\id LUK \h LUKAS \toc1 Ayao Kovo Amisy LUKAS \toc2 Lukas \toc3 Luk \mt2 Ayao Kovo Amisy \mt1 LUKAS \c 1 \s1 Ayao manasyin \p \v 1 Risyirati Lukas, syo nyovara waowe so ratoe ore injayo Teopilus winai, winyirati sya injayo ko dave. Vatano wanuije inta wo Amisye apa ana po rave no wama yasyine so ratoe tavon to. \v 2 Amisye apa ana dave umaso mamo Yesus apa arakovo utavondi aije wo raeno taune mamije rai no manasyinoe, umba wo veano wansanyao. \v 3 Anakotare umawe mamo syo ranyao mavabea nugoenta to, weti syare syo ayao mamaisy inta ratoeyo namarom, injayo Teopilus, \v 4 indamu nyo raen ayao nya kurune wo nanyao rai omamo tugae rave. \s1 Yohanes Pembaptis ano raije raurairive \p \v 5 Arono Herodes be akarijo titive no munijo Yudea, naije syeno tuna no Yavaro Amisye inta apa tame mirati Zakaria. Zakaria umaso pamo ato siso syeno varoro Abia mansai. Apa anamu ama tame mirati Elisabet, omamo ravaki no syeno Harun apa susye rai. \v 6 Zakaria muno Elisabet onayamo aya ana yo rave mamai no Amisye amune rai, muno javondijo Apa ananyaowe rai mavabe tenambe. \v 7 Weramu aya arikainye meweno yai weye Elisabet omamo mbakije ramu, muno wenayamo ibe vatan anuive rave to. \p \v 8 Noa masyote inta syeno varoro Abia mawain inda usisa wanapatambe Amisye ai no Yavaro Amisye rai, muno Zakaria panapatambe matavon. \v 9 Umba syene umaso wo aikarae rapatin, mamaisyo awa koane rai, indamu wo syen inta apatimu. Weti Zakaria opirati wo apatimu indamu po kemenyano ranavano mbovove rameseo Amisye ai no Yavaro Amisye ama uga. \v 10 Umba Zakaria siso rai, pare po kemenyane ramer, muno vatano wanuije wanunugambe no Yavaro Amisye ama akiri umba ube sambayambe. \p \v 11 Naije kobe naito Amisye inta anasine rarorono Zakaria ai, tet no tewa oramo kemenyane ramero raije ama ranijo anem ngkov. \v 12 Arono Zakaria po naito Amisy umaso aen, paparo ai muno jani dave. \v 13 Umba naite umaso po raura pare, “Zakaria, vemo njani nora. Amisye po nya sambaya ranaun to. Indati nya anamugo Elisabet mo arikainye inta avaki, umba apa tamo nyo veano awaine mamo Yohanes. \v 14 Indati winyamo nanayanambe rave, muno vatano wanuije wo arikainye umaso anauno anowi indati manayanambe tavon. \v 15 Weye opamo indati vatano panakoe no Amisye amun. Weti vemo po awije inta ramanam inya. Muno opamo Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje ai no arono ta no no akoya ranobon. \v 16 Wepirati indati po vatano wanui no Israel maugavakare no awa Amisye ai. \v 17 Amisye po nya arikainye umaso atutir indamu puisyeve Ai. Po Anawayo Vambunin maisyare po raunanto Elia aijoe raunande ai indamu po Amisye apa kawasae manyao indamu wanatatayaube ra manuga ngkakavimbe arono masyoto Amisye de rai. Apa ananyaowe no taiso: ‘Are nawirati uparijo awa arikainye mai, weamo wo maneme raijar indamu manuga nsauman akato. Muno are nawirati ubeta Amisye aije ramu, weamo usakinav indamu utavondi Apa ayao mamaisye obo rai.’\x + \xo 1:17 \xt Maleaki 4:5-6\x* ” \p \v 18 Umba Zakaria po raura naito Amisye umaso ai pare, “Risye sya anamu me ririmamo imbe vatan anuive to, ti rimbakije ramu. Weti nya ana ndaura wato mamo nande ririnsai tai rui? Syare nyo ana inta rarorono rinai inda syo raen ti syanave nya ayaowe rai.” \p \v 19 Umba naito Amisy po raura akananto ai pare, “Risyirati Gabriel, syanapatambe Amisye ai, muno Opirati po inatuti da ride syo ayao kove so raura nai. \v 20 Ana syo raurairive so indati noa masyote inta mamaisyo rai. Weramu winyamo nyanave sya ayao umawe raije jewen, ti nyayao akatoe ramu yara soamo nawa ngkao ava indati ana syo raura so mamaisy.” \p \v 21 Vatane umawe wo Zakaria anyut ti unantaive rave, ware, “Veanimaibe irati no no Yavaro Amisy ama uga nugoenta rave?” \v 22 Arono Zakaria puje Yavaro Amisye raora, payao nanto mai kakai weye awa ngkao, weti ana nande ai mamo po ranyijo aneme bo rai. Umba vatane umaso wo aen, ware, “Wato pamo somaida Amisye po ana inta rarorono ai no Yavaro Amisye ama uga umu to.” \p \v 23 Umba Zakaria panapatambe no Yavaro Amisye rai yava apa masyoto rapatimugo aije raija mewen, umba pakato no apa yavar. \v 24 Nugoenta ramu, yara kavinta nakato umba apa anamugo Elisabet ranakeave kobe, umba mainda no no yavar ava embae radani. \v 25 Mare, “Wusyinoe vatane wo inaura tantunawi weye ibakije ramu, weramu soamo Amisye po kovo manakoe raugaje rinaije so.” \s1 Yesus apa anowe raurairive \p \v 26 Elisabet ranakea raena embae kaujentabo to, umba Amisye po apa naito Gabriel atutir ti poroto no munijo Nasaret, omi no no Galilea. \v 27 Poroto no wanya mansae inta ama tame mirati Maria, omi ama vainye rave irati Yusup ai, opamo avaki no Daud apa susye rai. \v 28 Naito Amisy umaso de nande Maria rai, umba po raura nanto rai pare, “Masyote ngkovo nai! Winyirati Amisye tuna nautan muno Po kovo manakoe raugaje nai.” \p \v 29 Maria mo naito Amisy umaso apa ana daura ranaun, naije mpaparo rai. Mo ratantona no ranuga mare, “Wakoe! Apa ayao umaso ama ntunato raije no tai rui? Syo raen kobe rainy!” \p \v 30 Umba naito Amisye umawe po raura nanto rai pare, “Maria, vemo njaniv inya. Amisye po napatimu indamu Po kove raugaje nai. \v 31 Indati winanakea raen umba ntuna irati arikainyo anya inta autan, nyo Apa tame veano awainamo Yesus. \v 32 Sopamo vatano pakoeve, Apa tame rawainamo Arikainyo Amisyo Titi Rave. Amisye po aijaseo be akarijo titive mamaisyo Apa aneno wusyin Daud amaisy. \v 33 Indati be akarive Apa kawasaeyo Israel\f + \fr 1:33 \ft Ayao Yunani naiso mo raura mare, “Yakob apa susye.”\f* mansaija nuge nuganui.” \p \v 34 Umba Maria mo raura nanto naito Amisye umaso ai mare, “Ibe tai ruimai dati ana nyo raura wato mamaisy? Weye risyamo syantukamo anya inta ai rainy weye ta ino mansaevea nene.” \p \v 35 Naito Amisy umaso po raura akananto Maria rai pare, “Indati Anawayo Vambunine maje nai muno Amisyo Titi Rave apa vambunine no nautan indamu wimbe nanakeave. Weti indati vatane wo nya arikainye so aura ware, ‘Opamo Arikainyo Amisye pije, anuga ngkakavimbe.’ \v 36 Inya! Winya arakovo Elisabet mbe vatan anuive to, weramu soamo mbe ranakeave! Wemirati vatane wo raura ware wanya nte bayave, mbakije ramu. Weramu soamo ranakea raena embae kaujentabo to. \v 37 Weye Amisye bambunin po anakotaro rui vayave raveti mamaisy.” \p \v 38 Umba Maria mo raura mare, “Risyamo syanapatambe Amisye ai. Nya ana ndaura umawe nande rinai kai.” Umba naito Amisye umaso po rapaya ti no. \s1 Maria mo Elisabet rapan \p \v 39 Masyote inta yai jakato, umba Maria nto no munije inta rai no Yudea, ama varoro unate inta rai. \v 40 Umba moronto nsiso no Zakaria apa yavar, mo kove raura nanto Elisabet rai. \v 41 Arono Elisabet mo Maria ama ayao ranaun, umba arikainyo no no ranobone aansunuve, umba Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje Elisabet rai, \v 42 ti mayao akoeve mare, “Wanya wanui rave no mine vone so, weramu winyirati Amisye po napatimu indamu Po apa kove raugaje nai. Muno Po apa kove raugaje arikainyo no no nanobone Ai tavon. \v 43 Wakoe! Winyamo sya Akarijo Titi apa akoya mi winy, yara risyamo vatano mamaun, weti nyo inapan, weamo mamaisye ramu. \v 44 Arono winsiso sya yavar ti syo nanamote ranaun, naije kobe sya arikainyo no no inanobon aansunuve weye anayanambe rave. \v 45 Kove ngkov irati winai, weye nyanave Amisye apa ayao rai to, nyare Apa ana po raura naije nde nande.” \s1 Maria ngkangkamambe Amisye ai \p \v 46 Maria mo raura mare, \q1 “Rikangkamambe Amisye ai no inanuga, \q2 \v 47 muno syo ararimbe weye Po inapaya ayao kakaije rai. \q1 \v 48 Risyamo vatano mamaun dave, weramu Amisye aemeno rinai to. \q1 Weti wama susyo miridije nto nao wo inaura ware risyi syaura Apa kove rai. \q1 \v 49 Weye Amisyo Bambunin Dave opirati po ana manakoe so rave rinai. \q2 Apa tame ndandini dave! \q1 \v 50 Amisye aemeno vatane mai ntoa awa ajavi wo mampame mai, nanawirati wo asyanive mansai tenambe. \q1 \v 51 Po apa vambunine raroron. \q2 Po vatano manuga rararin mawatan ti unanajibe tatugadi. \q1 \v 52 Po akarijo titi maveaje, \q2 yara Po vatano mamaun maijaseo titive. \q1 \v 53 Po anaisyo ko dave raunanto vatano marore po mave mai inda uman, \q2 yara Po vatano awa ananuge manui rave mawatan ti unajiv manem bayave ara wusya. \q1 \v 54 Po apa arikainyo Israel wansaeranande maisyare muno Po raurairive wama aneno wusyine mansai wemaisy. \q1 \v 55 Amisye animari Apa urairije umaso raije ramu, \q2 yara aemeno Abraham muno apa susye miridije nto mansaija nuge nuganui.” \p \v 56 Maria nowo Elisabet rarijata embae mandei, umba makato no ama yavar. \s1 Yohanes Pembaptis ano \p \v 57 Masyote ndea mamaisyo akoe Elisabet mare ntuna rai, umba mo arikainyo anya inta avaki. \v 58 Ama arakove wo ranaun Amisye po kovo manakoe raugaje rai, weti ude manayanambe tenambe. \p \v 59 Arikainye umaso apa masyote kaumandei, umba vatane ude tenambe indamu usambayambe ai muno wo koano sunat rave ai mamaisyo Ananyao Musa rai. Umba ware wo ajayo Zakaria apa tame veano awain. \v 60 Weramu Elisabet mo raura nanto mai mare, “Wenora, yara apa tame mirati Yohanes.” \p \v 61 Umba vatane umawe wo raura nakananto Elisabet rai ware, “Nya arakov bakipambe re sonawamo inta apa tamo Yohanes veano inta awaino intai ramu, ti mamaisye ramu.” \v 62 Weti wo ranyijo maneme bo rai indamu wo Zakaria anajo nanto ware, “Tamo rui mirati indamu wamo veano arikainye umaso awain?” \p \v 63 Umba Zakaria po orame vasye inta ranajo mai, umba po ratoe rai pare, “Apa tame mirati Yohanes.” Weti vatan tenambe unantaive rave. \v 64 Naije kobe Amisye po Zakaria awa raneka umba payao akato ti po Amisye ararimbe. \v 65 Umbawe apa arakove unantaive rave ana umaso rai, muno ayao umaso ravov ti nanto no Yudea ama varodoro unate raita tenambe. \v 66 Vatano wo ranaune nao wo ratantona no manuga ware, “Wakoe! Arikainye uma wato pamo Amisye apa vambunine no ai! Weti noa panakoeyamo, indati beo animaibe?” \s1 Zakaria kangkamambe Amisye ai \p \v 67 Arikainye umaso apa ajae Zakaria pamo Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje ai umba po ayao Amisye nde ai raura pare: \q1 \v 68 “Wade wamo Israel wama Amisye ararimbe! \q2 Weye de Apa vatane wansai to, Po wansapaya ayao kakaije rai. \q1 \v 69 Po Vatano vambunine inta atutir indamu Po wansapaya ayao kakaije rai. \q1 Opamo Mesias, napi avaki no Daud apa susye rai, \q2 \v 70 maisyare muno Amisye po raurairive Apa anawae wusyine mai wemaisy. \q1 \v 71 Wepirati po wansapaya irati wama marova mai muno vatano wo wansave tatugadi mansai tenambe. \q1 \v 72 Po muinye rarorono wama anene mai, \q2 muno teto Apa urairijo po rave mansai rai tutir. \q1 \v 73 Apa urairije umaso mamo Po raugaje wama aneno Abraham ai \q1 \v 74 pare Po wansapaya irati wama marova mansai, \q2 inda vemo wanjaniv nora, yara wamanapatambe Ai kai, \q1 \v 75 muno wansanuga ndandinit muno wama ana wandave mamaisy no Amune rai arono ta wana no mine vone so rai. \q1 \v 76 Umba sya arikainyo winy, vatane indati wo nawainamo Amisyo Titi Rave apa anawae pi winy, \q2 weye winyirati nyuisyeve indamu nyo unanuije ratayao Ai. \q1 \v 77 Indati nyo Amisye apa vatane manyao nyare, \q2 ‘Amisye po wapa ayao kakaije rapaya wasai, wea indati wananta irati Apa kove rai.’ \q1 \v 78 Amisye aemeno wansai ti Po apa Mesias atutir de po wansapaya ayao kakaije rai. \q1 Opamo aurata irati uma seo apa kove rautan no awatan ngko dave wemaisy. \q1 \v 79 Apa vare mbaro vatano una no kaumure ama uga\f + \fr 1:79 \ft Kaumure raurata irati ayao kakaije rai.\f* muno ujanivo wene raije mansai. \q1 Po unanuijo to no saumane rarorono wansai.”\x + \xo 1:79 \xt Yesaya 9:1-2\x* \p \v 80 Zakaria apa kavo Yohanes umaso panakoe seo to, apa ana datantona ntiti muno apa anave mbambunin. No no nugo vabukane vono maninimbe yava apa masyote mamaisy, umba de po anasine rarorono vatano Israel mansai indamu po Amisye apa ayao raura mai. \c 2 \s1 Yesus ano \r (Matius 1:18-25) \p \v 1 Arono naije Akarijo Titi Roma apa tame mi Agustus po apa ayao rauguje indamu po vatano mine so awa wanuije rator. \v 2 Po ratoro manasyimbe mamo arono Kirenius be gubernurive no propinsijo Siria. \v 3 Weti vatan tenambe wuruta no awa munije rai janyi, indamu awa tame ratoe tetebe. \p \v 4 Weti Yusup puje no munijo Nasaret no no propinsijo Galilea, to no Betlehem no no propinsijo Yudea, omamo aneno Daud apa munije mije, weye Yusup pamo avaki no Daud apa susye rai. \v 5 Yusup to no Betlehem indamu pemerinta po apa tame ratoe. Muno Maria ntavondi, wemirati ama vainye rave Yusup ai. Omamo mbe ranakeave to. \v 6-7 Yare syisya no yavaro vatano marane udea unaki raive inta rai, weramu yavare umawe ngkatutundijo vatane mai to. Weti yurija nyaki yavaro maero makume usai daije bo rai. Umbawe Maria ntuna kobe ama arikainyo anya manasyine umaso autan. Mo ansune vasye veano atavan, umba mo augasyo nikijo ugano veano maere awa anaisye raveaje raije ama uga rai. \fig Yesus ano|src="CN01617b.tif" size="span" loc="Lukas 2:4-7" copy="Cook" ref="Lukas 2:4-7" \fig* \s1 Naito Amisye wo Yesus apa ano raije raura vatano wo domba maeranande mai \p \v 8 Namano napije vatano wo domba maeranande inta una no anoko insumaije ntami rai, mararaijo munijo Betlehem umawe rai. \v 9 Naije kobe naito Amisye inta paje anasine rarorono mai, muno Amisye apa varo ngkove mbaro mai tenambe, ti ujani dave. \v 10 Umba naito Amisye umaso po raura nanto mai pare, “Vemo wajaniv inya. Namane so ide wasai indamu syo ayao kove so raura wasai. Ayao kove so indati mo anayanambe raugavo vatan tenambe mansai. \v 11 Namane soamo arikainye inta ano no Daud apa munijo Betlehem. Arikainye sopamo Mesias, wapa Akarijo Titi pije, wepirati Amisye po atutir indamu Po vatane mapaya ayao kakaije rai. \v 12 Syo raura wusyimbe wasai, inda wata wananta arikainye umaso Ai: Indati wapo aen atavano ansune vasye rai, muno augasyo nikijo ugano veano maere awa anaisye raveaje raije ama uga rai.” \p \v 13 Umba naije kobe naito Amisy wanui rave waje utavono naite umawe ai, umba wo raura ware: \q1 \v 14 “Amisye ararimbe, Opi no no munijo ntiti! \q1 Po kovo saumane raugaje mine vone so rai, \q2 nde vatano are nawirati Amisye anayanambe maije mai.” \fig Naito Amisy wanui rave waje wo Amisye ararimbe|src="CN01619b.tif" size="span" loc="Lukas 2:8-14" copy="Cook" ref="Lukas 2:8-14" \fig* \p \v 15 Umba naito Amisye wuje wakata no munijo ntiti, naije vatano wo domba maeranande umawe wo raura vambinibe mansai ware, “Wade ra wanta no Betlehem inda wamo ana uma Amisye po raura wansaije we raen.” \p \v 16 Wavave wuruta, umba unanta Maria me Yusupa pe arikainye umaso pe mai. Wo arikainye umaso aen nikijo ugano veano maere awa anaisye raveaje raije ama uga rai. \v 17 Umba wo anakotaro naito Amisye po raura maijoe ravov. \v 18 Muno vatano wanuije wo ayao uma vatano wo domba maeranande wo raura we ranaun, weti unantaive rave tenambe. \v 19 Maria mamo raemeno ayao umaso rai tenambe muno mo ratantona no ranuga rai tutir. \v 20 Umba vatano wo domba maeranande umaso wakare no anoko insumaije ntami raije umawe rai, ukangkamambe muno wo Amisye ararimbe, weye ana wo raen umawe mamaisyo naito Amisye po raura maijoe rai. \p \v 21 Arono arikainye umaso Apa masyote kaumandei, naije vatane ude indamu wo sunative Ai indamu mamaisyo Ananyao Musa rai. Umba wo Apa tame veano awainamo Yesus. Tame somamo naito Amisye po raura to no arono akoya ranakea raeno autan dainyoe. \s1 Yesus apatimugo Amisye ai \p \v 22 Umba masyoto manasine rarondom mamaisyo Ananyao Musa rai ndea mamaisy.\x + \xo 2:22 \xt Imamat 12:1-8\x* Weti Yusupa pe Maria me yo aya arikainyo Yesus augaveta no Yerusalem. Yurija syisya no Yavaro Amisye rai indamu yo Yesus apatimugo Amisye ai. \v 23 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare, “Arikainyo anya ano manasyimbe wepamo apatimugo Amisye ai indamu apaura ai.”\x + \xo 2:23 \xt Keluaran 13:2\x* \v 24 Yare yo insanijo puname jiruma yameseo Amisye ai tavon indamu mamaisyo Ananyao Amisye rai. \p \v 25 Arono naije vatane inta no no Yerusalem, apa tame mirati Simeon, opamo vatano kov muno po Amisye asyaniv. Muno Anawayo Vambunine no irati ai. Po Mesias apa deye ranyut, Wepirati pare po vatano Israel mapaya kakaije rai. \v 26 Anawayo Vambunin mo raurairive Simeon ai wusyimbe to mare, “Winyamo wingkakai rainy yara noa indati nyo Amisye apa Mesias aeno taune namije rai rati.” \v 27 Masyoto naije Anawayo Vambunin mo Simeon atutir indamu de no Yavaro Amisy. Arono naije Yusupa pe Maria me yo Yesus augave syisya no Yavaro Amisye ama uga indamu yo augavere no Amisye amun maisyare muno Ananyao Musa mo raura wemaisy. \v 28 Umba Simeon po Yesus aijade po akepano aneme rai umba po Amisye ararimbe pare: \q1 \v 29 “Amisyo winy, naisoamo Nyo nya urairije ravea mamai to, \q2 weti nyare Nyo inaugav, weamo Nyo inauga kai. \q2 Saumane no inanuga rai to, \q1 \v 30 weye syo Vatano po Israel mapaya kakaije raije aeno inamije rai to. \q1 \v 31 Opamo Nyo atayao indamu Po kove raunanto vatano una no mine tename so raije mai. \q1 \v 32 Opamo aurata irati varo mbaro vatano Yahudi jewene mansai, \q2 muno Po kovo ntiti raugavere Nya kawasae Israel mansai.” \p \v 33 Yusupa pe Maria me unantaive ayao Simeon po raura nanto aya Arikainye aije rai. \v 34 Umba Simeon po Amisye anajo indamu Po kove raugaje yai, umba po raura nanto Maria rai pare, “Arikainye sopamo Amisye po apatimu to, indati Wepi bewar vatano Israel wanui ude Amisye ai ti Po kove mai yara wanui kaijinta nawamo wonayo Ai ti po mangke raugaje mai. Weye opirati Vatano Amisye po aroron ti atutir deye so, weramu vatano wanui indati wo awatambe, \v 35 wirati awa ana wo ratantona no manuga raroron kakavimbe. Muno winyamo indati nanimaumbe rave, maisyare omako nsiuge inta nteto nanuga rai wemaisy, arono nyo Apa siurije raen!” \p \v 36 Naije wanya kavinije inta, ama tame mi Hana, omamo anawae Amisye ma. Ama aja pamo Panuel, opamo avaki no susyo Asyer rai. Omamo mbe vatan anuive rave. Wusyinoe mo anya inta aovan, inya tenambea tume kaururum, \v 37 umba ama ana umaso kakai, ti Hana mbe kavinive. Umba mbe kavinive nugoenta rave weye soamo ama tume tename mambisy eane mambisy. Omamo mo Yavaro Amisye rapaya ramu, yara namane rinit no tawan no rai tutir, manapatambe Amisye ai, nsambayambe muno ratawandijo marore rai. \v 38 Arono naije kobe, wanya umaso nde mo kove raura seo Amisye ai, muno mo arikainyo Yesus umaso aura kakavimbe nanto vatano wo masyoto Amisye po vatano Israel mapaya kakaije raije ranyute mansai tenambe. \s1 Yusupa pe Maria me yo Yesus augavakata no Nasaret \p \v 39 Arono Yusupa pe Maria me ibeta Ananyao Amisye po raugaje rai tenambea mewen, unajiv wakata no munijo Nasaret no no Galilea. \v 40 Arikainye umaso panakoe piridije seo, muno bambunin, muno Apa ana po ratantona mba dave. Amisye po kovo manakoe raugaje Ai. \s1 Yesus apa tume abusyinara eane rurum, umba siso Yavaro Amisye rai \p \v 41 Tume anteter Yesus apa aja pe akoya me yurija no Yerusalem indamu itavondijo Ono Paska rai. \v 42 Yesus apa tume abusyinara eane rurum, umba yo auga ti wuruta Ono Paska rai, mamaisyo awa koano utavondi raivea nsiridi to rai. \v 43 Arono one umawe mewen, Yesus apa aja pe akoya me inyajiv, yara aya kavo Yesus opamo ta no no Yerusalem, weramu aja pe akoya me yantatukambe. \v 44 Yo rakarae yare aya kavo tavondijo awa arakove inta mai ti udijata. Yanya masyote intai, umba yaemeno Ai, ti yo akani no aya arakove umawe awa yasyin. \v 45 Weramu nyanta Aije ramu, ti yakare no Yerusalem indamu yo akani. \p \v 46 Sisa masyoto mandeije rai, umba nyanta Ai no Yavaro Amisy ama uga. Yo aen tuna no kuruno Yahudi awa yasyin, Po awa ananyaowe raraniv, muno Po manajo. \v 47 Vatano wo anaun unantaive rave tenambe, weye Apa ana datantona ntiti muno Apa ana daura mba dave. \v 48 Arono Yusupa pe Maria me yo Yesus aen, ipaparo yai. Apa akoya mo aura to mare, “Sya arikainyo Winy, mbeanimaibe Nyo ririnsaveare somaisy? Risye inya pe ririnsanuga nseo majeve weye ririmo nakanija marudi.” \p \v 49 Umba Yesus po raura akananto yai pare, “Injae, Ingkoe, ribeanimaibe irati ipo inakani? Wuripantukambe Risyamo sya Injaya po inatutir indamu ino no Apa yavare ama uga.” \v 50 Weramu Apa aja pe akoya me nyanta irati Apa ana po raura yai raije ramu. \p \v 51 Umba Yesus tavondi yai, wakata tenambe no Nasaret. Animaisye mirati aja pe akoya me yo raura Ai, omamo Yesus beto rai kobe. Muno Apa akoya raemeno anakotare umaso rai tenambe no ranuga. \v 52 Umba Yesus panakoe piridije seo muno Apa ana po ratantona miridije nseo titive. Amisye anayanambe Ai muno vatane manayanambe Ai tavon. \c 3 \s1 Yohanes Pembaptis apa ananyao \r (Matius 3:1-12; Markus 1:1-8; Yohanes 1:19-28) \p \v 1-2 Kaisar Tiberius be akarijo titive no munijo Roma rai ama tume abusyinara eane radani, umba Amisye po raura Zakaria apa kavo Yohanes Pembaptis ai no nugo vabukane vono maninimbe. Arono naije, Pontius Pilatus be gubernurive no munijo Yudea, muno Herodes be akarive no munijo Galilea, muno Herodes apa arakovo Pilipus be akarive no munijo Iturea muno munijo Trakonitis, muno Lisanias be akarive no Abilene. Muno Hanasa pe Kayapasa pe ibe syeno titive vatano Yahudi mansai. \v 3 Arono naije Yohanes Pembaptis siso no mana Yordan ama varodore rai tenambe. Po ayao Amisye raura pare, “Wasakinav irati wapa ayao kakaije rai muno wade ramu syo wasaugasyo kuvuni mana rai indamu Amisye po wapa ayao kakaije rapaya wasai.” \v 4 Maisyare muno anawae Yesaya po ratoe no apa bukuge rai wemaisy pare: \q1 “Vatane inta ugwaimbe no \q2 nugo vabukane vono maninimbe pare, \q1 ‘Wapo unanuije ratayao irati Amisye ai, \q2 wapo ratayao da nsarokir inda panya rai. \q1 \v 5 Kambibive ratutun da mavae, \q2 unate muno papukame rakaro da majea mavae. \q1 Unanuijo nanto nande rarae nsarokibe, \q2 muno unanuijo sakanate rayare da ngkakavin. \q1 \v 6 Indati vatano mine tename so wo raen, \q2 ware Amisye po vatane mapaya ayao kakaije rai.’ ”\x + \xo 3:6 \xt Yesaya 40:3-5\x* \p \v 7 Vatane wanui ude Yohanes ai, ubeker indamu po maugasyo kuvuni mana rai. Weramu po raura mai pare, “Weapamo vatano mamun maisyare tawae mamunoe! Wabeanimaibe wade no so? Wapo rakarae wapare syo wasaugasya kuvuni mana rai, wea indati wanajivo Amisye apa pari mangke makare akatoe rai. Weramu wapa ana wapo ratantona mamaisye ramu. \v 8 Syare wasakinavo wapa ayao kakaije rai rati, umba ana ngkove obo mi wapo rarijat, wea umba mamaisy. Weramu vemo wasararin wapare, ‘Abraham opamo wama anena pije, ti munije ama akari indati Amisye po mangke raugaje wansai jewen,’ wemai nora! Syo raura wasai: Amisye pamo bambunin po orame wato ranigwan ube vatanbe ti Abraham apa ajavi waino mai, yara Po wasatugaro marambe. \v 9 Apa mangke po ratayao vatane mai mamo mararai kobe to. Omamo raurata irati Apa tama mawes, pare Po inyoe rate no ama ruke rai. Weti inyowo rui mirati mo mano kove rauguje ramu, weamo tama veano rate ti ramaugasyo taname rai.” \p \v 10 Umba vatane wo Yohanes anajo ware, “Weti animaisye mirati nyare reamo rave?” \p \v 11 Yohanes Pembaptis po raura akananto mai pare, “Are pirati apave ansune jiruma rai, weamo po inta raunanto vatano apa ansune meweno aije inta ai. Are pirati apave anaisye inta rai, weamo po inta raunanto vatano apa anaisye meweno aije inta ai tavon.” \p \v 12 Umba vatano wo pajak ranugande pemerinta aije inta ude no Yohanes Pembaptisa nui indamu po maugasyo kuvuni mana rai. Umba wo anajo ware, “Injayo Kurune, animaisye mirati nyare reamo rave?” \p \v 13 Umba Yohanes po raura akananto mai pare, “Wapo doije ranugande pemerinta ai mamaisyo po rapatimuge obo rai. Yara vemo taune wapo nake inta raijanande tavon, nseo mo rapatimu to rakivan nora.” \p \v 14 Umba naite inta ude wo anajo ware, “Maisyare omai ti, reamamo animaisye mirati reamo rave?” \p Umba po raura akananto mai pare, “Vemo wapo vatane mantitidi indamu wo doije raunande wasai jinya, muno vemo wapangkarive wapo rangkivano vatane mai jinya. Muno vemo wapo nuge rapanan inya, yara wapare doijo pemerinta po rave wasavae mamo mamaisy.” \p \v 15 Naije vatano wanuije umaso wo ratantona no manuga ware, “Yohanes Pembaptis sopamo Mesias wamo anyubeye opije dako?” \p \v 16 Weramu Yohanes Pembaptis po raura akananto mansai tenambe pare, “Syo wasaugasyo kuvuni mana rai. Yara indati Vatane inta de opamo panakoe irati inakivan, weti Apa waijo nowo ajo kokome raije mamo syo rapaya kakai weye risyamo imamaisye ramu. Indati Opamo po wasaugasya kuvuni mana rai jewen, yara Po Anawayo Vambunine ratutir maje wasai muno taname ntavon.\f + \fr 3:16 \ft Ayao taname so ama tunato raije mbare ramu. Vatane inta ware wansaugasya taname rai omamo indamu mo wansanuga ratayao da ngkakavimbe (1 Petrus 1:7; Markus 9:49). Yara inta ware taname so raugaje vatano wanave jewene obo mansai (anemo 9 so rai muno Muni Akari 20:15).\f* \v 17 Opamo aurata irati vatano po bayaije raijar no anem, po veano gandume rarayan bintabo. Po ama ine ranugan siso tuna no apa yavare rai, yara po ama kea ramero tanamo nen tutire rai.” \p \v 18 Maisyare omaisy, Yohanes Pembaptis po Ayao Kovo Amisye raura muno po ananyao kotare raura vatane mai. \v 19 Umba Yohanes po Herodes, opamo be akarive no munijo Galilea, apa ayao kakaije raura kakavimbe nanto ai, weye Herodes po apa arakovo Pilipus apa anamu Herodias raovan to muno apa ayao kakai kaijinta manui. \v 20 Umba po ayao kakaije so raijanande tavon: omamo po Yohanes ausiso makova no tanoano makova rai. Maisyare omai ti, Herodes no tawan no apa ayao kakaije umawe rai ti miridije nseo tutir. \s1 Yohanes Pembaptis po Yesus augasyo kuvuni mana rai \r (Matius 3:13-17; Markus 1:9-11; Yohanes 1:32-34) \p \v 21 Arono Yohanes Pembaptis po vatano wanuije maugasyo kuvuni mana rai, umba Yesus de, Yohanes po augasyo kuvuni tavon. Yesus be sambayambe, umba naume nsaneka \v 22 ti Anawayo Vambunine maje Ai maisyare insanijo punamoe. Naije danito Po Amisye anamote ranaun, ngkinde no no munijo ntiti mare, “Winyamo Sya Arikainyo inanuga no Nai. Inanayanambe Nai rave.”\x + \xo 3:22 \xt Mazmur 2:7; Yesaya 42:1\x* \s1 Yesus apa anene awa susye \r (Matius 1:1-17) \p \v 23 Arono Yesus po apa anakere raijar, weamo Apa tume nanto no tenamara eane abusyin. Vatane wo ratantona ware Opamo Yusup apa kavo pije. \q1 Yusup umaso opamo Eli apa kavo pije. \q1 \v 24 Eli opamo Matat apa kavo pije. \q1 Matat opamo Lewi apa kavo pije. \q1 Lewi opamo Malki apa kavo pije. \q1 Malki opamo Yanai apa kavo pije. \q1 Yanai opamo Yusup apa kavo pije. \q1 \v 25 Yusup opamo Matika apa kavo pije. \q1 Matika opamo Amos apa kavo pije. \q1 Amos opamo Nahum apa kavo pije. \q1 Nahum opamo Hesli apa kavo pije. \q1 Hesli opamo Nagai apa kavo pije. \q1 \v 26 Nagai opamo Maat apa kavo pije. \q1 Maat opamo Matika apa kavo pije. \q1 Matika opamo Simei apa kavo pije. \q1 Simei opamo Yosek apa kavo pije. \q1 Yosek opamo Yoda apa kavo pije. \q1 \v 27 Yoda opamo Yohanan apa kavo pije. \q1 Yohanan opamo Resa apa kavo pije. \q1 Resa opamo Zerubabel apa kavo pije. \q1 Zerubabel opamo Seatiel apa kavo pije. \q1 Seatiel opamo Neri apa kavo pije. \q1 \v 28 Neri opamo Malki apa kavo pije. \q1 Malki opamo Adi apa kavo pije. \q1 Adi opamo Kosam apa kavo pije. \q1 Kosam opamo Elmadam apa kavo pije. \q1 Elmadam opamo Er apa kavo pije. \q1 \v 29 Er opamo Yesua apa kavo pije. \q1 Yesua opamo Eliezer apa kavo pije. \q1 Eliezer opamo Yorim apa kavo pije. \q1 Yorim opamo Matat apa kavo pije. \q1 Matat opamo Lewi apa kavo pije. \q1 \v 30 Lewi opamo Simeon apa kavo pije. \q1 Simeon opamo Yehuda apa kavo pije. \q1 Yehuda opamo Yusup apa kavo pije. \q1 Yusup opamo Yonam apa kavo pije. \q1 Yonam opamo Eliakim apa kavo pije. \q1 \v 31 Eliakim opamo Melea apa kavo pije. \q1 Melea opamo Mina apa kavo pije. \q1 Mina opamo Matata apa kavo pije. \q1 Matata opamo Natan apa kavo pije. \q1 Natan opamo Daud apa kavo pije. \q1 \v 32 Daud opamo Isai apa kavo pije. \q1 Isai opamo Obed apa kavo pije. \q1 Obed opamo Boas apa kavo pije. \q1 Boas opamo Salmon apa kavo pije. \q1 Salmon opamo Nahason apa kavo pije. \q1 \v 33 Nahason opamo Aminadab apa kavo pije. \q1 Aminadab opamo Admin apa kavo pije. \q1 Admin opamo Arni apa kavo pije. \q1 Arni opamo Hezron apa kavo pije. \q1 Hezron opamo Peres apa kavo pije. \q1 Peres opamo Yehuda apa kavo pije. \q1 \v 34 Yehuda opamo Yakob apa kavo pije. \q1 Yakob opamo Isak apa kavo pije. \q1 Isak opamo Abraham apa kavo pije. \q1 Abraham opamo Tera apa kavo pije. \q1 Tera opamo Nahor apa kavo pije. \q1 \v 35 Nahor opamo Seruk apa kavo pije. \q1 Seruk opamo Rehu apa kavo pije. \q1 Rehu opamo Peleg apa kavo pije. \q1 Peleg opamo Eber apa kavo pije. \q1 Eber opamo Salmon apa kavo pije. \q1 \v 36 Salmon opamo Kenan apa kavo pije. \q1 Kenan opamo Arpaksad apa kavo pije. \q1 Arpaksad opamo Sem apa kavo pije. \q1 Sem opamo Noak apa kavo pije. \q1 Noak opamo Lamek apa kavo pije. \q1 \v 37 Lamek opamo Metusala apa kavo pije. \q1 Metusala opamo Henok apa kavo pije. \q1 Henok opamo Yared apa kavo pije. \q1 Yared opamo Mahalalel apa kavo pije. \q1 Mahalalel opamo Kenan apa kavo pije. \q1 \v 38 Kenan opamo Enos apa kavo pije. \q1 Enos opamo Set apa kavo pije. \q1 Set opamo Adam apa kavo pije. \q1 Adam opamo Amisye apa kavo pije. \c 4 \s1 Anakakai Akoe po Yesus aponae \r (Matius 4:1-11; Markus 1:12-13) \p \v 1 Yesus opamo po mana Yordan rapaya ti no, umba Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje Ai, mo atutir poroto no nugo vabukane vono maninimbe. \v 2 Umba Anakakai Akoe de po aponaeya masyote tename jirum. Yesus po anaisye inta raisye ramu, weti masyote tename jirum umaso mewen, umba maror. \p \v 3 Umba Anakakai Akoe po raura nanto Ai pare, “Ranivara Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy, weamo Nyo orame wato raura aje indamu mbe anaibea Nyo raisy.” \p \v 4 Weramu Yesus po raura akananto ai pare, “Syonae, weye Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Anaisye bo mi vatane wo rai da umano raije ramu.’