\id ACT \h ARAKOVO MATUTIR \toc1 ARAKOVO YESUS PO MATUTIR \toc2 Arakovo Matutir \toc3 Ara \mt1 ARAKOVO YESUS \mt1 PO MATUTIR \c 1 \s1 Yesus po Anawayo Vambunine raurairive \p \v 1 Risyirati Lukas, syo bukuge so ratoe Teopilus nai. Wusyinoe sya bukugo manasyine syo ratoe nai to, wemirati syo Yesus apa anakero po raijar muno Apa ananyao po raugaje ratoe tenambe rai. \v 2 Ana syo ratoe no bukugo namije rai mamo arono manasyimbe Yesus po apa arakove mawain utavondi Ai muno Po Anawayo Vambunine ama vambunine veano mansanyao, mansanan ava masyoto Amisye po auga seo no munijo ntiti. \v 3 Arono Yesus seo rainyamo, siuri rati muno kakai, umba masyote tename jirum Po taune aroron indamu Apa arakove wo aen ti wanave ware, “Tugae, Yesus opamo kovakato.” Arono naije Po mansanyao irati masyoto Amisye indati de be akarive Apa kawasae mai no mine so raije rai. \v 4 Masyote inta pisyisyo matavon, umba Po matutir pare, “Vemo wapo Yerusalem rapaya inya, yara wana indamu wapo ana Amisye po raurairive wasaije ranyut. Omamo Syo raura wasaive to. \v 5 Yohanes po vatane maugasya kuvuni mana rai, weramu masyote kavinta yai jakato, umba Anawayo Vambunine maje irati wasai.” \s1 Amisye po Yesus auga seo no munijo ntiti \p \v 6 Masyote inta rai jakato, Yesusa pe apa arakove nawe wanunugambe, umba wo Yesus anajo ware, “Injayo Kurune, soamo nyare Nyo munijo Israel raugakasea ntet akato muno wimbe akarive rai rako?” \p \v 7 Weramu Yesus po raura akananto mansai pare, “Injayo Amisy wepi po ama masyote rapatimu, taune bo Apa varore mije. Weti weapare wapo masyote so raen, omamo mamaisye ramu. \v 8 Kavinta indati Amisye po apa Anawayo Vambunine raugaje wasai indamu wapo Ama vambunine raijar. Indati wapo rinaura kakavimbe no munijo Yerusalem muno Yudea muno Samaria muno mine tename so rai tenambea nto ama marane rai.” \p \v 9 Yesus po ayaowe umaso raura mansaija jewen, umba Amisye po aijaseo no munijo ntiti. Apa arakove wo anyanyuto seowi, wo anyanyut ava kamure inta nande no aora ti wo aen akatoe ramu. \p \v 10 Mami ntami tawan no naumo warae, kavuratawe inda vatane jirum nyande syayai no mansamun. Aya ansune mpope dave. \v 11 Yo maura nande yare, “Inya, vatano Galilea! Wabeanimaibe wasayai wapo naumo warae ranyuta no?! Yesus, napirati Amisye po augave seo no naumo warae, indati pakare akato maisyare muno Apa seo ti wapo anyanyute so ramaisy.” \s1 Yesus apa arakove wo vatane inta apatimu indamu po Yudas anigwan \p \v 12 Arono naije Yesus apa arakove umaso una no Pukamo Saitun, weti wanya wakare no Yerusalem. Nggwaravainye ramu, yara ama tauno waravainye mamo kilometer intabo. \v 13 Unande no Yerusalem, naije wuruta no awa yavaro una raije rai. Usea no tanoane inta rai no yavare ama ranivono warae. Arakove umaso awa tame mi so: \q2 Petrus, \q2 Yohanes, \q2 Yakobus, \q2 Andreas, \q2 Pilipus, \q2 Tomas, \q2 Bartolomeus, \q2 Matius, \q2 Yakobus (Alpeus apa kavo pije), \q2 Simon (opi awainamo vatano Zelot), \q2 Yudas (Yakobus apa kavo pije). \m \v 14 Arakove umaso wanunugambe, manuga mamo intabo muno ube sambayambe tutir. Naije Yesus apa rijate nawe Apa akoe Maria me muno wanya kaijinta utavondi tavon. \p \v 15 Masyote inta arakovo wanave Yesus aije wanunugambe, awa wanuije nanto no tename kaujentabo (120), umba Petrus seo tet indamu payao nanto mai. \v 16 Po raura pare, “Sya arakove weap! Ana nande Yudas aijoe omamo nande indamu mamaisyo Ayao Amisye rai. Weye wusyinoe Anawayo Vambunine mo Yudas umaso aura ti Daud po ratoe. Yudas wepirati po naite maugav inda wo Yesus aijar. \v 17 Opamo ato siso no Yesus apa arakove reansai muno po Apa anakere raijaro reansarijat.” \p \v 18 (Yudas umaso po Yesus amavun, umba po doije umaso raveano mine inta ramavun. Mine umaso mirati to tende rai, anobone mporar apa wanyati ntimuje yara kakai kobe.\x + \xo 1:18 \xt Matius 27:3-8\x* \v 19 Vatano utantuna no Yerusalem wo ranaun tenambe. Weti wo tame raugaje mine umaso rai, wo rawaino awa ayao rai ware Akeldama, ama ine mare Kopa Mavu.) \p \v 20 Petrus po raura iridi pare, “Ayao kovo Mazmur mo Kopa Mavu umaso raurairive taiso: \q1 ‘Apa mino namije rapaya ntami vayave kai; \q2 vemo vatane inta una rai jinya.’\x + \xo 1:20 \xt Mazmur 69:25\x* \m Muno ayao inta mo ratoe akato mare, \q1 ‘Apa teto raije wemamo vatano kaijinta po ranigwan kai.’\x + \xo 1:20 \xt Mazmur 109:8\x* \m \v 21-22 Maisyare omai ti, sya arakove weap, syo raura wasai: Koveamo vatano kaijinta po Yudas anigwan inda tavondijo wansai, indamu po Yesus apa kovakato raura kakavimbe tavon. Weti arakovo nanawirati utavono Amisy Yesus ai kobe no arono Yohanes po augasyo kuvuni mana raijoe mansanan ava Amisye po auga seo no munijo ntiti onawamo wamo mansaen tenambe inda wamo arakove inta apatimu tavondi wansai.” \p \v 23 Weti naije wo vatane jiruma yatayao, aya tame mirati Matias muno Yusup awain tavonamo Barsabas (muno apa tamo Roma mamo Yustus). \v 24 Umba ube sambayambe ware, “Amisyo winy, Nyo vatane manuga raen tenambe. Weti are pirati Nyo apatimu, wepamo Nyo arorono reansai, \v 25 indamu po Yudas apa teto raije ranigwan weye Yudas po rapaya to, to no apa siurije rai. Nyo vatano po anigwane apatimu indamu tavondijo Yesus apa arakove reansai reamo Nya anakere raijar.” \v 26 Umba wo aikarae rapatin no vatano jirume umaso yai. Muno Matias wepirati mo aroron, weti Yesus apa arakovo po mansatutire mansano abusyinara eane intabo wo augave siso matavon. \c 2 \s1 Anawayo Vambunine maje irati Yesus apa arakovo utavondi aije mansai \p \v 1 Masyoto Pentakosta nande to, naije vatano wanave Yesus aije wanunugambe no yavare inta no Yerusalem. \v 2 Kavuratawe inda kine inta no no naumo warae maisyare ovaro tutu dave inta nande. Umba nsiso no yavaro una raije umaso rai tenambe. \v 3 Vatano utantuna no naije wo raen maisyare taname ama vadurur ratodi ntuna vatane makari rai tetebe. \fig Anawayo Vambunine maje vatano wanave mai ti raen maisyare taname ama vadurur ratodi ntuna makari rai tetebe|src="CN01890B.TIF" size="span" loc="Arakov 2:1-4" copy="Cook" ref="Arakov 2:1-4" \fig* \v 4 Muno Anawayo mo ama vambunine raugaje ti ntairi mai indamu wo ayao kotaro wantatukambe raije rator. \p \v 5 Arono naije vatano Yahudi awa munije no no rui rui vayave ude Ono Pentakosta rai no Yerusalem. Wenanawamo wanave Amisye ai rave, weramu wantukambe Yesus ai. \v 6 Vatano Yahudi umaso wo vatano wanave Yesus aije maraniv wo ayao kotare raura, weti vatano wanui unande indamu udaraniv. Udaraniv yara wananepabe weye wo taune awa ayaowe ranaun vatano wanave Yesus aije umaso wo raura tetebe. \v 7 Umba vatano wanui umaso upaparo mansai, ware, “Wakoe! Vatano Galilea nanawi so rako?! \v 8 Umba wamo mansanaunamo wo taune wama ayao raura tetebe ti?! \v 9 Wamamo wama munije nsasye, mbe intabove jewen. Wamamo vatano Partia muno vatano Media muno vatano Elam. Wama munije ntavonamo Mesopotamia muno Yudea muno Kapadokia muno Pontus muno Asia \v 10 muno Perigia muno Pampilia muno Mesir muno Libia mararaijo munijo Kirene rai. Muno wamamo vatano munijo Roma inta wande so tavon. Weti wama munije nsasye tenambe. \v 11 Wamamo vatano Yahudi muno vatano Yahudi jewen wamirati wantavondi ananyao Yahudi rai to. Wan tavonamo vatano Kreta muno vatano Arab. Wama munije manui rave, weramu taune wama ayao wemamo taune wamo ranaun tetebe, weye vatane so wo wama ayaowe veano Amisye ararimbe ware, ‘Amisye pi bambunin, Apa ana daveye ngko dave!’ ” \p \v 12 Maisyare omai ti, vatano munije kotare umaso unantaive muno wananepabe rai. Wo raura vambinibe ware, “Wamo ana nande so raen kobe jewen. Weti ama ayao noare rui?” \v 13 Weramu vatano kaijinta wanaikebe mansai ware, “Ee...! Vatane wato nanawamo wo awije ramanama!” \s1 Petrus po Ayao Kove raura aje vatano wanui mansai \p \v 14 Umba Petrus seo tet muno apa arakovo abusyin eane intabo usayai atavon. Umba po rawaino anamoto manakoe rai pare, “Sya arakovo Yahudi muno vatan tenambe wana no Yerusaleme so rai! Wasamarikoame rasakinavo sya ayaowe so rai kobe. Syare syo raura kakavimbe wasai. \v 15 Wapo ratantona wapare ream maeno awije rai. Ana wapo ratantona somamo mamaisye ramu! Weye soamo awatan ngkobea nene, weti vatane inta wo awije ramanam da maene ramu. \v 16 Yara anapaporainyo maisyare so omamo anawae Yoel po raurairive to no taiso: \q1 \v 17 Amisye pare, \q1 ‘Arono munije ama akari mararai, \q2 indati Syo sya Anawayo Vambunine raugaje vatane mansai tenambe. \q1 Weti wapa arikainyo anya, wanya indati wo Sya ayao nde mai ravov, \q2 muno wapa arikainyo kamurame wo ana Syo rarorono mai raen no awa nikimarije rai, \q2 muno wapa vatano awa akoe matu mai nawamo Syo nikimarije raunande mansai. \q1 \v 18 Masyoto namije indati Syo sya Anawayo Vambunine raugaje vatano wanapatambe Rinai mai tenambe, anya muno wanya, \q2 weti wo Sya ayao nde mai ravov. \q1 \v 19 Indati Syo anainame raroron nande no naumo warae \q2 muno Syo anapaporainye raroron no mine so rai no taiso: \q2 Ana mavu muno tanamo mbadurur muno kijao manakoe ntatipu. \q2 \v 20 Uma amije ngkaumudi muno embae ramije mavu. \q1 Arono anakotare umaso raen kobe, \q2 weamo Amisye apa masyoto akoe muno ntiti rave nande. \q1 \v 21 Arono naije are pirati po rinawain, \q2 Syo apaya apa ayao kakaije ama mangke rai.’\x + \xo 2:21 \xt Yoel 2:28-32\x* \p \v 22 Inya! Sya arakovo Israel, wapo rinaranide! Syo Yesus, vatano Nasaret, aura kakavimbe wasai. Amisye po vambunine raunande Yesus ai indamu wapo raen tugaeyamo Yesus wepirati Amisye po atutir. Weti Yesus po anapaporainye muno anainame rarorono wasai. Taune wapo raen tenambe to. \v 23 Yesus umaso pamo vatane wo aunanto no wasaneme rai, mamaisyo Amisye apa ana po rapatimu rai, omamo Po raen wusyimbe to. Umba wapo aunanto vatano mamune mansai indamu wo auseo sawa no inyo kapite rai, weti wapo aubai to! \v 24 Weramu Amisye po aijaseo kovakato muno Po wene ama siurije rapaya Ai, weye Yesus no tawan no wene ama uga rai omamo mamaisye ramu. \v 25 Wusyinoe Daud po Amisye apa urairije raugaje, wemirati mo Yesus apa kovakato raura wusyimbe maisyare so: \q1 ‘Syo Amisye aen te no inamun tutir. \q2 Weti inanuga mamaune ramu weye Amisye pamo no inautan. \q1 \v 26 Wemi mbewar inanayanambe muno rikangkamambe Ai. \q1 Wene mare nde inanasine so rai, weramu inanave Amisye bo amen. \q1 \v 27 Amisye, risyamo Nya arikainyo panapatambe pi risy, \q2 indati Nyo inapaya ti rituna tawan no wene ama uga raije ramu, \q2 muno Nyo inapaya ti inanasine so ntami mauge ramu. \q1 \v 28 Nyo unanuijo to no kovo nuge nuganuije rarorono rinai. \q2 Wintuna inautan weti rinanayanambe.’\x + \xo 2:28 \xt Mazmur 16:8-11\x* \p \v 29 Sya arakovo Yahudi, syare syo aneno Daud apa ayao umaso raura kakavimbe wasai. Tugae, aneno Daud opamo kakai to. Vatane wo antuna muno apa aipapo mamo soamo ntami. \v 30 Weramu Daud sopamo arono wusyinoe Amisye po raurairive patimuve ai to pare, ‘Daud, nya susye rampamo iridi to mamo indati Syo vatan inta aijaseo be akarive Sya kawasae mansai, maisyare soamo wimbe akarive wemaisy.’ Weti Daud po urairije umaso raen muno opamo anawae Amisye inta pije. \v 31 Weti po ana indati nande no masyoto rijate raen, ti po Mesias apa kovakato raura wusyimbe to. Pare Mesias opamo Amisye aneme mpaya Ai ti tami tawan no wene ama uga raije ramu, muno anasine ntami mauge ramu. \v 32 Yesus wepirati Daud po aura umaso. Yesusa pamo Amisye po aijaseo kovakato, muno rean tenambe reamo Apa kovakato raeno wansamije rai tugae. \v 33 Muno Amisye po Yesus umaso aijaseo titive tuna no Amisye anem ngkove rai indamu be akarive atavon. Muno Injayo Amisy po Anawayo Vambunino nami raurairiveowe raunanto Yesus ai. Umba Yesus po Anawayo Vambunine umaso raugaje reansai jakato, wirati wapo ranaun reamo ayao kotare raura so. \p \v 34-35 Daud po raura akato taiso: \q1 ‘Amisye po raura nanto sya Akarijo Titi ai pare, \q2 “Nyaje ntuna no inanem ngkove rai java \q2 Syo Nya marova maveaje utantuna no najo ate rai \q3 indamu wimbe akarive mai.” ’\x + \xo 2:34-35 \xt Mazmur 110:1\x* \m Daud po raura taije maisy, weramu opamo Amisye po aijaseo anem ngkove raije ramu. Weti wamo raen Daud po taune aura jewen, yara po Yesus aura umaso. \v 36 Maisyare omai ti, sya arakovo Israel, syo rauranara wananta rai, ayaowe somamo tugae: Yesus wepirati wapo auseo sawa inyo kapite rai, Yesus napiso Amisye po aijaseo be akarive vatane mansai tenambe muno Opamo wama Mesiasa pije,\f + \fr 2:36 \ft Tamo Mesias mo tamo Kristus ramaisy, ama ayao mare, “Vatano Amisye po apatimu indamu be akari titive wansai.”\f* wepirati Amisye po atayao wansai.” \p \v 37 Arono vatane umaso wo Petrus apa ayao umaso ranauna mewen, umba manimaumbe rave weye awa ayao kakaije ntapekan. Weti wo ranajo irati Petrus muno arakovo kaijo Yesus po mansatutire mansai ware, “Arakove, soamo reambeare rui?” \p \v 38 Umba Petrus po ayaowe rasakinav akananto mansai pare, “Sya arakove weap, wasakinavo wapa ayao kakaije rai! Umba wade ramu reamo tamo Yesus veano wasaugasya kuvuni mana rai, indamu Amisye po wapa ayao kakaije rapaya wasai. Wea umba Po Anawayo Vambunine raunande wasai. \v 39 Urairije umaso mamo Amisye po raugaje wasai muno wapa susyo miridije nto mansai muno vatano una no rui rui vayave mansai. Weti are nawirati wama Amisye po mawainde, purairive pare Po awa ayao kakaije rapaya muno Po Anawayo Vambunine raunande mai.” \p \v 40 Umba Petrus payao nggwaravainy akato. Po mansanyao pare, “Wasakinavo wapa ayao kakaije rai indamu vemo mangke Amisye indati po raugaje vatano ukakainoanive mansai nande wasai tavon inya! Weye vatano arono naiso ukakainoanive vintaboa.” \s1 Vatano wanave Yesus ai awa wanuije miridi nseo manakoe \p \v 41 Vatano wanui rave wanave Petrus apa ayaowe rai, muno Yesus apa arakove wo maugasya kuvuni mana rai tenambe. Weti masyoto naije vatano nanawirati wanave Yesus ai awa wanuije nanto no ribuge mandei. \v 42 Awa bekere manakoe ti wanunugambe tutir indamu ube sambayambe muno wo Yesus apa arakovo po matutire awa ananyaowe raraniv. Muno wisyi kava, wo rotije raisy indamu maemen irati Yesus apa kakaije rai. \p \v 43 Arono naije Yesus apa arakovo po matutire wo anapaporainye raroron manui rave no Yerusalem. Weti vatan tenambe unantaive muno wo Amisye asyaniv. \v 44 Vatano wanave Yesus ai nanawamo ube intabove tutir. Wo awa ananuge ranunugambe indamu awaveo rai tenambe. \v 45 Wo awa mine ramavun muno awa ananuge ntavon, umba ama doije mamo wo ranugan tenambe. Weti are pirati apa doije meweno ai, wo inta raunanto amarom. \v 46 Masyote yanteteramo wanunugambe no Yavaro Amisye rai tutir, muno wanunugambe tavon no awa yavare raita indamu wisyisy. Manayanambe muno manuga ngkovo mansai vambinibe. \v 47 Wo Amisye ararimbe tutir. Vatan tenambe manayanambe mai, weye awa ana udaveye ngkov. Vatano wanui wanave Yesus ai ti Amisye po mapaya ayao kakaije rai, weti masyote anteter vatano wanave awa wanuije miridi nseo. \c 3 \s1 Petrus po saumane raunanto vatano tunaive ai \p \v 1 Masyote inta uma amije mandeij, weti Petrusa pe Yohanesa pe yirija no Yavaro Amisye rai indamu ibe sambayambe. \v 2 Nyande ama unsanda sisa inta rai, ama tame mirati Unsanda Ngko Dave. Vatano tunaive inta tuna no naije. Vatane umaso tunaive kobe no arono ano aje kaijoe. Masyote yanteter apa arakove wo auga no unsanda umaso raive tutir indamu po doije ratano vatane mansai. \v 3 Petrusa pe Yohanesa pe ije yare isisa, weramu vatano tunaive umaso po yaen kobe ti po doije ranajo yai. \v 4 Weti Petrusa pe Yohanesa pe yo vatano tunaive umaso anyanyut. Umba Petrus po raura aje ai pare, “Nyo ririnsanyanyut kaija!” \v 5 Weti vatano tunaive umaso po yanyanyut kobe, weye po ratantona indati yo doije inta raunande ai. \p \v 6 Weramu Petrus po raura aje akato pare, “Emasije, perakije omamo risyave inta raije ramu. Yara sya ana syave raije mamo soamo syo raunande nai: Yesus Kristus vatano Nasaret apa vambunine rai, nseo ntet indamu nyanya!” \v 7 Umba Petrus pavakaje po anem ngkove raijar po aijaseo tet. Naije kobe vatano tunaive umaso ajoe mbambunin tenambe. \v 8 Weti sopa seo te kobe panya. Tavondi Petrusa pe Yohanesa pe yai usisa no Yavaro Amisye ama uga rai. Vatane umaso pamo sasopati ara po Amisye ararimbe. \v 9 Vatan tenambe wo aeno pananave muno kangkamambe Amisye ai. \v 10 Weti upaparo mansai, ware, “Wakoe! Vatane sopamo napirati noe po doije ranajobeve no Unsanda Ngko Dave raije pi so! Animaisye mi nande ti maisyare somaisy?!” \s1 Petrus po Ayao Kove raura no Yavaro Amisye ama uga rai \p \v 11 Vatano sauman to umawe pamo ananibe Petrusa pe Yohanesa pe yai, weti sawa yaneme rai ara wanya. Wuruta no Yavaro Amisye umaso ama repon, rawainamo Repono Salomo. Muno vatan tenambe wansanan ude no repone umaso tavon, weye unantaive anapaporainye umawe rai ti. \v 12 Wanugano makiani, weti Petrus po raura nanto mai pare, “Vatano Israel, wabeanimaibe wapaparo wasai? Wabeanimaibe wasami ntami tawan no reansai? Wapo ratantona wapare veravo taune ririma vambunine ndako, ririnsanuga ngkove ndako, wemi mbewar vatane so panya. Vemo wapo ratantonanare naije maisy inya! \v 13 Yara wama aneno Abraham muno Isak muno Yakob awa Amisye wepirati po anapaporainye umaso raroron to. Po rave indamu Po Yesus, wepirati Apa Arikainyo panapatambe Aije, Apa kovo ntiti raroron. Weramu weapamo wapo Yesus umaso aunanta no Pilatus ai indamu po mangke raugaje Ai. Arono naije Pilatus po ratantona pare po Yesus apaya vayave, weramu weapamo waponae ti wapo Yesus amamarave mangkebe. \v 14 Yesus opamo anuga ngkakavimbe muno mamai dave, weramu waponayo Ai, yara wapo Pilatus anajo indamu po vatano kaije apaya, wepirati po vatane inta aubaibe to. \v 15 Muno wapo Yesus aubai to, Wepirati po kovo nuge nuganuije raunande. Weramu wene mo Yesus aijar tutire ramu, weye Amisye po aijaseo kovakato. Apa kovakato mamo ririmo raeno ririnsamije rai tugae. \p \v 16 Arakove, wapo raen vatane sopamo nugoenta tunaive. Weramu soamo anasine nsauman muno mbambunin weye panave kobe Yesus ai muno Apa vambunine rai. Apa anave Yesus aije wemirati mo saumane raugaje ai, maisyare wapo raene somaisy. \p \v 17 Sya arakove, weape wapa akarije nawe wapo Yesus aubai to. Weramu syo raen wapantatukambe wapa ana wadave Yesus aije umaso rai. \v 18 Syo raura wasai, ana nande Yesus aije omamo nande indamu Amisye po apa urairije raveti mamaisy. Weye Apa anawae wo Amisye apa ayao raurairive to no wusyinoe ware Mesias indati siuri. \v 19 Maisyare omai ti, syare wasakinavo wapa ayao kakaije rai indamu Amisye po raupaisyo wasai. \v 20 Wea umba Amisye tuna wasautan muno Po vambunine raugaje wasanuga rai. Indati Po Yesus atutir de akato no mine so rai. Yesus wepamo wapa Mesias, wepirati Amisye po atayao wasai. \v 21 Weramu Yesus tuna tawan no munijo ntiti yava Amisye apa masyoto arono indati Po mine so ratayao ti nggwanyin akato, mamaisyo Po apa anawae matutir ti wo raurairive no wusyinoe rai. \v 22 Musa po raura nanto vatano Israel mansai pare, ‘Wapa Amisye indati po wapa arakove inta atayao no wapa susye rai, Po aijaseo be anawaebe wasai maisyare rinamaisy. Syare wapo anawae wato araniv mavabe indamu wabeta Apa ananyao rai tenambe. \v 23 Weramu are pirati po aranive jewenamo, vatano napije atugaro marambe Amisye apa kawasae maora.’\x + \xo 3:23 \xt Ulangan 18:15, 18-19\x* \p \v 24 Arono anawae Samuel aijoe muno anawae tutir miridije nde tenambe, wo masyoto rijate so raurairive tavon. \v 25 Anawae umaso awa urairije mamo weapirati wapaura rai weye onawamo wapa anene nanawije. Muno Amisye apa urairijo po raokaisyo wapa anene mansai omamo wapaura rai tavon. Weye Amisye po raura nanto Abraham ai pare, ‘Indati nya susyo nyo mampame nawamo Syo Vatane inta atayao no mai indamu Po kove raugaje vatane kotaro ntuna no mine so mansai tenambe.’\x + \xo 3:25 \xt Kejadian 22:18, 26:4\x* \v 26 Weti Amisye po apa Arikainyo panapatambe Aije, Wepirati Yesus, atutir de vatano Israel wasai manasyimbe, indamu Po kove raugaje wasai. Kove umaso mamo mo wasasarirae indamu wasakinavo wapa ana wadave ti ngkakai rai.” \c 4 \s1 Petrusa pe Yohanesa pe isyai no Anugano Akari Akokoe Yahudi mansamun \p \v 1 Arono Petrusa pe Yohanesa pe yananyaube irati vatane mansai, naije syeno Yahudi nawe vatano Saduki nawe ude irati yai. Muno akarijo nait Yahudi wo Yavaro Amisye ramane de tavon. \v 2 Wenanawamo uparijo Petrusa pe Yohanesa pe yai weye yo vatane mansanyao yare Yesus kovakato to weti indati vatano ugwenene ukovakato tavon. \v 3 Weti syene muno Saduki muno nait akari umaso wo Petrusa pe Yohanesa pe yaijar. Arono naije kaumu kobe ti wo yaugave siso no tanoano makova rai yava nsiman. \v 4 Weramu vatano wo aya ananyaowe raranive umawe wanui rave wanave Yesus ai. Weti vatano nanawirati wanave Yesus aije awa wanuije miridi nseo akato: akarijo yavaruga awa wanuije nanto no ribuge radani. \p \v 5 Siman akato Anugano Akari Akokoe Yahudi wanunugambe no Yerusalem. Wenanawamo syeno akokoe nawe, akarijo Yahudi nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai nanawije. \v 6 Muno Hanas, opamo Syeno Titi pije, no no naije tavon. Muno Kayapasa pe Yohanesa pe Aleksandera pe onao tavon, muno Syeno Titi apa yavaruga tenambe. \v 7 Vatan tenambe umaso wanunugambe ware wo mangke ratantona Petrusa pe Yohanesa pe yai. Weti wo yaugavere isyayai no mansamun. Wo yanajo ware, “Vatano tunaive so ipo aveare rui? Animaisyema vambunine mirati ipo rave ai? Indako arepa tame mirati ipo rave ai ti sauman?” \p \v 8 Umba Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje Petrus ai, weti payao rasakinav akananto mansai pare, “Injae syeno wabe akarive Yavaro Amisye rai muno akarijo Yahudi weap! \v 9 Masyote so wapo ririnsanajo kewabe ririma ana indave rai, weye ana ngko dave so raunanto vatano tunaive so ai, omamo rimo rave. Wapo ririnsanajo wapare apa saumane mamo rimo aveare rui. \v 10 Syare weape, kawasae Israel tenambe nawe, wapo raenamo Yesus Kristus, vatano Nasaret, Apa vambunine mi mbewar vatane so sauman, weti wapo aeno teti so. Weapirati wapo Yesus umaso auseo sawa inyo kapite rai weti kakai, weramu Amisye po aijaseo kovakato. \v 11 Yesus wepamo aurata irati orame so rai: \q1 ‘Oramo vatano wapo yavare ranari waponayo rai, ti wapo ramauta vayave, \q1 orame so mirati oramo manasyin dave Amisye po ratayao indamu yavare rausea nteto rai mo raijar matuve.’\x + \xo 4:11 \xt Mazmur 118:22. Raen tavon no Matius 21:42; Markus 12:10; Lukas 20:17; muno 1 Petrus 2:7.\x* \m \v 12 Yesus obo pirati po vatano mine vone so mapaya ayao kakaije rai. Amisye pare vatano kaijinta mamaisyo po wansapaya wama ayao kakaije raije jewen bayave, yara Yesus obo pamo mamaisy.” \p \v 13 Arono Anugano Akari Akokoe Yahudi wato wo Petrusa pe aya ayao umaso raraniv, upaparo mansai weye yo masyanive ramu yara ibambunina. Wo raen Petrus muno Yohanes onayamo isekoraveye ramu muno vatan bayave nanaya, aya tame ntiti jewen. Muno wo yaen onayamo Yesus apa arakove nanaya. \v 14 Weramu wo ayao inta rasakinav akananto yai kakai, weye vatano uma tunaiveowe soamo tet no mansamun, sauman ivae. \v 15 Weti wo yatutir indamu yusya. Umba wayao rai \v 16 ware, “Animaisye mi wamo rave Petrusa pe Yohanesa pe yai? Soamo vatano utantuna no Yerusaleme so wo anapaporainyo yo rarorone umaso raen tenambe to, muno wamamo wamo ramamarave kakaija. \v 17 Weramu vemo ayaowe so maneka tutir nora, yara wambeke damu raumandi kobe! Maisyare omai ti, wamare wamo yansopi indamu vemo yo tamo Yesus raura akato inya.” \p \v 18 Weti wo yawain indamu yakasisa. Umba wo yanayao soowabe ware, “Vemo ripo Yesus aura rijati akato inya muno ripo vatane manyao Apa tame so rai jakato inya!” \p \v 19 Weramu Petrusa pe Yohanesa pe yayao rasakinavo mansai yare, “Ririmare Amisye apa bekere mi wamo ratantona rati. Weti wapare rui mirati mamaisy: Ririmbeto Amisye apa ayao rai rako weapa me? Yara ririmamo rimare rimbeto Amisye apa ayao obo rai indati mamaisy. \v 20 Ririmamo rimo Yesus aeno taune ririnsamije rai muno rimo Apa ayao ranauno taune ririnsamarikoame rai, weti ayaowe so indati rimo raura tutir.” \p \v 21 Arono naije Anugano Akari Akokoe Yahudi wo mangke mamaisyo yaije rakani marudi, weye anapaporainyo yo rarorone mbewaramo vatan tenambe wo Amisye ararimbe. Wetiva wo yanayao mangkebe akato vayave, yarawe wo yapaya weti yirija. Vatan tenambe wo Amisye ararimbe weye Po anapaporainye raroron. \v 22 Weye vatano tunaive yara saumane sopamo be vatan anuive to, apa tume mo tumo tename jirume rakivan to. \s1 Vatano wanave Yesus aije wo Amisye anajo indamu Po vambunine raugaje mansai \p \v 23 Petrusa pe Yohanesa pe yuje tanoano makova raora, umba yakata no aya arakovo nanawirati wanave Yesus ai tavone mai jakato. Umba yo ana nande yaije raura kakavimbe mansai muno ana namirati syeno akokoe nawe akarijo Yahudi nawe wo raura nanto yaijoe raura mansai tenambe. \v 24 Aya arakove wo aya ayao umaso raraniva jewen, umba ube sambayambe manuga intabo. Ware, “Amisyo winy, wimbe akarive anakotare rai tenambe. Winyirati nyo naumo warae me mine so me nawanano warave me ranari, muno anakotaro ntuna no ama uga ranari tenambe. \v 25 Wusyinoe Nya Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje wama aneno Daud ai arono panapatambe Nai, weti po raura taiso pare: \q1 ‘Vatano wantukambe Amisye ai mamune ntipu manuga rai. \q1 Wo kakaije ratantona Mesias ai, weramu ubea marudi. \q1 \v 26 Akarijo titi mine so wanatatayaube indamu wo marova rave. \q1 Wanunugambe ware umarovave Amisye ai muno Apa Mesias po apatimu Ai tavon.’\x + \xo 4:26 \xt Mazmur 2:1-2\x* \m \v 27 Wusyinoe Daud po raurairive maisyare wemaisy, muno reamo raen anakotare nande to mamaisyo apa urairije rai tenambe. Weye Akarijo Titi Herodes muno Gubernur Pontius Pilatus yanunugambe irati vatano Yahudi jewene muno vatano Israel matavon, wanunugambe no Yerusaleme so indamu wo kakaije ratantona Yesus ai. Weramu Yesus sopamo Nya Arikainyo anuga mamai dave panapatambe Nai, muno Wepirati Mesias Nyo apatimu wansai. \v 28 Vatano Yerusalem umaso awa ana wo rave Yesus ai omamo Nyo rapatimu wusyimbe to. Weti ana nande Aije umaso nande tenambe mamaisyo Nya bekere muno Nya vambunine obo rai. \p \v 29 Amisyo winy, soamo reambeker reamare Winyo akari akokoe Yahudi wato maen, weye uparijo reansai wo raura ware wo reansave tatugadi. Weti reamo nanajo indamu Nyo vambunine raugaje Nya vatano wanapatambe Naije reansai indamu reamo Nya ayao raura vambunimbe muno vemo reanjani nora. \v 30 Reamare Nyo vambunine raugaje reansai indamu reamo saumane raugaje vatano ugwanene mansai muno reamo anapaporainye raroron arono reamo Yesus apa tame raura. Weye Yesus, opirati Nya Arikainyo anuga mamai dave panapatambe Nai, Apa tame mi mbambunin.” \p \v 31 Arono ube sambayambe tai somaisy, yavaro una raije umaso mangkiki muno Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje mai tenambe, weti wo ayao Amisye raura vambunimbe yara ujanive ramu. \s1 Vatano wanave Yesus aije ubekobe mai tenambe \p \v 32 Vatan tenambe wanave Yesus aije wenanawamo manuga muno awa bekere mamo intabo. Vatan inta po apa ananuge raura pare obo apave raije ramu, yara awaveo rai tenambe. Weti vatan inta wo ananuge inta ramavugo awa arakove maije ramu, yara wo ratodijo mai vayave. \v 33 Amisye apa vambunine manakoe irati Yesus apa arakovo po matutire mansai, weti wo Amisy Yesus apa kovakato ravovo tutir. Muno Amisye po kovo manakoe raugaje mansai. \v 34-35 Are nawirati awaura irati mine inta rai wo ramavun, muno are nawirati awave yavare inta rai wo ramavun tavon, umba wo ama doije raugave ude no Yesus apa arakovo po matutire mansai. Umba wo ratodijo vatano rui pirati apa ananuge meweno aije ai. Weti vatan inta apa ananuge meweno aije jewen bayave, yara maito maide. \p \v 36-37 Maisyare wemaisy, Yusupa tavon po apa mine inta ramavun, umba po ama doije raugav de no Yesus apa arakovo po matutire mansai indamu wo ratodi. Yusup umaso pamo vatano Lewi,\f + \fr 4:36-37 \ft Vatano mavaki susyo Lewi rai wenanawamo vatano wanapatambe no Yavaro Amisye rai nanawije.