\id ACT - Yucuna NT -Colombia 2011 (DBL -2013) \h LOS HECHOS \toc1 Los Hechos \toc2 Hechos \toc3 Hch \mt1 LOS HECHOS \c 1 \s1 Nacaje necá, Jesucristo huacára'acarena, la'acá yucuna marí: \p \v 1 Nuteló Teófilo, apú huacajé nuhuacára'a pijló papera. Richu nu'umá pijló Jesucristo yucuna. Nacaje rila'ajícare, nacaje rehuíña'atajicare nacú, caje yucuna nu'umá pijló i'imacá. Pajimato nu'umacá riyucuna pijló. Riqueño'ocá eja'ahuá chu i'imacana aú nuqueño'ó riyucuna i'imacana pijló. \v 2 Richuhuaja nu'ujnatá ricá rácho'oco maáreya je'echú chojé ejená. Rejená nu'umá riyucuna. Jesús i'imacá marí eja'ahuá chu huacajé, ri'ihuapá rijluhua ina'uqué ajopana e'iyayá. Ri'ihuapá necá rijluhua, ne'emacáloje rihuacára'acarena penaje. Rácho'oco je'echú chojé yámona rehuíña'ata necá naca nala'ajícare nacú. Tupana Pechu quemacá rijló que caja rimacá najló. \v 3 Nenoca Jesucristo huacajé rijña'á chapú caje yajhué panacu i'imacá. Ritaca'acá ejomi rimacápo'o piño rapumí chuhuá. Ejomi ri'ijná ra'apiyatéjena chaje. Cajrú rila'acá ne'iyohuá nacaje, nahue'epícaloje cajmuni ri'imacá raú penaje. Pulapé namaca ri'imacá. Ri'imá najhua'até iyamá ina'uqué le'ejé que cala rimacápo'oco ejomi. Méqueca Tupana huacára'aca iná la'acá nacaje, nacú ripura'ó najhua'até rihuacajé. \s1 Jesús quemari najló: “Nuhuacára'aje ijló Tupana Pechu.” Riyucuna marí: \p \v 4 Ejo'ocaja Jesucristo i'imacá ra'apiyatéjena hua'até huacajé rimá najló marí que: \p —Jácho'oniyo marí pajimila Jerusalén eyá. Ihuata maare. Nora'apá huacára'ajica ijló ricá rimacare nacú, quetana ihuátaca maare. Caja nu'umá riyucuna ijló i'imacá —que rimacá najló. \p \v 5 E rimá piño najló: \p —Juanmi chu la'aqueri bautizar ina'uqué juni aú. Eyá nucá a'ajeri ijló Tupana Pechu meque cala i'imajemi. Marí que nula'ajica bautizar ina'uqué —que rimacá najló. \s1 Jesús jácho'oco je'echú chojé yucuna marí: \p \v 6 E caja nahuacó piño Jesús hua'até yenuri i'ihuátaje. E nemá rijló: \p —Hue'emacana, ¿chuhua chi pa'ajica pajluhuaja Israelmi chu laquénami naquiyana hue'emacana penaje, hue'emacana i'imacáloje júpimi ri'imacá que caja penaje? —que nemacá rijló. \p \v 7 E Jesús quemari najló: \p —Re Nora'apá pechu nacuja calé ricá. Uncá rimalaje ina'uquejlo méquechamica ri'imajica. Uncá rinacu quemacana i'imalaje ijló marí quéchami ri'imajica. \v 8 Eyá marí que ri'imajica ijló: Nucá a'ajeri ijló Tupana Pechu. Caphí ipechu i'imajica raú. Quéchami i'imajica nuyucuna ajopánajlo, ajopánajlo que. Jerusalén ehuá i'imacáñojlo i'imajé nuyucuna. Icá ja'apájeño piyuque Judea te'eré nacuhuá, piyuque Samaria te'eré nacuhuá hua'ató, nuyucuna i'imacana nacú. Ya'ajnajo huani i'ijnajeño nuyucuna i'imajé ajopánajlo, ajopánajlo que —que rimacá najló. \p \v 9 Marí queja calé rimacá najló riyámona caja penaje. Ejéchami rácho'oñaca necá je'echú chojé. Nayacá'anoja richaje rácho'oñaca necá. Rácho'o ají que yenoje je'echú chojé. Juni suhuáca'ala e'iyajé ricapichó. Ricá pumí chiyó uncá namala ricá piño. \v 10 Nayacá'o rápumi chu ají que je'echú chojé. Hua'ató que iyamá ina'uqué ya'atacó najló. Tupana hua'atéjena, je'echú chiyájena, ne'emacá. Nalapa'ó nahua'á. Jaré nojé na'arumacá i'imacá. \v 11 E nemá najló: \p —Galilea eyájena, ¿Naje ilapa'ó maare, je'echú chojé yacá'acano nacú? Ilé Jesús jácho'oñachari icá je'echú chojé, ricá huaícha piño majó. Amíchaca rácho'oco, que caja rihuitúca'ajica piño majó —que nemacá najló. \s1 Júdasmi chu apumí chojé na'acá Matías yucuna marí: \p \v 12 E caja nahuitúca'a yenuri i'ihuátaya. Olivos na'acá yenuri ií. Jerusalén ahua'á ricá. Iyajmela eja'ahuá e'iyohuá quetana júcaca ricá Jerusalén ahua'ayá. Nahuitúca'a ri'ihuátaya. Reyá napa'ó ají que Jerusalén ejo. \v 13 Iphaño pajimila e'iyajé. Apú quemari najló i'imacá, nayurícaloje najhua'até penaje. Riñacaré chojé nephá. E nácho'o yenoje ucapú chojé. Marí quele nanaquiyana i'imacá: Pedro, Santiago, Juan, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, apú Santiago. Rara'apá ií i'imari Alfeo. Apú ií i'imari Simón, cananista naquiyana ri'imacá. Judas apú, Judas e'ehué Santiago. Marí quele nanaquiyana i'imacá. \v 14 Yenoje ucapú chojé nahuacó, napura'acóloje Tupana hua'até penaje. Re caja ajopana jahuacaño najhua'até. Jesús merénami, ralomi, ajopana inaana, quele jahuacaño caja rejé najhua'até. \p \v 15 E caja apú huacajé piño nahuacó. Ciento veinte quele ca'ajná ne'emacá piyuqueja re. E Pedro tára'aro, rimá Jesús ja'apiyá jema'ajéñojlo marí que: \p \v 16 —Nojena, Tupana Pechu i'imari Júdasmi chu yucuna Davidmi chujlo i'imacá. Riyucuna rilana'á papera chojé i'imacá. Tupana puráca'alo lana'aquéjami naquiyana ricá. Rimacá rinacu que Júdasmi chu la'acá i'imacá. Rihuá'a Jesús pinana Jesús i'imacá ejo, ra'acáloje najló ricá penaje. \v 17 Huajhuáque'e ri'imacá. Huala'ajica nacaje que caja rila'ajícano nacaje huajhua'até i'imajica. \v 18 Na'á rijló liñeru, rila'acáloje pu'uhuaré raú rijluhua penaje. Chapú rila'acá ejomi ripa'atá najló naliñérutemi. Uncá rihuátala rejéchami ricá. Riliñérutemi aú nahuarúhua'a te'erí, nasa'acáloje támijimina re'iyajé penaje. Júdasmi chu pa'ataca najló naliñérutemi ejomi rinó ricó marí que: Cajrú te'erí mata'acá lupucuya racúhua'ata ricó panúru'upiya. Ricachicha aú ripapi mata'arí ra'apiyá. Aú ra'ó ají que pe'ehuato cahuacaje. Caja ripajára'o re'iyajó. Piyuque ri'ijñepichimi hua'ató jeño'otaro majó re'iyayá. Marí que rinoca ricó i'imacá. \v 19 Jerusalén eyájena jema'acá aú riyucuna na'á ilé te'erí ií Acéldama. Marí que Acéldama quemacana napura'acó chu: “Jirá pucunami ricá” que. \v 20 Marí que Tupana puráca'alo lana'aquéjami Salmos quemacá rinacu: \q1 Riñacaremi yuréjero maminariru que. \q1 Meñaru richu i'imajica. \q1 Apú yuréjero rapumí chojé risápaca'alami nacú sapajeri, que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá rinacu. \p \v 21 Pedro quemari piño najló: \p —Re maare huajhua'até huajhuáque'ena, hua'acáloje pajluhuaja nanaquiyana Júdasmi chu apumí chojé penaje. Capinaca ne'emacá huahua'á Jesús i'imacá huajhua'até huacajé. \v 22 Juanmi chu la'acá bautizar Jesucristo huacajé naqueño'ó huajhua'até i'imacana. Chuhuata hua'ajica pajluhuaja nanaquiyana, ri'imacáloje Jesucristo yucuna ajopana, ajopánajlo que huajhua'até penaje. Ra'apátacaloje rimacápo'oco yucuna ajopana, ajopánajlo que penaje hua'ajé ricá. Amari Jesucristo, rimacápo'oco ejomi penájemi, ricá hua'ajé rapumí chojé —que Pedro quemacá najló i'imacá. \p \v 23 Raú nahuá'a ne'iyayá iyamá. Apú ií i'imari Matías. Apú ií i'imari José Justo (apú rií i'imari caja Barsabás). Quele iyamá nahuá'a ne'iyayá. \v 24 Rejomi napura'ó Tupana hua'até. Marí que nemacá rijló: \p —Hue'emacana, pu'uhuacá pijló piyuqueja ina'uqué pechu. Chuhuaca pimá huajló mecajeca pihuata huajhuáque'ehue penaje. \v 25 Jesucristo huacára'acarena huecá. Huajhua'até risapaje Júdasmi chu apumí chojé. Pu'uhuaré rila'acá aú rácho'o richiyá i'imacá. Ri'ijná chapú caje yajhué amáquelana pucuna chojé. Pu'uhuaré la'ajéñojloja calé ricá pucunaji —que nemacá Tupánajlo. \p \v 26 Ejomi naca'á nacaje jítami lana'aquéjami nacuri, namácaloje mecajeca yurico najhua'até penaje. E ra'ó Matíasjlo. Marí caje aú na'á Matías Jesucristo huacára'acarena huáque'ehue penaje. Rijhua'até ne'emá piño iyamá iphata ji'imaje nacojé quele. \c 2 \s1 Tupana Pechu ja'acó Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño e'iyajé yucuna marí: \p \v 1 E caja nale'ejé fiesta iphari rená chojé najló. Pentecostés rií. Rihuacajé Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño jahuacaño piño pají chojé. \v 2 E mana'í chiyó nema'acá cajrú huani mejeji queñótaco je'echú chiyá. Ehuá nema'acá rimejé huitúca'aca majó je'echú chiyá. Ehuá puhua'ajné huani rimejé ja'acó majó. Carená mejé que rimejé i'imacá juuu que. Ehuá rimejé ja'acó nañacaré chojé, piyuqueja. Ucapú ne'emacare chu chojé hua'ató rimejé ja'aró. \fig |src="CN01890B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Los Hechos 2.2" \fig* \v 3 Rejéchami namaca quera'atani ya'atacó najló. Ina'uqué lená lé'epequeno namaca ricá. Ejomi ritamáca'ato nehuíla'aru chaje. Apú huíla'aru chaje, apú huíla'aru chaje que ritamáca'ataco. \v 4 Ejéchami Tupana Pechu ja'acó ne'iyajé. Raú naqueño'ó me'echuje puráca'aloji chu pura'acano. Uncá nema'alare chu napura'ó. Tupana Pechu huacára'aca que napura'acó. \p \v 5 Rihuacajé íqui'iruna judíona i'imaño Jerusalén e. Cajrú péchuruna Tupana nacú ne'emacá. Ñaquele ne'ejná rejo i'imacá. Ajopana te'eré eyájena, ajopana te'eré eyájena que ne'emacá. \v 6 E cajrú nema'acá namejé a'ajnare que, hueru, hueru, hueru que. Aú ne'ejná rejo yacá'ajo. Jahuacaño nachaje cajrú. Nema'á napura'acó napura'acó chu. Aú nemá: “¡Meque piyuque huani!” Piyuqueja necá jema'añó pajluhuano pajluhuano queja napura'acó napura'acó chu. Napura'acó nate'eré ehuá que caja napura'acó i'imacá. \v 7 Aú napechu i'imá nanacu: “¿Meque necá, cajona?” E nemá pajlocaca: \p —Galilea eyájena necá piyuqueja. Huapura'acó pajno'oró paliyácaca. \v 8 E'iyonaja piyuque huecá jema'añó napura'acó huapura'acó chu. Huapura'acó huate'eré nacú que caja napura'acó. ¿Meque chi ricá? \v 9 Re Partia eyájena maare. Re caja Media eyájena, Elam eyájena, Mesopotamia eyájena, Judea eyájena, Capadocia eyájena, Ponto eyájena, Asia eyájena, \v 10 Frigia eyájena, Panfilia eyájena, Egipto eyájena, ajopana Africa eyájena, Cirene eyájena necá. Re caja Roma eyájena maare hue'iyá, maárohua nañacaré. Ne'iyajena judíona necá. Eyá ajopana uncá judíona calé necá, e'iyonaja calé napuráca'alo ja'apiyá necá najhua'até. \v 11 Re caja maare Creta eyájena, Arabia eyájena. E'iyonaja piyuqueja huecá jema'añó méqueca nemacá huajló. Nacaje palani huani Tupana la'acare yucuna ne'emá huajló. Huapura'acó chu huánija huema'á riyucuna —que nemacá pajlocaca. \p \v 12 Marí caje aú cajrú huani ne'ejnataca napéchuhua rinacu. Nemá pajlocaca: \p —¿Meque la'ajé chi nema'acá huapura'acó? Huemi'ichá napura'acó richu. \p \v 13 Ajopana la'añó ne'echajnó necá. Nemá nanacu: \p —Mahuirúque'echana ta necá. \s1 Pedro i'imacá riyucuna najló yucuna marí: \p \v 14 E caja Pedro tára'aro. Ñaqué caja ajopana Jesucristo huacára'acarena tára'aco rijhua'até. Pajluhua iphata ji'imaji nacojé quele ne'emacá, tára'año Pedro hua'até. Caphí Pedro quemacá najló marí que: \p —Judea ehuájena, piyuque icá maare Jerusalén ehuá i'imacaño, jema'á numájicare nacú ijló chuhua, ihue'epícaloje ricá penaje. \v 15 ¿Meque chi ipechu huanacu? “Mahuirúque'echana ca'ajná necá” que. Uncá mahuirúque'echana calé caja ajopana Jesucristo huacára'acarena tá huecá. Uncá na calé yuhuéra'aro me'etení que cha. Lapiyami jo'ó majó. Pa'u que cuhuá'ata quele camú jená me'etení —que rimacá najló—. \v 16 Uncá ta huayuhuéra'alo. Amaca me'etení quele Joelmi chu quemacare nacú i'imacá. Tupana puráca'alo ja'apátajerimi chu ri'imacá. Marí que rimacá rinacu i'imacá: \q1 \v 17 Marí que Tupana quemacá: \q1 Eja'ahuá iphájica ee rená chojé, ritajnácoloje penaje huacajé, no'ojé Nupechu cajrú ina'uquejlo. \q1 Ra'apiyá que iyani ja'apátajeño nupuráca'alo ajopana, ajopánajlo que. \q1 Iná amaca iná tapú que nacaje, que hualijímacana amájica nacaje ya'atajico najló. \q1 Peñahuilana tapúna'aca cháyomi numaje nacaje nacú najló. \q1 \v 18 No'opiyá jema'ajéñojlo no'ojé Nupechu rihuacajé. \q1 Raú na'apátaje nupuráca'alo ajopana, ajopánajlo que, que Tupana quemacá i'imacá. \q1 \v 19 Je'echú chu nuqueñótaje cajrú nacaje palá nojé, uncá iná amálare caje. \q1 Ñaqué caja marí eja'ahuá nacú nuqueñótajica nacaje, ihue'epícaloje quehuaca ricá numacare nacú penaje. \q1 Marí que amájica: Jirá caje, quera'atani caje amaje. \q1 Cajrú isa amájica juni suhuáca'ala que. \q1 Caje macá amaje rihuacajé eja'ahuá nacú. \q1 \v 20 Uncá caja camú patalaje majó rihuacajé. \q1 Querani queri jimá i'imajica rihuacajé. \q1 Marí queja ri'imajica Paminaricana huani iphájica piyá majó. \q1 Riphájica ejomi palani nacaje i'imajica reyá a'ajná ño'ojó. \q1 \v 21 Iná quemacachu Tupánajlo, ri'imatácaloje iná capichácajo liyá penaje, ri'imatá iná, que Joelmi chu lana'acá Tupana puráca'alo papera chojé i'imacá. \p \v 22 Pedro quemari piño najló: \p —Israelmi chu laquénami, numájicare nacú ijló, jema'á no'opiyá ricá. Jesús i'imari Nazaret eyaje i'imacá. Tupana la'arí ricá palá. Aú rila'á cajrú nacaje i'imacá, uncá meño'ojó iná hue'epílare la'acana caje. Marí caje aú ra'á huajló rená que'ená, huahue'epícaloje ricá raú penaje. Cajrú nacaje uncá iná amálare hua'ató rila'á, Tupana a'acale riñaté rila'acana aú i'imacá. Caja ihue'epí méqueca rila'acá i'imacá. Maárohua hue'iyohuá rila'á ri'imacá —que rimacá najló—. \v 23 Ihue'epí caja méqueca na'acá ijló ri'imacá. Ejomi ihuacára'a ajopana ina'uqué acúhua'ataca ricá a'ahuaná apiyácacanami nacojé i'imacá. Ihuacára'a chapújne'equena noca ri'imacá. Ilé que rila'acana i'imari Tupana pechu nacú i'imacá. Uncá chiyó ri'imá ñaqué, Tupana hue'epiri ají que ila'ajica ricá. \v 24 Nenó ri'imacá. E'iyonaja Tupana macápo'ori Jesús rapumí chuhuá. Ri'imatá ricá taca'acaje chiyá. Uncá meño'ojó taca'acaje capichátala ricá. \v 25 Hue'emacánami chu, Davidmi chu, i'imari Jesucristo yucuna, uncá chiyó Jesucristo iphá marí eja'ahuá chojé i'imacá. Marí que rimacá Jesús apumí chojé que: \q1 Nuhue'epí re Nuhuacára'ajeri nujhua'até hua'ajini huani. \q1 Rahua'á nucá rijhua'até. \q1 Ñaquele uncá na calé la'ajeri camu'ují nupechu. \q1 \v 26 Marí caje la'arí pu'ují nupechu. \q1 La'arí pu'ují nupechu yucuna nu'umá ajopánajlo. Nuhue'epí caja palá nunapona i'imajica nutaca'ajica ejomi, \v 27 uncale piyurílaje nupéchumi támijimina ca'aquelana ejé. \q1 Uncá caja piyurílaje ilé, íqui'ija pihuátacare, napona apichaco. \q1 \v 28 Pipa'ataje nojló cajmuchaji, palá nu'umacáloje raú penaje. \q1 Pu'ují huani nupechu i'imajica nu'umajica pijhua'até huacajé, que Davidmi chu lana'acá