\id MRK \h MARKUS \toc1 Ayao Kovo Amisy MARKUS \toc2 Markus \toc3 Mrk \mt2 Ayao Kovo Amisy \mt1 MARKUS \c 1 \s1 Ananyao Yohanes Pembaptis \r (Matius 3:1-11; Lukas 3:2-16; Yohanes 1:19-28) \p \v 1 Somamo Ayao Kovo mo Yesus Kristus, Arikainyo Amisye, aura. \v 2 Arono wusyinoe anawae Yesaya po ratoe no apa bukuge rai no taiso: \q1 “Amisye po raura pare, \q1 ‘Sopamo vatano Syo atutire pi so. \q1 Syo atutir puisy manasyimbe Sya Mesias winai \q2 indamu po unanuije ratayao Nai.’ ”\x + \xo 1:2 \xt Maleaki 3:1\x* \q1 \v 3 “Vatane inta ugwaimbe no nugo vabukane vono \q2 maninimbe pare, \q1 ‘Wapo unanuije ratayao irati Amisye ai, \q2 wapo ratayao da nsarokir inda panya rai.’ ”\x + \xo 1:3 \xt Yesaya 40:3\x* \p \v 4 Vatano ayao umaso mo aura opamo Yohanes Pembaptis, wepirati poroto no nugo vabukane vono maninimbe indamu po ayao Amisye ravov. Po vatane mansanyaube pare, “Wasakinav irati wapa ayao kakaije rai muno wade ramu syo wasaugasyo kuvuni mana rai indamu Amisye po wapa ayao kakaije rapaya wasai.” \v 5 Vatane wanui rave ude no Yohanesa nui. Vatano una no Yudea ama munije rai tenambe muno vatano una no Yerusalem, ude tenambe wo apa ayao raraniv. Wo awa ayao kakaije raura Amisye ai, umba Yohanes po maugasyo kuvuni no mana Yordan rai. \p \v 6 Yohanes umaso pamo po unta apa ananemane rave ansumbe, muno po sapije apa kea rave tarandimbe. Apa ana daisye mamo kao syankerem muno po anyauene ama mana ramanam tavon. \v 7 Po ayaowe so raura pare, “Risyuisy yara Napi po inarija deye Opamo panakoe irati inakivan, weti Apa waijo nowo ajo kokome raije mamo syo rapaya kakai weye risyamo imamaisye ramu. \v 8 Syo wasaugasyo kuvunijo mana rai, yara Wepi po Anawayo Vambunine ratutir maje wasai.” \s1 Yohanes Pembaptis po Yesus augasyo kuvuni mana rai \r (Matius 3:13-17; Lukas 3:21-22; Yohanes 1:32-34) \p \v 9 Arono naije, Yesus no no munijo Nasaret no no Galilea, de no mana Yordan, umba Yohanes po augasyo kuvuni mana rai. \v 10 Weti Yesus no no mana uga tipuga akaeyo, umba peraseo Po naume raen nsaneka, umba Po Anawayo Vambunine raeno majeo Aiji maisyare insanijo punamoe. \fig Yesus augasyo kuvuni mana rai, umba Anawayo Vambunine maje Ai maisyare insanijo punamoe |src="WA03810b.tif" size="span" loc="Markus 1:9-11" copy="Wade" ref="Markus 1:9-11" \fig* \v 11 Umba danito Po Amisye anamote ranaun, ngkinde no no munijo ntiti mare, “Winyamo Sya Arikainyo inanuga no Nai. Inanayanambe Nai rave.”\x + \xo 1:11 \xt Mazmur 2:7; Yesaya 42:1\x* \s1 Anakakai Akoe po Yesus aponae \r (Matius 4:1-11; Lukas 4:1-13) \p \v 12 Naije kobe Anawayo Vambunine mo Yesus atutir to no nugo vabukane vono maninimbe. \v 13 Yesus no no naije masyote tename jirum, muno Anakakai Akoe de po aponae. Anakotaro mamun maisyare make sivuiny una tavon no naije, weramu naito Amisye wo Yesus aeranande. \s1 Yesus po vatane mambisya mawain indamu utavondi Ai \r (Matius 4:18-22; Lukas 5:1-11) \p \v 14 Arono Akarijo Titi Herodes po Yohanes Pembaptis aijar ausiso no tanoano makova rai, umba Yesus poroto no Galilea indamu Po Ayao Kovo Amisye raura. \v 15 Pare, “Masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so nandea mararai to. Weti wasakinav irati wapa ayao kakaije rai, muno wapanave irati Ayao Kovo Amisye so rai!” \p \v 16 Arono Yesus panya no onae tuga Galilea, Po vatano ibe arakobe inta yaen, aya tame mi Simona pe apa rijato Andreasa pe nai. Yo pame raveano jiane rakani no onae. \v 17 Yesus po raura nande yai pare, “Ide, itavondi Rinai! Indati Syo risanyao indamu ipo vatane makani tavon.” \v 18 Naije kobe yo pame rapaya ti ntuna umba javondijo Yesus ai. \p \v 19 Yesus panya kobe, umba Po vatano ibe arakobe kaijinta yaen akato, aya tame mi Yakobus muno Yohanes, wenayamo Sebedeus apa arikainye naya. Jantuna no nyomane uga yo pame ranabe. \v 20 Naije kobe Yesus po yawain, weti yo aya ajae Sebedeus apaya tuna no nyomane umaso rai, muno vatano aja po mavae inda wo apa anakere inta raijare mansautan. Umba javondijo Yesus ai. \s1 Vatano anawayo kakaije siso ai \r (Lukas 4:31-37) \p \v 21 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe usisa no munijo Kapernaum. Arono masyoto sambaya rai, Yesus siso no Yahudi awa yavaro sambaya ama uga, umba pananyaube vatane mai. \v 22 Vatano wanuije umaso unantaive Yesus apa ananyaowe rai, weye Po mansanyao vambunimbe. Muno Apa ananyaowe nsasyeo kuruno Yahudi awa rai, weye Yesus po vatane mansanyao maisyare akari apa vambunine no irati ai amaisy. \p \v 23 Arono naije vatano anawayo kakaije no aije inta siso tavon no yavaro sambaya rai, umba punanto pare, \v 24 “Winyi Yesus, vatano Nasaret, animaisye mi Nyo rave reansai? Nyare nde ra Nyo reansaubai dako? Reamo naen: Winyamo Vatano Kakavimbe Amisye po natutire pi Winy!” \p \v 25 Yesus soowato anawayo kakaijo nsiso vatane umaso aije rai pare, “Manin! Nyuje vatane so aora!” \p \v 26 Naije kobe anawayo kakaije munanto muno mo vatane umaso aveti tutar dave, umba muje vatane umaso aora kobe. \v 27 Vatano wanuije so unantaive rave, ti wo raura vambinibe mai ware, “Wakoe! Apa ananyao wanyine so mbambunin dave! Arono Po anawayo kakaije matutir, weamo wuje vatane maora kobe, mamaisyo Apa ana po raura rai!” \v 28 Weti wo ayao Yesus ravovo ti nto no propinsijo Galilea raito tenambe. \s1 Yesus po saumane raunanto vatane wanui mansai \r (Matius 8:14-17; Lukas 4:38-41) \p \v 29 Yesusa pe wuje yavaro sambaya raora ti to no Simon Petrusa pe Andreasa pe aya yavar. Muno Yakobusa pe Yohanesa pe javondijo mai tavon. \v 30 Simon Petrus apa anumam nggwanen, ranakea mamoan ti niki. Weti vatane wo ama wanene raura Yesus ai. \v 31 Weti Yesus poroto no ama niki ri umba Po raneme raijar muno Po raijaseo. Naije kobe ranakea nsauman, ti nseo mo anaisye ratayao indamu wo raisy. \p \v 32 Namandijo uma pasyo kobe, umba vatane wo vatano ugwanene nawe, vatano anawayo kakaije siso maije nawe, maugavere vintabo no Yesusa nui. \v 33 Vatano una no munijo Kapernaum wanugande vintabo no yavare umawe ama repon. \v 34 Umba Yesus po saumane raunanto vatane wanui mai, onawamo ujajoramo wanene kotare rai. Muno Po anawayo kakaije mawatano vatane wanui mansaora, weramu Po anawayo kakaije umaso maorai inda vemo wo raura inya, weye wo aen Opamo Mesiasa pije. \s1 Yesus pananyaube no Galilea \r (Lukas 4:42-44) \p \v 35 Siman awatan ngko dave, Yesus nikija seo, umba poroto no nugo maninimbe indamu be sambayambe. \v 36 Weramu Simon Petrusa pe apa arakove nawe wuruta wo akani. \v 37 Arono unanta Ai, wo raura nanto Ai ware, “Vatan tenambe wo nakanija!” \p \v 38 Weramu Yesus po raura nande mai pare, “Wade ra wanta no munijo kaijo mararaije so rai. Syare syo ayao Amisye raura tavon no ratuije, weye wemi mbewaramo ide no mine vone so.” \v 39 Weti Yesus panya propinsijo Galilea raita, pananyaube no Yahudi awa yavaro sambaya rai, muno Po anawayo kakaije mawatano vatane inta mansaora. \s1 Yesus po saumane raunanto vatano aravure mo ave ai \r (Matius 8:1-4; Lukas 5:12-16) \p \v 40 Vatano aravure mo ave ai inta de no Yesusa nui. Umba po vukane ranteter no Amun, po raura pare, “Injae, winyare mayar, syare Nyo saumane raunande rinai.” \p \v 41 Yesus aemeno vatane umaso ai, weti Po aijar, Po raura nanto ai pare, “Rimayar, ti syare winsauman.” \v 42 Naije kobe apa wanene umaso raumandi ai ti sauman kobe. \p \v 43 Umba Yesus po atutir poroto muno Po aorai pare, \v 44 “Vemo ndaurao vatane mai jinya. Yara nyoronto no syeno tuna no Yavaro Amisye raije ai, nyo nanakea rarorono ai indamu po raen winyamo sauman to. Umba nyo anakotare raugare rameseo Amisye ai inda mamaisyo Musa apa ananyaowe rai.\x + \xo 1:44 \xt Imamat 14:1-32\x* Indati vatan tenambe wo raen tugae Amisye po saumane raunande nai to.” \p \v 45 Weramu vatane umaso poroto po apa saumane ravovo, weti vatane wanui ubekero ware wo Yesus aen. Weti Yesus siso munije ama uga rai kakai, yara no no marano maninimbe. Weramu vatano wanui una no rui rui vayave wo akani ti ude Ai. \c 2 \s1 Yesus bambunin po ayao kakaije rapaya vatane mai no mine vone so \r (Matius 9:1-8; Lukas 5:17-26) \p \v 1 Masyote inta umba Yesus pakare no munijo Kapernaum. Apa de to ngkin ti vatane udanaun ware de no yavare to. \v 2 Umba vatano wanuije wanunugambea yavare ngkatutundi, ti unsanda we ntairi vatane mai. Umba Yesus po ayao Amisye raura mai. \v 3 Naije vatane mambisya wo vatano tunaive inta augaje nikijo pata rai, umba wo anawanere no Yesusa nui. \v 4 Weramu wararaijo usisa Ai kakai, weye vatane wanui rave no ratuije. Weti usea wo manyumo tatije ransodeto no Yesus tuna seo ri, umba wo vatano tunaive umaso airidijasyo apa tanije rautan. \fig Vatane wo vatano tunaive airidijasyo apa tanije rautan indamu Yesus po saumane raunanto ai |src="WA03824b.tif" size="span" loc="Markus 2:1-5" copy="Wade" ref="Markus 2:1-5" \fig* \v 5 Arono Yesus po awa anave raen manakoe, Po raura nanto vatano tunaive umawe ai pare, “Arikainyo winy, Syo nya ayao kakaije rapaya nai to.” \p \v 6 Kuruno Yahudi inta utantuna no naije tavon, uparijo Yesus ai weye wo ratantona no manuga rai ware, \v 7 “Ee! Veanimaibe Po rauranare wemaisy? Po rakarae pare Po ayao kakai rapaya maisyare Amisye amaisy! Weramu Amisye bo pi mamaisyo Po ayao kakaije rapaya vatane mai, weti Yesus sopamo pangkarivea!” \p \v 8 Naije kobe Yesus po awa ana wo ratantona raen no manuga rai, ti Po raura pare, “Wabeanimaibe wapo kakaije ratantona no wasanuga rai? \v 9 Syare syo vatane so apa ayao kakaije rapaya ai, weamo wapo ratantona wapare rimamaisye ramu. Wapantukambe Sya vambunine rai ti wapanave ramu. Weramu Syo anapaporainye inta raroron, indati wapo Sya vambunine raen kakavimbe. \v 10 Weti syare Syo saumane raunanto vatane umaso ai indamu wapo raen wapare Risy, Arikainyo Vatan, ribambunin syo ayao kakaije rapaya no mine vone so.” Umba Yesus po raura nanto vatano tunaive umawe ai pare, \v 11 “Mbeseo! Nya tanije rauga da nin kai.” \p \v 12 Naije kobe vatano tunaive umaso seo tet, po apa tanije raugav ara de pusyo kobe. Vatano wanuije wo raen, ti unantaive rave muno wo Amisye ararimbe. Wo raura ware, “Wakoe! Reamo anapaporainye raembeamo inta maisyare somaisye ramu.” \s1 Yesus po Lewi awain \r (Matius 9:9-13; Lukas 5:27-32) \p \v 13 Yesus pakare no nayave vono onae Galilea. Vatano wanuije ude Ai, umba Po manyao. \v 14 Umba panya pananave no naije, Po vatano po pajak ranugande akarijo pemerinta aije inta aen, apa tame mi Lewi,\f + \fr 2:14 \ft Apa tame rawain tavonamo Matius.\f* Alpeus apa arikainy. Opamo tuna no apa tanoano pajak rai. Yesus po awain pare, “Winde tavono Rinai!” Umba Lewi seo, pusyo ti tavondijo Ai. \p \v 15 Arono Yesus pisyi no Lewi apa yavar, vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije wanui ude, muno vatano ayao kakaije no maije wanui ude tavon, weye vatano maisyare so wanui rave utavondijo Yesus ai. Wisyisyo Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe matavon. \v 16 Weramu kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai nanawirati usisa varoro Parisi raije inta wo Yesus aen pisyisyo vatane umaso matavon. Umba wo raura nanto Apa arakovo utavondi aije mansai ware, “Veanimaibe wapa kurune pisyisyo vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije nawe, vatano ayao kakaije no maije nawe matavon?” \p \v 17 Yesus danito po awa ana wo raura we ranaun, umba Po ananeneae inta raura pare, “Vatano saumane pamo bekero anawae aije ramu, yara vatano gwanene pirati bekero anawae ai. Maisyare omaisy, are nawirati wo ratantona ware awa ayao kakaije meweno mai onawamo Syo mawaine ramu. Yara ride indamu Syo vatano awa ayao kakaije no maije mawain indamu awaura irati kove rai.” \s1 Veanimaibe Yesus apa arakove matawandijo marore rai jewen \r (Matius 9:14-17; Lukas 5:33-39) \p \v 18 Masyote inta Yohanes Pembaptis apa arakovo utavondi aije nawe, vatano Parisi nawe matawandijo marore rai indamu ube sambayambe. Yara Yesus apa arakove wisyisy. Umba vatane inta ude no Yesusa nui umba wo anajo ware, “Veanimaibe irati vatano utavondi Yohanes Pembaptis aije nawe, vatano utavondi Parisi mansaije nawe matawandijo marore rai, yara vatano utavondi Injae naije nawamo jewena e?” \p \v 19 Umba Yesus po ananeneae so raura nanto mai pare, “Ono vauname inta, vatano utavondi rai manayanambe weye anya bauname tuna matavon, weti matawandijo marore raije ramu. \v 20 Weramu masyoto makareye, anya bauname umaso pamo augavo maora, weti arono naije vatane umawe matawandijo marore rai.”\f + \fr 2:20 \ft Yesus aurata irati anya bauname umaso ai.\f* \s1 Yesus apa ayao wanyine nsasyeo vatano Parisi awa ayao wusyine rai \p \v 21 Umba Yesus po ananeneae kaijinta raura pare, “Ranivara vatane inta po ansune vasyeo wanyine rakasyugo ansuno wusyino mpatimuge rai, weamo mamaisye ramu, weye ansune vasyeo wanyine mo ansuno wusyine rapatimu ti nsaram akoeve rave kobe. \p \v 22 Muno vatane wo awijo wanyine rauvarasyo karoa ugami wusyine rai, weamo mamaisye ramu. Weye awijo wanyine umaso ntipu akoeve ti mo karoa mbe wusyimbe umaso rapatimu ti ngkakai, muno awije mbuvar kobe. Yara awijo wanyine mamo rauvarasyo no karoa ugami wanyine obo rai, wea umba mamaisy.” \s1 Parisije wo Yesus apa arakove maura tantunawi weye wo kasyambere rakasyin no masyoto sambaya rai \r (Matius 12:1-8; Lukas 6:1-5) \p \v 23 Arono masyoto sambaya inta rai, Yesus de siso panya no nawaisyo kasyamber ama uga rai. Apa arakovo utavondi aije wanya autan muno wo kasyambere rakasyin. \v 24 Weramu vatano Parisi wo raura nanto Yesus ai ware, “Veanimaibe Nya arakovo utavondi naije wo kasyambere rakasyin no masyoto unumeso? Weye Yahudi wama ananyao mare vemo wamo anakere raijar no masyoto sambaya rai jinya!” \p \v 25 Umba Yesus po raura akananto mansai pare, “Wabeanimaibe wananta Ayao Amisye raije jewen? Syare wasaemen animaisye mi mo ratoe mare aneno Daud po rave arono wepe apa arakove nawe umaror, muno awa anaisye meweno mai. \v 26 Opamo siso no Yavaro Amisye ama uga rai arono Abiatar be syeno titive, umba po rotijo raunanto Amisye aije raugav ti po raisy, umba po raunanto apa arakove mai tavon ti wo raisy. Weramu Musa apa ananyao inta mare vemo vatan bayave wo raisy inya, yara syene bo nawi wo raisy.” \p \v 27 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Abo! Wapa ananyao wapo rarijat mangke dave! Amisye po vatane manari indamu utavondi ananyao masyoto sambaya rai oma jewena! Yara Po masyoto sambaya rapatimu indamu ngkovo vatane mai. \v 28 Weti Risy, Arikainyo Vatan, ribe akarive masyoto sambaya rai.” \c 3 \s1 Yesus po saumane raunande vatano jorame ai no masyoto sambaya rai \r (Matius 12:9-14; Lukas 6:6-11) \p \v 1 Masyoto sambaya inta, Yesus siso no yavaro sambaya inta ama uga. Vatano aneme rani nsawa inta no no naije tavon. \v 2 Weti vatano Parisije inta wo Yesus anyanyuti tutira ware tugaeya rako Po saumane raunande arono masyoto sambaya raija rako? Weye wo Apa ayao kakaije rakani indamu wo aura tantunawi. \p \v 3 Umba Yesus po raura nanto vatano aneme rani nsawa umawe ai pare, “Windento nte no usye so.” \v 4 Umba Yesus po raura nanto vatano una no we mansai pare, “Syare syo wasanajo rati. Mamaisyo wama ananyao raijamo, rui mirati wamo rave no masyoto sambaya rai: Wamo ana ngkove rave rako, ngkakaije mi wamo raveye? Wamo vatane mapaya irati kakaije rai rako, wamo maubaisye?” Weramu vatane umanin bintabo. \v 5 Yesus po maen tenambe, pari. Muno animaumbe tavon weye manuga matu. Umba Po raura nanto vatano aneme rani nsawa umawe ai pare, “Naneme raojaito!” Umba vatane umawe po aneme raojaito, naije kobe aneme nsauman. \v 6 Umba vatano Parisije wuje yavaro sambaya raora, umba wavave wo vatano usisa varoro Akarijo Titi Herodes aije mawain indamu wanyinyaube tenambe, ware wo Yesus aubaisy. \s1 Yesus pananyaube muno Po saumane raunanto vatano ujajorame mai \p \v 7 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wuje wuruta no onae tuga Galilea, muno vatano Galilea wanui rave utavondi. Muno vatano una no Yudea wanui ude Ai tavon, \v 8 muno vatano una no Yerusalem, vatano una no Idumea, vatano una no ranijo muramo mana Yordan, vatano una mararaijo munijo Tirus muno munijo Sidon. Vatane umaso ude no Yesusa nui weye wo Apa anapaporainye ranaun. \v 9 Vatane so wanui rave, wetiva Yesus po apa arakovo utavondi aije matutir wo nyomane inta ratayao Ai indamu seo tuna ama vone rai, inda vemo vatano wanuije wo akikipi jinya. \v 10 Weye Po saumane raunanto vatano ugwanen wanui mansai to, weti vatano ugwanen kaijinta ude Ai, wo akikipi weye ware ubeker wantukamo Ai. \v 11 Vatano anawayo kakaije siso maije ude tavon. Arono anawayo kakaije umaso wo Yesus aen, ubeaje no Amun umba ugwain ware, “Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy!” \v 12 Weramu Yesus po anawayo kakaije umaso maorai indamu vemo wo aura kakavimbe inya. \s1 Yesus po apa arakovo abusyinara eane rurum mawainde \r (Matius 10:1-4; Lukas 6:12-16) \p \v 13 Umba Yesus seo no pukame inta rai, umba Po vatano bekero maije mawain, weti ude Ai. \v 14 Umba Po vatane abusyinara eane rurum mapatimu, pare, “Weapamo Sya arakovo syo wasatutire nawi weap. Syo wasawain indamu watavondi Rinai, muno Syo wasatutir indamu wapo Ayao Kovo Amisye raura vatane mai. \v 15 Muno Syo vambunine raunande wasai indamu wapo anawayo kakaije mawatan.” \p \v 16 Weti Yesus apa arakovo mansano abusyinara eane rurum awa tame mi som: \li1 Simon (apa tamo Yesus po raura tavona Petrus), \li1 \v 17 Yakobus, \li1 apa rijato Yohanes \li2 (wenayamo Sebedeus apa arikainye naya, \li2 weramu Yesus po yawainamo Boanerges, ama ine mare “arikainyo katitir”), \li1 \v 18 Andreas, \li1 Pilipus, \li1 Bartolomeus, \li1 Matius, \li1 Tomas, \li1 Yakobus (Alpeus apa kavo pije), \li1 Tadeus, \li1 Simon (opi awainamo vatano Zelot), \li1 \v 19 Yudas Iskariot (opi po Yesus amavun). \s1 Yesus apa vambunin muno Anakakai Akoe apa vambunin \r (Matius 12:22-32; Lukas 11:14-23, 12:10) \p \v 20 Umbawe Yesus pakato no yavar. Naije vatano wanuije ude wanunugambe akato, weti Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wisyisye ramu. \v 21 Arono Apa yavaruga wo ana umaso ranaun, wo raura ware, “Yesus be anaivivea rako?” weti wuruta ware wo augav. \p \v 22 Kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai inta una no Yerusalem ude, umba wo raura ware, “Akarijo anawayo kakai, apa tame mi Bersebur,\f + \fr 3:22 \ft Tamo Bersebur ama ine mare Anakakai Akoe pije.