \v 23 Sanuutis cabedxa'reni. Gulääreni xcamangwreni, cacuaazareni yuyoḻ jiaa. \v 24 Dxejcti gunibee comandant lo resoldaad, räjpni: \p ―Coḻchanä Pabl neṉ yuro xtennu. Ro'c coḻquiin Pabl te guiniini didxgulii, te gacbeenu xhicuent rbedxaduxh rebejṉ lojni. \p \v 25 Sanätireni Pabl. Entis baliibreni ni', ṉaa Pabl con duguijd te niguijnrenini che gunabdiidx Pabl lo capitán, räjpni: \p ―¿La rajc rguijntu te beṉ roman che gajdtu gacbee xhi dojḻ bejnni, ä? Et si'cti caj lo xleiilu. \p \v 26 Che biejn diajg capitán xtiidxni, bidxejbni, huijni lo comandant, räjpni lojni: \p ―Coḻnati xhi gunnäjlu dade're, sa'csi najcni beṉ roman. \p \v 27 Biädguxuṉ comandant lo Pabl, räjpni: \p ―¿La gulii najclu beṉ roman, ä? \p Räjp Pabl lojni: \p ―Guliini. \p \v 28 Dxejcti räjp comandant: \p ―Narä badedä xhiroob meel te nacä beṉ roman. \p Dxejcti räjp Pabl lojni: \p ―Narä che goḻäli nacä beṉ roman. \p \v 29 Che biejn diajg resoldaad nani niguijn Pabl si'c, basḻagajcreni reduguijd ni naliib ni', ṉaani. Che biejnza diajg comandant najc Pabl beṉ roman, bidxejbni sa'csi gunibeeni biliib Pabl. \s1 Basule' Pabl diidx xcuentni lo rebixhojz nani rnibee rexpejṉ Israel \p \v 30 Che bara yääl, rlajz comandant gacbeeni xhicuent rlajz rexpejṉ Israel ju't Pabl. Ni'c gunibeeni jiääd rebixhojz ni sajcru näjza reguxhtis xten guidoro. Dxejcti biädnäni Pabl, bazujnini nez loj guiraa rebejṉ ni bire' ro'c. \c 23 \p \v 1 Rdxelodzu'tz Pabl lo rebejṉ ni tre' ro'c laḻ ni räjpni lojreni: \p ―Narä gusule'ä tiop diidx lo guejbtu, beṉ Israel, sa'ä. Guideb ni nabaṉä ruzobä xtidx Dios. Di lastoä guidxejb nez lo Dios ―räjp Pabl. \p \v 2 Che biejn diajg Ananías, bixhojz ni sajcru, xtidx Pabl, bidxechduxhni, gunibeeni lo renani suga' gajxh lo Pabl ca'preni ro' Pabl. \p \v 3 Räjp Pabl lo Ananías: \p ―Sigajcza ca'p Dios ro'lu, beṉguijdx. Ro'c sobga'lu te gunlu yäḻguxhtis si'cni caj lo leii. ¿Xhicuent rujnlu nani rnii leiiga di nungäjḻ gun bejṉ? ¿Xhicuent gunibeelu guda'preni ro'ä? ―räjp Pabl. \p \v 4 Reni suga' cuä' Pabl räjp lo Pabl: \p ―¿La dilu gacbee laa bixhojz ni sajcru xten Dios? Na'c guiniyajluni. \p \v 5 Dxejcti räjp Pabl lojreni: \p ―Rexamigwä, dina niacbeä caniä lo bixhojz ni sajcru, sa'csi nanä agunii Dios: “Na'c guiniyajlu reni rnibee xpejṉlu.” Si'c caj lo guijtz ni bacuaa reni gunii xtidx Dios. \p \v 6 Gucbee Pabl tiop cuaa najc reni tre' ro'c. Yu' reni najc beṉ saducee, yu'za reni najc beṉ farisee. Dxejc guredxa' Pabl räjpni lojreni: \p ―Sa'ä, narä nacä te beṉ farisee, xi'nza te beṉ farisee narä. Rililazä sibaṉsac bejṉ lo rebeṉgut, ni'c cabe'creni xquejä ree. \p \v 7 Entis guniini si'c lojreni, chela gusloj caniireni lo sa'reni. Tiop cuaa gujcreni, gala' refarisee, sgala' resaducee. \v 8 Di lajz resaducee chalii sibaṉsac rebeṉgut, dizareni chalilajz yu' rexangl Dios, dizareni chalilajz yu' aim xten bejṉ. Niluxh refarisee rililajz guiraa rediidxga. \v 9 Guyu' te bieiro. Dxejcti huisulii gaii farisee nani najn leii, gusloj caniduxhreni, räjpreni: \p ―Di niguiire gac beṉguijdx. Palga gunii te angl xten Dios o te togool lojni, alga Dios tiḻnäjnu, dxejc sidxechnäj Diosnu. \p \v 10 Che gusloj cabedxaduxhreni lo sa'reni, bidxejb comandant, andi ju'treni Pabl, caxha'treni yejcni. Dxejcti gunibeeni biäjt resoldaad cadro suga' Pabl. Guideb xtijpreni gulääreni Pabl galäii rebejṉga huinäsacrenini neṉ yuro xtenreni. \p \v 11 Che biu' guxhijṉ, baluiloj Jesucrist lo Pabl, guzujni cuä'ni, räjpni lojni: \p ―Batijp lajzlu, na'c guidxejblu, Pabl. Si'cni basule'lu xtidxä guedx Jerusalén, sigajcza nanab gusule'lu xtidxä guedx Roma. \s1 Rexpejṉ Israel bejn xhigab nugu'treni Pabl \p \v 12 Che bara yääl, bachagsa' gaii xpejṉ Israel, bejnreni xhigab nugu'treni Pabl. Räjpreni lo sa'reni: \p ―Na'c guidaunu, na'cza guiduṉnu nis che guigu'tlinu Pabl ―räjpreni. \p \v 13 Si'cti tiuu niguii bia'n diidxga. \v 14 Bidzujṉreni lo rebixhojz näjza rebeṉgool, räjpreni lojreni: \p ―Abia'nnu diidx, xhet guidaudinu, xhetza guiduṉdinu palga dinu guigutxgaa Pabl ―räjpreni―. \v 15 N̲aj la'tu näjza guiraa rebeṉgool ni rnibee rexpejṉ Israel, coḻguxhaḻ diidx lo comandant te guixee jiädnäni Pabl lojtu. Coḻyejn si'c ni rlajztu jiejnru diajgtu diidx xcuent Pabl. Che jiädnä comandant Pabl ree, nuure sugu'tnuni lo nezyuj che gajdni guidzujṉ ree ―räjp