\x + \xo 4:4 \xt Ulangan 8:3\x* ” \p \v 5 Naije akato Anakakai Akoe po Yesus augave seo no pukamo titije inta rai, umba kavuratawe po munijo akokoe vatane ube akarive rai tenambe no mine tename so rarorono Ai. \v 6 Umba po raura nanto Yesus ai pare, “Amisye po vambunine raunande rinai indamu ibe akarive mine vone so rai tenambe. Weti are bayave syare syo raunanto ai, weamo syo raunanto ai kai. \v 7 Weti wimbeaje rinai muno Nyo inararimbe, wea umba syo munije tename so raunande indamu winyaura rai tenambe.” \p \v 8 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Syonae, weye Ayao Amisye mo ratoe taiso: \q1 ‘Nyo Amisye obo ararimbe, \q2 nyanapatambe Obo ai.’\x + \xo 4:8 \xt Ulangan 6:13\x* ” \p \v 9 Umba Anakakai Akoe po Yesus augav to seo te no Yavaro Amisye ama tati rai jakato no Yerusalem. Umba po raura nanto Yesus ai pare, “Ranivara Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy, weamo nsopa da ntemasyo no mine waraya. Indati nanasine mamo inta ranepate ramu. \fig Yavaro Amisy no no Yerusalem |src="hk00379c.tif" size="span" loc="Lukas 4:9" copy="Knowles" ref="Lukas 4:9" \fig* \v 10 Weye Ayao Amisye mo ratoe mare: \q1 ‘Amisye po apa naite matutir wo naman; \q2 \v 11 wo naijaro maneme rai inda vemo najoe rantukamo orame rai jinya.’\x + \xo 4:11 \xt Mazmur 91:11-12\x* ” \p \v 12 Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Syonae, weye Ayao Amisye mo raura mare, ‘Vemo nyo Amisye atopano apa vambunine rai jinya.’\x + \xo 4:12 \xt Ulangan 6:16\x* ” \p \v 13 Arono Anakakai Akoe po Yesus atopana jewen, umba po apaya vavai, po varoro kaijinta rakani jakato indamu po Yesus atopan. \s1 Yesus po apa anakere raijar no Galilea \r (Matius 4:12-17; Markus 1:14-15) \p \v 14 Umba Yesus pakato no Galilea, Opamo Anawayo Vambunine ama vambunine manakoe Ai. Vatane wo Yesus apa ana dave muno Apa ananyaowe ravovo no Galilea raita tenambe. \v 15 Po vatane manyao no Yahudi awa yavaro sambaya rai, muno vatan tenambe ukangkamambe Ai. \s1 Vatano Nasaret wo Yesus awatambe \r (Matius 13:53-58; Markus 6:1-6) \p \v 16 Yesus pakato no munijo Nasaret, omamo munijo no rai no arono mamaunoea panakoe raije mijem. Umba masyoto sambaya inta siso no yavaro sambaya rai, maisyare muno Opamo tavondi raivea nsiridi rai to wemaisy. Umba seo tet indamu Po bacave Ayao Amisye rai. \v 17 Naije vatane inta po nyovara wao raakuvije inta raunanto Ai, omamo anawae Yesaya apa ayao ratoe rai. Weti Yesus po raneka umba nanto irati ayao namiso rai, ti bacave rai: \q1 \v 18 “Anawayo Amisye no irati Rinai, \q2 weye Po inapatimu inda Syo Ayao Kove raura irati vatano awa ananuge meweno maije mai. \q1 Muno Po inatutir inda Syo ayaowe so raura syare: \q2 Vatano mansaijaro arove nawamo Syo mapaya arove rai, \q2 muno vatano mamije ntuba Syo saumane raunande mai inda wo nuge raen akato, \q2 muno vatano nanawirati vatano kaije wo mave tatugadi Syo mapaya irati awa siurije rai. \q1 \v 19 Muno Po inatutir inda Apa masyoto po kove raugaje Apa vatane mansaije Syo ravov.”\x + \xo 4:19 \xt Yesaya 61:1-2\x* \p \v 20 Yesus po nyovara wao umaso raakuvi jakanande umba Po raunanto vatano panapatambe no yavaro sambaya umaso ai jakato, umba paje tuna. Vatano utantuna no naije mami ntamijo Ai tutir. \v 21 Umba Yesus po manyao pare, “Masyoto unumeso Ayao Amisyo idaura ti wadanaune umawe ama masyote mamai to soamo nande no wasamun.” \p \v 22 Weti vatan tenambe manayanambe Ai muno unantaive Apa ayao ko dave Po raura we rai. Wo raura ware, “Wakoe! Sopamo wama arakovo Yusup apa kavo pije, weramu Apa ayao umawe sarokir dave!” \p \v 23 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Syo raen wapare wapo ayao varije so raura Rinai mare, ‘Anawae, Nyo saumane raunande taune Winai!’ Muno wapare, ‘Reamo ranaun Nyo anapaporainye inta raroron no munijo Kapernaum rai to, weti reamare Nyo inta raroron tavon no taune Nya munijo Nasaret so rai.’ ” \p \v 24 Umba Yesus po raura iridi pare, “Syo raura tugaive: anawae to no munijo maran, weamo vatane wanave ai. Yara pare pakato no taune apa muni, weamo vatane wanave aije ramu. \v 25 Tugae, arono anawae Elia aijoe maruge maje jewen, none tamija tume mandei embae kaujentabo. Umba maroro akoe tamijo munije rai tenambe. Arono naije wanya kavinije wanui una no munijo Israel. \v 26 Weramu Amisye po anawae Elia atuti da poroto no wanya kavini Israel umaso inta mansaije ramu, weye wanave jewen. Yara poroto no wanya kavinijo maran no no munijo Sarpat, mararaijo munijo Sidon rai.\x + \xo 4:26 \xt 1 Raja-raja 17:1, 8-16\x* \v 27 Maisyare omai tavon, arono anawae Elisa aijoe, vatano Israel wanui unanta irati waneno aravure rai, weramu Elisa po saumane raunanto inta aije ramu, weye vatano Israel wanave jewen. Yara po saumane raunanto vatano marane obo inta ai, apa tame mi Naaman, vatano Siria pa. Maisyare omai ti, vatano Nasaret weap, Syo anapaporainye inta rarorono wasaije ramu, weye wapanave jewen!” \p \v 28 Arono vatano utantuna no yavaro sambaya umaso rai wo Yesus apa ayao umaso ranaun, upari rave. \v 29 Weti usea usayai wo Yesus awatan puje awa munije raora, umba wo auga ti uta no pene inta ama tati, omamo no no munijo Nasaret ama akiri. Ware wo amaugo raijasyo. \v 30 Weramu Yesus po makivandi awa yasyine rai to kobe, yara de pusyo ti to. \s1 Yesus po anawayo kakaije rawatambe \r (Markus 1:21-28) \p \v 31 Umba Yesus poroto no munijo Kapernaum no no Galilea. Arono masyoto sambaya rai, siso no Yahudi awa yavaro sambaya ama uga umba pananyaube vatane mai. \v 32 Vatane umaso unantaive Apa ananyaowe rai, weye Po mansanyao vambunimbe maisyare akari apa vambunine no irati ai amaisy. \p \v 33 Vatano anawayo kakaije no aije inta siso tavon no yavaro sambaya rai, umba punanto akoeve, gwain pare, \v 34 “Winyi Yesus, vatano Nasaret, animaisye mi Nyo rave reansai? Nyare nde ra Nyo reansaubai dako? Reamo naen: Winyamo Vatano Kakavimbe Amisye po natutire pi Winy!” \p \v 35 Yesus soowato anawayo kakaijo nsiso vatane umaso aije rai pare, “Manin! Nyuje vatane so aora!” Umba anawayo kakaije umaso mo vatane umaso aveti tende tami no vatano wanuije awa yasyin. Naije kobe muje irati vatane umaso aora, muno mo anakea raveti njoram akatoe ramu. \p \v 36 Vatano wanuije so unantaive rave, ti wo raura vambinibe mai ware, “Wakoe! Apa ananyao so mbambunin dave! Arono Po anawayo kakaije matutir, weamo wuje vatane maora kobe, mamaisyo Apa ana po raura rai!” \v 37 Weti wo ayao Yesus ravovo ti maneka manakoe no munijo namije rai tenambe. \s1 Yesus po saumane raunanto vatano wanuije mai \r (Matius 8:14-17; Markus 1:29-34) \p \v 38 Yesus pakauje yavaro sambaya rai ti to no Simon Petrus apa yavar. Simon Petrus apa anumam nggwanen, ranakea mamoan dave, weti vatane wo Yesus anajo indamu Po saumane raunande rai. \v 39 Weti Yesus poroto no ama niki ri, umba Po wanene umaso rawatan ti musyo raora. Naije kobe nikija nseo, ti mo anaisye ratayao indamu wo raisy. \p \v 40 Namandijo uma pare pasyo kobe, umba vatane wo vatano ugwaneno wanene kotare raije maugavere vintabo no Yesusa nui. Umba Yesus po aneme raugaje ntamijo mansai indamu usauman. \v 41 Muno anawayo kakaije wuje vatano wanuije maora, ugwain ware, “Winyirati Arikainyo Amisy!” Weramu Yesus po anawayo kakaije umaso maorai inda vemo wo raura akato inya, weye wo aen Opamo Mesiasa pije. \s1 Yesus pananyaube no munijo kaijinta rai \r (Markus 1:35-39) \p \v 42 Siman awatan ngko dave, Yesus poroto no nugo maninimbe. Naije vatano wanuije wo akanija unanta Ai, umba wo raura nanto Ai ware, “Vemo Nyo reansapaya nora.” \v 43 Weramu Yesus po raura akanande mai pare, “Syare syoroto Syo Ayao Kove ravovo no munijo kaijinta rai tavon, weye wemi mbewaramo ide no mine vone so. Ayao Kove mare Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so rai.” \p \v 44 Weti Yesus panya propinsijo Yudea raita, pananyaube no Yahudi awa yavaro sambaya rai. \c 5 \s1 Yesus po apa arakovo manasyino utavondi Aije mawain \r (Matius 4:18-22; Markus 1:16-20) \p \v 1 Masyote inta Yesus te no onae tuga Genesaret. Vatano wanuije wo akijaniri indamu wo ayao Amisy Po raura we ranaun. \v 2 Umba Yesus po nyomane rurumo jantavai no nayave vone raen. Nyomane umaso mamo vatano wo jiane rakani waje raora to indamu wo awa pame rarondom. \v 3 Yesus seo no nyomane umaso inta rai, wemamo Simon Petrus apa nyomane ma. Umba Po Simon Petrus atutir pare, “Nyo nyomane ratutir usyo mampaya no onae ama nggwaro rai.” Umba Yesus paje tuna no nyomane umaso ama von umba pananyaube vatano wanuije umawe mai. \fig Yesus tuna no nyomane von pananyaube vatano wanui mansai |src="WA03840b.tif" size="span" loc="Lukas 5:1-3" copy="Wade" ref="Lukas 5:1-3" \fig* \p \v 4 Umba pananyaubea jewen, Po raura nanto Simon Petrus ai pare, “Mborae usyo no ntento warave indamu wapo wapa pame rantet, indati wananta jiane inta mansai.” \p \v 5 Umba Simon Petrus po raura nakananto Ai pare, “Injayo Kurune, namano nggwaravainyoe reamo pame ranteta marudi. Weramu Nyo inatutir, ti syo rantet akatoe so.” \v 6 Wo pame umaso rantet, naije wo raen akatoamo jiano nsawa raije manui rave, ti pame mpatimugo jiane umaso rai. \v 7 Weti wo awa arakovo una no nyomano kaije umawe mawain nanto ware, “Wade tavon indamu wamo jiane so ranugan tenambe.” Umba wo ranugan asyo tenambe nyomane jirume so yaija ama uga ntatairi jiane rai, kavinta ratire nyomane masyo. \p \v 8 Arono Simon Petrus po ana umaso raen, po vukane ranteter no Yesus amun, umba po raura pare, “Injae, Winyamo vatano kakavin dave, weti syare nyusyo ra nyoronto inaora! Vemo ntuna inatavon inya, weye risyamo ayao kakaije no rinai.” \v 9 Simon Petrusa pe, vatano utavondi aijo apa nyomane raije nawe unantaive rave weye wo jiane umaso raen manui rave. \v 10 Muno Simon Petrus apa arakovo jantuna no nyomano kaije umawe nyantaive tavon. Onayamo Sebedeus apa arikainye naya, aya tame mirati Yakobus muno Yohanes. \p Umba Yesus po raura nanto Simon Petrus ai pare, “Vemo njaniv inya. Wusyinoe winyamo nyo jiane rakani, weramu no naiso kobe nyare nyo vatane makani ra utavondijo Rinai.” \p \v 11 Wo awa nyomane rakarimu no nayave vone warea kobe, muno wo awa ananuge rapaya ti ntuna tenambe, umba utavondijo Yesus ai. \s1 Yesus po saumane raunanto vatano aravure mo ave ai \r (Matius 8:1-4; Markus 1:40-45) \p \v 12 Masyote inta Yesus no no munije inta rai, umba vatano aravure ntapekano anakea raije inta po aen, ti po vukane ranteter no Amun. Umba po raura Ai pare, “Injae, winyare mayar, syare Nyo saumane raunande rinai.” \p \v 13 Weti Yesus po vatane umaso aijar, umba Po raura nanto ai pare, “Rimayar, ti syare winsauman.” Naije kobe apa wanene umaso raumandi ai. \v 14 Umba Yesus po vatane umaso aorai pare, “Vemo ndaurao vatane mai jinya. Yara nyoronto no syeno tuna no Yavaro Amisye raije ai, nyo nanakea rarorono ai indamu po raen winyamo sauman to. Umba nyo anakotare raugare rameseo Amisye ai, inda mamaisyo Musa apa ananyaowe rai.\x + \xo 5:14 \xt Imamat 14:1-32\x* Indati vatan tenambe wo raen tugae Amisye po saumane raunande nai to.” \p \v 15 Weramu vatane wo Yesus apa anapaporainye muno Apa ananyaowe ravov tutir ti ayao umaso maneka manakoe. Umba vatano wanui ude indamu wo anaun muno ware Po saumane raunanto manakea njajorame rai tavon. \v 16 Weramu masyote intanamo Yesus poroto be sambayambe no nugo maninimbe. \s1 Yesus bambunin po ayao kakaije rapaya vatane mai no mine vone so \r (Matius 9:1-8; Markus 2:1-12) \p \v 17 Masyote inta Yesus pananyaube, umba vatano Parisije inta nawe, kuruno Yahudi nawe utantuna no naije. Inta una no munijo Galilea ama munije ranteter ude, inta una no munijo Yudea ude, muno inta una no Yerusalem ude tavon. Naije Amisye po vambunine raugaje Yesus ai indamu Po saumane raunanto vatano ugwanene mansai. \v 18 Arono naije, vatane inta wo vatano tunaive inta augaje nikijo pata rai, umba wo anawan ude, ware ubeker wo augave siso no yavare ama uga indamu wo augaje niki no Yesus amun. \v 19 Weramu vatane wanui rave no ratuije, weti wararaijo usisa Ai kakai. Weti wo vatane umaso aijaseo no yavare umawe ama manyume von. Umba wo manyumo tatije ransodeto, umba wo vatano tunaive umaso airidijasyo apa tanije rautan no Yesus amun no vatano wanuije umawe awa yasyin. \p \v 20 Arono Yesus po awa anave raen manakoe, Po raura vatano tunaive umawe ai pare, “Arakove, Syo nya ayao kakaije rapaya nai to.” \p \v 21 Naije kuruno Yahudi nawe vatano Parisije nawe uparijo Yesus ai, wo ratantona no manuga rai ware, “Ee! Veanimaibe Po rauranare wemaisy? Po rakarae pare po ayao kakai rapaya maisyare Amisye amaisy! Weramu Amisye bo pi mamaisyo po ayao kakaije rapaya vatane mai, weti Yesus sopamo pangkarivea!” \p \v 22 Umba Yesus po awa ana wo ratantona raen no manuga rai, ti Po raura pare, “Wabeanimaibe wapo kakaije ratantona no wasanuga rai? \v 23 Syare syo vatane so apa ayao kakaije rapaya ai, weamo wapo ratantona wapare rimamaisye ramu. Wapantatukambe Sya vambunine rai, ti wapanave ramu. Weramu Syo anapaporainye inta raroron, indati wapo Sya vambunine raen kakavimbe. \v 24 Weti syare Syo saumane raunanto vatane umaso ai indamu wapo raen wapare Risy, Arikainyo Vatan, ribambunin syo ayao kakaije rapaya no mine vone so.” Umba Yesus po raura nanto vatano tunaive umawe ai pare, “Nseo! Nya tanije rauga da nin kai.” \p \v 25 Naije kobe vatano tunaive umaso seo tet no vatano wanuije umaso mansamun. Umba po apa tanije raugav ara pakato no apa yavar, ti po Amisye ararimbe. \p \v 26 Vatano wanuije umaso unantaive rave ti wo Amisye ararimbe muno wo asyaniv, wo raura ware, “Wakoe! Masyoto unumeso wamo anapaporainye umaso raen to, wanantaive rai rave.” \s1 Yesus po Lewi awain \r (Matius 9:9-13; Markus 2:13-17) \p \v 27 Yesus po anapaporainye umaso rarorona mewen, umba puje. Umba Po vatano po pajak ranugande akarijo pemerinta aije inta aen, apa tame mi Lewi,\f + \fr 5:27 \ft Apa tame rawain tavonamo Matius.\f* tuna no apa tanoano pajak rai. Yesus po awain pare, “Winde tavono Rinai!” \v 28 Umba Lewi seo, po apa ananuge rapaya ti ntuna tenambe, yara pusyo ti tavondijo Yesus ai. \p \v 29 Umbawe Lewi po one rave no apa yavar, po ratayao Yesus ai. Muno vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije wanui ude muno vatano kaijinta ude tavon ti wisyi tenambe. \v 30 Weramu vatano Parisije muno awa kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije manuga ngkovo Apa arakovo utavondi aije mai jewen, ti ware, “Wabeanimaibe wapisyisyo vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije nawe, vatano ayao kakaije no maije nawe matavon?” \p \v 31 Umba Yesus po ayaowe rasakinavo mai pare, “Vatano saumane pamo bekero anawae aije ramu, yara vatano gwanene pirati bekero anawae ai. \v 32 Maisyare omaisy, are nawirati wo ratantona ware awa ayao kakaije meweno mai onawamo Syo mawaine ramu. Yara ride indamu Syo vatano awa ayao kakaije no maije mawain indamu usakinavo awa ayao kakaije rai.” \s1 Yesus apa ayao wanyine nsasyeo vatano Parisi awa ayao wusyine rai \r (Matius 9:14-17; Markus 2:18-22) \p \v 33 Vatane inta wo raura nanto Yesus ai ware, “Yohanes Pembaptis apa arakovo utavondi aije matawandijo marore raija indamu ube sambayambe. Utavondi raivea, muno vatano Parisi utavondi raive tavona. Weramu, Injae, Nya arakove nawamo wisyi bayave muno wo anggurije ramanam.” \p \v 34 Umba Yesus po ananeneae so raura nanto mai pare, “Ono vauname inta, vatano utavondi rai manayanambe weye anya bauname tuna matavon, weti matawandijo marore raije ramu. \v 35 Weramu masyoto makareye, anya bauname umaso pamo augavo maora, weti arono naije vatane umawe matawandijo marore rai.”\f + \fr 5:35 \ft Yesus aurata irati anya bauname umaso ai.\f* \p \v 36 Yesus po ananeneae kaijinta raura pare, “Ranivara ansuno wusyine inta mpatimu, vemo wamo ansuno wanyine inta raotar raunanto rarijato ansuno wusyino mpatimugoe rai nora. Weaveti wamo ansuno wanyine raotar ti mamaisye ramu, muno ansune vasye wanyino raotaroe mo ansuno wusyine umawe ramaisye ramu. \v 37 Muno vatane wo awijo wanyine rauvarasyo karoa ugami wusyine rai, weamo mamaisye ramu. Weye awijo wanyine umaso ntipu akoeve ti mo karoa ugami umaso rapatimu ti ngkakai, weaveti awije mbuvar kobe. \v 38 Yara awijo wanyine mamo rauvarasyo no karoa ugami wanyine obo rai, wea umba mamaisy.\f + \fr 5:38 \ft Ananeneae jirume so aya ine mare Yesus apa ananyao wanyine nsasyeo vatano Parisi awa ananyao wusyine rai.\f* \v 39 Weramu are pirati po awijo wusyine ramanam, weamo pare ngko dave, ti ponayo awijo wanyine rai.” \c 6 \s1 Yesus apa arakove wo kasyambere rakasyin no masyoto sambaya rai \r (Matius 12:1-8; Markus 2:23-28) \p \v 1 Arono masyoto sambaya inta rai, Yesus de siso panya no nawaisyo kasyambere ama uga rai. Umba Apa arakovo utavondi aije wo kasyambere rakasyin, umba wo ama kokome rapapaya maneme rai umba wo ranumu gara wo raisy. \v 2 Weramu vatano Parisi wo raura ware, “Wabeanimaibe irati wapo kasyambere rakasyin no masyoto unumeso? Weye Yahudi wama ananyao mare vemo wamo anakere raijar no masyoto sambaya rai jinya!” \p \v 3 Umba Yesus po raura akananto Parisije mai pare, “Wabeanimaibe wananta Ayao Amisye raije jewen? Syare wasaemen animaisye mi mo ratoe mare aneno Daud po rave arono wepe apa arakove nawe umaror. \v 4 Opamo siso no Yavaro Amisye ama uga rai, umba po rotijo raunanto Amisye aije raugav ti po raisy, umba po raunanto apa arakove mai tavon ti wo raisy. Weramu Musa apa ananyao inta mare vemo vatan bayave wo raisy inya, yara syene bo nawi wo raisy.” \v 5 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Risy, Arikainyo Vatan, ribe akarive masyoto sambaya rai.” \s1 Parisi wo Yesus aura tantunawi weye Po saumane raunanto vatane inta ai no masyoto sambaya rai \r (Matius 12:9-14; Markus 3:1-6) \p \v 6 Arono masyoto sambaya kaijinta, Yesus siso no yavaro sambaya inta ama uga umba pananyaube. Vatano anem ngkove nsawa inta no no naije tavon. \v 7 Weti kuruno Yahudi makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, vatano Parisije inta nawe wo Yesus anyanyuti tutira ware tugaeya rako Po saumane raunande arono masyoto sambaya raija rako? Weye wo Apa ayao kakaije rakani indamu wo aura tantunawi. \p \v 8 Weramu Yesus po awa ana udatantona no manuga raen to, weti Po raura nanto vatano aneme rani nsawa umawe ai pare, “Windento nte no usye so.” Weti vatano napije seo tet kobe. \p \v 9 Umba Yesus po raura nanto vatano una no we mansai pare, “Syare syo wasanajo rati. Mamaisyo wama ananyao raijamo, rui mirati wamo rave no masyoto sambaya rai: Wamo ana ngkove rave rako, ngkakaije mi wamo raveye? Wamo vatane mapaya irati kakaije rai rako, wamo maubaisye?” \v 10 Yesus po maen tenambe umba Po raura vatano aneme rani nsawa umawe ai pare, “Naneme raojaito!” Umba vatane umawe po aneme raojaito, naije kobe aneme nsauman. \p \v 11 Weramu kuruno Yahudi nawe vatano Parisi nawe upari rave, weti wanugan wayao ensembe ware, “Animaisye mirati wandave Yesus ai?” \s1 Yesus po apa arakovo abusyinara eane rurum mawain \r (Matius 10:1-4; Markus 3:13-19) \p \v 12 Masyote inta yai jakato, Yesus panya seo no pukam indamu be sambayambe. Namano waravainyoe be sambayambe Ajayo Amisye ai. \v 13 Sansiman umba Po apa arakovo utavondi aije mawainde tenambe, umbawe Po abusyinara eane rurum mapatimu, pare, “Weapamo Sya arakovo syo wasatutire nawi weap. Syo wasapatimu indamu wapo Sya ayao ravov.” \v 14 Yesus apa arakovo po matutire awa tame mi som: \q2 Simon (apa tamo Yesus po raura tavona Petrus), \q2 apa rijato Andreas, \q2 Yakobus, \q2 Yohanes, \q2 Pilipus, \q2 Bartolomeus, \q2 \v 15 Matius, \q2 Tomas, \q2 Yakobus (Alpeus apa kavo pije), \q2 Simon (opi awainamo vatano Zelot), \q2 \v 16 Yudas (Yakobus apa kavo),\f + \fr 6:16 \ft Yudas so awain tavonamo Tadeus.\f* \q2 Yudas Iskariot (opi po Yesus amavun). \s1 Yesus pananyaube muno Po saumane raunanto vatano ujajorame mai \r (Matius 4:23-25) \p \v 17 Umba Yesus pakaje no pukame ama ruk muno Apa arakovo utavondi aije wanui wakaje tavon, usayai tenambe no anoko mavae inta rai. Naije Apa arakovo utavondi aije wanui rave, muno vatano wanui una no Yudea, inta una no Yerusalem, muno inta una no Tirus muno Sidon, mararai no mayane von. \v 18 Vatane umaso ude indamu wo Yesus anaun muno ware Po saumane raunanto manakea njajorame rai tavon. Muno vatano anawayo kakaije no mansaije nao, Yesus po anawayo kakaije mawatano mansaora tavon. \v 19 Vatano wanuije umaso ware ubeker wantukamo Yesus ai, weye Apa vambunino muje no anasine mo saumane raugavo vatane mai tenambe. \s1 Ananyao kove ngkove irati vatane mai \r (Matius 5:1-12) \p \v 20 Yesus po apa arakovo utavondi aije maen, umba Po raura nanto mai pare: \q1 “Weapirati wapa ananuge meweno wasai, \q2 weamo kove ngkove irati wasai, \q2 weye indati wasisa no munijo Amisye be akarive raije rai. \q1 \v 21 Weapirati soamo wamaror, \q2 weamo kove ngkove irati wasai, \q2 weye indati Amisye po anaisye raunande wapo rai ti mamaisy. \q1 Weapirati soamo wapoyov, \q2 weamo kove ngkove irati wasai, \q2 weye masyoto makanande indati wapugoen. \q1 \v 22 Ranivara vatane manuga mamuno wasai ti \q2 wo wasamumuibe muno wo wasaura tantunawi \q2 muno wo wapa tame raura tatugadi weye watavondijo Arikainyo Vatane rinai, \q2 weamo kove ngkov irati wasai! \p \v 23 Syare wasaemen: wapa anene wo anawae wusyine mave tatugadi tavon to. Weti ranivara vatane wo wasave tatugadi weye watavondi Rinai, syare wasanayanambe muno wasarera wamarinsayan, weye Amisye po kove ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti. \q1 \v 24 Yara vatano wapa ananuge manui rave, \q2 weamo indati kakaije nde wasai, \q2 weye wapa ana kovo wadaijar no mine so manui rave to, \q2 indati kovo kaijinta mo wasanyut akatoe ramu. \q1 \v 25 Vatano wapa anaisye mawes wasai ti wamano obo rai, \q2 weamo indati kakaije nde wasai, \q2 weye indati wamaror akato. \q1 Muno vatano wapugoen muno wansananibe no mine vone so, \q2 weamo indati kakaije nde wasai, \q2 weye indati wasanimaumbe muno wapoyov akato. \q1 \v 26 Weapirati vatano wanuije wo wasararimbe, \q2 weamo indati kakaije nde wasai, \q2 weye maisyare omai tavon aneno wusyine wo anawae angkarije mararimbe tai omai tavon.” \s1 Muiny irati nya marova mai \r (Matius 5:38-48, 7:12) \p \v 27 “Weramu Syo raura vatano wapo Sya ayaowe so raranive wasai: Syare wapo muinye raroron irati wapa marova mai, muno wabekobe irati vatano manuga mamuno wasaije mai. \v 28 Syare wapo Amisye anajo indamu Po kove raugaje vatano wanaamatambe wasaije mai, muno wasambayambe vatano wo wasave tatugadije mansai. \v 29 Ranivara vatane inta po nawamona rani ranepat, weamo nsarirae indamu po rani ranepat tavon. Vatane inta pare po nya ansuno no no nanakea raugavo naora, weamo po rauga kai, muno syare nyo ansuno kaijinta raunanto ai tavon. \v 30 Vatane inta pare po ana inta ranajo nai, weamo nyo raunanto ai kai. Muno ranivara vatane inta po nya ananuge inta raugavo naora, weamo vemo nyo ranajo po raugakanande inya. \v 31 Weabekero vatano kai awa ana udave ngkovo wasai rai, weamo weapa ana wadave ngkovo mansai tai wemai tavon. \p \v 32 Ranivara wapo muinye raroron irati vatano umuinyo wasaije obo mansai, omamo mamai dainya, weti vemo wapo ratantona wapare Amisye po kove raugaje wasai, wemai nora. Weye vatano ukakainoanive umuiny irati vatano umuinyo maije mai tavon. \v 33-34 Ranivara wabekobe irati vatano ubekobeo wasaije obo mansai, omamo mamai dainya, weti Amisye po kove raugaje wasai jewen. Muno ranivara wapo ananuge ndako doije ndako raunanto vatano awa ananuge manuije bo mai weye wapare veravo wo ananuge inta rasakinav akare wasai, omamo mamai dainya, weti Amisye po kove raugaje wasai jewen. Weye vatano ukakainoanive wo rave tai maisy tavon. \p \v 35 Yara syare wapo muinye rarorono wapa marova mai, wabekobeo mai muno wapo ananuge, doije raunanto vatano awa ananuge meweno maije mai, yara vemo wapare wo ana inta ranijan akare wasai jinya. Wea umba Amisye po kovo manakoe inta ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti. Wapo raveare wemaisy indamu mamaisyo wapa Ajayo no no munijo ntitije Apa ana dave rai weye Opamo bekobe irati vatano mamune mai muno vatano wo kove raura seo Ai jewene mai tavon. \v 36 Wapa Ajayo no no munijo ntiti aemeno vatane mai tenambe, weti syare wasaemeno mai tavon.” \s1 Wasaemeno vatano kaijinta mansai \r (Matius 7:1-5) \p \v 37 “Vemo wapo vatano kaijinta maura nanto awa ayao kakai rai ra mangke rapatimugo mai jinya, inda vemo Amisye po mangke rapatimugo wasai tavon inya. Vemo wapo maura tantunawi nora, muno wapare wapo mangke bo raugaje mai nora, indamu vemo Amisye po wasaura tantunawi muno Po mangke rasakinav akanande wasai nora, weye taune wapa ayao kakai no tavon. Yara syare wapo vatane wato maneme raijar indamu wasanuga nsauman tenambe, wea indati Amisye po wapa ayao kakaije rapaya wasai tavon. \v 38 Syare wapo vatane awa bekedaije raunanto mai, wea indati Amisye po kove inta raugakanande wasai, omamo mo wapa ana wadaunanto vatane mansaije umawe rakivan akato, weti manui rave. Wapo raunande manakoeve mai, indati Amisye po kovo manakoe raunande wasai. Yara wapo raunande mamaumbe, weamo Amisye po kovo mamaune inta raugaje wasai tavon. Tauno wapo veano vatano kaijinta mataun omamo Amisye po rasarirae akare, Po veano taune wasataun akato tavon.” \p \v 39 Umba Yesus po ananeneae inta raura taiso pare, “Weapamo wasaurata irati vatano amije ntuba be akarive vatano mamije ntuba kaijinta mai. Vatano amije ntuba inta po vatano amije ntuba kaijinta augav no aya unanui anya rai, weamo mamaisye ramu, weaveti itatayasyo ateme rai kava. \v 40 Arikainyo sekora onawamo usea ra wo awa kurune akivane ramu. Weramu ranivara arikainye umaso wo ranyaowa mamai to, wea indati wo awa kurune amaisy. Arakove, Risyamo wapa kurune pi Risy. \p \v 41 Wabeanimaibe wapo vatano kaijinta awa ayao kakaije bo raen, yara umba taune wapa ma wadaene ramu ge? Omamo maisyare wapo inyo kengkene raen no wapa arakove inta amije rai, weramu taune wapantukambe inyo vasye akoe ngkapi no taune wasamije raije rai. \v 42 Wabeanimaibe wapo raura wapa arakove mai wapare, ‘Arakove, winde syo inyo kengkeno no namije raije wato raugaje namije raora,’ yara umba wapantukambe inyo vasyeo no taune wasamije rai wato rai je? Weapamo wapa angkarije ntapekan! Syare wapo wapa inyo vasye raugaje taune wasamije raora rati, inda wapo ana raen kakavimbe, wea umba wapo wapa arakovo kaijinta awa raugajeamo mamaisy.” \s1 Ananeneae inyo ama mane mamaisyo ama mote rai \r (Matius 7:17-20, 12:33-35) \p \v 43 “Inyo moto kove mo mano kakaije rauguje ramu, muno inyo moto kakaije mo mano kove rauguje ramu. \v 44 Inyo mane mamo mamaisyo ama mote rai. Inyo moto mamun omamo mo mano kovo manavane rauguje ramu. \v 45 Maisyare omai ti, vatano kove po ayao kove raura weye anuga ntairijo ana ngkove rai, yara vatano kakainoanive po ayao kakaije bo raura weye anuga ntairijo ana ngkakaije rai. Weye vatane apa ana no anuga rai ntipu muje po raura no awa.” \s1 Ananeneae yavaro rauseo ntet matuve muno yavaro rauseo ntet matuve jewen \r (Matius 7:24-27) \p \v 46 “Wabeanimaibe wapo inawain wapare, ‘Reama Akari, Akarijo winy,’ weramu watavondijo Sya ananyaowe raije jewen? \v 47 Are pirati de irati Rinai ti po Sya ayaowe ranaun muno tavondi rai, opamo aurata rui? Syo raura kakavimbe wasai syare \v 48 opamo aurata irati vatano po yavare rauseo nteto kopa matuge rai. Manasyin po ateme rawae ti masyo rave, umba po ajije raveasyo nsaiyo ateme umaso rai indamu yavare umaso matu. Arono manayame njam, mo yavare umaso rapupuji, weramu yavare umaso nteto matuve weye rauseo nteto kopa matuge rai ti ntindimu. \v 49 Yara are pirati po Sya ayaowe ranaun muno tavondi raije jewen, opamo aurata irati vatano po yavare rauseo nteto kopa vone bo rai, yara po rawae jewen. Weti arono manayame njam, mo yavare umaso rapupuji, umba mo yavare umaso rabit kobe muno mandamisyije manakoe rave kobe.” \c 7 \s1 Yesus po saumane raunanto arikainyo panapatambe nait