\f* siso Yesus ai to, weti wepi po vambunine raunande Ai indamu Po anawayo kakaije mawatambe!” \p \v 23 Yesus po mawain ude mararai, umba Po ananeneae inta raura nanto mai. Pare, “Anakakai Akoe po taune mawatano vatane maora kakai. \v 24 Ranivara munije inta ama vatane maporabe jirum ti inta umarovave inta mai, wea umba munije umaso mandamisy. \v 25 Muno ranivara yavaruga maporabe jirum ti inta umarovave inta mai, wea umba mandamisy tavon. \v 26 Anakakai Akoe apa munijo be akarive raije maisyare wemai tavon. Ranivara Anakakai Akoe pe apa anawayo kakaije nawe maporabe jirum ti taune umarovave taune mansai, weamo apa munijo be akarive rai noa nugoenta ramu, yara mandamisy. \v 27 Syo ananeneae inta raura: Ranivara vatano panaonoambe inta siso vatano bambunine apa yavare rai, weamo po vatane umaso aneme ajoe raokokai dati, umba po apa ananugo yavarugawe raugavo aora tenambe. Anakakai Akoe aurata irati vatano bambunine umaso ai, muno Risyamo syo apinde to, wemi mbewar Syo anawayo kakaije mawatan. \p \v 28 Syo raura tugaive: vatane awa ayao kakai rui vayave muno awa ayao wo Amisye aura tantunawi, Amisye pare po rapaya mai arono usakinavo rai. \v 29 Yara are pirati po Anawayo Vambunine raura tantunawi, opamo Amisye po apa ayao kakaije umaso rapaya aije ramu. Yara Apa parije no aija nuge nuganui.” \v 30 Yesus po rauranare wemaisy, weye vatane umawe wo raura ware, “Yesus opamo anawayo kakaije siso Ai to.” \s1 Yesus apa akoya me Apa rijate nawe ude Ai \r (Matius 12:46-50; Lukas 8:19-21) \p \v 31 Umba naije Yesus apa akoya me Apa rijate nawe ude usai no yavare akirije umu. Umba wo vatane inta atutir ware po Yesus awain inda puje. \v 32 Vatane wanui rave utantuna Yesus akiani, ti inta wo raura nanto Ai ware, “Nya ingkoa me Nya rijate nawe usai no akiri umuga ware ubeker indamu wo naen.” \p \v 33 Yesus po raura nanto mai pare, “Are nawirati Sya akoe, Sya arakove waino mansai?” \v 34 Umba sarirae ara Po raura nanto vatano utantuna akianije mansai pare, “Sya ingkoa me Sya arakove wenawi utantuna so, \v 35 weye vatano anya, wanya utavondijo Amisye apa bekere raije wenawirati Sya akoe waino mai muno Sya arakove waino mai.” \c 4 \s1 Ananeneaeyo vatano po iru kamije rangkiki \r (Matius 13:1-9; Lukas 8:4-8) \p \v 1 Yesus pananyaube no onae tuga Galilea. Umba vatano wanui rave ude Ai wo akikipi, weti Yesus seo tuna no nyomano mampaya no onae umawe inta ama von, umba vatano wanuije umaso usai no nayave von. \v 2 Umba Po ananeneae inta raura mansai pare: \p \v 3 “Wadanide! Vatane inta po nawaisye ranari, umba po iru kamije rangkiki. \v 4 Arono panya po rangkiki, inta ntatayaje no unanuijo nawantave rai bo rai. Umba insanije waje wo raisy, ti mewen. \v 5 Kamije inta mamo ntatae irati mino mbe orambe rai. Iru kamije umaso ama ntubai mamo mavave nseo, weye kopa ntapekan kobeye ramu. \v 6 Weramu arono uma seo, po kamijo ntubaije umasom rayano mayon ti ngkanen, weye wantainye musyo kopa rai kobe jewen yara nanto orame rai. \v 7 Kamije inta ntatae tavon no anansinaowe ama uga rai. Anansinaowe nseo tavon umba mo kamino wanyine umawe rakikipi ti ngkakai, ama mane mewen dai. \v 8 Umba kamije inta ntatae no kopa kove rai, umba ntubai seowa manakoe, muno ama mane nande rai kobe: inta ama mane nseo no tenamara eane abusyin, kaijinta ma tename mandei, muno inta nseo no tename radani.” \p \v 9 Yesus po ananeneae umaso raurana mewen, umba pare, “Syare wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.” \s1 Veanimaibe Yesus po ananeneae raura \r (Matius 13:10-17; Lukas 8:9-10) \p \v 10 Arono vatano wanuije umaso wusyo wuruta weti Yesus obop, Apa arakovo utavondi aije abusyinara eane rurume nawe, vatano kaijo wo Apa ananyaowe ranaune nawe, ude tenambe ware indamu Po ananeneae umawe raura kakavimbe mai. \v 11 Umba Po raura mai pare, “Amisye apa be akarive Apa kawasae mai no mine so omamo ayao ngkokaibe arono wusyinoe weti vatane unanta rai jewen, yara weapirati Amisye po rarorono wasai. Weti Syo raura kakavimbe wasai, weramu vatano kaijinta nawamo Syo ananeneae bo raura mansai. \v 12 Maisyare omaisy indamu mamaisyo Ayao Amisye so rai: \q1 ‘Vatane so mamije mo Sya ana idave raen, \q2 weramu unanta raije ramu; \q1 muno wo Sya ana idaura raraniv, \q2 weramu unanta raije ramu. \q1 Wemi mbewar usakinav wakare Rinai jewen, \q2 weti awa ayao kakaije mamo Syo rapaya mansaije ramu.’\x + \xo 4:12 \xt Yesaya 6:9-10\x* ” \s1 Yesus po ananeneaeyo vatano po iru kami rangkikije raura kakavimbe \r (Matius 13:18-23; Lukas 8:11-15) \p \v 13 Umba Yesus po raura mai pare, “Wabeanimaibe irati wananta ananeneae umaso raije jewen? Indati wananta Sya ananeneae kaijinta rai tavone ramu. \v 14 Vatano po iru kamije rangkikije opamo aurata irati vatano po Amisye apa ayaowe raura amaisy. \v 15 Kamije inta ntatae no unanuije nawantave rai bo rai omamo raurata irati vatano po ayao Amisye umaso ranaun, weramu Anakakai Akoe de po ayao Amisyo no no anuga raugavo aora. \p \v 16 Kamije inta ntatae no mino mbe orambe rai omamo raurata vatano po ayao Amisye ranaun, pavave po raijade anayanambe rautan. \v 17 Weramu ayaowe umaso masyo matu no anuga raije ramu, weti no tawane ramu. Arono siuri nande ai muno vatane wo ave tatugadi weye panave to, weamo po ayao Amisye rapaya nakato. \p \v 18 Kamije inta ntatae no anansinao ama uga rai. Omamo raurata irati vatano po ayao Amisye ranaun, \v 19 weramu po anakotaro mine vone so rantotobe, bekero po romane ranugan, muno apa bekero kaijinta manui rave. Wetivara anakotare umaso mo ayao Amisye rakikipi no anuga rai, weti ayao Amisye ama ine raen no aije ramu. \p \v 20 Weramu kamije inta ntatae no kopa kove rai omamo raurata irati vatano po ayao Amisye ranaun muno panave rai kobe weti ama ine raen no ai. Vatano maisyare sonawamo awa mano wo rauguje mamo inta nseo no tenamara eane abusyin, inta ma tename mandei, muno inta nseo no tename nadani.” \s1 Yawainyo mbare rakepan no kavine uga \r (Lukas 8:16-18) \p \v 21 Umba Yesus po raura nakato pare, “Arono vatane inta po yawainye raindi, po rakepano kavine raije ramu muno po raugaje ntuna no niki raije ama ate ramu. Yara po rauseo ntuna no pata vono kakavin. \v 22 Weye animaisye mi rangkokaibe indati raroron kakavimbe, muno ana ngkokaibe indati raen kakavimbe. Weti Sya ayao wananta rai jewen no naiso mamo indati wananta rai kobe no masyoto makare. \v 23 Syare wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.” \p \v 24 Yesus po raura nakato pare, “Syare wapo ayao nami wapo raranive so ratantona kobe rave. Ranivara wapo Sya ayaowe inta ratantona kobe indamu wapo ranaun, wea indati wananta Sya ayao kaijinta rai jakato umba wapa ana wapo ranaune miridi nseo. Weye tauno wapo veano rataune mamo Amisye po rasarirae akare Po veano taune wasataun akato, weti manakoe rave wasai. \v 25 Vatano ayao Amisye no anuga raije opamo Amisye po auga ti nanto rai ti apa ana po raene miridi nseo. Yara vatano ayao Amisye no ai kobe jewen, opamo apa ana po raene miridi makaje ti raumandi kobe.” \s1 Ananeneaeyo kasyambere kami ntubai \p \v 26 Yesus po raura nakato pare, “Arono Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, omamo raurata irati vatano po kasyambere kami ravaya no apa nawaisye rai amaisy. \v 27 Namaneamo vatane so niki, yara sansimane ma seo, muno kasyambere kami umawe ntubai tutir umba manakoe. Weramu kasyambere kami mbeare rui ntubai manakoe, vatane umawe pantatukambe rai. \v 28 Kopawe taune mo raunande rai mo ama tuba rakarimu. Manasyimbe tuba ngkarimu, umba ama ugem nande rai, umba kami no rai kobe. \v 29 Kami umaso matu to, umba vatane umawe po rakasyin.” \s1 Ananeneaeyo sesawije kami \r (Matius 13:31-35; Lukas 13:18-19) \p \v 30 Yesus po manajo pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, omamo animaisye mi raurata rai? Omamo raurata ananeneae so rai: \v 31 Vatane inta po sesawije kamije raugav, to po rangkiki no nawaisy. Sesawi kamije omamo momoyain dave.\f + \fr 4:31 \ft Sesawije kotaro ranyum no Indonesia omamo anareo mamaun, yara sesawijo kotaro ranyum no Israel ntubai ti manakoe rave, maisyare inyoe ramaisy.\f* \v 32 Weramu arono ntubai nseo, ama mote makoeve mo anareo kai rakivan. Ama ririje manakoe ti insanije nande utantuna rai, wo ene ranari ama ririje rai.” \p \v 33 Yesus po ananeneae manui raura maisyare ananeneae umawe ramaisy. Po ayao Amisye raura ananeneaebe indamu Po vatane manyao, mamaisyo awa vambunine rarijati. \v 34 Po vatano wanuije manyao ananeneae bo rai, weramu arono taune Pe apa arakovo utavondi aije obo nao, wea umba Po anakotar tenambe raura kakavimbe mai. \s1 Yesus po ovare muno rarene raura ti ntanamanin \r (Matius 8:23-27; Lukas 8:22-25) \p \v 35 Namandive kobe, Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Wade ra wanta no onae tuga ranijo warani.” \v 36 Weti wo vatano wanuije umawe mapaya ti una no onae tuga, umba Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe usea nyomane rai, umba ukayun kobe. Muno nyomano kaijinta ntavondi wuruta tavon. \v 37 Nugoenta rainy yara ovaro bambunin dave paje kobe, muno rarene manakokoive mo nyomane ranepat, inta masyo no nyomane ama uga rai ti kavintare mana ntairi nyomane rai. \p \v 38 Weramu Yesus opamo niki no nyomane ama parae, akarije raugaje ntamijo anukane rai. Naije Apa arakovo utavondi aije wo amin, ware, “Injayo Kurune, nseo! Mbeanimaibe naemeno wansaije jewen? Kavinta wamansyan!” \p \v 39 Yesus seo umba Po ovare ansopi, muno Po rarene raura to pare, “Manin! Ntandorar!” Umba ovare umawe manin kobe muno onae ntanamanin dave. \fig Yesus bambunin po ovare muno rarene ransopi |src="WA03847b.tif" size="span" loc="Markus 4:35-41" copy="Wade" ref="Markus 4:35-41" \fig* \v 40 Yesus po raura nanto Apa arakove mai pare, “Wabeanimaibe wajaniv? Wabeanimaibe wapanave Rinai jewen?” \p \v 41 Umba Apa arakovo utavondi aije ujani dave. Taune wo raura vambinibe mai ware, “Sopamo are pi so wirati Po ovare, rarene raura ti ntanamanin, ntavono Apa ayao rai so?” \c 5 \s1 Yesus po saumane raunanto vatano anawayo kakaije siso aije ai \r (Matius 8:28-34; Lukas 8:26-39) \p \v 1 Umba Yesusa pe apa arakove nawe wo onae Galilea raotar unanta no vatano Gerasa awa munije rai. \v 2 Yesus no no nyomane rai umba paje, naije vatano no no tinda aipapo inta de Ai. Vatano napije pamo anawayo kakaije siso ai, \v 3 ti nove no aipapo rai. Sopamo bambunin dave, weti vatane inta wo aokaisyo waijo besije rai kakai, weye awa vambunine mamaisye ramu. \v 4 Susye manui rave vatane wo aneme ajoe raokokaisyo waijo besi rai to, weramu seo po rapatimuve tutir. Muno po aitamu besijo ajoe rausiso rai radaut tavon. Opamo bambunin dave ti vatane wo aijare kakai. \v 5 Namane rinit vatane umaso no no aipapo muno puje to no no pukam, umba tamije gwagwaimbe muno po orame veano anasine ratuturi ti mbe pabe anyi. \p \v 6 No gwaravaimbe po Yesus aeno dei, umba pansanan bayave re po apa vukane ranteter no Amun. \v 7-8 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Anawayo kakai, nyuje vatane so aora!” \p Naije vatane umaso gwain akoeve rave pare, “Yesus, Arikainyo Amisyo no no munijo ntiti, Nyo rinave tai ruimaisye so? Syo Amisye apa tame rauranara Nyo inansewabe inya.” \p \v 9 Umba Yesus po anajo pare, “Nya tame mi rui?” \p Vatane umawe po raura pare, “Sya tame mirati Legiun, weye reamanui rave.” \v 10 Muno anawayo kakaije umaso wo Yesus anajo kewabe tutir indamu vemo Po mawatan wuje uta nggwaravain nora. \p \v 11 Mararai jirati unarijoe rai, ugeye wanui rave wo anaisye rakanive no unate ama awananeme warea. \v 12 Anawayo kakaije umaso wo raura nanto Yesus ai ware, “Reamayar dai mi so: reamare Nyo reansatutir sisa wana no ugeye wato mai.” \v 13 Umba Yesus po mansamayar kobe, weti anawayo kakaije wuje kobe umba uta sisa ugeye mai. Uge umawe wansansanan udadoyaro pene rai ti utaoponasyo no onae waraya, weti usayadi kobe. Awa manuije mirati ribuge jirum. \p \v 14 Vatano wo ugeye makum unaji damu wakata umanine ramu, yara wo ana nande uge mai raura kakavimbe vatano munijo we mai muno munijo we ama varodore raita tenambe. Weti vatano munijo we nao wakare wo raen. \v 15 Ude Yesus ai, umba wo vatano anawayo kakaije wuje aije umawe aen. Wakoe! Wepamo tuna Yesus atavon, po apa ansune rave, muno apa ana po ratantona ngkov akato. Weti vatano munije umawe ujani dave. \v 16 Umba vatano nanawirati wo raeno mamije raije wo ana nande vatano napije pe uge nawe mai raura kakavimbe mai. \v 17 Umba vatano wanui umaso wo Yesus anajo indamu puje irati awa munije raora. \p \v 18 Weti Yesus seo no nyoman, umba vatano anawayo kakai wuje ai umawe po Yesus anajo indamu tavondi Ai. \v 19 Weramu Yesus ponae, pare, “Vemo wintavondi Rinai nora. Yara nyakato ra nyo saumano Amisye po raunande naije raura vatane mai, muno nyo Amisye apa muinyo Po rarorono naije raura mai tavon.” \v 20 Weti vatane umawe poroto kobe, siso puje Munije Abusyin\f + \fr 5:20 \ft Raura ayao Yunani raijamo Dekapolis, ama ine mare munije abusyin.