\id LUK - Yucuna NT -Colombia 2011 (DBL -2013) \h SAN LUCAS \toc1 San Lucas \toc2 Lucas \toc3 Lc \mt1 SAN LUCAS \c 1 \s1 San Lucas lana'arí Jesucristo yucuna papera chojé marí que i'imacá: \p \v 1 Eco palá pijló, Teófilojlo: \p Cajrú ina'uqué maárohua huátaño Jesucristo yucuna lana'acana papera chojé. Maárohua hue'iyohuá ri'imajica huacajé yucuna nahuata lana'acana papera chojé palá. \v 2 Piyuqueja nacaje rila'ajícare caje amájeño, necá i'imaqueño riyucuna najló i'imajica. Aú nalana'á papera chojé riyucuna i'imacá. Jesucristo queño'ocá risápaca'ala la'acana huacajé ne'emá rijhua'até. Piyuque nacaje rehuíña'atajicare nacú necá nema'aqué ra'apiyá. Necá penájenami ja'apátaqueño riyucuna ajopánajlo, ajopánajlo que. Huajló hua'ató piyuqueja na'apátaque riyucuna. \v 3 Eyá nucá piño quejá'ari palá riyucuna ajopana ina'uqué liyá i'imacá. Piyuqueja riyucuna nuquejá'a palá, rijyuhuacami yucuna hua'ató. \v 4 Ñaquele, Teófilo, nuhuata riyucuna lana'acana piyuqueja palá pijló, pihue'epícaloje palá quehuácaje puráca'aloji nacojé raú penaje. Caja nohuíña'ata picá rinacu i'imacá, pihue'epícaloje rinacojé palá raú penaje. \s1 Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, i'ijnacá Zacarías chaje yucuna marí: \p \v 5 Herodes i'imacá judíona i'imacana huacajé, apú sacerdote i'imari. Rií i'imari Zacarías. Sacerdótena ií i'imari Abías. Nanaquiyana caja ri'imacá. Riyajalo ií i'imari Elisabet. Júpimi que Aaronmi chu i'imacá sacerdote. Rilaquénami naquiyana ru'umacá. \v 6 Palá Tupana pechu i'imajica Zacarías nacú riyajalo nacú hua'até. Nema'aqué Tupana ja'apiyá palá. Piyuque ripuráca'alo lana'aquéjami quemacá que nala'ajícano i'imajica. Aú calé uncá meño'ojó ajopana ina'uqué quemalá nanacu: “Pu'uhuaré la'ajeño necá”, que. \v 7 Uncá nayani i'imalá, mehuacú riyajalo i'imacale. Rihuacajé caja peñahuilana huani ne'emacá. \p \v 8 Zacarías i'imari sacerdote. Risápaca'ala rila'aqué Tupánajlo. Pajehuémichaca nala'ajica ricá ajopana hua'até. Ñaquele rihuacajé ricá, rijhuáque'ena, quele la'añó ricá. \v 9 Tupana ñacaré chu ne'emá. E caja nahuacára'a rimujlúca'aca ucapú chojé, ricára'acaloje a'ahuaná icá reyá i'imajemi penaje. \v 10 Ricára'aca a'ahuaná icá quetánaja ajopana ina'uqué pura'acó Tupana hua'até apalá ucapú chu. \v 11 E'iyohuá queja Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, ya'atacó Zacaríasjlo i'imacá. Re mesa caje i'imari. Jipa naquiyá la'acanami ri'imacá. Ricá nacú nacára'aque a'ahuaná icá. Ca'añá chojó pitá mesa nacojé, Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, iphari. \v 12 E Zacarías amari ritára'aco. Rinacojé ripechu capicháñari risápaca'ala, cajrú huani riquero'ocole. \v 13 Ejéchami Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, pura'acó rijhua'até. Rimá rijló: \p —Zacarías, piquero'oniyo, Tupana jema'arí pipura'acó rijhua'até. Chuhua ra'ajica piñaté. Marí que ri'imajica pijló: Ilerú piyajalo huá'ajeyo ru'urí. Ñaquele pa'ajé rií Juan. \v 14 Pu'ují huani pipechu i'imajica rimoto'ojica aú. Ñaqué caja cajrú ajopana pechu i'imajica pu'ují raú. \v 15 Palá huani Tupana pechu i'imajica pi'irí nacú. Uncá ri'iralaje nacaje jalá amúra'atacanami. Tupana Pechu i'imajeri re'iyá rimoto'ojica ejéchami. \v 16 Ri'imajé Tupana yucuna cajrú Israelmi chu laquénamijlo, napajno'otácaloje napéchuhua Tupana ejo raú penaje, nahue'epícaloje piño Tupana raú penaje. Iná huacára'ajeri huani ricá. \v 17 Ricá Tupana huacára'ajicare ina'uqué i'imatájeri penaje, tucumá ra'apátaje Tupana puráca'alo ina'uquejlo. Caphí Elíasmi chu pechu i'imajica Tupana puráca'alo ja'apátacana nacú ina'uquejlo. Ricá pechu i'imacá que caja pi'irí pechu i'imajica ra'apátacana nacú. Ra'apátaje ina'uquejlo Tupana puráca'alo, nayani pechu pala'acóloje nachi'iná hua'até raú penaje. Uncá jema'alaño Tupana ja'apiyá, jema'acáloje Tupana ja'apiyá penaje ri'imajé ina'uquejlo riyucuna —que Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, quemacá Zacaríasjlo i'imacá. \p \v 18 E Zacarías quemari rijló: \p —¿Na aú chi nuhue'epeje quele pimíchaca nojló? Phíyu'uque huani nucá, phíyu'uqueru caja nuyajalo. Uncá meño'ojó huayani i'imalá. \p \v 19 Aú Tupana hua'atéjeri quemari rijló: \p —Gabriel, Tupana hua'atéjeri nucá. Ricá huacári'ichari nucá majó pichaje, nu'umacáloje pijló riyucuna penaje. Palani huani riyucuna. \v 20 Uncá pachá pema'alá nupuráca'alo no'opiyá, pi'imajé manumarú a'ajná pi'irí moto'ojica ejená. Numíchaca pijló queja pi'irí i'imajica. Riphájica rená chojé huacajé pi'irí moto'ojeri —que Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, quemacá rijló. \p \v 21 Je'echú chiyaje pura'acó Zacarías hua'até quetana ajopana ina'uqué huátaca ricá. Apalá chu ne'emá. Napechu i'imá: “¿Na rila'alá júpija huani richu.” \v 22 E caja ehuaja Zacarías jácho'oro richiyá. Reyá a'ajná ño'ojó uncá meño'ojó ripura'aló. Riyáte'ela aú ja ripura'ó najhua'até, manumarú ri'imacale. Raú nemá rinacu: \p —Nápaja ca'ajná ya'achíyaro rijló ucapú chu, li'ichari ricá ají que —que nemacá. \fig |src="CN01603b.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Lucas 1.22" \fig* \p \v 23 E caja riphá rená chojé, apú sápacaloje Tupana ñacaré chu rapumí chojé penaje. Aú ripa'ó riñacaré ejo. \v 24 E caja riyajalo i'imayo canupá. Aú caja uncá rócho'olo nañacaré chiyá pajluhua té'ela queta queri quetana. \v 25 Pu'ují rupechu i'imacá, canupá ru'umacale. Rumá: “Caja marí que Tupana la'acá nucá palá, ajopana ina'uqué iphácaloje no'opí raú penaje. Uncá nephala no'opí mehuacú nu'umaqué huacajé.” \s1 Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, i'ijnari María chaje, ri'imacáloje Jesús moto'ocá yucuna rojló penaje. Riyucuna marí: \p \v 26 Elisabet i'imacá canupá pajluhua cuhuá'ata queta queri quetana huacajé, Tupana huacára'ari ricaja caja Gabriel je'echú chiyá pajimila Nazaret ejo. Galilea te'eré nacú ricá pajimila. \v 27 Rejo Tupana huacára'ari ricá María chaje. Inaya jo'ó María i'imacá rihuacajé. Uncá jo'ó ruhuá'acalo rihuacajé i'imacá. Napura'ó rinacu José hua'até, nahuá'acacoloje pajhua'atéchaca penaje. José i'imari Davidmi chu laquénami naquiyana. Júpimi que Davidmi chu i'imacá ne'emacana. \v 28 E caja Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, iphari María nacú. Rimá rojló: \p —Pajalácaje nu'ujichá majó. Palá huani Tupana pechu pinacu. Piñaté a'ajeri ricá. Palá huani caja Tupana la'ajica picá. Ajopana inaana chaje huani rila'acá picá palá —que rimacá Maríajlo. \p \v 29 Marí que rimacá aú rojló rupechu i'imá: “¿Meque chi caji rimíchaca nacú nojló? ¿Naje chi rimicha nojló a'ajná que huani?” \p \v 30 E Tupana hua'atéjeri quemari piño rojló: \p —María, pihue'epíniya pijluhua, palá Tupana pechu pinacu. \v 31 Chuhuaca canupá pi'imajica, pi'irí i'imajeri achiñá. Eco pa'á rií Jesús. \v 32 Palá huani rila'ajica íqui'iruna ina'uqué nacú. Nemaje rinacu: “Tupana I'irí ricá” que. “Ajopana chaje huani huacára'ajeri i'irí ricá”, que nemájica rinacu. Tupana a'ajeri ricá ne'emacana penaje, Davidmi chu i'imacá ne'emacana, que caja ri'imacáloje penaje. \v 33 Israelmi chu laquénami huacára'ajeri ri'imajica. Uncá ritajnálajo i'imajica, uncá rácho'olajo richiyá —que rimacá rojló. \p \v 34 Eyá rumá rijló: \p —¿Meque ca'ajná pimíchaca nojló? Uncá jo'ó nu'umalá achiñá hua'até. \p \v 35 Rimá rojló: \p —Tupana Pechu i'imajeri pijhua'até. Ricá queñótajeri pi'irí pihuó chu. Marí caje aú pi'irí i'imajeri Tupana I'irí. \v 36 Ñaqué caja pe'ehueló Elizabet i'irí i'imajica. “Mehuacú rucá” que nemacá runacu i'imacá. E'iyonaja caja canupá rucá. Pajluhua cuhuá'ata queta queri cha rucá me'etení. Phíyu'uqueru huani rucá, e'iyonaja canupá rucá Tupana palamane. \v 37 Tupana hue'epiri piyuque huani nacaje la'acana —que rimacá rojló. \p \v 38 —Ñaqué ricá —que María quemacá rijló—. Pimíchaca que nojló queja ri'imajica nojló. Tupana huátaca que la'ajeyo nucá. \p Marí cajé aú Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, pa'aró piño je'echú chojé. \s1 María i'ijnayo Elisabetmi cholo chaje yucuna marí: \p \v 39 E caja María i'ijnayo tu'ujné ají que apú pajimila ejo. Judea te'eré nacú, yenuri e'iyohuá pajimila i'imacá, ejo ru'ujná. \p \v 40 Ruphá rejo, rumujlúca'a Zacarías ñacaré chojé. E rojalaca Elisabet. \v 41 Raú ru'urí ñani cahuitari rohuó chu. Tupana Pechu i'imari rujhua'até cajrú i'imacá. \v 42 Raú caphí rumacá Maríajlo: \p —Tupana la'arí picá palá. Ajopana inaana chaje huani rila'acá picá palá. Ñaqué caja rila'ajica pi'irí i'imajícare palá huani. \v 43 Nuhuacára'ajeri jaló penájeru picá. ¡Meque palá huani pili'ichaca nucá majó nuchaje i'ijnacana aú! \v 44 Pajaláquichaca nucá aú, nu'urí ñani cahuichíyari nohuó chu, pu'ují ripechu i'imichácale —que Elisabet quemacá Maríajlo. \p \v 45 Rumá piño rojló: \p —Pa'acale pinacojó Tupana puráca'alo, rimacare pinacu i'imacá, pu'ují pipechu la'acó raú. Huahuacára'ajeri Tupana quemacá pinacu queja ri'imajica pijló. \q1 \v 46 María quemayo rojló: \q1 —Pu'ují huani nupechu Tupana nacú, \q1 \v 47 ri'imatájicale nucá capichácajo liyá. \q1 \v 48 Palá nupechu, rihue'epícale nucá. \q1 Majopéjaru queja nucá. \q1 Rijló sápajeyo nucá. \q1 Chuhua ina'uqué quemájica nunacu: \q1 “Meque palá huani Tupana la'acá rucá” que. \q1 \v 49 Palá huani jo'ó Tupana la'acá nucá. \q1 Tupana hue'epiri piyuqueja nacaje la'acana palá. \q1 Palani huani ricá. \q1 Uncá meño'ojó rila'alá pu'uhuaré. \q1 \v 50 Rihue'epí piyuque ra'apí iphájeño mu'ují ñaqueja. \q1 \v 51 Piyuque huani la'ajeri ricá. \q1 Re ina'uqué naquiyana, íqui'i nala'acá necó hue'epiño que huani. \q1 Necá pechu rapichata, nala'acá piyá nahuátaca que —que rumacá—. \q1 \v 52 Nahuacára'ajeño huani rácho'otaje ne'emacana caje chiyá. \q1 Ajopana ja'apejé i'imajícaño rila'ajé palá. \q1 \v 53 Ña'ajeño me'epejí panácujlo ra'ajé nacaje palani. \q1 Cajrú le'ejepeláruna rihuacára'aje a'ajná ño'ojó majopeja. Uncá na i'imalaje nacapi. \q1 \v 54 Tupana le'ejena ina'uqué Israelmi chu laquénami. \q1 Necá ñaté ra'ajé, rihue'epícale namu'ují. \q1 \v 55 Tupana hue'epiri namu'ují rimacá que najló i'imacá. \q1 Uncá riyurila Abrahami chu mu'ují hue'epícana i'imacá. \q1 Ñaqué caja rihue'epíjica rilaquénami mu'ují piño —que María quemacá Tupana nacú. \p \v 56 María yuriyo Elisabet hua'até hueji queta queri quetana. Quéchami rupa'acó piño ropumí chuhuá. \s1 Juan Bautizar la'ajeri moto'ocá yucuna marí: \p \v 57 E caja Elisabet iphayo roná chojé, ru'urí moto'ocáloje penaje. Ejéchami caja ruhuá'a ru'urí. \v 58 Pu'ují nañacaré ahua'á i'imacaño, nejena, cajena pechu la'acó raú, Tupana la'acale palá huani rucá. Aú ne'ejná ruchaje ruyájlepana la'ajé. \v 59 E caja hueji que cuhuá'ata que cala i'imajemi rimoto'ocá ejomi ne'ejná queráco'ope chu'uhuere chinuma mata'ajé. Nahuata rií a'acana rara'apá ií que caja. \v 60 E'iyonaja raló quemayo najló: \p —Uncá hua'alaje rara'apá ií rií. Hua'ajé rií Juan. \p \v 61 E nemá rojló: \p —¿Naje chi pa'á rií Juan? Uncá pejena naquiyana ií i'imalá Juan —que nemacá rojló. \p \v 62 Ejéchami naca'acá nayáte'ela queráco'ope jara'apajlo, namácaloje naca ra'acá rií penaje. \v 63 Raú riquejá'a naliyá papera, riyá'atacaloje najló rií richojé penaje. E caja riyá'ata najló: rií Juan. Aú ajopana pechu i'imá: “¿Meque chi ricá caje?” \fig |src="CN01604b.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Lucas 1.63" \fig* \p \v 64 Ejéchami Zacarías lená huicho'ocó, ripura'acóloje penaje. E palá huani ripura'acó Tupana nacú. \v 65 Raú rahua'á ñacaré i'imacaño quero'oñó. Marí caje ejomi Juan moto'ocá yucuna jema'aró cajrú rehuá. Judea te'eré ehuájena, yenuri e'iyohuá i'imacaño, necá piyuqueja jema'añó caja riyucuna. \v 66 Piyuque riyucuna jema'ajeño i'ijnataño napéchuhua rinacu cajrú. Nemá pajlocaca: “¿Méqueca penaje rimoto'ó quele queráco'ope?” Que nemacá rinacu, nahue'epícale Tupana a'ajica riñaté cajrú huani. \s1 Zacarías pura'acó palá Tupana nacú yucuna marí: \p \v 67 Tupana Pechu i'imari queráco'ope jara'apá, Zacarías hua'até cajrú. Tupana huacára'aca ripuráca'alo que ripura'acó. Aú marí que rimacá: \q1 \v 68 Palani Tupana. Israelmi chu laquénami huacára'ajeri ricá. \q1 Rile'ejena ina'uqué caja huecá. \q1 Huachi'ináricana caja ricá. \q1 Chuhua ri'imatájica huecá capichácajo liyá. \q1 \v 69 Ra'ajé huajló pajluhuaja ina'uqué hue'ematájeri penaje. \q1 Piyuque la'ajeri ri'imajica. \q1 Davidmi chu la'aqueri Tupana huátajica que. \q1 Rilaquemi ri'imajica. \q1 \v 70 Riyucuna Tupana i'imaqueri ripuráca'alo ja'apátajeñomi chúnajlo júpimi que. \q1 \v 71 Rimá najló huanacu marí que i'imacá: \q1 “Nu'umataje necá napinana liyá. \q1 Chapú péchuruna nanacu liyá hua'ató nu'umataje necá,” que rimacá huanacu i'imacá. \q1 \v 72 Rimá caja huachi'inami chuna nacú marí que i'imacá: “Nuhue'epeje imu'ují. Uncá mapéchuru calé nucá numacare ijló nacú. No'ojé iñaté,” que rimacá najló. \q1 \v 73 Rimá caja hua'ajútami chu, Abrahami chujlo nacaje rila'ajícare nacú. \q1 \v 74 Rijló rimá huanacu i'imacá, ri'imatácaloje huecá huapinana liyá penaje. Raú huala'ajé nacaje rijló. Uncá hue'emalaje quero'ocajo nacú raú. \q1 \v 75 Marí que rila'ajica huecá palá, rihuátaca que la'acaño hue'emacáloje raú penaje. \q1 Palá la'ajeño hue'emajica raú, hue'emajica quetana. \q1 Marí que la'ajícaño hue'emajica palá raú, que Zacarías quemacá Tupana nacú. \p \v 76 Ejomi Zacarías quemari marí que ri'irí ñanijlo i'imacá: \q1 —Nu'urí ñani, picá i'imajeri Tupana puráca'alo ja'apátajeri penaje. \q1 Ajopana huacára'ajeño huacára'ajeri, Tupana. \q1 Ricá puráca'alo ja'apátajeri pi'imajé. \q1 Picá i'ijnajeri Huahuacára'ajeri huani tucumá riyucuna i'imajé ina'uquejlo, napala'atácaloje napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá ripé penaje. \q1 \v 77 Pi'imajé riyucuna ina'uquejlo, huahue'epícaloje Tupana amaco huachaje pu'uhuaré huala'acare, huamanaicho huala'acare liyá penaje. \q1 Marí caje aú hue'emacóloje capichácajo liyá penaje. \q1 \v 78 Tupana huajhuena huani ina'uqué piyuqueja. \q1 Ñaquele rihue'epí huamu'ují. \q1 Ñaqué i'imacale huajé chuhuá hue'emajica maare eyá a'ajná ño'ojó. \q1 \v 79 Uncá meño'ojó ina'uqué i'imatala necó capichácajo liyá. \q1 Chuhua nahue'epíjica re apú Ne'ematájeri penaje. \q1 Ricá caja la'ajeri huapechu palá, hue'emacáloje palá pajhua'atéchaca ripalamane aú penaje —que Zacarías quemacá Tupana Pechu ja'apiyá que. \p \v 80 Eyá ricá queráco'ope tahuá'aro i'imacá. Ehuá riñapaca tahuá'acajo. Cajrú ripechu i'imacá rijluhua. Pu'uteni meñaru chuja ri'imaqué. Ehuá riphaca rená chojé i'imacá, ra'apátacaloje Tupana puráca'alo yucuna ajopana ina'uquejlo penaje. Quetánaja ri'imacá pu'uteni meñaru chu. \c 2 \s1 Jesús moto'ocá yucuna marí: \r (Mt 1.18-25) \p \v 1 Jesús moto'ocá huacajé nahuacára'ajeri huani ií i'imari Augusto. Ricá huacára'ari ina'uqué lapa'atácana piyuqueja. \v 2 Apú piño i'imari Siria te'eré eyájena huacára'ajeri i'imacá. Rií i'imari Cirenio. Ri'imacá nahuacára'ajeri huacajé naqueño'ó piyuque ina'uqué lapa'atácana. \v 3 Raú pajluhuano que napa'acó nachi'inami chuna ñacajelami ejo, nayá'atacaloje neí papera chojé penaje. \v 4 Aú José jácho'oro pajimila Nazaret eyá. Galilea te'eré nacú Nazaret. Reyá ri'ijná ají que ya'ajnaje Judea te'eré ejo; iphari pajimila Belén ejo. Re ne'emacana, Davidmi chu, moto'orí i'imacá. Rilaquénami naquiyana José i'imacá. Ñaquele José i'ijnari Belén ejo i'imacá. \v 5 José iphari rejo María, riyajalo penaje i'imacayo hua'até. Canupá ru'umacá i'ijnayo rijhua'até, nayá'atacaloje neí papera chojé penaje. \v 6 Belén e ne'emacá ee María iphayo roná chojé i'imacá, ruhuá'acaloje ru'urí penaje. \v 7 Re ru'urí moto'orí. I'imari ru'urí, pamineco huani ri'imacá. E ropo'otá ricá ñani ritóca'aru aú. Ejomi roto'otá ricá pirajina a'ajné a'acuná chojé. Pirajina ñacarelana chuja nayuró, uncale napucuna i'imalá, nacamátacoloje pají chu penaje. \fig |src="CN01624b.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Lucas 2.7" \fig* \s1 Tupana hua'atéjena, je'echú chiyájena, ya'atacó ohuéjana hua'aphé i'imacáñojlo yucuna marí: \p \v 8 Belén ahua'á ajopana i'imaño pu'uteni chu lapí. Ohuéjana hua'aphé i'imacaño ne'emacá. \v 9 E mana'í chiyó pajluhuaja Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, ya'atacó najló. Hua'ató que cajrú camareji patacá nanacojé. Cajrú naquero'ocó raú. \v 10 E rimá najló: \p —Iquero'oniyo. Palani yucu nupháchiya majó ijló, piyuqueja ina'uqué pechu i'imacáloje pu'ují raú penaje. \v 11 Huajé queráco'ope moto'ochaca Belén e. Davidmi chu ñacajelami ricá pajimila Belén. Ina'uqué huacára'ajeri huani penaje ricá moto'ochari huajé. Tupana huacári'ichari ricá majó ina'uqué i'imatájeri penaje. \v 12 Marí que amájica ricá: Pirajina a'ajné a'acuná chu rito'ojó jepo'otácanami ritóca'aru aú. Pu'uhuacá amájica ricá marí que, ihue'epeje ricá numacare nacú ijló —que Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, quemacá najló. \p \v 13 Rejéchami caja cajrú ajopana Tupana hua'atéjena ya'atacó najló. Ají que je'echú chiyá nahuitúca'aca apú ahua'ajé. E palá huani napura'acó Tupana nacú. Nemá najló: \q1 \v 14 ¡Palani huani nacaje Tupana la'acare! \q1 Yenú, je'echú chu, ricá Tupana. \q1 Ina'uqué, marí eja'ahuá chu i'imacaño, pu'ují ripechu i'imacárena nacú, necá i'imajeño palá pajhua'atéchaca, que nemacá Tupana nacú najló. \p \v 15 Ejomi Tupana hua'atéjena pa'añó napumí chuhuá je'echú chojé. E caja ohuéjana hua'aphé i'imacaño quemaño pajlocaca: \p —I'ijná hue'ejnachi Belén ejo, huamíchajla méqueca ricá Huahuacára'ajeri quemíchaje nacú. \p —Je —que. \p \v 16 Aú ne'ejná peyajhué rejo, iphaño nanacu, amaño María, José, quele re. Namá caja queráco'ope ñani to'ocó pirajina a'ajné a'acuná chu. \fig |src="CN01623b.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Lucas 2.16" \fig* \v 17 Namá ricá. Ejomi ne'emá queráco'ope yucuna najló Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, quemacá najló i'imacá que. \v 18 Riyucuna jema'ajeño pechu nacú ri'imá: “¡Meque piyuque huani Tupana la'acá!” \v 19 María pechu nacuja ri'imá nemácare nacú. \v 20 E caja ohuéjana hua'aphé i'imacaño pa'añó piño napumí chuhuá. Palá huani napura'acó Tupana nacú, namácale Tupana I'irí i'imacá. Tupana hua'atéjeri quemacá najló i'imacá queja caja namaca ri'imacá. Namá caja Tupana hua'atéjena, je'echú chiyájena. Aú napura'ó Tupana nacú palá. \s1 Nahuá'aca Jesús yuhuacami Tupana ñacaré ejo yucuna marí: \p \v 21 Hueji que cuhuá'ata que cala ne'emacá queráco'ope moto'ocá ejomi namata'á richinuma. Na'á rií Jesús. Caja Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, quemari Maríajlo uncá chiyó rimoto'ó: “Eco pa'á rií Jesús” que. \p \v 22 E caja riphá rená chojé, José, riyajalo María, quele la'acáloje Moisesmi chu puráca'alomi quemacá que penaje, ne'emacáloje lamá'ataqueja Tupánajlo raú penaje. Aú ne'ejná Jerusalén ejo. Nahuá'a queráco'ope najhua'ató, na'acáloje Tupánajlo ricá re penaje. \v 23 Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemari queráco'opena chi'iná nacú, na'acáloje Tupánajlo naqueráco'opetena, achiñana, pamineco moto'ocaño penaje, ne'emacáloje Tupánajlo penaje. Aú calé ne'ejná rejo marí que la'ajé. \v 24 Ne'ejná caja nacaje a'ajé Tupánajlo. Ripuráca'alo lana'aquéjami quemari caja huajé i'irí moto'ocaño chi'iná nacú, na'acáloje iyamá ucu'ucúrina, iyamá caja túcu'uchina hua'até Tupánajlo penaje. Marí que la'ajé penaje ne'ejná rejo. \p \v 25 Re apú ina'uqué i'imari Jerusalén e. Rií i'imari Simeón. Palájne'eque huani ina'uqué ri'imacá. Palá caja ripechu i'imacá Tupana nacú. Rihue'epí Tupana huacára'ajica pajluhuaja ina'uqué, Israelmi chu laquénami i'imatájeri penaje. Ricá huátacana nacú ri'imaqué. Tupana Pechu i'imari Simeón hua'até. \v 26 Caja Tupana Pechu quemari rijló: \p —Pamaje ricá Tupana huacára'acare majó ina'uqué i'imatájeri penaje. Pitaca'ajica yámona pamaje ricá. \p \v 27 E caja Tupana Péchuja caja quemari rijló, ri'ijnacáloje Tupana ñacaré ejo penaje. Aú ri'ijná rejo. E riphá pajñacani Jesús chi'iná hua'até. Rejo ne'ejná i'imacá, nala'acáloje Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá que penaje. \v 28 Ramaca queráco'ope aú Simeón huá'ari ricápojo ricá. E ripura'ó palá Tupana nacú. Marí que rimacá Tupánajlo: \q1 \v 29 Nuhuacára'ajeri huani, Tupana, chuhua nutaca'ajica mana'íja. \q1 Caja nomicha ricá pimacare nacú nojló. \q1 Pihuátaca que la'ajeri nucá. \q1 \v 30 Caja nomicha ricá i'imatájeri ina'uqué capichácajo liyá. \q1 \v 31 Piyuque ina'uqué i'imatájeri penaje pa'acare ri'imacá. \q1 \v 32 Palá rila'ajícare aú ajopana ina'uqué, uncá judíona calé necá, hue'epéjeño mecajeca picá, Tupana. \q1 Palá caja napechu i'imajica huanaquiyana nacú, Israelmi chu laquénami nacú, huanaquiyana ri'imacale, i'imatájeri ina'uqué capichácajo liyá, que Simeón quemacá Tupánajlo. \p \v 33 Marí que rimacá rinacu. Aú José, Jesús jaló, quele pechu i'imá: “¡Meque palá huani rimíchaca queráco'ope ñani nacú!” \p \v 34 Eyá Simeón quemari Tupánajlo, rila'acáloje necá palá penaje. E rimá piño marí que Maríajlo: \p —Marí caje penaje ri'imajé, quele queráco'ope: Rinacojé cajrú Israelmi chu laquénami capichájico Tupana liyá, uncá pachá nema'alaje ra'apiyá. Richojeja caja íqui'iruna i'imajó capichácajo liyá. Rinacojé caja ina'uqué hue'epéjeño mecajeca Tupana. Cajrú caja ina'uqué uncá huátalajeño ricá. \v 35 Pu'uhuaré huani napura'ajico rinacu. Raú iná hue'epí necá mecajenaca necá —que rimacá rojló—. Chapú nala'ajícare penaje ricá. Camu'ují huani pipechu la'ajico raú. Cajrú pihuajhué majáca'ajico raú —que Simeón quemacá rojló. \p \v 36 Re caja apa'ahuelo inanaru i'imayo. Tupana puráca'alo ja'apátajeyo ru'umacá. Ruí i'imayo Ana. Fanuelmi chu ítumilomi ru'umacá. Aser runamana ií i'imacá. Caja phíyu'uqueru huani ru'umacá. Inaya jo'ó ru'umaqué huacajé ruhuá'aco i'imacá. Iyamá cuhuá'ata quele jarechí quetánaja ru'umacá ruyajnami chu hua'até i'imacá. Ejéchami ritajnáñaca ru'umacá. \v 37 Caja ihuacajílomi ruyurico reyá. Caja ochenta y cuatro jarechí quetana ru'umacá ihuacajílomi rihuacajé. Uncá rócho'oloja Tupana ñacaré chiyá; ríchuja ru'umaqué hue'echú quetana, lapí quetana. Tupana nacuja rupechu i'imaqué; rijhua'até pura'acano nacú ru'umaqué; ro'ojné liyá i'itacano nacuja caja ru'umaqué. \v 38 Rucá penájerumi ru'umacá, iphayo Jesús chi'iná nacú Tupana ñacaré chu. Pamineco rumá Tupánajlo: “Palá pila'acá huecá” que. Ejomi ru'umá rohua'á i'imacáñojlo queráco'ope Jesús yucuna. Necá huátaño Tupana huacára'aca apú ina'uqué, Jerusalén e i'imacaño i'imatájeri penaje. Necajlo ru'umá riyucuna. \s1 Napa'acó piño napumí chuhuá yucuna marí: \p \v 39 E caja Jesús chi'iná ñapátaño rila'acana Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá que. E nácho'o Jerusalén eyá. Napa'ó piño napumí chuhuá pajimila Nazaret ejo. Galilea te'eré nacú ri'imacá. \v 40 Re Jesús tahuá'aro i'imacá. Ehuá richaje, richaje que ripechu i'imacá rijlúhua. Cajrú ripechu i'imacá. Palá huani Tupana la'ajica ricá. \fig |src="CN01644b.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Lucas 2.40" \fig* \p \v 41 E caja fiesta iphari rená chojé. Fiesta ií i'imari Pascua. Aú Jesús chi'iná i'ijnaño Jerusalén ejo fiesta ja'apátaje ajopana ina'uqué hua'até. Jarechí queja ne'ejnajícano rejo ra'apátaje. \v 42 Iyamá iphata ji'imaji nacojé quele jarechí Jesús i'imacá rihuacajé. Ne'ejná rejo rijhua'até fiesta ja'apátaje richape. Re ne'emá meque cálaja. \v 43 Fiesta tapúrenami napa'ó piño napumí chuhuá. Jesús yuriro Jerusalén e. Uncá richi'iná hue'epílaja riyurico re. \v 44 Napechu i'imá: “Ajopana hua'até japi ricá.” Ají que na'apaca pajluhua cala quetana. Ejéchami namaca rapumí. Aú naqueño'ó riculácana nejena e'iyohuá, rijhuáque'ena e'iyohuá, quele. \v 45 Uncá nephátala ricá. Raú napa'ó piño napumí chuhuá ají que Jerusalén ejo riculaje. \p \v 46 Caja ehuaja hueji que cala la'acá nacú nephata ricá. Nephata ri'imacá Tupana ñacaré chu. Re riyá'o Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño hua'até. Napuráca'alo jema'acana nacú riyá'o nahua'á. Riquejá'a caja naliyá riyucuna. \v 47 Ajopana jema'añó Jesús quejá'aca riyucuna. Aú napechu i'imá rinacu: “¡Meque capechuni huani ricá! Palá riquejá'aca riyucuna, palá caja rapiyácaca necá,” que napechu i'imacá rinacu. \p \v 48 E richi'iná amaño ricá najhua'até. Raú nejlú jeño'oró richaje. E raló ajalaca ricá, rumá rijló: \p —Nu'urí, ¿naje pila'á huecá ilé que? Caja huahuó qui'icharo para'apá hua'até piculácana nacú —que rumacá rijló. \p \v 49 Jesús quemari najló: \p —¿Na penaje iculá nucá? ¿Uncá chi ihue'epila maare nucá, nula'acáloje Nora'apá huani quemacá que penaje? —que rimacá najló. \p \v 50 Marí caje aú uncá nahue'epila meque quemacánaca ricá rimacare nacú najló. \v 51 Raló pechu nacuja ri'imá. Aú caja ripa'ó najhua'até ají que Nazaret ejo. Palá rema'ajica richi'iná ja'apiyá. \v 52 Palá ritahuá'aco. Ehuá richaje, richaje que ripechu i'imacá rijluhua i'imacá. Palá Tupana pechu i'imacá rinacu; ñaqué caja ina'uqué pechu i'imacá rinacu. \c 3 \s1 Juan Bautizar la'ajeri i'imacá Tupana yucuna ina'uquejlo yucuna marí: \r (Mt 3.1-12; Mr 1.1-8; Jn 1.19-28) \p \v 1 Nahuacára'ajeri huani ií i'imari Tiberio. Caja pajluhua té'ela quele iphata ji'imaji nacojé quele cha jarechí ri'imacá nahuacára'ajeri rihuacajé. Rihuacajé caja Poncio Pilato i'imari Judea te'eré eyájena huacára'ajeri. Herodes i'imari Galilea te'eré eruna huacára'ajeri. Re'ehué, Felipe, i'imari Iturea te'eré eruna, Traconite te'eré eruna, quele huacára'ajeri. Lisanías i'imari Abilinia te'eré eyájena huacára'ajeri rihuacajé. \v 2 Anás, Caifás, quele i'imaño sacerdótena huacára'ajeño. Marí que ne'emacá rihuacajé. Ehuá pu'uteni meñaru chu Tupana a'arí Juanjlo ripuráca'alo, ra'apátacaloje ricá ina'uquejlo penaje. Zacaríasmi chu i'irimi Juan i'imacá. \p \v 3 E caja Juan i'ijnari ají que juni Jordán cha ñacajélarunajlo riyucuna i'imajé. Rimaqué najló: \p —Ipajno'otá ipéchuhua Tupana ejo pu'uhuaré ila'acare liyá, imanaicho ila'acare liyá. Raú Tupana amájero ichaje riliyá. Ipajno'otájica ee ipéchuhua, nula'ajé icá bautizar —que rimájica najló. \p \v 4 Júpimi que Isaíasmi chu, Tupana puráca'alo ja'apátajeri ri'imacá, lana'arí riyucuna papera chojé marí que: \q1 Nema'ajé pajluhuaja ina'uqué jahuíyo'oca pu'uteni meñaru chu. \q1 Marí que rimájica ina'uquejlo: “Chuhua ipala'ataca ipéchuhua palá Huahuacára'ajerijlo. \q1 Ipajno'otá caja ipéchuhua pu'uhuaré ila'acare liyá. \q1 \v 5 Piyuque ina'uqué, nahuacára'ajeño, ajopana hua'até pala'atájeño napéchuhua palá ripé. \q1 Piyuque pu'uhuaré ila'acare, imanaicho ila'acare hua'ató, iyurí iliyó ricá, i'imacáloje palá Tupánajlo raú penaje. \q1 Marí que ipala'atájica ipéchuhua ripé. \q1 \v 6 Tupana huacára'ajeri majó pajluhuaja, ri'imatácaloje ina'uqué capichácajo liyá penaje. \q1 Piyuque ina'uqué jema'ajeño riyucuna”, que Isaíasmi chu lana'acá riyucuna papera chojé i'imacá. \p \v 7 E caja cajrú ina'uqué i'ijnacá Juan ejo, rila'acáloje necá bautizar penaje. Ne'iyajena uncá yurílaño pu'uhuaré la'acana naliyó, i'ijnaño caja najhua'até, rila'acáloje necá bautizar penaje. Nephá rinacu. E rimá najló: \p —Pajlácachina ta icá. Iqui'i huani Tupana huajájica pu'uhuaré la'acaño. ¿Na quemari ijló, i'imacóloje riliyá penaje?” \v 8 Ila'á palá, iná hue'epícaloje raú caja iyurica iliyó pu'uhuaré ila'acare penaje. Imaniya caja inacuhuá: “Abrahami chu laquénami huecá. Ñaquele lamá'ataqueja huecá Tupánajlo.” Uncá ñaqué calé ricá ijló. Uncá Tupana i'imatálaje icá capichácaje liyá raú. Tupana huátaquela, rehuíña'atajla marí jipa, ri'imacáloje Abrahami chu laquénami penaje. \v 9 Iná la'á iná peruné iré, iná i'icatácaloje paijí mecharú iná mená e'iyayá penaje. Rimacára'aco ejomi iná cára'ata ricá piyuqueja ra'apare. Ñaqué caja Tupana huajájica ina'uqué naquiyana. Rihuajaje namanaicho la'ajeño, pu'uhuaré la'ajeño, cajena rihuajaje marí que. \p \v 10 Raú ina'uqué quemaño Juanjlo: \p —Eta, ¿Meque huala'acajla, hue'emacáloje lamá'ataqueja que Tupánajlo raú penaje? \p \v 11 Rimá najló: \p —Marí que ila'ajica: Iyamá icamichare i'imajica ee, a'á uncá camichare i'imalájejlo apú. Ca'ajneruna i'imajica ee, a'á uncá a'ajnejí i'imalájejlo ile'ejé naquiyana —que rimacá najló. \p \v 12 E caja liñeru ña'ajeño ne'emacánajlo i'ijnaño caja Juan ejo. Ne'ejná rejo, rila'acáloje bautizar necá penaje. Nephaca rinacu ee nemá rijló: \p —Huehuíña'atajeri, ¿Meque huala'ajica, hue'emacáloje lamá'ataqueja que Tupánajlo penaje? \p \v 13 Rimá najló: \p —Ica'aniya ina'uqué liyá cajrú liñeru. Ilé ihuacára'ajeri quemacá ijló ejé ijña'á naliyá ricá —que rimacá najló. \p \v 14 Surárana naquiyana quemaño caja rijló: \p —¡Eta huecá! ¿Meque huala'ajica? \p Rimá najló: \p —Ila'aniya chapú ajopana, ijña'acáloje naliyá nacaje ijluhua penaje. Imaniya caja majopeja nanacu: “Pu'uhuaré nala'acá” que, na'acáloje ijló liñeru, multa huemí raú penaje. Ipechu i'imá palá liñeru hua'até na'acare ijló isápaca'ala huemí penaje —que rimacá najló. \p \v 15 Uncá nahue'epila palá na penájeca Juan i'imacá. Napechu i'imá rinacu: “Apala ricá ca'ajná Tupana huacára'acare majó ina'uqué i'imatájeri penaje.” \p E Juan quemari najló: \p \v 16 —Nucá la'arí bautizar ina'uqué juni aú, napajno'otácale napéchuhua Tupana ejo, pu'uhuaré nala'acare liyá. Raú ajopana ina'uqué hue'epiño mecajenaca necá. Ricá penaje nula'á bautizar necá. Nopumí chojé apú iphájeri. Iqui'i huani nuphaca ja'apí ricá, nuchaje huani ri'imacale. Ricá a'ajeri ina'uquejlo Tupana Pechu, naca'acáloje pu'uhuaré nala'acare naliyó raú penaje. Ricaja caja huajájeri ina'uqué, pu'uhuaré la'ajeño, namanaicho la'ajeño, eja'ahuá tajnájico huacajé. \v 17 Nopumí chojé iphájica la'ajeri trigo a'arú ca'ajeño la'acá que caja. Te'erí ichajona caje aú nácho'ota ricá, carená apho'ocáloje ra'arú re'iyayá penaje. Quéchami paminá lamá'ataca riñacarelana chojé richa. Ra'arumi ricupá quera'atani uncá yacálare chojé. Marí que caja nopumí chojé iphájica huajájica ina'uqué e'iyohuá. Palá la'ajeño i'imajeño rijhua'até. Eyá pu'uhuaré la'ajeño, namanaicho la'ajeño, rica'ajé quera'atani uncá yacálare chojé —que Juan quemacá najló i'imacá. \p \v 18 Marí que Juan i'imajica najló Tupana i'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna. Cajrú ripuráca'alo yucuna ri'imajica najló. \p \v 19 Re'iyohuá queja Juan aca'acá ne'emacana, Herodes, rica'acale rijmeremi liyá riyajalo. Herodías ruí i'imacá. Rochona Juan aca'arí ri'imacá. Apú rimanaicho rila'acare chona, pu'uhuaré rila'acare chona hua'até raca'á ricá. \v 20 E'iyonaja uncá Herodes a'alá rinacojó ricá. Caja ehuaja rica'á Juan ina'uqué huajáquelana chojé. Marí que rila'acana aú rila'á rijluhua nacaje cajrú huani. \s1 Juan la'acá bautizar Jesús yucuna marí: \r (Mt 3.13-17; Mr 1.9-11) \p \v 21 Uncá chiyó naca'á Juan ina'uqué huajáquelana chojé, rila'aqué bautizar cajrú ina'uqué. Jesús hua'ató rila'á bautizar. Jesús iphari rinacu i'imacá, rila'acáloje ricá bautizar penaje. E Jesús pura'aró Tupana hua'até. Ejéchami je'echú je'echataco. \v 22 Ricá chiyá Tupana Pechu huitúca'ari ají que majó. Túcu'uchi huitúca'aca que rihuitúca'aca Jesús nacojé. Túcu'uchi que ramácano i'imacá. E Tupana quemari marí que Jesusjlo je'echú chiyá: \p —Picá Nu'urí, íqui'ija nuhuátacare, pu'ují huani nupechu pinacu —que rimacá rijló. \s1 Jesús a'ajútayami chuna yucuna marí: \r (Mt 1.1-17) \p \v 23 Jesús queño'ocá rara'apá puráca'alo ja'apátacana huacajé ri'imá treinta jarechí ca'ajná. Ina'uqué quemaqueño rinacu: “José i'irí ricá” que, rilamára'acale ri'imacá. José i'imari Elimi chu i'irimi. \v 24 Elimi chu i'imarí Matatmi chu i'irimi. Matatmi chu i'imari Levimi chu i'irimi. Levimi chu i'imari Mélquimi chu i'irimi Mélquimi chu i'imari Jánami chu i'irimi. Jánami chu i'imari Josemi chu i'irimi. \v 25 Josemi chu i'imari Matatíasmi chu i'irimi. Matatíasmi chu i'imari Amosmi chu i'irimi. Amosmi chu i'imari Nahumi chu i'irimi. Nahumi chu i'imari Eslimi chu i'irimi. Eslimi chu i'imari Nagaimi chu i'irimi. \v 26 Nagaimi chu i'imari Maatmi chu i'irimi. Maatmi chu i'imari Matatíasmi chu i'irimi. Matatíasmi chu i'imari Semeimi chu i'irimi. Semeimi chu i'imari Josemi chu i'irimi. Josemi chu i'imari Judami chu i'irimi. \v 27 Judami chu i'imari Joanami chu i'irimi. Joanami chu i'imari Résami chu i'irimi. Résami chu i'imari Zarobabelmi chu i'irimi. Zarobabelmi chu i'imari Salatielmi chu i'irimi. Salatielmi chu i'imari Nérimi chu i'irimi. \v 28 Nérimi chu i'imari Mélquimi chu i'irimi. Mélquimi chu i'imari Adimi chu