Jesucristo yucuna i'imacá. \p \v 29 —Chuhua nojena —que Pedro quemacá—. Chuhua nu'umajica pu'ucú hue'emacánami chu yucuna, Davidmi chu yucuna. Caja ritaca'á júpimi i'imacá. Nasa'á ritami. Rejo'ocaja risa'aquélanami maare. \v 30 Davidmi chu i'imari Tupana puráca'alo ja'apátajeri i'imacá. Ñaquele rihue'epí na ina'uqueca Tupana quemacare nacú rijló i'imacá. Tupana quemari rijló: “Nuhuacára'aje ina'uqué i'imatájeri penaje apú. Pilaquénami naquiyana ri'imajé. Ricá i'imajeri ne'emacana pi'imacá que caja”. \v 31 Uncá chiyó ri'imá, Tupana i'imari riyucuna Davidmi chujlo. Ñaquele ri'imá Jesucristo macápo'oco yucuna i'imacá rimacá aú marí que: \q1 Nuhue'epí caja palá nunapona i'imajica nutaca'ajica ejomi, uncale piyurílaje nupéchumi támijimina ca'aquelana ejé. \q1 Uncá caja piyurílaje ilé, íqui'ija pihuátacare, napona capichaco, que rimacá. \p \v 32 Tupana macápo'ori Jesús i'imacá. Ejomi huecá amaño ricá —que Pedro quemacá najló. \p \v 33 —Caja Tupana huá'ari Jesucristo, ri'imacáloje rijhua'até penaje. Palá ripechu i'imacale rinacu, rahua'á ricá me'etení. Tupana a'arí rijló Ripechu rimacá rijló i'imacá que. Huajló piño Jesucristo a'achari huajló Tupana Pechu huajé. Ñaquele Tupana Pechu quemíchaca huajló que huapuri'ichaco, jemi'ichaje —que Pedro quemacá najló—. \v 34 Uncá jo'ó Davidmi chu napónami jácho'olo je'echú chojé rihuacajé i'imacá. Ñaquele Davidmi chu quemari marí que i'imacá: \q1 Nuhuacára'ajeri quemari Nu'umacánajlo: \q1 “Maare nohua'á piyuró, palá nupechu nacú pi'imacale. \q1 \v 35 Nuchá'atajica chapú pinacu péchuruna ejená, pi'imajé nohua'á,” que rimacá rijló. \p \v 36 Pedro quemari piño najló: \p —Ihue'epí marí palá, icá Israélmi chu laquénami: Icá acúhua'ataño Jesús a'ahuaná apiyácacanami nacojé i'imacá. Tupana huacára'acare majó ri'imacá. Piyuqueja ina'uqué huacára'ajeri penaje ra'á ricá. Hue'ematájeri penaje caja ra'á ri'imacá —que Pedro quemacá najló. \p \v 37 Marí que rimacá aú ripuráca'alo jema'ajeño pechu la'aró camu'ují. Cajrú ne'ejnataca napéchuhua rejéchami. Aú nemá Pédrojlo, ajopana Jesucristo huacára'acarenajlo hua'até nemá: \p —Huejena, ¿chuhua meque huala'ajica? \p \v 38 E Pedro quemari najló: \p —Pajluhuano, pajluhuano que ipajno'otaca ipéchuhua Tupana ejo pu'uhuaré ila'acare liyá, imanaicho ila'acare liyá. Raú Tupana amájero ichaje pu'uhuaré ila'acare liyá, imanaicho ila'acare liyá hua'ató. Rejomi nala'ajé bautizar icá, Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño i'imacale. Marí que ila'ajica ee Tupana a'ajeri ijló Ripechu —que Pedro quemacá najló. \p \v 39 E rimá piño najló: \p —Júpimi Tupana quemari: “No'ojé Nupechu ina'uquejlo” que. Chuhua ra'ajica ijló Ripechu rimacare nacú i'imacá. Iyani me'etení i'imacáñojlo hua'ató ra'ajé Ripechu. Rejomi i'imajícañojlo ra'ajé caja Ripechu. Piyuqueja ina'uqué Tupana i'ihuapacárenajlo ra'ajé Ripechu —que Pedro quemacá najló. \p \v 40 Marí caje nacú rimá najló apa'amá puráca'aloji nacú hua'até. Rejomi rimá piño najló: \p —Pu'uhuaré huani péchuruna ina'uqué maárohua. Ila'á ipéchuhua apojó naliyá, Tupana huajaca piyá icá. Ñaquejlaca rihuajácajla icá rihuajájica necá que caja —que rimacá najló. \p \v 41 Raú cajrú ina'uqué jema'añó ripuráca'alo ja'apiyá i'imacá. Tres mil ina'uqué ne'emacá, jema'añó Jesucristo ja'apiyá rihuacajé. Necá nala'á bautizar. Rejomi nahuacácono ajopana Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño hua'até. \v 42 Jesucristo huacára'acarena jehuíña'ataqueño necá. Napuráca'alo ja'apiyá i'imacana nahue'epique natucumó. Palá ne'emajica pajhua'atéchaca. Nahuacaco Tupana hua'até pura'ajó i'imajica. Ejomi najñaque na'ajnehuá pajhua'atéchaca. Marí que ne'emajica pajhua'atéchaca. \s1 Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, pamineco i'imacaño, yucuna marí: \p \v 43 Jesucristo huacára'acarena la'aqueño cajrú nacaje, uncá meño'ojó iná la'alare. Tupana Pechu a'aqueri nañaté. Raú piyuque ina'uqué, rehuá i'imacaño, i'ijnataño cajrú napéchuhua nanacu, namácale cajrú huani nala'acá nacaje. \v 44 Pajluhuaja pechu queja piyuqueja Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño pechu i'imajica. Nayuríjica nacaje pajlocaca piyuque i'imajica. \v 45 Nanane naquiyana na'aqué ajopánajlo. Liñeru aú napiyácaque najhua'até ricá. Rejomi natamáca'ataque liñeru camu'ují la'ajícañojlo. Nacaje nala'ajícare nacú camu'ují ejeja na'aqué najló liñeru, nahuarúhua'acaloje najluhua nacaje raú penaje. \v 46 Hue'echú ca'alá queja nahuacaco Tupana ñacaré chojé i'imajica. Ajopana ñacaré chojé, ajopana ñacaré chojé que najñájica na'ajnehuá. Queyajupa najñájica na'ajnehuá pajhua'atéchaca. Ñaqué huánija napechu i'imajica pajhua'atéchaca. Ñaqué huánija ne'emajica pajhua'atéchaca piyuqueja. \v 47 Palá napura'ajico Tupana nacú i'imajica. Piyuqueja ajopana ina'uqué pechu i'imaqué palá nanacu. Hue'echú ca'alá queja Tupana Pechu jahuacátajica najhua'até ajopana ina'uqué. Ramájicarona chaje pu'uhuaré nala'acare liyá, necá penájenami ne'emajica. \c 3 \s1 Natejmo'ótaca apicháca'alo penaje yucuna marí: \p \v 1 E apú huacajé Pedro, Juan, quele i'ijnaño ají que Tupana ñacaré chojé. Hueji quele chojé cha camú to'ojico ee, namujlúca'aqueno Tupana ñacaré chojé rijhua'até pura'ajó. \v 2 Hue'echú ca'alá queja pajluhuaja ritami yá'acono re. Apicháca'alo rimoto'ó i'imacá, uncá meño'ojó ra'apala. Ñaquele najña'aqué ricá Tupana ñacaré ejo. Re nayurique ricá Tupana ñacaré numaná ahua'ajé. “Rinumaná jimáreni”, que na'acá rinumaná ií. Re riyá'aco liñeru quejá'acana nacú rijluhua, Tupana ñacaré chojé mujlúca'ajicaño liyá. \v 3 E Pedro, Juan, quele mujlúca'año Tupana ñacaré chojé. E ramá necá. Aú riquejá'a naliyá liñeru. \v 4 Ejéchami Pedro, Juan hua'até yacá'aco richaje. E Pedro quemari rijló: \p —Piyacá'o majó huachaje. \p \v 5 Aú riyacá'o nachaje. Ripechu i'imá: \p —¿Na'acáloje chi nojló liñeru penaje ca'ajná nemá nojló ilé que? \p \v 6 Pedro quemari rijló: \p —Uncá nuliñérute i'imalá. E'iyonaja calé marí que no'ojica piñaté. Jesucristo, Nazaret eyájemi, hue'epiri pitejmo'ótacana. Ñaquele numá pijló ripuráca'alo aú: Pácho'o, pa'apachi. \p \v 7 Ejomi Pedro patarí ricá riyáte'ela ca'añá naquiyá. Rácho'ota ricá. Hua'ató que rita'arare ña'acó ri'ipucu chiyá, ra'apácaloje penaje. \v 8 Aú jeño'oqueja rácho'oco, ejomi richira'ó. Eyá rimujlúca'a Tupana ñacaré chojé najhua'até. Jeño'oqueja ra'apaca najhua'até. Palá huani ripura'acó Tupana nacú. \fig |src="cn01897B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Los Hechos 3.8" \fig* \v 9 Eja piyuque richu i'imacaño amaño ra'apaca. Nema'á ripura'acó palá Tupana nacú. \v 10 Namaca aú ra'apaca napechu i'imá: “¿Meque chi ra'apácajla?” Namána'apa ri'imacá. Namájicare yá'aco rinumaná ahua'á, liñeru quejá'acana nacú ri'imacá. \s1 Pedro i'imacá rapicháca'alo penájemi yucuna najló yucuna marí: \p \v 11 Namaca aú ra'apaca piyuqueja ina'uqué jahuacaño jecho'oquelo richaje. Ejo'ocaja apicháca'alo penájemi patarí Pedro a'arumacá naquiyá, Juan a'arumacá naquiyá hua'até. Re ne'emá ucapú cajruni chu. Ucapú ií Salomón. Richojé piyuqueja ina'uqué jahuacaño nachaje. \v 12 Pedro amari ina'uqué jahuacaco rejé cajrú. Aú rimá najló. \p —Nojena, ¿naje ají que ipechu huanacu? ¿Naje chi iyacá'o huachaje? Apala marí que ca'ajná ipechu huanacu: “Napechu aú ca'ajná natejmo'óchiya apicháca'alo penájemi. Iqui'i Tupana nacú péchuruna ca'ajná necá. Raú natejmo'óchiya apicháca'alo penájemi”, que ca'ajná ipechu huanacu. \v 13 Uncá huecá calé tejmo'óchiyaño ricá. Tupana, ricaja calé tejmo'óchiyari ricá. Uncá huecá calé —que rimacá najló—. Huachi'inami chuna pechu i'imaqué caphí Tupana chojé. Abrahami chu, Isaacmi chu, Jacóbomi chu, quele pechu i'imaqué caphí richojé i'imajica. Ricá Tupana tejmo'óchiyari caji amá tára'aco. Palá huani Tupana la'acá Ri'irí Jesucristo i'imacá, ina'uqué hue'epícaloje raú ajopana chaje huani ricá. Icá huá'año ricá ihuacára'ajeri ejo i'imacá. Pilato huátari ri'imatácana iliyá. E'iyonaja uncá ihuátala ri'imataca ricá. \v 14 Uncá ihuátala quele, palájne'eque huani. Uncá huani hue'epílare pu'uhuaré la'acana ricá. Uncá imalá Pilátojlo i'imacá, rácho'otacaloje ricá penaje. Ricá huátari rácho'otacana i'imacá. E'iyonaja ihuata rácho'otaca ijló apú, nori ina'uqué penájemi ri'imacá. Ricá rácho'ota ijló ihuátaca que. \v 15 Eyá ipuráca'alo aú nenó Jesús i'imacá. Cajmuchaji a'ajeri inajlo ricá. Ricá nenó ipuráca'alo aú i'imacá. E'iyonaja Tupana macápo'ori ricá rapumí chuhuá piño. Huecá amaño ricá, rimacápo'oco ejomi —que Pedro quemacá najló—. \v 16 Ricá, Jesús, tejmo'óchiyari marí ina'uqué. Caphí huapechu i'imichaca richojé, ritejmo'ótacaloje ricá penaje. Raú marí tára'aro tejmo'ochíyaro. Caja ihue'epí na ina'uqueca ricá. Caphí huapechu i'imichácale Jesús chojé, marí ina'uqué tejmo'ochíyaro huajló i'imichaca. Ñaquele amá ricá peyajhueni me'etení —que ri'imacá najló riyucuna. \p \v 17 —Nojena, nuhue'epí marí que ri'imacá: Icá, ihuacára'ajeño, quele noca Jesús huacajé, uncá ihue'epila rinacojé i'imacá. Aú ipechu ja'aró rinócana ejo. \v 18 Jesús nócana aú ila'á quele, Tupana quemacare rinacu júpimi i'imacá. Uncá chiyó riphá marí eja'ahuá chojé i'imacá ri'imá riyucuna. Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna quemaño marí que rinacu i'imacá: “Ricá, Tupana huacára'ajicare majó, ña'ajeri chapú caje yajhué panacu i'imajica”, que nemacá rinacu i'imacá. \v 19 Chuhua ipajno'otá ipéchuhua pu'uhuaré, imanaicho ila'acare liyá Tupana ejo. Raú Tupana ca'ajeri pu'uhuaré ila'acare iliyá. Palá huani rila'ajica icá raú. Pu'ují caja ipechu i'imajica raú. \v 20 Rihuacára'aje piño Jesús ichaje majó. Júpimija Tupana quemari rinacu, ri'imacáloje ina'uqué i'imatájeri penaje. \v 21 Je'echú chu Jesucristo me'etení. Reja ri'imajica. Tupana pa'atájeri piyuqueja nacaje eja'ahuá chu i'imacá, ri'imacáloje piño júpimi ri'imacá que caja penaje. Quetana ri'imajica re. Tupana i'imari riyucuna ripuráca'alo ja'apátajeñomi chúnajlo i'imacá. Palájne'equena ne'emacá. Júpimi ne'emacá. Rimacá najló i'imacá queja caja ri'imajica. \v 22 Marí que Moisesmi chu quemacá hua'ajútayami chúnajlo Jesucristo nacú: “Ihuacára'ajeri Tupana huacára'ajeri apú e'iyajé ripuráca'alo ja'apátajeri penaje. Icá'ana naquiyana ri'imajica. Rihuacára'ajica ricá rihuacára'aca nucá que caja. Ñaquele jema'á ra'apiyá nacaje piyuque rimajícare nacú ijló. \v 23 Uncá pachá iná jema'alá ricá Tupana puráca'alo ja'apátajeri ja'apiyá, numacare nacú, Tupana ca'ajeri iná rile'ejena ina'uqué liyá. Iná capichájico raú”, que Moisesmi chu quemacá rinacu júpimi i'imacá. Pedro quemari piño najló marí que: \p \v 24 —Ñaqué huánija piyuque ajopana Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna i'imajica Jesús yucuna. Piyuqueja necá, Samuelmi chu, rapumí chojena, quele i'imaqueño caja palá riyucuna. Jesús, ricá huamácare i'imacá, yucuna ne'emaqué. \v 25 Nacaje i'imajícare yucuna, Tupana i'imaqueri ripuráca'alo ja'apátajeñomi chúnajlo i'imajica. Ri'imacare najló yucuna, ricá yuriro piño ijló. Tupana quemari hua'ajútayami chúnajlo nacaje rila'ajícare nacú, rila'acáloje icá palá raú penaje. Ñaqué i'imacale Tupana quemari Abrahami chujlo marí que i'imacá: “Nucá la'ajeri piyuqueja ina'uqué palá. Pilaquénami e'iyá ri'imajé, la'ajeri palá huani ina'uqué i'imajica”. \v 26 Tupana macápo'ori Ri'irí i'imacá. Ichaje rihuacára'a ricá pamineco, rila'acáloje icá palá huani raú penaje. Piyuqueja icá yurícaloje pu'uhuaré la'acana iliyó raú penaje —que Pedro quemacá najló. \c 4 \s1 Pedro, Juan, quele tára'aco nahuacára'ajeño jimaje yucuna marí: \p \v 1 Ejo'ocaja Pedro, Juan hua'até pura'añó ina'uqué hua'até. E'iyohuá queja ajopana iphaca nanacu. Sacerdótena ne'emacá. Tupana ñacaré hua'aphena huacára'ajeri, saducéona, quele iphaño caja najhua'até. \v 2 Pedro, Juan, quele jehuíña'ataño ina'uqué Jesucristo nacú. Ne'emá najló rimacápo'oco yucuna. Aú nahue'epí caja taca'acaño macápo'ojico ñaqué caja. Marí caje jimaje sacerdótena, najhua'até iphácaño, quele yúcha'año Pedro, Juan, quele cha. \v 3 Aú nahuá'a necá reyá, naca'acáloje necá calajeruni chojé penaje. E naca'á necá calajeruni chojé. Najúhua'acale, uncá nahuátala rilamá'atacana rihuacajé. Richu ne'emá iná me'etaca quetana. \p \v 4 Iqui'iruna ina'uqué jema'añó Pedro pura'acó maapami que. Cajrú nanaquiyana a'añó ripuráca'alo nanacojó, ne'emacáloje Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño penaje. Cajrú Jesucristo hua'atéjena ñaté a'acó naú. Achiñánaja calé nalapa'atá, cinco mil ne'emacá. \p \v 5 E muní que cajrú nahuacaco piño rejé. Judíona huacára'ajeño, peñahuilana, Tupana nacú jehuíña'atajeño, quele jahuacaño rejé. Piyuqueja necá jahuacaño Jerusalén ejo i'imacá. \v 6 Re caja Anás i'imari najhua'até. Sacerdótena huacára'ajeri ri'imacá. Caifás, Juan, Alejandro, quele i'imaño re caja najhua'até. Sacerdótena huacára'ajeri ejena ne'emacá. \v 7 E caja nahuacára'a nahuá'aca Pedro, Juan hua'até rejo. Aú nahuá'a necá ne'iyajó, nemá najló: \p —¿Na a'arí ijló péchuji, itejmo'ótacaloje ilé ina'uqué raú penaje? ¿Na puráca'alo aú chi ila'á ilé que? —que nemacá najló i'imacá. \p \v 8 E Pedro ja'ajipari najló. Tupana Pechu huacára'aca que rimacá najló marí que: \p —Huahuacára'ajeño, peñahuilana, \v 9 iquejá'a hualiyá apicháca'alo penájemi yucuna, ihue'epícaloje naca tejmo'ótaca ricá penaje —que rimacá najló—. \v 10 Chuhua nu'umajica riyucuna ijló, icá, icá'ana, quele hue'epícaloje riyucuna penaje. Marí que ritejmo'otaco: Jesucristo, Nazaret eyájemi, palamane aú ritejmo'otó. Ñaquele amá quele tára'aco ijimaje peyajhueni. Ricá Jesús ihuacára'a acúhua'atacana a'ahuaná apiyácacanami nacojé i'imacá. Re ritaca'á. Rejomi Tupana macápo'ori piño ricá. Ricá penájemi tejmo'ótari ricá —que Pedro quemacá najló—. \v 11 Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemari rinacu marí que i'imacá: \q1 