reniguiiga. \p \v 16 Niluxh biejn diajg xi'n bisiajn Pabl cabäzxhiga'tz reniguiiga te ju'treni Pabl, huijni royuro xten resoldaad. Che bidzujṉni, biu'ni räjpni lo Pabl rediidx ni biejn diajgni. \v 17 Dxejcti gurejdx Pabl te capitán, räjpni lojni: \p ―Huinälaa bi'nre lo comandant te gäbni te diidx lojni. \p \v 18 Huinäti capitán bi'nga lo comandant, räjpni lo comandant: \p ―Pabl, nani niäu neṉ yuro xten resoldaad, gunab loä jiädnälaä bi'nre lo guejblu te guiniini te diidx lo guejblu ―räjpni. \p \v 19 Dxejc gunaaz comandant ṉaa bi'nre, huinänini te laad cadro rut jiejndi diajgni xtiidxreni, dxejc räjpni lojni: \p ―¿Xhini'c rlajzlu guiniilu loä? \p \v 20 Dxejc bazejcni diidx, räjpni loj comandant: \p ―Abia'n te cuaa xpejṉ Israel diidx siniabreni lo guejblu jiädnä guejblu Pabl ro jusgaad guixee. Sujnsireni si'c ni rlajz jiejnru diajgreni diidx xcuent Pabl. \v 21 Na'c chalilajz guejblu xtiidxreni. Tiu niguii sibäzxhiga'tz cuä' nezyuj te ju'treni Pabl. Abia'nreni diidx direni gau, dizareni yä palga direni jutxgaa Pabl. N̲aj cabäjztisreni guxhaḻ guejblu diidx sinä guejblu Pabl ro jusgaad. \p \v 22 Che biejn diajg comandant diidxga, basaanni sii bi'nga rolijzni, räpxgaani lojni: \p ―Rut lojdipac gäblu guniilu diidxre loä. \s1 Huij Pabl lo Pels ni najc gubernadoor \p \v 23 Dxejcti gurejdx comandant tiop capitán, räjpni lojreni: \p ―Coḻgutojp tiop gayuu soldaad, chää guedx Cesarea näjza gayoṉbitzuu soldaad ni bijb cabaii, näjza tiop gayuu soldaad ni ca' spaad. Rcagaa guxhijṉ guiriireni ree. \v 24 Coḻquiil tiop cabaii cuib Pabl te xhet gacdi Pabl cheni chanätuni lo gubernador Pels ―räjpni. \p \v 25 Dxejcti bejn comandant te guijtz chanäreni lo gubernadoor. \p \v 26 Loj guijtzga rnii scree: “Gubernador Pels, nani sacduxh. Narä, Claudio Lisias, ruxhaḻä xtixtios lo guejblu. \v 27 Rediidxre rucuaä́ lo guejblu. Gunaaz rexpejṉ Israel niguiire, luxh paru dina nidzuṉga'cä con resoldaad, nugu'trenini. Che gucbeä najcni beṉ roman, guläänuni ro'c. \v 28 Rlazä niacbeä xhi quej rbe'creni, ni'c huanää́ni lo junt xten rexpejṉ Israel ni rnibee guidoro. \v 29 Dxejc gucbeä requej ni rbe'creni najc ganax xcuent leii xtenreni, niluxh xhet bejndini te nungäjḻ guetni, niclazä nanab jiäuni neṉ latzguiib. \v 30 Che baxhaḻreni diidx loä cabäzxhiga'tz rexpejṉ Israelni te ju'treni dade're, baxhaḻga'cäni lo guejblu. Agunibeä́za jiädle'c rexpejṉ Israelre xquejreni lo guejblu. Ni'ctis rniä lo guejblu”, si'c caj lo guijtz ni bejn comandant. \p \v 31 Che biu' guxhijṉ, huixii resoldaad Pabl sanärenini guedx Antípatris si'cni gunibee comandant gunreni. \v 32 Che bara yääl, gubi' resoldaad nani guzaj ni'reni. Resoldaad ni bijb cabaii guzanäj Pabl guedx Cesarea. \v 33 Che bidzujṉ redee Cesarea, badeedreni xquijtz comandant lo gubernadoor, huinäzareni Pabl lojni te biembeenini. \v 34 Che gulujx biḻni guijtzga, gunabdiidxni lo Pabl: \p ―¿Caro siäädlu? \p Che gucbeeni siääd Pabl Cilicia, \v 35 räjpni lo Pabl: \p ―Guidzujṉsi rexpejṉ Israel ni cadxechnäj luj, sucuadiaggacä xtiidxlu ―räjp gubernadoor. \p Gunibeeni ga'p resoldaadni neṉ yuro xten Herodes. \c 24 \s1 Gunii Pabl xtiidxni lo Pels \p \v 1 Gudejdti gaii dxej, dxejc bidzujṉ Ananías, bixhojz ni sajcru, näjza gaii rebeṉgool xten guidoro, näjza te dade' ni laa Tértulo ni gunii xcuentreni. Gusloj cabe'cni xquej Pabl lo gubernadoor. \v 2 Che biädnäreni Pabl, gusloj Tértulo cabe'c xquej Pabl lo gubernadoor. Räjpni lo gubernadoor: \p ―Xquixtioste guejblu dxiduxh nabaṉnu. Cayacnäduxh guejblu laadxnu con redzunsacduxh ni cayujn guejblu. \v 3 Xquixtiosduxh guejblu, gubernadoor Pels, xcuent guiraa redzunsa'c ni rujn guejblu guira nejz. \v 4 Luxh na'cru gusieednu guejblu, gucuadiaglaa guejblu tiop diidx. \v 5 Agucbeenu xho najc niguiire. Beṉguidxduxhni. Cadrotis ṟijni rujnni biejy lo rexpejṉ Israel. Laani rnibee te cuaa ni laa nasareṉ, nalajznu rebejṉ nani rililajz xtidx Jesucrist ni biääd guedx Nasare't. \v 6 Rlajzlini nuxhiṉni xquidoronu, ni'c gunaaznuni. Niennu te junt te lagajc nuure niennu yäḻguxhtisni si'cni caj lo xquijtznu. \v 7 Niluxh bidzujṉ comandant Lisias näjza resoldaad. Diptis badzucajreni niguiiga ladzṉaanu. \v 8 Laani gunibeeni lo guejblu jiääd reni rbe'c xquejni. N̲aj lagajc guejblu sajc guiniabdiidx lojni te gacbee guejblu gulii guiraa requej nani rbe'cnu