\f* raita tenambe, po saumano Yesus po raunande anasine raije ravovo no ratuije. Weti vatane unantaive tenambe. \s1 Yesus po saumane raunanto Yairus apa kavo wanya me, wanya rantukamo Apa ansune raije me yai \r (Matius 9:18-26; Lukas 8:40-56) \p \v 21 Yesus seo nyomane rai jakato, Po onae raotar pakanande no onae tuga rani, umba vatano wanuije ude wo akiani no onae tuga rai. \v 22 Umba vatane inta de, apa tame mi Yairus. Opamo akarijo yavaro sambaya inta rai. Arono po Yesus aen, de po vukane ranteter no Amun. \v 23 Umba po Yesus anajo memembe pare, “Injae, sya kavo wanya nggwanen akoeve rave, kavinta ratire ngkakai. Ti syare winde, indamu Nyo naneme raunanto ntamijo rai, indamu vemo ngkakai jinya, yara ranakea nsauman.” \p \v 24 Weti Yesus tavondijo Yairus ai, umba vatano wanui utavondi wo Yesus arijat, ti wo akikipi no awa yasyin. \p \v 25 Awa yasyine umaso wanya nggwanen inta, omamo nanto waneno embae rai tutira tume abusyinara eane rurun to. \v 26 Omamo mo anawae wanui mapan to indamu wo saumane raunanto rai, muno ama ananuge mpatimugo mansai, weramu mbea marudi. Ranakea nsaumane jewen, yara ama yorame manakoe iridi. \v 27-28 Wanya so mo Yesus anaumbe to ti mo ratantona mare, “Syantukamo Apa ansune rai vayave indati risauman aje.” Weti wanya umaso no no vatano wanuije awa yasyin umba mararaijo Yesus akirije rai, umbawe rantukamo Apa ansune rai. \v 29 Umba kavuratawe ama mavu muje umawe nsopi kobe ti mo raen ranakea nsauman to. \p \v 30 Naije kobe Yesus nanto rai pare Apa vambunine inta muje no anasine rai to. Weti sarirae Po vatano wanui umaso manajo pare, “Are nyirati nantukamo Sya ansune raije so?” \p \v 31 Apa arakovo utavondi aije wo raura ware, “Injae, taune Winyi nyo vatano wanuije so maen unande ti wo nakikipi kiani, weti Nyo manajo are nawirati wantukamo Nya ansune raijo e?” \p \v 32 Weramu Yesus po vatane maen kiani indamu Po vatano mansantukamo Aijoe maen. \v 33 Wanya umawe mo ranakea raen nsauman to, weti mo Yesus asyani ti ranakea ntutar. Umba nde mo vukane ranteter no Amun, umba mo raura kakavimbe mare, “Risyi syantukamo Nai to,” umba mo ama ana nande rai umawe raura kakavimbe tenambe Ai. \v 34 Umba Yesus po raura nanto wanya umaso rai pare, “Wanya arikainyo winy, nyanave Rinai jivae, wirati winsaumanoe. Soamo nya yorame rapaya nai to, weti nyoronto kai, syare Amisye apa kovo saumane no nautan.” \p \v 35 Arono naije Yesus payaowa nene, umba vatano una no Yairus apa yavar inta ude ware, “Injayo Yairus, nya kavo ngkakai to, ti vemo winyakaore nyo Injayo Kurune ansosobe nora.” \p \v 36 Yesus po awa ayao umaso ranaun weramu ponayo rai, weti Po raura nanto Yairus ai pare, “Vemo njani nora, yara nyanave vayave.” \v 37 Umba Po vatano wanui umawe mansamayaro utavondi Aije ramu, yara Petrusa pe Yakobusa pe apa rijato Yohanesa pe obo nao utavondi. \p \v 38 Arono ude no Yairus apa yavar, Yesus po vatane maen woyovo arikainye umawe rai weye ngkakai to. \v 39 Umba siso no yavare umaso rai, Po raura mansai pare, “Wabeanimaibe wapoyov? Arikainye wato mamo ngkakaije ramu, yara ta nikija.” \v 40 Weramu vatane umaso wugoeno Ai. \p Weti Po vatano wanui umaso mawatan ti wuje. Umba Po apa arakovo utavondi aije umawe nawe, arikainye umawe ama aja pe akoya me obo mauga ti usisa no tanoan uma wanya arikainye ntami rijoe rai. \v 41 Umba Yesus po arikainye umaso raneme raijar, Po raura aje rai pare, “\tl Talita kum,\tl*” ama ine mare, “Arikainyo winy, syare winseo!” \fig Yesus po saumane raunanto Yairus apa kavo rai |src="WA03826b.tif" size="span" loc="Markus 5:35-43" copy="Wade" ref="Markus 5:35-43" \fig* \p \v 42 Naije kobe arikainyo kamurame umawe nseo, muno manya mananave. (Ama tume abusyinara eane rurun to.) Muno vatano wo raen onawamo unantaive rave anapaporainye umaso rai. \v 43 Weramu Yesus po maorai pare, “Wabemo wapo ana umaso raura vatane inta mai nora!” Muno Po matutir indamu wo anaisye raunanto arikainye umaso rai indamu mo raisy. \c 6 \s1 Vatano Nasaret wonayo Yesus ai \r (Matius 13:53-58; Lukas 4:16-30) \p \v 1 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wuje umba wakare no Yesus taune apa munijo nori. \v 2 Masyoto sambaya rai, umba Yesus po vatane manyao no yavaro sambaya we rai. Arono vatano wanuije wo anaun, unantaive rave. Wo raura ware, “Wakoe! Are pirati po ananyaowe so raunanto Yesus ai? Apa ana datantona ntiti somamo nori rui? Muno Po anapaporainye so raveare rui? \v 3 Wamo vatane so aen, Opamo vatano po inyoe ranari. Apa akoya mirati Maria. Apa rijate nawirati Yakobusa pe Yosesa pe\f + \fr 6:3 \ft Yoses apa tame rawain tavonamo Yusup (Matius 13:55).\f* Yudasa pe Simona pe nao. Apa aname nao una no naiso tavon.” Weti wonayo wanave Aiji. \p \v 4 Umba Yesus po raura pare, “Tugae, anawae Amisye to no munijo maran, weamo vatane wanave ai. Yara pare pakare no taune apa munije rai, weamo vatane wanave aije ramu. Taune apa arakove nawe apa yavaruga nawe wanave aije jewen tenambe.” \p \v 5 Yesus po aneme raugaje ntamijo vatano ugwanen inta mai indamu usauman. Weramu vatano Nasaret wanave Aije ramu, ti Yesus mamaisyo po anapaporainyo manui rarorono mansaije ramu. \v 6 Muno nantoive mai, weye wanave Aije ramu. \s1 Yesus po apa arakovo utavondi aije abusyinara eane rurum matutir \r (Matius 10:5-15; Lukas 9:1-6) \p Umba Yesus pusyo ti siso no munije inta rai nanto no munijo kaijinta rai, pananyaube no irati raita tenambe. \v 7 Umba Po apa arakovo abusyinara eane jirum mawainde, umba Po matutir wusya ube randurumbe. Muno Po vambunine raugaje mai indamu wo anawayo kakaije mawatano vatane maora. \v 8 Umba Po ananyaowe so raugaje mai pare: “Vemo wapo ana inta raugav irati wapa unanui anya rai nora, yara wapa isyoe bom. Vemo wapo anaisye, ingkujawane, doije inta raugav inya. \v 9 Wasajo kokome rave kai, yara vemo wapo ansune raugavo randurum inya. \v 10 Arono vatane inta po wasaugav wasea apa yavare rai, syare wana no apa yavar tutir ava wapuje apa munije raora. \v 11 Weramu ranivara wasisa munije inta rai, yara vatano una no nanawije wo wasave kobe jewen muno wo wasaranive jewen, weamo wapusya munijo namije raora. Umba wapo kapumo nowo wasajoe raije ranepataje no mansamun indamu wo raen indati taune wo ama mangke ranawan.” \p \v 12 Wetivara Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum usya nara wuruta, wo ayao Amisye raura vatane mai indamu usakinav irati awa ayao kakaije rai. \v 13 Muno wo anawayo kakai manuije mawatan, muno wo manine veano vatano ugwanen manasine raarer indamu usauman. \s1 Yohanes Pembaptis kakai \r (Matius 14:1-12; Lukas 9:7-9) \p \v 14 Akarijo Titi Herodes po Yesus apa ana dave ranaun, weye Apa tame ravovo vatane mai tenambe. Vatane inta wo raura ware, “Yesus opamo Yohanes Pembaptis wepirati kovakato no wene ama uga rai to ti pakare wep. Wemi mbewar Po anapaporainye raroron.” \v 15 Yara vatano kaijinta wo raura ware, “Opamo anawae Elia pi pakare to wep.” Umba inta ware, “Opamo anawae Amisy maisyare anawae wusyine inta amaisy.” \p \v 16 Arono Herodes po ana umaso ranaun, po raura pare, “Yesus opamo Yohanes Pembaptis syo apa isyisye raotaroe, wepi kovakato ti pakare so.” \p \v 17-18 Yohanes Pembaptis apa kakaije nande no taiso: Herodes po apa arakovo Pilipus apa anamugo Herodias raovan to, weti Yohanes pananyaube Herodes pare, “Winyamo vemo nyo nya arakova apa anamu raovan inya! Nyo ananyao Amisy rakanyoandi!” Wetiva Herodias umaso mparijo Yohanes ai, weti ama anap Herodes po Yohanes aijar po augave siso no tanoano makova rai. \v 19 Herodias ranuga ngkakaijo Yohanes ai mare mo aubaisy, weramu ama anap Herodes po ramayare ramu. \v 20 Weye Herodes po Yohanes aen opamo vatano anuga ngkov muno ngkakavimbe, weti po asyaniv. Maisyare omai ti, po aeranande kobe no tanoano makova ama uga. Masyote inta yai, Herodes po Yohanes awainde weye anayanambe po apa ananyaowe ranaun, weramu anuga nseo majeve tavon. \p \v 21 Masyote inta umba varore raugaje Herodiasa rai indamu mo Yohanes aubaisy. Arono naije Herodes apa masyoto ano raije mamaisy. Weti po one rave, umba po akarijo usarodoro augane nawe, nait akari akoe nawe, vatano titi no no Galilea nawe, mansawainde. \v 22 Weti vatane umaso ude, umba Herodias ama kavo wanya musyo nsarer. Herodesa pe apa arakove umawe nawe manayanambe ama sarere rai. Weti Herodes po raurairive patimuve wanya arikainye umaso rai pare, “Animaisye mi nyare mbekero rai, indati syo raunande nai. \v 23 Nyare mbekero sya munijo ibe akarive raije rai, syo raporabe rurum, syo inta raunande nai.” \p \v 24 Umba wanya arikainye umasom musyo ara moronto mo akoya ranajo mare, “Ingkoe, animaisye mi nyare syo ranajo?” Umba ama akoya mo raura nanto rai mare, “Nyo Yohanes Pembaptis akarije bo ranajo.” \p \v 25 Umba wanya arikainye umasom mavave makato no Herodesa nui, umba mo raura mare, “Syare syo Yohanes Pembaptis akarije ranajo, indamu nyo raunande rinai no naiso kobe, nyo raugaje ntamijo pauraije rai.” \p \v 26 Arono Herodes po ama ana mbekedaijewe ranaun, animaumbe rave, weramu po rawatambe ramu, weye apa arakove wo apa urairijo mpanyoane ranaun to ti. \v 27 Weti po apa naite inta atutir inda poroto po Yohanes akarije raotar umba po raugav. Weti naite umaso poroto po akarije umawe raotar no tanoano makova ama uga. \v 28 Umba po Yohanes akarije raugaje ntamijo pauraije rai, po raugav po raunanto wanya arikainye umawe rai, umba mo raunanto akoya rai. \v 29 Arono Yohanes apa arakovo utavondi aije wo ranaun Yohanes kakai to, ude wo anasino kopa raugaveta wo rantuna no aipapo. \s1 Yesus po anaisye raunanto vatane ribuge radani wo raisy \r (Matius 14:13-21; Lukas 9:10-17; Yohanes 6:1-13) \p \v 30 Yesus apa arakovo po matutire umawe wakare, wanunugambe no Yesusa nui, umba wo ana wo rave muno ana wo ranyaowe raura vintabo Ai. \v 31 Vatane wanui rave uta ude Yesus ai, weti Wepe apa arakovo utavondi aije nawe wisyisye kakai. Weti Yesus po raura nanto Apa arakove umaso mai pare, “Wade ra wanta no nugo maninimbe inta rai indamu waboam wantantuna mumuimbe.” \v 32 Weti usea nyomane rai mumuimbe, wuje ti uta no nugo maninimbe inta rai. \p \v 33 Weramu vatano wanuije umawe wo awa wusya raen muno awa uta rai mamo wo raen to. Weti vatano wanui una no munijo we inta wansansanano yawa rai, ti wuisy, wo Yesusa pe apa arakove nawe manyut no onae tuga ranijo warani. \v 34 Arono nyomane umawe nande to, Yesus paje kobe. Umba Po vatano wanuije maen, aemeno mansai rave, weye vatane so maisyare muno domba awa vatano po maeranande meweno mai wemaisy. Weti Po mansanyao anakotaro manui rai. \p \v 35 Namandive kobe, weti Yesus apa arakovo utavondi aije ude Ai, wo raura ware, “Mare ngkaumu kobe, nuge so nggwaravainy tavon. \v 36 Injae, koveamo Nyo vatano wanuije so matutir inda wuruta wo anaisye inta ramavun no munijo mararaije so.” \p \v 37 Weramu Yesus po raura nanto mai pare, “Weapirati wapo anaisye inta raunande indamu vatane so wo raisy.” \p Umba Apa arakove wo raura akanande Ai ware, “Wakoe! Vatane so wanui rave! Anaisye inta ramavun inda wo raisy indati ama mangke nseo rave, yara reama doije mamaun ti mamaisye ramu.” \p \v 38 Umba Yesus po manajo pare, “Wapa rotije ruimaisy? Wata wapo raen.” \p Weti uta wo raen, umba ware, “Rotije vasyesye radanija mi ntuna, jiane ruruma yatavon.” \p \v 39 Naije Yesus po vatano wanuije umaso matutir pare, “Wapaje watantuna no insumaije vono njayaibe wato rai. Inta wapanugan nande intai, inta wapanugan nande intai.” \v 40 Weti vatano wanuije umaso utantuna tetebe, inta awa wanuije tename nadani, inta awa wanuije abusyine nadani. \v 41 Naije Yesus po rotije vasyesye radani muno jiane rurum raugavere tenambe, umba peraseo no naume warae, Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po rotije raporadijo aneme rai, umba Po raunanto Apa arakovo utavondi aije mai indamu wo ratodijo vatano wanuije umawe mansai inda wo raisy. Po jiane rurum umawe ratodijo mai tavon. \v 42 Wo raisya uman dave. \v 43 Umba Yesus apa arakove wo anaisye ateteo ntuna ranunugambe akare no bayaije rai. Bayaije umaso ama manuije nanto no abusyinara eane rurum. \v 44 Anya vatan anui uma wo anaisye so raisye awa wanuije nanto no ribuge radani. Awa yavaruga utavondi wo rai tavon. \s1 Yesus panya onae vone rai \r (Matius 14:22-33; Yohanes 6:16-21) \p \v 45 Naije kobe Yesus po apa arakovo utavondi aije matutir pare, “Wasea nyomane rai wapui da wata no munijo Betsaida onae tuga ranijo warani.” Umba Yesus po vatano wanuije umawe matutir indamu unajiv. \v 46 Umba Po mapaya, poroto no pukame inta rai indamu be sambayambe. \p \v 47 Naman kobe, umba Yesus apa arakove uborae unanta no onae ama yasyin, yara Yesus opamo ta no no yawa raija nene. \v 48 Yesus po apa arakove maen, uboraya usiuri rave weye ovaro po mamune raide panyoan dave. Arono mararaijo sansiman, uma amije mandei to, umba Yesus panya onae vone raide so. Pare bera Po makivan inda puisy. \v 49 Naije Apa arakove wo aeno panya onae vone raide, weramu wo ratantona ware, “Pakinik akoe!” Ti wunanta, \v 50 weye wo aen tenambe, ti ujani dave. \p Weramu naije kobe Yesus po raura mai pare, “Wamanin! Risyi so! Vemo wajaniv inya!” \v 51 Umba Yesus seo no awa nyomane rai, naije kobe ovare umawe manin. Weti arakove umaso unantaive rave, \v 52 weye unanta anapaporainyo rotije radanije we raije ramu. Manuga matu ti unanta Apa anapaporainye ama ine raije jewen. \s1 Yesus po saumane raunanto vatano ugwanene mansai no Genesaret \r (Matius 14:34-36) \p \v 53 Arono usisa no onae tuga ranijo warani no munijo Genesaret, wo oramo kamintuge raugasya. \v 54 Umba Yesusa pe una no nyomane rai waje, weti vatane wo maen ware, “Yesusa pi de.” \v 55 Weti wansansanan usisa no munije raita tenambe indamu wo vatano ujajorame maugavo pata rai ude irati Ai. Munijo rui mirati wo ranaun Yesus siso rai, wo vatano ujajorame maugaveta Ai no ratuije. \v 56 Yesus to no rui vayave, munijo mamaun muno munijo manakoe muno varodoro rui vayave siso rai, umba vatane wo awa vatano ujajorame maugavere Ai no pasari ama wanijate rai. Umba wo anajo indamu vatano ujajorame umaso wantukamo Apa ansune ama mamarane bo rai. Muno vatano wantukamo Ai usauman tenambe. \c 7 \s1 Ananyao aneno wusyin Yahudi \r (Matius 15:1-9) \p \v 1 Naije vatano Parisije inta nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije inta nawe una no Yerusalem umba ude wanugande no Yesusa nui. \v 2 Wo Apa arakovo utavondi aije maen wisyi bayave yara wo manemo nggwame rarondom wusyimbe mamaisyo ananyao Yahudi raije ramu. \p \v 3 Vatano Parisi muno Yahudi kaijinta wo ananyao aneno wusyine raijar matuve. Weti ware wisyisy, weamo wo maneme rarondom wusyimbe mamaisyo awa ananyao rarijati, umbawe wisyisy. Yara ranivara wo maneme rarondom wusyimbe jewen datire, weamo wo anaisye inta raisye ramu. \v 4 Muno anaisyo ramavun no pasari, omamo inta raisye jewen tavon arono wo maneme rarondom dainy. Parisije awa ananyao kaijinta wo raugav no aneno wusyine mai ti wo raijar matuve mamo manui rave, maisyare awa ananyao kapi mana ramaname, pauraije, muno anomane rarondom. \p \v 5 Wemi mbewar vatano Parisi muno kuruno Yahudi umawe wo Yesus anajo ware, “Veanimaibe irati Nya arakove wo aneno wusyine awa ananyao rakanyoandi? Arono wisyisy, wo manemo nggwame rarondom wusyin datije ramu!” \p \v 6 Yesus po ayaowe rasakinavo mai pare, “Weapamo wapa angkarije ntapekan! Yesaya po raura tugae rave arono wusyinoe po wasaura taiso: \q1 ‘Vatane so wo rinararimbe mawa bo rai, \q2 yara manuga mamo nggwaravainyo Rinai. \q1 \v 7 Usambayambe Rinai, weramu ama ine meweno rai, \q2 weye wo Risya ananyao ranigwano vatane awa bo rai.’\x + \xo 7:7 \xt Yesaya 29:13\x* ” \m \v 8 Yesus po raura nanto mai pare, “Weapamo wasakirive Amisye apa ananyaowe rai to, yara vatane awa ananyao obo mi wapo raijar matuve.” \p \v 9 Umba po raura nakato pare, “Wabeanimaibe wapo Amisye apa ananyaowe rakanyoandi, yara watavondi taune wapa ananyao bo rai? \v 10 Maisyare so: Musa apa ananyao mi som, pare, ‘Mbeaje irati inya pe nangkoya me yai,’ muno pare, ‘Are pirati po aja pe akoya me yaura tatugadi, opamo mangke raugaje ai indamu kakai.’\x + \xo 7:10 \xt Keluaran 20:12, 21:17; Imamat 20:9; Ulangan 5:16\x* \v 11 Yara wapa ananyao nsasye weye wapare, ‘Are pirati pare po apa ananuge raunanto Amisye bo ai, \v 12 vemo po ana inta raunanto aja pe akoya me yai jinya.’ Maisyare omaisy, wapare vatano napije po aja pe akoya me yaeranande aya bekedaije rai jewen kai. \v 13 Maisyare omai ti, wapo wapa ananyao raijaseo ntiti rave mo ayao Amisye rakivan. Muno anakotaro kaijinta wapo rave tai mai tavon, ti manui.” \s1 Ana nggwamo vatane mansai \r (Matius 15:10-20) \p \v 14 Umba Yesus po vatano wanui mawainde akato, umba Po raura nanto mai pare, “Wadanide! Syare wananta Sya ayaowe so rai. \v 15 Anaisyo wadaisy omi mo wasaveti wagwambe no Amisye amune raija jewen. Yara ana wadaura, wadave omi mo wasaveti wagwambe no Amun. \v 16 Weti wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.” \p \v 17 Yesus po vatano wanuije umawe mapaya umba siso no yavar. Naije Apa arakovo utavondi aije wo anajo ananeneae umawe ama tunato raije rai. \v 18 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Wabeanimaibe wananta raije jewen? Anaisyo wadaisye omamo mo wasaveti wagwambe no Amisye amune raija jewen. \v 19 Weye anaisyo wadaisye mamo masyo no wasanuga raije ramu, yara masyo no wapa wanyatije umba wapo rangkarave ti mewen.” (Maisyare naije Yesus po raura pare anaisye kotare mamo ngko tenambe.) \p \v 20 Umba Po raura mai jakato pare, “Ana ntipu no vatane mansanuga umba muje omirati mo maveti ugwambe no Amisye amune rai. \v 21 Weye ana ntipu no vatane manuga umba muje omamo awa ana udatantona kotaro kakai, wo anaerere rave, wanaonoambe, wo vatane maubaisy, \v 22 unakijo awa arakove awa wanya marijat, manuga ntantunaube, wo vatane maponae, uparijo vatane mai, wo vatane maura tantunawi, mansararin, wonae wo ananyao raranivi. \v 23 Ayao kotaro kakaije umawe ntipu no manuga umba muje, ti wemirati mo vatane maveti ugwambe no Amisye amune rai.” \s1 Wanya Yahudi jewene inta manave Yesus ai \r (Matius 15:21-28) \p \v 24 Yesus puje munije umaso raora, umba poroto no munijo Tirus. Siso no yavare inta rai muno pare vemo vatane wo Apa deye ranaun nora. Weramu Apa deye mamo ngkokaibe kakai. \v 25 Yara naije kobe wanya inta mo Apa deye ranaun, ti nde no Yesusa nui umba mo vukane ranteter no Amun. Wanya umaso ama kavo wanya mamo anawayo kakaije nsiso rai. \v 26 Akoya mo Yesus anajo indamu Po anawayo kakaije rawatan irati ama kavo raora. Weramu wanya somamo vatano Yahudije ma jewena, yara rano no munijo Penisia no no Siria. \p \v 27 Yesus po raura nanto rai pare, “Ride Sya kawasae Yahudi obo mansai manasyimbe. Weye anaisyo rapatimugo arikainye wo raisy omamo arikainye awa nti vemo raeparaje vayave make mansai ramu.”