i'irimi. Adimi chu i'imari Cosami chu i'irimi. Cosami chu i'imari Elmodami chu i'irimi. Elmodami chu i'imari Ermi chu i'irimi. \v 29 Ermi chu i'imari Josuémi chu i'irimi. Josuémi chu i'imari Eliezermi chu i'irimi. Eliezermi chu i'imari Jorimi chu i'irimi. Jorimi chu i'imari Matatmi chu i'irimi. \v 30 Matatmi chu i'imari Levimi chu i'irimi. Levimi chu i'imari Simeónmi chu i'irimi. Simeónmi chu i'imari Judami chu i'irimi. Judami chu i'imari Josemi chu i'irimi. Josemi chu i'imari Jonanmi chu i'irimi. Jonanmi chu i'imari Eliaquimi chu i'irimi. \v 31 Eliaquimi chu i'imari Meleami chu i'irimi. Meleami chu i'imari Mainanmi chu i'irimi. Mainanmi chu i'imari Matátami chu i'irimi. Matátami chu i'imari Natanmi chu i'irimi. \v 32 Natanmi chu i'imari Davidmi chu i'irimi. Davidmi chu i'imari Isaími chu i'irimi. Isaími chu i'imari Obedmi chu i'irimi. Obedmi chu i'imari Boozmi chu i'irimi. Boozmi chu i'imari Salmonmi chu i'irimi. Salmonmi chu i'imari Naasonmi chu i'irimi. \v 33 Naasonmi chu i'imari Aminadabmi chu i'irimi. Aminadabmi chu i'imari Admin chu i'irimi. Admin chu i'imari Esromi chu i'irimi. Esromi chu i'imari Faresmi chu i'irimi. Faresmi chu i'imari Judami chu i'irimi. \v 34 Judami chu i'imari Jacobmi chu i'irimi. Jacobmi chu i'imari Isaacmi chu i'irimi. Isaacmi chu i'imari Abrahami chu i'irimi. Abrahami chu i'imari Taremi chu i'irimi. Taremi chu i'imari Nacormi chu i'irimi. \v 35 Nacormi chu i'imari Serugmi chu i'irimi. Serugmi chu i'imari Ragaumi chu i'irimi. Ragaumi chu i'imari Pelegmi chu i'irimi. Pelegmi chu i'imari Hebermi chu i'irimi. Hebermi chu i'imari Salami chu i'irimi. \v 36 Salami chu i'imari Cainánmi chu i'irimi. Cainánmi chu i'imari Arfasadmi chu i'irimi. Arfasadmi chu i'imari Semi chu i'irimi. Semi chu i'imari Noémi chu i'irimi. Noémi chu i'imari Lamecmi chu i'irimi. \v 37 Lamecmi chu i'imari Matusalenmi chu i'irimi. Matusalenmi chu i'imari Enocmi chu i'irimi. Enocmi chu i'imari Jaredmi chu i'irimi. Jaredmi chu i'imari Mahalaleelmi chu i'irimi. Mahalaleelmi chu i'imari Cainánmi chu i'irimi. \v 38 Cainánmi chu i'imari Enosmi chu i'irimi. Enosmi chu i'imari Setmi chu i'irimi. Setmi chu i'imari Adanmi chu i'irimi. Tupana queño'ótacare Adanmi chu i'imacá. \c 4 \s1 Jiñá Chi'ináricana huátari Jesús e'iyajé ca'átacana, rila'acáloje pu'uhuaré penaje. Marí riyucuna: \r (Mt 4.1-11; Mr 1.12-13) \p \v 1 Caja Juan la'arí bautizar Jesús juni Jordán acojé i'imacá. Reyá ra'apá ají que a'ajná ño'ojó. Caja Tupana Pechu ja'apiyá Jesús i'imacá. Ricá huacára'ari ricá ají que a'ajná ño'ojó pu'uteni meñaru chojé. \v 2 Re ri'imá iyamá ina'uqué le'ejé que cala quetana. Marí quetana uncá rajñala ra'ajnehuá. Caja quehuí rijló me'epejí i'imacá. \v 3 Ejéchami Jiñá Chi'ináricana iphaca Jesús nacú. Rihuata re'iyajé ca'átacana, rila'acáloje pu'uhuaré raú penaje. E rimá rijló: \p —¿Quehuaca chi Tupana I'irí picá? Nuhue'epícaloje ñaqué picá penaje, pihuacára'a marí jipa jehuíña'aco a'ajnejí penaje. \p \v 4 Uncá Jesús jema'alá ra'apiyá. Rimá rijló: \p —Marí que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá: “Uncá a'ajnejí aú ja calé iná i'imá. Piyuqueja Tupana puráca'alo ja'apiyá jema'acana aú iná i'imá —que Jesús quemacá rijló. \p \v 5 E Jiñá Chi'ináricana huá'ari piño ricá ipuré i'ihuátaje. Yenoje huani ri'imacá. Reyá riya'atá rijló ajopana te'eré, ajopana te'eré que. Piyuque marí eja'ahuá chu i'imacaño ñacajela riya'atá rijló richuhuaja ipuré i'ihuátaya. \v 6 Reyá i'imajemi rimá Jesusjlo: \p —No'ojé pijló piyuqueja ina'uqué te'eré, pi'imacáloje ne'emacana penaje. Reyá caja piyuque nacaje yuréjero pijló marí eja'ahuá chu i'imacare. Nojló a'acanami ri'imacale, no'ó ricá nuhuátacarenajlo. \v 7 Piphájica ee no'opí, pitára'o ee pi'irúpachi aú nujimaje. E no'ojé pijló nate'eré piyuqueja —que Jiñá Chi'ináricana quemacá Jesusjlo. \v 8 Raú Jesús quemari rijló: \p —Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemari marí que: “Piphá Tupana ja'apija. Iná huacára'ajeri huani ricá. Ricá ja'apiyaja calé iná jema'á palá”, que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá —que Jesús quemacá rijló. \p \v 9 Quéchami Jiñá Chi'ináricana huá'aca piño ricá Jerusalén ejo. Re rihuá'a ricá Tupana ñacaré i'ihuátaje yenoje. Re rimá rijló: \p —Tupana I'irí pi'imajica ee, peño'ó maáreya cahuacaje te'erí e'iyajé. \v 10 Pu'uhuacá Tupana I'irí pi'imajica ee, uncá meque pila'alajo. Marí que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá rinacu: \q1 Tupana huacára'ari rijhua'atéjena, je'echú chiyájena, a'acá nanacojó iná. \q1 \v 11 Necá patañó iná ja'apí, iná la'acó piyá quehuí jipa nacojé ja'acano aú, que ripuráca'alo lana'aquéjami quemacá rinacu —que Jiñá Chi'ináricana quemacá Jesusjlo. \p \v 12 Raú Jesús quemari rijló: \p —Apa'amá caja Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemari marí que: “Pila'aniya pimanaicho, pamachi méqueca Pihuacára'ajeri Tupana a'acá piñaté raú”. \p \v 13 Jiñá Chi'ináricana amárijla Jesús, rica'átacaloje re'iyajé penaje. E'iyonaja uncá rema'alá ra'apiyá. Aú ra'apá riliyá mequetánaja. \s1 Jesús queño'ocá risápaca'ala la'acana Galilea te'eré e yucuna marí: \r (Mt 4.12-17; Mr 1.14-15) \p \v 14-15 E caja Jesús pa'aró piño Galilea te'eré ejo. Tupana Pechu quemájica que rila'ajica nacaje. Rehuíña'ataque ina'uqué Tupana nacú nahuacáca'alo ñacarelana chu. Apalá chojé, apalá chojé que rehuíña'atajica necá rehuá. Piyuque ina'uqué rehuá i'imajícaño pura'aqueño rinacu palá. Cajrú riyucuna jema'acó piyuque nate'eré ehuá. \s1 Jesús i'imacá Nazaret e yucuna marí: \r (Mt 13.53-58; Mr 6.1-6) \p \v 16 E Jesús i'ijnari Nazaret ejo. Re ritahuá'o i'imacá. E huatána'acaje huacajé ri'ijná piño richape nahuacáca'alo ñacarelana chojé. E ritára'o, ripura'acóloje Tupana puráca'alo lana'aquéjami hua'até najló penaje. \v 17 Na'á rijló Tupana puráca'alo lana'aquéjami, Isaíasmi chu lana'acare i'imacá. Tupana puráca'alo ja'apátajeri Isaíasmi chu i'imacá. E rijme'etá papera, iphátari puráca'aloji ricá chu quemari marí que: \q1 \v 18 Nujhua'até Tupana Pechu. Tupana a'arí nojló ricá, nu'umacáloje palani yucu uncá hue'epílaño Tupana nacojejlo penaje. Uncá huani nahue'epila ricá. \q1 Rihuacára'a caja nucá, nupala'atácaloje camu'ují péchurunajlo napechu penaje. \q1 Tupana jácho'otari ina'uqué pu'uhuaré la'acana chiyá. \q1 Rihuacára'a caja nucá riyucuna i'imajé najló. \q1 Rihuacára'a caja nucá, no'opátacaloje mejluruna liyá mejlucaji penaje. \q1 Rihuacára'a caja nucá, nu'umatácaloje ina'uqué chapú nala'ajeño liyá penaje. \q1 \v 19 Rihuacára'a caja nucá, nu'umacáloje ina'uquejlo palá Tupana la'ajícare necá yucuna penaje, que ripuráca'alo lana'aquéjami quemacá, ripura'acaro hua'até. \p \v 20 Riñapátacaja rijhua'até pura'acano ee Jesús itari papera. Ra'á nahuacáca'alo ñacarelana chiyá sápajerijlo ricá. Ejomi riyá'o. Piyuque nahuacáca'alo ñacarelana chu i'imacaño yacá'año richaje. \p \v 21 Raú ri'imá riyucuna najló, rimá najló: \p —Chuhua Tupana puráca'alo lana'aquéjami, huajé nupuri'ichajo hua'até, iphíchari rená chojé, ñaqué ri'imacáloje penaje. Rimacá que ri'imajica e'iyohuá chuhuaca —que rimacá najló. \p \v 22 Palá huani napechu i'imacá Jesús nacú; palá caja napechu i'imacá ripuráca'alo nacú. Ne'iyajena quemaño pajlocaca: \p —¿Uncá chi José i'irí calé ricá? \p \v 23 E Jesús quemari najló: \p —Imaje ca'ajná nojló, nula'acáloje ijló nacaje penaje. Apú a'acáloje rená que'ená ijló penaje, imá rijló: “Pusána'ajeri picá. Eco pitejmo'óta picó”, que imacá apujlo maárohua. Ñaqué ca'ajná imaje nojló. Imaje nojló ca'ajná marí que: “Caja huema'á riyucuna, nacaje pila'acare pajimila Capernaum e pi'imaqué huacajé. Chuhua pila'á maare pite'eré nacú piño ñaqué caja, que ca'ajná imájica nojló” —que Jesús quemacá najló. \p \v 24 Rimá piño najló: \p —Jema'á marí: Ina'uqué iphaño Tupana puráca'alo ja'apátajeri ja'apí. Eyá rite'eré eruna uncá iphálaño ra'apí. \v 25 Elíasmi chu i'imacá Tupana puráca'alo ja'apátajeri huacajé, cajrú Israelmi chu laquénami naquiyana, inaana, i'imaño ihuacajílomina. Rihuacajé uncá juni ja'aló hueji quele jarechí, eyá apú pe'iyojé quetana. Raú cajrú huate'eré ehuá i'imajícañomi chuna ña'ajica me'epejí panacu. \v 26 Uncá Tupana huacára'ala Elíasmi chu ihuacajílomina ñaté a'acana, huate'eré e i'imacaño. Rihuacára'a ricá apa'ahuelo ejo, rimacápo'ocaloje rojló ru'urí penaje. Ajopana naquiyana ru'umacá. Pajimila Sarepta e ruñacaré i'imacá. Sidón ahua'á ricá pajimila. \v 27 Eyá apú i'imari piño. Tupana puráca'alo ja'apátajeri ri'imacá. Rií i'imari Eliseo. Ñaqué caja cajrú natámina i'imacá Israel te'eré ehuá rihuacajé. Nanapona naquiyá patáca'ataro najló, nacú ne'emaqué natámina. Uncá Eliseo tejmo'ótala ne'emacá. Ricaja calé, Naamanmi chu, ritejmo'óta i'imacá. Ajopana te'eré, Siria eyaje ri'imacá. Ricaja calé i'imaró ritami caje liyá —que Jesús i'imacá riyucuna najló, nahue'epícaloje raú uncá nañaté a'acana i'imalaje najló penaje. \p \v 28 Marí que rimacá aú piyuque nahuacáca'alo ñacarelana chujena yúcha'año richá raú. \v 29 A'acuhuaná nácho'o Jesús pataje. Yenuri ja'apí pajimila i'imari i'imacá. Napatá ricá. E nachíra'a ricá ají que pajimila yámojo yenuri i'ihuátaje, naca'acáloje ricá ají que cahuacaje ri'ihuátaya penaje. \v 30 E'iyonaja Jesús ja'apáñari necá ne'iyayá. Rejomi ri'ijná reyá. \s1 Jiñá pechu i'imacá pajluhuaja ina'uqué e'iyá yucuna marí: \r (Mr 1.21-28) \p \v 31 Jesús ja'apari reyá, ri'ijná ají que pajimila Capernaum ejo. Galilea te'eré nacú ricá pajimila. Re rehuíña'ata ina'uqué Tupana nacú huatána'acaje huacajé. \v 32 “Meque palá huani rehuíña'ataca huecá. Palá huani rihue'epica rinacojé,” que napechu i'imacá rinacu. \p \v 33 Re caja nahuacáca'alo ñacarelana chu apú i'imari najhua'até. Jiñá pechu i'imari re'iyá. E rahuíyo'o. \v 34 Rimá Jesusjlo: \p —Jesús, Nazaret eyaje, ¿naje picahuíla'a huanacu? ¿E piphaca majó huacapichátaje? Nomána'apa caja picá. Ilé uncá la'alá pu'uhuaré picá. Tupana i'imacá e eyaje caja picá —que jiñá pechu i'imacare re'iyá quemacá rijló. \p \v 35 —Pimanúma'o, pácho'o ilé ina'uqué e'iyayá —que Jesús quemacá rijló. \p Ejéchami jiñá pechu ca'acá ilé ina'uqué cahuacá te'erí e'iyajé najimaje. Hua'ató rácho'o re'iyayá. Uncá rila'alá ina'uqué chapú re'iyayá jácho'ocano aú. \p \v 36 “¡Meque piyuque huani rila'alaca cari!” que ramájeño pechu i'imacá Jesús nacú. \p Nemá pajlocaca: \p —¡Meque palá huani ripuráca'alo! Raú ja calé jiñana pechu jácho'oro ina'uqué e'iyayá —que nemacá pajlocaca. \p \v 37 Marí que rila'acá ejomi cajrú Jesús yucuna jema'acó rehuá. \s1 Jesús tejmo'ótaca Pedro yajneru yucuna marí: \r (Mt 8.14-15; Mr 1.29-31) \p \v 38 E caja Jesús jácho'oro nahuacáca'alo ñacarelana chiyá. I'ijnari ají que Simón Pedro ñacaré ejo. Re Simón Pedro yajneru i'imayo rutami jelo'ocajo nacú. E nemá Jesusjlo: \p —Rutami rucá. \p \v 39 Raú ri'ijná rohua'ajé tára'ajo. Rihuacára'a jelo'ocajo ja'apaca ruliyá. Raú ja calé rimata'á ruliyá. Ejéchami rócho'oco, rutamáca'atacaloje najló a'ajnejí penaje. \s1 Jesús tejmo'ótaca cajrú natámina yucuna marí: \p \v 40 E caja najúhua'a re. Camú ja'acó ee, nahuá'a piyuque natámina Jesús ejo. Que'iyapejé nayaripune i'imacá nanacu. Jesús to'otari nanacojé riyáte'ela apú nacojé, apú nacojé que. Raú piyuqueja necá tejmo'otaño. \v 41 Ne'iyajena e'iyá jiñana pechu i'imá. Necá caja rica'á ne'iyayá. Raú nahuíyo'o, nemá rijló: \p —Tupana I'irí picá. \p Jesús quemari najló, ne'emacá piyá riyucuna. Uncá riyurila napura'acó, nahue'epícale Tupana huacára'acare ri'imacá, ina'uqué i'imatájeri penaje. \s1 Jesús i'imacá Tupana yucuna Galilea ehuájenajlo yucuna marí: \r (Mr 1.35-39) \p \v 42 E muní que lapiyami Jesús i'ijnari ají que pajimila yámojo, ri'imacáloje ricoja re penaje. E'iyonaja naculá ricá. Caja ehuaja nephata ricá, nemá rijló: \p —Pi'ijnañáaniya huecá, maáreja piyuró huajhua'até. \p \v 43 Jesús quemari najló: \p —Tupana i'imatari ina'uqué capichácajo liyá, ne'emacáloje rijhua'atéjena raú penaje. Palani riyucuna. Nu'ujnajé apú pajimila nacojé, apú pajimila nacojé que riyucuna i'imajé najló. Ricá penaje Tupana huacára'ari nucá majó —que Jesús quemacá najló. \p \v 44 E ra'apá ají que Galilea te'eré e'iyohuá. Nahuacáca'alo ñacarelana chojé, apalá chojé, apalá chojé que ri'ijnajica Tupana yucuna i'imacana nacú najló. \c 5 \s1 Najña'acá cajrú jíñana Jesús puráca'alo aú yucuna marí: \r (Mt 4.18-22; Mr 1.16-20) \p \v 1 Apú huacajé piño Jesús i'imari caesa turená e. Genesaret e ricá caesa. E caja ina'uqué jahuacaño rejé cajrú Tupana puráca'alo jema'ajé. Raú cajrú nachipúca'aca Jesús nacojé. \v 2 E Jesús amari iyáma'acu jita cúhua'aco caesa acú, que'epé nacú. Meñaru richiyá i'imacá. Caja jiña ña'ajeño jácho'oño, nepácaloje nahuenare e'iyayá penaje. \v 3 E caja Jesús huitúca'ari pajlúhua'acu jita chojé. Pedro jitane ri'imacá. E riyá'o richu. E rimá rijló: \p —Para'á ricá pe'iyojó quemachi. \p —Je. \p Ñaquele richiyá i'imajemi rehuíña'ata ina'uqué Tupana puráca'alo nacú. \v 4 Riñapata nehuíña'atacana ejomi rimá Pédrojlo: \p —Chuhua pa'apata pitane juniphuni loco'opani. Reyá i'imajemi ica'ajé ihuenare juniphuni chojé pijhuáque'ena hua'até, ijña'acáloje jíñana richojé penaje —que rimacá rijló. \p \v 5 Aú Pedro quemari rijló: \p —Huehuíña'atajeri, caja huajme'echiya huahuenare ca'acana nacú. Uncá huani ta huajña'alacha. Pihuacári'ichacale rica'acana, nuca'ajica piño ricá junápeje —que rimacá Jesusjlo. \p \v 6 E caja Pedro, rijhuáque'ena, quele ña'añó ritane ají que rimacá rijló ejo. Reyá naca'á nahuenare junápeje. Ejéchami cajrú huani jíñana ja'acó richojé. Jíñana ja'apiyá nahuenare queño'orí mata'atácajo. \v 7 Najhuáque'ena i'imaño apa'acú jita chu. E naca'á nayáte'ela najló, ne'ejnacáloje nañaté a'ajé penaje. Aú ne'ejná rejo, nácho'otacaloje jíñana najhua'até penaje. Nephá nanacu, chíra'año jíñana najhua'até majó jita chojé. Namano'otá iyáma'acu jita ñópo'ojlo jíñana aú. Ujú caje chiyó iyáma'acu netane ja'acojla na'apiyá junápeje. Jíñana cachicha ca'arijla netane na'apiyá. \v 8 Simón Pedro amari cajrú huani jíñana tami yá'aco jita chu. Marí caje aú ritára'o ri'irúpachi aú Jesús jimaje, piyuqueja hue'epica nacaje la'acana ri'imacale. E rimá rijló: \p —Pa'apá nuliyá, uncá ina'uquélari nu'umacale. \p \v 9 Pedro quero'oró ramaca aú cajrú jíñana. Ñaqué caja rijhuáque'ena quero'ocó rijhua'até. \v 10 Santiago, Juan, quele quero'oñó caja rijhua'até ñaqué caja. Simón Pedro huáque'ena ne'emacá, Zebedeo yaní. Nara'apá ií i'imari Zebedeo. Pedro quero'ocó aú Jesús quemari rijló: \p —Piquero'oniyo, marí eyá a'ajná ño'ojó ñaqué pihuá'ajica nojló ina'uqué, ne'emacáloje nujhua'atéjena penaje —que rimacá rijló. \p \v 11 Ejomi nachíra'a netane pe'iyojó, juni turenajo. Ejomi ne'ejná Jesús hua'até. Reja na'apaña piyuqueja nanane. \s1 Jesús tejmo'ótari ritami, napona naquiyá patáca'ataro ri'imacá. Riyucuna marí: \r (Mt 8.1-4; Mr 1.40-45) \p \v 12 Jesús i'imacá pajimila e huacajé apú iphari rinacu. Ritami ri'imacá, napona patáca'ataro ri'imacá. Ramaca aú Jesús, ritára'o ri'irúpachi aú rijimaje. Racúhua'ata rihuíla'aru ají que te'erí jimaje. E rimá rijló: \p —Hue'emacana, pihuátajica ee, pa'apata nuliyá nuyaripune. \p \v 13 Raú Jesús sápari rinacu riyáte'ela aú. Rimá rijló: \p —Je. Nuhuata ra'apátacana pijló. Caja ripali'ichó pijló chuhua. \p Marí que rimacá rijló, hua'até que rinapona pala'acó rijló. \p \v 14 —Pi'imaniya nuyucuna ajopánajlo —que Jesús quemacá rijló—. Chuhua pi'ijná sacerdote chaje, ramíchachi picá. Quéchami pa'ajica Tupánajlo nacaje, pinapona pali'ichácole. Moisesmi chu puráca'alomi lana'aquéjami quemacá que pa'ajica Tupánajlo nacaje. Marí caje aú ina'uqué hue'epéjeño caja pinapona pala'acó —que Jesús quemacá rijló. \p \v 15 Je. Raú ri'ijná sacerdote ejo. Ejéchami cajrú ina'uqué jema'acá riyucuna. Raú calé cajrú huani ina'uqué i'ijnacá Jesús puráca'alo jema'ajé. Ajopana piño i'ijnaño richaje, rica'acáloje nayaripune nanaquiyá ñaqué caja penaje. Caja queja la'acana nacú ri'imajica. Cajrú nephájica rinacu i'imajica. \v 16 Ñaquele Jesús i'ijnañáaqueri necá mequetánaja. Ri'ijnaqué meñaru chojé Tupana hua'até pura'ajó. \s1 Jesús tejmo'ótaca pajluhuaja. Camachá rinapona taca'acá i'imacá. Riyucuna marí: \r (Mt 9.1-8; Mr 2.1-12) \p \v 17 Apú huacajé piño Jesús jehuíña'atari cajrú ina'uqué Tupana nacú. Najhua'até fariséona naquiyana yá'año Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño hua'até. Apú pajimila eyájena, apú pajimila eyájena que ne'emacá. Ne'iyajena i'imaño Galilea te'eré eyájena; ajopana i'imaño Judea te'eré eyájena; ajopana i'imaño Jerusalén eyájena. Quele i'imaño Jesús jehuíña'atacarena hua'até. Tupana palamane aú Jesús tejmo'ótaqueri cajrú natámina. \p \v 18 E caja ajopana piño iphaño rejo. Achiñana huánija ne'emacá. Necá huáco'oño cuhuana nacú pajluhuaja ritami rejo. Camachá rinapona taca'acá i'imacá. Nahuata rijña'acana pají chojé, nato'otácaloje ricá Jesús ji'imá nacojé penaje, ritejmo'ótacaloje ricá penaje. \v 19 E'iyonaja uncá mere eyaca calé namujlúca'atajla ricá pají chojé. Caja namano'otá pají Jesús i'imacare chu. Aú ne'ejrá pají i'ihuátaje. Pu'ucuja to'otácanami nañacaré i'ihuata i'imacá rehuá. Ricá i'ihuátaje ne'ejrá. Reyá najiyo'otá ri'ihuata. Ricá chiyá nahuitúca'ata ritami ina'uqué e'iyajé Jesús ahua'ajé. \v 20 Jesús hue'epiri caphí napechu i'imacá richojé, ritejmo'ótacaloje ritami penaje. Raú rimá ritámijlo: \p —Caja nomicho pichaje, pu'uhuaré pila'acare liyá. \p \v 21 Marí que rimacá aú Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño, Fariséona, quele pechu i'imá: “¿Nata quele pura'aró pu'uhuaré huani Tupana nacú? Uncá na calé amaro iná chaje pu'uhuaré iná la'acare liyá. Ricaja cale, Tupana, amaro iná chaje pu'uhuaré iná la'acare liyá. Uncá Tupana calé ricá,” que napechu i'imacá. \p \v 22 Jesús hue'epiri méqueca napechu i'imacá rinacu. Aú rimá najló: \p —¿Naje chi i'ijnataca ilé que ipéchuhua? \v 23 Majopeja iná quemacajla apujlo: “Caja nomicho pichaje, pu'uhuaré pila'acare liyá”. Eyá puhuichani inajlo ricá, iná huacára'acaloje ritami jácho'oco, ra'apácaloje penaje. Tupánaja calé hue'epiri natámina tejmo'ótacana —que rimacá najló—. \v 24 Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Tupana quemari nunacu, nomácoloje ina'uqué chaje, pu'uhuaré nala'acare liyá penaje. Me'etení nula'ajícare aú ihue'epeje ñaqué jo'ó nojló ricá —que rimacá najló. \p E rimá camachá napona taca'acajlo: \p —Chuhua pácho'o. Pa'apá. Pijña'á picamané pijhua'ató, pipa'achó. \p \v 25 Ejéchami pila pila que rácho'oco nejlú chuhuá. Rijña'á rijhua'ató ricamané, rito'ocaro chu i'imacá. E ripa'ó ají que riñacaré ejo. Palá ripura'acó Tupana nacú. \p \v 26 Rácho'oco aú ramájeño pechu i'imá Jesús nacú: “¡Meque piyuque huani rila'alaca cari!” Nemá pajlocaca: \p —¡Meque palá huani huamíchaca rila'acá quele! \s1 Jesús quemari Matéojlo, ri'ijnacáloje rijhua'até penaje yucuna marí: \r (Mt 9.9-13; Mr 2.13-17) \p \v 27 E caja Jesús ja'apari piño a'ajná ño'ojó. Amari pajluhuaja ina'uqué yá'aco risápaca'ala la'acana nacú. Mateo rií i'imacá. Liñeru rijña'á ina'uqué liyá ne'emacánajlo. Ricá i'imari risápaca'ala. E Jesús iphari rinacu, rimá rijló: \p —Pi'ijná nujhua'até. \p —Je —que rimacá. \p \v 28 Raú rácho'o, ri'ijná Jesús hua'até. Ra'apaña piyuque rinane. \p \v 29 Quéchami Mateo huacára'ari cajrú a'ajnejí la'acana, ajopana ajñácaloje na'ajnehuá Jesús hua'até riñacaré chu penaje. Raú cajrú ina'uqué jahuacaco riñacaré chojé. Cajrú caja liñeru ña'ajeño ne'emacánajlo yá'año re Jesús hua'até na'ajnehuá ajñacana nacú. Re caja ajopana yá'año rijhua'até. \v 30 Re caja Fariséona i'imaño Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño hua'até. Necá aca'añó Jesús ja'apiyatéjena, nemá najló: \p —¿Naje chi ajñá a'ajnehuá liñeru ña'ajeño hue'emacánajlo hua'até, uncá ina'uquélaruna, quele hua'até? \p \v 31 E Jesús quemari najló: \p —Uncá peyajhuéruna i'ijnalaño pusána'ajeri amaje. Natáminaja calé i'ijnaño ramaje. \v 32 Ñaqué caja ina'uquejlo nucá. Re ina'uqué, natámina que necá Tupánajlo, pu'uhuaré la'ajeño ne'emacale. Ne'iyajena pechu i'imá nanacuhuá: “Pu'uhuaré la'ajeño huecá” que. Nu'ujná majó Tupana yucuna i'imajé ilé cajénajlo, napajno'otácaloje napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá, ne'emacáloje lamára'ataquejanami que Tupánajlo raú penaje. Eyá ajopana, napechu i'imá nanacuhuá: “Palá la'ajeño huecá” que. E'iyonaja uncá ñaqué calé necá. Uncá nu'ujnalá majó ilé cajénajlo riyucuna i'imajé —que Jesús quemacá najló. \s1 Napura'acó Jesús hua'até a'ajnejí liyá i'itacano nacú yucuna marí: \r (Mt 9.14-17; Mr 2.18-22) \p \v 33 E caja ajopana quemaño Jesusjlo: \p —Metú que queja Juan ja'apiyatéjena, fariséona ja'apiyatéjena, quele i'itacó na'ajné liyá, napechu i'imacáloje Tupana nacuja raú penaje. Metú que queja caja napura'acó Tupana hua'até. Eyá pa'apiyatéjena, ñaqueja ajñácaño na'ajnehuá. \p \v 34 Jesús quemari najló: \p —Nahuá'acaco huacajé, necá nayucupéra'acarena, uncá i'italaño na'ajné liyá, ilé ruyajná penaje i'imacá re najhua'até quetana. \v 35 Ñaqué caja ricá no'opiyatéjenajlo. Najhua'até nu'umacá quetana uncá ne'etaló na'ajné liyá. Tupana huá'ajeri nucá naliyá. Rejomi ne'etajó na'ajné liyá —que Jesús quemacá najló. \s1 Jesús jehuíña'ataca necá, nayurícaloje jupichumi puráca'aloji huajé lanaquiya penaje. Aú ri'imá yucu najló marí que: \p \v 36 —Uncá na calé mata'arí a'arumacaji huajé naquiyana jupichumi tepé penaje. Re'iyayá ripácana aú jupichumi jiyo'otáro huajé liyá. Caja penaje richaje huani jiyo'otáqueja jupichumi a'arumacaji yurico. \v 37 Uncá caja iná aco'olá nacaje jalá huajé amúra'atacanami jupichumi ra'acuná chojé, iná lamá'atacaloje ricá richu penaje. Camejeri ímami naquiyá la'acanami ricá, ra'acuná. Ilé que iná la'acachu huajé amúra'atacanami huapa'atari jupichumi ra'acuná, caja ñaataco ri'imacale. Ejeja ricapichó jupichumi ra'acuná hua'até. \v 38 Eyá huajé ra'acuná chojé iná aco'ocachu huajé nacaje jalá amúra'atacanami, uncá rijiyo'otala ricá, huajé ra'acuná camejeri ímami ñaacole rijhua'até —que Jesús i'imacá najló yucu—. \v 39 Uncá na calé huátari nacaje jalá i'iracana meyale amúra'atacanami, nemacale jupichumi amúra'atacanami nacú: “Marí caje palani. Ricá chá'atari huajé amúra'atacanami” —que rimacá najló, uncale ne'iyajena huátalaño huajé Tupana puráca'alo ja'apiyá jema'acana. \c 6 \s1 Jesús ja'apiyatéjena chíra'aca huejapa trigo naquiyana huatána'acaje huacajé yucuna marí: \r (Mt 12.1-8; Mr 2.23-28) \p \v 1 Huatána'acaje huacajé Jesús ja'apari ají que iñe'epú chuhuá ra'apiyatéjena hua'até. Iñe'epú ja'apari ajopana mená e'iyohuá. Re'iyá cajrú trigo i'imacá. Na'apaca re'iyohuá nacuhuaja ra'apiyatéjena chíra'año huejapa trigo naquiyana. Natojro'ó nacápihua ricá, najñácaloje penaje. \v 2 Fariséona naquiyana ja'apaño caja najhua'até. Ra'apiyatéjena chíra'año trigo naquiyana. Eyá nemá najló: \p —Chuhuajá huatána'acaje huacajé, e'iyonaja isapa. Uncá ila'alá Moisesmi chu puráca'alomi lana'aquéjami quemacá que. \p \v 3 E Jesús quemari najló: \p —Icá hue'epiño méqueca Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá Davidmi chu nacú. Quehuí rijló me'epejí i'imacá. Ñaqué caja quehuí me'epejí i'imacá rijhua'até i'imacáñojlo. \v 4 A'acuhuaná Davidmi chu mujlúca'ari Tupana ñacaré chojé pan ajñaje. Tupánajlo a'acanami ri'imacá. Moisesmi chu puráca'alomi quemari rinacu, ajopana ajñaca piyá ricá. Necaja calé, sacerdótenaja calé ajñaño ricá. E'iyonaja Davidmi chu ajñari ricá. Ra'á caja rijhua'até i'imacáñojlo rinaquiyana. Marí que David la'acá i'imacá. \v 5 Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Tupana quemari nunacu, numacáloje méqueca iná la'acá huatána'acaje huacajé penaje —que Jesús quemacá fariséona naquiyánajlo. \s1 Jesús lamá'ataca caja yáte'ela a'amitacó rijló yucuna marí: \r (Mt 12.9-14; Mr 3.1-6) \p \v 6 Apú huatána'acaje huacajé piño Jesús mujlúca'ari nahuacáca'alo ñacarelana chojé. Re rehuíña'ata necá Tupana nacú. Re caja najhua'até pajluhuaja ina'uqué i'imari. Caja riyáte'ela ca'añá ejo pitá a'amitaró rijló i'imacá. \v 7 Re caja Tupana nacú puráca'alo jehuíña'atajeño, fariséona, quele i'imacá. Necá quejíla'año Jesús, namácaloje rilamá'ataca ricá ca'ajná, uncá ca'ajná, huatána'acaje huacajé. Rilamá'atacana aú nemajla rinacu: “Pu'uhuaré la'ajeri ricá.” \v 8 Jesús hue'epiri méqueca napechu i'imacá rinacu. Aú rimá yáte'ela a'amitárojlo: \p —Pácho'o majó huajimajo. \p Raú rácho'o, ri'ijná najimaje. \v 9 E rimá ajopánajlo: \p —¿Meque chi iná la'acá huatána'acaje huacajé? ¿Meque chi Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá rinacu? ¿E chi palani iná la'acá palá ca'ajná, chapú ca'ajná huatána'acaje huacajé? ¿E chi palani iná i'imataca ina'uqué capichácajo liyá ca'ajná, ina'uqué capichátacana ca'ajná huatána'acaje huacajé? —que rimacá najló. \p E'iyonaja uncá na'ajipalá rijló. \p \v 10 Raú Jesús yacá'aro nachaje, rahua'á i'imacaño tujlá que chaje. E rimá rijló: \p —Piya'atá nojló piyáte'ela. \p Riya'ataca rijló ricá aú ja ripala'ó. Ripa'ó rapumí chuhuá júpimi ri'imacá que caja. \v 11 Raú ajopana yúcha'año cajrú Jesús cha. Naqueño'ó rinacu pura'acano, nahue'epícaloje méqueca nala'ajica ricá penaje. \s1 Jesús a'acá iyamá iphata ji'imaji nacojé quele achiñana rijhuáque'ena penaje yucuna marí: \r (Mt 10.1-4; Mr 3.13-19) \p \v 12 E caja Jesús jácho'oro yenuri i'ihuata nacojé, reyá i'imajemi ripura'acóloje Tupana hua'até penaje. Re ripura'ó Tupana hua'até pajluhuaja lapí quetana. \v 13 Najme'etaca ee rihuá'a ra'apiyatéjenajlo, ne'ejnacáloje richaje penaje. Ejomi ri'ihuapá ne'iyayá iyamá iphata ji'imaji nacojé quele achiñana, ne'emacáloje rihuacára'acarena penaje. \v 14 Marí quele ne'emacá ri'ihuapacárena rijluhua: Simón. Ra'á rijló apú rií Pedro. Apú ií i'imari Andrés. Simón e'ehué ri'imacá. Ajopana i'imaño: Santiago, Juan, Felipe, Bartolomé, \v 15 Mateo, Tomás, Santiago, quele. Apú Santiago ri'imacá. Alféomi chu i'irimi ri'imacá. Apú i'imari Simón. Ricá i'imari cananista naquiyana. \v 16 Apú i'imari Judas. Santiago e'ehué ri'imacá. E caja penaje i'imacá Judas Iscariote. Nenoca Jesús i'imacá huacajé, ricá huá'ari ripinana Jesús i'imacá ejo, napatacáloje ricá penaje. Marí quele ne'emacá ri'ihuapacárena rijluhua ne'iyayá, ne'emacáloje ra'apiyatéjena penaje. \s1 Jesús jehuíña'ataca cajrú ina'uqué Tupana nacú yucuna marí: \r (Mt 4.23-25) \p \v 17 E caja Jesús huitúca'ari yenuri i'ihuata naquiyá ra'apiyatéjena hua'até. Tajnaño paláma'atani chojé. Re cajrú ina'uqué i'imacá ajopana, ajopana que. Nanaquiyana i'imaño Judea te'eré eyájena. Ajopana piño i'imaño pajimila Jerusalén eyájena, quele ne'emacá. Juni cha re iyamá pajimila. Apú ií Tiro, apú ií Sidón. Ricá pajimila i'ihuami chu ñacajélaruna i'imaño caja re najhua'até. Piyuque necá i'ijnaño rejo Jesús puráca'alo jema'ajé. Natámina i'imacaño i'ijnaño caja richaje, ra'apátacaloje nayaripune naliyá penaje. \v 18 Ne'iyajena e'iyá jiñana pechu i'imacá. Rica'á ne'iyayá jiñana pechu. \v 19 Ajopana natámina sápaño rinacu. Necá ritejmo'óta ripechu aú ja. Ñaquele piyuque natámina i'imacaño huátaño Jesús nacú sápacana, natejmo'otácoloje raú penaje. \s1 Palá ri'imajica ne'iyajénajlo; eyá ajopánajlo ri'imajé chapú. Riyucuna marí: \r (Mt 5.1-12) \p \v 20 Jesús iphari palámatani chojé. E riyacá'o ra'apiyatéjena chaje. Rimá najló: \p —Re ina'uqué, nemá Tupánajlo: “Pa'á huañaté, huala'acáloje pihuátaca que penaje. Uncá meño'ojó huala'alá huecó pihuátaca que”. Marí que quemacáñojlo ri'imajé palá, Tupana i'imacale nahuacára'ajeri. \v 21 Palani huani inajlo, huechi iná huátacachu Tupana huátaca que la'acana. Aú Tupana a'ajeri iná ñaté rila'acana aú. Palani huani ina'uqué camu'ují napechu i'imacachu me'etení, necá i'ichajeño i'imajica. \p \v 22 ’Apala chapú ca'ajná ajopana ina'uqué pechu inacu, no'opiyá jema'ajeño i'imacale. Rijimaje ca'ajná nala'ajé itejena. Pu'uhuaré ca'ajná napura'ajico inacu. “Uncá ina'uquélaruna necá,” que ca'ajná nemájica inacu, no'opiyá jema'ajeño i'imacale. Palani ri'imajica ijló marí que nala'ajica ee icá chapú, no'opiyá jema'ajeño i'imacale. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. \v 23 Marí que nala'ajica ee icá, ipechu i'imá pu'ují ijluhua. Aú arápa'aje jeño'oqueja, palani huani nacaje i'imajícale ijló je'echú chu. Ñaqué caja a'ajútayami chuna naquiyana la'ajica chapú Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna i'imajica. \p \v 24 ’Chapú huani ri'imajica ijló, cajrú le'ejepelájerunajlo. Marí eja'ahuá chu i'imacá quetánaja calé pu'ují ipechu i'imajica. \p \v 25 ’Chapú huani ri'imajica ijló, cajrú a'ajnejí i'imacárenajlo. Icá ña'ajeño me'epejí panacu. \p ’Chapú huani ri'imajica ijló, me'etení i'ichacáñojlo. Icá iyájeño, camu'ují ipechu i'imajícale. \v 26 Apala cajrú ina'uqué pura'añó inacu palá me'etení, uncale jema'alá no'opiyá. Chapú huani ri'imajica ijló Tupana huajájica ina'uqué huacajé. Ñaqué caja ichi'inami chuna naquiyana pura'acó palá pajlácachina nacú. Majopeja ne'iyajena quemájica nanacuhuá: “Tupana puráca'alo ja'apátajeño huecá” que. Necá nacú ichi'inami chuna pura'aqueño palá. \s1 Ihuátacaloje íqui'ija chapú péchuruna inacu penaje yucuna marí: \r (Mt 5.38-48; 7.12) \p \v 27 ’Nupuráca'alo jema'ajéñojlo numá: Ihuata íqui'ija chapú péchuruna inacu. Ila'á caja palá necá. \v 28 “Uncá ina'uquélaruna necá”, que ca'ajná nemájica inacu. Ipura'ó Tupana hua'até chapú la'acaño icá nacú. \v 29 Naña'ajica ee icá pajimaya pajluhuáta'ama, ipajno'otá najló apojó pitari, naña'achí icá reyá ñaqué caja. Najña'ajica ee icamichare iliyá, ra'apejé hua'ató a'á najló ricá. \v 30 Nemájica ee ijló, iyurícaloje najló nacaje penaje, iyurí najló ricá. Najña'ajica ee iliyá nacaje, imaniya najló, napa'atácaloje ijló ricá penaje. \v 31 Ila'á ajopana ina'uqué palá, ihuátaca nala'acá icá que caja. \v 32 Ihuátacachu íqui'ija necaja calé, huátaño caja icá íqui'ija, uncá Tupana a'alaje ijló rihuemí, uncale ila'alá palá raú. Ñaqué caja uncá ina'uquélaruna huátaca íqui'ija palá péchuruna nanacu. \v 33 Palá ca'ajná ila'acá ina'uqué, la'añó caja icá palá. Necaja calé ila'acachu palá, uncá Tupana a'alaje ijló rihuemí, uncale ila'alá palá. Uncá ina'uquélaruna necá caja la'añó ñaqué caja. \v 34 Iya'atájica ee liñeru najloja calé, pa'atájeño ijló ricá rapumí chojé, uncá Tupana a'alaje ijló rihuemí, uncale ila'alá palá. Uncá ina'uquélaruna caja la'añó ñaqué. \v 35 Ihuata íqui'ija chapú péchuruna inacu. Ila'á necá palá. Iya'atá najló liñeru. Ipechu i'imaniya nanacu: “¿Napa'ataje chi nojló ricá rapumí chojé?” Marí que nala'acana aú Tupana a'ajeri ijló palá ila'acare huemí. Ajopana chaje huani huacára'ajeri ricá Tupana. Ricá la'arí palá necá, uncá quemalaño rijló: “Palá pila'acá nucá” que. Rila'á caja palá chapú péchuruna rinacu. Ñaqué la'acaño i'imaño riyani. \v 36 Ihue'epí ajopana ina'uqué mu'ují, Tupana hue'epica namu'ují que caja. \p \v 37 ’Imaniya majopeja ina'uqué nacú: “Pu'uhuaré la'acaño necá” que. Raú uncá caja Tupana quemalaje inacu: “Pu'uhuaré la'acaño necá” que. Amó ajopana chaje, pu'uhuaré nala'acare icá liyá. Raú Tupana amájero caja ichaje pu'uhuaré ila'acare liyá. \v 38 A'á ajopánajlo nacaje. Raú Tupana a'ajeri caja ijló nacaje. Cajrú ra'ajica ijló, uncá huejapaja calé ra'ajica ijló. Uncá rinaquiyánaja calé ra'ajé ijló, piyuque ra'ajé ijló nacaje. Ajopánajlo a'acá nacaje, que caja Tupana a'ajica ijló nacaje —que Jesús quemacá najló. \p \v 39 Ri'imá piño marí yucu najló: \p —Uncá meño'ojó apú mejlurú paco'otala apú mejlurú caja. Ripaco'otaquela ricá, pajñacánija na'acojla ulahuí chojé. \v 40 Uncá huajé jehuíña'acaño iphátala nehuíña'atajeri pechu. Riñapátacaja nehuíña'atacana ejomi nephátaca nehuíña'atajeri pechu —que rimacá najló. \p \v 41 Rimá piño najló marí que: \p —Apú ca'ajná la'arí nacaje uncá quemachi paala. Raú pimá ca'ajná rinacu: “Pu'uhuaré la'ajeri ricá” que. Eyá picá ta, pu'uhuaré huani la'ajeri ca'ajná picá. E'iyonaja uncá pimalá pinacuhuá: “Pu'uhuaré la'ajeri nucá” que. \v 42 Pu'uhuaré huani la'ajeri pi'imacachu, ¿meque ta pimacajla apú pinaquiyánajlo: “Piyurí pu'uhuaré pila'acare piliyó” que? ¡Pajlácachi huani picá! Piyurí pu'uhuaré pila'acare piliyó pamineco. Ejéchami pihue'epíjica méqueca apú inaquiyánajlo quemacana, riyurícaloje huejapa ñani pu'uhuaré rila'acare riliyó penaje. \s1 Nacaje ina'uqué la'acare aú iná hue'epí mecajenaca necá. Riyucuna marí: \r (Mt 7.17-20; 12.34-35) \p \v 43 ’Uncá meño'ojó palani inarí a'ahuaná arúca'ala pu'uhuaré inarí icha que caja. Uncá meño'ojó caja pu'uhuaré inarí a'ahuaná arúca'ala palani inarí icha que caja. \v 44 Richa aú iná hue'epí mecajeca a'ahuaná palani, mecajeca pu'uhuareni. Uncá meño'ojó cucuná icha arúca'ala pipirí icha que caja. Uncá caja lucú arúca'ala cajmú icha que caja. \v 45 Ñaqué caja iná hue'epica mecajenaca ina'uqué napuráca'alo aú. Palá péchuri pura'aró palani puráca'aloji nacú. Ri'ijnataca ripéchuhua palani nacaje nacú, que caja rimacá palá nacaje nacú. Eyá pu'uhuaré péchuri pura'aró pu'uhuaré puráca'aloji nacú. Ri'ijnataca ripéchuhua pu'uhuaré caje nacú que caja rimacá pu'uhuaré nacaje nacú. \s1 Iyamá pají la'ajeño yucuna marí: \r (Mt 7.24-27) \p \v 46 Jesús quemari piño najló: \p —¿Naje imá nunacu: “Hue'emacana” que? E'iyonaja uncá jema'alá no'opiyá. \v 47 Ne'iyajena i'ijnaño nuchaje nupuráca'alo jema'ajé. Nupuráca'alo a'ajeño nanacojó i'imajeño palá. Chuhua nu'umajica ijló yucu, ihue'epícaloje méqueca no'opiyá jema'ajeño la'acá palá najluhua raú penaje. \v 48 Capechuni la'ari riñacaró i'imacá que caja no'opiyá jema'ajeño la'acá palá nanacuhuá raú. Marí que rila'acá riñacaré i'imacá: Pamineco jipa naquiyá ritára'ata riñacaré pana, ritára'acoloje camachá penaje. Ricá nacú rila'á riñacaré i'imacá. Cajrú juni ja'acó huacajé, ta'aqueni riñaaca'alá iphaca riñacaré ja'apejé. Ta'aqueni huani ra'apaca riñacaré ja'apiyá. E'iyonaja uncá riñacaré cojno'olá raú, jipa nacú riñacaré pana tára'acole. Marí que rila'acale ricá palá, uncá ricapichalo raú. Ñaqué caja nupuráca'alo a'ajeño nanacojó la'acá palá nanacuhuá, no'opiyá jema'ajeño ne'emacale. \v 49 Eyá ajopana piño jema'añó nupuráca'alo. E'iyonaja uncá na'alá nanacojó ricá. Uncá paala ne'emajica, uncá pachá nema'alá no'opiyá. Apú la'acá riñacaré i'imacá que caja nala'acá chapú necó raú. Marí que rila'acá riñacaré i'imacá: que'epé e'iyaja ritára'ata riñacaré pana. Rinácuja rila'á riñacaré. Cajrú juni ja'acó huacajé, ta'aqueni riñaaca'alá iphaca riñacaré ja'apejé. Raú riñacaré cojno'orí queee junápeje. Chapú huani ricapichaco raú. Caja quetana riyucuna. \c 7 \s1 Jesús tejmo'ótaca romano naquiyana hua'até sápajeri yucuna marí: \r (Mt 8.5-13) \p \v 1 Re Jesús jehuíña'atari ne'emacá Tupana nacú. Ejomi ri'ijná ají que pajimila Capernaum ejo. \v 2 Re apú romano naquiyana i'imari. Surárana huacára'ajeri ri'imacá. Ritami huani, aquíchaje huani, rijhua'até sápajeri i'imacá. Iqui'ija rihuátacare ri'imacá. \v 3 E'iyohuá que yucu iphaca ricarihuate nacú: “Jesús iphíchari majó” que. Raú rihuá'a Jesús maná, ri'ijnacáloje rejo rijhua'até sápajeri tejmo'ótaje penaje. Rihuacára'a peñahuilana rihuá'aje. Judíona naquiyana ne'emacá. \p \v 4 Aú ne'ejná, iphaño Jesús nacú. Iqui'i nahuátaca ri'ijnacá najhua'até, ritejmo'ótacaloje nahuacára'ajeri hua'ateje penaje. Aú nemá rijló: \p —Palájne'eque huani huahuacára'ajeri. Ñaquele palani pa'acá riñaté. \v 5 Iqui'ija rihuátaca huecá'ana. Aú calé ra'á liñeru najló i'imacá, nala'acáloje huahuacáca'alo ñacarelana penaje —que nemacá Jesusjlo. \p \v 6 Raú Jesús i'ijnari najhua'até. Na'apá ají que a'ajná ño'ojó. Juca pani ne'emacá riñacaré ahua'á ee, nahuacára'ajeri huacára'ari iyamá rijhua'até i'imacaño Jesús jimajo. Palá pechu i'imacaño rinacu ne'emacá. Necá rihuacára'a Jesús jimajo. Rimá najló: \p —Marí que imájica nunacu rijló: “Hue'emacana, uncá nuhuátala pinacu cahuíla'acana. Uncá caja nuhuátala pimujlúca'aca nuñacaré chojé, nuchaje huani huacára'ajeri pi'imacale. Nopáña'aco huani no'opihuá pijló. \v 7 Aú calé uncá nu'ujnalá nocó pijhua'até pura'ajó. Iléreyaja calé pihuacára'a ritejmo'otaco. Raú ja ritejmo'otájico. \v 8 Re caja nuhuacára'ajeño. Surárana huacára'ajeri caja nucá. Numacachu apujlo: ‘Pi'ijná ají ño'ojó’ que, ri'ijná rejo. Numacachu apujlo: ‘Majó pi'ijná’ que, ri'ijnano caja nucá ejo. Nuhuacára'acachu nujhua'até sápajeri la'acá nacaje, rila'á nacaje numacá rijló que —que rimacá najló, na'apátacaloje Jesusjlo ricá penaje. \p \v 9 E caja ne'ejná Jesús jimajo. Nemá rijló nahuacára'ajeri quemacá najló que. Aú Jesús pechu i'imá rinacu: “¡Meque palá huani ripechu Tupana nacú. Caphí ripechu richojé, ra'acáloje riñaté penaje.” E riyacá'o riyámojo, rápumi chu chira'ajeño chaje. Rimá najló: \p —Caphí ripechu Tupana chojé, ra'acáloje riñaté penaje. Uncá nuphátala apú Israelmi chu laquénami naquiyana e'iyayá ripechu que péchuri —que Jesús quemacá najló. \p \v 10 Reyá napa'ó piño napumí chuhuá nahuacára'ajeri ñacaré ejo. Amaño caja rijhua'até sápajeri tejmo'otaco. \s1 Jesús macápo'oca ihuacajílomi i'irí yucuna marí: \p \v 11 Rejomi Jesús i'ijnari ají que a'ajná ño'ojó pajimila ejo. Pajimila ií i'imari Naín. Ra'apiyatéjena, cajrú ajopana hua'até, i'ijnaño caja rijhua'até. \p \v 12 E caja riphá pajimila nacojé. Amari nahuáco'oco támijimi caichama chu támijimina ca'aquelana ejo. Cajrú pajimila eruna ja'apaño najhua'até. Ihuacajílomi i'irí tajnáñari ru'umacá. Ricaja calé, pajluhuaja ru'urí i'imacá. \v 13 Jesús amari ruyaca ru'urí tami hua'até. Aú rihue'epí runacu camu'ují. E rimá rojló: \p —Piyániya. \p \v 14 E ri'ijná caichama ahua'ajé. Eyá risapa rinacu. Raú rihuáco'ojeño tajnaño. E Jesús quemari támijimijlo: \p —Hualijímaca, pácho'o. \p \v 15 Aú ja taca'arí penájemi jácho'oro yá'ajo. Ejéchami riqueño'ocá pura'acajo. E Jesús a'arí ralojlo ricá. \v 16 Marí que namaca aú piyuque re i'imacaño quero'oñó. Palá napura'acó Tupana nacú. Ne'iyajena quemaño marí que pajlocaca: \p —Ajopana Tupana puráca'alo ja'apátajeño chaje cari huajhua'até. Caja Tupana iphari majó rile'ejena ina'uqué ñaté a'ajé —que nemacá pajlocaca. \p \v 17 Cajrú huani Jesús yucuna jema'acó Judea te'eré e'iyohuá. Rahua'á i'imacaño, ajopana te'eré e'iyohuá hua'ató, riyucuna jema'acó i'imacá. \s1 Juan bautizar la'ajeri huacára'aca iyamá ra'apiyatéjena Jesús i'imacá ejo yucuna marí: \r (Mt 11.2-19) \p \v 18 Juan ja'apiyatéjena i'imaño Juanjlo piyuque nacaje Jesús la'acare yucuna. Aú rimá iyamá nanaquiyánajlo, ne'ejnacáloje Jesús amaje penaje. \p \v 19 Rimá najló: \p —Eco iquejá'a nojló riyucuna riliyá. Imicha rijló marí que: “¿Picá chi picá nemacare nacú, iphájeri majó ina'uqué i'imatájeri penaje? Apú ca'ajná huaícha. ¿Meque chi ricá?” que imájica rijló —que Juan quemacá najló. \p —Je. \p \v 20-21 Raú ne'ejná ají que a'ajná ño'ojó. Iphaño Jesús nacú. Iqui'iruna natámina tejmo'ótacana nacú ri'imá. Ra'apata natámina naquiyá nayaripune. Rica'á caja jiñana pechu cajrú ina'uqué e'iyayá. Ra'apata caja mejlucaji mejluruna liyá. Marí caje la'acana nacú ri'imacá ee nephá rinacu. E nemá rijló: \p —Juan Bautizar la'ajeri huacári'ichari huecá majó. Rimicha pinacu: “¿Picá huani chi picá nemá nacú i'imacá, iphájeri majó ina'uqué i'imatájeri penaje? Apú ca'ajná huaícha. ¿Meque chi ricá?” que rimíchaca pinacu —que nemacá rijló. \p \v 22 E Jesús quemari najló: \p —Ipa'ó rejo, i'imichachi Juanjlo riyucuna méqueca amíchaca nula'acá huajé. Nacaje nohuíña'atacare nacú yucuna hua'ató i'imajé caja rijló. Eco imá rijló marí que nunacu: “Mejluruna liyá ra'apata mejlucaji, namácaloje penaje. Uncá meño'ojó ja'apálaño rilamá'ata, na'apácaloje penaje. Nanapona patáca'atacaronajlo ripala'atá palá huani nanapona najló. Me'ejhuiruna liyá ra'apata caja me'ejhuí caje, nema'acáloje reyá penaje. Támijimina naquiyana rimacápo'o caja. Camu'ují la'acáñojlo ri'imá Tupana i'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna”, que imájica rijló nunacu. \v 23 “Pu'ují péchuruna necá uncá huani la'alaño ujhuí napéchuhua nuliyá”, que imájica Juanjlo —que rimacá najló. \p —Je —que nemacá. \p \v 24 E napa'ó. Ejomi Jesús i'imari ripuráca'alo jema'ajéñojlo Juan yucuna. Rimá najló marí que: \p —Icá i'ijnaqueño pu'uteni meñaru chojé Juan puráca'alo jema'ajé. ¿Naje chi i'ijnaqué rejo? ¿E i'ijnacá iyamá chuhuá péchuri chaje? Uncá iyamá chuhuá péchuri calé ricá. \v 25 ¿Palá a'arumacari amaje chi i'ijnaqué richaje? Uncá palá nojé a'arumacari calé ricá. Icá hue'epiño palá a'arumacáruna nacojé. Nahuacára'ajeño ñacaré chiyájena necá. \v 26 Eta ¿naje chi i'ijnaqué ramaje? ¿Amácaloje Tupana puráca'alo ja'apátajeri penaje chi i'ijnaqué ramaje? Ricá jo'ó ri'imacá. Tupana puráca'alo ja'apátajeri penájemi ricá. \v 27 Ricá nacú Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemari marí que: \q1 Nucá huacára'ajeri pajluhuaja ina'uqué pitucumá. \q1 Ricá quemájeri ina'uquejlo pipé, napala'atácaloje napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá penaje, que Tupana quemacá ri'irijlo Juan nacú uncá chiyó ri'imá i'imacá. \p \v 28 Jema'á marí: —que Jesús quemacá—. Uncá na i'imalá huayámojo Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna e'iyayá, chá'atari Juan. Eyá je'echú chu uncá ñaqué calé ricá. Na'apejé i'imacá je'echú chu, chá'atari Juan. Je'echú churuna huacára'ajeri Tupana. \p \v 29 ’Juan i'imacá Tupana yucuna ina'uquejlo huacajé, cajrú ina'uqué jema'añó ripuráca'alo. Liñeru ña'ajeño ne'emacánajlo hua'ató jema'añó caja ripuráca'alo. Necá a'añó nanacojó Tupana puráca'alo. Ñaqué caja ajopana i'imacá. Aú calé Juan la'arí necá bautizar. \v 30 Eyá fariséona naquiyana, Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño naquiyana, quele uncá huátalaño nacaje Tupana la'acare a'acana nanacojó. Aú calé uncá nemalá Juanjlo, rila'acáloje bautizar necá penaje —que Jesús i'imacá najló riyucuna. \p Rimá piño najló marí que: \p \v 31-32 —Marí que i'imacaño ina'uqué me'etení: Yuhuaná queja necá. Yá'año le'ejepelaji ñacarelana chu cátacajo nacú necá. E nahuá'a ajopana najhuáque'enajlo. Nemá najló: “Huapho'ó quehuirí chojé ijló. E'iyonaja uncá jarápa'ala. Huataní caja ijló yáleje, ipechu la'acóloje camu'ují raú penaje. E'iyonaja uncá ipechu la'aló camu'ují raú. Uncá caja iyala raú”, que nemacá najló. Ñaqué caja ina'uqué naquiyana la'acá me'etení, majopeja aca'acá huamaná. Cayucújne'equena huani icá. \p \v 33 ’Pamineco Juan i'imacá ijló Tupana yucuna. Ri'itajico ra'ajné liyá, ripechu i'imacáloje Tupana nacuja penaje. Uncá caja ri'iraqué nacaje jalá amúra'atacanami. E'iyonaja ricá nacú imá: “Jiñá pechu re'iyá” que. \v 34 Eyá nucá, ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Ajopana ajñaca na'ajnehuá que caja nojñaca no'ojnehuá. Ñaqué caja nu'uracá nacaje jalá amúra'atacanami. Nunacu imá: “Cahuale'equé huani ricá. I'iracachi ricá. Uncá ina'uquélaruna huáque'ehue caja ricá. Liñeru ña'ajeño ne'emacánajlo huáque'ehue caja ricá”, que imacá nunacu. \v 35 E'iyonaja calé Tupana ja'apiyá jema'ajeño hue'epiño nacaje Tupana la'acare nacojé. \s1 Jesús i'imacá Simón ñacaré chu yucuna marí: \p \v 36 Pajluhuaja fariséona naquiyana quemari Jesusjlo, ri'ijnacáloje ra'ajnehuá ajñaje rijhua'até penaje. Raú ri'ijná rejo. Riyá'o ra'ajnehuá ajñacana nacú rijhua'até. \v 37 Ricaja caja pajimila e apa'ahuelo i'imayo ñuju'uqueru, manai péchuru. Rucá jema'ayó Jesús ajñaca ra'ajnehuá fariséona naquiyana hua'até yucuna. Aú calé ru'ujná rejo, iphayo Jesús nacú. Huíluru i'imari rucapi. Jipa alabastro naquiyá la'acanami huíluru i'imacá rucapi. Nacaje jilami, pu'umé jamarí, i'imari richu. \v 38 Rucá iphayo Jesús huajlé chojé hua'até que ruyaca. E rujláma'o ri'imá nacojé. Rojata ri'imá rujlú jalá aú. Quéchami rolácaca rinaquiyá ruhuilá aú. Quéchami ruchiño'ocá ri'imá naquiyá. Ejomi roco'ó nacaje jilá, pu'umé jamarí, ri'imá nacojé. \v 39 Ilé fariséona naquiyana, yucupéra'acare Jesús i'imacá, amari méqueca rula'acá ri'imacá. Aú ripechu i'imá: “Tupana puráca'alo ja'apátajeri ri'imaquela, rihue'epícajla mecajeruca quelerú inanaru ta, ñuju'uqueru, uncá ina'uquélaru ta rucá.” Jesús hue'epiri méqueca ri'ijnataca ripéchuhua rinacu. \v 40 Aú Jesús quemari rijló: \p —Simón, nuhuata nacaje nacú quemacana pijló. \p —Je. Pimá nojló, Huehuíña'atajeri —que rimacá. \p \v 41 Jesús i'imari rijló yucu marí que: \p —Iyamá ina'uqué i'imichaño. Lehuérichaño nacarihuátejlo cajrú huani. Apú lehuérichari rijló íqui'ija huani liñeru aú. Risápacajla iyamá jarechí quetana, ra'atácaloje rilehuéricare rijló huemí penaje. Apú lehuérichari rijló huejápaja quemachi. Ricá sápacajla iyamata queri quetánaja, ra'atácaloje rilehuéricare huemí penaje. \v 42 Uncá meño'ojó na'alacha rijló liñeru nalehuérichaje huemí. Aú nacarihuate lamá'achiyari necá raú. \p Marí que ri'imacá rijló yucu. Ejomi rimá Simonjlo: \p —Iyamá ne'emacá. ¿Mecaje pechu i'imari richaje huani pu'ují rinacu? \p \v 43 —Capí. Apala ilé lehuérichari cajrú huani rijló, pechu i'imichari pu'ují huani rinacu —que Simón quemacá. \p —Que jo'ó —que Jesús quemacá rijló. \p \v 44 Eyá Jesús yacá'aro apa'ahuelo chaje. Rimá Simonjlo: \p —¿E pamaca marirú? Nuphíchaca piñacaré chojé aú uncá pa'alacha nojló juni, nupácaloje nu'umá naquiyá raú penaje. Eyá marirú ejáchiyayo nu'umá rujlú jalá aú. Quéchami roláquichaca ricá ruhuilá aú. \v 45 Uncá caja pajalácalacha nucá nujimá chiyá chiño'ocana aú. Eyá marirú iphíchayo, chiño'ochayo nu'umá naquiyá cajrú. Nu'umá naquiyá chiño'ocana nacuja rucá me'etení. \v 46 Uncá caja paco'olacha nacaje jilá nuhuilá e'iyajé. Eyá marirú aco'ochayo nu'umá nacojé nacaje jilá, pu'umé jamarí. \v 47 Marí que ruli'ichaca nuyájlepana, nomácole ruchaje cajrú huani rumanaicho rula'acare liyá, pu'uhuaré rula'acare liyá. Ñaquele pu'ují huani rupechu nunacu. Re ca'ajná ajopana. Nala'á pu'uhuaré huejápaja. Nomó nacaje pu'uhuaré nala'acare liyá. Necá penaje la'añó huejápaja caja nuyájlepana. Huejápaja caja pu'ují napechu nunacu —que Jesús quemacá Simonjlo. \p \v 48 E Jesús quemari rojló: \p —Caja nomicho pichaje pimanaicho pila'acare liyá, pu'uhuaré pila'acare liyá. \p \v 49 Raú rijhua'até yá'acaño naquiyana quemaño pajlocaca: \p —¿Naca ca'ajná ricá? Amaro iná chaje iná manaicho iná la'acare liyá, pu'uhuaré iná la'acare liyá. \p \v 50 Jesús quemari piño rojló: \p —Caja Tupana i'imachíyari picá capichácajo liyá, pipechu i'imacale caphí nochojé. Pipechu i'imá nunacu: “Ricá amaro iná chaje pu'uhuaré iná la'acare liyá”. Chuhua pi'ijná palá ca'ajnó. \c 8 \s1 Inaana a'acá Jesús ñaté yucuna marí: \p \v 1 E caja apú huacajé piño Jesús ja'apari ají que a'ajná ño'ojó apú pajimila nacojé, apú pajimila nacojé que. Pajimila cajruni nacojé, pajimila camu'ujuni nacojé que ra'apaca Tupana yucuna i'imacana nacú. Tupana i'imatari ina'uqué capichácajo liyá, ne'emacáloje rijhua'atéjena raú penaje. Riyucuna ri'imaqué najló. Ra'apiyatéjena i'ijnaño caja rijhua'até. Iyamá iphata ji'imaji nacojé quele ne'emacá. \v 2 Inaana naquiyana i'ijnaño caja rijhua'até. Rica'acárena ne'iyayá jiñana pechu nanaquiyana i'imacá. Necá i'ijnaño caja rijhua'até. Ñaqué caja ajopana ritejmo'ótacarena i'ijnaño rijhua'até. Quele necá chira'añó rijhua'até. Apa'ahuelo i'imayo María Magdalena. Jesús ca'acáreru e'iyayá iyamá cuhuá'ata quele jiñana pechu i'imacayo ru'umacá. \v 3 Apa'ahuelo i'imayo Juana. Cuza yajalo ru'umacá. Cuza i'imari Herodes hua'até sápajeri. Apa'ahuelo i'imayo Susana. Ajopana i'imaño caja najhua'até. Cha'apá ne'emacá. Necá piyuque a'aqueño Jesús ñaté. Na'aqué rijló, ra'apiyatéjenajlo hua'até a'ajnejí majopeja nale'ejó aú. \s1 Nacaje icha ijí ejátajeri yucuna marí: \r (Mt 13.1-9; Mr 4.1-9) \p \v 4 E caja cajrú ina'uqué jahuacaco Jesús nacojé. Apú pajimila eyá, apú pajimila eyá que nephaca rinacu. Cajrúchami ina'uqué jahuacaco rejé i'imacá. E ri'imá najló yucu, rehuíña'atacaloje necá Tupana nacú raú penaje. Marí riyucuna: \p \v 5 —Pajluhuaja ina'uqué i'ijichari nacaje icha ijí ejátaje. Riqui'ichá richa ijí te'erí lamá'ataqueja jimahua. Rejátacana nacuja ri'ijichá. Richa ijí riqui'ichaje naquiyana ja'acharo iñe'epú chojé. Richuhuá ina'uqué ja'apaño richó. E caja cupira'aphana iphíchaño rajmílo'oje. \v 6 Apú richa ijí riqui'ichaje naquiyana ja'acharo jipa nacojé. Huejápaja te'erí i'imichari rinacu. Riphíchaca ejomi rimeríyi'icho, uncale isani te'erí i'imalá jipa nacú. \v 7 Apú richa ijí riqui'ichaje naquiyana ja'acharo pu'uhuareni jimichi e'iyajé. Pu'uhuareni jimichi iphíchari nacaje icha ijí rejáchiyaje hua'até. Pu'uhuareni jimichi tahuá'añachari ricá. Raú rihuajri'ichá re'iyajé. \v 8 Eyá apú richa ijí naquiyana ja'acharo palani te'erí e'iyajé. Ilé iphíchari palá. Palá ritahuá'ichaco. Palá caja rarúqui'ichaca; que'iyapé rarúqui'ichaca. Re'iyajé arúqui'ichari cien ca'alá. \p Marí que Jesús i'imacá yucu najló. Ejomi caphí rimacá najló: \p —Icá que'ejhuirúnajlo numá, a'á inacojó riyucuna. \s1 Jesús quemari ne'iyajénajlo nájeca ri'imacá yucu ina'uquejlo. Riyucuna marí: \r (Mt 13.10-17; Mr 4.10-12) \p \v 9 Caja ri'imá najló yucu. Ejomi ra'apiyatéjena quemaño rijló: \p —¿Meque quemacánaca chi cari yucu pi'imichaje huajló huajé? \p \v 10 Rimá najló: \p —Me'echuje ina'uquejlo méqueca Tupana la'acá, ina'uqué naquiyana i'imacáloje rijhua'atéjena penaje. E'iyonaja Tupana la'arí ipechu palá, jema'acáloje penaje. Eyá ajopánajlo me'echuje jo'ó ricá. Nu'umá yucu najló, nohuíña'atacaloje necá Tupana nacú raú penaje. E'iyonaja uncá nahue'epila meque quemacánaca ricá riyucuna jema'acana aú. Uncá caja nahue'epila meque quemacánaca nacaje namácare. \s1 Jesús jehuíña'ataca necá riyucuna nacú yucuna marí: \p \v 11 E rimá najló: \p —Marí que quemacánaca ricá: Richa ijí rica'acare te'erí jimahua rejátacana nacú, Tupana puráca'alo na'apátacare ina'uquejlo que caja ricá. \v 12 Richa ijí naquiyana ja'aró iñe'epú chojé. Ñaqué caja riyucuna jema'ajeño naquiyánajlo ricá. Nema'á riyucuna. E'iyonaja Jiñá Chi'ináricana ca'arí napechu naquiyá Tupana puráca'alo nema'acare. Rica'á napechu naquiyá ricá, napechu i'imacá piyá caphí Tupana chojé ne'ematájeri penaje. \v 13 Eyá richa ijí naquiyana ja'aró jipa nacojé, huejapa te'erí i'imacare nacojé. Mequetánaja calé rijña'á panacu riphaca ejomi. Ñaqué caja ina'uqué naquiyánajlo ricá. Nema'á Tupana puráca'alo. Pu'ují napechu la'acó raú. Mequetánaja calé napechu i'imacá palá rinacu. Nahuátacale Tupana puráca'alo ja'apiyá i'imacana, ajopana ca'ajná la'añó necá chapú. Napura'ó ca'ajná nanacu pu'uhuaré. Namá ca'ajná chapú caje yajhué. Marí caje aú nayurí naliyó ricá, uncale napechu i'imalá caphí najluhua. \v 14 Eyá richa ijí naquiyana ja'aró caja pu'uhuareni jimichi e'iyajé. Riphaca ejomi rihuaja'acá re'iyajé. Uncá rarúca'ala. Ñaqué caja ina'uqué naquiyánajlo ricá. Nema'á Tupana puráca'alo. Naqueño'ó ra'apiyá i'imacana. E'iyonaja cajrú na'acá nanacojó nacaje marí eja'ahuá chu i'imacare. Ñó'ope liñeru, le'ejepelaji, caje macá nahuacata najluhua. Ricá nahue'epí natucumó. Marí que péchuruna ne'emacale, uncá na'alá nanacojó Tupana puráca'alo, nala'acáloje palá ra'apiyá i'imacana aú penaje. \v 15 Eyá richa ijí naquiyana ja'aró palani te'erí e'iyajé. Riphá, ritahuá'o, rarúca'a palá. Ñaqué caja ina'uqué naquiyánajlo ricá. Nema'á Tupana puráca'alo, nahue'epí caja meque quemacánaca ricá, na'á caja nanacojó ricá. Uncá caja naya'aló ra'apiyá i'imacana nacú. Raú calé nala'á palá ra'apiyá i'imacana aú. \s1 Iná camaré yucuna marí: \r (Mr 4.21-25) \p \v 16 Iná lucúna'acachu iná camaré, uncá iná yá'atala ricá i'ichí lájma'ataqueja ja'apejé. Uncá caja iná yá'atala ricá iná camané ja'apejé. Yenú iná yá'ata ricá, pají chojé mujlúca'ajeño amácaloje ricamare chojé penaje. \v 17 Re Tupana puráca'alo naquiyana me'etení, me'echuje ricá ina'uquejlo. Quéchami nahue'epíjica rinacojé. \v 18 Ñaquele jema'á palá. Ra'apiyá jema'ajeño pechu rila'ajé palá, nahue'epícaloje richaje, richaje, que rinacojé penaje. Eyá necá, uncá jema'alaño ra'apiyá, naliyá Tupana ña'ajeri ricá huejápaja nahue'epícare nacojé. Napechu i'imá nanacuhuá: “Huahue'epícare ricá” que. E'iyonaja uncá ñaqué calé napechu nacú ricá. \s1 Jesús jaló, rijmerémina, quele i'ijnacá Jesús amaje yucuna marí: \r (Mt 12.46-50; Mr 3.31-35) \p \v 19 Pachu Jesús i'imari cajrú ina'uqué hua'até. E Jesús jaló, rijmerémina, quele iphaño rejo. Nahuata rijhua'até pura'acano. Cajrú ina'uqué nacojé uncá meño'ojó nephala rinacu. \v 20 E apú quemari Jesusjlo: \p —Paló iphíchayo pejena hua'até. Nahuá'icha pimaná, pi'ijnacáloje rejo penaje. \p \v 21 E Jesús quemari najló: \p —Re ina'uqué, nema'á nupuráca'alo. Nala'á caja numacá que. Necá calé nojena que, noló que. \s1 Jesús quemari carenajlo, ra'apaca piyá yucuna marí: \r (Mt 8.23-27; Mr 4.35-41) \p \v 22 Muní que Jesús huitúca'aca jita chojé ra'apiyatéjena hua'até. Rimá najló: \p —I'ijná huacuhuá'achi caesa pa'anajo pitá. \p Aú nacuhuá'a. \v 23 Nacuhuá'aca nacú Jesús camátaro. Ejéchami mana'í chiyó carená i'imacá nachá caphí huani. Carená yocola amo'oró jita chojé cajrú juni. Ujú caje chiyó na'acojla junápeje raú. \v 24 Yehuíchami na'acó junápeje napótaca Jesús, nemá rijló: \p —Huehuíña'atajeri, chuhuaca huejaca. \p Raú Jesús jácho'oro. Raca'á carená, juni hua'até. Raú carená mata'aró, juni piya hua'até. Uncá huani riyoco'oló rejomi. \p \v 25 E rimá ra'apiyatéjenajlo: \p —¿Naje chi uncá ipechu i'imalá caphí nochojé? \p Quero'ocajo nacú ne'emá. Napechu i'imá: “¡Meque piyuque huani rihue'epica!” \p Nemá pajlocaca: \p —Ripuráca'alo aú carená, juni hua'até jema'arí ra'apiyá. \s1 Jesús ca'acá apú e'iyayá jiñana pechu yucuna marí: \r (Mt 8.28-34; Mr 5.1-20) \p \v 26 E caja nephá pa'anajo pitá, Gerasa te'eré ejo. Galilea te'eré loco'opani ricá. \v 27 Narúca'o. E Jesús jácho'oro jita chiyá. E apú ina'uqué iphari rinacu. Pajimila eyaje ri'imacá. Caja júpicha Jiñana pechu i'imacare re'iyá ri'imacá. Aú richira'acó ma'arumacaru i'imajica. Uncá caja ri'imaqué pají chu. Támijimina ca'aquelana ehuaja ri'imaqué. \v 28 Ricá iphari Jesús nacú. Ramaca aú Jesús, rijláma'o ri'imá nacojé. Caphí rimacá rijló: \p —¿Naje picahuíla'a nunacu? Tupana, je'echú churí i'irí picá. Jesús picá. Pijló numá, pila'aniya nucá chapú huani me'etení. \p \v 29 Marí que rimacá Jesusjlo i'imacá, Jesús quemacale jiñá péchujlo, ra'apácaloje re'iyayá penaje. Pulapé jiñá pechu patajica ilé ina'uqué. Yurí huani ri'imajica raú. Ñaquele na'á ajopana ramájeri penaje i'imacá. Nepo'otá ricá curete aú riyáte'ela naquiyá, ri'imá naquiyá hua'até. E'iyonaja rimata'atá curete. Ejomi jiñá pechu huá'ari ricá ají que pu'uteni meñaru chojé. Re Jesús iphátari ri'imacá. \v 30 E Jesús quemari rijló: \p —¿Na pií? \p —Nuí íqui'iruna. \p Marí que rimacá rijló, íqui'iruna jiñana pechu i'imacale re'iyá. \v 31 Jiñana pechu quemaño Jesusjlo: \p —Pihuacára'aniya huecá ulahuí uncá tajáca'alo i'imalá chojé. \p \v 32 A'ajnare que cajrú je'eruna piracana chira'añó yenuri nacuhuá na'ajnehuá culacana nacú. Mahuó jiñana pechu la'acá ricá. Nemá rijló: \p —A'ajnáruna je'eruna e'iyajé pihuacára'a huecá. \p —Je —que Jesús quemacá najló. \p \v 33 Raú jiñana pechu jácho'oño re'iyayá je'eruna piracana e'iyajé. Jiñana ja'acó aú ne'iyajé je'eruna jecho'oñó ají que a'ajná ño'ojó. Yenuri ji'ihuátaya na'ó ají que caesa acojé. Rejeja nacapichó piyuqueja junápeje. \v 34 Nalamára'ajeño penájenami amaca aú nacapichaco neñaó reyá. Ne'emá riyucuna rehuá i'imacáñojlo, pajimila erúnajlo hua'até. \v 35 Raú ne'ejná ramaje, iphaño Jesús nacú. Amaño ilé ina'uqué, jiñana pechu i'imacare e'iyá penájemi. Re riyá'o Jesús ji'ilá. Ca'arumacani ri'imacá. Palá caja ripechu i'imacá. Marí que namaca aú ricá naquero'ó. \v 36 Re i'imacaño amaño maapami que Jesús ca'acá jiñana pechu re'iyayá. Necá penájena i'imaño huajé iphácañojlo riyucuna. \v 37 Piyuqueja Gerasa te'eré ehuájena quero'oñó Jesús piyá cajrú, aú nemá rijló: \p —Pácho'o huate'eré naquiyá. \p —Je —que rimacá. \p E Jesús huitúca'ari piño jita chojé, ripa'acóloje penaje. \v 38 Ejéchami, rica'acare e'iyayá jiñana pechu penájemi, huátaca mahuó Jesús hua'até i'ijnacana. E'iyonaja Jesús quemari rijló: \p \v 39 —Pipa'ó piñacajela ejo, pi'imacáloje méqueca Tupana la'acá palá picá yucuna najló rehuá penaje. \p —Je —que rimacá. \p E ripa'ó. Ri'ijná piyuque pajimila nacuhuá riyucuna i'imacana nacú najló. \s1 Jesús macápo'oca Jairo itu yucuna. Quecha apa'ahuelo tejmo'otaco Jesús a'arumacá nacú sápacana aú yucuna marí: \r (Mt 9.18-26; Mr 5.21-43) \p \v 40 E caja Jesús iphari piño rapumí chuhuá caesa pa'anajo pitá. Pu'ují napechu i'imacá namaca aú ricá. Re ne'emá rihuátacana nacú. \v 41 E caja apú iphari rinacu. Jairo rií i'imacá. Nahuacáca'alo ñacarelana chiyá huacára'ajeri ri'imacá. Riphá Jesús nacú. E rijláma'o Jesús ji'imá nacojé, rimá rijló: \p —Pila'á nojló nacaje. Pi'ijná nuñacaré ejo, pitejmo'óchiyachi nutu nojló. \v 42 Aquíchajeru huani rucá. Uncá apa'ahuelo i'imalá, rucaja calé pajluhuájaru nutu. Iyamá iphata ji'imaji nacojé quele jarechicha rucá —que rimacá rijló. \p Aú Jesús i'ijnari rijhua'até. Cajrú ajopana i'ijnaño caja rijhua'até. Cajrú netaca Jesús cha. \v 43 Najhua'até caja apa'ahuelo ja'apayo, rutami caja ru'umacá. Jirá ja'apáqueri runaquiyá. Caja iyamá iphata ji'imaji nacojé quele jarechí quetana ru'umacá rijhua'até. Ruca'aqué piyuque ruliñérute rupusána'acana huemí. E'iyonaja ñaqueja hua'ateja ru'umaqué. \v 44 Ro'opá najhua'até. E ru'ujná ají que ina'uqué ihuami chiyá Jesús loco'opani. Rutejmo'ocóloje penaje, rusapa ra'arumacá ji'imá nacú. Rejeja jirá ja'apácare runaquiyá mata'aró. \p \v 45 E Jesús quemari najló: \p —¿Na sápichari nunacu? \p —Uncá nucá calé —queja nemacá piyuqueja. \p Eyá Pedro quemari rijló: \p —Huehuíña'atajeri, cajrú ina'uqué ichíyaca pichá. Eta pimá: “¿Na sápichari nunacu?” que. \p \v 46 Jesús quemari najló: \p —Nápajaca sápichayo nunacu. Nuhue'epí nutejmo'óchiyaca pajluhuájaru inanaru nupechu aú. \p \v 47 Sápayo rinacu pechu i'imá: “Caja rihue'epicha méqueca nucá.” Cajrú rucurúcaca hua'até ru'ujná rijimajo. Rutára'o ru'urúpachi aú rijimaje. Re piyuque i'imacaño ahua'á ru'umá riyucuna rijló nájeca rusápaca ra'arumacá nacú. Rumá caja najló méqueca rutejmo'otaco raú. \v 48 E Jesús quemari rojló: \p —Caja pitejmo'ochiyo, pipechu i'imacale caphí nochojé. Pipechu i'imichá nunacu: “Ricá tejmo'ótajeri nucá” que. Aú calé pitejmo'ochiyo. Chuhua pi'ijná ca'ajnó, pipechu i'imá palá. \p \v 49 Marí que rimacá rojló ee apú iphari nanacu. Jairo ñacaré chiyaje ri'imacá. Rimá Jáirojlo: \p —Caja pitu taqui'ichayo. Caja rupechu capiícharo. Uncá na penaje calé picahuíla'a Huehuíña'atajeri nacú ruchaya. \p \v 50 Jesús jema'arí méqueca rimacá rijló. Aú rimá Jáirojlo: \p —Pihuó ca'aniyo, pila'á pipéchuhua caphí nochojé. Pitu i'imajeyo. \p \v 51-53 E na'apá piño, iphaño riñacaré ejo, amaño cajrú nahuinano la'ajeño i'imacá re. Cajrú nala'acá nahuinano rucá. E Jesús quemari najló: \p —Iyániya rujhua'até. Uncá rutaca'alacha, rucamáchiyacoja calé. \p Raú ne'echá rinacu, nahue'epícale caja rutaca'acá i'imacá. E rimujlúca'a támijimi i'imacare ucapú chojé. Uncá riyurila ajopana mujlúca'aca rijhua'até. Pedro, Santiago, Juan, rora'apami, rolomi, quele ja calé riyurí mujlúca'aca rijhua'até. \v 54 E Jesús iphari támijimi ahua'ajé, patarí rucá ruyáte'ela naquiyá. Caphí rimacá támijimijlo: \p —Yuhualó, pácho'o. \fig |src="cn01713B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Lucas 8.54" \fig* \p \v 55 Raú ja rócho'o. E Jesús quemari ajopánajlo: \p —A'á rojló a'ajnejí, rojñachi. \p \v 56 Ruchi'iná pechu i'imá: “¡Meque piyuque huani la'acá ricá!” E rimá najló: \p —Pa. I'imaniya riyucuna ajopánajlo. \c 9 \s1 Jesús huacára'aca ra'apiyatéjena i'imacá Tupana yucuna ajopánajlo, ajopánajlo que yucuna marí: \r (Mt 10.5-15; Mr 6.7-15) \p \v 1 E caja Jesús quemari ra'apiyatéjenajlo, nahuacácoloje rinacojé penaje. Iyamá iphata ji'imaji nacojé quele ne'emacá. E nahuacó rinacojé. E ra'á najló pechuji, naca'acáloje jiñana pechu ina'uqué e'iyayá raú penaje. Raú caja natejmo'ótacaloje natámina que'iyapejé nayaripune chiyá penaje. \v 2 Rihuacára'a necá, ne'emacáloje Tupana yucuna ajopánajlo penaje, Tupana i'imacáloje nahuacára'ajeri penaje. Rihuacára'a caja necá, natejmo'ótacaloje natámina penaje. \v 3 Rimá najló: \p —Majopeja i'ijnajica. Ijña'aniya inane ijhua'ató, icutihuare, itulané, a'ajné, liñeru, caje. Pajluhuaja a'arumacá chuja i'ijnajé. \v 4 Pajimila e iyuró apú hua'até riñacaré chu. Rijhua'ateja iyurejo re i'imajica quetana. \v 5 Uncájica ee pajimila eruna huátaño icá re, iñaca'á ji'ima'ulá naquiyá mu'upé najimaje jácho'ojico reyá huacajé. Nahue'epícaloje raú pu'uhuaré la'ajéñoca necá, uncale nahuátala icá —que rimacá najló. \p —Je —que nemacá. \p \v 6 Aú nácho'o reyá. Ne'ejná ají que a'ajná ño'ojó apú eyá, apú eyá que. Ne'emá Tupana i'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna najló. Natejmo'óta caja natámina. \s1 Méqueca Herodes pechu i'imacá Jesús nacú yucuna marí: \r (Mt 14.1-12; Mr 6.14-29) \p \v 7 Piyuque nacaje Jesús la'acare rehuá yucuna jema'acó cajrú rehuá. Nahuacára'ajeri Herodes jema'arí caja riyucuna. Ne'iyajena quemaño Jesús nacú: \p —Juan ca'ajná ricá. Caja rimacápo'o rapumí chuhuá piño.” \p Marí caje aú uncá Herodes hue'epila na huánica Jesús i'imacá. \v 8 Ajopana piño quemaño Jesús nacú: \p —Tupana puráca'alo ja'apátajeri, Elíasmi chu, macápo'ocaro penájemi ricá. Ricá quele iphari majó. \p Ajopana piño quemaño rinacu: \p —Pajluhuaja Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna naquiyana ricá, macápo'ocaro. \p \v 9 Eyá Herodes quemari rinacu: \p —Nucá huacára'ari Juanmi chu núru'upi mata'acana i'imacá. Eta, ¿nata quele nemá nacú: “Piyuque huani la'acá ricá”? \p Ñaqué i'imacale rihuata huani Jesús amácana. \s1 Jesús a'acá cinco mil ina'uquejlo a'ajnejí yucuna marí: \r (Mt 14.13-21; Mr 6.30-44; Jn 6.1-14) \p \v 10 E caja necá, Jesús huacára'acarena i'imacá, pa'añó piño napumí chuhuá. Piyuqueja nacaje nala'acare rehuá yucuna ne'emá Jesusjlo. E rihuá'a necá ají que pajimila Betsaida ejo, ne'emacáloje necó re penaje. \v 11 E'iyonaja ajopana ina'uqué hue'epiño meño'ojoca ri'ijnacá. Aú ne'ejná nápumi chu, iphaño nanacu. Re rehuíña'ata necá Tupana nacú, nahuátacaloje ricá nahuacára'ajeri penaje. Ritejmo'óta caja natámina i'imacaño. \p \v 12 E caja najúhua'a. E ra'apiyatéjena, iyamá iphata ji'imaji nacojé quele, i'ijnaño Jesús ahua'ajé. Nemá rijló: \p —Pihuacára'a necá pajimila ejo, ajopana ñacaré ejo hua'até, nahuarúhua'acaloje a'ajnejí najluhua reyá penaje, naculácaloje camátacajo pucuna rejo penaje. Maare ta uncá na i'imalá najló —que nemacá rijló. \p \v 13 E'iyonaja rimá najló: \p —Icá a'ajeño najló a'ajnejí. \p Nemá rijló: \p —Pajluhua té'ela ca'alá pan maare iyajmela jíñana hua'até, queleja calé maare. ¿E pihuátaca hue'ejnacá a'ajnejí huarúhua'aje najló? ¡Iqui'iruna huani ina'uqué maare! —que nemacá rijló. \p \v 14 Cinco mil ca'ajná achiñana i'imaño re. Inaana, yuhuaná, quele i'imaño caja re najhua'até. E Jesús quemari ra'apiyatéjenajlo: \p —Imá najló, nayá'acoloje pajhua'atéchaca cincuéntano, cincuéntano queja penaje. \p \v 15 —Je —que nemacá rijló. \p E nemá najló, nayá'acoloje penaje. \v 16 Ejomi Jesús ña'arí ricápojo pajluhua té'ela ca'alá pan, iyajmela jíñana hua'até. E riyacá'o je'echú chojé, rimá Tupánajlo: \p —Palá pila'acá huecá marí a'ajnejí aú. \p Ejomi ritupa'atá najló pan. Riyupa'atá caja jiña jepo'oná najló. Ra'á ra'apiyatéjenajlo ricá, natamáca'atacaloje najló ricá penaje. \v 17 Piyuqueja necá ajñaño na'ajnehuá namano'ocá ejé. Ejomi ra'apiyatéjena jahuacátaño rijlupemí yurícaro. Iyamá iphata ji'imaji nacojé ca'alá cuhuá'ala namano'otá pu'uteno raú. \s1 Pedro hue'epica naca ina'uqué Jesús i'imacá yucuna marí: \r (Mt 16.19; Mr 8.27-29) \p \v 18 E apú huacajé piño Jesús i'imari ra'apiyatéjena hua'até necámica que. Re ripura'ó Tupana hua'até. Ejomi rimá najló: \p —¿Meque ajopana ina'uqué quemacá nunacu? \p Nemá rijló: \p \v 19 —Ne'iyajena quemaño pinacu: “Juan Bautizar la'ajeri ricá” que. Ajopana piño quemaño pinacu “Elías ricá” que. Ajopana piño quemaño pinacu: “Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna naquiyánami macápo'ocaro ricá”, que nemacá pinacu. \p \v 20 E Jesús quemari najló: \p —Eta icá ta, ¿meque imacá nunacu? \p Pedro quemari rijló: \p —Tupana huacára'acare majó ina'uqué i'imatájeri penaje picá. \p \v 21 Jesús quemari najló: \p —A'a. Pa. Imaniya ajopánajlo nuyucuna naca nucá. \s1 Jesús i'imacá ritaca'ajica yucuna najló yucuna marí: \r (Mt 16.20-28; Mr 8.30–9.1) \p \v 22 Quéchami rimacá najló: \p —Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Nujña'ajé cajrú chapú caje yajhué panacu. Peñahuilana, sacerdótena huacára'ajeño, Tupana nacú jehuíña'atajeño, quele uncá huani huátalaño nucá. Chapú nala'ajica nucá. Nahuacára'aje nonócana. E'iyonaja hueji que cala i'imajemi ejomi numacápo'ojo piño nopumí chuhuá —que rimacá najló. \p \v 23 E rimá piyuque najló: \p —Marí que ricá ijló, huátaño nujhua'atéjena i'imacana. Nenoje ca'ajná icá, nujhua'atéjena i'imacale. Hue'echú ca'alá queja ca'ajná ri'imajica ijló marí que. Ihue'epíniya inacuhuá; jácho'oniyo caja nujhua'atéjena i'imacana chiyá rijimaje. \v 24 Re ina'uqué naquiyana nahue'epí caí nanacuhuá. Uncá nahuátala ajopana la'acá necá chapú. Ñaquele uncá ne'emalá nujhua'atéjena. Marí que i'imacaño capichájeño Tupana liyá. Eyá uncá hue'epílaño caí nanacuhuá, ne'emacáloje nujhua'atéjena penaje, i'imajeño matajnaco je'echú chu. \v 25 Iná ña'aquela inajluhua piyuque nacaje eja'ahuá chu i'imacare, uncá na penaje calé ri'imajla inajlo, iná capichácojla Tupana liyá rilanaquiya. \v 26 Re ina'uqué, napáña'o no'opí ajopana ina'uqué e'iyá. Ñaqué caja napáña'aco nupuráca'alo ja'apí ne'iyá. Nupa'ajico je'echú chiyá majó huacajé, ñaqué caja nopáña'ajico na'apí. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Piyuque ina'uqué huacára'ajeri penaje nuphájica je'echú chiyá majó. Nora'apá hua'atéjena, je'echú chu i'imacaño, quele hua'até nuphaje. Cajrú mejáma'atani i'imajica huanacu. \v 27 Tupana i'imajeri ina'uqué naquiyana huacára'ajeri. Re e'iyajena maare, amájeño rijhua'atéjena la'acá rihuacára'aca que. Ri'imajica penaje ejo'ocaja inaquiyana i'imajica marí eja'ahuá chu rihuacajé —que rimacá najló. \s1 Jesús napona apiyácaco najimaje yucuna marí: \r (Mt 17.1-8; Mr 9.2-8) \p \v 28 Marí que rimacá najló i'imacá. E caja hueji que cuhuá'ata que cala quetana ca'ajná ne'emacá re. Ejomi Jesús jácho'oro ipuré i'ihuátaje Tupana hua'até pura'ajó. Rihuá'a rijhua'ató Pedro, Santiago, Juan, quele. \v 29 E caja nephá rejo. Jesús pura'acó Tupana hua'até ee rijimá apiyácaro. Jareni huani, sereni que ra'arumacá apiyácaco rijhua'ató. \v 30-31 Mana'í chiyó iyamá ina'uqué ja'acó rejé pu'uhuacajé cajrú mejáma'atani hua'até. Pajluhuaja i'imari Moisesmi chu, apú i'imari Elíasmi chu. E napura'ó Jesús hua'até chapú caje yajhué rijña'ajícare panacu Jerusalén e. Méqueca nenójica ricá re Tupana pechu nacú ri'imacá que, nacú napura'ó pajhua'atéchaca. \v 32 A'apona que tapú chá'ataca Pedro, rijhua'atéjena quele. E'iyonaja uncá nacamátalo. Aú namá cajrú mejáma'atani Jesús nacú. Ñaqué caja namaca mejáma'atani iyamá ina'uqué tára'aco rijhua'até nacú. \v 33 Ejéchami ina'uqué, iyamá i'imacaño, capichaco Jesús ahua'ayá sujhuí que. Ejéchami Pedro quemacá Jesusjlo: \p —Huehuíña'atajeri ¡meque palá huecá maare! I'ijná huala'achí hueji quele ca'apejé maare, pajluhuala pijló, apalá caja Moisesjlo, apalá caja Elíasjlo —que rimacá rijló. \p Majopeja rimacáchojonaja calé rimacá. Uncá rihue'epila na penájeca rimacá marí que. \v 34 Marí que Pedro quemacá. Ejéchami juni suhuáca'ala itaca nachá. E naquero'ó. \v 35 Re'iyá caja Tupana quemari najló: \p —Ilé nu'urí, íqui'ija nuhuátacare ricá. Jema'á ra'apiyá —que rimacá najló. \p \v 36 Marí que rimacá najló ejomi Jesusja calé namá. E napa'ó. Uncá ne'emaqué ajopánajlo riyucuna. Napechu nacuja ri'imaqué. \s1 Jesús ca'acá jiñá pechu pajluhuaja yuhuají e'iyayá yucuna marí: \r (Mt 17.14-21; Mr 9.14-29) \p \v 37 Nahuitúca'a ipuré naquiyá i'imacá. E muní que cajrú ina'uqué iphaño Jesús nacú. \v 38 E pajluhuaja nanaquiyana quemari caphí Jesusjlo marí que: \p —Huehuíña'atajeri, pila'á nojló nacaje. Pamicha caji nu'urí. Pajluhuaja ñani ricá. \v 39 Re jiñá pechu re'iyá. Richá'atacachu ricá, cajrú rahuíyo'oca. Hua'ató que ritaca'ataco. Raú quemu'ureni jeño'ocá rinuma chiyá. Quehuí huani jiñá pechu la'acá ricá. Uncá rihuatána'atala ricá quehuini chiyá. \v 40 Caja numíchajla pa'apiyatéjenajlo, naca'acáloje jiñá pechu re'iyayá penaje. E'iyonaja uncá meño'ojó naca'alacha ricá re'iyayá —que rimacá Jesusjlo. \p \v 41 E Jesús quemari najló: \p —¡Meque uncá huani ipechu i'imalá nochojé caphí! Pu'uhuaré la'acaño icá. ¿Me quetana júpica nujña'ajica panacu icá? ¿Me quetana júpica nu'umacajla ijhua'até, ihue'epícaloje rinacojé nuliyá penaje? \p E rimá rara'apajlo: \p —Majó pihuá'icha pi'irí. \p —Je —que. \p \v 42 Rihuá'a ri'irí Jesús jimajo. Eja jiñá pechu cojno'ótari pajimó yuhuají te'erí e'iyajé. Hua'ató que ritaca'ataco. Eyá Jesús aca'arí jiñá pechu. Rica'á re'iyayá ricá. Ejomi palánija ri'imacá. E rimá rara'apajlo: \p —Marí pi'irí. \p \v 43 Ramájeño pechu i'imá Jesús nacú: “¡Meque piyuque huani rila'acá Tupana Pechu aú!” \s1 Jesús i'imacá ritaca'ajica yucuna najló yucuna marí: \r (Mt 17.22-23; Mr 9.30-32) \p Ina'uqué i'ijnataño napéchuhua Jesús la'acare nacú. E Jesús quemari ra'apiyatéjenajlo: \p \v 44 —Jema'á marí palá. Ipechu capicháñaniya marí: ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Na'ajé ajopana ina'uquejlo nucá, nala'acáloje chapú nucá nahuátaca que penaje —que rimacá najló. \p \v 45 E'iyonaja uncá nahue'epila meque quemacánaca rimacare rinacuhuá najló. Me'echuje ri'imacá najló. Uncá caja naquejá'ala riliyá riyucuna, nahuó la'acole ra'apejé. \s1 Nachá'atajeri yucuna marí: \r (Mt 18.1-5; Mr 9.33-37) \p \v 46 E caja ra'apiyatéjena aca'ácaño pajhua'atéchaca naca chá'atari ne'iyayó nacaje la'acana aú. Rijimaje naca'ácaco pajhua'atéchaca. \v 47 Jesús hue'epiri méqueca napechu i'imacá. Aú rihuá'a pajluhuaja yuhuají rejo. Ritára'ata ricá rahua'ajó. \v 48 E rimá najló: \p —Re ca'ajná apú, ra'á marí caje yuhuají ñaté, nujhua'ateje ri'imacale. Raú iná hue'epí íqui'ija rihuátaca caja nucá Nora'apá hua'até. Ilé huacára'ari nucá majó. Re ina'uqué naquiyana, uncá la'alaño nanacuhuá hue'epiño que. “Ajopana ñaté a'ajeño huecá”, que napechu nanacuhuá. Palani nojló ilé que péchuruna. Necá chá'ataño ajopana nujhua'atéjena. \p \v 49 E Juan quemari rijló: \p —Huehuíña'atajeri, a'ajná ño'ojó huamá apú ca'acá jiñana pechu ajopana ina'uqué e'iyayá. Pipuráca'alo aú rica'á ne'iyayá jiñana pechu. Uncá huanaquiyana calé ricá. Aú huahuíyo'o rijló richá. \p \v 50 Jesús quemari rijló: \p —Uncá paala imacá rijló ñaqué. Uncachu apú la'alá huecá chapú, rila'á huecá palá. Huanaquiyana ricá. \s1 Jesús aca'acá Santiago, Juan, quele yucuna marí: \p \v 51 Yehuicha riphaca rená chojé, Jesús jácho'ocoloje je'echú chojé penaje. Ñaquele rila'á caphí ripéchuhua, ri'ijnacáloje Jerusalén ejo penaje. \v 52 Ñaquele rihuacára'a ajopana iyamá ritucumó Samaria te'eré ejo, ne'ejnacáloje pají culaje najluhua pajimila ejo penaje. Nacamátacoloje richu rapunana chu penaje. \v 53 Aú ne'ejná rejo pají culaje. E'iyonaja uncá re i'imacaño huátalaño Jesús. Rihuátaca pachá Jerusalén ejo i'ijnacana uncá nahuátala ricá. \v 54 E napa'ó. Ne'emá najló riyucuna. Aú Santiago, Juan, quele, ra'apiyatéjena ne'emacá, quemaño Jesusjlo: \p —Huahuacára'ajeri, ¿e pihuátaca huacapichátaca necá quera'atani je'echú chiyaje aú? Júpimi Elíasmi chu huacára'ari quera'atani ja'acó je'echú chiyá ajopana cha. ¿Ñaqué caja chi pihuátaca huacapichátaca necá? \p \v 55 Raú Jesús yacá'aro nachaje. Raca'á necá, rimá najló: \p —Uncá ihue'epila méqueca ipechu apojó huani. \v 56 Uncá ilé caje penaje calé nu'ujná majó. Uncá nucapichátacaloje ina'uqué penaje calé nu'ujná majó. Nu'umatácaloje ina'uqué capichácajo liyá penaje nu'ujná majó. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá —que Jesús quemacá najló: \p E ne'ejná apú pajimila ejo. \s1 Apú huátaca Jesús hua'até i'ijnacana yucuna marí: \r (Mt 8.19-22) \p \v 57 Na'apá ají que iñe'epú chuhuá ajopana hua'até. E apú quemari Jesusjlo: \p —Huahuacára'ajeri, nuhuata pijhua'até i'ijnacana meño'ojoca pi'ijnajica ejo. \p Jesús quemari rijló: \p \v 58 —Re camejérinajlo pucunaji, nacamátacoloje richu penaje. Cuphira'apánajlo re caja nañacaré najló. Eyá nojló, uncá pucunaji i'imalá, nuhuatána'acaloje richu penaje. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá —que rimacá rijló. \p \v 59 E Jesús quemari apujlo: \p —Pi'ijná nujhua'até. \p Aú rimá rijló: \p —Nuhuata nuñacaré ejo pa'acano pamineco. Nuhuata nora'apá tami sa'acana ritaca'ajica ejomi —que rimacá Jesusjlo. \p \v 60 Jesús quemari rijló: \p —Uncá hue'epílaño Tupana nacojé, necá sa'ajeño caja taca'acaño tami. Pijló numá, pi'ijná, pi'imacáloje Tupana yucuna ajopana ina'uquejlo penaje, ne'emacáloje rijhua'atéjena penaje ra'apiyá jema'acana aú penaje. \p \v 61 E apú piño quemari Jesusjlo: \p —Nuhuata pijhua'até i'ijnacana. Pamineco piyurí nupa'acó nuñacaré ejo, nu'umacáloje nuyucuno nojénajlo penaje. \p \v 62 Jesús quemari rijló: \p —Apú ca'ajná queño'orí nuhuátaca que la'acana hue'epícana ritucumó. E'iyonaja pajñacani rihuata jo'ó nacaje la'acana rijluhua rihuátaca que. Ilé que i'imacaño uncá i'imalájeño Tupana hua'atéjena naquiyana. \c 10 \s1 Jesús huacára'aca setenta ina'uqué i'ijnacá apú eyá, apú eyá que yucuna marí: \p \v 1 E caja Jesús i'ihuapari achiñana ne'iyayá iyamano que, rihuacára'acaloje necá ritucumá penaje. Rihuata cajrú pajimila ejo i'ijnacana. Rejo rihuacára'a necá ritucumó. Setenta ne'emacá piño. \v 2 E rimá najló marí que: \p —Re cajrú huani ina'uqué marí eja'ahuá chu, nema'ájla Tupana ja'apiyá, ajopana i'imaquela riyucuna najló. E'iyonaja calé uncá riyucuna i'imajeño i'imalá. Re necá huejápaja. Ipura'ó Tupana hua'até, rihuacára'acaloje ina'uqué riyucuna i'imajé ajopánajlo, ajopánajlo que penaje. \v 3 Chuhua i'ijná. Mayuchéruna icá. E'iyonaja nuhuacára'a icá pu'uhuaré péchuruna ejo. \v 4 Ijña'aniya ijhua'ató liñeru, itulané, ji'ima'ulá caje. Imalá'ataniya icó iñe'epú chuhuá ajopana ajalácana nacú. \v 5 Imujlúca'ajica ee pají chojé, ajalácaje necá. Marí que imájica ile pají chiyájenajlo: “Eco Tupana la'á ipechu palá.” \v 6 Palá péchuruna ne'emajica ee, ipura'ó nanacu Tupana hua'até, rila'acáloje necá palá penaje. Eyá chapú péchuruna ne'emajica ee, ipura'ó Tupana hua'até nanacu, rila'acá piyá necá palá. \v 7 Palá péchuruna i'imajícaño ñacaré chu iyurejo najhua'até. Ajñaje a'ajnehuá na'ajícare ijló. I'irajé caja i'iracaje na'ajícare ijló. Icá la'ajeño najló nacaje. Ñaquele isápaca'ala huemí que caja ijló a'ajnejí. Iná sápacachu apujlo, ra'á inajlo iná sápaca'ala huemí. Iphájica ee palá péchuruna ñacaré chojé, re iyuró najhua'até. I'ijnaniya apú chojé, apú chojé que. \v 8 Iphaje ca'ajná apú pajimila ejo; palá ca'ajná napechu i'imajica inacu. Najhua'até iyuró. Ajñaje caja a'ajnejí na'ajícare ijló. \v 9 Natámina i'imajica ee re, itejmo'ótaje caja necá. Marí que imájica najló: “Mequetánaja i'imajemi Tupana i'imajeri ina'uqué naquiyana huacára'ajeri”. \v 10 Iphaje ca'ajná apú pajimila ejo; chapú ca'ajná napechu i'imajica inacu. Marí que ne'emajica ee, ja'apaje pajimila nacuhuá. Marí que imájica najló: \v 11 “Mu'upé patacaro hue'emá nacú marí pajimila naquiyaje, hualaca hue'emá naquiyá ricá ijimaje, ihue'epícaloje raú pu'uhuaré ila'acá, uncale ihuátala huecá”, que imájica najló. Imaje caja najló: “Ihue'epí marí: Mequetana i'imajemi Tupana i'imajeri ina'uqué naquiyana huacára'ajeri”, que imájica najló. \v 12 Tupana huajájica pu'uhuaré la'ajeño, namanaicho la'ajeño huacajé, rihuajaje ilé pajimila eruna cajrú, uncá pachá nahuátala icá. Iqui'i rihuajájica pajimila Sodoma erúnami chuna pu'uhuaré nala'acare pachá. Richaje rihuajájica necá uncá huátalajeño icá —que Jesús quemacá rihuacára'acarenajlo. \s1 Jesús aca'acá ina'uqué uncá jema'alaño Tupana ja'apiyá yucuna marí: \r (Mt 11.20-24) \p \v 13 Marí que Jesús quemacá pajimila eruna nacú i'imacá: \p —Chapú huani ri'imajica Corazín erúnajlo. Ñaqué caja ri'imajica Betsaida erúnajlo. Cajrú huani nula'acá Tupana Pechu aú nacaje uncá meño'ojó iná la'alare rehuá i'imacá. Ñaqué caja Tupana la'aquela pajimila Tiro e, pajimila Sidón e i'imacá, napajno'otácajla napéchuhua raú pu'uhuaré nala'acare liyá. Na'ájla nanacuhuá cotari caje na'arumacá penaje. Naca'ájla caja nachó siyá pa'ilá, ina'uqué hue'epícaloje caja napajno'otaca napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá raú penaje. \v 14 Tupana huajájica pu'uhuaré la'ajeño, namanaicho la'ajeño huacajé, rihuajaje cajrú Corazín eruna, Betsaida eruna, quele. Cajrú rihuajájica pajimila Tiro erúnami chuna, Sidón erúnami chuna, quele, pu'uhuaré la'ajeño huani ne'emacale. Chaje huani rihuajájica Corazín eruna, Betsaida eruna, quele. \v 15 Eyá pajimila Capernaum e i'imacaño i'imaño piño marí que. Napechu i'imá nanacuhuá: “Je'echú chu i'imajícaño penájena huecá” que. E'iyonaja uncá ñaqué calé ri'imajica najló. Cahuacaje naca'ajé necá, nacapichácoloje penaje —que Jesús quemacá pajimila eruna naquiyana nacú. \p \v 16 E Jesús quemari ra'apiyatéjenajlo: \p —Ja'apátaje ca'ajná ajopánajlo nupuráca'alo. Pu'uhuacá nema'ajica ja'apiyá, nema'ajé caja no'opiyá. Eyá uncá huátalajeño icá, uncá caja huátalajeño nucá. Uncá huátalaño nucá, uncá caja huátalaño Nora'apá Tupana. Ricá huacára'ari nucá majó. \s1 Jesús huacára'acarena pa'acó napumí chuhuá yucuna marí: \p \v 17 Jesús huacára'ari setenta ina'uqué apú eyá, apú eyá que i'imacá. Necá penájenami pa'añó piño napumí chuhuá. Pu'ují napechu i'imacá. E nemá Jesusjlo: \p —Hue'emacana, pipuráca'alo aú jiñana pechu jema'añó hua'apiyá, huaca'acáloje necá ajopana ina'uqué e'iyayá penaje —que nemacá rijló. \p \v 18 Jesús quemari najló: \p —Nucá amari Jiñá Chi'ináricana ja'acó je'echú chiyá i'imacá. Pichaní camaré ja'acó que caja ra'acó cahuacaje. \v 19 Nucá chá'atari ina'uquejlo Jiñá Chi'ináricana. Jeí ajma'ajica ee icá, uncá na ila'alajo raú. Ipijí i'irajica ee icá, uncá caje ila'alajo raú. \v 20 Pu'ují ipechu me'etení, ica'acale jiñana pechu ina'uqué e'iyayá. Ipechu i'imaniya pu'ují raú ja calé. Ipechu i'imá caja pu'ují, i'imajícale Tupana hua'até je'echú chu. Caja lana'aquéjami ií ripapérane chu, re i'imajeño penájena i'imacale —que rimacá najló. \s1 Pu'ují Jesús pechu i'imacá yucuna marí: \r (Mt 11.25-27; 13.16-17) \p \v 21 Ejéchami Tupana Pechu la'acá Jesús pechu pu'ují. Aú rimá Tupánajlo: \p —Nora'apá, Huahuacára'ajeri huani picá. Eja'ahuá, je'echú, caje minaricana caja picá. Palá pila'acá nucá, pila'acale ina'uqué naquiyana palá. Yuhuaná pechu queja napechu, uncale nala'alá necó hue'epiño que necá. Pila'acale napechu palá, nahue'epí nacaje numacare nacojé. Eyá cajrú jehuíña'acañojlo, capéchurunajlo me'echuje jo'ó ricá. Caja queja pihuátaca najló ri'imacá —que rimacá Tupánajlo. \p \v 22 Rimá piño rema'ajéñojlo: \p —Nora'apá quemari nojló piyuqueja puráca'aloji nacú. Uncá na calé hue'epiri na huánica nucá, Tupana I'irí. Nora'apá, Tupana, ricaja calé hue'epiri mecajeca nucá. Ñaqué caja uncá na calé hue'epica na huánica Nora'apá, Tupana. Nucá, Ri'irija calé hue'epiri mecajeca ricá. Nucaja calé i'imari nuhuátacarenajlo riyucuna, nahue'epícaloje naca ricá penaje —que rimacá. \p \v 23 Eyá Jesús pajno'oró ají que ra'apiyatéjena ejo. Najloja calé rimá marí que: \p —¡Meque palá huani ijló, amácale nacaje nula'acare e'iyohuá! \v 24 Ñaquéjlaca cajrú Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna, ne'emacánami chuna, quele huátacajla nacaje amácana ne'emaqué eja'ahuá chu huacajé. E'iyonaja uncá meño'ojó namala ricá rihuacajé i'imacá. Ñaquéjlaca nahuátacajla nupuráca'alo jema'acana jema'acá ricá que caja. E'iyonaja uncá caja nema'alajla ñaqué rihuacajé —que Jesús quemacá najló. \s1 Samaria eyaje la'acá palá huani apú ina'uqué yucuna marí: \p \v 25 E caja pajluhuaja Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeri iphari Jesús nacú. Rihuata nacaje yucuna quejá'acana riliyá, ramácaloje méqueca rimájica rijló penaje. Aú rimá rijló: \p —Huehuíña'atajeri, ¿meque nula'acajla, nu'umacáloje matajnaco je'echú chu raú penaje? \p \v 26 E Jesús quemari rijló: \p —¿Meque chi Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá? ¿Meque chi pipechu rinacu? \p \v 27 Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeri quemari rijló: \p —Marí que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá: “Huahuacára'ajeri Tupana. Ricaja calé Iná Chi'ináricana. “Pihuata íqui'ija ricá. Pihuajhué ricá. Pi'ijnatá caja pipéchuhua rinacu. Pehuíña'o caja nacaje nacú, ri'imacáloje palá rinacu penaje. Pila'á caja piyuqueja nacaje, ri'imacáloje palá rinacu penaje. Marí que pila'acá, pihuátacale ricá íqui'ija. Pihuata caja íqui'ija piyuque ina'uqué, pihuátaca picó que caja —que rimacá Jesusjlo. \p \v 28 Eyá Jesús quemari rijló: \p —Palá pa'ajipichaca nojló. Richuhuaja caja pila'ajica ñaqué, pi'imacáloje matajnaco je'echú chu raú penaje —que rimacá rijló. \p \v 29 Tupana nacú jehuíña'atajeri pechu i'imari rinacuhuá: “Palá la'ajeri nucá” que. Raú rimá piño Jesusjlo: \p —¿Mecajena ina'uqué iná huátaca íqui'ija, iná icó que caja? \p \v 30 Raú Jesús i'imari marí yucu rijló: \p —Pajluhuaja ina'uqué jácho'ocharo Jerusalén eyá. I'ijichari cahuacajo pajimila Jericó ejo. Iñe'epú chuhuá ra'apicha. Ehuá ajopana ata'acáchina ipháquichaño rijhua'até. Re nachi'iyá riliyá rinane piyuque ra'arumacá hua'ató. Cajrú naña'achíyaca ricá rinane chona. E na'apicha piño. Rejeja nayuricha ritami iñe'epú turenaje. Ujú caje chiyoja ritaqui'ichácajla. \fig |src="CN01745B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Lucas 10.30" \fig* \v 31 E ricaja caja iñe'epú chuhuá apú ina'uqué ja'apíchari ají que ritami loco'opani. Sacerdote ri'imichá. Ramicha ritami to'ocó. E ra'apicha pu'ucuja rahua'ayá. \v 32 E apú ja'apíchari piño ricaja caja iñe'epú chuhuá. Levítami chu laquénami naquiyana ri'imichaca. Nañaté a'ajeri ri'imichá Tupana ñacaré chu. Ricá ja'apíchari ají que, amíchari ritami to'ocó re. Riyacá'icho richaje mequetánaja; ejomi ra'apicha piño. \v 33 E apú piño i'ijichari ricaja caja iñe'epú chuhuá. Samaria te'eré eyaje ri'imichaca. Ricá hue'epíchari rinacu camu'ují ramíchaca aú ritami to'ocó. \v 34 Ritajicho ritami nacojé. Eyá caja ripusáni'icha ricá. Raco'ochá nacaje jilami raphú chojé. Raco'ochá piño nacaje jalá amúra'atacanami richojeja caja. Ejomi repo'ochiya ricá a'arumacaji jítami aú. Ejomi rácho'ochiya ricá ají que ricahuarute janapeje. Rinacu rihuá'icha ricá ají que a'ajná ño'ojó apú ñacaré chojé. Re rihuojíchiya ricá. \v 35 E muní que ri'ijnacá yámona, ra'achá pají mináricanajlo liñeru. Rimicha rijló: “Eco pihuojita cari ina'uqué, ritami. Marí chaje liñeru pica'ajica ee rinacojé, nunacuhuá nupa'ataje pijló ricá rapumí chojé”, que rimíchaca rijló. Caja quetana riyucuna. \p \v 36 Marí caje aú Jesús quemari piño Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajerijlo: \p —Hueji quele ne'emacá amaño ritami to'ocó. Chapú ata'acáchina la'acare ri'imacá. ¿Mecaje chi huátari ricá íqui'ija rihuátaca ricó que caja? \p \v 37 Aú Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeri quemari rijló: \p —Ilé hue'epiri rinacu camu'ují, huátari ricá rihuátaca ricó que caja. \p Jesús quemari rijló: \p —Chuhua pi'ijná. Eco pila'á ajopana ina'uqué palá. Rila'acá ricá palá que caja pila'ajica necá palá ca'ajnó —que Jesús quemacá rijló. \s1 María, Marta, quele yucuna marí: \p \v 38 Jesús ja'apari ají que a'ajná ño'ojó ra'apiyatéjena hua'até. E caja nephá pajimila ejo. Re apa'ahuelo i'imayo. Ruí i'imari Marta. Rucá huátayo Jesús i'ijnacá nachaje nañacaré chojé. Raú Jesús i'ijnari rejo. \v 39 Marta e'ehueló i'imayo. María ruí i'imacá. Rucá yá'ayo Jesús ji'ilá, roma'acáloje ripuráca'alo penaje. \v 40 Eyá Marta cahuíla'ayo rusápaca'ala nacojé. Aú ru'ujná Jesús ahua'ajé; rumá rijló: \p —Huehuíña'atajeri, ¿Meque pijló quelerú? Uncá ro'olá nuñaté. Nuchaja ruyurí huasápaca'ala aú. Pihuacára'a ro'ocá nuñaté —que rumacá Jesusjlo. \p \v 41 Jesús quemari rojló: \p —Marta, ¿naje cajrú huani picahuíla'aco cajrú nacaje nacojé? Mahuó huani pila'acá picó rinacojé. \v 42 Re nacaje palánija inajlo apú ijlunami chojé. Marirú hue'epiyo mecajeca ricá. Rucá jema'ayó nupuráca'alo. Uncá na calé quemájeri rojló, roma'acá piyá nupuráca'alo —que rimacá rojló. \c 11 \s1 Jesús jehuíña'ataca necá Tupana hua'até pura'acano nacú yucuna marí: \r (Mt 6.9-15; 7.7-11) \p \v 1 Apú huacajé Jesús pura'aró piño Tupana hua'até. Riyurí caja rijhua'até pura'acano ee pajluhuaja ra'apiyatéjeri quemari rijló: \p —Huahuacára'ajeri, pehuíña'ata huecá Tupana hua'até pura'acano nacú. Juanmi chu jehuíña'atajica ra'apiyatéjenami que caja pehuíña'ataca huecá. \p \v 2 Jesús quemari najló: \p —Ipura'ajico ee Tupana hua'até marí que imájica rijló: \q1 Huara'apá, je'echú chu i'imacare. \q1 Palájne'eque huani picá. \q1 Piyuqueja ina'uqué huacára'ajeri penaje picá. \q1 Huahuata caja pi'imacá Huahuacára'ajeri. \q1 Huahuata caja ina'uqué la'acá maare eja'ahuá chu nacaje pihuátaca que, je'echú chu nala'acá que caja. \q1 \v 3 Pa'á huajló a'ajnejí chuhuajá, huajñácaloje penaje. \q1 \v 4 Pamó huachaje pu'uhuaré huala'acare liyá, huamaco ajopana chaje chapú nala'acare huecá liyá que caja. \q1 Piyuríniya nacaje a'acá huame'é rijluhua, huala'acá piyá pu'uhuaré raú. \q1 Pi'imatá caja huecá pu'uhuaré la'ajeño huacára'ajeri liyá. \m Marí que ipura'ajico Tupana hua'até —que Jesús quemacá najló. \p \v 5 Jesús quemari piño ra'apiyatéjenajlo: \p —Apú ca'ajná i'ijnari lapí jenaji que, palá péchuri rinacu ejo, a'ajnejí quejá'aje riliyá. Riphá rejo. E rimá rijló: “Majó nu'ujichá a'ajnejí chaya”. \v 6 Huajé nuteló iphíchaca nunacu. Ya'ajnaya ri'ijichá majó. Uncá no'ojné i'imalá, no'ocáloje rijló penaje”, que ca'ajná rimacá rijló. \v 7 Raú ca'ajná rimá rijló riñacaré chiyá: “Picahuíla'aniya nunacu. Nucamátaco huani nuyani hua'até maare. Caja chahuíña'aqueja pají numaná. Uncá meño'ojó nócho'olo pijló nacaje a'ajé me'etení”, que ca'ajná rimacá rijló. \p \v 8 Jesús quemari piño najló: \p —Numá ijló, apala uncá rácho'olajo quiñaja rijló nacaje a'ajé, palá péchuri rinacu ri'imacale. Mahuó rila'aquéjami rácho'ojo piyuque nacaje rihuátacare a'ajé rijló. \v 9 Ñaquele numá ijló, iquejá'a nacaje Tupana liyá. Raú ra'ajé ijló ricá. Iculá caja Tupana liyá nacaje. Raú iphátaje ricá. Imá caja rijló, rijme'etachi ijló nacaje apu. Raú rijme'etaje ijló rapu. \v 10 Riliyá nacaje quejá'ajeñojlo ra'á nacaje. Riliyá culájeño iphátaño nacaje. Rijló quemájeñojlo rijme'etá rapu. \p \v 11 ’Uncá na calé a'arí ri'irijlo jipa, riquejá'acachu riliyá cujnú. Uncá caja na calé a'arí ri'irijlo jeí, riquejá'acachu riliyá jiña. \v 12 Uncá caja na calé a'arí ri'irijlo ipijí, riquejá'acachu riliyá capérejhue. \v 13 Icá, pu'uhuaré la'ajeño, hue'epiño iyánijlo nacaje a'acana palani. Eta, Jara'apá, je'echú chu i'imacare, hue'epiri ichaje huani nacaje palani a'acana rijhua'atéjenajlo. Ra'á riliyá quejá'ajeñojlo Ripechu. \s1 Nanaquiyana quemaño Jesús nacú: “Jiñá pechu hua'ateje ricá.” Riyucuna marí: \r (Mt 12.22-30; Mr 3.20-27) \p \v 14 Jesús ca'arí jiñá pechu apú ina'uqué e'iyayá i'imacá. Jiñá pechu nacojé uncá meño'ojó ripura'aló. Rica'acá ricá re'iyayá ejomi ripura'acó palá. Marí que ajopana amaca aú napechu i'imá Jesús nacú: “¡Meque piyuque huani rila'acá!” \v 15 Eyá ajopana piño quemaño marí que rinacu: “Beelzebú, jiñana huacára'ajeri ricá. Ripechu aú rica'á jiñana pechu ina'uqué e'iyayá.” \p \v 16 Ajopana piño huátaño ratá'acana. Nahuata rila'acá nacaje Tupánaja calé hue'epícare la'acana caje. Rená que'ená penaje nahuata rila'acá najló ricá, nahue'epichi ricá raú. \v 17 Jesús hue'epiri méqueca napechu nacú ri'imacá. Nemá rinacu i'imacá: “Jiñana huacára'ajeri pechu aú rica'á jiñana pechu ina'uqué e'iyayá.” Aú rimá najló: \p —Ajopana ina'uqué huacára'ajeri hua'atéjena nócaquelo pajhua'atéchaca, nacapichátajla pecohuácaca raú. Iná ejena nócaquelo pajhua'atéchaca, ñaqué caja nacapichátacajla pecohuácaca raú. \v 18 Ñaqué caja ricá Jiñá Chi'ináricanajlo. Jiñana pechu rijhua'atéjena. Rica'aquela rijhua'atéjena ina'uqué e'iyayá, rila'ájla ricó chapú raú. Uncá meque rila'alajla rejomi, uncale rijhua'atéjena i'imalajla raú. Marí que numacá ijló, imacale nunacu: “Beelzebú, jiñana huacára'ajeri pechu aú rica'á jiñana pechu ina'uqué e'iyayá”. \v 19 Marí que imacá nunacu. ¿Ñaqué caja chi imacá ja'apiyatéjena nacú? Necá caja ca'añó jiñana pechu ina'uqué e'iyayá. Necá caja hue'epiño uncá paala ipechu. \v 20 Tupana Pechu aú ja calé nuca'á jiñana pechu ina'uqué e'iyayá. Ñaquele marí caje aú iná hue'epí caja Tupana queño'ocá ina'uqué naquiyana huacára'ajeri i'imacana. \p \v 21 E Jesús i'imari yucu najló, nahue'epícaloje raú richá'ataca Jiñá Chi'ináricana. Rimá najló: \p —Catejmuni ina'uqué amácachu riñacaré rilecare ricapi que, uncá na calé ata'arí rinane riliyá. \v 22 Apú richaje catejmuca iphari ca'ajná rinacu. Ricá ca'ajná ca'arí rilecare riliyá, ri'imacare chojé caphí. Aú richá'ata ricá. Richá'ataca ricá ejomi rijña'atá rinane. Quéchami ritamáca'ataca ajopánajlo ricá. \p Marí que Jesús i'imacá yucu najló, nahue'epícaloje raú ricá chá'ataca Jiñá Chi'ináricana penaje. \p \v 23 Rimá piño najló: \p —Uncachu ina'uqué naquiyana huátala nucá, chapú napechu nunacu. Uncachu nala'alá ina'uqué palá nujhua'até, napajno'otá napechu Tupana liyá apojó. \s1 Jesús i'imari najló jiñá pechu pa'acó piño apú ina'uqué e'iyajé yucuna. Raú rimá nanacu ñaquejena necá, uncá pachá nahuátala ricá. Marí que Jesús i'imacá najló yucu: \r (Mt 12.43-45) \p \v 24 —Jiñá pechu jácho'ocharo pajluhuaja ina'uqué e'iyayá. E ra'apicha te'erí macajreni nacuhuá. Riculicha rijluhua pucunaji, rihuatána'acaloje richojé penaje. E'iyonaja uncá riphátalacha ricá. E rimicha: “Nupa'ajícoja nuñacaremi ejo, ilé ina'uqué nócho'ocaro e'iyayá ejo”. \v 25 Aú ripi'ichó rapumí chuhuá. Rimujlúqui'icha re'iyajé piño. Amíchari palani ri'imichaca, lamá'ataquejami ri'imichaca rijló. \v 26 Raú ri'ijichá piño ajopana jiñana pechu huá'aje. Iyamá cuhuá'ata quele rihuá'icha rijhuáque'ena penaje. Richaje chapújne'equenaca ne'emichaca. Necá piyuqueja mujlúqui'ichaño ilé ina'uqué e'iyajé, ne'emacáloje rihuacára'ajeño penaje. E caja penaje chapújne'eque huani ilé ina'uqué i'imichaca na'apiyá i'imacana aú. Júpimi ri'imacá chaje huani ri'imichá chapújne'eque. Caja quetana riyucuna. \s1 Naca la'arí iná pechu pu'ují yucuna marí: \p \v 27 Marí que Jesús i'imacá yucu cajrú ina'uquejlo i'imacá. Ejomi pajluhuájaru inanaru jahuíyo'oyo rijló. Marí que rumacá rijló: \p —¡Meque pu'ují ilerú pechu, huá'ayo pi'imacá, lamára'ayo pi'imacá! —que rumíchaca rijló raló nacú. \p \v 28 E Jesús quemari rojló: \p —Mariruna pu'ují péchuruna: jema'añó Tupana puráca'alo, hua'até a'añó nanacojó ricá. Necá cajena pu'ují péchuruna. \s1 Nahuata Jesús la'acá najló nacaje, nahue'epichi ricá raú. Riyucuna marí: \r (Mt 12.38-42; Mr 8.12) \p \v 29 Richaje, richaje que ina'uqué jahuacaco Jesús nacojé i'imacá. E rimá najló marí que: \p —¡Meque uncá huani ina'uquélaruna mariruna ina'uqué naquiyana me'etení i'imacaño! Nemá nojló, nula'acáloje nacaje najló Tupánaja calé hue'epícare la'acana. E'iyonaja uncá nula'alaje ijló ricá. Júpimi Tupana la'acá Jonasmi chujlo nacaje. Rila'acá rijló nacaje i'imacá que caja rila'ajica piño nojló nacaje. Ricá aú ja calé ihue'epeje nucá. \v 30 Tupana la'arí Jonasmi chujlo nacaje, Nínive e i'imacáñomi chuna hue'epichi ricá raú. Ina'uquéjloje i'imacá penaje nucá. Tupana la'ajeri caja nojló nacaje, ina'uqué me'etení i'imacaño hue'epichi nucá raú. \v 31 Júpimi apa'ahuelo i'imayo i'imacá. Cahuacá i'imacaño i'imacánaru ru'umacá. Rucá i'ijnayo ya'ajnajo Salomonmi chu chaje ripuráca'alo jema'ajé. Hue'epiri huani ri'imacale, ru'ujná rejo i'imacá. Eyá maare nucá me'etení ijhua'até, Salomonmi chu chaje hue'epica nucá. E'iyonaja uncá a'alá inacojó nupuráca'alo. Rijimaje ne'emacánarumi cholo quemajeyo inacu, Tupana huajácaloje icá penaje. Me'etení i'imacaño nacú rumaje rijló rihuajájica ina'uqué huacajé. \v 32 Ñaqué caja Jonasmi chu i'imacá. Ricá i'imari Tupana yucuna Nínive e i'imacáñomi chúnajlo i'imacá. Aú napajno'otá napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá Tupana ejo. Eyá maare nucá me'etení ijhua'até. Jonasmi chu i'imacá chaje nucá, i'imari ijló Tupana yucuna. E'iyonaja uncá ipajno'otala ipéchuhua pu'uhuaré ila'acare liyá Tupana ejo raú. Rijimaje Nínive e i'imacáñomi chuna quemájeño inacu, Tupana huajácaloje icá penaje. Me'etení i'imacaño nacú nemaje rijló rihuajájica ina'uqué huacajé. \s1 Jesús i'imari najló camareji yucuna, iná hue'epícaloje palá la'acana nacojé raú penaje. Riyucuna marí: \r (Mt 5.15; 6.22-23) \p \v 33 Iná lucúna'acachu iná camaró, uncá iná yá'atala ricá me'echuje chojé. Uncá caja iná yá'atala ricá i'ichilá lájma'ataqueja ja'apejé. Yenú iná yá'ata ricá, piyuque pachu i'imacaño amácaloje palá ricamaré chojé penaje. \v 34 Iná pechu loco'opánija iná la'acá nacaje. Palá iná pechu i'imacachu, iná hue'epica caja piyuque nacaje la'acana palá. Uncachu iná pechu i'imalá palá, uncá caja iná hue'epila naca la'acana palá. Chapú huani nacaje i'imacá inajlo raú. \v 35 Pa. Pihue'epí méqueca pipechu. Apala uncá palani calé pipechu. Pipechu i'imá ca'ajná pinacuhuá: “Palani japi nupechu nujluhua.” \v 36 Pichuhuaje pi'imacachu palá péchuri, piyuque nacaje pila'acare i'imari palani caja ina'uquejlo. Iná amá palá nacaje ricamaré chojé, que caja ajopana ina'uqué amaca palani ricá pila'acare. \s1 Jesús aca'acá fariséona, Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño, quele yucuna marí: \r (Mt 23.1-36; Mr 12.36-40; Lc 20.45-47) \p \v 37 Jesús ñapátari yucu i'imacana najló. Ejomi pajluhuaja fariséona naquiyana quemari Jesusjlo: \p —Pi'ijná nujhua'até nuñacaré ejo, pajñachi pa'ajnehuá rejo nujhua'até. \p —Je —que rimacá. \p Aú ri'ijná rijhua'até. Rimujlúca'a riñacaré chojé. Re riyá'o, rajñácaloje ra'ajnehuá penaje. \v 38 Ilé fariseo amari uncá Jesús ipala riyáte'ela chiyá rajñaca ra'ajnehuá piyá peñahuilánami chuna quemacá que. Raú ripechu i'imá: “¿Naje chi rila'á ají que huani? Uncá paala.” \v 39 E Jesús quemari rijló: \p —Apú ca'ajná ipari riparatune huajlé naquiyá, ripá ca'ajná ri'iracú huajlé naquiyá caje. Eta richiyá uncá ripala. Ñaqué caja icá fariséona. Icá ipaño iyáte'ela chiyá, inapona naquiyá caje. E'iyonaja uncá lamá'ataqueja calé ipechu Tupánajlo. Aú calé ihuata ijluhua piyuque nacaje ña'acana. Chapú ila'acá ina'uqué, ijña'acáloje naliyá nacaje ijluhua penaje. \v 40 Mapéchuruna huani icá. Tupana la'arí nacaje piyuqueja i'imacá. Rila'á iná pechu; rila'á caja iná napona. \v 41 A'á camu'ují la'acáñojlo nacaje, i'imacáloje palá la'acaño raú penaje. \p \v 42 ’¡Meque chapú huani ri'imajica ijló, icá fariséonajlo! Iyamá té'ela quele a'ajnejí puní ejátacare naquiyana icá a'añó pajluhuaja Tupánajlo. Raú ca'ajná ipechu i'imá inacuhuá: “Palá la'acaño huecá” que. Uncá paala ila'acá, uncale ihuátala Tupana íqui'ija. Uncá caja ila'alá palá ajopana ina'uqué. Chuhua ila'á palá. Ihuata caja Tupana íqui'ija. Marí que la'acana, ricá a'acáreno rijló hua'ató, palani Tupánajlo. \p \v 43 ¡Meque chapú huani ri'imajica ijló, fariséonajlo! Ihuata ajopana ina'uqué pechu i'imacá inacu: “Ajopana chaje i'imacaño necá” que. Ñaquele ihuata natucumá yá'acano jahuacáca'alo ñacarelana chu. Ihuata caja ina'uqué ajalaca icá palá ja'apaca aú le'ejepelaji ñacarelana e'iyohuá. \p \v 44 Chapú huani ri'imajica ijló Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeñojlo, quele me'etení i'imacáñojlo. Pajlácachina huani icá. Icá la'añó icó palá la'ajeño que ina'uqué ijlú chu. E'iyonaja uncá ñaqué calé icá. Ajopana ina'uqué pechu i'imá inacu: “Palájne'equena japi necá” que. E'iyonaja chapújne'equena icá. Re ca'ajná támijimina ca'aquelana majopeja. Uncá ina'uqué hue'epílaño ri'imacá re. Raú na'apá re'iyohuá. Uncá nahue'epila támijimina ca'aquelánaca ricá. Ñaqué caja icá ina'uqué e'iyohuá. Uncá caja nahue'epila chapújne'equenaca icá —que Jesús quemacá najló. \p \v 45 Eyá apú Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeri quemari Jesusjlo: \p —Huehuíña'atajeri, ilé que pimíchaca aú pimicha huanacu: “Pu'uhuaré la'ajeño necá” que. \p \v 46 Jesús quemari rijló. \p —Que jo'ó ricá. ¡Chapú huani ri'imajica ijló, Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeñojlo! Chapú ri'imajica ijló, ila'acale pu'uhuaré marí que: Icá huacára'año ajopana, nala'acáloje nacaje puhuichani huani penaje. Nacaje uncá meño'ojó iná la'alare caje, ihuacára'a nala'acá ricá. Eyá icá, uncá huani la'alaño nacaje najhua'até. Huejápaja ñani uncá caja ila'alá najhua'até —que rimacá najló. \p \v 47 ’¡Meque chapú huani ri'imajica ijló! ihuacára'acale nala'acá támijimina ca'aquelana palá nojé, naca'acáloje Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna aphinami richojé penaje. Ichi'inami chuna noño ne'emacá. \v 48 Ilé que la'acana aú ina'uqué hue'epiño palani ijló chapú ichi'inami chuna la'acare i'imacá. Necá noño ne'emacá. Chuhuaca icá la'añó naphinami ñacarelana —que Jesús quemacá najló. \p \v 49 ’Hue'epícachi huani Tupana. Ñaquele rimá marí que inacu júpimi i'imacá: “Nuhuacára'aje nachaje nupuráca'alo ja'apátajeño, ne'iyajena nenoje. Ne'iyajena caja nala'ajé chapú”, que Tupana quemacá inacu i'imacá júpimi. \v 50 Rimacá que rihuacára'aca necá i'imacá. Necami chuna, ichi'inami chuna noño i'imacá. Tupana huajájeri icá, chapú ichi'inami chuna la'acare i'imacá chona. Eja'ahuá queño'ocó eyá maárejecha huecá. Re'iyá nenócarena chona rihuajaje pu'uhuaré la'acaño, me'etení i'imacaño. \v 51 Abelmi chu nócana aú riqueño'ó najló i'imacá. Pumí chiyó ajopana piño, ajopana piño que nenoca ne'emacá. Caja penaje nenócare i'imari Zacaríasmi chu. Tupana ñacaré copi, mesa yámojo ucapú ahua'á nenó ri'imacá. Numá ijló, Tupana huajájeri pu'uhuaré la'acaño, me'etení i'imacaño, necá ichi'inami chuna nócarena chona. \p \v 52 ’¡Chapú huani ri'imajica ijló, Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeñojlo, me'etení i'imacáñojlo! Tupana puráca'alo quemari méqueca ri'imataca iná capichácajo liyá. Uncá jehuíña'atala ina'uqué palá rinacu. Raú uncá nahue'epila rinacojé. Uncá caja ihue'epila rinacojé. Aú calé itá rapu ajopánajlo, nahue'epica piyá rinacojé —que Jesús quemacá najló. \p \v 53 Marí que rimacá aú. Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño, fariséona, quele yúcha'año richaje, ri'imacale najló ilé que nanacu. Ejomi namaque chapú ricá. Riqueño'ó reyá ja'apácana. \v 54 Ejéchami naculácataco rinacu, nemacáloje rinacu: “Pu'uhuaré la'ajeri ricá” que, rimacale nanacu: “Uncá paala nala'acá” que. \c 12 \s1 Jesús jehuíña'atari necá nema'acá piyá pajlácachina puráca'alo ja'apiyá. Riyucuna marí: \p \v 1 Cajrú huani ina'uqué jahuacaño i'imacá. Mil chaje ne'emacá. Caja napayaca pe'emáchaca. E Jesús quemari ra'apiyatéjenajlo: \p —Ihue'epí méqueca fariséona la'acá necó palá la'ajeño que. E'iyonaja pu'uhuaré la'ajeño necá. \v 2 Piyuque nacaje yucuna me'echú i'imacare me'etení, ajopana hue'epéjeño rinacojé. Piyuque nacaje me'echú i'imacare me'etení, amájero caja. \v 3 Nacaje imacare nacú apujlo lapí, nema'ajica riyucuna hue'echú, camú camaré japi. Nacaje imacare nacú apujlo ri'ijhuí chojé cachuhua ucapú itaqueja chu, riyucuna ne'emajé caphí ajopánajlo nahuacáca'alo ejé —que rimacá najló. \s1 Na piyaca iná quero'ocó yucuna marí: \r (Mt 10.26-31) \p \v 4 E Jesús quemari piño najló: \p —Ijló numá, iquero'oniyo ina'uqué nójeño piyá. Iná napónaja calé nenó. Eyá iná pechu uncá meque nala'alá. \v 5 Numaje ijló na piyaca iná quero'ocó: iquero'ó Tupana piyá. Ricá huá'ari iná péchumi. Rihue'epí caja iná ca'acana quera'atani uncá yacálare chojé. Ñaquele iquero'ó ripiyá. \p \v 6 ’Mahuemiru iná huarúhua'aca maárohua iyamá cupira'aphana. Mahuemíruna huani necá. E'iyonaja Tupana amari necá palá. \v 7 Cajrú cupira'aphana chaje huani íqui'ica rihuátaca iná. Rihue'epí iná nacú piyuqueja. Rihue'epí piyuque iná ihuilá nacojé méquelaca ricá. Ra'á caja rinacojó iná. Ñaquele iquero'oniyo ina'uqué nójeno piyá —que Jesús quemacá najló. \s1 Iná apáña'aco piyá Jesús ja'apí yucuna marí: \r (Mt 10.32-33; 12.32; 10.19-20) \p \v 8 Jesús quemari piño najló: \p —Re ca'ajná apú nujhua'ateje, uncá rapáña'alo no'opí ajopana ina'uqué e'iyá. Rimá najló nunacu: “Rijhua'ateje nucá” que. Ñaqué caja numájica ilé nacú Tupana hua'atéjena, je'echú churúnajlo. Numaje caja najló: “Nujhua'ateje ricá”. Marí que caja numájica rijló piyuque ina'uqué nacú, uncá micho'otálaño nuchaya ajopana ina'uqué e'iyá. \v 9 Eyá apú nujhua'ateje ca'ajná apáña'aro no'opí ajopana ina'uqué e'iyá. Aú calé rimá najló marí que nunacu: “Uncá rijhua'ateje calé nucá”. Ñaqué caja numájica rinacu, Tupana hua'atéjena, je'echú churúnajlo. Numaje najló: “Uncá nujhua'ateje calé ricá”. Marí que caja numájica rijló piyuque ina'uqué nacú, micho'otaño nuchaya ajopana ina'uqué e'iyá. \p \v 10 ’Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Pu'uhuaré ina'uqué quemacare nunacu liyá, Tupana amárojla nachaje. Eyá pu'uhuaré nemacare Tupana Pechu nacú, uncá Tupana amálajo nachaje ripachá. \p \v 11 ’Nujhua'atéjena i'imacale, ajopana ña'ajeño ca'ajná icá najhua'ató jahuacáca'alo ñacarelana chojé. Ihuacára'ajeño jimaje ca'ajná nahuá'aje icá, nahuajácaloje icá penaje. Maare que ri'imajica ee ijló, ihuó la'aniyo na'apejé méqueca ipura'ajico najhua'até ichayo. \v 12 Riphájicaja rená chojé ijló quéchami ipura'ajico ichayo. Ejéchami Tupana quemájica ijló méqueca imájica najló —que Jesús quemacá najló. \s1 Apú quemari Jesusjlo, rilamá'atacaloje rijló chapú caje puráca'aloji penaje. Riyucuna marí: \p \v 13 Cajrú ina'uqué i'imaño re. E apú quemari Jesusjlo: \p —Huehuíña'atajeri, pimicha no'ohuejlo, ra'achí nojló nule'ejé penaje i'imacajla, huara'apami chu yurícare huajló i'imacá. \p \v 14 Jesús quemari rijló: \p —Uncá na calé a'arí nucá puráca'aloji lamá'atajeri penaje. Uncá caja nacaje tamáca'atajeri penaje calé nucá —que rimacá rijló. \p \v 15 E Jesús quemari piño najló piyuque: \p —Re ina'uqué piyuque nacojéruna, camejéne'equena huani necá. Ma'aquéruna caja necá. Najlúhuaja nacaje ña'acana nahue'epí natucumó. Ileruna ihue'epeje ichó, i'imacá piyá necá que caja. Uncá cajrú iná le'ejé nacaje aú calé iná i'imacá matajnaco —que rimacá najló. \s1 Jesús i'imari najló cajrú le'ejepelari yucuna: \p \v 16 Eyá Jesús i'imari yucu najló marí que, rehuíña'atacaloje necá rinacu penaje: \p —Pajluhuaja ina'uqué i'imichari. Cajrú le'ejepelari ri'imichaca. Cajrú huani ajñacaje i'imichaca rimena e'iyohuá, rijña'acáloje reyaje rijluhua richá penaje. \v 17 Marí caje aú ri'ijnachiya ripéchuhua marí que: “¿Meque nula'alájica a'ajnejí? Nuhue'epí uncá riphálaje riñacarelana chojé, nulamá'atacaloje ricá richu penaje”, que ri'ijnachíyaca ripéchuhua. \v 18 E caja marí que riphíchaca ripechu nacú: “Palani ca'ajná nucajya'atácajla piyuque riñacarelana, nula'acáloje apú richaje ñópo'ojloca rapumí chojé penaje. Richojé nulamá'ataje piyuque a'ajnejí nujña'ajícare numena e'iyayá, nunane hua'ató. \v 19 Nuñapátajicaja ricá numaje: ‘Chuhua re cajrú a'ajnejí nucapi. Júpija ri'imajica’. Ñaquele chuhua nuhuatána'ajica nusápaca'ala liyá. Nojñaje cajrú no'ojnehuá. Yuhuéra'acajo nacú nu'umajé. Queyajúpani caja nu'umajica, que ri'imajica nojló”, que ripechu i'imichaca. \p \v 20 E'iyonaja Tupana quemíchari rijló: “Uncá huani ina'uquélari ta picá. Chuhuajá lapí pitaca'ajica. ¿Eta, nacaje pilamá'atacare pijluhua, najlo chi riyurejo?” que Tupana quemíchaca rijló. Caja quetana riyucuna. \p \v 21 Jesús quemari piño najló: \p —Ñaqué caja ri'imajica ina'uquejlo, cajrú huátacaño najluhua nacájejlo. Uncá na i'imalaje najló je'echú chu —que rimacá najló. \s1 Tupana a'acá rinacojó rijhua'atéjena yucuna marí: \r (Mt 6.25-34) \p \v 22 E Jesús quemari ra'apiyatéjenajlo: \p —Ñaquele numá ijló, ipechu i'imaniya marí que ajñacaje nacú: “Uncá na i'imalaje ca'ajná huajló, huajñácaloje penaje. Huataca'ajica me'epejí nacú ca'ajná”. Ipechu i'imaniya caja ñaqué caja a'arumacaji nacú. Ihuó ca'aniyo rinacu. \v 23 Tupana palamane iná cajmuchá inajlo, iná napona hua'até. A'ajnejí, a'arumacaji, quele chaje iná cajmuchá, iná napona hua'até. \v 24 Ihue'epí cupira'aphana nacojé. Uncá nejátala nacaje icha ijí, najña'acáloje richa najluhua penaje. Uncá caja a'ajnejí ñacarelana i'imalá najló, nalamá'atacaloje najluhua a'ajnejí richojé penaje. Tupánaja calé a'arí najló ajñacaje. Cupira'aphana chaje íqui'ica Tupana huátaca icá. \v 25 Iná huo ca'acochu nacaje nacú, uncá ra'alá iná ñaté, iná i'imacáloje richaje júpica marí eja'ahuá chu penaje. \v 26 Uncá caja ihue'epila méqueca la'acana, i'imacáloje richaje júpica marí eja'ahuá chu penaje. Majopéjari ricá. Eta ¿naje ihuó ca'aró apú nacaje nacú? \p \v 27 ’Ihue'epí caja a'ahuaná ihuí nacojé. Uncá risápala. Uncá caja riña'alá rijluhua a'arumacaji, ra'acáloje rinacuhuá penaje. E'iyonaja richá'ata a'arumacaji ripalacha aú. Cajrú huani le'ejepelari, ne'emacánami chu, Salomonmi chu i'imacá. E'iyonaja uncá richá'atala a'ahuaná ihuí palá nojé ra'arumacá aú. \v 28 Mequetánajloje penaje calé a'ahuaná ihuí. Chuhuajá que iná amaca ricá, muní que rihuijíño'oco. E'iyonaja palá amácanami ricá Tupana palamane. A'ahuaná ihuí chaje ra'ajica rinacojó icá, a'arumacaji i'imacáloje ijló penaje. ¡Meque huejápaja huani ipechu Tupana chojé caphí! \v 29 Tupana a'arí rinacojó icá. Ñaquele ihuó ca'aniyo nacaje nacú. Imaniya: “¿Na huajñaje? ¿Na hue'erajé?” que. \v 30 Necá, uncá hue'epílaño Tupana nacojé, ricaja calé nahue'epí natucumó. Eyá Tupana hue'epiri icá, ra'acáloje ijló nacaje ila'acare nacú camu'ují penaje. \v 31 Ihue'epí itucumó pamineco Tupana huacára'aca que la'acana, rihuátaca que la'acana caje. Raú ra'ajé ijló a'ajnejí, a'arumacaji, caje macá. \s1 Palá la'acana aú Tupana a'ajeri ra'apiyá jema'ajéñojlo nacaje je'echú chu. Riyucuna marí: \r (Mt 6.19-21) \p \v 32 ’Nujhua'atéjena, huejápaja icá. Iquero'oniyo. Nora'apá quemari inacu, i'imacáloje rijhua'até je'echú chu penaje. Palani rijló marí que ila'acana palá. \v 33 Eco a'atá piyuque inane ajopana ina'uquejlo rihuemí penaje. Ejomi a'ajé camu'ují la'acáñojlo liñeru. Marí que la'acana aú Tupana a'ajeri ijló nacaje je'echú chu i'imajica huacajé. Re uncá nacaje tajnálajo iliyá. Uncá caja ata'acáchina mujlúca'alajeño richojé nacaje ata'ajé. Uncá caja pi'iréjena apichátalaje iliyá nacaje. \v 34 Iná i'ijnatá iná péchuhua nacaje íqui'i iná huátacare nacú. Iná huátacachu íqui'i nacaje je'echú chu i'imacare, iná i'ijnatá caja iná péchuhua rinacu. Eyá iná huátacachu íqui'ija nacaje marí eja'ahuá chu i'imacare, iná i'ijnatá caja iná péchuhua rinacu. \s1 Jesucristo pa'ajero piño majó. Iná i'imacáloje lamá'ataquejami ripé penaje yucuna marí: \p \v 35-36 E Jesús quemari piño najló: \p —Marí que caja i'imajica nupé. Nacarihuate i'ijnari ca'ajná lapí ajopana chaje nahuá'acaco amaje. Rejomi rajñá ca'ajná ra'ajnehuá najhua'até queyajupa. Re ri'imacá quetana rijhua'até sápajeño huátaca ricá. Lucúna'aqueja nacamaré que nahuátaca ricá. Ca'arumacáruna que nahuátaca ricá. Namaca ricá huaíchaca aú najme'etá rijló pají numaná. \v 37 Palá rila'acá necá, i'imaño ripé lamá'ataqueja rihuátacana nacú. Rihuacára'a najñaca na'ajnehuá ra'apiyá. Pu'ují napechu i'imacá raú. \v 38 Apala riphá lapí jenaji que ca'ajná, apala riphá lapihuá ca'ajná. E'iyonaja riphata rijhua'até sápajeño cajmuruna rihuátacana nacú. Raú rila'á necá palá. Pu'ují napechu i'imacá raú. \v 39-40 Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Nucaja caja pa'ajero piño majó. Ñaqué ilamá'ataca palá ipéchuhua maare nupé. Uncá ihue'epílaje méquechamica nuphájica. Apú ca'ajná mujlúca'ari apú ñacaré chojé nacaje ata'ajé. Paminá hue'epíquela méquechamica riphácajla, uncá riyurílajla rimujlúca'aca riñacaré chojé. Ñaqué caja ijló ri'imajica. Uncá caja ihue'epílaje noná. Huajátacajo nuphájica majó ichaje —que Jesús quemacá najló. \s1 Pajluhuaja sápajeri la'arí palá. Apú la'arí chapú. Riyucuna marí: \r (Mt 24.45-51) \p \v 41 E Pedro quemari Jesúsjlo: \p —¿Mecajena necá pimíchajena nacú huajló yucu chu, huátajeño picá? ¿Huanacu chi pimicha ca'ajná, piyuqueja ina'uqué nacú pimicha ca'ajná? \p \v 42 Jesús quemari rijló: \p —Re ca'ajná apú hua'até sápajeri. Capechuni ricá. Ñaquele rila'á palá. Rihuacára'ajeri i'ijnacá yámona, ra'á ricá riñacaré chiyá huacára'ajeri penaje. Ricá caja riyurí piño a'ajnejí tamáca'atajeri penaje, ritamáca'atacaloje rijhua'até sápajeñojlo a'ajnejí penaje. \v 43 E caja ricarihuate i'ijnari ají que ya'ajnaje. Júpija huani ri'imacá rejo. E caja ehuaja ripa'ó rapumí chuhuá. Iphari rijhua'até sápajeri nacú. Amari rila'acá palá rihuacára'aca ricá que. \v 44 Aú ricarihuate la'arí ricá palá. Ra'á ricá piyuque rinane amájeri penaje. \v 45 Eyá uncá ina'uquélari ri'imaquela, rimajla marí que ricarihuate nacú ya'ajná jo'ó ri'imaqué huacajé: “¡Meque júpija huani nuhuacára'ajeri malá'ataca ricó rehuá!” Marí que ripechu i'imacajla aú riqueño'ójla ricarihuate hua'até sápajeño ña'atácana, achiñana, inaana hua'até. Cajrú ra'ajnehuá ajñacana nacú ri'imajla. Cajrú i'iracaje i'iracana nacú caja ca'ajná ri'imacajla. Yuhuéra'acajo nacú ca'ajná ri'imajla. \v 46 Huajátacajo ricarihuate ipháquela rinacu marí que rila'acá e'iyá ee, rihuajajla ricá íqui'i huani. Ajopana, uncá jema'alaño nahuacára'ajeri ja'apiyá, hua'até rijña'ájla chapú caje panacu. \p \v 47 Re ca'ajná apú hua'até sápajeri. Rihue'epí palá naca ricarihuate huátaca rila'acá. E'iyonaja uncá rema'alá ra'apiyá. Uncá caja riculá rila'ajona, rila'acáloje ricá raú penaje. Marí que rila'acá aú ricarihuate ña'atájeri ricá cajrú huani. \v 48 Re ca'ajná apú, uncá rihue'epila palá naca ricarihuate huátaca rila'acá. Aú rila'á ricá menáhuaca, uncá paala rila'acá. Marí caje chona nahuajá iná. E'iyonaja huejápaja calé rihuajaca ricá. Apú ca'ajná hue'epiri palá quemachi nacaje rihuacára'ajeri huátacare la'acana nacojé. Ripechu locópa'ala rihuacára'ajeri huátaca rila'acá ricá. Apú ca'ajná hue'epiri huejápaja rihuacára'ajeri huátacare la'acana nacojé. Ripechu locópa'ala caja rihuacára'ajeri huátaca rila'acá rijló nacaje. \s1 Jesús puráca'alo jimaje ajopana yúcha'aco yucuna marí: \p \v 49 Nucá i'ijnari majó Tupana Pechu a'ajé ina'uqué naquiyánajlo. Palani ri'imaquela nojló, ñaqué ri'imacajla me'etení. \v 50 Nujña'ajica chapú caje panacu aquijñojo. Camu'ují nu'ujnataca nupéchuhua a'ajná nuphájica richojé ejená. \v 51 Apala ipechu i'imá nunacu marí que: “Ricá la'ajeri palá ina'uqué pechu, nayúcha'aco piyá pachácaca.” Ipechu i'imaniya ilé que. Uncá ilé que calé ri'imajica ina'uquejlo. Nupuráca'alo a'acana nanacojó jimaje chapú napechu i'imajica no'opiyá jema'ajeño nacú. \v 52 Maare eyá a'ajná ño'ojó ina'uqué pechu i'imajé chapú panacuhuácaca. Marí que ca'ajná ri'imajica. Apú ca'ajná i'imajeri riyajalo hua'até. Re ca'ajná hueji quele riyani. Pajluhua té'ela quele necá piyuque riyani hua'até. Hueji quele nanaquiyana pechu i'imajé ca'ajná iyamá nacú chapú. Eyá iyamá pechu i'imajé ca'ajná hueji quele nacú chapú. \v 53 Nupuráca'alo ja'apiyá jema'ajeño jimaje rara'apá pechu ca'ajná i'imajé ri'irí nacú chapú. Ri'irí pechu ca'ajná i'imajé chapú rara'apá nacú. Chapú ca'ajná roló pechu i'imajica rutu nacú. Rutu pechu ca'ajná i'imajé roló nacú chapú. Ruyajneru pechu ca'ajná i'imajé chapú ru'urinó nacú. Ru'urinó pechu ca'ajná i'imajé chapú ruyajneru nacú. Marí que ne'emajica pajhua'atéchaca, nanaquiyana a'acale nanacojó nupuráca'alo —que Jesús quemacá najló. \s1 Uncá nahue'epila mecajeca Jesús i'imacá. Riyucuna marí: \r (Mt 16.1-4; Mr 8.11-13) \p \v 54 Jesús quemari piño najló: \p —Amaca aú juni suhuáca'ala huaícha camú to'ocó ejo, imá nacú: “Juni ja'ajero majó”. Imacá queja ra'acó. \v 55 Carená apho'ocá aú rihuilaphe ejo, imá nacú: “Ima'aní penaje i'imajeri”. Imacá queja ima'aní moco'ocá maare. \v 56 ¡Pajlácachina icá! Icá la'añó icó palá la'ajeño que ina'uqué ijlú chuja. E'iyonaja uncá ñaqué calé icá. Icá hue'epiño méquechamica juni ja'ajico je'echú chojé yacá'acano aú. Ñaqué caja ihue'epica nacaje nacojé te'erí chaje yacá'acano aú. Eta, maare nucá ijhua'até me'etení. E'iyonaja uncá ihue'epila na penájeca Tupana huacára'aca nucá majó —que Jesús quemacá najló. \s1 Ina'uqué lamá'atacaloje puráca'aloji pajhua'atéchaca necó penaje yucuna marí: \r (Mt 5.25-26) \p \v 57 Jesús quemari piño najló: \p —Ilamá'ata puráca'aloji icó pajhua'atéchaca. \v 58 Apú ca'ajná quemari pinacu: “Pu'uhuaré la'ajeri ricá” que, uncá pachá pa'alá pilehuéricare huemí rijló. Raú ca'ajná rihuata pihuá'acana ihuacára'ajeri chaje, rilamá'atacaloje pijhua'até ricá penaje. Rihuá'ajica ee picá, pilamá'atajla ricá rijhua'até iñe'epú chuhuá ja'apácana nacú, rihuá'aca piyá picá ihuacára'ajeri ejo. Rihuá'aquela picá rejo, ra'apátajla picá policíajlo. Ricá piño ca'arijla picá ra'apiyá ina'uqué huajáquelana chojé. \v 59 Numá pijló, uncá pácho'olojla richiyá. Pa'atájla pilehuéricare huemí rijló, quéchami pácho'ojla richiyá. \c 13 \s1 Ina'uqué pajno'otácaloje napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá penaje yucuna marí: \p \v 1 E caja re i'imacaño naquiyana i'imaño yucu Jesusjlo. Méqueca Pilato noca ajopana ina'uqué yucuna ne'emá rijló. Nemá rijló: \p —Cajrú huani Pilato nótaca ina'uqué. Galilea eyájena ne'emacá. Pu'uhuaré nala'acare chaya nenó Tupánajlo napirana naquiyana i'imacá. Marí que nala'acá aú Pilato huacára'ari nenótacana. Quéchami riquechípa'a nérami napiránami chuna írami hua'até —que nemacá Jesusjlo. \p \v 2 Jesús quemari najló: \p —Apala ipechu i'imá necá Pilato nótacarena nacu: “Ajopana chaje pu'uhuaré la'ajeño ne'emacá. Pachá marí que nala'acó”. \v 3 Uncá richona calé nacapichó. Uncájica ee ipajno'otá ipéchuhua pu'uhuaré ila'acare liyá Tupana ejo, ñaqué caja icapichájico. \v 4 Siloé e pají i'imari. Yenoje ri'imacá. Mana'í chiyoja ricojno'ocó i'imacá. Hueji que cuhuá'ata quele iphata ji'imaji nacojé quele ina'uqué cha ricojno'ó i'imacá. Aú nacapichó piyuqueja. Ipechu nacú ri'imá ca'ajná: “Ajopana Jerusalén eruna chaje ne'emacá pu'uhuaré la'ajeño. Pachá nacapichó ilé que”. \v 5 Numá ijló, uncá richona calé nacapichó. Uncájica ee ipajno'otá ipéchuhua pu'uhuaré ila'acare liyá, ñaqué caja icapichájico —que Jesús quemacá najló. \s1 Uncá Tupana yúcha'alo quiñaja ina'uqué cha. Jesús jehuíña'atacaloje necá rinacu penaje ri'imá najló paijí mecharú yucuna marí que: \p \v 6 Marí que Jesús i'imacá najló yucu: \p —Apú i'imichari. Rimena e'iyá pajluhuánaja paijí tári'icharo. Higuera rií i'imichaca. Rihue'epíchaca aú rená, ri'ijichá richa ña'ajé. Iphíchari rejo. E riculicha ripaná e'iyohuá richa, amíchari uncá richa i'imalacha. \v 7 Aú rimicha rimena e'iyá sápajerijlo: “Pa. Caja hueji quele jarechí quetana i'imajemi nu'ujnacá majó richa culaje. E'iyonaja uncá richa ta i'imalá. Eco pi'icá ricá. Uncá na penaje calé mecharú ta tára'aro numena e'iyá majopeja”, que paminá quemíchaca rijló. \v 8 E'iyonaja rijhua'até sápajeri quemíchari rijló: “Reja ri'imareja pajluhuaja jarechí quetana ejo'ocaja. Eco nuchá ri'ilaya, nuca'achí a'ahuaná, jimichi tami caje patáca'alomi ri'ilaje. \v 9 Raú ca'ajná rarúca'aje. Uncaja que rarúca'a, eco pihuacára'a nuca'acá ricá”, que rimíchaca ricarihuátejlo. Caja quetana riyucuna. \s1 Jesús tejmo'ótaca pajluhuájaru inanaru huatána'acaje huacajé yucuna marí: \p \v 10 E caja huatána'acaje huacajé Jesús jehuíña'atari ina'uqué nahuacáca'alo ñacarelana chu. \v 11 Re ajopana ina'uqué hua'até pajluhuájaru inanaru i'imayo. Dieciocho jarechí quetánicha ru'umacá rutami caje hua'até. Pajluhuaja jiñá pechu i'imari rujhua'até. Ricá la'arí rutami rucá. Cúhua'acano ro'opájica. Rinacojé uncá meño'ojó rutára'alo pu'ucú. \v 12 Jesús amaca aú rucá, rihuá'a rojló. Aú ru'ujná rahua'ajé. E rimá rojló: \p —Caja ta pitami caje ja'apáchiyari piliyá. \p \v 13 E rito'otá riyáte'ela runacojé ají que. Raú ja rutára'o pu'ucú. Ejéchami rupura'acó palá Tupana nacú. \v 14 E'iyonaja nahuacáca'alo ñacarelana chiyá huacára'ajeri yúcha'aro Jesús cha, ritejmo'ótacale ina'uqué huatána'acaje huacajé. Raú rimá ajopana ina'uquejlo: \p —Re pajluhua cuhuá'ata que cala iná la'acáloje iná sápaca'ala re'iyá penaje. Re'iyá icá, itámina, i'ijnajeño richaje, ritejmo'ótacaloje icá penaje. Eyá huatána'acaje huacajé uncá inahuaja jiñá pechu i'imari'uqué tejmo'ótacana i'imalaje. \p \v 15 Raú Jesús quemari rijló: \p —¡Pajlácachina ta icá! Icá la'añó icó palá la'ajeño que huani ina'uquejlo. E'iyonaja uncá ñaqué calé icá. Ipirá, jema piracana ca'ajná, cahuarú ca'ajná i'imaquela nañacarelana chu huatána'acaje huacajé, ihuá'ajla caja necá richiyá une'é chuhuá juni i'irajé. \v 16 Eyá marirú, Abrahami chu laquélomi rucá. Dieciocho jarechí quetánicha ro'opaca cúhua'acano. Jiñá Chi'ináricana huacára'ari rutami caje rojló, ru'umacáloje rutami rinacu penaje. Ñaquele palani ra'apátacana ruliyá huatána'acaje huacajé —que rimacá najló. \p \v 17 Marí que rimacá aú rapáña'ata chapú péchuruna rinacu nacú. Ajopana ina'uqué pechu i'imá pu'ují rijhua'até namaca aú palá huani ritejmo'ótaca rucá. \s1 Mostaza icha ijí yucuna marí: \r (Mt 13.31-32; Mr 4.30-32) \p \v 18 Jesús i'imari piño najló yucu marí que: \p —Ina'uqué naquiyana huacára'ajeri Tupana. Re rijhua'atéjena huejápaja. Ehuá richaje, richaje que nañaté a'ajico. Chuhua nu'umajica yucu ijló, ihue'epícaloje méqueca ricá penaje. \v 19 Mostaza icha ijí que ricá, ina'uqué ejátacare ne'ecacapere e'iyohuá. Capajé nojé huani richa ijí. E'iyonaja jíma'alami yenuna quetana ritahuá'aco. Ripana e'iyá cupira'aphana, camejérina cayuphéruna, quele la'añó nañacaró. \s1 Pan amúra'atajona yucuna marí: \r (Mt 13.33) \p \v 20 Jesús quemari piño najló: \p —Ina'uqué naquiyana huacára'ajeri Tupana. Re rijhua'atéjena huajápaja. Ehuá richaje, richaje que nañaté a'ajico. Chuhua nu'umajica ijló apa'amá yucu, ihue'epícaloje rinacojé raú penaje. \v 21 Inaana quechípa'año harina pan amúra'atajona hua'até. Raú harina anóro'otacanami amúra'ataro piyuqueja. Ñaqué caja Tupana puráca'alo jema'acó cajrú ina'uqué e'iyohuá, nema'acáloje ra'apiyá penaje, ne'emacáloje rijhua'atéjena raú penaje —que Jesús quemacá najló. \s1 Ujú caje ñani rinumaná yucuna marí: \r (Mt 7.13-14, 21-23) \p \v 22 Jerusalén ejo i'ijnacana nacuja Jesús ja'apari cajruni pajimila, camu'ujuni pajimila, quele e'iyohuá. Marí que ja'apácana nacú rehuíña'ata ina'uqué Tupana nacú. \v 23 E apú quemari Jesusjlo: \p —Hue'emacana ¿huejápaja chi ina'uqué Tupana i'imatájeri capichácajo liyá? \p Raú Jesús quemari rijló, ajopánajlo hua'até: \p \v 24 —Ila'á caphí ipéchuhua, imujlúca'achi ujú caje ñani rinumaná chiyá je'echú chojé. Numá ijló, cajrú ina'uqué atá'ajica richiyá mujlúca'acana. E'iyonaja uncá meño'ojó namujlúca'alaje richiyá. \v 25 Pají miná que caja Tupana. Ricá jácho'ojero rinumaná itaje. Rejomi icá queño'ojeño jahuacácano huaca'apeje rinumaná ahua'ajé. E ihuá'aje rijló, rijme'etácaloje ijló rinumaná penaje. Imaje rijló: “Huahuacára'ajeri, pijme'etá huajló rinumaná”. Raú rimaje ijló: “Uncá nuhue'epila mere eyájenaca icá”. \v 26 Ejéchami imájica piño rijló: “Huajñaque hua'ajnehuá pijhua'até. Hue'eraque caja nacaje jalá pijhua'até i'imajica. Picá caja jehuíña'ataqueri huecá pajimila e”, que imájica rijló. \v 27 E'iyonaja rimaje piño ijló: “Caja numicha ijló: ‘Uncá nuhue'epila mere eyájenaca icá.’ I'ijná nuliyá a'ajná ño'ojó, pu'uhuaré la'ajeño icá” que rimájica. \v 28 Tupana hua'atéjena i'imajeño rijhua'até je'echú chu. Abrahami chu, Isaacmi chu, Jacobmi chu, piyuque Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna, quele i'imajeño caja re. Amájica ee necá re, cajrú iyájica. Cajrú caja ajma'atájica aí hua. Necá i'imajeño richu, je'echú chu. Eyá icá i'imajeño cupáquejanami que huaca'apé naliyá. \v 29 Ina'uqué, ajopana, ajopana que piyuqueja marí eja'ahuá chu i'imacaño, i'imajeño je'echú chu Tupana hua'até. \v 30 Ajopana ina'uqué ja'apejé i'imacaño me'etení i'imajeño ajopana chaje rejo —que Jesús quemacá najló. \s1 Jesús iyaca pu'uhuaré la'ajícañomi chuna hua'até yucuna marí: \r (Mt 23.37-39) \p \v 31 Jesús jehuíña'ataca necá ee fariséona naquiyana iphaño rinacu. E nemá rijló: \p —Pi'ijná maare eyá, Herodes huátacale pinócana. \p \v 32-33 Jesús quemari najló: \p —Chuhuajá, muní hua'até nu'umajé jiñana pechu ca'acana ina'uqué e'iyayá nacú. Hua'ató nutejmo'ótajica natámina. Apacala nuñapátajica ricá. Marí caje la'acana nacú nu'ujnajé Jerusalén ejo. Jerusalén e nenono Tupana puráca'alo ja'apátajeño. Uncá nenola necá apú pajimila nacú. Ñaqué caja nenójica nucá rejo. Chuhua ipa'ó, imíchachi riyucuna Heródesjlo —que Jesús quemacá najló. \p \v 34 Marí que Jesús quemacá Jerusalén e i'imacáñomi chuna nacú: \p —Tupana huacára'aqueri ripuráca'alo ja'apátajeñomi chuna Jerusalén erúnami chúnajlo i'imajica. Nanaquiyana nenoque i'imajica. Nanaquiyana cha naca'aqué jipa. Pulapé nuhuátacajla nahuacátacana, ne'emacáloje no'opiyá jema'ajeño penaje. Capere jahuacátaca ruyani ruyuphé ja'apejé que caja nuhuátaca nahuacátacana, ne'emacáloje no'opiyá jema'ajeño penaje. E'iyonaja uncá nahuátala. \v 35 Chuhua uncá na calé i'imajeri najhua'até namájeri penaje. Meñaru namájica nucá. Caja numá nanacu: “Uncá namálaje nucá”. Nemájica ee nunacu marí que: “Palani ricá Tupana huacára'acare majó i'imacá”, ejéchami namájica nucá piño —que rimacá Jerusalén e i'imacaño nacú i'imacá. \c 14 \s1 Jesús tejmo'ótaca pajluhuaja ritami yucuna marí: \p \v 1-2 Apú huatána'acaje huacajé Jesús i'ijnari apú fariséona huacára'ajeri ñacaré ejo ra'ajnehuá ajñaje. Re caja apú i'imari. Ritami ri'imacá. Ra'anapitá, ritajné hua'até jenátaro. Nacú ri'imá ritami. Ajopana re i'imacaño yacá'año Jesús chaje, namácaloje méqueca rila'ajica ricá huatána'acaje huacajé penaje. \v 3 Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño, fariséona, quele ne'emacá. E Jesús quemari najló: \p —¿Meque chi Moisesmi chu puráca'alomi lana'aquéjami quemacá natámina tejmo'ótacana nacú? ¿E iná la'acá chapú necá natejmo'ótacana aú huatána'acaje huacajé? —que Jesús quemacá rijló. \p \v 4 Uncá na'ajipalá rijló. Raú ripatá ritami riyáte'ela naquiyá. Ritejmo'óta ricá, rimá rijló: \p —Chuhua pi'ijná palá ca'ajnó. \p \v 5 E rimá najló: \p —Re ca'ajná ulahuí juni phuni. Re caja juni richu. Icahuarute ca'ajná, jematé ca'ajná, ja'aquelo richojé huatána'acaje huacajé. ¿E jácho'otacajla ricá richiyá rihuacajé? \p \v 6 Raú namanúma'o. \s1 Jesús quemari najló nala'acá piyá necó chá'atajeño que huani yucuna marí: \p \v 7 Apú quemari ajopánajlo, ne'ejnacáloje richaje penaje. Re ne'emá rijhua'até riñacaré chu. E Jesús amari necá paminá yucupéra'acarena. Palá nojé ñáca'ajori naculá najluhua. Raú rimá najló: \p \v 8-10 —Apala nayucupéra'aje icá, i'ijnacáloje nahuá'acaco a'ajnená ajñaje najhua'até penaje. Iphájica ee rejo, iyá'aniyo palá nojé ñáca'ajori chu. Apala nahuata ricá apujlo, ichaje naaloje nahuá'acaco a'ajnená ajñaje najhua'até penaje. Majopéjaruna le'ejé ñáca'ajori chojé iyá'ajo pamineco. Raú ca'ajná paminá iphari inacu. Rimá ca'ajná ijló: “Nujhuáque'ena, a'ajná chu iyá'icho palani ñáca'ajori chojé, nuhuátacarenajlo penaje quele ñáca'ajori”. Raú ijhua'até yá'ajicaño pechu i'imajé inacu palá. \v 11 Iná pechu i'imacachu iná nacuhuá marí que: “Nucá chá'atari ajopana ina'uqué”, Tupánajlo iná i'imá ajopana ja'apejé. Iná pechu i'imacachu marí que iná nacuhuá: “Ajopana chá'ataño nucá”, Tupánajlo iná i'imá ajopana chá'atajeri —que Jesús quemacá najló. \p \v 12 E Jesús quemari piño paminajlo: \p —Pihuacára'ajica ee a'ajnejí la'acana ajopana ina'uquejlo, piyucupéra'aniya pihuátacarena, pejena, pahua'á ñacajelaruna, cajrú le'ejepeláruna i'imacárena, cajena. Pimaniya ilé cajénajlo, najñácaloje na'ajnehuá pijhua'até penaje. Quéchami nemájica caja pijló, pajñácaloje pa'ajnehuá najhua'até penaje. Marí que la'acana aú apiyácaje pajhua'atéchaca. \v 13 Marí cajénajlo pimá, najñachi na'ajnehuá pijhua'até: Pimá camu'ují la'acáñojlo, apicháca'alo moto'ocáñojlo, uncá meño'ojó ja'apálaño palajlo, mejlurúnajlo, quelejlo pimá, najñachi na'ajnehuá pijhua'até. \v 14 Marí que la'acana aú Tupana la'ajeri picá palá. Uncá meño'ojó napiyácala picá ñaqué la'acana aú. Tupana macápo'otajica palá la'ajéñomi chuna huacajé, ra'ajé pijló palá pila'acare huemí —que Jesús quemacá rijló. \s1 Tupana quemari ina'uquejlo, ne'emacáloje rijhua'atéjena penaje. Jesús i'imari najló yucu, nahue'epícaloje rinacojé raú penaje. Marí riyucuna: \r (Mt 22.1-10) \p \v 15 Na'ajnehuá ajñacana nacú ne'emá re. Rahua'á yá'aco jema'arí méqueca rimacá apujlo. Aú rimá Jesúsjlo: \p —Pu'ují péchuruna ne'emajica, ajñájeño na'ajnehuá Tupana hua'até je'echú chu. \p \v 16 Raú Jesús i'imari rijló yucu marí que: \p —Apú huacári'icha ajopana, nayucupéra'acaloje cajrú ina'uqué penaje. \v 17 Ehuá caja na'ajnehuá ajñacana iphíchari rená chojé. Raú rihuacári'icha rijhua'até sápajeri riyucupéra'acarenajlo quemaje. Rimicha rijló: “Pimicha najló: ‘Caja a'ajnejí ñapíchari. Chuhua i'ijná rejo, ajíchachi a'ajnehuá’, que pimájica najló.” “Je.” \v 18 Aú ri'ijichá apú chojé, apú chojé que riyucuna i'imajé najló. E'iyonaja ijnú nahuáchiyaca rejo i'ijnacana. Pamineco riphíchaje nacú quemíchari rijló: “Huajé nuhuarúhui'ichaca apú liyá rimena. Ricá nuhuata amácana me'etení. Ñaquele uncá nu'ujnalaje rejo”, que rimíchaca rijló. \v 19 E ra'apicha piño apú chaje. Ricá quemíchari rijló: “Nuhuarúhui'icha iyamá té'ela quele jémana piracana. Chuhuaca nuhuata natá'acana, nomácaloje méqueca nachíra'aca nacaje penaje. Ñaquele rihuátaniya nucá ca'ajnó”, que rimíchaca rijló. \v 20 Apú quemíchari piño rijló: “Huajé huani nuhuá'aquichaco. Ñaquele uncá meño'ojó nu'ujnalá rejo”. \v 21 “Uncá nu'ujnalaje”, que huánija nemíchaca rijló piyuque. Raú rijhua'até sápajeri pi'icharo ricoja rihuacára'ajeri ñacaré ejo. Ri'imichá riyucuna rijló, meque nemíchaca rijló yucuna. Raú paminá yúchi'icharo nachá. E rimicha rijhua'até sápajerijlo: “Chuhua quiñaja pi'ijnacá apojó pajimila e'iyohuá. Chi'itaje iñe'epú chuhuá, ujú caje ñani iñe'epú chuhuá hua'até pi'ijnajé. Pihuá'icha majó camu'ují la'acaño, apicháca'alo moto'ocaño, uncá meño'ojó ja'apálaño palá, mejluruna, quele pihuá'aje majó”, que rimíchaca rijló. \v 22 Raú ri'ijichá piño ajopana huá'aje. Ne'ejichá rijhua'até cajrú. Ejomi rijhua'até sápajeri quemíchari rijló: “Caja nuli'ichá pimíchaca que. Re ejo'ocaja pucunaji ajopánajlo”. \v 23 Rihuacára'ajeri quemíchari rijló: “Pi'ijná piño ilé iñe'epú chuhuá, to'ocó pajimila yámojo chuhuá. Pimicha ajopana ina'uquejlo, ne'ejnachi majó, namano'otachi nuñacaré. \v 24 Numá pijló, ileruna nuyucupéra'acarena pamineco i'imacá, uncá huani najñálaje na'ajnehuá nujhua'até maare”, que rimíchaca rijhua'até sápajerijlo —marí que Jesús i'imacá yucu najló. \s1 Jesucristo hua'atéjena huátacaloje íqui'ica Jesús ajopana chaje penaje yucuna marí: \r (Mt 10.37-38) \p \v 25 E caja Jesús ja'apari ají que a'ajná ño'ojó. Iqui'iruna ina'uqué ja'apaño rijhua'até. E ripajno'ó ají que riyámojo, rimá najló: \p \v 26 —Huátaño nujhua'atéjena penaje i'imacana, ijló numá: Ihuata nucá íqui'ija ajopana chaje. Ihuata nucá íqui'ija ichi'iná chaje. Ihuata caja nucá íqui'ija iyajalo chaje, iyani quele chaje. Ihuata caja nucá íqui'ija ejena chaje. Ihuata caja nucá íqui'ija icó chaje. Uncaja que ihuata nucá íqui'ija ileruna chaje, uncá meño'ojó i'imalá nujhua'atéjena. \v 27 Apala nenoje ca'ajná nujhua'atéjena. Ihue'epíjica ee inacuhuá, uncá meño'ojó i'imalá nujhua'atéjena. \s1 Iná i'ijnatácaloje iná péchuhua palá pamineco méqueca inajlo rijhua'ateje i'imacana, penaje ri'imá najló yucu marí que: \p \v 28 ’Apú huátari ca'ajná pají la'acana. Pamineco ri'ijnatá ripéchuhua, ramácaloje mérejeca rihuemí jácho'ojico rijló. Raú rihue'epí riliñérute iphaca riñapátacana loco'opani ca'ajná, uncá ca'ajná. \v 29 Uncachu ri'ijnatala ripéchuhua palá, rica'á ca'ajná piyuque riliñérute jipa ayúma'acana ra'apí huemí. Rejomi uncá riliñérute i'imalá, riñapátacaloje ricá penaje. Ajopana ina'uqué amájica ee ritára'aco mañapátacanaru, ne'echajica rinacu. \v 30 Nemaje rinacu: “Riqueño'ó pají la'acana, e'iyonaja uncá riliñérute iphala rilocópa'ala”, que nemájica rinacu. \p \v 31 Ñaqué caja apú i'ijnataca ripéchuhua. Ajopana ina'uqué huacára'ajeri i'ijnari rile'ejena surárana hua'até najhua'até nócajo. Veinte mil rile'ejena surárana hua'até ri'ijná. Apú le'ejé diez mil. Caja ne'emá rijló nayucuna: “Chuhua necá huaícha ijhua'até nócajo”. Raú ri'ijnatá ripéchuhua: “¿E huachá'atacajla necá diez mil surárana hua'até ca'ajná, uncá ca'ajná?” \v 32 Rimá ca'ajná: “Uncá meño'ojó huachá'atalaje necá, íqui'iruna necá”. Marí que ripechu i'imajica ee, palani apú huacára'acana rejo rijhua'até pura'ajó, ya'ajná jo'ó ri'imanoja rile'ejena surárana hua'até. Palani rijhua'até pura'acano, naqueño'ocá piyá pajhua'atéchaca nócacano. Marí que ri'ijnataca ripéchuhua palá. \v 33 Ñaqué caja ricá piyuque ina'uquejlo, huátaño nujhua'atéjena i'imacana. Pamineco ne'ejnatá palá napéchuhua méqueca nahuátaca la'acana nacú. Uncaja que nahuata piyuque nacaje yurícana, ne'emacáloje nujhua'atéjena penaje, uncá meño'ojó ne'emalá nujhua'atéjena —que Jesús quemacá najló. \s1 Yuquira i'imacá a'ajnejijlo que caja Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño i'imacá ajopana ina'uquejlo, nala'acachu necá palá. Riyucuna marí: \r (Mt 5.13; Mr 9.50) \p \v 34 ‘Yuquira, palani rica'acana a'ajnejí e'iyajé. E'iyonaja rila'acochu uhui'ichí, uncá meño'ojó iná pa'atala rapumí