xcuentni ―räjp Tértulo. \p \v 9 Dxejcti guiraa rexpejṉ Israel ni suga' ro'c räjp guliica xtidx Tértulo. \v 10 Dxejcti bejn gubernadoor seen lo Pabl te guiniini. Baze'c Pabl diidx, räjpni lojni: \p ―Rbaaliza lazä guze'cä diidx lo guejblu, sa'csi anana agujc xchero lacti huen rujn guejblu yäḻguxhtis nacióṉ Israelre ―räjp Pabl―. \v 11 Gutzbitio'p dxejtis bidzuṉä guedx Jerusalén te sagaṉä Dios. Najn rebejṉ xhi dxej biu'ä Jerusalén, guyasi guniidxreni diidx. \v 12 Nicla tej dina nichagdiḻä bejṉ neṉ guidoro. Nicla tej dina niunä biejy neṉ reguidobäz, nicla ro nezyuj. \v 13 Agule'creni quej xtenä lo guejblu, niluxh nicla tej redzuunga dina niunä. Di gacdi guluipacreni lo guejblu gulii najc xtiidxreni. \v 14 Rniliäpac lo guejblu: Raṉä Xtios retoxtadgoldoonu. Jesucrist baluii xho gaṉsa'cnu Dios. Rililazä rextiidxni. Xhidalduxh rexpejṉ Israel rniyaj xho basule' Jesucrist gaṉ bejṉ Dios. Ruzobä guiraali releii xten toMoisés. Rililazä guiraa rextidx Dios ni bacuaa reni gunii xtidx Dios. \v 15 Rililazä xtidx Dios si'c rililajzza rebejṉre xtidx Dios. Si'c ni najnreni, si'cza nanä sidzujṉ te dxej che guibaṉsac rebeṉgut, rebeṉguijdx sigajc rebeṉsa'c. \v 16 Ni'cni racbeä laaca nabaṉä guiraa dxej, di lastoä guidxejb, nicla nez loj bejṉ niclaza nez loj Dios, sa'csi rut rajcdi guiliäs dixhii xcuentä. \p \v 17 Räjp Pabl: \p ―Agujc xchej yu'ä zijt, lajdx garenca bejṉ, ṉaj gubinää́ meel ni baxhaḻ rebeṉ nejzga te gudedäni lo rebejṉ ni xhet rajpdi. Biädnää́za gojn xtenä gudedäni lo Dios. \v 18 Ni'c sanää́ guidoro. Ro'c bidxäjl rexpejṉ Israel ni siääd Asia narä. Agucnayaä si'c ni rnibee xleiinu. Xhet beṉxhidajldi suganää́, xhetza biejydi cayunä. \v 19 ¿Con rebejṉga ṉaj? Te cue'creni quej lo guejblu palga yu' xhini'c rdxechnäjreni narä. \v 20 O guiniiza redee palga yu' xhini'c et laadi benä che suga'ä nez loj junt xten guiraa rebixhojz ni rnibee näjza rebeṉgool lo guedx Jerusalén ―räjp Pabl―. \v 21 Tejtis diidx guniä che suga'ä galäiireni, guredxa'a räpä lojreni: sa'csi rililazä sibaṉsac guiraa rebejṉ lo rebeṉgut, ni'c biädnätu narä lo rebejṉre ―si'c guniä lojreni. \p \v 22 Che biejn diajg Pels xtidx Pabl näjza sa'csi najne'ni xcuent diidx nani baluii Jesucrist, basoobni stee dxej guidxagsac sa'reni räjpni lojreni: \p ―Che jiäädli comandant Lisias dxejc gunä yäḻguxhtis ―räjp Pels. \p \v 23 Dxejcti gule Pels te capitán ni rnibee te gayuu resoldaad ga'p Pabl. Niluxh räjpni lojni gusaanni gun Pabl nani rlajztisni gunni. Na'cza gudxojnni jiääd rexamigwni te fiireni lojni. \p \v 24 Che gudejd balti dxej, gubi' Pels, biädnäni chäälni Drusila. Drusila najc beṉ Israel. Dxejc gurejdx Pels Pabl te gusule'ru Pabl xtidx Jesucrist. \v 25 Gunii Pabl xho nanab guibaṉsa'c bejṉ nez loj Dios si'c ni gunibee Dios guibajṉ bejṉ. Nanabza gacbee bejṉ na'c gun bejṉ cos guijdx, sa'csi sidzujṉ dxej gac Dios juejz loj guiraa rebejṉ te fiini xhi bejnreni. Racsesli Pels tant bidxejbni biejn diajgni diidxga. Räjpni lo Pabl: \p ―Huij ṉaj. Sibedxsacälu che latä stee ―räjp Pels. \p \v 26 Naa Pels sudeed Pabl meel lojni te gusḻaanini, ni'c masru guet-guejt gurejdxnini te guninäjnini. \v 27 Si'c gudejd tiop ijz. Dxejc birii Pels gubernadoor. Dxejcti biu' Porcio Festo, gujcni gubernadorcoob. Niluxh Pels rlajz chanälajz rexpejṉ Israelni, ni'c basa'nni niäusijc Pabl. \c 25 \s1 Gunii Pabl xtiidxni lo Festo \p \v 1 Che biu' Festo gujcni gubernadorcoob xten reguejdxga, bia'nni guedx Cesarea choṉ dxej. Dxejc biriini ro'c sääni guedx Jerusalén. \v 2 Che bidzujṉni guejdxga, rebixhojz nani rnibee näjza reniguii ni sajcru lo rexpejṉ Israel biääd lo Festo. Gusloj cabe'creni xquej Pabl lojni. Gunabduxhreni lo Festo \v 3 sa'csi rlajzreni gunni te huen laareni, guinibeeni jiädnäreni Pabl guedx Jerusalén. Si'c gunabreni, sa'csi abenxgaareni xhigab cuäzxhiga'tzreni te ju'treni Pabl lo nezyuj. \p \v 4 Dxejcti räjp Festo lojreni: \p ―Suniäu Pabl guedx Cesarea. Di gaclaa guibi'ä guedx Cesarea. \v 5 Suchää reniguii ni sajcru lo sa'tu guedx Cesarea, te ro'c cue'creni xquej Pabl loä, don la yu' xhi dzunguijdx bejnni ―räjpni. \p \v 6 Che gudejd si'cti tzuu dxej, gubi' Festo guedx Cesarea. Che bara yääl, gurejni lo yagxhil xten gubernadoor, gunibeeni biääd Pabl lojni. \v 7 Che bidzujṉ Pabl lojni, biääd rexpejṉ Israel nani biääd guedx Jerusalén