\f + \fr 7:27 \ft Ananeneae somamo arikainye maurata irati kawasae Yahudi mansai, muno make maurata irati vatano Yahudi jewene mansai.\f* \p \v 28 Wanya umawe mo raura nakananto Ai mare, “Injae, tugae. Weramu anaisyo arikainye wo raisy ama kukupe inta ntatae, weamo make usai no meja ate wo rai kai.” \p \v 29 Umba Yesus po raura nakananto rai pare, “Nya ana nyo raura wato mo ramai dave, weti nyakato kai. Nya kavo mamo anawayo kakaije muje raora to.” \p \v 30 Wanya umawe makato no yavar, umba mo ama kavo raen no niki ri nsauman to. Anawayo kakaije umawe muje irati raora to. \s1 Yesus po saumane raunande vatano awa ngkao muno amarikoame mpapakirije ai \p \v 31 Yesus puje munijo Tirus raora, umba poroto no munijo Sidon, umba pakato no Onae Galilea no no ranijo Dekapolis. \v 32 Naije vatane inta wo vatano amarikoame mpapaki muno awa ngkao inta augavere Yesus ai. Umba wo anajo indamu Po aneme raugaje ntamijo ai indamu sauman. \p \v 33 Yesus po vatano yorame kotare jirume no ai umaso augavo vatano wanuije maora. Umba Po apa kawije rausiso vatane umaso amarikoame ama uga rai, muno nyipube taune Apa kawije rai umba Po rapaya nanto vatane umawe aunane rai. \v 34 Umba peraseo no naume warae, anawayo nto, umba Po raura nanto vatane umawe ai pare, \tl “Efata,”\tl* ama ine mare “Mpomo!” \v 35 Naije kobe vatane umaso amarikoame mpomo, umba aunane ndaradam akato, weti payao kobe. \p \v 36 Umba Yesus po vatano wanuije umawe maorai indamu vemo wo ana nande umawe ratoro vatano kaijinta mai jinya. Po maorai rijati akato, weramu vatane umaso wo raura pampambe tutir. \v 37 Vatano wanui unantaive rave, wo raura ware, “Wakoe! Ana Yesus po rave mamo ngkov bintabo! Po saumane raunanto vatano mamarikoame mpapakije mansai ti wo ana ranaun muno mawa ngkaowe mai ti wayao.” \c 8 \s1 Yesus po anaisye raunanto vatane ribuge mambisya wo raisy \r (Matius 15:32-39) \p \v 1 Arono naije, vatano wanuije inta ude wanugan akato no Yesusa nui. Awa anaisye meweno mai, weti Yesus po apa arakovo utavondi aije mawainde umba Po raura pare, \v 2 “Rinaemeno vatano wanuije so mansai rave. Soamo utavono Rinaija masyote mandei to, ti awa anaisye meweno mai umaror. \v 3 Weramu ranivara Syo matutir unaji bayave, indati marore po mansaveti umayondi, mamune ngkaumudi no unanuije ama yasyin, weye vatane inta nawamo awa unanuijo wanya rai nggwaravainy tavon.” \p \v 4 Yesus apa arakove wo raura nanto Ai ware, “Nugo vabukane vono maninimbe so anaisye mewen dai. Weramu vatane so wanui rave, weti rui rati nyare wamo anaisye rakani ti mamaisy?” \p \v 5 Umba Yesus po manajo pare, “Wapa rotije ruimaisy?” \p Umba wo raura nakanande Ai ware, “Vasyesye kaururuma mi ntuna.” \p \v 6 Umba Yesus po vatano wanuije umaso matutir pare, “Watantuna no kopa vone so.” Umba Po rotije vasyesye kaururum raugav umba Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po rotije umaso raporadijo aneme rai muno Po raunanto Apa arakovo utavondi aije mai indamu wo ratodijo vatano wanuije umaso mai. \v 7 Wo jiane inta raunande tavon, muno Po kove raura seo Amisye aijo jiane umawe rai. Umba Po apa arakove matutir wo jiane ratodijo vatano wanuije mai tavon. \v 8 Wo raisya uman dave. Umba Yesus apa arakove wo anaisye ama ateteo ntuna ranugan akasyo bayaije kaururum ntatairi. \v 9 Vatano wo anaisye umaso raisye awa wanuije nanto no ribuge mambisy. Umba Yesus po vatano wanuije umaso matutir unajiv. \v 10 Muno naije kobe Wepe apa arakovo utavondi aije nawe usea nyomane rai wuruta no munijo Dalamanuta. \s1 Vatano Parisije wo Yesus anajo anapaporainye rai \r (Matius 16:1-4) \p \v 11 Vatano Parisije inta ude Yesus ai, wo anajobe muno wayaowi Ai. Ware wo atopan, weti wo anajo indamu Po anapaporainye inta rarorono mai indamu wo raen tugae rako jewena rako Opamo no no Amisye nui ti de rako? \v 12 Weti Yesus anuga ranimaumbe, weti Po raura nanto mai pare, “Abo! Veanimaibe vatano arono naiso ubekero anapaporainye obo rai? Weramu ubeare wemai ti, Syo inta rarorono maije ramu.” \v 13 Umba Yesus puje maora, seo no nyoman poroto no onae tuga ranijo warani. \s1 Wasyisyaube Herodesa pe vatano Parisije nawe awa ananyaowe rai \r (Matius 16:5-12) \p \v 14 Weramu Yesus apa arakovo utavondi aije manimarijo awa roti rai ti wo inta raugave ramu, yara rotije intabo pi ntami no nyoman. \v 15 Umba Yesus po raura nande mai pare, “Wasyisyaube irati Herodes apa ragi rai muno Parisi awa ragi rai tavon.” \p \v 16 Weramu Yesus apa arakove unanta ana Po raura umaso raije ramu, weti wayao vambinibe ware, “Yesus po raura taije weye wama rotije meweno wansai.” \p \v 17 Yesus nanto ana wo raura rai, weti Po manajo pare, “Wabeanimaibe wapayao wapare rotije mewen? Syo wasaen wapa ana wadatantona nsarokire ramu! Abo, weapamo wananta Sya anapaporainye raije ramu muno wapanave Sya vambunine raije ramu! \v 18 Weapamo wasamije no wasai, weramu wabeanimaibe wadaene jewen? Wasamarikoame no wasai, weramu wabeanimaibe wapo ana ranaune jewen? Wasaemen dako \v 19 nandija arono Syo rotije vasyesye radani raporadi indamu vatane ribuge radani wo raisy, wasaemeno we rai ramu ge? Omamo anaisye ateteo ntuna ama bayaije ruimaisy wemi wapo ranugan akare?” \p Umba wo raura akananto Yesus ai ware, “Bayaije abusyinara eane rurum.” \p \v 20 Umba Yesus po manajo akato pare, “Arono Syo rotije vasyesye kaururum raporadi indamu vatane ribuge mambisy wo raisy, anaisye ateteo ntuna ama bayaije ruimaisya mi wapo ranugan akare?” \p Umba wo raura nanto Ai ware, “Bayaije kaururum.” \p \v 21 Yesus po raura nakato pare, “Abo! Wananta Sya anapaporainye ama ine rai jewena nene!” \s1 Yesus po saumane raunanto vatano amije ntuba ai no munijo Betsaida \p \v 22 Uta unanta no munijo Betsaida. Naije vatane inta wo vatano amije ntuba augavere Yesus ai, umba wo anajo indamu Po aneme raugaje ntamijo ai indamu sauman. \v 23 Umba Yesus po vatano amije ntuba umaso aneme raijar Po augav ti yirija no munije ama akiri. Umba Po nyipute raugaje vatane umaso amije rai muno Po aneme raugaje ntamijo ai. Umba Po anajo pare, “Soamo nyo ana raen to e?” \p \v 24 Vatane umawe peravo usye rai to umba pare, “Syo vatane maen, maisyare inyoe tuturo ndento.” \p \v 25 Umba Yesus po aneme raugaje ntamijo vatane umaso amije rai jakato. Naije kobe amije nsauman, perato po anakotare raen kakavimbe rave. \v 26 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Nin kai no nya yavar, yara vemo nyakaisyo no munije so ama uga rai jinya!” \s1 Petrus po Yesus aura kakavimbe opamo Mesiasa wepije \r (Matius 16:13-20; Lukas 9:18-21) \p \v 27 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe usisa wuje munijo mararaijo munijo Kaisarea Pilipi rai. Uta unanuije ama yasyin, umba Yesus po apa arakove manajo pare, “Vatano wanuije nawamo wo raura ware Risyamo are pi Risy?” \p \v 28 Umba Apa arakove wo raura akananto Ai ware, “Vatane inta wo naura ware Winyamo Yohanes Pembaptis pi Winy. Umba inta wo naura ware Winyamo anawae Elia pi Winy, umba inta ware Winyamo anawae wusyine inta pi Winy.” \p \v 29 Umba Yesus po manajo pare, “Yara weapamo wapare Risyamo are pi Risy?” \p Umba Petrus po raura akananto Ai pare, “Injae, Winyirati Mesias.”\f + \fr 8:29 \ft Vatano Yahudi wo Mesias anyube, weye opamo Vatano Amisye po apatimu indamu be akarive.\f* \p \v 30 Umba Yesus po apa arakove maorai pare, “Vemo wapo Sya tamo Mesias ravovo vatane mai nora!” \s1 Yesus po apa kakaije raura wusyimbe \r (Matius 16:21-28; Lukas 9:22-27) \p \v 31 Umba Yesus po apa arakovo utavondi aije manyao pare, “Risyirati Arikainyo Vatan, indati siurijo manakoe nande Rinai. Akarijo Yahudi nawe, syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe ware wo rinawatambe. Indati vatane wo inaubaisy, weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.” \v 32 Yesus po ayao umaso raura kakavimbe Apa arakove mai. \p Weramu Petrus po Yesus aijade teto arijat indamu payao nanto Ai mumuimbe. Petrus pare, “Injae, vemo Nyo ayaowe wato raura nora, weye mamaisye ramu!” \p \v 33 Weramu Yesus sarirae akare Po apa arakovo utavondi aije maen, umba Po raura nanto Petrus ai soowabe pare, “Anakakai Akoe, nyusyo ra nto rinaora! Nya ana ndatantona wato mamo Amisye apa ma jewena, yara vatane awa ma.” \p \v 34 Umba Yesus po vatano wanuije nawe, Apa arakovo utavondi aije nawe, mawainde. Po raura nanto mai pare, “Vatano rui pi beker pare tavondi Inaije pamo be taiso: opamo akirive taune apa bekere rai, umba po inyo kapite ranawan muno tavondi Rinai kobe. \v 35 Are pirati beker pare po apa kovo mine so ramavug, opamo indati apave kovo nuge nuganuije raije ramu. Yara are pirati nanto wene rai weye tavondi Rinai muno po Ayao Kove ravov, opamo indati apave kovo nuge nuganuije rai. \v 36 Ranivara vatane inta apaura mine vone so rai vintabo weramu apa kovo nuge nuganuije rakanive ai, weamo apaura mine so raija marudi. \v 37 Weye vatane apa kovo nuge nuganuije mamo anakotare inta veano ranigwane kakai. \p \v 38 Weapamo wana no vatano ukakainoanive muno wonayo Amisye aije awa yasyine rai. Weramu are pirati samane po Sya tame raura muno po Sya ananyao raura vatano wanui mai, weamo Risy, Arikainyo Vatan, indati risamane Syo aura tavon no Amisye amun arono syakare no mine vone so irati Sya Injaya apa kovo ntiti rautan muno naito kov Amisye mautan tenambe.” \c 9 \p \v 1 Yesus po raura pare, “Syo raura tugaive wasai: Vatane inta una no wapa yasyine so wana unanta wene rai rainy, indati wo Amisye aeno de irati Apa vambunine rautan indamu be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.” \s1 Yesus apa kovo ntitije raroron \r (Matius 17:1-13; Lukas 9:28-36) \p \v 2 Masyote kaujentabo akato, Yesus po Petrusa pe Yakobusa pe Yohanesa pe mauga ti usea no unato ntitije inta rai, obo una mumuimbe. Naije wo Yesus aen anakea rawerave ti nsasye no mansamun. \v 3 Apa ansune mpoper muno ntumbe rave, mo ansuno rapapi ra mpoper no mine vone so rakivan tenambe. \v 4 Naije kobe Yesus apa arakove mandei umawe wo Musa muno Elia yaen yayao nanto Yesus ai. \fig Yesus apa arakove wo aen payao nanto Elia pe Musaja pe yai |src="WA03858b.tif" size="span" loc="Markus 9:2-7" copy="Wade" ref="Markus 9:2-7" \fig* \p \v 5 Umba Petrus po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, wana no soamo ko dave! Syare reamo randume mandeija yanari: inta ranari Injae namarom, inta ranari Musa amarom, inta ranari Elia amarom.” \v 6 Petrus po rauranare naije, weramu apa ana daura ma pantatukambe raija, weye onawamo ujani dave. \p \v 7 Kavuratawe kamuro poper inta nde mo mansatatuv, umba udanita anamote inta ngkin no kamure ama uga mare, “Sopamo Sya Arikainyo inanuga no Ai. Wapo araniv kobe rave!” \p \v 8 Umba kavuratawe wo usaidijoe raen kiani jakato, vatano uma usaiyo matavonoe mansaumandi vintabo to yara Yesus taune bop. \p \v 9 Arono una no unat ti wakajeve, naije Yesus po apa ayao raura nanto mai inda mansaemen dai pare, “Vemo wapo ana wapo raen umawe raura vatano kaijinta mai jinya, yara no ava Risy, Arikainyo Vatan, ikovakato no wene rai rati.” \p \v 10 Yesus apa arakovo mandeije umaso ubeta Apa ayao umaso rai, wo ana nande umawe raura vatane maije ramu. Weramu wayao vambinibe ware, “Apa ayao pare kakai ara kovakatoe wato ama tunato raije mamo no tai rui?” \v 11 Umba wo Yesus anajo ware, “Veanimaibe kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije wo raura ware anawae Elia wepi de wusyimbe rati, umba Mesias dijat?” \p \v 12 Yesus po raura akananto mai pare, “Tugae, Elia pamo de wusyin indamu po anakotare ratayao mamai tenambe. Weramu animaisye mi Ayao Amisye mo rinaura? Mo ratoe mare Risy, Arikainyo Vatan, indati risiuri rave muno vatane wo rinave tatugadi. \v 13 Muno Syo raura wasai: Elia pamo de to, weye Yohanes Pembaptis opamo vatano po Elia apa anakere raijare pije. Muno vatane wo ave tatugadi mamaisyo awa bekere rai, mamaisy irati urairijo ratoe no Ayao Amisye raijoe rai.” \s1 Yesus po saumane raunanto arikainyo anawayo kakaije nsiso aije ai \r (Matius 17:14-21; Lukas 9:37-43a) \p \v 14 Arono Yesus muno Apa arakovo mandeije umawe wakare no Apa arakovo kaijinta mansai, wo vatano wanuije maen wanugano makiani. Kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai inta wayao ensembe nanto Yesus apa arakove umawe mansai. \v 15 Arono vatano wanuije umaso wo Yesus aen, upaparo mai umba wansanan indamu wo kove raura Ai. \v 16 Yesus po apa arakove umawe manajo pare, “Animaisye mi wapayao ensembe nanto kurune wato mai?” \p \v 17 Umba vatane inta no no awa yasyin po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, syo sya arikainye augare Winai weye anawayo kakaije mo aveti awa ngkao. \v 18 Arono anawayo kakaije mo antutup, weamo mo anasine raugaje mo ranepato kopa rai, awa kavavugae muje, atomokane ntitiki, umba anakea mpanyoan tenambe. Syo Nya arakovo utavondi naije manajo indamu wo anawayo kakaije umawe rawatambe, weramu umamaisye ramu.” \p \v 19 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Abo! Tugaeyamo weapamo vatano wapanave kobe jewen! Risyamo inatawandi wasai nugoenta to! Rino no wapa yasyine rai, Syo wasanyao nugoenta to, weti nandui rati umba wapare wapanave Rinai? Syare nyo arikainye umawe augavere Rinai.” \p \v 20 Weti wo arikainye umawe augavere kobe Yesus ai. Weramu arono anawayo kakaijo nowo arikainye umaso ai mo Yesus aen, kavuratawe mo arikainye umaso aveti anasine mangkangkambe, umba tende doyabe no kopa rai, muno awa kavavugae muje. \v 21 Yesus po arikainye umaso apa aja anajo pare, “Opamo beare so maisya tume ruimai to?” \p Apa aja pare, “No arono mamaunoea ndea panakoe so. \v 22 Anawayo kakaije so mo nandeve ai tutira manui rave mare mo aubaisy. Ti intanamo mo aveti temasyo taname rai, umba intanamo mo aveti temasyo mana rai. Injae, naemeno reansai! Ranivara Nya vambunine mamaisy, weamo syare Nyo kove raunande reansai!” \p \v 23 Yesus po raura pare, “Vemo nyo raura nyare, ‘ranivara Nya vambunine mamaisy,’ weinya! Nya anave Rinaije mamaun dave. Yara Amisye pare po anakotaro rui vayave raunanto vatano panave Aije ai.” \p \v 24 Naije kobe aja gwain pare, “Syanave ivae, weramu syanave mamaun ti syare Nyo kove raunande rinai inda syanave manakoe.” \p \v 25 Arono naije Yesus po vatano wanuije maen wansansanan ude wanunugambe, weti pavave Po anawayo kakaije rawatan pare, “Anawayo kakaije, winyirati nyo arikainye so aveti amarikoame mpapaki, awa ngkao, syare winyusyo arikainye so aora! Muno vemo nyakaiso ai jakato inya!” \p \v 26 Anawayo kakaije munanto akoeve, mo arikainye umawe aveti anasine ntampopot ai, umba musyo aora. Naije arikainye umaso anakea manin dave maisyare kakaije wemaisy, weti vatano wanui ware kakai to. \v 27 Weramu Yesus po arikainye umawe aneme raijaseo, ti seo tet, sauman kobe. \p \v 28 Umba Yesus siso no yavar muno Apa arakovo utavondi aije obo utavondi ti una mumuimbe. Umba arakove umaso wo Yesus anajo ware, “Injae, veanimaibe irati reamo anawayo kakaije umaso rawatambe jewen? Veanimaibe reamamaisye jewen?” \p \v 29 Yesus po raura nanto mai pare, “Anawayo kakaijo maisyare so maisye rawatan irati ana kaijinta raije