\f* apa munije mi no no nupatimugo Siprus. Yesus apa arakove wo awaino Barnabas, weye ama ine mare “po vatane manuga rayove ti manayanambe akato.” \c 5 \s1 Ananias muno Sapira yo Anawayo Vambunine raponae weti igwenen kava \p \v 1 Vatan inta apa tame mirati Ananias, muno apa anamu ama tame mirati Sapira, yo aya mine inta ramavun tavon. \v 2 Umba Ananias po ama doije nake inta ramavu ti ntami yamarom, muno apa ana dave somamo apa anamu mo raen kava atavon. Umba po doije ama ate raugavere Yesus apa arakovo po matutire mansai pare, “Syo sya mine ama doije raunande tenambe so.” \p \v 3 Weramu Petrus po raura nanto ai pare, “Ananias! Anakakai Akoe siso nanuga wato rai to! Mbeanimaibe nyarurijabe nyare nyo Anawayo Vambunine raponae, weye winy manino nya doije ama nake rautan?! \v 4 Nyo nya mine ramavun dainyamo, winya mi vae, muno arono nyo ramavun to, ama doije mamo winyare nya ntavona. Weti mbeanimaibe nyo ratantona no nanuga rai nyare ama doije mi so ntenambe? Weramu ama doije mi so ntenambe ramu! Soamo winyo vatane mansaponae ramu, yara Amisye pi wimbeker nyo aponae!” \p \v 5 Ananias po Petrus apa ayao umaso raraniv, naije kobe temaje umba kakai kobe. Weti vatan tenambe ujani dave. \v 6 Umba vatano mansae inta ude wo kaene rave Ananias apa kopa rakepan, umba wo raugave usya wo rantuna. \p \v 7 Nggwaravainy akatoe ramu, yara maisyare uma amije mandeij wemaisy, umba Sapira, omamo Ananias apa anamu mije, makare nsiso. Mantatukambe ama anap apa kakai to umaso rai. \v 8 Umba Petrus po raura nanto wanya umaso rai pare, “Sapira, syare syo nanajo mino nya anap pe ipo ramavune rai, ama doije mi so ntenambe rako?” \p Umba mo raura mare, “Tugae, ama doije mije ntenambe.” \p \v 9 Weti Petrus po raura akananto pare, “Ripamo ibeare ruimai dave irati ipo Amisye apa Anawayo Vambunine raponae? Nyo vatano usayai no unsanda wato maena e? Onawamo kavoe wo nya anap antuna to. Muno indati wo naugave usya tavona!” \p \v 10 Naije kobe Sapira ntemaje ntami yarawe ngkakai kobe tavon. Umba vatano mansae umawe usisa, wo raen ngkakai to. Weti wo raugave usya wo rantuna no ama anap apa antuna raije ama rani tavon. \v 11 Weti anugano Amisye ujani dave tenambe, muno vatano kaijinta nanawirati wo aya igwenene umaso ranaun onawamo ujani tenambe tavon. \s1 Yesus apa arakovo po mansatutire wo anapaporainye raroron \p \v 12 Arono naijeamo Yesus apa arakovo po mansatutire awa anapaporainyo wo rarorone manui rave. Muno vatan tenambe wanave Yesus aije nanawamo wanunugambeve no Yavaro Amisye ama Repono Salomo. \v 13 Vatano wanave jewene nawamo ubambunin da usisa matavone jewen weye ujani dave. Weramu wo ratantona ware, “Vatano wanave Yesus aije wenawamo vatano uko dave.” \v 14 Muno vatano wanave Yesus aije awa wanuije miridi nseo tutir, anya muno wanya tavon. \v 15 Yesus apa arakovo po mansatutire wo anapaporainye raroron ti manui, weti vatane wo vatano ugwanene maugave uje no unanuije rai umba wo maugaje unaki no awa tanije rai. Weye mansanaveano Petrus amen ware po unanuije umaso raideto muno apa aname nande vatano ugwanene umaso mansai, weamo indati usauman. \v 16 Muno vatano wanui nanawirati una no munije kotaro mararaijo Yerusalem raije wo awa arakovo ugwanene maugave ude usisa no Yerusalem. Wo vatano nanawirati anawayo kakaije no mansaije maugave ude usisa tavon. Umba Yesus apa arakove wo saumane raunanto mansai tenambe. \s1 Yesus apa arakovo po mansatutire mapaya tanoano makova rai \p \v 17 Weramu Syeno Titi muno apa usayai nande atavone, wenanawirati vatano Saduki, manuga mamo mamuno Yesus apa arakovo po mansatutire mansai weye vatano wanui utavondi mai. \v 18 Weti syene pe wo Yesus apa arakove umaso mansaijar wo maugave usisa no tanoano makova rai. \v 19 Weramu ama namanoe, Amisye apa naite inta de po tanoano makova ama unsanda rapapaya, umba po Yesus apa arakove maugave uje. \v 20 Po matutir pare, “Wapusya ramu wata kai! Wata wasisa no Yavaro Amisye ama uga rai, umba wapo ayao kovo wanyine so raura vatane mansai tenambe.” \p \v 21 Wetiva awatan ngko dave Yesus apa arakove umaso wuruta usisa no Yavaro Amisye ama uga rai, mamaisyo naito Amisye po matutiro raije rai. Umba wananyaube no naije. \p Arono naije Syeno Titi muno apa usayai nande atavone wo akarijo Yahudi mawainde indamu Anugano Akari Akokoe Yahudi wanunugambe tenambe indamu wo mangke rapatimu Yesus apa arakovo po mansatutire umawe mansai. Umba wo awa naite inta matutir wuruta no tanoano makova umawe rai indamu wo Yesus apa arakove umaso maugave ude. \v 22 Weti naite umaso unanta tanoano makova rai, weramu wo Yesus apa arakove maene ramu weye maumandi to. Umba naite umaso wakare, wo raura kakavimbe irati akari akokoe Yahudi umawe mansai ware, \v 23 “Arono reananta tanoano makova rai, ama unsanda mamo reamo raen ta noare muno ama rauguji matuve. Muno naite usayai wo unsanda ramana nene. Weramu arono reamo unsanda rausisoamo, reamo vatane inta aen akato no naije ramu.” \v 24 Arono wo ayao umaso raurana jewen, naije syeno akokoe nawe, akarijo naito wo Yavaro Amisye ramane pe wananepabe. Wo raen kobe jewen ti ware, “Animaisye mi indati nande?” \s1 Akari Akokoe Yahudi wo ayao mo Yesus apa arakove mansopije rapatimu \p \v 25 Naije kobe vatan inta de po raura nanto akarije umawe mansai pare, “Wadanide! Yesus apa arakovo wapo maugave usisa no tanoano makova raijo wenawamo soamo una no Yavaro Amisye ama uga rai wo vatane mansanyaube!” \v 26 Wetiva naito wo Yavaro Amisye ramane nawe, awa akarije pe wuruta no Yavaro Amisye rai indamu wo Yesus apa arakovo po matutire maijar. Weramu wo maijaro soowabe ramu weye wo vatano wanui no naije masyaniv, ware, “Vemo wo orame veano wansamaug inta!” \p \v 27 Wo maugav, umba usisa wo maunanta no akari akokoe Yahudi mansamun. Umba Syeno Titi po raura nanto Petrusa pe mansai pare, \v 28 “Reamo wasaorai mangkebe to, reamare vemo wapo Vatano napije apa tame rave vatane mansanyao inya! Weramu wapo ananyao so ravovo Yerusaleme so rai tenambe to! Muno wapo reansangkivan wapare reamirati reamo Vatano napije aubaisy. Mamaisye ramu!” \p \v 29 Petrus muno arakovo kaijo Yesus po matutire wo raura akananto ware, “Amisye wepirati reambeta Ai pije, yara vatane nawamo reambeta maije jewen! \v 30 Akarijo Yahudi, weapo Yesus aubai to weye wapo auseo sawa no inyo kapite rai. Weramu Amisye, wepirati wama anene ubeaje Ai, Po Yesus umaso aijaseo kovakato no wene rai. \v 31 Umba Amisye po aijaseo tuna anem ngkove rai no munijo ntiti, indamu Yesus opamo Akarijo Titi po vatane mapaya ayao kakaije rai. Amisye po raveare wemaisy indamu Po varore raugaje vatano Israel wansai indamu wansakinavo wama ayao kakaije rai wirati Po rapaya wansai. \v 32 Reamamo reamo ana nande Yesus aije raura kakavimbe weye reamo raen tenambe to. Muno Anawayo Vambunine mo raroron tavon mare anakotare somamo mamai tugae. Anawayo Vambunine mamo Amisye po raugaje irati vatano rui nawirati ubeta Aije mansai.” \p \v 33 Petrus apa ayao nsopi no naije. Arono akari akokoe Yahudi wo ranauna jewen, upari rave. Weti ubeker ware wo Petrusa pe maubaisy. \v 34 Weramu vatano Parisi inta no no anugano naije tavon, apa tame mirati Gamaliel. Opamo kuruno akarikuga mbaro Ananyao Musa rai muno vatan tenambe wo aura titive. Gamaliel umaso seo tet, umba po vatan inta matutir wo Yesus apa arakove maugave usya rati. \v 35 Umba po raura anugano namije rai pare, “Sya arakovo Israel, animaisye mi wapare wandave vatane so mansai omamo syare wamo ratantona kobe wusyimbe rati. \v 36 Syare wansaemen: wusyinoe vatane inta apa tame mirati Teudas po raura pare, ‘Risyamo vatano syanakoe.’ Weti vatane mansano ratusije mambisy utavondi ai. Weramu naito Roma wo aubaisy, umba vatano utavondi aije nawamo mangkat. Maisyare omaisy, apa bekere pare be akarive raumandi kobe. \v 37 Naije akato, arono pemerinta pare po vatane awa wanuije rator, vatano Galilea inta apa tame mirati Yudas\f + \fr 5:37 \ft Yudas so sasyeo Yudas napi po Yesus amavune ai.\f* de po raura pare, ‘Vemo wamo pemerinta araniv inya!’ Weti po vatano wanui mawain wanugan utavondi ai. Weramu naito Roma wo aubaisy tavon, umba vatano utavondi aije nawamo mandamisy. \v 38 Vatane umaso awa bekere manakoe weramu ubea marudi weye Amisye apa bekere mi wema jewena. Weti sya ananyao syo raurade wasai mi so: Syare vemo wamo ana inta rave Yesus apa arakove wato mansai jinya, yara wamo mapaya vayave! Weye ranivara awa ana udave mamo vatan bayave awa ma, weamo indati raumandi jaje. \v 39 Yara wo Amisye apa bekere bo rarijat, weamo wamo mansopi kakai, weye maisyare wamarovave Amisye aije wemaisy!” \p \v 40 Gamaliel apa ayao umaso mbambunin, weti akari akokoe Yahudi utavondi rai. Weti wo Yesus apa arakovo po matutire mawain akare. Umba wo kaijo waije rave manepat. Umba wo manayao ware, “Vemo wapo Yesus apa tame raura nakato vatane mansai jinya!” Umba wo mapaya vayave. \p \v 41 Weti Yesus apa arakove umaso wuje anugano Yahudi raora. Manuga mamo ranayanambe, ware, “Vatane wo wansave tatugadi muno wo wansaura tantunawi weye wantavondi Yesus ai, weramu wansananibe weye Amisye po wansapatimu indamu wansiuri tai maisy.” \v 42 Muno masyote anteter wananyaube tutir no Yavaro Amisye rai muno vatane awa yavare raita. Wo Ayao Kovo Yesus ravov ware Yesus opamo Mesiasa pije. \c 6 \s1 Vatane kaururum mapatimu indamu wanapatambe wanya kavini mansai \p \v 1 Arono naije vatano wanave Yesus aije awa wanuije miridi nseo. Inta wo ayao Yahudi raura, yara inta wo ayao Yunani raura. Masyote anteter arakovo wanave Yesus aije wo doijo anaisye ratodijo wanya kavinije mansai. Weti wo ratodi wanya kavini wo ayao Yahudi raura mansai muno kavini wo ayao Yunani raura mansai tavon. Weramu vatano wayao Yunanive wo nuge rapanan ware doije mamo ratodi mamaisye jewen. Weti uparijo awa arakovo wayao Yahudive mai ware, “Doijo anaisye ratodi reama wanya kavini mansai ma mamauna, yara wapa wanya kavini awa ma manakoe. Weti mamaisye ramu!” \p \v 2 Umba Yesus apa arakovo abusyinara eane jirum wo ayao umaso ranaun. Weti wo vatano wanave Yesus aije mawainde wanugan tenambe, umba wo raura ware, “Reamamo reamo ayao Amisye ranyao wasai, omamo reama anakere mije. Weti reamo anakere so rapaya indamu reamo doijo anaisye ratodi jakato, weamo mamaisye ramu! \v 3 Maisyare omaisy, reama arakove, reamare wamo arakove inta mansano kaururum matayao, nanawirati vatane wo maen ware manuga ngkov. Wamo maen dati indamu onawamo Anawayo Vambunine ama vambunine manakoe no mai muno awa ana wo ratantona mba dave. Umba wamo anakere raugaje mai indamu wo doijo anaisye ratodija maito maide tenambe. \v 4 Yara reamamo reamo sambayane rave muno reamo ayao Amisye ravov, omamo reama anakere mije.” \p \v 5 Awa ana wo raura umaso mamo vatano wanunugambe umaso manayanambe rai. Weti wo vatane kaururum matayao, awa tame mi som: Stepanus, wepamo vatano panave mbambunin muno Anawayo Vambunine ama vambunine manakoe no ai; muno Pilipus muno Perkores muno Nikanor muno Timon muno Permenas muno Nikolaus, vatano Antiokia pije, opamo manasyinoeyamo vatano Yahudi jewene pa, weramu umba po ananyao Yahudi raija to. \v 6 Weti wo vatane kaururume umaso maugave maroron nanto Yesus apa arakovo po mansatutire mansai. Umba Yesus apa arakove umaso wo maneme rauseo ntamijo mansai umba wo sambaya raura seo Amisye aijo mai. \p \v 7 Arono naije vatane wo ayao Amisye ravovo tutir weti maneka manakoe. Maisyare omai ti, vatano wanave Yesus aije awa wanuije miridi nseo rave. Muno syeno Yahudi wanui rave utavondi wanave Yesus ai. \s1 Vatane manuga ngkakaijo Stepanus ai ti wo aijar \p \v 8 Stepanus opamo Amisye po kovo manakoe muno vambunine raugaje ai. Weti Stepanus po anainame muno anapaporainyo manakoe inta raroron, muno vatano wanuije unantaive rai. \v 9 Weramu vatane inta manuga ngkovo aije ramu. Vatane umaso onanawamo vatano Yahudi una no yavaro sambaya ama tame mirati “Vatano Aro Mansapaya to awa Yavaro Sambaya.” Vatano nanawije awa munije mamo inta nawamo vatano Kirene muno inta nao vatano Aleksandria. Muno vatano Yahudi kaijinta utavondi mansai, onawamo unori rati propinsijo Kilikia muno Asia. Vatan tenambe umaso wayao ensembe nanto Stepanus ai. \v 10 Weramu wo Stepanus apa ayaowe rasakinave kakai, weye Anawayo Vambunine mo ama vambunine raugasya Stepanus ai ti akarije mba dave muno payao mbambunin dave. \v 11 Weti vatano Yahudi umaso wo vatane inta manuga raugabe indamu wo anangkakivane rantuna Stepanus ai ware, “Reamo Stepanus anaun po Musa aura tantunawi muno po Amisye aura tantunawi tavon!” \v 12 Maisyare omaisy, wo vatano wanui manuga raugabe, muno akarijo Yahudi muno kuruno Yahudi matavon, indamu manuga ngkakaijo Stepanus ai. Weti wuruta wo aijar, umba wo augav ude no Anugano Akari Akokoe Yahudi mansamun indamu akarije umaso wo mangke raugaje ai. \v 13 Umba wo vatane inta maugav ude indamu wangkarive wo angkivan. Vatano wangkariveye umaso usea usayai wo Stepanus aura ware, “Vatane wato po wama Yavaro Amisye muno Ananyao Musa raura tantunawi tutir. \v 14 Reamo anaun pare, ‘Yesus, vatano Nasaret, indati po Yavaro Amisye so randamisy muno Po koano namirati Musa po raugaje wansaije ranigwan.’ ” \p \v 15 Umba vatan tenambe utantuna no Anugano Yahudi namije rai wo Stepanus anyanyut. Wo amune raenamo mbar maisyare naito Amisye inta amune ramaisy. \c 7 \s1 Stepanus payao no Anugano Akari Akokoe Yahudi mansamun \p \v 1 Umba Syeno Titi po Stepanus anajo pare, “Ana wo naura tantunawi rai somamo tugae rako?” \v 2 Umbawe Stepanus po raura akananto mansai pare, “Injae muno sya arakove wea tenambe, wasamarikoame rasakinav de irati sya ana syo raura so rai. Wusyinoe wama aneno Abraham pana poroto no munijo Haran dainy, yara arono ta no no munijo Mesopotamia, naije wama Amisy, opi titi rave, aroron irati Abraham ai. \v 3 Muno Amisye po raura aje ai pare, ‘Abraham, winyo nya munije rapaya muno nya arakove mansapaya tavon. Umba nyoronto no munijo indati Syo rarorono naije rai.’\x + \xo 7:3 \xt Kejadian 12:1\x* ” \s1 Stepanus po ayao aneno Abraham raura \p \v 4 “Weti Abraham puje apa munijo Kasdim no no Mesopotamia raora, umba poroto no munijo Haran. Arono no no Haran umaso rai, aja kakai. Umba Amisye po Abraham atutir de no munijo wana raije so rai. \v 5 Weramu Amisye po kopa inta ratayao indamu Abraham apave raije ramu, kavinta raunande mamaumbe jewen tenambe. Weramu Amisye po urairije inta rapatimu Abraham ai pare, ‘Winy muno nya susyo nyo mampame indati wapave kopa so rai tenambe.’\x + \xo 7:5 \xt Kejadian 12:7\x* Po raurairiveare somaisy weramu Abraham apa arikainye inta aeno aije jewen bayave. \v 6 Muno Amisye po raura aje akato pare, ‘Nya susyo nyo mampame indati uta una no munijo maran. Umba vatano una no naije wo mansaijaro arove indamu wanapatambe mai, wo mansantitidi mangkebe awa anakere rai muno wo mansave tatugadi yava tume ama manuije nanto no ratusije mambisy. \v 7 Weramu indati Syo mangke raugaje vatano wo mansaijaro arove so mansai. Indati nya ajavi wuje munijo namije raora umba wakare ube sambayambe Rinai no munijo namiso rai jakato.’\x + \xo 7:7 \xt Kejadian 15:13-14; Keluaran 3:12\x* \p \v 8 Umba Amisye po apa urairije rapatimu Abraham ai pare, ‘Syare winye, anya una no nya yavaruga tenambe nawe, utavondi koano sunat rai, no naiso ti miridije nto, indamu mbe rarorombe Sya urairije umawe rai.’\x + \xo 7:8 \xt Kejadian 17:10-13\x* Maisyare omai ti, Abraham po Isak avaki apa masyote kaumandeij, naije be sunative to. Noa Isak po Yakob avaki, umba Yakob po wama aneno abusyin eane jirum mavaki. \v 9 Inta apa tame mirati Yusup. Wepirati apa arakove uparijo ai, weti wo amavun nanto vatano marane inta ai, naije po augavo arove wuruta no munijo Mesir. Weramu Amisye tuna Yusup autan tutir \v 10 muno Po apaya apa siurije umaso rai. Amisye po vambunine raugaje Yusup ai ti akarikuga mba dave, weti Akarijo Titi Firaon anayanambe ai. Umba Firaon po Yusup aijaseo be akarive apa yavare rai muno po vatano Mesir maijar tenambe.” \s1 Stepanus po ayao aneno wusyine ratodi \p \v 11 “Arono naije maroro akoe nande no munijo Mesir muno munijo Kanaan rai tenambe, weti vatane awa siurije mangke dave. Muno wama anene nao tavon unanta anaisye inta raije ramu. \v 12 Weramu Yakob po ranaun ware anaisye mamo mawes no munijo Mesir. Weti po apa arikainye matutir indamu wuruta no Mesir, wo anaisye inta ramavun. Soa umba manasyin dave wama anene wuruta kai no Mesir. \v 13 Noa wuruta jirum akato, umba Yusup aroron irati mai weye onawamo apa arakove nanawije. Muno Akarijo Titi Firaon po ranaun Yusup apa arakove ude. \v 14 Umba Yusup po apa arakove matutir indamu wo ajayo Yakob muno apa yavaruga tenambe mawainde no Mesir. Wenanawamo awa wanuije nanto no abusyine kaururum eane nadani. \v 15 Weti Yakob poroto no Mesir. Arono una no Mesir umaso rai, Yakob kakai muno apa arikainye ugwenen tavon. \v 16 Awa kopa mamo raugav akare no munijo Sikem indamu rantuna no aipapo wemirati wusyinoe aneno Abraham po doije veano ramavuno Hemor apa arikainye mansaije rai.” \s1 Stepanus po ayao aneno una no Mesir raura \p \v 17 “Umba masyoto Amisye po raurairive aneno Abraham aijoe nande mararai. Arono naije wama aneno Israel utantuna no Mesir umaso ubakipambea wanuije nseo rave. \v 18 No ava akarijo titi wanyin inta be akarive no Mesir rai jakato. Weramu akarijo titi umaso pantatukambe aneno Yusup ai. \v 19 Weti akarijo titi umaso po vatano Israel maponae manakoe muno po mave tatugadi. Po mansantitidi indamu awa arikainyo wo mano aje kai mapaya awa akoe mansai, maugaveta unaki mumuimbe no min indamu ugwenen. \v 20 Arono naije Musa ano, opamo arikainyo ko dave. Embae mandeij apa vatan anui yo aeranande no yavar. \v 21 Umba yo Musa umaso augaveta yo apaya niki marambe, mamaisyo Akarijo Titi Firaon apa ayao maje rai. Weramu Firaon apa arikainyo wanya inta nanto irati Musa ai, naije mbekero ai kobe ti mo augav mo akum maisyare muno taune ama arikainy. \v 22 Weti Musa opamo po ananyao Mesir ranyao tenambe ti daen bintabo. Panakoe umba apa ayao muno apa ana dave mamo mbambunin dave.” \s1 Stepanus po ayao aneno Musa ratodi jakato \p \v 23 “Arono Musa apa tume tename jirum, umba beker pare po apa arakovo Israel mapan. \v 24 Arono to po mansaen, naije vatano Mesir inta po vatano Israel inta ave tatugadi. Musa nanto yai, umba po vatano Israel apaya yara po mangke raugaje vatano Mesir ai, po aubai kobe. \v 25 Musa po rakarae pare apa arakovo Israel indati wo raen wepamo vatano Amisye po apatimu indamu po mapaya awa siurije rai. Weramu vatano Israel unanta raije ramu. \v 26 Siman akato Musa puje po apa arakovo Israel inta yaen isyivuinyo vambinibe. Musa beker indamu yaneme raijar, weti pare, ‘Ibeanimaibe risivuiny? Yara taune ribuipije pa umba!’ \v 27 Weramu vatano po apa arakova anepate umaso pari, weti po Musa avakanto marambe, po raura pare, ‘Mbeanimaibe irati ririmare insivuiny weramu winyo ririnsansopi?! Are pirati po naijaseo wimbe akarive muno nyo mangke rapatimugo ririnsai? \v 28 Namanawe nyo vatano Mesir aubai to, weti soamo nyare nyo inaubaisy akatoare naije mai dako?!’ \v 29 Arono Musa po apa ayao umaso ranaun, nin kobe ti to no munijo Midian. No no Midian umaso rai, baunam, apa arikainyo anya jiruma yaeno ai. \p \v 30 Musa no no munijo Midian tume tename jirum. Masyote inta noeve no nugo vabukane vono maninimbe mararaijo Unato Sinai rai, umba po taname inta raen mbadurur no randa uga umbuga kanen. Muno naito Amisye inta arorono ai, nande no tanamo namije ama uga rai. \v 31 Musa perananto po aen weti paparo ai. Arono piridije to mararai indamu po raen kobe, naije tavon po Amisye anamote ranaun mare, \v 32 ‘Risyamo nya anene awa Amisye pi Risy; nya aneno Abraham muno Isak muno Yakob awa Amisye pi Risy.’ Musa po ranaun jani dave weti tutar, ponae po ranyanyut akatowi. \p \v 33 Amisye po raura nanto ai pare, ‘Syo mino nteto raije wato ratayao ti ngkakavimbe, weti najo kokome rapaya. \v 34 Syo sya kawasae una no Mesir awa siurije raen to. Syo awa wanonae ranaun to. Ride indamu Syo mapaya awa siurije rai. Weti, Musa winde, Syo natutir nyakato no Mesir.’ ”\x + \xo 7:34 \xt Keluaran 3:1-10\x* \s1 Stepanus po ayao Musa be akarive raura \p \v 35 “Musa so pirati vatano Israel manasyinoe wonae ai, wo awatan no marambe, ware, ‘Are pirati po naijaseo mbe akarive reansai muno nyo mangke rapatimu?’ Weramu naito Amisye arorono Musa ai no tanamo mbadurure rai, weti Amisye taune po Musa apatimu indamu be akarive vatano Israel mai muno po mapaya irati munijo aro Mesir rai. \v 36 Musa so pirati po maugavuje Mesir raora. Po anapaporainyo manui raroron no Mesir muno Mayano Nijam muno no nugo vabukane vono maninimbe arono vatano Israel wanya raija tume tename jirum. \v 37 Musa so pirati po raura nanto vatano Israel mansai pare, ‘Masyoto rijat Amisye indati po wapa arakove inta atayao no wapa susye rai, Po aijaseo be anawaebe wasai maisyare rinamaisy.’\x + \xo 7:37 \xt Ulangan 18:15\x* \v 38 Muno Musa so pirati no wama anene mautan arono wanunugambe no nugo vabukane vono maninimbe mararaijo Unato Sinai rai. Arono naije naito Amisye inta po raura nanto Musa ai no unate rai, muno Musa be marimbe ti po ayao umaso raura nakato no wama anene mansai. Weti Musa so po ayao njayaisy raugav no Amisye ai indamu po raugakaje wansai jakato.” \s1 Stepanus po ayao vatano Israel wo yare ranarije raura \p \v 39 “Weramu wama anene wonae ubeta Musa apa ayao rai, muno wonae Musa ai tavon. Yara ubeker ware wakata no Mesir. \v 40 Wo raura nanta aneno Harun ai ware, ‘Nyo yare inta ranari reansai indamu wamo raijaro wama usye rai mo wama unanuije raroron. Musa wato pamo po wansaugavuje Mesir raora, weramu soamo veanimaibe po wansapaya vayave yara poroto no unato warae? Pakare rainy, weti reamantatukambe animaisye mirati nande ai to.’\x + \xo 7:40 \xt Keluaran 32:1\x* \v 41 Weti wama anene wo yare inta ranarijo sapijo tuvane anyi. Umba wo maere inta raotar wo rameseo yare umaso ai. Muno wo ono manakoe rave indamu wo awa yaro wo ranarije umaso raijaseo titive. \v 42 Maisyare omai ti, Amisye pari wama anene mansai, weti akirive mai muno Po mansapaya indamu utavondi taune awa bekere rai. Weti wama anene ubeaje irati uma pe embae me tumo ntuna no naumo warae rai tenambe. Awa anaubeare umaso mamaisy irati anawae wusyin inta po ratoe rai no taiso: \q1 Amisye po raura pare, ‘Inya, vatano Israel! \q1 Arono wapanya no nugo vabukane vono maninimbe tume tename jirum, \q2 anakotaro wapo rameseo, wemamo wapo rameseo Rinaije ramu. \q1 \v 43 Yara wapo yare inta yanari indamu wabeaje obo yai. \q2 Wapo yaro Molok apa tuna raije ranawan wapanya autan, muno yaro tumo Repan atavon, ti yare so wenanairati wasanuga nto irati yai. \q1 Maisyare omai ti, Syo wasamauta marambe \q2 indamu wata no munijo aro Babel.’\x + \xo 7:43 \xt Amos 5:25-27\x* ” \s1 Stepanus po ayao yavaro sambaya Amisy aije raura \p \v 44 “Wusyinoe arono wama anene wanya no nugo vabukane vono maninimbe, wo randume ranari indamu ube sambayambe Amisye ai, wo ranari mamaisyo Amisye po rarorono Musa ai ti po raene rarijati. \v 45 Umba randumo namije wemirati wama anene wo raugav arono Yosua be akarive mansai, po mansaugav usen no munije so rai. Umba Amisye po vambunine raunande wama anene mansai indamu wo vatano utantuna no naije mawatambe tenambe munijo namije raora. Muno randumo Amisye umaso mamo wama anene wo raijaro mautan ava arono Daud be akarive. \v 46 Daud opamo Amisye anayanambe ai muno po Amisye anajo pare, ‘Amisy winyirati reama aneno Yakob be sambayambe Nai! Koveamo syo yavare ranari Namarom indamu reambe sambayambe Naijo rai rako?’ \v 47 Weramu Salomo wepirati po Yavaro Amisye umaso ranari. \p \v 48 Weramu Amisye pamo titi rave, weti tuna irati yavaro vatane wo ranari raije jewen. Maisyare muno anawae wusyin inta po ratoe no taiso: \q1 \v 49-50 Amisye po raura pare, \q1 ‘Naumo warae omamo Sya tuna raije mije \q2 muno mine so mirati inajo unane nteto rai. \q1 Risyirati syo nuge so ranari tenambe muno anakotaro ntuna no ama uga raije ranari tavon. \q1 Weti yavaro wapare wapo rauseo nteto Rinamarom mamaisye ramu tenambe. \q2 Muno munije inta mamaisyo rituna raije ramu.’\x + \xo 7:49-50 \xt Yesaya 66:1-2\x* ” \s1 Stepanus po raura nanto Anugano Akari Akokoe Yahudi mansai \p \v 51 Anugano Akari Akokoe Yahudi wo Stepanus apa ayao aneno Yahudi umaso raraniv tenambe. Umba Stepanus po raura nanto mai pare, “Weapamo vatano wasakari matu! Muno wasanuga matu weti waponae wabeta Amisye ai! Wasamarikoame mpapakiri weti wapo Amisye apa ananyaowe ranauman. Waponae wapo Anawayo Vambunine raraniv maisyare muno wapa anene mansamaisy! \v 52 Wapa anene wo anawae wusyine mansave tatugadi tenambe. Muno wo anawae inta maubaisy, nanawirati wo raurairive ware Mesias indati de, wepirati Vatano mamai dave pije. Soamo Mesias uma wo aurairive so de to, wepirati Yesus. Weramu weap akato wapo amavuno vatano wo Amisye aene jewene mansai, umba wapo aubaisy. \v 53 Weapirati wusyinoe Amisye apa naite wo Apa ananyao raugaje Musa ai indamu wapo raijar. Weramu wabeta raije jewen!” \s1 Vatano Yahudi wo orame veano Stepanus aepar \p \v 54 Arono akari akokoe Yahudi wo Stepanus apa ayao umaso ranaun, upari rave muno manuga mamuno ai. \v 55 Weramu Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje Stepanus ai, weti amun mbeseo perato no naumo warae umba po Amisye apa varo ngkovo ntiti raen muno po Yesus aen te no Amisye anem ngkove rai. \v 56 Naije Stepanus po raura pare, “Waperasea no warae! Weye syo naumo warae raen nsaneka muno syo Arikainyo Vatane aen te no Amisye anem ngkove rai.” \p \v 57 Akari akokoe Yahudi wonayo Stepanus apa ayao umaso rai rave, weti wo mamarikoame rakakuvu muno ugwagwaimbe. Naije kobe wavave wo Stepanus aijar, \v 58 wo akarimu usya munijo namije raora ware indamu wo orame rave amaug. Naije vatano wo Stepanus angkivan umawe wo awa ansune rapapaya, wo raugaje ntuna vatano mansae inta arijat, apa tame mirati Saulus. \v 59 Arono wo orame veano Stepanus amaug, opamo be sambayambe po raura seo Amisye ai pare, “Amisy Yesus, Nyo inanawayoe aijar.” \v 60 Umba po vukane ranteter, gwaino akoeve pare, “Amisy Yesus, vemo Nyo awa ayao kakaije so raunanto wo ranawan inya, yara Nyo rapaya mansai.” Umba anawayo karimu anasine raora, kakai kobe. \fig Vatano Yahudi wo orame veano Stepanus aepar|src="cn01923B.tif" size="span" loc="Arakov 7:54-60" copy="Cook" ref="Arakov 7:54-60" \fig* \c 8 \s1 Saulus po arare veano vatano wanave Yesus aije mave \p \v 1-2 Vatano wo Amisye asyaniv inta wo Stepanus apa kopa rantuna, muno woyovo ai muno manimaumbe rave. Weramu Saulus anayanambe weye vatane wo Stepanus aubai to. Masyoto naije tavon vatano Yahudi wo arare veano anugano Amisy una no Yerusalem mansave. Weti vatano wanave Yesus aije umaso unanajibe, inta wuruta no Yudea muno inta wuruta no Samaria. Yara Yesus apa arakovo po mansatutire obo nawirati una tawan no munijo Yerusalem. \v 3 Saulus opamo beke dave indamu po anugano Amisye randamisy, weti po vatano wanave Yesus aije mave tatugadi. Siso puje awa yavare rai tetebe, po anya, wanya maijar po maugavuje indamu maugaveta mausiso nowo tanoano makova rai. \s1 Vatano Samaria wo Ayao Kove ranaun \p \v 4 Vatano uma unanajibe nanao usisa wuje munije ranteter wo Ayao Kovo Yesus ravovo vatane mansai. \v 5 Muno Pilipus poroto no munije inta rai no Samaria, po Mesias aura kakavimbe vatano nanawije mansai. Pare Mesias Amisye po aurairive wansai Opirati Yesus. \v 6 Arono vatano nanawije wo Pilipus apa ananyaowe umaso raraniv muno wo apa anapaporainyo po rarorone raen, manuga nto irati rai. \v 7 Weye Pilipus po saumane raunanto vatano tunaive wanui mansai. Muno po anawayo kakaije rawatano vatano wanui rave mansai, ti anawayo kakaije umaso wuje mansaora ugwaino akoeve. \v 8 Maisyare omai ti, vatano una no munijo namije rai manayanambe rave. \p \v 9 Vatan inta apa tame mirati Simon no no munije umaso rai. Opamo nugoenta po nyovara kakai raugav muno vatano Samaria unantaive ai. Simon opamo kangkamambe taune ai pare opamo vatano apa tame ntitije pa. \v 10 Vatan tenambe wanave ai, vatano akokoeya nto vatano mamaune mansai tenambe. Wo awaino “Vambunino Manakoe” weye ware Amisye apa vambunino manakoe no aija. \v 11 Nugoenta rave Simon po nyovara kakai raugav, weti vatan tenambe unantaive ai muno utavono ai. \p \v 12 Weramu arono Pilipus de siso munijo namije rai, po Ayao Kovo Yesus Kristus raura kakavimbe nanto vatano Samaria umaso mai pare Yesus Kristus opirati Mesias opije to. Muno po mansanyao indamu wanave Yesus ai muno usisa kawasaeyo Amisye be akarive maije mai. Weti vatane wanui, anya muno wanya, wanave umba po maugasya kuvunijo mana rai. \v 13 Muno Simon panave tavon, weti Pilipus po augasyo kuvuni mana rai. Umba Simon tavono Pilipus ai po arijat tutir, weye nantoive Pilipus apa anapaporainyo manakoe po rarorone rai. \p \v 14 Yesus apa arakovo po mansatutir nanawirati una no Yerusalem udaniv ware vatano Samaria wanave Amisye apa ayaowe rai to. Weti wo Petrusa pe Yohanesa pe yatutir yirija no ratuije. \v 15 Arono nyanta Samaria rai, umba usambayambe vatano wanave nanawije mansai indamu Amisye apa Anawayo Vambunine maje irati mansai. \v 16 Weye onawamo Pilipus po Yesus apa tame veano maugasyo kuvuni to, weramu Anawayo Vambunine mamo maje mai jewena nene. \v 17 Weti Petrusa pe Yohanesa pe yo yaneme raijaseo ntamijo mai, umba Anawayo Vambunine maje irati mai. \p \v 18 Arono Simon po umaso raen, po ratantona pare, “Anawayo Vambunine maje vatane mai weye Yesus apa arakove so yaneme rauseo ntamijo mai.” Weti po doije raugavere Petrusa pe Yohanesa pe yai beker po rave vambunine umaso ramavun. Weti po yanajo pare, \v 19 “Ribeker syare ipo vambunine umaso inta raunande rinai indamu inaneme rauseo ntamijo vatane mai tavon, wea umba Anawayo Vambunine maje mai.” \p \v 20 Weramu Petrus po raura nanto ai pare, “Winyamo indati ngkakaijo nya doije wato rautan! Weye nyo ratantona nyare nyo doije veano Amisye apa vambunine ramavun! \v 21 Weramu Amisye po varore raugaje nai indamu wintavondi Apa anakero po raugaje reansai so raije ramu, weye nanuga mamo mamai no Amune rai jewen. \v 22 Wakoe! Nyo ratantona nyare nyo Amisye apa vambunine inta ramavun! Syare nsakinav irati nya bekero ngkakainoanive wato rai! Muno nyo Amisye anajo indamu Po nya ayao kakaije wato rapaya nai. \v 23 Weye syo naenamo parije ntapekano nanuga rai muno ayao kakaije mo naijaro arove.” \p \v 24 Weti Simon po raura akananto pare, “Maisyare wemaisyamo syare winsambayambe to irati Amisye aijo rinai indamu vemo ana nyo raura umaso nande irati rinai nora!” \p \v 25 Petrusa pe Yohanesa pe yo Ayao Kovo Yesus raura kakavimbe vatano nanawije mansaija jewen, umba inyajiv yakare no Yerusalem. Arono inyajive umaso yo Ayao Kove ravov, yisisa yuje munijo manui no Samaria rai. \s1 Pilipus nanto irati vatano apa tame ntiti no pemerinta Etiopia inta ai \p \v 26 Umba naito Amisye inta po Pilipus atutir pare, “Nseo ra nyanya nyoronto no ranijo wanampui, ntavon irati unanuijo no no Yerusalem ti masyo no Gaza rai, wemirati nugo vabukane vono maninimbe.” \v 27 Weti Pilipus seo panya kobe, umba nanto irati vatano apa tame ntiti no pemerinta Etiopia inta ai. Vatane umaso pirati po doije raeranande pemerinta Etiopia rai tenambe. Opamo panapatambe Akarijo Ntiti, ama tame mirati Kandake, ama mbe akarive raije rai. Vatane umaso poroto be sambayambe no Yerusalem rai to, umba soamo pare nin no apa munijo Etiopia. \v 28 Apa unanui anya umaso mamo seo irati kereta kuda inta rai. Muno po Ayao Amisy anawae Yesaya po ratoe ama aneme inta raembeve. \v 29 Umba Anawayo Vambunine mo ayaowe raura Pilipus ai mare, “Winyoronto nyararaijo kereta kuda wato rai.” \p \v 30 Naije kobe Pilipus nanto pararaijo kereta umaso rai. Daniseo vatano titi Etiopia umaso po bacave Ayao Amisy anawae Yesaya po ratoe inta rai. Weti Pilipus po anajo pare, “Winanto irati ayao nyo bacave wato raija e?” \p \v 31 Vatano Etiopia po raura akananto ai pare, “Jewena! Risyamo indati inanto irati ayaowe so ama ine raije ramu, maisyamo vatane inta po raura kakavimbe rinai java.” Weti po Pilipus awain sen ti tuna atavon. \p \v 32 Ayao Amisy vatano Etiopia po raen no taiso: \q1 “Vatane sopamo maisyare domba inta amaisy. \q1 Arono vatane ware wo domba umaso augav \q2 indamu wo aotar dako, wo ananemane raotar dako, \q2 domba umaso tanamanin bayave. \q1 Maisyare wemaisyamo Vatano aurata irati domba aije so \q2 tanamanin bayave, payaowe ramu. \q1 \v 33 Vatane wo aura tantunawi muno wo ave arikaimbe, \q2 muno wo ayao mamaisye rapatimugo Ai jewen, \q2 yara wo mangke raugaje Ai vayave kobe. \q1 Weti Apa arikainyo wo Apa susye rampamo iridita meweno Ai, \q2 weye wo aubaisyo wusyimbe.”