akari Roma inta ai \r (Matius 8:5-13; Yohanes 4:46-54) \p \v 1 Yesus po apa ananyaowe umaso raura vatano wanui umaso mansaija jewen, umba poroto no munijo Kapernaum. \v 2 Naije nait akari Roma inta, opamo anuga no irati apa arikainyo panapatambe aije ai. Arikainyo panapatambe umaso pamo gwaneno akoevea kavintare kakai. \v 3 Arono nait akari umawe po Yesus apa ana dave ranaun, po akarijo Yahudi inta yatutir indamu yurija yo Yesus anajo indamu de Po saumane raunande arikainyo panapatambe aije umaso ai. \p \v 4-5 Weti akarijo vatano Yahudi umaso je nyande Yesus ai, umba yo raura kikibe nanto Ai yare, “Nait akari umaso bekobe irati vatano Yahudi wansai, muno po doije inta raunande indamu reamo veano yavaro sambaya inta rauseo ntet. Weti rimare naemeno ai Nyo kove raugaje ai ra mamaisy.” \p \v 6 Umba Yesus tavondijo yai kobe, ti wuruta. Arono Yesus pararai kobe no nait akari umawe apa yavare rai, umba nait akari umaso po apa arakove inta yatutir inda je yo apa ayaowe raura Yesus ai. Apa ayaowe rauranare so yare, “Injae, vemo winsiso sya yavare rai jinya, yara jewen kai, weye risyamo imamaisye ramu. \v 7 Wemi mbewar syore no Injae winaije jewen, weye risyamo imamaisye ramu. Weramu syare Nyo raura vayave, indati arikainyo panapatambe rinaije umaso sauman. \v 8 Vatano apa vambunine manakoe po vatano kaijinta matutir indamu wo apa anakere raijar. Maisyare omaisy ri tavon: sya akari po inatutir, muno risyamo syo naito ibe akarive maije matutir. Syo naite inta atutir poroto, weamo poroto kobe, muno syo naite inta atutir de, weamo de kobe. Weti Winya vemo taune nyoronto inya, yara Nyo ayao bo raura vayave, indati mamaisy aje.” \p \v 9 Arono Yesus po ayao umaso ranaun, nantoive rai, umba sarirae akare Po raura nanto vatano wanui utavondi Aije mai pare, “Tugae, nait akari Roma umaso apa anave mamo mo vatano Yahudi awa anave rakivan bintabo!” \p \v 10 Umba nait akari apa arakovo po yatutire umawe yakare no apa yavar, umba yo raen arikainyo panapatambe umaso sauman to. \s1 Yesus po anya kamuramo kakaije inta aveti kovakato no munijo Nain \p \v 11 Masyote inta yai jakato, Yesus poroto no munijo Nain. Apa arakovo utavondi aije muno vatano wanuije utavondijo Ai. \v 12 Wararaijo munije umaso ama unsanda uje rai, umba vatane inta wo vatano kakaije inta augaje nanae rai ti wo anawan ude wusya no munije umaso ama akiri. Vatano kakaije umaso apa akoya mamo wanya kavinije ma, muno ama kavo intabo dave wepirati kakai to. Vatano wanuije una no munije umaso utavondijo rai ti wuje tenambe. \p \v 13 Arono Amisy Yesus po wanya kavinije umaso raen, anuga mantaun muno aemeno rai rave, ti Po raura nanto rai pare, “Vemo nyoyov inya.” \v 14 Umbawe pararai nanto no vatano kakaije apa nanae rai, umba Po raijar. Vatano wo nanae umawe ranawane usai kobe. Umba Yesus po raura nanto vatano kakaije umawe ai pare, “Arikainyo kamurame winy, syare winseo!” \v 15 Naije kobe arikainyo kamurame umaso seo tuna umba payao. Umba Yesus po auga akananto no akoya nui. \p \v 16 Vatano wanuije umaso ujani dave muno wo Amisye ararimbe. Wo raura ware, “Sopamo anawae anakoe de no wama yasyin. Amisye de po apa kawasae maeranande to.” \v 17 Ayao umaso ravovo no Yudea muno ama varodore raita tenambe. \s1 Yohanes Pembaptis po Yesus anajo muno Yesus po Yohanes aura \r (Matius 11:2-19) \p \v 18 Yohanes Pembaptis apa arakovo utavondi aije wo Yesus apa ana dave raura Yohanes ai. Weti Yohanes Pembaptis po apa arakove jiruma yawainde, \v 19 po yatutir indamu ija yo Yesus anajoare somaisy, yare: “Injae, Winyamo Mesias Amisye po naurairive opi Win dako, reamo vatano kaijinta anyute?” \p \v 20 Weti yurija no Yesusa nui, umba yo raura Ai yare, “Yohanes Pembaptis po irinsatutir indamu ririnde ririmo winanajo: Winyamo Mesias Amisye po naurairive opi Win dako, reamo vatano kaijinta anyute?” \p \v 21 Arono naije Yesus po saumane raunanto vatano wanuije mansai, onawamo ujajoramo wanene kotare rai, muno Po anawayo kakaije mawatano vatane maora, muno Po saumane raunanto vatano mamije ntuba mai indamu wo nuge raen. \v 22 Weti Yesus po raura akananto yai pare, “Syare ipo Sya ananyaowe ranaun muno ipo Sya anapaporainye raen, umba ipakata no Yohanesa nui umba ipo raura ai: Soamo vatano mamije ntuba wo nuge raen, vatano tunaive wanya, vatano aravure mo mave manakea nsauman, vatano mamarikoame mpapaki soa mamarikoame mpomo ti wo ana ranaun, vatano ugwenen to soamo ukokovainy akato, muno Ayao Kovo Amisye idavovo vatano awa ananuge meweno maije mansai. Weti ipakata ipo ana umaso raura Yohanes ai. \v 23 Muno ipo ayao namiso raura ai tavon: Vatano are pirati mamaundive Rinai jewen, yara panave Rinai kobe tutir, opamo Amisye po kove raugaje ai.” \p \v 24 Arono Yohanes Pembaptis apa arakovo javondijo aije yakata to, umba Yesus po Yohanes aura vatano wanuije mai pare, “Nandijawe arono wata no nugo vabukane vono maninimbe indamu wapo Yohanes aen, opamo vatano apa ana po ratantona nanto nande maisyare ovare po insumaije ramawi wemai dako? Jewena! \v 25 Weti arono wata wapo Yohanes aen, animaisye mi wapo raen? Indako opamo po ansuno ngko dave rave rako? Jewena! Yara vatano wo ansuno ngko dave rave onawirati utantuna awa ananugo manui rave ama vone rai no awa yavaro ngko dave rai. \v 26 Weti Yohanes umaso are pije? Opamo anawae pa. Syo raura wasai syare opamo po anawae kaijinta mansakivan. \v 27 Yohanes umaso pamo Ayao Amisye mo aurairive no wusyinoe. Amisye po aura to pare: \q1 ‘Sopamo vatano Syo atutire pi so. \q1 Syo atutir puisy manasyimbe Sya Mesias winai indamu po unanuije ratayao Nai.’\x + \xo 7:27 \xt Maleaki 3:1\x* \p \v 28 Syo raura tugaive: No mine vone so wusyinoea ndea naiso vatane inta panakoeve po Yohanes umaso akivane ramu. Yara vatano rui pirati apa tame maje rave no kawasae Amisye be akarive mai, opamo po Yohanes akivan.” \p \v 29 Vatano wanui muno vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta ai wo Yesus apa ayaowe umaso ranaun, umba wo raura ware Amisye apa bekere mamo mamai dave, weye onawamo Yohanes po maugasyo kuvuni mana rai to. \v 30 Weramu vatano Parisi muno kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai onawamo wonayo Amisye apa bekero Yesus po raura maije rai, weye wusyinoe Yohanes po maugasyo kuvuni mana rai ramu. \p \v 31 Yesus po raura nakato pare, “Vatano arono naiso onawamo syo mansaura ananeneae so rai. \v 32 Arikainye inta wanunugambe ti utantuna no pasari ama wanijate rai. Arikainye inta wo awa inta mawainde ware, ‘Wade wangkin da wansarer.’ Weramu awa arakove umaso wonae. Weti ugwain akato mansai ware, ‘Ngko to, weamo wamo ana kaijinta bo rave. Wade ramu wangkino ransyerano weotore rai indamu wansanimaumbe tenambe.’ Weramu wonae tutir. \p \v 33 Maisyare wemai ti, weapamo wasaurata irati arikainyo wonae umawe mansai, weye waponayo Yohanes Pembaptis ai muno waponayo Rinai tavon. Arono Yohanes de wasai, opamo po anaisyo kove inta raisye ramu muno po anggurije ramaname ramu, weramu waponayo ai, wapare, ‘Opamo anawayo kakaije siso aija.’ \v 34 Risy, Arikainyo Vatane, ride wasai, Syo anaisye rai muno Syo anggurije ramanam, weramu weapamo waponayo Rinai tavon, wapo inaura wapare, ‘Opamo sasokabe anaisye rai muno maeno anggurije rai. Muno opamo be arakobe irati vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije mai muno vatano ayao kakaije no maije mai.’ \v 35 Weramu Amisye apa ana datantona mamo ntiti rave, weti vatano utavondi Apa bekere rai onawamo awa ana wo raveye mo raroron kakavimbe Apa ana datantona mamo mamaisy.” \s1 Yesus pisyi no vatano Parisi apa yavar \p \v 36 Vatano Parisije inta apa tame mi Simon po Yesus awainde inda siso pisyi no apa yavar. Weti Yesus poroto siso no apa yavar pisyisy. \v 37 Munijo namije wanya inta, omamo vatan tenambe wo raen mo ayao kakaije rave tutir. Wanya umaso mo Yesus anauno de tuna pisyi no vatano Parisi umawe apa yavar. Weti mo botoro nsasabe ntairi jirati manino mbovove raije inta raugavere, nde siso no Parisije umawe apa yavar. \v 38 Umba nde nte no Yesus akiri mararaijo ajoe rai. Naije moyov rami ngkaruge ntatae no Yesus ajo, umba mo rakarivuinye veano ajoe raupupaisy inda ngkanen. Muno mo ajoe ranu muno mo manino mbovove umawe rauvaro ajoe rai. \fig Wanya mo rakarivuinye veano Yesus ajoe raupupaisy inda ngkanen |src="WA03839b.tif" size="span" loc="Lukas 7:36-38" copy="Wade" ref="Lukas 7:36-38" \fig* \p \v 39 Naije vatano Parisijo uma po Yesus awainde no apa yavare we po ana umawe raen, po ratantona no anuga pare, “Yesus pantatukambe wanya mo aijare so rai, omamo ama ayao kakaije ntapekan dave. Weti syo ratantona Opamo anawae tugae pa jewena, weye Po wanya so ama ayao kakaije raen no raije ramu.” \p \v 40 Umba Yesus po raura nanto vatano Parisije umaso ai pare, “Simon, syare Syo ana inta raura nai.” \p Umba Simon po raura nakanande Yesus ai pare, “Injayo Kurune, ndaura kai.” \p \v 41 Umba Yesus po ananeneae inta raura Simon ai pare, “Vatane jiruma yo doije inta ranajo akarije inta ai. Inta pamo po doi ratusije radani ranajo, yara inta pamo po doi abusyine radani vayave ranajo. Yurairive yare indati yo doije umaso ranigwan akare aje. \v 42 Weramu onayamo aya doije meweno yai, ti yo doijo uma yo raugavoe ranigwane ramu. Weti akarije umawe po raura yai pare, ‘Ipo doije umawe raugakare jewen kai, yara syo ipa raupai bayave ti mewen.’ Weti, Simon, Syo nanajo: vatano yo doije raugave umawe rui pirati apa muinye manakoeve akarije umawe ai?” \p \v 43 Umba Simon po raura akananto Yesus ai pare, “Syo ratantona syare vatano apa doijo manui rayaridije opirati muiny manakoeve akarije umawe ai.” \p Yesus po raura nanto ai pare, “Tugae.” \v 44 Umba sarirae akare, Po wanya umawe raen, umba Po raura nanto Simon ai jakato pare, “Syare nyo wanya so raen. Ide no nya yavar, weramu mana inta ratayao inda inajoe rarondom mamaisyo wama koane rai omamo nyo rave ramu. Yara wanya so mi mo inajoe rarondomo rami ngkaruge rai, muno mo rakarivuinye veano inajoe raupupaisy ti ngkanen akato. \v 45 Winyamo nyo inaijade nyo inanu mamaisyo wama koane rai oma jewen tavon. Yara wanya so mi mo inajoe ranu tutir, mo inapaya jewen. \v 46 Winyamo nyo manine inta rauvaro inakari raije ramu, yara wanya so mirati mo manino mbovove rauvaro inajoe rai. \v 47 Tugae, wanya so ama muinyo mo rarorono Rinaije so manakoe, maisyare vatano apa doijo manui rayaridije umawe amaisy, weye Syo ama ayao kakaijo manui rapaya rai to. Yara are pirati po ratantona pare apa ayao kakaije meweno ai, opamo apa muinyo po rarorono Rinaije mamaun.” \p \v 48 Umba Yesus po raura wanya umaso rai pare, “Syo nya ayao kakaije rapaya nai to.” \p \v 49 Vatano kaijo nanawirati utantuna wisyisy umawe wayao nanto mansai vambinibe ware, “Vatane sopamo are pije wirati Po ayao kakaije rapaya vatane maijoe?” \p \v 50 Weramu Yesus po raura nanto wanya umawe rai pare, “Nyanave Rinai jivae, ti Syo napaya nya ayao kakaije rai to. Weti nyakato kai, syare Amisye apa kovo saumane ntuna nautan.” \c 8 \s1 Wanya inta wanapatambe Yesus ai \p \v 1 Nugoenta ramu, yara kavinta nakato umba Yesus poroto siso no munije inta rai nanto no munijo kaijinta rai, pananyaube muno Po Ayao Kovo Amisye raura vatane mai pare, “Indati Amisye de be akarive Apa kawasae mansai no mine vone so rai.” Muno Apa arakovo abusyinara eane jirume utavondijo Ai. \v 2 Wanya inta utavondi tavon, onawamo arono wusyinoe Yesus po saumane raunande manakea njajorame rai to muno inta nawamo Po anawayo kakaijo siso maije rawatambe maora to. Wanya umaso awa tame mi som: Maria Magdalena, omamo Yesus po anawayo kakaije kaururum mawatambe raora to; \v 3 muno Yohana, Kusa apa anamu, opamo panapatambe Akarijo Titi Herodes ai; muno Susana; muno wanya wanui kaijinta tavon. Wanya umaso wo taune awa ananuge, awa doije inta raunande indamu wo Yesusa pe mansaeranande. \s1 Ananeneaeyo vatano po iru kamije rangkiki \r (Matius 13:1-9; Markus 4:1-9) \p \v 4 Vatano wanui una no munije ranteter ude tutir bayave, wanugan ti wanui rave. Arono naije Yesus po ananeneae so raura nanto mai pare, \v 5 “Vatane inta po nawaisye ranari, umba po iru kamije rangkiki. Arono panya po rangkiki, inta ntatayaje no unanuijo nawantave rai bo rai, ti vatane wo ratakadi. Umba insanije waje wo raisy ti mewen. \v 6 Kamije inta mamo ntatae irati mino mbe orambe rai. Iru kamije umaso ntubai, weramu mayon akato, weye kopa ngkanen, mana mewen dai. \v 7 Kamije inta ntatae tavon no anansinaowe ama uga rai. Anansinaowe nseo tavon umba mo kamino wanyine umawe rakikipi ti ngkakai. \v 8 Umba kamije umasom inta ntatae no kopa kove rai, umba ntubai seowa manakoe, muno ama mane nande rai kobe, nseo no tename nadani.” \p Yesus po ananeneae umaso raurana mewen, umba Po raura pare, “Wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.” \s1 Veanimaibe Yesus po ananeneae raura \r (Matius 13:10-17; Markus 4:10-12) \p \v 9 Yesus apa arakovo utavondi aije wo anajo ware ananeneae umaso ama ine no tai rui? \v 10 Umba Yesus po raura nande mai pare, “Amisye apa be akarive Apa kawasae mai no mine so omamo ayao ngkokaibe arono wusyinoe weti vatane unanta rai jewen, yara weapirati Amisye po rarorono wasai. Weti Syo raura kakavimbe wasai, weramu vatano kaijinta nawamo Syo ananeneae bo raura mansai indamu mamaisyo Ayao Amisye so rai mare: \q1 ‘Vatane so mansami mo Sya ana idave raen, \q2 weramu unanta raije ramu; \q1 muno wo Sya ana idaura raraniv, \q2 weramu unanta raije ramu.’\x + \xo 8:10 \xt Yesaya 6:9-10\x* ” \s1 Yesus po ananeneaeyo iru kamije rangkikije raura kakavimbe \r (Matius 13:18-23; Markus 4:13-20) \p \v 11 Umba Yesus po raura nanto Apa arakove mai pare, “Ananeneaeyo iru kamije rangkiki omamo ama ine no taiso: Iru kamije omamo raurata irati ayao Amisye rai. \v 12 Kamijo ntatae no unanuijo nawantave rai bo rai omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye ranaun, weramu Anakakai Akoe de po ayao Amisy no no manuga raugavo maora indamu vemo wanave rai jinya muno Amisye po mapaya ayao kakaije rai jinya. \p \v 13 Kamije inta ntatae no mino mbe orambe rai omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye ranaun, wavave wo raijade manayanambe rautan. Weramu ayao umaso masyo ntonam matuve no manuga raije ramu, weti no tawane ramu. Arono Anakakai Akoe po matopan, weamo vatane umaso wo ayao Amisye rapaya nakato. \p \v 14 Kamije inta ntatae no anansinao ama uga rai. Omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye ranaun, weramu wo anakotaro manui rantotobe, muno ubekero romane muno mansanasine ama marinsene obo rai. Wetivara anakotare umaso mo ayao Amisye rakikipi no manuga rai, weti ayao Amisye ama ine raen no maije ramu. \p \v 15 Weramu kamije inta ntatae no kopa kove rai, omamo raurata irati vatano manuga ngkove wo ayao Amisye ranaun, wo raugasyo ti ntami no manuga rai. Umba matawandi java ama ine raen no mai kobe.” \s1 Ananeneae yawainyo mbar \r (Markus 4:21-25) \p \v 16 Umba Yesus po raura nakato pare, “Arono vatane inta po yawainye raindi, po rangkokaibe no kavine ama uga raije ramu, muno po raugaje ntuna no pata niki raije ama ate ramu. Yara po rauseo ntuna no pata vono kakavin indamu vatano usisa wo ama vare raen. \v 17 Weye animaisye mi rangkokaibe, indati raroron kakavimbe, muno ana ngkokaibe indati raen kakavimbe. Weti Sya ayao wananta rai jewen no naiso mamo indati wananta rai kobe no masyoto makare rai. \v 18 Weti syare wapo Sya ayao raraniv mavabe muno wapo ratantona kobe rave. Weye vatano ayao Amisye no anuga raije opamo Amisye po auga ti nanto rai ti apa ana po raene miridi nseo. Yara vatano ayao Amisye no ai kobe jewen, opamo apa ana po raene miridi makaje ti raumandi kobe.” \s1 Yesus apa akoya me Apa rijate nawe ude Ai \r (Matius 12:46-50; Markus 3:31-35) \p \v 19 Yesus apa akoya me, Apa rijate nawe ude ware wo Yesus apan, weramu ude nande Aije ramu, weye vatane wanui rave usaiyo aora. \v 20 Umba vatane umaso inta po raura nanto Yesus ai pare, “Nya ingkoa me Nya rijate nawe usai no akiri umuga, ware ubeker indamu wo naen.” \p \v 21 Weramu Yesus po raura nanto mai pare, “Vatano wo ayao Amisye ranaun muno utavondi raije wenawirati Sya akoe muno Sya arakove waino mai.” \s1 Yesus po ovare muno rarene raura ti ntanamanin \r (Matius 8:23-27; Markus 4:35-41) \p \v 22 Masyote inta Yesus po raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Wade ra wanta no onae tuga ranijo warani.” Weti usea nyomane rai, umba wuruta kobe. \v 23 Ukayun kobe, umba Yesus niki. Nugoenta rainy yara ovaro bambunin dave paje onae umaso rai kobe, ti mana masyo no nyomane ama uga rai. Nyomane ntairijo mana rai ti kavintare manutu. \p \v 24 Weti Yesus apa arakovo utavondi aije ude wo amin, ware, “Injayo Kurune, winseo! Kavintanamo wamansyan!” \p Weti Yesus seo umba Po ovare muno rareno akokoe ransopi. Umba ovare umawe manin kobe muno onae ntanamanin. \v 25 Umba Po raura nanto Apa arakove mai pare, “Wabeanimaibe wapanave jewen?” \p Weramu Apa arakove unantaive rave muno ujaniv. Taune wo raura vambinibe mai ware, “Sopamo are pi so wirati Po ovare, rarene raura ti ntanamanin ntavono Apa ayao rai so?” \s1 Yesus po saumane raunanto vatano anawayo kakaije siso aije ai \r (Matius 8:28-34; Markus 5:1-20) \p \v 26 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe ukayun tutir usisa no vatano Gerasa awa munije rai, no onae tuga Galilea ama ranijo warani. \v 27 Yesus paje po nyomane rapaya, umba vatano anawayo kakaije siso aije inta de nande Ai. Opamo vatano apa munije mirati Gerasa, weramu nugoenta rave no no yavare ramu, yara no no tinda aipapo bo rai, muno po ansune inta raveye ramu. \v 28-29 Arono po Yesus aen, punanto muno po apa vukane ranteter no Amun. Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Anawayo kakai, nyuje vatane so aora!” \p Umba vatane umaso gwain akoeve rave pare, “Yesus, Arikainyo Amisyo no no munijo ntiti, Nyo rinave tai ruimaisye so? Syo Amisye apa tame rauranara Nyo inansewabe inya.” Anawayo kakaije umaso mo antutubea nugoenta to. Weti vatane wo waijo besi veano aneme, ajoe raokokae to muno wo aman, weramu susye manui rave vatane wato seo po waijo besije umawe rapatimu, umba anawayo kakaije mo auga ti to no nugo vabukane vono maninimbe. \p \v 30 Umba Yesus po anajo pare, “Nya tame mi rui?” \p Vatane umawe po raura pare, “Sya tame mirati Legiun.” Apa tame umaso ama ine mare “ribuge manui rave,” weye anawayo kakaije usisa aije wanui rave. \v 31 Anawayo kakaije umaso wo Yesus anajo rijati indamu vemo Po matutir utatayasyo Atemo Wene rai jinya.\f + \fr 8:31 \ft Atemo Wene mamo anawayo kakaije umakova rai yava Amisye po mangke raugaje mai.\f* \p \v 32 Mararai jirati unarijoe rai, ugeye wanui rave wo anaisye rakanive no unate ama awananeme warea. Anawayo kakaije umaso wo Yesus anajo ra Po mansamayar indamu usisa una no ugeye wato mai. Umba Yesus po mansamayar kobe. \v 33 Weti anawayo kakaije wuje kobe umba uta sisa ugeye umawe mai. Uge umawe wansansanan udadoyaro pene rai ti utaoponasyo no onae waraya, weti usayadi kobe. \p \v 34 Vatano wo ugeye umawe makum wo ana nande umaso raen, umba unajiv wo raura kakavimbe vatano munijo we mai muno munijo we ama varodore raita tenambe. \v 35 Umba vatano munije umawe wanui wuje ude ware wo ana nande umawe raen. Ude Yesus ai, umba wo vatano anawayo kakai wuje ai umawe aen. Wakoe! Wepamo tuna pararaijo Yesus ajoe rai, po ansune rave muno apa ana po ratantona ngkov akato. Weti vatano munije umawe ujani dave. \v 36 Umba vatano wo ana nande umawe raeno mamije raije wo raura nanto mai ware, “Yesus po anawayo kakaije mawatan irati vatane umaso ai ti sauman.” \v 37 Umba vatan tenambe una no Gerasa wo Yesus anajo indamu puje irati awa munije raora weye ujani dave. Weti Yesus seo no nyoman, pare nin. \p \v 38 Arono naije vatano anawayo kakai wuje ai umawe po Yesus anajo indamu tavondi Ai. Weramu Yesus ponae, \v 39 Po atutir pare, “Nyakato ra nyo saumano Amisye po raunande naije raura vatane mai.” Weti vatane umawe pakato no apa muni, umba po saumano Yesus po raunande aije ravovo no munije umaso raita tenambe. \s1 Yesus po saumane raunanto Yairus apa kavo wanya me, wanya rantukamo Apa ansune raije me yai \r (Matius 9:18-26; Markus 5:21-43) \p \v 40 Yesus pakare no Galilea, umba vatano wanuije wo augave sen manayanambe Ai, weye Wepirati wo anyube. \v 41 Umba vatane inta de, apa tame mi Yairus. Opamo akarijo yavaro sambaya raije inta pije. Paje po vukane ranteter no Yesus amun, umba po anajo indamu de no apa yavar. \v 42 Pare, “Injae, sya kavo wanya nggwanen akoeve rave, kavinta ratire ngkakai. Muno wemamo sya kavo intabo ndave, ama tume abusyinara eane rurum.” \p Weti Yesus tavondi Yairus umaso ai, muno vatano wanui utavondi ti wo akikipi no awa yasyin. \v 43 Awa yasyine umaso wanya nggwanen inta, omamo nanto waneno embae rai tutira tume abusyinara eane rurun to. Ama ananuge mpatimugo anawae mai, weramu nsaumane jewen. \v 44 Wanya umaso mararaijo Yesus akirije rai, umba rantukamo Apa ansune ama marane bo rai, umba kavuratawe nsauman kobe, ama mavu muje umawe nsopi. \p \v 45 Umba Yesus po raura pare, “Are nyirati nantukamo Rinai?” \p Vatane wo raura tenambe ware, “Reama jewena.” Umba Petrus po raura pare, “Injayo Kurune, vatano wanuije so wo nakikipi kiani. Weti wanui rave mantukamo Nai, intabo pe ramu.” \p \v 46 Weramu Yesus po raura akananto pare, “Vatane inta rantukamo Rinai to. Weye Sya vambunine inta muje no inanasine rai ti idanaun to.” \p \v 47 Wanya umawe mo raen ama ana mo rave mamo Yesus po raen to. Weti ranakea ntuta dave weye mo Yesus asyaniv, umba nde mo vukane ranteter no Amun. Mo raura no vatano wanuije mansamun tenambe mare, “Inantukamo Nai weye ijorama nugoenta to. Weramu arono inantukamo Nya ansune rai, umba kavuratawe risauman kobe.” \p \v 48 Umba Yesus po raura nanto wanya umaso rai pare, “Wanya arikainyo winy, nyanave Rinai jivae, wirati winsaumanoe. Weti nyoronto kai, syare Amisye apa kovo saumane no nautan.” \p \v 49 Arono naije Yesus payaowa nene, umba vatano no no Yairus apa yavar inta de po raura pare, “Injayo Yairus, nya kavo ngkakai to, ti vemo winyakaore nyo Injayo Kurune ansosobe nora.” \p \v 50 Weramu Yesus po ana umaso ranaun, umba Po raura nanto Yairus ai pare, “Vemo njani nora, yara nyanave vayave, indati nya kavo nsauman aje.” \p \v 51 Arono Yesus de siso no Yairus apa yavar, ponayo vatano wanuije usisai, yara Petrusa pe Yohanesa pe Yakobusa pe muno arikainye umawe ama aja pe akoya me obo nao. \v 52 Naije vatano wanuije woyovo wanya arikainy uma ngkakaije rai. Umba Yesus po raura mai pare, “Wabemo wapoyo nora. Yara arikainye wato mamo ngkakaije ramu, yara ta nikija.” \p \v 53 Weramu vatane umaso wugoeno Ai, weye wo wanya arikainye umaso raen ngkakai to. \v 54 Umba Yesus po arikainye umaso raneme raijar, Po raura nanto rai pare, “Arikainyo winy, syare winseo!” \v 55 Umba arikainye umaso ranawayo vambunin makare rai umba nseo kobe. Yesus po vatano utantuna no naije matutir indamu wo anaisye raunanto arikainye umaso rai indamu mo raisy. \v 56 Wanya arikainye umaso ama aja pe akoya me nyantaive rave, weramu Yesus po yaorai pare, “Ibemo ipo ana umaso raura vatane inta mai nora!” \c 9 \s1 Yesus po apa arakovo abusyinara eane jirum matutir \r (Matius 10:5-15; Markus 6:7-13) \p \v 1 Yesus po apa arakovo abusyinara eane jirum mawainde, umba Po vambunine raugaje mai indamu wo anawayo kakaije mawatano vatane maora, muno wo saumane raunanto vatano ugwaneno wanene kotare raije mansai. \v 2 Umba Po matutir indamu wuruta wo Ayao Kovo Amisye ravovo vatane mai ware kavinta umba Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so. Muno Po matutir inda wo saumane raunanto vatano ugwanene mansai. \v 3 Umba Po raura mai pare, “Vemo wapo ana inta raugav irati wapa unanui anya rai nora. Vemo wapo isyoe, anaisye, ingkujawane, doije inta raugav inya, muno vemo wapo ansune raugavo randurum inya. \v 4 Arono vatane inta po wasaugav wasea apa yavare rai, syare wana no apa yavar tutir ava wapuje apa munije raora. \v 5 Weramu ranivara wasisa munije inta rai yara vatano una no nanawije wo wasave kobe jewen, weamo wapusya munijo namije raora. Umba wapo kapumo nowo wasajo unane raije ranepataje no vatane umaso mansamun indamu wo raen indati taune wo ama mangke ranawan.” \p \v 6 Wetivara Yesus apa arakovo utavondi aije umaso wusya nara wuruta, wo Ayao Kove ravovo no munije raita tenambe muno wo saumane raunanto vatano ugwanene mai no rui rui vayave. \s1 Akarijo Titi Herodes pantatukambe Yesus ai \r (Matius 14:1-12; Markus 6:14-29) \p \v 7 Akarijo Titi Herodes po Yesusa apa ana dave ranaun ti pananepabe, weye vatane inta wo raura ware, “Yesus opamo Yohanes Pembaptis wepirati kovakato no wene ama uga rai to ti pakare wep.” \v 8 Yara vatano kaijinta wo raura ware, “Opamo anawae Elia pi pakare akato.” Umba inta ware, “Opamo anawae wusyine inta pirati kovakato ti pakare wep.” \v 9 Akarijo Titi Herodes po raura pare, “Sya naite wo Yohanes Pembaptis apa isyisye raota to. Weramu Vatane sopamo are pije dave? Syo Apa ana dave ranaumbea nggwaravain to.” Weti Herodes beke dave pare po Yesus aen. \s1 Yesus po anaisye raunanto vatane ribuge radani wo raisy \r (Matius 14:13-21; Markus 6:30-44; Yohanes 6:1-14) \p \v 10 Arono Yesus apa arakovo po matutire umawe wakare, wo ana wo rave umawe raura vintabo irati Yesus ai. Umba Po maugav usya mumuimbe uta no munijo Betsaida. \v 11 Weramu vatano wanuije wo ranaun to, ti wuruta ware wo Yesus arijade. Umba Yesus anuga ngkovo mai ti Po manugande, umba Po mansanyao irati masyoto Amisye indati de be akarive Apa kawasae mai no mine so raije rai. Muno Po saumane raunanto vatano ugwanene mansai tenambe tavon. \p \v 12 Namandive kobe, weti Yesus apa arakovo abusyinara eane rurume ude Ai, wo raura ware, “Injae, koveamo Nyo vatano wanuije so matutir wuruta no munijo mararaije so, indamu wo anaisye inta rakani indamu wo raisy muno wo awa unaki raije inta rakanijo mai. Weye nuge so nggwaravain dave.” \p \v 13 Weramu Yesus po raura nanto mai pare, “Weapirati wapo anaisye inta raunande indamu vatane so wo raisy.” \p Yesus apa arakove wo raura akanande Ai ware, “Reamamo reama rotije vasyesye radani obo mirati ntuna, jiane ruruma yatavon. Nyare reamo anaisye inta ramavuno vatano wanuije so mansai je?” \v 14 Vatano wanuije umaso nawamo anya vatan anui obo matora nseo rave no ribuge radani. \p Umba Yesus po raura Apa arakove mai pare, “Wapo vatano wanuije umaso matuti da waje utantuna. Wapo maosoro awa wanuije abusyine nadani rai indamu inta utantuna intai, muno inta utantuna intai.” \v 15 Weti Apa arakove wo matayao mamaisyo Po raura rai, ti vatano wanuije umaso waje utantuna vintabo. \p \v 16 Umba Yesus po rotije vasyesye radani muno jiane rurum raugavere tenambe, umba peraseo no naume warae, Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po rotije muno jiane umaso raporadijo aneme rai, Po raunanto Apa arakovo utavondi aije mai indamu wo ratodijo vatano wanuije umawe mai, inda wo raisy. \v 17 Wo raisya uman dave. Umba Yesus apa arakove wo anaisye ateteo ntuna ranunugambe akare no bayaije rai. Bayaije umaso ama manuije nanto no abusyinara eane rurum. \s1 Petrus po Yesus aura kakavimbe Opamo Mesias wepije \r (Matius 16:13-20; Markus 8:27-30) \p \v 18 Masyote inta Yesus be sambayambe mumuimbe, umba Apa arakovo utavondi aije ude Ai. Umba Po manajo pare, “Vatano wanuije nawamo wo raura ware Risyamo are pi Risy?” \p \v 19 Umba wo raura akananto Ai ware, “Vatane inta wo naura ware Winyamo Yohanes Pembaptis pi Winy. Umba inta wo naura tavon ware Winyamo anawae Elia pi Winy, umba inta ware Winyamo anawae wusyino kakaije inta pi kovakato ti napi Winy.” \p \v 20 Umba Yesus po manajo pare, “Yara weapamo wapare Risyamo are pi Risy?” \p Umba Petrus po raura akananto Ai pare, “Injae, Winyirati Mesias, Amisye po natutir nde indamu mbe akarive.” \p \v 21 Umba Yesus po apa arakove maorai pare, “Vemo wapo Sya tamo Mesias ravovo vatane mai nora!” \s1 Yesus po apa siurijo kakai raura wusyimbe \r (Matius 16:21-28; Markus 8:31-9:1) \p \v 22 Yesus po raura tavon pare, “Risyirati Arikainyo Vatan, indati siurijo manakoe nande Rinai. Akarijo Yahudi nawe, syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe ware wo rinawatambe. Indati vatane wo inaubaisy, weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.” \p \v 23 Umba Yesus po raura vatane umaso mai tenambe pare, “Vatano rui pi beker pare tavondi Inaije pamo be taiso: opamo akirive taune apa bekere rai, umba po inyo kapite ranawano masyote anteter muno tavondi Rinai kobe. \v 24 Are pirati beker pare po apa kovo mine so ramavug, opamo indati apave kovo nuge nuganuije raije ramu. Yara are pirati nanto wene rai weye tavondi Rinai, opamo indati apave kovo nuge nuganuije rai. \v 25 Ranivara vatane inta apaura mine vone so rai vintabo weramu apa kovo nuge nuganuije rakanive ai, weamo apaura mine so raija marudi. \v 26 Are pirati samane po Sya tame raura muno po Sya