Ricá ina'uqué, nemájicare nacú: \q1 “Uncá ina'uquélari” que, ricá Tupana a'ajeri, ri'imacáloje ajopana chaje huani penaje, que rimacá. \p ’Jesús quele rimá nacú i'imacá. \v 12 Uncá apú ina'uqué i'imalá iná i'imatájeri penaje. Uncá Tupana a'alá apú ina'uqué marí eja'ahuá chu, ri'imatácaloje ina'uqué penaje. Ricaja calé Jesús, pajluhuaja, i'imatájeri huecá capichácajo liyá Tupánajlo —que Pedro quemacá najló. \p \v 13 Nahuacára'ajeño amaño Pedro, Juan, quele pechu i'imacá caphí najhua'até pura'acano nacú. Nahue'epí caja uncá nehuíña'alo jehuíña'acajo ñacarelana chu i'imacá. Raú napechu i'imá: “¿Meque ají que huani chi necá?” Ejéchami riphaca napechu nacojé: “Jesús huáque'ena ne'emacá” que. \p \v 14 Namá caja ilé ina'uqué, natejmo'ótacare i'imacá, tára'aco re najhua'até. Ñaqué i'imacale uncá meño'ojó nemalá nanacu: “Majopeja napajlaca” que. \v 15 Raú nahuacára'a necá ne'iyayá a'ajná ño'ojó, napura'acóloje nanacu necámica que penaje. \v 16 E nemá pajlocaca: \p —¿Meque huala'ajica ca'ajnárona ina'uqué? Nala'á nacaje uncá meño'ojó iná la'alare caje. Caja piyuqueja Jerusalén eruna jema'añó riyucuna. Uncá meño'ojó huemalá nanacu: “Majopeja pajlácaño necá” que —que nemacá nanacu—. \v 17 Marí que huala'ajica ajopana jema'acá piyá riyucuna: Huemaje najló marí que: “I'imajica ee Jesucristo yucuna ajopana ina'uquejlo, huahuajaje icá richona”, que huemájica najló. \p —Je —que. \p \v 18 E nahuá'a piño namaná. Nephá nanacu. E nemá najló: \p —Chuhuaca i'imaniya ajopana ina'uquejlo Jesucristo yucuna. Pamá, jehuíña'ataniya caja necá rinacu —que nemacá najló. \p \v 19 E'iyonaja Pedro, Juan hua'até quemaño najló: \p —Tupana huacára'ari hue'emacá riyucuna ajopana, ajopánajlo que. Eyá icá quemaño huajló hue'emacá piyá riyucuna. ¿Mecaje chi palani Tupánajlo ihue'epica? ¿Ja'apiyá jema'acana ca'ajná; Tupana ja'apiyá jema'acana ca'ajná? \v 20 Uncá meño'ojó huayurila riyucuna i'imacana. Huamá Jesús la'acá cajrú nacaje, huema'á caja ri'imacá yucu cajrú huani. Riyucuna hua'apátaje ajopánajlo, ajopánajlo que —que nemacá najló. \p \v 21 Raú nahuacára'ajeño quemaño piño najló: \p —Uncaja que jema'á hua'apiyá, ripachá huahuajaje icá. \p Marí caje aú nayurí necá, nácho'ocoloje ne'iyayá penaje. Uncá na chona i'imalá, nahuajácaloje necá penaje. Piyuqueja rehuá i'imacaño pura'añó palá Tupana nacú, apicháca'alo penájemi tejmo'otácole i'imacá. Aú calé uncá nahuajala necá. \v 22 Ricá, natejmo'ótacare Jesucristo palamane aú, i'imari iyamá ina'uqué le'ejé quele jarechí i'imacá. \s1 Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño pura'acó Tupana hua'até yucuna marí: \p \v 23 E caja nayurí Pedro, Juan, quele jácho'oco reyá. E napa'ó ají que a'ajná ño'ojó najhua'atéjena i'imacá ejo. Iphaño nanacu. E ne'emá najló riyucuna. Nemá najló méqueca sacerdótena huacára'ajeño, peñahuilana, quele quemacá nanacu i'imacá. \v 24 Ne'emá najló riyucuna. Ejomi piyuque necá pura'añó Tupana hua'até. Nemá rijló marí que: \p —Hue'emacana, Paminá huani picá. Picaja calé queño'ótari piyuqueja nacaje i'imacá. Picá la'arí je'echú, piyuqueja nacaje re'iyohuá i'imacare hua'ató. Ñaqué caja eja'ahuá pila'acá, piyuqueja nacaje richuhuá i'imacare hua'ató. Piyuqueja juni, caje macá picá huánija la'arí ricá. Piyuqueja racuhuá i'imacaño nacajena pila'acárena caja necá. \v 25 Davidmi chu jema'arí pipuráca'alo pa'apiyá i'imacá. Pipechu aú pimá rijló nacaje nacú. Riyucuna rilana'á papera chojé i'imacá. Marí que pimacá rijló i'imacá: \q1 ¿Naje ajopana ina'uqué yúcha'ajeño Nahuacára'ajeri cha? \q1 Napechu nacú ri'imajica, nacapichátacaloje ricá penaje. \q1 E'iyonaja uncá napechu iphálaje rilocópa'ala. \q1 \v 26 Nahuacára'ajeño jahuacájeño. \q1 Nala'ajé chapú napéchuhua rijló. \q1 Chapú caja napechu i'imajica Tupana nacú. \q1 Ri'irí, rihuacára'ajicare ina'uqué i'imatájeri penaje, nacú caja napechu i'imajé chapú, que pimacá rijló i'imacá. \p \v 27 ’Quehuaca jo'ó ricá pimacare nacú rijló i'imacá. Marí pajimila e nahuacó meyáleje. Herodes, Poncio Pilato, ajopana te'eré eyájena, quele jahuacaño rihuacajé maare. Ñaqué caja, huecá'ana, Israelmi chu laquénami naquiyana, jahuacaco najhua'até i'imacá. Chapú nahuó i'imacá Pi'irí Jesús cha. Uncá rihue'epila pu'uhuaré la'acana. Pihuátaca que huani la'ajeri ricá. Pa'acare ina'uqué i'imatájeri penaje ricá. \v 28 Penaje nenó i'imacá. Aú nala'á quele pipechu nacú ri'imacá que. \v 29 Chuhua Hue'emacana Tupana, pihue'epí meque nemíchaca huanacu i'imichaca. Nahuata huahuajácana. Majopeja pijhua'até sápajeño jo'ó huecá. Pila'á huapechu caphí, huaquero'ocó piyá piyucuna i'imacana piyá ajopana, ajopánajlo que. \v 30 Huemá caja pijló, pitejmo'ótacaloje natámina maárohua pipechu aú penaje. Pi'irí, Jesús, uncá hue'epila pu'uhuaré la'acana. Pihuátaca que huani la'ajeri ricá. Eco pihuacára'a rila'acá nacaje hue'iyá, uncá meño'ojó iná la'alare, ajopana ina'uqué hue'epícaloje pinacojé raú penaje —marí que napura'acó Tupana hua'até i'imacá. \p \v 31 E caja nañapata Tupana hua'até pura'acano. Ejéchami napucuna ne'emacare chu ñaca'acó na'apiyá. Ejomi ne'ejná reyá. Tupana Pechu ja'apiyá que huani nala'ajica piyuque nacaje. Tupana Pechu i'imaqueri nahuacára'ajeri. Caphí napechu i'imajica Tupana puráca'alo yucuna i'imacana nacú ajopana, ajopánajlo que. \s1 Piyuque nanane nayuríjica pajlocaca yucuna marí: \p \v 32 Panacojéchaca que péchuruna Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño i'imajica. Uncá na calé quemaqueri rinane nacú: “Nule'ejé huani ricá” que. Piyuqueja nanane caje nayurique pajlocaca. \v 33 Tupana a'aqueri Jesucristo huacára'acarena ñaté, caphí napechu i'imacáloje raú penaje. Raú ne'emá namácare i'imacá yucuna ajopana, ajopánajlo que. Nahuacára'ajeri, Jesucristo, macápo'oco yucuna ne'emaqué najló. Palá huani Tupana la'ajica necá piyuqueja. \v 34 Ñaquele uncá na calé ne'iyohuá la'aqueri camu'ují nacaje nacú, marí que ri'imacale: Cajrú mená i'imajícaño a'aqueño ajopánajlo namena liñeru aú. Ñaqué caja pají minaná a'ajica ajopánajlo nañacaré liñeru aú. \v 35 Quéchami ne'ejnatájica liñeru Jesucristo huacára'acarena ejo, natamáca'atacaloje ricá camu'ují la'acáñojlo penaje. Camu'ují nala'ajica nacaje nacú ejeja na'aqué najló liñeru. \v 36 Re najhua'até apú ina'uqué i'imari. Levimi chu laquénami naquiyana ri'imacá. Rií i'imari José. Chipre te'eré eyaje ri'imacá. Tupana huacára'acarena a'añó rií apú Bernabé. “Iná pechu pala'atájeri que,” quemacánaca rií Bernabé napura'acó chu. \v 37 Ricá a'arí rimena liñeru aú. Ejomi ri'imatá ricá Jesucristo huacára'acarena ejo. \c 5 \s1 Ananíasmi chu, Safírami cholo quele yucuna marí: \p \v 1 Apú i'imari, ricá caja a'arí rimena naquiyana liñeru aú. Rií i'imari Ananías. Riyajalo ií i'imari Safira. Na'á rijló liñeru rimena huemí. \v 2 Ejomi rijña'á liñeru naquiyana rijluhua. Apú liñeru naquiyana ri'ijnatá Jesucristo huacára'acarena ejo. Riyajalo hue'epiyo caja méqueca ri'imacá ripechu nacú, ripajlácaloje Pedro hua'até penaje. “Na'acare rijló liñeru rimena huemí, ricá japi ra'apata nojló,” que rihuátaca Pedro pechu i'imacá rinacu. \v 3 E caja riphá Pedro nacú. Ra'á rijló liñeru. Aú Pedro quemari rijló: \p —Ananías, Jiñá Chi'ináricana ca'átari pe'iyajé, pipajlácaloje Tupana Pechu hua'até penaje. Pijña'á marí liñeru naquiyana pijluhua i'imacá. E'iyonaja calé pimicha nojló: “Piyuque no'opáchiya pijló ricá” que. ¿Naje ilé que huani picá? \v 4 Uncá chiyó pa'á pimena pile'ejé jo'ó ri'imacá. Pijluhua caja liñeru i'imacá na'acare pijló rihuemí. E'iyonaja nojló pimicha: “Piyuqueja no'ochíyaca pijló ricá” que. Uncá piyuqueja calé pa'achacá nojló ricá. ¿Meque chi ipechu ja'achaco huajhua'até pajlacana chojé? Uncá huajhua'ateja calé pipajlíchaca raú. Pipajlicha caja Tupana hua'até raú —que Pedro quemacá rijló. \p \v 5 Marí que rimacá rijló aú Ananías cojno'orí te'erí e'iyajé. Caja ricaja ritaca'acá. Marí caje aú riyucuna jema'ajeño quero'oñó cajrú huani. \fig |src="cn01908B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Los Hechos 5.5" \fig* \v 6 Ritaca'acá ejomi hualijímacana i'ijnaño ritami ña'ajé reyá. E namapíra'a a'arumacaji aú támijimi nacú. Quéchami najña'acá ritami huaca'apojo, nasa'acáloje ricá penaje. \v 7 Hueji quele camú jená quetana ja'apaca. Ejéchami riyajálomi iphaca rapumí chojé. Uncá ruhue'epila méqueca ruyajnami chu la'acó maapami que rupiyá. \v 8 E caja Pedro quemari rojló: \p —Pimá nojló palá. ¿E chi marí piyuqueja iménami huemí? Chuhua pimá nojló. \p —A'a —que rumacá—. Ilere piyuqueja rihuemí. \p \v 9 Pedro quemari piño rojló: \p —¿Meque chi ipechu nacú i'imichaca, ipajlácaloje Tupana Pechu hua'até penaje? Piyajnami chu tami sa'ajeño huaícha me'etení. Huaca'apeje cha necá huaícha. Chuhua ñaqué caja najña'ajica pitami. \p \v 10 Marí que rimacá aú rojló rutami cojno'ó piño Pedro ji'imá nacojé matámiru. Hua'ató que ruyajnami chu tami sa'ajeño mujlúca'aca pachojo, amaño rutami to'ocó piño. E najña'á piño rutami. Nasa'á rutami ruyajnami chu tami ahua'á. \v 11 Marí que nacapichaco aú piyuque Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño quero'oñó. Ñaqué caja ajopana riyucuna jema'ajeño quero'ocó raú. \s1 Palá nala'acá cajrú ina'uqué e'iyohuá yucuna marí: \p \v 12-15 Piyuque Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño jahuacaco Tupana ñacaré chojé i'imajica. Ucapú ñópo'ojlo chojé nahuacaco i'imajica. Rií i'imari Salomón ucapure. Uncá ajopana jahuacalo najhua'até richojé i'imajica, nahuó la'ajícole najhua'até jahuacácano piyá. E'iyonaja calé palá piyuque ina'uqué pechu i'imajica nanacu. Ehuá cajruca ina'uqué jema'acá Jesucristo ja'apiyá. Cajrú achiñana, inaana, quele jema'añó ra'apiyá. Caja íqui'iruna Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño i'imacá najhua'até. Jesucristo huacára'acarena la'aqueño cajrú nacaje ina'uqué e'iyohuá, uncá meño'ojó iná la'alare caje. Nala'aqué piyuque nacaje ina'uqué e'iyohuá, nahue'epícaloje mecajeca Tupana raú penaje. \p Tupana ñacaré ahua'á napitaqué cajrú natámina iñe'epú chuhuá. Napitaqué necá cama chu, Pedro ja'apájicano ehuá, riñaacá ja'acóloje ne'iyajena nacojé penaje, natejmo'otácaloje raú penaje. \v 16 Jerusalén ahua'á cajrú pajimila. Reyá íqui'iruna ina'uqué i'ijnaqueño Jerusalén ejo i'imajica. Nahuá'aque caja rejo natámina. Jiñá pechu i'imajícarena e'iyá cajena nahuá'aque rejo. Jesucristo huacára'acarena tejmo'ótaqueño natámina piyuqueja. Jiñá pechu i'imajícarena e'iyá naca'aqué ricá ne'iyayá. \s1 Chapú nala'acá Jesucristo huacára'acarena yucuna marí: \p \v 17 Ehuá sacerdótena huacára'ajeri pechu i'imacá Jesucristo huacára'acarena nacú chapú. Palá huani ina'uqué pechu i'imacá nanacu aú chapú nahuó i'imacá nachá. Ñaqué caja rijhua'até i'imacaño huo i'imacá chapú nachá. Saducéona naquiyana ne'emacá. \v 18 E caja nahuacára'a Jesucristo huacára'acarena huá'acana, naca'acáloje necá calajeruni chojé penaje. Aú najña'á ne'emacá. Naca'á necá rehuájena le'ejé ina'uqué huajáquelana chojé. \v 19 E lapí Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, me'etari nachaya. E rihuá'a necá huaca'apojo. Rimá najló: \p \v 20 —I'ijná a'ajná ño'ojó Tupana ñacaré chojé. Eco i'imá Jesucristo ja'apiyá i'imacana yucuna najló. \p —Je —que nemacá. \p \v 21 Muní que lapiyami namujlúca'aca Tupana ñacaré chojé. E naqueño'ó ina'uqué jehuíña'atacana Tupana puráca'alo nacú. \p Na'apona que sacerdótena huacára'ajeri, rijhua'atéjena, quele jahuacaco apalá chojé. Rahuacata Israelmi chu laquénami huacára'ajeño, peñahuilana ne'emacá. Quele necá jahuacaño pajhua'atéchaca i'imacá. E caja nahuacára'a policíana ina'uqué huajáquelana ejo, nahuá'acaloje Jesucristo huacára'acarena richiyá rejo penaje. \v 22 E ne'ejná, iphaño rejo, amaño meñaru ina'uqué huajáquelana chu. Uncá namala necá richu. Aú napa'ó piño nayámojo riyucuna i'imajé nahuacára'ajeñojlo. E nephá piño nanacu, nemá najló. \p \v 23 —Hue'emichá rejo. Marí que huamíchaca ricá: Itaqueja palá, chahuíña'aqueja rinumaná i'imichaca. Ejo'ocaja rihua'aphena lapi'ichaño rinumaná ahua'á. E huajme'echiya ricá, amíchaño uncá na i'imalacha richu. Meñaru huamíchaca richu —que nemacá najló. \p \v 24 Sacerdótena huacára'ajeri, Tupana ñacaré hua'aphena huacára'ajeri, sacerdótena, quele i'imaño re. Ne'emá najló riyucuna. Raú napechu quechíra'aro cajrú huani najló. Nemá: “¿Meque ca'ajná necá quele?” \v 25 Ejéchami apú iphaca nanacu. Rimá najló: \p —Ileruna ina'uqué, ica'acárena ina'uqué huajáquelana chojé, a'ajná Tupana ñacaré chu necá me'etení. Cajrú nehuíña'ataca ina'uqué richu —que rimacá najló. \p \v 26 Raú Tupana ñacaré hua'aphena huacára'ajeri, policíana hua'até i'ijnaño rejo nahuá'aje. Uncá tejmuji calé policíana huá'aca ne'emacá, naquero'ocole ina'uqué piyá. Napechu i'imá: \p —Huala'ajica ee chapú necá, apala ajopana ca'ajeño huachá jipa. \p \v 27 E caja nahuá'a Jesucristo huacára'acarena rejo. Nahuacára'ajeño huani jimaje nahuá'a necá. E sacerdótena huacára'ajeri quemari najló: \p —Huahuíyo'o ijló Jesucristo yucuna i'imacana cha. \v 28 E'iyonaja piyuqueja Jerusalén eruna jema'añó riyucuna, jehuíña'atacare nacú necá. Hua'até icá quemaño huanacu: “Necá noño Jesucristo i'imacá. Napachá ricá”, que imacá huanacu —que rimacá najló i'imacá. \p \v 29 Eyá Pedro, ajopana Jesucristo huacára'acarena hua'até, quemaño najló: \p —Huajló Tupana ja'apiyá jema'acana palani. Tupana huacára'ari huecá, hue'emacáloje Jesucristo yucuna ajopana, ajopánajlo que penaje. Eyá icá quemaño huajló hue'emacá piyá riyucuna ajopánajlo. Ñaqué i'imacale uncá paala huajló ja'apiyá jema'acana. \v 30 Icá po huacára'año nacúhua'ataca Jesús a'ahuaná apiyácacanami nacojé i'imacá. Marí que inoca ri'imacá. E'iyonaja Tupana, huachi'inami chuna pechu i'imaqué chojé caphí, ricá macápo'ori ricá i'imacá. \v 31 Rejomi Tupana a'arí ricá, ri'imacáloje ajopana ina'uqué chaje penaje. Palá ripechu i'imacá rinacu. Rijhuáque'ehue caja ricá. Ina'uqué huacára'ajeri penaje caja Tupana a'arí ri'imacá. Ina'uqué i'imatájeri penaje caja ra'á Jesucristo i'imacá. Marí caje penaje ra'á ri'imacá, huapajno'otácaloje huapéchuhua pu'uhuaré huala'acare liyá Tupana ejo penaje. Tupana amácoloje huachaje raú penaje. Marí que huajló ricá, Israelmi chu laquénamijlo. \v 32 Ilé numíchaje nacú, huahue'epí quehuaca ricá —que rimacá—. Tupana Pechu caja quemari ñaqué caja rinacu. Tupana a'arí Ripechu piyuque ra'apiyá jema'ajéñojlo —que rimacá najló. \p \v 33 Marí que rimacá aú najló nayúcha'o íqui'ija huani nachá. Richona nahuata nenótacana. \v 34 E'iyonaja re apú nahuacára'ajeño naquiyana i'imari najhua'até. Fariséona naquiyana ri'imacá. Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeri caja ri'imacá. Piyuque ina'uqué pechu i'imari rinacu palá. Rií i'imari Gamaliel. E rimá policíanajlo: \p —Ihuá'a necá huaca'apojo mequetánaja. \p —Je —que nemacá rijló. \p Aú nahuá'a necá huaca'apojo. \v 35 Ejomi rimá re jahuacácañojlo marí que: \p —Israelmi chu laquénami, i'ijnatá ipéchuhua me'etení palá méqueca ihuátaca nala'acana. Tupana huátaca que la'acaño ca'ajná necá. Napechu queja la'acaño ne'emajica ee, ricó nacaje nala'acare capichájico. \v 36 Ihue'epí júpimi que apú ina'uqué i'imacá. Ripechu queja la'ajícare ri'imajica. Rií i'imari Teudas. Ricá la'aqueri rinacuhuá hue'epiri que huani. Rijhua'atéjena i'imaño cajrú. Cuatrocientos ejé ca'ajná ne'emacá. Ajopana noño ricá naliyá. Rejomi piyuque rijhua'atéjenami tamáca'ataño piyuqueja paliyácaca. Rejeja piyuque nacaje rila'acare capicharo, nacaje rehuíña'atacare nacú i'imacá, capicharo caja rijhua'ató —que rimacá najló—. \v 37 Ñaqué caja apú i'imacá nalapa'ataca piyuque ina'uqué huacajé. Rií i'imari Judas. Galilea te'eré eyaje ri'imacá. Cajrú rijhua'atéjena i'imacá. Ñaqué caja nenoca ri'imacá; ñaqué caja rijhua'atéjenami tamáca'ataco paliyácaca. \v 38 Ñaquele numá ijló me'etení reja ne'emareja, ileruna Jesucristo huacára'acarena. Reja nala'áreja napechu nacú ri'imacá que. Napechu aú ja nacaje nala'acare, ricoja ricapichájico. \v 39 E'iyonaja Tupana ja'apiyá que nala'acá nacaje, uncá meño'ojó icá apichátalaje ricá chapú nala'acana aú. ¡Pamá! Ila'ajica pu'uhuaré. Nacaje Tupana huacára'acare la'acana ca'ajná ihuata apichátacana —que Gamaliel quemacá najló. \p \v 40 —Ñaqué ricá —que nemacá. \p Nahue'epí quehuaca rimacá najló. Aú nahuá'a Jesucristo huacára'acarena rejo piño. E nemá najló: \p —Chuhua i'imaniya Jesucristo yucuna ajopánajlo. \p E nemá policíanajlo, naña'atácaloje necá penaje. Aú naña'atá necá. E caja ehuaja nayurí ne'ejnacá reyá. \v 41 E ne'ejná reyá. Pu'ují napechu i'imacá, Tupana yurícale najña'acá chapú caje panacu. Najña'á chapú caje yajhué panacu Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño nema'acale. Pu'ují caja napechu i'imacá, palá Tupana pechu i'imacale nanacu, marí que ri'imacáloje najló penaje. \v 42 E caja napa'ó. E'iyonaja uncá nayurila Jesucristo yucuna i'imacana ajopánajlo. Uncá caja nayurila ina'uqué jehuíña'atacana Jesucristo puráca'alo nacú. Hue'echú ca'alá queja nehuíña'atajica ina'uqué Tupana puráca'alo nacú Tupana ñacaré chu. Nañacaré chu ñaqué caja nehuíña'atajica necá. \c 6 \s1 Na'acá iyamá cuhuá'ata quele achiñana a'ajnejí tamáca'atajeño penaje yucuna marí: \p \v 1 Ehuá richaje íqui'ica Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño i'imacá. Judíona ne'emacá. Ne'iyajena pura'aqueño griego pura'acó chu. Ajopana pura'aqueño napura'acó chu, hebreo pura'acó chu. Eyá griego pura'acó chu pura'ajeño aca'añó hebreo pura'acó chu pura'ajeño maná. Nemá nanacu marí que: \p —Hue'echú ca'alá queja natamáca'ataca aú huajló a'ajnejí, uncá rejenohuaja calé natamáca'ataca huajló ricá. Huanaquiyana ihuacajílominajlo na'á huejápaja. Eyá nanaquiyana ihuacajílominajlo na'á ñó'ope —que nemacá nanacu. \p \v 2 Ñaquele iyamá iphata ji'imaji nacojé quele Jesucristo huacára'acarena jahuacátaño rejé piyuque necá. Piyuqueja Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño nahuacata rejé. E nemá najló: \p —Uncá huani paala huayurica Tupana puráca'alo yucuna i'imacana ajopánajlo, ajopánajlo que, huatamáca'atacaloje ijló a'ajnejí penaje —que nemacá najló—. \v 3 Ñaquele i'ihuapajé e'iyayó iyamá cuhuá'ata quele ina'uqué. Marí cajena i'ihuapajé e'iyayó: Piyuque ina'uqué quemacárena nacú: “Palájne'equena necá” que. Palá Tupana Pechu ja'apiyá jema'ajeño ne'emajica. Piyuque hue'epícaño nacaje nacojé ne'emajica caja. Marí que i'imacaño ijña'ajé e'iyayó. Quéchami a'ajica necá ijluhua a'ajnejí tamáca'atajeño penaje —que nemacá najló—. \v 4 Eyá huecá hue'epéjeño huatucumó Tupana hua'até pura'acano nacú. Tupana puráca'alo jehuíña'atacana nacú hua'ató huahue'epeje huatucumó —que nemacá najló i'imacá. \p \v 5 —Je, ñaqué ricá —que nemacá piyuqueja. \p E nahuá'a ne'iyayó iyamá cuhuá'ata quele ina'uqué a'ajnejí tamáca'atajeño penaje. Nahuá'a ne'iyayó Esteban. Caphí huani ripechu i'imajica Jesucristo chojé. Tupana Pechu huacára'ajica que huani rila'ajica nacaje piyuque. Rejomi nahuá'a ne'iyayó Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas, quele. Eyá caja penaje nahuá'a ne'iyayó Nicolás. Antioquía eyaje ri'imacá. Uncá judío naquiyana calé ri'imacá. E'iyonaja napuráca'alo ja'apiyaja ri'imá najhua'até. \v 6 Caja nahuá'a necá ne'iyayó. Quéchami nahuá'aca necá Jesucristo huacára'acarena jimaje. E nato'otá nayáte'ela ne'ehuata chojé. Ejomi napura'ó Tupana hua'até. Marí que na'acá necá a'ajnejí tamáca'atajeño penaje. \v 7 Ehuá cajrú huani ina'uqué jema'acá Tupana puráca'alo i'imacá. Cajrú Jerusalén ehuájena jema'acá Jesucristo ja'apiyá rihuacajé. Cajrú sacerdótena hua'ató jema'acá ra'apiyá. \s1 Najña'acá Esteban nahuacára'ajeño ejo yucuna marí: \p \v 8 Palá huani Tupana la'ajica Esteban i'imajica. Tupana palamane aú Esteban la'aqueri cajrú nacaje uncá meño'ojó iná la'alare, ina'uqué hue'epícaloje mecajeca Tupana raú penaje. \v 9 Eyá nahuacáca'alo ñacarelana chiyájena i'imaño. Nanaquiyana huacáca'alo ñacarelana ií i'imari Mahuemiru Sápacaño Jácho'otacanami. Richiyájena i'imaño Cirene eyájena, Alejandría eyájena. Apalá chiyájena i'imaño Cilicia eyájena, Asia te'eré eyájena, quele i'imaño richiyájena. E caja ne'iyajena aca'añó Esteban. \v 10 Uncá nahue'epila rapiyácacana palá, capechú ripura'acole najhua'até. Tupana Pechu huacára'aca que rimájíca najló. \v 11 E caja na'á ajopánajlo liñeru, napajlácaloje Esteban nacú penaje. Marí que nemacá rinacu majopeja: \p —Huema'á ripura'acó pu'uhuaré huani Moisesmi chu nacú. Ñaqué caja ripura'acó Tupana nacú pu'uhuaré. \p \v 12 Marí que nemacá rinacu aú piyuque rehuájena yúcha'año Esteban cha. Ñaqué caja peñahuilana, Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño pechu i'imacá rinacu chapú. Aú necho'ó rejo, napatá ricá. E najña'á ricá ají que nachaje huacára'ajeño ejo. \p \v 13 Namicho'ojneja nahuacára'aca ajopana pajlaca Esteban nacú. Aú nemá marí que rinacu nahuacára'ajeñojlo: \p —Uncá huani marí ina'uqué yurila riliyó pu'uhuaré pura'acano. Ñaqué caja ripura'acó pu'uhuaré marí palani huani Tupana ñacaré nacú. Ñaqué caja rimacá pu'uhuaré Tupana puráca'alo, Moisesmi chu lana'acare nacú. \v 14 Huema'á caja rimacá marí que: “Jesús, Nazaret eyájemi, cajya'atájeri marí Tupana ñacaré. Rapiyácajica piyuque nacaje Moisesmi chu jehuíña'atacare nacú huachi'inami chuna i'imacá” —que napajlaca rinacu nahuacára'ajeño hua'até. \p \v 15 Raú piyuqueja nahuacára'ajeño, ajopana, re yá'acaño najhua'até, quele yacá'año Esteban chaje. Amaño apojó rijimá apiyácaco Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, jimá que. \c 7 \s1 Esteban pura'acó richayo yucuna marí: \p \v 1 E sacerdótena huacára'ajeri quemari Estébanjlo. \p —¿Quehuaca chi nemacá pinacu? \p \v 2 —Nojena —que Esteban quemacá—. Jema'á marí: Tupana, ilé palani huani, pura'aró hua'ajútami chu, Abrahami chu hua'até i'imacá. Rihuacajé ejo'ocaja Abrahami chu i'imari Mesopotamia te'eré nacú. Uncá chiyó ri'imá Harán te'eré nacú, Tupana i'imari richaje i'imacá. \v 3 Tupana quemari rijló marí que: “Chuhua pa'apaña pejena. Pácho'o pite'eré naquiyá, pi'ijnacáloje ají que ya'ajnaje penaje. Te'erí nuya'atájicare pijló ejo pi'ijnajé”, que Tupana quemacá rijló i'imacá. \v 4 Raú rácho'o rite'eré eyá, Caldea te'eré eyá. Ri'ijná ají que ya'ajnaje pajimila Harán ejo. Re ri'imaqué. Re rara'apami chu tajnaro i'imacá. Rejomi Tupana huá'ari Abrahami chu ají que majó. Marí te'erí hue'emacare nacú ejo rihuá'a ri'imacá. \v 5 Uncá Tupana a'alá rijló marí te'erí pamineco rite'erehua penaje. Uncá caja ra'alá rijló huejápaja ñani te'erí i'imacá. Rimá rijló marí que i'imacá: “No'ojé pijló ricá pite'erehua penaje. Pitaca'ajica ejomi piyanimínamijlo riyurejo”. Marí que Tupana quemacá rijló mayaniqueru ri'imacá rihuacajé. \v 6 Tupana quemari caja rijló rilaquénami nacú marí que i'imacá: “Ajopana te'eré nacú ne'emajé. Re ajopana huacára'ajeño nasápaca najhua'até caphí mahuemiru. Chapú huani nala'ajica necá ajopana, ajopana que cuatrocientos jarechí quetana”. \v 7 Tupana quemari piño marí que chapú nala'ajeño nacú: “Nuhuajaje necá, huacára'ajeño pilaquénami sápaca najló mahuemiru. Rejomi nayureje necá, nácho'ocoloje reyá penaje. Nephájica ee marí te'erí nacojé nephaje no'opí”, que Tupana quemacá Abrahami chujlo nanacu i'imacá. \p \v 8 ’Tupana quemari Abrahami chujlo nacaje rila'ajícare nacú rijhua'até. Rihue'epéjona penaje rihuacára'a naqueráco'opetena chu'uhuere chinuma mata'acana. Nahue'epícaloje raú ñaqué caja ri'imajica Tupana quemacá que penaje. \p ’E caja ehuaja Abrahami chu i'irí moto'orí i'imacá. Ra'á rií Isaac. Hueji que cuhuá'ata que cala huacajé rara'apá mata'arí richu'uhuere chinuma. Pumí chiyá Isaacmi chu i'irí i'imacá. Na'á rií Jacob. Ñaqué caja Isaacmi chu la'acá ricá. Jacobmi chu yaní i'imaño piño. Iyamá iphata ji'imaji nacojé quele riyani i'imacá. Achiñana huánija ne'emacá. Ñaqué caja Jacobmi chu mata'ajica riyani chu'uhuere chinuma queráco'opena ne'emajica huacajé. Iyamá iphata ji'imaji nacojé quele riyani i'imacá. Nanacojé iyamá iphata ji'imaji nacojé quele huanamana huecá. \p \v 9 ’Hua'ajútayami chuna i'imaño Jacobmi chu laquénami i'imacá. Nahuó i'imaqué chapú ne'ehuemi chu, Josemi chu, cha. Aú na'á ajopana ina'uquejlo ricá rihuemí aú, nahuá'acaloje ricá Egipto te'eré ejo penaje. Re risápaque apú hua'até. Uncá ra'aqué rijló rihuemí. E'iyonaja Tupana a'aqueri riñaté cajrú rehuá. \v 10 Ri'imatá ricá chapú caje yajhué amácana chiyá. Ra'á caja rijló péchuji, ri'imacáloje capechuni nahuacára'ajerijlo raú penaje. Raú ripechu i'imari palá Josemi chu nacú. Egipto i'imacana nacú nemaqué Faraón que. Palá Faraón pechu i'imacá rinacu. Aú calé ra'á ricá nahuacára'ajeri penaje. Piyuqueja rite'eré eruna, riñacaré chiyájena, quele huacára'ajeri penaje ra'á ri'imacá. \v 11 E caja cajrú Egipto te'eré ehuájena ña'acá me'epejí panacu. Canaan te'eré nacú ñaqué caja. Cajrú najña'ajica me'epejí panacu rehuá i'imajica. Hua'ajútayami chúnajlo, uncá caja a'ajnejí i'imaqué palá najló rihuacajé. \v 12 E Jacobmi chu jema'arí nemacá: “Re a'ajnejí Egipto te'eré nacú”. Raú rihuacára'a riyánimi chuna i'ijnacá rejo. Hua'ajútayami chuna ne'emacá. E ne'ejná rejo a'ajnejí huarúhua'aje. Huajé calé ne'ejnacá rejo i'imacá. Nephá rejo, nahuarúhua'a najluhua ñó'ope a'ajnejí. Rejomi napa'ó rijhua'até nañacajela ejo. \v 13 Re ne'emá mequetana. Caja ehuaja na'ajné tajnaro piño. E caja ne'ejná piño Egipto ejo. Iyamá pe la'acá nacú ne'ejnacá rejo. Rihuacajé Josemi chu quemari najló: “Nucá po José. E'ehué nucá”, que rimacá najló i'imacá. Faraónmi chu amari caja rejena. Raú rihue'epí na naquiyánaca Josemi chu i'imacá. \v 14 Quéchami Josemi chu huacára'aca rara'apami chu, Jacobmi chu, huá'acana rejo, piyuque rejénami chuna hua'até. Raú ne'ejná rejo. Setenta y cinco ne'emacá piyuqueja. \v 15 E caja Jacobmi chu i'ijnari Egipto te'eré ejo; re riyuró; re ritaca'á. Re caja piyuque riyanimínami taca'añó. Hua'ajútayami chuna, júpimi i'imacáñomi chuna, tajnaño re caja i'imacá. \v 16 Júpija natami i'imacá re. Rejomi najña'á naphinami ají que Siquem ejo. Re naca'á naphinami támijimina apucuna chojé. Abrahami chu huarúhua'acare i'imacá chojé naca'á naphinami. Rihuarúhua'a te'erí támijimina ca'aquela pucuna penaje. Hamormi chu yanimínami liyá rihuarúhua'a ricá. Siquem e ne'emacá, re ra'á najló liñeru rihuemí. \p \v 17 ’Tupana quemari Abrahami chujlo: “No'ojé pijló te'erí. Pilaquénamijlo riyurejo”. Rinacu rimá júpimi i'imacá. Ehuá yehuicha riphaca rená chojé, ri'imacáloje rimacá rinacu i'imacá que penaje. Egipto te'eré e Abrahami chu laquénami moto'oñó cajrú. \v 18 E caja ehuaja apú i'imari Egipto eruna i'imacana. Uncá ramala Josemi chu i'imacá. \v 19 Ripajlaque huecá'ana hua'até; chapú huani rila'ajica hua'ajútayami chuna. Rihuacára'aque naqueráco'opetena cupátacana naliyá, nataca'acáloje penaje. \p \v 20 Ne'iyohuá queja Moisesmi chu moto'ocá i'imacá. Palá Tupana pechu i'imacá rinacu. Richi'inami chuna lamára'año ricá hueji queta queri quetana nañacaré chu. \v 21 E caja riphá najló rica'acana jená chojé. Nayurí ricá ne'emacana ne'eré chu. Re ne'emacana itu iphátayo ricá, rulamára'a ricá ru'urihuá penaje. \v 22 Ñaqué i'imacale Moisesmi chu jehuíña'aro piyuqueja Egipto puráca'alo nacú. Palá ripura'acó; palá caja rila'ajica piyuque nacaje. \p \v 23 ’Iyamá ina'uqué le'ejé quele jarechí ri'imacá huacajé, huechi rihuátaca ricá'ana chaje i'ijnacana. Israelmi chu yanimínami ne'emacá. \v 24 Raú ri'ijná nachaje; iphari nanacu. E ramá apú Egipto naquiyana la'acá chapú huani apú ricá'ana. Aú ri'ijná rejo rimejñátaje riliyá. E rinó ilé Egipto naquiyana. “Caja nupuri'ichó rile'ejé jacumi nacú”, que Moisesmi chu pechu i'imacá rinacu. \v 25 Marí que rila'acá aú rimá: Apala marí que nucá'ana pechu i'imajica