\x + \xo 8:33 \xt Yesaya 53:7-8\x* \p \v 34 Vatano Etiopia po Pilipus anajo pare, “Syo nanajo: are pirati anawayo Yesaya po aura so, taune dako vatano kaijinta pe?” \v 35 Naije Pilipusa po ayao Yesaya umaso ratayao indamu po Ayao Kovo Yesus raura kakavimbe ai. \fig Pilipus po Ayao Kovo Yesus raura kakavimbe vatano Etiopia ai|src="CN01932B.TIF" size="span" loc="Arakov 8:26-35" copy="Cook" ref="Arakov 8:26-35" \fig* \p \v 36 Aya unanui yanya umaso, nyanta irati mana inta rai. Wetiva vatano Etiopia po raura nanto Pilipus ai pare, “Nyerato, mana inta mi ratuije. Ribeker syare nyo inaugasyo kuvuni kai. Weti nyo ratantona mamai dako?” \p \v 37 Umba Pilipusa pare, “Nyanave tugaive, weamo indati syo naugasyo kuvuni mana rai.” \p Weti vatano Etiopia po raura akananto ai pare, “Syanave syare Yesus Kristus opamo Arikainyo Amisy.” \v 38 Umba po kereta kuda umaso ransopi ti ntet indamu yaje. Naije wepe Pilipusa pe yasya no mana rai muno Pilipus po augasyo kuvuni kobe. \v 39 Yakaen no mana rai, umba kavuratawe Anawayo Amisye mo Pilipus augavo vatano Etiopia umaso aora, weti po aen akatoe ramu. Weramu anayanambe rave, po apa unanui anya rave tutir. \v 40 Naije tavon, Pilipus opamo no akato no munijo kaijinta, ama tame mirati Asdot. Po Ayao Kovo Yesus ravovo no munijo Asdot muno munijo kaijinta raita tenambe, mansanan nanto no munijo Kaisarea. \c 9 \s1 Saulusa sakinav panave irati Yesus ai \p \v 1 Arono naije Saulus anuga mamune mo antutu dave indamu po mangke raugaje vatano wanave Yesus aije mansai, pare po mansaubaisy. Weti poroto po Syeno Titi tuna no Yavaro Amisye raije apan. \v 2 Po nyovara waowe ranajo ai indamu po raugav irati vatano ube akarive Yahudi awa yavaro sambaya rai tutudi no munijo Damsyik mansai, indamu pare nanto anya, wanya utavondi Yesus apa ananyaowe\f + \fr 9:2 \ft Ayao Yunani mo raura mare, “utavondi Yesus apa Unanuije rai.”\f* raije inta mai no Damsyik, weamo po maijar po maugaveta makova no Yerusalem. \v 3 Weti Saulus po apa unanui anya rave poroto no munijo Damsyik. Arono pare pararaijo munijo umaso rai, kavuratawe vare inta no no naumo warae maje irati ai. \v 4 Naije kobe Saulus temaje no min. Umbawe daniv po anamote inta ranaun mo apa tame rawain mare, “Saulus...! Mbeanimaibe nyo arare veano rinave?!” \p \v 5 Saulus po anajo pare, “Injae, are pi Winy?” \p Umba Po raura akaje ai pare, “Risyi Yesus, Risyirati winyo arare veano rinave. \v 6 Soamo syare winseo ramu nyanya nsiso no munije wato rai. Indati ana nyo rave akato mamo Syo rarorono nai.” \p \v 7 Arono naije vatano utavondi Saulus aije upaparo mansai weye wo anamote ranaun tavon, weramu wo Vatano po raura aeno mamije raije ramu. \v 8 Umba Saulus seo tet. Pare amije raveseo indamu po nuge ranyanyut, weramu amije makakave weti perananto po ana inta raene ramu. Wetiva vatano utavondi aije umawe wo aneme raijar wo augav usisa no munijo Damsyik. \v 9 Masyote mandeij amije makakave ti perananto po nuge raene ramu. Muno masyote mandeije umaso tavon po anaisye inta raisye ramu muno po mana inta ramaname ramu. \p \v 10 Vatano panave Yesus aije inta no no munijo Damsyik, apa tame mirati Ananias. Arono nikimarive, daniv pare Amisy Yesus po apa tame rawain: “Ananias!” \p Umba Ananias po rasakinav pare, “Amisyo winy, risyi so.” \p \v 11 Umba Amisy Yesus po raura aje ai pare, “Winseo ramu nyanya nyoronto no Yudas apa yavar, namirati ntami no unanuijo ama tame mirati Unanuijo Nsarokir. Naije syare nyo vatano Tarsus, apa tame mirati Saulus, akani inda nanto ai. Soamo noe be sambayambeve. \v 12 Syo ana inta rarorono ai no apa nikimarije rai to, ama ine maisyare so: Po vatano apa tame mirati Ananias aen nande ai, po aneme raijaseo ntamijo ai indamu amije nsauman po ana raen akato.” \p \v 13 Umba Ananias po raura akaseo Ai pare, “Amisyo winy, vatano wanui wo vatane wato aura ti syo anaun to. Ware po Nya kawasae nanawirati una no Yerusalem mansave tatugadi to. \v 14 Soamo de no munije so rai, po ayaowe rauga no syeno akokoe mai indamu po vatano wanave naije maijar tenambe.” \p \v 15 Weramu Amisy Yesus po raura aje ai jakato pare, “Nyoronto! Weye vatane wato pamo Risyo atayao Sya anakere rai, indamu po Sya tame ravovo vatano Yahudi jewen muno akarijo titi muno vatano Yahudi mansai tenambe. \v 16 Indati Syo raura ai syare opamo nanto irati siurijo manakoe rai weye tavondi Rinai.” \p \v 17 Naije kobe Ananias poroto siso no yavare umawe rai. Umba po aneme raijaseo ntamijo Saulus ai, po raura pare, “Sya arakovo Saulus, Amisy Yesus wepirati arorono nai no nya unanui anya rai arono nyare nde no naiso we, muno Wepirati po inatutir indamu ide nai. Apa bekere ma pare indamu winy namijo makakave mo nuge raen akato muno Anawayo Vambunine maje nai.” \v 18 Naije kobe ana inta maisyare jiane apa wanuna we ramaisy mponan no amije rai ti ntende, umba perananto po nuge raen akato. Naije Saulus seo muno Ananias po augasyo kuvuni mana rai. \v 19 Umba Saulus po anaisye raisy muno anasine mbambunin akato. \s1 Saulus po Ayao Kovo Yesus raura no munijo Damsyik muno munijo Yerusalem \p Saulus tuna irati vatano wanave Yesus aije matavon no munijo Damsyik masyote inta yai. \v 20 Siso kobe no vatano Yahudi awa yavaro sambaya ama uga rai, po raura kakavimbe pare, “Tugae, Yesus opamo Arikainyo Amisy.” \v 21 Vatano Yahudi nanawirati wo apa ana po raura umaso ranaun, unantaive tenambe ware, “Vatane so pirati arono no no Yerusalem po arare veano vatano wanave Yesus aije mansave, wepije dako? Wamo ranaun apa deye somamo pare po vatano wanave Yesus aije makani indamu po maijar po maugaveta no syeno akokoe Yahudi mansamun no Yerusalem.” \v 22 Weramu Saulus apa ayao mamo mbambunin dave, apa vambunine umaso miridi nseo. Po Yesus aura kakavimbe pare Opamo Mesias wepije, tugaeya Amisye po atutir de wansai. Vatano Yahudi nanawirati una no munijo Damsyik wo Saulus apa ayao umaso raraniv damu mbambunin dave, weti wo apa ayaowe rasakinave kakai. \p \v 23 Noa nugoenta umba vatano Yahudi una no Damsyik wanyinyaube ware wo Saulus aubaisy. \v 24 Weramu Saulus nanto irati awa ana wo ratantona umaso rai. Siman namane rinit Saulus apa marova usayai wo aman tutir no munije ama unsanda akokoe uje rai tetebe indamu wo aubaisy. \v 25 Weramu naman inta apa arakove wo augav no unsanda mamaune rai umba wo augasya tuna arame inta rai, wo waije rave aoporasyo no yano oram munijo namije ama akiri. \fig Saulus tuna arame inta rai, umba apa arakove wo aoporasyo no yane ama akiri indamu nin|src="lb00333c.tif" size="span" loc="Arakov 9:23-25" copy="Knowles" ref="Arakov 9:23-25" \fig* \p \v 26 Umba Saulus nin poroto no Yerusalem. Pare beker indamu tavondijo vatano wanave Yesus aije mansai, weramu onawamo wo Saulus asyaniv muno wanave aije ramu. \v 27 Barnabas obo pirati panave Saulus ai, weti po augave yirija no Yesus apa arakovo po mansatutire mai. Umba Barnabas po Saulus aura kakavimbe mai pare, “Arono Saulus so apa unanui anya poroto no Damsyik, po Amisy Yesus aen muno Apa ayao maje ai to. Umba Saulus siso no Damsyik, po Ayao Kovo Yesus ravovo vambunimbe, yara janive ramu.” \v 28 Weti Yesus apa arakove umaso wo Saulus augave siso tavondi kai. Umba Saulus pananave munijo Yerusalem rai, po Amisy Yesus aura vambunimbe vatane mai. \v 29 Nanto irati vatano Yahudi nanawirati wo ayao Yunani raura inta mansai, umba wepe wenawe wayao ensembe irati Yesus ai. Weramu vatano Yahudi umaso manuga ngkakaijo Saulus ai, weti ware wo aubaisy. \v 30 Arono arakovo wanave Yesus aije unanta awa bekere umaso rai, wo augav wuruta no munijo Kaisarea. Umba wo atutir indamu pakato no apa munijo Tarsus rai. \p \v 31 Soamo kovo saumane bo mi nowo anugano Amisy una no Yudea muno Galilea muno Samaria mai tenambe. Wo Amisye asyani dave tenambe muno Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje mansai ti ubambunin. Maisyare omai ti, vatano wanave Yesus ai awa wanuije miridi nseo ti manakoe. \s1 Petrus po anapaporainye raroron no munijo Lida muno munijo Yope \p \v 32 Petrus puje no Yerusalem, pananave pare po vatano wanave Yesus aije mansapan no rui rui vayave. Muno siso no munije inta, ama tame mirati Lida, indamu po vatano wanave una no naije mansapan tavon. \v 33 Naije Petrus nanto irati vatano tunaive inta ai, apa tame mirati Eneas. Tume kaumandei to, seo tete kakai yara nikive vayave tutir. \v 34 Umba Petrus po raura nanto ai pare, “Eneas! Soamo Yesus Kristus po saumane raunande nai. Weti nseo ntet! Nyo nya niki raije ratayao kai.” Naije kobe Eneas ajoe nsauman, seo tet kobe. \v 35 Vatan tenambe nanawirati una no munijo Lida muno Saron wo aenamo sauman to, weti usakinav wanave Yesus ai. \p \v 36 Munijo kaijinta ntavon ama tame mirati Yope, wanya inta no no naije omamo manave Yesus ai. Ama tame mirati Tabita (wemirati tamo Yahudi, yara raura ayao Yunani raijamo Dorkas, ama ine mare rusa). Wanya umaso mbekobe irati vatane mai tenambe muno raemeno vatano awa ananuge meweno maije mansai. \v 37 Arono naije nggwanen dave ti ngkakai kobe. Arono wo ranasino kopa rayajama jewen, umba wo raugave sea ntami no tanoano vono warae inta rai. \p \v 38 Munijo Yope umaso mararaijo munijo Lida rai. Weti vatano wanave Yesus aije nanawirati una no Yope wo Petrus anauna no no Lida. Weti wo vatane jiruma yatutir yirija no Lida indamu yo Petrus augav. Nyanta ai, umba yare, “Injae, ririmbeker soamo wintavono ririnsai, wamavave wanta no ririma munije rai!” \v 39 Weti Petrus tavondijo yai, wuruta no Yope. Arono unanta yavare umawe rai, wo Petrus augav usea no tanoano vono warae umawe rai, namirati Dorkas ama kopa raugaje niki raije rai. Naije Petrus po wanya kavini maen woyovo Dorkas rai. Wo raura nanta Petrus ai ware, “Reama ansune somamo Dorkasa omirati mo rakasyu reansamarom arono ta no reansarijatoe.” \p \v 40 Umba Petrus po wanya kavini umaso matutir pare, “Wapusya vintabo.” Umba apa vukane ranteter be sambayambe Amisye ai. Be sambayambea jewen, umba seo amumbe nanto Dorkas ama niki raije rai, po rawaino ama tamo Yahudi rai pare, “Tabita, nseo!” Naije kobe ramije rave seo, merananto mo Petrus aen. Umba mbeseo ntuna. \v 41 Petrus po raneme raijaseo indamu nseo ntet. Umba po vatano wanave Yesus ai muno wanya kavini umawe mawainde tenambe, po raura mansai pare, “Dorkasa mamo soamo ngkovakato to!” \v 42 Vatan tenambe una no munijo Yope wo Dorkasa ama ngkovakato umaso ranaun, weti wanui wanave irati Amisy Yesus ai. \v 43 Petrus no munijo Yope umaso noa nugoenta, tuna no vatano Yope inta arijat, apa tame mirati Simon. Vatane umaso pamo po maere ama kea ratayao indamu po ramavun. \c 10 \s1 Kornelius po Petrus awainde \p \v 1 Nait akari Roma inta apa tame mirati Kornelius, opamo pemerinta Roma po apatimu indamu be akarive Naito Italia mansai no munijo Kaisarea. \v 2 Kornelius umaso pamo vatano po Amisye asyaniv muno apa yavaruga wo Amisye asyaniv tavon. Opamo bekobeo vatano Yahudi nanawirati awa ananuge meweno maije mansai. Muno masyote yanteter be sambayambe Amisye ai tutir. \v 3 Masyote inta ama uma amije mandeij, Kornelius pamo noe be sambayambeve. Naije nikimarive, inda kavuratawe naito Amisye inta de arorono ai, po apa tame rawain pare, “Kornelius!” \p \v 4 Kornelius jani dave, po naito Amisy umaso anyanyut kobe. Umba pare, “Injae, risyi so.” \p Umba naite po raura wakaje ai pare, “Amisye po nya sambayane raraniv muno po nya muinyo nyo rarorone raen to. \v 5 Soamo nyo vatane inta matutir indamu wuruta no munijo Yope wo vatane inta awainde, apa tame mirati Petrus, apa tamo waravainye mirati Simon Petrus. \v 6 Opamo no irati vatano Yope inta arijat, apa tame mirati Simon, wepirati po maere ama kea ratayao indamu po ramavun muno apa yavare ntami mararaijo mayane vone rai.” \p \v 7 Naito Amisye po ayao umaso raurawa jewen, aumandi ai kobe. Umba Kornelius po vatano yanapatambe aije inta yawain muno apa naite inta awain tavon. Naite umaso pamo po Amisye asyaniv tavon. \v 8 Umba Kornelius po ayao uma naito Amisye po raura aije so raura kakavimbe mansai, muno po matutir wuruta no Yope indamu wo Petrus augav. \s1 Amisye po ana inta rarorono Petrus ai apa nikimarije rai \p \v 9 Siman akato vatano Kornelius po matutire umaso ware wararaijo Yope rai. Arono naije tavon, masyote ama yasyin, Petrus pamo seo no yavare ama vone warae indamu be sambayambe. \v 10 Weramu marore nande ai, beker pare po anaisye inta raisy. Po apa arakove manyuto wo anaisye rameri, muno arono naije nikimarive po raene no taiso: \v 11 Naumo warae nsaneka umba ansune vasye manakoe inta no no naije maje no mine von, maisyare vatane inta wo ama mamarane raijar indamu wo ranyonaje wemaisy. \v 12 Anakotaro ntuna no ansune vasye umaso rai omamo maere manui rave: maere kotaro rajoe mambisy muno maere kotaro nsano no mine vone rarijat muno insani kotar tenambe. \fig Petrus be sambayambe umba nikimarive pare ansune vasye inta no no naumo warae rairidi aje, maere kotare ntuna rai |src="WA03963b.tif" size="span" loc="Arakov 10:9-16" copy="Wade" ref="Arakov 10:9-16" \fig* \v 13 Umba anamote inta nggwain mare, “Petrus, nseo ntet! Anakotare wato mamo nya anaisye mije. Weti nyo raubaisy umba nyo ratayao indamu nyo raisy.” \p \v 14 Weramu Petrus pare, “O, Injae, jewena! Syo anakotare so raenamo wama Ananyao Musa mare ana raisyisyi mi som bintabo. Weti risyamo syo inta raibe rainy.” \p \v 15 Umba anamote umawe mo raura nakato ai mare, “Vemo nyo raura nyare ‘syo raisyisyi,’ weye Amisye po ratayaowa mamai to.” \p \v 16 Anakotaro rarorono Petrus ai umaso rarorombe ama susye mandeij. Po raena mewen, naije kobe ansune vasye umaso ngkarimu makaeyo no naumo warae weti nto ti raumandi kobe. \p \v 17 Petrus po anakotaro uma rarorono aije so ratantonave pare, “Ama ine noare ruimaisy?” Arono naije tavon, vatano Kornelius po matutire wo Simon apa yavare rakanija unande rai to. Soamo usayai no unsanda uje warave to. \v 18 Umba ugwain wo vatane inta manajo ware, “Vatano apa tame mirati Simon Petrus opamo no no yavare so rai rako?” \p \v 19-20 Arono naije Petrus po apa nikimarije umawe ama ine ratantonave tutir, umba Anawayo Vambunine mo raura ai mare, “Nseo ramu nyasyo no waraya. Soamo vatane mandeija nanawirati wo nakani. Wenanawamo Risyi syo matutir indamu wintavondijo mai. Weti vemo winsyisyaube mai jinya, yara ntavono mai kai.” \p \v 21 Weti Petrus seo pasyo kobe. Umba po raura nanto mansai pare, “Risyirati wapo inakani. Weti animaisye mi mbeamo wapo inakani?” \p \v 22 Umba wo raura nanto Petrus ai ware, “Reama wandeye somamo nait akari Roma inta pi po reansatutir, apa tame mirati Kornelius. Wepamo vatano apa ana daveye ngko dave muno po Amisye asyaniv. Apa anabeye maisyare somai ti, vatano Yahudi wanave ai muno wo aura titive. Nandijawe naito Amisye inta arorono ai, po Kornelius umaso atutir indamu po winawainde no apa yavare rai, muno winya ana nyo raura mamo indati po raraniv.” \v 23 Umba Petrus po raura nanto mansai pare, “Wanandesen no yavaruga. Indati wanaki no naiso.” Weti unawo Petrus arijat no naije. \p Siman awatan ngkov Petrus seo umba tavondi mansai. Muno arakovo wanave Yesus ai una no munijo Yope inta utavondi tavon. \v 24 Wanya masyote jirum, umba unanta no munijo Kaisarea rai. Kornelius pamo po manyube, muno po apa yavaruga muno apa arakove inta mawainde indamu una wo manyube tavon. \v 25 Arono Petrus siso no apa yavare rai, Kornelius nande ai apa vukane ranteteraje no amun pare beaje ai. \v 26 Weramu Petrus po aijaseo tet, pare, “Nseo ntet kai, weye Amisye pi risya jewena, yara vatane pi risy.” \s1 Petrus po Kornelius apan no apa yavar \p \v 27 Umba yayao yiridije isisa no yavare ama uga rai. Petrus po vatano wanui rave maen wanunugambe no naije, wenanawamo vatano Yahudi jewen. \v 28 Umba po raura mansai pare, “Vatano Yahudi reama koane ma wapo raen tenambe to, maisyare so: Reamare vemo vatano Yahudi tuna vatano Yahudije jewen atavon inya. Muno vemo vatano Yahudi po vatano Yahudije jewen apan inya. Weti vatano Yahudi reamo anone rave vatano Yahudi jewene mai tenambe.\f + \fr 10:28 \ft Vatano Yahudi wo ratantona ware vatano Yahudi jewen onawamo vatano ukakavimbe ramu, yara ugwambe nawa.\f* Weramu nandijawe Amisye po ana inta rarorono rinai, pare vemo syo vatane maurana syare ukakavimbe ramu rako, ukakainoanive inya. Weti syo vatano Yahudi jewene maura taije maisy omamo mamaisye ramu. \v 29 Maisyare omaisyamo, sya arakovo Kornelius, arono winyo rinawain, ride vayave kobe. Syo naen winyamo vatano Yahudi jewene pi winy. Weramu soamo vatano be Yahudive rako jewena rako, syo ratantona akato taiso mamaisye ramu. Weti syo nanajo animaisye mi mbewar winyo rinawain ti ride so?” \p \v 30 Umba Kornelius po raura akananto ai pare, “Masyoto mambisy nandijawe risambayambe no sya yavare ama uga rai. Uma amije mandeija, maisyare uma amije so wemaisy. Ribe sambayambe, umba vatane inta arorono rinai no inamun, apa ansune ngkena dave. \v 31 Umba po raura pare, ‘Kornelius, Amisye po nya sambayane raraniv muno Po nya muinyo nyo rarorono vatano awa ananuge meweno maije mansai raen to. \v 32 Weti nyo vatane inta matutir wuruta no Yope indamu wo Simon augav, awain tavonamo Petrus. Soamo no no yavare inta rai mararaijo mayane vone rai. Vatano apave yavare so raije pamo apa tame mirati Simon, apa anakere mamo po maere kea ratayao indamu po ramavun.’ \v 33 Naito Amisye po ayao umaso raura aje rinaija jewen, naije kobe syusyo syo vatane inta matutir indamu wore wo naugav. Syo naen nanuga ngko dave wirati ndeye so. Soamo reamanugan no naiso indamu reamo Amisye apa ayaowe raraniv. Weti syare nyo ana Amisye po rarorono naije raura kakavimbe reansai.” \p \v 34 Umba Petrus po raura mansai pare, “Soamo syo raen tugae Amisye po vatane kotare inta mansamamaribe ramu, yara pare vatane wamamo wamamai tenambe. Weti Po apa kove raugaje vatano Yahudi obo maije ramu. \v 35 Yara Po apa kove raugaje vatane kotaro rui vayave mansai, vatano are nawirati wo Amisye asyaniv muno awa ana udaveye ngkov. \v 36 Wapo raen Amisye po Ayao Kove ranutu vatano Israel wansai to, pare Po kovo saumane raugaje vatane mai, wemirati Yesus Kristus po raugav. Yesus Kristus umaso wepamo vatan tenambe awa Akarijo Titi pije. \v 37 Wapo anakotaro nande no munijo Yudea ranaun tenambe to. Arono manasyinoe Yohanes pananyaube no munijo Galilea muno po vatane maugasya kuvuni mana rai. \v 38 Muno wapo raen Amisye po Yesus vatano Nasaret apatimu, Po apa Anawayo Vambunine raugasyo Ai muno Po apa vambunine raugaje Ai. Weti Yesus pananave po ana ngkove rave tutir muno Po vatane mapaya irati Anakakai Akoe apa vambunino mo maijare rai, weye Amisye tuna autan. \p \v 39 Anakotaro Yesus po raijar no munijo Yerusalem muno vatano Yahudi awa munije raije wemamo reamo raeno reansamije rai tenambe to. Vatane wo Yesus auseo sawa inyo kapite rai indamu kakai. \v 40 Weramu masyote mandei umba Amisye po aijaseo kovakato muno Po arorono vatane mai. \v 41 Yesus opamo arorono vatane mai tenambeye ramu, yara arorono vatano Amisye po matayao wusyimbe webo mansai. Reamirati Yesus arorono reansai arono kovakato to, de ti Pe reamisyi tenambe. \v 42 Muno Po reansatutir indamu reamo Ayao Kove ravovo vatane mai muno reamo Yesus aura kakavimbe reamare Wepirati Amisye po atayao indamu Po ayao mamaisye rapatimugo vatane mansai tenambe, vatano nanawirati utantunana nene muno nanawirati ugwenen to. \v 43 Muno Wepirati reama anawae wusyine wo aurairive to ware are pirati panave Ai, indati Po apa ayao kakaije rapaya ai.” \s1 Anawayo Vambunine maje irati vatano Yahudi jewene mansai \p \v 44 Arono Petrus payaowa nene, naije kobe Anawayo Vambunine maje irati vatano nanawirati wo apa ayao umaso raranive mansai tenambe. \v 45-46 Umba wo ayao kotaro wantatukambe raije veano Amisye ararimbe. Weti vatano Yahudi wanave Yesus ai nanawirati utavono Petrus ai upaparo mai, ware, “Wakoe! Vatano Yahudije jewen onawi so rako?! Weramu Anawayo Vambunine maje irati mai tavon ti wo ayao kotare ratore so!” \p Umba Petrus po raura pare, \v 47 “Weti soamo Anawayo Vambunine maje irati vatano Yahudi jewene so mansai to, maisyare manasyinoe maje irati reansai wemai tavon! Weti koveamo reamo maugasya kuvuni mana rai. Vemo vatan inta po raorai nora.” \v 48 Naije po raura pare, “Wade wamo Yesus Kristus apa tame veano vatane so maugasya kuvuni mana rai.” Ukuvunija jewen, umba Kornelius apa yavaruga wo Petrus anajo ware, “Reambeker reamare wino reansarijat no naiso masyote inta yai jakato rati.” \c 11 \s1 Petrus po apa nikimari raura kakavimbe apa arakove mai no Yerusalem \p \v 1 Yesus apa arakovo po matutir muno arakovo kaijo wanave Yesus ai no munijo Yudea udaniv ware vatano Yahudi jewen wanave ayao Amisye rai tavon. \v 2 Weti arono Petrus pakato no Yerusalem, vatano Yahudi wanave Yesus ai wo aura tantunawi, \v 3 ware, “Mbeanimaibe winsiso no vatano utavondi sunat rai jewene awa yavare rai? Muno nyo awa anaisye rai tavon?! Mamaisye ramu!” \p \v 4 Weti Petrus po ana rarorono ai no munijo Yope rarijato mansai tenambe pare, \v 5 “Arono rino no Yope, syare ibe sambayambe, naije inikimarive, Amisye po ana inta rarorono rinai. Syo raen maisyare ansune vasye manakoe inta no no naumo warae rairidi aje no rinamun, maisyare vatane inta wo ama mamarane raijar indamu wo ranyonaje. \v 6 Syerananto ama uga rai syo maere manui raen maisyare so: maere kotaro rajo mambisy muno maere kotaro nsyisyaube muno maere kotaro nsano no mine vone rarijat muno insani kotar. \v 7 Umba anamote inta ngkin mo inawain mare, ‘Petrus, winseo! Nyo maere wato inta raubaisy indamu nyo raisy.’ \p \v 8 Weramu syo raura akaseo syare, ‘O, Injae, mamaisye ramu. Ana raisyisyi mamo syo inta raibe rainy.’ \p \v 9 Weramu anamote no no munijo ntiti mo raura akato mare, ‘Vemo nyo anakotare raisyisyi akato inya, weye Amisye po ratayaowa mamai to.’ \v 10 Ana rarorono rinaije umaso ama susye mandeij, naije umba anakotare umaso ngkarimu, makaeyo no naumo warae akato, nto ti raumandi kobe. \p \v 11 Naije kobe vatane mandeij, nanawirati matutir no Kaisarea indamu ude rinai, unande yavaro ino raije rai. \v 12 Umba Anawayo Vambunine mo raura rinai mare, ‘Vemo winsyisyaube mai jinya, yara ntavondi mai kai indamu wata.’ Weti sya arakove kaujentabo nanawiso utavondi rinai reanta no Kaisarea, umba reansisa no Kornelius apa yavare rai. \v 13 Kornelius umaso po naito Amisye inta apa de ai raura kakavimbe reansai. Pare naito Amisye po raura aijare somaisy: ‘Kornelius, nyo vatane inta matutir uta no munijo Yope indamu wo vatane inta augav, apa tame mirati Simon Petrus. \v 14 Indati Petrus umaso po ayao raura nya yavaruga wasai tenambe indamu Amisye po wasapaya ayao kakaije rai.’ \p \v 15 Weti syoroto no Korneliusa nui no munijo Kaisarea, umba syo Ayao Kovo Yesus raura ai muno apa arakovo Yahudi jewene mansai. Naije kobe Anawayo Vambunine maje mansai tenambe, maisyare manasyinoe maje irati vatano Yahudi wansai wemaisy. \v 16 Umba rinaemeno Amisy Yesus apa ayao so rai pare, ‘Yohanes po vatane maugasya kuvuni mana rai, weramu masyote kavinta yai jakato, umba Anawayo Vambunine maje irati wasai.’