ro'c. Guzujreni guideb gabi Pabl. Gule'creni xhidalduxh xquej Pabl, luxh di niajcdi nuluiireni guliipac xtiidxreni. \p \v 8 Dxejcti räjp Pabl lojreni: \p ―Nicla tej latsiaj dina niunä, dina niunä latsiaj loj leii xtennu, dizana niunä latsiaj lo guidoro ni sojb guedx Jerusalén, dizana niunä latsiaj loj xgubier César. \p \v 9 Dxejcti Festo, sa'csi rlajzni guiliäsni xpala'nni loj rexpejṉ Israel, räjpni lo Pabl: \p ―¿La sisiajlu guedx Jerusalén te cue'c rexpejṉ Israel xquejlu ro'c nezloä, ä? \p \v 10 Dxejcti räjp Pabl lojni: \p ―N̲aj suga'a loj guejblu, ni gule ṟeii César. Guejblu rnibee guiraa reguejdxre. Ree nungäjḻ cue'creni xquejä lo guejblu, xhet guedx Jerusaléndi. Ananchee guejblu xhet latsiajdi benä lo rexpejṉ Israel. \v 11 Palga nacä te beṉguijdx, o palga yu' xhi latsiaj benä te nungäjḻ guetä, xho dina xcäbä guetä. Palga xhet latsiajdi benä nani canii rexpejṉ Israel benä, dxejc rutliidi sajc guteed narä ladzṉaareni. Suchale'creni xquejä lo César nani najc ṟeii xten rebeṉ roman ―räjp Pabl. \p \v 12 Che guninäj Festo reguxhtis xten xquidoro rexpejṉ Israel, räjpni lo Pabl: \p ―Luj gunablu chäälu loj ṟeii César. Mbaj. Sijlu lo ṟeii César ―räjp Festo. \s1 Huixiireni Pabl huinärenini lo ṟeii Agripa \p \v 13 Che gudejd balti dxej, bidzujṉ ṟeii Agripa näjza chäälni Berenice guedx Cesarea. Biädhuiireni gubernadoor Festo. \v 14 Che guyu'reni ro'c xchej, bij Festo diidx lo Agripa xcuent Pabl. Räjp Festo lojni: \p ―Ree niäusijc te niguii ni laa Pabl ni basa'n Pels. \v 15 Che guyu'ä guedx Jerusalén, rebixhojz ni rnibee näjza rebeṉgool xten rexpejṉ Israel gule'c xquejni loä. Rlajzreni guinibeä guetni. \v 16 Räpä lojreni: “Di leii xten nacióṉ roman gusaan guet te bejṉ palga di bejṉ jiädxgaa te guiniireni nez lojpacni xhi bejn niguiiga, te guzejcza niguiiga diidx xcuent requej, te guiniini la guliireni.” \v 17 Ni'cni che biääd rexpejṉ Israelga lo guejdxre, che bara yääl guregacä lo yagxhil xten gubernadoor. Dxejc gunibeä huixiireni Pabl guzuj nez loä. \v 18 Benä xhigab pet yu' xhi cosro bejnni. Luxh che gusloj cabe'creni xquejni, gucbegacä xhet latsiarodi bejn Pabl. \v 19 Alga cadiḻnäjrenini xcuent xleiireni, xcostumbrreni. Guniizareni xcuent te niguii ni laa Jesucrist. Agujtni, niluxh canii Pabl gubaṉsacni lo rebeṉgut. \v 20 Guxii nanä xcuent sa' diidxre, ni'cni gunabdidxä lo Pabl top sicäjbni chanää́ni guedx Jerusalén te ro'c cue'c rexpejṉ Israel xquejni. \v 21 Dxejc che gunii Pabl lojpac ṟeii César chale'c rexpejṉ Israel xquejni, ni'c gunibeä jiäusijcni laḻ ni gac guxhaḻäni lo César ―räjp Festo. \p \v 22 Dxejcti räjp Agripa lo Festo: \p ―Narä rlazäza jiejn diagä xtidx niguiiga ―räjp Agripa. \p Dxejcti räjp Festo lojni: \p ―Guixee gucuadiajglu xtiidxni ―räjpni. \p \v 23 Che bara yääl, biääd Agripa näjza Berenice, luxh sucheduxhreni. Näjza recapitán ni sajcru näjza rebejṉ ni sajcru lo guejdxga biu'reni neṉ yuro xten Festo. Dxejc gunibee Festo biääd Pabl. \v 24 Dxejcti räjp Festo lo guiraa reni ṟe' neṉ yuro: \p ―R̲eii Agripa näjza guiraa rebejṉ ni tre' ree, coḻcuadiajg. Coḻhuii lo niguiire. Reni rnibee xpejṉ Israel guedx Jerusalén näjza guejdxre agule'c xquejni loä, canabduxhreni guetni. \v 25 Niluxh narä rchaloä xhet bejndini te nungäjḻ guinibeä guetni. Luxh lagajc laani gunabni chääni te gac César juejz lojni, ni'c runä xhigab guxhaḻäni lojni. \v 26 N̲aj dina ganä xhini'c gucuaä lo guijtz te guxhaḻäni lo César ni rnibee narä. Ni'c biädnää́ niguiire nez lo guiraatu, ganid nez loj guejblu, ṟeii Agripa, filaa guejblu te gaxäjsi che aguiniini xtiidxni lo guiraanu, sidxälä xhi diidx gucuaä lo guijtz ni chää lo César. \v 27 Narä runä xhigab di nungäjḻ guxhaḻä niguiire ni niäu latzguiib lo César palga di gacdi gusule'ä xhi quej xcuentni cabe'c rexpejṉ Israel loä. \c 26 \s1 Gunii Pabl rextiidxni lo ṟeii Agripa \p \v 1 Dxejcti räjp Agripa lo Pabl: \p ―Gunilaa xtiidxlu loonu. \p Dxejcti guläs Pabl ṉaani, gusloj cagusule'ni diidx lojreni. Räjpni: \p \v 2 ―Reii Agripa, rbalazduxhä sa'csi sajc gusule'ä diidx lo guejblu, sa'csi ṉaj suze'cä diidx xcuent guiraa requej ni gule'c rexpejṉ Israel. \v 3 Sa'csi guejblu nanduxh xcuent guiraa releii xten rexpejṉ Israel. Najnza guejblu xhicuent rdxagdijḻ sa'reni. Ni'c rniabduxhä na'c jieed guejblu gucuadiaglaa guejblu guiraa rextidxä. \p \v 4 