chuhuá ricá, rila'acóloje cajipareni penaje. \v 35 Uncá na penaje calé ricá uhui'ichini. Te'erí e'iyajé rica'acana, uncá paala. Uncá ra'alá te'erí ñaté. Nacaje mujrumi e'iyajé rica'acana, uncá caja paala. Ricupácanaja palani. Jema'á icá que'ejhuiruna —que Jesús quemacá najló. \c 15 \s1 Ohueja capichaco yucuna marí: \r (Mt 18.10-14) \p \v 1 Cajrú liñeru ña'ajeño ne'emacánajlo jahuacaño Jesús nacú tujlá que ripuráca'alo jema'ajé. Ajopana jahuacaño caja rahua'ajé. Necá nacú ajopana quemaqueño: “Uncá ina'uquélaruna necá” que. \v 2 E fariséona, Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño hua'até amaño natára'aco Jesús ahua'á. Raú nachapújra'o Jesús nacú. Nemá pajlocaca: \p —Pa, Uncá ina'uquélaruna hua'até ricá. E'iyonaja uncá meque rimalá raú. Rajñá caja ra'ajnehuá najhua'até —que nemacá Jesús nacú. \p \v 3 Raú Jesús i'imari najló yucu marí que, rehuíña'atacaloje necá penaje. \p \v 4 —Pajluhuaja ina'uqué i'imichari. Ripirana i'imichaño cien ohuéjana. E caja pajluhuaja nanaquiyana capiícharo i'imichaca. Aú riyuricha ajopana, riculácaloje ricá penaje. Riculicha ricá a'ajná ripháchiyaca ricá ejená. \v 5 Caja ehuaja ripháchiyaca ricá. Riqui'ichá ricá rihuacúla'apajo. Pu'ují ripechu i'imichaca, ripháchiyacale ricá. \v 6 E caja riphicha riñacaré ejo. Quéchami rahuacáchiya ina'uqué palá ripechu i'imacárena nacú, riñacaré ahua'ájena hua'até. E rimicha najló: “I'imá queyajupa nujhua'até. Caja nupháchiya nupirá, ile capiícharo”, que rimíchaca najló. Caja quetana riyucuna. \p \v 7 E Jesús quemari piño najló: \p —Numá ijló ñaqué caja calé je'echú churuna pechu i'imacá pu'ují pajluhuaja ina'uqué nacú, pajno'otari ripéchuhua pu'uhuaré rila'acare liyá nacú. Eyá ajopana, re cajrú necá. Napechu i'imá nanacuhuá: “Palá la'acaño huecá Tupánajlo”. E'iyonaja uncá ñaqué calé necá. Marí que napechu i'imacale, uncá napajno'otala napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá. Uncá pu'ují calé je'echú churuna pechu i'imacá nanacu —que Jesús quemacá najló. \s1 Liñeru capichaco yucuna marí: \p \v 8 E ri'imá piño apa'amá yucu najló marí que: \p —Pajluhuájaru inanaru i'imichayo. Iyamá té'ela queta ruliñérute i'imichaca. Pajluhuata rinaquiyana capiícharo ruliyá. Aú rulucúni'icha rucamaré. Roláquicha ruñacaré chiyá a'ajná rupháchiyaca ricá ejená. \v 9 Rupháchiya ricá ejomi rohuacáchiya ina'uqué, palá rupechu i'imacárena nacú, ruñacaré ahua'ájena hua'até. Rumicha najló: “I'imá queyajupa nujhua'até. Caja nupháchiya nuliñérute naquiyana capiíchajo”, que rumíchaca najló. Caja quetana riyucuna. \p \v 10 Jesús quemari piño najló: \p —Pu'ují rupechu i'imacá, ruphátacale ruliñérute. Numá ijló, ñaqueja caja Tupana hua'atéjena, je'echú churuna, pechu i'imacá pu'ují pajluhuaja rimanaicho la'ajeri nacú, pajno'otari ripéchuhua rimanaicho rila'acare liyá nacú. \s1 Jesús i'imari najló pajluhuaja hualijímaca ja'apaca rara'apá liyá yucuna, ina'uqué hue'epícaloje raú méqueca Tupana pechu i'imacá nanacu, pajno'otaño napéchuhua Tupana ejo nacú. \p \v 11 Jesús i'imari piño yucu najló marí que: \p —Pajluhuaja ina'uqué i'imichari. Riyani i'imichaño iyamá. \v 12 E caja rijmeremi quemíchari rara'apajlo: “Pa'ayú, chuhuata pa'á nojló piliñérute naquiyana, le'ejepelaji naquiyana, caje macá pimacare nacú nojló júpimi i'imacá”, que rimíchaca rijló. “Je” que. Aú nale'ejó, nale'ejó que ritamáca'achiyaca riyánijlo riliñérute naquiyana, le'ejepelaji caje. \v 13 E caja mequetánaja ri'imichaca. Eyá rijmeremi jahuacáchiyari rile'ejé le'ejepelaji piyuque. E caja ri'ijichá ají que ya'ajnaje ajopana te'eré ejo. Reyá majopeja ricupátajica riliñérute rehuá. Uncá huani paala rila'ajica rehuá. \v 14 E caja ehuaja riliñérute tajnáñari ricá. Hua'até uncá caja a'ajnejí i'imalacha rehuá rihuacajé. E naqueño'ochá me'epijí nacú taca'acana. Ñaqué caja riqueño'ochaca me'epejí ña'acana panacu. \v 15 A'acuhuanaja ri'ijichá sápacaje culaje rijluhua. Aú reyaje a'achari rijló sápacaje. Je'eruna piracana lamára'acana nacú ri'imichá. \v 16 A'ajnejí mujrumi cupácanami caje najicha ra'apiyá. Cacáme'e ri'imichá na'ajné ajñacana nacú, uncale na'alacha rijló a'ajnejí. \v 17 E caja ehuaja ri'ijnachiya ripéchuhua marí que: “Ya'ajná, pa'ayú hua'até sápajeño ajñaño na'ajnehuá cajrú. Uncá caja a'ajnejí tajnálaña necá. Maare ta nutaca'acá me'epijí nacú. \v 18 Ñaquele nupa'ajico rejo, pa'ayú ejo. Nuphájica ee rejo numaje rijló marí que: ‘Pu'uhuaré huani nula'acá Tupana. Ñaqué caja nula'acá picá chapú. \v 19 Uncá ina'uquélari nucá. Ñaquele uncá pi'irí calé nu'umajé. Pijhua'até sápajeri nu'umajé’, que numájica rijló”, que ri'ijnachíyaca ripéchuhua. \v 20 Raú rácho'ocho reyá, ripa'acóloje ají que ya'ajnaje rara'apá ñacaré ejo penaje. E ra'apicha ya'ajnaje. Juca ri'imanoja rara'apá amíchari ricá huaíchaca majó. Rihue'epicha camu'ují rinacu, aú recho'ochó rijimajo, iphíchari rinacu. E rimahuílo'ocha ricá, richiño'ochá rijimá chiyá. \v 21 Ejéchami ri'irí quemíchaca rara'apajlo: “Pa'ayú, pu'uhuaré huani nula'acá Tupana. Ñaqué caja nula'acá picá. Uncá ina'uquélari nucá. Ñaquele uncá pi'irí calé nu'umajé,” \v 22 E'iyonaja uncá rara'apá jema'alacha ra'apiyá. Rimicha rijhua'até sápajeñojlo: “Quiñaja iji'ichaca majó a'arumacaji patá nojé, a'achí nu'urí nacú ricá. Iji'ichá caja anillo, a'achí ricá riyatehuana nacojé. Iji'ichá caja ji'ima'ulaji, a'achí ri'imá nacojé ricá. \v 23 Ejomi ihuá'icha majó jema piracana i'irí pe'iyochá tahuá'aco, cajrú pitacó; inochi ricá, huajñachi ri'ími. Queyajupa huajñájica hua'ajnehuá pajhua'atéchaca. \v 24 Taca'arí que ri'imacá nuliyá quele nu'urí iphíchari. Capicharo que ri'imacá nuliyá. Caja nupháchiya chuhua ricá”, que rimíchaca rijhua'até sápajeñojlo. \p Ri'irí iphíchaca aú queyajúparuna ne'emichaca pajhua'atéchaca. \v 25 Ma'apona re'ehué pe'ejí iphíchari namena e'iyayá. Iphíchari riñacaré cópeje, jemi'ichari cajrú nataníchaca, narápi'ichaca. \v 26 Aú rihuá'icha apú rara'apá hua'até sápajerijlo. Rimicha rijló: “¿Meque chi nala'acá quele?” \v 27 Rimicha rijló: “Pijmeremi iphíchari. Aú para'apá huacári'ichari huenoca jema piracana i'irí pe'iyochá tahuá'aco, cajrú pitacó, riphíchacale rinacu palá, peyajhueni”, que rimíchaca rijló. \v 28 Aú re'ehué pe'ejí yúchi'icharo, uncá rihuátalacha pají chojé mujlúca'acana. Raú rara'apá i'ijichari rijhua'até pura'ajó, rimujlúca'acaloje pají chojé penaje. \v 29 Rimicha rara'apajlo: “Picá hue'epiri mequetana júpica nusápaca pijhua'até maare. Palá noma'acá pa'apiyá. E'iyonaja uncá na pa'aqué nojló, nu'umacáloje nujhuáque'ena hua'até queyajupa raú penaje. Cahuayá piracana pa'aquela nojló i'imacá, palani ri'imacajla nojló. \v 30 Eyá quele pi'irí ta iphíchari. Caja ricupata piyuqueja piliñérute inaana ñuju'uquena nacojé. E'iyonaja rijló ta pihuacári'icha jema piracana i'irí cajrú pitacó nócana riphíchaca aú”, que rimíchaca rara'apajlo. \v 31 Aú rara'apá quemíchari rijló: “Nu'urí, nujhua'ateja huani picá. Re piyuque nacaje i'imacare nucapi, pile'ejé huánija ricá. \v 32 Chuhuaca palani hue'emajica queyajupa pajhua'atéchaca pijmeremi iphíchaca aú. Caja ri'imá nuliyá taca'arí que. Chuhua nupháchiya taca'arí i'imacá penájemi. Capicharo que ri'imacá nuliyá. Caja nupháchiya chuhua ricá”, que rimíchaca rijló. Caja quetana riyucuna. \c 16 \s1 Uncá paala apú la'acá ricarihuate yucuna marí: \p \v 1 Jesús i'imari marí yucu ra'apiyatéjenajlo: \p —Pajluhuaja ina'uqué i'imichari cajrú le'ejepelari. Apú i'imichari ra'apiyateje. E caja ajopana iphíchaño ricarihuate nacú. Nemicha rijló: “Pa. Uncá paala pa'apiyateje la'acá picá. Ricupata majopeja piliñérute, pinane hua'ató”. \v 2 Raú ricarihuate huá'ichari rimaná. Riphicha rinacu. E rimicha rijló: “¿Picá chi nemá nacú la'arí uncá paala?” Chuhua pa'á nojló papera piyá'atacare chojé nalehuéricare najló, nahuarúhua'acare huemí caje. Caja quetana pi'imacá no'opiyateje”, que rimíchaca rijló. \v 3 Raú ra'apiyateje pechu i'imá: “Chuhuata, ¿Meque nula'ajica ta? Chuhua nucarihuate jácho'otajica nucá. ¿Na nacú ca'ajná sápacana i'imajeri palani najló? Uncá nutejmú iphala te'erí ichacana locópa'ala. Eyá liñeru quejá'acana ajopana ina'uqué liyá, uncá paala nojló. Nopáña'o riquejá'acana ja'apí. \v 4 Aa, caja nupechu iphíchari nujluhua chuhua. Nuhue'epí méqueca nula'ajica, ajopana ina'uqué pechu i'imacáloje nunacu palá raú penaje. Raú nemaje nojló, nu'umacáloje najhua'até nañacaré chu penaje. Nucarihuate jácho'otajicaja nucá ejomi najhua'até nu'umajé”, que ripechu i'imichaca. \v 5 Ñaquele rahuacáchiya piyuque necá lehuériño ricarihuátejlo. Pamineco iphácajlo rimá: “¿Méreje pilehuérica huacarihuátejlo?” \v 6 Rimicha rijló: “Nulehuérica rijló cien canecas pu'uteno huánija olivos jilá aú”. Raú ra'apiyateje quemíchari rijló: “Chuhua cincuéntaja pilehuérica rijló. Piyá'o quiñaja, piyá'atachi pipapérane chojé cincuéntaja nulehuérica rijló”. “Je” que. \v 7 E apujlo rimicha: “Picá ta, ¿méreje pilehuérica rijló?” “Quinientos bultos ca'alá nulehuérica rijló ricá harina penaje aú”, que rimíchaca. E ra'apiyateje quemíchari rijló: “Chuhua pilehuérica rijló cuatro cientos bultos”. Marí que rilamá'achiyaca nalehuéricare. \v 8 E caja ehuaja riyucuna iphíchari ricarihuate nacú. Raú ripechu i'imá: “¡Meque capechuni ta quele uncá ina'uquélari ta!” Caja quetana riyucuna. \p E Jesús quemari najló: \p —Quehuaca, necá uncá jema'alaño Tupana ja'apiyá, capechúruna necá nanaquiyana hua'até pajlácana aú. Raú nachá'ata Tupana ja'apiyá jema'ajeño. \v 9 Uncá numalá ijló, ila'acáloje nacaje pajlácaje aú, palá inacu péchuruna i'imacáloje raú marí eja'ahuá chu penaje. Ilé que la'acana aú uncá iná i'imalaje matajnaco je'echú chu. \p \v 10 Iná huacára'a ca'ajná apú la'acá inajlo huejápaja nacaje, iná amácaloje méqueca rila'acá ricá penaje. Rila'acachu palá ricá, raú iná hue'epí ñaqué caja rila'ajica piño cajrú nacaje palá. Re ca'ajná apú piño, ripajlaca ca'ajná iná hua'até huejápaja. Raú caja iná hue'epí ripajlájica piño iná hua'até cajrú. \v 11 Uncachu pila'alá palá nacaje hua'até marí eja'ahuá chu i'imacare, uncá caja pila'alaje palá nacaje Tupana huátaca que. \v 12 Uncachu ila'alá palá ajopana nane hua'até, uncá caja Tupana a'alaje ijló nacaje ijluhua penaje. \p \v 13 Tupana i'imacachu iná huajhué, uncá iná huajhué calé liñeru. Liñeru i'imacachu iná huajhué, uncá iná huajhué calé Tupana. Iná hue'epícachu liñeru jahuacátacana inajluhua iná tucumó, uncá iná hue'epila Tupana huátaca que la'acana iná tucumó. Uncá meño'ojó iná pechu i'imalá iyamá chuhuá —que Jesús quemacá najló. \p \v 14 Marí que rimacá aú fariséona i'ichaño rinacu, íqui'i nahuátacale liñeru. \v 15 E Jesús quemari najló: \p —Icá la'añó icó palájne'equena que ina'uquejlo, napechu i'imacáloje palá inacu penaje. E'iyonaja Tupana hue'epiri mecajenaca icá. Ina'uqué nemacárena nacú: “Palájne'equena huani necá” que, apala uncá huani Tupana huátalarena ca'ajná necá. \p \v 16 Jesús quemari piño najló: \p —Tupana puráca'alo, Moisesmi chu lana'acare, yuriro piyuque ina'uquejlo. Ñaqué caja ripuráca'alo, ripuráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acare, yuriro caja najló. Juanmi chu i'imacá ejená riyuró najló. Tupana i'imatari pamineco ina'uqué capichácajo liyá, ne'emacáloje rijhua'atéjena raú penaje. Juanmi chu queño'orí riyucuna i'imacana ina'uquejlo. Chuhua cajrú ina'uqué la'acá napechu ejé, ne'emacáloje Tupana hua'atéjena raú penaje. \v 17 Piyuque nacaje Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacare nacú i'imajeri rimacá que. Uncá ri'imalaje apojó. Eja'ahuá capichájero. Je'echú capichájero caja. E'iyonaja uncá ripuráca'alo capichálajo. Rimacá rinacu queja ri'imajica. Ñaqué caja ripuráca'alo ñani quemacá que rinacu, queja ri'imajica. \s1 Ina'uqué cupaca piyá naluna yucuna marí: \r (Mt 19.1-12; Mr 10.1-12) \p \v 18 Jesús quemari piño najló: \p —Apú yurícachu riyajalo, rihuá'acacoloje apa'ahuelo hua'até, la'arí rimanaicho raú. Apa'ahuelo hua'até la'acana queja caja ricá Tupánajlo. Apú ca'ajná huá'acaro riyajálomi, riyurícareru penaje hua'até. Ricá caja la'arí rimanaicho raú. Apa'ahuelo hua'até la'acana queja caja ricá Tupánajlo, apú yajalo jo'ó ru'umacale rijló —que Jesús quemacá najló. \s1 Cajrú le'ejepelari, Lázaro, quele yucuna marí: \p \v 19 Jesús i'imari piño yucu najló marí que: \p —Pajluhuaja ina'uqué i'imichari. Cajrú le'ejepelari ri'imichaca. Palá nojé ra'arumacá ra'aqué rinacuhuá. Hue'echú ca'alá queja rajñajica ra'ajnehuá cajrú. Palá nojé, cahuemí nojé a'ajnejí ajñacana nacuja ri'imaqué. Piyuque huani nacaje i'imichaca ricapi. \p \v 20 Eyá re caja apú ina'uqué i'imichari. Rií i'imichari Lázaro. Camu'ují la'acá ri'imichaca. Cajrú huani musumusuna i'imichaca rinacu. Cajrú le'ejepelari ñacaré numaná nacú riyá'ajico te'erí e'iyá. \v 21 Rimesané naquiyá cajrú a'ajnejí mujrumi cujrúca'ajica. Cacáme'e ri'imajica rajñacana nacú ra'apiyá, rimano'ocáloje raú penaje. Rejé nayahuitena ipháqueño rinacu raphú chiyá apíro'oje. \v 22 E caja camu'ují la'acá taqui'ichari. Quéchami Tupana hua'atéjena, je'echú chiyájena, huá'ichaño ripéchumi ají que je'echú chojé, Abraham i'imacá ejo. Ejomi cajrú le'ejepelari taqui'ichari caja. E nasi'ichá ritami. \v 23 Pu'uhuaré la'ajeño, namanaicho la'ajeño péchumi i'imari apojó. Rejo ripéchumi i'ijichari. Chapú caje yajhué riji'ichá panacu re. Aú riyacá'icho ají ño'ojó. Juca ramicha Abraham, rijhua'até Lázaro i'imichari. \v 24 E rihuá'icha Abrahamjlo, rimicha rijló: “Chuchú, Abraham, pihue'epí numu'ují. Pihuacára'a majó ilé Lázaro, riyá'achi riyatehuana manáure juni acojé, riyacátacaloje nulená raú penaje. Iqui'i huani nomaca ima'aní yajhué maare siyá chu”, que rimíchaca rijló. \v 25 E'iyonaja Abraham quemíchari rijló: “Nulaqué, picá hue'epiri méqueca nacaje piyuque huani i'imacá picapi, cajmuni pi'imaqué huacajé. Eyá Lázaro i'imari uncá huani paala rihuacajé. Chuhua palánija ricá maare. Eyá picá amari chapú caje yajhué. Caja queja pijló ricá. \v 26 Uncá meque huala'alá. Cajrú huani te'erí mata'acá, ricá itari huapu paliyácaca. Ñaquele uncá meño'ojó iná cuhuá'ala pa'anajo pitá maare eyá. Uncá caja iná cuhuá'ala ilé ño'ojó majó”, que rimíchaca rijló. \p \v 27 Eyá cajrú le'ejepelari quemíchari piño rijló: “Chuchú, Abraham, pila'á nojló nacaje. Pihuacára'a Lázaro nora'apami ñacaré ejo. \v 28 Re nojénami, pajluhua té'ela quele necá. Pihuacára'a ricá rejo, ri'imacáloje riyucuna najló penaje, ne'ejnacá piyá majó. Maare iná amaca chapú caje yajhué”, que rimíchaca rijló. \v 29 E'iyonaja Abraham quemíchari rijló: “Re nacapi Tupana puráca'alo lana'aquéjami, Moisesmi chu lana'acare ina'uquejlo i'imacá. Re caja nacapi Tupana puráca'alo lana'aquéjami, ra'apátajeñomi chuna lana'acare i'imacá. Ra'apiyá jema'acana aú palá ri'imajica najló”. \v 30 E cajrú le'ejepelari quemíchari rijló: “Que jo'ó, chuchú. E'iyonaja pu'uhuacá pajluhuaja caja taca'arí penájemi i'ijnaquela najló riyucuna i'imajé, napajno'otajla napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá”, que rimíchaca rijló. \v 31 Aú rimicha piño rijló: “Moisesmi chu, Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna, quele lana'añó Tupana puráca'alo papera chojé i'imacá, ina'uqué a'acáloje nanacojó ricá. Uncaja que nema'á ra'apiyá, uncá caja nema'alaje pajluhuaja taca'arí penájemi macápo'oco ja'apiyá”, que rimíchaca rijló. Caja quetana riyucuna. \c 17 \s1 Chapú huani ri'imajica najló, a'añó ajopana ñaté pu'uhuaré la'acana aú. Riyucuna marí: \r (Mt 18.6-7, 21-22; Mr 9.42) \p \v 1 Jesús quemari ra'apiyatéjenajlo: \p —Re marí eja'ahuá chu nacaje ina'uquejlo, uncá paala. Raú nala'á pu'uhuaré. Re ca'ajná ina'uqué. Nala'á nacaje ca'ajná, na'á nacaje ca'ajná no'opiyá jema'ajéñojlo, nala'acáloje pu'uhuaré raú penaje. Chapú huani ri'imajica najló, na'acale nañaté raú. \v 2 Naca'aquela necá junápeje, cajruni jipa jepo'ocana nanúru'upi nacojé hua'até, palani ri'imacajla najló. Ilé que nala'aquela necá, i'imárijla palani, chapú caje yajhué namájicare ijlunami chojé. \p Eyá Jesús quemari piño marí que najló: \p \v 3 —Ihue'epínoja marí: Iná e'ehué la'ajica ee chapú iná, iná aca'á ricá. Ripajno'otájica ee ripéchuhua pu'uhuaré rila'acare liyá, iná amó richaje. \v 4 Apala iyamá cuhuá'ata que pe pajluhuaja cala japi rila'acá iná chapú. Rila'á iná chapú quehuá ca'ajná rimacá inajlo: “Uncá nula'alaje piño picá chapú” que. Rimájica inajlo que pe iná amájico richaje —que Jesús quemacá najló. \s1 Tupana a'arí iná ñaté, iná pechu i'imacá aú caphí Tupana chojé. Riyucuna marí: \p \v 5 Jesús ja'apiyatéjena quemaño Jesusjlo: \p —Pa'á huañaté, huapechu i'imachi caphí Tupana chojé, ra'acáloje huañaté nacaje la'acana aú penaje. \p \v 6 Eyá Jesús quemari najló: \p —Camu'ujuni mostaza icha ijí. E'iyonaja yenuna rina tahuá'aco. Ñaqué caja huejápaja ñani ipechu i'imaquela caphí Tupana chojé, imajla marí a'ahuanajlo marí que: “Pero'ó picó te'erí e'iyayá, panúca'atachi picó juni jalomi acojé”. Marí que quemacana aú, rema'ájla ja'apiyá —que Jesús quemacá najló. \s1 Apú hua'até sápajeri yucuna marí: \p \v 7 Jesús quemari piño najló: \p —Re ca'ajná apú hua'até sápajeri. E lainchu ca'ajná riphá ricarihuate nacú. Te'erí moto'ótacana nacú risapa ca'ajná. Ripirana lamára'acana nacú ca'ajná risapa. Riphá rinacu lainchu. ¿Meque ca'ajná ricarihuate quemacajla rijló? “Majó pi'ijná. Piyá'icho, pajñachi pa'ajnehuá”. ¿Marí que chi rimacajla rijló? \v 8 Uncá ilé que calé rimacajla rijló. Marí que rimacajla rijló: “Chuhua pimoto'ó nojló a'ajnejí, nojñachi no'ojnehuá. Pilamá'ata picó. Nojñaca no'ojnehuá quetana pi'imajica nohua'á, pa'apátacaloje nojló nacaje nuhuátajicare penaje. Nujehuémico pajñá pa'ajnehuá”, que rimacajla rijló. \v 9 Uncá caja rimalajla rijhua'até sápajerijlo: “Palá pili'ichaca nucá” que, rijhua'até sápajeri ri'imacale. \v 10 Ñaqué caja ijló ricá. Ila'acá aú Tupana huátaca que, imá inacuhuá marí que: “Majopeja rijhua'até sápajeño huecá. Rihuacára'aca que la'ajeño huecá”. \s1 Jesús tejmo'ótaca iyamá té'ela quele natámina yucuna marí: \p \v 11 E caja Jesús i'ijnari ají que a'ajná ño'ojó. Rihuata Jerusalén ejo i'ijnacana, aú ra'apá ají que iñe'epú chuhuá. Samaria te'eré, Galilea te'eré ihuami chuhuá iñe'epú to'ocó. \v 12 Ricá chuhuá ra'apá. Iphari apú pajimila nacojé. Re riphá iyamá té'ela quele ina'uqué ahua'ajé. Natámina ne'emacá. Napona patáca'ataro najló, nacú ne'emá natami. E juca ri'imanoja nahuá'aca Jesusjlo. \v 13 Nemá rijló: \p —Jesús, Huehuíña'atajeri, pihue'epí camu'ují huanacu —que nemacá rijló. \p \v 14 Jesús amaca aú necá rimá najló: \p —I'ijná, iya'achíyachi icó sacerdótenajlo —que rimacá najló. \p E caja ne'ejná ají que a'ajná ño'ojó. Na'apaca nacuja caja natejmo'otó. \v 15 Pajluhuaja hue'epiri caja ritejmo'otaco. Samaria eyaje ri'imacá. Raú ripa'ó rapumí chuhuá. Jahuíyo'oqueja rimacá Tupana nacú: \p —¡Meque palá huani Tupana li'ichaca nucá! \p \v 16 E riphá Jesús nacú. E ritára'o ri'irúpachi aú Jesús jimaje. Racúhua'ata rihuíla'aru ají que cahuacaje. E rimá Jesúsjlo: \p —Palá huani pili'ichaca nucá. \p Samaria eyaje ri'imacá, quemari rijló marí que. \v 17 Raú Jesús quemari rahua'á i'imacáñojlo: \p —Iyamá té'ela quele ina'uqué tejmo'ochíyaño. Eta, ¿mere chi ajopana? Pa'u que cuhuá'ata quele yuríchaño, uncá iphálachaño. \v 18 Ricaja calé pajluhuaja pi'icharo Tupánajlo quemaje: “Palá pili'ichaca nucá” que. Ajopana te'eré eyaje ricá. \p \v 19 E Jesús quemari ritejmo'ótacarejlo: \p —Pácho'o, pi'ijná. Peyajhueni picá chuhua, caphí pipechu i'imichaca aú nochojé pitejmo'ochiyo —que rimacá rijló. \s1 Méquechamica Tupana i'imajica ina'uqué huacára'ajeri yucuna marí: \r (Mt 24.23-28, 36-41) \p \v 20 E fariséona naquiyana quemaño Jesusjlo: \p —¿Méquechamica Tupana i'imajica piyuque ina'uqué huacára'ajeri? \p Jesús quemari najló: \p —Ina'uqué naquiyana huacára'ajeri Tupana me'etení. Uncá pu'uhuacá calé iná amaca rihuacára'aca rijhua'atéjena. \v 21 Uncá marí que quemacana i'imalaje: “Maare rihuacára'aca necá. A'ajnare rihuacára'aca necá”. Re rijhua'atéjena maare e'iyohuá me'etení —que rimacá najló. \p \v 22 E rimá ra'apiyatéjenajlo: \p —Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Ijhua'até nucá me'etení. Aquijñojo uncá nu'umalaje ijhua'até. Rihuacajé ihuátaje nu'umacá ijhua'até, me'etení nu'umacá ijhua'até que caja. Nu'umaquela ijhua'até aquijñojo pajluhua cálaja, palánija ri'imacajla ijló. E'iyonaja calé uncá nu'umalaje ijhua'até. \v 23 Nemaje ca'ajná ijló nunacu marí que i'imajica: “Maare ricá”. Ajopana quemajeño ca'ajná: “A'ajnare ricá.” I'ijnaniya nuculaje, i'ijnaniya caja najhua'até. \v 24 Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Pichaní camaré patacá que je'echú jimaya majó, que caja namájica nuphaca majó, nuphájica noná chojé huacajé. \v 25 Pamineco nujña'ajé chapú caje yajhué panacu. Ina'uqué, me'etení i'imacaño, la'ajeño nucá chapú. \v 26 Eyá aquijñojo nuphájica majó huacajé, Noémi chu i'imacá huacajé que caja ri'imajica nupa'ajico piyá. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. \v 27 Noémi chu i'imaqué huacajé, Tupana huacára'ari cajrú juni ja'acó, pu'uhuaré la'ajeño capichácoloje racojé penaje. Uncá chiyó cajrú juni ja'acó, ina'uqué la'aqueño marí que: Na'ajnehuá ajñacana nacú, nacaje jalá i'iracana nacú ne'emaqué. Huá'acacajo nacú ne'emaqué. Na'aqué caja nayani pajlocaca, nahuá'acacoloje penaje. Marí caje nacú ne'emaqué. E'iyá Noémi chu mujlúca'ari rihuapúrune chojé. Ejéchami mana'í chiyó nacapichaco. \v 28 Ñaqué caja ina'uqué la'ajica Lotmi chu i'imaqué huacajé. Najñaque na'ajnehuá; ne'eraqué nacaje jalá; nahuarúhua'aque nacaje paliyácaca; nejátaque nacaje icha ijí ne'ecacapere e'iyá; nala'aqué nañacaró. Caje nacú ne'emaqué. Mana'í chiyoja nacapichaco, uncá nahue'epila nacapichaco jená. \v 29 Lotmi chu jácho'oco pajimila Sodoma eyá huacajé, cajrú quera'atani cujúca'aca majó je'echú chiyá azufre hua'até. Cajrú ricujúca'aca pajimila eruna cha. Raú piyuqueja necá capichaño. \v 30 Ñaqué caja ri'imajica piño ina'uquejlo yehuicha nupa'ajico yámona. Uncá caja nahue'epílaje nuphájica majó jená. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. \p \v 31 ’Rihuacajé ca'ajná e'iyajena i'imajeño pají ji'ihuata chu. Inane i'imajé ca'ajná pají chu. Ihuitúca'aniya rijña'ajé richiyá. Rihuacajé ca'ajná e'iyajena i'imajeño imena e'iyá. Ipa'aniyo piño iñacaré chojé. \v 32 Ihue'epí méqueca Lotmi chu yajálomi cholo capichaco, ruyacá'acole ruyámojo pachá, rucapichó i'imacá. \v 33 Ñaqué caja ijló ricá me'etení. Huátari ricó mejñátacana, capichájero nuliyá. Uncá hue'epila rinacuhuá, ri'imacáloje nujhua'ateje penaje, i'imajeri nujhua'até. \v 34 Nuphájica huacajé, apala iyamá camátajeño pajluhua cama chu. Nujhua'atéjena, je'echú chiyájena, huá'ajeño pajluhuaja nanaquiyana, nujhua'ateje ri'imacale. Apú yuréjero, uncá no'opiyá jema'ajeri calé ri'imacale. \v 35 Rihuacajé caja iyamá inaana tujla'ajeño pajñacani ca'ajná nacaje tujláca'aruna chu. Nahuá'aje pajluhuájaruja, nujhua'atéjeru ru'umacale. Apa'ahuelo yuréjeyo, uncá jema'alayo no'opiyá. \v 36 Rihuacajé caja iyamá achiñana i'imajeño ca'ajná namena e'iyá. Nahuá'aje pajluhuaja nanaquiyana, nujhua'ateje ri'imacale. Apú yuréjero, uncá jema'alá no'opiyá —que Jesús quemacá najló. \p \v 37 Raú nemá rijló: \p —¿Meño'ojó ri'imajé quele pimá nacú? \p Aú Jesús quemari najló: \p —Meño'ojó nujhua'atéjena i'imajica ejo, reyá nahuá'aje necá ne'iyayá. \c 18 \s1 Ihuacajílomi i'ijnacá puráca'aloji lamá'atajeri chaje yucuna marí: \p \v 1 E Jesús i'imari yucu najló, rehuíña'atacaloje necá penaje, nayurica piyá Tupana hua'até pura'acano, nala'acó piyá ujhuí rijhua'até pura'acano nacú. \v 2 Penaje ri'imá marí yucu najló marí que: \p —Pajluhuaja ina'uqué i'imichari. Puráca'aloji lamá'atajeri ina'uquejlo ri'imichaca. Pajimila e riñacaré i'imichaca. Uncá riphálacha Tupana ja'apí, uncá caja riphálacha ina'uqué ja'apí. \v 3 Ricaja caja pajimila e apa'ahuelo i'imichayo. Ihuacajílomi ru'umichaca. Apú li'ichari chapú rucá, aú metuque ru'ujichacano riyucuna i'imajé rijló. Mahuó ruli'ichaca ricá, rilamá'atacaloje rojló ricá penaje. \v 4 Ruphaque rinacu. E'iyonaja uncá ra'alá rinacojó rucá. Júpija uncá rihuátalacha rilamá'atacana rojló. E caja ehuaja ripechu i'imichá marí que: “Uncá nuphala Tupana ja'apí, uncá caja nuphala ina'uqué ja'apí. \v 5 E'iyonaja no'ojé ilerú ihuacajílomi ñaté, rucahuíla'acale huani nunacu. Nupura'ajó ruchaya, ru'ujnacá piyá metuque huani majó, roya'átaca piyá nucá”, que ripechu i'imichaca —que Jesús i'imacá yucu. \p \v 6 Ejomi Jesús quemari piño najló: \p —Uncá ina'uquélari ilé puráca'aloji lamá'atajeri i'imacá. E'iyonaja rimá: “No'ojica ruñaté” que. \v 7 Eyá Tupana, quiñaja ra'ajica nañaté, necá ri'ihuapacárena ajopana ina'uqué e'iyayá. Nacaje riliyá quejá'ajeño necá. Hue'echú, lapí hua'ató nemá rijló, ra'acáloje nañaté penaje. Uncá cachuhua calé ra'ajica nañaté. \v 8 Quiñaja ra'ajica nañaté. Marí que ijló ricá. E'iyonaja nupa'ajico majó huacajé, apala uncá nuphátalaje caphí Tupana chojé péchuruna. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. \s1 Iyamá ina'uqué pura'acó Tupana hua'até yucuna marí: \p \v 9 Marí que ina'uqué naquiyana pechu i'imacá nanacuhuá: “Ajopana chaje nucá. Ajopana ina'uqué uncá ina'uquélaruna necá,” que napechu i'imacá nanacuhuá. \p Ñaquele Jesús i'imari apa'amá yucu najló, rehuíña'atacaloje necá Tupana nacú raú penaje. Marí yucu ri'imá najló i'imacá: \p \v 10 —Iyamá ina'uqué i'ijichaño Tupana ñacaré chojé Tupana hua'até pura'ajó. Apú i'imichari fariséona naquiyana. Apú i'imichari liñeru ña'ajeri ne'emacánajlo. \v 11 E fariseo puri'icharo Tupana hua'até. Marí que rimíchaca rijluhua: “Tupana, palá pila'acá nucá. Re ina'uqué, uncá ina'uquélaruna necá. Re caja piro'oquéjena. Re caja calúyana nacú cahuíla'ajeño. Uncá ñaquejé calé nucá. Raú palá pila'acá nucá. Uncá caja ilé tára'aro caje calé nucá. Liñeru ña'ajeri hue'emacánajlo ricá. \v 12 Nucá i'itaró no'ojné liyá iyamá peno que pajluhuaja sápacaje japi, pipechu i'imacáloje nunacu palá raú penaje. Marí queno nula'acá liñeru nucánacare aú: Iyamá té'ela queta naquiyana no'ó pijló pajluhuátano”, que rimíchaca Tupana hua'até pura'acano aú. \p \v 13 Eyá liñeru ña'ajeri ne'emacánajlo tári'icharo juca pani ajopana ahua'ayá. Rihuó li'icharo je'echú chojé yacá'acano piyá. Ritujli'ichá ricó ri'icú chiyá riyáte'ela aú, ujhuí ripechu i'imichácale rinacuhuá. E marí que rimíchaca Tupánajlo: “Tupana, pihue'epí numu'ují. Pu'uhuaré la'ajeri nucá. Uncá ina'uquélari caja nucá”, que rimíchaca rijló. Maáreje riyucuna tajnaro. \p \v 14 Ejomi Jesús quemari piño najló: \p —Liñeru ña'ajeri ne'emacánajlo pa'aró riñacaré chojé. Palá Tupana pechu i'imacá rinacu. Eyá apú, fariséona naquiyana, uncá Tupana pechu i'imalá rinacu palá. Uncá paala Tupánajlo, iná pechu i'imacachu iná nacuhuá marí que: “Nucá chá'atari ajopana” que. Raú Tupánajlo iná i'imá ajopana ja'apejé. Iná pechu i'imacachu iná nacuhuá: “Ajopana chá'ataño nucá” que. Tupánajlo iná i'imá ajopana chaje raú —que Jesús quemacá najló. \s1 Jesús pura'acó palá yuhuaná nacú yucuna marí: \r (Mt 19.13-15; Mr 10.13-16) \p \v 15 Ajopana huá'año Jesús ejo yuhuaná, rito'otácaloje riyáte'ela nanacu penaje. Ra'apiyatéjena amaca aú nahuá'aca necá rejo nahuíyo'o najló richá, nahuá'aca piyá yuhuaná Jesús ejo. \v 16 E'iyonaja Jesús huá'ari yuhuanajlo, ne'ejnacáloje richaje penaje. E rimá ra'apiyatéjenajlo: \p —Reja yuhuaná i'ijnareja nuchaje. Itániya napu, ne'ejnacá piyá nuchaje. Yuhuaná que i'imacaño i'imaño caja Tupana hua'atéjena. Nahuacára'ajeri ricá. \v 17 Ihue'epí marí: Uncá meño'ojó ina'uqué i'imalá Tupana hua'atéjena, uncachu napechu i'imalá yuhuaná pechu que caja rinacu. Yuhuaná huátaño Tupana nañaté a'ajeri penaje. Uncachu ajopana ina'uqué huátalaño Tupana nañaté a'ajeri penaje, uncá meño'ojó ne'emalá rijhua'atéjena, namujlúca'acaloje je'echú chojé penaje —que rimacá najló. \s1 Cajrú le'ejepelari hualijímaca pura'acó Jesús hua'até yucuna marí: \r (Mt 19.16-30; Mr 10.17-31) \p \v 18 Pajluhuaja nahuacára'ajeño naquiyana quemari Jesusjlo: \p —Ina'uqué jehuíña'atajeri picá. Palani picá —que rimacá—. ¿Meque nula'acajla, nu'umacáloje Tupana hua'até matajnaco je'echú chu raú penaje? \p \v 19 Jesús quemari rijló: \p —¿Naje pimá nunacu: “Palani” que? Ricaja calé, Tupana, palani. Uncá palani calé ina'uqué. \v 20 Caja pihue'epí méqueca Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá. Uncá rihuátala achiñá, inanaru hua'até la'acá namanaicho pajhua'atéchaca. Uncá caja rihuátala iná noca ina'uqué. Uncá caja rihuátala iná ata'acá nacaje. Uncá caja rihuátala iná pajlaca ina'uqué hua'até. Uncá caja rihuátala iná iphaca iná ja'apihuá iná chi'inajlo. Rihuata iná iphaca na'apí palá —que Jesús quemacá rijló. \p \v 21 E rimá rijló: \p —Caja nujyuhuaco noma'á ra'apiyá maáreje cha. \p \v 22 Marí que rimacá aú rijló Jesús quemari rijló: \p —Re pajluhuaja ñani nacaje yuriro pitucumá, pila'acáloje palá raú penaje. Eco pa'atá ajopánajlo piyuque pinane rihuemí aú. Rejomi pitamáca'ata piyuqueja piliñérute camu'ují la'acáñojlo. Marí que la'acana aú cajrú nacaje, palá nojé i'imajé pijló je'echú chu. Quéchami pipa'ajico piño majó, pi'ijnacáloje nujhua'até no'opiyateje penaje —que Jesús quemacá rijló. \p \v 23 Marí que rimacá rijló aú camu'ují huani ripechu la'acó rinane hua'até. Uncá ra'alá rinacojó ripuráca'alo, cajrú le'ejepelari ri'imacale. \v 24 Jesús amari camu'ují ripechu i'imacá. Raú rimá ajopánajlo: \p —Puhuichani huani cajrú le'ejepelárunajlo nachó yurícana Tupánajlo, ri'imacáloje nahuacára'ajeri penaje. \v 25 Puhuichani caméllojlo luhuirí aphú chiyá ja'apácana. Richaje puhuichaca cajrú le'ejepelárunajlo nachó yurícana Tupánajlo, ri'imacáloje nahuacára'ajeri penaje. \p \v 26 Raú ripuráca'alo jema'ajeño quemaño pajlocaca: \p —¿Mecajena ca'ajná Tupana i'imatájeri rijluhua capichácajo liyá? \p \v 27 E Jesús quemari najló: \p —Uncá meño'ojó ina'uqué i'imatala necó capichácajo liyá. Tupánaja calé i'imatari ina'uqué capichácajo liyá. \p \v 28 E Pedro quemari rijló: \p —Huahuacára'ajeri, huecá yuriño piyuqueja huanane, hue'ejnacáloje pijhua'até penaje. \p \v 29 Jesús quemari rijló, ajopánajlo hua'até: \p —Nala'acáloje nuhuacára'aca que penaje, ina'uqué naquiyana yuriño nañacaré ca'ajná. Uncá nahuá'acalo ca'ajná. Ne'ejnañáaja nejena ca'ajná, nachi'iná ca'ajná, nate'eré ca'ajná, nala'acáloje nuhuacára'aca que penaje. Nayani caja ñapácaño ca'ajná ne'ejnañáa, nala'acáloje nuhuacára'aca que raú penaje. \v 30 Palá huani ri'imajica marí que la'acáñojlo. Ñó'ope caja Tupana a'ajica nañaté. Tupana a'ajeri caja necá, ne'emacáloje matajnaco je'echú chu rijhua'até penaje —que Jesús quemacá najló. \s1 Jesús quemacá rinacuhuá najló méqueca ritaca'ajica yucuna marí: \r (Mt 20.17-19; Mr 10.32-34) \p \v 31 Jesús huá'ari ra'apiyatéjena juca pani ajopana ina'uqué liyá. E rimá najló: \p —Chuhua hue'ejnajica Jerusalén ejo. Re nala'ajé nucá chapú. Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna quemacá chojé nuphaje. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. \v 32 Re na'ajé nucá ajopánajlo, uncá judíonajlo calé. Necá la'ajeño namácaja nucá. Napura'ajó nunacu pu'uhuaré. Natupaje caja nahui nunacojé. \v 33 Naña'ataje caja nucá. Quéchami nenójica nucá. E'iyonaja hueji que cala i'imajemi numacápo'ojo piño nopumí chuhuá —que rimacá najló. \p \v 34 Ra'apiyatéjena uncá hue'epílaño meque quemacánaca rimacá najló. Me'echuje ri'imacá najló, uncá riphala napechu nacú. \fig |src="CN01714B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Lucas 18.34" \fig* \s1 Jesús ja'apátaca pajluhuaja mejlurú liyá mejlucaji yucuna marí: \r (Mt 20.29-34; Mr 10.46-52) \p \v 35 E caja Jesús iphari pajimila Jericó nacojé. Re iñe'epú turená pajluhuaja ina'uqué yá'aro, riquejá'acaloje liñeru ina'uqué liyá rijluhua penaje, mejlurú ri'imacale. \v 36 E rema'á cajrú ina'uqué ja'apaca rahua'ayá iñe'epú chuhuá. Raú rimá najló: \p —¿Naje cajrú huánijle ina'uqué ja'apaca maárohua? \p \v 37 Nemá rijló: \p —Jesús, Nazaret eyaje, ja'apácare chuhuá marí iñe'epú —que nemacá rijló. \p \v 38 Raú jahuíyo'oqueja rihuá'aca rijló. Rimá rijló: \p —Jesús, ina'uqué i'imatájeri Tupánajlo penaje picá. Pihue'epí numu'ují. \p \v 39 Jesús tucumá ja'apájeño aca'añó ricá: \p —¡Pimanúma'o ta! —que nemacá rijló. \p E'iyonaja richaje huani rahuíyo'oca raú: \p —Ina'uqué i'imatájeri Tupánajlo penaje picá. Pihue'epí numu'ují —que rihuá'aca Jesúsjlo. \p \v 40 Raú Jesús tajnaro rejé. Rimá najló, nahuá'acaloje ricá rahua'ajé penaje. Riphaca rinacu ee rimá rijló: \p \v 41 —¿Meque pihuátaca nula'acá picá? \p Mejlurú quemari rijló: \p —Huahuacára'ajeri, pa'apata nuliyá mejlucaji, nomachi. \p \v 42 Jesús quemari rijló: \p —Piyacá'o chuhua. Caja pi'imichó mejlucaji chiyá, pipechu i'imichácale nunacu: “Ricá ja'apátajeri nuliyá mejlucaji”. Aú no'opáchiya piliyá ricá. \p \v 43 Ejéchami mejlurú penájemi amaca palá. Aú ri'ijná Jesús hua'até. Palá ripura'acó Tupana nacú. Ñaqué caja Jesús hua'até chira'ajeño pura'acó Tupana nacú palá. \c 19 \s1 Zaqueo yucuna marí: \p \v 1 E caja Jesús iphari pajimila Jericó e'iyajé. E ra'apá ají que pajimila e'iyohuá. \v 2 Re pajluhuaja ina'uqué i'imari. Liñeru miná huani ri'imacá. Rií i'imari Zaqueo. Liñeru ña'ajeño ne'emacánajlo huacára'ajeri ri'imacá. \v 3 Eyá caja Zaqueo huátari Jesús amácana. E'iyonaja cajrú huani ina'uqué chipúca'ari Jesús nacú tujlá que. Huajáca'alami Zaqueo i'imacá. Ñaquele uncá meño'ojó ramala ne'iyayá Jesús. \v 4 Ñaquele recho'ó ají que a'ajná ño'ojó natucumajo. I'ijrari a'ahuaná nacuhuá, ramácaloje ricá reyá i'imajemi penaje. A'ahuaná ií i'imari sicómoro. Ricá nacuhuá ri'ijrá. Jesús apu ahua'á ritára'o i'imacá. \v 5 Jesús iphari riloco'opani. Aú riyacá'o richaje, amari ripato'ocó a'ahuaná nacú. E rimá rijló: \p —Zaqueo, quiñaja pihuitúca'aca majó. Chuhuajá nuyurejo pijhua'até piñacaré chu. \p \v 6 Raú rihuitúca'a cara cara que a'ahuaná naquiyá. E rimá Jesusjlo, ri'ijnacáloje rijhua'ató riñacaré chojé penaje. Pu'ují rihuó i'imacá richá. \v 7 Ajopana amaca aú Jesús i'ijnacá rijhua'até nachapújra'aco Jesús nacú. Nemá rinacu: \p —Chuhua ri'ijichaca uncá ina'uquélari hua'até, ri'imacáloje rijhua'até riñacaré chu penaje —que nemacá rinacu. \p \v 8 E caja mequetánaja ne'emacá riñacaré chu. E Zaqueo tára'aro, rimá Jesusjlo: \p —Pema'á, pe'iyojé nunane naquiyana no'ojé camu'ují la'acáñojlo. Júpimi nupajlaque ajopana ina'uqué hua'até, nujña'acáloje nujluhua naliñérute naquiyana penaje. Chuhua nupa'atájica piño najló naliñérute. Pajluhuata papera nujña'acárena liyajlo nupa'ataje pa'u queta richaje rapumí chojé. Ñaqué huánija nupa'atájica najló liñeru rapumí chojé —que rimacá Jesusjlo. \p \v 9 Raú Jesús quemari rijló: \p —Chuhuajá piñacaré chu maare Tupana i'imachíyari picá rijluhua capichácajo liyá. Abrahami chu laquemi picá. \v 10 Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá, nu'ujná majó nu'umatácaloje ina'uqué capichácajo liyá penaje —que rimacá rijló. \s1 Apú a'arí rijhua'até sápajeñojlo liñeru. Riyucuna Jesús i'imari najló, rehuíña'atacaloje necá nacaje nacú raú penaje. \r (Mt 25.14-30) \p \v 11 Na'apaca nacú Jesús i'imari najló yucu. Yehuicha nephaca Jerusalén ejo. E rijhua'até chira'ajeño pechu i'imá: “Yehuíchaja riphaca rená chojé, Tupana i'imacáloje piyuque ina'uqué huacára'ajeri penaje”. Ñaqué i'imacale Jesús i'imari najló yucu, nahue'epícaloje rinacojé raú penaje. \v 12 Marí que ri'imacá yucu najló: \p —Pajluhuaja ina'uqué i'imichari nahuacára'ajeño i'irí. Ricá i'ijichari ya'ajnaje ajopana te'eré ejo, na'acáloje rejo ricá necó huacára'ajeri penaje. Rejomi rihuáchiya rapumí chuhuá pa'acano. \v 13 Ri'ijichaca yámona rihuá'icha rijhua'até sápajeño maná. Iyamá té'ela quele ne'emichaca. Necá maná rihuá'icha. Raú ne'ejichá rejo. Riyámona ritamáca'achiyaca najló cajrú liñeru apujlo, apujlo que. Réjenohuaja ra'achacá najló ricá. E rimicha najló: “Caja no'ochá ijló liñeru. Raú ijña'ajé ijluhua richaje nu'umajica rejo quetana”, que rimíchaca najló. “Je”. \v 14 Ejomi ri'ijichá ají que a'ajná ño'ojó. Uncá huani rite'eré eruna naquiyana huátalacha ricá. Chapú napechu i'imichaca rinacu. Raú nahuacári'icha ajopana ina'uqué rápumi chu rijló quemaje: “Uncá huahuátala picá hue'emacana penaje”. \v 15 E caja ya'ajná na'achá ricá rite'eré eruna huacára'ajeri penaje. Ejomi ripi'ichó rite'eré ejo. E caja riphicha piño nanacu rapumí chuhuá. E rihuá'icha rijhua'até sápajeño maná. Ra'acárenajlo liñeru i'imacá maná rihuá'icha. Rihuáchiya riliñérute yucuna quejá'acana naliyá, apú liyá, apú liyá que, ramácaloje mérejeca nacánaca liñeru raú penaje. \v 16 Pamineco iphíchaca rinacu quemíchari rijló: “Huahuacára'ajeri, diez mil pesos pa'á nojló i'imacá. Raú nucana richaje cien mil pesos”. \v 17 Ne'emacana quemíchari rijló: “A'a, palani. Palani nujhua'até sápajeri picá. Palá pila'acá huejápaja aú. Ñaquele chuhua no'ojica picá ne'emacana penaje. Iyamá té'ela quele pajimila chiyájena huacára'ajeri penaje no'ojé picá”. \v 18 Rejomi apú piño iphíchari rinacu. Rimicha rijló: “Huahuacára'ajeri, diez mil pesos pa'á nojló i'imacá. Raú nucana cincuenta mil pesos richaje”. \v 19 Rimicha rijló: “Pajluhua té'ela quele pajimila chiyájena huacára'ajeri penaje no'ojé picá”. \v 20 Eyá apú piño iphíchari rinacu. Rimicha rijló: “Marí piliñérute. Palá nulamá'ataca pijló ricá nulejuné chu jepo'otáqueja. \v 21 Nuquero'ó pipiyá, caphí pihuacára'acale ina'uqué. Pihuacára'a nejátaca pijló nacaje icha ijí, richa i'imacáloje pijluhua penaje. Uncá pisápala pimena e'iyá, e'iyonaja re nacaje pile'ejé pacá penaje”, que rimíchaca rijló. \v 22 Raú ne'emacana quemíchari rijhua'até sápajerijlo: “¡Meque uncá huani ina'uquélari ta picá quele!” Ilé pimíchaca nunacu aú iná hue'epí uncá huani paala pila'acá. Marí pihue'epí quehuaca: caphí nuhuacára'aca ina'uqué. Pihue'epícare caja nejátaca nojló nacaje icha ijí, richa i'imacáloje nujluhua penaje. Pihue'epícare caja uncá nusápala numena e'iyá. E'iyonaja re nacaje nule'ejé pacá penaje re'iyayá. \v 23 Caja pihue'epí marí caje nucá. Eta, ¿naje uncá pihuacára'ala ricá liñeru ñacarelana chojé, na'acáloje liñeru ñaté penaje? Naya'atajla ajopánajlo ricá, richaje quemachi napa'atajla pijló ricá. Marí que pila'aquela, aú pipa'atajla nojló piño nuliñérute richaje hua'até”, que rimíchaca rijló. \v 24 Raú rimicha re i'imichácañojlo: “Ijña'á riliyá riliñérute, a'achí ilé cánari cien miljlo ricá”. \v 25 Nemicha rijló: “Hue'emacana, caja cajrú riliñérute, cien mil ricapi”. \v 26 Raú ne'emacana quemíchari najló: “Numá ijló, cajrú nacaje i'imacárena cápijlo no'ojé richaje. Uncá na i'imalárena capi liyá, nujña'ajé huejapa nacaje i'imacare nacapi”, que nahuacára'ajeri quemíchaca najló. \v 27 E rimicha piño najló: “Chuhua re chapú péchuruna nunacu. Uncá nahuátala nucá ne'emacana penaje. Chuhua ihuá'icha necá majó, inochi necá nujimaje”, que rimíchaca najló —que Jesús i'imacá yucu najló. \s1 Jesús iphaca Jerusalén e'iyajé yucuna marí: \r (Mt 21.1-11; Mr 11.1-11; Jn 12.12-19) \p \v 28 Jesús i'imari najló yucu marí que i'imacá. Ejomi ra'apá natucumá Jerusalén ejo. \v 29 E riphá iyamá pajimila nacojé a'ajná ño'ojó. Yenuri Olivos ja'apí ricá pajimila, rejé nephá. Ejéchami rihuacára'aca iyamá ra'apiyatéjena pajimila ejo. \v 30 Rimá najló: \p —I'ijná ají ño'ojó pajimila ejo huatucumajo. Re amaje cahuarú caje i'irí a'aqueja mucuri. Uncá jo'ó na ja'apálare nacú ricá. Ricá icaráca'a. Quéchami ihuá'aca ricá majó. \v 31 Nemájica ee ijló: “¿Naje chi icaráca'a ricá?” imaje najló: “Huahuacára'ajeri huátari ricá mequetánajajloje penaje” —que Jesús quemacá najló. \p —Je —que nemacá. \p \v 32 Aú ne'ejná ají que a'ajná ño'ojó natucumajo. Amaño cahuarú caje i'irí a'aqueja mucuri. Jesús quemacá que namaca ricá. \v 33 E nacaráca'a ricá. Ejéchami paminana quemacá najló: \p —¿Naje ta icaráca'a quele? \p \v 34 Nemá najló: \p —Huahuacára'ajeri huátari ricá. \p —Je, ñaqué ricá. Icaráca'a ricá. \p \v 35 Aú nahuá'a ricá Jesús ejo. Nayúma'a na'arumacá naquiyana cahuarú huajlé chojé. E nácho'ota Jesús rihuajlé chojé yá'ajo. \v 36 E Jesús ja'apari rinacu. Cajrú ina'uqué i'imacá re. Necá caja ayúma'año na'arumacá naquiyana ra'apaca ehuá. Palá napechu i'imacale Jesús nacú, nala'á ilé que. \v 37 Ají que na'apaca Jerusalén nacojé. E caja nephá yenuri Olivos queñóca'ala ejé. Re piyuque ra'apiyá jema'ajeño, rijhua'até ja'apájeño ne'emacá, jahuíyo'oño cajrú, pu'ují napechu i'imacale Jesús nacú. Caja namá Jesús la'acá cajrú nacaje palani huani, nacaje uncá meño'ojó iná la'alare caje. Raú napura'ó Tupana nacú palá. \v 38 Marí que nemacá jahuíyo'oqueja Jesús nacú: \p —Palani huani Hue'emacana, Tupana huacára'acare majó. Pu'ují je'echú chu i'imacaño pechu rinacu. Palani huánija Tupana —que nemacá rinacu jahuíyo'oqueja. \p \v 39 Re caja najhua'até fariséona naquiyana i'imacá. Nema'acá aú nahuíyo'oca marí que, nemá Jesusjlo: \p —Huehuíña'atajeri, pihuacára'a pijhua'atéjena nahuíyo'oca piyá. \v 40 Jesús quemari najló: \p —Numaquela najló, nanúma'acoloje penaje, napumí chojé jipa jahuíyo'ojla caja —que rimacá najló. \p \v 41 E caja Jesús iphari Jerusalén nacojé. Pajimila amácana aú riyá pajimila e i'imacaño hua'até. \v 42 Rimá pajimila e i'imaimila e i'imacaño nacú marí que: \p —Nahue'epíquela me'etení na ina'uqueca la'arí iná pechu palá, palani ri'imacajla najló. Me'echuje jo'ó najló naca nucá. Uncá jo'ó nahue'epila. \v 43 Aquijñojo napinana jahuacátaje marí pajimila nacojé. Chipu, chipu que nahuacájico rinacojé. Netaje napu, nácho'oco piyá richiyá. \v 44 Nacapichátajica piyuque pajimila eruna; nacajya'at riyá pajimila e i'imaaje caja pajimila piyuqueja; uncá nayurílaje pajluhuaja ñani jipa pachácaca. Marí que nala'ajica necá, uncá pachá nahue'epila méquechamica Tupana i'imacá najhua'até, ri'imatácaloje necá capichácajo liyá penaje —que Jesús quemacá Jerusalén eruna nacú. \s1 Jesús ja'apaca Tupana ñacaré chujena nacú yucuna marí: \r (Mt 21.12-17; Mr 11.15-19; Jn 2.13-22) \p \v 45 Nephá pajimila ejo. Ejomi Jesús mujlúca'ari Tupana ñacaré chojé. E ra'apá richujena nacú. Nacaje a'ajeño, nacaje huarúhua'ajeño, necá i'imaño re. Necá nacú ra'apá richiyá. \v 46 E rimá najló: \p —Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemari marí que: “Re nuñacaré ina'uqué pura'acóloje nujhua'até richu penaje”, que rimacá. E'iyonaja icá apichátaño ricá. Icá a'añó ina'uquejlo nacaje richu rihuemí aú. Richuhuaja ata'á necá. Ata'ajeño ñacaré que ijló ricá —que rimacá najló. \p \v 47 Hue'echú ca'alá queja Jesús jehuíña'atajica necá Tupana ñacaré chu. Sacerdótena huacára'ajeño, Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño, pajimila eruna huacára'ajeño, quele i'imaño re. Ne'ejnatá napéchuhua rinacu méqueca nenócajla ricá. \v 48 Uncá napechu iphala rilocópa'ala, huechi cajrú ina'uqué jema'acale ripuráca'alo. \c 20 \s1 Nahuata naca i'imari Jesús huacára'ajeri yucuna hue'epícana. Riyucuna marí: \r (Mt 21.23-27; Mr 11.27-33) \p \v 1 Apú huacajé Jesús i'imari piño Tupana ñacaré chu. Re rehuíña'ata ina'uqué Tupana nacú. Tupana i'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna ri'imá najló. E'iyohuá que sacerdótena huacára'ajeño, Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño, peñahuilana, quele iphaño rinacu. \v 2 Nemá rijló: \p —Chuhua pimá huajló, na puráca'alo aú ca pila'á nacaje. ¿Na quemari pijló, pila'acáloje ricá penaje? \p \v 3 Jesús quemari najló: \p —Ñaqué caja nuquejá'ajica iliyá nacaje yucuna, i'imacáloje nojló riyucuna penaje. Eco ja'ajipá nojló. \v 4 ¿Na puráca'alo aú chi Juanmi chu la'aqueri bautizar ina'uqué, ina'uqué puráca'alo aú ca'ajná, Tupana puráca'alo aú ca'ajná? \p \v 5 Raú napura'ó pajhua'atéchaca necámica que. Nemá pajlocaca: \p —¿Meque huemájica rijló? Huemáquela rijló, “Tupana puráca'alo aú que”, rimajla huajló: “¿Naje chi uncá jema'alá ra'apiyá i'imacá?” que. \v 6 Eyá huemaquela rijló: “Ina'uqué puráca'alo aú rila'á nacaje” que, aú maare i'imacaño yúcha'añojla huachá. Naca'ájla jipa huachá rijimaje. Tupana puráca'alo ja'apátajeri Juanmi chu i'imacá, que napechu rinacu —que napura'acó pajhua'atéchaca necámica que. \p \v 7 E nemá Jesusjlo: \p —Capí. Uncá huahue'epila na puráca'alo aú ca Juanmi chu la'aqueri bautizar ina'uqué. \p \v 8 —Ñaqué uncá caja numalaje ijló na puráca'alo aú ca nula'acá nacaje —que Jesús quemacá najló. \s1 Jesús i'imari apú hua'até sápajeño yucuna, rehuíña'atacaloje necá chapú nala'ajícare ricá nacú raú penaje. \p \v 9 E Jesús i'imari najló yucu, rehuíña'atacaloje necá raú penaje. Rimá najló: \p —Pajluhuaja ina'uqué ejáchiyari cajmú caje ri'icacapere e'iyá. Jepepí inarí cajmú i'imichaca. Quéchami riyuríchaca rijhua'até sápajeño naquiyánajlo ri'icacapere, namácaloje rijló ricá penaje. E caja ri'ijichá ajopana te'eré ejo. Ri'ijichaca yámona rimicha najló: “Chuhua nu'ujichaca. Eco amá ricá palá. Cajmú naquiyana no'ojé ijló rihuemí, amaca nojló ricá huemí”, que rimíchaca najló. “Je” que. E ri'ijichá ya'ajnaje. Júpija ri'imichaca ya'ajnó. \v 10 E caja richa ña'acana iphíchari rená chojé. Aú paminá huacári'ichari rijhua'até sápajeri richa ña'acana rijló penaje. E ri'ijichá rejo, iphíchari nanacu. Eta, rimena amájeño i'icachíyaño rihuilá. Ejomi nahuacári'icha ripa'acó majopeja. \v 11 Rejomi paminá huacári'ichari piño apú rijhua'até sápajeri rejo. Ñaqué caja nali'ichaca ricá. Chapú huani nali'ichaca ricá, ne'ecachiya rihuilá. Ejomi nahuacári'icha ripa'acó majopeja caja. \v 12 Ejomi paminá huacári'ichari piño apú rejo. Ñaqué caja nali'ichaca ricá chapú. Quehuí nali'ichaca rinacu. Quéchami naqui'ichaca ritami rimena yámojo. \v 13 Raú paminá pechu i'imá: “¿Meque nula'ajica? Palani ca'ajná nuhuacára'acajla rejo nu'urí, íqui'ija nuhuátacare. Ricá ja'apí ca'ajná nephajla”, que ripechu i'imichaca. \v 14 Raú rihuacári'icha ri'irí rejo. Rimena amájeño amíchaño ricá huaíchaca a'ajnareje cha que, nemícha pajlocaca: “Ilé ri'irí huaícha. Rijló rara'apá yuréjeri rimena. I'ijná huenóchachi ricá, rimenami yurícoloje huajló penaje”, que nemíchaca pajlocaca. \v 15 E caja riphicha nanacu. Eta napachiya ricá; naji'ichá ricá rimena yámojo. Re nenocha ricá —que Jesús i'imacá yucu najló. \p E Jesús quemari najló: \p —Marí que paminá la'ajica rimena amájeño. \v 16 Riphaje nacapichátaje. Quéchami ra'ajica ajopánajlo rimena, ramájeño penaje —que rimacá najló. \p Raú ripuráca'alo jema'ajeño quemaño Jesusjlo: \p —Ri'imaniya ilé que huajló. \p \v 17 Aú Jesús yacá'aro nachaje, rimá najló: \p —Marí que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá nunacu i'imacá: \q1 Pajluhuaja ina'uqué i'imajeri. \q1 Ne'iyajena quemájeño rinacu: “Uncá ina'uquélari ricá” que. \q1 E'iyonaja ricá i'imajeri ajopana chaje, que rimacá nunacu. \p \v 18 Necá, uncá jema'alaño no'opiyá, capichájeño Tupana liyá. Chapú huani ri'imajica najló. Uncá huátalaño nucá, amájeño chapú caje yajhué nupuráca'alo aú —que Jesús quemacá najló. \p \v 19 Ejéchami sacerdótena huacára'ajeño, Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño, quele huátaca Jesús patacana. Yucu ri'imá najló i'imacá. E'iyonaja nahue'epí rimacá nanacu raú meque la'ajéñoca necá. Ñaquele nahuata ripatacana, nahuajácaloje ricá penaje. E'iyonaja calé naquero'ó ina'uqué piyá marí la'acana aú. \v 20 Raú nahuacára'a riquejíla'ajeño rejo rijhua'até pura'ajó. Chapú rinacu péchuruna ne'emacá. E'iyonaja calé nala'á necó palájne'equena que caja rijló. Nahuata Jesús liyá yucu jema'acana, nema'acáloje méqueca rimájica apojó ne'emacana liyá penaje. Aú nahuata rijña'acana ne'emacana ejo, rihuajácaloje ricá penaje. \s1 Liñeru na'acare ne'emacánajlo yucuna naquejá'aca Jesús liyá yucuna marí: \r (Mt 22.15-22; Mr 12.13-17) \p \v 21 E caja riquejíla'ajeño iphaño rinacu. Nemá rijló: \p —Huehuíña'atajeri, huahue'epí quehuácaje pipuráca'alo. Quehuaca nacaje pehuíña'atacare nacú. Picá hue'epiri méqueca ina'uqué pechu i'imacá. Re huahuacára'ajeño naquiyana, uncá paala najló pipuráca'alo. E'iyonaja uncá pa'alá necá pinacojó. Pajimato pehuíña'ataca ina'uqué Tupana huátaca que la'acana nacú. \v 22 Chuhuata pimá huajló méqueca pipechu marí nacú. Naquejá'a hualiyá liñeru, na'acáloje ricá hue'emacana Césarjlo penaje. Romano naquiyana ricá. ¿Meque chi pijló ricá? ¿E chi hua'acajla najló liñeru, naquejá'acare hualiyá hue'emacánajlo? ¿Echi palani hua'acajla najló ricá ca'ajná, uncá ca'ajná? \p \v 23 Jesús hue'epiri na penájeca naquejá'aca riyucuna, nemacáloje rinacu: “Pu'uhuaré rimíchaca huajló,” que penaje. Aú rimá najló: \p —¿Naje ihuata numacá ijló nacaje nacú, imacáloje nunacu: “Pu'uhuaré rimíchaca huajló”, que penaje. \v 24 Iya'atá nojló liñeru naquejá'acare iliyá i'imacánajlo, nomachi ricá. \p Aú naya'atá rijló ricá. E rimá najló: \p —¿Na jenami chi cari liñeru nacú? ¿Na ií cari lana'aquéjami rinacu? \p Nemá rijló: \p —Hue'emacana César jenami rinacu. Rií caja rinacu —que nemacá rijló. \p \v 25 Jesús quemari najló: \p —A'á Césarjlo quele liñeru rihuátacare. Ila'á caja Tupánajlo nacaje rihuátacare —que rimacá najló. \p \v 26 Marí que naquejá'aca riyucuna ajopana ina'uqué e'iyá. Marí que rimacá aú uncá meño'ojó nemalá: “pu'uhuaré rimíchaca pinacu” que ne'emacánajlo. Raú namanúma'o. Napechu i'imá: “¡Meque capechú huani rimíchaca huajló!” \s1 Caja taca'acaño macápo'oco yucuna naquejá'a Jesús liyá. Riyucuna marí: \r (Mt 22.23-33; Mr 12.18-27) \p \v 27 Quéchami saducéona naquiyana i'ijnacá piño Jesús amaje. Necá quemaño caja taca'acaño nacú: “Uncá namacápo'olajo.” Ñaqué i'imacale ne'ejná Jesús chaje rijhua'até pura'ajó. E nemá rijló: \p \v 28 —Huehuíña'atajeri, marí que Moisesmi chu puráca'alomi lana'aquéjami quemacá: “Apú ca'ajná taca'añari riyajalo mayaniqueru. Palani re'ehuemi ra'apiyajé huá'acacojla riyajálomi hua'até, re'ehuemi chu yanimínami yurícoloje rapumí chojé raú penaje”, que ripuráca'alomi lana'aquéjami quemacá. \v 29 Ñaqué ricá. Pajluhua ina'uqué i'imari. Iyamá cuhuá'ata quele ne'emacá rejena hua'até. Pe'ejí ri'imacá huá'acaro. Ejomi ritaca'á mayaniqueru. \v 30 Rejomi ra'apiyajé i'imacá huá'acaro riyajálomi hua'até. Ñaqueja caja ricapichaco ruliyá mayaniqueru caja. \v 31 Raú re'ehué pe'iyorí huá'acaro piño rujhua'até. Ricapichó caja ruliyá mayaniqueru caja. Ají que iyamá cuhuá'ata quele necá huá'acaco rujhua'até i'imacá. Caja queja nacapichaco ruliyá mayaniquéruja. \v 32 Caja penaje nayajálomi capichayo nápumi chu. \v 33 Eta, Tupana macápo'otajica piyuque ina'uqué caja taca'acaño huacajé, ¿na yajalo chi ruyuríjico rejéchami? Iyamá cuhuá'ata quele ina'uqué yajálomi ru'umacá —que nemacá Jesusjlo. \p \v 34 Raú Jesús quemari najló: \p —Marí eja'ahuá chu achiñana, inaana, quele huá'acaño pajhua'atéchaca. Eyá je'echú chu i'imajeño, uncá ñaqué calé ne'emajica rejo je'echú chu. \v 35 Tupana macápo'otajeri ra'apiyá jema'ajéñomi chuna, ne'emacáloje je'echú chu penaje. Re uncá pajhua'atéchaca huá'acajeñomi calé ne'emajica. Uncá caja nahuá'acalajo piño pajhua'atéchaca re. Uncá caja na'alaje nayani, nahuá'acacoloje pajhua'atéchaca penaje. \v 36 Re uncá natajnálajo. Ne'emajé Tupana hua'atéjena, je'echú chu i'imacaño, que caja. Uncá taca'alájeño penájena ne'emajé; Tupana yaní ne'emajé, Tupana macápo'otajicale necá. \v 37 Ñaqué caja Moisesmi chu puráca'alomi lana'aquéjami quemacá caja taca'acaño macápo'oco nacú. Jíma'alami cára'aco e'iyayá Tupana quemari Moisesmi chujlo marí que i'imacá: “Abraham, Isaac, Jacob, quele pechu i'imá nochojé caphí”. \v 38 Uncá meño'ojó caja taca'acaño pechu i'imalá Tupana chojé caphí. Necaja calé cajmuruna pechu i'imá richojé caphí. Cajmuruna, capéchuruna necá Tupana hua'até i'imacaño —que Jesús quemacá najló, nahue'epícaloje raú caja taca'acaño rijhua'atéjena i'imacá cajmuruna je'echú chu penaje. \p \v 39 E Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño naquiyana quemaño rijló: \p —Palá pimíchaca rinacu, Huehuíña'atajeri. \p \v 40 Ejomi uncá ajopana quejá'alaño nacaje yucuna riliyá. Nahuó la'aró ra'apejé nacaje yucuna quejá'acana nacú. \s1 Jesús i'imari najló ricá Tupana huacára'acare ina'uqué i'imatájeri penaje yucuna. Riyucuna marí: \r (Mt 22.41-46; Mr 12.35-37) \p \v 41 E Jesús quemari najló: \p —Ricá, Tupana huacára'acare ina'uqué i'imatájeri penaje, nacú nemá: “Davidmi chu laquénami naquiyana ricá”. ¿Naje chi nemá ilé que rinacu? \v 42 Papera Salmos chu, iná iphata méqueca Davidmi chu quemacá rinacu i'imacá. Marí que rimacá: \q1 Ina'uqué huacára'ajeri huani Tupana. Ricá quemari Nuhuacára'ajerijlo marí que: \q1 “Palá huani nupechu pinacu. \q1 Pi'imá Nahuacára'ajeri nujhua'até. \q1 \v 43 Maare pi'imajica nohua'á, nuchá'atajica chapú pinacu péchuruna ejená”, que rimacá. \p \v 44 Jesús quemari piño: \p —Davidmi chu quemari ricá Tupana huacára'acare ina'uqué i'imatájeri penaje nacú: “Nuhuacára'ajeri ricá” que. Ñaquele uncá Davidmi chu laquénami naquiyana huani calé ricá nemacare nacú —que rimacá najló. \s1 Jesús aca'acá Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño maná yucuna marí: \r (Mt 23.1-36; Mr 12.38-40; Lc 11.37-54) \p \v 45 Jesús pura'aró nacaje nacú ra'apiyatéjena hua'até. Ajopana i'imaño re caja, jema'añó caja méqueca rimacá najló. Rimá najló: \p \v 46 —Ihue'epínoja Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño. Ila'aniya nala'acá que caja. Huaphereni na'arumacá chu nahuata chira'acajo. Na'apaca le'ejepelaji ñacarelana e'iyohuá ee, nahuata ina'uqué ajalácaca necá palá. Ajopana chá'atajeño que nayá'aco nahuacáca'alo ñacarelana chu. Ñaqué caja nahuátaca ajopana tucumá yá'acano nale'ejé fiesta huacajé. \v 47 Napajlaca caja ihuacajílomina hua'até, nata'acáloje naliyá nañacaré penaje. Uncá nephala na'apí. Eyá majopeja napura'acó júpija Tupana hua'até, palá ina'uqué pechu i'imacáloje nanacu raú penaje. Marí que nala'acare chona, ajopana chaje huani Tupana huajájica necá. \c 21 \s1 Ihuacajílomi a'acá liñeru yucuna marí: \r (Mr 12.41-44) \p \v 1 Jesús i'imari Tupana ñacaré chu. Re ramá cajrú liñeru minana ca'acá liñeru ra'acuná chojé. \v 2 Eyá ramá caja apa'ahuelo ihuacajilomi. Camu'ují la'acayo ru'umacá. Ruca'á iyamata ñánija parata richojé. Huejápaja huani rahuacaco. \v 3 Raú Jesús quemari rahua'á i'imacáñojlo: \p —Jema'á marí, ilerú inanaru, ihuacajilomi rucá. Camu'ují la'acayo caja rucá. Ilé liñeru huejápaja ruqui'ichaje richojé aú ruchá'achiya ajopana. Raú ruli'ichá palá ajopana chaje. \v 4 Ajopana qui'ichaño naliñérute lupemí richojé. Eyá ilerú, camu'ují la'acayo, qui'ichayo piyuque ruliñérute richojé. A'ajnejí huarúhua'ajona penaje ri'imichácajla —que rimacá najló. \s1 Jesús quemari najló méqueca nacajya'atájica Tupana ñacaré yucuna marí: \r (Mt 24.1-2; Mr 13.1-2) \p \v 5 Ra'apiyatéjena naquiyana pura'añó Tupana ñacaré nacú. Nemá rinacu: \p —Meque palani huani ricá. Meque palá nojé jipa naquiyana la'acanami ricá. Palani caja nacaje pato'oró rinacu, na'acare Tupánajlo —que nemacá rinacu. \p \v 6 E Jesús quemari najló: \p —Quele Tupana ñacaré amácare me'etení, uncá i'imalaje maare. Aquijñojo ajopana chapú péchuruna cajya'atájeño piyuqueja ricá. Ejomi uncá pajluhuaja ñani jipa yurílajo pachácaca —que rimacá najló. \s1 Jesús quemari najló méqueca ri'imajica eja'ahuá chu, yehuicha eja'ahuá capichájico piyá. Riyucuna marí: \r (Mt 24.3-28; Mr 13.3-23) \p \v 7 Nemá Jesúsjlo: \p —Huehuíña'atajeri, ¿méquechamica ri'imajica quele pimíchaje nacú huajló? ¿Na aú chi ina'uqué hue'epeje méquechamica riphájica rená chojé? —que nemacá rijló. \p \v 8 Jesús quemari najló: \p —Jema'aniya ajopana puráca'alo ja'apiyá, napajlájicare aú ijhua'até. Iqui'iruna ina'uqué iphájeño. Na'ajé nuí, neí hua penaje. “Ricá Tupana huacára'acare majó ina'uqué i'imatájeri penaje nucá. Caja noná iphari rená chojé”, que nemájica nanacuhuá apú, apú que. Pa. I'ijnaniya ilé cajena hua'até. \v 9 Yucu i'imajé marí que: “Chuhua nenócaco pajhua'atéchaca”. Ajopana nacú nemaje: “Nenócaco pajhua'atéchaca necámica que”. Marí que yucu i'imajica rihuacajé. Pa. Iquero'oniyo raú. Caja queja ri'imajica. Uncá jo'ó eja'ahuá tajnálajo rihuacajé —que rimacá najló. \p \v 10 Rimá piño najló: \p —Ajopana te'eré eruna nócajeño ajopana te'eré eyájena hua'até. Ajopana i'imacana hua'atéjena nócajeño ajopana i'imacana hua'atéjena hua'até. \v 11 A'apona que cajrú te'erí ñaca'ajico apú eyá, apú eyá que rihuacajé. Cajrú caja ina'uqué taca'ajica me'epejí nacú rihuacajé apú eyá, apú eyá que. Cajrú huani natami caje nójica ina'uqué. Je'echú chiyá amaje cajrú nacaje. Ricá quero'ótaje ijló. \v 12-14 Marí que ri'imajica piyá, nala'ajé icá chapú. Napataje icá, najña'ajé icá jahuacáca'alo ñacarelana chojé. Re nemaje inacu: “Pu'uhuaré la'ajeño necá” que. Ejomi naca'ajé icá ina'uqué huajáquelana chojé. Najña'ajé icá i'imacánana ejo. Nachaje huacára'ajeño ejo hua'ató najña'ajé icá, narucátacaloje rijló icá majopeja penaje. Marí que nala'ajica icá chapú, no'opiyá jemaaté, i'ijnatániya ipéchuhua: “¿Marí que chi huapura'ajico huachayo, nahuajaca piyá huecá?” \v 15 Nucá a'ajeri ijló puráca'aloji. Raú capechú imájica najló, nemacá piyá inacu: “Napajlaca” que. \v 16 Ñaqué caja ejena naquiyana la'ajica icá chapú. Ichi'iná ca'ajná, ejena naquiyana ca'ajná, e'ehuelona naquiyana ca'ajná, ijhuáque'ena naquiyana ca'ajná a'ajeño icá ajopánajlo, chapú inacu péchurunajlo. Necá nójeño inaquiyana. \v 17 Piyuqueja ina'uqué huo i'imajica ichá chapú, jema'acale no'opiyá. \v 18 Uncá na calé ila'ajico. \v 19 Uncájica ee jácho'o no'opiyá jema'acana chiyá, Tupana i'imatájeri icá capichácajo liyá. \p \v 20 Pu'uhuacá amájica cajrú surárana itaca pajimila Jerusalén cha, aú ihue'epeje mequetánaja i'imajemi nacajya'ataje pajimila. \v 21 Aú Judea te'eré eyájena ñaajeño ipuré e'iyajé. Jerusalén eruna jácho'ojeño reyá. Pu'uteni chu i'imajícaño uncá pa'alájeño piño pajimila ejo. Marí que ila'ajica. \v 22 Huajácaje queja ri'imajica rihuacajé. Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá que rinacu, que ri'imajica rihuacajé. \v 23 Chapú huani ri'imajica canupana inaánajlo rihuacajé. Chapú huani caja ri'imajica inaana cayaniquérunajlo, re caja jo'ó i'iracaño chu'uchú nayani. Cajrú ina'uqué amájica chapú caje yajhué rihuacajé ite'eré ehuá. Cajrú Tupana huajájica mariruna ina'uqué. \v 24 Nenójica ne'iyajena nócacajo e'iyá. Ajopana najña'ajé, naca'acáloje necá ina'uqué huajáquelana chojé penaje. Ina'uqué huajáquelana chu ne'emajé ajopana te'eré nacú, ajopana te'eré nacú que. Ajopana cajya'atájeño pajimila Jerusalén, uncá judíona naquiyana calé necá. Tupana yurica najló ricá quetánaja nala'ajica marí que. \s1 Jesús pa'ajico piño majó yucuna marí: \r (Mt 24.29-35, 42-44; Mr 13.24-37) \p \v 25 Jesús quemari piño najló marí que: \p —Apojó camú, queri, ihuijina caje amajo rihuacajé. Cajrú caja juni jalomi mejé i'imajica; cajruni huani riyocola i'imajica. Raú piyuque eja'ahuá chu i'imajícaño quero'ojeño. \v 26 Cajrú ne'emajica quero'ocajo nacú. Nahue'epeje eja'ahuá i'imacá capichácajo nacú. Jimaje napojlo'ojó. Piyuque nacaje je'echú chu i'imacare ñaca'ajero. \v 27 Marí que ri'imajica ee namájica nucá iphaca majó juni suhuáca'ala e'iyohuá. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Piyuque ina'uqué huacára'ajeri penaje nuphaje majó. Cajrú mejáma'atani i'imajica nohua'ó. Marí caje hua'ató nuphaje. \v 28 Amájica ee nacaje i'imacá numacá que ijló me'etení, ila'á ipéchuhua caphí. Mequetánaja yuréjero ijló. Rejomi Tupana i'imatájeri icá capichácajo liyá —que Jesús quemacá najló. \p \v 29 Jesús jehuíña'atari necá piño marí que: \p —Caja ihue'epí a'ahuaná nacojé, a'ahuaná higuera nacojé hua'até. \v 30 Ri'iché pitúca'ari, ripaná moto'ocáloje rinaquiyá penaje. Ri'iché pitúca'aca aú iná hue'epí yehuicha jarechí iphaca rená chojé. \v 31 Ñaqué caja ihue'epíjica nupa'ajico majó nacojé. Amájica aú nacaje numíchaje nacú, ihue'epeje yehuicha riphaca rená chojé, Tupana i'imacáloje piyuque ina'uqué huacára'ajeri penaje. \p \v 32 ’Jema'á marí. Ricá numíchaje nacú ijló i'imajeri re caja ina'uqué i'imanoja. \v 33 Je'echú, eja'ahuá hua'até tajnájero. E'iyonaja calé uncá nupuráca'alo tajnálajo. Numacá rinacu queja nacaje i'imajica. \p \v 34 ’Pa. I'imaniya cajrú a'ajnehuá ajñacana nacú. I'imaniya caja quehuini caje i'iracana nacú. Ihuó ca'aniyo caja nacaje marí eja'ahuá chu i'imacare hua'até. Apala huajátacajo ri'imajica numíchaje nacú ijló. \v 35 Mahue'epícanaru camejérina ja'acó napatáca'aruna chojé. Ñaqué caja ri'imajica piyuque huani ina'uquejlo, eja'ahuá chu i'imacáñojlo. Huajátacajo nu'umajica nachá. \v 36 I'imá nupé maare. Ipura'ó Tupana hua'até hue'echú ca'alá queja, i'imacóloje chapú caje i'imajícare liyá penaje, itára'acoloje nujimaje rejomi penaje. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá —que Jesús quemacá najló. \p \v 37 Hue'echú Jesús jehuíña'ataque necá Tupana ñacaré chu. Lapí ri'ijnaqué yenuri Olivos ejo. Re ri'imaqué lapí. \v 38 Lapiyami ca'alaja cajrú ina'uqué i'ijnajica Tupana ñacaré chojé ripuráca'alo jema'ajé. \c 22 \s1 Nahuátaca Jesús patacana yucuna marí: \r (Mt 26.1-5, 14-16; Mr 14.1-2, 10-11; Jn 11.45-53) \p \v 1 Yehuíchaja nale'ejé fiesta iphaca rená chojé rihuacajé. Rihuacajé caja najñaque pan mamúra'atacanaru. Pascua nale'ejé fiesta ií i'imacá. \v 2 Re sacerdótena huacára'ajeño i'imaño. Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño i'imaño caja najhua'até re. Necá pura'añó pajhua'atéchaca méqueca nenójica Jesús. Nahuata rinócana. E'iyonaja naquero'ó ajopana ina'uqué piyá. \v 3 Eyá Jiñá Chi'ináricana pechu ja'aró Judas Iscariote e'iyajé. Iyamá iphata ji'imaji nacojé quele Jesús ja'apiyatéjena naquiyana ri'imacá. \v 4 Ejomi Judas i'ijnari ají que sacerdótena huacára'ajeño amaje. Tupana ñacaré chiyá huacára'ajeño i'imaño caja re najhua'até. Najhua'até ripura'ó méqueca ra'acajla najló Jesús. \v 5 Ri'imacá aú riyucuna najló palá napechu i'imacá rinacu. Nemá rijló: \p —Hua'ajé pijló liñeru, pi'imichácale riyucuna huajló. \p \v 6 —Je —que rimacá najló. \p Reyá a'ajná ño'ojó Judas quejíla'ari Jesús, ramácaloje méqueca ra'acajla najló ricá, necó ne'emacá ee. \s1 Jesús ajñaca fiesta a'ajnená ra'apiyatéjena hua'até yucuna marí: \r (Mt 26.17-29; Mr 14.12-25; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26) \p \v 7 E caja nale'ejé fiesta pascua iphari rená chojé. Rihuacajé queja najñájica pan mamúra'atacanaru. Rihuacajé caja nenoque caja ohueja i'irí pu'uhuaré nala'ajícare chaya. \v 8 E caja Jesús quemari Pedro, Juan, quelejlo marí que: \p —I'ijná ili'ichachi huajló fiesta a'ajnená. \p \v 9 Nemá rijló: \p —¿Meño'ojó chi huala'ajé ricá? \p \v 10 Jesús quemari najló: \p —I'ijná a'ajná ño'ojó pajimila ejo. Iphájica ee re'iyajé, iphátaje pajluhuaja ina'uqué. Juni rihuacúla'apa que iphátajica ricá. Eco i'ijná rápumi chu, ijmulúca'aje pají chojé rijhua'até. \v 11 Ejomi imaje pají minajlo marí que: “Huehuíña'atajeri quemíchari pinacu: ¿Mecaje chi ucapú, huajñaje chu hua'ajnehuá, pascua a'ajnená, no'opiyatéjena hua'até, que rimíchaca pinacu”, que imájica rijló nunacu. \v 12 Raú riya'ataje ijló ñópo'ojlo ucapú yenú. Piyuque huani nacaje i'imajica lamá'ataqueja richu. Ricá chu ila'ajé a'ajnejí —que rimacá najló. \fig |src="cn01798B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Lucas 22.12" \fig* \p \v 13 Je. E ne'ejná pajimila ejo. Amaño ucapú i'imacá Jesús quemacá que najló. Richu nala'á pascua a'ajnená. \v 14 E caja na'ajnehuá ajñacana iphari rená chojé. E caja Jesús ajopana ra'apiyatéjena hua'até iphaño rejo. E Jesús yá'aro, rajñácaloje pascua a'ajnená ra'apiyatéjena hua'até penaje. \v 15 E Jesús quemari najló: \p —Iqui'i nuhuátaca marí pascua a'ajnená ajñacana ijhua'até, nutaca'ajica yámona. \v 16 Numá ijló, uncá nojñálaje piño ricá ijhua'até. Ohueja i'irí nócana ina'uqué chaya ricá renami. Eyá nucá, quehuaca penaje taca'ajeri ina'uqué chaya, no'opiyá jema'ajeño i'imacáloje nujhua'atéjena raú penaje. Ñaqueja caja la'aquéjami ri'imajica ee, nojñájica piño ricá ijhua'até —que rimacá najló. \p \v 17 E rijña'á chiyela ricápojo, cajmú jepepí inarí ricá jalá i'imari richu. Rimá Tupánajlo: \p —Palá pila'acá huecá marí cajmú jalá aú. \p E rimá ra'apiyatéjenajlo: \p —Marí i'irá. A'á ijluhua ricá piyuque, i'irachi ricá. \v 18 Numá ijló, uncá nu'uralaje piño marí caje jalá ijhua'até. Tupana i'imajica ina'uqué naquiyana huacára'ajeri huacajé, nu'uraje piño ijhua'até ricá —que rimacá najló. \p \v 19 Ejomi rijña'á piño pan ricápojo. Rimá Tupánajlo: \p —Palá pila'acá huecá marí pan aú. \p Ejomi ritupa'á rinaquiyana. E ritamáca'ata ra'apiyatéjenajlo pan tupa'aqueja, najñácaloje ricá penaje. Rimá najló: \p —Ajñá ricá. Marí nunapona no'ocare taca'acájejlo ijló penaje. Marí que ajñájicano ricá, ipechu capicháñaca piyá nucá. \p \v 20 Ñaqué caja rimacá ralá nacú najñaca na'ajnehuá ejomi. Rimá najló: \p —Marí chiyela chu re ralá. Nura aco'ojeri nophú chiyá nutaca'ajica aú ina'uqué chaya. Marí caje aú Tupana amájero cajrú ina'uqué chaje, pu'uhuaré nala'acare liyá. Marí que Tupana la'ajica ijlojé penaje, iyurícoloje ripalamane penaje. \p \v 21 E rimá piño najló: \p —Re pajluhuaja inaquiyana maare, a'ajeri nucá nupinánajlo. \v 22 Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Nucá taca'ajeri, Tupana pechu nacú ri'imacá que. E'iyonaja calé chapú huani ri'imajica a'ajeri nucá nupinánajlo —que rimacá najló. \p \v 23 Raú nemá pajlocaca: \p —¿Mecaje huanaquiyana ricá, huátari ra'acana ripinánajlo rimá nacú huajló? \s1 Nachá'atajeri yucuna marí: \p \v 24 Eyá ra'apiyatéjena pura'añó pajhua'atéchaca piño apú nacú. Mecajeca ne'iyayá i'imari nachá'atajeri, ricá nacú napura'ó pajhua'atéchaca. \p \v 25 E Jesús quemari najló: \p —Re ajopana te'eré eruna huacára'ajeño. Caphí huani nahuacára'aca najhua'atéjena. Raú nachaje huacára'ajeño quemaño nanacu: “Ina'uquéjloje penaje nala'á nacaje”. \v 26 E'iyonaja uncá ñaqué caja calé ijló ricá. Re ca'ajná pajluhuaja inaquiyana, apú ñaté, apú ñaté que a'ajeri ricá. Ricaja calé i'imárijla ichá'atajeri penaje. \v 27 Ajopana huacára'ajeño ca'ajná yá'año na'ajnehuá ajñacana nacú. Najñaca na'ajnehuá quetana najhua'até sápajeño ja'apátaño najló nacaje nahuátacare caje. Eyá maare nucá me'etení ijhua'até ihuacára'ajeri penaje. E'iyonaja calé ijhua'até sápajeri que nucá ijhua'até. Nucá la'arí ijló nacaje. \p \v 28 ’Icá i'imaño nujhua'até capinaca. Chapú caje yajhué nomácare hua'ató icá i'imaño nujhua'até. \v 29 Ñaquele no'ojé icá ajopana ina'uqué huacára'ajeño penaje. Nora'apá a'acá nucá ina'uqué huacára'ajeri penaje, que caja no'ojica icá ajopana huacára'ajeño penaje. \v 30 Icá ajñájeño a'ajnehuá nujhua'até ajopana nujhua'atéjena hua'até je'echú chu. Re ñáca'ajori nahuacára'ajeñojlo penaje. Ricá chojé iyá'ajo. Re iyamá iphata ji'imaje nacojé quele Israelmi chu laquénami a'ajútayami chuna i'imacá. Nalaquénami nacú imaje méqueca nala'acana i'imajica. Nacaje nala'acare marí eja'ahuá chu ne'emacá quetana, nacú imaje meque ricá, palá nala'acá ca'ajná, uncá ca'ajná. \s1 Uncá chiyó Pedro micho'otari Jesús chaya, Jesús i'imari rijló riyucuna. Riyucuna marí: \r (Mt 26.31-35; Mr 14.27-31; Jn 13.36-38) \p \v 31 E Jesús quemari Pédrojlo ajopana hua'até: \p —Pedro, pema'á. Jiñá Chi'ináricana huátari rijluhua icá. Rica'átaje e'iyajé, ila'acáloje pu'uhuaré rihuátaca que penaje. Iná jeyo'ó trigo, iná cupácaloje re'iyayá pu'uhuaré nojé rimujrumi penaje. Ñaqué caja Jiñá Chi'ináricana huátaca icupácana Tupana liyá pu'uhuaré la'acana aú —que rimacá najló. \p \v 32 Eyá rimá Pédrojlo: \p —Caja nupura'ó Tupana hua'até pinacu, pipechu la'acó piyá ujhuí nuliyá. Mequetánaja calé pipechu la'ajico apú que nuliyá. Ejomi pipajno'otájica pipéchuhua nucá ejo piño. Ejéchami pa'ajica pinacojó no'opiyá jema'ajeño, nayurica piyá naliyó nupuráca'alo —que rimacá rijló. \p \v 33 Pedro quemari rijló: \p —Huahuacára'ajeri, apala naca'ajé nucá ina'uqué huajáquelana chojé pijhua'até, apala nenoje ca'ajná nucá pijhua'até. Uncá huani ta nuyurílaje picá raú. \p \v 34 Jesús quemari rijló: \p —Pedro, numá pijló, ñaano pimicho'otájica nuchaya. Capere yaca'ajica piyá, pimicho'otájicaja nuchaya hueji que pe —que rimacá rijló. \p \v 35 Jesús quemari piño najló marí que: \p —Nuhuacára'a i'ijnacá queráma'aque apú pajimila naquiyá, apú pajimila naquiyá que apú huacajé i'imacá. Uncá ijña'alá ijhua'até ilinérute, ra'aruná caje. I'ima'ulaje caje uncá caja ijña'alá. ¿E chi ila'acá camu'ují nacaje nacú rihuacajé? \p Nemá rijló: \p —Uncá —que. \p \v 36 Rimá najló: \p —Chuhua ijña'ajica ijhua'ató ihuajure, itulané caje, iliñérute caje macá. Uncá sajalu i'imalare capi, a'ajeri ra'arumacá naquiyana, rihuarúhua'acaloje rijluhua sajalu raú penaje. \v 37 Ilé que numacá ijló, nala'ajícale nucá chapú chuhuaca. Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá nunacu que nala'ajica nucá chapú. Marí que rimacá nunacu: “Nala'ajé ricá uncá ina'uquélaruna naquiyana que”. Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá que nunacu que piyuque nacaje i'imajica —que rimacá najló. \p \v 38 E nemá rijló: \p —Huahuacára'ajeri, re maare iyamata sajalu. \p Rimá najló: \p —Reja ri'imare ñaqueja. \s1 Jesús pura'acó Tupana hua'até Getsemaní e yucuna marí: \r (Mt 26.36-46; Mr 14.32-42) \p \v 39 E caja Jesús jácho'oro. Ri'ijná piño yenuri ejo, ri'ijnaquela ejo. Yenuri ií Olivos. Ra'apiyatéjena ja'apaño rápumi chu rijhua'até. \v 40 E caja nephá rejo. E Jesús quemari ra'apiyatéjenajlo: \p —Ipura'ó Tupana hua'até maare, ila'acá piyá pu'uhuaré. \p \v 41 E ri'ijná a'ajná ño'ojó pani naliyá. Iná ca'á huayajrú quetana júcaca ri'ijná naliyá. Rejé ritára'o ri'irúpachi aú. Ripura'ó Tupana hua'até. \v 42 Rimá rijló: \p —Pa'ayú, pihuátajica ee pi'imatá nucá chapú caje yajhué nomájicare chiyá ñaano pani. Pila'aniya nuhuátaca que, pila'á pihuátaca que —que rimacá Tupánajlo. \p \v 43 Ejéchami pajluhuaja Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, ya'atacó rijló, ra'acáloje riñaté penaje. \v 44 Camu'ují huani Jesús pechu la'acó. Raú mahuó riquejá'aca ricó Tupana liyá. Cajrú riñaphina i'ijnacá. Rira naquiyana i'ijnari caja rijhua'ató. Imujulá nojé quemachi ratupátaco te'erí e'iyajé. \p \v 45 Ripura'ó Tupana hua'até. Ejomi rácho'o. Ri'ijná ra'apiyatéjena i'imacá ejo, amari mana'ija nacamátaco. Camu'ují huani napechu i'imacá, aú quiñaja tapú chá'atari necá. A'acuhuanaja nacamato. \v 46 E Jesús quemari najló: \p —¿Naje icamáchiyo? Jácho'o chuhua. Ipura'ó Tupana hua'até ila'acá piyá pu'uhuaré, nacaje a'acá piyá ime'é rijluhua. \s1 Najña'acá Jesús, nahuajácaloje ricá penaje yucuna marí: \r (Mt 26.47-56; Mr 14.43-50; Jn 18.2-11) \p \v 47 Jesús pura'aró najhua'até. E'iyohuá queja cajrú ina'uqué iphaca nanacu. Judas ja'apari natucumá. Ricá i'imari iyamá iphata ji'imaji nacojé quele ra'apiyatéjena naquiyana. E caja ri'ijná Jesús jimajo rijimá chiyá chiño'ojé. \v 48 Raú Jesús quemari rijló: \p —Judas, ¿Nujimá chiyá chiño'ocana aú chi pa'ajé nupinánajlo nucá? Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá —que rimacá Júdasjlo. \p \v 49 Eyá ajopana, Jesús hua'até i'imacaño, amaño nephaca cajrú. Aú nemá Jesúsjlo: \p —Huahuacára'ajeri, ¿Hua'apata chi nanacu sajalu aú? \p \v 50 Eta pajluhuaja Jesús hua'atéjeri mata'arí apú i'ijhuí matá. Sacerdótena huacára'ajeri hua'até sápajeri ri'imacá. Ca'añá chojó pitari ri'ijhuí rica'á. \p \v 51 E Jesús quemari najló: \p —Reja ne'emareja. Itaca'aniya nanacu. \p Eyá Jesús sápari ri'ijhuí pucunami chu. Hua'ató que ri'ijhuí pata'acó piño rapumí chuhuá. \v 52 Marí quele ina'uqué iphaño Jesús ña'ajé i'imacá: sacerdótena, Tupana ñacaré chiyá huacára'ajeño, ajopana peñahuilana cajena, quele ne'emacá. E Jesús quemari piyuque rijña'ajé i'ijnacáñojlo: \p —I'ijichá majó nujña'ajé sajalu hua'até, cujyúhua'ala, quele hua'até. ¡Meque ata'acachi que huani ila'acá ijluhua nucá! \v 53 Hue'echú ca'alá queja nu'umajica ijhua'até Tupana ñacaré chu jehuíña'atacana nacú. E'iyonaja uncá ijña'alá nu'umacá rihuacajé. Chuhuaca riphíchaca rená chojé ijló, ila'acáloje nucá Jiñá Chi'ináricana huacára'aca que penaje —que rimacá najló. \s1 Pedro micho'otaca Jesús chaya yucuna marí: \r (Mt 26.57-58, 69-75; Mr 14.53-54, 66-72; Jn 18.12-18, 25-27) \p \v 54 Eja napatá Jesús, najña'acáloje ricá penaje. Nahuá'a ricá ají que sacerdótena huacára'ajeri ñacaré ejo. Pedro i'ijnari caja najhua'até. Juca pani richira'acó naliyá. Nephá rejo. \fig |src="cn01815B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Lucas 22.54" \fig* \v 55 Re napho'otá siyá pe'iyó nañacaré copejé. Rejé Pedro iphari nanacu. Nayá'o tujlá que siyá ji'ilá na'anapacá ri'ilá. Pedro yá'aro caja re najhua'até. \p \v 56 Re apa'ahuelo i'imayo. Pají chiyá sápajeyo ru'umacá. Rucá amayo Pedro yá'aco najhua'até siyá camaré chojé. E ruyacá'o richaje, rumá najló: \p —Ilé yá'aro ijhua'até, Jesús hua'ateje ricá —que rumacá najló Pedro nacú. \p \v 57 E'iyonaja Pedro micho'otari richaya. Rimá rojló: \p —Uncá nomána'apa calé quele pimá nacú nojló. \p \v 58 Mequetánaja i'imajemi apú amari piño ricá. Rimá rijló: \p —Nuhue'epí Jesús huáque'ena naquiyánaca picá. \p Aú rimá rijló: \p —Uncá huani ta nanaquiyana calé nucá. \p \v 59 Pajluhuaja camú quetana i'imajemi apú quemari piño najló: \p —Rijhua'atéjena naquiyana jo'ó ricá quele. Galilea eyaje Jesús. Reyaje caja quele yá'aro siyá ji'ilá —que rimacá najló. \p \v 60 Aú Pedro quemari rijló: \p —Uncá huani ta nuhue'epila naca quele pimá nacú najló. \p Marí que Pedro quemacá. Ejéchami capere yaca'acá. \v 61 Hua'até que Jesús pajno'ocó riyámajo, amari Pedro a'ajnare que. Aú riphá Pedro pechu nacojé méqueca Jesús quemacá rinacu maapami que. Rimá rijló i'imacá najló: \p —Rijhua'atéjena naquiyana jo'ó ricá quele. Galilea eyaje Jesús. Reyaj: “Ñaano pani pimicho'otaje nuchaya. Capere yaca'ajica piyá, pimicho'otájicaja nuchaya hueji que pe.” \v 62 Marí que riphaca ripechu nacojé aú Pedro i'ijnari reyá. Supejeno riyaca. \v 63 Ra'apona apalá chu Jesús i'imari. Re rihua'aphé i'imacaño la'añó namácaja ricá. Naña'atá caja ricá. \v 64 Napára'aca yami rijimá naña'atá ricá pajimaya. Quéchami nemacá rijló: \p —¿E pihue'epícajlale. Galilea eyaje Jesús. Reyaj naca ña'achíyari picá? \p \v 65 Cajrú napura'acó rinacu pu'uhuaré. Nacátajohua queja nala'acá ri'imacá. \s1 Jesús tára'aco nahuacára'ajeño jimaje yucuna marí: \r (Mt 26.59-66; Mr 14.55-64; Jn 18.19-24) \p \v 66 E caja muní que lapiyami nahuacó cajrú rejé. Peñahuilana, sacerdótena huacára'ajeño, Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño, quele jahuacaño rejé. E nahuá'a Jesús najimaje, nemá rijló: \p \v 67 —¿Picá chi quele Tupana huacára'acare majó ina'uqué i'imatájeri penaje? Chuhua pimá huajló. \p Aú rimá najló: \p —Numájica ee á'a que ijló, uncá jema'alaje no'opiyá. \v 68 Nuquejá'ajica ee nacaje yucuna iliyá, uncá caja i'imalaje nojló riyucuna. Uncá caja jácho'otalaje nucá. \v 69 Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Nucá i'imajeri Tupana hua'até huacára'ajeri penaje. Tupana hue'epiri piyuqueja nacaje la'acana —que rimacá najló. \p \v 70 Nemá piño rijló: \p —¿Picá chi Tupana I'irí? \p Jesús quemari najló: \p —A'a, imacá que nucá Tupana I'irí. \p \v 71 Raú nemá ajopánajlo: \p —Uncá naje calé huemá ajopánajlo, ne'emacáloje huajló riyucuna penaje. Caja huemi'ichá méqueca rimacá huajló. Pu'uhuaré huani ripura'acó Tupana nacú. \c 23 \s1 Jesús tára'aco Pilato jimaje yucuna marí: \r (Mt 27.1-2, 11-14; Mr 15.1-5; Jn 18.28-38) \p \v 1 Raú piyuque necá jácho'oño. Najña'á Jesús ají que ne'emacana ejo. Ne'emacana ií i'imari Pilato. Rejo najña'á ri'imacá. \v 2 Re narucata Jesús rijló. Nemá majopeja Pilátojlo marí que Jesús nacú: \p —Marí ina'uqué ca'átari huanaquiyana e'iyajé, nayúcha'acoloje hue'emacana cha raú penaje. Rimá najló na'acá piyá liñeru naquejá'acare hue'emacanajlo. Romano eyaje ricá. Rimá caja rinacuhuá: “Cristo nucá”. I'imacana penaje nucá quemacánaca Cristo —que nemacá rinacu Pilátojlo. \p \v 3 E Pilato quemari Jesúsjlo: \p —¿Judíona i'imacana chi picá? \p Jesús quemari rijló: \p —A'a, nucá nucá pimacá queja. \p \v 4 E Pilato quemari sacerdótena huacára'ajeñojlo, ajopana ina'uquejlo hua'até marí que: \p —Uncá marí ina'uqué la'alá pu'uhuaré. Uncá na pachá calé huahuajá ricá. \p \v 5 E'iyonaja natára'o caphí rijló. Nemá piño rinacu: \p —Pu'uhuaré la'ajeri ricá. Rica'áta piyuque Judea te'eré nacuruna e'iyajé, nayúcha'acoloje hue'emacana cha raú penaje. Piyuque huate'eré nacuhuá richira'acó ina'uqué jehuíña'atacana nacú. Galilea te'eré eyá riqueño'ó chira'acajo, iphari maáreje. \p \v 6 Marí que nemacá aú Pilato quemari najló: \p —¿Galilea eyaje chi ricá? \p \v 7 Nemá rijló: \p —A'a. \p Aú rihuacára'a Jesús ña'acana Herodes ejo. Galilea te'eré eyá huacára'ajeri ri'imacá. Rihuacajeja caja ri'imacá Jerusalén e. \v 8 E caja nahuá'a ricá Herodes ejo. Nephá rinacu. Herodes amaca aú Jesús pu'ují ripechu i'imacá, rihuátacale ramácana júpimi que i'imacá. Caja rema'á riyucuna meque la'ajérica ri'imacá. Ñaquele rihuata rila'acá nacaje uncá meño'ojó ina'uqué la'alare caje. Ramácaloje penaje rihuata rila'acá ricá. \v 9 Aú calé riquejá'a cajrú nacaje yucuna Jesús liyá. E'iyonaja uncá huani Jesús ja'ajipalá rijló. \v 10 Re caja sacerdótena huacára'ajeño i'imaño, Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño hua'até. Necá arucátaño piño cajrú Jesús rijló. Nemá rinacu: \p —Uncá huani ina'uquélari ricá. Cajrú huani rila'acá pu'uhuaré. \p Marí que napajlaca rinacu majopeja. \v 11 Herodes, rile'ejena surárana hua'até pura'añó Jesús nacú majopeja. Nacátajohua que nala'acá ricá najluhua. Na'á rinacojé a'arumacaji palá nojé, ne'emacana a'acare rinacuhuá caje. Eyá nahuacára'a piño rijña'acana rapumí chuhuá Pilato ejo. Aú napa'atá ricá. \v 12 Rihuacajé Pilato, Herodes, quele amaño pecohuácaca. Júpimi que napechi i'imajica chapú panacuhuácaca. \s1 Nahuacára'aca Jesús nócana yucuna marí: \r (Mt 27.15-26; Mr 15.6-15; Jn 18.39–19.16) \p \v 13 E caja Pilato jahuacátari sacerdótena huacára'ajeño, ajopana nahuacára'ajeño hua'até, quele. Rahuacata caja ajopana ina'uqué najhua'até. \v 14 Rimá najló: \p —Marí ina'uqué iji'ichá majó. Imicha rinacu: “Cajrú rica'átaca ina'uqué e'iyajé, nayúcha'acoloje ne'emacana cha penaje”. Uncá ñaqué calé ricá. Caja naquejá'icha riliyá riyucuna ijimaje. Ñaquele nuhue'epí uncá rila'alá pu'uhuaré ilé imíchaca rinacu que. \v 15 Herodes hue'epiri caja uncá rila'alá pu'uhuaré. Ñaquele rihuacári'icha piño ricá majó, uncale rila'alá pu'uhuaré, nenócaloje ricá penaje. \v 16 Chuhua nuhuacára'ajica ra'apátacana a'ajná ño'ojó, naña'atácaloje ricá penaje. Ejomi nócho'otaje ricá —que Pilato quemacá najló. \p \v 17 Ilé fiesta huacajé queja Pilato jácho'otajica ina'uqué huajáquelana chiyá pajluhuaja ina'uqué, rácho'otaque najló judíona huátajicare caje. \v 18 Rihuátajla Jesús jácho'otacana najló. I'imaqué e'iyonaja pajñacani nahuíyo'oca, nemá rijló: \p —Pihuacára'a Jesús nócana, pácho'ota huajló Barrabás. \v 19 (Júpimi que ri'imacá marí que: Ne'iyajena huátaño ne'emacana ca'acana. Aú nenoco ajopana hua'até pajimila e'iyohuá. Barrabás i'imari caja najhua'até. Nócacajo e'iyohuá que Barrabás noca ina'uqué. Richona naca'á ricá ina'uqué huajáquelana chojé. Ñaquele re ri'imá richu rihuacajé.) Ricá nacú nemá Pilátojlo, rácho'otacaloje najló ricá penaje. \v 20 Pilato huátarijla huani Jesús jácho'otacana. Raú ripura'ó piño najhua'até. \v 21 E'iyonaja richaje nahuíyo'oca rijló. Nemá rijló: \p —Pihuacára'a racúhua'atacana a'ahuaná apiyácacanami nacojé. Pihuacára'a racúhuatacana a'ahuaná apiyácacanami nacojé. Marí que huani nahuíyo'oca rijló. \p \v 22 Pilato pura'aró piño najhua'até, caja hueji que pe la'acá. Rimá najló: \p —¿Na ta chi rila'á pu'uhuaré? Uncá na calé rila'á pu'uhuaré rijluhua. Caja nuquejá'icha riliyá riyucuna. Uncá na pachá calé nuhuacára'a rinócana. Ñaquele nuhuacára'ajicaja riña'atácana. Quéchami nócho'otajica iliyá ricá —que rimacá najló. \p \v 23 Raú richaje huani nahuíyo'oca. Nemá piño rijló, rihuacára'acaloje racúhua'atacana a'ahuaná apiyácacanami nacojé penaje. Piyuque ina'uqué, sacerdótena huacára'ajeño, quele jahuíyo'oño cajrú huani. Ejéchami caja nahuíyo'ocare chá'ataca Pilato. \v 24 Aú ripechu i'imá: “I'imatare ta. Nahuátaca que nala'ajica ricá.” \p \v 25 E rácho'ota najló Barrabás. Nahuátacare jácho'otacana ri'imacá. Rinó ina'uqué i'imacá, nenócaco i'imacá huacajé, naca'acáloje ne'emacana penaje. Marí que rila'acá chona naca'á ri'imacá ina'uqué huajáquelana chojé. Ricá penájemi nahuata jácho'otacana. E Pilato jácho'otari najló ricá. Ejomi ra'á najló Jesús, nala'acáloje ricá nahuátaca que penaje. \s1 Nacúhua'ataca Jesús a'ahuaná apiyácacanami nacojé yucuna marí: \r (Mt 27.32-44; Mr 15.21-32; Jn 19.17-27) \p \v 26 E caja nahuá'a Jesús ají que a'ajná ño'ojó, nacúhua'atacaloje ricá a'ahuaná apiyácacanami nacojé rejo penaje. E'iyohuá queja apú iphaca pajimila yámojo. Rií i'imari Simón. Pajimila Cirene eyaje ri'imacá. Ricá nahuacára'a Jesús chaya a'ahuaná apiyácacanami huáco'ocana. \p \v 27 Cajrú ina'uqué ja'apaño rápumi chu. Cajrú inaana quele ja'apaño najhua'até. Cajrú neyaca rijhua'até. Cajrú nahuíyo'oca, camu'ují huani napechu i'imacale. \v 28 Jesús amari neyaca cajrú rijhua'até. Aú rimá najló: \p —Inaana, Jerusalén eyájena, iyániya nujhua'até. Iyá ijluhua, iyánijlo hua'até. \v 29 Aquijñojo ina'uqué amájeño caja chapú caje yajhué. Rihuacajé ina'uqué quemájeño inaana mayaniquéruna nacú marí que: “Meque palani najló, mayaniquéruna ne'emacale”. \v 30 Rihuacajé caja nemaje ipurejlo: “Pa'ó huachá” que. Nemaje caja yenúrijlo: “Papára'ata huecá” que. \v 31 Chuhua nahuajájica nucá huejápaja. Uncá pu'uhuaré la'ajeri calé nucá. E'iyonaja nahuajájica nucá. Eyá pu'uhuaré la'ajeño, ileruna nahuajaje cajrú huani. \p \v 32 Nahuá'a caja ajopana iyamá rijhua'até, nenócaloje necá rijhua'até penaje. Uncá ina'uquélaruna huani ne'emacá. \p \v 33 E caja nephá nenóquelana ejo, yenuri ejo. Yenuri nemá nacú: “Ina'uqué huíla'aru aphinami ricá” que. Rejé nephaca ee nacúhua'ata Jesús a'ahuaná apiyácacanami nacú ipháqueja itapuhua aú. Ñaqué caja nacúhua'ataca necá ajopana, iyamá nahuá'acarena rijhua'até. Apú nacojé, apú nacojé que nacúhua'ataca necá Jesús ahua'á. Apú cúhua'aro Jesús ahua'á ca'añá chojó pitá, apú pajrú chojó pitá. Marí que nacúhua'ataca ne'emacá. \v 34 Jesús nacúhua'ataca ee, rimá Tupánajlo marí que: \p —Nora'apá, chuhua pamó nachaje, uncale nahue'epila na penájeca nala'acá nucá chapú marí que. \p Nacúhua'ataca ricá ejomi surárana cátaño nacaje nacú, namácaloje méqueca natamáca'atajica najluhua Jesús a'arumacami penaje. \v 35 Cajrú ina'uqué i'imacá re, yacá'año Jesús chaje. Nahuacára'ajeño, ajopana hua'até, la'añó namácaja ricá. Nemá rinacu: \p —Ri'imatá ajopana ina'uqué capichácajo liyá. Chuhua huamáijla ri'imataca ricó ñaqué caja. Ilé Tupana huacára'acare majó ri'imajica ee, ri'imataje ricó capichácajo liyá —que nemacá Jesús nacú. \p \v 36 Ñaqué caja surárana la'acá namácaja Jesús. Ne'ejná rahua'ajé. Na'á rijló nacaje jalá pu'uhuareni amúra'atacanami, ri'iracáloje penaje. \v 37 Nemá rijló: \p —Judíona i'imacana pi'imajica ee, pi'imataje picó. \p \v 38 Jesús cha nacúhua'ata lana'aquéjami. Nalana'á ricá griego pura'acó chu, latín pura'acó chu, hebreo pura'acó chu hua'até. Marí que lana'aquéjami quemacá rinacu: “Judíona i'imacana ricá.” \v 39 Pajluhuaja pu'uhuaré la'ajeri cúhua'aro Jesús ahua'á. Ricá caja pura'aró rinacu pu'uhuaré, rimá rijló: \p —Ilé Tupana huacára'acare majó ina'uqué i'imatájeri penaje pi'imajica ee, pi'imatá picó, huecá hua'ató capichácajo liyá. \p \v 40-41 Raú apú, apojó pitá cúhua'aco, aca'arí ricá. Rimá rijló: \p —¿Uncá chi piquero'oló Tupana piyá? Pu'uhuaré la'ajeño huecá. Pachá nahuacára'a huenócana. Pu'uhuaré huala'acare pachá huamá chapú caje yajhué me'etení. Marí que huala'acana palani. Eyá marí ina'uqué uncá la'alá pu'uhuaré. E'iyonaja calé ramá chapú caje yajhué huajhua'até —que rimacá rijló. \p \v 42 Eyá rimá Jesusjlo: \p —Pihue'epí nucá, pi'imajica ee piyuque ina'uqué huacára'ajeri. \p Aú Jesús quemari rijló: \p \v 43 —Pijló numá, chuhuajá pi'imajé nujhua'até palá péchuruna péchumi i'imacá ejo. \s1 Jesús taca'acá yucuna marí: \r (Mt 27.45-56; Mr 15.33-41; Jn 19.28-30) \p \v 44 E caja caápu'ucu i'imari nachá. Ejéchami camú camaré yacaca. Lapí que, ri'imacá rejéchami piyuque nate'eré ehuá. Caápu'ucu eyá pe'iyochami camú to'ocó quetana ne'emacá calajerúhuaca. \v 45 Pe'iyochami camú to'ocó i'imacá. Ejéchami ya'ajná Tupana ñacaré chu a'arumacaji jiyo'ocó pe'iyohuá paliyácaca. Apalá ucapú penaje racúhua'o re. Yenuya rijiyo'ó ají que cahuacaje. Caja iyamá que riyurico. \v 46 E caja Jesús jahuíyo'ori, rimá Tupánajlo: \p —Nora'apá, pijló nuyurí nupechu. \p Marí que rimacá aú caja ritaca'á i'imacá. \v 47 Surárana huacára'ajeri i'imari re. Romano naquiyana ri'imacá. Ricá amari Jesús taca'acá. Palá ripura'acó Tupana nacú, rimá Jesús nacú: \p —Palá la'ajeri jo'ó ricá taqui'ichari. \p \v 48 Cajrú huani ina'uqué i'imaño re, amaño Jesús taca'acá. Ejomi napa'ó. Camu'ují huani napechu i'imacá, chapú nala'acale Jesús. Aú natujla'á necó ne'ecú chiyá. \v 49 Palá péchuruna i'imacaño Jesús nacú yuriño ejo'ocaja rahua'á. Najhua'até caja inaana naquiyana i'imaño. Ne'ejná rijhua'até Galilea eyá Jerusalén ejo i'imacá. Necá penájenami ne'emacá. Re ne'emacá juca pani Jesús liyá i'imacá. Reyá namá méqueca nenoca Jesús i'imacá. \s1 Nato'otaca Jesús tami támijimi to'otáquelana chojé yucuna marí: \r (Mt 27.57-61; Mr 15.42-47; Jn 19.38-42) \p \v 50 Apú i'imari. Rií i'imari José. Pajimila Arimatea eyaje ri'imacá. Judíona huacára'ajeño naquiyana ri'imacá. \v 51 Uncá ajopana nahuacára'ajeño pechu que calé ripechu i'imacá Jesús nócana nacú. Uncá paala rijló marí que rila'acana i'imacá. Rihue'epí Tupana i'imajica ina'uqué naquiyana huacára'ajeri penaje. Aú ri'imá rihuátacana nacú. \v 52 E José i'ijnari Pilato amaje, riquejá'acaloje riliyá Jesús tami penaje. E rimá rijló “a'a” que. \p \v 53 Aú ri'ijná Jesús tami huitúca'ataje. Rihuitúca'ataca ritami ejomi rimapíra'a rinacu palá nojé a'arumacaji. Quéchami rito'otaca ritami támijimi to'otáquelana chojé. Huajé jipa e'iyá ichácanami ri'imacá. Uncá jo'ó nato'otala ajopana tami richojé. Ricá chojé nato'otá Jesús tami i'imacá. \v 54 A'ajnejí lamá'atacana huacajé e'iyá ne'emacá. Lainchu chami nale'ejé huatána'acaje huacajé iphari rená chojé. Yehuicha riphaca rená chojé rihuacajé. \v 55 Rihuacajé caja inaana i'imaño támijimi to'otáquelana ejo, amaño méqueca nato'otaca Jesús tami richojé. Jesús jácho'oco Galilea eyá huacajé, necá, ajopana hua'até i'ijnaño caja rijhua'até Jerusalén ejo. Necá penájena amaño nato'otaca Jesús tami richojé. \v 56 Ejomi napa'ó. Nalamá'ata pusana, pu'umé jamarí caje, na'acáloje ricá Jesús tami nacú penaje. Caja nale'ejé huatána'acaje huacajé iphari rená chojé. Aú nahuatána'a Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá que. \c 24 \s1 Jesús macápo'oco yucuna marí: \r (Mt 28.1-10; Mr 16.1-8; Jn 20.1-10) \p \v 1 Sápacaje queño'ocó huacajé inaana i'ijnaño piño támijimi to'otáquelana ejo. Lapiyami, camú jeño'ocá ee, ne'ejná rejo i'imacá. Najña'á najhua'ató pusana pu'umé jamarí, nalamá'atacare i'imacá. \v 2 E caja nephá rejo, amaño jipa i'imacá jatatáqueja rinumaná eyá. \v 3 Aú namujlúca'a ulahuí chojé, ritami i'imacare chojé. Amaño uncá Jesús Nahuacára'ajeri tami i'imalá richu. \v 4 Raú cajrú naquero'ocó. Napechu i'imá: “¿Méquejle cari?” Ejéchami namaca iyamá achiñana, je'echú chiyájena, tára'aco nahua'á. Jareni, sereni hua'até que na'arumacá i'imacá. \v 5 Marí caje aú íqui'i huani inaana quero'ocó. Aú najláma'o ne'emá nacojé. E achiñana, je'echú chiyájena, quemaño najló: \p —¿Naje iculá quele cajmuni támijimina e'iyohuá? \v 6 Uncá Jesús i'imalá maare. Caja rimacápo'ocho. Galilea e ri'imacá huacajé ri'imá ijló riyucuna i'imacá. Caja ihue'epí méqueca rimacá rinacuhuá ijló i'imacá. \v 7 Rimá ijló: “Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Na'ajé nucá pu'uhuaré la'ajéñojlo. Ejomi nenoje nucá a'ahuaná apiyácacanami nacojé. Hueji que cala i'imajemi numacápo'ojo piño nopumí chuhuá”, que Jesús quemacá ijló rinacuhuá i'imacá —que je'echú chiyájena quemacá najló. \p \v 8 Marí que nemacá aú najló riphá napechu nacojé. Ejéchami nahue'epica ñaqué huani Jesús quemacá najló i'imacá. \v 9 Raú napa'ó, iphaño Jesús ja'apiyatéjena nacú. Pajluhuaja iphata ji'imaji nacojé quele ne'emacá. Ne'emá najló Jesús macápo'oco yucuna ajopana ina'uquejlo hua'ató. \v 10 Marí quele ne'emacá inaana, i'imaño riyucuna Jesús ja'apiyatéjenajlo: María Magdalena, Juana, María, Santiago jaló ru'umacá, ajopana inaana hua'até, quele i'imaño rimacápo'oco yucuna najló. \v 11 E'iyonaja uncá nema'alá na'apiyá. “Majopeja japi napura'acó huajhua'até,” queja napechu i'imacá. \v 12 Apala uncá ñaqué calé ca'ajná Pedro pechu i'imacá. Ricá jácho'oro, recho'ó ají que a'ajná ño'ojó támijimi to'otáquelana ejo, iphari rejo. E riyacá'o ulahuí chojé, amari meñaru ri'imacá. A'arumacaji José mapíra'acare rinacu i'imacá, yá'aro apojó pumitá. Marí que ramaca aú ripa'ó piño rapumí chuhuá. Cajrú ri'ijnataca ripéchuhua. \s1 Jesús iphácaco najhua'até Emaús apunana chu yucuna marí: \r (Mr 16.12-13) \p \v 13 Rihuacajé caja iyamá ina'uqué i'ijnaño ají a'ajná ño'ojó pajimila Emaús ejo. Pajluhuaja iphata ji'imaji nacojé quele quilómetros quetana júcaca Jerusalén eyá ri'imacá. \v 14 Na'apaca nacú napura'ó pajhua'atéchaca Jesús nacú méqueca nala'acá ri'imacá. \fig |src="cn01859B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Lucas 24.14" \fig* \v 15 E'iyohuá que Jesús iphácaco najhua'até. Reyá ra'apá najhua'até. \v 16 Namá ricá. Apojó ri'imacá nejlú chu, nahue'epica piyá Jesús huani ri'imacá. \v 17 E Jesús quemari najló: \p —¿Na nacú chi ipuri'ichó maare ja'apíchaca nacú? ¿Naje i'ijnatá camu'ují ipéchuhua? \p Marí que rimacá najló aú natajnó iñe'epú chu. \p \v 18 E apú quemari rijló, Cleofas rií i'imacá, rimá rijló: \p —Piyuque ina'uqué maárohua hue'epiño méqueca ri'imacá Jerusalén e i'imacá. Caja cajrú riyucuna jema'acó piyuque Jerusalén ehuá. ¿Picaja calé chi uncá jema'alá riyucuna? \p \v 19 Jesús quemari najló: \p —¿Meque chi ri'imacá rehuá? \p Nemá rijló: \p —Nazaret eyaje, Jesusmi chu i'imacá. Tupana puráca'alo ja'apátajeri ri'imacá. Palá huani rila'ajica ina'uqué; palá huani caja rehuíña'atajica ina'uqué Tupana nacú. Aú calé piyuque ina'uqué pechu i'imaqué palá rinacu. Ñaqué caja Tupana pechu i'imajica rinacu. \v 20 E'iyonaja sacerdótena huacára'ajeño, ajopana huahuacára'ajeño, quele a'añó ricá ajopánajlo, nenócaloje ricá penaje. Nacúhua'ata ri'imacá a'ahuaná apiyácacanami nacú i'imacá. Nephá ricá itapuhua aú riyáte'ela yá'aca eyá. Ejomi nacúhua'ata ricá. \v 21 Huapechu i'imá caphí richojé, ri'imatácaloje huecá, Israelmi chu laquénami, ajopana te'eré eyájena liyá penaje. Caja hueji que cálicha huecá nenoca ricá ejomi. \v 22 Huanaquiyana, inaana, i'imichaño riyucuna huajló, meñaru namíchaca ulahuí chiyá yucuna. Aú huapechu i'imichá: “¡Meque piyuque huani rila'acá!” Ne'ejichá támijimi to'otáquelana ejo lapiyami, camú jeño'ochaca ee. \v 23 Iphíchaño rejo, amíchaño uncá ri'imalá richu. Aú napi'ichó riyucuna i'imajé huajló. Nemicha huajló: “Huamicha Tupana hua'atéjena, je'echú chiyájena, ya'achíyaco huajló. Necá quemíchaño huajló ‘Cajmuni Jesús’,” que inaana i'imichaca huajló riyucuna. \v 24 Ejomi huajhuáque'ena naquiyana i'ijichaño piño támijimi to'otáquelana ejo. Inaana quemíchaca que namíchaca ricá. Uncá caja namálacha Jesús —que nemacá Jesusjlo. \p \v 25 Jesús quemari najló: \p —Ñaqué caja Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acá riyucuna papera chojé i'imacá. ¡Meque ijnú huani jema'acá napuráca'alomi ja'apiyá! ¡Meque uncá huani ipechu i'imalá ijló! \v 26 Ricá, Tupana huacára'acare majó ina'uqué i'imatájeri penaje, amari chapú caje yajhué. Caja queja ri'imacá Tupana pechu nacú, nala'acáloje ñaqué ricá penaje ri'ijnacá yámona je'echú chojé. Ejomi ri'ijnacáloje je'echú chojé, ri'imacáloje Tupana hua'até rijhua'até huacára'ajeri penaje. Marí caje penaje ramá chapú caje yajhué i'imacá —que rimacá najló. \p \v 27 Rimá najló méqueca Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá rinacu. Tupana puráca'alo Moisesmi chu lana'acare eyá riqueño'ó riyucuna i'imacana najló pamineco. Ejomi ra'apata piño najló riyucuna, Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acare i'imacá. Marí que ri'imacá najló riyucuna. \v 28 E caja nephá pajimila nacojé. Rejeja ajopana huátaño i'ijnacana. Eyá Jesús quemari majopeja najló: “No'opíchaca” que. \v 29 Nemá rijló: \p —Maare piyuró huajhua'até. Caja huajúhui'ichaca huani, calajerú chaje majó. \p —Je, ñaqué ricá. \p Aú Jesús mujlúca'ari pají chojé najhua'até. \p \v 30 E caja nayá'o pajhua'atéchaca, najñácaloje na'ajnehuá penaje. Ejéchami Jesús ña'acá pan ricápojo. Rimá Tupánajlo: \p —Palá pila'acá huecá marí pan aú. \p Ritupa'á najló rinaquiyana. E ra'á najló ricá. \p \v 31 Ejéchami nejlú me'etaco rinacojé, amaño Jesusca ri'imacá. Ejeja rimicho'ó naliyá. \v 32 Aú nemá pajlocaca: \p —Chuhua huahue'epí naca la'arí pu'ují huani huapechu ra'apíchaca huajhua'até iñe'epú chuhuá quetana. Palá ra'apáchiyaca huajló Tupana puráca'alo. Jesús ri'imichaca, puri'icharo huajhua'até. Ñaquele pu'ují huapechu i'imichaca —que nemacá pajlocaca. \p \v 33 Rejéchami napa'acó piño Jerusalén ejo. Nephá ajopana nacú. Jesús ja'apiyatéjena i'imari pajluhuaja iphata ji'imaji nacojé quele. Necá i'imaño ajopana najhuáque'ena hua'até re. Nanacu nephá. \v 34 E caja re i'imacaño quemaño najló: \p —Quehuaca jo'ó Jesús macápo'ocharo. Simón Pedro amíchari ricá. \p \v 35 —Que jo'ó ricá. Ñaqué caja huamíchaca ricá i'imichaca —que huajé iphácaño quemacá najló. \p Aú ne'emá najló méqueca ripura'acó najhua'até iñe'epú chuhuá yucuna. Nemá caja najló méqueca nejlú me'etaco rinacojé, ritamáca'ataca aú pan najló. \s1 Jesús ya'atacó ra'apiyatéjenajlo yucuna marí: \r (Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Jn 20.19-23) \p \v 36 Marí que ne'emacá riyucuna najló. Ejéchami Jesús ya'atacó najló mana'í chiyó rejé. Rajalaca necá. E rimá najló: \p —I'imá palá pajhua'atéchaca. \p \v 37 Cajrú riquero'ótaca najló raú. Napechu i'imá rinacu: “Ina'uqué ñacami japi ricá” que. \v 38 E Jesús quemari najló: \p —¿Naje chi iquero'ochó? ¿Uncá chi ihue'epila Jesusca nucá? \v 39 Amá nuyáte'ela yá'aca, nu'umá hua'até itapuhua aphumi. Jesús nucá. Isápicha nunacu, ihue'epícaloje palá ricá raú penaje. Uncá ina'uqué ñacami napona i'imalá iná napona que caja. Uncá caja raphina i'imalá. Uncá ñaqué calé nucá. Re nunapona amácare me'etení —que rimacá najló. \p \v 40 Ejomi riya'atá najló riyáte'ela yá'aca, ri'imá hua'até. \v 41 Pu'ují huani napechu la'acó raú. Cajrú ne'ejnataca napéchuhua rinacu. E'iyonaja napechu i'imá: “Apala uncá ricá calé ricá.” Aú Jesús quemari najló: \p —¿E chi maare a'ajnejí, nojñachi? \p \v 42 E na'á rijló jiña a'amitaqueja jepo'oná, munumunú jalá hua'até. \v 43 E rijña'á naliyá ricá. Rajñá ricá najimaje. \v 44 Ejomi rimá najló: \p —Ihue'epí méqueca nala'acá nu'umacá. Riyucuna nu'umá ijló nu'umacá ijhua'até huacajé. Numá ijló méqueca Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá nunacu i'imacá. Ricá Moisesmi chu lana'acare i'imacá, Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acare. Ricá numá nacú ijló i'imacá. Tupana puráca'alo lana'aquéjami iná iphátacare papera Salmos chu, numá caja nacú ijló i'imacá. Ripuráca'alo lana'aquéjami quemacá que nunacu, queja nala'acá numa'acá. Tupana huacára'ari ri'imacáloje marí que penaje —que rimacá najló. \p \v 45 Ejomi rila'á napechu palá, nahue'epícaloje Tupana puráca'alo lana'aquéjami nacojé raú penaje. \v 46 Rimá piño najló: \p —Marí que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá nunacu uncá chiyó nuphá eja'ahuá nacojé i'imacá: “Ricá Tupana huacára'ajicare majó ina'uqué i'imatájeri penaje, taca'ajeri. Hueji que cala i'imajemi rimacápo'ojo piño”, que rimacá nunacu i'imacá. \v 47 Eyá marí que rimacá piño inacu: “Ripuráca'alo aú ne'emajé riyucuna piyuque ajopana te'eré i'imacáñojlo. Ne'emajé riyucuna najló, napajno'otácaloje napéchuhua Tupana ejo pu'uhuaré nala'acare liyá penaje. Raú Tupana amájero nachaje pu'uhuaré nala'acare liyá, penaje ne'emajé riyucuna najló. Jerusalén e i'imacáñojlo ne'emajé riyucuna pamineco, ejomi ajopánajlo, ajopánajlo, que ne'emajica riyucuna piyuque ina'uquejlo”, que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá inacu —que Jesús quemacá najló. \p \v 48 Eyá rimá piño najló: \p —Icá i'imajeño riyucuna ajopana ina'uquejlo. \v 49 Nucá huacára'ajeri e'iyajé Tupana Pechu, Nora'apá quemacare nacú i'imacá. Jerusalén e iyurejo Tupana Pechu iphájica inacu ejená. Reyá a'ajná ño'ojó caja caphí ipechu i'imajica riyucuna i'imacana nacú —que rimacá najló. \s1 Tupana huá'aca Jesús je'echú chojé yucuna marí: \r (Mr 16.19-20) \p \v 50 Ejomi rihuá'a necá pajimila eyá ají que Betania ejo. Re rácho'ota ra'anapitá. Rimá Tupánajlo, rila'acáloje necá palá penaje. \v 51 E'iyohuá que rácho'oñaca necá ají que je'echú chojé. \v 52 Ajopana tára'año mequetánaja mana'í, pu'ují napechu i'imacale rinacu. E napa'ó piño Jerusalén ejo. Pu'ují huani napechu i'imacá. \v 53 Hue'echú ca'alá queja nahuacájico Tupana ñacaré chojé, ne'emacáloje Tupánajlo palá rila'acare necá yucuna penaje. Maáreje riyucuna tajnaro.