\x + \xo 11:16 \xt Arakov 1:5\x* \v 17 Maisyare omaisy, arono Kornelius muno apa arakovo vatano Yahudi jewen umawe wanave Amisy Yesus Kristus ai to, Amisye po apa Anawayo Vambunine raugaje mai maisyare muno Po raunande wansai arono wamanave Yesus aijoe. Amisye apa bekere maisyare so, weti vemo syo Apa bekere ransopi jinya!” \p \v 18 Petrus apa ayao nsopi no naije. Vatano Yahudi wanave Yesus ai umawe wo ranauna mewen, umba wo raura ware, “Ngko to, wamo ranajo akatoe ramu.” Muno wo Amisye ararimbe ware, “Weti Amisye po varore raugaje vatano Yahudi jewene mansai tavon indamu usakinavo awa ayao kakaije rai, weamo Po kovo nuge nuganuije raunanto mansai!” \s1 Ayao Kovo Yesus nsiso no munijo Antiokia \p \v 19 Arono Stepanus aubaisyoe, vatano wanave Yesus aije wanui unanajibe weye vatano Yahudi wo mave tatugadi. Unanajibe ti inta wuruta no Penisia muno inta wuruta no nupatimugo Siprus muno munijo Antiokia, wo Ayao Kovo Yesus ravovo vatano Yahudi obo mansai. \v 20 Weramu vatano wanave kaijinta, nanawirati vatano Siprus muno vatano Kirene, unande munijo Antiokia rai wo Ayao Kovo Yesus ravovo vatano Yahudi jewene mai tavon. \v 21 Amisye tuna mansautan weti vatano wanui rave wanave Yesus ai, usakinav utavondi Ai. \p \v 22 Umba anugano Amisy no Yerusalem daniv ware vatano Yahudi jewen nanawirati una no munijo Antiokia wanave Yesus ai to. Weti wo Barnabas apatimu indamu poroto po mansapan. \v 23 Arono Barnabas umaso nanto Antiokia rai, po Amisye apa kove raen manakoe no irati vatano nanawije mansai. Weti anayanambe rave muno po manyao indamu manuga ntenami una tawan irati Amisye ai. \v 24 Barnabas opamo vatano anuga ngko dave, panave Amisye ai rave muno Anawayo Vambunine ama vambunine no ai. Arono naije vatano wanave Yesus ai awa wanuije miridi nseo kobe. \p \v 25 Umba Barnabas poroto no munijo Tarsus indamu po Saulus akani. \v 26 Barnabas nanto Saulus ai, po augav yirija no munijo Antiokia. Umba Barnabasa pe Saulusa pe inya anugano Amisye mautan no naije tume intai muno yo vatane wanui manyao. Nai Antiokia umaso wemirati manasyin dave vatano wanave Yesus ai mawaino Kristen. \p \v 27 Arono naije anawae Amisy inta wuje no Yerusalem wuruta no Antiokia. \v 28 Anawae inta apa tame mirati Agabus. Anawayo Vambunine mo ayaowe inta raura ai, weti seo tet po raura nanto vatano wanave Yesus aije mansai pare, “Indati maroro manakoe inta nandeo munije tename so rai.” (Umaso nande to arono Klaudius be akarive irati pemerinta no Roma rai). \v 29 Weti vatano wanave umaso mansaemeno awa arakovo una no munijo Yudea mansai, muno wo rapatimu ware wo doije ranunugambe indamu wo ranutugo mai. Vatano apa doije manui po raunande manakoe, muno vatano apa doije mamaun, po raunande mamaun, weti wo raunande mamaisyo awa vambunine rarijati. \v 30 Wo doije umaso ranunugambea jewen, umba Barnabasa pe Saulusa pe yo raugav yirija no Yerusalem, yare yo raunanto akarijo wo anugano Amisye maugave mansai indamu wo ratodi. \c 12 \s1 Herodes po vatano wanave Yesus aije mave tatugadi muno po Petrus aijar \p \v 1 Arono naije Akarijo Titi Herodes apa ayao maje indamu vatano wanave Yesus aije inta mansaijar muno po mansave tatugadi. \v 2 Muno po apa naite inta matutir indamu wo Yakobus, wepirati Yohanes apa anuija pije, aubaisyo omake rai. \v 3-4 Umba Herodes po raen vatano Yahudi manayanambe weye po Yakobus aubai to, weti panawadi po Petrus aijar tavon. Po aijara, po auga siso no tanoano makova rai. Umba po naite inta manugande, po maporabe mambisy ti varodore ranteter ama naite mambisya. Umba po mansatutir indamu wo Petrus aman. \p Arono naije masyoto akoe Ono Paska, arono vatano Yahudi wo rotijo ragije mewen daije raisy. Weti Herodes po ratantona pare, “Ono Paska so mare mewen, indati syo Petrus auguje no kakavin indamu syo anajo apa ana daveye rai no vatano wanuije mansamun.” \v 5 Weti Petrus no tawan no tanoano makova rai, weramu anugano Amisye ube sambayambe ai tutir. \s1 Petrus auguje no tanoano makova rai \p \v 6 Ono akoe umaso mewen, umba Herodes pare, “Siman indati syo Petrus auguje no kakavin indamu syo anajo apa ana dave ti ngkakaije rai.” Ama namanoe Petrus niki waijo besije nsawa aneme rai rautan. Waije umaso ransawa no naite jiruma yai indamu yo aman muno naito kaijinta yo unsanda raman tavon. \fig Petrus niki waijo besi nsawa aneme rai rautan no tanoano makova rai |src="WA03965b.tif" size="span" loc="Arakov 12:3-10" copy="Wade" ref="Arakov 12:3-10" \fig* \v 7 Kavuratawe naito Amisye inta paje te no Petrus amun muno vare mo tanoane umaso ravar tenambe. Umba naite umaso po Petrus atukamaje no awandaredate we, pare, “Nyavave ra nseo!” Naije kobe waijo besije umawe mpapaya Petrus aneme rai, ntaoponaje ntuna. \v 8 Umba naito Amisye po raura aje ai pare, “Nyo nya ansune raugasyo nanasine rai muno najo kokome rave tavon.” Weti Petrus tavondi apa ayao umaso rai. Umba naito Amisye po raura akato pare, “Nyo ansuno mamoane rave tavon umba wintavondi rinai.” \v 9 Naije kobe yuje tanoano makova raora, weramu Petrus pantatukambe ana so nande tugae rako jewena rako? Pare veravo ana somamo nikimari vayave ma. \v 10 Yuje yo unsanda ramano manasyine rapaya, muno unsanda jirume rapaya nakato, umba nyande no unsanda besijo manakoe rai. Unsanda umaso taune mpaya amave vayave, umba yusya no kakavin. Naije yanya unanuije rai weramu nggwaravain daveye ramu, kavuratawe naito Amisye aumandijo ai kobe. \p \v 11 Soa umba Petrus paparo ai, pare, “Wakoe! Risyuje tanoano makova rai tugae! Amisye pi po apa naite atutir po inaugavuje Herodes anem uga raora, muno po inapaya irati akarijo akokoe Yahudi awa mangke wo ratantona rinai raora tenambe.” \v 12 Petrus po anakotare umaso ratantonawa jewen, naije poroto kobe no Maria ama yavare rai. Maria umaso mamo Yohanes, wepi awain tavonamo Markus, apa akoya mije. Arono naije vatano wanave Yesus aije wanugan no ama yavare ama uga rai, ube sambayambeve. \v 13 Umba Petrus nande unsanda sisa rai, weramu rauguji matuve. Weti po apa kawije raveano unsanda rananepat. Umba wanya manapatambe no yavare umaso rai inta muje, ama tame mirati Rode. Mare mbe ramu mo unsanda umaso rausiso. \v 14 Umba mo Petrus anamote ranaun ti mare, “Sopamo Petrusa pi vae!” Ranayanambe rave ti mavave makare, weramu mo unsanda rausiso jewen. Umba mo raura nanto vatano una no yavar uga mansai tenambe mare, “Petrusa pi de te no unsanda sisa umu.” \p \v 15 Vatane umaso wanave raije ramu, ware, “Winyamo anaivije inta mo navea wirati nyayaoware wato maisyowe!” Weramu ranuga matu, mare, “Syo anaun tugae Petrusa pi vae.” Weramu vatane wanave rai jewena nene, ware, “Vatano nyo anaune wato pamo somaisyamo naito Amisyo po Petrus aeranande inta pi de.” \p \v 16 Petrus opamo po unsanda rananepat tutir. Weti vatane wuje wo unsanda rausiso, umba wo aen ti upaparo mansai. \v 17 Umba ware wayao ai, weramu Petrus aneme veano makamananto, pare, “Wamanin dati!” Umba po raura pare Amisye opirati po auguje tanoano makova raora, muno po ana nande aije ratodi tenambe. Apa ayaowe mewen, umba pare, “Syare wapo raura Yakobus ai muno wama arakove mai tenambe.” Umba poroto kobe no munijo kaijinta. \p \v 18 Siman akato naito wo tanoano makova ramane umawe manuga nseo majeve, ware, “Wambeare ruimaisy akato? Umba Petrus pamo soa pujeare ruimaisy?” \v 19 Herodes po naito kaijinta matutir indamu wo Petrus akani. Weramu wo akanija marudi, unanta aije ramu. Umba Herodes po naito wo Petrus amane umawe mawainde inda po manajo pare, “Petrus pujeare ruimai?” Po manajoa jewen, umba po mangke raugaje indamu naite umaso maubaisy. \p Umba Akarijo Titi Herodes puje no Yudea poroto no munijo Kaisarea, no tawan no naije masyote inta yai. \s1 Herodes kakai \p \v 20 Arono naije Herodes parijo vatano nanawirati una no munijo Tirus muno munijo Sidon mansai. Weti vatano Tirus muno Sidon inta ude ubeker ware wo ayao raura Herodes ai, weye awa anaisyo wo raisye mamo nori rati apa munijo be akarive raije rai. Umba unande no Berastus ai, wepamo vatano panapatambe Herodes ai, indamu Berastus umaso po mansaugavere no Herodesa nui, indamu wepe wenawe wo mansaneme raijar wirati mansanuga nsauman akato. \p \v 21 Noa masyoto rapatimu indamu vatane umaso wanunugambe, umba Herodes po apa ansuno akoe rave, muno puje tuna no kursijo titi rai, umba payao aje vatano wanunugambe umaso mansai. \v 22 Umba vatane umaso wo aura titive ware, “Herodes apa ayao maisyare vatan bayave inta payao ramaisye ramu, yara maisyare Amisye pi payao aje ramaisy!” \v 23 Herodes pamo vatano ararin dave, weti anayanambe po vatane awa ayao umaso raraniv. Yara po Amisye aura titive jewen, weti Amisye po apa naite inta atutir po Herodes aubaisy, muno uve ntipu mo anasine raisy. Umba Herodes kakai kobe. \p \v 24 Weramu Ayao Kovo Yesus maneka manakoe tutir kobe. \p \v 25 Arono naije Barnabasa pe Saulusa pe yo doije raugavere akarijo wo anugano Amisye maugave mansai no Yerusalem. Yo raunandea jewen, umba yare yakata no munijo Antiokia. Muno yo Yohanes, awain tavonamo Markus, augav inda tavono yai. \c 13 \s1 Barnabasa pe Saulusa pe yapatimu yuje indamu yo Ayao Kovo Yesus raura \p \v 1 Anawae Amisy muno kurun inta una anugano Amisye marijat no munijo Antiokia awa tame mirati: Barnabas, Simeon awain tavonamo vatano karisya, Lukius vatano Kirene, Menahem napi akumo Akarijo Titi Herodes atavono arono imamaun kava we, muno Saulus awain tavonamo Paulus. \v 2 Masyote inta vatane umaso wo anaisye raisye ramu, yara matawandijo marore rai indamu ube sambayambe. Arono naije Amisye apa Anawayo Vambunine mo raura mansai mare, “Wapo Barnabas muno Saulus yapatimu Rinai indamu yo anakero Syo ratayao yaije raijar.” \v 3 Weti ube sambayambe muno matawandijo marore raija jewen, umba wo maneme raijaseo ntamijo yai, umba wo yatutir yuje indamu yo Ayao Kovo Yesus ravov. \s1 Paulusa pe Barnabasa pe yisisa no nupatimugo Siprus \p \v 4 Maisyare omaisy, Anawayo Vambunine mo Saulusa pe Barnabasa pe yapatimu inda yirija yo Ayao Kovo Yesus raura. Weti yanya ije no munijo Seleukia, mararaijo mayane vone rai. Isea nyomano ngkayune rai no naije, mo yaugav nto no nupatimugo Siprus. \v 5 Arono nyanta no nupatimugo Siprus umaso rai, yisisa no ama munije inta rai, ama tame mirati Salamis. Naije yisisa no Yahudi awa yavaro sambaya rai tutudi yo Ayao Kovo Yesus raura. Muno Yohanes, awain tavonamo Markus, tavondijo yai indamu panapatambe yai. \p \v 6 Yanya irati nupatimugo Siprus umaso rai tenambe, yava nyande no munijo Papos. Naije nyanta vatano Yahudi inta ai, apa tame mirati Baryesus, awaino ayao Yunani raijamo Elimas. Vatane umaso po nyovara kakai raugav muno opamo anawae angkarije pa, po vatane maponae. \v 7 Elimas umaso tavondi jirati vatano be gubernurive nupatimugo Siprus raije ai, apa tame mirati Sergius Paulus, opamo vatano akari mba dave. Gubernur Sergius Paulus umaso po Barnabas muno Saulus yawainde weye pare beker po Ayao Kovo Yesus ranauno yai. \v 8 Weti Barnabasa pe Saulusa pe ije kobe. Weramu Elimas pare po yansopi, pare vemo akarijo Sergius Paulus panaveo Yesus ai nora. \v 9 Umba Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje Saulus ai, wepi awain tavonamo Paulus. Weti Paulus amije ntete nanto irati Elimas ai, po raura pare, \v 10 “Elimas, winyamo Anakakai Akoe apa arikainye pi winy! Wimbe marovave ana ngkove rai! Winyamo angkarije ntapekano nai! Mbeanimaibe winyo Amisye apa ananyao tugae ranigwano winya arurijate rai tenambe? \v 11 Weti soamo Amisye po mangke raugaje nai. Indati Po namije raveti makakave, weti nyo nuge raen akatoe ramu gava masyote inta yai jaje.” Naije kobe Elimas po amije ranaun maisyare kijao inta nande rai ti mpunanakambe, inda pavabakave kobe. Weti gwain pare, “Aoo! Syare koveamo inta wasaemeno rinai wapo inaugav!” \v 12 Gubernur Sergius Paulus po anapaporainye umaso raen, weti nantoive ananyao Amisy Yesus rai muno panave kobe. \s1 Paulus payao no Yahudi awa yavaro sambaya rai no Antiokia Pisidia \p \v 13 Paulus muno apa arakove wo munijo Papos rapaya, usea nyomano ngkayune rai wuruta no munijo Perga, wemi no no propinsijo Pampilia. Weramu naije Yohanes Markus opamo po mapaya ti pare pakato no Yerusalem. \fig Paulus apa unanui anya manasyino poroto po Ayao Kovo Yesus ravov|src="yawa_map_acts13.ai" size="span" loc="Arakov 13 - 14" copy="?" ref="Arakov moto 13 - 14" \fig* \v 14 Umba Paulus muno Barnabas yo munijo Perga rapaya akato, yirija no munijo Antiokia, wemi no no Pisidia. Masyoto sambaya mamaisy, weti Paulusa pe Saulusa pe yisisa Yahudi awa yavaro sambaya inta rai, umba yaje itantuna. \v 15 Arono vatane wo Ananyao Musa muno Ayao Anawae ranauna jewen, umbawe vatano ube akarive yavaro sambaya umaso rai wo vatane inta atutir po Paulus muno Barnabas yanajoare somaisy: “Arakove, ipare ipo ananyao inta raura rako? Weamo ipo raura kai.” \p \v 16 Weti Paulus seo tet, aneme raijaseo mai indamu umanin. Umba po raura pare, “Sya arakovo Yahudi weap! Muno vatano Yahudi jewen weapirati wapo Amisye ararimbe tavon no naiso weap! Syare wapo rinaraniv! \v 17 Wusyinoe vatano Israel wama Amisye po wama anene mansapatimu. Arono una no munijo Mesir, Amisye tuna mansautan weti awa wanuije miridi nseo. Weramu ube arove no Mesir umaso rai, weti Amisye po apa vambunine rarorono wama anene mai indamu Po mauguje munijo aro umaso raora. \v 18 Umba tume tename jirum Amisye atawandi mai. Onawamo ubeta Amisye aije ramu, weti Po maugav wanya waravaimbe no nugo vabukane vono maninimbe rai. \v 19 Arono wama anene usisa no munijo Kanaan, Amisye po vambunine raugaje mai, weti wo vatano una no naije susye kaururum maubaisy. Umba Po awa kopa raosoro mansai indamu awa susyo wo mampame awave irati rai tutir. \p \v 20 Tume rator kobe no arono wama anene wuje Kanaan raora umba maijaro arove ta no Mesir, mansanan ava wakare wo awa munijo Kanaan raijar akato, ama tume nanto no ratusije mambisy eane abusyine nadani (450). \p Arono kopa Kanaan raosoro vatano Israel mai, Amisye po akarije inta mapatimu indamu wo maeranande. Muno Po akarije umaso mapatimu tutir mansanan ava nanto irati anawae Samuel ai. \v 21 Umba vatano Israel ubeker ware akarijo titi inta aijaseo indamu be akarive mansai. Weti Amisye po vatane inta apatimu no susyo Benyamin rai, apa tame mirati Saul, aja pirati Kisy. Weti Saul umaso pamo akarijo titi no Israel tume tename jirum. \v 22 Umba Amisye po augakaje apa tame umaso rai, yara Po Isai apa kavo Daud aijaseo indamu po Saul anigwan opamo vatano Israel awa akarijo titi pije. Amisye pare, ‘Inanayanambe Daud ai weye Syo aenamo indati po Sya bekere rarijat mavabe.’ \p \v 23 Soamo Amisye po Vatane inta apatimu akato no Daud apa susye rai indamu Po vatano Israel mapaya awa ayao kakaije rai, mamaisy irati Apa urairije rai. Yesus opamo napije. \v 24 Muno Yohanes Pembaptis puisyeve Yesus ai, po vatano Israel mansanyao pare, ‘Wasakinavo wapa ayao kakaije rai umba risyo wasaugasya kuvuni mana rai.’ \v 25 Masyote inta Yohanes po vatane mansanajo taiso pare, ‘Wapo rinatantona wapare are pi risy? Wapare risyirati Mesias wapo anyube pi dako? Weramu syo raura wasai, risyamo jewena. Yara Vatano wapo anyube wepirati indati po inarijade. Opamo apa tame ntiti rinakivan, weti Apa ajo kokome mamo risyo rapaya kakai, weye rimamaisye ramu.’ \p \v 26 Inya! Sya arakovo Abraham apa ajavi muno vatano Yahudi jewen wapanave Amisye ai weap, syo raura wasai! Wamirati Amisye po apa Ayao Kove so raugaje wansai indamu Po wansapaya wama ayao kakaije rai. \v 27 Yesus wepirati anawae wo aurairive to arono wusyinoe, weramu vatano una no Yerusalem muno awa akarije wanave Aije ramu weye wantatukambe Ai. Wo anawae Amisy awa ayao umaso ranauno masyoto sambaya ranteter, weramu wantatukambe ama ine rai. Weti wo mangke raugaje Yesus ai, wemamo mamaisyo anawae umaso awa urairijo wusyine rai. \v 28 Wo ayao kakaije inta raen no Yesus aije ramu, weramu wo Akarijo Titi Pilatus anajo indamu po aubai bayave. \v 29 Awa ana wo rave Yesus ai omamo mamaisyo anawae Amisy wo raurairive wusyimbe to rai. Weti arono urairije umaso raveti mamai tenambea jewen, umba wo Yesus augaje no inyo kapite rai umba vatane wo antuna no aipapo oramo ratotove rai. \v 30 Weramu Amisye po aijaseo kovakato no wene ama uga rai! \v 31 Umba masyote inta yai, Yesus arorono Apa arakove mansai, nanawirati wusyinoe utavondi Ai tutir no Galilea wuruta no Yerusalem. Wenawirati soamo wo Yesus aura kakavimbe vatano Yahudi mansai.” \s1 Paulus pare anawae Amisy wo Yesus apa kovakato raurairive wusyimbe to \p \v 32 Umba Paulus po raura iridi pare, “Sya arakovo Yahudi watantuna yavaro sambaya so rai, Barnabasa pe risye ririnde no so indamu ririmo Ayao Kove raura wasai: Amisye apa urairijo po raugaje wama anene mansai \v 33 soamo awa ajavi wamirati wandaen Po raveti mamaisy, weye Amisye po Yesus aijaseo kovakato. Mamaisyo Amisye po apa Kavo Yesus aura ti Mazmur ama moto jirum mo ratoe rai no taiso: \q1 ‘Masyoto unumeso Syo raura Naijamo: \q2 Winyirati Sya Arikainye pi Winy \q2 muno Risyirati Nya Injaya pi Risy.’\x + \xo 13:33 \xt Mazmur 2:7. Raen tavon no Ibrani 1:5, 5:5.\x* \m \v 34 Amisye po Yesus aijaseo kovakato no wene rai, weti Yesus anasine maug akato no kopa raije ramu, yara kova no tawan. Ayao umaso Amisye po raurairive wusyimbe to no taiso: \q1 ‘Kovo ngko dave wemirati Syo raurairive Daud ai no wusyinoe, indati Syo raunande Nai jaje.’\x + \xo 13:34 \xt Yesaya 55:3\x* \m \v 35 Muno ayao kovo Mazmur ama moto kaijinta mo raura tavon mare: \q1 ‘Amisye, risyamo Nya arikainyo panapatambe pi Risy, \q2 indati Nyo inapaya ti inanasine so ntami mauge ramu.’\x + \xo 13:35 \xt Mazmur 16:10\x* \p \v 36 Urairije umaso mamo Daud po ratoe, weramu po taune aura jewen. Daud po Amisye apa bekere rarijat bintabo arono tuna no mine vone so, umba kakai muno antuna maisyare muno apa anene mansamaisy tavon, umba anasino kopa maug kobe. \v 37 Weramu Yesus pamo Amisye po aijaseo kovakato, weti anasine mauge ramu. \v 38 Maisyare omai ti, sya arakove, ribeker syare wapo ranaun kobe weye ayao so nde wasai: Yesus wepirati po ayao kakaije rapaya. \v 39 Weti are pirati panave Ai, Yesus po apa ayao kakaije rapaya tenambe. Yara are pirati po Ananyao Musa obo rarijat, weamo mamaisye ramu, mo ayao kakaije rapaya tenambeye ramu. \v 40 Syo raura sya arakovo Yahudi weasai: Wasyisyaube indamu vemo Amisye apa mangke namirati anawae wusyine wo raurairive nande wasai jinya, no taiso: \q1 \v 41 ‘Inya! Vatano wapanaikebe Rinai weap, wasyisyaube! \q1 Weye Syo sya anakere inta raijar no arono wapa susyo naiso, weramu weapanave rai ramu. \q1 Muno ranivara vatane inta po raura kakavimbe wasai rave kai, weramu wapanave rai tavone ramu. \q1 Weti arono nande, indati wapaparo wasai umba wakakai kobe!’\x + \xo 13:41 \xt Habakuk 1:5\x* ” \p \v 42 Paulus payaowa jewen, umba wepe Barnabasa pe yuje no Yahudi awa yavaro sambaya umaso rai. Naije vatane inta wo raura yai ware, “Reambeker wamare indati masyoto sambaya makanande akato umu mamo ripo ananyaowe so raura reansai jakato.” \v 43 Arono usambayambea jewen, umba vatano wanui wo Paulus muno Barnabas yarijat, inta nanawamo vatano Yahudi muno inta nanawamo vatano Yahudi jewen nanawirati wo ananyao Yahudi raija to. Weti Paulusa pe yo manyao indamu manuga raneka Amisye apa kove rai. \p \v 44 Masyoto sambaya makanande akato, kavintare vatan tenambe utantuna no munijo naije wanugan indamu wo ayao Amisy wemirati Paulus muno Barnabas yo raura ranaun. \v 45 Weramu arono vatano Yahudi wo vatano wanuije umaso maen, manuga mparijo Paulusa pe yai, weti wo Paulus apa ayaowe raura tantunawi. \p \v 46 Weramu Paulus muno Barnabas ijanive ramu, yara yo raura akananto vambunimbe yare, “Ayao Amisye somamo vatano Yahudi weapirati urare indamu raura wasai manasyimbe. Weramu wapo rawatambe muno taune wapare kovo nuge nuganuije omamo wamamaisyo raije ramu. Maisyare omai ti, soamo ririmo wasapaya vayave, yara ririmare ririnta no vatano Yahudi jewene mansai. \v 47 Ririmare rimo Ayao Kove raura vatano Yahudi jewene mansai weye Amisye po ririnsatutir pare: \q1 ‘Syo wasatayao indamu wasaurata irati vare rai, wabaro vatano Yahudi jewene mansai, \q1 indamu Sya ayao syo vatane mapaya awa ayao kakaije rai omamo wadavovo no mine vone so raija nto nanto no ama maran.’\x + \xo 13:47 \xt Yesaya 49:6\x* ” \p \v 48 Arono vatano Yahudi jewen una no munijo namije wo Paulus apa ayao umaso ranaun, manayanambe muno wo Amisye ararimbe weye apa ayao ngko dave. Muno are nanawirati Amisye po matayao indamu awaura kovo nuge nuganuije rai, wenanawamo wanave Yesus ai. \v 49 Umba Ayao Kovo Yesus maneka manakoe no munijo namije rai tenambe. \p \v 50 Weramu vatano Yahudi manuga ngkakaijo Paulus muno Barnabas yai. Weti vatano Yahudi wayao maje irati wanya awa tame ntiti inta mai, nanawirati utavondi ananyao Yahudi rai. Muno wayao maje tavon irati anya inta mai, nanawirati ube akarive munijo namije rai. Weti wo vatane umaso manuga raugabe indamu wo arare rave irati Paulus muno Barnabas yai, ti wo yawatambe munijo namije rai. \v 51 Umba Paulusa pe yo kapumo nowo yajoe raije ranepataje no vatano munije umaso mansamun indamu mbe rarorombe wo taune awa mangke ranawan. Umba Paulus muno Barnabas yirija no munijo Ikonium. \v 52 Muno vatano wanave Yesus ai nanawirati una tawan no munije umawe rai manayanambe rave muno Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje mansai. \c 14 \s1 Paulus muno Barnabas yo Ayao Kovo Yesus raura no Ikonium \p \v 1 Paulus muno Barnabas ije no munijo Ikonium. Umba isisa no vatano Yahudi awa yavaro sambaya inta rai. Naije yo ayao Amisye raura vambunimbe, weti vatano Yahudi muno vatano Yahudije jewen wanui wanave irati Yesus ai. \v 2 Weramu vatano Yahudi inta wonayo wanave Yesus aiji. Weti wo vatano Yahudi jewen inta manuga raugabe indamu uparijo vatano wanave Yesus aije mansai. \v 3 Paulus muno Barnabas inyana nugoenta no Ikonium. Ijanive ramu, yara yo Amisy Yesus aura vambunimbe. Muno Amisye po vambunine raugaje yai indamu yo anapaporainye raroron, weti anapaporainye umaso mo raroron kakavimbe ayao yo Amisye apa kove raura omamo ayao tugae. \v 4 Weramu vatano una no munijo naije mansanuga mbe intabove ramu: inta utavondi arakovo Paulus muno Barnabas nanairati Yesus po yatutire umaso yai. Yara inta utavondi vatano Yahudi mansai. \v 5 Umba vatano Yahudi muno vatano Yahudi jewen muno awa akari wanugan indamu wo Paulus muno Barnabas yave tatugadi, ware wo orame rave yaepar. \v 6 Weramu Paulusa pe Barnabasa pe yo awa bekere umaso ranaun, weti inyanyajibe yirija no munijo Listra muno Derbe no no Likaonia. Muno yanya isisa yuje ama varodore rai tenambe. \v 7 Naije yo Ayao Kovo Yesus ravov. \s1 Paulus muno Barnabas yo Ayao Kove raura no munijo Listra muno Derbe \p \v 8 Paulusa pe Barnabasa pe nyanta vatano tunaive inta ai no munijo Listra. Vatane umaso arono ano aje kaijoe tunaive to, weti panya kakai yara tunave vayave. \v 9 Arono Paulus pananyaube, vatane umaso mainda tuna po raraniv. Paulus amije no tawan irati ai, po vatane umaso aen apa anave Amisye ai omamo mbambunin indamu Po saumane raunanto ai. \v 10 Weti po awaino anamoto manakoe rai pare, “Mbeseo ntet indamu nyanya!” Weti atipu seo tet kobe, sasopati umba panya kobe. \p \v 11 Vatano wanui una no munijo Listra wo Paulus apa anapaporainye umaso raen ti unantaive rave. Umba ugwain ware, “Wakoe! Wandaen vatane so onayamo vatan bayave nanaya jewen! Yara inyo no naumo warae yaje no mine so rai isigwar ibe vatanbe. Aya vambunine manakoe rave! Weti wade wambeaje yai!” Ugwaino awa ayao Likaonia rai, weramu Paulusa pe Barnabasa pe nyanta awa ayao rai jewen. \v 12 Vatano wanui umaso wo tamo manakoe inta veano yawain, wo Barnabas awainamo Zeus muno Paulus awainamo Hermes weye wepirati apatimu indamu payao.\f + \fr 14:12 \ft Vatano Listra awa anave no taiso: Ware vatano titi rave wanui una no naumo warae. Inta apa tame mirati Zeus, opamo akarijo titi rave pije. Muno kaijinta apa tame mirati Hermes, opamo po Zeus apa bekere raraniv umba po raura akaje vatano una no mine vone so raije mansai.\f* \v 13 Syene inta no no naije, wepamo panapatambe no yaro Zeus apa yavare rai, ntami no munije ama usye rai. Syene umaso pe, vatano wanui umawe nawe ubeker wo ana inta rameseo Paulusa pe Barnabasa pe yai indamu ubeaje yai. Weti syen umaso po inyo ama ugem rainum waije rai, po raugav to no munijo we ama unsanda akokoe rai. Po sapijo anya inta auga tavon, pare po aotar inda po rameseo Paulusa pe Barnabasa pe yai. \p \v 14 Weramu Paulusa pe Barnabasa pe yo raen mamaisye ramu, weti yo taune aya ansune rasajam, umba yamaugusya no awa yasyin. Igwain yare, \v 15 “Abo! Wabeanimaibe wapo ana so rave taiso? Indako wapare wabeaje ririnsai, maisyare vatane usambayambe Amisye ai wemai dako?! Ngkove ramu, weye ririmamo Amisye pi ririma jewena. Yara ririmamo vatan bayave nanai ririm, maisyare muno weasamai tavon. Weramu ririma inde no munije somamo ririmo Ayao Kove raugavo wasai no taiso: Wapo wapa yare rapaya ra ntami, umba wasakinav indamu wapanave irati Amisyo tugae obo ai. Amisyo tugae pamo kova no tawan. Wapa yare mamo wapanave raija marudi vayavea, weye wo ana kove inta raunande wasaije ramu. Yara Amisye pamo po naumo warae muno mayano warave muno mine so muno anakotaro ntuna no ama uga raije ranari tenambe. \v 16 Wusyinoe Amisye aneme mpaya vatano mine so mansai tenambe ti wanya irati taune awa bekere bo rarijati. \v 17 Weramu Amisye po apa kove rarorono vatane mai tutir indamu wo raen ware, ‘Amisye no tugae.’ Po maruge raveti maje muno Po anamuko no no mine so raveti ntubai weti wapa anaisye mawes muno wasanuga ranayanambe.” \v 18 Vatano Listra wo Paulusa pe aya ayao umaso raraniv, weramu awa bekere manakoe rave indamu wo sapije rameseo irati yai. Weti kavintare Paulusa pe yo mansopije kakai. \p \v 19 Masyote inta yai jakato, vatano Yahudi inta una no munijo Antiokia Pisidia muno inta una no munijo Ikonium ude. Umba wo vatano wanui manuga raugabe indamu wo Paulus aubaisy. Weti wo orame rave Paulus aepar, wo aepar ava ware veravo kakai to. Umba wo akarimu indamu wo amauta tuna no munijo namije ama akiri. \v 20 Umba vatano wanave Yesus aije maemeno Paulus ai, weti uta wanugan irati akiani. Weramu Paulus kakaije ramu, weti beseo akato, panya siso no munije so rai jakato. Siman akato Paulusa pe Barnabasa pe yuje munijo namije raora, yanya yirija no munijo Derbe. \s1 Paulusa pe Barnabasa pe yakata no munijo Antiokia no Siria \p \v 21 Paulusa pe Barnabasa pe inya no munijo Derbe umaso rai, yo Ayao Kovo Yesus ravov, weti vatano wanui wanave Yesus ai. Naije akato isakinav yo kokova umawe raijakare, isisa munijo Listra muno Ikonium muno Antiokia Pisidia rai jakato. \v 22 Muno yo vatano wanave Yesus ai to manyao rijati akato no munije so rai tenambe. Yare, “Weapamo vemo wapo wapa anave Yesus aije rapaya inya, yara wapo raijar matuve. Wano no mine vone so wansiuri rati, wea umba wansisa irati munijo Amisye be akarive raije rai.” \v 23 Muno Paulusa pe Barnabasa pe yo vatane inta mapatimu indamu ube akarive anugano Amisye mai tutudi. Umba matawandijo marore rai muno usambayambe akarije umaso mansai, ware, “Amisyo winy, vatane so wanave Nai muno ware wo Nya anugane mansaugav. Weti Nyo maeranande kobe. Amin.” \v 24 Paulusa pe Barnabasa pe yo anugano Amisye raen tetebea mewen, umba yanya tutir yo munijo Pisidia rapaya, yakare no munijo Pampilia rai. \v 25 Umba yisisa no munijo Perga, yo Ayao Kovo Yesus raura no naije. Umba yanya akato yirija no munijo Atalia. \p \v 26 No naije isea nyomano ngkayune inta rai, mo yaugav nyajiv no munijo Antiokia Siria. Antiokia umaso wemirati munijo Paulus muno Barnabasa inya rai arono wusyinoe vatano wanave Yesus ai inta wo mansaneme raijaseo yai wo Amisye anajo indamu Po kove raugaje yai arono yo Amisye apa anakere raijar. Soamo yakare weye yo anakere umaso raijara mewen to. \v 27 Weti nyanta no Antiokia rai, yo anugano Amisye mawainde wanugan indamu yo Amisye apa ana po rave arono yo ayao Yesus ravovogoe raura tenambe mansai. Muno yo raura yare Amisye po unanuije raneka vatano Yahudi jewene mansai tavon indamu wanave Yesus ai. \v 28 Umba Paulusa pe Barnabasa pe inya vatano wanave Yesus aije mautan no naijea nugoenta. \c 15 \s1 Vatano ube akarive Yesus apa anugane mai wanugan no Yerusalem \p \v 1 Vatano Yahudi wanave Yesus aije inta una no Yudea ude no munijo Antiokia. Wo vatano Yahudi jewen nanawirati wanave Yesus ai to manyao ware, “Ananyao Musa mo wasatutir indamu wabe sunative! Are pirati tavondi ananyao sunat raije jewen, opamo indati Amisye po apaya apa ayao kakaije raije ramu.”\f + \fr 15:1 \ft Arono naijeamo vatano Yahudi wanave Yesus aije inta wananepabe ware wanave Yesus ai kai, weramu wo koano sunat muno Ananyao Musa raijar tutir. Muno ubeker wo vatano Yahudi jewen nanawirati wanave Yesus aije mantitidi inda utavondi rai tenambe tavon. Weramu Ananyao Musa ama mbekere ndea mamai tenambe no Yesus Kristusa nui, weti soamo Ananyao Musa mbe tanamamoambe vatano wanave Aije mansai jakatoe ramu, muno koano sunat mamo ubeta rai jewen kai.