Räjpza Pabl: \p ―Guiraa rexpejṉ Israel naṉchee xho nacä che gucäli biuux guedx Jerusalén. Galooli najc guedx Jerusalén ladxä. \v 5 Galooliza numbeereni narä, malaii guicäjpreni gucä te farisee nani bazobduxhru xleiinu si'cni rililajznu. \v 6 N̲aj suga'a ree, rlajzreni jiäuä sa'csi rililazä diidx nani bia'n Dios con retoxtadgoldoonu. \v 7 Guitzubitiop cuaa rexpejṉ Israel huililajz siliäs Dios guiraa rebeṉgut te guibaṉsacreni. Ni'cni bazuxhijbreni lo Dios dxej-yääl. N̲aj rniliä lo guejblu ṟeii Agripa, sa'csi rililazä siliäs Dios guiraa rebeṉgut te guibaṉsacreni, ni'cni rlajzreni gusäureni narä. \v 8 Palga abejn Dios xhigab guiliäsni guiraa rebeṉgut te guibaṉsacreni, ¿xhicuent di lajztu chalii xtidx Dios? \p \v 9 Räjpza Pabl: \p ―Narä benäza xhigab galoo nanabpac guidxe'chä loj rexpejṉ Jesucrist ni siääd Nazare't, ni'c batedäreni trabajwduxh basäuäreni neṉ latzguiib. \v 10 Guiraa recosre benäza guedx Jerusalén. Baniidx rebixhojz ni rnibee guijtz loä te basäuä rexpejṉ Jesucrist neṉ latzguiib. Che biäureni neṉ latzguiib, narä gule'cä xquejreni te gujtreni. \v 11 Balti huält basacsiduxhäreni lagajc neṉ reguidobäz te niniyajreni Jesucrist. Luxh basacsiduxhäreni, hua'a guideb nez reguedxzijt te ro'c huisacsíä rexpejṉ Jesucrist. \s1 \r (Hch. 9:1‑19; 22:6‑16) \p \v 12 Räjpza Pabl: \p ―Ni'c sa'a nez guedx Damasco, ca'a guijtz ni baniidx rebixhojz ni rnibee. \v 13 Rniliä lo guejblu, ṟeii, si'cti läidxej, bahuiä te bajl ni siääd xhaguibaali. Rsanijruni loj gubijdx. Basanijni guideb gabi cadro suga'a näjza reni sanää. \v 14 Che biabrloonu lo yuj, biejn diagä xse' te ni canii loä con didx hebreo: “Saulo, Saulo, ¿xhicuent rusacsílu narä näjza rexpeṉä? Che rusacsílu narä, lagajc luj rdejdlu trabajw, si'c te gon ni rucuani' yejc gaṟu'ch.” \v 15 Dxejcti räpä lojni: “¿Chu luj Dad?” Dxejc najni loä: “Narä nacä Jesucrist nani cagusacsíduxhlu. \v 16 Huistie, gusulii. Narä baluiloä lojlu sa'csi rlazä gaclu te xpeṉä. Aguleälu te gusule'lu lo rebejṉ guiraa ni bahuiilu nadxej, näjza guiraa recos ni churu guluiä lojlu. \v 17 N̲aj suxhaḻälu loj rexpejṉ Israel näjza lo rebeṉzijt nani di gac xpejṉ Israel. Che gusacsí rexpejṉ Israel näjza rebeṉzijt luj, sacnäduxhälu, te di ju'treni luj. \v 18 Gacnää́ lastooreni te che jiejn diajgreni xtidxä, chalilajzrenini, diru xcäriejnreni gac nayääl, sianij xcäriejnreni. Dxejc dirureni gusoob xtidx Beṉdxab ni rnibee rebeṉdxab, sa'csi susoobreni xtidx Dios. Che chalilajzreni rextidxä, sudzucaj Dios xtojḻreni. Dxejcti suchaag Diosreni loj renani anajc beṉnaya sa'csi basoobreni xtidx Dios, huililajzreni xtidxä.” \p \v 19 Räjpza Pabl: \p ―Ni'cni rniliä lo guejblu, ṟeii Agripa, cayunä si'cni naj Jesucrist loä gunä che baluilojni loä. \v 20 Gunixgaä xtiidxni lo rebeṉ Damasco. Räpä lojreni: “Coḻgusiechlajz, coḻgusoob xtidx Dios. Coḻyujn dzunsa'c te gacbee rebejṉ abasiechlajztu, arusoobtu xtidx Dios.” Si'cza guniä lo rebeṉ Jerusalén, näjza lo rebejṉ ni yu' reguedx Judea, näjza lo rebeṉzijt ni di gac xpejṉ Israel. \v 21 Sa'csi benä si'c, gunaaz rexpejṉ Israel narä neṉ guidoro, rlajzreni nugu'treni narä. \v 22 N̲aj racnäj Dios narä, ṉaj sanuutis cagusule'ä rediidxga lo guiraatis bejṉ. Loj rebejṉ ni xhet rajpdi sigajc loj rebejṉ ni rapduxh. Rusule'ätis nani caj lo guijtz nani bacuaa toMoisés näjza guiraa reniguii nani gunii xtidx Dios. Laareni galooli guniireni xcuent xhini'c gac ṉaj. \v 23 Najreni sidejd Crist trabajwduxh, sugu'trenini. Niluxh sa'csi ganiddoo laani guibaṉsacni lo rebeṉgut, ganiddooza laani suluiini loj rexpejṉ Israel näjza loj guiraa rebeṉzijt guliipac xtidx Dios, sibaṉsac bejṉ lo rebeṉgut, si'c ni guniini galooli. \s1 Di Agripa nililajz xtidx Jesucrist \p \v 24 Laḻ ni canii Pabl rediidxga lojreni, dip gunii Festo, räjpni lo Pabl: \p ―Pabl, yejclu cayajc. Pet sa'csi nanduxhlu guijtz ni'c cayajc yejclu. \p \v 25 Dxejcti räjp Pabl lojni: \p ―Rniliä lo guejblu dad gubernador Festo, xhet rajcdi yecä. Ganax didxlii caniä. \v 26 Ree suga' ṟeii Agripa. Laani nancheeni guiraa rediidxre, ni'c guyasi caniä rediidxre lojni, dizana guidxebä sa'csi anajnni gulii guiraa ni gujc, sa'csi xhet xhiga'tzdi gujcreni. \v 27 Guejblu ṟeii Agripa, ¿la rililajz guejblu xtidx reniguii nani bacuaa xtidx Dios, ä? Naṉcheä rililajz guejblu diidxga ―räjp Pabl. \p \v 28 Dxejcti räjp