nunacu: “Ricá ca'ajná Tupana huacára'acare majó, ri'imatácaloje huecá Egipto naquiyana liyá penaje”. E'iyonaja uncá ñaqué calé napechu i'imacá rinacu. \v 26 Muní que piño ri'ijná nachaje. Amari iyamá ricá'ana tujla'ácaco pajhua'atéchaca. Rihuata natamáca'atacana paliyácaca, nayurícaloje pajhua'atéchaca nócacano. E rimá najló: “Ejena huánija icá. ¿Naje ta ila'á chapú pecohuácaca ejena hua'até?” \v 27 Eta apú jara'arí Moisesmi chu. Ricá penaje queño'orí najló nócacajo. Rimá rijló: “¿Na ta a'arí picá ta huahuacára'ajeri penaje? \v 28 ¿Pihuata chi nonócana, lalemi pinoca Egipto naquiyana que caja?” que rimacá rijló. \v 29 Raú ripechu i'imá: “Apala na'atacana paliyácaca, nayurícaloje pajhua'atéchaca nócacano. E rimá najló: “Ejena huánrucátaje nucá hue'emacánajlo”. Aú Moisesmi chu ñaaró reyá. I'ijnari ají que ya'ajnaje, Madián te'eré ejo. Rejé ritajnó ajopana te'eré nacú; re ri'imaqué ajopana ina'uqué hua'até, re rihuá'aco i'imacá. Iyamá riyani i'imacá rujhua'até. \p \v 30 ’Rehuá ri'imá iyamá ina'uqué le'ejé quele jarechí quetana. Ya'ajná pu'uteni e'iyohuá ipuré i'imari. Sinaí na'á ipuré ií. Rehuá richira'acÉ rimá najló: “Ejena huáno huacajé ipuré ja'apejó, pajluhuaja Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, ya'ataró rijló i'imacá. Ramá cajrú quera'atani lucúna'aco jíma'alami caje e'iyayá. Re'iyá je'echú chiyaje tára'aro. \v 31 Moisesmi chu amaca aú ricá, ripechu i'imá: “¿Na chi caji?” Aú ri'ijná rahua'ajé, ramácaloje na huánica ri'imacá penaje. Ejéchami Tupana ajalaca ricá re'iyayá, rimá rijló: \v 32 “Tupana nucá. Pa'ajútayami chuna pechu i'imacare chojé caphí nucá. Abraham, Isaac, Jacob, quele pechu i'imari nochojé caphí”, que rimacá rijló i'imacá. Raú Moisesmi chu quero'oró cajrú. A'acuhuaná ricurúcaca. Rihuó la'aró rejo yacá'acano piyá. \v 33 E Tupana quemari piño rijló: “Pica'á pi'ima'ulá pi'imá naquiyó me'etení. Ilé te'erí pitára'aco e, palani ricá, nu'umacale maare”, que rimacá rijló. \v 34 “Nomá nala'acá chapú huani nule'ejena ina'uqué. Re necá Egipto te'eré nacú. Caja noma'á neyaca cajrú. Aú nuhuitúqui'icha majó ne'emataje. Ñaquele chuhua nuhuacára'ajica picá Egipto te'eré ejo”, que Tupana quemacá rijló. \p \v 35 Marí que Esteban ja'apátaca najló riyucuna. Rimá piño: \p —Júpimi que uncá nahuátala Moisesmi chu i'imacá nahuacára'ajeri penaje. Nemá rijló: “¿Na ta a'arí picá huahuacára'ajeri penaje?” Ricá penájemi, uncá nahuátalare i'imacá, Tupana a'arí nahuacára'ajeri penaje. Ra'á caja ricá ne'ematájeri penaje, ri'imatácaloje necá Egipto eruna liyá penaje. Tupana hua'ateje, je'echú chiyaje, huacára'ari Moisesmi chu i'imacá. Riya'ató rijló quera'atani e'iyá, jíma'alami e'iyá riya'ató rijló i'imacá. Marí que Tupana huacára'aca Moisesmi chu i'imacá —que Esteban quemacá najló. \p \v 36 ’Moisesmi chu huá'ari hua'ajútayami chuna Egipto eyá i'imacá. Rila'á Tupana Pechu aú cajrú nacaje uncá meño'ojó iná la'alare caje. Raú nahue'epí mecajeca Tupana i'imacá. Rila'á ricá Egipto te'eré ehuá, juni jalomi querálani cha hua'ató. Iyamá ina'uqué le'ejé quele jarechí quetana ne'emacá pu'uteni e'iyá riya'ató rijló i'imacá. Marí que Tupana huacára'aca Moisesmi chu i'imacyohuá i'imacá. Rihuacajé caja rila'aqué Tupana Pechu aú nacaje uncá meño'ojó iná la'alare. \v 37 Moisesmi chu quemari Israelmi chu laquénamijlo marí que: “Tupana huacára'ajeri majó pajluhuaja ina'uqué ripuráca'alo ja'apátajeri penaje. Icá'ana naquiyana ri'imajica. Nucá rihuacára'aca que, que caja rihuacára'ajica ricá. Ñaquele jema'ajé ra'apiyá piyuque nacaje rimajícara'aca Moisesmi chu i'imace nacú ijló”, que Moisesmi chu quemacá najló i'imacá. \v 38 Moisesmi chu huá'ari Israelmi chu laquénami ya'ajná pu'uteni meñaru e'iyohuá. Sinaí nacojé hua'ajútayami chuna jahuacaño rijhua'até i'imacá. Ipuré ií Sinaí. Ricó ri'ijná ri'ihuátaje. Re Moisesmi chu pura'aró Tupana hua'ateje, je'echú chiyaje, hua'até. Rejomi ripa'ó rapumí chuhuá. Ra'apata riyucuna rijhua'atéjenajlo. Rijña'á Tupana hua'ateje liyá Tupana puráca'alo, piyuqueja ina'uqué i'imacáloje ra'apiyá penaje. Ricá penájemi yuriro caja huajlojépu'uteni meñaru e'iyohuá. Sinaí nacojé hua'ajútayami chuna jahuacaño rijhua'até i'imacá. Ipuré ií Sinaí. Ricó ri'ijná ri'ihuátaje. Re Moisesmi chu pura'aró Tupana hua'ateje, je'echú chiyaje, hua'até. Rejomi ripa'ó rapumí chuhuá. Ra'apata riyucuna rijhua'atéjenajlo. Rijña'á Tupana hua'ateje penaje. \p \v 39 ’E'iyonaja cale uncá hua'ajútayami chuna jema'aqueño Moisesmi chu ja'apiyá i'imajica. Uncá caja nahuátala ri'imacá. Nahuata napumí chuhuá pa'acano Egipto ejo. \v 40 Moisesmi chu malá'aco ipuré i'ihuata nacú huacajé, nemá Aaronmi chujlo marí que: “Ilé Moisés huá'ari huecá Egipto eyá i'imacá. Uncá huahue'epila méqueca ca'ajná rila'acó. Uncá ri'imalá maare huajhua'até. Ñaquele chuhuaca pila'á huajló nacaje jenami, ri'imacáloje huachi'ináricana que caja huajló penaje, rihuá'acaloje huecá hue'ejnajica ejo penaje”. “Je” que rimacá najló. \v 41 Raú nala'á nacaje jenami najluhua, ri'imacáloje nachi'ináricana que caja najló penaje. Jema piracana i'irí que ramácana i'imacá. Nenó napirana naquiyana, na'acáloje ri'ími pechu rijló penaje. Aú nacajmo'ó, pu'ují napechu i'imacale renami nala'acare nacú. \v 42 Marí caje aú Tupana yúcha'aro nachá, chapú huani nala'acale ri'imacá. Ripachá Tupana cupari ne'emacá; riyurí napura'acó nahuátaca que. Marí que nala'acá aú nala'á Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá que. Marí que Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acá nayucuna papera chojé i'imacá: \q1 Israelmi chu laquénami, icá i'imaño pu'uteni meñaru e'iyohuá iyamá ina'uqué le'ejé quele jarechí quetana. \q1 Rihuacajé uncá nojló calé inó ipirana naquiyana, iphácaloje no'opí raú penaje. \q1 \v 43 Ijña'aqué ijhua'ató pají jenami. \q1 Richu Moloc jenami i'imacá. \q1 Ijló ana puráca'alo lana'aquéjami quemacá que. Marí que Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acá nayucuna papera chojé i'imacá: \q1 Israelmi chu laquénami, icá i'imaño pu'uteni meñaru e'iyohuá iyamá ina'uqué le'ejé quele jarechí Moloc i'imari ichi'ináricana que. \q1 Renfán caja i'imari ichi'ináricana que caja ijló. \q1 Rile'ejé ihuijrí nacú ipura'acó palá i'imajica. \q1 Renami ila'acare nacú ipura'acó palá, pu'ují ipechu i'imajícale rinacu. \q1 Marí caje pachá nucupaje icá, que Tupana quemacá nanacu. \q1 Ya'ajnaje pajimila Babilonia yámojo chapú inacu péchuruna huá'ajeño icá, \m que Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acá papera chojé riyucuna i'imacá. \p \v 44 Esteban quemari piño: \p —Ya'ajná pu'uteni meñaru chu ne'emacá huacajé, hua'ajútayami chuna ña'aqueño najhua'ató pirajina ímami nahuacáca'alo ñacarelana penaje. Tupana ya'atari Moisesmi chujlo rila'acana i'imacá. Ñaqué nala'acá ri'imacá. Richu nalamá'ata Tupana puráca'alo. Jipa nacú lana'aquéjami ri'imacá. \v 45 Ejomi jupichúnami yuriño hua'ajútayami chúnajlo ricá nahuacáca'alo ñacarelana penaje. Najló nayurí ri'imacá. Moisesmi chu tajnaro i'imacá. Rapumí chojé Josuémi chu i'imari nahuacára'ajeri. Josuémi chu i'imacá nahuacára'ajeri huacajé, najña'á najhua'ató ri'imacá. Josuémi chu huá'ari necá majó, ne'emacáloje maare penaje. Ajopana ina'uqué te'eremi marí huate'eré i'imacá. Tupana jácho'otari maárohua i'imacáñomi chuna maáreya pamineco, napucunami i'imacáloje penaje. Maáreje pirajina ímami naquiyá la'acanami ja'apejé nahuacaco. Davidmi chu i'imacá ne'emacana huacajé ejená nahuacaco ra'apejé. \v 46 Palá Tupana pechu i'imajica Davidmi chu nacú. Rihuata Tupana ñacaré la'acana Tupánajlo. Tupana, Jacobmi chu pechu i'imacare chojé caphí, i'imacáloje richu penaje. \v 47 E'iyonaja uncá rila'alá ricá. Ri'irí, Salomonmi chu, la'arí ricá. \v 48 Uncá riñacaré huani calé ri'imacá. Ajopana chaje huani huacára'aca ricá, Tupana. Uncá ri'imalajla pají, ina'uqué la'acare, chu. Marí que Tupana puráca'alo ja'apátajerimi chu, Isaíasmi chu, lana'acá riyucuna i'imacá: \q1 \v 49 Je'echú chu nucá. \q1 Richiyá nuhuacára'a no'opiyá jema'ajeño. \q1 Camu'ujini nojló eja'ahuá. \q1 Ñaqué i'imacale uncá meño'ojó nala'alá nojló pají. \q1 Uncá pajluhuaja pucunaji chuja calé nucá, que Tupana quemacá. \q1 \v 50 Nucaja calé la'arí piyuqueja nacaje i'imacá, que Tupana quemacá ripuráca'alo ja'apátajerimi chujlo i'imacá —que Esteban quemacá najló. \p \v 51 Eyá rimá piño najló: \p —Ijnúcha'ajeño huani icá ta. Uncá huani jema'alá Tupana ja'apiyá. Re ina'uqué uncá hue'epílaño Tupana nacojé. Meque ilé que huani caja icá. Hua'ajútayami chuna chuhuaja caja i'ijnataca nacaje la'acana. Ne'emajica i'imajica queja caja icá me'etení. Uncá caja jema'alá Tupana Pechu ja'apiyá. \v 52 Hua'ajútayami chuna la'aqueño chapú piyuque Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna i'imajica. Júpimi, uncá chiyó Jesús iphá majó huacajé, ne'emaqué riyucuna. Tupana huátaca que la'ajeri Jesús. Ricá yucuna ne'emaqué najló. E'iyonaja nenoque riyucuna i'imajeño i'imajica. E caja ehuaja ricá nemájicare nacú, iphari majó i'imacá. E'iyonaja icá huacára'año ripatacana i'imacá. Quéchami ihuacára'a rinócana. \v 53 Ripiyá Tupana huacára'ari majó rijhua'atéjena, je'echú chiyájena i'imacá, na'acáloje hua'ajútayami chúnajlo Tupana puráca'alo penaje. Necá piño yuríqueño ricá caja nayanimínamijlo. Eyá maárejechami riyurico huajló. E'iyonaja calé uncá huani jema'alá ra'apiyá —que Esteban quemacá najló. \s1 Nenoca Esteban yucuna marí: \p \v 54 Marí que rimacá nanacu aú nahuajhué majáca'aro rijló penaje. Iqui'i huani nayúcha'aco Esteban cha. Najma'á naí hua camachá rile'ejé pacá, nenócaloje ricá penaje. \v 55 Tupana Pechu i'imari Esteban huacára'ajeri huani. E riyacá'o ají que je'echú chojé. Amari palani camareji i'imacá Tupana nacojé, hua'até ramá Jesús tára'aco Tupana ahua'á ca'añá chojó pumitá. \v 56 E rimá najló: \p —¡Amá! me'etáqueja nomaca je'echú. Ricá i'imacá ina'uquéjloje penaje, nomá tára'aco Tupana ahua'á ca'añá chojó pumitá —que Esteban quemacá najló. \p \v 57 Nema'acá piyá ripura'acó, cajrú nahuíyo'oca. Netá caja ne'ejhuihuá nayatehuana aú. Eta, piyuqueja necá jecho'oñó pajñacani Esteban nacojé. \v 58 Napatá ricá; nachíra'a ricá ají que pajimila yámojo. Re naca'á jipa richá, nenócaloje ricá raú penaje. Jipa ca'ajeño yuriño na'arumacá naquiyana apú hualijímaca hua'até, ri'imacáloje rihua'aphé penaje. Saulo rií i'imacá. \v 59 Naca'acá jipa Esteban cha quetana ripura'acó Tupana hua'até. Marí que rimacá rijló: \p —Nuhuacára'ajeri, Jesucristo, chuhua pijña'á nupechu —que rimacá rijló. \p \v 60 Ejomi ritára'o ri'irúpachi aú. E caphí rahuíyo'oca, rimá Tupánajlo: \p —Nuhuacára'ajeri, pamó nachaje chapú nala'acare nucá liyá —que rimacá rijló caja penaje. \p Ejéchami caja ritaca'acá. \c 8 \s1 Chapú Saulo la'acá Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño yucuna marí: \p \v 1-3 Caja nenó Estébanmi chu i'imacá. Re achiñana i'imaño. Cajrú péchuruna Tupana nacú ne'emacá. Necá sa'añó Estébanmi chu tami. Cajrú neyaca rijhua'até. Eyá Saulo pechu i'imari pu'ují nenócale ri'imacá. \p E rihuacajé naqueño'ó chapú la'acana cajrú. Chapú huani nala'ajica Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño. Jerusalén ehuájena ne'emacá. Ñaqué caja Saulo la'ajica chapú Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño. Rihuajla'ajica necá nañacaré chojé. Ajopana ñacaré chojé, ajopana ñacaré chojé que rihuajla'ajica ne'iyajé. Richíra'aque necá nañacaré chiyá achiñana, inaana hua'até. Ejomi rica'aqué necá calajéruni chojé. Marí caje aú cajrú Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño ñaacó macajmala. Ajopana te'eré ejo, ajopana te'eré ejo que natamáca'ataco. Judea te'eré ejo, Samaria te'eré ejo hua'ató neñaó i'imacá. Piyuqueja huani neñaataco i'imacá. Jesucristo huacára'acarenaja calé yuriño Jerusalén e. \s1 Jesucristo yucuna ne'emacá Samaria te'eré ehuájenajlo yucuna marí: \p \v 4 Caja Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño ñaañó Jerusalén eyá i'imacá. Ajopana te'eré ejo, ajopana te'eré ejo que natamáca'ataco. Rehuá caja ne'emaqué Tupana i'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna najló. \v 5 Apú nanaquiyana i'imari. Rií i'imari Felipe. Ri'ijná ají que Samaria te'eré ejo. Re ritajnó pajimila e; re ri'imaqué Jesucristo yucuna najló. \v 6 Cajrú ina'uqué jahuacaco ripuráca'alo jema'ajé. Palá nema'ajica ripuráca'alo ra'apiyá. Namá caja Felipe la'acá Tupana Pechu aú cajrú nacaje uncá meño'ojó iná la'alare. \v 7 Felipe ca'aqueri caja jiñana pechu cajrú ina'uqué e'iyayá. Jiñana jahuíyo'oqueño nácho'oco ne'iyayá aú. Natámina i'imajícaño Felipe tejmo'ótaqueri caja. Ajopana napona taca'arí camachá najló; ajopana uncá meño'ojó ja'apálaño palá. Marí cajena ritejmo'ótaque rihuacajé. \v 8 Aú pu'ují huani napechu i'imajica rehuá, rila'ajícale cajrú nacaje uncá meño'ojó iná la'alare. \p \v 9 Re caja apú i'imari. Rií i'imari Simón. Mari'ichú ri'imacá. Júpija ri'imacá rehuá. Rila'aqué rinacuhuá najló cajrú hue'epica que. Ripajlaque Samaria eruna hua'até, rimaqué najló: \p —Ajopana chaje huani hue'epica nucá. Uncá na i'imalá nucá que —que ripajlájica rinacuhuá najló. \p \v 10 Piyuqueja ina'uqué jema'aqueño Simón ja'apiyá palá. Majopeja i'imacaño jema'aqueño ra'apiyá. Ñaqué caja nahuacára'ajeño jema'ajica ra'apiyá. Marí que nemájica rinacu: \p —Ricaja calé piyuque huani la'acá. Tupana pechu que huani ca'ajná ripechu —que nemájica rinacu. \p \v 11 Na'aqué ripuráca'alo nanacojó. Caja júpimi que riqueño'ocá lahuícho'ocaje najló rehuá. Marí caje aú ne'emaqué pajlácaje puráca'aloji ja'apiyá. \v 12 E caja Felipe i'imari Tupana puráca'alo yucuna najló rehuá. Jesucristo palamane Tupana i'imatari ina'uqué capichácajo liyá, ne'emacáloje rijhua'atéjena raú penaje. Riyucuna ri'imaqué najló, raú nema'á ra'apiyá. Ejomi nala'á bautizar necá, inaana, achiñana hua'até. \v 13 Ñaqué caja