jewen, yara wasambayambe wadaura seo obom ndave, wea umba pusyo.” \s1 Yesus po apa kakaije raura nakato \r (Matius 17:22-23; Lukas 9:43b-45) \p \v 30 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wusya uno raije raora umba wanya uta no Galilea. Yesus ponayo vatano wanuije wo aeni, \v 31 weye Po apa arakovo utavondi aije manyaube. Po raura mai pare, “Risy, Arikainyo Vatan, indati rinamavun nanto vatano mine so mai. Indati wo rinaubaisy, weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.” \p \v 32 Weramu Apa arakovo utavondi aije wantatukambe Apa ana daura umaso ama tunato raije rai, muno ujaniv weti wo anajo raije ramu. \s1 Yesus beker pare wansanuga mpaaje, maisyare arikainyo tuvane mansamaisy \r (Matius 18:1-5; Lukas 9:46-48) \p \v 33 Yesusa pe wanya unanta no munijo Kapernaum. Usisa no yavar, umba Yesus po apa arakovo utavondi aije manajo pare, “Animaisye mirati wapayao ensembe rai no unanuije ama yasyine umawe?” \p \v 34 Weramu usamane ti umanin bayave. Weye unanuije ama yasyine umawe wayao ensembe ware onawamo are pirati panakoeve mansai. \p \v 35 Yesus tuna umba Po apa arakovo abusyinara eane rurum mawainde. Po raura mai pare, “Vatano are pirati pare seo tame rai, syare anuga mpaaje muno opamo apa arakove nawamo panapatambe mai tenambe.” \p \v 36 Umba Yesus po arikainyo tuvane inta augavere te no mansamun, umba Po aijade po akepan. Muno Po raura nanto Apa arakove mai pare, \v 37 “Are pirati bekobe arikainy tuvano maisyare somaisye ai weye panave Rinai, opamo bekobe Rinai to ije. Muno are pirati bekobe Rinai, opamo bekobe Sya Injayo po inatutire Ai to.” \s1 Are pirati po wansave tatugadije jewen, opamo wama arakova pije \r (Lukas 9:49-50) \p \v 38 Umba Yohanes po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, reamo vatane inta aen po anawayo kakaije rawatano Injae nya tame rai. Weti reamo ansopi weye tavono wansaije ramu.” \p \v 39 Yesus po raura pare, “Vemo wapo ansopi nora, weye are pirati po Sya tame veano anapaporainye raroron, weamo indati po inaura tantunawije jewen. \v 40 Are pirati po wansave tatugadije jewen opamo wama arakova pije. \v 41 Are pirati po mana inta raunande wapo ramanam weye watavondijo Mesias rinai, opamo indati po ama ine raen, weye Amisye po kove inta raude ai jaje.” \s1 Anakotaro mo vatane manuga raugabe indamu wo ayao kakaije rave \r (Matius 18:6-9; Lukas 17:1-2) \p \v 42 “Weramu are pirati po arikainy tuvano wanave Inaije inta aponae ti po ayao kakaije rave, opamo indati Amisye po parijo mangke raugaje ai. Weti kove mamo orame rapuisyo vatane wato ai amaugusyo no mayane rai indamu mansyan, weye wemirati mangke mamaun, yara mangke Amisye pare po raugaje ai manakoeve mo mangke umaso rakivan. \p \v 43 Ranivara naneme mo naugavo ayao kakaije raron, weamo nyo raotar da ndamauta. Weaveti winsiso kovo nuge nuganuije rai naneme intabo ngkovo obo rautan, omamo ngkovo nai. Weramu ranivara winyo ayao kakai rave tutir, weaveti winsiso tanamo mbadururo nuge nuganuije rai naneme jirum rautan, omamo ngkove ramu. \v 44 Tanamo mbadurure ratuije omamo mpamoe ramu, muno kangkuname wo anasino kopa rai tutir, weti siurije noa nuge nuganui. \v 45 Muno ranivara najoe mo naugavo nyo ayao kakaije rave, weamo nyo raotar da ndamauta. Weaveti winsiso kovo nuge nuganuije rai najoe intabo vayave rautan, omamo ngkovo nai. Weramu ranivara nyo ayao kakai rave tutir, weaveti namaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai najoe jirum rautan, omamo ngkove ramu. \v 46 Tanamo mbadurure ratuije omamo mpamoe ramu, muno kangkuname wo anasino kopa rai tutir, weti siurije noa nuge nuganui. \v 47 Muno namije mamo mo naugavo ayao kakaije raron, weamo nyo rakewar uje. Weaveti winsiso munijo Amisye be akarive raije rai namije intabo vayave rautan, omamo ngkovo nai. Weramu ranivara nyo ayao kakai rave tutir, weaveti namaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai namije jirum rautan, omamo ngkove ramu. \v 48 Tanamo mbadurure ratuije omamo mpamoe ramu, muno uve wo anasino kopa rai tutir, weti siurije noa nuge nuganui. \p \v 49 Amisye po taname veano vatano wanave Aije mamer tutudi indamu manuga ndandinit, maisyare muno syene wo garame rataopondijo anakotaro rameseo Amisye aije rai indamu mamaisy. \v 50 Weapamo wasaurata irati garame rai. Garam omamo ngkov, yara mare ngkurude to, weamo ngkov akatoe ramu. Weti maisyare muno garame mo kove raunande anaisye rai, maisyare wemai tavon syare wapo kovo saumane raunande indamu wasaumano wasai vambinibe.” \c 10 \s1 Ananyao anya po apa wanya rauguje aora \r (Matius 19:1-12; Lukas 16:18) \p \v 1 Yesus puje no munijo Kapernaum raora umba Po mana Yordan raotar ti siso no Yudea. Vatano wanuije ude akato wanunugambe akiani umba Po mansanyao akato, weye arono rui vatano wanuije ude Ai opamo pananyaube. \p \v 2 Vatano Parisije inta ude tavon ware wo atopano Apa ana daura rai. Weti wo anajo ware, “Vatane inta po apa wanya rauguje aora, weamo mamai dako jewena e?” \p \v 3 Umba Yesus po raura nakananto pare, “Animaisye mi Musa po wasanyao rai?” \p \v 4 Wo raura nanto Ai ware, “Musa po raura pare anya po apa wanya rauguje kai, po ama nyovara wao rauguje ratoe rati indamu mo raugav umba muje kobe.” \p \v 5 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Weapamo wasanuga matu wemi mbewar Musa po ananyao umaso raugaje wasai. \v 6 Weramu po ratoe tavon pare, ‘Arono munije ama manasyinoe Amisye po vatane yanarijamo anya pe wanya me naye.\x + \xo 10:6 \xt Kejadian 1:27, 5:2\x* \v 7 Maisyare omai ti, anya po akoya me aja pe yapaya ti inya, yara to apa wanya rai, yanasine mbe intabove.’\x + \xo 10:7 \xt Kejadian 2:24\x* \v 8 Weti, wenayamo ibe rurumbe akatoe ramu, yara ibe intabove. \v 9 Maisyare omai ti, Amisye po anya, wanya umaso yanugande ibe intabove, weti vemo vatane wo yaporabe jirum akato inya.” \p \v 10 Arono Yesusa pe usisa yavare rai jakato, Apa arakovo utavondi aije wo anajo anakotare umawe rai. \v 11 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Are pirati po apa wanya rauguje aora yara po wanya kaijinta raovan akato, vatano napije serer. \v 12 Maisyare omai tavon, wanya inta mo ama anap auguje raora yara mo anya kaijinta aovan akato, weamo wanya namije nserer.” \s1 Yesus po kove raugaje arikainye mai \r (Matius 19:13-15; Lukas 18:15-17) \p \v 13 Vatane inta wo awa arikainye maugavere no Yesusa nui indamu Po aneme raugaje ntamijo mai umba Po kove raugaje mai. Weramu Apa arakovo utavondi aije uparijo vatano wo arikainye maugare umaso mansai, weti ware wo mansaorai. \v 14 Arono Yesus po umaso raen, pari. Umba Po raura nanto mai pare, “Vemo wapo arikainye umaso mansaorai nora, yara mapaya vayave ra ude Inai kai! Weye vatano maisyare arikainye so mansamaisy onawirati mato sisa kawasaeyo Amisye be akarive mansaije mai. \v 15 Syo raura tugaive: are pirati apa anave Amisye aije omamo maisyare arikainye so awa ramaisye jewen, opamo tavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai ramu.” \v 16 Naije Yesus po arikainye umawe maijade Po makepan, umba Po aneme raugaje ntamijo mai muno Po kove raugaje mai tetebe. \s1 Vatano apa ananuge manui rave aije inta de Yesus ai \r (Matius 19:16-30; Lukas 18:18-30) \p \v 17 Arono Yesus panya Apa unanui anya rai jakato, naije vatane inta pansanan de no Yesusa nui. Umba po vukane ranteter no Amun, po anajo pare, “Kuruno ko dave Winy, animaisye mirati syo rave indamu syaveo kovo nuge nuganuije rai?” \p \v 18 Yesus po raura akananto ai pare, “Mbeanimaibe nyare Risya kov? Amisye bo pi kov, yara kaije nawamo jewen. \v 19 Winyo Amisye apa ananyaowe raen to no taiso: ‘Vemo nyo vatane maubaisy inya, vemo nyo anaerere rave inya, vemo nyanaonoambe inya, vemo nyayarurijabe vatane mai jinya, vemo nyo vatane maponae inya, muno mbeaje irati inya pe nangkoya me yai.’\x + \xo 10:19 \xt Keluaran 20:12-16; Ulangan 5:16-20\x* ” \p \v 20 Vatane umaso po raura akananto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, ananyaowe umaso mamo ritavono rai tenambe no arono ikamuramoe.” \p \v 21 Yesus po vatane umaso aen muno aemeno ai, umba Po raura nanto ai pare, “Ana inta bo mirati wintavondijo raije ramu. Nyoronto nyo nya ananuge ramavun tenambe umba nyo ama doije raunanto vatano awa ananuge meweno mansaije mai, wea umba Amisye po kove ratayao ti ntuna mo nanyut no munijo ntiti. Wea umba nde ra ntavono Rinai.” \p \v 22 Arono vatane umaso po Yesus apa ayao umaso ranaun, amune ntende. Weti puje yara animaumbe rave weye apa ananuge manui rave. \p \v 23 Umba Yesus po apa arakovo utavondi aije maen tenambe, Po raura nanto mai pare, “Vatano apa ananuge manui rave opamo sosobe aijo tavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai.” \p \v 24 Yesus apa arakove unantaive Apa ayao umaso rai. Umba Po raura nakato pare, “Sya arikainye weap, vatane ware utavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai, weamo sosobe mai. \v 25 Tugae, vatano apa ananuge manui pare siso kawasaeyo Amisye be akarive maije mai omamo nsosobe rave, maisyare unta siso kuwayaisyije apa uga ai, weamo mamaisye ramu.” \p \v 26 Yesus apa arakovo utavondi aije upaparo mai, weti wo raura wasai vambinibe ware, “Wakoe! Maisyare omaisyamo are pirati indati kovo nuge nuganuije raunande ai? Vatane inta mamaisyo rai ramu!” \p \v 27 Yesus po maen umba pare, “Vatane nawamo umamaisye ramu, yara Amisye bo pi bambunin po kovo nuge nuganui raunande vatane mai. Amisye bambunin po anakotaro rui vayave rave.” \p \v 28 Umba Petrus po raura Ai pare, “Injae, Nyo reansaenamo reamo anakotare rapaya vintabo to indamu reantavono Injae nai.” \p \v 29 Yesus po raura akananto mai pare, “Syo raura tugaive: are pirati po apa arakovo anya, wanya nao rako, akoya me aja pe nai rako, apa arikainye nawe mapaya ti una, muno po apa yavare ndako apa nawaisye rako rapaya ti ntuna indamu tavondi Rinai muno po Ayao Kove raugavo vatane mai, \v 30 opamo Amisye po kovo manakoe raugakanande ai. Amisye pare po yavare, arakovo anya, wanya, akoya, arikainye, muno nawaisye raugakanande ai ti awa manuije nseo rave no nugo naiso. Weramu vatano napije pamo vatano mine so manuga mamuno ai muno wo ave tatugadi weye tavondi Rinai, weramu arono munije ama akari indati Amisye po kovo nuge nuganuije raunanto ai. \v 31 Weramu vatano wanui nanawirati wuibe no mine so indati wakare udijat arono munije ama akari. Yara vatano wanui nanawirati udijabe no mine so nawamo indati wakare wuisy akato.”\f + \fr 10:31 \ft Ayao so ama ine mare vatano wanui nanawirati awa tame ntiti no mine so indati wakare awa tame maje arono munije ama akari. Yara vatano wanui awa tame maje no mine so indati awa tame ntiti jakato arono munije ama akari.\f* \s1 Yesus po apa kakaije raura nakatove mandei \r (Matius 20:17-19; Lukas 18:31-34) \p \v 32 Yesusa pe wanya ti uta no Yerusalem, Yesus wepi puisy. Apa arakovo utavondi aije onawamo manuga mamaun, muno vatano wo marijate ujani dave. Umba Yesus po apa arakovo abusyinara eane rurum mawainde mumuimbe, umba Po ana indati nande Aije raura mansai. \v 33 Pare, “Wadanide! Soamo wamare wanta no Yerusalem. Wansisa rai umba Risy, Arikainyo Vatan, indati inamavun nanto irati syeno akokoe muno kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije mai, umba wo mangke rapatimugo Rinai inda ikakai. Umba wo inaunanto no vatano Yahudi jewene mansai. \v 34 Indati wanaikebe Rinai muno wo inanyipube. Indati wo inanepato kaijo waije rai, umba wo inaubaisy. Weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.” \s1 Yakobusa pe Yohanesa pe aya ana yo ranajo \r (Matius 20:20-28) \p \v 35 Yakobus muno Yohanes, onayamo Sebedeus apa arikainye naya, je no Yesusa nui, umba yo raura Ai yare, “Injayo Kurune, ana inta mi ririmbekero rai rimare Nyo raunande irati ririnsamarom.” \p \v 36 Weti Yesus po yanajo pare, “Animaisye mirati wuribekero rai ipare Syo raunande isai?” \p \v 37 Umba yo raura nanto Ai yare, “Rimbeker rimare ririmamo inta tuna no Injae nanem ngkove rai, inta tuna no nanem ngkakai rai arono wimbe akarive muno Nyo nya kovo ntiti raroron.” \p \v 38 Yesus po raura yai pare, “Wuripamo ipantukambe ipa ana idanajo wato rai! Indako ipare itavono Inai ti siurijo manakoe syare Syo ranawan omamo ipo ranawan tavon dako? Muno siurijo kakaijo syare inatawandi raije mamo ipare itavondi isatawandi rai tavon, wuripa mamai dako?” \p \v 39 Yo raura akananto Ai yare, “Ririmamaisy aje.” \p Umba Yesus po raura nakananto yai pare, “Tugae, indati wuripamo itavono Inai ipo siurijo manakoe ranawan, muno isatawandi siurijo kakaije rai. \v 40 Weramu are pirati tuna no inanem ngkove muno tuna no inanem ngkakai wemamo Risya syo rapatimuge ramu, yara Amisye pi po rapatimugo are nairati jantuna rai.” \p \v 41 Arono Yesus apa arakovo kaijo abusyin wo ana umawe ranaun, uparijo Yakobusa pe Yohanesa pe yai. \v 42 Weti Yesus po mawainde vintabo, umba Po raura nanto mai pare, “Wapo raen akarijo mine so manayanambe wo awa vambunine rarorono vatane mai. Muno vatano wanakoe manayanambe wo vatane matutir. \v 43 Weramu weapamo wabemo wabe taije maisy inya. Yara are pirati beker pare panakoeve no wapa yasyin, syare opamo panapatambe wasai. \v 44 Muno are pirati pare seo tame rai, syare opamo panapatambe vatane mansai tenambe. \v 45 Syare wapanapatambe maisyare naije weye Risy, Arikainyo Vatan, ride indamu vatane wanapatambe Rinai omamo jewen, yara ride indamu syanapatambe vatane mai muno Syo inanasine raunande kakai indamu Syo vatane wanui mapaya awa ayao kakaije rai.” \s1 Yesus po saumane raunanto Bartimeus amije ntuba ai \r (Matius 20:29-34; Lukas 18:35-43) \p \v 46 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe usisa no munijo Yeriko. Arono wusya irati munije umawe raora, umba vatano wanuije wusya vintabo utavono mai. Naije vatano amije ntuba inta tuna no unanuije ama tuga panatambe. Vatane so apa tame mirati Bartimeus, opamo Timeus apa kavo pije. \v 47 Bartimeus umaso po Yesus, vatano Nasaret, anauno detowi, weti gwain pare, “Yesus, Daud apa ajavijo Winy, naemeno rinai!” \p \v 48 Vatano wanui uparijo ai ware, “Manin!”, weramu gwain akoeve akato pare, “Daud apa ajavijo Winy, naemeno rinai!” \p \v 49 Umba Yesus te kobe, Po raura pare, “Wapo awainde.” \p Umba wo vatano amije ntuba umawe awainde ware, “Winde rati! Muno nanuga mbambunin! Weye Yesus po nawain.” \v 50 Vatano amije ntuba umawe po ansuno po veano akepane rapaya ti ntami, umba seo pavave de no Yesusa nui. \p \v 51 Yesus po anajo pare, “Animaisye mi nyare Syo raunande nai?” \p Umba vatano amije ntuba umaso po raura pare, “Injayo Kurune, syare ibekero syo nuge raeni.” \p \v 52 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Nyoronto kai. Winyanave Rinai jivae, wirati winsaumanoe.” \p Naije kobe vatano umaso amije mbar ti po ana raen kakavimbe, muno panya Yesus atavono Apa unanui anya rai. \c 11 \s1 Yesus aovambe no Yerusalem \r (Matius 21:1-11; Lukas 19:28-40; Yohanes 12:12-19) \p \v 1 Arono Yesus pararai no Yerusalem, nanto no munijo Betpage muno Betania, no no Pukamo Saitun ama awananem. Umba Yesus po apa arakove rurumo javondijo aije yatutir yuisy. \v 2 Pare, “Wurita sisa no munijo mararai no usye wato rai. Naije kobe ripo keledaijo kamuram raokae ti nte no ratuije inta raen. Keledaije ratuije omamo vatane inta useave rai rainya nene. Ti ripo waije raneka rai indamu ipo rauga da ride no Rinui. \v 3 Vatan inta ware wo risanajo ware, ‘Ibeanimaibe ipo keledaije wato raneka ti ripo raugav?’ Weamo ipo raura nanto mai ipare, ‘Injayo Yesus pare bekero rai, ti kavinta rati umba Po raugavakare.’ ” \p \v 4 Yesus apa arakovo rurume umaso ija nyanta irati keledaijo kamuram umaso rai raokae ti nte no unsanda yavare repon unanuije tuga. Umba yo keledaije umaso raneka. \v 5 Vatano usai no ratuije wo yanajo ware, “Ibeanimaibe irati ipo keledaijo kamurame so rapaya?” \p \v 6 Umba yo ana uma Yesus po raura yaijoe raura mai, weti vatane umaso wo raura ware, “Ipo keledaije so rauga kai.” \p \v 7 Arono yo keledaije rauga ti nyande Yesus ai, Apa arakovo utavondi aije wo awa ansuno veano makepane rayanondijo keledaije ama akiri mona rai, umba Yesus seo tuna rai. \v 8 Vatano wanuije wo awa ansuno veano makepane rayanondijo unanuije yasyine rarijat, muno inta wo kaipe waowe rauga no nawaisy wo rayanondijo unanuije rarijat tavon. Umba Yesus panya rai ti to kobe. \v 9 Vatano wanuije wanya inta wuisy, inta udijate. Umaso manayanambe tenambe ti ugwain ware, \q1 \v 10 “Amisye ararimbe! \q1 Kove ngkov irati Napi de tamo Amisye rautane Ai!