Agripa lo Pabl: \p ―Tuche'nsi riäädx gunlu gan chalilazä xtidx Jesucrist te gacä xpeṉ Dios. \p \v 29 Räjp Pabl lojni: \p ―Xhet najcdi palga guxii o xhidajl cayäädx, narä canabä guniidx Dios chalilajz guejblu xtiidxni si'c rililazä xtiidxni, nägajcza guiraa reni cacuadiajg xtidxä te gactu si'c nacä, niluxh xhet näjdi resa' cadeṉre ―räjp Pabl. \p \v 30 Dxejcti huisu Agripa, Festo, Berenice, näjza rebejṉ ni sobganäjreni. \v 31 Che gubigreni stelaad, räjpreni lo sa'reni: \p ―Niguiire xhet bejndini te guetni, xhetza bejndini te jiäuni. \p \v 32 Dxejcti räjp Agripa lo Festo: \p ―Paru dini niniab chääni lo César, sajc nusḻaanuni. \c 27 \s1 Birii Pabl sää nez guedx Roma \p \v 1 Basoobtireni dxej ni niu'nu neṉ barcw te chonnu Italia. Dxejc bateedreni Pabl näjza sgaii bejṉ nani niäuza lo capitán ni laa Julio. Rnibee Julio te gayuu soldaad, najcreni te cuaa ni laa Augusto. \v 2 Näjza te dade' ni laa Aristarco guzaj, siäädni guedx Tesalónica xten Macedonia. Biu'nu neṉ barcw ro' guedx Cesarea. Barcwga siääd guedx Adramitio. Biriitinu, najc xhigab teednu nez reguejdx nani yu' ro' nisdoo lo reyuj xten Asia. \v 3 Che bara yääl guläjz barcw ro' guedx Sidón. Huenduxh gujc Julio con Pabl, basaanni bihuii Pabl rexamigwni ni yu' guejdxga te bahuiireni Pabl, badeedreni xhi rquiinni. \v 4 Che säsac barcw lo nisdoo, bideednu stelaad Chipre, yuj ni tre' lo nisdoo, sa'csi sääb te beduxh, ni'c naga' Chipre xladbäjgwnu, te guxiiru rda' bej loonu. \v 5 Che sonnu neṉ barcw, bideednu xnisdoo reguedx Cilicia näjza xnisdoo reguedx Panfilia, te bidzuṉnu ro' guedx Mira xten Licia. \v 6 Ro'c bidxäjl capitán xten resoldaad stee barcw ni siääd guedx Alejandría. Agojl chää barcwga Italia. Bateedtini guiraanu lo barcwga. \v 7 Balti dxej chäigaj sonnu lo nisdoo. Trabajwduxh bidzuṉnu lo nisdoo ro' guedx Gnido, sa'csi entis cabi' beduxh nez cadro sonnu. Ni'c trabajwduxh bideednu xladbäjgw yuj Creta ni tre' lo nisdoo xladbeenu. Gudejdnu guedx Salmón. \v 8 Dxejcti chäiduxh sonnu neṉ barcw lo nisdoo nez cuä' yu Creta; si'ctis gujc bidzuṉnu te lajt ro' nisdoo ni laa Buenos Puertos cadro guxii sääb bej. Gajxh ro'c tre' guedx Lasea. \v 9 Agujc balti dxej cayaclaanu, luxh agudejdza dxej ni rucua'n rexpejṉ Israel, guxii riäädx chaa ijz. Rebäire di bejṉ chää neṉ barcw sa'csi yuduxh riesgw lo nisdoo, ni'c balijdx Pabl rebejṉ, \v 10 räjpni lojreni: \p ―Rexamigwä, runxgaä bis guejbtu, palga chonnu neṉ barcw chanuunu xnejznu, sajc te liädxduxh. Sinitloj cargw, sibijxh barcw, luxh silo' xhidajl bejṉ, ―räjpni. \p \v 11 Niluxh di capitán xten resoldaad niu xtidx Pabl. Biuruni xtidx nani rusaj barcw näjza xtidx baxhuaan xten barcw. \v 12 Luxh sa'csi lajtga dini gajc huen tedreni rebäii naḻduxh, bejnreni xhigab hueenru guiriinu ro'c te chonnu guedx Fenice ni tre'za lo yu Creta, sa'csi di bej guibiduxh ro'c. Hueenru ro'c guilääznu ted rebäinajḻ, rajpreni. \p \v 13 Ni'c che gusloj cabi' te bebäz nez lad sur, naareni pet xhet najcdi guiriinu lo nisdoo con barcw. Dxejc basḻaareni barcw, sontinu ro' nisdoo gajxh cuä' Creta. \v 14 Niluxh di niaclaa gusloj te nisguipeduxh birii nez redajn xten Creta. \v 15 Gunaaz bejga barcw, diru gacdi gusajrenini. Basa'ntireni sanä bejga barcw cadrotis rlajzni. \v 16 Siädgobiuj barcw te canuu. Che bidzuṉnu stelaad te yuje' ni tre' lo nisdoo ni laa Clauda, guxiiru cabi' beduxhga. Dxejcli bejnreni gaan guläsreni canuu neṉ barcw. \v 17 Che basäḻnu canuu neṉ barcw, cua'reni gaii duro te baliibreni barcwro, bateedreni gaii duu xque' barcw te na'c guibiḻni. Cadxejbreni te di chachu' barcw lo yujxh ni laa Sirte ni yu' neṉ nisdoo. Ni'c guläjtreni ladro ni rniaaz bej te rusajni barcw, gudixhreni lajdga neṉ barcw. Sanäti beduxhga barcw cadrotis rlajzni. \v 18 Che bara yääl caguscuä' beduxh barcw lo nisdoo. Sas basäḻreni che'n cargw lo nisdoo te bicharu barcw. \v 19 Ni riojṉ dxej, lagajc laareni basäḻreni lo nisdoo guiraa xtrast barcw. \v 20 Che agujc balti dxej niäu lo gubijdx, diza rebale' nieṉ xhaguibaa sa'csi laḻtis cayajb nisguipeduxhga, biennu xhigab guiraanu sejtnu. \v 21 Xchero rut rlajzdi gau. Dxejc gusuj Pabl galäii rebejṉ räjpni lojreni: \p ―Rexamigwä, paru nucuadiajg guejbtu xtidxä, na'c niriitu xyuj Creta, di liäädxre niajc, dizanu nidejd trabajwduxhre. \v 22 Niluxh coḻcuecdxi lastootu. Niclatej