\f* \v 2 Weramu Paulusa pe Barnabasa pe yo awa ananyaowe umaso raorai mangkebe, wetiva wayaowi rai. Weti anugano Amisye wo Paulus muno Barnabas muno vatano kaijo wanave Yesus ai inta mapatimu wuruta no Yerusalem. Wo matutir indamu wo Yesus apa arakovo po matutir muno akarijo wo anugano Amisye maugave mapan indamu wayao irati ananyaowe so rai. \v 3 Weti anugano Amisye wo Paulusa pe matutir wuruta no Yerusalem. Awa unanui anya usisa no Penisia muno Samaria rai, wo arakovo wanave Yesus ai no naije mapan. Wo raura mai ware soamo vatano Yahudi jewen inta wanave Yesus ai tavon to. Awa ayao umaso ma awa arakove wo ranaun ti manayanambe rave. \p \v 4 Arono Paulusa pe Barnabasa pe awa arakove nawe unanta no Yerusalem rai, anugano Amisye nawe, awa akarijo wo maugave nawe, Yesus apa arakovo po matutire nawe manayanambe tenambe weti wo maugav usisa. Umba Paulus muno Barnabas yo Amisye apa ana po raveye arono yo ayao Yesus ravovogoe ratodi mansai tenambe. \v 5 Umba vatano Parisi nanawirati wanave Yesus ai inta usea usayai, wo raura ware, “Reamare wamo vatano Yahudi jewen nanawirati wanave Yesus aije mantitidi indamu utavondi sunat rai. Muno reamare utataopon irati Ananyao Musa rai inda wo rarijat tenambe.” \p \v 6 Umba Yesus apa arakovo po matutire nawe, akarijo wo anugano Amisye maugave nawe, wanugan indamu wo ananyao sunat ratantona. \v 7 Wayaowa nugoenta, umba Petrus seo tet po raura mansai pare, “Sya arakove weap, wapo inaen Amisye po inatayao no wusyinoe indamu syo Ayao Kovo Yesus raura vatano Yahudi jewene mansai indamu wanave Yesus ai tavon. \v 8 Amisye, wepirati po vatane manuga raen tenambe, Po vatano Yahudi jewene mansauga usisa to. Wamo raen Po mansauga usisa tugae weye Po Anawayo Vambunine raugaje mai maisyare muno wusyinoe Po Anawayo Vambunine raugaje wansaije wemaisy. \v 9 Muno Amisye po ayao kakai manuga rarondom indamu ngkakavin weye wanave irati Yesus ai. Maisyare omaisy, Amisye pare vatano Yahudije jewen onanawamo usasye irati vatano Yahudi wansaije ramu, yara pare wamamo wamamai tenambe. \v 10 Amisye apa bekere maisyare somaisy, weti veanimaibe weaponae rai? Wusyinoe wama anene nanawamo ware wo Ananyao Musa rarijat damu mangkeo mansai weye ama ananyaowe ma manui rave. Muno soamo wamare wamo rarijat akato, mangkeo wansai tavon. Weti veanimaibe wamare wamo vatano Yahudi jewene mantitidi ananyaowe so rai indamu wo rarijat? Mamaisye ramu! \v 11 Yara wamanave wamare Amisy Yesus apa kove wemi mbewar wama ayao kakaije mpaya wansai, maisyare muno vatano Yahudi jewene nawamo awa ayao kakai mpaya mansai tavon wemaisy.” \p \v 12 Umba vatano wanugane umawe umanin bayave. Umba Barnabas muno Paulus yayao akato weti wo yaraniv. Yo raura yare arono yo ayao Yesus ravovo vatano Yahudi jewene mansaijoe, Amisye po vambunine raugaje yai indamu yo anapaporainye raroron no awa yasyine rai. Umba yo Amisye apa anapaporainye umaso raura kakavimbe tenambe. \s1 Wo rapatimu ware vatano Yahudi jewen nanawirati wanave Yesus ai wo Ananyao Musa rarijat jewen kai \p \v 13 Barnabasa pe Paulusa pe yayaowa jewen, umba Yakobus po raura pare, “Sya arakove, wadanide! \v 14 Wama arakovo Simon Petrus umawe po raura kakavimbe wasai to pare arono manasyimbe Amisye po apa muinye rarorono vatano Yahudi jewene mansai, Po inta mapatimu indamu usisa Apa kawasae matavon. \v 15 Amisye po maugave usisa omamo mamaisyo wusyinoe Po raurairive nanto Apa anawae mai, maisyare inta po ratoeyare somaisy: \q1 \v 16 ‘Amisye po raura pare, \q1 “Syo raen sya kawasaeyo Daud be akarive maijoe mandami to, \q2 muno Daud apa susye mamo mbe akarive mai jakatoe ramu. \q1 Indati syakare umba Daud apa ajavi inta be akarive Sya kawasae mai jakato, \q2 muno Syo vambunine raunande mai jakato. \q1 \v 17 Wea indati vatano Yahudi jewen nanawirati Syo mawain unanta irati Rinai tenambe.” \q1 \v 18 Amisye po raura maisyare wemaisy. \q2 Arono wusyinoe Po ana umaso raroron kakavimbe to.’\x + \xo 15:18 \xt Amos 9:11-12\x* \p \v 19 Maisyare omai ti, sya ana syo ratantona mamo syare vemo wamo vatano Yahudi jeweno nanawirati usakinav utavondi Amisye aije mansosobe inya. Weye ranivara wamo mansantitidi indamu wo Ananyao Musa rarijat tenambe, weamo mangkeo mai rave. Weti syare wamo ananyao mamaun obo raugaje mansai indamu wo rarijat, wea umba mamaisy. \v 20 Weti syare wamo ananyao mamaune so ratoeyo nyovara waowe inta rai inda wamo ranutu mai, maisyare so: Anaisyo rameseo irati yare raije mamo vemo wo raisy inya. Muno vemo anaerere ugavo mansai jinya. Muno maero rakuinye raijananto indamu ngkakai, vemo wo raisy inya weye ama mavuge ntuna tawan no ranasine rai. Muno mavugo rui vayave mamo vemo wo raisy inya. \v 21 Ananyao Musa mamo vatano Yahudi wo raura kakavimbe no munijo kotaro rui vayave, arono wusyinoe mansanan ava naiso. Muno arono awa masyoto sambaya ranteter, ubacave rai no awa yavaro sambaya rai. Weti vatano Yahudi jewen inta umayar ware wo Ananyao Musa ranaun tenambe, weamo wo ranaun kai.” \s1 Nyovara wao ratoe irati vatano Yahudi jewen nanawirati wanave Yesus aije mansai \p \v 22 Umba Yesus apa arakovo po matutire nawe, akari wo anugano Amisye maugave nawe, maijaro anugano Amisye matavon tenambe, ubeker ware wo vatane inta yatayao indamu itavondi jirati Paulus muno Barnabas yai arono yare yakata no munijo Antiokia. Weti wo Silas muno Yudas, awain tavonamo Barsabas, yatayao, wenayamo vatano ibe akarive tavon irati arakovo wanave Yesus aije mai no Yerusalem. \v 23 Weti wo nyovara waowe inta ratoe indamu wo raugav, ama ine maisyare so: \pm “Reamirati Yesus apa arakovo po reansatutir muno akarijo wo anugano Amisye raugav no Yerusalem. \pm Reamo nyovara waowe so ratoeyo vatano Yahudi jewen wapanave irati Yesus ai, weapi wana no Antiokia muno Siria muno Kilikia rai tenambe. Kove ngkov irati wasai! \pm \v 24 Reandaniv arono nandijawe arakove inta wuje no naiso wore wasai. Reamo matutire ramu yara taune wore. Awa ananyao mo wasanuga raugabe ti nsosobe muno wapananepabe. \v 25 Soamo reansanuga mbe intabove indamu reamo vatan inta yatayao reamo yatutir itavondi Barnabasa pe Paulusa pe yai ude wasai. Barnabasa pe Paulusa pe wenayamo reama arakovo reansanuga no yai. \v 26 Weramu vatan inta ware wo yaubaisy weye yo Ayao Kovo Amisy Yesus Kristus ravov. \v 27 Soamo yare yakata wasai. Weti reamo Yudas muno Silas yapatimu itavondi yai indamu yo nyovara waowe so ama ine raura kakavimbe wasai. \v 28 Anawayo Vambunine ama mbeker wemirati reamo rarijat, weti reamo ananyao nsaeker obo raugaje wasai, maisyare so: \pm \v 29 Anaisyo rameseo irati yare raije mamo vemo wapo raisy inya. Muno maere ama mavuge mamo vemo wapo raisy inya. Muno maero rakuinye raijananto indamu ngkakai, vemo wapo raisy inya weye ama mavuge ntuna tawan no ranasine rai. Muno vemo anaerere ugavo wasai jinya. Weti wapo anakotare umaso rawatambe tenambe, weamo ngkov irati wasai. \pm Reama ayao nsopi no naije. Amisye tuna wansautan tenambe. \q3 Reamirati Yesus apa arakovo po reansatutir \q3 muno akarijo wo anugano Amisye raugav \q3 no Yerusalem.” \p \v 30 Barnabasa pe Paulusa pe Yudasa pe Silasa pe wuje Yerusalem rai umba wuruta no Antiokia. Unanta Antiokia rai, wo vatano wanave Yesus aije mawainde wanugan tenambe, umba wo nyovara waowe umawe raunanto mansai. \v 31 Vatano wanave Yesus ai wo nyovara wao raena jewen, umba manayanambe rai muno manuga ntubai mbambunin akato. \v 32 Yudas muno Silas onayamo anawae Amisye nanaya, weti yo arakove umaso manyao indamu awa anave ntindimu. \v 33 Inya tutir no Antiokia masyote inta yai. Umba arakovo una no naije wo yatutir yakare no Yerusalem ware, “Ipakata no wama arakovo wo isatutiro reansaije mai. Amisye tuna wansautan tenambe.” \v 34 Weramu Silas po rapatimu pare no tawan no naije. \v 35 Paulus muno Barnabas inya tavon no Antiokia. Wenanai, yaijaro vatano wanui kaijinta matavon, wo Ayao Kovo Yesus ravov muno wo vatano wanave Yesus aije manyao. \s1 Paulus po Barnabas apaya, po Silas augav \p \v 36 Masyote inta Paulus po raura nanto Barnabas ai pare, “Winde ramu rimakata no munijo namirati manasyimbe rimo Ayao Kovo Yesus ravovo raije rai jakato. Ribeker rimo wama arakovo wanave Yesus aije mapan dijati indamu rimo awa anave raen akato, wo raijar matuvea rako jewena rako?” \v 37 Barnabas opamo beker po Yohanes Markus augav yatavon, \v 38 weramu Paulus ponae, pare, “Mamaisye ramu, weye nandijawe arono wana no munijo Pampilia, Yohanes Markus po wama anakere rapaya yara nino ririnsaora.” \v 39 Weti Barnabasa pe Paulusa pe yayaowi mangkebe, umba yonae yanya kava nakatowi, yara inta panya mumuimbe. Barnabas opamo po Yohanes Markus augav, isea nyomano ngkayune rai yirija no nupatimugo Siprus. \v 40 Yara Paulus po Silas awainde inda tavondi ai. Umba arakovo wanave irati Yesus ai ube sambayambe yai, wo Amisye anajo indamu Po kove raugaje yai arono yo Apa anakere raijar. Umba yuje Antiokia raora. \v 41 Yanya no propinsijo Siria muno Kilikia, yo anugano Amisye mapan dijati no naije tenambe, yo manyao indamu awa anave Yesus aije mbambunin. \c 16 \s1 Timotius tavondi Paulus ai \p \v 1 Paulus muno Silas yanya ije no munijo Derbe, umba yanya akato ije no munijo Listra. Vatano panave Yesus aije inta no no naije, apa tame mirati Timotius. Apa akoya mamo vatano Yahudi wemirati manave Yesus ai to, weramu apa ajaya pamo vatano Yunani. \v 2 Arakovo wanave Yesus aije nanawirati una no Listra muno Ikonium wo Timotius umaso aenamo vatano anuga ngko dave pije. \v 3 Paulus beker indamu Timotius tavondi awa unanui anya umaso rai. Weramu Paulus aemeno vatano Yahudi mansai weti po ratantona pare, “Vatan tenambe wo Timotius aen opamo be sunative jewen weye aja pamo Yunanije pa. Weti syo augav, weamo vatano Yahudi una no munijo kaijinta wonayo wo aranivi.” Maisyare omai ti, Paulus po Timotius augav be sunative rati, umba po augav awa unanui anya rai kobe. \v 4 Muno wo nyovara wao umawe raugav, namirati Yesus apa arakovo po matutire muno akari wo anugano Amisye maugav no Yerusalem wo awa ayao patimuge ratoe rai. Umba usisa wuje munijo we raita tetebe, wo nyovara wao ama ananyao raugaje vatane mansai indamu ubeta rai. \v 5 Maisyare omai ti, anugano Amisye awa anave ntubai mbambunin. Muno masyote ranteter vatano wanave Yesus ai awa wanuije miridi nseo. \s1 Paulus nikimarive po vatano Makedonia inta aen \p \v 6 Anawayo Vambunine mamo mo Paulus muno apa arakove maorai indamu vemo usisa wo Ayao Kovo Yesus ravov no propinsi Asia rai jinya. Maisyare omai ti, Paulusa pe wanya no propinsi Galatia muno Perigia obo rai. \v 7 Arono unanta mararai no Misia ama anone rai, ubeker ware usisa no propinsi Bitinia rai, weramu Anawayo Vambunine, wemirati Yesus po raugaje mai, Mo mamayaro usisa rai ramu. \v 8 Maisyare omai ti, wo Misia raron bayave yara wanawadi kobe ti wuruta no munijo Troas. (Nai Troas umaso risyirati Lukas ritavondi arakovo Paulus ai apa unanui anya rai.) \p \v 9 Ama namanoe Amisye po ana inta rarorono Paulus ai no apa nikimarije rai. Paulus po vatano Makedonia inta aen nande te no amun, panatambe nande ai pare, “Wasaemeno reansai! Wade kai no reama munijo Makedonia so rai!” \v 10 Paulus apa nikimarive umaso raena jewen, umba seo po raura kakavimbe reansai. Weti reamo apa nikimarije ratantona reamare ama ine mamo Amisye po reansawain indamu reamo Ayao Kovo Yesus ravovo vatano Makedonia mansai. Weti reamanatatayaube indamu reanta no Makedonia. \s1 Lidia manave Yesus ai \p \v 11 Reamo Troas rapaya wansea nyomano ngkayune rai, umba reamanawadi wanta no nupatimugo Samotrake. Siman akato reanta no munijo Neapolis. \fig Paulus apa unanui anya jirumo poroto po Ayao Kovo Yesus ravov|src="yawa_map_acts15-18.ai" size="span" loc="Arakov 15:36-18:22" copy="?" ref="Arakov 15:36-18:22" \fig* \v 12 Umba reamanya wande no munijo Pilipi. Pilipi umaso mamo pemerinta Roma mo raijar, ntami no Makedonia ama distrik manasyine rai. Reana no naije masyote inta yai. \p \v 13 Arono masyoto sambaya nande, reamusya no munije umaso ama akiri reanta no mana ama tuga rai weye reamare veravo vatano Yahudi inta wanunugambe no naije indamu ube sambayambe. Reamo wanya inta mansaen wanugan no naije, weti reamaje wantantuna reamayao nanto mansai. \v 14 Wanya inta no no naije ama tame mirati Lidia, ama munije mirati Tiatira. Lidia umaso mamo mo ansuno raimano nsintair ramavun no munijo Pilipi, ansune umaso ama mangke nseo rave. Muno Lidia omamo vatano mo Amisye asyaniv. Masyoto sambaya umaso Amisye po Lidia ranuga rausiso indamu mo Paulus apa ayao raugasyo ntami ranuga rai ti manave rai. \v 15 Weti reamo Lidia muno ama yavaruga maugasya kuvuni mana rai. Ukuvunija jewen, umba Lidia mo reansawain indamu reansisa ama yavare rai. Mare, “Arakove, weapo rinaen syanave Yesus ai tugaive to. Weti syare wade watantuna reansatavon no reama yavaruga rati.” Maisyare omaisy, mo reansantitidi weti reantavondi rai. \s1 Paulus muno Silas yausiso no tanoano makova rai \p \v 16 Masyote inta reanta wambe sambayambe akato no mana ama tuga umawe, naije reananta wanya inta rai. Wanya umaso mamo vatane wo raijaro arove ti manapatambe mansai. Omamo anawayo kakaije nsiso no ranuga rai, weti ana indati nande no masyoto rijate mamo mo raen wusyimbeve. Weti vatane wo doije veano wanya umaso ravae indamu mo ana indati nande maije raura kakavimbe mansai. Umba mo doije umaso raunanto ama akarijo wo raijaro arove mansai jakato weti awa doije manui. \v 17 Wanya umaso munanto Paulusa pe reansarijat mare, “Vatano nanawiso wanapatambe Amisyo Titi Rave ai! Ude no naiso indamu wo Amisye apa unanuije rarorono wasai indamu wade Po wasapaya kakaije rai.” \v 18 Masyote yanteter wanya umaso nggwain tutir. Paulus opamo po raraniv damu mamaisye ramu, anuga nseo majeve. Weti masyote inta arono wanya umaso nggwain akato, Paulus sakinav po raeravakare, umba po anawayo kakaijo no rai raura nanto pare, “Syo Yesus Kristus apa tame veano nawatan. Nyusyo wanya so raora!” Naije kobe anawayo kakaije umaso muje. \p \v 19 Weramu vatano wo wanya umaso raijaro arove ti manapatambe mansai uparijo Paulusa pe Silasa pe yai, weye wanya umaso mo doije raugavo mai jakatoe ramu. Maisyare omai ti, wo Paulusa pe Silasa pe yaijar wo yaugaveta no munije umaso ama yasyine rai indamu vatano ube akarive munijo we rai wo mangke raugaje yai. \v 20-21 Arono wo yaugaveta no vatano ube akarive mansamun, wo raura ware, “Vatane so nanayamo vatano Yahudi. Yo ayao aruriate raugav ije muno yo wansanuga raugabe ti wama ana wandaene nsosobe, weti arare akoe ntipu wama munije so rai. Aya ananyao mamo mamaisyo wama ananyao Roma raije ramu, weti vemo wamavakananto rai jinya, yara wamo rawatambe.” \p \v 22 Umba vatano wanui utavondi wanaikebe Paulus muno Silas yai. Muno vatano ube akarive munijo namije rai wo naite inta matutir inda wo aya ansuno yo rave rakanunundi yanasine raora umba wo yanepato mangkebe. \v 23 Wo kaipate ko yaija jewen, umba wo yatugar siso no tanoano makova rai. Umba wo naito po tanoano makova ramane atutir ware, “Nyo yaman kobe rave yo!” \v 24 Naite umaso po awa ayaowe raraniv, weti po Paulus muno Silas yaugave isisa inyo no tanoano makova ama uga rai, po yajo rausiso aitamu rai. \p \v 25 Namane yasyin Paulus muno Silas ibe sambayambe muno ikinyo ransyerane rai indamu yo Amisye ararimbe. Vatano kai umakova tavono naije wo yanaun. \fig Paulus muno Silas imakova weramu ikinyo ransyerane rai yo Amisye ararimbe kobe |src="WA03976b.tif" size="span" loc="Arakov 16:22-25" copy="Wade" ref="Arakov 16:22-25" \fig* \v 26 Kavuratawe inda mungkijo akoe inta ravari. Weti tanoano makova ama arurije ntutar bintabo. Naije kobe unsanda mpapaya taune amave muno wai besijo ransawa vatano umakova mansai mpapaya ti ntaopon. \v 27 Naito po tanoano makova umaso ramane pamo ami maomon ti niki. Weramu arono mungkije nande, paparo ai ti seo. Po unsanda raenamo mpapaya tenambe, weti po ratantona pare, “Aro! Somaisyamo vatano umakova unanajibe tenambe to!” Weti po apa omake rapatin pare po raveano taune aubaisy. \v 28 Weramu Paulusa po awaino akoeve pare, “Vemo nyo naubaisy inya! Rean tenambe tawana so.” \p \v 29 Umba naite umaso po vatane inta awain po yawainye raugavere. Umba naite umaso pavave siso no Paulusa pe Silasa pe imakova raije rai. Beaje no yamun, jani dave ti tutar. \v 30 Po yaugave uje umba po yanajo pare, “Injae, animaisye mirati syo rave indamu Amisye po rinapaya ayao kakaije rai?” \p \v 31 Umba Paulusa pe Silasa pe yo raura akananto naite umaso ai yare, “Nyanave Yesus Kristus ai, muno nya yavaruga mautan tenambe, weamo Amisye po wasapaya ayao kakaije rai tenambe.” \v 32 Umba yo Ayao Kovo Yesus raura kakavimbe naite umaso ai muno apa yavaruga mansai tenambe. \v 33 Namane yasyino naije, naite umaso po yaugav po aya paro ranepate raomar. Muno naije kobe Paulus muno Silas yo naite umaso pe apa yavaruga nawe maugasya kuvuni mana rai tenambe. \v 34 Umba naite umaso po yaugave usea no apa yavare rai, po anaisye raunande yo raisy. Muno wepe apa yavaruga nawe mananibe weye wanave Amisye ai to. \p \v 35 Siman awatan ngkov, akarijo munije umaso wo naite inta matutir indamu wuruta wo raura naito po tanoano makova ramane umawe ai ware, “Nyo vatane jirume wato yapaya makova rai kai.” \v 36 Weti naite umaso po raura nanto Paulus ai pare, “Soamo akarijo munije so awa ayao maje indamu risapaya. Weti ipusya ramu ita kai. Amisye tuna risautan.” \p \v 37 Weramu Paulus po raura nanto naite mansai pare, “Vatane wato wo ririnsanepato vatano wanui mansamune rai muno wo ririnsatugaro soowabe siso no tanoano makova so rai! Weramu wo ririnsanajo kobe ratije ramu, yara wo mangkeye raugaje rinsai vayave! Mamaisye ramu, weye ririmamo vatano Roma nanai ririm.\f + \fr 16:37 \ft Ananyao Roma no taiso: Ranivara naite wo vatano Roma inta aijar weye wo ratantona ware po ana ngkakai rave to, weamo vemo wo anepat bayave nora, yara akarijo po ayao mamaisye rapatimu po vatano napije anajobe apa ana daveye rai wusyimbe rati.\f* Veanimaibe ware wo ririnsauguje maninimbe vayaveare somaisy? Ririmamo rimonaya! Weti taune ude rave indamu wo ririnsaneme raijar, wea umba wo ririnsapaya!” \p \v 38 Weti naite wakata, wo Paulus apa ayao umaso raura akato no akarijo munije umawe mansai. Akarije udaniv ware Paulusa pe nanayamo vatano Roma nanaya, weti ujaniv. \v 39 Umba akarijo munije umaso ude wo Paulusa pe Silasa pe yaneme raijar muno wo yaugave uje tanoano makova raora. Ware, “Vemo iparijo reansai jinya! Yara ita kai, ipo munije so rapaya vayave.” \v 40 Weti Paulus muno Silas yo tanoano makova rapaya. Umba yirija no Lidia ama yavare rai, yo arakovo wanave Yesus aije maen no naije. Yo ayao inta raura mansai indamu manuga mbambunin. Umba yusya munije umaso raora kobe. \c 17 \s1 Paulus po Ayao Kovo Yesus ravovo vatano Tesalonika mansai \p \v 1 Paulus muno Silas yo aya unanui anya rave tutir, isisa yo munijo Ampipolis muno munijo Apolonia rapaya, umba yui kobe ti nyanta no munijo Tesalonika. Nai Tesalonika umaso vatano Yahudi awa yavaro sambaya inta no no naije. \v 2 Paulus siso rai, weye opamo arono to no munijo rui vayave ana nsiridi ai to mamo siso no Yahudi awa yavaro sambaya rai. Masyoto sambaya mandeija mamo Paulus po Ayao Amisye veano vatane manyao no yavaro sambaya Tesalonika umaso rai tutir. \v 3 Pare, “Ayao Amisye mo Mesias aura mare Opamo siuri muno kakai umbawe kovakato. Syo Yesus aura kakavimbe wasai Opirati Mesias umaso.” \v 4 Vatano Yahudi inta wanave, umba utavondi Paulusa pe Silasa pe yai. Muno vatano Yunani nanawirati usambayambe vatano Yahudi mansarijat wanui inta wanave tavon. Muno wanya nanawirati awa tame ntiti no munije umaso wanui wanave tavon. \p \v 5 Weramu vatano Yahudi nanawirati wanave jewene manuga mamo mparijo Paulus muno Silas yai rave. Weti wo vatano mamun nanawirati utantuna vayave no pasari mawainde utavondi mansai. Muno wayao nsiso vatano wanui mansai weti upari rave muno warare. Umba wansansanan ti uta no Yason apa yavar, wo Paulus muno Silas yakani indamu wo yaugavuje no vatano wanui mansamun. \v 6 Weramu unanta yaije ramu, weti wo Yason muno arakovo kaijo wanave Yesus aije makarimu uje, wo maugave uta no vatano ube akarive munijo namije rai mansamun. Uparijo Paulusa pe Silasa pe yai rave weti ugwagwaimbe ware, “Vatane wato yanya yo arare raveti ntipu no mino tename so rai. Muno soamo ije no so. \v 7 Muno Yason so pirati po yaugav ti inya no apa yavar. Vatane so nanao tenambe wo Akarijo Titi Munijo Roma apa ananyao rakanyoandi weye ware akarijo titi kaijinta be akarive mai, wepirati Yesus.” \v 8 Arono vatano wanui muno akari munije umaso wo ayao umaso ranaun, manuga nseo majeve. \v 9 Umba vatano ube akarive wo Yason muno apa arakove umawe mantitidi indamu wo doije raunande. Wo raura nanto Yasona pe mai ware, “Wapare reamo doije so rasakinav akanande wasai, weamo wapo raura Paulusa pe Silasa pe yai indamu vemo yo ananyao Yesus ravovo no munije so rai jakato inya.” Umba wo Yasona pe mapaya. \s1 Paulus po vatano Berea mansanyao \p \v 10 Arono kaumu to, umba arakovo wanave Yesus aije wavave wo Paulusa pe Silasa pe yatutir yirija no munijo Berea. Nyanta Berea umaso rai, umba ija isisa akato no vatano Yahudi awa yavaro sambaya rai. \v 11 Vatano Yahudi una no Berea onanawamo umaya dave indamu Paulus po mansanyao. Weti usasyeo vatano Yahudi una no Tesalonika umawe mansai weye nanawije manuga matu rave, yara vatano Yahudi una no Berea manuga rausiso ti wo ananyao ranaun. Masyote anteter vatano Berea wo ananyao rakanijo Ayao Amisye rai, ware, “Paulus apa ananyao mamaisyo Ayao Amisye so rai tugae rako?” \v 12 Vatane umaso wanui wanave Yesus ai. Muno wanya Yunani nanawirati awa tame ntiti wanui wanave, muno anya Yunani wanui wanave tavon. \p \v 13 Weramu vatano Yahudi una no munijo Tesalonika wo ranaun Paulus po Amisye apa ayao veano vatane manyao no munijo Berea. Weti wuruta no Berea, wayao nsiso vatano wanui mansai no naije. Umba vatano wanui manuga ngkakaijo Paulus ai. \v 14 Weti arakovo wanave Yesus aije wavave wo Paulus atutir to no mayane von, weramu Silas muno Timotius wenayamo inya tawan no Berea. \v 15 Arakovo nanawirati wo Paulus augave umaso wo auga tutir ava usisa no munijo Atena. Umba Paulus no no naije, yara apa arakove ware unajiv no Berea. Weti Paulus po apa ayao raura mansai pare, “Wapakata umba wapo inanamote so raura Silasa pe Timotiusa pe yai: Syare yavave ije no so.” Umba wakata kobe. \s1 Paulus po Amisye apa ayao raura kakavimbe no munijo Atena \p \v 16 Paulus ta no no munijo Atena po Silasa pe Timotiusa pe yanyube. Anuga nseo majeve weye po munijo we raen ama yare manui rave. \v 17 Weti opamo siso no vatano Yahudi awa yavaro sambaya raive, po Ayao Kovo Yesus ranyaube irati vatano Yahudi mansai, muno vatano Yunani nanawirati wo Amisye asyanive mansai tavon. Muno masyote yanteter po raura nanto tavono vatano rui vayave mansai arono pananave no pasari. \fig Paulus po munijo Atena raen ama yare manui rave, weti po ananyao raugaje vatane mai indamu wanave Amisye obo ai|src="WA03981b.tif" size="span" loc="Arakov 17:16-17" copy="Wade" ref="Arakov 17:16-17" \fig* \v 18 Vatano Yunani varore inta awa anave rawaino Epikuros muno varoro kaijinta mawaino Estoa. Kuruno Epikuros muno kuruno Estoa nanawe, Paulusa pe wayao ensembe. Umba kurune inta wo Paulus aura ware, “Vatane wato payao umandija! Reamantatukambe ai!” Muno kuruno kaijinta wo Paulus aura ware, “Wandaniv po vatan inta no no naumo warae aura pare apa vambunine manakoe rave, weti beker pare wambeaje ai. Weramu apa vatano titi rave sasyeo wama vatano titi rave mai, weti vemo wambeaje apa ai nora!” Wo raura taije maisy weye wo Paulus araniv po ayao Yesus muno Apa kovakato raura. \p \v 19 Weti vatano Yunani umaso wo Paulus auga wuruta no Anugano Areopagus\f + \fr 17:19 \ft Anugano Areopagus onawamo vatano ube akarive munijo Atena rai. Arono wusyinoe anugane umaso wanunugambe no pukame inta rai ama tame mirati Areopagus.\f* awa wanunugambeve raije rai. Umba wo Paulus anajo ware, “Ananyaowe so nggwanyin ti reamare nyo raura kakavimbe reansai indamu reandanaun. \v 20 Nya ananyao nyo raugave ndeye so reamo ranaun nsasye raveo reama anave rai. Weti nyo raura kai indamu mbaro reansai.” \v 21 (Vatano Atena nawe, vatano marano ube munive no Atena nawe, umayaro ananyao nggwanyine rai. Weti masyote yanteteramo wo raraniv muno wayao dai.) \p \v 22 Maisyare omai ti, Paulus seo tet no Anugano Areopagus umaso awa yasyine rai, pare, “Vatano Atena weap! Syo wasaen weapamo wapa bekero wasambayambe manakoe. \v 23 Weye arono syananave wapa munije so rai to, syo raen wapa yaro wabeaje rai omamo manui. Syo tewa orame inta raen tavon, wemirati wapo ratoe rai maisyare so: ‘Amisyo wamantatukambe aije apa tewa mi so.’ Weti syare syo Amisyo wapantatukambe aije aura kakavimbe wasai. \v 24 Amisye wepirati po mine so ranari muno anakotaro ntuna no ama uga ranari tenambe. Webo pamo Akarijo be akarive naumo warae muno mine so rai. Amisye pamo titi rave weti tuna irati yavaro sambaya vatane wo ranari raije ramu. \v 25 Muno Amisye pamo apa anakotare maweso Ai, weti vatane wo anakotare inta raunanto Ai kakai. Amisye wepi po wansanawayoe raunande ti wangkove so muno Wepi po anakotaro rui vayave raunande wansai tavon. \v 26 Wepi po vatano manasyine anari, umba vatano manasyine umaso bo aijamo Po vatane kotaro ntuna no mine vone so mampam tenambe. Umba Amisye po matutir indamu utantuna no mine so rai tenambe. Vatane kotare awa utantuna raije ama anone mamo Amisye po raosor. Muno Wepi po munije ama tume noa nggwaravain dako ntumain dako, omamo Po rapatimu tenambe. \v 27 Amisye po anakotare umaso ratayao tenambe tai maisy weye beker vatane wo akani indamu unanta wanave Ai. Weramu Amisye pamo gwaravainyo wansaije ramu, yara pararaijo wansai tenambe. \v 28 Maisyare wapa vatane inta po ratoe ramaisy pare, ‘Wepi bewar vatane wanjaisy muno wamamebe wana no mine vone so.’ Muno wapa vatano kaijinta po ratoe tavon pare, ‘Wamamo Apa arikainye nawirati wam.’ \p \v 29 Wamamo Amisye apa arikainye nawirati wam, weamo vemo wamo Amisye atantona wamare Opamo maisyare yare omai nora. Vatano mansaneme nsiridi wo emasije, perakije, orame veano yare ranari, umba ware, ‘Amisye pije.’ Weramu yaro ratotove mamo mo Amisye amaisye ramu! \v 30 Wusyino wamantatukambe muno wamananepabea nene we, wambe tai mai damu Amisye po ratore ramu. Weramu soamo Po vatan tenambe ntuna no rui rui vayave mawainde indamu usakinavo awa ayao kakaije rai. \v 31 Weye Amisye po masyote inta rapatimu arono indati Po vatan tenambe una no mine so mansanajo awa ana udave ti ngkov muno ngkakai rai. Muno ayao mamaisye rapatimugo mai omamo Po raugaje Vatano po apatimu Ai indamu Po raijar. Vatane umaso kakai yarawe Amisye po aijaseo kovakato indamu vatan tenambe wo raen Wepamo Vatano Amisye po apatimu pije.” \p \v 32 Arono Paulus po ayao umaso raura pare vatan inta kakai umba kovakato, naije vatano nanawirati wo anaun inta wugoeno ai, yara kaijinta ware, “Reamare nyo ayaowe so raura akato reansai.” \v 33 Umba Paulus pusyo anugane umaso raora. \v 34 Vatane umaso inta nao utavondi Paulus apa ayaowe rai muno wanave Yesus ai. Vatan inta pirati panave apa tame mirati Dionisius, opamo ato siso tavon no Anugano Areopagus umawe rai. Muno wanya inta manave ntavon, ama tame mirati Damaris. Muno vatano kaijinta wanave tavon. \c 18 \s1 Paulus po Ayao Kovo Yesus raura no munijo Korintus \p \v 1 Umba Paulus po munijo Atena umaso rapaya, seo ti poroto no munijo Korintus. \v 2 Naije nanto vatano Yahudi inta ai, apa tame mirati Akwila. Apa anamu ama tame mirati Prisikila. Akwila umaso pamo vatano nori Pontus, weramu wepe apa anamu me inya no munijo Roma no no Italia. Arono naije Akarijo Titi Munijo Roma, apa tame mirati Klaudius, apa ayao maje indamu vatano Yahudi wuje munijo Roma raora tenambe. Weti Akwila muno apa anamu ije no munijo Korintus umaso rai kaijoe. Umba Paulusa de po yapan no aya yavar. \v 3 Aya anakero yo raijare mamaisyo Paulus apa anakere rai, wemamo wo maere ama kea rakasyu indamu wo ratumijo randume rai. Maisyare omai ti, Paulus de no irati yarijat indamu wo anakere umaso raijar tenambe. \v 4 Masyoto sambaya ranteter Paulus siso no vatano Yahudi awa yavaro sambaya rai, po vatano Yahudi muno vatano Yunani mansanyao. Beker pare indamu wanave Yesus ai. \p \v 5 Silas muno Timotius inya no propinsijo Makedonia umba inande no Korintus umaso rai. Umba Paulus po apa anakero maere kea rakasyu rapaya vayave indamu po Ayao Kovo Yesus raura tutir. Po raura kakavimbe irati vatano Yahudi mansai pare, “Yesus opamo Mesias, wepirati Amisye po apatimu wansai.” \v 6 Weramu vatano Yahudi onanawamo usakinav seyambe ai, muno wo aura tantunawi. Weti Paulus po kapumo nowo apa ansune raije ranepataje no mansamun indamu wo raen taune wo awa mangke ranawan. Umba pare, “Syo Amisye apa Ayao Kove raura wasai to. Weramu waponae rai yara wapo rawatambe vayave. Maisyare omai ti, taune weapo wapa mangkeye ranawan! Soamo syo wasapaya, yara syoroto syo Amisye apa ayao raura vatano Yahudi jewene obo mansai.” \p \v 7 Umba Paulus puje yara to siso no vatane inta apa yavare rai jakato. Vatano apave raije apa tame mirati Titius Yustus, opamo vatano Yahudi jewen po Amisye asyaniv. Apa yavare ntami mamai nande irati Yahudi awa yavaro sambaya rai. \v 8 Vatano be akarive yavaro sambaya umaso rai apa tame mirati Krispus, opamo panave irati Yesus ai muno apa yavaruga mautan tenambe. Muno vatano Korintus kaijo nanawirati wo Paulus apa ananyaowe ranaun wanui rave wanave Yesus ai, umba Paulus po maugasya kuvuni mana rai. \p \v 9 Namane inta Paulus nikimarive. Po nikimarije umaso raen pare Amisy Yesus po raura nande ai pare, “Vemo njaniv inya muno manin inya, yara nyo inaura tutiro vatane mansai. \v 10 Weye rituna nautan, muno ana mamune ma inta nande naije ramu. Weye vatano nanawirati wanave Rinai no munije so wanui rave.” \v 11 Maisyare omai ti, Paulus no no Korintus umaso tume intai embae kaujentabo, po Amisye apa ayao veano vatane manyao. \p \v 12 Arono pemerinta Roma mo Galio aijaseo be gubernurive no propinsijo Akaya, naije vatano Yahudi wayao mbe intabove ti wo Paulus aijar wo augaveta no Gubernur Galio nui indamu po mangke rapatimugo ai. \v 13 Umba vatano Yahudi umaso wo anangkakivane rantuna Paulus ai no Galio amun ware, “Vatane so po vatano wanui manuga raugabe indamu usambayambe Amisye ai sasyeo wama ananyaowe rai. Weti ngkove ramu!” \p \v 14 Paulus pare beramu payao, weramu Gubernur Galio payao wusyimbe pare, “Vatano Yahudi weap! Paulus sopamo po ayao kakaijo manakoe inta rave ramu. Muno po wama ananyao Roma inta rakanyoandije ramu. Weti syo wasaranive ramu. \v 15 Weramu syo raen wapa koano Yahudi mirati wapo rator nande so, weti wapayaowi ayao omane rai muno vatane awa tame rai muno anakotaro kai vayave wapayao dai. Wapa koano Yahudi obo nti syonae syo rapatimugi. Yara taune weapo rapatimu kai!” \v 16 Umba Galio po vatano nanawije mawatan ti wuje, yara po Paulus apaya vayave. \v 17 Umba vatano wanui wo Sustenes aijar. Opamo be akarive vatano Yahudi awa yavaro sambaya rai. Umba wo anepati no Galio apa kursijo titi ama uisy. Weramu Galio po mansaen bayave, yara po mansopije ramu. \s1 Paulus pakare no Antiokia \p \v 18 Paulus no no Korintus umaso rai masyote inta yai jakato, umba po raura nanto apa arakovo wanave Yesus aije una no naije mansai pare, “Syare syakato no Siria.” Umba po munijo Korintus rapaya, muno Prisikila muno ama anap Akwila ijavondi ai. Arono ude no munijo Kengkrea, Paulus po akarivuinye rakaka bintabo indamu po apa urairije ravera mamaisy, wemirati po raokokae Amisye aijoe. Umba Paulusa pe usea nyomano ngkayune rai. \v 19 Unanta no munijo Epesus umba Prisikila muno Akwila yare inya no naije yara Paulus pare panya tutir. Pana panya rainy, to no vatano Yahudi awa yavaro sambaya rai. Naije Paulusa pe vatano Yahudi nawe wayao. \v 20 Umba wo anajo ware, “Wino kai no so.” Weramu Paulus ponae nowi, \v 21 yara pare, “Amisye beker, wea umba syakare wasai.” Umba seo nyomano ngkayune rai puje Epesus umaso raora. \p \v 22 Nyomane umaso muiive yava nto nsiso no munijo Kaisarea. Naije Paulus paje, poroto no Yerusalem indamu po kove raura anugano Amisye mansai no naije. Umba poroto no munijo Antiokia no no Siria. \v 23 Paulus no no Antiokia umaso rai masyote inta yai jakato. Umba puje Antiokia raora, panya no propinsijo Galatia muno Perigia. Po vatano wanave Yesus aije mapan akato, po manyao rijati indamu awa anave ntindimu, vemo mayondi jinya. \fig Paulus apa unanui anya mandeij |src="yawa_map_acts18-21.ai" size="span" loc="Arakov 18:23-21:17" copy="?" ref="Arakov 18:23-21:17" \fig* \s1 Apolos de no munijo Epesus muno Korintus indamu pananyaube \p \v 24 Arono naije vatano Yahudi inta de no munijo Epesus umawe, apa tame mirati Apolos, apa munije mirati Aleksandria. Vatane umaso pamo nanto irati Ayao Amisye ama ine rai rave muno payao awa nsiridi rave. \v 25-26 Wusyinoe kurune inta wo Apolos umaso anyao ayao Amisy Yesus rai to. Weti arono Apolos de Epesus rai, apa ananyao po Yesus aura omamo mamai dave muno po raura anuga ntenami rautan. Arono naije po apa ayao raura vambunimbe no vatano Yahudi awa yavaro sambaya rai. Weramu arono Prisikila muno Akwila yo araniv, yo ratantona yare, “Apa ananyao mamai dainy.” Weye Apolos opamo apa ana po raene mamo Yohanes Pembaptis po vatane maugasya kuvuni mana rai obo. Weti Prisikila muno Akwila yo Apolos awainde no aya yavar, umba yo Amisye apa Unanuije raura kakavimbe ai tenambe, wemirati Amisye po ratayao indamu Po vatane mapaya awa ayao kakaije rai. \p \v 27 Masyote inta umba Apolos beker poroto no propinsijo Akaya. Weti arakovo wanave Yesus ai uma una no Epesus wo nyovara waowe inta ratoe wo raveta vatano wanave una no Akaya mansai indamu wo Apolos augave siso. Umba arono de siso no naije, apa ananyao mo kove raunande vatan tenambe mai, nanawirati wanave Yesus ai weye Amisye po kove raugaje mai. \v 28 Muno Apolosa pe vatano Yahudi nawe wayao ensembe no vatano wanuije mansamun. Apolos apa ayaowe mbambunin dave weti vatano Yahudi umamaisyo wo apa ayaowe rasakinave kakai. Po Ayao Amisye raugav, po raura pare, “Ayao Amisye so mo raroron ti mba dave wansai mare Yesus wepirati Mesias.” \c 19 \s1 Paulus po vatane mansanyao no Epesus \p \v 1 Arono Apolos no no munijo Korintus umawe, Paulus opamo po unanuijo yawa rarija ti de no Epesus rai jakato. Naije nanto vatano wanave Yesus aije inta mansai. \v 2 Umba po manajo pare, “Arono wapanaveamo Anawayo Vambunine maje wasai rako?” \p Weramu ware, “Anawayo Vambunine mamo reamantatukambe Rai.” \p \v 3 Umba Paulus pare, “Weti arepa ananyaowe mi wapo raijar ti wasaugasya kuvuni mana rai?” \p Wo raura akananto ai ware, “Yohanes Pembaptis apa ananyaowe ma.” \p \v 4 Paulus pare, “Yohanes po vatane manyao indamu usakinavo awa ayao kakaije rai rati, umba po maugasya kuvunijo mana rai. Muno po vatane manyao tavon indamu wanave irati Vatano po Yohanes arijade Ai, wepirati Yesus.” \v 5 Arono vatano Epesus wo Paulus apa ayao umaso ranauna jewen, naije ware wo rarijat. Weti arakovo wanave Yesus ai wo tamo Yesus veano maugasya kuvuni mana rai. \v 6 Umba Paulus po aneme rauseo ntamijo mansai, naije kobe Anawayo Vambunine maje irati mansai muno wo ayao antatukambe raije raura. Muno ayao Amisye nde mai ti wo raura kakavimbe tavon. \v 7 Vatane umaso awa wanuije rakaraeyamo nanto no abusyinara eane jirum. \p \v 8 Umba Paulus siso no vatano Yahudi awa yavaro sambaya rai. Embae mandei pananyaube no naije. Payao vambunimbe yara janive ramu, beker pare indamu vatano Yahudi wanave Yesus ai. Pare, “Yesus opamo Mesias, wepirati Amisye po apatimu be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.” \v 9 Weramu vatano Yahudi inta manuga matu, wonae wanave aiji. Weti wo Yesus apa Unanuijo Paulus po ranyaowe umaso raura tantunawi no vatano wanuije mansamun. Maisyare omai ti, Paulus po mapaya ti una. Umba po vatano wanave Yesus aije maugav wuruta no Tiranus apa yavaro sekora rai. Masyote yanteter wanunugambe no naije muno Paulus po mansanyao. \v 10 Pananyaube no naije tume jirum dave. Maisyare omai ti, vatano Yahudi muno vatano Yunani nanawirati una tenambe no propinsi Asia wo Ayao Kovo Yesus ranaun. \p \v 11 Amisye po vambunine raugaje Paulus ai ti po anapaporainyo manakoe raroron. \v 12 Maisyare Paulus apa ansune vasye po rave mamoane raupupaisy muno apa ansuno kaijinta po rave arono po anakere raijar omamo vatane wo raugave to ntamijo vatano ugwanene mansai, weamo awa yorame nsauman kobe muno anawayo kakaije inta no mai, weamo muje maora. \p \v 13 Arono naije anawae angkari Yahudi inta wananave usisa wuje munije raita indamu wo anawayo kakaije mawatan wusya vatane maora. Udaniv Paulus po Amisy Yesus apa tame raura indamu po anapaporainye raroron, weti ubeker ware wo Apa tame raura tavon indamu wo anawayo kakaije mawatan. Ware, “Syo Yesus, napirati Paulus po aura we, Apa tame veano nawatan.” \v 14 Syeno akokoe Yahudi inta apa tame mirati Sekewa apa arikainyo anya kaururum ware wo anawayo kakaije rawatanare somaisy. \v 15 Weramu masyote inta anawayo kakaije po raura akanande mansai pare, “Yesus apa vambunine syo raen ivae, muno Paulus apa vambunine syo raen tavon. Weramu weapamo wapa vambunine mamo rui? Syantatukambe wasai ti itavondi wapa ayaowe raije ramu!” \v 16 Naije kobe vatano anawayo kakaije no aije umaso pirakusyo ti po vatane kaururume umaso marorat. Bambunin ti po awa ansune rayajami manakea rai. Weti onawamo unanajibe yavaro namije raora mansanasine no kakavimbe muno pare manuijo manakea rai. \p \v 17 Arono vatano Yahudi muno vatano Yunani nanawirati una no Epesus wo ranaun, ujani dave tenambe. Muno vatane wo Amisy Yesus apa tame raura titive. \v 18 Umba vatano wanave Yesus ai wanui ude wo awa ayao kakaije raura kakavimbe no vatane mansamun. \v 19 Vatane inta nanawirati wo nyovara kakai raugav wo raura ware, “Reamanave nyovara kakai ama vambunine rai jakatoe ramu, yara Amisye bo apa rai.” Weti wo awa bukugo mo ayao nyovara kakai ratoe raije ranugan raugav ude, umba wo ramer aje no vatano wanuije mansamun. Bukuge umaso ama mangke ntiti rave, ratantonanamo ama doi peraki ma ribuge tename jirum eane abusyin (50.000). \v 20 Maisyare omai ti, Ayao Kovo Yesus maneka manakoe. Mbambunin ti vatano wanui ude wanave Yesus ai. \p \v 21 Anakotaro ratodi umaso nandea mewen, umbawe Paulus po apa unanui anya rapatimu ai jakato, pare pakare manasyimbe no propinsi Makedonia muno propinsi Akaya, wea jewen pare pakato no Yerusalem. Pare, “Arono syoroto no Yerusalem raitoamo, ribeker syoroto no munijo Roma tavon.” \v 22 Po apa unanui anya so rapatimu ti po apa arakovo yanapatambe aije, aya tame mirati Timotius muno Erastus, yatutir yuisy yirija no Makedonia indamu yo anakotare ratayao wusyimbe. Weramu taune poroto rainy, yara no masyote inta yai jakato no propinsi Asia umaso rai. \s1 Vatane wayaowi no munijo Epesus \p \v 23 Arono naije vatane inta manuga mparijo vatano utavondijo Yesus apa Unanui raije mansai. Maisyare omai ti, arare akoe ntipu no munijo Epesus rai. \v 24 Vatan inta apa tame mirati Demetrius parijo Paulus ai rave. Demetriusa pe, vatano wo anakere raijaro atavone nawe, ujaeyo wo perakije veano yare ama yavare ranari momoyaimbe indamu wo ramavun. Yavare umaso mamo wo ranarijo vatano Epesus awa amisyo Artemis ama yavaro sambaya ranyi.\f + \fr 19:24 \ft Wusyinoe vatano Epesus wo yaro manakoe inta ranari ama tame mirati Artemisa. Muno wo ama yavaro ntuna raije ranari tavon, omamo manakoe rave. Weti vatano wanui ude indamu ubeaje yaro Artemisa umaso rai no ama yavaro sambaya ama uga rai.\f* Wo yare umaso ama yavare ramavun ti mo doije ratande mansai. \fig Yavaro vatano Epesus usambayambe irati awa yaro ntiti Artemisa rai|src="CN02137b.TIF" size="span" loc="Arakov 19:24-27" copy="Cook" ref="Arakov 19:24-27" \fig* \v 25 Demetrius po vatano utavondi ai ti wo yare ranari mawainde wanunugambe tenambe. Pare, “Sya arakove, syare syo raura wasai. Wapo raen wama anakere so mirati wamo doije raijaro rai ti manui. \v 26 Soamo wapo ranaun Paulus wato po yaro vatane wo ranari raurana pare ama vambunine meweno rai ti vatane usambayambe raija marudi. Paulus apa ananyaowe umaso ngkove ramu, weramu mo vatano wanui manuga raugabe. Weti vatano una no Epesus umaso bo raije ramu, yara kavintare propinsi Asia umaso rai tenambe wanave ai to. \v 27 Rijaniv wama anakere somamo kakaije bo mi indati mo raronto weye vatane ware wo raura tantunawi. Muno wama anakere so bo raije ramu, yara wama yaro ntiti Artemisa muno ama yavaro wansambayambe rai omamo indati wo raura tantunawi tavon. Weti rijaniv Artemisa ama vambunino wamo raura titive rakanive rai. Wemaisyamo ngkove ramu, weye wamo raen vatano una no Asia so rai muno mine so rai tenambe usambayambe Artemisa rai.” \p \v 28 Vatane wo Demetrius apa ayaowe ranauna jewen, naije kobe upari rave ti ugwain ware, “Vatano Epesus wama amisyo Artemisa mamo ntiti rave!” Umba wusya ugwainare so. \v 29 Vatano wanui utavondi mansai weti wayaowije umaso maneka manakoe no munijo namije rai tenambe. Vatane umaso upari ti wo Paulus apa arakove inta yaijar. Wenayamo vatano Makedonia aya tame mirati Gayus muno Aristarkus, ijavondi Paulus apa unanui anya rai. Vatane wo yaijar, umba wavave unande usisa no munije umaso ama yavaro akoe wanugan daive rai. \v 30 Paulus beker siso anugane umaso rai tavon indamu po ayaowe rasakinav akananto vatano wanui mansamune rai. Weramu vatano wanave Yesus aije umayare jewen, ware, “Paulus, winsiso nora!” \v 31 Muno vatan inta nanawirati ube akarive no propinsi Asia umaso rai maemeno Paulus ai tavon weye ube arakobe ti, weti wo awa ayaowe ranutu ai ware, “Paulus, vemo winsiso no ratuije nora!” \p \v 32 Vatano wanunugambe wato inta wunanta, inta wunanta, weti manuga mbe intabove jewen. Muno vatano wanui onanawamo wananepabe vayave wantatukambe animaisye mi mbewar wanuganare so. \v 33 Umba wo raen vatano Yahudi wo vatan inta apa tame mirati Aleksander atugarusyo no vatano wanuije mansamun. Wo ananyao inta raugaje Aleksander umaso ai inda po raura. Weti po aneme raijaseo vatano wanuije umaso mai, pare, “Wamanin dati ra wapo sya ayaowe raraniv.” \v 34 Weramu vatano wanuije umaso wonae weye wo Aleksander aenamo vatano Yahudije pa.\f + \fr 19:34 \ft Vatano Yahudi onanawamo usambayambe yare raije ramu, yara usambayambe Amisye obo ai. Yara vatano Epesus onanawamo manayanambe usambayambe yare rai, weti wonae wo ayao vatano Yahudi raranivi.\f* Weti umanine ramu yara wunanta tutir. Uma amije jirum dave wunanta tutir, manamote mamo intabo rave ware, “Vatano Epesus wama amisyo Artemisa mamo ntiti rave!” \p \v 35 Wunanta ava nugoenta rave. Umba akarijo munije umaso po raura aje vatano wanuije umaso mai pare, “Koto ti, wamanin dati! Vatano Epesus weap, vatan tenambe wo raen Epesus omamo munijo mo Artemis ntitije so ama yavaro akoe raeranande mije. Muno oramo wusyin no no naumo warae ti ntemaje no mine so, wamo raugaje ntami no Artemisa ama yavare rai ntavon, weye oramo ngkakavimbe ma. \v 36 Maisyare omai ti, vatane inta bambunin da po raura tatugadije kakai. Weti wamanin bayave! Muno koveamo wama ana wamare wandave mamo wamo ratantona wusyimbe rati! \v 37 Wapo Gayus muno Aristarkus wato yaija to muno wapo yaugavere no so, weramu yo ana inta rave ngkakaije ramu. Yo ana inta ranaonoambe no wama yaro Artemis ama yavare raije ramu, muno yo Artemisa raura tantunawije ramu. \v 38 Abo! Ana wapo rave tai somaisye mamo ngkove ramu! Wama munije somamo akari inta pamo no wansarijat ivae indamu wamo wama ayaowije raugavo ai, indati po ayao mamaisye rapatimugo rai. Weti ranivara Demetriusa pe, apa arakovo wo anakere raijaro atavone nawe upari ti ware vatane inta po mave tatugadi to, kove mamo wo awa ayaowije umaso raugavere kai no akarije umaso amun. \v 39 Muno ana kaijinta wapare mamaisye ramu, weamo wapo raugavere no pemerinta apa anugano po rave rai indamu ayao daija mamaisy. \v 40 Weramu vatano wanuije weap, ana wapo rave unumeso ngkove ramu. Wasivuiny muno wapunanta tutir. Maisyare omaisy, wapo Akarijo Titi Munijo Roma apa ananyao po raugaje rakanyoandi. Weti rijaniv indati po ranaun umba parijo wansai, wea umba po wansanajo pare, ‘Animaisye mi mbewaramo wasivuiny tai somaisy?’ Indati wamo apa ayaowe rasakinav akananto kakai.” \v 41 Arono akarijo munijo Epesus payaoware so mewen, umba po vatano wanuije umaso matutir indamu unajiv. \c 20 \s1 Paulus po vatano wanave Yesus aije mapan no Makedonia muno Yunani \p \v 1 Wayaowi unepatare umaso mewen to, umba Paulus po vatano wanave Yesus aije mawainde indamu po ananyao inta raugaje mai indamu mansanuga mbambunin. Po manyaowa jewen, umba pare, “Amisye tuna wansautan tenambe,” umba puje poroto no propinsi Makedonia. \v 2 Umba panya no Makedonia siso puje ama varodore raita, apa ananyao manui po raugaje irati vatano wanave Yesus aije mansai indamu manuga mbambunin. Panyanare so pui ti nanto no propinsi Yunani. \v 3 Embae mandeij Paulus no no naije. Pare tavondi nyomano ngkayune rai to no munijo Siria, weramu daniv vatano Yahudi inta wanyinyaube ware wo aubaisy arono seo nyomane rai. Maisyare omai ti, po unanui kaijinta rapatimu pare, “Indati syakare syanya unanuijo Makedonia raito.” \v 4 Vatano nanawirati ware utavondi aije awa tame mi som: Sopater opamo vatano Berea apa aja pirati Pirus; muno Aristarkus muno Sekundus vatano Tesalonika nanaije; muno Gayus vatano Derbe pije; muno Timotius; muno Tikikus muno Tropimus vatano Asia nanaije. \v 5 Weti vatane umaso wuisy wanawadi no munijo Troas ware wo Paulus anyut. \v 6 Weramu risyirati Lukas ritavondi Paulus ai. Ono Paska mewen to, arono vatano Yahudi wo rotijo ragije mewen daije raisy. One umaso mewen, umba ririnsea nyomano ngkayune rai no munijo Pilipi. Masyote radani umba ririnande vatano uma wo ririnsanyute mansai no Troas, umba reana no Troas raija masyote kaururum. \s1 Paulus po arikainyo kamuram kakai aijaseo kovakato \p \v 7 Minggugo namije ama masyoto manasyine rai, arakovo reamanave Yesus aije reamanunugambe indamu reamisyi tenambe. Paulus opamo po ananyao raura reansai wusyimbe. Payao ava namane yasyin, weye simanamo pare panya akato. \v 8 Tanoano reantantuna rai ntami no yavare ama eteto mandeije rai. Tanoane umaso mamo yawainyo raindi manui indamu mbaro rai. \v 9 Arikainyo kamurame inta apa tame mirati Eutikus tuna no tanoane umaso ama unsanda mamaune inta rai. Paulus payao nggwaravainy ti arikainye umaso amije maomon dave. Arono niki kobe, naije temasyo no waraya. Temaje raije so nggwaravain dave ti arono vatane wo aijaseoamo kakai to. \v 10 Paulus pasyo no mine waraya, umba paje po akepan seo. Umba po raura pare, “Vemo wasanimaumbe inya! Weye arikainye sopamo kovakatoa!” \v 11 Umba Paulus pakaseo no tanoano warae akato. Muno wepe apa arakovo wanave Yesus aije nawe wo rotije raporadi umba wisyi tenambe. Wisyisya jewen, umba payao akato ava awatan ngko dave akane ntipu. Umba Paulus seo panya ti poroto kobe. \v 12 Muno vatane wo arikainyo kamurame umawe augave uta no apa yavar. Kovakato to ti vatane manayanambe rave. \s1 Paulus po ayao inta raura irati akarijo wo anugano Amisye maugave mai no Epesus \p \v 13 Arono naije reamare reanta no munijo Asos. Paulus panya yawa obo rai, yara apa arakove ream reansea nyomano ngkayune rai. Paulus pare, “Arono ride no Asos, indati riseo nyomane rai wasatavon.” Maisyare omaisy, reamuisy nyomane rai umba reanta no Asos. \v 14 Arono Paulus nande reansai no naije, seo nyomane rai reansatavon. Umba reanta no munijo Metilene. \v 15 Siman akato reama nyomane mo reansaugav akato umba reande no munije inta rai mararaijo nupatimugo Kios rai. Umba siman akato reande no nupatimugo Samos rai. Umba siman akato reansisa no munijo Miletus rai. \v 16 Miletus umaso mamo mararai nande Epesus rai, weramu Paulus po rapatimu pare siso no Epesus raije ramu, weye ponae no masyote nggwaravain no Asia raiji. Yara beker pavave to no Yerusalem indamu tavondi Ono Pentakosta weye one ama matam akari mararai to. \p \v 17 Arono Paulus no no Miletus, po apa ayaowe ranutu irati akarijo wo anugano Amisye maugave mai no Epesus indamu ude ai no Miletus. \v 18 Ude ai, umba po raura mansai pare, “Wapo rinaeno sya ana syo rave rai tenambe arono manasyin risiso propinsi Asia so rai nde ava unumeso. \v 19 Syanapatambe Amisye ai, inanuga mamo mpaaje vayave yara rinararimbe ramu. Inaemembe wasai ravea inami ngkaruge ntende. Weramu vatano Yahudi nanawamo wanyinyaube ware wo kakaije raugaje rinai, weti mangkeo rinai rave. \v 20 Syo ananyao ngkov irati wasai raugaje wasai tenambe to, yara syo ananyao inta rangkokaibe wasaije ramu. Syo ayao Yesus ravovo yavare raita muno vatano wanuije mansamun. \v 21 Syo raura kakavimbe vatano Yahudi mansai to muno vatano Yunani mai tavon indamu usakinavo ayao kakaije rai muno wanave Amisy Yesus ai. \p \v 22 Soamo Anawayo Vambunine mo inatutir indamu syoroto no Yerusalem. Weramu ana inta mare nande rinai no naijeamo syo raen kobe jewen. \v 23 Syo raen bayave munije kotare raita, Anawayo Vambunine mo rarorono rinai mare indati siurije nande rinai muno rimakova. \v 24 Weti siurije nande kai, weye inanasine somamo kopa vayave ma. Yara mbe mobe mamo syo anakero Amisy Yesus po raugaje rinaije mamo syo raijar ava mewen to. Weti syo anakere so raijar matuve indamu syo Amisye apa Ayao Kove ravov, wemirati mo Apa kove raugavo vatane mansai. \p \v 25 Sya arakove, arono rino no wapa yasyine raijoe, syo masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so raura wasai. Weramu soamo syo raen indati wapo inaen akatoe ramu. \v 26-27 Weti masyoto unumeso syo raura kakavimbe wasai: Amisye apa bekere mamo syo inta rangkokaibe wasaije ramu, yara syo raura kakavimbe wasai tenambe to. Weti are nawirati wonayo wanavei wenawamo taune wo awa mangkeye ranawan, yara risyamo kakavimbe. \p \v 28 Weapamo Anawayo Vambunine mo wasatayao indamu wabe akarive anugano Amisye mai. Weti syare wapo Amisye apa anugane umaso maeranande kobe muno taune wasanuga mamo wapo raeranande tavon. Wapo maeranande maisyare vatane po apa domba maeranande wemaisy, weye Amisy po taune apa Kavo aunanto inda kakai wirati Po apa anugane maugavo amarom. \v 29 Weramu wasyisyaube! Weye syo raen arono indati syo wasapaya ti syorotoa, umba vatano mamun ware ude usisa irati wasai. Wenanawamo maisyare makeo usivuiny unande wo domba maubaisye wemaisy. \v 30 Muno vatano kaijo nanawirati usambayambe no wapa yasyine raije inta indati usea usayai umba wo ayao angkari rave wasaponae. Ubeker ware wo vatano wanave Yesus aije maugaveta utavondi mai. \v 31 Maisyare omai ti, syare wasyisyaube! Wasaemen syo wasanyaowa tume mandei to. Namane rinit syo wasanyao tutir, inaemeno wasai yava inami ngkaruge ntende. \p \v 32 Indati syo wasamune raen akatoe ramu, weti soamo syo wasaunanta Amisye taune nui indamu Po wasaeranande. Muno syare wasaemen irati ayao mo Apa kove raura rai. Weye Amisye wepi bambunin po wasaijasea wabambunin muno Po kove raugaje wasai, omamo kovo Po ratayao Apa kawasae mansai tenambe. \v 33 Risyamo inanuga ntento vatane awa ananuge inta raije ramu, awa perakije ndako, awa emasije ndako, awa ansuno ngko dave inta rai vayave jewen. \v 34 Wapo inaen to syo anakere raijar inaneme so rai indamu syo anaisye ramavun indamu risye sya arakovo utavondi rinaije nawe reandaisy. \v 35 Syo raveare so indamu ibe unanuive wasai, syare koveamo wamo anakere raijaro panyoambe indamu wamo vatano manasine mayondi mansaeranande. Weye wansaemen irati Amisy Yesus apa ayao so rai no taiso: ‘Weapamo wasanayanambe arono vatane wo wapa ana wabekedaije raunande wasai, weramu Amisye anayanambe wasai arono wapo vatano kaijinta awa ana ubekedaije raunanto mai.’ ” \p \v 36 Arono Paulus payaoware soa mewen, umba wepe vatano una tenambe no nanawije wo vukane ranteter usambayambe. \v 37 Wo Paulus aneme raijar umba mansamune ranyinyaibe ai. Muno woyovo ai rave, \v 38 weye po raura to pare indati wo amune raen akatoe ramu. Umba wo auga ti uta no mayane vone rai indamu Paulus seo nyomane rai. \c 21 \s1 Paulus poroto no Yerusalem \p \v 1 Reamo kove raura vatane umaso mai, umba reansea nyomano ngkayune rai reamanawadi wanta no nupatimugo Kos. Umba siman akato reanta no nupatimugo Rodos, umba reamanya iridi kobe ti wananta no munijo Patara. \v 2 No Patara umaso reamo nyomane umaso rapaya, umba reamo nyomano mare manawadi nto no munijo Penisia rakani. Reanande inta rai, weti reamakaeya rai umba reanta. \v 3 Nyomane mo reansaugav ava reamo nupatimugo Siprus raerasisa mararai no no ranijo reansanem ngkakai. Weramu nyomane mo reansaugav evadi ranijo wanampui raron indamu nto no Siria. Umba nyomane nande no munijo Tirus weye ananugo mo raugave mamo mare mo raveaje no naije. Weti reamamo wamaje tavon. \v 4 Umba reanta wamo vatano wanave Yesus aije mapan no naije ti reano matavon masyote kaururum. Anawayo Vambunine mo ama ayao raugaje arakove umaso mansai mare indati siurije nande Paulus ai no Yerusalem. Weti arakove umaso ware wo Paulus amavug, ware, “Winsyisyaube! Vemo nyoronto no Yerusalem inya!” \v 5 Arono masyoto reamo nyomane umawe ranyute mamai to, reamare wamanya akato. Weti arakove umaso muno awa wanya muno awa arikainy wo reansaugav tenambe wamusya no munije ama akiri wanta no mayane von. Reamui yava mayane vone rai, rean tenambe wamo vukane ranteter wansambayambe. \v 6 Reansambayambea jewen, reamo wama arakove maneme raijar, umba reansea nyomane rai jakato muno arakove umaso unajiv no awa yavar. \p \v 7 Reamuje reamo munijo Tirus rapaya, umba reanande no munijo Pitolemais. Reansisa no munije wato rai, reanta wamo kove raura arakovo wanave Yesus aije mansai nanawirati una no naije. Umba reano marijat masyote intabo. \v 8 Siman akato reamanya akato wanande no munijo Kaisarea. Umba reana no Pilipus apa yavar. Pilipusa umaso pamo kuruno po Ayao Kovo Yesus ravov. Muno opamo ato siso vatane kaururum nanawirati wusyinoe anugano Amisy no no Yerusalem mo mapatimu indamu wanapatambe rai.\x + \xo 21:8 \xt Arakov 6:1-5\x* \v 9 Pilipus umaso apa arikainyo wanya mansano mambisy, ubaunam dainy. Wanya mambisye umaso nawamo Amisye po kovo vambunine raugaje mai indamu wo Apa ayao nde maije ravov. \p \v 10 Reana no naije masyote inta yai, umba anawae Amisy inta no no Yudea ti de no Kaisarea umaso, apa tame mirati Agabus. \v 11 Anawae umaso de no reanui, po Paulus apa tarandine raugav. Umba po raveano taune aneme, ajoe raokokaisy, umba pare, “Wapo rinaen inajoe inaneme raokokaisye so. Maisyare so, Anawayo Vambunine mo raura mare, ‘Vatano apave tarandine so rai wepirati vatano Yahudi una no Yerusalem indati wo aokokaisy tavon, umba wo aunanto vatano Yahudi jewene mansai.’ ” \p \v 12 Arono reamo Amisye apa ayao Agabus po raura umaso ranaun, reansanuga mamaun. Weti reame arakovo una no Kaisarea nanawe rean tenambe reamare wamo Paulus ansopi. Weti reamare, “Arakovo Paulus, vemo nyoronto no Yerusalem inya!” \v 13 Weramu Paulus po apa ayaowe rasakinav akanande reansai pare, “Aro! Vemo wapoyovare somai nora! Mo inanuga rantaun dave ti! Yara risyamo inaneme raneka indamu siurijo nande rinai no Yerusalem wemamo syo raugav tenambe. Vatane ware wo inaijar wo inaokokaisy muno ware wo inaubaisy weye ritavondi Amisy Yesus apa tame rai, wea indati syo rawatambe jewen.” \v 14 Maisyare omaisy, reamo raen Paulus apa bekere matu indamu to no Yerusalem. Ponae po reama ayao rarijati, weti reamanin kobe reamare, “Koto ti, Amisye apa bekere obo mamaisy.” \p \v 15 Reana no Kaisarea umaso masyote inta yai, umba reamanatatayaube indamu reanta no Yerusalem. \v 16 Vatano wanave Yesus ai no Kaisarea umaso inta utavondi reansai ti wanta, umba wo reansaugav no Manason apa yavar, weye wepirati reano arijate pije. Manason umaso pamo vatano Siprus panave Yesus ai nugoenta to. \v 17 Reansisa no Yerusalem, arakovo wanave Yesus ai una no naije manayanambe rave arono wo reansaen. \s1 Paulus po Yakobus apan no Yerusalem \p \v 18 Siman akato Paulus poroto po Yakobus apan muno reantavondi ai. Akarijo wo anugano Amisye maugav una no naije tenambe tavon. \v 19 Paulus po kove raura mansai, umba po raura pare, “Arono syo Ayao Kovo Yesus ravovo vatano Yahudi jewene mansai, Amisye po kovo manakoe raugaje mai.” Umba po raura kakavimbe mansai tenambe. \p \v 20 Akarije umaso wo Paulus apa ayao ranaun, umba wo Amisye ararimbe. Umba wo raura nanto Paulus ai ware, “Reama arakovo Paulus, nyo raen vatano Yahudi nanawirati wanave Yesus aije soamo awa wanuije nanto no ribuge manui rave. Muno wenanawamo manuga ntenami ubeta Ananyao Musa rai mavabe. \v 21 Weramu udaraniv ware nyo ananyao kaijinta raugaje vatano Yahudi una no vatano Yahudi jewene awa munije rai. Ware nyo manyao indamu wo Ananyao Musa rapaya. Muno ware nyo manyao indamu utavondi wama koano Yahudi rai jakato nora, muno nyare vemo awa arikainye utavondi sunat rai jinya. \v 22 Arono indati vatano nanawije wo ranaun winde no Yerusaleme so rai to, wea umba upari nai. Weti animaisye mi wamo rave indamu vemo wo nave tatugadi jinta? \v 23 Reamare koveamo wintavondi reama ana wandatantona so obo rai: Soamo vatane mambisya nanawirati wo urairi raokokaisyo Amisye ai to. \v 24 Awa masyote mararai arono ware wo makarivuinye rakakar indamu wo awa urairije umaso raveti mamaisy. Weti reamare wintavondi mai wata no Yavaro Amisye rai indamu wapo wasanasine rarondom mamaisyo wama Ananyao Musa rai. Muno nyo nya doije inta veano ravae indamu wo anakotare rameseo Amisye ai umba wo makarivuinye rakakar.\x + \xo 21:24 \xt Bilangan 6:13-21\x* Maisyare somaisyamo indati vatan tenambe wo naenamo taune wintavondi Ananyao Musa rai tavon, umba ware, ‘Weti ana wamo ranauno Paulus apa ananyaowe rai omamo tugae ma jewen.’ \v 25 Muno vatano Yahudi jeweno nanawirati nyo manyao ti wanave Yesus ai to onanawamo reamo nyovara waowe inta ratoe mai to no taiso: Reamare anaisyo rameseo irati yare raije mamo vemo wo raisy inya. Muno maere ama mavuge mamo vemo wo raisy inya. Muno maero rakuinye raijananto indamu ngkakai, vemo wo raisy inya weye ama mavuge ta no irati rai. Muno vemo anaerere ugavo mansai jinya.” \p \v 26 Weti Paulus tavondi akarijo anugano Amisye awa ayaowe umaso rai. Siman akato po vatane mambisya umawe mansaugav uta no Yavaro Amisye rai, umba wepe wenawe wo manasine rarondom mamaisyo Ananyao Musa rai. Umba po raura nanto syeno utantuna no Yavaro Amisye raije mai pare, “Masyote kaururum akato umba reama masyoto reansarondome so mare mewen to ije. Indati masyoto naije reamamo nanentabo reamo maere inta raugav indamu wapo raotar wapo rameseo Amisye ai tenambe.” \s1 Vatano Yahudi wo Paulus aijar \p \v 27 Masyote kaururume kavintare nanta ama marane rai kobe. Arono naije vatano Yahudi una no propinsi Asia nanawirati ude no Yerusalem inta wo Paulus aen no no Yavaro Amisye rai. Umba upari, weti wo vatano wanui manuga raugabe indamu wo Paulus aijar. \v 28 Ugwain ware, “Vatano Israel, wade! Vatano napiso pirati po vatano una no rui vayave mansanyao tatugadi. Po wama Ananyao Musa raura tantunawi muno po Yavaro Amisye so raura tantunawi muno po vatano Israel wansaura tantunawi tavon. Soamo po vatano Yahudi jewen inta maugav ude usisa Yavaro Amisye so rai, weti po yavaro ngkakavimbe so raveti nggwambe no Amisye amun.” \v 29 Wo rauranare so weye umawe wo vatano Epesus inta apa tame mirati Tropimus aeno wepe Paulusa pe yanya kava no Yerusalem. Weti ware veravo Paulus po Tropimus auga ti isisa no Yavaro Amisye ama uga rai to. \p \v 30 Weti umba vatano wanui una no munijo Yerusalem upari rave, ti wansansanambe ude no Yavaro Amisye rai. Wo Paulus aijar wo akarimu usya Yavaro Amisye raora, naije kobe vatane wo ama unsanda rauguji akanande. \v 31 Vatano wanui umaso ware wo Paulus aubaisy. Arono naije ayao inta nande no naito Roma awa akarijo akoe ai mare, “Yerusalem soamo ntanamanine ramu yara ntavaea no.” \v 32 Naije kobe nait akari akoe umaso po naite inta maugav, awa akari matavon. Umba naite umaso wavave wansanan no vatano wanui usivuinye mansai. Arono vatano nanawirati wo Paulus anepate wo naite maeno udei, mansaneme rapaya ai. \p \v 33 Umba nait akari akoe umawe nanto po Paulus aijar. Muno po apa naite inta yatutir indamu yo waijo besije jiruma ransawa Paulus aneme rai. Umba nait akari akoe umaso po vatano wanuije umawe manajo pare, “Vatane sopamo are pije? Animaisye mi po rave?” \v 34 Weti vatano wanui wato inta wunanta, inta wunanta muno awa ana wo raura nsasyeo kaijinta awa rai. Unepatare so vayave ti nait akari akoe umawe nanto ayao tugae raije ramu. Maisyare omai ti, po naite inta matutir indamu wo Paulus augaveta no naite awa yavare rai vayave. \v 35 Weti naite umaso wo augav umba unande ware wo tentene raiseo. Weramu vatano wanuije ware udodorabe ubeker wo Paulus aubaisy. Weti naite wo Paulus aijaseo wo anawan bayave. \v 36 Vatano wanui wo marijat, wunanta ware, “Aubai bayave ra kakai!” \s1 Paulus po taune aura kakavimbe \p \v 37 Naite umararai ware wo Paulus augave siso kobe no awa yavare rai. Weramu arono naije Paulus po raura nanto nait akari akoe umawe ai pare, “Injae, syo ana inta raura nai rako?” \p Umba nait akari akoe umaso po raura akanande ai pare, “O, weti winanto ayao Yunani raija rako?! \v 38 Syo ratantona syare veravo winyamo vatano Mesir inta pirati winy, wepirati masyoto nandijawe po vatane mansano ribuge mambisya manuga raugabe indamu uta no nugo vabukane vono maninimbe, wo anaiyu ratayao wo marova rave pemerinta Roma ai. Weti vatano wepamo wepi win dako?” \p \v 39 Umba Paulus po raura pare, “Risya jewen. Yara risyamo vatano Yahudi pi risy. Sya munije mi Tarsus no no Kilikia. Sya munijo Tarsus omamo ama tame manakoe no mine so rai. Injae, syare winyo inamayar kai indamu syo ayao inta raura kakavimbe nanto vatano wanuije so mansai.” \p \v 40 Umba nait akari akoe umaso pare, “Nyayao kai.” Weti Paulus tet no tentene umawe rai, umba aneme raijaseo vatane mansai indamu umanin. Arono umanin, umba po raura mansaijo taune awa ayao Yahudi rai. \c 22 \s1 Paulus payao no vatano wanui mansamun no Yerusalem \p \v 1 Paulus pare, “Injae muno sya arakove weap tenambe, wadanide, syare syo inaura kakavimbe wasai.” \p \v 2 Arono vatano wanui wo Paulus araniv po awa ayao Yahudi raura mansai, umba utanamanin bintabo. \p \v 3 Paulus pare, “Risyamo vatano Yahudi pi risy. Inavaki no munijo Tarsus no no Kilikia, weramu inaugavere inakum no Yerusaleme so. Kuruno akoe Gamaliel po inanyao irati wama aneno wusyine awa ananyao rai indamu syo rarijat mavabe tenambe. Muno ribeke dave itavondi Amisye ai tutir, maisyare muno sya arakove weasamai tavon no so. \v 4 Arono naije syo arare veano vatano utavondijo Yesus apa Unanui raije mave ava inta ugwenen. Muno syo anya, wanya inta mansaijar maugaveta mausisa no tanoano makova rai. \v 5 Syeno Titi muno Anugano Akari Akokoe Yahudi wo raenamo sya ana syo raura wasaije somamo tugae. Weye wenawirati wo nyovara waowe inta raunande rinai indamu syo rauga da syo raunanto arakovo Yahudi una no munijo Damsyik mansai. Nyovara wao umaso mo ayao raugaje indamu vatano wanave Yesus aije maunande rinai indamu syo mansaijar syo waije veano maokaisy syo maugavere no Yerusaleme so indamu mangke raugaje mansai. \p \v 6 Arono syusyo syoroto no Damsyik, masyote pa yasyin, kavuratawe varo akoe inta no no naumo warae maje mo rinaakuvi. \v 7 Naije kobe ritemaje no min, umba syo anamote inta ranaun mo rinawain mare, ‘Saulus! Mbeanimaibe nyo arare veano rinave?!’ \p \v 8 Naije syo anamote umawe rasakinav akato syare, ‘Injae, are pi Winy?’ \p Umba anamote umawe mo raura aje akato mare, ‘Risyamo Yesus, vatano Nasaret. Nyo arare veano inave wepi Risy.’ \p \v 9 Arono naije vatano utavondi rinaije umawe wo vare umaso raen tavon, weramu wo anamote ranaune ramu. \p \v 10 Umba syo ranajo akato syare, ‘Injae, animaisye mi indati syo rave?’ \p Umba Amisy Yesus po raura aje rinai jakato pare, ‘Winseo indamu nyoronto nsiso no Damsyik. Naije indati anakero Syo ratayao da nyo raijare mamo vatan inta po raura nai.’ \v 11 Varo manakoe umawe mo inamije raveti syakakave, weti syo nuge raene ramu. Maisyare omai ti, sya arakove wo inaneme raijar wo inauga ti wansisa no Damsyik. \p \v 12 Naije vatan inta apa tame mirati Ananias. Opamo vatano po Ananyao Musa rarijat mavabe. Muno opamo vatano Yahudi una no Damsyik tenambe wo aura titive. \v 13 Ananias umaso de tet no sya awananeme rani. Umba po raura rinai pare, ‘Sya arakovo Saulus, nyeraseo rati!’ Naije kobe risyeraseo syo nuge raen akato muno syo Ananias aen kakavimbe. \v 14 Umba po raura rinai pare, ‘Saulus, wama anene awa Amisye po natayao indamu nyo Apa bekere raen muno nyo Yesus aeno namije rai muno nyo anamote ranauno namarikoame rai. Yesus umaso opirati Vatano Mamai Dave pije. \v 15 Amisye pare indati nyo Yesus apa ayaowe ravovo vatane mansai tenambe, muno nyo ana nyo raen to muno ana nyo ranaun to raura kakavimbe mansai. \v 16 Maisyare omai ti, vemo winoa nugoenta inya, yara soamo winseo ramu nanasine raunanto naugasyo kuvuni mana rai, muno nyo Yesus awain indamu Po nya ayao kakaije rapaya nai.’ \p \v 17 Masyote inta rai jakato syakato no Yerusalem, umba risiso no Yavaro Amisye rai indamu risambayambe. Arono risambayambea ama yasyin, maisyare rinikimarive wemaisy, syeraseo syo Amisy Yesus aen kakavimbe. \v 18 Muno Yesus po raura aje rinai pare, ‘Nyavave nyo Yerusalem rapaya yara nyoronto! Weye vatano nanawiso ware wo Sya ayaowo nyo raura we ravakambe.’ \p \v 19 Umba syo raura akananto ai syare, ‘Amisy Yesus, vatane so wo raen sya bekere mo inantutu dave ti risiso syuje yavaro sambaya rai tenambe inda syo vatano wanave Yesus winaije maijar syo manepat muno syo maugaveta mausiso no tanoano makova rai. \v 20 Muno arono vatane wo Stepanus aubai ti kakaijoe weye po Yesus winaura vatane mai, risyamo ritet no naije tavon, inanayanambe ana wo rave Stepanus aije rai. Muno risyi syo vatano wo aubaisye awa ansuno wo raugaje raeranande.’ \p \v 21 Weramu Amisy Yesus po raura aje rinai jakato pare, ‘Paulus, nyoronto! Weye Risyi syo natutir ti nyoronto no vatano Yahudi jewen una no gwaravainye mansai.’ ” \p \v 22 Vatano Yahudi wanui umaso wo Paulus apa ayaowe ranauna nsodi naije. Weramu arono pare Amisye po atutir to no vatano Yahudi jewene mansai, vatano Yahudi umaso upari rave. Weti ugwain akoeve ware, “Vemo Paulus apaya inya, weye apa kove inta inda nove ramu. Ti aubai da akanive no mine vone so.” \v 23 Vatano Yahudi wanui wato wunanta tutir. Wo awa ansuno raveo manakea ratatuve raugaje wo raijasea wo randadaribe. Muno wo kapume raijasea wo raavar sea no kakavin, weye manuga mparijo Paulus ai rave. \p \v 24 Umba nait akari akoe umawe po ratantona pare, “Animaisye mi Paulus po raveti ngkakainoanive wirati vatano wanuije so wunantanare somaisy?” Weti po naite inta matutir wo Paulus augave siso no awa yavar indamu wo anajobe. Pare, “Indati wapo kaijo waije veano anepat indamu wapo antitidi soowabe ra po apa ana dave ti ngkakaije raura.” \v 25 Naije kobe naite wo Paulus aneme raokokaisy umba ware ubera wo kaijo waije rave anepat, weramu Paulus payao wusyimbe. Po raura nanto nait akari no no ratuije ai pare, “Ee! Animaisye mi wapare wapo rave so?! Akarije pana po mangke inta rapatimu rinai rainy. Yara wapare wapo rinanepat wusyimbe! Mamaisye ramu! Weye risyamo vatano Roma pi risy!” \p \v 26 Nait akari nanto Paulus apa ayao so rai ti po anepate ramu, yara to po raura akarijo akoe umawe ai pare, “Animaisye mi indati nyare nyo rave vatane wato ai? Weye wepamo vatano Roma inta pije!” \p \v 27 Weti nait akari akoe umaso poroto no Paulus ai, umba po anajo pare, “Nyo raura kakavimbe: Winyamo vatano nsiso vatano Roma maije inta pi win dako?” \p Muno Paulus pare, “Tugae. Vatano Roma pi risy.” \p \v 28 Umba nait akari akoe po raura pare, “Syo doijo manui rave veano ravae indamu pemerinta Roma mo nyovara waowe inta raugaje rinai ti mare risiso vatano Roma mai.” \p Muno Paulus pare, “Weramu risyamo syo ravae jewen, yara ritavono vatano Roma mai arono rinano aje kai we.” \p \v 29 Weti naije kobe naito uma ware wo Paulus anajobe, wansuk akiri akare ti wuje, weye wo anaun pare opamo vatano Roma pa. Muno nait akari akoe opamo jani tavon, weye Paulus opamo vatano Roma inta pije yara po aneme raokokaisyo waijo besije rai to. \s1 Paulus tet no Anugano Akari Akokoe Yahudi mansamun \p \v 30 Siman akato nait akari akoe umaso beker po raen animaisye mirati mbewar vatano Yahudi uparijo Paulus ai. Weti po syeno akokoe muno Anugano Akari Akokoe Yahudi tenambe mawainde wanunugambe. Umba po Paulus augavere tet no mansamun. \c 23 \p \v 1 Paulus tet no akari akokoe Yahudi mansamun po manyanyut tenambe. Umba po raura nanto mansai pare, “Sya arakove weap! Ndea unumeso risyamo inanuga mo sya ana idave raen mare inta ngkakainoanive no Amisye amune raije ramu.” \v 2 Arono po raura taije maisy, Syeno Titi, apa tame mirati Ananias, po vatano usayai ti umararai Paulus ai matutir wo awa rapoam. \v 3 Umba Paulus po raura akananto Syeno Titi umaso ai pare, “Winyamo maisyare inyowo ama kea vone raena nyare ngko dave, weramu ama uga mamo puso nsanan dai to. Weti indati Amisye po mangke raugaje nai! Weye winyi nyare nyo mangke rapatimugo rinai mamaisyo Ananyao Musa rai, weramu taune nyo Ananyao Musa umaso rakanyoandi arono nyo vatane matutir wo rinapoam!” \p \v 4 Umba vatano usayai nanto Paulus atavone ware, “Wakoe! Vemo nyo Syeno Titi aura tantunawi nora!” \p \v 5 Umba Paulus po rasakinav akananto mai pare, “Weti opamo Syeno Titi pije dako? O, arakove, risyamo syantukambe. Weti vemo waparijo rinai jinya! Tugae, sya ayao umawe mamaisye ramu, weye Ananyao Musa mare, ‘Vemo vatane wo awa akarijo po awa munije raugave aura tantunawi nora!’\x + \xo 23:5 \xt Keluaran 22:28\x* ” \p \v 6-8 Umba Paulus po anugane umaso raenamo manuga mbe intabove jewen, weye inta usisa varoro Saduki rai yara inta nao usisa varoro Parisi rai. Vatano Saduki awa anave nsasyeo vatano Parisi awa rai, weye Saduki ware vatano ugwenene nawamo ukovakatoe ramu, yara Parisi ware indati ukovakato aje. Muno Saduki ware naito Amisye inta noe ramu muno anawayoe mamo mewen tavon, yara Parisi ware omamo no tenambe. Weti anugane umaso manuga mbe intabove jewen. Naije Paulus gwain pare, “Sya arakove weap! Risyamo vatano Parisije pi risy, muno sya injaya pamo vatano Parisi tavon. Ritet no wasamun weye inta wapare mangke raugaje rinai weye syanave syare vatano ugwenene nanawamo indati ukovakato, mamaisyo vatano Parisi awa anave rai.” \p Arono Paulus po rauranare somaisy, vatano Parisi muno vatano Saduki wayaowi. Weti anugane mandamisy. \v 9 Vatane umaso warare akoeve. Kurune inta usisa varoro Parisi rai usayai, wayao panyoambe ware, “Reamamo reamo vatane so aen ana inta kakai aije jewen dave. Indako naito Amisye inta dako, anawayo inta arorono ai to rako?” \v 10 Ivuinye umaso manakoe iridi, weti nait akari akoe umawe janiv, pare, “Vemo vatane so wo Paulus aijare wo antantaumbea siraki inta!” Weti po apa naite matutir inda waje wo Paulus aijar augave uje vatane umaso mansaora, umba wo augavere no naite awa yavare ama uga. \p \v 11 Ama namanoe akato, umba Amisy Yesus de teto araraive Paulus arijat. Umba po raura aje ai pare, “Syare nanuga mbambunin! Tugae indati nyo inaura kakavimbe no munijo Roma rai, maisyare muno nyo inaura kakavimbe no Yerusaleme so rai to wemaisy.” \s1 Vatano Yahudi wanyinyaube ware wo Paulus aubaisy \p \v 12 Siman akato vatano Yahudi inta wanyinyaube ware wo Paulus aubaisy. Weti wo raurairive patimuve ware, “Vemo wamo anaisye raisy inya muno mana ramanam inya nao wamo Paulus aijar wamo aubai dave.” \v 13 Vatano wanyinyaube umaso awa wanuije nanto no vatane tename jirume rakivan. \v 14 Umba vatane umaso wuruta no syeno akokoe muno akarijo Yahudi mansai, ware, “Reamo raurairive patimuve to reamare reamo anaisye raisye ramu muno mana ramaname ramu yava reamo Paulus aubaisy. \v 15 Reama Injae, reamare weape Anugano Akari Akokoe Yahudi tenambe watavondi reama bekere so rai indamu wamo Paulus aijar. Weti reamare wapo ayao ranutu irati naito Roma awa akari akoe ai indamu po Paulus augavere no wasamun akato, indati wabe ponaibe maisyare wapare wapo akani apa ana daveye rai tenambe akato. Yara reamamo reangkaokaibe reamo aman no apa unanui po raide rai. Indati pana de wasai rainya nene yara reamo aubai no unanui omano yasyin.” \p \v 16 Weramu Paulus apa anama ama kavo po awa wanyinyaube ra wo aubaisye umaso ranaun. Weti arikainyo kamurame umaso poroto no naite awa yavar, umba siso po raura kakavimbe nanto Paulus ai. \v 17 Umba Paulus po nait akari inta awainde po raura ai pare, “Syare nyo arikainyo kamurame so augave to no wapa akarijo akoe ai, weye pare bekero po ana inta raura ai.” \p \v 18 Weti nait akari umaso po augave to. Umba po raura nanto apa akarijo akoe ai pare, “Paulus wepirati wamo aija ti makova umaso po inawain pare syo arikainyo kamurame so augavere no winui. Pare po ana inta raura nai.” \p \v 19 Umba nait akari akoe umaso po arikainyo kamurame umawe aneme raijar po augav. Umba po anajo mumuimbe pare, “Animaisye mi nyare nyo raura rinai?” \p \v 20 Umba arikainyo kamurame umaso po raura kakavimbe nanto ai pare, “Vatano Yahudi manuga mbe intabove ware wo nanajo indamu siman nyo Paulus augaveta no wunui no awa akari akokoe mansamun, ube ponaibe ware wo akani apa ana daveye rai jakato. \v 21 Weramu vemo wintavondijo awa ana wo ranajo naije so rai jinya, weye ware wo naponae. Vatano Yahudi wanyinyaube umaso awa wanuije nanto no vatane tename jirume rakivan. Muno soamo ukaokaibe no unanuije ama tuga wo anyanyuti. Weye wo raurairive patimuve ware wo anaisye raisye ramu muno mana ramaname ramu gava wo Paulus aubai dave. Muno naisoamo wanatatayaube to, wo nanyut bayave indamu nyo Paulus augave to.” \p \v 22 Umba nait akari akoe umaso po raura aje arikainyo kamurame umaso ai pare, “Ngko to. Yara ana ndaura rinaije umaso mamo vemo nyo raura vatano kaijinta mai jinya. Winyamo manin dave!” \s1 Naite wo Paulus augave to no Gubernur Peliks ai \p \v 23 Umba nait akari akoe umaso po nait akarije jiruma yawainde. Umba po yatutir pare, “Soamo ripo naite mansano ratusije rurum matayao. Muno naito usea kuda rai mansano tename mandeij eane abusyin ripo matayao. Muno naito wo weyame raugav mansano ratusije rurum ripo matayao tavon. Umba wea bintabo wata no munijo Kaisarea no uma ami kaimambisy namane so. \v 24 Syare ripo kuda inta yatayao indamu yo Paulus augav. Vemo ana inta nande Paulus ai jinya, yara ripo augaveta kove bo rai to no Gubernur Peliksa nui.” \p \v 25 Umba nait akari akoe umaso po nyovara waowe inta ratoe, ama ine maisyare somaisy: \pm \v 26 “Risyirati Klaudius Lisias, syo nyovara waowe so ratoeyo akarijo titi rave Gubernur Peliks nai. Masyote ngkov irati nai! \pm \v 27 Masyoto nandijawe vatano Yahudi wo vatane so, apa tame mirati Paulus, aijar kavintare wo aubaisy. Muno risye sya naite nawe reande jewen datire, wo aubaisy. Weramu syo apaya irati mansai weye syo ranaun opamo vatano Roma pa. \v 28 Syare beker indamu syo raen animaisye mirati mbewar vatano Yahudi wanaikebe Paulus ai ware apa ana daveye ngkove ramu. Maisyare omai ti, nandijawe syo augave to no Anugano Akari Akokoe Yahudi mansamun. \v 29 Vatano Yahudi onawamo uparijo Paulus ai weye apa ana daveye mamaisyo awa koane raije ramu. Weramu syo ana ngkakaije inta raen no aije jewen, weti syo ratantona wamo ausiso tuna no tanoano makova rai rako, wamo aubai dako, omamo mamaisye ramu. \v 30 Naije akato umba syo ranaun vatano Yahudi wanyinyaube indamu wo Paulus aubaisy. Weti naije kobe syo atutir indamu pore no winui. Muno syo vatano wo aura tantunawi matutir indamu wo anangkakivane rantuna ai no namun. \pm Sya ayao nsopi no naije. \q3 Risy, \q3 Klaudius Lisias \q3 no Yerusalem.” \p \v 31 Weti ama namanoe naite umaso wuje Yerusalem raora. Wo Paulus augav unande no munijo Antipatris, mamaisyo awa akarijo akoe apa bekere rai. \v 32 Siman akato naito nanawirati wanya vayave majoe rai wakare no awa yavaro naite rai no no Yerusalem, yara naito usea kuda raije nanawamo wanya tutir. \v 33 Unanta no munijo Kaisarea, umba wuruta no Gubernur nui. Umba wo nyovara wao umawe raunanto Gubernur ai, muno wo Paulus aunanto anem uga rai tavon. \v 34 Arono Gubernur po nyovara wao umaso raena jewen, umba po Paulus anajo pare, “Winyamo nya munije nori ro?” Umba Paulus po raura akananto ai pare, “Risyamo inavaki ri munijo Kilikia.” \v 35 Umba Gubernur pare, “Kova! Indati syo nakani nya ana so rai arono vatano wo naura tantunawi ude rati.” Umba po naite inta matutir indamu wo Paulus augave siso no no yavaro manakoe wemirati wusyinoe Herodes po ranarijoe ama uga rai indamu wo aman no naije. \c 24 \s1 Vatano Yahudi wo anangkakivane rantuna Paulus ai no Gubernur Peliks amun \p \v 1 Masyote radani jakato umba Ananias, Syeno Titi pije, de no munijo Kaisarea, muno akarijo Yahudi inta utavondi. Muno vatano payao papirabe inta apa tame mi Tertulus de tavon. Vatan tenambe umaso wuruta no Gubernur Peliksa nui indamu wo anangkakivane rantuna Paulus ai no amun. \v 2 Weti Gubernur Peliks po Paulus awain siso. Umba Tertulus umaso po Paulus aura tantunawijare somaisy: \p “Akoe Gubernur, nya tame ntiti rave! Nya munijo nyo raijare so nsaumana nugoenta rave to. Muno nakarikuga mba dave ti nyo anakotaro ngkakainoanive no wama munije so ranigwan ti ngkov akato vintabo. \v 3 Maisyare omai ti, reamo kove bo raura akarijo titi rave Gubernur Peliks nai, no arono naisoa ntoa rui vayave muno miridi nto. \v 4 Weramu reamayao nggwaravainy weamo mangkeo akarijo ntiti winai. Weti reamare nyo reama ana wamo raura tumaimbe so raraniv. \p \v 5 Reamo Paulus wato aenamo po ana nsosobe raugavere wama munije rai tenambe, muno payao nsiso vatano Yahudi mansai nanawirati una no rui rui vayave no mine tename so indamu umarovave pemerinta ai. Wepamo be akarive vatano utavondi ananyao wanyin ntipu no Nasaret rai. \v 6 Muno pare beramu po reama Yavaro Amisy ndandinit raveti nggwambe no Amisye amune rai, weti reamo aijar kobe. Reambeker reamare wamo apa mangke rapatimu mamaisyo vatano Yahudi reama ananyao rai. \v 7 Weramu nait akari akoe Lisias de siso, po Paulus antaunuje soowabe reansaora. \v 8 Muno Lisias umaso po vatano reamparijo Paulus aije reansatutir wande no winamun. Weti, Gubernur, taune nyo Paulus anajo dati, wea indati winanto ana reamanaikebe ai rai umba nyare tugae rave.” \v 9 Umba vatano Yahudi nanawirati una no naije utavondi Tertulus apa ayao umaso rai wo raura ware, “Tugae.” \s1 Paulus po vatano Yahudi awa ana wanaikebe ai rasakinav akananto Gubernur Peliks ai \p \v 10 Umba Gubernur Peliks po aneme veano Paulus angki indamu payao kai. Weti Paulus po raura nanto Gubernur ai pare, “Syo raen winyirati wimbe akarive muno nyo ayao mamaisye rapatimu wama munije so rai nugoenta to. Maisyare omai ti, rinanayanambe rave syo vatane wato awa ana wo rangkivano rinaije rasakinav no Gubernur namun. \v 11 Ranivara nyare nyo vatane inta manajo, indati nyo raen sya ayao syo raura somamo tugae: Masyoto abusyin eane rurum nandijawe, risyamo syoroto no Yerusalem indamu ribe sambayambe. \v 12 Muno vatano Yahudi wato wo raen risye vatane inta nawe reamayaowi no Yavaro Amisye ama uga raije ramu. Muno syo vatano wanui manugan inda syo manuga raugabe ramu, no yavaro sambaya rai rako, no rui rui vayave no Yerusalem raije ramu. \v 13 Muno ana wanaikebe rinai no winamune so ama ine inta raene ramu. \p \v 14 Weramu syo raura kakavimbe: tugae rave ribeaje reama anene awa Amisye aije mamaisyo Yesus apa Unanuije rai, wemirati vatane so wo raura ware omamo mamaisye ramu. Muno syanave irati ayao ratoe no Ananyao Musa muno Ayao Anawae rai tenambe, maisyare vatano Yahudi no naiso mansamaisy. \v 15 Muno ri tavon inanave Amisye amen wepi indati Po vatano ugwenene maijasea ukovakato—vatano manuga ngkov muno vatano manuga ngkakai nao tenambe. Sya anave so mamaisyo vatano Yahudi so awa anave ramaisy, yara nsasye jewen. \v 16 Ribeke dave indamu ibeto ana ngkove rai tutir indamu inanuga so ngkakavimbe no Amisye amun muno ngkakavimbe no vatane mansamun tavon. \p \v 17 Tume inta yai rino no Yerusaleme ramu, weramu nandijawe syakato no ratuije. Syakato weye syare syo doijo ranugane raugaveto syo raunanto sya arakovo awa ananuge meweno maije mansai, muno syare syo ana inta rameseo Amisye ai. \v 18 Maisyare omaisy, risiso no Yavaro Amisye rai muno syo inanasine so rarondom mamaisyo Ananyao Musa rai, naije vatano nanawiso wo inaen no ratuije. Weramu vatano utavondi rinai no arono naije wanuije ramu, muno syo ana inta raveti mbe ayaube ramu, arare ntipu ma mewen davea. \v 19 Weramu naije vatano Yahudi una no propinsi Asia inta nao, wo sya ana syo rave no ratuije raen to. Veanimaibe irati ude no so jewen? Ranivara ware wanaikebe rinai, weamo syare ude wo raura kakavimbe naiso kai. \v 20 Yara jewen, weamo syare vatano una no so obo nao wo raura kakavimbe kai. Weye wenanawirati utavondi Anugano Akari Akokoe Yahudi rai no masyoto nandijawe arono ritet no mansamunoe. Weti sya ana idaveye ti ngkakaijo rui mirati wo raen no rinai? \v 21 Syo ratantona sya ayaowe intabo obo mirati wonayo wo ranauni, arono ritet no mansamunoe igwain syo raura taiso: ‘Unumeso wapare wapo mangke rapatimugo rinai weye syanave syare vatano ugwenene nawamo indati ukovakato.’ ” \p \v 22 Gubernur Peliks umaso pamo po ayao vatano utavondi Yesus apa Unanuije rai raen tavon to. Weti po raura nanto Paulus ai pare, “Ngko to. Yara arono nait akari akoe Lisias indati de no so, wea umba syo nya ana no naije ranaun akato ti syo ayao mamaisye rapatimugo nai.” \v 23 Umba po naite matutir indamu wo Paulus aman, muno po ananyao so raugaje naite umaso awa akarije ai pare, “Syare wapo Paulus ausiso no vayave, yara makova rave nora. Apa arakove inta ware ude wo apan wo apa ana bekedaije inta raugavere ai, weamo ude kai.” \s1 Paulus tet no Gubernur Peliks muno apa anamu Drusila yamun \p \v 24 Masyote inta yai jakato Gubernur Peliks de, apa anamu ntavondijo ai. Ama tame mirati Drusila, omamo vatano Yahudi ma. Umba Peliks po naite inta matutir wo Paulus augave uje, umba Peliksa pe Drusila me yo Paulus anauno po anave Yesus Kristus aije raura kakavimbe nanto yai. \v 25 Paulus po raura pare, “Amisye beker pare vatane wama ana wandave omamo mamai no Amune rai. Weti kove mamo wamo taune wansaeranande wama ana wandaura rai muno wama ana wandave rai indamu vemo wamo ayao kakaije inta rave nora. Weye arono munije ama akari, Amisye indati po mangke rapatimu vatano mine so mansai.” Arono Peliks po Paulus apa ayao umaso ranaunare wemaisy, jani dave. Weti pare, “Soamo nyoronto kai. Masyoto kaijinta rako umba syo nawain akato.” \p \v 26 Weti Paulus opamo ta no vayave no yavaro makovana nene. Peliks opamo beker pare Paulus po doije inta raunanto veano avae indamu po apaya vayave. Weti susye manui po naite matutir wo Paulus augavere indamu wepe Paulusa pe yayao. \p \v 27 Arono tume rurum akato, Perkius Pestus po Peliks umaso anigwan indamu po gubernur raijar akato. Arono Peliks pujeamo po Paulus auguje makova rai ramu, yara po apaya ti makova kobe tutir indamu vatano Yahudi manayanambe. \c 25 \s1 Paulus po ranajo indamu Akarijo Titi Munijo Roma po apa ana no aije ranaun \p \v 1 Gubernur Pestus nande propinsi umaso rai umba masyote mandei jakato, po munijo Kaisarea rapaya poroto no munijo Yerusalem. \v 2 Naije syeno akokoe muno akarijo Yahudi ude no Pestusa nui, wo anangkakivano wo rave Paulus ai raugav wo raura nanto ai. Muno wo Pestus antitidi tutir ware, \v 3 “Reamare wimbekobe reansai ti nyo naite inta matutir wo Paulus augavere no Yerusaleme so.” Vatano Yahudi wo Pestus anajoare so weye wanyinyaube ra wo Paulus aubaisy no apa unanui anya ama yasyine rai. \v 4 Weramu Pestus po ayao rasakinav akananto mansai pare, “Soamo Paulus makova no munijo Kaisarea. Muno taune risyamo rino no soa nugoenta ramu yara kavintana umba syare syakato no Kaisarea umaso rai. \v 5 Weti wapare Paulus apa ana dave ti ngkakaije inta no ai, weamo wapo wapa akarije inta matutir utavondi rinai indamu wanta no Kaisarea umba syo wapa ana weapanaikebe ai ranaun no naije.” \p \v 6 Gubernur Pestus umaso no no Yerusalem masyote maisyare kaumandei rako abusyin akato wemaisy, umba pakare no Kaisarea. Sansiman akato Pestus seo tuna no apa kursijo titi rai, umba po naite inta matutir inda wo Paulus augavere. \v 7 Paulus siso, umba vatano Yahudi umawe, nanawirati una no Yerusalem ude, usaiyo akiani. Umba wanaikebe Paulus ai ware apa ana dave ti ngkakaije manui rave. Weramu ana wo raura umaso ama ine inta raene jewen bayave. \p \v 8 Umba Paulus po ayaowe rasakinav akananto pare, “Risyamo syo ana inta rave nsasyeo vatano Yahudi wama Ananyao Musa raije ramu, muno syo ana inta raveti ngkakaijo Yavaro Amisye raije ramu muno wama Akarijo Titi Munijo Roma ai tavone ramu.” \p \v 9 Weramu Pestus beker pare po vatano Yahudi manuga ravera ranayanambe, weti payao aje Paulus ai taiso pare, “Wimayara rako indamu nyoronto no Yerusalem indamu syo ana wanaikebe nai ranaun akato no naije rako, wirati syo ayao mamaisye rapatimu?” \p \v 10 Weramu Paulus ponae, weti po raura akananto Pestus ai pare, “Soamo ritet no namun weye winyamo vatano Akarijo Titi Munijo Roma po natayao indamu nyo ayao mamaisye rapatimugo vatane mai. Weti ritet no naiso omi mamaisy. Syo ana inta raveti ngkakaijo vatano Yahudi maije ramu, maisyare muno taune nyo raen dave to. \v 11 Weramu ranivara winyi nyo ana inta raen no rinai nyare syo ana ngkakaijo manakoe inta rave to, weamo nyo inaubai kai. Yara ranivara vatano Yahudi nanawiso awa ana wanaikebe rinai omamo tugae ma jewen, weamo vemo vatane inta po rinaunanto maneme uga rai jinta! Risyamo sya bekere mamo syare syoroto no munijo Roma indamu Kaisar, wepirati Akarijo Titi Munijo Roma so rai tenambe, webo po sya ana idave ranajo. Syo raura kakavimbe wasai: ribeker riseo no Kaisar taune amun!” \p \v 12 Weti Pestusa pe vatano utavondijo aije nawe wanugan wayao vambinibe. Wayaowa jewen, umba Pestus po raura aje Paulus ai pare, “Kova. Nyare wimbeker nseo no Kaisar, wama Akarijo Titi Munijo Roma amun, weti winto kai. Indati syo natutir nto no munijo Roma rai.” \s1 Gubernur Pestusa pe Akarijo Titi Agripa pe yayao irati Paulus ai \p \v 13 Masyote inta yai jakato, umba Akarijo Titi Agripa muno Bernike ije no munijo Kaisarea umaso. Yare yo Pestus aneme raijar weye seo gubernur rai to ti. \v 14 Noa masyote inta yai vavai, weti Pestus po raura nanto Akarijo Titi Agripa ai pare, “Soamo vatan inta makova arono Peliks po gubernur raijaroe. \v 15 Arono rino no Yerusalem, syeno akokoe muno akarijo Yahudi wo ayao kakai udangkakivambe ma udantuna vatane umaso ai kobe, umba wo rinanajo indamu syo mangke raugaje ai. \v 16 Weramu syo raura nanto mai syare, ‘Maneai! Wapare syo vatane so aunande wasaneme uga rai vayave, weramu mamaisyo ananyao Roma raije ramu. Yara vatano Roma reamamo reamo varore raugaje vatane ai wusyimbe rati indamu tet no vatano wanaikebe aije mansamun indamu po ayaowe rasakinavo mansai.’ \v 17 Weti arono ride no Kaisarea so rituna nakato ra nugoenta ramu yara siman akato riseo ituna no sya kursijo titi rai. Umba syo naite inta matutir wo vatano makova umawe augavere no rinamun. \v 18 Umba vatano Yahudi inta usayai indamu wanaikebe vatano makova umaso ai. Syare veravo apa ana dave mamo ngkakai rave, weramu awa ana wo raura umaso nsasyeo sya ana syo ratantona rai. \v 19 Yara ana mbeti uparijo Paulus ai omamo anave ama ayao wemirati awa ana udatantona nsasivu rai ti wayaowi rai muno wayaowi jirati vatane inta apa tame mirati Yesus ai. Vatane umaso wo raura ware Yesus umaso pamo kakai to, yara Paulus po raura pare Yesus opamo kovakatoa. \v 20 Weti awa wayaowije umaso rapatimugare rui? Risyamo rinanto ama ine rai kobe jewen. Weti syo Paulus anajo syare, ‘Wimayara rako indamu nyoronto no Yerusalem indamu wintet no inamun syo ana wanaikebe naije ranaun akato?’ \v 21 Weramu Paulus po raura pare, ‘Jewena! Yara syare rimakova tawan ava riseo ritet no Kaisar, wama Akarijo Titi Munijo Roma, taune amun indamu webo pi po ayao mamaisye rapatimugo rinai.’ Maisyare omai ti, syo naite matutir indamu wo aman ava syo augaveta no Kaisar nui.” \p \v 22 Umba Agripa po raura nanto Pestus ai pare, “Taune risy ribeker syo vatane wato anaun bayave.” Weti Pestus po raura akananto ai pare, “Siman dati umba nyo anaun aje.” \s1 Paulus tet no Akarijo Titi Agripa muno Bernike yamun \p \v 23 Siman akato vatano titi ware wanunugambe, weti wo awa ansuno akoe rave, umba Akarijo Titi Agripa muno Bernike isisa tanoano anugane rai. Naite awa akari ude tavon muno vatano awa tame ntiti no munijo Kaisarea umaso ude tenambe. Umba Gubernur Pestus po naite inta matutir inda wo Paulus augave siso tavon. \fig Paulus tet no Akarijo Titi Agripa muno Bernike yamun|src="CN02036B.TIF" size="span" loc="Arakov 25:23" copy="Cook" ref="Arakov 25:23-26:32" \fig* \v 24 Umba Pestus po raura nanto vatano wanugane umaso mansai pare, “Akarijo Titi Agripa winy muno vatano nanawiso wea tenambe, syare wapo vatane so aen! Paulus sopamo vatano Yahudi wonayo ai, nanawi una no Yerusalem muno nanawi una no so matavon tenambe. Uberaveti wunantave ware vemo apaya no vayave mo kov inta, yara aota da akanive. \v 25 Weramu rinanto irati apa ana po raveti ngkakaije inta raije ramu. Weti wamo mangke raugaje ai indamu kakai weamo mamaisye ramu. Muno taune po apa ayaowe ranajo pare beker seo tet no wama Akarijo Titi Munijo Roma amun indamu webo po ayao mamaisye rapatimugo ai. Maisyare omai ti, syo ayao rapatimu to syare syo Paulus atutir to no munijo Roma. \v 26 Weramu animaisye mi indati syo ratoe sya nyovara wao syare syo ranutugo Akarijo Titi Munijo Roma aije rai? Animaisye mi Paulus po raveti ngkakai indamu syo ratoe rai? Weye syo ayao kakaije inta raen no ai rainya nene. Weti syo Paulus augavere tet no akokoe weasamun tenambe, manasyin dave Akarijo Titi Agripa winy, indamu wapo apa ana daveye ranaun. Syare wamo anajobe rave indamu maweso ana syo ratoe rai. \v 27 Weye syo ratantona syo vatano makova inta atutir to no Akarijo Titi Munijo Roma ai vayave weramu syo apa ana dave ti ngkakaije inta ratoe ramu, weaveti mamaisye ramu.” \c 26 \s1 Paulus po taune aura kakavimbe no Akarijo Titi Agripa amun \p \v 1 Umba Akarijo Titi Agripa po raura aje Paulus ai pare, “Syo varore raugaje nai ti syare nyo taune naura kakavimbe kai.” Weti Paulus po aneme raijaseo po kove raura. Umba po taune aura kakavimbe tai somaisy: \p \v 2 “Akarijo Titi Agripa, risyamo rinanayanambe weye ritet no namun masyoto unumeso indamu syo vatano Yahudi awa ana wo rangkivano rinaije rasakinav tenambe. \v 3 Inanayanambe rave weye winyamo nyo wama koano Yahudi raen kobe tenambe. Muno arono reamayaowi jirati ananyao Yahudi inta rai, winanto ama ine rai tenambe tavon. Maisyare omai ti, mbaya rati vavai inda syo ana so raura nai. \p \v 4 Vatano Yahudi wo sya ana idave raen tenambe to, arono rimamaunoe rino sya munije rai yava syanakoe rino no Yerusalem. \v 5 Maisyare omai ti, wo inaena nugoenta to, weti wo raen sya ana syo raura wasaije somamo tugae. Wo raenamo ritavondijo ananyao Parisije rai mavabe to. Parisi awa ananyaowe mamo manui rave, mo wama varoro Yahudi kaijinta awa ananyaowe rakivan. \v 6 Akarijo Titi winy, masyoto unumeso ritet no so weye syanave Amisye apa urairije rai. Apa urairijo syo raura somamo wusyinoe Po raurairive irati wama anene mansai to, purairive pare arono munije ama akari indati Po vatano ugwenene maijasea ukovakato. \v 7 Muno Amisye apa urairije umaso omirati wama susyo Israel abusyinara eane jirum wanave rai tavon. Wirati ube sambayambeve Amisye aijo namane rinit, weye mansanaveano Amen wepi indati Po urairije umaso ravera mamaisy. Akarijo Titi winy, risyamo syanave Amisye apa urairije umaso rai omi mbewar vatano Yahudi wo inaura tantunawi so. \v 8 Syanave syare Amisye indati po vatano ugwenen maijasea ukovakato. Wabeanimaibe wapare wapanave ana umaso rai kakai? \p \v 9 Wusyinoe ri tavon sya bekere manakoe indamu syo vatane mansopi indamu vemo wanave Yesus vatano Nasaret ai jakato inya. \v 10 Weti syo maorai mangkebe no Yerusalemoe. Syo ayaowe rauga no syeno akokoe mai indamu syo Yesus apa kawasae wanui maugave usisa no tanoano makova rai. Muno ritavondi arono vatano Yahudi wo rapatimu ware wo mangke raugaje mai indamu ukakai. \v 11 Masyote anteter risiso syuje yavaro sambaya raita tetebe, syo mangke raugaje vatano wanave Yesus aije mansai. Muno ribeker syare syo mansantitidi indamu wo Yesus aura tantunawi. Inanuga mamuno mansai rave, weti syoroto no munijo marane inta rai tavon indamu syo arare veano mansave no naije.” \s1 Ayao Paulus sakinav tavondi Yesus ai \p \v 12 “Sya bekero namije mi mbe tavonamo arono syoroto no munijo Damsyik. Arono naije syo ayaowe rauga no syeno akokoe mai indamu syo arare veano Yesus apa kawasae mansave no Damsyik. \v 13 Weramu, Akarijo Titi ko dave winy, syare syo raura kakavimbe nai, weye arono masyoto namije ama yasyin dave, syanyana unanuije ama yasyin. Arono naije risyo vare inta raen no naumo warae, ama vare manakoe ti mo uma apa vare rakivan. Maje mbaro rinakiani muno ama vare umaso mo vatano utavondi inatavone umaso makiani tavon. \v 14 Weti reantatayaje wantavai no mine von. Syo anamote ranaun mayao aje rinai jirati ayao Yahudi rai mare, ‘Saulus! Saulus! Mbeanimaibe irati nyo rinave tatugadi?’ \p \v 15 Umba syo anamote umaso raura nakananto syare, ‘Injae, are pi Winy?’ \p Muno Po raura aje akato pare, ‘Risyirati Yesus nyo rinave tatugadije wepi Risy. \v 16 Weramu soamo winseo ntet! Ride rinarorono nai weye syare Syo napatimu indamu nyanapatambe Rinai. Syare ana nyo raen no Rinaije unumeso wemamo nyo raura kakavimbe irati vatano kaijinta mansai. Muno ana indati Syo rarorono nai jakato no masyoto rijat wemamo nyo ravovo vatane mansai tavon. \v 17 Risyi indati syo naorai jirati ana ngkakaijo nya vatano Yahudi ware wo rave naije rai, muno vatano Yahudi jewen ware wo rave tavono naije rai. Soamo Syo natutir inda nyoronto no vatano Yahudi jewene mansai. \v 18 Syare nyo mansamije rausiso inda mbara wuje irati kaumure rai yara usisa vare rai. Wemirati syare nyo mansanyao indamu usakinavo Anakakai Akoe apa vambunine rai yara utavondijo Amisye bo ai. Wea indati Syo awa ayao kakaije rapaya mansai umba Syo maugave usisa Sya kawasae mai weye wanave Rinai.’ \p \v 19 Maisyare omai ti, Akarijo Titi Agripa, syo ana rarorono rinai no naumo warae rawatambe ramu, yara ribeto rai kobe. \v 20 Maisyare omaisy, syo vatane mansanyao indamu usakinav irati awa ayao kakaije rai muno wakare utavondijo Amisye ai, umba ubeta ana ngkove bo rai indamu mo maroron kakavimbe usakinavo awa ayao kakaije rai to. Syo ayao ravovo taije maisy no Damsyik raijo wusyin, umba Yerusalem rai jakato, umba munijo Yudea raita tenambe, nto no vatano Yahudi mansai muno vatano Yahudi jewene mansai tenambe. \v 21 Ana umaso mi mbeamo vatano Yahudi wo rinaijar no Yavaro Amisye ama uga muno ware ubera wo rinaubaisy. \v 22 Weramu ndea unumeso Amisye tuna rinautan tutir, wirati ritet no naiso indamu syo ayao so raura kakavimbe vatane mansai tenambe—vatano awa tame ntiti muno vatano awa tame maje mansai tenambe. Ana syo raura somamo anakotaro Amisye apa anawae wusyin muno Musa wo raurairive ware indati nande, yara ana kaijinta me ramu. \v 23 Weye anawae muno Musa wo raurairive ware Amisye po Mesias apatimu indamu siuri umba wepirati Vatano manasyin dave kakai yara kovakato. Wemirati Ayao Kovo raurata irati vare rai. Po vare so raugaje vatano Yahudi wansai muno raugaje vatano Yahudi jewene mansai tavon.” \p \v 24 Paulus payaowa nene, naije Gubernur Pestus po rawain akoeve pare, “Wakoe! Paulus, winyamo anaivije mo navea! Nya bukugo nyo ranyaube omi ndaugabe ti ama akoeye mi anaivije mo navea!” \p \v 25 Weramu Paulus po raura nakananto ai pare, “Gubernur Pestus ko dave winy, risyamo anaivije inta mo rinave ramu. Ana syo raura somamo tugae muno mamaisy. \v 26 Akarijo Titi Agripa winy, risyamo ibambunino idaura kakavimbe nai weye nyo anakotare umaso ranaun to. Syo raen winanto rai tenambe, weye ana nande Yesus aije umaso mamo inta rangkokaibe jewen yara vatan tenambe wo raen to. \v 27 Akarijo Titi Agripa, winyamo nyanave tugae irati Amisye apa anawae wusyine mansai rako? Ridatantona nyanave ivae!” \p \v 28 Umba Akarijo Titi Agripa po raura aje Paulus ai pare, “Wakoe! Nyare nyavave nyo inanuga raugabe indamu syanave Yesus ai je?!” \p \v 29 Paulus po raura nakananto ai pare, “Risambayambe seo Amisye aijo wibuin naije ramu, yara vatano soamo wapo rinaranive wasai tenambe, indamu weapamo masyote mararai rako masyote nggwaravain dako weatavondi rinai inda wamanave Yesus ai kava. Tugae, syare watavondi sya anave rai, yara siurijo makova ma vemo wananta rai maisyare rinamaisy inta!” \p \v 30 Umba akarijo titi umaso seo tet, muno gubernur muno Bernike muno kaijo wenao tenambe usea usayai. \v 31 Arono wujea jewen, wo raura vambinibe mansai ware, “Paulus opamo po ana ngkakai inta rave ramu. Weti mangke manakoe maisyare aubai dako, ausiso tanoano makova rai rako, weaveti mamaisye ramu.” \p \v 32 Muno Akarijo Titi Agripa po raura nanto Gubernur Pestus ai pare, “Vatane sopamo po ranajo indamu seo tet no Kaisar\f + \fr 26:32 \ft Kaisar opamo Akarijo Titi Munijo Roma pije.\f* amune rai wije, weramu jewen datire wamo apaya vayave. Weti kova to, seo no amun kai.” \c 27 \s1 Paulus seo nyomane rai poroto no munijo Roma \p \v 1 Arono naije Gubernur Pestus po rapatimu pare Paulus seo nyomane rai ti poroto no munijo Roma no no propinsijo Italia rai. Weti po Paulus muno vatano kai nanawirati umakova no tanoano makova raije maunanta no nait akari Roma inta ai indamu po mansamano awa unanui anya wuruta no Roma rai. Nait akari umaso apa tame mi Yulius, opamo be akarive naito nanawirati wanapatambe Kaisar aije mai. \v 2 Muno risyirati Lukas ritavondi awa unanui anya rai. Muno Aristarkus, vatano Makedonia apa munije mi Tesalonika, po reansarijat tavon. Umba rean tenambe wansea nyomano manakoe inta rai oma no no munijo Adramitium umba nde. Nyomane umaso mare nsiso muje munijo ntuna no propinsi Asia raita tenambe. Umba reamuje wangkayun kobe. \p \v 3 Sansimambe akato reande wansisa no munijo Sidon. Nait akari Yulius umaso anuga ngkovo Paulus ai, weti pare, “Paulus, nyoronto kai, nyo nya arakovo una no munije so mapan dati indamu wo anaisye muno nya ana mbekedaije inta raunande nai inda nyo raugavo unanui anya so rai.” \v 4 Reana no munijo we raija jewen, umba reangkayun akato. Weramu ovaro asoneme ti reansisa gaugwambe nupatimugo Siprus ama ranijo ntanamanine rai. \v 5 Arono reanande mararaijo munijo Kilikia muno munijo Pampilia raija jewen, reamo mayane raotar bayave umba reanande no munijo Mira no no Likia. \v 6 No naije nait akari umaso po nyomano manakoe inta no no Aleksandria raen mare ngkayun da moronto no Italia. Weti po reansaugav wamakananta wantavondijo rai jakato. \fig Unanuijo naito Roma po Paulus augav to no munijo Roma|src="yawa_map_acts27.ai" size="span" loc="Arakov 27:1-28:16" copy="?" ref="Arakov 27:1-28:16" \fig* \p \v 7 Umba reangkayun akato, weramu masyote inta yai reamaneai rave. Muno reansiuri rave yava reande mararaijo munijo Kanidus rai. Reamare wamanawadi kobe, weramu ovare panyoana nene ti reanta kakai. Weti reamo Salmone ama atume rakivanoe, wananta kobe wamo nupatimugo Kreta ama nayave ruke ransarer, weye wemirati ovare tanamanin dai. \v 8 Umba reamampayaro raugugan. Reanta wansiuri rave, umba reansisa mampayar no raone inta rai, ama tame mirati Raono Ngko Dave, nggwaravainyo munijo Lasea raije ramu yara mararai rai. \p \v 9 Reamanyawa masyote manui rave ndento to muno vatano Yahudi reama masyoto akoe arono reansatawandijo marore raije mewen to. Umba embayo ovarebe nande kobe. Maisyare omai ti, Paulus po ananyao inta raugaje pare, \v 10 “Sya arakove weap, wabekobe paep! Syo raen ranivara wamare wangkayun tutir, indati wananta irati ana ngkakai manakoe inta rai jaje, muno nyomane muno ananugo nyomane mo raugave indati masyo ti rakanive. Weramu webo mirati rakanive ramu, yara vatane inta wansai tavona.” \v 11 Weramu nait akari umawe ponayo Paulus apa ananyaowe umaso rai. Yara panave vatano po nyomane umaso raparae ai muno vatano apave nyomane umaso raije ai, weti tavondi aya ayao obo rai. \v 12 Muno vatano wanui wonayo umampayar no weyi, weye arono ovare nande, raone umaso mamaisye ramu. Weti wo rapatimu ware, “Wamare wangkayun tutir damu wansisa no Peniks indamu wana no we embayo ovare so aen da deto rati.” Peniks umaso mamo raono kaijinta mije no no nupatimugo Kreta, wemirati ovare nande siso raije ramu yara ntanamanin bayave. \s1 Rarene mo nyomane ranepate manakoe rave \p \v 13 Noa ovaro wambiraowe pakauje weramu nsansomo vayave. Weti vatano wo nyomane raijare wo ratantona ware, “O, wama bekero wanta no Peniks omamo mamaisy aje, weti wade ra wanta kai.” Naije wo oramo kamintuge rakarimu sea nakato inda reangkayuno nupatimugo Kreta ama nayave ruke ransarer. \v 14 Weramu wanta ra gwaravain dainya nene, yara ovaro akoe rave de no ranijo wanansai tetuje. \v 15 Weti rarene mo warea raijakauje ti mo nyomane ranepat. Weti reambambunin inda reamanawadije ramu, yara ovare po nyomane raugav. Weti reamampayar wangki vayave ovare ai. \v 16 Reangkivea reanande nupatimugo mamaune inta rai, ama tame mirati Kauda. Arono reansisa mararai nupatimuge umaso ama nayave ruke rai no ranijo wanampui, umba ovare manin mamaumbe. Weti wamo nyomano tuvan uma nyomano manakoe umaso mo rakarimuge raijaseo ntami no nyomano akoe rai indamu vemo ovare po rangkakati jinta. Weramu reamo raijaseo wansiuri rave weye ovare bambunin ti. \v 17 Arono nyomano tuvane umaso raijasea jewen, umba vatane wo waije raveano nyomano manakoe taune raokae tenambe indamu matu. Ujaniv ware, “Ovare po reansaugave wansisa Mayano Sirtis ama ruke rai, weaveti wangkikaisy nayave ruke rai. Wea indati nyomane so mangkakati aneae rai!” Maisyare omai ti, wo ayune rakapan umba ovare po nyomane raugav maneai. \v 18 Rarene manya tutir kobe, wetiva sansimambe ananugo nyomane mo raugave inta raepa bayave no mayan. \v 19 Masyoto mandeije vatano wanapatambe anakero nyomane raije taune wo anakotaro veano ayune raijare raepar akato no mayan. \v 20 Masyote anteter reamo uma aene ramu muno tume raene jewen tavon muno ovare tami tutir ti rarene akokoe. Weti reama anave wangkove raije mamo meweno reansai to. \p \v 21 Masyote inta yai raveamo vatane umaso wo anaisye inta raisye ramu, weti Paulus te no awa yasyin umba po raura pare, “Sya arakove weap! Arono manasyinoe, syo ananyao inta raura wasai syare vemo wangkayun wamuje Kreta raora inya. Weti watavondijo sya ananyao umaso rai ratire, wananta irati ana mo wansauga ti kavintare wangkakaijare so muno ananuge rakaniveare so inta raije ramu. \v 22 Weramu soamo syare syo raura wasai inda wasanuga mbambunin, weye wamamo indati inta kakaije ramu, yara nyomane so bo ma indati ngkakai. \v 23 Weye namanoe naito Amisye inta de arorono rinai. Amisyo ribeaje aive muno apaura irati rinai, Wepirati po apa naite inta atutir de rinai. \v 24 Umba naito Amisye umaso po raura rinai pare, ‘Paulus, mbemo njaniv inya! Weye indati winyamo ntoa nto ntet no Kaisar amun! Muno Amisye anuga ngkovo nai, weti pare vatano utavondijo nai ti wakayun wenawamo uko tenambe yara inta kakai jewen, mamaisyo nya bekere rai.’ \v 25 Maisyare omai ti, arakove weap, syare wasanuga mbambunin! Weye risyanave Amisye ai ti ana Po raura rinaije indati nande aje. \v 26 Weramu indati wangkikaisy nupatimuge inta ama ruke rai.” \p \v 27 Masyote manui reamampapayar wangkive tutir no mayano Adria. Umba namano abusyinara eane mambisy ama namane yasyin dave vatano wo anakero nyomane raijare inta wo raraniv ware, “O, nyomane mararai kobe ruke rai to!” \v 28 Weti wo waije ratavukijo orame rai inda wo raugasya wo rave waro ama waravainye rataun. Muno waro ama waravainyo masyoe ama taune nanto no meterije tename jirum. Nugoenta rainya nene wo rataun akato, waro ama tauno waravainyo masyo ma meterije tenamara eane abusyin. \v 29 Weti ujaniv ware vemo nyomane ngkikaisyo orame inta rai jinta. Weti wo oramo kamintuge mambisya raugasya no nyomane ama parae inda mo raijar matuve. Umba ubeker ware mbabadi vavai. \p \v 30 Umba vatano wo anakero nyomane raijare wo nyomano tuvane raugasya no mayan, ware indamu wo oramo kamintuge inta raugasya no nyomano akoe ama raware warave rai tavon. Weramu wangkarive, weye awa bekero tugae mamo ware wo nyomano tuvane raugusya inda wasya usea rai ra unanajibe vayave. \v 31 Weramu Paulus po raura nanto naite nawe awa akarije pe mansai pare, “Vemo vatane so unanajibe inya! Weye una nyomane raije jewen, indati arakove weapamo wakove ramu.” \v 32 Weti naite wo nyomano tuvane umaso ama waije raotar wusyin ti temasyo vayave ti ngki. Muno vatan tenambe una tawan no nyomano akoe rai. \p \v 33 Arono akane mararaijo mare ntipugi, Paulus po ana inta raura vatane mansai ramu wisyi tenambe, pare, “Masyote abusyin eane mambisy wapo anaisye inta raisye ramu. Weye yanive no wasai ti wanove vayave, wapisyisye jewen. \v 34 Weti syare soamo wapo anaisye kavinta raisy inda wabambunin akato muno vemo wajaniv akato nora. Weye Amisye pare indati wakov tenambe yara inta kakai jewen, maisyare muno wasakarivuinye inta aumandije ramuge wemaisy.” \v 35 Weti po rauranare wemaisya jewen, Paulus po rotije raijade umba po kove raura seo Amisye ai no mansamun tenambe. Wea jewen, umba po ratodijo mansai jakato muno wo raisy. \v 36 Weti vatane manuga mbambunin akato muno wisyi tenambe. \v 37 Vatano una no nyomane umaso awa wanuije nanto no ratusije jirum, abusyine kaururumara eane kaujentabo (276). \v 38 Arono wisyisy mamai bintaboa jewen, umba wo anaisyo gandumo wo raugav no nyomane umaso raepar no mayan indamu nyomane ndaradam. \s1 Nyomane ngkikaisyo nayave rai \p \v 39 Arono uma seowa mba to, umba werasisa wo ruke warea raen, weramu wantatukambe muni umaso nori rui muno ama tame rui. Wo raone inta raen no warea muno ama nayave ruke ratavon. Weti wo ratantona ware, “Wamo nyomane rausisa no we rako?” \v 40 Weti wo oramo kamintuge ama waije rataotar tutudi inda oramo kamintuge umaso manutu no waro. Maisyare wemai tavon, wo waijo wusyinoeara wo raveo remese raokokae da matugoe soamo wo raniku ramu ngkakavin. Umba wo ayuno ntet no raware rausea nsawa indamu ovare po ramawisy mo nyomane raugave nsiso no ruke warea. \v 41 Weramu anyane inta no no naije weti nyomane nsiso ngkikaisyo rai. Ama raware ntami matuve nayave rai, yara ama parae mamo aneae mo ranepat akoeve ti mangkakati. \p \v 42 Naito una no nyomane umaso ware ubera wo vatano umakova nanawirati wo mansamane maubai wusyimbe, weye ware, “Vemo vatano umakova ujai usisa no ruke warea ti unanajibe inta!” \v 43 Weramu nait akari po naite umaso mansopi jirati awa bekere so rai weye aemeno Paulus ai ti. Weti po vatano ujai kobe matutir inda usasopato wusyimbe no mayan ujai usisa no ruke warea. \v 44 Umba vatano kaijo udijat wenanawamo wo nyomane umaso ama vasyesyeo poradije umaso inta raijar ranyi umba upondiaro rai usisa no ruke warea. Maisyare omai ti, rean bintabo wangkov ti wansisa no ruke warea. \fig Nyomane ngkikaisyo nayave rai ti mangkakati, weramu vatane unanajibe tenambe |src="cn02045B.tif" size="span" loc="Arakov 27:41-44" copy="Cook" ref="Arakov 27:41-44" \fig* \c 28 \s1 Paulusa pe ude no Malta \p \v 1 Reangkov tenambe arono reansisa no ruko warea. Umba reamo ranaun vatane ware nupatimuge so ama tame mirati Malta. \v 2 Vatano una no nupatimuge umaso manuga ngko dave reansai rave, weti wo reansaugave sisa no awa munije rai. Muno wo taname inta raon weye maruge maje muno nuge nanayao ti reambavat. \v 3 Paulus opamo po nuja inta ranunugambere. Arono pare po nuja umaso rave nanto daon no taname rai rati, tawae mamune inta no rai, mo taname ama mamoane ranaun ti muje kobe, naije mo Paulus aneme ratao. \v 4 Vatano una no nupatimuge umaso wo tawae umaso raen mo Paulus aneme ratao ti nsawa matuve rai rave. Wo raura nanto mai vambinibe ware, “Wakoe! Tawae mamune mo vatano napije ataowa weti wandaen opamo po vatane inta aubai to! Pare veravo nino apa mangke raija mamaisy aje re? Omamo avara mansyan da kakai no mayane ramu ti. Weramu wama amisyo nupatimuge so mo mangke raugaje ai indamu kakai.” \v 5 Weramu Paulus po tawae umaso randarit ti ntemasyo ntami no taname ama uga, weramu anasine njorame ramu. \v 6 Vatano una no nupatimu umaso rai wo ratantona ware, “Tawae mamune mo vatane wato atao, weti kavinta nakato indati anasine mbambana, pare tende kakai kobe.” Weti vatane umaso wo Paulus anyanyut tutira nugoenta, weramu jewen, ana inta nande aije ramu. Weti awa ana wo ratantona nsasye akato, soamo wo Paulus aura ware, “Wakoe! Sopamo apa vambunine manakoe rave! Weti wandaen opamo vatan bayave pa jewen, yara vatano titi rave no no naumo warae paje no mine so rai pije.” \p \v 7 Mino manakoe inta mararai no reanorijoe. Vatano apave rai apa tame mirati Pubelius. Wepirati be akarive nupatimuge umaso rai tenambe pije. Anuga ngko dave reansai weti po reansaugav ti reano arijata masyote mandei. \v 8 Arono naije Pubelius apa aja gwanen, anakea mamoan muno ate monanto po mavuge rangkarave. Weti Paulus poroto siso po aen niki no apa tanoane uga, umba be sambayambe ai muno aneme raijaseo tamijo ai. Naije kobe anasino njorame umaso nsauman. \v 9 Anapaporainye umaso mbewaramo vatano ugwanen ti una no nupatimuge umaso ude tenambe no Paulusa nui, umba Amisye po saumane raugaje mai tenambe. \v 10 Umba vatane umaso ubekobe irati reansai. Muno wo ana reambekedaije inta raugavere indamu reandaugavo wama unanui anya rai. \p \v 11 Embae mandei reano no nupatimugo Malta umaso raija jewen, umba reamare wangkayun akato, weti reansea nyomano kaijinta no no Aleksandria rai jakato. Nyomane umaso mamo arono embayo ovarebeyoe, mampaya tutir no nupatimuge umaso rai. Reamo yaro ratotove inta raen ntami no nyomane ama raware rai. Yare umaso ratotov maisyare irati vatano ijapume inta yamaisy, inta apa tame mirati Kastor muno inta apa tame mirati Poluksa. \s1 Paulusa pe awa unanuijo wuje no Malta wuruta no Roma \p \v 12 Reamo nupatimuge umaso rapaya, umba reangkayuna wanande no munijo Sirakusa. Reana no we masyote mandeij. \v 13 Umba reamuje akato reangkayun wananta no munijo Regium. Sansiman akato ovaro wambirao paje, weti reangkayun avave ti masyote rurum umba reansisa no munijo Putioli. \v 14 Umba reamaje wamo nyomane rapaya. Umba reananta irati arakovo wanave Yesus ai inta mansai no munijo namije rai. Wo reansawain indamu wansisa wano mansarijat no we masyote kaururum. Umba reamanya akato ti wanta no munijo Roma. \v 15 Reama wansisa rainy yara ta reamanya nene, weramu reama arakovo una no Roma wo reansanauno wande so rai to. Weti arakove inta wuje wo reansaorave de indamu wo reansaugav wansisa, weti inta ude wo reansanyut no munije inta ama tame mirati Wisma Mandei, muno kaijinta wo reansanyut tavon no munije ama tame mirati Pasar Apius. Arono Paulus po arakove umaso mansaen, po kove raura seo Amisye ai muno anuga mbambunin akato. \s1 Paulus no no Roma \p \v 16 Arono reananta kobe no Roma, nait akari Roma po Paulus auga siso no tanoano makova raije ramu yara po apaya no vayave no yavare inta rai. Weramu po naite inta atutir po aman tutir. \p \v 17 Masyote mandei, umba Paulus po akarijo Yahudi una no Roma mansawainde. Wanunugambea jewen, umba Paulus po raura nanto mansai pare, “Sya arakove weap, risyo ana inta raveti ngkakaijo wama vatano Yahudi mansaije ramu. Muno syo wama koane inta rakanyoandije ramu, namirati wamo raugav no wama aneno wusyinoe mansai. Weramu vatane wo rinaijar wo rinaunanto no akarijo Roma inta mansai no Yerusalem. \v 18 Umba akarije umaso wo inanajobe, weramu unanta ana ngkakaije inta raijo rinai ra wo inaubaisye ma jewen. Weti ware ubeker wo rinapaya vayave. \v 19 Weramu vatano Yahudi onanawamo wonae, ware vemo wo rinapaya inya. Weti syare rinantutuabe ramu syo ranajo ra ride no so indamu rinaroron no Akarijo Titi Munijo Roma amun indamu po anaikero vatano Yahudi wo rave rinai ranaun. Weramu taune risyamo syanaikebe sya kawasae Yahudi mansaije ramu. \v 20 Wemi mbewar syo ranajo ramu wade rinai inda wamayao. Wapo waijo besije raena nsawa rinaneme rai. Syare syo raura kakavimbe wasai: rimakova so weye syanave Mesias ai, wepirati kawasae Yahudi wan tenambe wansanaveano Amembe pije.” \p \v 21 Umba akarijo Yahudi wo raura nanto Paulus ai ware, “Reamamo wamantatukambe animaisye mi mbewa ti wimakovave, weye nyovara wao mo ana no naije ratoe inta no no Yudea ti nde jewen. Muno reama arakovo una no Yudea inta ude wo nya ana ndave ti ngkakai inta raura ramu. \v 22 Weramu reambeke dave wamare wamo nya ananyao ranaun weye reamantatukambe rai. Reamo ranaun vatano una no rui vayave wo ananyaowe umaso raura tantunawi.” \p \v 23 Weti vatane umaso nanawe Paulusa pe wo masyote inta rapatimu indamu wanunugambe akato. Masyoto naije vatano wanui rave ude no Paulusa nui no apa norije rai, umba po mansanyao awatanoe yava namandi rave. Apa ananyao po raugaje mai pare Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so rai, muno Yesus opirati Ananyao Musa muno Ayao Anawae wo aurairive no wusyinoe. Weye Paulus beker indamu vatane umawe wanave irati Yesus ai. \v 24 Weti inta nawirati wanave Paulus apa ayaowe rai, yara inta nao wanave jewen. \v 25 Umba vatano Yahudi wanugande umaso wayaowi, manuga mbe intabove jewen. Ware wuje aora weramu Paulus po ananyao inta raugaje mai wusyimbe pare, “Sya arakovo Yahudi weap, wapo rinaranide! Anawayo Vambunine mo raura tugae arono wusyinoe Mo raura ti anawae Yesaya po ratoe irati vatano Yahudi wama anene mansai maisyare somaisy: \q1 \v 26 Amisye pare, \q1 ‘Nyoronto nyo raura nanto Sya vatane mansai taiso: \q1 Wapo Sya ana idaura raraniv, weramu wananta raije ramu, \q2 muno wasami mo Sya ana idave raen, weramu wananta raije ramu. \q1 \v 27 Weye vatane sonawamo manuga matu, \q2 muno mamarikoame mpapakiri, \q2 muno mamije ntatuvi. \q1 Wonayo wo raeno mamije raiji, \q2 wonayo wo raranivo mamarikoame raiji, \q2 muno wonayo manuga nanto raiji. \q1 Wemi mbewar usakinav wakare Rinai jewen, \q2 weti saumane mamo Syo raunande mansaije ramu.’\x + \xo 28:27 \xt Yesaya 6:9-10; Matius 13:14-15\x* ” \p \v 28 Umba Paulus po raura pare, “Sya arakovo Yahudi, syo raen wapo Amisye apa Ayao Kove rawatambe, maisyare muno wapa aneno wusyine wo rawatambe obo maisy akato. Weti syare wapo idaura so ranaun: Amisye po apa kove raugaje irati vatano Yahudi jewene mansai indamu Po mapaya ayao kakaije rai, muno onawamo manayanambe wo raraniv!” \v 29 Paulus po ayao umaso raurana jewen, umba vatano Yahudi umaso wakauje yavaro namije raora, yara wayaowi vambinibe akoeve. \p \v 30 Paulus no no munijo Roma tume rurum, nowo yavaro taune po ravaibe rai. Anayanambeo vatano ude wo apane mansai rave. \v 31 Pananyaube po ananyao Amisy Yesus Kristus raura muno masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so raije raura vatane mai tenambe. Payao vambunimbe yara janive ramu, muno vatane inta wo ansopije kakai.