\id MAT \h MATIUS \toc1 Ayao Kovo Amisy MATIUS \toc2 Matius \toc3 Mat \mt2 Ayao Kovo Amisy \mt1 MATIUS \c 1 \s1 Yesus Kristus apa anene awa susye \r (Lukas 3:23-38) \p \v 1 Yesus Kristus, opirati Daud muno Abraham aya ajavip, avaki no susye so rai: \li1 \v 2 Abraham po Isak avaki, \li1 Isak po Yakob avaki, \li1 Yakob po Yehuda muno apa arakove mavaki, \li1 \v 3 Yehuda po Peres muno Zera yavaki \li2 (aya akoya mi Tamar), \li1 Peres po Hezron avaki, \li1 Hezron po Ram avaki, \li1 \v 4 Ram po Aminadab avaki, \li1 Aminadab po Nahason avaki, \li1 Nahason po Salmon avaki, \li1 \v 5 Salmon po Boas avaki \li2 (apa akoya mi Rahap), \li1 Boas po Obed avaki \li2 (apa akoya mi Rut), \li1 Obed po Isai avaki, \li1 \v 6 Isai po Akarijo Titi Daud avaki. \li1 Daud po Salomo avaki \li2 (apa akoya mi Uria apa anamu), \li1 \v 7 Salomo po Rehabeam avaki, \li1 Rehabeam po Abia avaki, \li1 Abia po Asa avaki, \li1 \v 8 Asa po Yosafat avaki, \li1 Yosafat po Yoram avaki, \li1 Yoram po Uzia avaki, \li1 \v 9 Uzia po Yotam avaki, \li1 Yotam po Ahas avaki, \li1 Ahas po Hizkia avaki, \li1 \v 10 Hizkia po Manasye avaki, \li1 Manasye po Amon avaki, \li1 Amon po Yosia avaki, \li1 \v 11 Yosia po Yekonya\f + \fr 1:11 \ft Yekonya awain tavonamo Yoyakin (2 Raja-raja 24:14-15).\f* muno apa arakove mavaki \li2 arono naito Babel wo vatano Yahudi maugavo arove uta no Babel. \m \v 12 Arono vatano Yahudi maugave uta no Babel rai to, umbawe: \li1 Yekonya po Seatiel avaki, \li1 Seatiel po Zerubabel avaki, \li1 \v 13 Zerubabel po Abihud avaki, \li1 Abihud po Eliakim avaki, \li1 Eliakim po Azor avaki, \li1 \v 14 Azor po Zadok avaki, \li1 Zadok po Akim avaki, \li1 Akim po Eliud avaki, \li1 \v 15 Eliud po Eleazar avaki, \li1 Eleazar po Matan avaki, \li1 Matan po Yakob avaki, \li1 \v 16 Yakob po Yusup avaki. \li1 Yusup apa anamu mi Maria, \li2 omi mo Yesus avaki opi awaino Mesias, \li2 Opamo Amisye po apatimu indamu Po vatano mine so mapaya ayao kakaije rai. \p \v 17 Weti ratode vintabo, no Abraham aija ndeo Daud ai, awa susye abusyinara eane mambisy. Muno Daud aija ndea arono vatano Yahudi ube arove no Babel rai, awa susye abusyinara eane mambisy. Muno arono vatano Yahudi ube arove no Babel raija ndeo Mesias ai, awa susye abusyinara eane mambisy. \s1 Yesus Kristus ano \r (Lukas 2:1-7) \p \v 18 Yesus Kristus ano raije maisyare so: Maria, omamo Yesus Kristus apa akoya mije, ama vainye raveo Yusup ai. Weramu yana ibaunam dainy, Maria mbe ranakeave, weye Amisye po apa Anawayo Vambunine raugaje Maria rai indamu mbe ranakeave. \v 19 Yusup, ama anap, opamo tavondi Ananyao Musa rai mavabe, weti pare po rauguje aora. Weramu pare po rauguje maninimbe indamu vemo vatane wo raen ti Maria nsamane nora. \p \v 20 Yusup po anakotare umaso ratantona no anuga, arono naije nikimarive, po naito Amisye inta aeno de aiji. Umba naito Amisye umaso po raura pare, “Yusup, Daud apa ajavijo winy, vemo njanivo nyo Maria raovani nora! Weye Amisye po Anawayo Vambunine raugaje rai indamu mbe ranakeave. \v 21 Indati mo arikainye inta avaki, umba nyo Apa tame veano awainamo Yesus, weye indati Po apa kawasae mapaya awa ayao kakaije rai.” \p \v 22 Anakotare umaso nande indamu mamaisyo ayao Amisye po raura Apa anawae aijo wusyimbe rai no taiso: \q1 \v 23 “Wanya kamurame inta mbe ranakeave, \q2 mo arikainyo anya inta avaki, \q1 umba wo Apa tame veano awainamo Imanuel.”\x + \xo 1:23 \xt Yesaya 7:14\x* \m Tamo Imanuel umaso ama ine mare “Amisye tuna wansautan.” \p \v 24 Yusup nikija seo, umba beto naito Amisy apa ayao uma po raura we rai. Weti umba po Maria rauga ti po raovan, \v 25 weramu nikijo rarijate ramu ava ntuna ama arikainyo anya autan. Umba Yusup po Apa tame veano awainamo Yesus. \c 2 \s1 Vatano Majus ude Yesus ai \p \v 1 Yesus ano no munijo Betlehem no no Yudea, arono Herodes be akarijo titive. Arono naije vatano majus una no ranijo wanamuram ude no Yerusalem. Onawamo vatano wo anainame rakani no tumo naumo warae. \v 2 Ude no Yerusalem umba wo ranajo ware, “Rui rati Akarijo Titi Yahudi wanyino umba ano kai? Reamo Apa tumo bare aen no ranijo muram ti reamare wande ra wamo ararimbe.” \p \v 3 Arono Akarijo Titi Herodes po ayao umaso ranaun, anuga nseo majeve, muno kawasaeyo Yerusalem mansautan tenambe. \v 4 Weti po syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye rai muno kuruno Yahudi manugande tenambe. Umba po manajo pare, “Rui rati Amisye po raurairive pare Mesias anori?” \p \v 5 Wo raura akanande ai ware, “Mesias ano no munijo Betlehem no no Yudea. Maisyare muno anawae Mika po raurairive omaisy, pare: \q1 \v 6 ‘Winyirati munijo Betlehem no no Yudea, \q2 winyamo munijo mamaun, \q2 yara nya tame mamo makoeve no Yudea, \q1 weye winyirati indati nyo Akarijo Titi inta aroron \q2 indamu be akarive Amisye apa kawasae Israel mansai.’\x + \xo 2:6 \xt Mika 5:2\x* ” \p \v 7 Herodes po ayao umaso ranaun, umba po vatano majus umawe mawainde maninimbe. Po manajo pare, “Nanduija pirati wapo tume umawe aen?” \v 8 Arono wo raura kakavimbe aija jewen, umba naije Herodes po matutir pare, “Wata no Betlehem, wapo arikainye umaso akani mavabe. Arono wananta Aija jewen, wapavave wapakare rinai, wapo Apa norije raura kakavimbe rinai indamu syoroto ribeaje Ai tavon.” \p \v 9 Herodes po raura mansaija jewen, umba vatano majus umaso wuje wuruta. Wuruta nava tumo uma wo aeno manasyimbe seo no wanamuramewe pui kobe to no no Arikainye umaso anorijoe ama von. \v 10 Arono wo tume umaso aen, manayanambe rave!\fig Vatano Majus wo tume aen no naumo warae umba utavondi ai|src="cn01628b.tif" size="span" loc="Matius 2:1-10" copy="Cook" ref="Matius 2:1-10" \fig* \v 11 Usisa no yavare ama uga, umba wo Arikainye umaso pe akoyo Maria me yaen. Naije ubeaje no Arikainye umaso amun indamu wo ararimbe. Umba wo awa romane rauguje indamu wo raunanto Ai, omamo emasije, kemenyane, muno muri. Ananuge umaso ama mangke nseo rave. \v 12 Naije Amisye po rarorono mai no awa nikimarije rai indamu vemo wakare no Herodesa nui jinya, yara unajivo unanuijo kaijinta rai jakato. \s1 Yusupa pe Maria me yo Yesus auga wansanan ti uta no Mesir \p \v 13 Vatano majus wuruta kobe, umba naito Amisye de arorono Yusup ai no apa nikimarije rai, pare, “Winseo indamu nyo Arikainye so pe akoya me yaugav indamu wanaji da wata no Mesir. Herodes pare po Arikainye so akani indamu po aubaisy, ti wata wano no ratuije yava syo raura wasai jakato rati.” \p \v 14 Weti Yusup nikija seo, po Arikainye umaso pe akoya me yaugav, pare, “Namane so wanaji da wanta no Mesir.” \v 15 Una no ratuije yava Akarijo Titi Herodes kakai. Ana nande umaso mamo mamaisyo ayao Amisy anawae Hosea po raura we rai pare, “Amisye po raura pare, ‘Syo sya Arikainye awain puje no Mesir.’ ”\x + \xo 2:15 \xt Hosea 11:1\x* \s1 Herodes po arikainyo una no Betlehem maubaisy \p \v 16 Umba Herodes po raenamo vatano majus umawe wo aponae to, ti pari rave. Weti po apa naite matutir indamu wo arikainyo anya awa tume rurumara makaje una no munijo Betlehem muno ama varodore mansaubaisy, weye aemen irati vatano majus awa ayao wo raura we rai, mare wo tume umawe aeno tumo rurumo nandijawe. \v 17 Herodes apa ana po rave no Betlehem umaso mamo mamaisyo ayao Amisy anawae Yeremia po raura rai pare: \q1 \v 18 “Danito no munijo Rama \q2 Rahel moyo daveo ama arikainye mai. \q1 Muno monayo vatan inta wo rayovei, \q2 weye ama arikainye ugwenen to.”\x + \xo 2:18 \xt Yeremia 31:15\x* \s1 Yusupa pe Maria me Yesusa pe una no Mesir wakare no Yudea \p \v 19 Arono Herodes kakai to, Yusup pamo ta no no Mesirija nene. Umba naito Amisye inta de arorono ai jakato no apa nikimarije rai. \v 20 Naito Amisye umaso po raura pare, “Vatano ubeker ware wo Arikainye so aubaisye ugwenen to. Weti winseo, nyo Arikainye so pe akoya me yauga da wapakata no Israel.” \p \v 21 Weti Yusup nikija seo, umba po Arikainye umaso pe akoya me yaugav kobe wakare no Israel. \v 22 Weramu naije akato Yusup po ranaun Arkelaus, Herodes apa kavo, po aja anigwan be akarijo titive no Yudea. Weti Yusup janivo poroto no Yudea raiji. Umba Amisye po rarorono ai no apa nikimarije rai jakato indamu wakata no Galilea. \v 23 Weti wakata no Galilea rai, usisa no munije ama tame mirati Nasaret. Ana nande umaso mamo mamaisyo ayao Amisy anawae wo raura rai ware, “Indati vatane wo Mesias aura ware Opamo vatano Nasaret.” \c 3 \s1 Yohanes Pembaptis pananyaube \r (Markus 1:1-8; Lukas 3:3-9, 15-17; Yohanes 1:19-28) \p \v 1 Noa nugoenta, umba Yohanes Pembaptis poroto no nugo vabukane vono maninimbe no Yudea. Naije po ayao Amisye raura pare, \v 2 “Wasakinav irati wapa ayao kakaije rai, weye masyoto Amisye de be akarive no mine vone so nandea mararai to.” \v 3 Yohanes umaso pamo anawae Yesaya po aurairive to pare, \q1 “Vatane inta ugwaimbe no nugo vabukane vono maninimbe pare: \q1 ‘Wapo unanuije ratayao irati Amisye ai, \q2 wapo ratayao da nsarokir inda panya rai.’ ”\x + \xo 3:3 \xt Yesaya 40:3\x* \p \v 4 Yohanes umaso pamo po unta apa ananemane rave ansumbe, muno po sapije apa kea rave tarandimbe. Apa ana daisye mamo kao syankerem muno po anyauene ama mana ramanam tavon.\fig Yohanes Pembaptis no no nugo vabukane vono maninimbe|src="cn01650b.tif" size="span" loc="Matius 3:1-4" copy="Cook" ref="Matius 3:1-4" \fig* \v 5 Vatane wanui rave ude no Yohanesa nui. Vatano una no Yerusalem muno vatano una no Yudea ama munije rai tenambe muno vatano una no varodoro mana Yordan, ude tenambe wo Yohanes anaun. \v 6 Wo awa ayao kakaije raura Amisye ai umba Yohanes po maugasyo kuvuni no mana Yordan rai. \p \v 7 Vatano Parisi muno Saduki wanui inta ude no Yohanesa nui tavon, ubeker indamu po maugasyo kuvuni mana rai. Weramu arono Yohanes po maeno udei, po raura pare, “Weapamo vatano mamun maisyare tawae mamunoe! Wabeanimaibe wade no so? Wapo rakarae wapare syo wasaugasya kuvuni mana rai, wea indati wanajivo Amisye apa pari mangke makare akatoe rai. Weramu wapa ana wapo ratantona mamaisye ramu. \v 8 Syare wasakinavo wapa ayao kakaije rai rati, umba ana ngkove obo mi wapo rarijat, wea umba mamaisy. \v 9 Weramu vemo wasararin wapare, ‘Abraham opamo wama anena pije, ti munije ama akari indati Amisye po mangke raugaje wansai jewen,’ wemai nora! Syo raura wasai: Amisye pamo bambunin po orame wato ranigwan ube vatanbe ti Abraham apa ajavi waino mai. \v 10 Amisye apa mangke po ratayao vatane mai mamo mararai kobe to. Apa tama mawes, pare Po inyoe rate no ama ruke rai. Weti inyowo rui mirati mo mano kove rauguje ramu, weamo tama veano rate ti ramaugasyo taname rai. \p \v 11 Syo wasaugasyo kuvuni mana rai indamu mbe rarorombe weapamo wasakinavo wapa ayao kakaije rai to. Yara indati Vatane inta de opamo panakoe irati inakivan, weti Apa ajo kokome mamo syo raugave kakai weye risyamo imamaisye ramu. Indati Opamo po wasaugasya kuvuni mana rai jewen, yara Po Anawayo Vambunine ratutir maje wasai muno taname ntavon.\f + \fr 3:11 \ft Ayao taname so ama tunato raije mbare ramu. Vatane inta ware wansaugasya taname rai omamo indamu mo wansanuga ratayao da ngkakavimbe (1 Petrus 1:7; Markus 9:49). Yara inta ware taname so raugaje vatano wanave jewene obo mansai (Matius 3:10; Muni Akari 20:15).\f* \v 12 Opamo aurata irati Vatano po bayaije raijar no anem, Po veano gandume rarayan bintabo. Po ama ine ranugan siso tuna no Apa yavare rai, yara Po ama kea ramero tanamo nen tutire rai.” \s1 Yohanes Pembaptis po Yesus augasyo kuvuni mana rai \r (Markus 1:9-11; Lukas 3:21-22; Yohanes 1:32-34) \p \v 13 Arono naije Yesus no no Galilea de no mana Yordan indamu Yohanes po augasyo kuvuni mana rai. \v 14 Weramu Yohanes pare po ansopi, pare, “Risyamo vatano mamaun, yara Winyamo vatano akoe. Weti Nyo inaugasyo kuvuni mana rai, wea umba mamaisy, yara syo naugasyo kuvuni, weamo mamaisye ramu.” \p \v 15 Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Nyo inaugasyo kuvuni kai, indamu rintavondi Amisye apa bekere rai vintabo.” Weti Yohanes po Yesus augasyo kuvuni mana rai. \p \v 16 Yesus no no mana uga tipuga akaeyo, umba kavuratawe naume nsaneka, umba peraseo Po Anawayo Vambunine raeno maje tuna Aiji, maisyare insanijo punamoe. \v 17 Umba danito Po Amisye anamote ranaun ngkinde no no munijo ntiti mare, “Sopamo Sya Arikainyo inanuga no Ai. Inanayanambe Ai rave.”\x + \xo 3:17 \xt Yesaya 42:1\x* \c 4 \s1 Anakakai Akoe po Yesus aponae \r (Markus 1:12-13; Lukas 4:1-13) \p \v 1 Umba Anawayo Vambunine mo Yesus augav poroto no nugo vabukane vono maninimbe indamu Anakakai Akoe po aponae. \v 2 Masyote tename jirum Yesus sambayambe muno atawandijo marore rai. Masyote umaso mewen, umba Yesus maror. \v 3 Weti Anakakai Akoe de po raura nanto Ai pare, “Ranivara Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy, weamo Nyo orame wato raura aje indamu mbe anaibea Nyo raisy.” \p \v 4 Weramu Yesus po raura akananto ai pare, “Syonae, weye Ayao Amisye mo ratoe mare, \q1 ‘Anaisye bo mi vatane wo rai da umano raije ramu. \q1 Yara utavondijo Amisye apa ayao po raura rai tenambe, weamo vatane ujaisyo rai.’\x + \xo 4:4 \xt Ulangan 8:3\x* ” \p \v 5 Umba Anakakai Akoe po Yesus augav to seo te no Yavaro Amisye ama tati rai jakato no Yerusalem. \v 6 Naije Anakakai Akoe po raura nanto Yesus ai pare, “Ranivara Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy, weamo nsopa da ntemasyo no mine waraya. Indati nanasine mamo inta ranepate ramu, weye Ayao Amisye mo ratoe mare, \q1 ‘Amisye po apa naite matutir wo naman; \q2 wo naijaro maneme rai inda vemo najoe rantukamo orame rai jinya.’\x + \xo 4:6 \xt Mazmur 91:11-12\x* ” \p \v 7 Yesus po raura akananto ai pare, “Syonae, weye Ayao Amisye mo ratoe tavon mare, \q1 ‘Vemo nyo Amisye atopano apa vambunine rai jinya.’\x + \xo 4:7 \xt Ulangan 6:16\x* ” \p \v 8 Naije akato Anakakai Akoe po Yesus augave seo no pukamo titi rave inta rai, umba po munijo akokoe vatane ube akarive rai tenambe no mine tename so rarorono Ai, muno ama romane rautan. \v 9 Umba po raura nanto Yesus ai pare, “Wimbeaje rinai muno Nyo inararimbe, wea umba syo munije tename so raunande indamu winyaura rai tenambe.” \p \v 10 Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Anakakai Akoe, nyoronto! Syonayo nya ana ndaura wato rai, weye Ayao Amisye mo ratoe taiso: \q1 ‘Nyo Amisye obo ararimbe, \q2 nyanapatambe Obo ai.’\x + \xo 4:10 \xt Ulangan 6:13\x* ” \p \v 11 Umba Anakakai Akoe po Yesus apaya nara naito Amisye ude wo aeranande. \s1 Yesus pananyaube no Galilea \r (Markus 1:14-15; Lukas 4:14-15) \p \v 12 Yesus po ranaun Yohanes Pembaptis aijar ausiso no tanoano makova rai to, umba poroto no Galilea, siso no Apa munijo Nasaret rai. \v 13 Weramu no no Nasaret nugoenta ramu, yara Po rapaya umba siso no munijo Kapernaum no no onae tuga Galilea. Galilea omamo wusyinoe aneno Naftali muno Zebulon aya susye awa kopa mije. \v 14 Yesus no no naije omamo mamaisyo ayao Amisy anawae Yesaya po raura rai pare: \q1 \v 15 “Kopa Zebulon muno kopa Naftali \q2 no no mana Yordan ama tuga rai \q2 muno mararai no onae Galilea rai. \q1 Kopa so rawainamo Galilea, \q2 nai rati vatano Yahudi jewene wanui una rai. \q1 \v 16 Vatano nanawije una no kaumure ama uga rai,\f + \fr 4:16 \ft Kaumure raurata irati ayao kakaije rai.\f* \q2 ujanivo wene rai. \q1 Weramu soamo Vare inta mbaro mai to, \q2 ti wo Varo mba dave so raen.”\x + \xo 4:16 \xt Yesaya 9:1-2\x* \p \v 17 Umba Yesus pananyaube vatane mai pare, “Wasakinav irati wapa ayao kakaije rai, weye masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so nandea mararai to.” \s1 Yesus po apa arakovo utavondi ai mambisya mawain \r (Markus 1:16-20; Markus 5:1-11) \p \v 18 Arono Yesus panya no onae tuga Galilea, Po vatano ibe arakobe inta yaen, aya tame mi Simon opi awain tavonamo Petrus, muno apa rijato Andreas. Yo pame raveano jiane rakani no onae. \v 19 Yesus po raura nande yai pare, “Ide, itavondi Rinai! Indati Syo risanyao indamu ipo vatane makani tavon.” \v 20 Naije kobe yo pame rapaya ti ntuna umba javondijo Yesus ai.\fig Yesus po apa arakovo ijavondi ai manasyin yawain|src="cn01681b.tif" size="span" loc="Matius 4:18-20" copy="Cook" ref="Matius 4:18-20" \fig* \p \v 21 Yesus panya kobe, umba Po vatano ibe arakobe kaijinta yaen akato, aya tame mi Yakobus muno Yohanes, wenayamo Sebedeus apa arikainye naya. Onanaye aja pe utantuna no nyoman uga wo pame ranabe. Umba Yesus po yawain tavon. \v 22 Naije kobe yo aya aja pe awa nyomane rapaya ti ntami. Umba javondijo Yesus ai. \s1 Yesus pananyaube muno Po saumane raunanto vatano ugwanene mansai \r (Lukas 6:17-19) \p \v 23 Yesus panya propinsijo Galilea raita. Pananyaube no Yahudi awa yavaro sambaya rai, Po Ayao Kovo Amisye raura pare, “Masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so nandea mararai to.” Umba Po saumane raunanto vatano ugwaneno wanene kotaro rui vayave raije mai. \v 24 Ayao Yesus apa ana daveye umaso maneka manakoe ti nsiso propinsijo Siria ama munije raita tenambe. Weti vatano wanui ude Ai, wo vatano ugwaneno wanene kotare raije maugavere no Yesusa nui—vatano awa jajorame manakoe nawe, vatano anawayo kakaije siso mai nawe, vatano ugwaneno amun ngkaumure nandeo mai nawe, vatano tunaive nao. Umba Yesus po saumane raunanto mansai tenambe. \v 25 Weti Yesus panya to no rui vayave, weamo vatano wanui utavondi. Vatane inta una no Galilea umba ude, inta una no Dekapolis, inta una no Yerusalem, inta una no Yudea, muno inta una no ranijo muramo mana Yordan. \c 5 \ms1 Yesus pananyaube no pukam (5:1-7:27) \s1 Ananyao kove ngkove irati vatane mai \r (Lukas 6:20-23) \p \v 1 Yesus po vatano wanuije umawe mansaen, ti seo no pukam umba paje tuna. Umba Apa arakovo utavondi aije ude Ai. \v 2 Umbawe pananyaube kobe mai pare, \q1 \v 3 “Are nawirati ware, ‘Risyamo imamaisye ramu, yara Amisye obo pi mamaisy,’ \q2 weamo kove ngkov irati mai, \q2 weye indati usisa no munijo Amisye be akarive raije rai. \q1 \v 4 Are nawirati manimaumbe ti wo Amisye awain, \q2 weamo kove ngkov irati mai, \q2 weye indati Amisye po mayove. \q1 \v 5 Are nawirati manuga mpaaje, \q2 weamo kove ngkov irati mai, \q2 weye munije ama akari indati awaura mine tename so rai.\x + \xo 5:5 \xt Mazmur 37:11\x* \q1 \v 6 Are nawirati ubeker utavondijo Amisye apa bekere rai, \q2 weamo kove ngkov irati mai, \q2 weye indati Amisye po vambunine raugaje mai indamu utavono Apa bekere rai. \q1 \v 7 Are nawirati maemeno vatano kaijinta mai, \q2 weamo kove ngkov irati mai, \q2 weye indati Amisye aemen irati mai tavon. \q1 \v 8 Are nawirati manuga ndandinit, \q2 weamo kove ngkov irati mai, \q2 weye indati wo Amisye aen.\x + \xo 5:8 \xt Mazmur 24:3-4\x* \q1 \v 9 Are nawirati wo kovo saumane raugav ti vatane manuga nsaumano mansai vambinibe, \q2 weamo kove ngkov irati mai, \q2 weye indati Amisye apa arikainye waino mai. \q1 \v 10 Are nawirati wo Amisye apa bekere rarijat weti vatano mamun wo mave tatugadi, \q2 weamo kove ngkov irati mai, \q2 weye indati usisa munijo Amisye be akarive raije rai.\x + \xo 5:10 \xt 1 Petrus 3:14\x* \p \v 11 Weapamo ranivara vatane wo wasaura tantunawi muno wo wasave tatugadi muno wangkarive wo wasangkivan weye watavondijo Rinai, weamo kove ngkov irati wasai! \v 12 Syare wasanayanambe muno wasananibe, weye Amisye po kove ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti. Muno wasaemen: vatane wo anawae wusyine mave tatugadi tavon to.” \s1 Yesus pare Apa kawasae maurata irati garame muno vare rai \p \v 13 “Weapamo wasaurata irati garame rai. Wapo garame rataopondijo anaisye rai, wea umba manavan. Maisyare wemaisy, weapirati wapo kove raugavere vatano mine so mansai. Weramu ranivara garame umaso ngkurude to, weamo ngkov akatoe ramu, yara vatane wo raepata vayave ti wo ratakadi. \p \v 14 Weapamo wasaurata irati vare rai, wabaro vatano mine so mansai. Munijo no no pukame ama vone rai mamo wamerata wandaen kakavimbe muno ama vare ngkokaibe jewen. \v 15 Maisyare omaisy, arono vatane inta po yawainye raindi, po rakepano kavine raije ramu, yara po rauseo ntuna no pata vono kakavin indamu mbaro vatano una no yavarugawe mai tenambe. \v 16 Maisyare omai ti, syare weapirati wabaro vatane mansai indamu wo wapa ana wadave ti ngkove raen, indati wo wapa Ajayo no no munijo ntiti ararimbe.” \s1 Yesus pare po Ananyao Musa randamisye ramu \p \v 17 “Vemo wapo ratantona wapare ride indamu Syo Ananyao Musa muno Ayao Anawae randamisy, omai nora. Ride indamu Syo randamisye ramu, yara ide indamu Syo ravera mamaisy. \v 18 Syo raura tugaive: arono naumo warae me mine so me ta noa nene, indati Ananyao Musa ama ayao inta raumandije ramu. Tugae, ama ayao mona intabo dako, muno ama urupijo mamaun dave inta raumandi jewen, yara indati no tawan ava Amisye po ayao umaso ama bekere raveti mamai tenambe. \v 19 Maisyare omai ti, are pirati po Ananyao Musa ama ayao rui vayave rakanyoandi, muno po vatano kaijinta manyao indamu wo rakanyoandi tavon, opamo indati Amisye po augaje ti apa tame makaje rave arono Amisye de be akarive no mine vone so rai. Yara are pirati tavondi ananyao umaso rai mavabe muno po vatano kaijinta manyao indamu utavondi rai tavon, opamo indati Amisye po aijaseo titive no arono de be akarive no mine vone so rai. \v 20 Weramu Syo raura wasai: vatano Parisije muno kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije utavondi Amisye apa bekere rai mamaumbe vayave. Weti kove mamo weapamo watavondi rai tenambe inda wapo mansakivan. Weye ranivara wapa watavondi raije mamo mo awa rakivane ramu, wea indati wasisa munijo Amisye be akarive rai raije ramu.” \s1 Yesus po ananyao parije raura \r (Lukas 12:57-59) \p \v 21 “Wapo ranaun ananyao wusyino wama anene wo raijare no taiso: ‘Vemo nyo vatane maubaisy inya.’\x + \xo 5:21 \xt Keluaran 20:13; Ulangan 5:17\x* Are pirati po vatane aubaisy, wepamo mangke raugaje ai. \v 22 Weramu Sya ananyao wanyine no taiso: Are pirati parijo vatane inta ai, wepamo mangke raugaje ai. Are pirati po vatane inta aura tatugadi, wepamo augaveta no akarijo po mangke rapatimuge amun. Are pirati po vatane inta aura tantunawi pare, ‘Winyamo vatano nyantatukambe rave pi winy,’ wepamo Amisye po amaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai, wea umba mamaisy. \p \v 23 Maisyare omai ti, arono nyare mbera nyo ana inta rameseo Amisye ai, naije naemen irati nya arakovo parijo naije ai rati, \v 24 syare nyo ana umawe rapaya ti ntuna no tewa orame ama ruk, umba nyakato indamu nyo nya arakovo parijo naije pe isaneme raija dati, umba nyakare nyo ana umawe rameseo Amisye ai rijabe kai. \p \v 25 Ranivara vatane inta parijo nai rave, weti pare po nauga ra panaikebe nai no akarijo po mangke rapatimuge amun, kove mamo nyo aneme raijar wusyimbe rati, arono ipanya no unanuije yasyine raide nene, wirati indamu isanuga nsauman akato. Weye ranivara nyo aneme raijare jewen, wea indati po naunanto akarijo po mangke rapatimuge ai, umba akarije umaso po naunanto apa naite mai jakato, umba naite wo nausiso no tanoano makova rai. \v 26 Syo raura tugaive: indati wintuna no tanoano makova rai jao nyo nya mangke umaso ravaeya mewen bintabo.” \s1 Yesus po ananyao anaerere raura \p \v 27 “Wapo ranaun ananyao wusyine no taiso: ‘Vemo nyo anaerere rave inya.’\x + \xo 5:27 \xt Keluaran 20:14; Ulangan 5:18\x* \v 28 Weramu Sya ananyao wanyine no taiso: Are pirati po wanya inta raen ti anuga ntento rai, opamo niki rarijato no anuga rai. \v 29 Ranivara namijo nanem ngkove omi ndaugabe indamu nyo ayao kakaije rave, weamo nyo rakewar uje. Nanasine nake inta rakanive nai omamo mangke mamaun. Weramu ranivara nyo ayao kakaije rave tutir, weaveti nanasine tenambe ramaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai, omamo mangke manakoe rave. \v 30 Muno ranivara nanem ngkove mo naugabe indamu nyo ayao kakaije rave, weamo nyo raotar da ramauto. Nanasine nake inta rakanive nai omamo mangke mamaun. Weramu ranivara nyo ayao kakaije rave tutir, weaveti nanasine tenambe nsiso no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai, omamo mangke manakoe rave.” \s1 Anya po apa wanya rauguje aora omamo ngkove ramu \p \v 31 “Ananyao wusyine inta no taiso: ‘Anya inta pare po apa wanya rauguje aora, opamo po nyovara wao rauguje raunanto rai, weti mo raugav umba muje.’\x + \xo 5:31 \xt Ulangan 24:1-4\x* \v 32 Weramu Sya ananyao wanyine no taiso: Vatano are pirati apa wanya nserere ramu, yara po rauguje aora vayave, opamo po ayao kakaije rave to ije. Weye ranivara wanya rauguje umaso mo anya kaijinta aovan akato, weamo nserer. Muno anya kaijinta wepi po wanya rauguje umaso raovan akato, opamo vatano serer tavon.” \s1 Urairive Amisye apa tame rai omamo ngkove ramu \p \v 33 “Wapo ranaun ananyao wusyino wama anene wo raijare no taiso: ‘Vemo nyo urairijo angkarije raura nora, yara animaisye mirati nyo raurairive Amisye ai, mbeto rai inda mamaisy.’\x + \xo 5:33 \xt Imamat 19:12; Bilangan 30:2; Ulangan 23:21\x* \v 34-35 Weramu Sya ananyao wanyine no taiso: Vemo nyo Amisye apa tame muno anakotaro Po ranari rui vayave ama tame veano nya urairi raokaisy inya! Wimbekero nya urairi mbambunin ti, wirati nyare ndave tai maisy, weramu kakai mi nyo raito to. Weti Syo raura syare vemo nyo urairije rapatimu ti nyo naumo warae me, mine so me, munijo Yerusalem me, awa tame veano raokaisy inya.\x + \xo 5:34-35 \xt Yakobus 5:12; Matius 23:16-22; Yesaya 66:1\x* Weye naumo warae mamo Amisye apa tuna rai, muno mine somamo Apa teto rai, muno Yerusalem omamo Amisy opirati Akarijo Titi apa munije mije. Amisye apave umaso rai tenambe, weti vemo nyo awa tame veano nya urairije raokaisy inya. \v 36 Muno vemo nyo taune nakari ama tame veano nya urairije raokaisy inya. Weye Amisye po nakari ranari to, muno nakarivuinyo ngkarisyana nene muno ntoa nsavu omamo Wepi po raija tenambe. \v 37 Maisyare omai ti, nyare nyo urairije inta raokaisy, weamo syare ndaura vayave no taiso: ‘Tugae.’ Weramu ranivara nyonae nyo raokaisyi, weamo nyare ‘Jewena.’ Obo ma. Vemo ayao kaijinta mi ndaura nora. Weye ranivara nyo ayao kaijinta raijanande nya ana ndaura wato rai weye nyo rakarae mo raveti mbambunin, omamo nori rati Anakakai Akoe ai, ti ngkove ramu.” \s1 Ranivara vatane wo wansave tatugadi, wamo kove rasakinavo mai \p \v 38 “Wapo ranaun ananyao wusyine no taiso: ‘Vatane inta po namije raveti ntuba, weamo nyo apa ravera ntuba tavon, muno ranivara vatane inta po natomokane raveti ndaut, weamo nyo apa ravera ndaut tavon.’\x + \xo 5:38 \xt Keluaran 21:24; Imamat 24:20; Ulangan 19:21\x* \v 39 Weramu Sya ananyao wanyine no taiso: Vatano po nave tatugadije pamo vemo nyo kakai rasakinav akananto ai jinya. Ranivara vatane inta po nawamona ranijo nanem ngkove ranepat, weamo nsarirae da po ranijo nanem ngkakai ranepat tavon. \v 40 Are pirati po nave tatugadi, syare nyo kove rarorono ai. Weti ranivara vatane inta parijo nai, ti to panaikebe nai no akarijo po mangke rapatimuge ai indamu po nya ansuno no no nanakea raugavo naora, weamo po rauga kai, muno syare nyo ansuno kaijinta raunanto ai tavon. \v 41 Naite inta po nantitidi nyo apa ananugo mangke raugav ipanya unanuije ama waravainye kilometer intabo, weamo wimbekobeo ai nyiridije nto kilometer rurume rai jakato tavon. \v 42 Vatane inta pare po ana inta ranajo nai, weamo nyo raunanto ai kai. Vemo nyo vatano pare po nya ananuge inta raugavoe awatambe nora.” \s1 Muiny irati nya marova mai \r (Lukas 6:27, 32) \p \v 43 “Wapo ranaun ananyao wusyine no taiso: ‘Wimuiny irati nya arakove mai,\x + \xo 5:43 \xt Imamat 19:18\x* yara nanuga mamuno nya marova mai.’ \v 44 Weramu Sya ananyao wanyine no taiso: Syare wamuiny irati wapa marova mai muno wasambayambe vatano wo wasave tatugadije mansai. \v 45 Wapa anabe maisyare so indamu mamaisyo wapa Ajayo no no munijo ntitije amaisy. Weye Amisye po uma aveti baro vatano kove muno vatano kakainoanive mansai tenambe, muno Po maruge raveti maje vatano awa ana udave ngkove mansai muno vatano awa ana udave ngkakai mansai tavon. \v 46 Ranivara wapo muinye raroron irati vatano umuinyo wasaije obo mansai, omamo mamai dainya, weti vemo wapo ratantona wapare Amisye po kove raugaje wasai, wemai nora. Weye vatano ukakainoanive maisyare vatano wo pajak ranugande pemerinta aije wenawamo awa anaube maisyare wemai tavon. \v 47 Muno ranivara wabekobeo wapa arakove obo mansai, omamo mamai dainy tavon, weti vemo wapare vatane wo wasaura titive, wenora. Weye vatano wantatukambe Amisye aije nanawamo ubekobeo awa arakove mai tavon. \v 48 Yara wapa Ajayo no no munijo ntiti muiny irati vatane mai tenambe, weti syare weamuiny tavonare wemai tavon.” \c 6 \s1 Wapa ana wadave ngkove rave maninimbe \p \v 1 “Arono rui wapo ana ngkove rave Amisye apa tame rai, syare wapo rave maninimbe vayave. Vemo wapo rave mo vatano kaijinta wo raen wo wasararimbe rai jinya. Weaveti wapa Ajayo no no munijo ntiti Po kove ratayao ti mo wasanyute ramu. \p \v 2 Weti wapare wapo ana inta raunanto vatano awa ananuge meweno mansaije mai, vemo wapo wapa ana wadave rararimbe no vatane mansamune rai nora, weye vatano awa angkarije ntapekane wo raveare omaisy. Arono wo ana inta raunanto vatano awa ananuge meweno mansaije mai, manayanambe wo ana umaso raroron no yavaro sambaya rai muno unanui akokoe ama yasyine rai, indamu vatano wanui wo maen, wo mararimbe. Syo raura tugaive: awa ana wo rave umaso ama ine mamo wo rauga to, weti kovo kaijinta ratayao mo mansanyute ramu. \v 3 Weramu weapamo wapare wapo ana inta raunanto vatano awa ananuge meweno mansaije mai, syare wapo raunanto maninimbe, indamu vemo vatano kaijinta wo raen nora. \v 4 Wirati wapa ana wadaveowe mamo vatane wantatukambe rai, yara wapa Ajayo no no munijo ntiti Obo pi po raen. Po raen umba Po kove ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti.” \s1 Ananyao sambaya \p \v 5 “Arono wapo sambaya raura seo Amisye ai, vemo wasambayambeare vatano awa angkari ntapekane mansamaisy inya. Weye onawamo manayanambe vatane wo mansararimbe, weti ube sambayambe wo awa sambaya raura seo Amisye ai no taiso: manayanambe uta usayai no yavaro sambaya ama uga rai muno unanuije ama radiri rai, indamu vatano wanui wo maen wo mararimbe. Syo raura tugaive: awa ana wo rave umaso ama ine mamo wo rauga to, weti kovo kaijinta ratayao mo mansanyute ramu. \v 6 Weramu wapare wapo sambaya raura seo Amisye ai, weamo syare wasisa no tanoan, wapo unsanda rauguji umba wasambayambe seo no wapa Ajayo vatane wo aeno mansami rai jewene Ai. Umba wapa Ajayo wepi po wapa ana wadave maninimbe umaso raen, indati Po kove ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti. \p \v 7 Arono wasambayambe wapo raura seo Amisye ai, syare vemo wapo ayao ama ine meweno raije raura kewabe tutir inya, maisyare vatano wantatukambe Amisyo tugae ai wo rave ramaisy inya. Ubekera ware usambayambe tai mai da nggwaravain dave wirati Amisye po raraniv. \v 8 Vemo wapo mansamai nora, weye wapa Ajayo Amisye po wapa ana wabekedaije raen to arono wapo anajo rainy!” \s1 Wama sambaya wamo raura seo Injayo Amisy ai \r (Lukas 11:2-4) \p \v 9 “Weti syare wasambayambe taiso: \q1 ‘Reama Injayo Amisy, Winyi ntuna no munijo ntiti. \q1 Reamare vatan tenambe wo Nya tamo ndandinit rararimbe. \q1 \v 10 Reamare winde wimbe akarive mine so rai tenambe. \q1 Reamare vatane utavondi Nya bekere rai no mine so, \q2 maisyare muno Nya naite utavondi rai no munijo ntiti wemaisy. \q1 \v 11 Reamare Nyo reama anaisyo unumeso raunande reansai. \q1 \v 12 Reamare Nyo reama ayao kakai rapaya reansai, \q2 maisyare muno reamo vatano kai awa ana udave ti ngkakai reansai rapaya mai wemaisy. \q1 \v 13 Vemo Nyo reansaugavo ana mo reansatopane raron nora, yara Nyo reansapaya Anakakai Akoe apa mamune rai. \q1 Weye Amisy wimbe akarive vintabo, \q2 Nya vambunine manya vintabo, \q3 muno Nya kovo ntiti ntoa nuge nuganui. Amin.’ \p \v 14 Ranivara wapo vatane awa ayao kakai wo rave wasai rapaya, indati wapa Ajayo no no munijo ntiti Po wapa ayao kakaije rapaya wasai. \v 15 Weramu ranivara wapo vatane umaso awa ayao kakai rapaya jewen, indati wapa Ajayo Amisye po wapa ayao kakai rapaya wasai tavone jewen.” \s1 Ananyao atawandijo marore rai indamu sambayambe \p \v 16 “Arono wasatawandijo marore rai indamu wabe sambayambe, vemo wapo vatano awa angkarije ntapekano maije mansamaisy inya. Weye arono vatane umaso matawandijo marore rai, mansamun mpaparasyi rai rave. Syo raura tugaive: awa ana wo rave umaso ama ine mamo wo rauga to, weti kovo kaijinta ratayao mo mansanyute ramu. \v 17 Weramu weapamo wapare wasatawandijo marore rai indamu wabe sambayambe, syare wapo wasamune rarondom muno wasakarivuinye rapirak, \v 18 indamu vemo vatane wo wapa wasatawandijo marore rai raen nora. Yara wapa Ajayo vatane wo aeno mansamije rai jewene Obo pi po wasaen. Umba wapa Ajae umaso pi po wapa ana wadave maninimbe umaso raen, indati Po kove ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti.” \s1 Romano tugae no no munijo ntiti \p \v 19 “Vemo wapo romano mine vone so ranugande inya, weye romano mine vone so noa nugoenta ramu. Weye romano mine vone somamo katatindopane muno kararire mo raotadi, muno vatano wanaonoambe ude wo rangkaokaibe. \v 20 Yara syare wapo romano munijo ntiti ranugande, omirati katatindopane muno kararire mo raotadije jewen muno vatano wanaonoambe wo rangkaokaibe wasaije jewen. \v 21 Are pirati po romano mine vone so bo rakani, opamo anuga ntento irati anakotaro mine vone so rai. Yara are pirati po Amisye apa kovo no no munijo ntitije bo rakani, opamo anuga nseo irati Amisye ai.” \s1 Wansamije raurata irati yawainye rai \r (Lukas 11:34-36) \p \v 22 “Wasamije raurata irati yawainyo mbaro wasanuga raije rai. Ranivara wasamije ngkov, indati wasanuga mbar. \v 23 Yara wasamije ngkakai, indati wasanuga ngkaumudi. Wasamije makakave, weaveti wasanuga ngkaumudi rave.\f + \fr 6:23 \ft Vare mamo raurata irati kove rai, yara kaumure raurata irati ayao kakaije rai.\f* \p \v 24 Wapare wapo Amisye pe romano mine vone so me yakani kava, indati mamaisye ramu. Maisyare muno ananeneae so ramaisy: Vatane inta panapatambe vatane jirume yai, wea indati bekobe apa akarije inta ai rave, yara akari inta pamo indati panapatambe ai kobe jewen. Muno opamo tavondi akarije inta apa ananyaowe rai, yara ponayo kaijinta apa rai. Weti wapare wabekero Amisye ai muno romane rai kava omamo mamaisye ramu.” \s1 Vemo wasanuga mamauno anakotaro mine vone so rai jinya \r (Lukas 12:22-31) \p \v 25 “Maisyare omai ti, syare vemo wasanuga mamauno anakotaro mine vone so rai nora, maisyare wapa ana wadaisye, muno wapa ana wadamaname, muno wapa ansuno wapo rave rai jinya. Arono wangkova wano no mine so, ana mbe mobe mamo anaisye muno ansune ma jewen. \v 26 Syare wapo insanijo wawake maen. Onawamo wo nyoamane rayanyume ramu, wo ama mane ranugane ramu, muno wo ama mane ranugande no awa yavare ramu. Weramu wapa Ajayo no no munijo ntiti Pi po maeranande! Amisye pare vatane weapirati wapanakoeveo insanije mansakivan, weti tugae Po wasaeranande! \v 27 Wapare wabekero wapa matam akari ravera nggwaravainy, weapamo wamamaisye ramu, yara Amisye bo pi mamaisy. Weti vemo wasanuga mamauno wapa matam akarije rai nora. \p \v 28 Wabeanimaibe wasanuga mamauno ansune rai? Syare wapo kavasasije ama uge ratantona rati. Kavasasije mo ansune rakasyuge ramu, weramu Amisye po ama uge raugaje rai indamu mbe ansumbe. \v 29 Akarijo Titi Salomo apa ansune ngkov, weramu kavasasije ama ugem ngko dave raveo Salomo apa ansune rakivan. \v 30 Maisyare omaisy, Amisye po ansuno ngko dave raunanto kavasasije rai, wemi ama ugem noa masyote inta yai vavai umba ngkanen kobe. Weramu Amisye pare vatane weapirati wapanakoeveo kavasasije rakivan, weti tugae Po ansuno mamaisye inta raunande wasai tavon aje. Arakove, wabeanimaibe wapanave Sya ananyaowe so raije jewen? \p \v 31 Maisyare omai ti, vemo wasanuga mamaun inya, wapare, ‘Animaisye mirati wandaisy? Animaisye mirati wandamanam? Ansuno rui mirati wandave?’ \v 32 Vatano wantatukambe Amisye ai wo anakotare umaso rakani tutir. Weramu wapa Ajayo no no munijo ntiti Po wapa bekedaije raen tenambe, weti vemo wasanuga mamauno rai nora. \v 33 Yara syare wabeker indamu Amisye be akarive wasai muno watavondi Apa bekere rai, wea indati Po anakotare umawe raunande wasai vintabo. \v 34 Ti vemo wasanuga mamauno simane so rai jinya. Weye masyoto unumeso anakotaro wapo rantotobe manui, weti syare siman umba wapo ama ana nsosobe rantotobe.” \c 7 \s1 Vemo wapo vatano kaijinta maura nanto awa ayao kakaije rai jinya \r (Lukas 6:37-42) \p \v 1 “Vemo wapo vatano kaijinta maura nanto awa ayao kakai rai ra mangke rapatimugo mai jinya, inda vemo Amisye po mangke rapatimugo wasai tavon inya. \v 2 Wapare wapo mangke raugaje vatano kaijinta mai, weamo indati Amisye po mangke raugaje wasai tavon. Tauno wapo veano vatano kaijinta mataun omamo Amisye po rasarirae akare, Po veano wasataun tavon. \p \v 3 Wabeanimaibe wapo vatano kaijinta awa ayao kakaije bo raen, yara umba taune wapa ma wadaene ramu ge? Omamo maisyare wapo inyo kengkene raen no wapa arakove inta amije rai, weramu taune wapantukambe inyo vasye akoe ngkapi no taune wasamije raije rai. \v 4 Wabeanimaibe wapo raura wapa arakove mai wapare, ‘Winde syo inyo kengkeno no namije raije wato raugaje namije raora,’ yara umba wapantukambe inyo vasyeo no taune wasamije rai wato rai je? \v 5 Weapamo wapa angkarije ntapekan! Syare wapo inyo vasye raugaje taune wasamije raora rati, inda wapo ana raen kakavimbe, wea umba wapo wapa arakovo kaijinta awa raugajeamo mamaisy. \p \v 6 Vemo wapo ayao Amisye raura tutir nanto vatano wonayo raije mai jinya. Wenawamo maurata makeowe; arono wo ayao Amisye ranaun usarirae akare, wo wasatao. Muno maurata ugeowe, wo ayao Amisye so ratakadoyadi.” \s1 Wapo Amisy anajo, indati po wapa ana wabekere raunande \r (Lukas 11:9-13) \p \v 7 “Syare wapo Amisye anajo, indati Po raunande wasai. Wapo rakani, indati wananta rai. Wapo unsanda rananepat, indati Amisye po unsanda rausiso wasai. \v 8 Weye are pirati po ranajo, opamo Amisye po raunande ai. Are pirati po rakani, opamo indati nanto rai. Are pirati po unsanda ranenepat, opamo Amisye po unsanda rausiso ai. \p \v 9 Syo raura ajae wasai: Arono wapa arikainye woyovo anaisye rai, weamo wapo anaisyo kove raunanto mai, yara wapo orame raunanto maije ramu. \v 10 Arono woyovo jiane rai, weamo wapo jiane raunanto kobe mai, yara wapo tawae raunanto maije ramu. \v 11 Weapamo ayao kakaije no wasai, weramu wapo anakotaro ngkove raunanto wapa arikainye mansai. Maisyare omai ti, wapa Ajayo no no munijo ntiti Opamo kakavimbeo wasakivan bintabo, weti tugae Po ana ngkove raugaje Apa arikainye wasai arono wapo anajo. \p \v 12 Ananyao Musa muno Ayao Anawae ama ine mamo ranugan bintabo irati ananyao intabo so rai: Weabekero vatano kai awa ana udave ngkovo wasai rai, weamo weapa ana wadave ngkovo mansai tai wemai tavon.” \s1 Unsanda munijo ntiti nandi \p \v 13 “Syare wasisa unsanda nandi nto no kovo nuge nuganuije rai. Unsanda nto no tanamo mbadururo nuge nuganuije omamo manakoe muno nsaneka, weti mawe dave vatane mansai, wanui nawirati wo raita. \v 14 Yara unsanda muno unanuijo nto no kovo nuge nuganuije omamo nandi. Muno vatano usisa rai wanui jewen, yara kavinta vayave.” \s1 Anawae angkarije maurata irati inyo ama mane ngkakai rai \r (Lukas 6:43-44) \p \v 15 “Wasyisyaube irati anawae angkarije mansai. Weye ude wasai maninimbe, maurata irati domba kokobe wemaisy, weramu manuga nsansinao maisyare make sivuinyoe. \v 16 Awa ana wo rave mi wapo raen ti wapare, ‘Sopamo anawae angkarije pije.’ Weye inyo mane mamo mamaisyo ama mote rai. Inyo moto mamun omamo mo mano kovo manavane rauguje ramu. \v 17 Inyo moto kove mo mano kove rauguje, yara inyo moto kakaije mo mano kakaije rauguje. \v 18 Inyo moto kove mo mano kakaije rauguje ramu, muno inyo moto kakaije mo mano kove rauguje ramu. \v 19 Inyo moto ama mane ngkakai, omamo indati rate umba ramaugusya ramero taname rai. \v 20 Maisyare omai ti, wapo anawae angkarije awa ana udave ti ngkakainoanive raen, indati wapare, ‘Sopamo anawae angkarije pije.’ ” \s1 Vatano utavondi Yesus aijo mawa bo rai, umamaisye ramu \r (Lukas 13:25-27) \p \v 21 “Vatan inta nanawirati wo inawain ware, ‘Reama Akari, Akarijo Winy,’ indati usisa munijo Amisye be akarive rai raije ramu. Yara vatano are nawirati utavondi Sya Injayo no no munijo ntiti Apa bekere rai obo nawirati usisa. \v 22 Arono munije ama akari vatane wanui wo raura nande ware, ‘Reama Akari, Akarijo Winy! Nyo reansaen weye reamo ayao Amisye ravovo Nya tame rai to. Reamo anawayo kakaije mawatano Nya tame rai, muno reamo anapaporainyo manuije rave Nya tame rai to.’ \v 23 Arono naije umba Syo raura kakavimbe mai syare, ‘Syantukambe wasai! Weti wanaji da wata no wato. Weapirati kakai ntipu wasai tutir!’ ” \s1 Ananeneae yavaro rauseo nteto kopa matuge rai muno yavaro rauseo nteto nayavo ndurudi rai \r (Lukas 6:47-49) \p \v 24 “Are pirati po Sya ayaowe ranaun muno tavondi rai, opamo aurata irati vatano akarije mbar weti po yavare rauseo nteto kopa matuge rai. \v 25 Arono maruge maje, manayame njam muno ovaro mbambunine nande mo yavare umaso ranepat, weramu yavare umaso nteto matuve, weye rauseo nteto kopa matuge rai. \v 26 Yara are pirati po Sya ayaowe ranaun muno tavondi raije jewen, opamo aurata irati vatano pantatukambe ti po yavare rauseo nteto nayavo ndurudi rai. \v 27 Arono maruge maje, manayame njam muno ovaro mbambunine nande mo yavare umaso ranepat, umba merer kobe, umba mandamisyije manakoe rave kobe.” \p \v 28 Yesus po ayao umaso raurana mewen, umba vatano wanuije umawe unantaive Apa ananyaowe rai, \v 29 weye Po mansanyao vambunimbe. Muno Apa ananyaowe nsasyeo kuruno Yahudi awa rai, weye Yesus po vatane mansanyao maisyare akari apa vambunine no irati ai amaisy. \c 8 \s1 Yesus po saumane raunanto vatano aravure mo ave inta ai \r (Markus 1:40-44; Lukas 5:12-16) \p \v 1 Yesus no no pukam ti paje, umba vatano wanui utavondijo Ai. \v 2 Muno vatano aravure mo ave inta de Ai, umba po vukane ranteter no Amun, po raura pare, “Injae, winyare mayar, syare Nyo saumane raunande rinai.” \p \v 3 Naije Yesus po vatane umaso aijar, umba Po raura nanto ai pare, “Rimayar, ti syare winsauman.” Naije kobe apa wanene umaso raumandi ai. \v 4 Umba Yesus po raura ai pare, “Vemo ndaurao vatane mai jinya. Yara nyoronto no syeno tuna no Yavaro Amisye raije ai, nyo nanakea rarorono ai indamu po raen winyamo sauman to. Umba nyo anakotare raugare rameseo Amisye ai, inda mamaisyo Musa apa ananyaowe rai.\x + \xo 8:4 \xt Imamat 14:1-32\x* Indati vatan tenambe wo raen tugae Amisye po saumane raunande nai to.” \s1 Yesus po saumane raunanto arikainyo panapatambe nait akari Roma inta ai \r (Lukas 7:1-10; Yohanes 4:46-53) \p \v 5 Arono Yesus siso no munijo Kapernaum, nait akari Roma inta de Ai muno po anajo, \v 6 pare, “Injae, sya arikainyo panapatambe rinaije pamo gwanen dave no yavar. Gwanena, tunaive ti niki tawan no apa niki ri, muno apa yorame mangke dave.” \p \v 7 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Syare to Syo saumane raunanto ai.” \p \v 8 Weramu nait akari umawe po raura pare, “Injae, vemo winsiso sya yavare rai jinya, yara jewen kai, weye risyamo imamaisye ramu. Weti syare Nyo raura vayave, indati arikainyo panapatambe rinaije umaso sauman. \v 9 Vatano apa vambunine manakoe po vatano kaijinta matutir indamu wo apa anakere raijar. Maisyare omaisy ri tavon: sya akari po inatutir, muno risyamo syo naito ibe akarive maije matutir. Syo naite inta atutir poroto, weamo poroto kobe, muno syo naite inta atutir de, weamo de kobe. Weti Winya vemo taune nyoronto inya, yara Nyo ayao bo raura vayave, indati mamaisy aje.” \p \v 10 Arono Yesus po ayao umaso ranaun, nantoive rai, umba Po raura nanto vatano utavondi Aije mai pare, “Tugae, nait akari Roma umaso apa anave mamo mo vatano Yahudi awa anave rakivan bintabo! \v 11 Syo raura wasai: munije ama akari indati vatano marano wanui ude no ranijo muram, inta ude no ranijo varet, utantuna wisyisyo Abraham muno Isak muno Yakob matavon no munijo Amisye be akarive raije rai. \v 12 Weramu vatano Yahudi onawamo wanui rave indati Po mamaugusyo kaumuro marane rai. No ratuije woyov tawan muno usiuri tutir.” \p \v 13 Umba Yesus po raura nait akari umawe ai pare, “Nin kai! Nya arikainye pamo sauman to, mamaisyo nya anave rai.” Naije kobe arikainyo panapatambe umawe sauman. \s1 Yesus po saumane raunande vatano ugwanene mansai no Kapernaum \r (Markus 1:29-34; Lukas 4:38-41) \p \v 14 Umba Yesus siso no Petrus apa yavar, naije Po Petrus apa anuma raeno nggwaneni ranakea mamoan ti niki. \v 15 Yesus po raneme raijar, naije kobe ranakea nsauman, ti nikija nseo umba mo anaisye ratayao indamu wo raisy. \p \v 16 Arono mare ngkaumur kobe, vatane wo vatano wanui nanawirati anawayo kakaije siso mai maugavere no Yesusa nui. Yesus apa ayaowe mbambunin ti Po raura vayave awa bo rai, Po anawayo kakaije mawatano vatane umaso mansaora. Muno Po saumane raunanto irati vatano ugwanenoe mansai tenambe. \v 17 Ana namije nande indamu mamaisyo Amisye apa ayao wemirati anawae Yesaya po raura rai pare: \q2 “Wepi po wama siurije ranawan \q2 muno wanggwanen, Po saumane raunande wansai.”\x + \xo 8:17 \xt Yesaya 53:4\x* \s1 Vatane rurum yare javondijo Yesus ai \r (Lukas 9:57-62) \p \v 18 Arono naije Yesus po vatano wanuije maen wo awaridi kiani. Weti Po raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Wade ra wanta no onae tuga ranijo warani.” \v 19 Umba kuruno Yahudi inta de po raura Yesus ai pare, “Injayo Kurune, nyare to no rui vayave, syare itavondi Nai.” \p \v 20 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Makeo sivuinye apa ateme no ti nikijo rai muno insanije pamo apa ene no ti nikijo rai. Yara Risyi Arikainyo Vatan sya niki raije meweno Rinai. Weti nyare wintavondi Rinai, indati mbeare muno Risya wemaisy.” \p \v 21 Apa arakovo tavondi aije kaijinta po raura pare, “Injae, syare Nyo inapaya indamu syakato syo sya injaya antuna rati, umba syakarea itavondi Nai.” \p \v 22 Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Syare vatano ugwenen to nawamo wo vatano ugwenen to mantuna kai,\f + \fr 8:22 \ft Ayao so ama ine mare, “Syare vatano wantatukambe Amisye aije nawamo wo awa arakovo ugwenen to mantuna kai.”\f* yara winyamo wintavondijo Rinai.” \s1 Yesus po ovare muno rarene raura ti ntanamanin \r (Markus 4:35-41; Lukas 8:22-25) \p \v 23 Yesus seo no nyoman, umba Apa arakovo utavondi aije usea rai tavon, weti wuruta. \v 24 Kavuratawe ovaro repe tende onae umaso rai kobe, ti ama rarene manakokoive mo nyomane ranepat, inta masyo no nyomane ama uga rai. Weramu Yesusa pamo niki. \v 25 Umba Apa arakovo utavondi aije ude wo amin, ware, “Injae, Nyo wansapaya kakaije so rai! Kavinta wamansyan!” \p \v 26 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Wabeanimaibe wajaniv? Wapa anave mamauna!” Umba seo, Po ovare muno rarene ransopi ti ntanamanin dave. \p \v 27 Apa arakove umaso unantaive rave, ware, “Sopamo are pi so, wirati Po ovare, rarene raura ti ntanamanin, ntavono Apa ayao rai so?” \s1 Yesus po anawayo kakaije mawatano vatane ruruma yai \r (Markus 5:1-20; Lukas 8:26-39) \p \v 28 Arono Yesus po onae raotar kobe, nanto no vatano Gadara awa munije rai. Nai ratuije vatane ruruma nyo no tinda aipapo rai. Onayamo anawayo kakaije siso yai, weti syivuin dave. Vatane ware uta no we wo yasyani ti wanyare ta kakai. Vatane rurum umaso je Yesus ai. \v 29 Umba anawayo kakaijo una no yanuga ugwaino akoeve rave ware, “Arikainyo Amisy, Nyo reansave tai ruimaisye so? Vemo Nyo reansansewabe inya! Yara ama masyote ndea mamai dainya!” \p \v 30 No naije ugeye wanui rave wo anaisye rakanive no ratuije. \v 31 Umba anawayo kakaije umaso wo raura nanto Yesus ai ware, “Nyare Nyo reansawatan, weamo reamare Nyo reansatutir sisa wana no ugeo wanui rave wato mai.” \p \v 32 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Wata!” Weti anawayo kakaije wuje vatane so yaora kobe, umba uta sisa ugeye umawe mai. Uge umawe wansansanan udadoyaro pene rai ti utaoponasyo no onae waraya, ti usayadi kobe. \v 33 Vatano wo ugeye umawe makum unajiv, umba ana nande uge mai muno vatane rurumo anawayo kakaije siso yai ma wo raura kakavimbe vatano munijo we mai. \v 34 Umba vatan tenambe una no munije umaso ude unande Yesus ai. Umba wo anajo indamu puje irati awa munije raora. \c 9 \s1 Yesus bambunin po ayao kakaije rapaya \r (Markus 2:1-12; Lukas 5:17-26) \p \v 1 Yesus seo no nyoman, Po onae raotar, pakato no Apa munije rai.\f + \fr 9:1 \ft Munijo Kapernaum (raen no 4:13).\f* \v 2 Naije vatane inta wo vatano tunaive inta augaje nikijo pata rai, umba wo anawanere no Yesusa nui. Arono Yesus po awa anave raen manakoe, Po raura nanto vatano tunaive umawe ai pare, “Arikainyo winy, syare nanuga mbambunin! Syo nya ayao kakaije rapaya nai to.” \p \v 3 Umba kuruno Yahudi inta wo ratantona no manuga rai ware, “Ee! Veanimaibe Po rauranare wemaisy? Amisye bo pi mamaisyo Po ayao kakaije rapaya vatane mai, weti Yesus sopamo pangkarivea!” \p \v 4 Umba Yesus po awa ana wo ratantona raen no manuga rai, ti Po raura pare, “Wabeanimaibe wapo kakaije ratantona no wasanuga rai? \v 5 Syare syo vatane so apa ayao kakaije rapaya ai, weamo wapo ratantona wapare rimamaisye ramu. Wapantukambe Sya vambunine rai, ti wapanave ramu. Weramu Syo anapaporainye inta raroron, indati wapo Sya vambunine raen kakavimbe. \v 6 Weti syare Syo saumane raunanto vatane umaso ai indamu wapo raen wapare Risy, Arikainyo Vatan, ribambunin Syo ayao kakaije rapaya no mine vone so.” Umba Yesus po raura nanto vatano tunaive umawe ai pare, “Nseo! Nya tanije rauga da nin kai.” \p \v 7 Umba vatano tunaive umaso seo tet ara pakato no apa yavar. \v 8 Vatano wanuije umaso wo anapaporainye so raen ti ujaniv, muno wo Amisye ararimbe weye Po vambunino manakoe umaso raunande vatane mai. \s1 Yesus po Matius awain \r (Markus 2:13-17; Lukas 5:27-32) \p \v 9 Yesus puje, umba panya akato. Umba Po vatano po pajak ranugande pemerinta aije inta aen, apa tame mi Matius, tuna no apa tanoano pajak rai. Yesus po awain pare, “Winde tavono Rinai!” Umba Matius seo, pusyo ti tavondijo Yesus ai. \p \v 10 Arono Yesus pisyi no Matius apa yavar, vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije wanui ude. Muno vatano ayao kakaije no maije wanui ude tavon. Wisyisyo Yesusa pe, Apa arakovo utavondi aije nawe matavon. \v 11 Weramu vatano Parisije inta wo Yesus aen pisyisyo vatane umaso matavon, weti wo raura nanto Apa arakovo utavondi aije mansai ware, “Veanimaibe wapa kurune pisyisyo vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije nawe, vatano ayao kakaije no maije nawe matavon?” \p \v 12 Yesus danito po awa ana wo raura we ranaun, umba Po ananeneae inta raura pare, “Vatano saumane pamo bekero anawae aije ramu, yara vatano gwanene pirati bekero anawae ai. \v 13 Maisyare omaisy, are nawirati wo ratantona ware awa ayao kakaije meweno mai onawamo Syo mawaine ramu. Yara ride indamu Syo vatano awa ayao kakaije no maije mawain indamu awaura irati kove rai. Weti syare wananta irati Ayao Amisye so ama ine rai: ‘Ribekero wapa anakotaro wapo rameseo Rinai raije ramu, yara ribeker syare wapo muinye rarorono vatano kaijinta mai.’\x + \xo 9:13 \xt Hosea 6:6\x* ” \s1 Yesus apa ayao wanyine nsasyeo vatano Parisi awa ayao wusyine rai \r (Markus 2:18-22; Lukas 5:33-39) \p \v 14 Masyote inta Yohanes Pembaptis apa arakovo utavondi aije inta ude Yesus ai, wo anajo ware, “Veanimaibe irati reame, vatano Parisije nawe, reansatawandijo marore rai indamu reansambayambe, yara vatano utavondi Injae naije nawamo jewena e?” \p \v 15 Yesus po ananeneae so raura mai pare, “Ono vauname inta, vatano utavondi rai manimaumbe ramu, yara manayanambe weye anya bauname tuna matavon. Weramu masyoto makareye, anya bauname umaso pamo augavo maora, weti arono naije indati vatane umaso matawandijo marore rai.”\f + \fr 9:15 \ft Yesus aurata irati anya bauname umaso ai.\f* \p \v 16 Yesus po ananeneae kaijinta raura pare, “Ranivara vatane inta po ansune vasyeo wanyine rakasyugo ansuno wusyino mpatimuge rai, weamo mamaisye ramu, weye ansune vasyeo wanyine mo ansuno wusyine rapatimu ti nsaram akoeve rave kobe. \v 17 Muno vatane wo awijo wanyine rauvarasyo karoa ugami wusyine rai, weamo mamaisye ramu, weye awijo wanyine umaso ntipu akoeve ti mo karoa ugami umaso rapatimu ti ngkakai, muno awije mbuvar kobe. Yara awijo wanyine mamo rauvarasyo no karoa ugami wanyine obo rai, wea umba awije muno karoa ugami imamai kava.” \s1 Yesus po saumane raunanto arikainyo wanya inta rai muno wanya rantukamo Apa ansune raije rai \r (Markus 5:21-43; Lukas 8:40-56) \p \v 18 Arono Yesus po ana umaso raura mai, akarije inta de po vukane ranteter no Amun. Umba po Yesus anajo pare, “Sya kavo wanya kavoe ngkakai to. Weti syare winde indamu Nyo naneme raunanto ntamijo rai indamu ngkov akato.” \v 19 Weti Yesusa pe, Apa arakovo utavondi aije nawe, usea utavondijo akarije umawe ai. \p \v 20-21 Wanyana unanuije ama yasyin, wanya nggwanen inta, omamo nanto waneno embae rai tutira tume abusyinara eane rurun to, nde mararaijo Yesus akirije rai. Mo ratantona mare, “Syantukamo Yesus apa ansune rai vayave, indati risauman aje.” Weti rantukamo Apa ansune ama marane bo rai. \p \v 22 Umba Yesusa sarirae, Po wanya umawe raerananto, Po raura rai pare, “Wanya arikainyo winy, syare nanuga mbambunin! Winyanave Rinai jivae, wirati winsaumanoe.” Umba kavuratawe wanya umaso ranakea nsauman kobe. \p \v 23 Umba Yesus poroto siso no akarije umawe apa yavar. Po vatane maen woyovo arikainye umawe rai weye ngkakai to. Vatane wanui ti manamote ranamugare ngkin dave, muno inta wo suline ramawisy mamaisyo Yahudi awa koane rai.