bejṉ ni siääd lo barcw di guet. Barcwtis sinitloj. \v 23 Nacä te xpejṉ Dios, runä xhitis ni rnibeeni gunä. Nayääl biädsuj te xangl Dios cuä'ä, \v 24 najni loä: “Na'c guidxejblu Pabl. Nanabpac chäälu lo ṟeii César. ¡Bahuilaa! Abasalajz Dioslu reni siädnälu; nicla tej reni yu' neṉ barcwre di guet”, najni loä. \v 25 Ni'cni caniä lo guejbtu, na'c guidxejbtu. Narä rililazä xtidx Dios. Rililazä sisiojb xtidx Dios si'c ni naj xangl Dios loä. \v 26 Niluxh yu' cadro chalaj barcw lo yujxh neṉ nisdoo gajxh lo te yuje' ni tre' neṉ nisdoo ―räjp Pabl. \p \v 27 Si'cti tiop xman balaṉaa beduxhga barcw nezre, nezrec lo nisdoo ni laa Adria. Pet garol yääl ni bejn reniguii ni ruzaj barcw xhigab abidzujṉ barcw gajxh lo yuj, \v 28 ni'c bastejbreni te guiib lo duu xhajn nisdoo, te barexhreni ro'c, dxejc gucbeereni najc nisdoo jiät si'cti gaḻbitzubixho'p metr. Che guzaj barcw stelabäze', bastebsacreni guiib con duu xajn nisdoo, dxejc gucbeereni ro'c najc nisdoo jiät si'cti gaḻbigajdz metr. \v 29 Dxejc bidxejbreni te di chalaj barcw yejc reguij. Bacuaatireni tajp guibro si'c guench ni naliib te cadeṉ te ru'reni neṉ yujxh te ruscuääzreni barcw, te jia'nni tejsi lajt. Dxejc rlajzreni malaii jianijga lo guedxliuj. \v 30 Dxejcti gulät remos canuu lo nisdoo cayujnsireni si'cni chastejbreni stee guench guiib lo nisdoo, niluxh rlajzreni guxuṉreni guidon la sajc guidzujṉreni ro' nisdoo. \v 31 Dxejcti räjp Pabl lo capitán näjza lo resoldaad: \p ―Palga di redee jia'n neṉ barcw, di gacdi gusḻaatu xcäḻnabajṉtu ―räjpni. \p \v 32 Dxejcti batiugya' resoldaad duu ni naaz canuu te bitejbni lo nisdoo, sanäti nisdoo canuuga. \v 33 Che gusloj cayanij, gunibee Pabl, räjpni lojreni: \p ―Nadxej rajc tiop xman gajdtu gues, gajdzatu gau. \v 34 N̲aj coḻtajw te gac guixoobtu lo nisdoo. Na'c guntu xhigab guettu, nicla tej xquidxejctu di nitloj. \p \v 35 Che gulujx gunii Pabl si'c, cua'ni yätxtiil, badeedni xquixtios lo Dios nez loj guiraareni. Dxejc gula'nini, gusloj cayajwnini. \v 36 Dxejc bibaa-lajzreni, näjza laareni gusloj cayajwreni. \v 37 Nuunu najcnu tiop gayuu gayoṉbitzubixho'p bejṉ ni yu' neṉ barcwga. \v 38 Che agujc gudajwreni, basäḻreni triuu lo nisdoo te bicharu barcw. \p \v 39 Che bianisac, direni niembee yujga, niluxh bahuiireni cadro rdzujṉ te gueubäz ro' nisdoo cadro yu' xhiroob yujxh ro' nisdooga. Rlajzreni nusiu'reni barcw ro'c. \v 40 Dxejcti basḻaareni guidap guench guiib ni naaz barcw, bia'nreni guideb cadeṉ neṉ nisdoo, baxheczareni yajg ni ruzaj barcw, guläszareni ladro nez delant barcw te balaṉaa bej barcw. Badzuréreni barcw sääreni nez ro' nisdoo. \v 41 Sas biu'reni te lajt cadro rdxagsa' tiop cuaa nis. Ro'c huilaj yejc barcw neṉ yujxh neṉ nisdoo, digacdiru guiniibni. Dxejcti gusloj cabijḻ dejtz barcw sa'csi sanuutis caguijn nisdoo detz barcw. \v 42 Dxejcti rlajz resoldaad nugu't repres te di guixoobreni lo nis guxuṉreni. \v 43 Niluxh di rlajz capitán xten resoldaad guet Pabl, ni'c dini nusaan nugu't resoldaad repres. Gunibee capitán ganiddoo renani rajc rxoob lo nis guitiäjs lo nisdoo te guidzujṉreni lo yujxh. \v 44 Dxejcti birinajl rebejṉ ni digacdi guixoob lo nis, naazreni barajd o te la' yajg ni gula' detz barcw. Si'c gujc bidzujṉ guiragajc rebejṉ lo yujxh ro' nisdoo. Nadaanreni bidzujṉreni lo yujxhga. \c 28 \s1 Bidzujṉ Pabl lo yuj ni laa Malta ni ṟe' lo nisdoo \p \v 1 Che bidzujṉnu lo yuj ni tre' lo nisdoo, biembeenu yujga najc ni laa Malta. \v 2 Gucnäj rebejṉ ro'c nuure, gule'creni guiboo bahuiireni nuure sa'csi cayacnaḻduxh, cayajbza nisguij. \v 3 Ca' Pabl te dääz yajg, sale'cnini lo guiboo, chela biriyäḻ te bäḻ nialajz neṉ yajgga. Saa gudauya'ni ṉaa Pabl. \v 4 Che bahuii rebeṉ Malta li najl bäḻ nialajzga cayauya' ṉaa Pabl, gusloj cayäjbreni lo sa'reni: \p ―Pet rugu'tni bejṉ ni'c mase bejnni gaan lo nisdoo siguijxni xtojḻni, sejtni ṉaj. \p \v 5 Gubijb Pabl ṉaani dxejcti bitejb bäḻga lo guiboo. Xhet gujcdi ṉaa Pabl. \v 6 Dxejc rebeṉ ro'c cabäjz fiireni la sisiäguij ṉaa Pabl o laa sejtni. Xchero bidxelojreni. Che bahuiireni xhet gujcdini, gusloj bejnreni ste'ca xhigab, räjpreni lo sa'reni: \p ―Pet dios najcni. \p \v 7 Gajxh ro'c naga' xyuj te dade' ni laa Publio ni najc xcubernadoor Malta. Biojia'nnu rolijzni choṉ dxej. Huenduxh gujc dade'ga, baniidxni guiraa ni biquiinnu. \v 8 