ananyao raura vatano wanui mai, weamo Risy, Arikainyo Vatan, indati risamane Syo aura tavon no Amisye amun arono syakare no mine vone so irati Sya kovo ntiti rautan muno Sya Injaya apa kovo ntiti rautan muno naito kov Amisye mautan tenambe. \v 27 Syo raura tugaive wasai: Vatane inta una no wapa yasyine so wana unanta wene rai rainy, indati wo Amisye aeno de indamu be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.” \s1 Yesus apa kovo ntitije raroron \r (Matius 17:1-8; Markus 9:2-8) \p \v 28 Masyote kaumandeij akato, Yesus po Petrusa pe Yakobusa pe Yohanesa pe mauga ti usea no unate inta rai indamu ube sambayambe. \v 29 Yesus be sambayambe, umba naije kobe amune rawerave ti nsasye, muno Apa ansune mpoper mba dave maisyare ivake wemaisy. \v 30 Umba kavuratawe vatane ruruma je, onayamo Musa pe Elia pe nai, yayao nanto Yesus ai. \v 31 Nyande yanasino varo kovo ntiti rautan, yo Yesus apa kakaijo no no Yerusalem ndea mararaije raura Ai, omamo nande indamu mamaisyo Amisye apa bekere rai. \p \v 32 Arono naije Petrusa pe Yohanesa pe Yakobusa pe mamije maomon dave ti unaki. Weramu kavuratawe usea wo Yesus apa varo ngkovo ntiti raen muno wo Musa muno Elia yaen isyaiyo Yesus atavon. \v 33 Arono Musa pe Elia pe yare yuje Yesus aora, naije Petrus po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, wana no soamo ko dave! Syare reamo randume mandeija yanari: inta ranari Injae namarom, inta ranari Musa amarom, inta ranari Elia amarom.” Petrus po rauranare naije, weramu apa ana daura ma pantatukambe raija. \p \v 34 Petrus payaowa nene, naije kamuro popere inta nde mo mansatatuv, weti ujaniv. \v 35 Umba udanita anamote inta ngkin no kamure ama uga mare, “Sopamo Sya Arikainyo syo apatimuge pi so. Wapo araniv kobe rave!” \p \v 36 Anamote umaso mayaowa jewen, umba arakovo mandeije umawe wo Yesus aen obo pi no akato no we. Wo ana wo raene umawe raura vatano kaijinta maije ramu, yara umanin bayave yava nugoenta. \s1 Yesus po saumane raunanto arikainyo anawayo kakaije nsiso aije ai \r (Matius 17:14-21; Markus 9:14-29) \p \v 37 Sansimambe Yesusa pe apa arakovo mandeije umawe wo unate raijakaje, umba vatano wanuije ude Yesus ai. \v 38 Umba vatane inta no no awa yasyin gwain pare, “Injayo Kurune, naemeno rinai! Ribeker Nyo saumane raunande sya arikainye so ai, opamo sya arikainyo intabo dave. \v 39 Anawayo kakaije inta nsiso ai to, ti mo antutup, kavuratawe arikainye so punanto, umba anawayo kakaije mo aveti anasine mangkangkambe awa kavavugae muje. Ama vambunine mo apaya jewenara mo aijananto tutir. \v 40 Syo Nya arakovo utavondi naije manajo indamu wo anawayo kakaije umaso rawatambe, weramu umamaisye ramu.” \p \v 41 Umba Yesus po raura vatane umawe mai pare, “Abo! Tugaeyamo weapamo vatano wasanuga matu muno wapanave kobe jewen! Risyamo inatawandi wasai nugoenta to! Rino no wapa yasyine rai, Syo wasanyao nugoenta to, weti nandui rati umba wapare wapanave Rinai? Syare nyo nya arikainye umawe augavere no so.” \p \v 42 Arono arikainye umaso de no Yesus nui, naije kobe anawayo kakaije umawe mo augaje mo anepato kopa rai, muno mo aveti anasine mangkangkambe. Weramu Yesus po anawayo kakaije umaso rawatan muno Po saumane raunanto arikainye umawe ai. Umba Po arikainye umaso auga akananto no aja nui. \v 43 Vatano wanuije unantaive Amisye apa vambunino manakoe Po raugaje Yesus aije so rai. \s1 Yesus po apa kakaije raura nakato \r (Matius 17:22-23; Markus 9:30-32) \p Arono naije vatan tenambe unantaive Yesus apa ana dave rai vintabo, umba Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, \v 44 “Syare wapo Sya ayaowe so ranaun kobe rave, vemo wasanikakovaro rai nora: Indati Risy, Arikainyo Vatan, rinamavun nanto vatano mine so mai.” \v 45 Weramu Yesus apa arakove umaso wantatukambe Apa ana daura umaso ama tunato raije rai, weye Amisye po rangkokaibe mansai indamu vemo unanta rai jinya. Weramu ujani ti wo Yesus anajo raije ramu. \s1 Yesus beker pare wansanuga mpaaje, maisyare arikainyo tuvane mansamaisy \r (Matius 18:1-5; Markus 9:33-37) \p \v 46 Masyote inta Yesus apa arakovo utavondi aije wayao ensembe ware onawamo are pirati panakoeve mansai. \v 47 Yesus po awa ana wo ratantona raen no manuga rai, weti Po arikainyo tuvane inta augavere teto arijat no Apa awananeme rani. \v 48 Umba Po raura nanto mai pare, “Sya arakove, are nyirati mbekobe irati arikainy tuvano maisyare somaisye ai weye nyanave Rinai, winyamo mbekobe Rinai to ije. Muno are nyirati mbekobe irati Rinai, winyamo mbekobe irati Sya Injayo po inatutire Ai to. Weye are pirati anasine mpaaje no wapa yasyine so, opamo panakoeve wasai.” \s1 Are pirati po wasave tatugadije jewen, opamo wapa arakova pije \r (Markus 9:38-40) \p \v 49 Umba Yohanes po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, reamo vatane inta aen po anawayo kakaije rawatano Injae nya tame rai. Reamo ansopi, weye tavono wansaije ramu.” \p \v 50 Yesus po raura akananto ai pare, “Vemo wapo ansopi nora. Weye are pirati po wansave tatugadije jewen, opamo wama arakova pije.” \s1 Vatano Samaria inta wonayo Yesus ai \p \v 51 Arono Yesus apa masyoto seo ti to no munijo ntiti warae ndea mararai, naije Po apa to raije rapatimu ti poroto no Yerusalem. \v 52 Weti Po vatane inta matutir indamu wuisy, wuruta usisa munije inta rai no Samaria indamu wo anakotare ratayao anyut. \v 53 Weramu vatano Samaria umaso wonayo Yesus siso awa munije raiji, weye pare poroto no Yerusalem. Ware, “Are pirati pare poroto no reama marova Yahudi awa munijo Yerusalem rai, opamo reamonayo ai.” \p \v 54 Arono Yesus apa arakovo Yakobusa pe Yohanesa pe yo ana umaso raen, yo raura nanto Yesus ai yare, “Injae, winyare mayar, reamo Amisye anajo indamu Po taname raugaje no munije so rai indamu mo vatane so manen da mangku da makanive.” \p \v 55 Weramu Yesus sarirae akare Po manayao pare, “Vemo wabeare wemai nora!” \v 56 Umba wuruta no munijo kaijinta rai jakato. \s1 Vatane ware utavondi Yesus ai, weramu awa bekere matu rainy \r (Matius 8:19-22) \p \v 57 Yesusa pe apa arakove nawe awa unanui anya ama yasyin, umba vatane inta de po raura Yesus ai pare, “Injayo Kurune, nyare to no rui vayave, syare itavondi Nai.” \p \v 58 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Makeo sivuinye apa ateme no ti nikijo rai, muno insanije pamo apa ene no ti nikijo rai. Yara Risyi Arikainyo Vatan sya niki raije meweno Rinai. Weti nyare wintavondi Rinai, indati mbeare muno Risya wemaisy.” \p \v 59 Yesus po raura nanto vatano kaijinta ai pare, “Winde ra wintavono Rinai.” \p Weramu vatane umaso apa ayaowe rasakinavo Yesus ai pare, “Injae, syare Nyo inapaya indamu syakato syo sya injaya ambai rati, umba syakarea itavondi Nai.” \p \v 60 Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Syare vatano ugwenen to nawamo wo vatano ugwenen to mambai kai,\f + \fr 9:60 \ft Ayao so ama ine mare, “Syare vatano wantatukambe Amisye aije nawamo wo awa arakovo ugwenen to mambai kai.”\f* yara winyamo nyoronto nyo ayao ravovo vatane mai nyare Amisye indati de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.” \p \v 61 Vatano kaijinta po raura nakato Yesus ai pare, “Injae, syare itavondi Nai, weramu syare Nyo inapaya indamu syakato syo sya yavaruga mansaneme raija dati, umba syakare itavondi Nai.” \p \v 62 Yesus po raura akananto vatane umaso ai pare, “Weinya! Are pirati Amisye po awain indamu po Apa anakere raijar, vemo po apa anabe muno apa anakero wusyine ratantona inya, weaveti opamo mamaisye ramu.” \c 10 \s1 Yesus po apa arakovo utavondi aije mano tename mandeij eane abusyin matutir \p \v 1 Naije Amisy Yesus po vatano tename mandeij eane abusyin mapatimu, Po matutir wusya ube randurumbe. Pare onawamo wuisy yara Opamo dijat, usisa munijo rui mirati kavinta pare siso raije rai tetebe. \v 2 Umbawe Yesus po ananeneae so raura mai pare, “Vatano wanuije umaso maurata irati anaisyo matugo manui rave no no nawaisye rai, weramu vatano wo ine ranugande mamaun. Vatano be akarive nawaisye umaso raije opamo Amisye. Weti syare wapo anajo indamu Po vatane inta matutir indamu usisa Apa nawaisye rai wo ama ine ranugande. \p \v 3 Weti, wata! Syo wasatutir wapusya, wasaurata irati domba wapasya wasayai no makeo sivuiny awa yasyine rai. \v 4 Vemo wapo doije muno ingkujawane inta raugav inya. Muno vemo wapo wasajo kokome raugavo randurum inya. Vemo wasopijo wapa unanui anya rai jinya, yara wapanya tutir. \p \v 5 Arono wasisa no yavare inta rai, syare wapo raura wapare, ‘Amisye po kovo saumane raugaje wasai.’ \v 6 Ranivara yavaruga umaso onawamo manuga nsaumano wasai, weamo Amisye po kovo saumane raugaje mai. Yara jewen, weamo Po kove umawe raugakanande taune weabo wasai. \v 7 Syare wana no yavaro wasea raije umaso obo rai, muno wapisyi no awa yavare rai kai. Weye wapo anakere so raijaro mansai, weti wo anaisye, ana wadamaname raunande wasai omamo mamaisy. Yara vemo wasea wapaje yavare ranteter nora.\x + \xo 10:7 \xt 1 Korintus 9:14; 1 Timotius 5:17-18\x* \p \v 8 Ranivara wasisa munije inta rai muno vatane wo wasaugave wasen, weamo anaisyo rui mirati wo raunande wasai, omamo wapo rai bayave. \v 9 Wapo saumane raunanto vatano ugwanene mai muno wapo raura mai wapare, ‘Masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so nandea mararai to.’ \p \v 10 Weramu ranivara wasisa munije inta rai yara vatane wonae wo wasaugave sisowi, weamo wapusya ti wata no unanuije ama yasyin umba wapo raura, \v 11 wapare, ‘Wapa munije so ama kapumo nowo reansajoe raije somamo reamo ranepataje no wasamun indamu wapo raen wapo taune wapa mangke ranawan. Wasaemen: Masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so nandea mararai to.’ \v 12 Syo raura tugaive: arono masyoto mangke rapatimu nande, indati munijo Sodom muno munijo Gomora aya mangke ndaradam, yara munijo uma wonae manuga rausiso wasai jewenoe indati awa mangke raugaje mai ntiti mo we rakivan.” \s1 Yesus po munije inta raura tantunawi, weye usakinavo awa ayao kakaije raije ramu \r (Matius 11:20-24) \p \v 13 “Kakaije nde munijo Korazin nai, muno kakaije nde munijo Betsaida nai tavon! Syo anapaporainyo manuije rarorono wasai to, weramu wasakinavo wapa ayao kakaije raije ramu. Ranivara Syo anapaporainye umawe raroron no munijo Sidon muno Tirus yai ratire,\f + \fr 10:13 \ft Korazin muno Betsaida omamo munijo Yahudije ma, yara Sidon muno Tirus omamo munijo maran, vatano Yahudi jewene utantuna rai.\f* indati vatano marane ratuije nao wanave muno manimaumbe awa ayao kakaije rai ti usakinavo rai. \v 14 Tugae, arono indati masyoto Amisye po mangkeo mine so rapatimu, munijo marano Tirus muno Sidon aya mangke mamaun, yara munijo Yahudi Korazin muno Betsaida ipa mangke manakoe rave. \p \v 15 Munijo Kapernaum winy, nyo ratantona nyare indati Amisye po naijaseo no munijo ntiti. Weramu Syo raura nai syare indati Amisye po namaugusyo no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai!” \p \v 16 Umba Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Are pirati po ananyao wapo raura we raraniv, opamo maisyare po Sya ananyaowe raranive omaisy. Yara are pirati po wasawatambe, opamo maisyare po inawatambe omaisy. Muno are pirati po inawatambe, opamo po Sya Injayo po inatutire awatambe tavon.” \s1 Yesus apa arakovo tename mandeij eane abusyin wakare \p \v 17 Yesus apa arakovo tename mandeij eane abusyin wakare manayanambe rave. Wo raura nanto Yesus ai ware, “Injae, reamo Nya tame veano anawayo kakaije mawatambe!” \p \v 18 Yesus po raura nakananto mai pare, “Syo Anakakai Akoe aen no no naumo warae temaje maisyare ivakoe. \v 19 Syo vambunine raugaje wasai indamu wapo wama marova wato apa vambunine rapinde tenambe, weti anakotare inta mo wasansewabe jewen. Ranivara wapo tawae muno mingkikipije ratekar asyo, weamo mo wasatao jewen. \v 20 Weramu vemo wasanayanambe wapo anawayo kakaije rawatambe to namije rai nora, yara syare wasanayanambe weye Amisye po wapa tame ratoeyo Apa bukugo no munijo ntiti rai to.”\x + \xo 10:20 \xt Muni Akari 3:5\x* \s1 Yesus anayanambe ti Po kove raura seo Amisye ai \r (Matius 11:25-27, 13:16-17) \p \v 21 Arono naije Anawayo Vambunine mo vambunine raunande Yesus ai ti anayanambe, umba Po raura pare, “Injayo Amisye, wimbe akarive munijo ntiti muno mine so rai. Syo kove raura seo Nai, weye ana umaso mamo Nyo rangkokaibe vatano makarije mbare mai, yara Nyo rarorono vatano wantatukambe mansai. Injae, wemirati mamaisyo Nya mbekere rai.” \p \v 22 Umba Yesus po raura vatano wanuije umaso mai pare, “Sya Injaya po anakotaro rui vayave raunande Rinai to. Sya Injaya obo pi po apa Kavo rinaen kobe, yara vatan inta wo rinaene ramu. Muno vatan inta wo Sya Injaya aene ramu, yara Apa Kavo ribui syirati syo aen kobe; muno vatano ibeker syare Syo Injaya arorono maije obo nawirati wo aen tavon.” \p \v 23 Umba Yesus sarirae akare Po raura Apa arakovo utavondi aije mai mumuimbe pare, “Weapirati Amisye po kovo manakoe raugaje wasai to, weye wasami mo Sya ana syo rave raen kakavimbe. \v 24 Syo raura tugaive: arono wusyinoe anawae wanui muno akarijo titi wanui ubeker indamu taune mansami mo Mesias rinaeno Sya ana dave rai maisyare muno weapo rinaene somaisy, weramu wo rinaeno mansami rai jewen. Muno Mesias syayaowa ubeker wo rinaranivo taune mansamarikoame rai, maisyare muno soamo weapo rinaranive somaisy, weramu wo rinaranivo mamarikoame rai jewen. Yara weapirati anakotare so nde wasai to.” \s1 Ananeneae vatano Samaria bekobe irati vatano Yahudije ai \p \v 25 Umba naije kuruno akari mbaro Ananyao Musa rai inta de Yesus ai indamu po atopano Apa ana daura rai, weti po anajo pare, “Injayo Kurune, animaisye mirati syo rave indamu syaveo kovo nuge nuganuije rai?” \p \v 26 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Animaisye mirati ratoe no Ananyao Musa rai? Winya ana ndatantona mamo noare rui?” \p \v 27 Umba vatane umaso po raura akananto pare, “Ananyao Musa mo rauranare so: ‘Muiny irati nya Amisye ai rave. Nanuga ntenami muiny irati Ai muno nya ana ndatantona ntenami rai muno nya vambunine rai tenambe.’ Muno ‘Muiny irati nya arakove mansai maisyare muno taune wimuinyo taune nai wemaisy.’\x + \xo 10:27 \xt Imamat 19:18; Ulangan 6:5\x* ” \p \v 28 Umba Yesus po raura akananto pare, “Nya ana ndaura umaso mamo tugae. Weti wintavondijo rai mavabe, indati nyave irati kovo nuge nuganuije rai.” \p \v 29 Weramu kurune umaso ararin, po ratantona pare apa ana po rave mamo mamai to. Weti po Yesus anajo akato pare, “Weramu syare Nyo nya ayao umaso raura kakavimbe rinai: are nawirati sya arakove waino mai?” \p \v 30 Umba Yesus po raura akananto ai, Po ananeneae inta raura pare, “Vatano Yahudi inta no no Yerusalem puje to no munijo Yeriko. Panyana unanuije ama yasyin umba vatano mamune inta unande ai ti wo anepati, wo apa ansune rakanunundi ai, wo raugavo aora muno apa ananuge tavon, umba wo apaya ti tami no unanuije ama tuga rai, kavinta ratire kakai. \p \v 31 Masyoto naije syeno Yahudi inta panya unanuije umawe raide tavon. Arono perato po vatano wo anepati umawe aen, panya evadi ai no unanuije ama tuga rani bo rai, panawadi ti poroto kobe. \v 32 Naije akato vatano Lewi, opamo panapatambe no Yavaro Amisye rai, panya unanuije umaso raide tavon. Arono po vatano anepatije umawe aen tavon, panya evadi ai tavon ti poroto maisyare syene umawe amaisy. \p \v 33 Umba naije akato vatano Samaria inta puje ti pananave po unanuije umaso raide akato, ti nanto vatano Yahudi anepatije umawe ai. Yahudi onawamo vatano Samaria awa marova nanawije, weramu arono po vatano anepatije umaso aen, aemeno ai rave. \v 34 Weti pararai nanto ai, umba po apa pare umawe raomar irati mana anggurije muno manine rai, umba po ansune vasye veano raokae. Umbawe po auseo tuna taune apa keledaije ai, po auga ti to no yavaro ratayao da vatano marane inta ware udea unaki raive inta rai, umba po aeranande. \fig Vatano Samaria aemeno vatano Yahudi anepatije ai ti po aeranande |src="DN00479b.tif" size="span" loc="Lukas 10:30-35" copy="Dunham (UBS)" ref="Lukas 10:30-35" \fig* \v 35 Sansimambe akato, vatano Samaria umawe po doijo perakije jirum raunanto vatano apave yavare umawe raije ai, umba po raura nanto ai pare, ‘Nyanapatambe vatane umaso ai jao sauman. Doije umaso mamaun, indati syo nya doije inta raugakanande nai no arono syakare.’ ” \p \v 36 Umba Yesus po kuruno Yahudi umawe anajo pare, “Vatano mandeije umaso onawamo are pirati vatano anepatije umawe apa arakove waino ai tugaive?” \p \v 37 Kuruno Yahudi umawe po raura akananto pare, “Vatano aemeno vatano anepatije umawe ai, opamo apa arakovo tugae pije.” \p Umba Yesus po raura pare, “Tugae, weti nyoronto nyo raveare naije.” \s1 Yesus po Maria me Marta me yapan no aya yavar \p \v 38 Naije Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wanya tutir kobe, uta unanta no munije inta rai. Naije wanya inta ama tame mirati Marta mo Yesus awain indamu de no ama yavar. \v 39 Marta ama rijata mi Maria, omamo ntuna mararaijo Amisy Yesus ajoe rai indamu mo Apa ananyaowe ranaun. \v 40 Yara Marta mamo ramun nsariraiveo ama anakere kotaro yavaruga bo rai. Weti nde no Yesusa nui, umba mo raura mare, “Injae, mbeanimaibe winaemeno rinai tavone ramu ge? Sya rijate so mo inapaya ti ribui syanapatambe no yavaruga so rai, yara omamo jewena. Weti syare Nyo ratutir indamu manapatambe inatavon.” \p \v 41 Weramu Amisy Yesus po raura nanto rai pare, “Marta, Marta, winanuga mamaun muno nyo anakere so bo rantotobe tutir. \v 42 Yara ana intabo mirati manakoe rave, omamo Sya ayaowe so mije. Maria nanto rai, ti syare Syo raugavo raora jewen.” \fig Marta ramun nsariraiveo anaisye rai yara Maria mo Yesus araniv |src="CN01750B.TIF" size="span" loc="Lukas 10:38-42" copy="Cook" ref="Lukas 10:38-42" \fig* \c 11 \s1 Yesus apa ananyao sambaya \r (Matius 6:9-13, 7:7-11) \p \v 1 Masyote inta Yesus be sambayambe. Be sambayambea jewen, umba Apa arakovo tavondi aije inta po raura nanto Ai pare, “Injae, syare Nyo reansanyao sambaya rai, maisyare muno Yohanes Pembaptis po apa arakovo utavondi aije manyao sambaya rai wemaisy.” \p \v 2 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Wapare wabe sambayambeamo, syare wadaura taiso: \q1 ‘Reama Injayo Amisy, reamare vatan tenambe wo \q2 Nya tamo ndandinit rararimbe. \q1 Reamare winde wimbe akarive mine so rai tenambe. \q1 \v 3 Reamare Nyo reama anaisyo mamaisyo reansai \q2 masyote antetere raunande reansai. \q1 \v 4 Reamare Nyo reama ayao kakai rapaya reansai, \q2 maisyare muno reamo vatano kai awa ana udave ti ngkakai reansai rapaya mai wemaisy. \q1 Vemo Nyo reansaugavo ana mo reansatopane raron nora.’ ” \p \v 5 Umba Yesus po ananeneae inta raura Apa arakove mai pare, “Ranivara weapamo inta nyoronto nya arakove inta ai no apa yavar arono namane yasyin, umba nyo raura nyare, ‘Arakove, syare nyo rotije vasyesye mandeija raunande rinai. \v 6 Weye sya arakove inta pi kavoe de rinai no sya yavar weramu sya anaisye meweno rinai, weti inta inda syo raunanto po raisye ramu.’ \p \v 7 Weamo vatano no no yavare umawe po raura nande nai pare, ‘Vemo nyo reansave papabe muno nyo reansansosobe inya, weye syo unsanda rauguji to muno risye sya arikainye nawe reamare wanaki. Weti syonayo syakaeyo syo ana inta raunande naijija.’ \v 8 Weti nya arakove umaso aemeno naije ramu muno ponayo po ana inta raunande apa arakove winaiji. Weramu ranivara nyo anajo tutir yara winsamane inya, indati nya arakove umaso aemeno nai ti seo po inta raunande nai kobe. \p \v 9 Weti syo raura wasai: Syare wapo Amisye anajo, indati Po raunande wasai. Wapo rakani, indati wananta rai. Wapo unsanda rananepat, indati Amisye po unsanda rausiso wasai. \v 10 Weye are pirati po ranajo, opamo Amisye po raunande ai. Are pirati po rakani, opamo indati nanto rai. Are pirati po unsanda ranenepat, opamo Amisye po unsanda rausiso ai. \p \v 11 Syo raura ajae wasai: Arono wapa arikainye woyovo jiane rai, weamo wapo jiane raunanto kobe mai, yara wapo tawae raunanto maije ramu. \v 12 Muno arono woyovo mangkuere kamije rai, weamo indati wapo mingkikipi raunanto mai ramu, yara wapo mangkuere kami mi wapo raunanto. \v 13 Weapamo ayao kakaije no wasai, weramu wapo anakotaro ngkove raunanto wapa arikainye mansai. Maisyare omai ti, wapa Ajayo no no munijo ntiti Opamo kakavimbeo wasakivan bintabo, weti tugae Po Anawayo Vambunine raugaje Apa arikainye wasai arono wapo anajo.” \s1 Yesus apa vambunin muno Anakakai Akoe apa vambunin \r (Matius 12:22-30; Markus 3:20-27) \p \v 14 Masyote inta Yesus po anawayo kakaije rawatano vatano awa ngkao inta aora. Arono anawayo kakaije umawe muje aora, naije kobe vatano awa ngkao umaso payao akato. Weti vatano wanuije unantaive rave. \v 15 Weramu vatane inta una no awa yasyine wo raura ware, “Akarijo anawayo kakai, apa tame mi Bersebur,\f + \fr 11:15 \ft Tamo Bersebur ama ine mare Anakakai Akoe pije. Anemo 18 muno 19 yo “Bersebur” ratoe tavon.\f* wepi po vambunine raunande Yesus ai indamu Po anawayo kakaije mawatambe!” \p \v 16 Vatano kaijinta ware wo Yesus atopan, weti wo anajo indamu Po anapaporainye inta rarorono mai indamu wo raen tugae rako jewena rako Opamo no no Amisye nui ti de rako? \p \v 17 Weramu Yesus po awa ana wo ratantona umaso raen to, weti Po raura pare, “Ranivara munije inta ama vatane maporabe jirum ti inta umarovave inta mai, wea umba munije umaso mandamisy. Muno ranivara yavaruga maporabe jirum ti inta umarovave inta mai, wea umba mandamisy tavon. \v 18 Anakakai Akoe apa munijo be akarive raije maisyare wemai tavon. Ranivara Anakakai Akoe pe apa anawayo kakaije nawe maporabe jirum ti taune umarovave taune mansai, weamo apa munijo be akarive rai noa nugoenta ramu, yara mandamisy. Syo raura tai maisy weye wapo raura wapare Risyamo syo Anakakai Akoe apa vambunine rave anawayo kakaije rawatambe. \v 19 Weramu taune wapa arakovo utavondi wasaije nawamo wo anawayo kakaije mawatan tavon, weti are pirati po vambunine umaso raunande mai? Wapa arakovo nanawije wo raen ware Amisye bo pirati bambunin po anawayo kakaije mawatambe. Weti wapa ana wapo rinangkivane umawe wapare Risyamo syo anawayo kakaije mawatan irati Anakakai Akoe apa vambunine rai, omamo mamaisye ramu. \v 20 Yara tugae mamo Syo anawayo kakaije mawatano Amisye apa vambunine rai. Maisyare omaisy wapo raen soamo Amisye de be akarive Apa kawasae mai no wapa yasyine so rai to. \p \v 21 Anakakai Akoe aurata irati vatano bambunine inta ai, wepirati po apa anaiyuge raijar, po veano apa yavare raman indamu apa ananuge ntuna no ama uga mamo vemo vatane inta po raugav inya. \v 22 Weramu ranivara vatano kaijinta de, apa vambunine manakoeve vatano umawe apa rakivan, ti pe isyivuiny umba po apinde, weamo po apa anaiyuge raugavo aora, umba po apa ananugo yavaruga raugavo aora tenambe muno po ratodijo apa arakove mansai. Weti ranivara Syo anawayo kakaije mawatan, omamo mare Sya vambunine manakoe Anakakai Akoe apa rakivan. \p \v 23 Are pirati tavondijo Rinaije jewen, opamo be marovave Rinai. Are pirati po anakere raijaro inatavone jewen, opamo po Sya anakere ransosobe.” \s1 Anawayo kakaije puje vatane inta aora to umba pakare siso akato \r (Matius 12:43-45) \p \v 24 “Arono anawayo kakaije puje vatane inta aora, panya toe de no mino ngkanembe rai indamu po apa no raije rakani, weramu po rakanija marudi. Weti po raura pare, ‘Syare syakato no vatano syuje aora ai jakato.’ \v 25 Arono sakina pakare, de pakaiso vatane umawe ai jakato, po raen vatane umawe anuga mamo ana inta tuna raije jewen, yara kakavimbe. \v 26 Weti anawayo kakaije umawe pakato po anawayo kakaije kaururum mamun dave inta mauga tavon, wakare wakaisa tenambe vatane umawe ai jakato, umba una kobe no we. Umba naije vatane umawe apa siurijo manasyine mamaun, yara apa siurijo rijat akato so manakoe rave.” \s1 Amisye po kove raugaje vatano utavondijo Apa ayao raije mai \p \v 27 Yesus po raura taije maisya jewen, umba wanya inta no no vatano wanuije awa yasyin mo raura nande Ai mare, “Kove ngkov irati nangkoya rai, weye mo nano muno mo ukame raunande Nyo raisy.” \p \v 28 Weramu Yesus po raura akananto rai pare, “Yara kovo mo we rakivane mamo namirati Amisye po raugaje vatano wo Apa ayao ranaun muno utavondijo rai mavabe mai.” \s1 Vatane wo Yesus anajo indamu Po anapaporainye rarorono mai \r (Matius 12:38-42; Markus 8:12) \p \v 29 Vatano wanuije umaso wo Yesus awari kiani, umba Po raura mai pare, “Vatano arono naiso onawamo awa ayao kakai ntapekano mai. Wo anapaporainye inta ranajo Rinai indamu mbe rarorombe Risyamo Amisye po inatutire pi Risy. Weramu Syo raura wasai syare Syo anapaporainyo manuije rarorono wasaije ramu yara intabo mi Syo rarorono wasai, omamo anapaporainyo nande anawae Yunus ai obo ma. \v 30 Arono Amisye po Yunus apaya irati jiano saroe anuga rai, vatano Niniwe wo aen, ware, ‘Sopamo anawae no no Amisye nui ti de pa.’ Indati Risy, Arikainyo Vatane, syo anapaporainye inta raroron mamaisyo Yunus apa rai, indamu vatano arono naiso wapo raen ti wapanave Risyamo Amisye po inatutir. \p \v 31 Wusyinoe wanya mbe akarive no munijo Syeba no no nugo gwaravainy omamo nde indamu mo Akarijo Titi Salomo apa ananyao ntitije ranaun. Maisyare omai ti, arono masyoto Amisye po mangke rapatimugo vatano mine so raijamo, indati Akarijo Ntiti Syeba umawe nseo mo Amisye anajo indamu Po mangke raugaje vatano susyo naiso wasai. Weye omamo no no mine tename so ama marane rai umba manya nde indamu mo Salomo anaun, yara soamo Vatano apa ana datantona ntiti Po Salomo akivan Opamo napi te no wapa yasyine so, weramu wapanave Aije ramu. \p \v 32 Maisyare omai tavon, indati vatano munijo Niniwe usea tavon no masyoto mangke rapatimu namije rai, wo Amisye anajo indamu Po mangke raugaje vatano susyo naiso wasai. Weye vatano Niniwe umawe usakinavo awa ayao kakaije rai to arono anawae Yunus po ayao Amisye raura mai, yara soamo Vatano panakoe po Yunus akivan Opamo no no wapa yasyine so rai, weramu wapanave Aije ramu.” \s1 Var muno kaumur \r (Matius 5:15, 6:22-23) \p \v 33 “Arono vatane inta po yawainye raindi, po rangkokaibe jewen, muno po rakepano kavine rai jewen, yara po rauseo ntuna no pata vono kakavin indamu vatano usisa wo ama vare raen. \v 34 Wasamije raurata irati yawainyo mbaro wasanuga raije rai. Ranivara wasamije ngkov, indati wasanuga mbar. Yara wasamije ngkakai, indati wasanuga ngkaumudi.\f + \fr 11:34 \ft Vare mamo raurata irati ayao kove muno tugae rai, yara kaumure raurata irati ayao kakai muno angkarije rai.\f* \v 35 Weti wasyisyaube, vemo wasamije makakave ti wasanuga ngkaumudi nora. Weye ranivara wapanave ayao inta rai wapare omamo ayao tugae ma, weramu jewen yara omamo ayao angkarije ma, weamo vare omirati no wasai jewen, yara kaumure obo mi no wasai. \v 36 Ranivara wasanuga mbar tenambe weti ama rani inta ngkaumudije jewen, weamo indati mba kobe, maisyare yawainye inta mbaro wasaije wemaisy.” \s1 Yesus po Parisije awa ayao kakaije raura kakavimbe \r (Matius 23:1-36; Markus 12:38-40) \p \v 37 Yesus payaowa jewen, umba vatano Parisije inta po awainde pisyi no apa yavar. Weti Yesus poroto pisyi no we. \v 38 Umba vatano Parisi umaso paparo ai weye Yesus po Parisije awa koane rakanyoandi. Weye Po mana veano anemo nggwame rarondom wusyimbe ramu, yara pisyi bayave. \p \v 39 Umba Amisy Yesus po raura ai pare, “Vatano Parisije, weapamo wasaurata irati pauraijo nggwame rai. Wapo pauraije ama akirije bo rarondom ti mpoper, yara ama uga mamo ta no irati wame rautan. Weapamo wapo wasaneme rarondom muno wapo koano kaijinta maisyare so rarija mavabe, yara wasanuga ntantunaube muno ntairijo ayao ngkakainoanive rai. \v 40 Vatano Parisije, weapamo wapantatukambea! Amisye po wasanakea vone obo ranari jewen, yara Po wasanuga ranari tavon, weti beker pare omamo ngkakavimbe tenambe. \v 41 Ranivara wasanuga ngkovo vatano awa ananuge meweno maije mai, muno wapo anaisye muno ananuge raunanto mai, wea umba weapamo wakakavin bintabo. \p \v 42 Vatano Parisije, kakaije nde wasai! Weye watavondi Amisye apa ananyaowe rai tenambe ramu. Tugae, wapa anare wadayanyum maisyare bawane, kaumamawane, muno marinsane mamo wapo raporadive abusyin umba wapo vasye intabo raunanto anakero Amisye rai. Yara ananyao manakoe mbe mobe maisyare ayao mamaisye rapatimu muno muinyo Amisye aije mamo wabeta rai ramu. Weramu urare wemirati wabeta rai! Weti kove mamo watavondi ananyao mbe mobe rai mavabe, muno ananyao mamaune mamo vemo wasanimari rai tavon nora. \p \v 43 Inya, vatano Parisi, kakaije nde wasai! Weye wasanayanambe watantuna no kursijo ngko dave rai no yavaro sambaya rai, muno wasanayanambe vatane ubeaje wasai no pasari. \p \v 44 Kakaije nde Parisije wasai! Weye weamaisyare aipapo we, namirati ama tame mewen dai, weti vatane uta ti wananave ama vone weye wantatukambe rai. Parisije, weapamo maisyare aipapo umaso ramaisy, weye vatane utavondi wapa ananyaowe rai yara wantukambe wasanuga mamo ngkakainoanive.” \p \v 45 Umba kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije inta po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, Nya ayao umawe mamo Nyo reansaura tantunawi tavon.” \p \v 46 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weye wapa koane muno ananyao wapo raugaje vatane mai omamo manui rave ti mangkeo mai utavondi rai, yara taune weapamo watavondi raije ramu. Wapo vatane umaso masopane jewen muno wapo ana mangkeo mai raijasea jewen tavon. \p \v 47-48 Kakaije nde wasai! Weye wapo vatano Amisye po matutir ude wasaije mawatambe. Wabe tai mai ti ta wapo wapa aneno wusyine awa kakai wo rave webo raijar akare. Wapo anawae wusyine awa aipapo ama vone ranari ti ngkov, weramu wapa anene nawirati wo mansao weye wonae utavondijo awa ananyaowe raiji. \v 49 Wusyinoe Amisye, wepirati apa ana ratantona ntiti rave, Po raura pare, ‘Indati Syo sya anawae muno Sya vatano wo Sya ayaowe ravov inta matutir ude wasai. Indati weapamo wapo inta maubaisy muno wapo inta mave tatugadi.’ \v 50 Weti vatano arono naiso weap, Syo raura wasai: anawae nanawirati maubai tenambe no arono mine so ranari mansanan ava naiso, wapo mangke umaso ranawan. \v 51 Weye Amisye apa vatano po matutire wanui onawamo vatano Yahudi wapo maubaisy, manasyin dave Habel ai, miridije nde ava nande Zakaria ai, opamo wo aubai no Yavaro Amisye me ama tewa orame me aya yasyin. Syo raura tugaive: Amisye po ama mangke umaso ranugan bintabo, indati Po raugaje wasai. Vemo wasanimari jinya! Mangke tenambe umaso raugakaje irati vatano susyo naiso wasai. \p \v 52 Kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weye wapo vatane maorai wapare vemo unanta ayao Amisye rai jinya. Taune weapamo watavondi ayao Amisye raije ramu, muno vatano ubekero utavondi raije nao wapo mansopi.” \p \v 53 Arono Yesus puje unarijoe raora, Parisije nawe kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe upari rave. Arono naije kobe ube marovave Ai. Muno wo anajo anakotaro manui rave rai, \v 54 weye ware wo atopano Apa ana daura rai. \c 12 \s1 Yesus po apa arakove manyao \r (Matius 10:26-33, 12:32, 10:19-20) \p \v 1 Vatano wanui rave wanugan, ubeker ware wo Yesus anaun. Awa wanui nseo no ribuge manui, weti inta wo inta majoe ratakadi. Umba Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Wasyisyaube irati vatano Parisi awa angkari ntapekane rai. Vemo watavondi mai jinya, weye onawamo ube ponaibea ware awa ana udave ma mamai dave, weramu manuga mamo ngkakainoanive vintabo. \v 2 Weramu animaisye mi vatane wo rangkokaibe, indati Amisye po raroron kakavimbe. Muno animaisye mi ngkokaibe no vatane manuga rai, indati raen kakavimbe. \v 3 Animaisye mi wapo raura maninimbe arono namane ntami, indati sansiman vatane wo ranaun tenambe. Muno animaisye mi wapo ransamuabe wapa arakove mai no wapa yavar, indati vatane wo raura manamoto manakoe rai no kakavin. \p \v 4 Weti Sya arakove weap, wabemo wapo vatano wo wasanasine raubaisye masyaniv inya. Onawamo awa vambunine ma nsopi wo wasanasine raubaisye obo raija, yara mo rakivan akaeyo, onawamo mamaisye ramu. \v 5 Syo rarorono wasai are pirati wapo asyaniv: Syare Amisye bo pirati wapo asyaniv, weye wene nde wansanasino kopa so rai mamo Wepi po raijar, muno Opi bambunino po wasamaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai. Tugae, Amisye wepi nyo asyaniv! \p \v 6 Insanijo momoyainy mansamavuna awa mangke mamaun dave. Weramu Amisye animari maije ramu yara Po maeranande tenambe. \v 7 Vatane nanentabo wapa mangke ma ntiti jirati insani manui awa rakivan. Wasakarivuinye mamo Amisye po ratora mamai to! Weti vemo wajaniv inya, weye Amisye po wasaeranande tavon. \p \v 8 Syo raura wasai: Are pirati po rinaura kakavimbe no vatano mine so mansamun pare, ‘Risyamo itavondi Yesus ai,’ weamo indati Syo vatano napije aura no naito Amisye mansamun syare, ‘Sya arakovo tavondi Rinai pije.’ \v 9 Yara are pirati po inamamarave no vatano mine so mansamun, weamo indati Syo amamarave tavon no naito Amisye mansamun.\x + \xo 12:9 \xt 2 Timotius 2:12; 1 Yohanes 2:22-23\x* \v 10 Are pirati po Risy, Arikainyo Vatane, inaura tantunawi umba sakinavo apa ayao kakaije umaso rai, weamo indati Amisye po apa ayao kakaije umawe rapaya ai. Yara are pirati po Anawayo Vambunine raura tantunawi, weamo Amisye po vatano napije apa ayao kakaije umaso rapaya aije ramu. \p \v 11 Arono vatane wo wasaugaveta no akarijo Yahudi muno akarijo marane mansamun indamu wo wasanajobe, vemo wasanuga mamauno wapa ayaowo wapare wapo rasakinavo maije rai nora. \v 12 Weye animaisye mirati wapare wapo raura mamo arono naije Anawayo Vambunine mo raroron kakavimbe wasai jaje.” \s1 Ananeneaeyo vatano apa ananuge manuijo ai ti pantukambe apa kove rai \p \v 13 Vatane inta no no vatano wanuije awa yasyin po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, sya injaya kakai to ti syare Nyo raura sya anuija ai indamu po irima injaya apa ananuge raosor inda syo nake inta raugav.” \p \v 14 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Risyamo akarijo Syo ripa ananuge so raosoro risaije pi Risye ramu!” \v 15 Umba Po raura vatano wanuije mai pare, “Wasyisyaube, vemo wasanuga ntantunaube inya, weye vatane apa ananugo manui wemi mo kovo tugae raugavo aija jewen.” \p \v 16 Umba Po ananeneae inta raura pare, “Vatane inta pamo apa ananuge manui rave. Apave irati kopa inta rai, muno apa anamuke manuijo rai rave. \v 17 Umba vatane umaso po ratantona no anuga pare, ‘Sya yavare ntairi to, ti sya anamuke inta makaiso ntuna rai kakai. Weti soamo animaisye mi syo rave?’ \p \v 18 Umba po ratantona akato pare, ‘Sya ana syo ratantona mi som: syare syo yavaro wusyino anaisye ntuna raije randamisy, indamu syo yavaro anakoe anaisye ntuna raije inta ranari jakato. Wea indati sya kasyambere muno sya ananuge raugav siso ntuna rai jakato. \v 19 Weye sya ananuge manui rave to, weti syare inanayanambe tumo namiso rai muno tumo makare akatoe rai. Weti indati imainda no vayave rai, muno syisyisy muno syo anggurije ramanam muno imarinsembe so obo rai.’ \p \v 20 Weramu Amisye po raura ai pare, ‘Winyamo nyantukambe rave! Namane so wingkakai, indati are pirati apaura irati nya ananugo akoe so rai?’ \p \v 21 Maisyare omai tavon are pirati beker pare po ananugo mine vone so ranugan manui indamu tavondi taune apa ananibe obo rai, yara tavondi Amisye apa bekere raije ramu.” \s1 Vemo wasanuga mamauno anakotaro mine vone so rai jinya \r (Matius 6:25-34) \p \v 22 Umba Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Maisyare omai ti, syare vemo wasanuga mamauno anakotaro mine vone so rai nora, maisyare wapa ana wadaisye muno wapa ansuno wapo rave rai jinya. \v 23 Arono wangkova no mine so, ana mbe mobe mamo anaisye muno ansune ma jewen. \v 24 Syare wapo insanijo wawake maen. Onawamo wo nyoamane rayanyume ramu, wo ama mane ranugane ramu, muno wo ama mane ranugande no awa yavare ramu. Weramu Amisye pi po maeranande. Amisye pare vatane weapirati wapanakoeveo insanije mansakivan, weti tugae Po wasaeranande! \v 25 Wapare wabekero wapa matam akari ravera nggwaravainy, weapamo wamamaisye ramu, yara Amisye bo pi mamaisy. Weti vemo wasanuga mamauno wapa matam akarije rai nora. \v 26 Muno vemo wasanuga mamauno anakotaro kaijinta rai jinya, weye Amisye pi mamaisyo rai tenambe. \p \v 27 Syare wapo kavasasije ama ugem ratantona rati. Kavasasije mo ansune rakasyuge ramu, weramu Amisye po ama uge raugaje rai indamu mbe ansumbe. Akarijo Titi Salomo apa ansune ngkov, weramu kavasasije ama ugem ngko dave raveo Salomo apa ansune rakivan. \v 28 Maisyare omaisy, Amisye po ansuno ngko dave raunanto kavasasije rai, wemi ama ugem noa masyote inta yai vavai umba ngkanen kobe. Weramu Amisye pare vatane weapirati wapanakoeveo kavasasije rakivan, weti tugae Po ansuno mamaisye inta raunande wasai tavon. Arakove, wabeanimaibe wapanave Sya ananyaowe so raije jewen? \p \v 29 Maisyare omaisy, vemo wasanuga mamauno wapa ana wadaisye muno wapa ana wadamaname rai jinya. \v 30 Vatano wantatukambe Amisye ai wo anakotare umaso rakani tutir. Weramu wapa Ajayo no no munijo ntiti Po wapa bekedaije raen tenambe, weti vemo wasanuga mamauno rai nora. \v 31 Yara syare wabeker indamu Amisye be akarive wasai muno watavondi Apa bekere rai, wea indati Amisye po anakotare umawe raunande wasai vintabo. \s1 Romano tugae no no munijo ntiti \r (Matius 6:19-21) \p \v 32 Sya arakove, weapamo wapanuije ramu, weramu vemo wajaniv nora. Weye Amisye beker indamu wabe akarive atavon no Apa munijo be akarive raije rai. \v 33 Syare wapo wapa ananuge ramavun indamu wapo ama doije ratodijo vatano awa doije meweno maije mansai. Wapo raveare wemaisy indamu wapo romane ratayao mo wasanyut no munijo ntiti. Wapa romano namije indati raumandi wasaije ramu, weye munijo ntiti raijamo katatindopane mo ananuge raotadije ramu muno vatane inta wanaonoambe jewen bayave. \v 34 Are pirati po romano mine vone so bo rakani, opamo anuga ntento irati anakotaro mine vone so rai. Yara are pirati po Amisye apa kovo no no munijo ntitije bo rakani, opamo anuga nseo irati Amisye ai.” \s1 Wamanatatayaube ra wamo Yesus apa masyoto pakare raije ranyut \r (Matius 24:43-51) \p \v 35 “Wapanatatayaube Sya masyoto syakare raije rai. \v 36 Weapamo wasaurata irati vatano wanapatambe akarije inta aije mansamaisy. Akarije umaso poroto no ono vauname rai ti vatano wanapatambe aije wo apa pakare raije ranyut. Arono pakare po unsanda rananepat, wavave wo unsanda umaso rausiso ai. \v 37 Indati akarije umawe po kove raugaje apa vatano wanapatambe nanawirati wanatatayaube ti wo anyute mansai. Tugae, pare po mawainde indamu waje utantuna, umba taune panapatambe mai arono wisyisy. \v 38 Vatano wanapatambe umaso indati manayanambe weye ranivara awa akarije pakare namane yasyine rako, akane mare ntipu rako, muno po mansaenamo wanatatayaube indamu wavave wo unsanda rausiso ai, weamo po kove raugaje mai. \p \v 39 Weti wadanide: Arono vatano panaonoambe pare siso yavare inta rai, vatano apave yavare umawe raije pantukambe apa masyoto de raije rai, ti syisyaube ramu. Weti vatano panaonoambe siso kobe, po apa ananuge inta raugavo aora. \v 40 Weti wabemo wapo vatano apave yavare umawe raije amaisy inya, yara syare weapamo wapanatatayaube. Weye Risy, Arikainyo Vatan, sya masyoto de raije mamo wapantukambe rai, weti wapanatatayaube indamu wapo inanyut.” \p \v 41 Umba Petrus po Yesus anajo pare, “Injae, Nyo ananeneae umaso raura reabo reansai rako, vatan tenambe mansaije?” \p \v 42 Umba Amisy Yesus po ananeneae kaijinta raura nakato pare, “Vatano panapatambe inta opamo akarikuga mbar muno beto akarijo yavaruga apa bekere rai mavabe. Weti apa akarije umaso panave ai ti po atutir indamu be akarive apa vatano wanapatambe kaijinta mai indamu masyote anteter po awa anaisye raunanto mai. Umba akarijo yavaruga puje munijo we raora. \v 43 Ranivara vatano panapatambe umawe po apa anakere raija kobe yava akarijo yavaruga pakare, wea indati apa akarije anayanambe ai ti po kove raunanto ai. \v 44 Tugae, akarije umaso po vatano panapatambe umaso aijaseo titive indamu po ananugo ntuna no yavaruga umaso raeranande tenambe. \p \v 45 Weramu ranivara vatano panapatambe umaso po ratantona no anuga pare, ‘Sya akarije pamo to noa gwaravain dave weramu pana de rainy,’ weti po vatano wanapatambe umawe manepati tenambe, muno pisyisy muno po awije ramanama maen, weamo mamaisye ramu. \v 46 Weye naije akato apa akarije umawe pakare ama masyote muno uma amije mamo pantatukambe rai. Umba akarije wato po mangke raugaje vatano mamuno uma panapatambe aijoe ai, po anepati mangkebe umba po augaveto po amaugusyo no vatano ubeta Amisye ai jewene matavon. \v 47 Vatano panapatambe wato po apa akarije apa bekere raen to, weramu po rarijate ramu, weti apa akarije po mangke manakoe raugaje ai. \v 48 Weramu are pirati pantatukambe apa akarije apa bekere rai ti po ana ngkakai inta rave yara pantukambe rai, opamo indati apa akarije po mangke mamaune bo raugaje ai. \p Amisye beker pare weapanapatambe Ai mamaisyo Apa ana po raunande wasai rarijati. Weti Po vambunine raunande wasai inda wananta Apa bekere rai, weamo beker pare watavondi rai kobe rave. Muno ranivara panave wasai ti Po vambunine raunande manakoeve wasai, weamo beker pare wapanapatambe manakoeve Ai.” \s1 Yesus apa ayaowe mo vatane maosor \r (Matius 10:34-36) \p \v 49 Yesus po raura pare, “Ide ramu Syo taname raugaje vatano una no mine vone so mansai. Ibeke dave syare taname umaso mamo raon to. \v 50 Weramu manasyimbe indati inowo siurijo manakoe rai. Muno inanuga nseo majeve yava Sya siurije umaso mewen to. \v 51 Wapo ratantona wapare ride indamu Syo kovo saumane raugavo mine so rai. Weramu Syo raura wasai syare jewena. Yara ride indamu Syo yavaruga maosor ti usivuinyo vambinibe. \v 52 No naiso kobe yavaruga indati wayaowi vambinibe ti maosor, weye vatane inta wanave Sya ayaowe rai yara inta wanave jewen. Weti yavaruga inta ama vatane radani, yara vatane mandei wayaowi vatane rurume mai, muno vatane rurum umaso yonayo vatane mandei umawe mai. \v 53 Indati aja ponayo apa arikainyo anya ai, muno arikainyo anya ponayo aja ai. Akoya monayo ama arikainyo wanya rai muno arikainyo wanya monayo akoya rai. Ajamo ngkakaije monayo ajamo ngkove rai muno ajamo ngkove monayo ajamo ngkakaije rai.” \s1 Yesus po apa anapaporainyo po rarorone raura \r (Matius 16:1-4) \p \v 54 Umba Yesus po raura vatano wanuije mai pare, “Arono wapo kamuro karisya raen no ranijo varet, wapare, ‘Kavintanamo maruge maje.’ Wea umba maruge maje kobe. \v 55 Muno arono ovaro wambiraowe pare nande, wapare, ‘Kavintanamo nuge non dave.’ Wea umba non dave. \v 56 Weapamo wapa angkarije ntapekan! Wapo anakotare umaso raen dave. Weramu wabeanimaibe wananta anakotaro raroron arono naiso, maisyare Sya anapaporainyo syo raroronoe raije jewen?” \s1 Yesus po ananyao parije raura \r (Matius 5:21-26) \p \v 57 “Wabeanimaibe wapo ayao mamaisye inta rapatimuge jewen? \v 58 Ranivara vatane inta parijo nai rave, weti pare po nauga ra panaikebe nai no akarijo po mangke rapatimuge amun, kove mamo nyo aneme raijar wusyimbe rati, arono ipanya no unanuije yasyine raide nene, wirati indamu isanuga nsauman akato. Weye ranivara nyo aneme raijare jewen, wea indati vatano napije po naunanto akarijo po mangke rapatimuge ai, umba akarije umaso po naunanto apa naite mai jakato, umba naite wo nausiso no tanoano makova rai. \v 59 Syo raura tugaive: indati wintuna no tanoano makova rai jao nyo nya mangke umaso ravaeya mewen bintabo.” \c 13 \s1 Nsakinavo ayao kakai rai jewen, weamo ngkakai nai \p \v 1 Arono naije vatane inta ude Yesus ai wo raura ware, “Nandijawe Gubernur Pilatus po vatano Galilea inta maubaisy arono wo maere rameseo Amisye ai.” \p \v 2 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Wapo ratantona wapare vatano Galilea umawe usiuri tai maisy weye awa ayao kakaije ntapekan dave awa arakovo Galilea kaijinta mansakivan. Weti wapare awa ayao kakai ntapekan wemi mbewar usiuri ti ukakai. \v 3 Weramu Syo raura wasai syare jewena. Yara ayao kakaije no wasai tenambe, weti ranivara wasakinavo wapa ayao kakaije raije ramu, weaveti indati kakaije nde wasai tavon! \v 4 Nandijawe yavaro anakoe mararai no mana amijo Siloam inta mbit ti mo vatano abusyinara eane kaumandeije makipi ti ukakai. Weapamo wapo ratantona wapare vatane wato awa ayao kakaije ntapekan dave awa arakovo una no Yerusalem mansakivan, wemi mbewar ukakai. \v 5 Weramu Syo raura wasai syare jewena. Yara ayao kakaije no wasai tenambe, weti ranivara wasakinavo wapa ayao kakaije raije ramu, weaveti indati kakaije nde wasai tenambe tavon!” \p \v 6 Umba Yesus po ananeneae inta raura pare, “Amisye aurata irati vatano apaura irati inyo ara inta rai no apa nawaisye ama uga. Masyote inta de po mane rakani weramu po ama mane inta raene ramu. \v 7 Weti po raura vatano panapatambe apa nawaisye umawe raije ai pare, ‘Inya! Tume mandei to ide syo mane rakani no inyo ara so rai, weramu syo mane inta raene ramu. Weti syare nyo rate vayave, weye mo kopa ama manijo kove rai bayave yara mane ramu.’ \p \v 8 Weramu vatano panapatambe umawe po raura akananto ai pare, ‘Injae, kai. Syare ntet akato tumo makanande so bo rai jakato. Indati syo kopa ama kauge raugavo ama ruke rai, muno syo raeranande akato. \v 9 Tumo makanande so, wamo raen dati. Mare man, nte kai. Yara mare mane jewen, wea umba wamo rate.’ ” \s1 Yesus po saumane raunanto wanya inta rai no masyoto sambaya rai \p \v 10 Masyoto sambaya inta Yesus siso pananyaube no yavaro sambaya inta rai. \v 11 Naije wanya inta nggwanena ama tume abusyinara eane kaumandeij, weye anawayo kakaije nsiso rai to. Mo ravea ama mona ngkavin ti nseo nteto nsarokibe jewen. \v 12 Yesus po raen, umba Po rawain nde, Po raura nanto rai pare, “Ingkoe, Syo nya wanene rapaya nai to.” \v 13 Umba Po aneme raugaje ntamijo rai. Naije kobe nsauman ti nseo nte nsarokibe kobe, umba mo Amisye ararimbe. \p \v 14 Weramu akarijo yavaro sambaya umaso parijo Yesus ai weye Po saumane raunanto wanya umaso rai no masyoto sambaya rai. Weti Po raura nanto vatano wanuije mansai pare, “Masyote kaujentabo wapo anakere raijar, weti arono naije umba wade indamu Yesus po saumane raunande wasai. Yara vemo wade masyoto sambaya rai jinya.” \p \v 15 Weramu Amisy Yesus po raura akananto ai pare, “Winyamo nya angkarije ntapekan! Masyoto sambaya rai, vatan tenambe wo awa sapije, awa keledaije mapaya nanyi indamu wo maugaveta wo mana ramanam. \v 16 Wasaemeno wapa maere kotare mai no masyoto sambaya rai, yara wabeanimaibe wasaemeno wapa aneno Abraham apa ajavije so raije ramu? Anakakai Akoe po wanene raunande rai po veano raokokaeya ama tume abusyinara eane kaumandei to. Weti Syo ama wanene rapaya rai no masyoto sambaya rai kai.” \v 17 Yesus apa ayao umaso mo Apa marova mave samaneve, weramu vatano wanui kaijinta manayanambe wo Apa anapaporainyo po raroronoe raen. \s1 Ananeneaeyo sesawije kamije muno ragi \r (Matius 13:31-33; Markus 4:30-32) \p \v 18 Umba Yesus po ananeneae inta raura pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, omamo animaisye mi raurata rai? \v 19 Omamo raurata ananeneae so rai: Vatane inta po sesawije kamije raugav, to po rangkiki no nawaisy. Sesawije kamije umaso momoyain dave,\f + \fr 13:19 \ft Sesawije kotaro ranyum no Indonesia omamo anareo mamaun, yara sesawijo kotaro ranyum no Israel ntubai ti manakoe rave, maisyare inyoe ramaisy.\f* weramu ntubai nseo, ama mote manakoe maisyare inyo mote ramaisy. Insanije nande wo ene ranari ama ririje rai.” \p \v 20 Umba Yesus po raura nakato pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, Apa kawasae maurata irati ragi rai. \v 21 Wanya inta mo ragi mamaun inta raija ti raugasyo mo veano tepuno manakoe raroya da ntipu tenambe inda manui.” \s1 Unsanda munijo ntiti nandi \r (Matius 7:13-14, 21-23) \p \v 22 Yesus apa unanui anya pare to no Yerusalem, Apa unanui anya som, pananyaube munijo siso raije rai tenambe. \v 23 Naije vatane inta po Yesus anajo pare, “Injae, vatano Amisye po kakai rapaya mai ti usisa muni kove rai nawamo wanuije ramu rako?” \p \v 24 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Syare wabekero vambunimbe indamu wasisa unsanda nandi nto no kovo nuge nuganuije rai. Syo raura wasai: Vatano wanuije ubeker ware usisa rai, weramu usisa kakai. \v 25 Arono indati ama masyote mamaisy, Vatano apave yavare rai Po unsanda umaso rauguji. Indati weapamo wasai no unsanda ama akiri wapo rananepat, wapare, ‘Injae, Nyo unsanda rausiso reansai!’ \p Weramu Po raura uje wasai pare, ‘Syantukambe wasai. Weapamo wanori ruija umba wadea?’ \p \v 26 Umba wapo raura wapare, ‘Injae, reamisyisy, reamo mana ramanamo natavon to. Arono nyananyaube no reama munijo we, reamo ranaun tavon to.’ \p \v 27 Weramu Po raura nakanande mansai pare, ‘Syantukambe wasai! Weti wanaji da wata no wato. Weapirati kakai ntipu wasai tutir!’ \p \v 28 No ratuije wapoyov tawan muno wasiuri tutir, weye waperata wadaen Abraham muno Isak muno Yakob muno anawae wusyine onao tenambe utantuna manayanambe rautan no munijo Amisye be akarive raije rai, weramu weapamo Po wasamaugusyo kaumuro marane rai. \v 29 Umba vatano marano una no ovare amijo mambisye so wanui ude indamu wisyisy muno manayanambe no munijo Amisye be akarive raije rai. \v 30 Tugae, vatano wanui nanawirati udijabe no mine so indati wakare wuisy akato no munije ama akari. Yara vatano wanui nanawirati wuibe no mine so indati wakata udijat.”\f + \fr 13:30 \ft Ayao so ama ine inta mare arono munije ama akari vatano Yahudi wo Ayao Amisye ranaun wusyimbe, inta wakare udijat ti usisa muni kove raije ramu. Yara vatano Yahudi jeweno nanawirati wo ranaun dijabe, inta wakare wuisy ti usisa muni kove rai kobe.\f* \s1 Yesus aemeno Yerusalem rai \r (Matius 23:37-39) \p \v 31 Arono naije vatano Parisije inta ude Yesus ai, umba wo raura Ai ware, “Winyamo vemo wino tawan no so nora, yara nyoronto no munijo kaijinta, weye Akarijo Titi Herodes pare po naubaisy.” \p \v 32 Yesus po raura akananto mai pare, “Wata wadaura vatano angkarije wato ai wapare masyoto unumeso muno siman Syo anawayo kakaije mawatan muno Syo saumane raunanto vatano ugwanene mansai. Masyote mandei umba Sya anakere so mewen. \v 33 Weramu masyoto unumeso, siman, nandi Syo sya unanui anya rave tutir. Syare syoroto no Yerusalem weye anawae Amisye inta aubai no munijo kaijinta rai omamo mamaisye ramu, yara no Yerusalem obo rai. \p \v 34 Aro...! Yerusalem, weapirati wapo anawae maubaisy muno wapo orame rave vatano Amisye po matutir ude wasaije maepara ugwenen to. Susye manui rave to syare Syo wasanugan nande Syo wasakuka maisyare mangkuero mo ama tuvane rakuka wemaisy, weramu waponae. \v 35 Weti indati Amisye aneme mpaya wasai indamu wapa marova wo wapa munije muno Yavaro Amisye randamisy. Syo raura wasai: arono naiso kobe wapo inaen akatoe ramu gava masyoto wapo inaura wapare, ‘Kove ngkov irati Napi de tamo Amisye rautane Ai!’ ” \c 14 \s1 Yesus po saumane raunanto vatano gwanen inta ai \p \v 1 Arono masyoto sambaya inta, Yesus poroto pisyi no akarijo Parisije inta apa yavar. Vatane wo Yesus apa ana daveye ranyanyuti. \v 2 Umba vatano gwaneno anakea mbambanaije inta de tet no Amun. \v 3 Umba Yesus po raura nanto vatano Parisije nawe, kuruno Yahudi makari mbaro Ananyao Musa raije nawe mai pare, “Animaisye mi Ananyao Musa mo raura mare: Wamo saumane raunande no masyoto sambaya rai rako jewena e?” \v 4 Weramu umanin bayave. Weti Yesus po vatano gwanene umawe aneme raijar umba Po saumane raunanto ai, umba Po atutir pare, “Nin kai.” \p \v 5 Umba Yesus po raura mai pare, “Weapamo inta nya arikainye dako, nya sapije inta dako, temasyo no ateme raijo masyoto sambaya rai, wea indati nyavave nyo aijaseo rako jewena e? Wasaemeno wapa arikainye muno wapa sapije mai, yara wabeanimaibe wasaemeno vatano ugwanene maije jewen?” \v 6 Weramu vatane wato wo ayao inta rasakinav akananto kakai, yara umanin bayave. \s1 Yesus po vatano akokoe muno vatano mamaun maura \p \v 7 Yesus po raen vatane inta ude wo kursijo ntuna usye raije rakani indamu vatane wo maen ware wenawamo vatano akokoe nawije. Weti Yesus po ananeneae inta raura mai pare, \v 8 “Arono vatane inta po nawain ti nto no ono vauname rai, weamo vemo winyo ntuna usye raije rakani jinya. Weye ranivara vatano panakoeve po nakivane inta de, weamo akarijo one de nai, po raura nai pare, \v 9 ‘Arakove, nseo ra nyakato ntuna no ratuije, weye vatano panakoeve umaso pare de tuna no nya uma ntuna raije wato rai.’ Weti indati winyamo nsamane rave nyakato ntuna no aruri bo rai. \v 10 Yara arono vatane inta po nawainde apa one rai, weamo nyoronto kai, weramu vemo nyo ntuna raije ratayao nora, yara ntuna no aruri omamo ngko tenambe. Umba naije akarijo one umawe de nai, po raura nai pare, ‘Arakove, winde nyaje ntuna no usyo kove so rai.’ Maisyare omaisy, po naijaseo titive no vatano una no naije mansamun.” \p \v 11 Umba Yesus po ananeneae umaso ama ine raura kakavimbe pare, “Are pirati po taune aijaseo titive no mine vone so, opamo indati Amisye po apaaje, yara are pirati po taune anuga raveti mpaaje no mine vone so, indati Amisye po aijaseo titive.” \p \v 12 Umba Yesus po raura akananto vatano po awainde apa one umaso raije ai pare, “Arono nyare nyo vatane mawainde nya one rai, vemo nyo nya arakove nawe vatano awa ananuge manuije nawe obo mawain inya. Weye indati wo nawainde awa one rai jakato, weti wo nya kove umawe ranigwan akare. \v 13 Yara nyare nyo one rave, weamo syare nyo vatano awa ananuge meweno maije nawe, vatano manakea mamai kobe jewene nawe, vatano tunaive nawe, vatano mamije ntuba nawe, mawainde. \v 14 Indati winyamo nyaura kove rai, weye vatane umaso wo nya kove ranigwane kakai. Yara Amisye bo pirati po kove ratayao ti mo nanyut no munije ama akari arono Po vatano awa ana wo rave mamai no Amun maijasea ukovakato no wene rai.” \s1 Ananeneaeyo ono akoe \r (Matius 22:1-10) \p \v 15 Arono naije vatane inta pisyisyo Yesus atavon dani nanto po Apa ayao umawe ranaun, po raura pare, “Are pirati tavono one rai no munijo Amisye be akarive raije rai, tugae opamo apaura kove rai.” \p \v 16 Umba Yesus po ananeneae inta raura pare, “Vatane inta po ono akoe inta rave, umba po vatano wanuije mansawainde rai. \v 17 Masyoto apa one umaso ndea mamai kobe, po vatano panapatambe aije atutir indamu po vatane umawe mawainde pare, ‘Wade wanta one rai! Anaisye mamo ratayaowa mawesa ntuna to.’ \p \v 18 Weramu vatane umaso wonayo ude raiji vintabo. Vatano manasyine po raura pare, ‘Risyamo syo kopa inta ramavun kai ti syare ito syo raen, weti mpari jinya weye syoreye ramu.’ \v 19 Inta po raura akanande ai jakato pare, ‘Risya umba syo sapije abusyin mamavun kai ti syare syo mauga damu syo maeno wo sya anakere raija dako jewene. Weti mpari jinya weye syoreye ramu.’ \v 20 Inta po raura akananto ai pare, ‘Risya umba ibaunam kaijoe, weti risyoreye ramu.’ \p \v 21 Vatano panapatambe one umaso raije pakato po ayao umaso raura apa akarije ai. Weti apa akarije umaso po ranaun, pari rave. Umba po raura nakananto vatano panapatambe aije umaso ai pare, ‘Nyavave nyoronto no unanuijo kota ama radirije raito, nyo vatano awa ananuge meweno maije nawe, vatano manakea mamai kobe jewene nawe, vatano mamije ntuba nawe, vatano tunaive nawe, maugavere no so indamu utavondijo sya one so rai.’ \p \v 22 Umba vatano panapatambe aije umawe tavondijo apa akarije umaso apa ayaowe rai. Arono pakare po raura pare, ‘Injae, nya ana ndaura mamo syo raura mai to, ti ude tenambe. Weramu tantuna raije so inta ntami vayavea nene.’ \p \v 23 Weti akarije umaso po raura vatano panapatambe aije umawe ai jakato pare, ‘Nyoronto no unanuijo akoe muno unanuijo mamaune raito, muno nyoronto no unat, umba nyo vatane mantitidi ra ude sya one so rai, weye syare sya one so ama tantuna raije so ntairijo vatane mai. \v 24 Syo raura tugaive: vatano uma syo mawain wusyimbe onawamo inta de ra po anaisye so raisye jewen bayave!’ ” \s1 Wamo anakotaro rui vayave rapaya ntami umba wantavondijo Yesus ai \r (Matius 10:37-39) \p \v 25 Vatano wanuije wanya Yesus atavono apa unanui anya rai, weti Yesus sarirae akare po raura mai pare, \v 26 “Are pirati de Rinai muno bekobe irati akoya me aja pe apa anamu me apa arikainye nawe, apa arakovo anya, wanya nawe, muno taune anasine raija manakoe, yara bekobe irati Rinaije mamaun, opamo Sya arakovo tavondi inaije pe ramu. Yara are pirati bekobe irati Rinaije manakoe rave, tugae opamo tavondi Rinaije pijep. \v 27 Are pirati po taune apa inyo kapite ranawan ara tavondi Rinaije ramu, weaveti opamo Sya arakove waino aije ramu. \p \v 28 Vatane inta pare po yavare inta ranari, weaveti tuna po ama doijo veano ranarije ratoro wusyimbe rati, inda po raen pare mamai dako jewena rako. \v 29 Yara po kangkamano nteto yavare ama ruke rai raugasya wusyimbe weramu apa doije meweno ai, weaveti mamaisye ramu, ti vatano kaijinta wugoeno ai, \v 30 ware, ‘Vatane sopamo po yavare so rauseo nte damu po ranari tutir da mewene ramu.’ \p \v 31 Maisyare omai tavon, akarijo titi inta pare to marovave akarijo kaijinta ai, weamo po ratantona wusyimbe pare, ‘Sya naite ribuge abusyin wenawamo awa vambunine mamaisyo sya marova apa naito ribuge tename awa vambunine raija rako jewena rako?’ \v 32 Ranivara po ratantona pare awa vambunine mamaisye ramu, weamo arono apa marova pe apa naite nawe ude ra umarovave rainy yara una ugwaravaimbea nene, pare po apa vatane inta atutir to po ana raura apa marova umaso ai indamu yo yaneme raijar bayave, yara imarovave jewen kai.” \p \v 33 Umba Yesus po raura kakavimbe pare, “Syare weapamo maisyare wemai tavon. Vatano wapare watavondi Rinai, syare wapo anakotaro rui vayave rapaya ntami tenambe umba watavondijo Rinai. Yara are pirati ponae po anakotaro rui vayave rapaya ntami, opamo Sya arakove waino aije ramu.” \s1 Ananyao garam \r (Matius 5:13; Markus 9:50) \p \v 34 “Weapamo wasaurata irati garame rai. Garam omamo ngkov, wapo rataopono anaisye rai, wea umba manavan. Weramu ranivara garame umaso ngkurude to, weamo ngkov akatoe ramu. \v 35 Wea indati vatane wo ramauta vayave. Wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.” \c 15 \s1 Ananeneaeyo domba inta aumandi \r (Matius 18:12-14) \p \v 1 Masyote inta vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije inta nawe, vatano ayao kakaije no maije inta nawe ude no Yesusa nui indamu wo anaun. \v 2 Umba vatano Parisije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe wo rantutibe ware, “Veanimaibe Yesus bekobe vatano awa ayao kakaije no maije mai muno pisyisyo matavon?” \p \v 3 Maisyare omai ti, Yesus po ananeneae inta raura nanto mai. \v 4 Pare, “Ranivara vatane inta no no wapa yasyin apave domba tename radani mai umba intabo aumandi, weamo animaisye mirati po rave? Indati po domba abusyine kaimambisy eane kaimambisy mapaya ti una no anok, umba poroto po uma aumandijoe akani jao nanto ai. \fig Vatane po apa domba aumandi akani tutir ava nanto ai |src="bk00005c.tif" size="span" loc="Lukas 15:3-7" copy="Knowles" ref="Lukas 15:3-7" \fig* \v 5 Arono nanto ai, weamo anayanambe rave, ti po aijaseo no apa ivam po akomboni, \v 6 umba po auga ti pakare. Arono siso no apa yavar, umba po apa arakove mawainde pare, ‘Wade ra wansanayanambe tenambe, weye sya domba aumandijoe opamo syo akanija syo aen to.’ \v 7 Maisyare omaisy tavon, Amisye pe apa naite awa manayanambe no no munijo ntiti manakoe rave weye vatane intabo sakinavo apa ayao kakaije rai, weti mo awa manayanambe vatano mansano abusyine kaimambisy eane kaimambisy mansai rakivan, nanawirati wo taune makarae ware onawamo manuga mamaisy ti ware usakinavo ayao kakai rai jewen kai.” \s1 Ananeneaeyo doije intabo aumandi \p \v 8 “Maisyare somai tavon: wanya inta amave doije vasye abusyin ama mangke nseo, weramu vasye intabo aumandi. Weamo tugae mo yawainye raindi umba mo anaingkainyo yavaruga rayavir, mo akani mavabe yava nanto ai. \v 9 Nanto ai ti mo ama arakove mawainde, mo raura nanto mai mare, ‘Inanayanambe rave weye sya doijo akaniveowe inanto ai to, weti wade ra wansanayanambe tenambe.’ \v 10 Maisyare omai tavon, naito Amisye una no munijo ntiti manayanambe arono vatano ayao kakaije no aije intabo sakinavo apa ayao kakaije rai.” \s1 Ananeneaeyo arikainyo aumandi \p \v 11 Yesus po ananeneae inta raura nakato pare, “Vatane inta apa arikainyo anya rurum. \v 12 Masyote inta apa arikainyo rijate po raura nanto aja ai pare, ‘Injae, syare ririma ananugo nyare nyo raosoro ririnsai mamo nyo sya nake raunande rinai. Weye ribeker syare syaura sya nake rai no naiso kobe.’ Naije ajae umaso po apa ananugo manuije raosor, po inta raunanto apa arikainyo rijate ai, inta raunanto apa arikainyo anuije ai. \p \v 13 Masyote inta yai jakato, umba arikainyo rijate umaso po apa ananuge umawe rambayano vatane mansai ti mewen bintabo, umba po ama doije raugav umba pusyo ti to no munijo nggwaravainy. Nai ratuije apa doijo po raugave umawe po rambaon bayave ti mewen. \v 14 Weti apa doije mewen mbintabo ai, muno arono naije tavon munijo namije marore tami rai, weti arikainye umaso aarebe. \v 15 Weti poroto po anakere raijaro vatano no no munije umaso inta ai indamu po doije inta ijaro ai. Umba apa akarije umaso po atutir ti to po apa ugeye maeranande. \v 16 Arikainye umaso marore po ave rave, weramu vatane inta po anaisye inta raunanto po raisye ramu, weti pare bekero po uge awa anaisyo kukupe inta raisyi. \p \v 17 Umba apa ana datantona ngkov akato, po raurana pare, ‘Vatano wanapatambe sya injaya aije onawamo awa anaisye mawes, yara risyamo kavintare ikakaijo marore rai. \v 18 Weti syare syakato no injaya nui, umba syo raura ai syare, “Injae, sya ana idave ngkakaijo winai muno Amisye ai. \v 19 Weti vemo nyo nya arikainye waino rinai jakato inya, weye risyamo imamaisye ramu, yara nyo inawainamo vatano syanapatambe naije pi risy inda nyo rinavae.” ’ \p \v 20 Naije arikainye umaso nin ti pakato no aja nui. Pakato pararai rainya nene, umba apa aja po aen, muno aemeno ai, weti aja pansanan po apa kavo aijanande po anu. \v 21 Umba arikainye umaso po raura nanto aja ai pare, ‘Injae, sya ana idave ngkakaijo winai muno Amisye ai, weti winyamo vemo nyo nya arikainye waino rinai jakato inya.’ \p \v 22 Weramu ajae umaso po vatano wanapatambe aije mawainde umba po raura nanto mai pare, ‘Wapavave, wapo ansuno ngko dave inta raugavere indamu sya arikainye so po rave muno wapo sinsinijo ngko dave inta rave apa kawije rai tavon. Umba wapo ajo kokome inta raunanto po rave tavon no ajoe rai. \v 23 Umba wapo sapijo kamuramo mani rave inta aotar inda wamo raisy muno wansanayanambe. \v 24 Weye sya arikainye umaso pusyo ti to no munijo maran, ti syo amune raumandi maisyare muno kakaije wemaisy, weramu naisoamo pakare ti syo amune raen akato to maisyare muno kovakato wemaisy.’ Umba wo apa one rave, manayanambe. \p \v 25 Arono naije apa kavo anuije pamo to po nawaisye raijar. Umba pakare ti pararaijo yavare rai, naije danito po vatane manamote ranauno ukinye muno usarer bovambe weye wo one rave. \v 26 Weti po vatano panapatambe umawe inta awainde po anajo pare, ‘Animaisye mi wapo rave no yavare wato?’ \p \v 27 Umba vatano panapatambe umaso po raura nande ai pare, ‘Nya rijata pi pakare to, weti inya po matutir pare wo sapijo kamuramo mani rave inta aubai da wo aisyo one umaso rai, weye apa arikainye umawe pakare to muno anakea nsauman ivae.’ \p \v 28 Naije arikainyo anuije umaso pari, ti ponayo siso no yavaruga raiji. Umba aja pusyo payao memembe ai inda siso tavondijo one umaso rai. \v 29 Weramu arikainyo anuije umaso po raura nanto ai pare, ‘Syanapatambe Injae naija tume manui rave to. Muno Injae, nyo anakere inta rauranamo, syo nya rawatambe ramu yara syo raijar. Weramu animaisye mi Injae nyo raunande rinai? Nyo kambine inta raunande rinai indamu risye sya arakove nawe reamo sya one inta rave ramu, jewen dave. \v 30 Yara nya arikainye uma wato pamo po nya ananugo nyo raunanto aije ma po raveti mpatimu wanya anaerere mai. Weramu arono pakare, nyo sapijo kamuramo mani rave aubai da nyo apa one rave!’ \p \v 31 Aja pare, ‘Sya arikainye, winyamo no inarijat tutir. Weti animaisye mi syaura rai omamo winyaura rai tavon ivae. \v 32 Weramu syare wamo one rave wansanayanambe, weye sya arikainye umaso pusyo ti to no munijo maran ti syo amune raumandi maisyare muno kakaije wemaisy, weramu naisoamo pakare ti syo amune raen akato ti maisyare muno kovakato wemaisy.’ ” \c 16 \s1 Ananeneaeyo vatano panapatambe wepirati akarikuga mba dave \p \v 1 Yesus po ananeneae inta raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Vatano apa ananuge manui rave inta apaura irati vatano panapatambe inta ai indamu po apa ananuge, apa doije raeranande. Weramu umba vatano kaijinta wo vatano panapatambe umaso aura tantunawi no apa akarije amun ware, ‘Sopamo po nya ananuge rambaon bayave ti mewen to.’ \v 2 Weti akarije umaso po vatano panapatambe umawe awainde, umba po raura pare, ‘Syo ranaun nya ana ndave mamo ngkove ramu. Weti syare nyo bukugo sya ananuge ama manuije ratoe raije raugavere indamu syo raen winyamo nyo raeranande mavabe rako jewena rako. Weye tugae rave, wimamaisyo anakere so raije jewen, yara syare syo raunanto vatano po nanigwane inta ai.’ \p \v 3 Umba vatano panapatambe umaso po ratantona pare, ‘Animaisye mi indati syo rave? Soamo sya akarije po anakere umaso raugavo inaora. Syantatukambe anakero mangke rai, weye inanakea mayondi. Muno rituna no unanuije ama tuga syanatambe doije rai, weamo isamane. \v 4 O, inanto rai! Sya ana idatantona mamo syare ibekobe vatane inta mai no masyoto unumeso indamu arono indati syuje anakere so raora to, weamo vatane umaso wo inaugav siso awa yavare rai.’ \p \v 5 Maisyare omai ti, po vatane inta mawainde, nanawirati wo apa akarije umawe apa ananuge inta rauga to yara wo raugakare rainya nene. Umba po raura nanto vatano manasyine ai pare, ‘Ananugo sya akarije pare nyo raugakare aije mamo ama mangke nanto no ruimaisya?’ \p \v 6 Umba vatane wato po ayaowe rasakinavo ai pare, ‘Manino saitune ama botorije nanto no tename radani.’ \p Umba vatano panapatambe umawe po raura nanto ai pare, ‘Syare syo nya ana nyo ravae ama mangke raotar, ti nanto no tename jirum eane abusyin.’ \p \v 7 Umba naije akato, po raura vatano jirum ai jakato pare, ‘Arakove, ananugo sya akarije pare nyo raugakare aije mamo ama mangke nanto no ruimaisya?’ \p Umba vatane wato po raura nande ai pare, ‘Kasyambere ama karone ribuge intabo.’ \p Umba vatano panapatambe umawe po raura nanto ai pare, ‘Syare syo nya ana nyo ravae ama mangke raotar, ti nanto no ratusije kaumandei bayave.’ \p \v 8 Arono akarije umawe po ana umaso ranaun, po vatano panapatambe aije umawe ararimbe weye akarikuga nsansinao. Weye vatano mine so makari nsansinao wo anakotaro mine so ratayao indamu ngkovo taune mansai, ti mo vatano utavondi Amisye aije makivan.\f + \fr 16:8 \ft Ayao Yunani mo vatano utavondi Amisye aije mawainamo “vatano una no Amisye apa vare rai.”\f* \p \v 9 Syo raura wasai syare wapo wapa ananugo mine so veano kove raugavo vatano kaijinta mai ti weape wenawe wabe arakobe. Maisyare wemaisy, wapo kove ratayao wasanyut no munijo ntiti, umba arono wapa ananugo mine so mewen kobe, wea indati Amisye po wasaugave sisa no yavaro kovo nuge nuganuije rai. \p \v 10 Ranivara vatane inta po apa ananuge raeranande kobe arono ananuge umaso manui jewen, weamo ranivara ananugo manui raunande ai, indati po raeranande kobe tavon. Vatano maisyare sopamo vatan tenambe wanave ai. Yara ranivara vatane inta po vatano kaijinta maponae arono apa ananuge manui jewen, wea indati po vatane maponae tavon aje arono apa ananuge manui rave. \v 11 Maisyare omai ti, ranivara romano wemirati Amisye po raunande wasai no mine somamo wapo raeranande kobe jewen, weaveti Amisye indati po romano tugae no munijo ntiti raunande wasai jewen. \v 12 Muno ranivara vatan inta apa ananuge mi po raunande indamu wapo raeranande, weramu wapo raeranande kobe jewen, weamo Amisye indati po taune wapa ananugo kove no munijo ntiti raunande indamu wapaura rai jewen. \p \v 13 Wapare wapo Amisye pe romano mine vone so me yakani kava, indati mamaisye ramu. Maisyare muno ananeneae so ramaisy: Vatane inta panapatambe vatane jirume yai, wea indati bekobe apa akarije inta ai rave, yara akari inta pamo indati panapatambe ai kobe jewen. Muno opamo tavondi akarije inta apa ananyaowe rai, yara ponayo kaijinta apa rai. Weti wapare wabekero Amisye ai muno romane rai kava omamo mamaisye ramu.” \s1 Yesus po ananyao inta raugaje \r (Matius 11:12-13, 5:31-32; Markus 10:11-12) \p \v 14 Vatano Parisije udani nanto wo ana Yesus po raura we ranaun umba wugoeno Ai, weye onawamo manayanambe awa romane rai. \v 15 Weti Yesus po raura akananto mai pare, “Weapamo wapa ana wapo rave no vatane mansamun omamo mamaisy, weramu Amisye po wasanuga raen omamo ngkakainoanive. Anakotaro vatano mine so wo raura titive omamo Amisye ponayo rai. \p \v 16 Ananyao Musa muno Ayao Anawae omamo vatane utavondi rai tutir ava masyoto Yohanes Pembaptis de. Weramu soamo Ayao Kove so ravov, omamo Amisye indati de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so. Muno vatano wanui rave ubeke dave ware utavondijo Amisye apa kawasae umaso mansai. \v 17 Weramu Ananyao Musa omamo no tawan. Naumo warae me mine so me noa nugoenta rave umba raumandi, yara Ananyao Musa ama ayao mona intabo dako, muno ama urupijo mamaun dave inta raumandi jewen, yara no tawan. \p \v 18 Are pirati po apa wanya rauguje aora yara po wanya kaijinta raovan akato, wepamo serer. Muno anya kaijinta wepi po wanya rauguje umaso raovan akato, wepamo vatano serer tavon.” \s1 Ananeneae vatano apa ananuge manuije pe Lasarusa pe nai \p \v 19 “Vatane inta pamo apa ananuge manui rave. Weti masyote anteter po ansuno ngko dave bo rave, mainda no no yavar muno po one rave. \v 20 Muno vatano apa ananuge meweno aije inta apa tame mirati Lasarus, opamo vatano bose no anakea rai. Weti masyote anteter nikive no vatano apa ananuge manuije umaso apa unsanda uje. \v 21 Lasarus umaso maror dave weti pare bekero po anaisye kengkeno ntatae no vatano apa ananuge manuije umaso apa meja ama ate inta raisy. Muno naije tavon make ude wo apa bose ranenev. \p \v 22 Masyote inta Lasarus umaso kakai, umba naito Amisye wo augave to no munijo ngko dave no aneno Abraham apa tuna ri. Vatano apa ananuge manuije umaso kakai tavon, ti vatane wo antuna, \v 23 muno anawayoe no irati siurijo manakoe rai no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai. Arono naije peraseo po Lasarus aeno tuna Abraham atavono ratuije. \v 24 Umba vatano apa ananuge manuije umawe gwain pare, ‘Injayo Abraham, naemeno rinai! Syare nyo Lasarus atutir indamu po kawije rayansundijo mana rai inda de po ransaokobe inaunane rai, weye risiuri rave no taname so ama uga rai.’ \p \v 25 Umba Abraham po raura nakananto pare, ‘Sya arikainyo winy, naemen: arono wino no mine vonoe nyaura irati anakotaro ngkove rai to, yara Lasarus apa siurije manakoe. Weti soamo syo Lasarus ayove yara winyamo nya siurije manakoe rave. \v 26 Muno obo rai jewen, yara wama yasyine somamo anone kapito wansaora to. Vatano nanawiso inta wore no watoe ramu, muno vatano una no wato inta ude no soe ramu.’ \p \v 27 Umba vatano apa ananuge manuije umaso po raura pare, ‘Maisyare omai ti, injayo Abraham, syo raura kikibe nai rave indamu nyo Lasarus atutir indamu pakato no sya injaya apa yavar. \v 28 Weye sya arakove radani nanawi una no ratuije, weti nyo Lasarus atutir indamu to po ana raura mai, indamu vemo utatayo siurijo kakaije so rai tavon inya.’ \p \v 29 Weramu Abraham po raura nanto ai pare, ‘Nya arakove wenawamo awave Ananyao Musa muno Ayao Anawae rai. Weti indati utavondijo rai jaje!’ \p \v 30 Weramu vatano apa ananuge manuije umaso po raura nakananto pare, ‘Injayo Abraham, omamo mamaisye ramu. Yara vatane inta kakai yara kovakato de mai, wea umba usakinavo awa ayao kakaije raijije.’ \p \v 31 Umba Abraham po raura akananto ai pare, ‘Ranivara wanave Ananyao Musa muno Ayao Anawae raije jewen, wea indati vatano kakaije inta kovakato pakare po ana inta raura mai, weamo wanave jewen tavon.’ ” \c 17 \s1 Yesus po ayao kakaije muno anave raura \r (Matius 18:6-7, 21-22; Markus 9:42) \p \v 1 Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Tugae, anakotaro mo vatane maponae ti wo ayao kakaije rave omamo no tutir. Weramu are pirati po vatano kaijinta maponae ti wo ayao kakaije rave, opamo kakaije mo augav. \v 2 Muno are pirati po arikainy tuvano wanave Inaije inta aponae ti po ayao kakaije rave, opamo indati Amisye po parijo mangke raugaje ai. Weti kove mamo orame rapuisyo vatane wato ai amaugusyo no mayane rai indamu mansyan, weye wemirati mangke mamaun, yara mangke Amisye pare po raugaje ai manakoeve mo mangke umaso rakivan. \v 3 Weti wasyisyaube! \p Nya arakove inta po ayao kakaije inta rave, weamo nyo raura nanto kakavimbe ai nyare, ‘Vemo mbeare omai nora.’ Umba ranivara sakinavo apa ayao kakaije rai, weamo nyo aneme raijar indamu isanuga nsauman. \v 4 Muno ranivara nya arakova po ayao kakaije rave nai tutir ti nseo no susye kaururum, weamo vemo nyo apaya inya. Yara arono rui vayave pare sakinavo apa ayao kakaije rai, weamo nyo aneme raijar akato indamu isanuga nsauman.” \p \v 5 Amisy Yesus apa arakove wo raura Ai ware, “Injae, reamare Nyo reama anave ravera mbambunin.” \p \v 6 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Wapanave mamaun bayave kai, weamo mamaisy. Weye ranivara wapa anave mamaun maisyare sesawi kamijo momoyain dave ramaisy, weamo wapo inyoe wato raura nanto wapare, ‘Inyo moto winy, mpatin da nto ntemasyo no nawanano warave,’ weamo mamaisyo nya ana ndaura rai kobe.” \s1 Ananeneae vatano panapatambe akarije inta ai \p \v 7 Yesus po ananeneae inta raura taiso pare, “Vatane inta panapatambe akarije inta ai, po mine rakaro no apa nawaisy muno po apa maero domba maeranande. Mare ngkaumu kobe vatano panapatambe umaso pakato no yavar, weramu animaisye mirati apa akarije po raura nanto ai? Apa akari apa ana po rave ai mi som: Po awainde inda paje tuna pisyisy wusyimbe ramu. \v 8 Yara pare, ‘Nyo sya anaisye ratayao! Nyanapatambe rinai indamu risyisyi dati! Umbawe winyamo nyisyisy akato rijabe.’ \v 9 Akarije umaso po kove raura vatano panapatambe umaso aije ramu, yara pare, ‘Apa anakere mije, ti po rave kai.’ \v 10 Weapamo wasaurata irati vatano panapatambe umawe ai. Arono wapo anakero Amisye po raugaje wasaije ravea mewen to, syare wasaemen weapamo Apa vatano wapanapatambe vayave nawirati weap. Vemo wasararin nora, weye anakero wapo rave mamo anakero Po wasatutiro rai to mije.” \s1 Yesus po saumane raunanto vatano abusyino aravure mo mave mansai \p \v 11 Yesus apa unanui anya pare to no Yerusalem, weamo panya no munijo Samaria muno munijo Galilea aya anone rarijato. \v 12 Umba siso no munije inta rai, naije nanto vatano aravure mo mave inta mansai mansano abusyin. Usaiyo waravaimbe, \v 13 umba ugwain ware, “Yesus, Injayo Kuruno Winy, naemeno reansai!” \p \v 14 Arono Yesus po maen, po raura mai pare, “Wata wapo wasanasine rarorono syeno utantuna no Yavaro Amisye raije mai indamu mamaisyo Ananyao Musa rai.” Naije wanya kobe, umba manakea nsauman. \p \v 15 Vatane inta no no awa yasyin po anakea raen nsauman to, weti pakare anayanambe ti gwain pare, “Amisye ararimbe! Risauman to!” \v 16 Umba po vukane ranteter no Yesus amun, umba po kove raura nanto Ai. Vatane umaso pamo vatano Samaria pa. \p \v 17 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Vatano abusyine umawe manakea nsauman to, weramu umba vatano kaimambisye wenawi rui? \v 18 Veanimaibe vatano kaije umawe wakare wo Amisye ararimbe jewen, yara vatano marane so bo pi de po Amisye ararimbe?” \v 19 Umba Yesus po raura vatano Samaria umaso ai pare, “Nseo muno nyoronto. Nyanave Inai jivae, wirati winsaumanoe.” \s1 Amisye apa be akarive Apa kawasae mai \r (Matius 24:23-28, 36-41) \p \v 20 Vatano Parisije inta wo Yesus anajo ware, “Nandui rati Amisye de be akarive mine vone so rai?” \p Yesus po raura akananto mai pare, “Amisye apa de be akarive Apa kawasae mai no mine vone somamo ana inta raroron kakavimbe indamu vatane wo raeno mansamije rai ma jewena. \v 21 Muno vemo vatane wo raura ware, ‘Waperade! Amisye de be akarive no naiso!’ indako ‘Waperato no ratuije!’, wenora. Weye tugae mamo Amisye apa be akarive no no Apa kawasae wapa yasyine so rai to.” \s1 Arono munije ama akari \p \v 22 Umba Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Ama masyote nde nande arono wabeke dave wapare wapo masyoto Arikainyo Vatane syakare raije raen. Weramu indati wapo raene ramu weye Sya masyote umaso mamai dainya nene. \v 23 Arono naije vatane inta wo raura wasai ware, ‘Napi ratuije!’ dako, ‘Napi so!’ dako, weramu wabemo wata wapo inakani jinya. \v 24 Weye arono indati Risy, Arikainyo Vatane, syakare no mine vone so rai kobe, omamo maisyare muno ivake ratukande no ranijo wanamuram ndento no varet wemaisy. Weti vatan tenambe wo raen kobe. \v 25 Weramu manasyimbe indati siurijo manakoe nande Arikainyo Vatane rinai, muno vatano arono naiso wo inawatambe. \p \v 26 Arono Risy, Arikainyo Vatan, syakare rai, weamo mamaisyo wusyino arono Noakija no no mine vone so we ramaisy. \v 27 Arono naije vatane wo masyoto makanande ratantona ramu, yara manayanambe anaisye, ana ramaname bo rai tutir. Anya wo wanya maovan muno ajae wo awa arikainyo wanya awa vainye raokaisy. Maisyare omaisye miridije ntoa masyoto Noakija siso apa nyomane rai. Umba kavuratawe manayame njam mo mapupuji ti ukakai vintabo. \p \v 28 Maisyare omai tavon arono Lota no no mine vone so. Vatano munijo Sodom wisyisy, muno wanamavumbe, muno wo anareye rayanyum, muno wo yavare ranari janyi. \v 29 Maisyare omaisye miridije ntoa Lota puje no munijo Sodom raora, umba Amisye po tanamo mbadurur no no naumo warae raugaje mai, ti ukakai vintabo. \v 30 Maisyare omai tavon arono indati Risy, Arikainyo Vatan, ride papabe, Syo sya kovo ntiti raroron kakavimbe. \p \v 31 Arono indati masyoto namije nande, vatano tuna no apa yavare ama akiri muno apa ananuge ntuna no apa yavar uga, vemo de pakaiso dauga nora! Maisyare omai tavon, vatano to no no nawaisy uga, vemo sarirae pakare nora! \v 32 Syare wasaemen irati ana nande Lota pe apa anamu me yaije rai!\x + \xo 17:32 \xt Kejadian 19:15-17, 26\x* \v 33 Are pirati beker pare po apa kovo mine so ramavug, opamo indati apave kovo nuge nuganui raije ramu. Yara are pirati akirive taune apa kovo mine vone so rai, opamo indati apave kovo nuge nuganui rai. \p \v 34 Syo raura wasai syare arono naije vatane jiruma nyakijo tanije intabo rai, umba Amisye po inta augav, yara inta pamo no kobe. \v 35 Wanya jiruma yo kasyambere kami ranumu, Amisye po inta raugav, yara inta mamo no. \v 36 Vatane jiruma yo nawaisye raijar, Amisye po inta augav, yara inta pamo no.” \p \v 37 Yesus apa arakovo utavondi aije wo anajo ware, “Injae, ana umaso nande no munije rui?” \p Yesus po raura akananto mai pare, “Arono wapo insanijo koroe maeno wanugani, wapare, ‘Somaida maere ine inta ntuna no naije.’ Maisyare omai tavon, arono anakotaro Syo ratodi umawe nande tenambe, wapare, ‘Arikainyo Vatane pakare.’ ” \c 18 \s1 Ananeneae wanya kavini muno akarijo po mangke rapatimu \p \v 1 Arono naije Yesus po ananeneae inta raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai indamu usambayambe tutir, vemo wo sambaya rapaya inya. \v 2 Po raura pare, “Akarijo po mangke rapatimu inta no no munije inta rai. Opamo po Amisye asyanive ramu, muno po vatano kaijinta mantotobe ramu. \v 3 No munijo naije wanya kavinije inta de irati akarije umaso ai, masyote anteteramo ntoe ndeve akarije umaso ai, mo raura mare, ‘Injae, nyo inaeranande! Syare nyo ayao mamaisye inta rapatimu indamu vemo sya marova po inave tatugadi jinya.’ \p \v 4 Manasyimbe akarije umaso ponayo po wanya kavinije umaso raranivi. Weramu arono ntoe ndeve mo anajo tutir, umba po ratantona pare, ‘Risyamo syo Amisye asyanive ramu muno syo vatano kaijinta mantotobe ramu. \v 5 Weramu wanya kavinije umaso ntoe ndeve mbe anakebe rinai rave tutir. Weti indati syare syo raraniv, syo ayao mamaisye inta rapatimugo rai indamu vemo mo inandapae tutir inya.’ ” \p \v 6 Umba Amisy Yesus po ananeneae umaso ama ine raura kakavimbe pare, “Arakove, syare wapo akarijo mamaisye jewene umaso apa ayao ratantona kobe. \v 7 Akarije umaso kakainoanive, weramu po ayao mamaisye rapatimugo wanya kavinije umawe rai weye mo anajo tutir. Maisyare wemaisy, tugae rave Amisye po ayao mamaisye rapatimugo taune Apa kawasae mai, nanawirati ube sambayambe wo awaino namane rinit. Muno Po maeranande maneai jewen, weye aemeno mansai rave. \v 8 Syo raura wasai, Amisye pavave ra po ayao mamaisye rapatimugo Apa kawasae mai. Weramu syo wasanajo: arono Arikainyo Vatan risyakare no mine vone so, indati rinanto vatano wanave Rinai inta mansai rako jewena e?” \s1 Ananeneaeyo vatano Parisi muno vatano po pajak ranugande \p \v 9 Umba Yesus po ananeneae kaijinta raura. Po raura nanto vatano mansararine mai, nanawirati wo ratantona taune awa ana wo rave mamaisy yara wo vatano kaijinta mansaura tantunawi. \v 10 “Vatane jirum yurija no Yavaro Amisy indamu ibe sambayambe. Inta pamo vatano Parisije pa, inta pamo vatano po pajak ranugande akarijo pemerinta ai. \v 11 Vatano Parisije umaso te mumuimbe umba be sambayambe taiso pare, ‘Amisyo winy, syo kove raura seo Nai weye risyamo maisyare vatano kaijinta mansamaisye ramu. Syo vatane maponae ti awa doije raugavo maora ramu, muno syo anakotaro ngkakainoanive inta rave ramu, muno syo anaerere rave ramu. Muno syo kove raura seo weye risyamo syo vatano po pajak ranugande uma wato amaisye ramu. \v 12 Mingguge intabo apa masyote jirum inatawandijo marore rai indamu ibe sambayambe. Muno animaisye mi syo raijar, syo rapora abusyimbe ti syo nake intabo raunande Amisye winai.’ \p \v 13 Weramu vatano po pajak ranugande akarijo pemerinta aije teto gwaravaimbe muno ponae peraseo no naumo warae. Yara animaumbe apa ayao kakaije rai ti po apa popane ranepat muno be sambayambe pare, ‘Amisyo winy, naemeno rinai! Weye risyamo sya ayao kakaije ntapekan dave.’ ” \p \v 14 Umba Yesus po ananeneae umaso raura kakavimbe pare, “Wadanide! Arono vatane jirum umaso yakata no yavar, Amisye pare vatano po pajak ranugande opamo mamai no Amune rai, yara vatano Parisije pamo jewena. Weye are pirati po taune aijaseo titive no mine vone so, opamo Amisye indati po apaaje, yara are pirati po taune anuga raveti mpaaje no mine vone so, indati Amisye po aijaseo titive.” \s1 Yesus po kove raugaje arikainye mai \r (Matius 19:13-15; Markus 10:13-16) \p \v 15 Vatane inta wo awa arikainyo mamaune maugavere no Yesusa nui indamu Po aneme raugaje ntamijo mai umba Po kove raugaje mai. Weramu arono Apa arakovo utavondi aije wo ana umaso raen, uparijo vatane umaso mai, weti ware wo mansaorai. \v 16 Weramu Yesus po arikainye umaso mawainde, umba Po raura pare, “Vemo wapo arikainye umaso mansaorai nora, yara mapaya vayave ra ude Inai kai! Weye vatano maisyare arikainye so mansamaisy onawirati mato sisa kawasaeyo Amisye be akarive mansaije mai. \fig Yesus po kove raugaje arikainye mai |src="WA03880b.tif" size="span" loc="Lukas 18:15-17" copy="Wade" ref="Lukas 18:15-17" \fig* \v 17 Syo raura tugaive: are pirati apa anave Amisye aije omamo maisyare arikainye so awa ramaisye jewen, opamo tavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai ramu.” \s1 Akarijo Yahudi apa ananuge manui rave aije inta de Yesus ai \r (Matius 19:16-30; Markus 10:17-31) \p \v 18 Akarijo Yahudi inta de po Yesus anajo pare, “Kuruno ko dave winy, animaisye mirati syo rave indamu syaveo kovo nuge nuganuije rai?” \p \v 19 Yesus po raura akananto ai pare, “Mbeanimaibe nyare Risya kov? Amisye bo pi kov, yara kaije nawamo jewen. \v 20 Winyo Amisye apa ananyaowe raen to, no taiso: ‘Vemo nyo anaerere rave inya, vemo nyo vatane maubaisy inya, vemo nyanaonoambe inya, vemo nyayarurijabe vatane mai jinya, muno mbeaje irati inya pe nangkoya me yai.’ ” \p \v 21 Akarijo Yahudi umaso po raura akananto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, ananyaowe umaso mamo ritavono rai tenambe no arono ikamuramoe.” \p \v 22 Yesus po akarijo Yahudi apa ayao umaso ranaun, umba Po raura ai pare, “Ana inta bo mirati wintavondijo raije ramu. Nyo nya ananuge ramavun tenambe umba nyo ama doije raunanto vatano awa ananuge meweno mansaije mai, wea umba Amisye po kove ratayao ti ntuna mo nanyut no munijo ntiti. Wea umba nde ra ntavono Rinai.” \p \v 23 Weramu arono akarije umaso po Yesus apa ayao umawe ranaun, naije animaumbe rave weye apa ananuge manui rave. \p \v 24 Yesus po aen opamo animaumbe. Wemi mbewar Po raura nanto ai pare, “Vatano apa ananuge manui rave opamo sosobe aijo tavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai. \v 25 Tugae, vatano apa ananuge manui pare siso kawasaeyo Amisye be akarive maije mai omamo nsosobe rave, maisyare unta siso kuwayaisyije apa uga ai weamo mamaisye ramu.” \p \v 26 Vatano wo Yesus apa ayao umaso ranaun wo anajo ware, “Wakoe! Maisyare omaisyamo are pirati indati kovo nuge nuganuije raunande ai? Vatane inta mamaisyo rai ramu!” \p \v 27 Yesus po raura nanto mai pare, “Vatane nawamo umamaisye ramu, yara Amisye bo pi mamaisy. Weye anakotaro nsosobe vatane mai omamo Amisye pi bambunin po rave aje.” \p \v 28 Umba Petrus po raura pare, “Injae, Nyo reansaenamo reamo anakotare rapaya vintabo to indamu reantavono Injae nai.” \p \v 29 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Syo raura tugaive: are pirati po apa yavare ndako, apa anamu ndako, apa arakovo anya, wanya nao rako, aja pe akoya me nai rako, apa arikainye nawe mapaya ti una, indamu panapatambe Amisye ai, \v 30 indati vatano napije Amisye po kovo manakoe raugakanande ai no nugo naiso, muno arono munije ama akari indati Po kovo nuge nuganuije raunanto ai.” \s1 Yesus po apa kakaije raura nakatove mandei \r (Matius 20:17-19; Markus 10:32-34) \p \v 31 Yesus po apa arakovo abusyinara eane jirume mawainde mumuimbe, umba Po raura nanto mai pare, “Wadanide, soamo wamare wanta kobe no Yerusalem ratuije. Indati ana mo Arikainyo Vatane rinaurairive tenambe ti ratoe no Ayao Anawae omamo indati mamaisyo rai. \v 32 Weti indati wo inaunanto no vatano Yahudi jewene mansai indamu wanaikebe Rinai, wo inaura tantunawi muno wo inanyipube. \v 33 Muno wo inanepato kaijo waije rai, umba wo inaubaisy. Weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.” \p \v 34 Weramu Yesus apa arakove umaso wantatukambe Apa ana po raura umaso ama ntunato raije rai, weye Amisye po rangkokaibe mai. \s1 Yesus po saumane raunanto vatano amije ntuba ai \r (Matius 20:29-34; Markus 10:46-52) \p \v 35 Arono Yesus pararai no munijo Yeriko, naije vatano amije ntuba inta tuna no unanuije ama tuga panatambe. \v 36 Po vatano wanuije manauno wanya ti udeta, weti po manajo pare, “Animaisye mije?” \p \v 37 Umba wo raura akanande ai ware, “Yesus, vatano Nasaret, Opi de to we.” \p \v 38 Weti vatano amije ntuba umawe gwain pare, “Yesus, Daud apa ajavijo Winy, naemeno rinai!” \p \v 39 Vatano wanya usye uparijo vatano amije ntuba umaso ai, ware, “Wimanin!” Weramu opamo gwain akoeve akato pare, “Daud apa ajavijo Winy, naemeno rinai!” \p \v 40 Umba Yesus te kobe, Po vatane matutir pare, “Wapo vatane wato augavere.” Arono vatano amije ntuba umaso pararaijo Ai, umba Yesus po anajo pare, \v 41 “Animaisye mi nyare Syo raunande nai?” \p Umba po raura akananto Yesus ai pare, “Injae, syare ibekero syo nuge raeni.” \p \v 42 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Syo saumane raunande nai, nami mpora da nyo ana raen. Nyanave Rinai jivae, wirati winsaumanoe.” \v 43 Naije kobe vatane umaso amije mbar ti po ana raen kakavimbe, muno tavono Yesus ai, po Amisye ararimbe. Vatano wanuije wo ana umaso raen wo Amisye ararimbe tavon. \c 19 \s1 Yesus po Zakeus apan \p \v 1 Yesus siso no munijo Yeriko panya anawadito. \v 2 Arono naije akarijo vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije inta apa tame mirati Zakeus. Opamo apa ananuge manui rave. \v 3 Zakeus po ratantona pare, “Yesus opamo are pije?” Weti pare bekero po aeni. Weramu apa tete ntumainy muno vatano wanui usaiyo aora ti po Yesus aene ramu. \v 4 Weti pansanano wusyi umba to po inyo ara raiseo indamu po Yesus aeno kavinta dei. \p \v 5 Arono Yesus nande no inyo umaso ama ruke rai, peraseo Po aen ti po aura seo pare, “Zakeus! Nyaje avave! Weye masyoto unumeso syare Syo napan no nya yavar.” \p \v 6 Umba Zakeus pavave siridijo inyoe raijakaje. Anayanambe rave, ti po Yesus augave siso no apa yavar. \v 7 Weramu vatano wanuije wo ana umaso raen, wayao ensembe ware, “Yesus po vatano ayao kakaije no aije so apan no apa yavar ti ngkove ramu.” \p \v 8 Umba Zakeus seo tet umba po raura nanto Yesus ai pare, “Injae, syare syo sya ananuge so raporabe rurum, syo nake inta raunanto vatano awa ananuge meweno maije mai. Muno are pirati syo aponae to ti syo apa doije inta rauga bayave, indati syo apa rasakinav akananto ai muno syo doijo kaijinta raijaro ratavon inda manui, umba syo raunanto ai.” \p \v 9 Umba Yesus po raura nanto Zakeus ai pare, “Masyoto unumeso Syo winye nya yavaruga nawe wasapaya wapa ayao kakaije rai, weye winyamo nya anave mamo mamaisyo nya aneno Abraham apa anave ramai tavon. \v 10 Weye Risy, Arikainyo Vatan, ride indamu Syo vatano nanawirati ugwaravainyo Amisye ai makani muno Syo mawainde indamu Syo mapaya awa ayao kakaije rai.” \s1 Ananeneaeyo doijo emasi \r (Matius 25:14-30) \p \v 11 Vatano wanuije wo Yesus apa ayaowe umawe ranaun, umba Po ananeneae inta raura mai jakato. Weye arono naije Opamo pararai no Yerusalem weti vatane wo ratantona ware masyoto Amisye de be akarive mine vone so raije mararai kobe to. \v 12 Yesus apa ananeneae no taiso pare, “Vatano apa tame ntiti pare poroto no munijo nggwaravainy indamu akarijo titi no naije po aijaseo be akarijo titive taune apa munije rai umba pare pakare. \v 13 Pana poroto rainy, po apa vatano wanapatambe aije abusyin mawainde, umba po doijo emasi vasye abusyin ratodijo mai, ti vatane nanentabo apa doije vasye intabo. Umba po raura mai pare, ‘Syare syoroto. Wapo doije so rave wapo rambayan wadasarirae inda manui.’ \p \v 14 Umba vatano titi umaso poroto. Weramu vatano una no apa munije umaso wonayo ai, weti wo vatane inta matutir indamu wuruta wo raura akarijo titi umawe ai ware, ‘Vemo nyo vatano de wato aijaseo be akari titive reansai jinya, weye reamamo wamonayo aija.’ \p \v 15 Weramu akarijo titi umaso po vatane umawe aijaseo be akarive apa munije rai. Umba naije pakare po apa vatano wanapatambe aije mawainde usai no amun indamu po manajo apa doijo po raunanto maije rai, pare ama manuije miridije nseo ma ruimaisy? \p \v 16 Vatano panapatambe manasyine de po raura nanto apa akarije umaso ai pare, ‘Injae, doijo emasi vasye intabo nyo raunande rinaije omamo syo rasariraeya nseo abusyine rai to.’ \p \v 17 Umba akarije umawe po raura nanto ai pare, ‘Ko dave! Winyamo sya vatano nyanapatambe rinai ngko dave. Ana mamaun inta syo raunande nai nyo raeranande kobe, weti syo munije abusyin raunande nai indamu wimbe akarive rai.’ \p \v 18 Umba vatano jirumo panapatambe ai pakare akato, po raura ai pare, ‘Injae, doije vasye intabo nyo raunande rinaije omamo syo rasariraeya nseo radanije rai to.’ \p \v 19 Umba akarije umawe po raura nanto ai pare, ‘Ko dave! Weti syo munije radani raunande nai indamu wimbe akarive rai.’ \p \v 20 Umba vatano panapatambe kaijinta pakare akato, po raura pare, ‘Injae, nyo raen: nya doije vasye intabo mi so. Syo ratavano ansune vasye rai. \v 21 Syo ratavan ti ntami vayave weye syo nasyaniv. Winyamo naemeno vatane maije jewen. Vatano kaijinta wo anakere raijar, weramu winyamo nyo awa doije raija tenambe.’ \p \v 22 Umba akarije umaso po raura nanto ai pare, ‘Winyamo vatano mamun! Nyanapatambe rinai kobe jewen! Indati syo mangke raugaje nai mamaisyo taune nya ana ndaura umawe rai. Nyo inaura nyare vatano kaijinta wo anakere raijar, weramu risyamo syo awa doije raija tenambe. \v 23 Arono wusyinoe syo doije raunande nai, weamo syare nyo raugato ntami no yavaro doije ntuna raije rai, wirati indamu ama manuije miridije nseo. Inda arono syakare, syo doije umaso raugav muno ama seano miridije nseo ratavon. Weti mbeanimaibe nyo rave tai maisye jewen?’ \p \v 24 Umba akarije umaso po raura nanto vatano usai no nanawije mai pare, ‘Wapo doije vasye intabo umawe raugavo vatane wato aora, yara wapo raunanto vatano apa doije vasye abusyine umawe amarom tavon.’ \p \v 25 Vatano usai no nanawije wo raura ware, ‘Injae, vemo nyo raunanto vatane wato ai nora, weye apave doije vasye abusyine rai to.’ \p \v 26 Umba akarije umaso po raura akananto mai pare, ‘Raunanto ai kai! Weye are pirati po sya ananuge raeranande kobe, opamo syo kove raunande ai ti manui. Yara are pirati po sya ananuge raeranande kobe jewen, opamo syo apa ananuge raugavo aora.’ \v 27 Umba akarije umaso po raura apa naite mai pare, ‘Wata wapo sya marova uma wonayo ibe akarive maije maugavere no rinamune so indamu wapo maubaisy.’ ” \s1 Yesus aovambe no Yerusalem \r (Matius 21:1-11; Markus 11:1-10; Yohanes 12:12-19) \p \v 28 Yesus po ananeneae umaso raurana mewen, umba puisyeve apa arakove mai, wanya tutir to no Yerusalem. \v 29 Arono Yesus pararai no munijo Betpage muno Betania no no pukame ama tame mi Pukamo Saitun, naije Po apa arakove rurumo javondijo aije yatutir yuisy. \v 30 Po raura yai pare, “Wurita sisa no munijo mararai no usye wato rai, umba ipo keledaijo kamuram raokae ti nte no ratuije inta raen. Keledaije ratuije omamo vatane inta useave rai rainya nene. Ti ripo waije raneka rai indamu ipo rauga da ride no Rinui. \v 31 Vatane inta ware wo risanajo ware, ‘Ibeanimaibe ipo keledaije wato raneka ti ripo raugav?’ Wea umba ipo raura ipare, ‘Injayo Yesus pare bekero rai.’ ” \p \v 32 Yesus apa arakovo jirume umaso ija nyanta irati keledaijo kamurame inta rai, mamaisyo Apa ana daura umawe rai. \v 33 Arono yo keledaije umaso raneka, vatano awave raije wo raura nande yai ware, “Ibeanimaibe irati ipo keledaijo kamurame so rapaya?” \p \v 34 Umba yo raura akananto mai yare, “Injayo Yesus pare bekero rai.” \p \v 35 Weti yo keledaije umaso rauga ti ije no Yesusa nui. Umbawe Apa arakovo utavondi aije wo awa ansuno veano makepane rayanondijo keledaije ama akiri mona rai, umba wo Yesus aijaseo tuna rai. \v 36 Vatano wanuije wo awa ansuno veano makepane rayanondijo unanuije yasyine rarijat. Umba Yesus panya rai ti to kobe. \p \v 37 Yesus paje irati Pukamo Saitun raora, umba pararaijo Yerusalem rai. Naije Apa arakovo wanuije uma utavondijo aijoe manayanambe tenambe ti manamote manakoe wo Amisye ararimbe weye anapaporainyo Yesus po raroron tenambe mamo wo raen to. \v 38 Wo raura ware, \q1 “Kove ngkov irati Akarijo Titi de tamo Amisye rautane Ai!\x + \xo 19:38 \xt Mazmur 118:26\x* \q1 Amisye ararimbe, Opi no no munijo ntiti, weye anuga nsaumano wansai!” \p \v 39 Vatano Parisije inta una no vatano wanuije awa yasyin wo raura nande Yesus ai ware, “Injayo Kurune, reamare Nyo nya arakove wato mansaura nanto ra umanin.” \p \v 40 Yesus po raura akananto mai pare, “Sya arakove wo inararimbe kai. Yara wapare wapo vatane so mansopi, indati orame so mirati mo manigwan ti nggwain mo inararimbe!” \s1 Yesus poyovo Yerusalem rai \p \v 41 Arono Yesus pararai ti po Yerusalem raen kobe, naije poyovo rai. \v 42 Po raura pare, “Vatano Yerusalem, ibeke dave syare wapo raen masyoto unumeso animaisye mi mo kovo saumane raugavo wasai! Risyirati syo kovo saumane raunande, weramu omamo ngkokaibe wasai ti wapantatukambe rai. \v 43 Masyoto makareye wapa marova ude wo wasawariki muno wo yane ranari wasakiani indamu vemo inta wusya inya. \v 44 Indati wapa marova wo weape wapa arikainye nawe wasaubaisy, umba wo oramo veano Yerusalem ranarije randamisyi vintabo ti ntuna no min. Anakotare umaso nande wasai weye wapantatukambe Vatano Amisye po atutir ti de wasaije Ai.” \s1 Yesus siso no Yavaro Amisy \r (Matius 21:12-17; Markus 11:15-18; Yohanes 2:13-22) \p \v 45 Naije Yesus siso no Yavaro Amisy, umba Po vatano wanamavumbe no naije mawatan. \v 46 Po raura nanto mai pare, “Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Sya yavare omamo rawainamo yavaro sambaya.’ Weramu wapo ranigwano vatano mamun wanaonoambe awa una rai bo inta ramai dave.” \p \v 47 Umba Yesus pananyaube no Yavaro Amisye rai masyote anteter. Weramu syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, akarijo Yahudije nawe, ubeker ware wo aubaisy. \v 48 Ubeker wo unanuije rakani indamu wo aubaisy, weramu wantatukambe ware wo raveare rui, weye vatan tenambe manayanambe wo Apa ayaowe raraniv. \c 20 \s1 Akarije inta wo Yesus apa vambunine ranajo \r (Matius 21:23-27; Markus 11:27-33) \p \v 1 Masyote inta Yesus pananyaube muno Po Ayao Kovo Amisye raura vatane mai no Yavaro Amisye ama uga. Syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, akarijo Yahudi nawe ude Ai. \v 2 Umba wo anajo ware, “Nyo raura reansai: vambunino rui mirati Nyo raveare somaisy? Are pirati po vambunine so raugaje Nai?” \p \v 3 Yesus po raura akananto mai pare, “Syare syo wasanajo tavon. Wapo raura nande Rinai rati: \v 4 Arono Yohanes Pembaptis po vatane maugasya kuvuni mana rai, Amisye pi po vambunine raugaje ai rako, vatane inta pi po raugaje ai rako?” \p \v 5-6 Umba syeno akokoe nawe, kurune nawe, akarijo Yahudi nawe, wanugan wayao mumuimbe. “Ranivara wamo ayaowe rasakinav wamare Amisye pi po vambunine raugaje Yohanes ai, wea indati Yesus po wansanajo veanimaibe wamanave Yohanes ai jewen? Weramu ranivara wamare vatane inta pi po vambunine raugaje Yohanes ai, indati vatane uparijo wansai ti wo orame rave wansaepar weye wanave ware Yohanes opamo anawae Amisye inta pije.” \v 7 Weti wo raura nakananto Yesus ai ware, “Reamamo reamantatukambe.” \p \v 8 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Maisyare omai ti, Risyamo syonae syo ana wapo inanajo Sya vambunine raije umawe raura wasaijija.” \s1 Ananeneae nawaisyo angguri \r (Matius 21:33-46; Markus 12:1-17) \p \v 9 Umba Yesus po ananeneae inta raura vatano wanuije mai pare, “Vatane inta po nawaisye rayare, umba po anggurije ranyum no rai. Umba po vatane inta mawainde indamu wo apa nawaisye raeranande, pare po mane ratodijo mai—wo inta raugav, muno wepo inta raugav. Umba pusyo poroto no munijo maran, tuna no ratuije noa gwaravainy. \v 10 No ava anggurije umawe mawit kobe, umba vatano apave nawaisye umaso rai po apa vatano panapatambe aije inta atutir indamu de no vatano wo apa nawaisye raeranande mansai, indamu wo apa mane raunanto ai. Weramu vatano uma wo nawaisye raeranande wo anepati, umba wo awatambe ti nin anem bayave yara pakato. \v 11 Umba vatano apave nawaisye rai umawe po vatano panapatambe aije kaijinta atutir akato ti pakato. Weramu vatano wo nawaisye raeranande umawe wo anepati muno wo ave tatugadi, umba wo awatambe ti nin anem bayave yara pakato. \v 12 Umba vatano apave nawaisye rai umawe po vatano kaijinta atutir akato, weramu wo anepati akato umba wo awatan. \p \v 13 Umba akarijo nawaisye umawe po raura pare, ‘Animaisye mirati syo rave? Syare syo taune sya kavo inanuga no aije atutir poroto mai. Opamo indati wanave ai jaje.’ \p \v 14 Weramu arono vatano wo nawaisye raeranande umawe wo arikainye umaso aen, naije wayao vambinibe ware, ‘Sopamo apa arikainye pi so! Wade wamo aubaisy, indamu arono apa aja kakai, umba wamaura nawaisye so rai.’ \v 15 Umba wo arikainye umawe awatan ti pusyo no nawaisye ama akiri umba wo aubaisy.” \p Umba Yesus po manajo pare, “Animaisye mirati akarijo nawaisye umawe po rave? \v 16 Indati de aje, po vatano wo nawaisye raeranande umawe mansaubaisy, umba po nawaisye raunanto vatano kaijinta mai jakato indamu wo raeranande akato.” \p Arono vatano wanuije wo Yesus apa ananeneae umaso ranaun, naije manuga mantaun muno ujaniv, weti ware, “Weinya! Vemo mangke manakoe wato nande reansai jinya!” \p \v 17 Yesus amije no tawan irati mai, umba Po raura nanto mai pare, “Inya! Ayao Amisye somamo ama tunato raije no tai rui? \q1 ‘Orame somamo vatano wo yavare ranari wonayo rai, ti wo ramauta vayave. \q1 Weramu omirati oramo manasyin dave Amisye po ratayao indamu yavare rausea nteto rai mo raijar matuve.’\x + \xo 20:17 \xt Mazmur 118:22-23\x* \m \v 18 Are pirati pantukamo orame umaso rai ti tende ama vone rai, opamo pandamisy. Muno are pirati orame so ntemaje ai ti mo akep, opamo pandamisyi ti be kapumbe.”\f + \fr 20:18 \ft Orame umaso raurata irati Mesias (Yesus) ai, weti are pirati panave Ai jewen yara po awatambe, opamo indati mangke nande ai.\f* \p \v 19 Arono kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, wo ananeneae umaso ranaun, upari rave. Weti ubeker ware wo Yesus aijar no masyoto naije, weye wo raen Apa ayao po raura umawe mare onawamo maurata irati vatano mamun wo nawaisye raeranande umawe mansai. Weramu wo aijare ramu, weye wo vatano wanuije masyaniv. \s1 Ananyao pajak raunanto pemerinta ai \r (Matius 22:15-22; Markus 12:13-17) \p \v 20 Akarijo Yahudi wo varore rakani indamu wo Yesus aijar, weti wo vatane inta matutir ude Ai indamu wo anyanyuti maninimbe. Vatane umaso mansamune ngkov weramu manuga mamo mamun, weye ubeker ware wo Yesus atopano Apa ana daura inta rai indamu wo augaveta wo aunanto no Gubernur Pilatus ai indamu po mangke raugaje Ai. \v 21 Weti vatane umawe wo anajo ware, “Injayo Kurune, reamo naenamo Nyo ayao tugae obo raura muno Nya ananyao mamo nsarokir. Muno Nyo vatane inta mansamamaribe ramu, yara Nyo Amisye apa bekere raura tugaive vatane mai. \v 22 Weti reamare Nyo raura reansai: Mamaisyo wama ananyao raijamo wamo pajak ravae dako jewena e? Wamo doije raunanto Akarijo Titi Roma Kaisar ai rako jewen kaije?” \p \v 23 Yesus po mansaen awa angkarije ntapekano mai. \v 24 Weti Po raura mai pare, “Wapo doije vasye inta rarorono Rinai. Arepa amune mi no no doije raije so? Arepa tame mi som?” \p Umba wo raura akananto Ai ware, “Akarijo Titi Roma amune ma muno apa tame mije.” \p \v 25 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Akarijo Titi Roma apa ma, weti animaisye mirati po ranajo wasai, wapo raunanto ai. Muno animaisye mirati Amisye po ranajo wasai, wapo raunanto Amisye ai tavon.” \p \v 26 Vatane umawe ware wo Yesus atopano Apa ana daura rai no vatano wanuije mansamun, weramu unanta Apa ayao kakaije inta raije ramu. Weti umanin bayave, weye unantaive Apa ana po raura nanto maije rai. \s1 Yesus po ayao wene muno kovakatoe raura \r (Matius 22:23-33; Markus 12:18-27) \p \v 27 Umba naije vatano Saduki inta ude no Yesusa nui. Wenawamo wo ratantona ware arono munije ama akari, vatano ugwenen to nawamo ukovakatoe ramu. Umba ubeker wo Yesus atopano Apa ana daura rai, weti wo raura Ai ware, \v 28 “Injayo Kurune, Musa po ananyao so ratoe wansai pare, ‘Ranivara anya inta kakai, apa arikainye meweno ai, weamo apa rijate inta noamo po apa anamugo kavinije umawe raovan akato indamu ama arikainye inta aenamo nanto teto ajayo anui uma kakaijoe apa tanoane rai jakato.’ Musa apa ananyao no tai maisy. \v 29 Weti vatano anya mano kaururum ube arakobe. Awa anuije po wanya inta raovan, umba kakai, apa arikainye meweno ai. \v 30-31 Ana maisyare omaisye bo mirati no apa rijato no akaje aije ai muno aya rijato mandeije ai muno miridije nde irati rija dave kaururume ai. Wo wanya umawe raovan tetebe weramu ukakai, awa arikainye meweno mai. \v 32 Umba wanya umawe taune ngkakai tavon. \v 33 Maisyare omaisyamo, arono vatano ugwenen to maijasea ukovakato no munije ama akari, wanya umawe mamo are pi apaura rai? Weye vatano kaururum umawe wo raovan to!” \p \v 34 Yesus po raura akananto mai pare, “Vatano una no mine vone so arono naiso ubaunam. \v 35 Weramu arono munije ama akari, vatano Amisye po mansaen pare umamaisyo ukovakato no wene rai ti ukova una no munijo ntiti, onawamo indati ubaunam akatoe ramu. \v 36 Muno indati ukakai jakatoe ramu, yara maisyare naito Amisye mansamai tavon. Vatane umaso onawamo Amisye apa arikainye waino mansai weye Amisye po maijasea ukovakato. \p \v 37 Muno ananyao vatano ugwenen indati ukovakato mamo Musa taune po raroron kakavimbe. Weye arono Amisye arorono ai no tanamo mbadurur no randa uga umbuga kanene rai, Musa po Amisye awainamo aneno Abraham, muno Isak, muno Yakob, awa Amisye pije.\x + \xo 20:37 \xt Keluaran 3:6\x* \v 38 Ayao umaso ama tunato raije mare anene umaso ugwenen to weramu manawayoe tuna tawan. Maisyare omaisy, Amisye pamo vatano ugwenene awa Amisye pa jewena, yara vatano ujaisye awa Amisye pije. Weye Wepirati vatan tenambe ujaisyo Ai.” \p \v 39 Kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije inta wo raura akanande Yesus ai ware, “Injayo Kurune, Nya ana ndaura wato mamaisy.” \v 40 Muno arono we kobe vatane inta po Yesus anajo akatoe ramu, weye vatane wo asyani tenambe. \s1 Mesias opamo Daud apa ajavi muno apa akarije pije \r (Matius 22:41-46; Markus 12:35-37) \p \v 41 Yesus po raura nanto vatano wanuije mai pare, “Wapa kurune wo raura ware Mesias opamo Daud apa ajavi pije. \v 42 Weramu Daud taune po Mesias aura pare Opamo apa Akarijo Titi pije! Weye Daud po Mesias aura no Mazmur no taiso: \q1 ‘Amisye po raura nanto sya Akarijo Titi ai pare, \q2 “Nyaje ntuna no inanem ngkove rai java \q2 \v 43 Syo Nya marova maveaje utantuna no najo ate rai \q3 indamu wimbe akarive mai.” ’\x + \xo 20:43 \xt Mazmur 110:1; Arakov 2:35; Ibrani 1:13\x* \m \v 44 Daud po Mesias aura pare, ‘sya Akarijo Titi pije,’ yara Mesias opamo apa ajavi pije!”\f + \fr 20:44 \ft Ayao so mare Daud apa ajavi Yesus pamo be akarijo titive Apa aneno Daud akivan.\f* \s1 Wasyisyaube kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije mai \r (Matius 23:1-36; Markus 12:38-40) \p \v 45 Vatano wanuije umaso udani nanto wo Yesus apa ayao daura nanto Apa arakovo utavondi aije mai ranaun pare, \v 46 “Wasyisyaube irati kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije mai! Wenawamo manayanambe wanya irati awa ansuno nggwaravainy manawadi rautan, muno manayanambe vatane ubeaje mai no pasari. Manayanambe utantuna no kursijo ngko dave rai no yavaro sambaya rai, muno manayanambe utantuna vatano awa tame ntiti matavon arono one rave. \v 47 Wo wanya kavinije maponae indamu wo awa ananuge muno awa yavare raugavo maora. Muno awa sambaya nggwaravainy indamu vatane wo mansararimbe rai. Weramu vatane wato indati awa mangke manakoe, weye awa angkarije ntapekan.” \c 21 \s1 Wanya kavinije inta mo doije inta raunanto Amisye ai \r (Markus 12:41-44) \p \v 1 Yesus no no Yavaro Amisy, umba Po vatano awa ananuge manuijo maije maen wo doijo manuije raugasyo bayaijo veano doije ranugande rai. \v 2 Muno Po wanya kavinijo ama ananuge meweno raije inta raen tavon, mo doije vasye rurum raugasyo tavon, weramu aya mangke mamaun dave. \v 3 Umba Yesus po raura pare, “Tugae, wanya kavinije so ama ananuge mewen dai rave, weramu ama doijo mo raugasyo no bayaije umaso aya mangke mo doijo vatano kaijinta wo raugasyo raije rakivan. \v 4 Weye vatane umawe awa ananugo manuije ama nanake wemirati wo raunanto. Yara wanya kavinije somamo ama ananuge mewen dai rave, weramu mo ana mo rave anaisye ramavune raunanto vintabo.” \s1 Yesus po Yavaro Amisye ama mandamisyije raura \r (Matius 24:1-2; Markus 13:1-2) \p \v 5 Yesus apa arakovo utavondi aije inta wo raura ware, “Wakoe! Yavaro Amisye so ama orame ngko dave muno ama ananugo vatane wo raunanto Amisye aije so ngko dave tavon!” \p \v 6 Weti Yesus po raura nanto mai pare, “Indati masyoto makareye Yavaro Amisy wapo raene so, ama oramo ngko dave somamo mandamisyi vintabo ti ntuna no min, muno inta ntuna matuve akato jewen.” \s1 Anakotaro nande arono munije ama akari mararai \r (Matius 24:3-14; Markus 13:3-13) \p \v 7 Umba Yesus apa arakove wo anajo ware, “Injayo Kurune, reamare Nyo raura reansai kakavimbe: Nandui rati umba anakotaro Nyo raura umawe mamaisy? Muno munije ama akari namije mare nande, weamo animaisye mirati indati rarorono wusyimbe?” \p \v 8 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Wasyisyaube! Vemo vatane inta wo wasaponae inya! Weye indati vatane wanui ude wo Sya tame veano taune mawain ware, ‘Risyirati Mesias!’ muno inta ware, ‘Munije ama akarije nandea mararai rave to!’ Weramu vemo watavondijo mai jinya. \v 9 Arono rui rati wadaniv vatane wo marova rave, muno inta wo marova rave taune awa akarijo pemerinta mansai, weamo vemo wajaniv inya. Weye ana namije mamo indati nande wusyimbe, weramu munije ama akarije omamo mamai dainya nene.” \p \v 10 Umba Yesus po raura mai pare, “Munije inta marovave irati munijo kaijinta mai, muno akarijo titi inta marovave akarijo titi kaijinta ai. \v 11 Mungkijo manakoe nande, muno nugo marore tami, muno waneno mamangke ntamijo vatane mai no rui rui vayave. Muno anainame raroron nande no naumo warae weti vatane wo raen ujani dave. \p \v 12 Weramu anakotaro raura so nande rainyamo, indati vatane wo wasaijar muno wo wasave tatugadi weye weapamo watavondi Rinai. Indati wo wasaugaveta indamu akarijo yavaro sambaya raije wo mangke rapatimugo wasai, muno wo wasausisa no tanoano makova rai. Muno wo wasaugaveta wo anangkakivane rantuna wasai no akarijo titi muno gubernur mansamun weye watavondijo Rinai. \v 13 Somamo varoro ngkovo wana raije mi som indamu wapo inaura kakavimbe akarije umaso mansai. \v 14 Weramu arono wo wasangkakivambe, vemo wasanuga mamauno wapa ayao wapare wapo rasakinavo maije rai nora. \v 15 Weye indati Syo wasakarikuga raveti mba dave muno Syo ayaowe raunande wasai inda wadaura vambunimbe. Indati wapa marova wo ayaowe rasakinavo wasai kakai weye umamaisye ramu. \v 16 Arono naije indati taune wapa ajae, muno wapa akoye, muno wapa arakove, muno wapa yavaruga indati wo wasamavun nanto wapa marova mai. Muno weapamo inta wo wasaunanto indamu wasaubaisy. \v 17 Indati vatan tenambe manuga mamuno wasai weye weatavondi Rinai. \v 18 Weramu Amisye po wasaeranande aje, weti indati wasakarivuinye wato inta aumandije ramu. \v 19 Wasatawandi kobe, indati wapaura irati kovo nuge nuganuije rai.” \s1 Yerusalem ama mandamisyije raura \r (Matius 24:15-21; Markus 13:14-19) \p \v 20 “Arono wapo raen naito wanuije wo Yerusalem rawariki, tugae indati ama mandamisyije ndea mararai. \v 21 Arono naije syare vatano una no Yudea wansanan usea no unat. Syare vatano una no munijo Yerusalem ama uga rai wuje raora. Vemo vatano una no maran ude wakaisya no munijo we rai jinya. \v 22 Masyoto namije omamo masyoto Amisye po mangke raugaje vatano Yahudije mansai inda mamaisyo anawae wusyine awa ana wo ratoe no Ayao Amisye raije rai. \v 23 Arono siurijo namije nde, wanya vavinsanai nawe, wanya wo ukame raunanto awa arikainye maije nawe, awa siurije manakoe rave, weye wansanan unajive kakai. Indati siurijo manakoe nande Israel so rai, muno Amisye apa parije maje vatano Yahudije so mansai. \v 24 Weti indati naite wo awa omake raugav ti wo Yahudi inta maotar, muno wo inta maugavo arove no munijo maran. Muno vatano wantatukambe Amisye ai umarovave Yerusalem rai ti wo rapinde, umba ube akarive rai java masyoto Amisye po rapatimugo maije ndea mamai to, umba maneme mpaya rai.” \s1 Arono Arikainyo Vatane pakare \r (Matius 24:29-31; Markus 13:24-27) \p \v 25 “Arono munije ama akari, anainam inta raroron no naumo warae, no uma pe embae me tume pe mai tenambe. Muno mine vone so, mayane ama aneae indati mbumu manakokoive rave, weti vatan tenambe utantuna no mine so ujani dave. \v 26 Ujani dave ti mansamune ngkaumudi muno manuga nseo majeve weye wantatukambe animaisye mirati nande mine so rai. Weye naume mansumugo anakotaro no raije rautan. \v 27 Arono naije vatano mine vone so wo Risy, Arikainyo Vatane, inaen rino kamure rai ti syaje, ride irati Sya vambunine muno Sya kovo ntiti rautan. \v 28 Arono wapo anakotare umaso raen, syare wasanuga mbambunin muno wasamune rampiraseo weye masyoto Amisye po wasapaya kakaije raije ndea mararai to.” \s1 Ananeneae tume \r (Matius 24:32-35; Markus 13:28-31) \p \v 29 Umba Yesus po ananeneae inta raura Apa arakove mai pare, “Syare wapo tumo warae ratantona. \v 30 Arono wapo Tumbina raeno seowi, wapare, ‘Indati anamuke man akato.’ \v 31 Maisyare omai tavon, arono wapo anakotaro nande umawe raen, wapare masyoto Amisye de be akarive mine vone so raije ndea mararai to. \p \v 32 Syo raura tugaive: arono anakotare umawe nde nande tenambe, indati vatano susyo naiso inta nawirati wene nande mai rainy ti una ti wo raen. \v 33 Naume warae me mine so me indati yaumandi, yara Sya ayaowe mamo ntamija nuge nuganui.” \s1 Wasyisyaube \p \v 34 “Wasyisyaube! Vemo wapo one rave tutir muno wamaeno awije rai nora, muno vemo wapo wapa ana bekedaije muno wapa anakotaro nsosobe wasai obo ratantona nora, weye indati Sya masyoto syakare no mine so rai de papabe wasai. \v 35 Masyoto naije mantukande papabe, raurata irati avirijo ntende papabe rai, ti mo vatan tenambe utantuna no mine vone so mansakep. \v 36 Weti wasyisyaube muno wasambayambe tutir indamu Amisye po vambunine raugaje wasai indamu wasatawandi siurijo mangkeo mare nande wasaije rai no masyoto rijat. Wasatawandi kobe rave, indati wasamane jewen arono wasayai no Arikainyo Vatan rinamun.” \p \v 37 Masyote anteter Yesus pananyaube no Yavaro Amisye ama uga, yara namane anteter puje Yerusalem raora umba poroto niki no Pukamo Saitun. \v 38 Awatan ngko dave vatano wanuije wanugan no Yavaro Amisye ama uga indamu wo Apa ananyaowe ranaun. \c 22 \s1 Vatane wanugan ware wo Yesus aubaisy \r (Matius 26:1-5, 14-16; Markus 14:1-2, 10-11; Yohanes 11:45-53) \p \v 1 Yahudi awa ono wo rotijo ragije mewen daije raisye nandea mararai to. One so rawainamo Ono Paska. \v 2 Naije syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye rai muno kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije wo unanuije rakani indamu wo Yesus aubaisy. Ware wo aijar maninimbe, weye wo vatano wanuije masyaniv. \p \v 3 Umba naije Anakakai Akoe siso Yudas, apa tamo akoe mi Iskariot, anuga rai. Yudas sopamo siso irati Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum utavondi aije mansai. \v 4 Weti Yudas poroto no syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, akarijo naito Yahudi wo Yavaro Amisye ramane nawe mansai. Umba wayao vambinibe animaisye mirati Yudas po rave ramu po Yesus amavun nanto mai. \v 5 Weti syeno akokoe muno nait akari umawe manayanambe ti wurairive ware wo doije inta raunanto Yudas ai. \v 6 Yudas pare yombe, umba po varore rakani indamu po Yesus amavuno mansai maninimbe indamu vemo vatano wanuije wo raen inya. \s1 Yesus apa arakove yo anaisyo Paska ratayao \r (Matius 26:17-19; Markus 14:12-16) \p \v 7 Naije Ono Paska ndea mamaisy arono vatano Yahudi wo rotijo ragije mewen daije raisy muno wo domba inta aubaisy wo ameseo Amisye ai umba wo ama ine raisy. \v 8 Arono naije Yesus po Petrusa pe Yohanesa pe yatutir pare, “Ita ipo anaisyo Paska ratayao indamu wandaisy.” \p \v 9 Umba yo anajo yare, “Injae, rui rati nyare mbekero ririmo anaisyo Paska ratayao wansai?” \p \v 10 Umba Yesus po raura akananto yai pare, “Wurisisa no Yerusalem, ripare rinanta vatane inta ai, opamo po mana rawavino kiviro kopa rai ti po raugav. Wiritavono ai, ita no apa yavaro pare siso ri. \v 11 Umba ipo raura irati vatano apave yavare rai ai ipare, ‘Injayo Kurune po nanajo pare nya tanoano rui mirati Wepe apa arakovo utavondi aije nawe wo anaisyo Paska raisyo rai?’ \v 12 Indati vatane umaso po tanoano vono warae ama uga manakoe inta rarorono isai. Tanoane umaso mamai bintabo irati meja muno ananuge kotaro isyi daije rautan. Weti ripo anaisye ratayao wansamarom no naije.” \p \v 13 Umba Petrusa pe Yohanesa pe yurija no Yerusalem. No ratuije nyanta irati anakotaro uma Yesus po raura we rai mamai bintabo. Umba yo anaisyo Paska ratayao ti ntuna. \s1 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wo anaisyo Ono Paska raisy \r (Matius 26:20-30; Markus 14:17-26; Yohanes 13:18-30; 1 Korintus 11:23-25) \p \v 14 Arono uma pasyo kobe ti Ono Paska mamai to, naije Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe waje utantuna tenambe indamu wisyisy. \v 15 Umba Yesus po raura mai pare, “Risyamo ibeke dave ituna wamisyi tenambe irati Ono Paska so rai, arono Sya siurijo mangke mana nande rainye so. \v 16 Syo raura tugaive: indati Syo Ono Paska raisy akatoe ramu gao Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so ti wamanugan wamo Apa ono akoe raisy akato.” \p \v 17 Umba Yesus po mokijo anggurije raijade, Po kove raura seo Amisye ai, umba Po raura pare, “Wapo anggurije so raugav muno wapo ratodijo wasai indamu wadamanam. \v 18 Syo raura tugaive, indati Syo anggurije inta ramanam akatoe ramu gao Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.” \p \v 19 Naije Yesus po rotije raijade umba Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po raporadi muno Po ratodijo Apa arakovo utavondi aije mai, umba Po raura pare, “Somamo inanasine mi so, omamo Syo raunande wasai. Wapo rotije so raisy indamu wasaemen irati Rinai.” \p \v 20 Maisyare omai tavon, arono wo anaisyo Paska umaso raisya mewen, umba Yesus po mokijo anggurije raijade akato, umba Po raura pare, “Somamo Sya mavugo nsororopo wasaije mi som, mo Amisye apa urairijo wanyine raokaisy. \p \v 21 Weramu vatano po inamavune pi pe wantantuna wamisyi tenambe no meja so. \v 22 Tugae, Risy, Arikainyo Vatan, indati ikakai mamaisyo Amisye apa bekere rai, weramu kakaije nde irati vatano po Arikainyo Vatane inamavune ai!” \p \v 23 Naije Yesus apa arakove wayao vambinibe ware, “Are pirati no no wama yasyine so ti, indati apa ana dave maisyare somaisy?” \s1 Are pi panakoeve no Amisye apa kawasae awa yasyin \p \v 24 Umba naije Yesus apa arakovo utavondi aije wayao ensembe mansai ware, “Are pirati panakoeve no wama yasyin?” \p \v 25 Yesus po raura nanto mai pare, “Akarijo titi mine so manayanambe wo awa vambunine rarorono vatane mai, muno vatano awa vambunine no maije manayanambe wo vatane matutir. Wo vatane mansantitidi indamu ubeta awa bekere rai, weramu taune wo taune mansaura ware, ‘reamamo reamo vatano wanuije maeranande kobe.’ \v 26 Weramu weapamo wabemo wabe taije maisy inya. Yara vatano rui pirati panakoeve no wapa yasyin, syare po taune atantona maisyare vatano mamaun wemaisy. Muno vatano rui pirati be akarive, syare opamo panapatambe vatane mai tenambe. \v 27 Arakove, no mine vone so vatano panakoe tuna pisyi bayave, muno vatano kaijinta wanapatambe ai. Weramu wamamo wansasye. Ribe akarive wasai muno syanapatambe wasai tavon. \p \v 28 Vatano wanui wonayo Rinai ti wo inave tatugadi, weramu weapamo wapo inapaya ramu, yara watavondijo Rinai tutir. \v 29 Maisyare omai ti, Syo wasapatimu indamu wabe akarive, maisyare muno Sya Injaya po inapatimu indamu ibe akarive. \v 30 Indati watantuna wapisyisyo inatavon arono ide ibe akarive mine vone so rai. Muno watantuna no kursijo ntiti, wabe akarive susyo Israel abusyinara eane jirume mansai tenambe.” \s1 Yesus daura to pare Petrus indati po amamarave \r (Matius 26:31-35; Markus 14:27-31; Yohanes 13:36-38) \p \v 31 Yesus po raura Petrus ai pare, “Simon, Simon. Anakakai Akoe po Amisye anajo indamu varore raugaje ai indamu po wea tenambe wasatopano wapa anave Rinaije rai, maisyare muno vatane po gandum rarayan ti ama ine ransopo ama kea rai wemaisy. \v 32 Weramu ibe sambayambe Simon winai, indamu vemo nyo nya anave Rinaije rapaya kobe inya, yara kavinta nakato umba nyakare Rinai. Muno arono nyakare Rinai to, weamo syare nyo nya arakove so awa anave raijaseo mbambunin akato tavon.” \p \v 33 Weramu Petrus po raura akananto Yesus ai pare, “Injae, risyamo indati syo napaya ramu! Yara syanatatayaube indamu risuiri natavon, weti vatane wo naugave siso no tanoano makova rai, weamo ritavondi imakova. Muno vatane wo naubaisy, weamo syare rikakaijo natavon.” \p \v 34 Umba Yesus po raura nanto Petrus ai pare, “Petrus, Syo raura tugaive, namane so mangkuere pana kokebe rainy, winyamo indati nyo inamamaravea susye mandei.” \s1 Indati vatano mine vone so wo Yesus apa arakove mawatambe \p \v 35 Umba Yesus po manajo pare, “Wusyinoe arono Syo wasatutir indamu wapo Ayao Kove ravovo vatane mai, Syo wasanyao syare vemo wapo doije, ingkujawane, ajo kokome inta raugav inya. Arono naije ana inta meweno wasai rako jewena e?” \p Wo raura akananto Yesus ai ware, “Jewena.” \p \v 36 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Weramu soamo nsasye, weti wapo doije muno ingkujawane raugav wapa unanui anya rai. Muno are nyirati nya omake meweno nai, weamo nyo nya ansuno waravainye inta ramavun dati umba nyo ama doije veano omake inta ramavun namarom inda nyo raugav. \v 37 Weye Ayao Amisye ama ana mo rinaurairive omamo indati mamaisy, wemi mo ratoe no taiso: ‘Opamo ato siso vatano ukakainoanive mansai.’\x + \xo 22:37 \xt Yesaya 53:12\x* Tugae, kavinta nakato urairije umaso indati mamaisy.” \p \v 38 Yesus apa arakove wo raura ware, “Injae, winyerade, wama omake mamo jiruma.” \p Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Mamai to.” \s1 Yesus sambayambe no Pukamo Saitun \r (Matius 26:36-46; Markus 14:32-42) \p \v 39 Yesus puje Yerusalem raora, umba poroto no Pukamo Saitun maisyare muno masyote anteter porotove wemaisy. Apa arakove utavondi Ai tavon. \v 40 Arono unanta no Pukamo Saitun, Yesus po raura nanto Apa arakove mai pare, “Wasambayambe indamu vemo ana mo wasatopane mo wasakep inya!” \p \v 41 Yesus poroto gwaravaindi, umba Po apa vukane ranteter no kopa umba be sambayambe. \v 42 Pare, “Sya Injae, wimayar, syare Nyo siurije so raveto inaora. Weramu vemo wintavono Sya bekere rai nora, yara Injae nya bekere bo rai.” \v 43 Umba naije naito Amisye inta aroron ti de Yesus ai po vambunine raugaje Ai. \v 44 Yesus anuga nseo majeve ti be sambayambe vambunimbe. Apa mamoane ngkaputin nsororop maisyare muno mavu maje ramaisy. \p \v 45 Be sambayambea mewen, umba Yesus pakare no Apa arakovo utavondi aije mai. Po maen unaki, weye manimaumbe yava manakea mayondi. \v 46 Yesus po raura mai pare, “Wabeanimaibe wanaki? Wasea! Syare wasambayambe indamu vemo ana mo wasatopane mo wasakep inya!” \s1 Naito Yahudi wo Yesus aijar \r (Matius 26:47-56; Markus 14:43-50; Yohanes 18:1-11) \p \v 47 Arono Yesus payaowa nene, naije vatano wanui ude, muno Yudas, opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum inta pije, po unanuije rarorono mai. Umba Yudas de Yesus ai po anu. \v 48 Yesus po raura nanto ai pare, “Yudas, mbeanimaibe nyo Arikainyo Vatan rinanu? Weye nyare nyo inamavun!” \p \v 49 Yesus apa arakovo utavondi aije wo raura ware, “Injae, nyare reamo vatane umaso maperam omake rai je?” \v 50 Umba arakove inta po apa omake veano vatano panapatambe syeno titi aije amarikoamo anem ngkove raotar ti mpatimu. \p \v 51 Weramu Yesus po raura akananto mai pare, “Weinya!” Umba Po vatane umawe amarikoamo uma mpatimugoe raugakananto no akato ti nsauman. \p \v 52 Umba Yesus po raura nanto syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, akarijo naito Yahudi wo Yavaro Amisye ramane nawe, akarijo Yahudije nawe mai, weye ude ware wo aijar. Pare, “Risyamo vatano mamune inta pi Risye ramu. Ti wabeanimaibe wade irati omake muno kaije rautan indamu wapo inaijar? \v 53 Masyote anteter rituna no wapa yasyin no Yavaro Amisye ama uga, weramu wapo inaijare ramu. Weramu soamo varore raugaje wasai to. Wapo inaijaro namane yasyine so rai, omamo Anakakai Akoe apa ana dave mije.” \s1 Petrus po Yesus amamarave \r (Matius 26:57-58, 69-75; Markus 14:53-54, 66-72; Yohanes 18:12-18, 25-27) \p \v 54 Umba wo Yesus aijar, wo augaveta no syeno titi apa yavar, muno Petrus dijat apa vavane no mai. \v 55 Umba vatane wo taname raon no yavare umawe ama wanijate rai, umba utantuna rakiani, muno Petrus tuna irati matavon. \v 56 Wanya arikainyo manapatambe syeno titi aije inta mo Petrus aen tuna no taname ama tuga. Taname ama vare mba nanto Petrus amune rai, weti wanya so mo amune rayasir kobe, umba mo raura mare, “Sopamo tavondijo Yesus aije inta pi sop.” \fig Petrus po Yesus amamarave |src="WA03920b.tif" size="span" loc="Lukas 22:54-62" copy="Wade" ref="Lukas 22:54-62" \fig* \p \v 57 Weramu Petrus po Yesus amamarave pare, “Syantukambe vatane wato ai!” \p \v 58 Kavinta umba vatano kaijinta po Petrus aen, umba po raura pare, “Winyamo vatano tavondijo Yesus aije pi winy!” \p Weramu Petrus po raura akananto ai pare, “Risya jewena!” \p \v 59 Petrus tuna vavaijo uma amije intabo ai, umba vatano kaijinta de soowato ai pare, “Winyamo vatano Galilea, weti tugae rave winyamo vatan watavono Yesus aije inta pi winy ivae.” \p \v 60 Umba Petrus po raura akananto ai pare, “Syantukambe nya ana ndaura so rai!” Arono Petrus payaowa nene, naije kobe mangkuere kokebe. \v 61 Umba Amisy Yesus sarirae po aerananto. Umba Petrus aemeno Yesus apa ana daura umawe rai pare, “Mangkuere kokebe rainy, indati nyo inamamarave susye mandei.” \v 62 Umba Petrus puje poyo dave. \s1 Vatane wanaikebe Yesus ai muno wo anepati \r (Matius 26:67-68; Markus 14:65) \p \v 63 Naije naito wo Yesus aman wanaikebe Ai muno wo anepati. \v 64 Wo amune ratavano ansune vasye rai umba wo anajo ware, “Winyamo anawae pi Winy, weamo Nyo vatano po nanepate so apa tame raura kakavimbe reansai!” \v 65 Umba wo Yesus akaajian dave. \s1 Yesus te no Anugano Akari Akokoe Yahudi mansamun \r (Matius 26:59-66, 27:1; Markus 14:55-64, 15:1; Yohanes 18:19-24) \p \v 66 Awatan ngko dave, akarijo Yahudi nawe, syeno akokoe nawe, kuruno Yahudi nawe, wanugan umba wo Yesus augavere te no mansamun indamu wo akanijo Apa ayao kakaije rai. \v 67 Umba wo anajo ware, “Reamare Nyo raura kakavimbe reansai: Winyamo Mesiasa pi Win dako?” \p Weramu Yesus po raura akananto mai pare, “Ranivara Syo raura kakavimbe wasai, weamo wapanave Inaije ramu. \v 68 Muno ranivara Syo wasanajo, weamo indati wapo ana inta raura akanande Rinaije ramu. \v 69 Weramu kavinta nakato umba Risy, Arikainyo Vatan, ituna no Amisyo Bambunin Dave anem ngkove rai.” \p \v 70 Umba akarijo akokoe Yahudi wo raura tenambe ware, “Maisyare omai ti, Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy e?” \p Yesus po raura akananto mai pare, “Sya tamo wadanajo mi taune wadaura to, ti syare tugae Risy ivae.” \p \v 71 Umba wo raura ware, “Wandaniv Yesus taune po apa ayao kakaije raurawa wandanaun to pare Opamo Arikainyo Amisye pa! Weti vemo wamo vatano kaijo wo aura tantunawije mawainde akato nora, weye wamo Apa ayao kakaije umaso ranaun to.” \c 23 \s1 Yesus te no Pilatus amun \r (Matius 27:1-2, 11-14; Markus 15:1-5; Yohanes 18:28-38) \p \v 1 Anugano Akari Akokoe Yahudi umawe usea usayai, umba wo Yesus augaveta no Gubernur Pilatus amun. \v 2 Umba naije wo Yesus angkivan ware, “Reamo Vatane so aenamo Po vatano Yahudi wanuije manuga raugabe indamu umarovave pemerinta Roma ai, muno Po mansopi inda vemo wo pajak ravae nanto Akarijo Titi Roma ai nora. Muno Po raura pare Opamo Mesias, vatano Yahudi reama Akarijo Titi pije.” \p \v 3 Umba Pilatus po Yesus anajo pare, “Winyirati Akarijo Titi Yahudije pi Win dako?” \p Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Risy ivae, mamaisyo nya ana ndaura wato rai.” \p \v 4 Umba Pilatus po raura nanto syeno akokoe muno vatano wanuije mansai pare, “Rinanto ayao kakai inta rai Vatane so ai ramu.” \p \v 5 Weramu akarijo Yahudi umawe wo antitidi jakato ware, “Vatane sopamo Apa ayao nsiso irati vatano wanui mansai no Yudea so raita tenambe. Manasyimbe pananyaube no Galilea rai umba de no naiso, Po vatane manuga raugabe indamu ube marovave vatano Roma wasai.” \p \v 6 Arono Pilatus po awa ayao umaso ranaun, naije po manajo pare, “Sopamo vatano Galilea pa e?” \p \v 7 Akarijo Yahudi wo raura akananto ai ware, “Tugae, Opamo vatano Galilea pa.” \p Weti Pilatus po apa naite matutir indamu wo Yesus augaveta no Herodesa nui, weye Herodes opirati be akarive propinsijo Galilea rai. Muno arono naije Herodes opamo de no Yerusalem rai to. \s1 Yesus te no Herodes amun \p \v 8 Herodes anayanambe rave po Yesus aen, weye nugoenta rave to po Yesus apa ana dave muno Apa ananyaowe ranaun, weramu po aen dainy. Muno beke dave pare po Apa anapaporainye inta raen. \v 9 Weti Herodes po Yesus anajobe manui, weramu Yesus po ana inta raura nakatoe ramu. \v 10 Syeno akokoe nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe usai no naije, wo Yesus aura tantunawi rave. \v 11 Umba Herodesa pe apa naite nawe wanaikebe Yesus ai muno wo akaajian. Wo ansuno manawadi ngko dave inta raugasyo Ai ra po rave, mamaisyo ansuno akarijo titi po rave ramaisy, indamu wo ambaon. Umba Herodes apa naite wo auga ti wakare no Pilatusa nui. \v 12 Masyoto naije Herodesa pe Pilatusa pe ibe arakobe. Wusyinoe ibe marovave irati yai. \s1 Pilatus po mangke raunanto Yesus ai indamu kakai \r (Matius 27:15-26; Markus 15:6-15; Yohanes 18:38-19:16) \p \v 13 Pilatus po syeno akokoe nawe, akarijo Yahudije nawe, vatano wanuije nawe mawainde. \v 14 Umba po raura nanto mai pare, “Wapo Vatane so augavere rinai, wapare Opamo po vatano Yahudi wanuije manuga raugabe indamu ube marovave pemerinta Roma ai. Syo anajobe no wasamune rai to, weramu wapa ana wapo rangkivano Ai umaso mamo mamaisye ramu. Inanto ayao kakaije inta raijo Aije ramu. \v 15 Maisyare omai tavon, Herodes nanto ana ngkakai inta rai no Vatane so ai tavone ramu, weye po auga ti pakare irati rinai yara po mangke raugaje Aije ramu. Vatane sopamo po ana ngkakai inta rave ramu, weti mangke raugaje Ai indamu kakai weamo mamaisye ramu. \v 16 Weti syare syo naite inta matutir indamu wo anepati umba syo apaya vayave.” \v 17 Pilatus po raura tai maisy weye arono Ono Paska ndea mamaisy, po vatano Yahudi tuna no tanoano makova raije intabo apaya irati apa mangke rai, mamaisyo Yahudi awa koano Ono Paska raive rai. \p \v 18 Weramu soamo vatano Yahudi wanugan no naije ugwain tenambe ware, “Weinya! Reamare nyo Yesus aubaisy, yara nyo Barabas apaya irati reansai.” \v 19 Barabas umaso pamo makova no tanoano makova rai weye tavondijo vatano wo marova rave pemerinta Roma aije mai no Yerusalem, ti po vatane inta maubaibeve to. \p \v 20 Pilatus pare po Yesus apaya, weti po ayao inta raura vatano wanuije mansai jakato. \v 21 Weramu vatano wanuije umawe ugwain akato ware, “Auseo sawa inyo kapite rai! Auseo sawa inyo kapite rai!” \p \v 22 Pilatus po raura maive mandei jakato pare, “Weramu ayao kakaije rui mirati Vatane so po raveti ngkakai Ai? Inanto inta raije ramu, weti syare syo mangke raugaje Ai indamu kakai omamo mamaisye ramu. Indati syo naite inta matutir indamu wo anepati umba syo apaya vayave.” \p \v 23 Weramu vatano wanuije umaso ugwain akoeve akato indamu Yesus auseo sawa inyo kapite rai. Ugwain kekebe tutir, weti wo Pilatus antitidi tavondi awa bekere rai. \v 24 Weti Pilatus po mangke rapatimugo Yesus ai indamu kakai, mamaisyo vatano wanuije umaso awa bekere rai. \v 25 Muno po Barabas apaya mansai, mamaisyo awa ana wo ranajoe rai. Wepirati tuna no tanoano makova rai weye tavondijo vatano wo marova rave pemerinta Roma aije mai muno opamo po vatane inta maubaibeve to. Umba Pilatus po Yesus aunanta irati vatano wanuije mansai indamu wo aveare awa bekere omaisy. \s1 Yesus auseo sawa inyo kapite rai \r (Matius 27:32-44; Markus 15:21-32; Yohanes 19:17-27) \p \v 26 Umba wo Yesus auga ti wusya indamu wo auseo sawa inyo kapite rai. Wanyana unanuije ama yasyin umba unanta irati vatano Kirene inta ai, apa tame mi Simon. Vatane umaso pamo to no unat umba pakare no munijo Yerusalem. Wo Yesus apa inyo kapite raunanto Simon ai ti po ranawan ti dija no Yesus akiri. \p \v 27 Vatano wanuije wo Yesus arijat no akiri, muno wanya inta woyov wo arijat muno manimaumbe Ai. \v 28 Yesus sarirae, umba Po raura nanto mai pare, “Wanya Yerusalem weap, vemo wapoyovo Rinai nora, yara syare wapoyovo taune wasai muno wapa arikainye mansai tavon. \v 29 Weye masyoto makareye umba siurijo manakoe nande vatano Yerusalem wasai. Arono naije vatane wo raura ware, ‘Wanya wo arikainye inta mavaki ramu muno wo ukame raunanto arikainye inta mai ramu indati awaura kove rai weye awa arikainye meweno mai.’ \v 30 Masyoto naije vatane inta wo raura nanto pukame inta rai ware, ‘Pukame! Ngkipu ra nde ra nyo reansatatuv, indamu vemo reananta irati siurije so rai jinya.’\x + \xo 23:30 \xt Hosea 10:8\x* \v 31 Risyamo ayao kakaije meweno Rinai weramu wo siurijo manakoe so raunande Rinai, weti tugae rave wapa siurije indati miridi nseowa manakoe kobe weye weapirati wapa ayao kakaije ntapekano wasai.”\f + \fr 23:31 \ft Aneme somamo Yesus po raura ananeneabe pare Opamo aurata irati inyo njayaisy inta rai weye ayao kakai meweno Ai, yara vatane wato maurata irati inyo ngkanen to rai weye onawamo vatano awa ayao kakaije no mai.\f* \p \v 32 Naito Roma wo vatano mamune jiruma yauga tavon indamu wo yaubaisyo Yesus atavon. \v 33 Umba unanta no pukame inta rai, ama tame mirati Akari Pae. Umba wo Yesus auseo sawa inyo kapite rai, muno wo vatano mamune jirume umawe yauseo syawa atavon, inta sawa no anem ngkov muno inta sawa no anem ngkakai. \v 34 Umba Yesus be sambayambe pare, “Injae, syare nyo vatane so awa ayao kakaije so rapaya mansai, weye wantatukambe awa ana udave so rai.” \p Naite umawe wo aikarae rapatin indamu wo Apa ansune ratodijo taune mansai. \v 35 Vatano wanuije usai no naije wo aen, muno akarijo Yahudi wanaikebe Ai ware, “Opamo po vatano kaijinta mapaya kakaije rai. Ranivara Opamo Mesias Amisye po apatimuge pije, veanimaibe Po taune anasine rapaya kakaije so raije jewen?” \p \v 36 Naito Roma umawe wanaikebe Yesus ai tavon, muno wo anggurijo nsaisyine raunanto Ai indamu po ramanam. \v 37 Umba wo raura ware, “Ranivara Winyirati Akarijo Titi Yahudije pi Winy, weamo Nyo taune nanasine wato rapaya kakaije rai.” \p \v 38 Ayao wo ratoe no Apa inyo kapite ama von no taiso: \sc Sopamo Akarijo Titi Yahudi.\sc* \p \v 39 Umba vatano mamune inta sawa atavone po akaajian pare, “Winyamo Mesiasa pi Winy e? Wea indati Nyo taune nanasine rapaya kakaije rai, muno Nyo irinsapaya tavon!” \p \v 40 Weramu vatano mamuno kaijinta po raura apa arakove umawe ai pare, “Mbeanimaibe nyo Amisye asyanive jewen? Weye winyamo mangke raugaje nai indamu ngkakai, maisyare muno Vatane so apa mangke ramaisy. \v 41 Winye risye rima mangke mamo mamaisy irati rima ana ngkakai rindave rai. Yara Vatane sopamo apa ayao kakaije meweno Ai.” \v 42 Umba po raura nanto Yesus ai pare, “Yesus, syare naemeno rinai arono Winy naijaseo wimbe akarive.” \p \v 43 Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Tugae, masyoto unumeso wintavondijo Rinai no munijo ntiti.”\f + \fr 23:43 \ft Ayao Yunani naiso mare \fq Firdaus,\ft ama ine mare “munijo ntiti.”\f* \s1 Yesus kakai \r (Matius 27:45-46; Markus 15:33-41; Yohanes 19:28-30) \p \v 44 Masyote yasyin, uma ami abusyinara eane jirum, ananamane nande ntamijo munijo we rai tenambe yava uma amije mandei, \v 45 weye uma kaumudi ti bare ramu. Kavuratawe kaene nsawa unsanda Yavaro Amisye rai nsaram no warae maje ti mbe rurumbe. \v 46 Naije umba Yesus gwain akoeve pare, “Injae, Syo inanawayoe augore no naneme uga rai.” Umba anawayo karimu, kakai kobe. \p \v 47 Nait akari Roma po ana umaso raen, umba po Amisye ararimbe pare, “Tugae rave, Vatane sopamo ayao kakaije meweno Ai.” \p \v 48 Arono vatano wanuijo wanugan no naije wo Yesus apa kakaije umaso raen, naije manimaumbe rave umba unajiv. \v 49 Muno Yesus apa arakove nawe, wanya utavondijo Ai no arono puje no Galilea nawe, usaiyo gwaravaimbe muno wo ana umaso raen tavon. \s1 Yesus antuna \r (Matius 27:57-61; Markus 15:42-47; Yohanes 19:38-42) \p \v 50-51 Umba vatane inta de, apa tame mi Yusup, vatano munijo Arimatea no no Yudea. Opamo vatano anuga ngkov muno apa ana dave mamai dave. Yusup opamo ato siso Anugano Akari Akokoe Yahudi mansai, weramu arono wo mangke rapatimugo Yesus ai, opamo tavondi awa ana wo rapatimuge umaso raije ramu. Opamo po masyoto Amisye de be akarive no mine vone so raije ranyuto ndei. \v 52 Yusup umaso de no Pilatusa nui indamu po Yesus anasino kopa ranajo ai. \v 53 Umba Yusup po Yesus anasino kopa raugaje umba po raugav, po ansuno mpopero nsauman veano akepan. Umba po antuna no aipapo oramo ratotove rai. Aipapo namije mamo vatano kaijinta antuna raive rainy. \v 54 Masyoto napije pamo vatano Yahudi awa masyoto wanakangkanive irati awa masyoto sambaya rai. \p \v 55 Wanya utavondijo Yesus ai no munijo Galilea wo Yusup arijat ti wo Yesus apa aipapo raen, muno wo anasino kopa ama tami raije raen tavon. \v 56 Umba wanya umaso unajiv wo manino mbovove ratayao indamu wo rauvaro Yesus anasino kopa rai. Umba siso irati masyoto sambaya rai ti umainda una vayave, mamaisyo ananyao Yahudi rai. \c 24 \s1 Yesus kovakato \r (Matius 28:1-10; Markus 16:1-11; Yohanes 20:1-18) \p \v 1 Ari Minggu ama awatan ngko dave, wanya umawe wuruta no Yesus apa aipapo rai, muno wo manino mbovovo wo ratayaowe rauga tavon. \v 2 Umba wo oramo unsanda aipapo raen raroya to. \v 3 Usisa no aipapo umaso ama uga, weramu unanta Amisy Yesus anasino kopa raije ramu, \v 4 weti wananepabe. Naije kobe vatane jirum aya ansune mamo mpope ntumbe rave, isyaiyo matavon. \v 5 Wanya umaso ujani dave, weti wo awa vukane ranteter muno wo mansamune rangkukuv no mine von. Umba vatane jirume umaso yo raura yare, “Aipapo mamo vatano ugwenen to obo mantuna rai, weti wabeanimaibe wapo vatano kove akani no aipapo rai? \v 6 Naisoamo norije ramu, yara kovakato to! Wasaemeno Apa ana po raura wasai no Galilea raijoe rai, \v 7 purairive pare, ‘Risy, Arikainyo Vatan, indati inaunanto vatano ukakainoanive maneme rai. Wo inauseo sawa no inyo kapite rai, weramu masyote mandei umba ikovakato.’ ” \fig Naito Amisy yo raura yare Yesus opamo kovakato to |src="cn01853B.tif" size="span" loc="Lukas 24:1-7" copy="Cook" ref="Lukas 24:1-7" \fig* \p \v 8 Umba wanya umaso maemeno Yesus apa ana daura umawe rai. \v 9 Weti unajivo aipapo raora, wakata wo ana umaso raura tenambe no Yesus apa arakovo abusyinara eane intabo mai, muno Apa arakovo kaijinta mai tavon. \v 10 Naije Maria wanya Magdalena me, Yohana me, Mariajo Yakobusa apa akoya me, muno wanya kaijinta utavono mai tavon. Wenao tenambe wakare wo ana umaso raura nanto Yesus apa arakovo abusyinara eane intabo umawe mansai. \v 11 Weramu wo ratantona ware wanya sonawamo waumandivea, weti wanave ramu. \p \v 12 Weramu Petrus seo tet, pansanan to no Yesus apa aipapo rai. Umba benanto peravo aipapo ama uga raito, po ansune vasye mpopero veano Yesus anasino kopa rakepane obo raeno ntamiji. Weti Petrus nantoive irati apa ana po raene umaso rai, umba nin ti pakato. \s1 Yesus po anasine rarorono vatane rurumo ija no Emaus yai \r (Markus 16:12-13) \p \v 13 Masyoto napije kobe, Yesus apa arakovo javondi aije ruruma yurija no munije inta ama tame mi Emaus. Munijo Emaus ti nde no Yerusalem ama waravainye ma kilometer abusyinara eane intabo. \v 14 Arono yanya, yayao irati Yesus apa ana nande ai muno Apa kakaije rai. \v 15 Weti yanya yayao ana umaso raive, umba naije Yesus taune de nande panya yatavon. \v 16 Weramu maisyare ana inta nsosobe yami raije wemaisy, weti yantatukambe Ai. \p \v 17 Umba Yesus po yanajo pare, “Animaisye mi ripanya ipayaube raije wato?” \p Umba isyai yanimaumbe. \v 18 Vatane umaso inta apa tame mi Kleopas po Yesus anajo pare, “Winyamo nyo ana vatane wo rave no Yerusalem nandijawe ranaun dainya e? Vatano Yerusalem wo raen tenambe to.” \p \v 19 Umba Yesus po raura akanande yai pare, “Animaisye mije?” \p Umba yo raura akananto Ai yare, “Ana nande Yesus vatano Nasaret ai. Opamo anawae pa, Apa ayaowe muno Apa ana dave mamo mbambunin dave, weti vatan tenambe manayanambe Ai muno Amisye anayanambe Ai tavon. \v 20 Weramu syeno akokoe nawe, wama akarijo Yahudi nawe wo aunanto akarijo pemerinta ai indamu po mangke raugaje Ai, umba apa naite wo auseo sawa inyo kapite rai indamu kakai. \v 21 Manasyinoe reansanaveano Amen reamare Opirati po vatano Israel mapaya irati awa marova mai, weramu soamo jewen to. Yesus kakai no nandijawe ndea unumeso masyote mandeije mi som. \v 22 Muno wanya inta una no reama yasyine ude wo raura reansai to, awa ayao mo reansaveti reampaparo reansai. Weye awatan ngkove umawe wuruta no Apa aipapo, \v 23 umba wakare wo raura ware unanta irati Yesus anasine raije ramu, yara wo naito Amisye inta yaen, yo raura nande mai yare, ‘Soamo Yesus kovakato to.’ \v 24 Weti reama arakove inta wuruta no Apa aipapo umba wo raen mamaisyo ana wanya umawe wo raura we rai, weramu wo Yesus aene ramu.” \p \v 25 Umba Yesus po raura nanto yai pare, “Wuripamo ipantukambe rave! Ipanave ayao anawae wo raura we rai kobe rainya nene! \v 26 Anawae wurairive ware Mesias nanto irati siurijo manakoe rai manasyimbe, umba siso Apa kovo ntiti rai.” \v 27 Naije kobe Yesus po Ayao Amisye ama ayao mo taune aura raura kakavimbe yai no taiso: manasyimbe Musa apa ayao mo Mesias aura mansanan ava Ayao Anawae wo raura rai. \p \v 28 Umba naije wararaijo munijo ware uta raije rai. Umba Yesus pare panawadi tutir. \v 29 Weramu yo amavu yare, “Nde ramu wana tenambe no reanorije so rati, weye uma pare pasyo ti kaumu kobe to.” Weti Yesus tavondijo yai ti siso no aya yavare ama uga. \p \v 30 Arono utantuna wisyisy, Yesus po rotije inta raijar, umba Po kove raura seo Amisye ai, umba Po raporadi po ratoro yai. \v 31 Naije kobe yamije mporar ti yo aen kakavimbe, yare, “O! Sopamo Yesusa pije.” Kavuratawe Yesus aumandi kobe no aya yasyin. \v 32 Umba inta po raura nanto inta ai pare, “Tugae rave, irinsanuga ranayanambe rave arono Po Ayao Amisye ama ine raura kakavimbe rinsai no unanuije ama yasyinoe.” \p \v 33 Umba syea kobe yakare no Yerusalem, nyanta Yesus apa arakovo utavondi aije abusyinara eane intabo mansai. Muno arakovo kaijinta wanugan tenambe no naije. \v 34 Umba arakovo abusyinara eane intabo wo raura yaijo manasyimbe ware, “Tugae, Injayo Yesus kovakato to! Po anasine rarorono Simon Petrus ai to.” \p \v 35 Umba arakovo jirume umawe yo ana nande no unanuije ama yasyin arono Yesus arorono yaijoe raura, umba yare, “Arono Po rotije raporadi, naije ririmo aen kakavimbe.” \s1 Yesus po anasine rarorono Apa arakove mai tenambe \r (Matius 28:16-20; Markus 16:14-18; Yohanes 20:19-23; Arakov 1:3-8) \p \v 36 Arakove umaso wayao ana umaso raija nene, umba kavuratawe Yesus de te no awa yasyin Po anasine raroron kakavimbe mansai, umba Po raura nanto mai pare, “Saumano Amisye maje wasai!” \p \v 37 Upaparo mansai muno ujani dave, weye wo ratantona ware, “Vemo anananeme pa!” \p \v 38 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Wabeanimaibe wajaniv? Wabeanimaibe wasanuga mantaun? \v 39 Syare wapo inaneme muno inajoe raen dati. Risyi Yesus, rikovakatowi so! Wapo inaijar muno wapo inaen. Risyamo anananeme pi Risya jewena. Anananeme pamo apa pae meweno ai muno anasine meweno ai, yara Risyamo sya pae no Rinai muno Sya ine no Rinai.” \p \v 40 Umba Po aneme muno ajoe rarorono mansai. \v 41 Weramu wanave kobe rainya nene weye manuga ranayanambe muno unantaive rave. Weti Po raura mai pare, “Wapa anaisye inta ntuna no soa e?” \v 42 Umba wo jiano ramere nake inta raunande Ai. \v 43 Weti Po jiane nake umawe raugav umba Po rai no mansamun indamu wanave Ai. \p \v 44 Umba Po raura nanto mai pare, “Arono wusyinoe rino wasatavon, Syo raura wasai to syare ana mo inaurairive ti ratoe tenambe no Ananyao Musa muno Ayao Anawae muno Mazmurije rai omamo indati mamaisyo rai tugae.” \p \v 45 Naije Po makarikuga raneka indamu unanta Ayao Amisye rai. \v 46 Po raura nanto mai pare, “Ayao Amisye mo inaurairive no wusyinoe mare indati Mesias risiuri ti rikakai weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai. \v 47 Muno mo raurairive tavon mare Amisye apa Ayao Kove mamo wadavovo Sya tame rai, manasyin dave no Yerusalem, umba wadavovo vatane kotaro ntuna no mine so mansai tenambe. Ayao Kove so mare are pirati sakinavo apa ayao kakaije rai muno panave Rinai, indati Amisye po apaya ayao kakaije rai. \v 48 Weapamo wapo Sya kakai yara kovakatoe raen to, weti wata wapo ravov. \v 49 Indati risyare Syo ana sya Injaya po raurairiveowe ratutiro wasai. Weti wana no Yerusalem wapo ranyut ava Amisye apa vambunine maje wasai.”\x + \xo 24:49 \xt Arakov 1:8\x* \s1 Yesus seo no munijo ntiti \r (Markus 16:19-20; Arakov 1:9-11) \p \v 50 Umba Yesus po mansauga ti wuje Yerusalem raora umba wuruta wararaijo munijo Betania rai. Umba Yesus po aneme raijaseo ntamijo mai, Po kove raugaje mai. \v 51 Po kove raugaje maija jewen, umba naije kobe seo maora kobe ti to no munijo ntiti. \v 52 Weti wo vukane ranteter ubeaje Ai muno wo ararimbe, umba manayanambe rave wakare no Yerusalem. \v 53 Umba wo Amisye ararimbe tutir no Yavaro Amisye ama uga.