\fig Wanya nggwanen rantukamo Yesus apa ansune rai naije nsauman|src="WA03827b.tif" size="span" loc="Matius 9:19-23" copy="Wade" ref="Matius 9:19-23" \fig* \v 24 Yesus po raura mai pare, “Wanajiv! Arikainye somamo ngkakaije ramu, yara ta nikija.” Weramu vatane umaso wugoeno Ai. \v 25 Arono Yesus po vatane umaso mawatan ti wujea jewen, umba siso tanoane ama uga, Po wanya arikainye umawe raneme raijar umba ngkovakato, nseo kobe. \v 26 Ayao umaso ravovo no munijo we ama varodore raito kobe. \s1 Yesus po saumane raunanto vatane inta mai \p \v 27 Umba Yesus panya akato, vatano yamije ntuba ruruma nyande Ai no unanuije ama yasyin, umba javondijo Ai, yo Yesus awain yare, “Daud apa ajavijo Winy, naemeno ririnsai!” \p \v 28 Arono Yesus siso no yavare inta ama uga, vatane rurumo yamije ntuba umawe je syisya Ai. Umba Yesus po yanajo pare, “Wiripamo ipare Syo saumane raunande risai. Weti ipanave Sya vambunine raija rako jewena e?” \p Umba yo raura nanto Ai yare, “Injae, rimanave Nai jivae.” \p \v 29 Naije Yesus po aneme raugaje ntamijo yamije rai, muno Po raura nanto yai pare, “Weti soamo isamije nsauman, mamaisyo ipa anave Rinaije rarijati.” \v 30 Naije kobe yamije mbar, weti yo ana raen akato. Umba Yesus po yaorai pare, “Ibemo ipo ana umaso raura vatane mai nora!” \v 31 Weramu yakata yo ravovo no Galilea raita tenambe. \p \v 32 Vatano yamije ntuba umawe yuje, umba vatano anawayo kakaije nsiso ai ti awa ngkao inta augare no Yesusa nui. \v 33 Arono Yesus po anawayo kakaije umawe rawatano aora, naije kobe vatano awa ngkao umaso payao akato. Weti vatano wanuije wo raen unantaive, ware, “Wakoe! Anapaporainye somamo manakoe rave! Vatane wo ana inta raembe no munijo Israel tenambe so raijamo maisyare somaisye ramu.” \p \v 34 Weramu vatano Parisije wo raura ware, “Akarijo anawayo kakaije wepi po vambunine raunanto Yesus ai indamu Po anawayo kakaije mawatambe so.” \s1 Yesus aemeno vatano wanuije mansai \p \v 35 Yesus panya kiani, siso no munije inta rai nanto no munijo kaijinta rai. Pananyaube no yavaro sambaya rai tetebe. Po Ayao Kovo Amisye raura vatane mai pare, “Indati Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.” Po saumane raunanto vatano ujajoramo wanene kotaro rui vayave raije mansai. \v 36 Arono Po vatano wanuije umaso maen, aemeno mansai rave, weye mansanuga mamauno awa ana nsosobe rai muno awa vambunine meweno mai, weti onawamo maisyare muno domba awa vatano po maeranande meweno maijoe mansamaisy. \v 37 Umba Yesus po ananeneae so raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Vatano wanuije umaso maurata irati anaisyo matugo manui rave no no nawaisye rai, weramu vatano wo ine ranugande mamaun. \v 38 Vatano be akarive nawaisye umaso raije opamo Amisye. Weti syare wapo anajo indamu Po vatane inta matutir indamu usisa Apa nawaisye rai wo ama ine ranugande.” \c 10 \s1 Yesus po apa arakovo abusyinara eane rurum mawain \r (Markus 3:13-19; Lukas 6:12-16) \p \v 1 Yesus po apa arakovo utavondi aije abusyinara eane rurum mawainde, umba Po vambunine raugaje mai indamu wo anawayo kakaije mawatano vatane maora, muno wo saumane raunanto vatano ujajoramo wanene kotaro rui vayave raije mansai. \p \v 2 Yesus apa arakovo po matutire abusyinara eane rurum awa tame mi som: \q2 Manasyin, Simon (awain tavonamo Petrus), \q2 apa rijato Andreas, \q2 Yakobus, \q2 apa rijato Yohanes \q3 (wenayamo Sebedeus apa arikainye naya), \q2 \v 3 Pilipus, \q2 Bartolomeus, \q2 Tomas, \q2 Matius (opi po pajak ranugande akarijo pemerinta aije), \q2 Yakobus (Alpeus apa kavo), \q2 Tadeus, \q2 \v 4 Simon (opi awainamo vatano Zelot), \q2 Yudas Iskariot (opi po Yesus amavun). \s1 Yesus po apa arakovo utavondi aije abusyinara eane rurum matutir \r (Markus 6:6b-13; Lukas 9:1-6) \p \v 5 Umba vatano abusyin eane rurume umaso nawamo Yesus po matutir pare, “Wata! Weramu vemo wata no vatano Yahudi jewene mansai nora, muno wasisa no munijo vatano Samaria una raije rai nora. \v 6 Yara wata no vatano Israel obo mansai, weye onawamo maurata domba awa vatano wo maeranande meweno mai. \v 7 Wata wapo ayao Amisye so raura mai wapare, ‘Masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so ndea mararai to.’ \v 8 Syare wapo saumane raunanto vatano ugwanene mansai, wapo kove raunanto vatano ugwenen mansai indamu ukovakato, wapo saumane raunanto irati vatano aravure mo maveye mansai, muno wapo anawayo kakaije mawatano vatane maora. Amisye po vambunine umaso raunande wasai vayave, yara wapo ravae ramu. Weti syare wapo saumane umaso raunanto vatane mansai vayave, yara vemo wo wasavae nora. \p \v 9 Vemo wapo doije ana rui vayave inta raugav inya. \v 10 Muno vemo wapo ingkujawane inta raugav inya, muno wapa wasajo kokome muno isyoe inta raugav inya. Vemo wapo ansune raugavo randurum inya, yara ansuno no no wasanakea bom. Weye vatano wapanapatambe maije onawirati indati wo wasaeranande, wo wapa bekedaije raunande wasai.\x + \xo 10:10 \xt 1 Korintus 9:14; 1 Timotius 5:18\x* \p \v 11 Arono wasisa no munije inta rai, syare wapo vatano anuga ngkove akani, umba wasisa wana no apa yavar tutir ava wapuje apa munije raora. \v 12 Arono wasisa no apa yavare rai, syare wapo raura wapare, ‘Amisye po kove raugaje wasai.’ \v 13 Yavaruga umaso wo wasaeranande, indati Amisye po kove raugaje mai. Yara ranivara manuga ngkovo wasai jewen, wea indati Amisye po kove umawe raugakanande taune weabo wasai. \v 14 Vatane inta wo wasave kobe jewen muno wo wapa ayao raranive jewen, weamo wapusya munijo namije raora. Umba wapo kapumo nowo wasajoe raije ranepataje no vatano munije umaso mansamun indamu wo raen indati taune wo ama mangke ranawan. \v 15 Syo raura tugaive: arono masyoto Amisye pakare po mangke rapatimugo vatano mine so mansai, weamo munijo Sodom muno Gomora aya mangke ndaradam,\x + \xo 10:15 \xt Kejadian 19:24-28\x* yara munijo uma wonae manuga rausiso wasai jewenoe indati awa mangke raugaje mai ntiti mo we rakivan.” \s1 Masyoto makanande indati vatane wo wasave tatugadi weye wapanave Yesus ai \r (Markus 13:9-13; Lukas 21:12-19) \p \v 16 “Inya! Syo wasatutir wapusya, wasaurata irati domba wapasya wasayai no makeo sivuiny awa yasyine rai. Weti syare wasyisyaube muno wasanuga ndandinit. \v 17 Wasyisyaube, weye indati vatane inta wo wasaijar wo wasaunanta no akarijo akokoe mansamun, umba wo wasanepato kaijo waije rai no yavaro sambaya ama uga rai. \v 18 Wonayo wasai weye watavondi Rinai, weti indati wo wasaugaveta no gubernur mansamun muno akarijo titi mansamun. Somamo varoro ngkovo wana raije mi som indamu wapo Sya tame raura kakavimbe akarijo nanawije mai muno vatano marano wantatukambe Amisye aije mansai. \v 19 Muno arono ware wo wasaugaveta no akarije umawe mansamun indamu wo wasanajobe, vemo wasanuga mamauno wapa ayaowo wapare wapo rasakinavo maije rai nora. Weye animaisye mirati wapare wapo raura mamo arono naije Amisye po ayao raunande wasai inda wadaura. \v 20 Weti wapa ayao wato mamo taune wapa ayao ma jewena, yara wapa Ajayo no no munijo ntiti Apa Anawayo Vambunine ama ayao omi wadaura. \p \v 21-22 Indati masyote nde nande arono vatan tenambe manuga mamuno wasai weye weatavondi Rinai. Vatane wo taune awa arakove mansamavun indamu maubaisy. Muno ajae wo taune awa arikainye mansamavun indamu maubaisy tavon. Arikainye wo awa akoye nawe, awa ajae nawe, mave tatugadi, muno wo maunanta inda maubaisy. Weramu are nawirati matawandi kobe muno wanave Rinai tutir ava nto ama marane rai, onawamo indati Amisye po mapaya irati kakaije rai indamu ukova nuge nuganui. \v 23 Ranivara vatane wo wasave tatugadi no munije inta rai, weamo wanajiv ara wapakata no munijo kaijinta rai. Syo raura tugaive: arono wasisa Israel ama munije ranteter dainyamo, Risy, Arikainyo Vatane, ride to. \p \v 24 Arikainyo sekora onawamo wanakoe wo awa kurune akivane ramu. Muno vatano wanapatambe awa akarije ai onawamo wanakoe wo awa akarije akivane ramu. \v 25 Arikainyo sekora awa ana udave mo kurune awa ramaisy, weamo mamai to. Muno vatano wanapatambe ware wo awa akarije amaisy, omamo mamai tavon. Ananeneae umaso ama ine no taiso: Sya arikainye weap, Risyamo wapa kurune pi Risy, weti ranivara vatane wo rinave tatugadi, weamo wo wasave tatugadi tavon. Muno Risyamo wapa akarijo yavaruga pi Risy, weti ranivara vatane wo rinaura tantunawi ware Risyamo maisyare Anakakai Akoe ai,\f + \fr 10:25 \ft Ayao Yunani mo tamo Bersebur ratoe, ama ine mare Anakakai Akoe pije.\f* wea indati wo wasaura tantunawi tavon, weye weapamo wasisa Sya yavaruga rai.” \s1 Wabemo wapo vatane masyaniv inya, yara Amisye bo pirati wapo asyaniv \r (Lukas 12:2-7) \p \v 26 “Wabemo wapo vatane masyaniv inya. Animaisye mi wo rangkokaibe, indati Amisye po raroron kakavimbe. Muno animaisye mi ngkokaibe no manuga rai, indati raen kakavimbe. \v 27 Animaisye mi Syo raura maninimbe wasai no naman, syare siman wapo raura kakavimbe vatane mai tenambe. Muno animaisye mirati Syo ransamuabe Sya arakove wasai, syare wapo ravovo vatan tenambe mai no kakavin. \p \v 28 Wabemo wapo vatano wo wasanasine raubaisye masyaniv inya. Onawamo ubambunino wo wasanasino kopa bo raubaisy, yara wo wasanawayoe raubaisye kakai. Yara Amisye bo pirati wapo asyaniv, weye Opi bambunin po wasanasino kopa muno wasanawayoe raubai kava no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai. \v 29 Insanijo mamaun ramavunamo awa mangke maje rave. Inta apa masyote mamai dainy, weamo Amisye po aeranande indamu vemo kakai jinya. \v 30-31 Muno Amisye po wasaeranande tavon, weye vatane nanentabo wapa mangke ma ntiti jirati insani manui awa rakivan. Wasakarivuinye mamo Amisye po ratora mamai to! Weti vemo wajaniv inya!” \s1 Vemo nsamane nyo Yesus aura kakavimbe no vatane mansamun inya \r (Lukas 12:8-9) \p \v 32 “Are pirati po rinaura kakavimbe no vatano mine so mansamun pare, ‘Risyamo itavondi Yesus ai,’ weamo indati Syo vatano napije aura no Sya Injaya no no munijo ntiti amun syare, ‘Sya arakovo tavondi Rinai pije.’ \v 33 Yara are pirati po inamamarave no vatano mine so mansamun, weamo indati Syo amamarave tavon no Sya Injaya no no munijo ntiti amun.\x + \xo 10:33 \xt 2 Timotius 2:12; 1 Yohanes 2:22-23\x* \p \v 34 Ride soamo Syo kovo saumane raugavo mine so raije ramu, weti vemo wapo ratantonanare wemai nora. Ride indamu Syo kovo saumane raugave ramu, yara indamu Syo yavaruga maosor ti usivuinyo vambinibe. \v 35 Ride indamu arikainyo anya ponayo aja ai, muno arikainyo wanya monayo akoya rai. Ajamo ngkove monayo ajamo ngkakaije rai. \v 36 Muno vatane taune apa yavaruga ube marovave mai. \p \v 37 Vatano bekobe irati akoya me aja pe yaije manakoe yara bekobe irati Rinaije mamo mamaun, weaveti opamo mamaisyo tavondi Rinaije ramu. Vatano bekobe irati apa arikainyo anya muno wanya maije manakoe, yara bekobe irati Rinaije mamaun, weaveti mamaisyo tavondi Rinaije ramu. \v 38 Are pirati po taune apa inyo kapite ranawan ara tavondi Rinaije ramu, weaveti opamo mamaisyo tavondi Rinaije ramu. \v 39 Are pirati beker pare po apa kovo mine so ramavug, opamo indati apave kovo nuge nuganuije raije ramu. Yara are pirati nanto wene rai weye tavondi Rinai, opamo indati apave kovo nuge nuganuije rai. \p \v 40 Are pirati bekobe irati wasai, opamo maisyare bekobe tavon irati Rinai, muno are pirati bekobe irati Rinai, opamo maisyare bekobe irati Sya Injayo po inatutire Ai tavon. \v 41 Are pirati bekobe irati vatano po ayao Amisye ravov inta ai weye vatane umaso po ayao Amisye ravov, opamo indati Amisye po kove inta raude ai mamaisyo ana Po raude Apa vatano po Apa ayao ravov umaso ai ramaisy. Muno are pirati po vatano anuga ngko dave augave siso weye vatane umaso anuga ngkov, opamo indati Amisye po kove inta raude ai mamaisyo ana Po raude vatano anuga ngko umaso ai ramaisy. \v 42 Syo raura tugaive: are pirati po ana inta raunande\f + \fr 10:42 \ft Ayao Yunani mare: “po mana inta raunande po ramanam.”\f* vatano apa tame maje rave ai weye vatane umaso tavondi Rinai, opamo indati po ama ine raen, weye Amisye po kove inta raude ai jaje.” \c 11 \s1 Yohanes Pembaptis muno Yesus \r (Lukas 7:18-35) \p \v 1 Yesus po apa arakovo utavondi aije abusyinara eane rurum manyaowa jewen, umba poroto pananyaube muno Po ayao Amisye raura no munijo Galilea raita. \p \v 2 Arono naije Yohanes Pembaptis tuna no tanoano makova rai, umba po Kristus apa ana dave ranaun. Weti Yohanes po taune apa arakovo utavondi aije inta matutir uta no Yesusa nui indamu wo anajo. \v 3 Ude Ai umba wo ranajo ware, “Injae, Winyamo Mesias Amisye po naurairive opi Win dako, reamo vatano kaijinta anyute?” \p \v 4 Yesus po raura akananto mai pare, “Syare wapo Sya ananyaowe ranaun muno wapo Sya anapaporainye raen, umba wapakata no Yohanesa nui umba wapo raura ai: \v 5 Soamo vatano mamije ntuba wo nuge raen, vatano tunaive wanya, vatano aravure mo mave manakea nsauman, vatano mamarikoame mpapaki soa mamarikoame mpomo ti wo ana ranaun, vatano ugwenen to soamo ukokovainy akato, muno Ayao Kovo Amisye idavovo vatano awa ananuge meweno maije mansai. Weti wapakata wapo ana umaso raura Yohanes ai. \v 6 Muno wapo ayao namiso raura ai tavon: Vatano are pirati mamaundive Rinai jewen, yara panave Rinai kobe tutir, opamo Amisye po kove raugaje ai.” \p \v 7 Arono Yohanes Pembaptis apa arakovo utavondi aije wuruta jewen, naije Yesus po Yohanes aura vatano wanuije mai pare, “Nandijawe arono wata no nugo vabukane vono maninimbe indamu wapo Yohanes aen, animaisye mi wapo raen? Wapo aen opamo vatano apa ana po ratantona nanto nande maisyare ovare po insumaije ramawi wemai dako? Jewena! \v 8 Weti arono wata wapo Yohanes aen, animaisye mi wapo raen? Indako opamo po ansuno ngko dave rave rako? Jewena! Yara vatano wo ansuno ngko dave rave onawirati utantuna awa ananugo manui rave ama vone rai no awa yavaro ngko dave rai. \v 9 Weti Yohanes Pembaptis umasop are pijep? Opamo anawae pa. Syo raura wasai syare opamo po anawae kaijinta mansakivan. \v 10 Yohanes umaso pamo Ayao Amisye mo aurairive no wusyinoe. Amisye po aura to pare: \q1 ‘Sopamo vatano Syo atutire pi so. \q1 Syo atutir puisy manasyimbe Sya Mesias winai \q2 indamu po unanuije ratayao Nai.’ \p \v 11 Syo raura tugaive: No mine vone so wusyinoea ndea naiso vatane inta panakoeve po Yohanes Pembaptis akivane ramu. Yara vatano rui pirati apa tame maje rave no kawasae Amisye be akarive mai, opamo po Yohanes umaso akivan. \v 12 Arono Yohanes Pembaptis po ayao Amisye raura we ndea unumeso, vatano mamune wo kawasae Amisye be akarive maije maorai mangkebe, ware wo maugaje. \v 13 Ananyao Musa muno Ayao Anawae wo Amisye apa be akarive raurairive tenambe, mansanan ava Yohanes ai. \v 14 Ranivara wapare wapanave Sya ayao so rai, Syo raura kakavimbe: Yohanes Pembaptis opamo Elia pije, napirati anawae inta po raurairiveowe pare indati pakare,\x + \xo 11:14 \xt Maleaki 3:1\x* weye Yohanes de po Elia apa anakere raijar akato. \v 15 Maisyare omai ti, syare wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun. \p \v 16 Vatano susyo naiso weap, Syo ananeneae inta raura wasai: Arikainye inta wanunugambe ti utantuna no pasari ama wanijate rai. Arikainye inta wo awa inta mawainde ware, \v 17 ‘Wade wangkin da wansarer.’ Weramu awa arakove umaso wonae. Weti ugwain akato mansai ware, ‘Ngko to, weamo wamo ana kaijinta bo rave. Wade ramu wangkino ransyerano weotore rai indamu wansanimaumbe tenambe.’ Weramu wonae tutir. \v 18 Maisyare wemai ti, weapamo wasaurata irati arikainyo wonae umawe mansai, weye waponayo Yohanes Pembaptis ai muno waponayo Rinai tavon. Arono Yohanes de wasai, opamo po anaisyo kove inta raisye ramu muno po anggurije ramaname ramu, weramu waponayo ai wapare, ‘Opamo anawayo kakaije siso aija.’ \v 19 Risy, Arikainyo Vatan, ride wasai, Syo anaisye raisy muno Syo anggurije ramanam, weramu weapamo waponayo Rinai tavon, wapo inaura wapare, ‘Opamo sasokabe anaisye rai muno maeno anggurije rai. Muno opamo be arakobe irati vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije mai muno vatano ayao kakaije no maije mai.’ \p Weramu Amisye apa ana datantona mamo ntiti rave, weti vatano utavondi Apa bekere rai onawamo awa ana wo raveye mo raroron kakavimbe Apa ana datantona mamo mamaisy.” \s1 Kakaije nde vatane mai arono usakinavo awa ayao kakai rai jewen \r (Lukas 10:13-15) \p \v 20 Umba naije Yesus po vatano Yahudi maura tantunawi, nanawirati utantuna no munijo namirati Po anapaporainyo manuije raroron dai to rai, weye onawamo wo Apa anapaporainye umaso raen to weramu usakinavo awa ayao kakaije raije ramu. \v 21 Po raura pare, “Kakaije nde munijo Korazin nai, muno kakaije nde munijo Betsaida nai tavon! Syo anapaporainyo manuije rarorono wasai to, weramu wasakinavo wapa ayao kakaije raije ramu. Ranivara Syo anapaporainye umawe raroron no munijo Sidon muno Tirus yai ratire, indati vatano marane ratuije nao wanave muno manimaumbe awa ayao kakaije rai ti usakinavo rai. \v 22 Tugae, arono indati masyoto Amisye po mangkeo mine so rapatimu, munijo marano Tirus muno Sidon aya mangke mamaun, yara munijo Yahudi Korazin muno Betsaida ipa mangke manakoe rave. \p \v 23 Munijo Kapernaum winy, nyo ratantona nyare indati Amisye po naijaseo no munijo ntiti. Weramu Syo raura nai syare indati Amisye po namaugusyo no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai! Syo anapaporainyo manuije rarorono wasai to, weramu wasakinavo wapa ayao kakaije raije ramu. Ranivara Syo anapaporainye umawe raroron no munijo Sodom rai ratire, indati vatane usakinavo awa ayao kakaije rai ti Amisye po awa munije randamisye ramu, yara noa masyoto unumeso. \v 24 Tugae, arono indati masyoto Amisye po mangkeo mine so rapatimu, munijo Sodom ama mangke mamaun, yara munijo Kapernaum nya mangke manakoe rave.” \s1 Yesus po vatane mawainde indamu Po kovo saumane raugaje manuga rai \r (Lukas 10:21-22) \p \v 25 Arono naije Yesus be sambayambe pare, “Injayo Amisye wimbe akarive munijo ntiti muno mine so rai. Syo kove raura seo Nai, weye ana umaso mamo Nyo rangkokaibe vatano makarije mbare mai, yara Nyo rarorono vatano wantatukambe mansai. \v 26 Injae, wemirati mamaisyo Nya mbekere rai.” \p \v 27 Umba Yesus po raura vatano wanuije umaso mai pare, “Sya Injaya po anakotaro rui vayave raunande Rinai to. Sya Injaya obo pi po apa Kavo rinaen kobe, yara vatan inta wo rinaene ramu. Muno vatan inta wo Sya Injaya aene ramu, yara Apa Kavo ribui syirati Syo aen kobe; muno vatano ibeker syare Syo Injaya arorono maije obo nawirati wo aen tavon. \p \v 28 Syare wadeo Rinai, vatano weapirati wamayondi muno wapa anakotaro wapo ranawan mangke dave.\f + \fr 11:28 \ft Anakotaro mangke wo ranawan omamo ananyao namirati kuruno Yahudi wo mantitidi indamu ubeta rai, weye ananyao umaso mamo manui rave muno mangke dave.\f* Syare syo wapa mangke no wasaije umaso rapaya wasai. \v 29-30 Weye Risyamo inanuga nsaumano wasai muno inanuga mpaaje. Syare syo wasanyao, muno Sya ananyao syo raugaje wasaije mangke jewen, yara mamaisyo wasanuga rai. Weti wapo ranyao mavabe muno watavondi rai, wea indati mo kovo saumane raugavo wasanuga rai.” \c 12 \s1 Parisi wo Yesus apa arakove maura tantunawi weye wo kasyambere rakasyin no masyoto sambaya rai \r (Markus 2:23-28; Lukas 6:1-5) \p \v 1 Arono masyoto sambaya inta rai, Yesus de siso panya no nawaisyo kasyambere ama uga rai. Umba Apa arakovo utavondi aije umaror, weti wo kasyambere rakasyin umba wo raisy. \v 2 Vatano Parisi wo ana umaso raen, umba wo raura nanto Yesus ai ware, “Winyerade! Veanimaibe Nya arakovo utavondi naije wo kasyambere rakasyin no masyoto unumeso? Weye Yahudi wama ananyao mare vemo wamo anakere raijar no masyoto sambaya rai jinya!” \p \v 3 Yesus po raura akananto mansai pare, “Wabeanimaibe wananta Ayao Amisye raije jewen? Syare wasaemen animaisye mi mo ratoe mare aneno Daud po rave arono wepe, apa arakove nawe umaror. \v 4 Opamo siso no Yavaro Amisye ama uga rai, umba po rotijo raunanto Amisye aije raugav ti po raisy, umba po raunanto apa arakove mai tavon ti wo raisy. Weramu Musa apa ananyao inta mare vemo vatan bayave wo raisy inya, yara syene bo nawirati wo raisy. \p \v 5 Wadaen tavon Ananyao Musa mo raura mare syene wo anakere raijar no Yavaro Amisye ama uga rai no masyoto sambaya rai kai. Wo ananyao rakanyoandi, wemi mare vemo anakere raijar no masyoto sambaya rai jinya, weramu Amisye pare awa ana wo rave mamo ayao kakaije ma jewena. \v 6 Syo raura wasai syare naisoamo Vatano panakoeve irati Yavaro Amisye rakivan de wasai to. \v 7 Ayao Amisye mo raura mare, ‘Ribekero wapa anakotaro wapo rameseo Rinai rai ramu, yara ribeker syare wapo muinye rarorono vatano kaijinta mai.’\x + \xo 12:7 \xt Hosea 6:6\x* Weramu, vatano Parisije, wananta Ayao Amisye umaso raije ramu. Wapo Sya arakove maura tantunawi, weramu wo ayao kakaije inta rave ramu. \v 8 Weye Risy, Arikainyo Vatan, ribe akarive masyoto sambaya rai.” \s1 Parisi wo Yesus aura tantunawi weye Po saumane raunanto vatane inta ai no masyoto sambaya rai \r (Markus 3:1-6; Lukas 6:6-11) \p \v 9 Yesus pusyo, umba to siso no yavaro sambaya inta ama uga. \v 10 Vatano aneme rani nsawa inta no no naije tavon. Umba vatano Parisije inta wo Yesus anajo ware, “Mamaisyo wama ananyao raijamo, vatane inta po saumane raunande vatano ujajorame mai no masyoto sambaya rai omamo mamai dako jewena e?” Wo anajo tai maisy weye ware wo Yesus apa ayao kakaije rakani indamu wo aura tantunawi. \p \v 11 Umba Yesus po raura nakananto mai pare, “Weapamo inta nya domba inta temasyo no ateme raijo masyoto sambaya rai, wea indati nyo ausen kobea. \v 12 Wasaemeno wapa domba mai, yara wabeanimaibe wasaemeno vatano jorame aije jewen? Tugae, vatane pi panakoeve domba akivan. Maisyare omai ti, syare wamo kove raunanto vatano kaijinta mai no masyoto sambaya rai kai.” \p \v 13 Umba Po raura nanto vatano aneme rani nsawa umawe ai pare, “Naneme raojaito!” Weti vatane umawe po aneme raojaito, naije kobe aneme nsauman ti mo anemo rani ramai tavon. \v 14 Weramu vatano Parisi wuje yavaro sambaya raora umba wanyinyaube indamu wo Yesus aubaisy. \s1 Yesus opamo Vatano panapatambe Amisye ai, mamaisyo anawae Yesaya apa urairije rai \p \v 15 Yesus po vatano Parisije maeno awa bekero ngkakai umaso rai to, ti puje munijo we raora. Vatano wanui utavono Ai, umba Po saumane raunanto vatano ugwanene mai tenambe. \v 16 Weramu Po maorai indamu vemo wo aura kakavimbe inya. \v 17 Ana nande so mamaisyo Amisye apa ayao anawae Yesaya po raura rai pare: \q1 \v 18 “Sopamo Sya Vatano syo apatimu indamu panapatambe Rinai. \q1 Inanuga no Ai, muno inanayanambe Ai rave. \q1 Syo sya Anawayo Vambunine raugaje Ai, \q2 indamu poroto Po ayao mamaisye ravovo \q3 vatane kotaro ntuna no mine so mansai. \q1 \v 19 Opamo gwaine po arare veano vatane mave ramu, \q2 muno payao akoeve no munije ama yasyine rai ramu. \q1 \v 20 Akirive vatano mayondi maije ramu, \q2 muno Po vatano awa anave mamaun mapaya ti una jewen, \q3 yara aemeno mai muno Po maeranande. \q1 Indati Po apa anakere ransui tutir ava Amisye be akarive mine tename so rai, \q2 muno Apa ayao mamaisye mi mo mine vone so ratatu tenambe. \q1 \v 21 Vatane kotaro ntuna no mine so manaveano Amen.”\x + \xo 12:21 \xt Yesaya 42:1-4\x* \s1 Yesus apa vambunin muno Anakakai Akoe apa vambunin \r (Markus 3:20-30; Lukas 11:14-23, 6:43-45) \p \v 22 Umba wo vatano gwanen inta augavere no Yesusa nui. Vatane umaso pamo amije ntuba muno awa ngkao weye anawayo kakaije nsiso aija. Umba Yesus po saumane raunanto ai indamu payao muno po ana raen. \v 23 Vatano wanuije unantaive tenambe ti wo raura ware, “Wakoe! Sopamo Daud apa ajavi, Napi aurairive ti wamo anyube, Wepi so dako?” \p \v 24 Weramu vatano Parisi wo ana umaso ranaun, umba wo raura ware, “Akarijo anawayo kakaije, apa tame mi Bersebur,\f + \fr 12:24 \ft Tamo Bersebur ama ine mare Anakakai Akoe pije.\f* wepi po vambunine raunande Yesus ai indamu Po anawayo kakaije mawatambe.” \p \v 25 Yesus po Parisi awa ana wo ratantona so raen to, ti Po raura mai pare, “Ranivara munije inta ama vatane maporabe jirum ti inta umarovave inta mai, wea umba munije umaso mandamisy. Muno ranivara yavaruga maporabe jirum ti inta umarovave inta mai, wea umba mandamisy tavon. \v 26 Anakakai Akoe apa munijo be akarive raije maisyare wemai tavon. Ranivara Anakakai Akoe pe apa anawayo kakaije nawe maporabe jirum ti taune umarovave taune mansai, wea apa munijo be akarive rai noa nugoenta ramu, yara mandami kobe. \v 27 Weramu taune wapa arakovo utavondi wasaije nawamo wo anawayo kakaije mawatan tavon, weti are pirati po vambunine umaso raunande mai? Wapa arakovo nanawije wo raenamo Amisye bo pirati bambunin Po anawayo kakaije mawatambe. Weti wapa ana wapo rinangkivane umawe wapare Risyamo syo anawayo kakaije mawatan irati Anakakai Akoe apa vambunine rai, omamo mamaisye ramu. \v 28 Yara tugae mamo Syo anawayo kakaije mawatan irati Anawayo Amisye ama vambunine rai. Maisyare omaisy wapo raen soamo Amisye de be akarive Apa kawasae mai no wapa yasyine so rai to. \p \v 29 Syo ananeneae inta raura: Ranivara vatano panaonoambe inta siso vatano bambunine apa yavare rai, weamo po vatane umaso aneme ajoe raokokai dati, umba po apa ananugo yavarugawe raugavo aora tenambe. Anakakai Akoe aurata irati vatano bambunine umaso ai, muno Risyamo syo apinde to, wemi mbewar Syo anawayo kakaije mawatan. \p \v 30 Are pirati tavondijo Rinai ramu, opamo be marovave Rinai. Are pirati po anakere raijaro inatavone jewen, opamo po Sya anakere ransosobe. \v 31 Syo raura wasai: vatane awa ayao kakai rui vayave muno awa ayao wo Amisye aura tantunawi, Amisye pare po rapaya mai arono usakinavo rai. Yara are pirati po Anawayo Vambunine raura tantunawi, opamo Amisye po apa ayao kakaije umaso rapaya aije ramu. \v 32 Are pirati po Risy, Arikainyo Vatane, inaura tantunawi, umba sakinavo apa ayao kakaije umaso rai, weamo indati Amisye po apa ayao kakaije umaso rapaya ai. Yara are pirati po Anawayo Vambunine raura tantunawi, weamo Amisye po apa ayao kakaije umaso rapaya aije ramu, yara Apa parije no ai no mine so ao nuge nuganui. \p \v 33-35 Parisije, weapamo vatano mamun maisyare tawae mamun ramaisy! Wapare wapo kove raura, wamamaisye ramu, weye wasanuga mamun. Wasanuga mamo raurata irati ananeneae inyo mote so rai. Inyo moto kove mo mano kove rauguje, yara inyo moto kakaije mo mano kakaije rauguje, weye inyo mane mamo mamaisyo ama mote rai. Maisyare omai ti, vatano kove wo ayao kove raura weye manuga ntairijo ana ngkove rai, yara vatano kakainoanive wapo ayao kakaije raura weye wasanuga ntairijo ana ngkakaije rai. Weye vatane apa ana no anuga rai ntipu muje po raura no awa. \v 36 Syo raura wasai: arono masyoto Amisye po mangke rapatimu, indati vatane wo awa ana udaura ama ine meweno raije ranawan tenambe no Amun. \v 37 Are pirati apa ana daura ngkov, weamo Amisye pare opi mamaisy. Yara are pirati apa ana daura mamun, weamo Amisye pare po mangke raugaje ai.” \s1 Parisije wo Yesus anajo indamu Po anapaporainye rarorono mai \r (Markus 8:11-12; Lukas 11:19-32) \p \v 38 Umba vatano Parisije inta nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai inta nawe, wo Yesus anajo ware, “Injayo Kurune, reambeker reamare Nyo anapaporainye inta raroron inda reandaen tugae rako jewena rako Winyamo no no Amisye nui ti nde rako?” \p \v 39 Weramu Yesus po raura akananto mai pare, “Wadanide! Vatano arono naiso weapamo wasakirive Amisye ai to muno wapa ayao kakai ntapekano wasai. Wapo anapaporainye inta ranajo Rinai indamu mbe rarorombe Risyamo Amisye po inatutire pi Risy. Weramu Syo raura wasai syare Syo anapaporainyo manuije rarorono wasaije ramu, yara intabo mi Syo rarorono wasai, omamo anapaporainyo nande anawae Yunus ai obo ma. \v 40 Yunus no no jiano saroe anuga rai masyote mandei namane mandei. Maisyare omaisy, Risy, Arikainyo Vatan, rino no kopa ama uga masyote mandei namane mandei. \v 41 Arono masyoto Amisye po mangke rapatimugo vatano mine so rai, vatano munijo Niniwe indati usea wo Amisye anajo indamu Po mangke raugaje vatano susyo naiso wasai. Weye vatano Niniwe umaso usakinavo awa ayao kakaije rai arono anawae Yunus po ayao Amisye raura mai, yara soamo Vatano panakoe po Yunus akivan Opamo napi te no wapa yasyine so, weramu wapanave Aije ramu. \p \v 42 Muno wusyinoe wanya mbe akarive no munijo Syeba, no no nugo gwaravainy, omamo nde indamu mo Akarijo Titi Salomo apa ananyao ntitije ranaun. Arono masyoto mangke rapatimu nande, Akarijo Ntiti Syeba umaso indati nseo mo Amisye anajo indamu Po mangke raugaje vatano susyo naiso wasai. Weye omamo no no mine tename so ama marane rai umba manya nde indamu mo Salomo anaun, yara soamo Vatano apa ana datantona ntiti Po Salomo akivan Opamo napi te no wapa yasyine so, weramu wapanave Aije ramu.” \s1 Ananeneae anawayo kakaije muje vatane inta aora umba nde makaiso akato \r (Lukas 11:24-26) \p \v 43 “Arono anawayo kakaije puje vatane inta aora, panya toe de no mino ngkanembe rai indamu po apa no raije rakani, weramu po rakanija marudi. \v 44 Umba po raura pare, ‘Syare syakato no vatano syuje aora ai jakato.’ Arono sakina pakare, de pakaiso vatane umawe ai jakato, po raen vatane umawe anuga mamo ana inta tuna raije jewen, yara kakavimbe. \v 45 Weti anawayo kakaije umawe pakato po anawayo kakaije kaururum mamun dave inta mauga tavon, wakare wakaisa tenambe vatane umawe ai jakato, umba una kobe no we. Umba naije vatane umawe apa siurijo manasyine mamaun, yara apa siurijo rijat akato so manakoe rave. Siurijo maisyare umaso indati nande vatano susyo naiso wasai, weye weapamo wakakainoanive.” \s1 Yesus apa akoya me Apa rijate nawe ude Ai \r (Markus 3:31-35; Lukas 8:19-21) \p \v 46 Arono naije Yesus payao nanto irati vatano wanui umaso mai, umba Apa akoya me Apa rijate nawe ude usai no yavare akirije umu, ware ubeker indamu wayao nanto Ai. \v 47 Umba vatane inta po raura nanto Yesus ai pare, “Injae, Nangkoya me Nya rijate nawe usai no akiri umuga ware ubeker indamu wayao nande Nai.” \p \v 48 Umba Yesus po raura nanto vatano uma po raura nande aijoe ai pare, “Are nawirati Sya akoe, Sya arakove waino mansai?” \v 49 Naije Po aneme raroron nanto Apa arakovo utavondi aije mai, umba Po raura pare, “Sya ingkoa me Sya arakove wenawi utantuna so, \v 50 weye vatano anya, wanya utavondijo Sya Injayo no no munijo ntiti Apa bekere raije wenawirati Sya akoe waino mai muno Sya arakove waino mai.” \c 13 \s1 Ananeneaeyo vatano po iru kamije rangkiki \r (Markus 4:1-20; Lukas 8:4-15) \p \v 1 Masyoto naije Yesus puje yavaro we raora, poroto tuna no onae tuga Galilea. \v 2 Umba vatano wanuije ude wo akiani. Weti Yesus seo tuna no nyomano mampaya no onae umawe inta ama von, muno vatano wanuije umaso usai no nayave von. \v 3 Umba Po ananeneae inta raura mai pare, “Vatane inta po nawaisye ranari, umba po iru kami rangkiki rai. \v 4 Arono panya po rangkiki, inta ntatayaje no unanuijo nawantave rai bo rai. Umba insanije waje wo raisy, ti mewen dave. \v 5 Kamije inta mamo ntatae irati mino mbe orambe rai. Iru kamije umaso ama ntubai mamo mavave nseo, weye kopa ntapekan kobeye ramu. \v 6 Weramu arono uma seo, po kamijo ntubaije umasom rayano mayon ti ngkanen, weye wantainye musyo kopa rai kobe jewen yara nanto orame rai. \v 7 Kamije inta ntatae tavon no anansinaowe ama uga rai. Anansinaowe nseo tavon umba mo kamino wanyine umawe rakikipi ti ngkakai. \v 8 Umba kamije umasom inta ntatae no kopa kove rai, umba ntubai seowa manakoe, muno ama mane nande rai kobe: inta ama mane no tenamara eane abusyin, kaijinta ma tename mandei, muno inta nseo no tename nadani.\fig Ananeneaeyo vatano po iru kami rangkiki|src="lb00094b.tif" size="span" loc="Matius 13:1-8" copy="Bass" ref="Matius 13:1-8" \fig* \p \v 9 Syare wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.” \s1 Veanimaibe Yesus po ananeneae raura vatano wanuije mai \r (Markus 4:10-12; Lukas 8:9-10) \p \v 10 Naije Yesus apa arakovo utavondi aije ude Ai, wo anajo ware, “Injae, mbeanimaibe irati Nyo ananeneae raura nanto vatane mai?” \p \v 11 Umba Yesus po raura nande mai pare, “Amisye apa be akarive Apa kawasae mai no mine so omamo ayao ngkokaibe arono wusyinoe weti vatane unanta rai jewen, yara weapirati Amisye po rarorono wasai. Weti Syo raura kakavimbe wasai, weramu vatano kaijinta mansai jewen. \v 12 Vatano ayao Amisye no anuga rai kobe, opamo Amisye po auga ti nanto rai ti apa ana po raene miridi nseo ti manakoe. Yara vatano ayao Amisye no ai kobe jewen, opamo apa ana po raene miridi makaje ti raumandi kobe. \v 13 Wemi mbewar Syo ananeneae raura vatane mai weye mamije mo Sya ana idave raen, weramu unanta raije ramu; muno wo Sya ana idaura raraniv, weramu unanta raije ramu. \v 14 Maisyare omaisy indamu mamaisyo anawae Yesaya apa urairije rai, po Amisye apa ayaowe so ratoe: \q1 ‘Wapo Sya ana idaura raraniv, weramu wananta raije ramu, \q2 muno wasami mo Sya ana idave raen, weramu wananta raije ramu. \q1 \v 15 Weye vatane sonawamo manuga matu, muno mamarikoame mpapakiri, muno mamije ntatuvi. \q1 Wonayo wo raeno mamije raiji, \q2 wonayo wo raranivo mamarikoame raiji, muno wonayo manuga nanto raiji. \q1 Wemi mbewar usakinav wakare Rinai jewen, \q2 weti saumane mamo Syo raunande mansaije ramu.’\x + \xo 13:15 \xt Yesaya 6:9-10; Yohanes 12:40; Arakov 28:26-27\x* \p \v 16 Weramu Sya arakovo watavondi rinai, weapirati Amisye po kovo manakoe raugaje wasai to, weye wasami mo Sya anakotaro syo rave raen kakavimbe, muno wasamarikoame mo Sya ayao syo raura raraniv kobe. \v 17 Syo raura tugaive, wusyinoe anawae wanui muno vatano ubeta Amisye ai wanui ubeke dave taune mansami mo Mesias rinaeno Sya ana dave rai maisyare muno weapo rinaene somaisy, weramu wo rinaeno mansami rai jewen. Muno Mesias syayaowa ubeker wo rinaranivo taune mansamarikoame rai, maisyare muno soamo weapo rinaranive somaisy, weramu wo rinaranivo mamarikoame rai jewen. Yara weapirati anakotare so nde wasai to.” \s1 Yesus po ananeneaeyo vatano po iru kamije rangkikije raura kakavimbe \r (Markus 4:13-20; Lukas 8:11-15) \p \v 18 “Wadanide! Ananeneaeyo vatano po iru kamije rangkikije ama ine no taiso: \v 19 Kamije inta ntatayo unanuije nawantave rai bo rai, omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye be akarive ranaun, weramu unanta raije ramu. Wo ranaun umba Anakakai Akoe de po ayao Amisy no no manuga raugavo maora. \p \v 20 Kamije inta ntatae no mino mbe orambe rai omamo raurata vatano wo ayao Amisye ranaun, wavave wo raijade manayanambe rautan. \v 21 Weramu ayao umaso masyo ntonam matuve no manuga raije ramu, weti no tawane ramu. Arono siuri nande mai muno vatane wo mave tatugadi weye wanave to, weamo vatane umaso makirive ayao Amisye rai jakato. \p \v 22 Kamije inta ntatae no anansinao ama uga rai, omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye ranaun, weramu wo anakotaro mine so bo rantotobe, muno ubekero wo romane bo ranugan. Wetivara anakotare umaso mo ayao Amisye rakikipi no manuga rai, weti ama ine raen no maije ramu. \p \v 23 Kamije inta ntatae no kopa kove rai, omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye ranaun muno wanave rai kobe, weti ama ine raen no mai. Vatano maisyare sonawamo awa mano wo rauguje mamo inta nseo no tenamara eane abusyin, inta ma tename mandei, muno inta nseo no tename nadani.” \s1 Ananeneaeyo kamijo kove muno ininai \p \v 24 Yesus po ananeneae kaijinta raura nanto vatano wanuije mansai pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mansai no mine vone so, omamo raurata irati ananeneae so rai: Vatane inta po anare kamijo kove rangkiki no nawaisy. \v 25 Namano vatane unaki umba vatano anuga mamuno vatano apa nawaisye aije inta de po ininaije kamije rangkiki no kamijo kove umawe ratavon umba poroto. \v 26 Arono anare umawe ntubai mare mbera man kobe, ininaije umawe ntubai tavon. \p \v 27 Naije vatano wanapatambe vatano apa nawaisye umawe aije ude ai, wo anajo ware, ‘Injae, nyo anare kamijo kove rangkiki no nya nawaisye rai to, weti veanimaibe irati ininaije so ntubai tavon no nawaisye so rai?’ \p \v 28 Vatano apa nawaisye umawe po raura nanto mai pare, ‘Vatano anuga mamuno rinaije pirati po ana umaso rave.’ \p Umba vatano wanapatambe aije wo raura nanto ai ware, ‘Nyare mayar, reamo ininaije so rapatin.’ \p \v 29 Weramu po raura pare, ‘Wenora. Wapo ininaije so rapatin, wea vemo wapo anareye inta rapatin tavon inta. \v 30 Weti yava syayai tenambe kai jao ama ine mare matu. Umba syo raura vatano wo rakasyine mai syare: Wapo ininaije ranugande wusyin umba raokokae indamu ramero taname rai, yara anareye ranugan ti raugav siso ntuna no sya yavare rai.’ ” \s1 Ananeneaeyo sesawije kamije muno ragi \r (Markus 4:30-32; Lukas 13:18-21) \p \v 31 Yesus po ananeneae kaijinta raura vatano wanuije mansai pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, Apa kawasae maurata irati sesawije kamije rai. \v 32 Sesawije kamije omamo momoyain dave,\f + \fr 13:32 \ft Sesawije kotaro ranyum no Indonesia omamo anareo mamaun, yara sesawijo kotaro ranyum no Israel ntubai ti manakoe rave, maisyare inyoe ramaisy.\f* weramu arono ntubai seo, ama mote manakoeve mo anareo kai rakivan, manakoe maisyare inyo mote ramaisy, weti insanije nande wo ene ranari ama ririje rai.” \p \v 33 Umba Yesus po ananeneae kaijinta raura mai jakato pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, Apa kawasae maurata irati ragi rai. Wanya inta mo ragi mamaun inta raija ti raugasyo mo veano tepuno manakoe raroya da ntipu tenambe inda manui.” \p \v 34 Yesus po anakotare umaso raura ananeneaebe vatano wanuije mansai. Po manyao ananeneae bo rai. \v 35 Ana umaso mamo mamaisyo ayao Amisy anawae wusyine inta po raura we rai pare: \q1 “Indati Syo ananeneae rave vatane mansanyao; \q2 anakotaro ngkokaibe arono mine so ranari kobeyoe \q2 omamo Syo raura kakavimbe mai.”\x + \xo 13:35 \xt Mazmur 78:2\x* \s1 Yesus po ananeneaeyo ininaije raura kakavimbe \p \v 36 Yesus po vatano wanuije umaso mapaya ti una no naije, poroto siso no yavar. Umba Apa arakovo utavondi aije ude Ai, wo anajo ware, “Injae, reamare Nyo ananeneaeyo ndaurata ininaije umawe rai raura kakavimbe reansai.” \p \v 37 Yesus po raura nakananto mai pare, “Vatano po anare kamijo kove rangkiki opamo aurata irati Arikainyo Vatane rinai. \v 38 Yara nawaisye omamo raurata irati mine tename so rai. Anare kamijo kove omamo raurata irati vatano Amisye be akarive maije mai. Ininaije omamo raurata irati vatano Anakakai Akoe be akarive maije mai. \v 39 Vatano anuga mamuno vatano apave nawaisye ai ti po ininaije kamije rangkiki opamo aurata irati Anakakai Akoe ai. Nawaisye umaso ndea matu ti ama ine ranugan, omamo raurata irati munije ama akarije rai, muno vatano wo ranugan onawamo maurata irati naito Amisye mai. \p \v 40 Maisyare ininaije rapatin ti ramero taname rai, maisyare omai tavon nande arono munije ama akari. \v 41 Weye Risy, Arikainyo Vatan, indati Syo sya naite matutir indamu wo vatano wo ayao kakai rave mauguje Sya kawasae maora no awa yasyin. Vatane umaso wo anakotaro kakainoanive rave muno wo vatano kaijinta matopan ti wo ayao kakai rave tavon. \v 42 Indati Sya naite umawe wo mamaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai. No ratuije woyov tawan muno usiuri tutir. \v 43 Arono naije vatano ubeta Amisye apa bekere rai nao ubar no munijo awa Ajayo Amisye be akarive raije rai, maisyare uma apa vare ramaisy. Wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.” \s1 Ananeneaeyo doijo rambai no kopa ama ate \p \v 44 “Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine so omamo raurata irati doijo manui rambai no kopa ama ate rai. Arono vatane inta nanto rai, anayanambe rave. Weti po rangkokaibe kopa ama ate rai jakato, umba poroto po apa ananugo kaijinta rambayan tenambe umbawe po ama doije veano kopa umawe ramavun. \p \v 45 Maisyare omai tavon, Amisye be akarive Apa kawasae mai omamo raurata irati romano ama ngkove ngkena dave vatane inta po rakani rai. \v 46 Arono vatane umaso nanto romano ngkena dave inta rai, pavave poroto po apa ananugo kaijinta rambayan tenambe umbawe po ama doije veano romano ama ngkove ngkena dave umawe ramavun.” \s1 Ananeneaeyo enam \p \v 47 “Maisyare omai tavon, Amisye be akarive Apa kawasae mansai no mine vone so omamo raurata irati enamoe. Ti vatane inta wo rantet no onae, jiane kotare nsawa rai. \v 48 Arono ename umaso ntairijo jiane kotare rai, naije vatano wo rantete umaso wo rakapan dautan no ruke warea umba utantuna wo jiane ratayao. Kove mamo wo ranugan asyo no bayaije rai, yara jiano kakaije mamo wo raepata. \v 49 Maisyare omai ti, arono munije ama akari, Amisye apa naite ude wo vatano kove muno vatano kakainoanive maosor. \v 50 Umba wo vatano kakainoanive mamaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai. No ratuije woyov tawan muno usiuri tutir.” \p \v 51 Naije Yesus po raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Wananta Sya ana syo raura umawe rai tenambea e?” \p Umba wo raura nakanande Ai ware, “Reananta rai to.” \p \v 52 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Kuruno akari mbaro Ananyao Musa raije rui pirati pare tavondijo Sya kawasaeyo Amisye be akarive maije mai, opamo aurata irati vatano apave romano wusyine muno romano wanyine rai kava no apa yavar. Weye soamo po ananyao wusyine muno wanyine raen tenambe indamu po rave vatane mansanyao.” \s1 Yesus awatambe no munijo Nasaret \r (Markus 6:1-6a; Lukas 4:16-30) \p \v 53 Yesus po ananeneae umaso raurana mewen, umba puje munijo we raora. \v 54 Umba pakare no Apa munijo nori, umba Po vatane manyao no yavaro sambaya rai. Arono vatane wo Apa ananyao ranaun, unantaive rave. Wo raura ware, “Wakoe! Are pirati po ananyaowe so raunanto Yesus ai? Apa ana datantona ntiti somamo nori rui? Muno Po anapaporainye so raveare rui? \v 55 Wamo vatane so aen, Opamo vatano po inyoe ranari apa kavo pije. Apa akoya mirati Maria. Apa rijate nawirati Yakobusa pe Yusupa pe Simona pe Yudasa pe nao. \v 56 Apa aname nao una tenambe no naiso tavon. Weti vambunine wato mamo Po raugadi rui?” \v 57 Weti wonayo wanave Aiji. \p Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Tugae, anawae Amisye to no munijo maran, weamo vatane wanave ai. Yara pare pakare no taune apa munije rai, weamo vatane wanave aije ramu. Muno taune apa arakove nawe apa yavaruga nawe wanave aije jewen tenambe.” \p \v 58 Weti Yesus po anapaporainyo manuije inta raroron no munije umaso raije ramu, weye wanave Aije ramu. \c 14 \s1 Yohanes Pembaptis kakai \r (Markus 6:14-29; Lukas 9:7-9) \p \v 1 Arono naije Akarijo Titi Herodes, wepirati be akarive no no propinsijo Galilea, po Yesus apa ana dave ranaun. \v 2 Weti po raura vatano usarodoro aije mai pare, “Yesus opamo Yohanes Pembaptis wepirati kovakato ti pakare wep. Wemi mbewar Po anapaporainye raroron.” \p \v 3-4 Yohanes Pembaptis apa kakaije nande no taiso: Herodes po apa arakovo Pilipus apa anamugo Herodias raovan to, weti Yohanes pananyaube Herodes ai pare, “Winyamo vemo nyo nya arakova apa anamu raovan inya! Nyo ananyao Amisy rakanyoandi!” Wetiva Herodias umaso mparijo Yohanes ai, ti ama anap Herodes po Yohanes aijar, po augave siso no tanoano makova rai. \v 5 Herodes beker pare po Yohanes aubaisy, weramu po vatano wanuije masyaniv weye wo raura ware, “Yohanes opamo anawae pa.” \p \v 6 Arono Herodes apa masyoto ano raije mamaisy, po one rave muno naije Herodias ama kavo wanya musyo nsarer. Herodes anayanambe ama sarere rai. \v 7 Weti po raurairive patimuve rai pare, “Animaisye mi nyare mbekero rai, indati syo raunande nai.” \p \v 8 Umba wanya arikainye umawe mo raura mamaisyo ama akoya mo ratutiro raije rai mare, “Syare syo Yohanes Pembaptis akarije ranajo, indamu nyo raugaje ntamijo pauraije rai muno raunande rinai.” \p \v 9 Arono Herodes po ama ana mbekedaijewe ranaun, animaumbe rave, weramu apa arakove wo apa urairijo mpanyoane ranaun to. Weti po apa naite matutir indamu wo wanya arikainye umaso ama ana mbekedaije raunande rai. \v 10 Naije apa naite inta poroto po Yohanes akarije raotar no tanoano makova ama uga. \v 11 Umba po akarije umawe raugaje ntamijo pauraije rai, po raugav po raunanto wanya arikainye umawe rai, umba mo raunanto akoya rai. \v 12 Mewen, umba Yohanes apa arakovo utavondi aije ude wo anasino kopa raugaveta wo rantuna no aipapo. Umba wuruta wo ana umawe raura Yesus ai. \s1 Yesus po anaisye raunanto vatane ribuge radani wo raisy \r (Markus 6:30-40; Lukas 9:10-17; Yohanes 6:1-13) \p \v 13 Arono Yesus po Yohanes Pembaptis apa aubaisye umawe ranaun, naije seo nyomane rai mumuimbe, puje ti poroto no nugo maninimbe inta rai. Weramu vatano wanuije wo ranaun to, ti wanya yawa rai wo Yesus arijat. \v 14 Arono nyomane umawe nto nanto, Yesus paje kobe. Naije Po vatano wanuije maen, aemeno mansai rave, umba Po saumane raunanto vatano ugwanene mansai. \p \v 15 Namandive kobe, weti Apa arakovo utavondi aije ude wo raura nanto Ai ware, “Mare ngkaumu kobe, nuge so nggwaravainy tavon. Injae, koveamo Nyo vatano wanuije so matutir inda wuruta wo anaisye inta ramavun no munije wato rai.” \p \v 16 Yesus po raura nanto mai pare, “Vemo wuruta inya, yara una kai. Weapirati wapo anaisye inta raunande indamu vatane so wo raisy.” \p \v 17 Umba wo raura akanande Yesus ai ware, “Anaisyo manuije meweno wansai, yara rotije vasyesye radani obo mirati ntuna, jiane ruruma yatavon.” \p \v 18 Naije Yesus pare, “Wapo raugavere no Rinui.” \v 19 Umba Po vatano wanuije umaso matutir waje utantuna no insumaije vone rai. Umba Po rotije vasyesye radani muno jiane rurum raugavere tenambe, umba peraseo no naume warae, Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po rotije raporadijo aneme rai, Po rotije muno jiane umaso raunanto Apa arakovo utavondi aije mai, indamu wo ratodijo vatano wanuije umawe mai, inda wo raisy. \v 20 Wo raisya uman dave. Umba Yesus apa arakove wo anaisye ateteo ntuna ranunugambe akare no bayaije rai. Bayaije umaso ama manuije nanto no abusyinara eane rurum. \v 21 Anya uma wo anaisye umaso raisye awa wanuije nanto no ribuge radani. Awa wanya muno awa arikainyo wo anaisye umaso rai tenambe awa wanuije rator tavone ramu. \s1 Yesus panya onae vone rai \r (Markus 6:45-52; Yohanes 6:16-21) \p \v 22 Naije kobe Yesus po apa arakovo utavondi aije matutir pare, “Wasea nyomane rai wapui da wata no onae tuga ranijo warani.” Muno Po vatano wanuije umawe matutir indamu unajiv. \v 23 Arono unaji to, Yesus poroto mumuimbe no pukame inta rai indamu be sambayambe. Masyote ndea mare ngkaumu kobe, Yesus obo no no naije. \v 24 Weramu Apa arakovo utavondi aije uborae unanta no onae ama yasyin. Ovaro po mansamune raide panyoan dave ti rarene mo awa nyomane ranepato rani rani. \p \v 25 Arono mararaijo sansiman, uma amije mandei to, umba Yesus panya onae vone raide mai. \v 26 Arono Apa arakove wo aeno panya onae vone raide, upaparo mai umba wo raura ware, “Pakinik akoe!” Ujani dave ti wunanta. \p \v 27 Weramu naije kobe Yesus po raura mai pare, “Wamanin! Risyi so. Vemo wajaniv inya!” \p \v 28 Umba Petrus po raura nanto Ai pare, “Injae, Winyijeamo, syare Nyo rinawain da syanya onae vone raijo re no Winui.” \p \v 29 Umba Yesus po raura pare, “Winde kai.” \p Weti Petrus paje nyomane rai kobe umba panya onae vone rai to no Yesusa nui. \v 30 Weramu Petrus po ovare aen panakoeve no onae von, ti janiv. Pare bera sayadi kobe, ti gwain pare, “Injae, naemeno rinai! Nyo inaijaseo!” \p \v 31 Naije kobe Yesus pavave aneme rareanto Po Petrus aneme raijaseo. Umba Po raura ai pare, “Petrus, nya anave mamauna! Mbeanimaibe irati wimamaundive Rinai to?” \p \v 32 Arono Yesusa pe Petrusa pe syea no nyomane raija jewen, naije kobe ovare manin. \v 33 Umba Yesus apa arakove umaso ubeaje Ai, wo ararimbe ware, “Tugae rave, Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy!” \s1 Yesus po saumane raunanto vatano ugwanene mai no Genesaret \p \v 34 Arono naije usisa no onae tuga ranijo warani, no munijo Genesaret. \v 35 Umba vatano una no naije wo aen ware, “Yesusa pi de,” weti wo avovo no varodoro munijo we raita tenambe. Umba vatane wo awa vatano ujajorame maugavere vintabo no Yesusa nui. \v 36 Wo anajo indamu vatano ujajorame umaso wantukamo Apa ansune ama mamarane bo rai vayave. Muno vatano wantukamo Ai usauman tenambe. \c 15 \s1 Ananyao aneno wusyin Yahudi \r (Markus 7:1-13) \p \v 1 Naije vatano Parisije inta nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije inta nawe, una no Yerusalem ude Yesus ai, wo anajo ware, \v 2 “Veanimaibe irati Nya arakovo utavondi naije wo aneno wusyine awa ananyao rakanyoandi? Arono wisyisy, wo mana veano maneme rarondom datije ramu, ti mamaisye ramu!” \p \v 3 Umba Yesus po raura nakananto mai pare, “Wabeanimaibe irati wapo Amisye apa ananyaowe rakanyoandi, yara watavondi wapa aneno wusyine awa ananyao bo rai? \v 4 Maisyare so: Amisye po raura pare, ‘Mbeaje irati inya pe nangkoya me yai,’ muno pare, ‘Are pirati po aja pe akoya me yaura tatugadi, opamo mangke raugaje ai indamu kakai.’\x + \xo 15:4 \xt Keluaran 20:12, 21:17; Imamat 20:9; Ulangan 5:16\x* \v 5 Yara wapa ananyao nsasye, weye wapare, ‘Are pirati pare po apa ananuge raunanto Amisye bo ai, \v 6 vemo po ana inta raunanto aja pe akoya me yai jinya.’ Maisyare omaisy, wapare vatano napije po aja pe akoya me yaeranande aya bekedaije rai jewen kai. Maisyare omai ti, wapo wapa ananyao raijaseo ntiti rave mo ayao Amisye rakivan. \v 7 Weapamo wapa angkarije ntapekan! Yesaya po raura tugae rave arono wusyinoe po wasaura taiso: \q1 \v 8 ‘Vatane so wo rinararimbe mawa bo rai, \q2 yara manuga mamo nggwaravainyo Rinai. \q1 \v 9 Usambayambe Rinai, weramu ama ine meweno rai, \q2 weye wo Risya ananyao ranigwano vatane awa bo rai.’\x + \xo 15:9 \xt Yesaya 29:13\x*” \s1 Ana nggwamo vatane mansai \r (Markus 7:14-23) \p \v 10 Yesus po vatano wanuije mawainde umba Po raura nanto mai pare, “Wadanide! Syare wananta Sya ayaowe so rai. \v 11 Anaisyo wadaisye mi mo wasaveti wagwambe Amisye amune raija jewen. Yara wapa ana wadaura, muno wadaijar omi mo wasaveti wagwambe no Amun.” \p \v 12 Umba Yesus apa arakovo utavondi aije ude wo raura Ai ware, “Injae, Nya ana nyo raura umaso mamo mo vatano Parisi manuga ratukam ti upari.” \p \v 13 Umba Yesus po ananeneae inta raura nakananto mai pare, “Vatano Parisi maurata irati anareo Sya Injayo no no munijo ntiti Po rayanyume ramu, weti pare Po rapatin po raepata. \v 14 Weti vemo wapo vatano Parisi maraniv nora, yara wapo mapaya kai. Wenao maurata irati vatano amije ntuba inta be akarive vatano mamije ntuba kaijinta mai. Vatano amije ntuba inta po vatano amije ntuba kaijinta augav no aya unanui anya rai, weamo mamaisye ramu, weaveti itatayasyo ateme rai kava.” \p \v 15 Umba Petrus po raura pare, “Injae, syare Nyo ananeneae umawe raura kakavimbe reansai.” \p \v 16 Umba Yesus po raura nakananto mai pare, “Wabeanimaibe wananta raije jewen? \v 17 Anaisyo wadai no wasawa omamo mo wanyatije raijasyo ti wapo rangkarave ti mewen. \v 18 Yara ana ntipu no wasanuga umba muje no wasawa omirati mo wasaveti wagwambe Amisye amune rai. \v 19 Weye ana ntipu no vatane manuga umba muje omamo awa ana udatantona kotaro kakai, wo vatane maubaisy, unakijo awa arakove awa wanya marijat, anaerere ugavo mansai, wanaonoambe, wayarurijabe vatane mai, muno wo vatane maura tantunawi. \v 20 Ana umaso mirati mo vatane maveti ugwambe Amisye amune rai. Yara vatane wisyisye me maneme rarondom me omi vatane ubeta rai jewen ti ugwambe Amisye amune raija jewen.” \s1 Wanya Kanaan inta manave Yesus ai \r (Markus 7:24-30) \p \v 21 Yesus puje munijo we raora umba poroto no munijo Tirus muno Sidon. \v 22 Umba wanya inta no no naije, omamo wanya Yahudi jewen, yara wanya Kanaan. Wanya Kanaan umaso nde irati Yesus ai, nggwain mare, “Injae, Daud apa ajavijo Winy, naemeno rinai! Sya wanya arikainye mamo anawayo kakaije nsiso rai ti njoram dave.” \p \v 23 Weramu Yesus po ana inta raura nakananto raije ramu. Weti Apa arakovo utavondi aije ude Ai, wo anajo ware, “Injae, Nyo wanya wato ratuti da nin, weye mo wansarijat muno nggwain tutir no wansakiri.” \p \v 24 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Amisye po inatutir indamu ride vatano Israel obo mansai, weye onawamo maurata domba awa vatano po maeranande meweno mai.” \p \v 25 Weramu wanya umawe nde mo vukane ranteter no Yesus amun, muno mo raura nanto Ai mare, “Injae, naemeno rinai!” \p \v 26 Umba Yesus po ananeneae inta raura nakananto rai pare, “Wamare wamo anaisye inta rapatimu arikainye awaura rai, omamo arikainye awa nti vemo raeparaje vayave make mansai ramu.”\f + \fr 15:26 \ft Ananeneae somamo arikainye maurata irati vatano Yahudi mansai, muno make maurata irati vatano Yahudi jewene mansai.\f* \p \v 27 Wanya umawe mo raura nakananto Yesus ai mare, “Injae, tugae. Weramu anaisyo arikainye wo raisy ama kukupe inta ntatae no meja ama ate, weamo make wo rai kai.” \p \v 28 Umba Yesus po raura nakananto rai pare, “Ingkoe, syo naen nya anave manakoe rave. Weti Syo nya mbekedaije raunande.” Naije kobe wanya arikainyo anawayo kakaije nsiso raije umawe nsauman kobe. \s1 Yesus po saumane raunanto vatano wanene kotare nande mai mansai \p \v 29 Umba Yesus puje, pakato panya nayave vono onae Galilea rai. Umba seo tuna no pukam. \v 30 Vatano Yahudi jewen wanui rave ude wo awa vatano ugwaneno wanene kotare raije maugavere no Yesusa nui: vatano majoe nsurukije nawe, vatano mamije ntuba nawe, vatano tunaive nawe, vatano mawa ngkao nawe, vatano kaijinta wanui wo maugavere Yesus ai. Umba wo maveaje utantuna no Amun, muno Po saumane raunanto mai. \v 31 Vatano wanuije umaso unantaive rave, weye wo vatano mawa ngkao maeno wayao akato, muno vatane tunaive seo tet akato, muno vatano majoe nsurukije wanya kobe akato, muno vatano mamije ntuba wo ana raen akato. Weti wo vatano Israel awa Amisye ararimbe. \s1 Yesus po anaisye raunanto vatane ribuge mambisya wo raisy \r (Markus 8:1-10) \p \v 32 Umba Yesus po apa arakovo utavondi aije mawainde, umba Po raura pare, “Rinaemeno vatano wanuije so mansai rave. Soamo utavono Rinaija masyote mandei to, ti awa anaisye meweno mai, umaror. Syonae syo matutir unaji bayavei, weye indati marore po mansaveti mamune ngkaumudi no unanuije ama yasyin.” \p \v 33 Yesus apa arakove umaso wo raura nanto Ai ware, “Nugo vabukane vono maninimbe so anaisye mewen dai. Weti rui rati nyare wamo anaisye rakani ti mamaisyo vatano wanui rave so mansai?” \p \v 34 Umba Yesus po manajo pare, “Wapa rotije ruimaisy?” \p Umba wo raura nakanande Ai ware, “Vasyesye kaururuma mi ntuna, jiano tuvane inta matavon.” \p \v 35 Umba Yesus po vatano wanuije umaso matutir utantuna no kopa vone rai. \v 36 Umba Po rotije vasyesye kaururum muno jiane umawe raugav, umba Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po raporadijo aneme rai, Po raunanto Apa arakovo utavondi aije mai, indamu wo ratodijo vatano wanuije umaso mai. \v 37 Wo raisya uman dave tenambe. Umba Yesus apa arakove wo anaisye ama ateteo ntuna ranugan akasyo bayaije kaururum ntatairi. \v 38 Anya uma wo anaisye umaso raisye awa wanuije nanto no ribuge mambisy. Awa wanya muno awa arikainyo wo anaisye umaso rai tavon, weramu awa wanuije ratore ramu. \p \v 39 Yesus po vatano wanuije umaso matutir unajiv, umba seo nyomane rai, poroto no munijo Magadan. \c 16 \s1 Vatano Parisi wo Yesus anajo indamu Po anapaporainye rarorono mai \r (Markus 8:11-13; Lukas 12:54-56) \p \v 1 Masyote inta vatano Parisi muno vatano Saduki inta ude Yesus ai, ware wo atopan. Weti wo anajo indamu Po anapaporainye inta rarorono mai indamu wo raen tugae rako jewena rako Opamo no no Amisye nui ti de rako? \p \v 2 Umba Yesus po ananeneae inta raura mai pare, “Arono namandive wapo uma aen pasyo raije nijam, weamo wapare, ‘Sansimanamo nuge non dave.’ \v 3 Muno awatan ngkove, arono wapo uma aen seo raije nijam umba sandoram dave, weamo wapare, ‘Kavinta maruge maje.’ Wapo anakotare umaso raen dave. Weramu wabeanimaibe wananta anakotaro raroron arono naiso, maisyare Sya anapaporainyo syo raroronoe raije jewen? \v 4 Vatano arono naiso weapamo wasakirive Amisye ai to muno wapa ayao kakai ntapekano wasai! Wapo anapaporainye inta ranajo Rinai indamu mbe rarorombe Risyamo Amisye po inatutire pi Risy. Weramu Syo raura wasai: syare Syo anapaporainyo manuije rarorono wasaije ramu, yara intabo mi Syo raroron, omamo anapaporainyo nande anawae Yunus ai obo ma.” Yesus daura tai maisya jewen, umba Po mapaya ti una ara poroto kobe. \s1 Wasyisyaube vatano Parisi muno Saduki awa ananyaowe rai \r (Markus 8:14-21) \p \v 5 Yesusa pe wo onae raotar unanta no tuga ranijo warani rai, weramu Apa arakovo utavondi aije manimarijo awa roti rai ti wo inta raugave ramu. \v 6 Naije Yesus po raura nande mai pare, “Wasyisyaube irati vatano Parisi muno vatano Saduki awa ragi rai.” \p \v 7 Yesus apa arakovo utavondi aije unanta Apa ayao umaso raije ramu, weti wayao vambinibe ware, “Po raura taije weye wama rotije meweno wansai.” \p \v 8 Yesus nanto ana wo raura rai, weti Po manajo pare, “Wabeanimaibe wapayao wapare rotije mewen? Wapa anave mamauna nene! \v 9 Wabeanimaibe wananta Sya anapaporainye raije jewen? Nandija arono Syo rotije vasyesye radani raporadi indamu vatane ribuge radani wo raisy, weapamo wasaemeno we rai ramu ge? Omamo ama bayaije ruimaisyo wemi wapo anaisye ateteo ntuna ranugan akare? \v 10 Muno arono Syo rotije vasyesye kaururum raporadi indamu vatane ribuge mambisy wo raisy, anaisye ateteo ntuna ama bayaije ruimaisya mi wapo ranugan akare? \v 11 Wabeanimaibe wananta Sya ana idaura umawe raije jewen? Ragi muno rotije omirati Syo raura wasaije ramu! Yara syare wasyisyaube vatano Parisi muno Saduki awa ragi rai.” \p \v 12 Naije umba Yesus apa arakovo utavondi aije unanta Apa ana daura umawe rai kobe: Po ragi muno rotije raura jewen, yara Po ananeneae inta raura, ama ine mare usyisyaube irati vatano Parisi muno Saduki awa ananyaowe rai. \s1 Petrus po Yesus aura kakavimbe Opamo Mesias wepije \r (Markus 8:27-30; Lukas 9:18-21) \p \v 13 Naije Yesus de pararaijo munijo Kaisarea Pilipi rai. Umba Po apa arakovo utavondi aije manajo pare, “Vatano wanuije wo raura ware Arikainyo Vatan risyamo are pi Risy?” \p \v 14 Umba Apa arakovo utavondi aije wo raura akanande Ai ware, “Vatane inta wo naura ware Winyamo Yohanes Pembaptis pi Winy. Umba inta wo naura ware Winyamo anawae Elia pi Winy, umba inta wo naura ware Winyamo anawae Yeremia pi Win dako, anawae wusyino kaijinta pi Winy.” \p \v 15 Umba Yesus po manajo pare, “Yara weapamo wapare Risyamo are pi Risy?” \p \v 16 Umba Simon Petrus po raura akananto Ai pare, “Winyirati Mesias, Amisyo noa pitawabe Apa Arikainye pi Winy.” \p \v 17 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Simon, arikainyo Yunus, winyirati Amisye po kovo manakoe raugaje nai to, weye vatane inta pi po ana umaso rarorono naije ramu, yara Sya Injayo no no munijo ntiti Opi po rarorono nai to. \v 18 Syo raura nai, Syo nawainamo Petrus, ama ine mare oram, weye winyamo naurata irati oramo Syo ratayao indamu Syo sya anugane rausea nteto rai. Sya anugane mamo vatan tenambe nanawirati wanave Rinai syo manugande rai. Muno Sya anugane mamo wene ama vambunine mo rapinde jewen, yara noa nuge nuganui. \v 19 Indati Syo vambunine raugaje nai\f + \fr 16:19 \ft Ayao Yunani mo raura mare, “Syo kepe raunande nai.”\f* indamu wimbe akarive Amisye apa kawasae mai. Ayao rui mirati nyo rapatimu no mine vone so omamo Amisye po rapatimu no munijo ntiti. Weti ana rui nyo raorai no mine so omamo Amisyo no no munijo ntiti Po raorai, muno ana rui nyo ramayar no mine so omamo Amisyo no no munijo ntiti Po ramayar.” \p \v 20 Umba Yesus po apa arakove maorai pare, “Vemo wapo Sya tamo Mesias ravovo vatane mai nora!” \s1 Yesus po apa kakaije raura wusyimbe \r (Markus 8:31-9:1; Lukas 9:22-27) \p \v 21 Arono naije kobe Yesus po apa siurijo makanande raura kakavimbe Apa arakovo utavondijo aije mai. Pare, “Indati syoroto no Yerusalem, umba siurijo manakoe nande Rinai weye Akarijo Yahudi nawe, syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe ware wo inave tatugadi. Indati vatane wo inaubaisy, weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.” \p \v 22 Umba Petrus po Yesus aijade teto arijat indamu payao nanto Ai mumuimbe. Petrus pare, “Injae, jewena! Ana so ma vemo nande Nai nora!” \p \v 23 Weramu Yesus sarirae akare, umba Po Petrus aura nanto soowabe pare, “Anakakai Akoe, nyusyo ra nto rinaora! Nyare nyo inaorai ritavondi Amisye apa bekere rai! Nya ana ndatantona wato mamo Amisye apa ma jewena, yara vatane awa ma.” \p \v 24 Umba Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Vatano rui pi beker pare tavondi Inaije pamo be taiso: opamo akirive taune apa bekere rai, umba po inyo kapite ranawan muno tavondi Rinai kobe. \v 25 Are pirati beker pare po apa kovo mine so ramavug, opamo indati apave kovo nuge nuganuije raije ramu. Yara are pirati nanto wene rai weye tavondi Rinai, opamo indati apave kovo nuge nuganuije rai. \v 26 Ranivara vatane inta apaura mine vone so rai vintabo weramu apa kovo nuge nuganuije mamo meweno ai, weamo apaura mine so raija marudi. Weye vatane apa kovo nuge nuganuije mamo anakotare inta veano ranigwane kakai. \v 27 Indati Arikainyo Vatan risyakare no mine vone so irati Sya Injaya apa kovo ntiti rautan, ride Apa naito kove mautan. Arono naije umba Syo kove muno kakai rasakinavo vatan nanentabo mansai mamaisyo awa ana udave rarijati. \v 28 Syo raura tugaive wasai: Vatane inta una no wapa yasyine so wana unanta wene rai rainy, indati wo Arikainyo Vatane rinaeno ride indamu ibe akarive Sya kawasae mai no mine vone so.” \c 17 \s1 Yesus apa kovo ntitije raroron \r (Markus 9:2-13; Lukas 9:28-36) \p \v 1 Masyote kaujentabo akato, Yesus po Petrusa pe Yakobusa pe apa rijato Yohanesa pe mauga ti obo nao usea no unato ntitije inta rai. \v 2 Naije wo Yesus aen anakea rawerave ti nsasye no mansamun. Amune mbar maisyare uma amaisy. Apa ansune mpope dave maisyare vare wemaisy. \v 3 Umba kavuratawe Yesus apa arakove umawe wo Musa muno Elia yaen yayao nanto Yesus ai. \p \v 4 Umba Petrus po raura nanto Yesus ai pare, “Injae, wana no soamo ko dave! Ti winyare mayar, syo randume mandeija yanari: inta ranari Injae namarom, inta ranari Musa amarom, inta ranari Elia amarom.” \p \v 5 Petrus payaowa nene, naije kamuro pope dave inta nde mo mansatatuv, umba udanita anamote inta ngkin no kamure ama uga mare, “Sopamo Sya Arikainyo inanuga no Ai. Inanayanambe Ai rave. Wapo araniv kobe!” \p \v 6 Arono arakove mandei umawe wo anamote umaso ranaun, ujani dave ti wo awa vukane ranteter muno mansamune rangkukuv no mine von. \v 7 Umba Yesus de po maijar, Po raura nanto mai pare, “Wasea, vemo wajaniv inya.” \v 8 Weti wo makarije raijasea, umba wo Yesus aen obo pi no no we. \p \v 9 Arono una no unat ti wakajeve, umba Yesus po apa ayao raura nanto mai inda mansaemen dai pare, “Vemo wapo ana wapo raen umawe raura vatano kaijinta mai jinya, yara no ava Risy, Arikainyo Vatan, rikovakato no wene rai rati.” \p \v 10 Umba Apa arakove umaso wo anajo ware, “Veanimaibe kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije wo raura ware anawae Elia wepi de wusyimbe rati, umba Mesias dijat?” \p \v 11 Yesus po raura akananto mai pare, “Tugae, Elia pamo de wusyin indamu po anakotare ratayao mamai tenambe. \v 12 Weramu Syo raura wasai: Elia pamo de to, weye Yohanes Pembaptis opamo vatano po Elia apa anakere raijare pije. Weramu vatane wantatukambe ai, muno wo ave tatugadi mamaisyo awa bekere rai. Maisyare omai tavon, indati wo Arikainyo Vatane rinave tatugadi tavon.” \v 13 Naije umba Yesus apa arakovo utavondi aije wo raen Yohanes Pembaptis opirati Yesus po aura umawe. \s1 Yesus po saumane raunanto arikainyo anawayo kakaije nsiso aije ai \r (Markus 9:14-29; Lukas 9:37-43a) \p \v 14 Arono Yesusa pe apa arakove mandeija nawe wakare no vatano wanuije unarijoe rai, umba vatane inta de po vukane ranteter no Yesus amun. \v 15 Umba po raura nanto Ai pare, “Injae, syare naemeno sya kavo ai! Weye opamo amune ngkaumudi muno anasine ntutar. Intanamo temasyo no taname rai, umba intanamo temasyo no mana rai, weti apa siurije manakoe. \v 16 Syo augavere arakovo utavondi Injae naije mai to, weramu wo saumane raunanto ai kakai.” \p \v 17 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Abo! Tugaeyamo weapamo vatano wasanuga matu muno wapanave kobe jewen! Risyamo inatawandi wasai nugoenta to! Rino no wapa yasyine rai, Syo wasanyao nugoenta to, weti nandui rati umba wapare wapanave Rinai? Syare nyo nya arikainye umawe augavere no Rinui.” \v 18 Umba Yesus po anawayo kakaijo no arikainye umaso aije rawatan ti musyo aora. Naije kobe arikainye umaso sauman kobe. \p \v 19 Umba Yesus apa arakovo utavondi aije ude Ai indamu wayao mumuimbe. Wo anajo ware, “Injae, veanimaibe irati reamo anawayo kakaije umaso rawatambe jewen? Veanimaibe reamamaisye jewen?” \p \v 20 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Wapanave kobeye jewen ti wamamaisye ramu. Ranivara wapa anave mamaun maisyare sesawi kamijo momoyain dave ramaisy, weamo wapo unate inta raura nanto wapare, ‘Unato winy, mpatimu ra nde nyusyo,’ naije kobe unate umaso mpatimu ti nde musyo kobe. Weti ranivara wapanave kobe, weamo anakotare inta mangkeo wasai jewen bayave, yara wabambunin wapo anakotaro rui vayave rave. \v 21 Weramu anawayo kakaijo maisyare somaisye rawatan irati ana kaijinta raije jewen, yara wasambayambe wadaura seo muno wasatawandijo marore rai obom ndave, wea umba pusyo.” \s1 Yesus po apa kakaije raura nakato \r (Markus 9:30-32; Lukas 9:43b-45) \p \v 22 Umba Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wanunugambe no Galilea, umba Yesus po raura mai pare, “Risy, Arikainyo Vatan, indati rinamavun nanto vatano mine so mai. \v 23 Indati wo rinaubaisy, weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.” Weti Apa arakovo utavondi aije manimaumbe rave. \s1 Yesus po pajak raunanto indamu veano Yavaro Amisye raeranande, indamu vemo vatane uparijo Ai jinya \p \v 24 Arono Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe usisa no munijo Kapernaum, naije vatano wo pajak ranugande indamu veano Yavaro Amisye raeranande ude wo Petrus anajo ware, “Nya Kurune po pajak inta raunande indamu veano Yavaro Amisye so raeranande rako jewena e?” \p \v 25 Petrus po raura akananto mai pare, “Po raunande aje.” \p Umba Petrus pakato siso no yavar, umba Yesus po raura manasyimbe pare, “Simon, syo ananeneae inta raura nai. Are nawirati wo pajak ravaeyo akarijo titi mine so ai? Apa arikainye nao rako, vatano marano po mapinde to nawe? Nya ana ndatantona maisyare rui?” \p \v 26 Umba Petrus po raura nanto Yesus ai pare, “Vatano marane nawirati wo ravae.” \p Umba Yesus po raura pare, “Tugae, weti indati apa arikainye onawamo wo ravae ramu. Maisyare omai tavon, Amisye apa arikainye wamamo wamo pajak veano Yavaro Amisye raeranande umawe ravae jewen kai. \v 27 Weramu vemo vatane uparijo wansai nora. Weti, Petrus, syare nyoronto nyo marainye raija no onae. Jiano manasyino nyo arabite pamo, nyo awa raijato nyeravasyo doije mi no rai. Doijo namije mamaisyo rimo veano pajak ravae. Weti nyo raugavere ndaunanto vatano wo pajak ranugande Yavaro Amisye rai umawe mansai.” \c 18 \s1 Yesus beker pare wansanuga mpaaje, maisyare arikainyo tuvane mansamaisy \r (Markus 9:33-48; Lukas 9:46-48, 17:1-2) \p \v 1 Arono naije Yesus apa arakovo utavondi aije ude wo anajo ware, “Are pirati no no reama yasyine so indati panakoeve no arono Amisye de be akarive Apa kawasae mansai no mine vone so?” \p \v 2 Umba Yesus po arikainyo tuvane inta augavere te no mansamun, \v 3 umba Po raura nanto mai pare, “Syare wapo wapa ana wadatantona wato ranigwan indamu wapo arikainyo tuvane mansamaisy. Weramu Syo raura tugaive: ranivara wasakinavo wapa ayao kakaije rai jewen, weaveti wasato siso kawasaeyo Amisye be akarive maije mai ramu. \v 4 Are pirati po taune anuga raveti mpaaje no mine vone so, maisyare arikainyo tuvane so amaisy, opamo Amisye po aijaseo ti panakoeve arono de be akarive Apa kawasae mansai no mine vone so. \p \v 5 Sya arakove, are nyirati mbekobe irati arikainy tuvano maisyare somaisye ai weye nyanave Rinai, winyamo mbekobe Rinai to ije. \v 6 Weramu are pirati po arikainy tuvano wanave Inaije so inta aponae ti po ayao kakaije rave, opamo indati Amisye po parijo mangke raugaje ai. Weti kove mamo orame rapuisyo vatane wato ai amaugusyo no mayane rai indamu mansyan, weye wemirati mangke mamaun, yara mangke Amisye pare po raugaje ai manakoeve mo mangke umaso rakivan. \p \v 7 Mine so ngkove ramu weye anakotaro mo vatane maponae ti mo maugavo ayao kakai raron omamo manui rave. Anakotare umaso mpaya ramu, yara no tutir. Weramu are pirati po vatano kaijinta maponae ti wo ayao kakai rave, opamo kakaije nde ai! \v 8 Ranivara naneme ndako najoe ndako mo naugavo ayao kakaije raron, weamo nyo raotar da ndamauta. Weaveti winsiso kovo nuge nuganuije rai naneme intabo rautan dako, najo raota ti wintunaive vayave rako, omamo ngkovo nai. Weramu ranivara winyo ayao kakai rave tutir, weaveti namaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai naneme jirum muno najoe jirum rautan, omamo ngkove ramu. \v 9 Muno namije mamo mo naugavo ayao kakaije raron, weamo nyo rakewar uje indamu ndamauta. Weaveti winsiso munijo Amisye be akarive raije rai namije intabo vayave rautan, omamo ngkovo nai. Weramu ranivara nyo ayao kakai rave tutir, weaveti namaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai namije jirum rautan, omamo ngkove ramu.” \s1 Ananeneaeyo domba inta aumandi \r (Lukas 15:3-7) \p \v 10 “Inya! Wabemo wasanuga ngkakaijo arikainyo tuvane so inta ai jinya, weye Syo raura wasai: awa naito wo maeranande una tawan no Sya Injayo no no munijo ntiti Amun. \p \v 11 Risy, Arikainyo Vatan, ride indamu Syo vatano nanawirati ugwaravainyo Amisye ai makani muno Syo mawainde indamu Syo mapaya kakaije rai. \p \v 12 Syo ananeneae inta raura wasai: Vatane inta apave domba tename radani mansai, weramu inta aumandi. Weti wapo ratantona wapare animaisye mirati po rave? Indati po domba abusyine kaimambisy eane kaimambisy mapaya ti una no pukam, umba poroto po intabo aumandijoe akani jao nanto ai. \v 13 Tugae, arono nanto ai, weamo anayanambe rave. Muno apa anayanambe domba intabo umaso ai manakoeve rave irati apa anayanambe domba abusyine kaimambisy eane kaimambisy nanawirati maumandi jewene umawe mansakivan. \v 14 Maisyare omaisy, wapa Ajayo no no munijo ntiti ponayo arikainyo tuvane so inta aumandi Ai nora.” \s1 Nya arakove inta pare po ayao kakaije rave, nyananyaube ai \p \v 15 “Nya arakove inta po ayao kakaije inta rave nai, weamo nyoronto maninimbe obo ai nyo raura nanto kakavimbe ai nyare, ‘Vemo mbeare omai nora.’ Ranivara po nya ananyao umaso raraniv ti beto rai, weamo wurisanuga nsaumano isai vambinibe akato. \v 16 Weramu ranivara ponayo po nya ananyaowe raranivi, weamo nyo vatane intabo dako jirum dako yauga tavon, umba wapakare wapo raura kakavimbe ai jakato, indamu mamaisyo Ayao Amisy mo ratoe mare, ‘Ranivara ayao kakai rantutibe vatane inta ai, weamo vatane jirum muno mandei wo raura kakavimbe ware wo apa ayao kakai raen to, wea umba mamaisy.’\x + \xo 18:16 \xt Ulangan 19:15\x* \v 17 Weramu ponayo po wapa ananyaowe raranivi, weamo nyo raura kakavimbe no anugano Amisye mansamun. Umba ranivara vatano napije ponayo po anugano Amisye awa ananyaowe raranivi, weamo wapo apaya ti no marambe, maisyare muno vatano wanave Amisye aije jewen muno vatano ukakainoanive mansamaisy.\f + \fr 18:17 \ft Ayao Yunani mo raura mare, “vatano wo pajak ranugande pemerinta ai,” weye vatano Yahudi wo ratantona ware vatane umaso onawamo vatano ukakainoanive tenambe.\f* \p \v 18 Syo raura tugaive: Ayao rui mirati wapo rapatimu no mine vone so omamo Amisye po rapatimu no munijo ntiti. Weti ana rui wapo raorai no mine so omamo Amisyo no no munijo ntiti Po raorai, muno ana rui wapo ramayar no mine so omamo Amisyo no no munijo ntiti Po ramayar. \p \v 19 Muno Syo raura wasai tavon syare: no mine vone so vatane jirum aya ayao intabo ana rui vayave rai, umba ibe sambayambe yo raura seo Sya Injayo no no munijo ntiti Ai, weamo Po aya raunande yai kobe. \v 20 Weye arono rui vayave vatane jirum dako mandei dako wanugan weye wanave Rinai, weamo Risyamo rituna mansatavon no awa yasyin.” \s1 Ananyao nyo vatane aneme raijar indamu risauman \p \v 21 Naije Petrus de no Yesusa nui, umba po anajo pare, “Sya arakove inta po ayao kakaije rave rinai tutir. Susye intabo syo aneme raijar, susye jirum syo aneme raijar weti, Injae, syo nanajo: ranivara syo aneme raijara nanto no susye kaururum, wea indati mamai to rako?” \p \v 22 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Susye kaururum mamai dainy, yara syare nyo aneme raijara manui ravea ama manuije ratore kakai.” \p \v 23 Muno Po ananeneae inta raura pare, “Arono Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, Opamo aurata irati akarijo titi inta ai. Akarijo titi umaso apa vatano wanapatambe aije wo doije inta ranajo ai no wusyinoe, weramu wo ranigwan akare rainya nene, weti po mawainde indamu wo apa doije ranigwan akare. \v 24 Manasyimbe apa vatano panapatambe aije inta augare no amun, wepirati po doije nanto no juta manui rave rauga to. \v 25 Weramu vatane umaso po doije umawe ranigwan akare kakai weye apa doije meweno ai. Weti akarijo titi umaso po raura apa naite mai pare, ‘Wapo vatane so pe apa wanya me apa arikainye nawe mansamavun, muno apa ananuge ramavun tenambe tavon indamu ama doije veano sya doijo uma po raugavoe ranigwan akare.’ \p \v 26 Weramu vatane umaso de po vukane ranteter no akarijo titi umaso amun, umba po anajo pare, ‘Injae, natawandi rati, indati syo nya doije ranigwan akare aje.’ \p \v 27 Akarijo titi umawe aemeno apa vatano panapatambe aije umaso ai, ti po raura pare, ‘Nyo doije umawe ranigwan akare jewen kai, yara syo nya rayaridi vayave, ti mewen.’ \p \v 28 Umba vatane umaso puje kobe, poroto nanto irati vatano panapatambe kaijinta ai. Apa arakove umaso pamo po doi ribuge inta raugav no ai no wusyinoe. Umba vatano panapatambe manasyin po apa arakove umaso apa isyisye raijananto, po raura pare, ‘Nyo sya doijo ndaugave ranigwan!’ \p \v 29 Umba vatano panapatambe rijate umaso po vukane ranteter no vatano panapatambe manasyine amun, po raura nanto ai pare, ‘Arakove, natawandi rati, indati syo nya doije umawe ravae tenambe.’ \p \v 30 Weramu vatano panapatambe manasyine umaso ponae, yara po vatano rijate umaso augaveta ausiso no tanoano makova bo rai jao po doije umawe ranigwan akare. \v 31 Arono vatano wanapatambe kaijinta wo ana umaso raen, manimaumbe rave, weti wuruta wo raura nanto akarijo titi umawe ai. \p \v 32 Umba akarijo titi umaso po apa vatano panapatambe manasyine umawe awainde, umba po raura ai pare, ‘Winyamo vatano mamun dave! Umawe syo doijo uma nyo raugavoe raupai vayave ti mewen, weye nyo inanajo memembe rai. \v 33 Umawe inaemeno nai, weti mbeanimaibe winaemeno nya arakova umawe aije jewen?’ \v 34 Akarijo titi umaso pari rave, weti po apa vatano panapatambe aije umaso ausiso no tanoano makova rai jao po doijo manuije umawe ranigwan akare tenambe.” \p \v 35 Umba Yesus po ananeneae umaso ama ine raura kakavimbe pare, “Maisyare omai tavon, ranivara weapamo wasaemeno wapa arakove mai tugaive jewen ti wapo maneme raijar inda wasanuga nsauman akato jewen, wea indati Sya Injayo no no munijo ntiti po mangke raugaje wasai.” \c 19 \s1 Ananyao anya po apa wanya rauguje aora \r (Markus 10:1-12) \p \v 1 Yesus po ayao umawe raurana mewen, umba puje Galilea raora, poroto Po mana Yordan raotar, ti siso no Yudea. \v 2 Vatano wanuije utavondi Ai, umba Yesus po saumane raunanto vatano ujajorame mansai. \p \v 3 Vatano Parisije inta ude tavon, ware wo Yesus atopano Apa ana daura rai. Weti wo anajo ware, “Vatan inta po apa wanya rauguje aora, weamo mamai dako jewena e?” \p \v 4 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Syare wasaemen irati Ayao Amisye mo ratoe so rai: ‘Arono munije ama manasyinoe Amisye po vatane yanarijamo anya pe wanya me naye.’\x + \xo 19:4 \xt Kejadian 1:27, 5:2\x* \v 5 Muno Amisye po raura pare, ‘Anya po akoya me aja pe yapaya ti inya, yara to apa wanya rai, yanasine mbe intabove.’\x + \xo 19:5 \xt Kejadian 2:24\x* \v 6 Weti wenayamo ibe rurumbe akatoe ramu, yara ibe intabove. Maisyare omai ti, Amisye po anya, wanya umaso yanugande ibe intabove, weti vemo vatane wo yaporabe jirum akato inya.” \p \v 7 Umba vatano Parisi wo raura Ai ware, “Weramu Musa po ananyao so raugaje pare anya po apa wanya rauguje kai, po ama nyovara wao rauguje ratoe rati indamu mo raugav umba muje kobe.” \p \v 8 Umba Yesus po raura nakananto mai pare, “Wapo wapa wanya rauguje omamo Musa po wasamayar bayave weye weapamo wasanuga matu ti. Weramu manasyinamo Amisye apa bekere maisyare wemaisye ramu. \v 9 Syo raura wasai: are pirati apa wanya nserere ramu yara po rauguje aora vayave muno po wanya kaijinta raovan akato, vatano napije serer.” \p \v 10 Umba Yesus apa arakovo utavondi aije wo raura nanto Ai ware, “Wakoe! Somamo ananyao ntitije mije. Ranivara vatano ibaunam maisyare omaisy, reamamo reamamaisye ramu, weti kove mamo wambaunam jewen kai.” \p \v 11 Yesus po raura akananto mai pare, “Are nawirati Amisye po vambunine raugaje mai inda matawandi, onawamo ubaunam jewen kai. Weramu vatano kaije nawamo ubambunin tai maisye jewen, weti ubaunam kai. \v 12 Vatano ubauname ramu onawamo awa kotare mandei, no taiso: Vatan inta nawamo awa samane mamaisye ramu no arono mano aje kaijoe, weti ubauname ramu. Vatano kaijinta nawamo awa samane mamaisyo ubauname ramu weye vatano kaijinta wo maveare wemaisy. Umba vatan inta nawamo wo rapatimu ware ubauname ramu weye ubeker wanapatambe Amisye obo ai. Are pirati Amisye po vambunine raugaje ai, syare opamo tavondijo ayao umaso rai.” \s1 Yesus po kove raugaje arikainye mai \r (Markus 10:13-16; Lukas 18:15-17) \p \v 13 Vatane inta wo awa arikainye maugavere no Yesusa nui indamu Po aneme raugaje ntamijo mai muno sambayambe mai. Weramu Apa arakovo utavondi aije uparijo vatano wo arikainye maugare umaso mansai, weti ware wo mansaorai. \p \v 14 Yesus po raura pare, “Vemo wapo arikainye umaso mansaorai nora, yara mapaya vayave ra ude Inai kai! Weye vatano maisyare arikainye so mansamaisy onawirati mato sisa kawasaeyo Amisye be akarive mansaije we mai.” \v 15 Naije Po aneme raugaje ntamijo arikainye umaso mai muno Po kove raugaje mai, umba puje norijoe raora. \s1 Vatano kamuram apa ananuge manui rave aije inta de Yesus ai \r (Markus 10:17-31; Lukas 18:18-30) \p \v 16 Arono naije vatane inta de Yesus ai, umba po anajo pare, “Injayo Kurune, ana kovo rui mirati syo rave indamu syaveo kovo nuge nuganuije rai?” \p \v 17 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Mbeanimaibe nyo inanajo ana kove rai? Amisye bo pi kov. Kaije nawa jewen. Nyare nyaveo kovo nuge nuganuije rai, weamo ntavondijo Amisye apa ananyaowe rai.” \p \v 18 Umba vatane umawe po Yesus anajo akato pare, “Ananyao rui mirati itavondi rai?” \p Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Amisye apa ananyaowe no taiso: ‘Vemo nyo vatane maubaisy inya, vemo nyo anaerere rave inya, vemo nyanaonoambe inya, vemo nyayarurijabe vatane mai jinya. \v 19 Muno mbeaje irati inya pe nangkoya me yai, muno muiny irati nya arakove mansai maisyare muno taune wimuinyo taune nai wemaisy.’ ” \p \v 20 Umba vatano kamurame umawe po raura pare, “Ananyaowe umaso mamo ritavono rai to. Weti animaisye mirati mamai dainy?” \p \v 21 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Nyare mbekero wimamaisy, weamo nyoronto nyo nya ananuge ramavun tenambe umba nyo ama doije raunanto irati vatano awa ananuge meweno mansaije mai, wea umba Amisye po kove ratayao ti ntuna mo nanyut no munijo ntiti. Naijea umba nde ra ntavono Rinai.” \p \v 22 Arono vatano kamurame umawe po Yesus apa ayao umaso ranaun, animaumbe rave. Umba puje, yara animaumbe rave weye apa ananuge manui rave. \p \v 23 Umba Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Syo raura tugaive: Vatano apa ananuge manui rave opamo sosobe aijo tavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai. \v 24 Tugae, vatano apa ananuge manui pare siso kawasaeyo Amisye be akarive maije mai omamo nsosobe rave, maisyare unta siso kuwayaisyije apa uga ai, weamo mamaisye ramu.” \p \v 25 Yesus apa arakovo utavondi aije upaparo mai, weti wo raura wasai vambinibe ware, “Wakoe! Maisyare omaisyamo are pirati indati kovo nuge nuganuije raunande ai? Vatane inta mamaisyo rai ramu!” \p \v 26 Yesus po maen umba pare, “Vatane nawamo umamaisye ramu. Yara Amisye bambunin po anakotaro rui vayave rave.” \p \v 27 Umba Petrus po raura Ai pare, “Injae, Nyo reansaenamo reamo anakotare rapaya vintabo to indamu reantavono Injae nai. Weti kovo rui mirati indati raugakanande reansai?” \p \v 28 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Syo raura tugaive, arono indati anakotare nggwanyin tenambe no munije ama akari, naije Arikainyo Vatan rituna no Sya kursijo titi rai indamu ibe akarive, muno Sya arakovo watavondi rinai indati watantuna tavon no kursijo ntiti abusyinara eane jirume rai indamu wabe akarive susyo Israel abusyinara eane jirume mansai tenambe. \v 29 Are pirati po apa arakovo anya, wanya nao rako, aja pe akoya me nai rako, apa arikainye nawe mapaya ti una, muno apa yavare ndako apa nawaisye rako rapaya ti ntuna indamu tavondi Rinai, indati vatano napije Amisye po kovo manakoe raugakanande ai muno Po kovo nuge nuganuije raunanto ai. \p \v 30 Weramu vatano wanui nanawirati wuibe no mine so indati wakare udijat arono munije ama akari. Yara vatano wanui nanawirati udijabe no mine so nawamo indati wakare wuisy akato.”\f + \fr 19:30 \ft Ayao so ama ine mare vatano wanui nanawirati awa tame ntiti no mine so indati wakare awa tame maje arono munije ama akari. Yara vatano wanui nanawirati awa tame maje no mine so indati wakata awa tame ntiti jakato arono munije ama akari.\f* \c 20 \s1 Ananeneaeyo vatane wo nawaisyo anggurije raijar \p \v 1 Umba Yesus po ananeneae inta raura pare, “Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine vone so omamo raurata irati vatano be akarive nawaisyo manakoe inta rai. Awatan ngko dave puje po vatane makani indamu wo apa nawaisyo anggurije raijar. \v 2 Umba po raura mai pare, ‘Vatane nanentabo po sya nawaisye raijar, indati syo avae masyote intabo, doije vasye intabo.’ Vatane umaso ware yombe, umba akarije umaso po matutir uta wo apa nawaisye raijar. \p \v 3 Uma amije kaimambisy, umba akarije umawe pakare no pasari, umba po vatano kaijinta usayai no ratuije maen. \v 4 Weti po raura mai pare, ‘Wata wasisa wapo sya nawaisyo anggurije raijar tavon, indati syo doije veano wasavae inda mamaisy.’ Naije wuruta kobe. \p \v 5 Masyote yasyin ama uma amije abusyinara eane jirum, muno namandi uma amije mandei po raveare umawe bo omaisy akato. \v 6 Namandive uma amije radani, puje akato nande vatano kaijinta mai usaibe no pasari, umba po manajo pare, ‘Wabeanimaibe wasaibe vayave no naiso awatanoe yava namandi, yara wapo anakere inta raijare jewen?’ \p \v 7 Umba wo raura nanto ai ware, ‘Vatane inta po reansawain indamu reamanapatambe arijate jewen.’ \p Umba po raura akananto mai pare, ‘Wade wapo sya nawaisyo anggurije raijar.’ \p \v 8 Mare ngkaumu kobe, umba akarije umaso po apa vatano po apatimu be akarive anakero nawaisye umaso raije atutir pare, ‘Syare nyo vatano wo sya nawaisye raijar umawe mawainde indamu nyo mavae tenambe. Ti vatano usisa rijabe namandije raije nao nyo mavae manasyimbe, umba nyo vatano kaijinta mavae tutir ava vatano usisa awatan ngkove raije nao.’ \p \v 9 Umbawe vatano usisa no nawaisy namandijo uma amije radani po mavaeyo wusyin. Vatane nanentabo apa doije nanto no vasye intabo. \v 10 Weti vatano usisa no nawaisye raijo awatan ngkove rai wo ratantona ware, ‘Reamamo po doije veano reansavaeyamo indati nseo aje!’ Weramu po mavaeyamo, vatane nanentabo apa doije nanto no vasye intabo tavon. \v 11 Arono vatane umaso mansavaeyamo uparijo akarije umawe ai, wo doije rapanano ai ware, ‘Nyo reansavae kobeye ramu! \v 12 Vatano usisa rijabe onawamo wo anakere raijar uma amije intabo vayave, yara reamamo reamo raijaro masyote tename inta ai ravea, uma po reansanen dave. Weramu nyo reansavae maito maide ti ngkove ramu.’ \p \v 13 Weramu akarije umawe po raura nanto vatane inta ai no awa yasyin pare, ‘Arakove, syo navae tatugadi jewen. Awatane umawe syare syo navae masyote intabo, doije vasye intabo ai. \v 14 Nya doije pi so, ti nyo auga da nyoronto. Syare syo doije raunanto vatano udija dave mai tavon, mamaisy irati syo raunande wasaije so ramai tavon. \v 15 Syare syo sya doije raunanto vatane inta mai, weamo syo raunanto kai. Wimparijo rinai inanuga ngkove so raija rako?’ \p \v 16 Maisyare omai ti, vatano ude rijabe indati wakare wuisy, yara vatano wuisy indati wakare udijat.” \s1 Yesus po apa kakaije raura nakato \r (Markus 10:32-34; Lukas 18:31-34) \p \v 17 Yesusa pe apa arakovo abusyinara eane rurum utavondi aije nawe wanya ti uta no Yerusalem. Umba wanyana unanuije ama yasyin, Yesus po mawainde mumuimbe umba Po raura mai pare, \v 18 “Wadanide! Soamo wamare wanta no Yerusalem. Wansisa rai, umba Risy, Arikainyo Vatan, indati inamavun nanto irati syeno akokoe muno kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije mai, umba wo mangke rapatimugo Rinai inda ikakai. \v 19 Indati wo inaunanto no vatano Yahudi jewene mansai indamu wanaikebe Rinai muno wo inanepato kaijo waije rai, umba wo inauseo sawa inyo kapite rai. Weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.” \s1 Yakobusa pe Yohanesa pe aya akoya mo Yesus anajo indamu ama kavo ibe akarive \r (Markus 10:35-45) \p \v 20 Naije Sebedeus apa anamu nde Yesus ai, muno ama arikainye javondi, onayamo Yakobus muno Yohanes. Umba akoe umaso mo vukane ranteter no Yesus amun, mare mo ana inta ranajo Ai. \v 21 Umba Yesus po raura nanto rai pare, “Animaisye mi mbeke dai?” \p Umba mo raura akanande Ai mare, “Syare sya arikainye jirume so inta tuna no Injae nanem ngkove rai, inta tuna no Injae nanem ngkakai rai arono wimbe akarive Nya munijo kove rai. Syare Nyo ana umaso raunande rinai.” \p \v 22 Yesus po raura nanto Apa arakovo jirume umawe yai pare, “Wuripamo ipantukambe ipa ana idanajo wato rai! Indako ipare itavono Inai ti siurijo manakoe syare Syo ranawan omamo ipo ranawan tavon dako?” \p Yo raura nanto Ai yare, “Ririmamaisy aje.” \p \v 23 Umba Yesus po raura nakananto yai pare, “Tugae, indati wuripamo itavono Inai ipo siurijo manakoe ranawan. Weramu are pirati tuna no inanem ngkove muno tuna no inanem ngkakai wemamo Risya syo rapatimuge ramu, yara Sya Injaya opi po rapatimugo are nairati jantuna rai.” \p \v 24 Arono Yesus apa arakovo kaijo abusyin wo ana umawe ranaun, uparijo Yakobusa pe Yohanesa pe yai. \v 25 Yesus po mawainde vintabo, umba Po raura nanto mai pare, “Wapo raen akarijo mine so manayanambe wo awa vambunine rarorono vatane mai. Muno vatano wanakoe manayanambe wo vatane matutir. \v 26 Weramu weapamo wabemo wabe taije maisy inya. Yara are pirati beker pare panakoeve no wapa yasyin, syare opamo panapatambe wasai. \v 27 Are pirati pare seo tame rai, syare opamo panapatambe vatane mansai tenambe. \v 28 Syare wapanapatambe maisyare naije weye Risy, Arikainyo Vatan, ride indamu vatane wanapatambe Rinai omamo jewen, yara ride indamu syanapatambe vatane mai muno Syo inanasine raunande kakai, indamu Syo vatane wanui mapaya awa ayao kakaije rai.” \s1 Yesus po saumane raunanto vatano yamije ntuba yai \r (Markus 10:46-52; Lukas 18:35-43) \p \v 29 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wuje munijo Yeriko raora, umba vatano wanuije wuje vintabo utavondijo Ai. \v 30 Naije vatano yamije ntuba ruruma jantuna no unanuije ama tuga. Yo Yesus anauno detowi weti igwain yare, “Injae, Daud apa ajavijo Winy, naemeno ririnsai!” \p \v 31 Vatano wanui uparijo yai, ware, “Wirimanin!” Weramu igwain akoeve akato yare, “Injae, Daud apa ajavijo Winy, naemeno ririnsai!” \p \v 32 Umba Yesus te kobe, Po yawain ije Ai umba Po yanajo pare, “Animaisye mi ipare Syo raunande risai?” \p \v 33 Umba yo raura akananto Ai yare, “Injae, ririmare rimbekero rimo nuge raeni.” \p \v 34 Yesus aemeno yai, umba Po aneme raugaje ntamijo yamije rai. Umba kavuratawe yamije mbar yo ana raen. Umba javondijo Ai. \c 21 \s1 Yesus aovambe no Yerusalem \r (Markus 11:1-10; Lukas 19:28-38; Yohanes 12:12-15) \p \v 1 Arono Yesus pararai no Yerusalem, nanto no munijo Betpage no no Pukamo Saitun ama awananem. Umba Yesus po apa arakove rurumo javondijo aije yatutir yuisy. \v 2 Pare, “Wurita sisa no munijo mararai no usye wato rai. Naije kobe ripo keledaijo raokae ti nteto ama tuvane ratavone ratuije yaen. Ti ripo waije raneka yai indamu ripo yauga da ride no Rinui. \v 3 Ranivara vatane inta po risanajo pare, ‘Ibeanimaibe ripo keledaije wato yaneka ti ripo yaugav?’ wea umba ripo raura ripare, ‘Injayo Yesus pare bekero yai.’ Umba naije kobe po risamayaro ripo yaugavere.” \p \v 4 Ana namije nande indamu mamaisyo anawae wusyine apa urairije rai pare: \q1 \v 5 “Wapo raura nanto vatano Yerusalem mansai wapare:\f + \fr 21:5 \ft “Vatano Yerusalem” muno “vatano Sion” aya ine mamai kava, weye munijo Yerusalem ntami no Unato Sion rai.\f* \q1 ‘Waperata! Wapa Akarijo Titi de irati wasai! \q1 Opamo anuga mpaaje, seo tuna no keledaije inta rai, \q2 tuna no keledai kamurame inta rai.’ ”\x + \xo 21:5 \xt Zakaria 9:9\x* \p \v 6 Naije arakove umaso yurija yo rave mamaisyo Yesus apa ana daura umawe rai. \v 7 Yo keledaije umaso raugavo ama tuvane ratavon ije, umba yo aya ansuno veano makepane rayanondijo keledaije aya akiri mona rai, umba Yesus seo tuna rai. \v 8 Vatano wanuije wo awa ansuno veano makepane rayanondijo unanuije yasyine rarijat, muno inta wo kaipe waowe raotar rayanondijo unanuije rarijat tavon. Umba Yesus panya rai ti to kobe. \v 9 Vatano wanuije wanya ti wuisye nawe, muno nanawi udijate nawe, manayanambe ugwain ware, \q1 “Daud apa ajavije so ararimbe! \q1 Kove ngkov irati Napi de tamo Amisye rautane Ai! \q1 Amisyo no no munijo ntiti ararimbe!” \p \v 10 Arono Yesus siso no Yerusalem, vatano una no nanawije upaparo mai tenambe, ware, “Are pi so?” \p \v 11 Vatano wanuije wo raura akananto mai ware, “Sopamo Yesus, anawae no no munijo Nasaret no Galilea rai.” \s1 Yesus siso no Yavaro Amisy \r (Markus 11:15-19; Lukas 19:45-46; Yohanes 2:13-16) \p \v 12 Naije Yesus siso no Yavaro Amisy, umba Po vatano wanamavumbe no naije mawatan. Muno Po vatano wo doi amijo kaijinta raugare raveano doi ami Yahudi ranigwane awa meja rangkukuv, umba Po vatano wo insanijo puname mamavune awa bangkoe rangkukuv tavon. \v 13 Po raura nanto mai pare, “Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Sya yavare omamo rawainamo yavaro sambaya.’ Weramu wapo ranigwano vatano mamun wanaonoambe awa una rai bo inta ramai dave.”\x + \xo 21:13 \xt Yesaya 56:7; Yeremia 7:11\x*\fig Yesus po vatano wanamavumbe no Yavaro Amisy mawatan|src="WA03896b.tif" size="span" loc="Matius 21:12-13" copy="Wade" ref="Matius 21:12-13" \fig* \p \v 14 Naije vatano mamije ntuba muno vatano tunaive ude Yesus ai no Yavaro Amisy, umba Po saumane raunanto mai. \v 15 Weramu syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisy muno kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai wo anapaporainyo Yesus po rarorone raen, naije upari. Muno upari tavon weye wo arikainye manauno ukangkamambe Yesus ai, ugwaimbe no Yavaro Amisye ama uga ware, “Daud apa ajavije so ararimbe!” \p \v 16 Weti syene muno kurune umawe wo raura nanto Yesus ai ware, “Nyo ana arikainye wo rawainoe ranaun to e? Awa ana wo rawaine ngkove ramu!” \p Umba Yesus po raura pare, “Syo ranaun ivae. Ana wo raura so mamaisy irati Ayao Amisye rai, wemi mo ratoe mare, ‘Amisyo winy, Nyo arikainye manyao indamu wo nararimbe kobe.’\x + \xo 21:16 \xt Mazmur 8:2\x* ” \p \v 17 Naije Yesus po mapaya ti una, umba puje Yerusalem raora, poroto no munijo Betania indamu niki no we. \s1 Yesus panaamatambe inyo ara rai \r (Markus 11:12-14, 20-26) \p \v 18 Sansimambe awatan ngko dave, umba Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wakare ta no Yerusalem, naije Yesus maror. \v 19 Po inyo ara inta raen nte no unanuije tuga. Ti poroto no ama ruk indamu Po ama mane raen. Weramu nanto ama ruke rai, Po raen ama mane mewen dai yara ama waowe bom. Umba panaamatambe inyo ara umaso rai pare, “No naiso kobe winyaveti man akatoe ramu gao nuge nuganui.” Naije kobe inyo ara umaso ngkanen kobe ti ngkakai. \p \v 20 Yesus apa arakovo utavondi aije wo ana umaso raen, unantaive rai, ti wo raura ware, “Wakoe! Animaisye mi Nyo rave irati inyo ara so rai ti ngkanen kobe so?” \p \v 21 Yesus po raura akananto mai pare, “Syo raura tugaive: ranivara wapanave Amisye ai, weamo ana Syo rave irati inyo ara umaso rai omamo wapo rave tavon. Muno obo ma jewen, yara ranivara wapanave kobe muno wamamaundive ramu, weamo wapo unate wato raura nanto tavon wapare, ‘Nyansop usya ntento no mayan!’ indati ana namije Amisye po raunande wasai kobea. \v 22 Ranivara wapanave kobe, weamo animaisye mirati wabe sambayambe wapo ranajo Amisye ai, indati Po ana namije raunande wasai.” \s1 Akarije inta wo Yesus apa vambunine ranajo \r (Markus 11:27-33; Lukas 20:1-8) \p \v 23 Yesus poroto siso no Yavaro Amisy umba pananyaube. Arono naije syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, akarijo Yahudi nawe, ude Ai wo anajo ware, “Vambunino rui mirati Nyo raveare somaisy? Are pirati po vambunine so raugaje Nai?” \p \v 24 Yesus po raura akananto mai pare, “Syare syo wasanajo tavon. Wapo raura nande Rinai rati, umba Syo raura nande wasai arepa vambunine mi Syo raveare somaisy. \v 25 Arono Yohanes Pembaptis po vatane maugasya kuvuni mana rai, apa vambunine mamo nori rui? Amisye pi po vambunine raugaje ai rako, vatane inta pi po raugaje ai rako?” \p Umba syeno akokoe nawe, akarijo Yahudi nawe, wanugan wayao mumuimbe. “Ranivara wamo ayaowe rasakinav wamare Amisye pi po vambunine raugaje Yohanes ai, wea indati Yesus po wansanajo veanimaibe wamanave Yohanes ai jewen? \v 26 Weramu ranivara wamare vatane inta pi po vambunine raugaje Yohanes ai, indati vatane uparijo wansai weye wo ratantona ware Yohanes opamo anawae Amisye inta pije. Weti wamo vatano wanuije masyanivo wo arare veano reansave.” \p \v 27 Weti wo raura nakananto Yesus ai ware, “Reamamo reamantukambe.” \p Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Maisyare omai ti, Risyamo syonae Syo ana wapo inanajo Sya vambunine raije umawe raura wasaijija.” \s1 Ananeneae arikainye jirum \p \v 28 Naije Yesus po ananeneae inta raura syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, akarijo Yahudi nawe mai pare, “Animaisye mi wapo ratantona Sya ananeneae so rai? Vatane inta apa arikainyo anya jirum. Masyote inta poroto po raura apa arikainyo anuije ai pare, ‘Arikainyo winy, masyoto unumeso syare nyoronto nyo nawaisyo anggurije raijar.’ \p \v 29 Apa arikainye so po raura nande ai pare, ‘Syonaya.’ Weramu kavinta apa ana po ratantona ngkov akato, ti poroto po nawaisyo anggurije umawe raijar. \p \v 30 Naije akato aja pakato apa arikainyo jirume ai, po anajo akatoare uma po apa arikainyo manasyine anajo wemaisy. Umba apa arikainye umaso po raura akanande ajae umaso ai pare, ‘Injae, syoroto aje,’ weramu porotoe ramu. \p \v 31 Weti arikainyo jirume sonayamo rui pirati beto aja apa ana daura so rai?” \p Umba syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, akarijo Yahudi nawe, wo raura nanto Yesus ai ware, “Anuije.” \p Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Syo raura tugaive: Vatano awa ayao kakaije no mai, maisyare wanya anaerere muno vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije mansamaisy, onawirati wakata wuisy akato. Weye Amisye po maugave usisa Apa kawasaeyo be akarive maije mai, yara weapamo po wasaugave wasisa jewen. \v 32 Weye Yohanes Pembaptis de indamu po Amisye apa unanuijo mamaisye rarorono wasai, weramu waponayo apa ananyaowe rai muno wapanave ai jewen. Yara vatano awa ayao kakaije no mai, maisyare wanya anaerere muno vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije mansamaisy, onawamo wanave Yohanes ai kobe. Weramu weapamo arono wapo vatane umaso awa anave raen to, wapanave jewena nene muno wasakinavo wapa ayao kakai raije ramu.” \s1 Ananeneae nawaisyo angguri \r (Markus 12:1-12; Lukas 20:9-19) \p \v 33 Umba Yesus po raura akananto akarije umawe mai pare, “Wadanide, Syo ananeneae kaijinta raura so: Akarijo apave kopa rai inta po nawaisye rayare, umba po anggurije ranyum no rai. Umba po yane rayano rakiani, muno po ateme rawae indamu po rave anggurije mane rakugan asyo ama uga rai. Muno po randume ranari no nawaisye ama uga indamu vatano po nawaisye ramane no rai. Umba po vatane inta mawainde indamu wo apa nawaisye raeranande, pare po mane ratodijo mai—wo inta raugav, wepo inta raugav. Umba pusyo poroto no munijo maran. \v 34 No ava anggurije umawe mawit kobe, umba vatano apave nawaisye umaso rai po apa vatano wanapatambe aije inta matutir indamu ude no vatano wo apa nawaisye raeranande mansai indamu wo apa mane inta raugav. \p \v 35 Weramu vatano wo nawaisye raeranande umaso wo vatano wanapatambe umawe inta aijar wo anepati, muno wo kaijinta aubaisy, muno wo orame rave kaijinta aepar. \v 36 Umba akarijo apave nawaisye rai umawe po vatano wanapatambe ai kaijinta matutir akato, wanuijo umawe makivan. Weramu vatano wo nawaisye umawe raeranande wo vatano wanapatambe umaso maveare muno manasyine umawe mansamaisy akato. \v 37 Rija dave, po taune apa kavo atutir akato vatano wo apa nawaisye raeranande mansai. Po ratantona pare, ‘Indati wanave sya arikainye ai jaje.’ \p \v 38 Weramu arono vatano wo nawaisye raeranande umawe wo arikainye umaso aen, naije wayao vambinibe ware, ‘Sopamo akarijo nawaisye apa arikainye pi so! Wade wamo aubaisy, indamu arono apa aja kakai, wamaura nawaisye so rai.’ \v 39 Umba wo arikainye umawe aijar, wo awatan ti pusyo no nawaisye ama akiri, umba wo aubaisy.” \p \v 40 Umba Yesus po manajo pare, “Arono indati akarijo nawaisye umawe de, animaisye mirati po rave vatano wo apa nawaisye raeranande umaso mansai?” \p \v 41 Umba akarijo Yahudi umawe wo raura nanto Yesus ai ware, “Indati po vatano mamun umawe mansaubaisy, umba po apa nawaisye umawe raunanto vatano kaijinta mai jakato inda wo raeranandea masyoto ama mane mawite rai, umba wo apa nake raunanto ai.” \p \v 42 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Wabeanimaibe wananta Ayao Amisye so raije jewen? Mo ratoe mare: \q1 ‘Orame somamo vatano wo yavare ranari wonayo rai \q2 ti wo ramauta vayave. \q1 Weramu omirati oramo manasyin dave Amisye po ratayao \q2 indamu yavare rausea nteto rai mo raijar matuve. \q1 Somamo Amisye apa ana daveye ma. \q2 Wamo raen, wanantaive rai!’\x + \xo 21:42 \xt Mazmur 118:22-23\x* ” \p \v 43 Umba Yesus po raura iridi pare, “Akarijo Yahudi weap, Syo raura wasai: indati Amisye po apa kovo pare Po raugaje Apa kawasae mansaije raugavo wasaora, umba Po raugaje irati vatano utavondi Apa bekere rai obo mansai jakato. \v 44 Are pirati pantukamo orame umaso rai ti tende ama vone rai, opamo pandamisy. Muno are pirati orame so ntemaje ai ti mo akep, opamo pandamisyi ti be kapumbe.”\f + \fr 21:44 \ft Orame umaso raurata irati Yesus ai, weti are pirati panave Ai jewen yara po awatambe, opamo indati mangke nande ai.\f* \p \v 45 Arono syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, vatano Parisi nawe, wo Yesus apa ananeneae umawe ranaun, uparijo Ai, weye wo raen Yesus po ratantona pare onawamo maurata irati vatano mamuno wo nawaisye raeranande umawe mansai. \v 46 Weti ware ubeker indamu wo Yesus aijar, weramu wo vatano wanuije masyaniv, weye vatano wanuije wo ratantona ware Yesus opamo anawae Amisye inta pije. \c 22 \s1 Ananeneaeyo ono vaunam \r (Lukas 14:15-24) \p \v 1 Naije akato Yesus po ananeneae inta raura syeno akokoe muno akarijo Yahudi umawe mai jakato, \v 2 pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mansai no mine vone so, Opamo aurata irati akarijo titi po ono vauname rave irati apa arikainye aije wemaisy. \v 3 Akarijo titi umaso po vatano wanapatambe aije matutir indamu wo vatane mawainde one umaso rai, weramu vatano mawainde umaso wonayo udei. \p \v 4 Wetiva akarijo titi umawe po vatano wanapatambe aije kaijinta matutir akato pare, ‘Wapo raura nanto vatano syo mawainoe mai jakato wapare: Anaisyo one ratayaowa ntuna to. Syo maero sapijo mani rave inta maubai to indamu wandaisy. Ti wade ono vauname so rai!’ \p \v 5 Weramu vatano mawaine umawe wonae wo raranivi, ti ude ramu, yara inta poroto no nawaisy, inta poroto no pasari indamu panamavumbe. \v 6 Muno kaijinta nawamo wo vatano wanapatambe akarijo titi umawe aije maijar, wo mave tatugadi, umba wo maubaisy. \v 7 Arono akarijo titi umawe po ayao umaso ranaun, pari rave. Weti po apa naite matutir indamu wo vatano mamuno wo apa vatane maowe maubaisy muno wo awa munije ramero taname rai. \p \v 8 Naije umba po raura nanto vatano wanapatambe aije mai jakato pare, ‘Ono vauname ratayaowa ntuna to weramu vatano syo mawainde umawe umamaisye rai ramu. \v 9 Weti wata no unanuijo kota ama radirije raito, are nawirati wapo maen, wapo mawain indamu ude ono vauname so rai.’ \v 10 Weti vatano wanapatambe umawe wuruta kobe no unanuijo kota ama radirije raito, umba wo vatano uma unanta maijoe manunugambe vintabo—vatano manuga ngkove nawe, vatano ukakainoanive nawe, manugan mbintabo. Naije yavaro ono vauname ntairijo vatano wanuije umawe mansai. \p \v 11 Umba akarijo titi umaso siso po vatano utavondijo ono vauname umaso raije maen tenambe. Muno po vatane inta aen no awa yasyin, wepamo po ansuno ono vauname inta rave ramu. \v 12 Weti po anajo pare, ‘Arakove, mbeanimaibe irati winde no so nyo ansuno ono vauname inta rave jewen?’ Weramu vatane umaso manin bayave, po ayaowe rasakinave kakai. \v 13 Umba akarijo titi umaso po raura vatano wanapatambe aije mai pare, ‘Wapo ajoe aneme raokokaisy, umba wapo amaugusyo kaumuro marane rai. No ratuije poyov tawan muno siuri tutir.’ ” \p \v 14 Umba Yesus po ananeneae umaso ama ine raura kakavimbe pare, “Amisye po vatane wanuije mansawain, weramu wanui jewen yara kavinta vayave nanawirati Po mapatimu indamu utavondi Apa kawasaeyo be akarive maije mai.” \s1 Ananyao pajak raunanto pemerinta ai \r (Markus 12:13-17; Lukas 20:20-26) \p \v 15 Naije vatano Parisi wanugan wayao ware wo Yesus atopano Apa ana daura rai. \v 16 Weti Parisi wo awa arakovo utavondi maije inta matutir ude Yesus ai, muno vatano usisa varoro Akarijo Titi Herodes aije inta utavondijo mai tavon. Ude wo raura Yesus ai ware, “Injayo Kurune, reamo naenamo Nyo ayao tugae obo raura muno Nyo Amisye apa bekere raura tugaive vatane mai. Nyo vatane masyanive ramu muno Nyo vatane inta mansamamaribe ramu. \v 17 Weti reamare Nyo raura reansai animaisye mi Nyo ratantona ana so rai: Mamaisyo wama ananyao raijamo wamo pajak ravae dako jewena e? Wamo doije raunanto Akarijo Titi Roma Kaisar ai rako jewen kaije?” \p \v 18 Yesus po awa bekero mamune raen to, ti Po raura nanto mai pare, “Wapa angkarije ntapekan! Wabeanimaibe wapare wapo inatopan? \v 19 Syare wapo doije vasye inta rarorono Rinai, wemirati veano pajak ravae.” Weti wo doije vasye inta raunanto Ai. \v 20 Umba Po manajo pare, “Arepa amune mi no no doije raije so? Arepa tame mi so?” \p \v 21 Umba wo raura nanto Ai ware, “Akarijo Titi Roma amune ma muno apa tame mije.”\fig Doijo Roma|src="hk00166c.tif" size="col" loc="Matius 22:17-22" copy="Knowles" ref="Matius 22:17-22" \fig* \p Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Akarijo Titi Roma apa ma, weti animaisye mirati po ranajo wasai, wapo raunanto ai. Muno animaisye mirati Amisye po ranajo wasai, wapo raunanto Amisye ai tavon.” \p \v 22 Arono wo ayao umaso ranaunoe, unantaive rai. Umba wuje wuruta Yesus aora. \s1 Yesus po ayao wene muno kovakatoe raura \r (Markus 12:18-27; Lukas 20:27-40) \p \v 23 Masyoto naije vatano Saduki inta ude no Yesusa nui. Wenawamo wo ratantona ware arono munije ama akari, vatano ugwenen to nawamo ukovakatoe ramu. Umba ubeker wo Yesus atopano Apa ana daura rai, weti wo raura Ai ware, \v 24 “Injayo Kurune, Musa po ananyao raugaje wansai pare, ‘Ranivara anya inta kakai yara apa arikainye meweno ai, weamo apa rijate inta noamo po apa anamugo kavinije umawe raovan akato indamu ama arikainye inta aenamo nanto teto ajayo anui uma kakaijoe apa tanoane rai jakato.’ Musa apa ananyao no tai maisy. \v 25 Weti vatano una no reama yasyin mano kaururum ube arakobe. Awa anuije baunam, umba kakai, apa arikainye meweno ai. Weti apa anamugo kavinije mamo apa rijato no akaje aije po raovan akato. \v 26 Weramu rijate umaso kakai tavon, apa arikainye meweno ai. Ana maisyare omaisye bo mirati no aya rijato mandeije ai muno miridije nde irati rija dave kaururume ai. \v 27 Umba wanya umawe taune ngkakai tavon. \v 28 Maisyare omaisyamo, arono munije ama akari vatano ugwenen to maijasea ukovakato, wanya umawe mamo are pi apaura rai? Weye vatano kaururum umawe wo raovan to!” \p \v 29 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Weapamo wapo Ayao Amisye raen kobe jewen muno wapo Amisye apa vambunine raene ramu, ti wapantatukambea. \v 30 Arono vatano ugwenen to maijasea ukovakato no wene rai, indati ubaunam akatoe ramu, yara unoare maisyare muno naito Amisy uno no munijo ntitije mansamaisy. \v 31 Muno ananyao vatano ugwenen yara ukovakato somamo, wasaemen dako Ayao Amisye mo ratoe rai, arono wusyinoe Amisye po raura pare, \v 32 ‘Risyamo nya aneno Abraham, muno Isak, muno Yakob, awa Amisye pi Risy’\x + \xo 22:32 \xt Keluaran 3:6\x*? Ayao umaso ama tunato raije mare anene umaso ugwenen to weramu manawayoe tuna tawan. Maisyare omaisy, Amisye pamo vatano ugwenene awa Amisye pa jewena, yara vatano ujaisye awa Amisye pije.” \p \v 33 Arono vatano wanuije umaso wo Yesus apa ananyao ranaun, unantaive rave rai. \s1 Ananyao mbe mobe \r (Markus 12:28-34; Lukas 10:25-28) \p \v 34 Vatano Parisi wo ranaun Yesus apa ayao mbambunin ti vatano Saduki wo ayaowe rasakinavo Ai kakai. Weti Parisi wanugan akato, umba ude Ai jakato. \v 35 Umba kuruno akari mbaro Ananyao Musa rai inta no no awa yasyin po Yesus anajo indamu po atopano Apa ana daura rai. \v 36 Pare, “Injayo Kurune, ananyao rui mirati manakoe no Ananyao Musa rai ti mbe mobe ananyao kotare rakivan tenambe?” \p \v 37 Yesus po raura akananto pare, “ ‘Muiny irati nya Amisye ai rave. Nanuga ntenami muiny irati Ai muno nya ana ndatantona ntenami rai muno nya vambunine rai tenambe.’\x + \xo 22:37 \xt Ulangan 6:5\x* \v 38 Ananyao umaso mamo ananyao manakoe muno mbe mobe. \v 39 Muno ananyao jirum mo ramai tavon no taiso: ‘Muiny irati nya arakove mansai maisyare muno taune wimuinyo taune nai wemaisy.’\x + \xo 22:39 \xt Imamat 19:18\x* \v 40 Ananyao jirume umaso onayamo Ananyao Musa muno Ayao Anawae ama ananyao tenambe ama nori rati yai.” \s1 Mesias opamo Daud apa ajavi muno apa akarije pije \r (Markus 12:35-37; Lukas 20:41-44) \p \v 41 Umba Yesus po vatano Parisi wanugan no naije manajo pare, \v 42 “Animaisye mirati wapo ratantona Mesias ai? Arepa ajavi pije?” \p Umba wo raura nanto Yesus ai ware, “Opamo Daud apa ajavi pije.” \p \v 43 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Weramu Daud taune po Mesias aura pare Opamo apa Akarijo Titi pije! Weye Anawayo Vambunine mo Daud augav indamu po Mesias aura no taiso: \q1 \v 44 ‘Amisye po raura nanto sya Akarijo Titi ai pare, \q2 “Nyaje ntuna no inanem ngkove rai java \q2 Syo Nya marova maveaje utantuna no najo ate rai \q3 indamu wimbe akarive mai.” ’\x + \xo 22:44 \xt Mazmur 110:1; Arakov 2:35; Ibrani 1:13\x* \m \v 45 Daud po Mesias aura pare, ‘sya Akarijo Titi pije,’ yara Mesias opamo apa ajavi pije!” \p \v 46 Vatane inta po ayaowe rasakinav akananto Yesus ai kakai. Masyoto naije kobe vatane wo asyani tenambe ti inta po anajo akatoe ramu. \c 23 \s1 Wasyisyaube kuruno Yahudi muno vatano Parisi mansai \r (Markus 12:38-40; Lukas 11:37-54, 20:45-47) \p \v 1 Naije Yesus po raura nanto vatano wanuije mai muno Apa arakovo utavondi aije mai pare, \v 2 “Kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai muno vatano Parisi wenawirati Amisye po mapatimu indamu wo Ananyao Musa raura kakavimbe wasai. \v 3 Weti syare wapo maraniv muno watavondi awa ana wo raura wasai rai, weramu vemo watavondi awa ana wo rave rai nora. Weye awa ana udave mamo ntavondi awa ananyaowe raije ramu. \v 4 Awa koane muno awa ananyao wo raugaje vatane mai omamo manui rave ti mangkeo vatane mai utavondi rai. Weramu Parisi muno kurune umawe wo vatane maeranande indamu ubeta ananyao manui umaso rai tenambe oma jewen muno wo ana mangkeo mai raijasea jewen tavon. \p \v 5 Awa anakere kotaro ubeker ti udaijare mamo indamu vatano kaijinta wo raen ti wo mararimbe. Wo awa ansuno sambaya raveti ngko dave indamu vatane wo mararimbe ware onawamo utavondi Ananyao Musa rai rave.\f + \fr 23:5 \ft Awa ansuno sambaya umaso mamo ayao Yunani mo raura no taiso: “Wo awa waijo sambaya raveti manakoe, wemirati wo raokae no maneme ruke rai muno mande rai, muno wo waijo nggwaravainye raokae no awa ansuno manawadi rai, indamu vatane wo mararimbe” (Bilangan 15:37-40; Ulangan 6:8).