Naga' xtad Publio cayacxhuuni, yu'ni xliaa, cayajczani yobrejn. Huihuii Pablni. Guredx-gunab Pabl lo Dios, dxejc batzuub Pabl ṉaani yejcni, basiacgajcnini. \v 9 Che gucbee rebeṉguejdxga abasiajcni beṉ racxhuuga, bidzuṉnäjreni beṉ racxhuu lo Pabl, basiajc Pabl guiraareni. \v 10 Ni'c banidx-xliaareni xhidalduxh xhicos, luxh che biriinu ro'c, baniidxreni guiralii recos ni biquiinnu neṉ barcw. \s1 Bidzujṉ Pabl guedx Roma \p \v 11 Agujc choṉ bäii yu'nu ro'c che biu'nu neṉ te barcw ni siääd Alejandría. Lagajc ro'c bateed barcwga rebäinajḻ che rsiäb beduxh. Yejc barcwga caj tiop figuur xten tiop biuux ni laa Cástor näjza Pólux, rexingancua'ch dios ni laa Zeus. \v 12 Biriinu Malta sonnu neṉ barcw nez guedx Siracusa. Ro'c bia'nnu choṉ dxej. \v 13 Dxejcti biusacnu neṉ barcw, sonnu lo nisdoo cheni bidzuṉlinu guejdx ni laa Regio. Che bara yääl, gubi' te bej birii lad sur. Biusacnu neṉ barcw. Bara yääl bidzuṉnu guedx Puteoli. \v 14 Ro'c bidxaagnu gaii xpejṉ Jesucrist. Najreni loonu: \p ―Coḻjiannäj nuunu ―najreni. \p Bia'nnu ro'c gajdz dxej. Dxejc biriinu guejdxga, ni'nu sonnu nez guedx Roma. \v 15 Che gucbee rexpejṉ Jesucrist ni yu' guedx Roma siopsaanu nez Roma, biäädreni guedx Foro de Apio näjza stee guejdx ni laa Tres Tabernas, ro'c bidxaagreni nuure. Che bahuii Pabl lojreni, guzutijp lastooni, badeedni xquixtios lo Dios. \v 16 Che biu'nu guedx Roma, bateed capitán repres ladzṉaa comandant, niluxh basaanni cualaa Pabl te yu' cadro cuääzni. Tejtis soldaad biannäj Pabl. \s1 Baluii Pabl xtidx Dios lo rebeṉ Roma \p \v 17 Che gudejd choṉ dxej, gurejdx Pabl reni rnibee lo rexpejṉ Israel. Che bidxaag sa'reni cadro yu' Pabl, räjpni lojreni: \p ―Guejbtu rexamigwä, resa'ä, xhetliidi nani xhet laadi benä lo rexpejṉ Israel, dizana nibälazä xleii toMoisés. Niluxh basäureni narä neṉ latzguiib guedx Jerusalén, dxejcti bateedreni narä ladzṉaa reroman. \v 18 Che biejn diajgreni xtidxä, rlajz reguxhtis roman nusḻaa narä sa'csi xhet benädi te nugu'treni narä. \v 19 Niluxh naaddi rexpejṉ Israel gusḻaareni narä, gunabätis lojpac ṟeii César jiädle'creni quej ni cabe'creni xcuentä. Niluxh narä xhet xquejdi rexpejṉ Israel cue'cä. \v 20 Ni'cni guredxä la'tu te fiä lojtu, te guininää́ la'tu, sa'csi rililazä lagajc si'c rililajz xpejṉ Israel sibaṉsac rebeṉgut, ni'c nalibä cadeṉre. \p \v 21 Dxejcti räjpreni lojni: \p ―Nicla tej guijtz gajd reguxhtis xten reguedx Judea guxhaḻ loonu xcuentlu, gajdza rexpejṉnu ni bidzujṉ ree jiädsa'n diidx xhet laadi bejnlu. \v 22 Rlajznu jiejn diajgnu xtiidxlu, don xhi naalu, sa'csi racbeenu xhidajl lajt rniyajreni redidxcoob xten Jesucrist ―räjpreni. \p \v 23 Guletireni te dxej guidxagsa'reni. Che bidzujṉ dxejga, bidxagsa' xhidalduxh bejṉ neṉ yu' cadro rbäjz Pabl. Guideb dxej basule' Pabl xtidx Dios lojreni. Basule'ni xho rnibee Dios lojreni. Con rediidx ni caj lo xleii toMoisés näjza diidx ni bacuaa reniguii nani gunii xtidx Dios basule'ni Jesús najc Crist nani galooli cabäjz rebeṉ Israel jiääd. \v 24 Yu' reni huililajz xtidx Pabl, yu'za reni di nililajz xtiidxni. \v 25 Sa'csi di niajcdi niujnreni tejsi xhigab gusloj siireni. Ganiddoo räjp Pabl lojreni: \p ―Guliica naj toIsaías che badeed Sprit Dxan xten Dios rediidxre guniini, räjpni lo rextadgoldoonu: \q1 \v 26 Huij, gunii lo rebejṉre, scree gojz lojreni: \q1 Siejn diajgtu xtidxä, niluxh ditu gacbeeni. \q1 Suhuiitu nani runä luxh ditu gumbee xhini'c ruhuiitu. \q1 \v 27 Agucnajd lastoo rebejṉre sa'csi di rlajzreni chalilajzreni xtidxä. \q1 Direni cuadiajg xtidxä sa'csi di rlajzreni jiejn diajgreni diidx ni guliipac. \q1 Rusäuzareni balojreni te di fiireni, te di lajzreni chalii. \q1 Ni'cni direni gusiechlajzreni te gusaan gunreni dojḻ te gudzucaj Dios xtojḻreni. \p \v 28 Räjp Pabl lojreni: \p ―Coḻgacbee. N̲ajli sisiule' xtidx Dios lo rebeṉzijt ni di gac xpejṉ Israel te gusiejch lajzreni, te gudzucaj Dios xtojḻreni. Rniliä́pac lojtu, sililajzreni rextidx Dios. \p \v 29 Che gulujx gunii Pabl rediidxga lojreni, ensilaareni gusloj cadxagdijḻ sa'reni laḻ ni sääreni. \p \v 30 Tiop ijz guläjz Pabl guejdxga neṉ yu' ni cualaani. Biuni guiralii rebejṉ ni biääd rolijzni. \v 31 Lo guiraa rebejṉga basule'ni xho rnibee Dios lojreni. Bijzani diidx xcuent redzuun nani bejn Jesucrist. Di lastooni nidxejb, rutza badxojndi guniini.