\x + \xo 11:10 \xt Mazmur 118:25-26\x* \q1 Kove ngkov irati wama aneno Daud apa ajavi Apa de be akarive wansaije rai! \q1 Amisyo no no munijo ntiti ararimbe!” \fig Vatane wo Yesus aovambe arono siso no Yerusalem |src="CN01782B.TIF" size="span" loc="Markus 11:7-11" copy="Cook" ref="Markus 11:7-11" \fig* \p \v 11 Umba Yesus siso no Yerusalem. Arono siso no Yavaro Amisy, panya Po raen kiani tenambe. Weramu mare mbera ngkaumur kobe ti puje to no munijo Betania muno Apa arakovo abusyinara eane rurume utavono Ai. \s1 Yesus panaamatambe inyo ara rai \r (Matius 21:18-19) \p \v 12 Sansimambe umba Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wuje Betania raora, naije Yesus maror. \v 13 Po inyo ara inta raen nteto gwaravaimbe, ama waowe muman dave, ti poroto no ama ruk indamu Po ama mane raen. Weramu arono nanto ama ruke rai, Po raen ama mane mewen dai yara ama waowe bo ma, weye ama masyoto mane nande ma nde rainya nene. \v 14 Umba Yesus panaamatambe inyo ara umaso rai pare, “No naiso kobe, indati vatane inta po nya mane inta raisy akatoe ramu gao nuge nuganui.” Muno Apa arakovo utavondi aije wo Apa ayao po raura nanto inyo ara umaso ranaun. \s1 Yesus siso no Yavaro Amisy \r (Matius 21:12-13; Lukas 19:45-48; Yohanes 2:13-22) \p \v 15 Naije unanta no Yerusalem, umba Yesus siso no Yavaro Amisy. Umba Po vatano wanamavumbe no naije mawatan. Muno Po vatano wo doi amijo kaijinta raugare raveano doi ami Yahudi ranigwane awa meja rangkukuv, umba Po vatano wo insanijo puname mamavune awa bangkoe rangkukuv tavon. \v 16 Umba Po vatane mansopi, pare, “Vemo wapo ananuge rauga wapanya wapo Yavaro Amisye ama wanijateye raideta nora.” \v 17 Muno Po vatano nanawije manyao pare, “Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Sya yavare omamo rawainamo yavaro sambaya vatane kotaro ntuna no mine so mansai tenambe.’ Weramu wapo ravea maisyare vatano mamun wanaonoambe awa una rai bo inta ramai dave.”\x + \xo 11:17 \xt Yesaya 56:7; Yeremia 7:11\x* \p \v 18 Arono syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe wo Yesus apa ana po rave umawe ranaun, ubeker ware wo aubaisy. Weramu wo asyaniv weye vatano wanuije unantaive Apa ananyaowe rai. \p \v 19 Mare ngkaumur kobe, weti Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wuje irati munijo Yerusalem raora. \s1 Wapanave Amisye ai kobe, weamo animaisye mi wapo ranajo Ai, indati Po raunande wasai \r (Matius 21:20-22) \p \v 20 Awatan ngko dave, Yesusa pe wanawadijo inyo ara umawe ama ruke raito. Muno wo inyo ara umaso raen omamo ngkanena masyo no ama piipe waraya ti ngkakai to. \v 21 Petrus aemeno ana namanawe rai weti po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, nyerato! Inyo ara nyanaamatambe raijoe ngkanen to!” \p \v 22 Umba Yesus po raura pare, “Syare wapanave Amisye ai. \v 23 Syo raura tugaive: ranivara wapo unate wato raura nanto wapare, ‘Nyansop usya ntento no mayan!’ weamo wadaura somamo Amisye po raunande wasai kobea. Weramu weapamo vemo wamamaundive rai jakato inya, yara wapanave wapare animaisye mirati wapo ranajo nande kobe, naijeamo Amisye po raunande wasai. \v 24 Maisyare omai ti, animaisye mi wabe sambayambe wapo ranajo Amisye ai, weamo wapanave kobe wapare Po raunande wasai. Tugae, indati Po raunande kobe wasai. \p \v 25 Arono wabe sambayambe, ranivara wasanuga mparijo vatane inta ai ma inta no wasai, weamo syare wata wapo aneme raija dati inda wasanuga nsauman. Syare wapo raveare wemaisy indamu wapa Ajayo no no munijo ntiti Po wapa ayao kakaije rapaya wasai. \v 26 Weramu ranivara wapo aneme raijare jewen, indati wapa Ajayo no no munijo ntiti Po wapa ayao kakaije rapaya wasaije ramu.” \s1 Akarije inta wo Yesus apa vambunine ranajo \r (Matius 21:23-27; Lukas 20:1-8) \p \v 27 Wakare akato no Yerusalem, umba Yesus pananave Yavaro Amisye rakiani. Naije syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, akarijo Yahudi nawe ude Ai. \v 28 Wo anajo ware, “Vambunino rui mirati Nyo raveare somaisy? Are pirati po vambunine so raugaje Nai?” \p \v 29 Yesus po raura nanto mai pare, “Syare syo wasanajo tavon. Wapo raura nande Rinai rati, umba Syo raura nande wasai arepa vambunine mi Syo raveare somaisy. \v 30 Arono Yohanes Pembaptis po vatane maugasya kuvuni mana rai, Amisye pi po vambunine raugaje ai rako, vatane inta pi po raugaje ai rako? Wapo raura!” \p \v 31 Umba syeno akokoe nawe, kurune nawe, akarijo Yahudi nawe, wanugan wayao mumuimbe. “Ranivara wamo ayaowe rasakinav wamare Amisye pi po vambunine raugaje Yohanes ai, wea indati Yesus po wansanajo veanimaibe wamanave Yohanes ai jewen? \v 32 Weramu ranivara wamare vatane inta pi po vambunine raugaje Yohanes ai, indati vatane uparijo wansai.” Wo vatano wanuije masyaniv weti wonae wo Yohanes aura tantunawiji, weye vatano wanui umaso wo ratantona ware opamo anawae Amisye inta pije. \v 33 Weti wo raura nakananto Yesus ai ware, “Reamamo reamantukambe.” \p Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Maisyare omai ti, Risyamo syonae syo ana wapo inanajo Sya vambunine raije umawe raura wasaijija.” \c 12 \s1 Ananeneae nawaisyo angguri \r (Matius 21:33-46; Lukas 20:9-19) \p \v 1 Umba Yesus po ananeneae inta raura akananto akarijo Yahudi umawe mai. Po raura pare, “Vatane inta po nawaisye rayare, po anggurije ranyum, umba po yane rayano rakiani. Umba po ateme rawae indamu po rave anggurije mane rakugan asyo ama uga rai, umba po randume ranari no nawaisye ama uga indamu vatano po nawaisye ramane no rai. Umba po vatane inta mawainde indamu wo apa nawaisye raeranande, pare po mane ratodijo mai—wo inta raugav muno wepo inta raugav. Umba pusyo poroto no munijo maran. \fig Ananeneae nawaisyo angguri |src="lb00103c.tif" size="span" loc="Markus 12:1-9" copy="Knowles (Louise Bass)" ref="Markus 12:1-9" \fig* \v 2 No ava anggurije umawe mawit kobe, umba vatano apave nawaisye umaso rai po apa vatano panapatambe aije inta atutir indamu de no vatano wo apa nawaisye raeranande mansai indamu po apa mane inta raugav. \p \v 3 Weramu arono vatano panapatambe umaso de no nawaisy, vatano wo nawaisye raeranande umawe wo aijar umba wo anepati, muno wo awatambe ti nin anem bayave yara pakato. \v 4 Umba vatano apave nawaisye rai umawe po vatano panapatambe aije kaijinta atutir akato ti pakato. Weramu vatano wo nawaisye raeranande umawe wo akarije ranepat muno wo ave tatugadi. \v 5 Umba vatano apave nawaisye rai umawe po vatano panapatambe aije kaijinta atutir akato ti pakato. Weramu vatano wo nawaisye raeranande umawe wo aubaisy. Umba maisyare omai tutir bayave, po vatano wanapatambe aije wanuije matutir akato, weramu wo inta manepati muno wo kaijinta maubaisy. \p \v 6 Rija dave, apa kavo anuga no ai rave obo pirati no. Weti po apa kavo umaso atutiro vatano wo nawaisye raeranande mansai. Po ratantona pare, ‘Indati wanave sya arikainye ai jaje.’ \p \v 7 Weramu vatano wo nawaisye raeranande umaso wayao vambinibe ware, ‘Sopamo akarijo nawaisye apa arikainye pi so! Wade wamo aubaisy, indamu arono apa aja kakai, umba wamaura nawaisye so rai.’ \v 8 Umba wo arikainye umawe aijar wo aubaisy, umba wo anasino kopa ramaugusyo no nawaisye ama akiri.” \p \v 9 Umba Yesus po manajo pare, “Animaisye mirati akarijo nawaisye umawe po rave? Indati de aje, po vatano wo nawaisye raeranande umawe mansaubaisy, umba po nawaisye raunanto vatano kaijinta mai jakato indamu wo raeranande akato. \v 10 Wabeanimaibe wananta Ayao Amisye so raije jewen? Mare: \q1 ‘Orame somamo vatano wo yavare ranari wonayo rai \q2 ti wo ramauta vayave. \q1 Weramu omirati oramo manasyin dave Amisye po \q2 ratayao indamu yavare rausea nteto rai mo raijar matuve. \q1 \v 11 Somamo Amisye apa ana daveye ma. \q2 Wamo raen, wanantaive rai.’\f + \fr 12:11 \ft Mazmur 118:22-23. Orame umaso raurata irati Mesias ai.\f* ” \p \v 12 Arono akarijo Yahudi umawe wo Yesus apa ananeneae umasom ranaun, upari weye wo raen Po ratantona pare onawamo maurata irati vatano mamun wo nawaisye raeranande umawe mansai. Weti ware beker indamu wo aijar. Weramu wo vatano wanuije masyaniv, weti usya ti uta aora. \s1 Ananyao pajak raunanto pemerinta ai \r (Matius 22:15-22; Lukas 20:20-26) \p \v 13 Akarijo Yahudi wo vatano Parisije muno vatano usisa varoro Akarijo Titi Herodes aije inta matutir indamu wo Yesus atopano Apa ana daura rai. \v 14 Weti ude no Yesusa nui umba wo raura ware, “Injayo Kurune, reamo naenamo Nyo ayao tugae obo raura. Nyo vatane masyanive ramu muno Nyo vatane inta mansamamaribe ramu, yara Nyo Amisye apa bekere raura tugaive vatane mai. Weti reamare Nyo raura reansai: Mamaisyo wama ananyao raijamo wamo pajak ravae dako jewena e? Wamo doije raunanto Akarijo Titi Roma Kaisar ai rako jewen kaije?” \p \v 15 Yesus po mansaen awa angkarije ntapekano mai. Po raura nanto mai pare, “Wabeanimaibe wapare wapo inatopan? Syare wapo doije vasye inta rarorono Rinai.” \p \v 16 Weti wo doije vasye inta raunanto Ai. Umba Yesus po manajo pare, “Arepa amune mi no doije raije so? Arepa tame mi so?” \p Wo raura nanto Ai ware, “Akarijo Titi Roma amune ma muno apa tame mije.” \p \v 17 Umba Yesus po raura nakananto mai pare, “Akarijo Titi Roma apa ma, weti animaisye mirati po ranajo wasai, wapo raunanto ai. Muno animaisye mirati Amisye po ranajo wasai, wapo raunanto Amisye ai tavon.” \p Arono wo ayao umaso ranaunoe, unantaive rai. \s1 Yesus po ayao wene muno kovakatoe raura \r (Matius 22:23-33; Lukas 20:27-40) \p \v 18 Vatano Saduki inta ude no Yesusa nui. Wenawamo wo ratantona ware arono munije ama akari, vatano ugwenen to nawamo ukovakatoe ramu. Umba ubeker wo Yesus atopano Apa ana daura rai, weti wo raura Ai ware, \v 19 “Injayo Kurune, Musa po ananyao so ratoe wansai pare, ‘Ranivara anya inta kakai, apa arikainye meweno ai, weamo apa rijate inta noamo po apa anamugo kavinije umawe raovan akato indamu ama arikainye inta aenamo nanto teto ajayo anui uma kakaijoe apa tanoane rai jakato.’ Musa apa ananyao no tai maisy. \v 20 Weti vatano anya mano kaururum ube arakobe. Awa anuije baunam, umba kakai, apa arikainye meweno ai. \v 21 Umba naije apa rijato no akaje aije po apa anamu kavinije umawe raovan akato, weramu opamo kakai tavon, arikainye meweno ai. Muno ana maisyare omaisye bo mirati no apa rijato no akaje aije ai tavon. \v 22 Maisyare omaisy ao maje irati rija dave kaururume ai. Weti arakove nanentabo po wanya umawe raovan, weramu kakai tavon, apa arikainye meweno ai. Umba wanya umawe taune ngkakai tavon. \v 23 Maisyare omaisyamo, arono vatano ugwenen to maijasea ukovakato no munije ama akari, wanya umawe mamo are pi apaura rai? Vatano kaururume umawe wo raovan to!” \p \v 24 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Weapamo wapo Ayao Amisye raen kobe jewen muno wapo Amisye apa vambunine raene ramu, ti wapantatukambea. \v 25 Arono vatano ugwenen to maijasea ukovakato no wene rai, indati ubaunam akatoe ramu, yara unoare maisyare muno naito Amisy uno no munijo ntitije mansamaisy. \v 26 Ananyao vatano ugwenen yara ukovakato mamo Ayao Amisye mo raura kakavimbe. Wasaemen dako ayao Amisye po raura nanto Musa ai arono arorono ai no tanamo mbadurur no randa uga umbuga kanene rai we raija rako? Amisye po raura Musa ai pare, ‘Risyamo nya aneno Abraham, muno Isak, muno Yakob, awa Amisye pi Risy.’\x + \xo 12:26 \xt Keluaran 3:6\x* \v 27 Ayao umaso ama tunato raije mare anene umaso ugwenen to weramu manawayoe tuna tawan. Maisyare omaisy, Amisye pamo vatano ugwenene awa Amisye pa jewena, yara vatano ujaisye awa Amisye pije. Vatano Saduki weap, wapantatukambe rave!” \s1 Ananyao mbe mobe \r (Matius 22:34-40; Lukas 10:25-28) \p \v 28 Kuruno akari mbaro Ananyao Musa rai inta po Yesusa pe Saduki nawe awa ayao umawe ranaun. Po ratantona pare Yesus po raura nanto mai kobe rave, weti po Yesus anajo pare, “Ananyao rui mirati mbe mobe ananyao kotare rakivan tenambe?” \p \v 29 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Ananyao manasyin mbe mobe rave mi som: ‘Vatano Israel, wadanide! Wama Amisye opamo intabo pa. \v 30 Muiny irati nya Amisye ai rave. Nanuga ntenami muiny irati Ai muno nya ana ndatantona ntenami rai muno nya vambunine rai tenambe.’\x + \xo 12:30 \xt Ulangan 6:4-5\x* \v 31 Muno ananyao jirum mo ramai tavon no taiso: ‘Muiny irati nya arakove mansai maisyare muno taune wimuinyo taune nai wemaisy.’\x + \xo 12:31 \xt Imamat 19:18\x* Ananyao kaijinta mo ananyaowe rurume so rakivane ramu.” \p \v 32 Umba kuruno akari mbaro Ananyao Musa raije umawe po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, tugae rave. Nya ana ndaura so tugae: Amisye opamo intabo pa, amisyo kaijinta no tavone ramu. \v 33 Muno Amisye beker pare wamuiny irati Ai rave, wansanuga ntenami rai muno wama ana wandatantona ntenami rai muno wama vambunine rai tenambe; muno wamuiny irati wama arakove mansai mamaisyo taune wamuinyo taune wansai ramaisy. Ananyao umaso nayamo ibe mobe, yo ananyao anakotaro rameseo Amisye aije rakivan.” \p \v 34 Arono Yesus po kurune umaso anaun po ayao mamaisye raura, naije Po raura akananto ai pare, “Winyamo kavintare nyare nsiso kawasaeyo Amisye be akarive maije mai.” Muno no naiso kobe vatane inta bambunin po Yesus anajo akatoe ramu weye vatane wo asyani tenambe. \s1 Mesias opamo Daud apa ajavi muno apa akarije pije \r (Matius 22:41-46; Lukas 20:41-44) \p \v 35 Arono Yesus pananyaube no Yavaro Amisy ama uga rai, po raura pare, “Kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije wo raura ware Mesias opamo Daud apa ajavi pije. \v 36 Weramu Daud taune po Mesias aura pare Opamo apa Akarijo Titi pije! Weye Anawayo Vambunine mo Daud augav indamu po Mesias aura no taiso: \q1 ‘Amisye po raura nanto sya Akarijo Titi ai pare, \q2 “Nyaje ntuna no inanem ngkove rai java \q2 Syo Nya marova maveaje utantuna no najo ate rai \q3 indamu wimbe akarive mai.” ’\x + \xo 12:36 \xt Mazmur 110:1; Arakov 2:35; Ibrani 1:13\x* \m \v 37 Daud po Mesias aura pare, ‘sya Akarijo Titi pije,’ yara Mesias opamo apa ajavi pije!”\f + \fr 12:37 \ft Ayao so mare Daud apa ajavi Yesus pamo be akarijo titive Apa aneno Daud akivan.\f* \p Vatano wanuije manayanambe wo Yesus apa ananyaowe ranaun. \s1 Wasyisyaube kuruno Yahudi mansai weye awa angkarije ntapekan \r (Matius 23:5-7; Lukas 20:45-47) \p \v 38 Yesus po mansanyao akato pare, “Wasyisyaube irati kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije mai! Wenawamo manayanambe wanya irati awa ansuno nggwaravainy manawadi rautan, muno manayanambe vatane ubeaje mai no pasari. \v 39 Manayanambe utantuna no kursijo ngko dave rai no yavaro sambaya rai, muno manayanambe utantuna vatano awa tame ntiti matavon arono one rave. \v 40 Wo wanya kavinije maponae indamu wo awa ananuge muno awa yavare raugavo maora. Muno awa sambaya nggwaravainy indamu vatane wo mansararimbe. Weramu vatane wato indati awa mangke manakoe, weye awa angkarije ntapekan.” \s1 Wanya kavinije mo doije inta raunanto Amisye ai \r (Lukas 21:1-4) \p \v 41 Yesus no no Yavaro Amisy, naije paje tuna araraive bayaijo veano doije ranugande rai, umba Po vatano wanuije maen wo awa doije raveasyo no bayaije umaso ama uga rai. Vatano wanui awa ananuge manuijo mai wo doijo manuije raveasyo rai. \v 42 Naije wanya kavinijo ama ananuge meweno raije inta nde tavon, umba mo doije vasye rurum raveasyo tavon, aya mangke mamaun dave. \v 43 Yesus po apa arakovo utavondi aije mawainde, umba Po raura nanto mai pare, “Tugae, wanya kavinije so ama ananuge mewen dai rave, weramu ama doijo mo raveasyo no bayaije umaso aya mangke mo doijo vatano kaijinta wo raveasyo raije rakivan. \v 44 Weye vatane umawe awa ananugo manuije ama nanake mi wo raunanto. Yara wanya kavinije somamo ama ananuge mewen dai rave, weramu mo ana mo rave anaisye ramavune raunanto vintabo.” \c 13 \s1 Yesus po Yavaro Amisye ama mandamisyije raura \r (Matius 24:1-2; Lukas 21:5-6) \p \v 1 Arono Yesus puje Yavaro Amisye raora, Apa arakovo utavondi aije inta po raura nanto Ai pare, “Injayo Kurune, winyerade! Yavaro Amisye so ngko dave! Muno ama orame mamo manakoe rave!” \p \v 2 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Syare syo yavaro manakoe ngko dave so raura wasai. Yavare so ama orame mamo indati mandamisyi vintabo ti ntuna no min, muno inta ntuna matuve akato jewen.” \s1 Anakotaro nande arono munije ama akari mararai \r (Matius 24:3-14; Lukas 21:7-19) \p \v 3 Yesus poroto no Pukamo Saitun, umba paje tuna amumbeto no Yavaro Amisye nori. Naije Petrusa pe Yakobusa pe Yohanesa pe Andreasa pe ude Ai indamu wayao mumuimbe. \v 4 Wo raura Ai ware, “Injae, reamare Nyo raura reansai kakavimbe: Nandui rati umba anakotaro Nyo raura umawe mamaisy? Arono ama masyote mararai, weamo animaisye mirati indati rarorono wusyimbe?” \p \v 5 Yesus po raura nanto mai pare, “Wasyisyaube! Vemo vatane inta wo wasaponae inya! \v 6 Weye indati vatane wanui ude wo Sya tame veano taune mawain ware, ‘Risyirati Mesias!’ Umba wo vatano wanuije maponae. \v 7 Arono rui rati wadaniv vatane wo marova rave no munijo mararai, muno ayao ovare nde wasai mare vatane wo marova rave no munijo marane rai tavon, weamo vemo wajaniv inya. Weye ana namije mamo indati nande, weramu munije ama akari omamo mamai dainya nene. \v 8 Munije inta marovave irati munijo kaijinta mai, muno akarijo titi inta marovave akarijo titi kaijinta ai. Mungkije nande no rui rui vayave, muno nugo marore ntami. Weramu omai mbintaboamo manasyin bayave ma, maisyare muno wanya mare ntuna arikainye autan ti njajoramije wemaisy. \p \v 9 Syare wasyisyaube! Weye indati vatane wo wasaijar wo wasaunanta no akarijo akokoe mansamun, umba wo wasanepato kaijo waije rai no yavaro sambaya ama uga rai. Wonayo wasai weye watavondi Rinai, weti indati wo wasaugaveta no gubernur mansamun muno akarijo titi mansamun. Somamo varoro ngkovo wana raije mi som indamu wapo Sya tame raura kakavimbe akarijo nanawije mai. \v 10 Indati Ayao Kove so ravovo vatane kotaro ntuna no mine so mansai tenambe rati, umba munije ama akarije nande. \v 11 Arono indati vatane umawe wo wasaugaveta ra wasayai no akarije umawe mansamun indamu wo wasanajobe, vemo wasanuga mamauno wapa ayao wapare wapo rasakinavo maije rai nora. Weye animaisye mirati wapare wapo raura mamo arono naije Amisye po ayao raunande wasai inda wadaura. Weti wapa ayao wato mamo taune wapa ayao ma jewena, yara Anawayo Vambunine ama ayao omi wadaura. \p \v 12-13 Indati masyote nde nande arono vatan tenambe manuga mamuno wasai weye weatavondi Rinai. Vatane wo taune awa arakove mansamavun indamu maubaisy. Muno ajae wo taune awa arikainye mansamavun indamu maubaisy tavon. Arikainye wo awa akoye nawe awa ajae nawe mave tatugadi, muno wo maunanta inda maubaisy. Weramu are nawirati matawandi kobe muno wanave Rinai tutir ava nto ama marane rai, onawamo indati Amisye po mapaya irati kakaije rai indamu ukova nuge nuganui.” \s1 Siurijo manakoe nande no masyoto rijat \r (Matius 24:15-28; Lukas 21:20-24) \p \v 14 “Indati wapo Vatano Mamun Akoe aeno te no Yavaro Amisye rai.\x + \xo 13:14 \xt Daniel 9:27, 11:31, 12:11\x* (Vatano weapirati wabacave ayao umaso rai, syare wananta ama ine rai.) Arono naije, syare vatano una no Yudea unajiv usea no unat. \v 15 Vatano utantuna no yavare von, vemo wakaje usisa wo ananuge inta rauga no yavar uga inya! \v 16 Maisyare omai tavon, vatano una no nawaisy uga, vemo wakare wo ansune rauga no yavar uga inya! Yara unaji bayave. \v 17 Abo! Arono siurijo namije nde, wanya vavinsanai nawe, wanya wo ukame raunanto awa arikainye maije nawe, awa siurije manakoe rave, weye wansanan unajive kakai. \v 18 Wasambayambe indamu vemo siurije umaso nande no embayo nanayao rai jinya! \v 19 Arono wusyin Amisye po mine so ranarijoe ndea naiso vatane awa siurije mamaun, yara awa siurijo rijate so manakoe rave. Arono indati siurijo rijate so mewen to, weamo siurijo maisyare umasom inta makanande akatoe ramu. \v 20 Ranivara siurije umaso noa nugoenta, weaveti vatano mine so ukakai tenambe vintabo. Weramu indati Amisye po siurije umaso ransop akaje ti ntumainy, weye aemeno Apa kawasae po mansatayaowe mai. \p \v 21 Arono naije, ranivara vatane inta po raura wasai pare, ‘Waperade! Mesias opi noe so!’ dako, ‘Napi ratuije!’ dako, vemo wapanave ai jinya! \v 22 Weye indati mesias angkarije muno anawae angkarije ude. Wo anapaporainye raroron indamu wo vatano wanuije maponae, muno ubeker ware wo kawasaeyo Amisye po mansatayaowe maponae tavon, weramu umamaisye ramu. \v 23 Weti wasyisyaube! Syo ana nande no masyoto rijate raura wasai wusyimbe to inda wasyisyaube.” \s1 Arono Arikainyo Vatane pakare no mine vone so \r (Matius 24:29-31; Lukas 21:25-28) \p \v 24 “Arono siurije umawe mewen, uma amije ngkaumudi muno embae mbar akatoe ramu. \v 25 Tumo no no naume warae utataopon, muno naume mansumugo anakotaro no raije rautan.\x + \xo 13:25 \xt Yesaya 13:10, 34:4; Yoel 2:10; Muni Akari 6:12-14\x* \p \v 26 Arono naije vatano mine vone so wo Risy, Arikainyo Vatane, inaen rino kamure rai ti syaje, ride irati Sya vambunino manakoe muno Sya kovo ntiti rautan. \v 27 Indati Syo naito Amisye matutir indamu wo vatano Syo matayaowe manunugambe vintabo, nanawirati una no ovare ami mambisyo mine so muno una no rui rui vayave no mine so ntoa ama marane rai muno naumo warae ama marane rai.” \s1 Ana nande arono munije ama akari mararai \r (Matius 24:32-35; Lukas 21:29-33) \p \v 28 “Syare wapo ananeneae Tumbina ranyao: Arono wapo Tumbina\f + \fr 13:28 \ft Ayao Yunani naiso mo inyo ara raura.\f* raeno seowi, wapare, ‘Indati anamuke man akato.’ \v 29 Maisyare omai tavon, arono wapo anakotaro Syo raura umawe raen, indati wapo raen wapare munije ama akari mararai rave to. \v 30 Syo raura tugaive: arono anakotare umawe nde nande tenambe, indati vatano susyo naiso inta nawirati wene nande mai rainy ti una ti wo raen. \v 31 Naume warae me mine so me indati yaumandi, yara Sya ayaowe mamo ntamija nuge nuganui.” \s1 Wapo Yesus apa pakare raije ranyut, weti wasyisyaube muno wapanatatayaube \r (Matius 24:36-44; Lukas 21:34-36) \p \v 32 “Weramu nandui rati anakotare so mare nande, vatane wantatukambe ama masyote muno ama uma amije rai. Naito Amisy una no munijo ntiti wantatukambe rai muno Risy, Arikainyo Amisy, syantatukambe rai tavon. Yara Injayo Amisy obo pi po raen. \v 33 Wapantukambe masyoto namije rai, weti wasyisyaube muno wapanatatayaube! \v 34 Maisyare ananeneae so ramaisy: vatane inta pare puje to no munijo maran, weti po apa vatano wanapatambe aije mawainde, umba po anakere raugaje mansai tetebe indamu wo apa yavare raeranande. Muno po raura nanto vatano po unsanda ramane ai pare, ‘Winyisyaube! Nyo sya yavare so raman mavabe!’ \p \v 35 Risy inaurata irati vatano apave yavare umawe raije ai. Weti wasyisyaube! Weye wapantukambe Sya masyoto syakare raije rai—namandi rako, namane yasyin ndako, arono awatano mangkuere kokobe rako, arono uma seo kai rako. Weti syare wasyisyaube! \v 36 Syare ide papabe, vemo rinande wasaijo wanakije rai jinya. \v 37 Ana Syo raura wasaije so, Syo raura vatane mai tenambe, syare wasyisyaube!” \c 14 \s1 Akarijo Yahudi wo unanuije rakani indamu wo Yesus aubaisy \r (Matius 26:1-5; Lukas 22:1-2; Yohanes 11:45-53) \p \v 1 Masyote rurum akato, umba Yahudi wo Ono Paska rave muno wo rotijo ragije mewen daije raisy. Arono naije syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, wo unanuije rakani indamu wo Yesus aijar muno wo aubaisy. Wo raura ware, “Wade wamo aijar maninimbe. \v 2 Weramu vemo wamo aijar no one ama uga so rai nora, weye vatano wanui indati upari ti usivuiny.” \s1 Manino mbovove rauvaro Yesus akarije rai \r (Matius 26:6-13; Yohanes 12:1-8) \p \v 3 Arono naije Yesus no no munijo Betania, tuna no Simon apa yavar, wepirati aravure mo ave no wusyinoe. Umba wanya inta nde mo botoro nsasabe inta raugav ntairi jirati manino mbovove rai, ama mangke nseo rave. Arono Yesus pisyisy, wanya umawe mo botore umaso ama vone radaut, umba mo manine rauvaro Yesus akarije vone rai. \v 4 Vatane inta una no naije upari ti wo raura ware, “Veanimaibe wanya so mbaono manino mbovove so rai ti mewen? \v 5 Manine so ama mangke nseo rave, weti kove mamo ramavun bayave umba ama doije raunanto vatano awa ananuge meweno maije mai.” Weti wo wanya umawe ranayao soowabe. \p \v 6 Weramu Yesus po raura pare, “Weinya! Wabeanimaibe wapo wanya so raura ti ranimaumbe? Ama ana mo raijaro rinai mamo ngko dave. \v 7 Vatano awa ananuge meweno maije onawamo una no wapa yasyine rai tutir, weti arono rui wapare wapo maeranande, weamo wapo maeranande kai. Weramu Risyamo rino no wapa yasyin tutire ramu. \v 8 Weti masyoto unumeso wanya so mare mo ana ngkove inta raunande Rinai, weamo mo raunande kai. Ama ana mo rave umawe mamo mamaisy. Weye mo manino mbovove rauvaro Rinai indamu mo inanasine ratayao wusyimbe irati Sya masyoto inantuna raije rai. \v 9 Syo raura tugaive: mine vone so rui rui vayave vatane wo Ayao Kovo Amisye ravov, weamo wo wanya so ama ana ndave raura tavon indamu maemeno rai.” \s1 Yudas pare po Yesus amavun \r (Matius 26:14-16; Lukas 22:3-6) \p \v 10 Umba Yudas Iskariot, opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum utavondi aije inta pije, poroto no syeno akokoe mansai indamu po Yesus amavun nanto mai. \v 11 Wo Yudas apa ayao umaso ranaun ti manayanambe, weti wurairive ware wo doije inta raunanto ai. Umba Yudas po varore rakani indamu po Yesus amavun. \s1 Yesus apa arakove wo anaisyo Paska ratayao \r (Matius 26:17-19; Lukas 22:7-13) \p \v 12 Ono Paska ndea mamaisy arono vatano Yahudi wo rotijo ragije mewen daije raisy, muno ama masyoto manasyine wo domba inta aubaisy wo ameseo Amisye ai umba wo ama ine raisy. Weti Yesus apa arakovo utavondi aije wo anajo ware, “Injae, rui rati nyare mbekero reamo anaisyo Paska ratayao Nai?” \p \v 13 Umba Yesus po apa arakove ruruma yatutir pare, “Wurisisa no Yerusalem, ripare rinanta vatane inta ai po mana rawavino kiviro kopa rai ti po raugav. Wiritavono ai. \v 14 Arono wirita no apa yavaro pare siso ri, syare ipo raura irati vatano apave yavare rai ai ipare, ‘Injayo Kurune po nanajo pare nya tanoano rui mirati Wepe apa arakovo utavondi aije nawe wo anaisyo Paska raisyo rai?’ \v 15 Indati vatane umaso po tanoano vono warae ama uga manakoe inta rarorono isai. Tanoane umaso mamai bintabo irati meja muno ananuge kotaro isyi daije rautan, ti ripo anaisye ratayao wansamarom no naije.” \p \v 16 Umba Yesus apa arakovo jirumo javondi aije umaso yurija no Yerusalem. No ratuije nyanta irati anakotaro uma Yesus po raura we rai mamai bintabo. Umba yo anaisyo Paska ratayao ti ntuna. \s1 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wo anaisyo Ono Paska raisy \r (Matius 26:20-30; Lukas 22:14-23; Yohanes 13:18-30; 1 Korintus 11:23-25) \p \v 17 Naman kobe, umba Yesusa pe apa arakovo abusyinara eane rurum nawe ude utantuna no tanoane umawe rai. \v 18 Umba utantuna wisyisy, naije Yesus po raura nanto mai pare, “Syo raura tugaive, weapamo inta nyare nyo inamavun nanto Sya marova mansai—winy nyisyisyo inatavon.” \p \v 19 Yesus apa arakovo utavondi aije wo ayao umaso ranaun ti manimaumbe rave. Umba nanentabo wo Yesus anajo rai, inta pare, “Injae, risya jewena rako?” \p \v 20 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Opirati no no Sya arakovo abusyin eane rurum watavondi inaije wapa yasyin. Opirati ririmo rotije rayansundijo pauraije intabo rai. \v 21 Tugae, Risy, Arikainyo Vatan, indati ikakai maisyare muno ratoe no Ayao Amisye rai. Weramu kakaije nde vatano po Arikainyo Vatane inamavune ai! Weti syare ngko dave mamo vatane wato ano jewen kai no mine vone so, weamo ngkovo ai weye indati mangke umaso nande aije ramu.” \p \v 22 Arono wo anaisye raisy, Yesus po rotije raijade umba Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po raporadi muno Po ratodijo Apa arakovo utavondi aije mai, umba Po raura pare, “Wadaugav wadaisy, somamo inanasine mi som.” \p \v 23 Umba Yesus po mokijo anggurije raijade akato, umba Po kove raura seo Amisye ai. Umbawe Po raunanto Apa arakove mai, muno wo anggurije umawe ramanam tenambe. \v 24 Yesus po raura pare, “Somamo Sya mavugo nsororopo vatano wanuije mansaije mi som, mo Amisye apa urairijo wanyine raokaisy. \v 25 Syo raura tugaive, Syo anggurije inta ramanam akatoe ramu gao Syo anggurijo wanyine ramanam arono Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.” \p \v 26 Umba ukinyo ansyerano ngkangkamane inta rai, umbawe wuruta kobe no Pukamo Saitun. \s1 Yesus daura to pare Petrus indati po amamarave \r (Matius 26:31-35; Lukas 22:31-34; Yohanes 13:36-38) \p \v 27 Umba naije Yesus po raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Weapamo indati wapo inapaya ti ino ara wanajiv bintabo inaora. Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Syo vatano po domba maeranandeye aubaisy, umba apa domba mandamisy ti unanajibe.’\x + \xo 14:27 \xt Zakaria 13:7\x* \v 28 Weramu arono indati ikovakato to, syakare syuisy ti Syo wasanyut no Galilea.” \p \v 29 Petrus po raura nanto Yesus ai pare, “Jewena! Arakovo kaijinta unanajibe kai, yara risyamo syo napaya ramu!” \p \v 30 Yesus po raura akananto ai pare, “Syo raura tugaive, namane so mangkuere pana kokebeve rurum dainy, winyamo indati nyo inamamarave susye mandei.” \p \v 31 Weramu Petrus po raura kikisyi nanto ai pare, “Ikakaijo Injae natavon kai, yara syo namamarave ramu!” Umba arakovo kaijinta wo raura tavonare wemaisy. \s1 Yesus sambayambe no Getsemani \r (Matius 26:36-46; Lukas 22:39-46) \p \v 32 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wanya unanta no nawaisyo wo rawaina ware Nawaisyo Getsemani. Umba Yesus po raura nanto Apa arakove mai pare, “Watantuna no naiso wapo inanyut, weye syare syoroto ibe sambayambe rati.” \p \v 33 Umba Yesus po Petrusa pe Yakobusa pe Yohanesa pe mawainde indamu utavondijo Ai. Naije Yesus animaumbe muno anuga nseo maje. \v 34 Po raura mai pare, “Inanuga mpatimu rave maisyare muno syare ikakai kobe vayave. Wano no so muno wagwarano inatavon.” \p \v 35 Yesus poroto gwaravaindi, umba Po apa vukane ranteter no kopa umba be sambayambe, pare beker indamu Amisye po apa siurije raveto aora. \v 36 Po raura pare, “Injae, Sya Injae!\f + \fr 14:36 \ft Yesus pare, \fq “Abba,”\ft ama ine mare “Injae” ayao Yahudi rai.\f* Anakotaro rui vayave wimbambunin Nyo ratayao ti mamaisy. Wimayar, syare Nyo siurije so raveto inaora. Weramu vemo wintavono Sya bekere rai nora, yara Injae nya bekere bo rai.” \p \v 37 Naije umba Yesus pakare Po apa arakove mandeije umawe maen unaki. Ti Po raura Petrus ai pare, “Simone, winya nikija! Risambayambe uma amije intabo vayave, weramu winggwarane ramu! \v 38 Syare wagwaran muno wasambayambe indamu vemo ana mo wasatopane mo wasakep inya! Tugae, wasanuga mbeker, weramu wasanasino kopa mayondi.” \p \v 39 Yesus pakato be sambayambe maisyare umawe omaisy akato. \v 40 Umba pakare akato no Apa arakovo mandeije umawe mai, weramu Po maen unakija akatoa nene weye mamije maomon dave. Usamane ti wo ana inta raura nanto Yesus aije ramu, yara umanin bayave. \p \v 41 Yesus sambayambe umba pakare akato maive susye mandei, umba Po raura pare, “Wabeanimaibe wanakija nene? Mewen to! Kavintanamo, Risy, Arikainyo Vatan, inaunanto no vatano mamune mai. \v 42 Wasea, wade ra wanta! Waperata, vatano po inamavune dea pararai to!” \s1 Vatane wo Yesus aijar \r (Matius 26:47-56; Lukas 22:47-53; Yohanes 18:1-11) \p \v 43 Arono Yesus payaowa nene, naije Yudas de. Opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum inta pije. Vatano wanui wo omake muno kaije raugav utavono Yudas ai. Onawamo syeno akokoe nawe, kuruno Yahudi nawe, akarijo Yahudi nawe wo matutir. \v 44 Yudas pare po Yesus amavun, weti po raura wusyimbe irati vatano wanuije umaso mai pare, “Vatano rui pirati syare syo anu, Wepamo napije. Ti wapo aijar muno wapo augaveta, syare wapo aman mavabe.” \p \v 45 Naije Yudas de nande kobe Yesus ai umba po raura pare, “Injayo Kurune!” Umba po anu. \v 46 Umba vatano wanui umawe ude kobe wo Yesus aijar. \v 47 Umba naije vatane inta no no awa yasyin po apa omake rapatin no ama kokome rai umba po rave vatano panapatambe syeno titi aije amarikoame raotar ti mpatimu. \p \v 48 Umba Yesus po raura nanto vatano wanuije umawe mai pare, “Risyamo vatano mamune inta pi Risye ramu. Ti wabeanimaibe wade irati omake muno kaije rautan indamu wapo inaijar? \v 49 Masyote anteter syananyaube no Yavaro Amisye ama uga muno weapamo wana no naije tavon, weramu wapo inaijare ramu. Weramu ana so nande indamu mamaisyo Ayao Amisye mo ratoe rai.” \p \v 50 Naije kobe Yesus apa arakovo utavondi aije wo apaya ti no ara unajita aora. \p \v 51 Arono naije vatano kamurame inta po Yesus atavon, po ansune vasye bo rave anasine ratatuv. Vatano wanuije umawe ware wo aijar tavon, \v 52 weramu po apa ansuno no anasine raije rapaya ti ntami, umba ate kokanive pansanan ti poroto. \s1 Yesus te no Anugano Akari Akokoe Yahudi mansamun \r (Matius 26:57-68; Lukas 22:54-55, 63-71; Yohanes 18:12-14, 19-24) \p \v 53 Vatano wo Yesus aijar wo auga ti usisa no syeno titi apa yavare rai. Muno naije syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, akarijo Yahudi nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, wanugan tenambe. \v 54 Petrus po Yesus arijabe ti de siso no syeno titi apa yavare ama wanijate rai. Umba Petrus tuna syeno titi apa naite inta matavon, wo taname ravauba. \p \v 55 Syeno akokoe muno Anugano Akari Akokoe Yahudi wo vatane mawainde indamu wo Yesus aura tantunawi no mansamun, weye ware wo mangke raugaje Ai inda kakai. Weramu mamaisye ramu, \v 56 weye vatano wanuije inta ude wayao angkarive vayave. Weramu inta apa ayao nsasyeo inta apa rai, ti awa ayao wo Yesus angkivane mbe intabove jewen. \p \v 57 Umba vatane inta usea usayai, wo ayao angkarije so raura indamu wo Yesus angkivan: \v 58 Ware, “Reamo vatane wato Apa ayaowe ranaun no taiso pare, ‘Syare syo Yavaro Amisyo vatane wo ranarije so randamisy, umba masyote mandei jakato Syo Yavaro Amisyo wanyino vatane wo ranarije ramuge raijar akaeyo ntet akato.’ ” \v 59 Weramu inta awa ayao umaso nsasyeo inta awa rai, ti awa ayao wo Yesus angkivane mbe intabove jewen. \p \v 60 Umba syeno titi seo tet, po raura nanto Yesus ai pare, “Mbeanimaibe irati Nyo ana wo raura nande Naije so raura nakanande reansaije jewen?” \v 61 Weramu Yesus manin bayave. Po ayao inta raura nakanantoe ramu. Umba syeno titi po anajo akato pare, “Winyamo Mesias, Arikainyo Amisye, pi Win dako?” \p \v 62 Yesus po raura pare, “Risy ivae. Indati wapo Risy, Arikainyo Vatan, inaen ituna no Amisyo Bambunin Dave anem ngkove rai. Muno wapo inaen rino kamuro popere rai no naumo warae ti syaje.” \p \v 63 Arono syeno titi po Yesus apa ayao umaso ranaun, naije pari rave weti po taune apa ansune rasajam. Umba po raura pare, “Vemo wamo vatano kaijo wo Yesus aura tantunawije mawainde akato nora. \v 64 Wapo ranaun tenambe to: vatane so pare po Amisye amaisy! Weti wapare?” \p Umba wo rapatimu ware, “Reamare wamo mangke raugaje Ai indamu kakai.” \p \v 65 Naije vatane inta wo Yesus anyipube. Wo amune ratavano ansune vasye rai muno wo anepati, umba wo anajo ware, “Winyamo anawae pi Winy, weamo Nyo vatano po nanepate so apa tame raura kakavimbe reansai!” Umba syeno titi apa naite wo Yesus augaveta umba wo anepati tavon. \s1 Petrus po Yesus amamarave \r (Matius 26:69-75; Lukas 22:56-62; Yohanes 18:15-18, 25-27) \p \v 66 Petrus pamo tuna no yavare umawe ama wanijate rai, umba wanya arikainyo manapatambe syeno titi aije inta nde ai. \v 67 Mo Petrus aen po taname ravauba, weti mo amune rayasir kobe umba mo raura mare, “Winyirati ntavono Yesus vatano Nasaret umawe Aive tavon.” \p \v 68 Weramu Petrus po Yesus amamarave. Po raura nanto wanya umawe rai pare, “Syantukambe nya ana ndaura so rai!” Umba Petrus poroto te no unsanda wanijate. Naije kobe mangkuere kokebe. \p \v 69 Wanya manapatambe umawe mo Petrus aen akato umba mo raura vatano usai no wanijate mansai mare, “Vatane sopamo vatano utavondijo Yesus aije inta pije.” \v 70 Weramu Petrus po Yesus amamarave akato. \p Nugoenta rainya umba vatano usai no we wo raura nanto Petrus ai ware, “Winyamo vatano Galilea, weti tugae winyamo vatano tavondive Yesus aije inta pi winy.” \p \v 71 Umba Petrus panaamatambe, muno po raura pare, “Risyamo syantatukambe vatano wapo aura wato Ai!” \p \v 72 Naije kobe mangkuere kokebe rurum. Umba Petrus aemeno Yesus apa ana daura rai pare, “Mangkuere pana kokebeve rurum dainy, winyamo indati nyo inamamarave susye mandei.” Umba Petrus poyo dave. \c 15 \s1 Yesus te no Pilatus amun \r (Matius 27:1-2, 11-14; Lukas 23:1-5; Yohanes 18:28-38) \p \v 1 Awatan ngko dave syeno akokoe nawe, akarijo Yahudi nawe, kuruno Yahudi nawe, vatano kaijinta usisa Anugano Akari Akokoe Yahudi rai nawe, wanugan wayaowa mewen. Umba wo Yesus aokaisy, umba wo augaveta wo aunanto no Gubernur Pilatus ai. \v 2 Umba Pilatus po Yesus anajo pare, “Winyirati Akarijo Titi Yahudije pi Win dako?” \p Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Risy ivae, mamaisyo nya ana ndaura wato rai.” \p \v 3 Umba syeno akokoe wo Yesus aura tantunawi ware Apa ana dave ngkakai mamo manui rave. \v 4 Weti Pilatus po Yesus anajo akato pare, “Mbeanimaibe Nyo raura akananto maije jewen? Nyo raen wo naura tantunawi rave!” \p \v 5 Weramu Yesus po ayao inta raura akananto aije ramu, weti Pilatus nantoive Ai. \s1 Pilatus po mangke raugaje Yesus ai indamu kakai \r (Matius 27:15-26; Lukas 23:13-25; Yohanes 18:39-19:16) \p \v 6 Arono Ono Paska ndea mamaisy, vatano Yahudi nawamo awa koano utavondi raivea nsiridi to mamo wo Gubernur Pilatus anajo indamu po vatano tuna no tanoano makova raije inta apaya irati apa mangke rai. \v 7 Arono naije vatane inta apa tame mi Barabas tuna no tanoano makova rai. Barabas umaso pamo makova weye tavondijo vatano wo marova rave pemerinta Roma aije mai ti po vatane inta maubaibe to. \v 8 Vatano wanuije ude indamu wo Pilatus anajo inda po vatano tuna no tanoano makova inta apaya irati mai, maisyare po rave no Ono Paska raiveve wemaisy. \v 9 Umba Pilatus po manajo pare, “Wapare syo Akarijo Titi Yahudije so apaya wasai rako?” \v 10 Weramu Pilatus po raenamo syeno akokoe wo Yesus aunanto ai weye manuga mamuno Yesus ai weye vatano wanui manayanambe Ai. \p \v 11 Umba syeno akokoe wo vatano wanuije umaso manuga raugabe indamu wo Pilatus anajo indamu po Barabas apaya mai. \p \v 12 Umba Pilatus po raura akananto vatano wanuije umawe mai pare, “Maisyare omai ti, animaisye mi syo rave irati vatano wapo awaino Akarijo Titi Yahudije so ai?” \p \v 13 Ugwain ware, “Auseo sawa inyo kapite rai!” \p \v 14 Pilatus po manajo pare, “Weramu ayao kakaije rui mirati Po rave?” \p Umba vatano wanuije ugwain akoeve akato ware, “Auseo sawa inyo kapite rai!” \p \v 15 Pilatus beker pare po vatano wanuije umaso maveti manayanambe, weti po Barabas apaya mai. Po naite inta matutir indamu wo kaijo waije rave Yesus anepat, umba po aunanto mai indamu wo auseo sawa inyo kapite rai. \fig Naito Roma po kaijo waije rave Yesus anepat |src="WA03923b.tif" size="span" loc="Markus 15:15" copy="Wade" ref="Markus 15:15" \fig* \s1 Naito Roma wanaikebe Yesus ai \r (Matius 27:27-31; Yohanes 19:2-3) \p \v 16 Naite umaso wo Yesus augave siso no Gubernur Pilatus apa yavar. Umba wo awa arakovo naite mawainde wanugan tenambe indamu wanaikebe Yesus ai muno wo ambaon. \v 17 Wo ansuno nsintair manawadi inta raugasyo Ai ti po rave, maisyare akarijo titi inta po rave ramaisy. Muno wo anansinao maisyare wanyavi ramaisy rauseo rakariwaibe akari rai, raurata irati sapeo akarijo titi po rave ramaisy. \v 18 Umba wo awain ware, “Winyirati Akarijo Titi Yahudi pi Winy!” \v 19 Wo isyoe veano Yesus akarije ranepati tutir, wo anyipube, muno wo vukane ranteter no Amun ube ponaibe ware ubeaje Ai. \v 20 Wanaikebe Aija jewen, umba wo ansuno nsintaire umawe raugaje aora umba wo taune Apa ansune raugasyo Ai ti po rave akato. Naije umba wo auga ti wusya indamu wo auseo sawa inyo kapite rai. \s1 Yesus auseo sawa inyo kapite rai \r (Matius 27:32-44; Lukas 23:26-43; Yohanes 19:17-27) \p \v 21 Wanyana unanuije ama yasyin, unanta irati vatane inta ai, apa tame mi Simon, opamo to no unat umba pakare no munijo Yerusalem. Naije naito Roma umawe wo antitidi indamu po Yesus apa inyo kapite ranawan. (Simon opamo vatano munijo Kirene inta pije, apa arikainye aya tame mi Aleksandera pe Rupusa pe naye.) \v 22 Wo Yesus augaveta no pukame inta rai, ama tame mirati raura ayao Yahudi raijamo Golgota, ama ine mare Akari Pae. \v 23 Umba naije wo anggurije raugav, manino mur mo rakokoive, ware wo raunanto Yesus ai indamu Po ramanam, weramu ponayo Po ramanami. \v 24 Umba wo auseo sawa inyo kapite rai. Wo aikarae rapatin indamu wo Apa ansune ratodijo taune mansai.\x + \xo 15:24 \xt Mazmur 22:18\x* \p \v 25 Wo Yesus auseo sawa inyo kapite rai no arono awatan ngkovo uma amije kaimambisy. \v 26 Ayaowo ana wanaikebe Ai mamo wo ratoe rauseo no inyo kapite ama von no taiso: \sc Sopamo Akarijo Titi Yahudi.\sc* \v 27 Umba wo vatano mamune jiruma yauseo syawa atavon, inta sawa no anem ngkov muno inta sawa no anem ngkakai. \v 28 Ana nande umaso mamo mamaisyo Ayao Amisye so rai mare: “Opamo ato siso vatano mamune mansai.”\x + \xo 15:28 \xt Yesaya 53:12\x* \p \v 29 Vatano udetave so wo Yesus aen, makarije rangkiki seo Ai muno wo akaajian ware, “Winyirati nandija nyare Nyo Yavaro Amisye randamisy yara masyote mandei Nyo rauseo ntet akato. \v 30 Weti ranivara Winyamo nya vambunine no Nai, weamo nyaje inyo kapite raora indamu Nyo nanasine rapaya kakaije rai!” \p \v 31 Maisyare wemai tavon syeno akokoe nawe kuruno Yahudi nawe wanaikebe Yesus ai ware, “Opamo po vatano kaijinta mapaya kakaije rai, yara taune anasine mamo Po rapaya rai kakai! \v 32 Po raurave pare opamo Mesias, Akarijo Titi Israel pije! Weti ranivara wamo aen paje inyo kapite wato raora, wea indati wamanave Ai.” Muno vatano yausea syawa atavone umawe yo akaajian tavon. \s1 Yesus kakai \r (Matius 27:45-56; Lukas 23:44-49; Yohanes 19:28-30) \p \v 33 Masyote yasyin, uma ami abusyinara eane jirum, ananamane nande ntamijo munijo we rai tenambe yava uma amije mandei umba ngkarimu. \v 34 Uma ami nanto mandeije so rai, naije Yesus gwain akoeve, po raura ayao Yahudi rai pare, \tl “Eloi Eloi, lama sabakhtani?”\tl* ama ine mare, “Sya Amisye, Sya Amisye, mbeanimaibe irati nakirive Inai?” \p \v 35 Vatane inta una no naije wo Yesus apa ayaowe umaso ranaun, umba wo raura ware, “Wadanita, Po anawae Elia awain!” \v 36 Vatano no no awa yasyine inta pavave poroto po maimare raugavere umba po raugasya rayansundijo anggurijo nsaisyine rai. Umba po ransuisyo uvi rai, po rareanseo no Yesus awa rai indamu Po rausuv. Umba po raura pare, “Wade ra wamo aen dati, indati Elia de po augaje inyo kapite rai jaje rako jewena e?” \p \v 37 Naije umba Yesus gwain akoeve, umba anawayo karimu, kakai kobe. \p \v 38 Naije kobe kaene nsawa unsanda Yavaro Amisye ama Tanoano Ndandini Dave raije mamo nsaram no vone warae masyo no ate waraya mbe rurumbe. \fig Yesus kakai naije kaeno nsawa unsanda Yavaro Amisye raije nsaram mbe rurumbe |src="CN01843B.TIF" size="span" loc="Markus 15:37-38" copy="Cook" ref="Markus 15:37-38" \fig* \v 39 Arono nait akari Roma wepirati te no inyo kapite ama usye rai po Yesus apa kakaije umaso raen, po raura pare, “Wakoe! Tugae rave, vatane sopamo Arikainyo Amisye pi sop.” \p \v 40 Naijeamo wanya inta nawirati wo ana umawe raerato waravaimbe. No awa yasyine umasoamo Salome muno Maria Magdalena muno Maria kaijinta ntavon, omamo Yakobuso kamurame pe Yosesa pe aya akoya mije. \v 41 Wanya sonawamo utavondi Yesus ai muno wo aeranande arono no no Galilea. Umba wanya kaijo wanuije inta utavondi Ai ude no Yerusalem rai tavon. \s1 Yesus antuna \r (Matius 27:57-61; Lukas 23:50-56; Yohanes 19:38-42) \p \v 42 Masyoto namije mamo vatano Yahudi awa masyoto wanakangkanive irati awa masyoto sambaya rai. \v 43 Masyote ndea mare ngkaumu kobe, umba vatano munijo Arimatea inta apa tame mi Yusup de. Opamo vatano ato siso Anugano Akari Akokoe Yahudi rai muno vatan tenambe wo aura opamo vatano titi. Po masyoto Amisye de be akarive no mine vone so raije anyuto dei. Umba opamo janive ramu, yara anuga mbambunin ti to kobe no Pilatusa nui indamu po Yesus anasino kopa ranajo ai. \v 44 Arono Pilatus po Yesus apa kakaije ranaun, nantoive rai. Weti po vatane inta atutir poroto po nait akari umawe awainde, umba po anajo pare, “Yesus opamo kakai to rako?” \v 45 Nait akari umaso po raura pare, “Kakai to.” Weti Pilatus po Yusup amayaro po Yesus anasino kopa rauga kai. \p \v 46 Yusup po ansuno mpopero nsauman ramavun. Umba po Yesus anasino kopa raugaje inyo kapite rai, po ansuno mpoper umawe veano akepan, umba po antuna no aipapo oramo ratotove rai. Umba Yusup po oramo manakoe inta raroya usya ntuna aipapo ama unsanda raora. \v 47 Umba Maria Magdalena me, Mariajo Yoses apa akoya me, yo Yesus apa antuna raije raen. \c 16 \s1 Yesus kovakato \r (Matius 28:1-10; Lukas 24:1-12; Yohanes 20:1-10) \p \v 1 Arono masyoto sambaya namije mewen, Maria Magdalena me, Mariajo Yakobus apa akoya me, Salomea me, wuruta wo manino mbovove ramavun indamu wo raugavere veano Yesus anasino kopa raikar, mamaisyo vatano Yahudi awa koano wo vatane mantuna rai. \v 2 Ari Minggu ama awatan ngko dave uma seo kai, wuje wuruta no aipapo. \v 3 Unanuije ama yasyin wayao vambinibe ware, “Are pirati indati po oramo unsanda aipapo raroyar?” \v 4 Weramu arono unanta aipapo rai, wo ama oramo manakoe umawe raen raroya to. \v 5 Usisa no aipapo umaso ama uga, wo vatano kamurame inta aen tuna no ranijo anem ngkov, po ansuno mpopere rave. Wo aen ti upaparo mai. \p \v 6 Umba vatano kamuram umaso po raura nanto mai pare, “Vemo wapaparo wasai jinya. Weapamo wapo Yesus vatano Nasaret akani, Wepirati auseo sawa inyo kapite rai to. Soamo norije ramu, yara kovakato to! Wade wapo Apa aipapo tami raije raeni so. \v 7 Weti syare wapakata wapo ayaowe so raura Apa arakovo utavondi aije mansai muno Petrus ai tavon. Wadaura mai wapare, ‘Yesus puisya to no Galilea rai to. Ti wata no ratuije umba wapo aen, maisyare muno Po raura wasai to wemaisy.’ ” \p \v 8 Umba wanya umaso wuje unajivo aipapo umaso raora, weye upaparo mai muno ujaniv ti ututar. Weti wo ana inta raura vatano kaijinta maije ramu, weye ujani dave. \s1 Yesus po anasine rarorono Maria Magdalena rai \r (Matius 28:1-10; Yohanes 20:1-2, 11-18) \p \v 9 Arono Yesus kakai yara kovakato no ari Minggu ama awatan ngko dave, weamo manasyimbe Po anasine rarorono Maria Magdalena rai. Maria umaso mamo wusyinoe Yesus po anawayo kakaije kaururum rawatano raora. \v 10 Arono naije, Yesus apa arakovo utavondi aije manimaumbe Ai muno woyov. Maria Magdalena nde mo raura mai mare, \v 11 “Yesus kovakato to! Syo aen to!” Weramu wanave ramu. \s1 Yesus po anasine rarorono Apa arakovo tavondijo aije jiruma yai \r (Lukas 24:13-35) \p \v 12 Naije akato Yesus po anasine rarorono Apa arakovo javondi aije jiruma yai, weramu anakea nsasye. Yesus arorono yai arono yanya ti ija no munije inta rai. \v 13 Arono yo aen, yavave yakare yo ana umaso raura irati arakovo kaijinta mai. Weramu wanave tavone ramu. \s1 Yesus po anasine rarorono Apa arakovo utavondi aije mai \r (Matius 28:16-20; Lukas 24:36-49; Yohanes 20:19-29; Arakov 1:6-8) \p \v 14 Umba Yesus po anasine rarorono Apa arakovo abusyinara eane intabo arono wisyisy. Po raura pare, “Wabeanimaibe wapa anave mamaun muno wapa ana wapo ratantona nsosobe rave, ti wapanave vatano wo inaen to we maije jewen?” \p \v 15 Umba Yesus po raura mai pare, “Wata no munijo mine tename so rai umba wapo Ayao Kove so raura vatane mai tenambe. \v 16 Are pirati panave ramu, opamo Amisye po mangke raugaje ai. Yara are pirati panave muno augasyo kuvuni mana rai, opamo Amisye po apaya apa ayao kakaije rai. \v 17 Vatano wanave Rinaije nawamo Syo vambunine raugaje mai indamu wo anapaporainye raroron maisyare so: Wo Sya tame raura indamu wo anawayo kakaije rawatano vatane mansaora, muno wo ayao kotaro wantatukambe raije raura. \v 18 Ranivara wo tawae mamune raijaro maneme rai, muno ranivara wo ana mamune ramanam, weamo unanta yorame inta raije ramu. Muno wo maneme raugaje ntamijo vatano ugwanene mansai, weamo vatane umaso usauman.” \s1 Yesus seo no munijo ntiti \r (Lukas 24:50-53; Arakov 1:9-11) \p \v 19 Amisy Yesus payao nanto maija jewen, umba Amisye po aijaseo no munijo ntiti. No ratuije Yesus be akarive Ajayo Amisye atavon, tuna no aneme ngkove rai. \v 20 Umba Apa arakovo utavondi aije wuruta wo ayao Amisye so raura no rui rui vayave. Amisye no mansautan muno Po vambunine raugaje mai indamu wo anapaporainye raroron, wirati mo raroron kakavimbe ayao Amisy wo raura omamo ayao tugae ma.