\f* \v 6 Manayanambe utantuna no kursijo ngko dave rai no yavaro sambaya rai, muno manayanambe utantuna vatano awa tame ntiti matavon arono one rave. \v 7 Manayanambe vatane ubeaje mai no pasari, muno manayanambe vatane wo awa tamo ‘Injayo Kurune’ rawain. \p \v 8 Weramu weapamo wabemo wabekero vatane inta wo wasawaina ware ‘Injayo Kurune’ wenora, weye weapamo wabe arakobe vintabo muno wapa Kurune pamo Ribuisya. \v 9 Muno vemo vatane inta wo wasawaino ‘Injae’ wenora, weye wapa Ajaya pamo intabo obo pa, Opirati no no munijo ntiti. \v 10 Muno vemo vatane inta wo wasawaina ware ‘Sya Akarije pi winy’ wenora, weye wapa Akarije pamo intabo obo pa, opirati Mesiase Risy. \v 11 Vatano rui pirati panakoeve no wapa yasyin, syare opamo panapatambe wasai. \v 12 Are pirati po taune aijaseo titive no mine vone so, opamo indati Amisye po apaaje, yara are pirati po taune anuga raveti mpaaje no mine vone so, indati Amisye po aijaseo titive.” \s1 Yesus po vatano Parisi muno kuruno Yahudi awa ayao kakaije rantutibe \r (Lukas 11:37-54) \p \v 13 Umba Yesus po raura pare, “Vatano Parisi muno kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weapamo wapa angkarije ntapekan, weye wapo vatane maorai indamu vemo utavondi kawasaeyo Amisye be akarive maije mai jinya. Taune weapamo waponayo watavondi Apa kawasae maiji, muno vatano ubekero utavondijo maije nao wapo mansopi. \p \v 14 Vatano Parisi muno kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa rai, kakaije nde wasai! Weapamo wapa angkarije ntapekan, weye wapo wanya kavinije maponae indamu wapo awa ananuge muno awa yavare raugavo maora. Muno wapa sambaya nggwaravainy indamu vatane wo wasararimbe rai. Indati wapa mangke manakoe weye wapa angkarije ntapekan! \p \v 15 Vatano Parisi muno kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa rai, kakaije nde wasai! Weapamo wapa angkarije ntapekan! Wabeke dave indamu vatane utavondijo wasai, weti wata nggwaravain no mayan muno no yawa rai indamu wapo makani. Umba arono wapo vatan intabo anuga raugabe indamu tavondi wasai, weamo wapo anyao wapa ananyao angkari rai, weti umba apa ana dave ngkakai rave mo taune wapa rakivan. Wetiva mangkeo tanam mbadururo nuge nuganuije omamo vatano napije mamaisyo rai, mo wamamaisyo rai rakivan. \p \v 16 Akarijo wasamije ntuba weap, kakaije nde wasai! Weapamo wasaurata irati vatano amije ntuba inta po vatano amije ntuba kaijinta augav no aya unanui anya rai wemaisy. Weye wapo vatane maponae wapare, ‘Are pirati po urairije inta rapatimu, ranivara po Yavaro Amisye ama tame veano raokaisy, weamo ama ine meweno rai ti po apa urairije umaso rakanyoandi kai. Yara ranivara po emasijo no Yavaro Amisye ama uga rai ama tame veano apa urairije raokaisy, weamo apa ana po raurairive umaso mamo mbambunin dave weti vemo po rakanyoandi jinya.’ \v 17 Weapamo wasamije ntuba muno wapantukambe rave! Yavaro Amisye wemirati ntitijo emasijo ntuna no ama uga rai rakivan, weye Yavaro Amisye wemi mbewar emasijo ntuna ama uga rai ndandinit. \p \v 18 Maisyare wemai tavon, wapare, ‘Are pirati po urairije inta rapatimu, ranivara po Yavaro Amisye ama tewa orame ama tame veano raokaisy, weamo ama ine meweno rai ti po apa urairije umaso rakanyoandi kai. Yara ranivara po anakotaro rameseo no tewa orame umawe rai ama tame veano raokaisy, weamo apa ana po raurairive umaso mamo mbambunin dave weti vemo po rakanyoandi jinya.’ \v 19 Weapamo wasamije ntuba muno wapantukambe rave! Yavaro Amisye ama tewa orame mamo ntiti rave mo anakotaro rameseo no ama vone rai rakivan, weye tewa orame wemi mbewar anakotare umaso ndandinit. \v 20 Wabeanimaibe wapo wapa urairije raokae tai maisy? Wapantukambe rave, weye ranivara wapo tewa orame ama tame veano wapa urairije inta raokaisy, weamo tugae rave tewa orame me, ama anakotaro rameseo no ama vone rai me, ranugan bintabo ti omamo maisyare wapo tame rurume umaso veano wapa urairije umaso raokae wemaisy. \v 21 Muno ranivara wapo Yavaro Amisye ama tame veano wapa urairije inta raokaisy, omamo mare wapo Amisyo wepi tuna no Yavaro Amisye ama uga rai taune Apa tame veano raokae to ije. \v 22 Maisyare omai tavon, ranivara wapo munijo ntiti ama tame veano wapa urairije inta raokaisy, omamo mare wapo Amisye apa kursijo titi ama tame veano raokae tavon to, muno obo ma jewen, yara Amisyo wepi tuna no kursijo titi umaso rai Apa tame veano raokae tavon to ije. Abo! Vemo wapo tamo Amisye pe, Apa anakotaro rui vayave me, veano wapa urairije raokaisy inya! \p \v 23 Vatano Parisi muno kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weapamo wapa angkarije ntapekan, weye watavondi Amisye apa ananyaowe rai tenambe ramu. Tugae, wapa anare wadayanyum maisyare bawane, kaumamawane, muno marinsane mamo wapo raporadive abusyin umba wapo vasye intabo raunanto anakero Amisye rai. Yara ananyao manakoe mbe mobe, maisyare ayao mamaisye rapatimu muno muinyo vatano kaijinta mai muno beto urairije rai, omamo wabeta rai ramu. Weramu urare wemirati wabeta rai! Weti kove mamo watavondi ananyao mbe mobe rai mavabe, muno ananyao mamaune mamo vemo wasanimari rai tavon nora. \v 24 Weapamo akarijo wasamije ntuba! Wasaurata irati vatano pare po mana ramanam, umba po nyimanyime raen no mokije ama uga rai ti po raepata, yara po maero unta raunto vayave kobe! \p \v 25 Vatano Parisi muno kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weapamo wapa angkarije ntapekan! Wasaurata irati pauraijo nggwame rai. Wapo pauraije ama akirije bo rarondom ti mpoper, yara ama uga mamo ta no irati wame rautan. Wasanuga ntantunaube muno wapo vatane maponae indamu wapo awa ananuge raugavo maora. \v 26 Vatano Parisije, wasamije ntuba! Syare wapo pauraije ama uga rarondoma mpope to, weamo ama akiri ma mpope tavon to. \p \v 27 Vatano Parisi muno kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weapamo wapa angkarije ntapekan! Wasaurata irati aipapo ama vone raiman ti ngkov, yara ama uga mamo ntairi jirati vatano ugwenene awa pae rai muno ranavano kakai ntapekan. \v 28 Weapamo maisyare wemaisy, weye arono vatane wo wasaen, wo ratantona weapamo vatano kove, weramu wantukambe wasanuga mamo ntairi jirati angkarijo ntapekane muno ayao ngkakainoanive rai. \p \v 29 Vatano Parisi muno kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weapamo wapa angkarije ntapekan! Syo wasaen wapo anawae wusyine nawe, vatano utavondi Amisye apa bekere raije nawe, awa aipapo ama vone raiman ti ngkov. \v 30 Muno wapo raura wapare, ‘Reama aneno wusyine wo anawae mansao to. Weramu ranivara reamamo reano no arono wusyinoe ratire, reantavondi wamo maubaisye ramu.’ \v 31 Maisyare wemaisy wapo wasaura kakavimbe weapamo vatano wo anawae maubaisyoe awa ajavi nawirati weap! \v 32 Weti wapakata, wapo wapa aneno wusyine awa ayao kakai raijar akare! \p \v 33 Weapamo vatano mamun maisyare tawae mamun ramaisy. Weti wanajivo mangke tanam mbadururo nuge nuganuije raora kakai. \v 34 Indati Syo anawae muno vatano makarikuga mbar muno kuruno wo wasanyaowe matutir ude wasai. Weramu indati wapo inta maubaisy, wapo inta mausea usawa inyo kapite rai, wapo inta manepati kaijo waije rai no yavaro sambaya ama uga, muno arono unajiv uta no munijo kaijinta rai, wapo mawatambe tutir. \v 35 Maisyare omai ti, ayao so nde wasai: vatano utavondi Amisye apa bekere rai nanawirati maubai tenambe no mino tename so rai, weapamo wapo mangke umaso ranawan. Weye onawamo vatano Yahudi wapo maubaisy, manasyin dave Habel, opamo ayao kakaije meweno ai, miridije nde ava nande Zakaria ai, Berekia apa kavo, opamo wapa anene wo aubai no Yavaro Amisye me ama tewa orame me aya yasyin. \v 36 Weti Syo raura tugaive wasai: Amisye po ama mangke umaso ranugan bintabo, indati Po raugakaje vatano susyo naiso wasai.” \s1 Yesus aemeno Yerusalem rai \r (Lukas 13:34-35) \p \v 37 “Aro...! Yerusalem, weapirati wapo anawae maubaisy muno wapo orame rave vatano Amisye po matutir ude wasaije maepara ugwenen to. Susye manui rave to syare Syo wasanugan nande Syo wasakuka maisyare mangkuero mo ama tuvane rakuka wemaisy, weramu waponae. \v 38 Weti indati Amisye aneme mpaya wasai indamu wapa marova wo wapa munije muno Yavaro Amisye randamisy. \v 39 Syo raura wasai: arono naiso kobe wapo inaen akatoe ramu gava masyoto wapo inaura wapare, ‘Kove ngkov irati Napi de tamo Amisye rautane Ai!’ ” \c 24 \s1 Yesus po Yavaro Amisye ama mandamisyije raura \r (Markus 13:1-2; Lukas 21:5-6) \p \v 1 Yesus puje Yavaro Amisye raora, naije Apa arakovo utavondi aije ude Ai, wo raura nanto Ai ware, “Winyerade! Yavaro Amisye so ngko dave!” \p \v 2 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Syo raura tugaive wasai: Indati masyoto makareye Yavaro Amisy wapo raene so ama oramo ngko dave somamo mandamisyi vintabo ti ntuna no min, muno inta ntuna matuve akato jewen.” \s1 Anakotaro nande arono munije ama akari mararai \r (Markus 13:3-13; Lukas 21:7-19) \p \v 3 Yesus poroto paje tuna no Pukamo Saitun. Naije Apa arakovo utavondi aije ude Ai indamu wayao mumuimbe. Ware, “Injae, reamare Nyo raura reansai kakavimbe: Nandui rati umba ana Nyo raura umawe mamaisy? Nya masyoto nyakareye muno munije ama akari mare nande, weamo animaisye mirati indati rarorono wusyimbe?” \p \v 4 Yesus po raura nanto mai pare, “Wasyisyaube! Vemo vatane inta wo wasaponae inya. \v 5 Weye indati vatane wanui ude wo Sya tame veano mawain ware, ‘Risyirati Mesias!’ Umba wo vatano wanuije maponae. \v 6 Arono rui rati wadaniv vatane wo marova rave no munijo mararai, muno ayao ovare nde wasai mare vatane wo marova rave no munijo marane rai tavon, weamo vemo wajaniv inya. Weye ana namije mamo indati nande, weramu munije ama akarije omamo mamai dainya nene. \v 7 Munije inta marovave irati munijo kaijinta mai, muno akarijo titi inta marovave akarijo titi kaijinta ai. Nugo marore ntami muno mungkije nande no rui rui vayave. \v 8 Weramu omai mbintaboamo manasyin bayave ma, maisyare muno wanya mare ntuna arikainye autan ti njajoramije wemaisy. \p \v 9 Indati vatano mine so vintabo manuga mamuno wasai weye watavondi Rinai. Muno wo wasaijar wo wasaunanto indamu naite wo wasansewabe muno wo wasaubaisy. \v 10 Arono naije vatane wanui makirive Rinai muno wo awa anave rapaya ti ntami. Wo awa arakove mansamavun nanto awa marova mai, muno manuga mamuno mansai vambinibe. \v 11 Anawae angkari wanui ude wo vatane wanui maponae. \v 12 Muno ayao kakaije miridi nseo, weti vatane ubekobeo awa arakove mai miridi makaje. \v 13 Weramu are pirati atawandi kobe muno panave Rinai tutir ava nto ama marane rai, opamo indati Amisye po apaya irati kakaije rai indamu kova nuge nuganui. \v 14 Muno Ayao Kovo mo Amisye apa be akarive raura indati ravovo mine vone so rai tenambe indamu vatane kotaro ntuna no mine so wo ranaun. Mewen, umba munije ama akari nande.” \s1 Siurijo manakoe nande no masyoto rijat \r (Markus 13:14-23; Lukas 21:20-24) \p \v 15 “Indati wapo Vatano Mamun Akoe aeno te no Yavaro Amisye rai, mamaisyo anawae Daniel apa ayao purairive wusyimbe rai.\x + \xo 24:15 \xt Daniel 9:27, 11:31, 12:11\x* (Vatano weapirati wabacave ayao umaso rai, syare wananta ama ine rai.) \v 16 Arono naije syare vatano una no Yudea unajiv usea no unat. \v 17 Vatano utantuna no yavare von, vemo wakaje wo ananuge inta rauga no yavar uga inya! \v 18 Maisyare omai tavon, vatano una no nawaisy uga, vemo wakare wo ansune rauga no yavar inya! Yara unaji bayave. \v 19 Abo! Arono siurijo namije nde, wanya vavinsanai nawe, wanya wo ukame raunanto awa arikainye maije nawe awa siurije manakoe rave, weye wansanan unajive kakai. \v 20 Wasambayambe indamu vemo siurije umaso nande no embayo nanayao rai jinya muno masyoto sambaya rai jinya. \v 21 Arono wusyin mine so ranarijoe ndea naiso vatane awa siurije mamaun, yara awa siurijo rijate so manakoe rave. Arono indati siurijo rijate so mewen to, weamo siurijo maisyare umasom inta makanande akatoe ramu. \v 22 Ranivara siurije umaso noa nugoenta, weaveti vatano mine so ukakai tenambe vintabo. Weramu indati Amisye po siurije umaso ransop akaje ti ntumainy, weye aemeno Apa kawasae po mansatayaowe mai. \p \v 23 Arono naije, ranivara vatane inta po raura wasai pare, ‘Waperade! Mesias opi noe so!’ dako, ‘Napi ratuije!’ dako, vemo wapanave ai jinya! \v 24 Weye indati mesias angkarije muno anawae angkarije ude. Wo anapaporainyo manakoe raroron indamu wo vatano wanuije maponae, muno ubeker ware wo kawasaeyo Amisye po mansatayaowe maponae tavon, weramu umamaisye ramu. \v 25 Wadanide! Syo ana nande no masyoto rijate raura wasai wusyimbe to inda wasyisyaube. \p \v 26 Ranivara vatane inta po raura wasai pare, ‘Waperato! Mesias napi no no nugo vabukane vono maninimbe ratuije,’ wabemo wata no ratuije inya. Ranivara pare, ‘Waperade! Mesias napi kokaibe no tanoane so rai,’ wabemo wapanave ai nora. \v 27 Weye arono indati Risy, Arikainyo Vatane, syakare no mine vone so rai kobe, omamo maisyare muno ivake ratukande no ranijo wanamuram ndento no varet wemaisy. Weti vatan tenambe wo raen kobe. \v 28 Arono wapo insanijo koroe maeno wanugani, wapare, ‘Somaida maere ine inta ntuna no naije.’ Maisyare omai tavon, arono anakotaro Syo ratodi umawe nande tenambe, wapare, ‘Arikainyo Vatane pakare.’ ” \s1 Arono Arikainyo Vatane pakare no mine vone so \r (Markus 13:24-27; Lukas 21:25-28) \p \v 29 “Arono siurije umawe mewen, kavuratawe umba uma amije ngkaumudi muno embae mbar akatoe ramu. Tumo no no naume warae utataopon muno naume mansumugo anakotaro no raije rautan.\x + \xo 24:29 \xt Yesaya 13:10, 13:4; Yoel 2:10; Muni Akari 6:12-14\x* \v 30 Arono naije ana inta raroron no naumo warae indamu mbe rarorombe Arikainyo Vatane risyakare, weti vatano kotare ntuna no mine vone so woyov. Indati wo Arikainyo Vatane inaen rino kamure rai no naumo warae ti syaje, ride irati Sya vambunine muno Sya kovo ntiti rautan. \v 31 Tavuna Amisye ngkin umba Syo naito Amisye matutir indamu wo vatano Syo matayaowe manunugambe vintabo, nanawirati una no ovare ami mambisyo mine so muno una no rui rui vayave no mine so ntoa ama marane rai muno naumo warae ama marane rai.” \s1 Ananeneae tume \r (Markus 13:28-31; Lukas 21:29-33) \p \v 32 “Syare wapo ananeneae Tumbina ranyao: Arono wapo Tumbina raeno seowi, wapare, ‘Indati anamuke man akato.’ \v 33 Maisyare omai tavon, arono wapo anakotaro nande umawe raen, indati wapo raen wapare munije ama akari mararai rave to. \p \v 34 Syo raura tugaive: arono anakotare umawe nde nande tenambe, indati vatano susyo naiso inta nawirati wene nande mai rainy ti una ti wo raen. \v 35 Naume warae me mine so me indati yaumandi, yara Sya ayaowe mamo ntamija nuge nuganui.” \s1 Wapo Yesus apa pakare raije ranyut, weti wasyisyaube muno wapanatatayaube \r (Markus 13:32-37; Lukas 17:26-30, 34-36) \p \v 36 “Weramu nandui rati anakotare so mare nande, vatane wantatukambe ama masyote muno ama uma amije rai. Naito Amisy una no munijo ntiti wantatukambe rai muno Risy, Arikainyo Amisy, syantatukambe rai tavon. Yara Injayo Amisy obo pi po raen. \p \v 37 Arono Risy, Arikainyo Vatan, syakare rai, weamo mamaisyo wusyino arono Noakija no no mine vone so we ramaisy. \v 38 Arono naije vatane wo masyoto makanande ratantona ramu, yara manayanambe anaisye, ana ramaname bo rai tutir. Anya wo wanya maovan muno ajae wo awa arikainyo wanya awa vainye raokaisy. Maisyare omaisye miridije ntoa masyoto Noakija siso apa nyomane rai. \v 39 Vatane umaso wantatukambe animaisye mi mare nande yava masyoto manayame njam mo mapupuji, ti ukakai vintabo. Maisyare omai tavon arono indati Risy, Arikainyo Vatan, ride papabe. \v 40 Arono naije, vatane jiruma yo nawaisye raijar, Amisye po inta augav, yara inta pamo no kobe. \v 41 Wanya jiruma yo kasyambere ranumu, Amisye po inta raugav, yara inta mamo no. \p \v 42 Weti wasyisyaube weye wapantukambe masyoto wapa Akari risyakare raije rai. \v 43 Weti wadanide: Arono vatano panaonoambe pare siso yavare inta rai, vatano apave yavare umawe raije pantukambe apa masyoto de raije rai, ti syisyaube ramu. Weti vatano panaonoambe siso kobe, po apa ananuge inta raugavo aora. \v 44 Weti wabemo wapo vatano apave yavare umawe raije amaisy inya, yara syare weapamo wapanatatayaube. Weye Risy, Arikainyo Vatan, sya masyoto de raije mamo wapantukambe rai, weti wapanatatayaube indamu wapo inanyut.” \s1 Ananeneae vatano jirum yanapatambe \r (Lukas 12:41-48) \p \v 45 Umba Yesus po ananeneae inta raura nakato pare, “Vatano panapatambe inta opamo akarikuga mbar muno beto akarijo yavaruga apa bekere rai mavabe. Weti apa akarije umaso panave ai ti po atutir indamu be akarive apa vatano wanapatambe kaijinta mai indamu masyote anteter po awa anaisye raunanto mai. Umba akarijo yavaruga puje munijo we raora. \v 46 Ranivara vatano panapatambe umawe po apa anakere raija kobe yava akarijo yavaruga pakare, wea indati apa akarije anayanambe ai ti po kove raunanto ai. \v 47 Tugae, akarije umaso po vatano panapatambe umaso aijaseo titive indamu po ananugo ntuna no yavaruga umaso raeranande tenambe. \p \v 48 Weramu ranivara vatano panapatambe umaso pamo anuga mamun ti po ratantona pare, \v 49 ‘Sya akarije pamo to noa gwaravain dave weramu pana de rainy,’ weti po vatano wanapatambe umawe manepati tenambe, muno pisyisy muno po awije ramanama maen, weamo mamaisye ramu. \v 50 Weye naije akato apa akarije umawe pakare ama masyote muno uma amije mamo pantatukambe rai. \v 51 Umba akarije wato po mangke raugaje vatano mamuno uma panapatambe aijoe ai, po anepati mangkebe umba po augaveto po amaugusyo no vatano awa angkarije ntapekane matavon. No ratuije poyov tawan muno siuri tutir.” \c 25 \s1 Ananeneae wanya mansae abusyin wo anya bauname anyuto dei \p \v 1 Umba Yesus po raura pare, “Masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so omamo raurata irati ananeneae so rai: Namane inta wanya mansae mano abusyin wo yawainye raugav wuruta wo anya bauname anyuto dei. \v 2 Wanya radanija makarikuga mbar, yara wanya radanija makarikuga mbare ramu. \v 3 Wanya makarikuga mbare ramu wo awa yawainye raugav, weramu awa manine meweno mai. \v 4 Yara wanya makarikuga mbare wo awa yawainye raugav muno wo manine rauga tavon ti mamaisy. \v 5 Anya bauname umawe de avave jewen ti wo anyuta marudi, weti mamije maomon ti unaki. \p \v 6 Namane yasyin umba udani vatane inta gwain pare, ‘Anya bauname de to! Ti wade indamu wapo aovambe!’ \p \v 7 Wanya abusyin umaso unakija usea, wo awa yawainye raindi tetebe. \v 8 Wanya makarikuga mbare jewene wo raura nanto wanya makarikuga mbare mansai ware, ‘Reama yawainye mpamo ti wapo manine inta raunande reansai.’ \p \v 9 Weramu wanya makarikuga mbare umaso wo raura akananto mai ware, ‘Mamaisye ramu, weye manine manakoe ra mo wansamai tenambe ramu. Weti wata no vatano po manine ramavumbe ratuije nui. Umba wapo inta ramavuno arijat.’ \p \v 10 Umbawe wanya awa manine mewene umaso wuruta wo manine ramavun. Arono wuruta, anya bauname umawe de kobe, umba wanya awa manine mamai to umaso utavondijo ai usisa ono vauname rai kobe, umba wo unsanda rauguji. \p \v 11 Umba wanya makarikuga mbare jewene umawe ude ugwain ware, ‘Injae, Injae, unsanda rausiso reansai!’ \p \v 12 Weramu po raura uje mai pare, ‘Syantukambe wasai!’ ” \p \v 13 Umba Yesus po ananeneae umaso ama ine raura kakavimbe pare, “Maisyare omai ti, syare wasyisyaube muno wapanatatayaube! Weye syakare ama masyote muno ama uma amije mamo wapantukambe rai.” \s1 Ananeneae vatane mandeija wo doije raeranande awa akarije ai \r (Lukas 19:11-27) \p \v 14 “Arono Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so omamo raurata ananeneae so rai: Akarije inta pare pusyo ti to no munijo maran, weti po apa vatano wanapatambe aije mawainde, umba po apa ananuge raunanto mai indamu wo raeranande. \v 15 Po doije ratodijo mai tetebe, mamaisyo awa vambunine rarijati. Weti apa vatano panapatambe inta pamo po doije vasye ribuge radani raunanto ai inda po raeranande. Muno inta pamo po doije vasye ribuge rurum raunanto ai, muno inta pa ribuge intabo ai. \p \v 16 Umba akarije umaso puje kobe. Vatano po doije vasye ribuge radani raijare umawe pavave poroto po apa doije umawe rasariraeya miridije nseo no ribuge abusyin. \v 17 Maisyare omai tavon, vatano po doije vasye ribuge rurum raijare umawe po apa doije umawe rasariraeya miridije nseo no ribuge mambisy. \v 18 Yara vatano po doije vasye ribuge intabo raijare umawe poroto po ateme rawae po doije umawe rangkokaibe rai. \p \v 19 Nugoenta rave umba awa akarije umawe pakare. Po apa vatano wanapatambe aije manunugambe akato, pare, ‘Unumeso syare wapo sya doije ranunugambe akare inda syo rator akato.’ \p \v 20 Umba vatano po doije vasye ribuge radani raijare umawe de, po doije vasye ribuge abusyin raunande apa akarije ai. Umba po raura pare, ‘Injae, doije vasye ribuge radanijo nyo raunande rinaije omamo syo rasarirae akatoa ribuge radani tavon ti ama manuije mi ribuge abusyin.’ \p \v 21 Umba akarije umawe po raura nanto ai pare, ‘Ko dave! Winyamo sya vatano nyanapatambe rinai ngko dave. Winyi no tawan no nya anakere rai mavabe. Ana mamaun inta syo raunande nai nyo raeranande kobe, weti soamo syo ana manakoe inta raunande nai indamu nyo raeranande tavon. Winde, syare wintavondijo sya one rai indamu wansanayanambe tenambe!’ \p \v 22 Umba vatano po doije vasye ribuge ruruma raijare umawe de po raura nanto akarije umawe ai pare, ‘Injae, doije vasye ribuge rurumo nyo raunande rinaije ma syo rasarirae akatoa ribuge rurum ti ama manuije ribuge mambisy.’ \p \v 23 Umba akarije umawe po raura nanto ai pare, ‘Ko dave! Winyamo sya vatano nyanapatambe rinai ngko dave. Winyi no tawan no nya anakere rai mavabe. Ana mamaun inta syo raunande nai nyo raeranande kobe, weti soamo syo ana manakoe inta raunande nai indamu nyo raeranande tavon. Winde, syare wintavondijo sya one rai indamu wansanayanambe tenambe!’ \p \v 24 Umba vatano po doije vasye ribuge intabo raijare umawe de po raura nanto akarije umawe ai pare, ‘Injae, syo naen winyamo naemeno vatane maije jewen. Vatano kaijinta wo anakere raijar, weramu winyamo nyo awa doije raija tenambe. \v 25 Weti ijaniv, ti syoroto syo doije vasye ribuge intabo nyo raunande umawe rangkokaibe no kopa ate. Ti Injae, nya doije mi so.’ \p \v 26 Umba akarije umawe po raura nanto ai pare, ‘Winyamo vatano mamun muno nyononae ntapekan! Nyanapatambe rinai kobe jewen! Nyo inatantona nyare vatano kaijinta wo anakere raijar, weramu risyamo syo awa doije raija tenambe. \v 27 Maisyare omai ti, arono syo doije raunande nai, weamo syare nyo raugato ntami no yavaro doije ntuna raije rai, wirati indamu ama manuije miridije nseo. Inda arono syakare, syo doije umaso raugav muno ama seano miridije nseo ratavon.’ \p \v 28 Weti akarije umawe po raura apa naite mai pare, ‘Wapo doije umawe raugavo vatane wato aora, yara wapo raunanto vatano apa doije vasye ribuge abusyine umawe amarom tavon. \v 29 Weye are pirati po sya ananuge raeranande kobe, opamo syo kove raunande ai ti manui. Yara are pirati po sya ananuge raeranande kobe jewen, opamo syo apa ananuge raugavo aora. \v 30 Muno syare vatano panapatambe kobe jewen wato pamo wapo amaugusyo kaumuro marane rai. No ratuije poyov tawan muno siuri tutir.’ ” \s1 Arono munije ama akari Kristus po vatano ukakainoanive muno vatano kove maosor \p \v 31 “Arono Risy, Arikainyo Vatan, syakare no mine vone so, weamo ride Sya kovo ntiti rautan, muno naito Amisye utavondi Rinai tenambe. Arono naije rituna no Sya kursijo titi rai indamu ibe akarive. \v 32 Umba Syo vatano mine tename so manugan bintabo no Rinamun. Umba Syo maosor maisyare vatane inta po domba nawe kambine nawe maosore wemaisy. \v 33 Syo domba mansaveto no inanem ngkov, yara Syo kambine maveto no inanem ngkakai. Domba maurata irati vatano utavondi Injayo Amisye apa bekere rai, yara kambine maurata irati vatano wonayo Ai. \p \v 34 Umba Risy, Akarijo Titi, syo raura nanto vatano una no inanem ngkove mai syare, ‘Wade, weapirati Sya Injaya po kove raugaje wasai. Wade wasisa irati Sya munijo ibe akarive raije rai, wemirati Syo ratayao ntuna mo wasanyut no arono mine so ama manasyin. \v 35 Weye arono rimaror, wapo anaisye raunande Syo raisy. Arono inawa ngkangkamandi, wapo mana raunande Syo ramanam. Arono ino no maran ti ide, wapo inaugave siso no wapa yavar. \v 36 Arono Sya ansune meweno Rinai, wapo ansune inta raunande Syo rave. Arono rigwanen, wade wapo inaeranande. Arono rimakova no tanoano makova ama uga rai, wade wapo inapan.’ \p \v 37 Umba vatano utavondi Amisye apa bekere raije umawe wo raura nande Rinai ware, ‘Amisyo winy, nanduija pi wimaror ti reamo anaisye raunande Nyo raisy muno nawa ngkangkamandi ti reamo mana raunande Nyo ramanam? \v 38 Nanduija pi reamo naen maisyare vatano no no maran ti de, weti reamo nauga siso no reama yavar? Nanduija pi Nya ansune meweno Nai weti reamo inta raunande Nyo rave? \v 39 Nanduija pi reamo naen winggwanen ndako, wimakova no tanoano makova ama uga rai rako, weti reamore wamo napan?’ \p \v 40 Umba Syo raura akananto mai syare, ‘Tugae, arono wapo ana umaso raunanto Sya arakovo awa tame maje rave mai, omamo maisyare wapo raunande Rinaije wemaisy.’ \p \v 41 Umba Risy, Akarijo Titi umaso, syo raura nanto vatano una no inanem ngkakaije mai syare, ‘Wapuje inaora! Amisye apa mangke maje wasai! Wata wasisa no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai, namirati ratayao Anakakai Akoe pe apa naite nawe mansai. \v 42 Weye arono rimaror, wapo anaisye inta raunande ti Syo raisye ramu. Arono inawa ngkangkamandi, wapo mana inta raunande Syo ramaname ramu. \v 43 Arono ino no maran ti ide, wapo inauga siso no wapa yavare ramu. Arono Sya ansune meweno Rinai, wapo ansune inta raunande Syo rave ramu. Arono rigwanen dako, rimakova no tanoano makova ama uga rai rako, weamo wapo inaeranande ramu.’ \p \v 44 Umba wo raura nanto Rinai ware, ‘Amisyo winy, nanduija pirati reamo naeno maror muno nawa ngkangkamandi muno wino no maran ti nde muno Nya ansune meweno Nai muno winggwanen muno wimakova no tanoano makova rai, ti reamanapatambe Naije jewen?’ \p \v 45 Umba Syo raura akananto mai syare, ‘Syo raura tugaive: arono waponayo wapo ana umaso raunanto Sya arakovo awa tame maje rave mai, omamo maisyare waponayo wapo raunande Rinaije wemaisy.’ \p \v 46 Maisyare omai ti, indati vatano ukakainoanive umaso onawamo mangke nuge nuganuije raunanto mai, yara vatano utavondi Amisye apa bekere rai awave irati kovo nuge nuganuije rai.” \c 26 \s1 Akarijo Yahudi wanyinyaube indamu wo Yesus aubaisy \r (Markus 14:1-2; Lukas 22:1-2; Yohanes 11:45-53) \p \v 1 Arono Yesus po ayao umawe raurana mewen, umba Po raura nanto Apa arakovo utavondi aije mansai pare, \v 2 “Wadaen masyote rurum akato, umba wansisa Ono Paska rai. Arono naije vatane wo Arikainyo Vatane inaunanto indamu inauseo sawa inyo kapite rai.” \p \v 3 Umba syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye rai muno akarijo Yahudi wanunugambe no Syeno Titi Kayapas apa yavare ama uga. \v 4 Wanyinyaube indamu wo Yesus aijar muno wo aubaisy. Wo raura ware, “Wade wamo aijar maninimbe. \v 5 Weramu vemo wamo aijar no one ama uga so rai nora, weye vatano wanui indati upari ti usivuiny.” \s1 Wanya mo manino mbovove rauvaro Yesus akarije rai \r (Markus 14:3-9; Yohanes 12:1-8) \p \v 6 Arono naije Yesus no no munijo Betania, tuna no Simon apa yavar, wepirati aravure mo ave no wusyinoe. \v 7 Umba wanya inta nde mo botoro nsasabe inta raugav ntairi jirati manino mbovove rai, ama mangke nseo rave. Arono Yesus pisyisy, wanya umawe mo manine umaso rauvaro akarije vone rai. \p \v 8 Arono Apa arakovo utavondi aije wo ana namije raen, upari. Weti wo raura ware, “Veanimaibe wanya so mbaono manino mbovove so rai ti mewen? \v 9 Manine so ama mangke nseo rave, weti kove mamo ramavun bayave umba ama doije raunanto vatano awa ananuge meweno maije mai.” \p \v 10 Weramu Yesus po raura mai pare, “Wabeanimaibe wapo wanya so raura ti ranimaumbe? Ama ana mo raijaro Rinai mamo ngko dave. \v 11 Vatano awa ananuge meweno maije onawamo una no wapa yasyine rai tutir, weti arono rui wapare wapo maeranande, weamo wapo maeranande kai. Weramu Risyamo rino no wapa yasyin tutire ramu. \v 12 Wanya so mo manine rauvaro Rinai indamu mo inanasine ratayao Sya masyoto inantuna raije rai. \v 13 Syo raura tugaive: mine vone so rui rui vayave vatane wo Ayao Kovo Amisye ravov, weamo wo wanya so ama ana ndave raura tavon indamu maemeno rai.” \s1 Yudas pare po Yesus amavun \r (Markus 14:10-11; Lukas 22:3-6) \p \v 14 Naije Yudas Iskariot, opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum utavondi aije inta pije, poroto no syeno akokoe mansai. \v 15 Umba po mansanajo pare, “Animaisye mi wapare wapo raunande rinai indamu syo Yesus augore no wasaneme uga rai?” Weti wo doije ratora nanto no vasye tenamara eane abusyin, umba wo raunanto ai. \v 16 Naije kobe Yudas po varore rakani indamu po Yesus amavun. \s1 Yesus apa arakove wo anaisyo Paska ratayao \r (Markus 14:12-16; Lukas 22:7-13) \p \v 17 Naije Ono Paska ndea mamaisy, arono vatano Yahudi wo rotijo ragije mewen daije raisy. Arono ama masyoto manasyin, Yesus apa arakovo utavondi aije ude Ai wo anajo ware, “Injae, rui rati nyare mbekero reamo anaisyo Paska ratayao Nai?” \p \v 18 Umba Po raura akananto mai pare, “Wasisa no Yerusalem, wapare wananta vatane inta ai, umba wapo raura ai wapare, ‘Injayo Kurune pare: Sya masyote ndea mamaisy, weti Risye Sya arakovo utavondi rinaije nawe reamare wamo Ono Paska rai no nya yavar.’ ” \v 19 Umba Yesus apa arakovo utavondi aije wuruta wo rave mamaisyo Apa ana daura rai, umba wo anaisyo Paska ratayao ti ntuna. \s1 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wo anaisyo Ono Paska raisy \r (Markus 14:17-26; Lukas 22:14-23; Yohanes 13:18-30; 1 Korintus 11:23-25) \p \v 20 Naman kobe, umba Yesusa tuna apa arakovo abusyinara eane jirume matavon indamu wo anaisyo Paska raisy. \v 21 Arono wisyisy, naije Yesus po raura nanto mai pare, “Syo raura tugaive, weapamo indati inta nyo inamavun nanto Sya marova mansai.” \p \v 22 Apa arakovo utavondi aije wo ayao umaso ranaun ti manimaumbe rave. Umba nanentabo wo Yesus anajo rai, inta pare, “Injae, risya jewena rako?” \p \v 23 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Are pirati wepe ririmo rotije rayansundijo pauraije intabo rai, opirati po inamavun. \v 24 Tugae, Risy, Arikainyo Vatan, indati ikakai maisyare muno ratoe no Ayao Amisye rai. Weramu kakaije nde vatano po Arikainyo Vatane inamavune ai! Weti syare ngko dave mamo vatane wato ano jewen kai no mine vone so, weamo ngkovo ai weye indati mangke umaso nande aije ramu.” \p \v 25 Umba Yudas, napi po Yesus amavun, po anajo pare, “Injayo Kurune, risya jewena rako?” \p Umba Yesus po raura pare, “Winy, maisyare muno nyo raura omaisy ivae.” \p \v 26 Arono wo anaisye raisy, Yesus po rotije raijade umba Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po raporadi muno Po ratodijo Apa arakovo utavondi aije mai, umba Po raura pare, “Wadaugav wadaisy, somamo inanasine mi som.” \p \v 27 Umba Yesus po mokijo anggurije raijade, umba Po kove raura seo Amisye ai. Umbawe Po raunanto mai, Po raura pare, “Watenambe wadamanam. \v 28 Somamo Sya mavugo nsororopo vatano wanuije mansai indamu awa ayao kakaije rapaya mai. Sya mavu mo Amisye apa urairijo wanyine raokaisy. \v 29 Syo raura wasai: indati Syo anggurije inta ramanam akatoe ramu gao Syo anggurijo wanyine ramanamo wasatavon arono Sya Injaya de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.”\fig Yesus tuna Apa arakovo abusyinara eane jirume matavon indamu wo anaisyo Paska raisy|src="WA03909b.tif" size="span" loc="Matius 26:20-29" copy="Wade" ref="Matius 26:20-29" \fig* \p \v 30 Umba ukinyo ansyerano ngkangkamane inta rai, umbawe wuruta kobe no Pukamo Saitun. \s1 Yesus daura to pare Petrus indati po amamarave \r (Markus 14:27-31; Lukas 22:31-34; Yohanes 13:36-38) \p \v 31 Umba naije Yesus po raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Namane so wapo inapaya ti ino ara wanajiv bintabo inaora. Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Syo vatano po domba maeranandeye aubaisy, umba apa domba mandamisy ti unanajibe.’\x + \xo 26:31 \xt Zakaria 13:7\x* \v 32 Weramu arono indati ikovakato to, syakare syuisy ti Syo wasanyut no Galilea.” \p \v 33 Umba Petrus po raura nanto Ai pare, “Jewena! Arakovo kaijinta unanajibe kai, yara risyamo syo napaya ramu!” \p \v 34 Yesus po raura akananto ai pare, “Syo raura tugaive, namane so mangkuere pana kokebeve rainy, winyamo indati nyo inamamarave susye mandei.” \p \v 35 Umba Petrus po raura pare, “Ikakaijo Injae natavon kai, yara syo namamarave ramu!” Umba arakovo kaijinta wo raura tavonare wemaisy. \s1 Yesus sambayambe no Nawaisyo Getsemani \r (Markus 14:32-42; Lukas 22:39-46) \p \v 36 Naije Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wanya unanta no nawaisyo wo rawaina ware Nawaisyo Getsemani. Umba Yesus po raura nanto Apa arakove mai pare, “Watantuna no naiso wapo inanyut, weye syare syoroto no ratuije ra ibe sambayambe rati.” \v 37 Umba Po Petrus awainde indamu tavondijo Ai, muno Po Yohanesa pe Yakobusa pe, onayamo Sebedeus apa arikainye naya, yawainde tavon. Naije Yesus animaumbe muno anuga nseo maje. \v 38 Po raura mai pare, “Inanuga mpatimu rave maisyare muno syare ikakai kobe vayave wemaisy. Wano no so muno wagwarano inatavon.” \p \v 39 Yesus poroto gwaravaindi, umba Po apa vukane ranteter no kopa umba be sambayambe pare, “Sya Injae, wimayar, syare Nyo siurije so raveto inaora. Weramu vemo wintavono Sya bekere rai nora, yara Injae nya bekere bo rai.” \p \v 40 Naije umba Yesus pakare po Apa arakove mandeije umawe maen unaki. Ti Po raura Petrus ai pare, “Risambayambe uma amije intabo vayave, weramu wagwaran inatavone ramu! \v 41 Syare wagwaran muno wasambayambe indamu vemo ana mo wasatopane mo wasakep inya! Tugae, wasanuga mbeker, weramu wasanasino kopa mayondi.” \p \v 42 Naije akato Yesus pakato be sambayambe akato pare, “Sya Injayo Winy, ranivara siurijo inanto raije so raveto inaora kakai, weamo syare Injae wibuinya bekere mamaisy.” \v 43 Arono pakare akato no Apa arakovo mandeije umawe mai, naije Po maen unakija akatoa nene weye mamije maomon dave. \p \v 44 Weti pakato be sambayambe akatove mandei, Po raura maisyare umawe maisy akato. \v 45 Umba pakare akato no Apa arakovo utavondi aije mai, Po raura mai pare, “Wabeanimaibe wanakija nene? Inya! Sya uma amije ndea mamai to, ti soamo Risy, Arikainyo Vatan, inaunanto no vatano mamune mansai. \v 46 Wasea, wade ra wanta! Waperata, vatano po inamavune dea pararai to!” \s1 Naito Yahudi wo Yesus aijar \r (Markus 14:43-50; Lukas 22:47-53; Yohanes 18:1-11) \p \v 47 Arono Yesus payaowa nene, naije Yudas de. Opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum inta pije. Vatano wanui wo omake muno kaije raugav utavono Yudas ai. Onawamo syeno akokoe nawe, akarijo Yahudi nawe wo matutir. \v 48 Yudas pare po Yesus amavun, weti po raura wusyimbe irati vatano wanuije umaso mai pare, “Vatano rui pirati syare syo anu, Wepamo napije.” \v 49 Naije Yudas de nande kobe Yesus ai umba po raura pare, “Injayo Kurune, namane ngkovo nai!” Umba po anu. \p \v 50 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Arakove, animaisye mi winde ra nyo rave, weamo nyo rave kai.” \p Umba vatano wanui utavondi Yudas aije wiridije ude kobe wo Yesus aijar. \v 51 Umba naije Yesus apa arakovo utavondi aije inta po apa omake rapatin no ama kokome rai, umba po rave vatano panapatambe syeno titi aije amarikoame raotar ti mpatimu. \p \v 52 Umba Yesus po raura nanto Apa arakovo utavondi aije umaso ai pare, “Nya omake ramawe akasyo no ama kokome rai, weye are pi pare po omake veano vatane inta aperam, weamo indati vatano kaijinta wo aubaisyo omake rai jakato. \v 53 Syare weananta rai: ranivara Syo sya Injaya anajo ratire, wea indati pavave Po apa naite ribuge wanui rave matutir ude indamu uno inaorai kobe. \v 54 Weramu jewen kai, weye ana nande somamo nande indamu mamaisyo Ayao Amisye mo raurairive wusyimbe rai.” \p \v 55 Umba Yesus po raura vatano wanuije umawe mai pare, “Risyamo vatano mamune inta pi Risye ramu. Ti wabeanimaibe wade irati omake muno kaije rautan indamu wapo inaijar? Masyote anteter rituna syananyaube no Yavaro Amisye ama uga, weramu wapo inaijare ramu. \v 56 Weramu ana so nande indamu mamaisyo urairijo anawae wo ratoe no Ayao Amisye raije rai.” \p Naije kobe Yesus apa arakovo utavondi aije wo apaya ti no ara unajita aora. \s1 Yesus te no Anugano Akari Akokoe Yahudi mansamun \r (Markus 14:53-65; Lukas 22:54-55, 63-71; Yohanes 18:12-14, 19-24) \p \v 57 Vatano wo Yesus aijar wo auga ti usisa no Syeno Titi Kayapas apa yavare rai. Naije kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, akarijo Yahudije nawe, wanugan tenambe. \v 58 Petrus po Yesus arijabe ti de siso no syeno titi apa yavare ama wanijate rai. Umba tuna syeno titi apa naite inta matavon indamu po animaisye mi akari akokoe Yahudi wo rapatimugo Yesus aije raen. \p \v 59 Syeno akokoe muno Anugano Akari Akokoe Yahudi wo vatano wayao angkarive irati Yesus aije mawainde indamu wo aura tantunawi no mansamun, weye ware wo mangke raugaje Ai inda kakai. \v 60 Vatano wanuije inta nawi ude wayao angkarive vayave, weramu awa ayaowe mamaisye ramu. Umba vatane jiruma syayai no mansamun. \v 61 Yo raura yare, “Vatane wato pi po raura pare, ‘Risyamo sya vambunine mamaisyo Syo Yavaro Amisy randamisy, masyote mandei umba Syo raijar akaeyo ntet akato.’ ” \p \v 62 Umba syeno titi seo tet, po raura nanto Yesus ai pare, “Mbeanimaibe irati Nyo ana yo raura nande Naije so raura akanande reansaije jewen?” \v 63 Weramu Yesus manin bayave. \p Umba syeno titi po raura Ai pare, “Syo nanajo Amisyo noa pitawabe Apa tame rai indamu Nyo raura kakavimbe reansai: Winyamo Mesias, Arikainyo Amisye, pi Win dako?” \p \v 64 Yesus po raura nanto ai pare, “Sya tamo ndanajo mi taune windaura to, ti syare tugae, Risy ivae. Muno Syo raura wasai syare: masyoto makareye indati wapo Risy, Arikainyo Vatan, inaen ituna no Amisyo Bambunin Dave anem ngkove rai. Muno wapo inaen rino kamuro popere rai no naumo warae ti syaje.” \p \v 65 Arono syeno titi po Yesus apa ayao umaso ranaun, naije pari rave weti po taune apa ansune rasajam umba po raura pare, “Ee! Vatane so pare po Amisyo no no munijo ntiti amaisy! Weti vemo wamo vatano kaijo wo aura tantunawi mawainde akato nora. Weapamo wasamarikoame mo ranaun to: Taune Po apa ayao kakaije raurawa wadanaun to, pare Opamo po Amisye amaisy! \v 66 Ti wapare?” \p Umba akari akokoe Yahudi wo raura akananto ware, “Reamare wamo mangke raugaje Ai indamu kakai.” \p \v 67 Naije vatane inta wo Yesus amune ranyipube. Muno inta wo anepat, inta wo apoam. \v 68 Umba wo raura nanto Ai ware, “Ranivara Winyamo Mesias wepi Winy, weamo Nyo vatano po nanepate so apa tame raura kakavimbe reansai!” \s1 Petrus po Yesus amamarave \r (Markus 14:66-72; Lukas 22:56-62; Yohanes 18:15-18, 25-27) \p \v 69 Arono naije Petrus tuna no yavare umawe ama wanijate rai, umba wanya arikainyo manapatambe syeno titi aije inta nde mo raura nanto Petrus ai mare, “Winyirati ntavono Yesus vatano Galilea aive tavon.” \p \v 70 Weramu Petrus po Yesus amamarave no vatane umawe mansamun pare, “Syantukambe nya ana ndaura so rai!” \p \v 71 Umba Petrus poroto te no unsanda wanijate. Naije wanya manapatambe kaijinta mo aen akato, umba mo raura nanto vatano una no naije mansai mare, “Vatane sopamo tavondive Yesus vatano Nasaret ai tavone pa.” \p \v 72 Weramu Petrus po Yesus amamarave akato muno pare, “Tugae rave, syantukambe vatane wato ai!” \p \v 73 Nugoenta rainya umba vatano usai no we wo raura nanto Petrus ai ware, “Nanamote wato mamo maisyare vatano Galilea, ti tugae winyamo vatano tavono Yesus aije inta pi winy.” \p \v 74 Umba Petrus panaamatambe muno po raura pare, “Risyamo syantukambe vatane wato Ai!” \p Naije kobe mangkuere kokebe. \v 75 Umba Petrus aemeno Yesus apa ana daura rai pare, “Mangkuere kokebe rainy, indati nyo inamamarave susye mandei.” Umba Petrus puje poyo dave. \c 27 \s1 Yesus aunanto no Gubernur Pilatus ai \r (Markus 15:1; Lukas 22:66-23:1; Yohanes 18:28-32) \p \v 1 Awatan ngko dave syeno akokoe nawe, akarijo Yahudi nawe wanugan tenambe, wayao wo rapatimu indamu wo Yesus aubaisy. \v 2 Weti wo Yesus aokaisy, umba wo augaveta wo aunanto no Gubernur Pilatus ai. \s1 Yudas kakai \r (Arakov 1:18-19) \p \v 3 Arono Yudas, opi po Yesus amavun, po raen wo mangke raugaje Yesus ai, naije animaumbe ti po doije vasye tenamara eane abusyin umawe raugakare po raunanto syeno akokoe nawe akarijo Yahudi nawe mansai jakato. \v 4 Po raura mai pare, “Risyamo ayao kakaijo syo rave manakoe rave, weye syo vatano ayao kakaije meweno aije amavun ti aubaisy.” \p Weramu wo raura nanto ai ware, “Soamo nyayao daijamo taune winy! Reamo naranive ramu, yara taune winya ana ndave ma, weti taune winyi nyo ranawan!” \p \v 5 Weti Yudas po doije umaso raugaveto po ramau siso no Yavaro Amisye ama uga umba poroto po taune apui ti sawa ti kakai. \p \v 6 Umba syeno akokoe wo doije umawe ranugan, umba wo raura ware, “Doije somamo doijo veano vatane amavun ti aubaisy, weti wama ananyao inta mo raorai mare vemo rator siso doijo raugasya no bayaijo ntuna no Yavaro Amisye ama uga ratavon inya.” \v 7 Weti wayao ti wo rapatimu ware wo doije umaso veano anoke inta ramavun indamu vatano marane mantuna rai. Anoke umaso ama tame rawainamo “vatano po anomane ranari apa anoke mije.” \v 8 Weti wo doije umawe veano ramavun, wemi mbewar anoke umaso rawain akato no naiso ama tame mi Kopa Mavu. \p \v 9 Ana umaso nande indamu mamaisyo Amisye apa ayao wemirati anawae Yeremia po raura rai pare, “Arono vatano Israel wo Vatane umaso amavun, ware Apa mangke mi doije vasye tenamara eane abusyin. \v 10 Ti umba wo doije umaso veano vatano po anomane ranari apa anoke ramavun, maisyare muno Amisye po inaura raije wemaisy.”\x + \xo 27:10 \xt Zakaria 11:12-13\x* \s1 Yesus te no Pilatus amun \r (Markus 15:2-5; Lukas 23:3-5; Yohanes 18:33-38) \p \v 11 Yesus pamo te no Gubernur Pilatus amun. Naije Pilatus po anajo pare, “Winyirati Akarijo Titi Yahudije pi Win dako?” \p Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Risy ivae, mamaisyo nya ana ndaura wato rai.” \p \v 12 Umba syeno akokoe muno akarijo Yahudi wo ayao kakai rantutibe Ai, weramu Po ana inta raura nakananto maije ramu. \v 13 Pilatus po anajo akato pare, “Mbeanimaibe irati Nyo raura akananto mansaije jewen? Nyo raen wo naura tantunawi rave!” \v 14 Weramu Yesus po ayao inta raura akananto aije ramu, ti Gubernur Pilatus nantoive Ai. \s1 Pilatus po mangke raugaje Yesus ai indamu kakai \r (Markus 15:6-15; Lukas 23:13-25; Yohanes 18:39-19:16) \p \v 15 Arono Ono Paska ndea mamaisy, gubernur apa ana po ravevea nsiridi to mamo po vatano tuna no tanoano makova raije inta apaya irati apa mangke rai, vatano rui pirati vatano wanuije wo apatimu. \v 16 Arono naije vatane inta apa tame mi Barabas tuna no tanoano makova rai. Vatane wo aen tenambe weye apa ana dave ngkakai rave. \v 17 Weti arono vatano wanuije wanugan, weamo Pilatus po manajo pare, “Are pirati wapare syo apaya wasai? Barabasa dako, Yesus wepirati awaino Mesias we dako?” \v 18 Pilatus po raenamo akarijo Yahudi wo Yesus aunanto ai weye manuga mamuno Yesus ai weye vatano wanui manayanambe Ai. \p \v 19 Arono Pilatus tuna no kursijo titi rai indamu po mangke rapatimu, naije tavon apa anamu mo nyovara wao inta raude ai mare, “Vemo nyo vatano ayao kakaije meweno aije wato ave tatugadi jinya, weye namanoe inikimarive sya nikimarijo idaenoe mo inavea ijani dave.” \p \v 20 Weramu syeno akokoe nawe akarijo Yahudi nawe awa ayao nsiso vatano wanuije mai indamu wo Pilatus anajo indamu po Barabas apaya mai, yara po mangke raugaje Yesus ai indamu kakai. \v 21 Weti arono Gubernur Pilatus po manajo pare, “Vatane jirume sonayamo wapare are pi syo apaya wasai?” naije vatano wanui wo raura ware, “Barabas!” \p \v 22 Umba po manajo akato pare, “Maisyare omai ti, animaisye mirati syo rave Yesus wepirati awaino Mesias ai?” \p Umba ugwain tenambe ware, “Auseo sawa inyo kapite rai!” \p \v 23 Umba Pilatus po manajo pare, “Weramu ayao kakaije rui mirati Po rave?” \p Umba vatano wanuije ugwain akoeve akato ware, “Auseo sawa inyo kapite rai!” \p \v 24 Pilatus po raen apa ana po raura vatano wanuije mansai umaso mamo po raurawa marudija, yara onawamo ware ubera usasivuiny. Weti po mana inta raugav po veano aneme rarondomo vatano wanuije umawe mansamun, umba po raura nanto mai pare, “Wapare wapo mangke raugaje Vatane so ai indamu kakai, weti syo inaneme rarondom indamu wapo raen ritavondi wasai jewen, yara Apa kakaije mamo taune wapa ana wadave ma!” \p \v 25 Umba vatan tenambe wo raura akanande ai ware, “Reame reama arikainye nawe reamo mangkeo Vatane so apa kakaije ranawan kai.” \p \v 26 Umba Pilatus po Barabas apaya mansai. Yara po naite inta matutir indamu wo kaijo waije rave Yesus anepat, umba po aunanto mai indamu wo auseo sawa inyo kapite rai. \s1 Naito Roma wanaikebe Yesus ai \r (Markus 15:16-20; Yohanes 19:2-3) \p \v 27 Gubernur Pilatus apa naite inta wo Yesus augave siso no apa yavar. Umba wo awa arakovo naite mawainde wanugan tenambe Yesus akiani indamu wanaikebe Ai muno wo ambaon. \v 28 Wo Yesus apa ansuno no anakea raije raugaje umba wo ansuno nsintair manawadi inta raugasyo Ai ti po rave, maisyare akarijo titi inta po rave ramaisy. \v 29 Muno wo anansinao maisyare wanyavi ramaisy rauseo rakariwaibe akari rai, muno wo isyoe raunanto Po raijaro anem ngkove rai, maisyare akarijo titi po rave ramaisy. Umba wo vukane ranteter no Amun, muno wanaikebe Ai ware, “Winyirati Akarijo Titi Yahudi pi Winy!” \v 30 Umba wo anyipube, muno wo isyoe umawe raugav akato veano akarije ranepati tutir. \v 31 Wanaikebe Aija jewen, umba wo ansuno nsintaire umawe raugaje aora umba wo taune Apa ansune raugasyo Ai ti po rave akato. Naije umba wo auga ti wusya indamu wo auseo sawa inyo kapite rai. \s1 Yesus auseo sawa inyo kapite rai \r (Markus 15:21-32; Lukas 23:26-43; Yohanes 19:17-24) \p \v 32 Wanyana unanuije ama yasyin, unanta irati vatano Kirene inta ai, apa tame mi Simon. Umba wo antitidi indamu po Yesus apa inyo kapite ranawan. \v 33 Umba unanta no pukame inta rai, ama tame mirati raura ayao Yahudi raijamo Golgota, ama ine mare Akari Pae. \v 34 Umba wo anggurije raugav, manino parimane mo rakokoive, wo raunanto Yesus ai indamu Po ramanam. Po kavinta rausuv mamaumbe, weramu ponae Po ramanami. \p \v 35 Umba arono naite wo auseo sawa inyo kapite raija jewen, wo aikarae rapatin indamu wo Apa ansune ratodijo taune mansai. \v 36 Umba utantuna wo aman. \v 37 Ayao wo rave Yesus akekebe wemirati wo ratoe wo rauseo no inyo kapite ama von no taiso: \sc Sopamo Akarijo Titi Yahudi.\sc* \v 38 Umba wo vatano mamune jiruma yauseo syawa Yesus atavon, inta sawa no anem ngkov muno inta sawa no anem ngkakai. \p \v 39 Vatano udetave so wo Yesus aen, makarije rangkiki seo Ai muno wo akaajian. \v 40 Ware, “Winyirati nandija nyare Nyo Yavaro Amisye randamisy yara masyote mandei Nyo rauseo ntet akato. Weti ranivara Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy, weamo nyaje inyo kapite wato raora indamu Nyo nanasine rapaya kakaije rai.” \p \v 41 Maisyare wemai tavon syeno akokoe nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, akarijo Yahudi nawe wanaikebe Yesus ai. \v 42 Ware, “Opamo po vatano kaijinta mapaya kakaije rai, yara taune anasine mamo Po rapaya rai kakai! Po raurave pare opamo Akarijo Titi Israel pije! Weti ranivara paje inyo kapite wato raora, wea indati wamanave Ai. \v 43 Opamo panave Amisye ai muno Po raura pare, ‘Risyamo Arikainyo Amisye pi Risy.’ Weti ranivara Amisye anayanambe Ai, weamo kove mamo Po apaya kakaije so rai!” \v 44 Umba vatano mamune jiruma yausea syawa atavone yo Yesus akaajian tavon. \s1 Yesus kakai \r (Markus 15:33-41; Lukas 23:44-49; Yohanes 19:28-30) \p \v 45 Masyote yasyin dave, uma ami abusyinara eane jirum, ananamane nande ntamijo munijo we rai tenambe yava uma amije mandei umba ngkarimu. \v 46 Uma amije mandei umba Yesus gwain akoeve, po raura ayao Yahudi rai pare, \tl “Eli, Eli, lama sabakhtani?”\tl* ama ine mare, “Sya Amisye, Sya Amisye, mbeanimaibe irati nakirive Inai?” \p \v 47 Vatane inta una no naije wo Apa ayaowe umaso ranaun, umba wo raura ware, “Wadanita, Po anawae Elia awain!” \v 48 Vatano no no awa yasyine inta pavave poroto po maimare raugavere umba po raugasya rayansundijo anggurijo nsaisyine rai. Umba po ransuisyo uvi rai, po rareanseo no Yesus awa rai indamu Po rausuv. \v 49 Weramu vatano kaijinta wo raura ware, “Wade ra wamo aen dati, indati Elia de po apaya kakaije rai jaje rako jewena e?” \p \v 50 Naije Yesus gwain akoeve akato, umba anawayo karimu, kakai kobe.\fig Yesus auseo sawa inyo kapite rai indamu kakai|src="cn01836b.tif" size="span" loc="Matius 27:33-50" copy="Cook" ref="Matius 27:33-50" \fig* \p \v 51 Naije kobe kaene nsawa unsanda Yavaro Amisye ama Tanoano Ndandini Dave raije mamo nsaram no vone warae masyo no ate waraya mbe rurumbe. Mungki ravari ti orame mpaporainy. \v 52 Muno aipapo mpaporainy umba vatano wanui wanave Amisye ai no wusyinoe mansanasine ngkovakato. \v 53 Vatano ugwenene umaso wuje awa aipapo umaso raora arono Yesus kovakato, umba usisa no Yerusalem ti vatane wanui wo maen. \p \v 54 Arono nait akari Roma pe, apa naito nanawirati wo Yesus amane nawe, wo mungkije muno anakotaro nande umawe raen, umba ujani dave, ware, “Tugae rave, sopamo Arikainyo Amisye pi sop.” \p \v 55 Naijeamo wanya wanuije inta wo ana umawe raerato waravaimbe. Onawamo utavondijo Yesus ai muno wanapatambe Ai no Apa unanui anya rai no arono puje Galilea raora. \v 56 No awa yasyine umasoamo Maria Magdalena, muno Maria kaijinta, omamo Yakobusa pe Yusupa pe aya akoya, muno Sebedeus apa arikainye aya akoya me nao. \s1 Yesus antuna \r (Markus 15:42-47; Lukas 23:50-56; Yohanes 19:38-42) \p \v 57 Masyote ndea mare ngkaumu kobe, umba vatano apa ananuge manui rave inta de, apa tame mi Yusup, no no munijo Arimatea. Opamo vatano tavondijo Yesus ai tavon. \v 58 Vatane umaso de no Pilatusa nui indamu po Yesus anasino kopa ranajo. Umba Pilatus po apa naite matutir indamu wo Yesus anasino kopa raugaje wo raunanto ai. \v 59 Weti Yusup po Yesus anasino kopa raugav, umba po ansuno mpopero nsauman veano akepan. \v 60 Umba po antuna no taune apa aipapo wanyino oramo ratotove rai. Po oramo manakoe inta raroya usya ntuna aipapo ama unsanda raora, umba poroto. \v 61 Maria Magdalena me, Maria kaijinta me, jantuna yamumbe nanto aipapo umaso ama unsanda rai. \s1 Naite wo Yesus apa aipapo raman \p \v 62 Simambe, masyoto sambaya rai, umba syeno akokoe nawe vatano Parisije nawe wanugan usisa usai no Pilatus amun. \v 63 Umba wo raura ware, “Injae, reansaemen arono Yesus ta noa nene Po vatane maponae Po raura pare indati masyote mandei, weamo Opamo kovakato no wene rai. \v 64 Maisyare omai ti, reamare nyo naite matutir indamu wuruta wo aipapo ama unsanda raman. Vemo Apa arakovo utavondi aije inta ude wanaonoambe anasino kopa rai nora muno wo raura vatane mai ware Yesus kovakato no wene rai to, wenora! Weye ranivara wo raura tai maisy, wea indati awa angkarijo wo raura rijabe manakoe rave.” \p \v 65 Umba Pilatus po raura akananto mai pare, “Wapa naite nawi so, weti wata wapo aipapo ama unsanda raman kobe rave.” \v 66 Weti wuruta wo kamane raunanto ama unsanda rai indamu vemo vatane inta po ransop usya nora, umba wo raura nanto naite umawe mai ware, “Wapo raman kobe rave yo!” \c 28 \s1 Yesus kovakato \r (Markus 16:1-11; Lukas 24:1-12; Yohanes 20:1-10) \p \v 1 Arono masyoto sambaya mewen ti ari Minggu ama awatan ngko dave akane ntipu, naije Maria Magdalena me, Maria kaijinta me yurija yo Yesus apa aipapo raen. \p \v 2 Kavuratawe mungkijo akoe inta ravari, weye naito Amisye inta no no munijo ntiti paje, umba de po oramo unsanda aipapo umawe raroyar umba seo tuna ama vone rai. \v 3 Naito Amisye umaso ba dave, maisyare ivake wemaisy, muno apa ansune mamo mpope dave. \v 4 Naito wo aipapo ramane umawe ujani dave ti ututar, umba mamune ngkaumudi ti utatayaje utavai no min, maisyare vatano ukakai to mansamaisy. \p \v 5 Umba naito Amisye umawe po raura nanto wanya umawe yai pare, “Vemo ijaniv inya. Syo raen ipo Yesus akani, Wepirati auseo sawa inyo kapite rai to. \v 6 Soamo norije ramu, yara kovakato to maisyare arono wusyinara Po raurave wemai to. Weti ide ipo Apa aipapo tami raije raeni so. \v 7 Weti ipavave ipakata ipo raura Apa arakovo utavondi aije mai ipare, ‘Soamo Yesus kovakato no wene rai to! Opamo puisya to no Galilea rai to. Ti wata no ratuije umba wapo aen.’ Syare isaemeno sya ana syo raura so rai.” \p \v 8 Wanya umaso yavave yo aipapo rapaya ti no. Onayamo ijani dave weramu yanayanambe rave tavon, weti yansanan yakare indamu yo raura Yesus apa arakovo utavondi aije mai. \v 9 Kavuratawe Yesus nande wanya umaso yai, Po raura pare, “Awatane ngkovo isai.” Umba je yararaijo Ai, yo vukane ranteter no Amun muno yo ajoe raijar indamu ibeaje Ai. \v 10 Umba Yesus po raura nande yai pare, “Ijaniv inya, yara ipakata ipo raura Sya arakove mai inda wuruta no Galilea, umba wo inaen no ratuije.” \s1 Syeno akokoe muno akarijo Yahudi wo doije raunanto naito wo aipapo ramane mai indamu wayao angkarive \p \v 11 Wanya umaso ija to, umba naito wo aipapo ramane umawe inta wakare no Yerusalem, wo anakotaro nande tenambe umaso raura syeno akokoe mansai. \v 12 Weti syeno akokoe nawe akarijo Yahudi nawe wanugan indamu wayao rai. Umba wo rapatimu ware wo doijo manui raunanto naite umawe mansai indamu vemo wo Yesus apa kovakatoe raura inya. \v 13 Weti wo raura naite umawe mai ware, “Reamare wapo raura no taiso wapare, ‘Ama namanoe Yesus apa arakovo utavondi aije ude wo Yesus anasine ranaonoambe no arono reanaki.’ \v 14 Ranivara Gubernur Pilatus po ana umaso ranaun ti parijo wasai pare wapo Apa aipapo raman kobe jewen, weamo indati reamo gubernur anuga raugabe indamu vemo po mangke raugaje wasai jinya.” \v 15 Weti naite umawe wo doijo uma wo raunandeowe raugav, umba ubeta awa ana wo matutiro raije rarijati. Weti wo ayao Yesus anasine ranaonoambeye umaso ravovo vatano Yahudi mansaija ndea unumeso. \s1 Yesus po apa arakove matutir uta wo Ayao Kove ravovo no rui rui vayave \p \v 16 Weti Yesus apa arakovo abusyinara eane intabo utavondi aije wuruta no Galilea, umba usea unato uma Yesus po matutir uta raijoe rai. \v 17 Umba wo aen no ratuije, weti wo vukane ranteter no Amun muno ubeaje Ai, weramu inta nawamo manuga mamaundive Ai weye wanave kobe jewen. \v 18 Umba Yesus de pararaijo mai, Po raura nanto mai pare, “Injayo Amisye po vambunine raunande Rinai indamu ibe akarive no munijo ntiti muno mine vone so rai tenambe vintabo. \v 19 Maisyare omai ti, Syo wasatutir wata no rui rui vayave indamu wapo vatane kotaro ntuna no mine so rai mansanyao tenambe indamu utavondijo Rinai. Muno wapo maugasyo kuvuni mana raijo Injayo Amisye apa tame rai muno Apa Kavo tame rai muno Anawayo Vambunine ama tame rai. \v 20 Muno wapo manyao indamu ubeta Sya ananyao syo raugaje wasai to rai tenambe. Tugae rave, ituna wasautan tutira ntoa munije ama akari.”