Simón quemacá rinacuhuá: \p —Caphí nupechu Jesucristo chojé, ri'imatácaloje nucá capichácajo liyá raú penaje —que rimacá rinacuhuá. \p Aú nala'á bautizar ricá. Ejomi ri'ijnaqué Felipe hua'até. Ramaque Felipe la'acá Tupana Pechu aú cajrú nacaje uncá meño'ojó iná la'alare caje, ina'uqué hue'epícaloje mecajeca Tupana raú penaje. Palani huani Simonjlo nacaje rila'ajícare i'imajica. \p \v 14 E caja Jesucristo huacára'acarena, Jerusalén e i'imacaño, jema'añó Samaria eruna yucuna. Marí que yucu iphaca nanacu: “Cajrú nanaquiyana jema'acá Tupana puráca'alo ja'apiyá.” Raú nahuacára'a Pedro, Juan, quele rejo namaje. \v 15 E ne'ejná reyá; ja'apaño ají que a'ajná ño'ojó; iphaño nanacu. E napura'ó Tupana hua'até nanacu, Tupana Pechu yurícoloje najhua'até penaje. \v 16 Caja uncá Tupana Pechu i'imalá najhua'até pamineco. Bautizárunaja calé ne'emacá. Nala'á necá bautizar, Nahuacára'ajeri Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño ne'emacale. E'iyonaja calé uncá Tupana Pechu i'imalá ne'iyá. \v 17 E caja Pedro, Juan hua'até pura'añó Tupana hua'até nanacu. Nato'otá caja nayáte'ela nanacojé. Marí caje aú Tupana Pechu ja'aró ne'iyajé. \p \v 18 Simón amari Jesucristo huacára'acarena to'otaca nayáte'ela nanacojé, hua'até que Tupana Pechu ja'acó ne'iyajé. Marí que ramaca aú rihuata najló liñeru a'acana, na'acáloje rijló pechuji rila'acáloje ñaqué penaje. \v 19 Rimá Pédrojlo, Juanjlo hua'até: \p —A'á nojló pechuji, noto'otachi nuyáte'ela ne'ehuata chojé, Tupana Pechu ja'acóloje ne'iyajé raú penaje. \p \v 20 Eyá Pedro quemari rijló: \p —Palani Tupana capichátacajla piliñérute pijhua'atoja. ¡Meque pipechu nacú ca'ajná ricá! “Iná huarúhua'ajla liñeru aú nacaje Tupana a'acare majopeja”. ¿Que chi pipechu rinacu? \v 21 Uncá pijló calé marí que la'acana. Uncá huani paala Tupánajlo ilé pipechu nacú ricá que —que rimacá rijló—. \v 22 Pipajno'otá pipéchuhua pu'uhuaré pila'acare liyá. Pipura'ó caja Tupana hua'até. Apala ramajo pichaje pu'uhuaré pi'ijnachíyaca pipéchuhua liyá —que rimacá rijló—. \v 23 Nuhue'epí mecajeca ina'uqué picá. Chapú pihuó i'imacá ajopana ina'uqué cha, nachá'atacale picá. Pichuhuájeja picá pu'uhuaré la'ajeri. Uncá meño'ojó piyurila pu'uhuaré la'acana piliyó —que Pedro quemacá Simonjlo. \p \v 24 Aú Simón quemari najló: \p —Ipura'ó Tupana hua'até nuchaya, nu'umacóloje chapú caje pimíchaje nunacu liyá penaje —que rimacá najló. \p \v 25 E caja Pedro, Juan, quele ñapátaño Tupana puráca'alo yucuna i'imacana Samaria erúnajlo. Ne'emá Jesús yucuna najló, namácare penájemi yucuna ne'emá najló. \p Ejomi napa'ó. Tupana puráca'alo yucuna i'imacana nacuja napa'ó napumí chuhuá. Ne'emá meque Tupana i'imataca iná capichácajo liyá yucuna ajopánajlo, ajopánajlo que. Apalá chojé, apalá chojé que napa'acó riyucuna i'imacana nacú. Ají que nachira'ajico cajrú pajimila e'iyohuá, Samaria te'eré e'iyohuá i'imacare. Tupana puráca'alo yucuna i'imacana nacuja napa'acó. E caja ehuaja nephá napumí chuhuá piño Jerusalén ejo. \s1 Felipe pura'acó Etiopía eyaje hua'até yucuna marí: \p \v 26 Pajluhuaja Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, iphari Felipe nacú. Rimá Felípejlo: \p —Chuhua pi'ijná ají que cahuacajo. Ilé iñe'epú i'ijnari Jerusalén eyá ají que meñaru chuhuá pajimila Gaza ejo, ricá chuhuá pi'ijnajé —que rimacá rijló. \p —Je —que rimacá. \p \v 27 E Felipe i'ijnari ají que a'ajná ño'ojó, rimacá rijló que ejo. Iñe'epú chu ramá pajluhuaja ina'uqué ja'apaca ritucumá. Etiopía eyaje ri'imacá; ne'emacánaru ja'apiyatéjeri ri'imacá; ruliñérute lamá'atajeri ri'imacá. Ri'ijná Jerusalén ejo i'imacá, ripechu i'imacáloje pu'ují Tupana nacú rejo penaje. \v 28 Ricá penájemi pa'aró piño rapumí chuhuá i'imacá. Pe'iyoóhua ja'apaca chu ra'apá, cahuaruna chíra'año ra'apiyá ricá. Ra'apaca nacú ripura'ó Tupana puráca'alo lana'aquéjami hua'até, Isaíasmi chu lana'acare ri'imacá. Tupana puráca'alo ja'apátajeri Isaíasmi chu i'imacá. \v 29 E Felipe iphari rahua'ajé i'imacá, ejéchami Tupana Pechu quemacá Felípejlo: \p —Pi'ijná rápumi chu, pipháchiyachi quele pe'iyoóhua ja'apaca, chira'aró pitucumó. \p —Je —que rimacá. \p \v 30 Aú recho'ó rápumi chu, iphátari ricá. Jema'arí ripura'acó papera hua'até, Isaíasmi chu lana'acare i'imacá. E rimá rijló: \p —¿E chi pihue'epica meque quemacánaca quele lana'aquéjami pipura'ó hua'até? \p \v 31 —Uncá —que rimacá—. ¿Meque la'ajemi chi nuhue'epícajla ricá? Riyucuna ja'apátajeri i'imaquela nojló, nuhue'epijla ricá. Pácho'o majó, huamachi pijhua'até marí papera. Maare piyá'o nohua'á. \p —Je —que rimacá. \p \v 32 Marí que Tupana puráca'alo lana'aquéjami ramácare quemacá Jesucristo nacú: \q1 Ohueja najña'acá que caja najña'ajica apú ina'uqué, nenócaloje ricá penaje. \q1 Uncá ohueja i'irí huá'ala ralojlo, napiro'ocachu richijné. \q1 Ñaqué caja uncá meque calé rimájica najló. \q1 \v 33 Nala'ajé namácaja ricá. \q1 Uncá na penaje calé nala'ajica chapú ricá. \q1 Uncá nayurílaje ajopana pura'acó richaya. \q1 Uncá na calé i'imajeri chapú huani nala'ajícare ricá yucuna ajopánajlo. \q1 Nenoje ricá. \q1 Raú uncá ri'imalaje marí eja'ahuá chu ina'uqué hua'até, que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá, ricá ripura'ó hua'até i'imacá. \p \v 34 Caja Felipe yá'aro rahua'á. E Etiopía eyaje quemari rijlo: \p —Chuhua pi'imá nojló riyucuna. ¿Na nacú Tupana puráca'alo ja'apátajeri quemacá marí que? ¿Rinacuhuá ca'ajná rimá, apú nacú ca'ajná? \p \v 35 E Felipe queño'orí riyucuna ja'apátacana rijló. Papera ramácare huajé eyá que riqueño'ó Jesucristo yucuna i'imacana rijló. Rejomi ri'imá caja riyucuna, apa'amá Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacare nacú. \v 36 Riyucuna ri'imá rijló palá. Hua'ató que na'apaca juni ahua'ayá. Ejéchami Etiopía eyaje quemacá Felípejlo: \p —Piyacá'o, re juni maare. ¿E pila'acajla bautizar nucá racojé? \p \v 37 Felipe quemari rijló: \p —A'a, caphí pipechu i'imajica ee Jesucristo chojé, ri'imacáloje Pi'imatájeri penaje, nula'ajé bautizar picá. \p Rimá rijló: \p —Ñaqué nupechu, nuhue'epí Tupana I'irí Jesucristo. \p \v 38 Rejé rihuacára'a cahuaruna tajnaco. E Felipe, Etiopía eyaje, quele huitúca'año junápeje. Re Felipe la'arí bautizar ricá. \v 39 Ejomi nácho'o junápiya. Ejéchami Tupana Pechu micho'ocá riliyá Felipe. Rejomi uncá Etiopía eyaje amala piño ricá. Pu'ují ripechu que ra'apaca piño ají que iñe'epú chuhuá. \v 40 Eyá Tupana Pechu ña'arí Felipe ají que pajimila ejo. Pajimila ií i'imari Azoto. E ri'ijná rehuá Tupana yucuna i'imacana nacú. Cajrú pajimila ejo ri'ijná riyucuna i'imajé najló. Méqueca Tupana i'imataca iná capichácajo liyá yucuna ri'imaqué najló. Riyucuna i'imacana nacuja ri'ijnaqué. Ya'ajnaje pajimila Cesarea ejená ri'ijná riyucuna i'imajé. \c 9 \s1 Tupana apiyácaca Saulo pechu yucuna marí: \p \v 1 Eyá ya'ajná Saulo la'aqueri chapú Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño. Rihuata nacapichátacana. Ñaqué i'imacale ri'ijná Sacerdótena huacára'ajeri chaje. \v 2 Riquejá'a riliyá rinacojé, ri'ijnacáloje pajimila Damasco ejo penaje. Ripuráca'alo aú rihuata nahuacáca'alo ñacarelana ejo i'ijnacana, riculácaloje Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño ne'iyayá penaje. Rijña'acáloje ne'iyayá necá achiñana, inaana hua'até, rihuá'acaloje necá ají que Jerusalén ejo penaje. Rica'acáloje necá ina'uqué huajáquelana chojé rejo penaje. \v 3 E caja naculácana chaya riqueño'ó pajimila Damasco ejo i'ijnacana. Iñe'epú chuhuá ra'apá, Damasco ahua'á chami ri'imacá. Ejéchami caphí huani camareji patacá je'echú chiyá majó riloco'opani. \v 4 Eja Saulo cojno'orí ají que te'erí e'iyajé. Ejéchami Jesucristo quemacá rijló: \p —Saulo, ¿naje pila'á chapú nucá? Chapú pila'acá no'opiyá jema'ajeño; raú caja pila'á nucá chapú —que rimacá rijló. \p \v 5 Aú Saulo quemari rijló: \p —¿Na ina'uqueca chi picá? \p E rimá rijló: \p —Nucá Jesús, pila'acare chapú. Chapú caja pila'acá picó raú. \p \v 6 Raú cajrú Saulo quero'ocó, cajrú ricurúcaca raú. Rimá rijló: \p —Nu'umacana, ¿na chi pihuata nula'acá? \p Rimá rijló: \p —Pácho'o, pi'ijnachi pajimila ejo. Re pamaje no'opiyá jema'ajeri pajluhuaja. Ricá quemájeri pijló naca nuhuátaca pila'acá. \p \v 7 Saulo huáque'ena quero'oñó caja cajrú, nema'acale Jesucristo pura'acó rijhua'até aú. E'iyonaja calé uncá namala ricá. \v 8 E caja Saulo jácho'oro te'erí e'iyayá. Ejéchami riyacá'acojla. E'iyonaja uncá meño'ojó ramala. Ñaquele rijhuáque'ena paco'otaño ricá ají que pajimila Damasco ejo. \v 9 E nephata ricá pajimila ejo, rejé nayurí ricá. Hueji que cala quetana ri'imacá re, uncá meño'ojó ramala. Uncá caja rajñaque ra'ajnehuá; uncá caja ri'iralá juni caje. \p \v 10 Eyá ricá caja pajimila e, Damasco e, apú i'imari. Jesucristo ja'apiyá jema'ajeri ri'imacá. Rií i'imari Ananías. Apalá pají chu ri'imacá. Rejé Jesús ya'ataró ritapú que rijló rihuacajé. Rihuá'a rijló: \p —¡Ananías! \p E ra'ajipá rijló: \p —Nuhuacára'ajeri, maare nucá —que rimacá. \p \v 11 Jesús quemari rijló: \p —Pácho'o, pi'ijnachi iñe'epú chuhuá. Ca'añá ejo pitari na'acá rií. Piphájica penaje Judas ñacaré ejo, pimaje najló marí que: “¿Mere chi Saulo, Tarso eyaje ricá? Tupana hua'até ripura'ó. \v 12 Marí que rijlú chu la'acó me'etení. Ramá apú ina'uqué huaíchaca riloco'opani. Rií Ananías. Ramá ricá mujlúca'aca ucapú ri'imacare chu chojé. Ramá caja rito'otaca riyáte'ela rinacojé, ramácaloje piño raú penaje”, que pimájica najló —que rimacá Ananíasjlo. \p \v 13 Marí que rimacá aú, Ananías quemari rijló: \p —Nu'umacana, cajrú ina'uqué i'imacá Saulo yucuna nojló. Nemá nojló rinacu méqueca rila'acá chapú huani pa'apiyá jema'ajeño, Jerusalén e i'imacaño. \v 14 Chuhuaca ricá huaícha majó. Sacerdótena huacára'ajeri huacára'ari ri'ijnacá majó, rijña'acáloje piyuque huecá, rica'acáloje huecá ina'uqué huajáquelana chojé penaje. Huecá, pijhua'até pura'ajeño, rihuata la'acana chapú —que rimacá rijló. \p \v 15 Eyá Jesús quemari rijló: \p —Pi'ijná. Caja nu'uhuapá nujluhua Saulo ajopana ina'uqué e'iyayá, ri'imacáloje nuyucuna ajopana te'eré erúnajlo penaje. Ri'imajé nuyucuna ne'emacánanajlo, Israelmi chu laquénamijlo, cajénajlo ri'imajé nuyucuna. \v 16 Nucá quemájeri rijló méqueca rijña'ajica chapú caje panacu maare eyá ají ño'ojó huatucumó. No'opiyá jema'ajeri ri'imacale, nala'ajica ricá chapú —que rimacá Ananíasjlo. \p \v 17 Raú Ananías i'ijnari ají que a'ajná ño'ojó Saulo i'imacá ejo. Riphá rinacu; rito'otá riyáte'ela rinacojé; rimá rijló: \p —Nujmeremi, Saulo, Hue'emacana Jesucristo, huacári'ichari nucá majó pichaje. Pi'ijnacá majó huacajé, iñe'epú chu ripura'ó pijhua'até i'imacá. Ricá huacári'ichari nucá majó pichaje. Ripuráca'alo aú no'ojé pijló amácaje, pamácaloje penaje. Ra'acáloje caja pijló Tupana Pechu penaje rihuacári'icha nucá majó —que rimacá rijló. \p \v 18 Ejéchami jiña a'ajú que ja'acó Saulo ijlú chiyá. Ejomi ramá palá, rácho'o. Ejomi nala'á bautizar ricá. \v 19 Rejomi rajñá ra'ajnehuá, raú caja ritejmo'otó piño. E caja riyuró júpija quemachi Damasco e. Ajopana Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, Damasco eruna, hua'até ri'imá re. \s1 Saulo i'imacá Jesucristo yucuna Damasco e yucuna marí: \p \v 20 E caja Saulo queño'orí Jesucristo yucuna i'imacana nahuacáca'alo ñacarelana chu. Rimá Jesús nacú: \p —Tupana I'irí ricá —que rimacá rinacu. \p \v 21 Piyuque ripuráca'alo jema'ajeño pechu i'imá: “¿Méquechi ricá?” \p Napura'ó pajhua'atéchaca rinacu, nemá rinacu: \p —Ricá capichátaqueri Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño Jerusalén e i'imajica. Ñaqué penaje ri'ijná majó, rijña'acáloje necá tejmuji, ra'acáloje necá sacerdótena huacára'ajeñojlo penaje. ¡Eta chuhua, meque ca'ajná ripechu! —que nemacá rinacu. \p \v 22 Ehuá richaje, richaje que Saulo pechu i'imacá Tupana puráca'alo yucuna i'imacana nacú. Palá ri'imajica najló Jesucristo yucuna, nahue'epícaloje raú Jesucristo i'imacá Tupana I'irí penaje. Damasco ehuá cajrú judíona i'imacá, quechíra'aqueja que napechu i'imacá raú. \s1 Saulo i'imacó judíona naquiyana liyá yucuna marí: \p \v 23 Júpija quemachi Saulo i'imacá rehuá najhua'até. Ehuá ajopana judíona pura'acó rinacu pajhua'atéchaca, nenócaloje ricá penaje. \v 24 E'iyonaja Saulo jema'arí riyucuna. Hue'echú quetana, lapí quetana hua'ató na'ó ripé pajimila numaná ahua'á, nenócaloje ricá penaje. \v 25 Pajimila nacú corral yenoje chipúca'ari. Jipa naquiyá la'acanami ri'imacá. E lapí Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño huitúca'ataño Saulo cuhuá'ala caje cajruni chu, ají que corral yámojo. Marí queja ri'imacó ripinana liyá. \fig |src="HK014C.tif" size="span" copy="Horace Knowles ©The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972, 1995." ref="Los Hechos 9.25" \fig* \s1 Saulo i'imacá Jerusalén ejo yucuna marí: \p \v 26 E caja Saulo iphari Jerusalén ejo. Re rihuata Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño hua'até jahuacácano. E'iyonaja naquero'ó ripiyá. \p —Jesucristo ja'apiyá jema'ajeri ricá chuhuaca —que ajopana quemacá najló i'imacá rinacu. \p E'iyonaja uncá nema'alá na'apiyá. \v 27 E caja apú nanaquiyana a'arí Saulo ñaté. Rií i'imari Bernabé. Ricá huá'ari ricá Jesucristo huacára'acarena ejo. Rimá najló: \p —Ya'ajná iñe'epú chuhuá Saulo amari Jesús i'imacá. Re ripura'ó rijhua'até. Ejomi ri'ijná Damasco ejo. Re ri'imá Jesucristo yucuna najló. Caphí ripechu i'imacá ripuráca'alo yucuna i'imacana nacú najló, Jesucristo a'acale riñaté —que rimacá najló i'imacá. \p \v 28 —Ñaqué ricá. \p E caja Saulo yuriro Jerusalén e. Jesucristo huacára'acarena huáque'ehue ri'imacá. \v 29 Caphí ripechu i'imajica Jesucristo yucuna i'imacana nacú. Ripura'ó caja judíona naquiyana hua'até, griégona pura'acó chu pura'ajeño ne'emacá. Jesucristo yucuna jimaje naca'ácaco pajhua'atéchaca. Nayúcha'o richá, aú nahuata rinócana. \v 30 E'iyonaja Jesucristo hua'atéjena naquiyana jema'añó riyucuna, aú nahuá'a ricá apú pajimila ejo. Cesarea pajimila ií. Reyá nahuacára'a ri'ijnacá Tarso ejo. Apú pajimila ií Tarso. \p \v 31 Rihuacajé uncá na calé rehuá la'arí Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño chapú. Judea te'eré ehuá, Galilea te'eré ehuá, Samaria te'eré ehuá hua'até, uncá nala'alá necá chapú. Richaje, richaje que napechu i'imajica Tupana chojé caphí. Hue'echú ca'alá queja napechu iphájica Tupana puráca'alo nacojé hue'epícana. Tupana Pechu a'aqueri ra'apiyá jema'ajeño ñaté, ajopana ina'uqué jema'acáloje Jesucristo ja'apiyá najhua'até penaje. \s1 Pedro tejmo'ótaca Eneas yucuna marí: \p \v 32 E caja Pedro i'ijnari apú pajimila eyá, apú pajimila eyá que. Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño chaje ri'ijnaqueno. Ri'ijná caja pajimila Lida ejo, Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño amaje. \v 33 Re riphata apú ina'uqué. Rií i'imari Eneas. Ritami ri'imacá. Caja hueji que cuhuá'ata quele jarechí quetana rito'ocó cama chu. Caja taca'átaqueja que rinapona i'imacá. \v 34 E Pedro quemari rijló: \p —Eneas, me'etení Jesucristo tejmo'ótaca picá. Chuhua pácho'o; pilamá'ata picamané. \p Ejéchami Eneas jácho'oco; peyajhueni ri'imacá. \v 35 Ejomi piyuque Lida eruna amaño ritami penájemi peyajhueni. Ñaqué caja Sarón eruna amaca ricá. Raú napajno'otá napéchuhua Tupana ejo, nema'acáloje Jesucristo ja'apiyá penaje. \s1 Pedro macápo'oca Dorcas yucuna marí: \p \v 36 E rihuacajé pajluhuájaru inanaru i'imayo. Jesucristo ja'apiyá jema'ajeyo ru'umacá. Pajimila Jope e ruñacaré i'imacá. Ruí i'imari Tabita. Apú ruí i'imari Dorcas griégona pura'acó chu. Rucá la'aqueyo palá ajopana ina'uqué nacú. Palá rula'ajica camu'ují la'acaño nacú. \v 37 Pedro i'imacá pajimila Lida e huacajé, rula'ó rutami. Ricá rutami caje nacú rutaca'á. Na'apitataca rutami ejomi nácho'ota rutami yenoje ucapú chojé. \v 38 Ejo'ocaja Pedro i'imari pajimila Lida e. Pajimila Jope ahua'á ricá. Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño hue'epiño ejo'ocaja Pedro i'imacá re. Aú nahuacára'a iyamá achiñana rejo, nahuá'acaloje rimaná penaje. Nephá rinacu. E nemá Pédrojlo: \p —Chuhua pi'ijná huajhua'até Jope ejo, pimalá'ataniya picó maare. \p —Je —que rimacá. \p \v 39 E Pedro i'ijnari najhua'até. Nephá nanacu. E nahuá'a Pedro ucapú támijimi i'imacare chu chojé. E ramá cajrú inaana jahuacaco rejé. Ihuacajílomina ne'emacá. Cajrú neyaca rucami cholo. Naya'atá Pédrojlo a'arumacaji, camichá caje rucujípa'acare najló i'imacá. \v 40 E Pedro huacára'ari nácho'oco ucapú chiyá. Quéchami ritára'aco ri'irúpachi aú rutami ahua'á. Ripura'ó Tupana hua'até, rimacápo'ocaloje rucá penaje. Ejomi riyacá'o ají que támijimi chaje, rimá támijimijlo: \p —Tabita, pácho'o. Raú rujlú me'etaro; amayo Pedro. Aú rócho'o chi'ilá que. \v 41 E ripatá rucá ruyáte'ela naquiyá, rácho'ota rucá. Ejomi rihuá'a Jesucristo ja'apiyá jema'ajéñojlo, ihuacajílominajlo hua'até. Rimá najló: \p —Amá, chuhua cajmurú rucá —que Pedro quemacá najló. \p \v 42 Marí que rumacápo'oca i'imacá. Cajrú riyucuna moto'ocá pajimila eruna e'iyohuá. Raú íqui'iruna ina'uqué pechu i'imá caphí Jesucristo chojé, ri'imatácaloje necá capichácajo liyá penaje. \v 43 Pedro i'imari rehuá meque cálaja. Simón hua'até ri'imá re. Simón sápaqueri pirajina ímami nacú, quele risápaca'ala i'imacá. Rijhua'até ri'imá. \c 10 \s1 Cornelio huá'aca Pedro maná yucuna marí: \p \v 1 Pajluhuaja ina'uqué i'imari. Rií i'imari Cornelio. Cesarea e ri'imacá. Pajimila ií Cesarea. Cien surárana huacára'ajeri ri'imacá. Italia eyájena rile'ejena surárana i'imacá. \v 2 Cajrú ripechu i'imacá Tupana nacú. Ñaqué caja riyani, riyajalo pechu i'imacá. Uncá judíona calé ne'emacá. E'iyonaja ra'aqué cajrú liñeru judíona naquiyánajlo, camu'ují la'acaño ne'emacá. Cajrú caja ripura'acó Tupana hua'até. \v 3 E caja Tupana hua'até pura'acano nacú ri'imá riñacaré chu. Pe'iyochá camú to'ocó ee, pajluhuaja je'echú chiyaje ya'ataró rijló. Palá Cornelio amaca riphaca rinacu. E je'echú chiyaje huá'ari rijló: \p —Cornelio —que. \p \v 4 Aú riyacá'o Tupana hua'atéjeri chaje. Cajrú riquero'ocó raú. Rajalaca ricá. E rimá rijló: \p —¿Naje pi'ijichá? \p Je'echú chiyaje quemari rijló: \p —Tupana hue'epiri picá; rema'á caja pipura'acó rijhua'até. Ramá caja palá pila'acá camu'ují la'acaño nacú. \v 5 Chuhua pihuacára'a pijhua'atéjena naquiyana i'ijnacá pajimila Jope ejo Pedro maná huá'aje. \v 6 Ricá quemajeri pijló méqueca pila'ajica nacú. Simón, ilé camejeri ímami nacú sápajeri, hua'até ricá. Juni jalomi cha riñacaré yá'aro —que rimacá rijló. \p —Je —que rimacá. \p \v 7 E caja Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, pa'aró. Ejomi Cornelio huá'ari iyamá rijhua'até sápajeño maná. Rihuá'a caja apú surara maná; Cajrú péchuri Tupana nacú ri'imacá; palá Cornelio pechu huatána'aca rinacojé. \v 8 Rihuá'a namaná. E nephá rinacu. E ri'imá piyuque ramácare yucuna najló. Ejomi rihuacára'a necá pajimila Jope ejo. \p \v 9 E muní que na'apá ají que ya'ajnaje, iñe'epú chuhuá na'apaca. E caja ehuaja nephá pajimila Jope nacojé. Ma'apona que Pedro jácho'oco pají i'ihuata chojé, ripura'acóloje Tupana hua'até penaje. To'otáqueja pají i'ihuata i'imacá nañacajela ehuá. Ri'ihuata chu ri'imá, rejé caápu'ucu i'imari nachá. \v 10 E quehuí rijló me'epejí i'imacá; maca'aní rihuátaca ra'ajnehuá ajñacana. Namoto'ocá rijló a'ajnejí quetana nacaje queñótaro rijlú chu iná tapúna'aca que. \v 11 Ramá je'echú me'etaco rijló. Pumí chiyó ramá nacaje a'arumacaji lé'eque, chítaje huani ri'imacá. Ramá rihuitúca'aca ají que majó riloco'opani. Pa'u quele rimanáure naquiyá jepo'oquéjami ri'imacá, huitúca'ari riloco'opani. \v 12 A'arumacaji chu ramá que'iyapejena camejérina, pirajina, caje. Pa'u quele tajnéruna, jeína caje, cupira'aphana caje, piyuqueja ramaca nacajena. \v 13 E rema'á Tupana quemacá rijló: \p —Pácho'o, Pedro, pinochi pijluhua camejeri, pajñácaloje ri'ími penaje. \p \v 14 E'iyonaja Pedro quemari rijló: \p —Uncá, Nuhuacára'ajeri. Uncá huani nojñala ri'ími pimacare nacú. Uncá ajñácajena penaje calé necá. Peñahuilana quemaño marí cajena nacú huajñaca piyá ri'ími. \p \v 15 Tupana quemari piño rijló: \p —Camejérina, pirajina, numacárena nacú: “Palani ajñácajena necá”, pimaniya nanacu: “Uncá ajñácajena penaje calé necá”. \p \v 16 Hueji que pe Tupana quemacá rijló ñaqué huánija. Ejomi a'arumacaji pa'aró piño rapumí chuhuá je'echú chojé. \v 17 Raú cajrú Pedro i'ijnataca ripéchuhua na penájeca ramaca ilé que. E'iyohuá que Cornelio huacára'acarena iphaca pajimila e'iyajé. E nemá apujlo: \p —¿Mere chi Simón ñacaré? \p —A'ajnare ricá —que rimacá najló. \p E caja nephá corral numaná ejé. \v 18 E caphí nemacá: \p —¿E chi Pedro maare? \p \v 19 Re caja jo'ó Pedro i'ijnatari ripéchuhua ramácare nacú. E Tupana Pechu quemari rijló: \p —Piyacá'o, hueji quele ina'uqué iphíchaño majó. Pamaje ne'ejichá majó. \v 20 Pácho'o chuhuaca; pihuitúca'a nachaje; eco pi'ijná najhua'até. Pimaniya nanacu: “Uncá nucá'ana calé necá; uncá nu'ujnalaje najhua'até” que. Pi'ijná najhua'até, nuhuacára'acale necá majó pihuá'aje —que rimacá rijló. \p —Je —que rimacá. \p \v 21 Raú Pedro huitúca'ari nachaje. Rimá najló: \p —¿Na penaje i'ijichá majó? ¿Nomaje chi i'ijichá majó? \p \v 22 —A'a —que nemacá—. Huahuacára'ajeri, Cornelio, huacára'ari huecá majó pamaje, aú hue'ejná majó. Palájne'eque huani ricá, huahuacára'ajeri. Cajrú caja ripechu Tupana nacú. Palá caja piyuque judíona pechu rinacu, cajrú nahuátacare ricá. Meyale pajluhuaja Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, ya'ataró rijló. Ricá quemari rijló, rihuá'acaloje pimaná penaje. Pimacáloje rijló nacaje nacú penaje rihuá'a pimaná —que nemacá rijló. \p \v 23 —Ñaqué ricá. Ijmulúca'a majó; maare icamátajo nujhua'até; munico hue'ejná —que rimacá najló. \p —Je —que nemacá. \p E muní que Pedro i'ijnacá najhua'até. Ajopana Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño i'ijnaño caja rijhua'até. Pajimila Jope eyájena ne'emacá. \p \v 24 E apacala que i'imacá huacajé nephá pajimila Cesarea ejo. Rená huacajé Cornelio jahuacátari ina'uqué rihuátacarena riñacaré chojé. Necá, rejena, quele i'imaño re piyuque. Pedro huátacana nacú ne'emá re. \v 25 Caja ehuaja Pedro iphari nanacu a'ajnáreje que. Ramaca aú ricá huaíchaca Cornelio i'ijnari rijimajo. Ritára'o ri'irúpachi aú rijimaje, pu'ují ripechu i'imacale Pedro nacú. \v 26 E Pedro quemari rijló: \p —Pácho'o. Ina'uqué caja nucá, ilé picá que caja nucá —que rimacá rijló. \p \v 27 Ejomi ra'apata ricá riñacaré ejo. Pedro pura'aró rijhua'até richira'acó nacú. E caja namujlúca'a rijhua'até pají chojé. Pedro amari cajrú ina'uqué richu, uncá judíona calé ne'emacá. \v 28 E Pedro quemari najló: \p —Caja ihue'epí méqueca huapuráca'alo lana'aquéjami quemacá icá'ana nacú. Uncá judíona calé i'imacaño nacú rimá. “Uncá paala huahuacaco najhua'até”, que peñahuilana quemacá huajló icá'ana nacú. E'iyonaja Tupana ya'atarí nojló nacaje. Aú nuhue'epí uncá rihuátala nomaca icá ujhuí, ajopana icá'ana hua'até. Uncá caja rihuátala numacá inacu: “Huahuejáputenami necá” que. \v 29 Ñaqué i'imacale nu'ujná najhua'até, nemacá aú nojló Cornelio nacú: “Huahuacára'ajeri huá'ari pimaná” que. Uncá na calé numá najló. Pu'ucuja numacá najló: “Je” que. Nu'ujichá majó najhua'até. Chuhua pimá nojló na chaya pihuá'a numaná —que Pedro quemacá rijló. \p \v 30 E Cornelio quemari rijló: \p —Maare nu'umá nuñacaré chu me'etení que chami. Pa'u que cálicha huecá rejomi. No'ojné liyá i'itacano nacuja nu'umacá. Lainchu nupura'ó Tupana hua'até, ejéchami pajluhuaja ina'uqué ya'atacó nojló. Mejáma'atani queja ra'arumacá i'imacá. \v 31 E rimá nojló: “Cornelio, Tupana hue'epiri picá. Rema'á caja pipura'acó rijhua'até; ramá caja palá pila'acá camu'ují la'acaño. \v 32 Chuhua pihuacára'a pijhua'atéjena naquiyana pajimila Jope ejo, nahuá'acaloje Pedro maná penaje. Simón, ilé pirajina ímami nacú sápajeri, hua'até ricá. Juni jalomi cha riñacaré yá'aro. Pedro quemájeri pijló nacaje pila'ajícare nacú”, que rimacá nojló i'imacá. \v 33 Ñaqué i'imacale tu'ujné nuhuacára'aca necá ca'ajnó pihuá'aje. Palá pili'ichaca huecá majó i'ijnacana aú. Tupana amari huecá maare. Chuhua huahuata pi'imacá huajló yucu, Tupana huacára'aca que pi'imacá huajló yucu —que rimacá Pédrojlo. \s1 Pedro i'imacá Tupana yucuna Cornelio ñacaré chu yucuna marí: \p \v 34 Raú Pedro queño'orí pura'acajo. Rimá najló: \p —Chuhua nuhue'epica Tupana huátaca pajimato ina'uqué. Uncá ripechu la'aló ujhuí ne'iyajena nacú. Tupánajlo piyuqueja ina'uqué. \v 35 Re ina'uqué ajopana te'eré nacú, ajopana te'eré nacú que, iphaño Tupana ja'apí, la'añó rihuátaca que. Palánija rijló necá, la'añó rihuátaca que. \v 36 Tupana yuriri Israelmi chu laquénamijlo ripuráca'alo i'imacá. Ripuráca'alo lana'aquéjami quemari huajló Jesucristo nacú. Jesucristo lamá'atari huapechu, palá huapechu i'imacáloje Tupana nacú raú penaje. Piyuqueja ina'uqué huacára'ajeri penaje ricá. \v 37 Caja jema'á riyucuna méqueca ri'imacá judíona te'eré ehuá huajhua'até i'imacá yucuna. Pamineco Juanmi chu i'imacá. Ricá i'imari Tupana puráca'alo yucuna ina'uquejlo i'imacá. Rila'aqué caja bautizar nanaquiyana. Pumí chiyó Jesucristo i'imari Tupana yucuna najló Galilea te'eré ehuá. \v 38 Nazaret eyaje ri'imacá. Caja ihue'epí Tupana a'acá rijló Ripechu, raú rihue'epique piyuqueja nacaje la'acana. Palá huani rila'ajica ina'uqué raú. Ritejmo'ótaque necá, Jiñá Chi'ináricana la'ajícarena natami. Marí que rila'ajica palá, Tupana a'ajícale riñaté. \v 39 Huecá amaño piyuque nacaje Jesús la'acare Judea te'eré ehuá, Jerusalén ehuá hua'até. Chapú péchuruna acúhua'ataño ricá a'ahuaná apiyácacanami nacú, ritaca'acáloje rinacojé penaje. \v 40 Rejé ritaca'á i'imacá. E'iyonaja Tupana macápo'ori ricá hueji que cala ritaca'acá ejomi. Aú calé huamá piño ricá. \v 41 Uncá piyuqueja calé ina'uqué amaca ricá rimacápo'oco ejomi; huecaja calé amaño ricá. Caja júpimi que Tupana i'ihuapari rijluhua huecá ina'uqué e'iyayá, hue'emacáloje ajopánajlo, ajopánajlo que huamácare yucuna penaje. Taca'arí penájemi macápo'ocaro, hua'até huajñá hua'ajnehuá. Hue'emá rijhua'até. \v 42 Rihuacára'a huecá ripuráca'alo ja'apátacana nacú ajopánajlo, ajopánajlo que. Tupana a'arí Ri'irí Jesucristo, rihuajácaloje namanaicho la'ajeño, pu'uhuaré la'ajeño penaje. Cajmuruna, caja taca'acaño hua'até rihuajaje. Marí caje yucuna rihuacára'a hue'emacá ajopánajlo, ajopánajlo que. \v 43 Júpimi que piyuque Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna quemaño marí que Jesús nacú: “Iná pechu i'imacachu richojé caphí, ri'imatácaloje iná Tupánajlo penaje, Tupana amaro iná chaje pu'uhuaré iná la'acare liyá raú. Jesucristo palamane aú ramó iná chaje.” \s1 Tupana Pechu ja'aró ajopana e'iyajé. Uncá judíona calé ne'emacá. Marí riyucuna: \p \v 44 Rejo'ocaja jo'ó Pedro pura'aró najhua'até. E'iyohuá que Tupana Pechu ja'acó Pedro puráca'alo jema'ajeño e'iyajé. \v 45 Re caja Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño i'imaño, Judíona ne'emacá. Pedro hua'até nephá rejo i'imacá. Marí que namaca aú napechu nacú i'imá: “¿Méquejle necá? Tupana a'arí najló Ripechu. E'iyonaja uncá huecá'ana judíona calé necá,” que napechu i'imacá nanacu. \p \v 46 Marí que napechu i'imacá nanacu napura'acole me'echuje puráca'aloji chu. Me'echuje caja ri'imacá richu pura'ajéñojlo. Palá huani napura'acó Tupana nacú richu. \v 47 E Pedro quemari najló: \p —Palani huala'acá bautizar necá. Caja Tupana a'achari najló Ripechu, ra'acá huajló ricá que caja. \p \v 48 E rihuacára'a nala'acá bautizar necá, Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño ne'emacale. E caja nemá Pédrojlo: \p —Piyuró huajhua'até mequetánaja, meyaque ca'ajná pipa'ajico. \p —Je —que rimacá najló. \p Marí que Pedro i'imacá najhua'até i'imacá. \c 11 \s1 Pedro pa'acó Jerusalén ejo yucuna marí: \p \v 1 E yucu iphari Jesucristo huacára'acarena nacú. Ajopana Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño jema'añó caja riyucuna. Judea te'eré ehuájena i'imacaño ne'emacá. Marí que yucu i'imacá: “Ajopana te'eré ehuájena, uncá judíona calé necá, jema'añó caja Tupana ja'apiyá.” \v 2 E caja Pedro pa'aró Jerusalén ejo. Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño rehuá i'imacaño, judíona ne'emacá, necá aca'añó rimaná. \v 3 E riphá nanacu. Nemá rijló: \p —¿Naje pi'ijná ajopana ñacaré chojé? Uncá judíona calé ileruna pi'ijná chaje. ¿Naje chi pajñá pa'ajnehuá najhua'até i'imacá? \p \v 4 Aú Pedro i'imari richuhuaja riyucuna najló. \v 5 Rimá najló: \p —Pajimila Jope e nu'umaqué huacajé, nupura'ó Tupana hua'até. Ehuá nacaje ya'atacó nojló iná amaca iná tapú que. Nomá nacaje a'arumacaji lé'eque, chítaje huani ri'imacá. Pa'u quele rimanáure naquiyá jepo'oquéjami que ri'imacá. Nomá rihuitúca'aca je'echú chiyá ají que majó noloco'opani. \v 6 Nuyacá'o richojé, nomácaloje palá naca i'imacá richu penaje. Nomá que'iyapejena camejérina, pirajina i'imacá richu. Pa'u quele tajneruna ne'emacá. Nomá caja jeína, cupira'aphana. Marí cajena nomá richu. \v 7 Ejéchami Tupana quemacá nojló: “Pedro, pácho'o, pinochi pijluhua camejeri, pajñácaloje ri'ími penaje”. \v 8 E'iyonaja numá rijló: “Nuhuacára'ajeri, uncá huani ta nojñala ri'ími pimacare nacú: ‘Uncá ajñácajena penaje calé necá’. Peñahuilana quemaño marí cajena nacú huajñaca piyá ne'ími”. \v 9 E Tupana quemari piño nojló: “Camejérina, pirajina hua'até numacárena nacu: ‘Palani ricá pajñácaloje penaje’, pimaniya nanacu: ‘Uncá ajñácajena penaje calé necá’ ”. \v 10 Hueji que pe Tupana quemacá nojló ñaqueja caja. Ejomi piyuqueja nomácarena pa'añó piño napumí chuhuá ají que je'echú chojé. \v 11 Mequetana i'imajemi hueji quele achiñana iphaño rejo. Nucá naculá. Pajimila Cesarea eyájena ne'emacá. Reyá nahuacára'ajeri huacára'ari necá nuculaje. \v 12 Caja nephá nunacu. Ejéchami Tupana Pechu quemacá nojló: “Eco pi'ijná najhua'até. Pimaniya nanacu: ‘Uncá nucá'ana calé necá, uncá nu'ujnalaje najhua'até’ que”, que rimacá nojló. Aú hue'ejná najhua'até. Mariruna nujhuáque'ena, tára'año nohua'á me'etení, i'ijnaño caja nujhua'até i'imacá. Iyamá cuhuá'ata quele hue'emacá. Piyuqueja huecá mujlúca'año riñacaré chojé. \v 13 Ejomi Cornelio i'imari huajló yucu, ramácare riñacaré chu yucuna. Ramá pajluhuaja Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, ya'atacó rijló i'imacá. Ricá penaje quemari rijló: “Pihuacára'a pijhua'atéjena naquiyana pajimila Jope ejo Pedro maná huá'aje. \v 14 Ricá quemájeri ijló méqueca ila'ajica, Tupana i'imatácaloje picá, pejena, quele capichácajo liyá raú penaje”, que Tupana hua'atéjeri quemacá Cornéliojlo i'imacá. Marí que ri'imacá nojló riyucuna. \v 15 E caja nu'umá najló Jesucristo yucuna. Nuqueño'ochami riyucuna i'imacana najló Tupana Pechu ja'acó ne'iyajé. Júpimi ra'acó hue'iyajé que caja ra'acó ne'iyajé. \v 16 Ejéchami riphaca nupechu nacú Huahuacára'ajeri Jesucristo quemacare nacú i'imacá. Rimá huajló i'imacá: “Juan la'arí bautizar ina'uqué juni aú. Eyá nucá a'ajeri ina'uquejlo Tupana Pechu”, que rimacá huajló i'imacá. \v 17 Caphí huapechu Jesucristo chojé, ri'imatácaloje huecá raú Tupánajlo penaje. Ñaquele Tupana a'arí huajló Ripechu i'imacá; ñaqué caja ra'acá najló Ripechu. Marí que nu'umacá najhua'até. Tupánaja calé huacára'ari nu'ujnacá nachaje. Uncá naje calé nula'á apojó que Tupana huátacare liyá —que Pedro quemacá najló. \p \v 18 Marí que rimacá, Jesucristo ja'apiyá jema'ajéñojlo. Jerusalén e i'imacaño ne'emacá, aca'añó rimaná penájenami ne'emacá. Marí cajé aú nayurí Pedro nacú culácatacano. Palá napura'acó Tupana nacú, nemá pajlocaca: \p —Ñaqué caja Tupana la'acá palá ajopana, uncá judíona calé necá, e'iyonaja rila'á necá palá. Tupana huátari napala'ataco napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá, ne'emacáloje matajnaco rijhua'até raú je'echú chu penaje —que nemacá pajlocaca. \s1 Antioquía e Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño jahuacaco yucuna marí: \p \v 19 Nenoca Estébanmi chu huacajé naqueño'ó ajopana la'acana chapú. Piyuque Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño nala'á chapú reyá a'ajná ño'ojó. Marí que nala'acale necá chapú, ne'iyajena ñaañó ya'ajnaje Fenicia te'eré ejo. Ajopana piño ñaañó Chipre te'eré ejo. Ajopana piño ñaañó pajimila Antioquía ejo. Rehuá ne'emaqué Tupana i'imataca iná capichácajo liyá yucuna judíonajlo. Najloja calé ne'emaqué riyucuna; uncá ne'emaqué riyucuna ajopánajlo, napechu i'imacale nanacu: “Uncá najlojé penaje calé riyucuna.” \v 20 E caja Chipre eyájena, Cirene eyájena, quele i'ijnaño apú pajimila ejo. Rií i'imari Antioquía. Re ne'emaqué Jesucristo yucuna najló. Méqueca Jesucristo i'imataca iná capichácajo liyá yucuna ne'emaqué najló rehuá. Uncá judíona calé ne'emacá. \v 21 Tupana a'aqueri ripuráca'alo yucuna i'imajeño ñaté, na'apátacaloje ajopana ina'uquejlo palá ripuráca'alo penaje. Aú cajrú ina'uqué jema'añó Jesucristo ja'apiyá. \v 22 E caja Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, Jerusalén e i'imacaño, jema'añó riyucuna. Aú nahuacára'a Bernabé i'ijnacá pajimila Antioquía ejo. \v 23 Ri'ijná rejo, amari palá huani Tupana la'acá necá rehuá. Pu'ují huani ripechu la'acó raú. E rila'á nenacú, caphí napechu i'imacáloje Jesucristo ja'apiyá jema'acana nacú penaje. \v 24 Palájne'equeni huani Bernabé i'imacá. Tupana Pechu quemajica que rila'ajica piyuque nacaje. Caphí huani ripechu i'imajica Jesucristo chojé, ra'acáloje riñaté palá la'acana aú penaje. Cajrú ina'uqué jema'ajica Tupana ja'apiyá ri'imajica najhua'até huacajé. \v 25 Ñaquele Bernabé i'ijnari ají que Tarso ejo Saulo culaje. Re riphata ricá. E rihuá'a ricá rijhua'ató Antioquía ejo. \v 26 Re ne'emá pajluhua jarechí quetana. Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño hua'até ne'emaqué. Nehuíña'ata cajrú ina'uqué Tupana puráca'alo nacú. Ajopana Antioquía eruna quemaqueño Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño nacú: “Jesucristo hua'atéjena necá” que. Rejoja naqueño'ó neí a'acana marí que. \v 27 Ehuá Tupana puráca'alo ja'apátajeño naquiyana iphaca Antioquía ejo. Jerusalén eyájena ne'emacá. \v 28 Pajluhuaja nanaquiyana ií i'imari Agabo. E caja nahuacó Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño hua'até. E Agabo tára'aro ne'iyá. Tupana Pechu quemari rijló, rimacáloje nacaje nacú najló penaje. Aú rimá najló: \p —Cajrú me'epijí i'imajica najló Judea te'eré nacú —que rimacá najló i'imacá. \p Ñaqué caja ri'imacá najló Claudio i'imacá nahuacára'ajeri huani huacajé. \v 29 Caja ri'imá najló riyucuna. Raú Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, Antioquía ehuá i'imacaño, pura'añó pajhua'atéchaca, nahuacátacaloje liñeru najló penaje. Nahuacára'acaloje ricá Judea te'eré ejo penaje. Nahuarúhua'acaloje najluhua a'ajnejí raú penaje. Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño ne'emacá najhua'até, aú nahuacata najló liñeru. Naliñérute i'imacá nacapi queja na'acá ricá najlojé penaje. \v 30 Marí que nahuacátaca najló liñeru. Ejomi nahuacára'a Judea te'eré ehuájenajlo ricá. Bernabé, Saulo, quele hua'até nahuacára'a ricá, na'acáloje ricá Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño huacára'ajeñojlo penaje. Ejomi necá tamáca'ataño camu'ují la'acáñojlo ricá. \c 12 \s1 Nenó Santiágomi chu. Ejomi naca'á Pedro calajeruni chojé. Marí riyucuna: \p \v 1 Rihuacajé ne'emacana i'imari Herodes. Rihuacára'a rijhua'atéjena surárana la'acá chapú Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño. Raú nala'á ne'iyajena chapú. \v 2 Rihuacajé rihuacára'a caja Santiágomi chu nócana najo'ojohua aú. Juan e'ehué Santiagomi chu i'imacá. \v 3 Herodes amari ilé que rila'acana i'imacá palá judíona naquiyánajlo. Ñaquele rihuacára'a piño Pedro ña'acana, naca'acáloje ricá calajeruni chojé penaje. Rihuata caja rila'acana chapú. Fiesta huacajé e'iyohuá naca'á ri'imacá richojé. Nale'ejé fiesta huacajé najñaque pan mamúra'atacanaru. \v 4 E naca'á Pedro calajeruni chojé. Herodes huacára'ari surárana i'imacá rihua'aphena, riñaacó piyá. Dieciseís ne'emacá piyuque. Pa'u queleno que ne'emacá rihua'aphena pajehuémichaca. Herodes pechu nacú ri'imá Pedro huá'acana cajrú ina'uqué e'iyajé fiesta ja'apaca ejomi, nala'acáloje ricá chapú penaje. \v 5 Pedro i'imari calajeruni chu i'imacá. Palá huani rihua'aphena amaca ricá riñaacó piyá. Ma'apona que Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño pura'acó Tupana hua'até rinacu ya'ajná apalá pají chu. Mahuó nala'acá necó, napura'acóloje Tupana hua'até rinacu penaje. \s1 Tupana jácho'otaca Pedro calajeruni chiyá yucuna marí: \p \v 6 Herodes pechu nacú rihuá'acana i'imacá muní que cajrú ina'uqué e'iyajé, nala'acáloje ricá chapú penaje. E lapí Pedro camátaro. Iyamá surárana ihuami chuhuá ri'imá jepo'oqueja iyajmela curete aú. Ajopana surárana lapa'añó rinumaná ahua'á. Ina'uqué nahuajácarena hua'aphena ne'emacá. \v 7 E mana'í chiyó Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, ya'atacó rijló. Cajrú camareji patacó ina'uqué huajáquelana chojé. E Tupana hua'atéjeri tujla'arí Pedro papara'alaya. Apótano ricá, rimá rijló: \p —Quiñaja pácho'oco. \p Hua'ató que curete caráca'aco ricoja Pedro a'anapitá naquiyá. \p \v 8 —Camachá pa'acá pihuachaphila, pa'á caja pi'ima'ulá —que rimacá Pédrojlo. \p —Je —que rimacá. \p Aú ra'á rihuachaphilo, ri'ima'ulá caje. \p —Chuhua pa'á richaje pa'arumacá pinacuhuá, pi'ijnachi nujhua'até. \p —Je —que rimacá. \p \v 9 E Pedro i'ijnari rápumi chu. Ripechu i'imá: “¿Nutapú chi ricá? Uncá ca'ajná quehuaca calé nomácare me'etení,” que ripechu i'imacá. \v 10 Na'apaña rihua'aphena, surárana, majó pitá i'imacaño. Ñaqué caja na'apáñaca ajopana. Caja penaje nephá rinumaná huani nacojé. Pejru'uhuá naquiyá la'acanami ri'imacá. Iñe'epú i'imacá ejo pitá rijme'etó. Rinacojé nephaca aú ja rijme'etó ricoja napiyá najló, na'apácaloje richiyá penaje. Reyá caja na'apá pajñacani ají que iñe'epú chuhuá. Richuhuá na'apá, iphaño apú iñe'epú nacojé. Ejéchami Tupana hua'atéjeri i'ijnañáaca ricá. Pedro yuriro ricoja. \p \v 11 Ejéchami ripechu iphaca quehuaca cari. Aú rimá: \p —Chuhua nuhue'epí quehuaca jo'ó ricá nomíchaje. Tupana huacári'ichari majó pajluhuaja rijhua'atéjeri je'echú chiyá, ri'imatácaloje nucá Herodes liyá penaje. Chapú judíona naquiyana huátaca nula'acana liyá hua'ató ri'imachiya nucá. Penaje rihuacári'icha ricá majó nuchaje —que rimacá. \p \v 12 Marí caje aú Pedro i'ijnatari ripéchuhua rinacu. E ri'ijná ají que María ñacaré ejo. Juan Marcos jaló María i'imacá. Ruñacaré chojé nahuacó cajrú, napura'acóloje re Tupana hua'até Pedro nacú penaje. \v 13 E Pedro iphari corral numanaje, amari chahuíña'aqueja rinumaná i'imacá. Aú rihuá'a najló reyaja. E pajluhuájaru inaya i'ijnayo, romácaloje naca huá'aca najló penaje. Rode ruí i'imacá. \v 14 Roma'á rihuá'aca. Ruhue'epí Pedro núru'upi ri'imacá. E'iyonaja uncá ru'ujnalá rinumaná me'etaje rijló. Pu'ují huani rupechu i'imacale, rupa'ó jecho'oquelo ropumí chuhuá pachoje ajopánajlo riyucuna i'imajé. Rumá najló: \p —Caja Pedro iphíchari majó. Corral numaná ritára'o me'etení —que rumacá najló. \p \v 15 —¡Meque pehuíji'ichaco quele! \p —Uncá nohuíji'ichaco calé, quehuaca numacá. \p —¿Ricá huani chi ricá pamíchaca? Je'echú chiyaje, rihua'aphé, ca'ajná pamicha tára'aco —que nemacá rojló raú. \p \v 16 E'iyohuá que Pedro huá'aca piño najló. E caja ehuaja ne'ejná rapu me'etaje. Amaño ricá ri'imacá. Aú naquero'ó. \v 17 E Pedro jácho'otari ra'anapitá, namanúma'acoloje penaje. Ejomi ri'imá najló meque Tupana jácho'otaca ricá ina'uqué huajáquelana chiyá yucuna. Ejomi rimá najló: \p —Eco i'imá riyucuna Santiágojlo, ajopana huanaquiyánajlo hua'até. \p —Je —que nemacá. \p E ri'ijná piño apojó. \p \v 18 Muní que najme'etaca ee surárana amaño meñaru Pedro ina'uqué huajáquelana chiyá. Uncá huani nahue'epila méreca ri'imacá. Cajrú nahuíyo'oca pajlocaca raú. \p \v 19 E caja Herodes huacára'ari naculaca Pedro. Naculá ricá. E'iyonaja uncá huani nephátala ri'imacá. Aú Herodes quejá'ari rihua'aphena liyá riyucuna. Uncá nahue'epila méqueca rapiyácacana. Aú rihuacára'a nenótacana. Ejomi Herodes jácho'oro Judea te'eré eyá. I'ijnari pajimila Cesarea ejo. Rejo riyuró. \s1 Herodes taca'acá yucuna marí: \p \v 20 Re ri'imacá. E caja ajopana iphaño rejo. Pajimila Tiro, pajimila Sidón hua'até eyájena ne'emacá. Cha'apá ne'emacá. Pajñacani ne'ejnacá rejo, napura'acóloje ne'emacana Herodes hua'até penaje. Júpimi que Herodes hua'atéjena huacára'ajica a'ajnejí najló. E caja ehuaja nayurí rihuacára'acana najló, Herodes yúcha'acole nachá. Ñaquele napura'ó apú hua'até pamineco. Ne'emacana Herodes ñacaré chiyá sápajeri ri'imacá. Rií i'imari Blasto. Ricá hua'até napura'ó, ripura'acóloje Herodes hua'até nachaya penaje. Nahuata ripala'ataca ripéchuhua palá najhua'até raú penaje, rihuacára'acaloje piño najló a'ajnejí riñacajela eyá penaje. \v 21 E Heródes a'arí najló rená, ripura'acóloje najhua'até penaje. E caja riphá rená chojé. Huacajé ra'á palá nojé ra'arumacá rinacuhuá. Ne'emacánaja calé a'acare nanacuhuá caje ra'á rinacuhuá. Ejomi ri'ijná yá'ajo ají que nahuacára'ajeri ñáca'aru chu. E riqueño'ó yucu i'imacana najló. \v 22 Ehuá cajrú ina'uqué jahuíyo'otaca ricá, nemá rinacu: \p —Uncá huecá que calé ricá, Tupánaja queja ricá quele pura'aró —que nahuíyo'otaca ricá. \p \v 23 Ejéchami pajluhuaja Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, huacára'aca rijló tami caje, rila'acáloje ritami penaje. Nemá rinacu: “Tupana que ricá quele pura'aró.” Pachá Tupana hua'atéjeri huacára'ari rijló támicaje. E'iyonaja uncá rihuacára'ala nemacá piyá ñaqué rinacu. E caja jamu'unana ajñátaño rinapona. Ricá nacú ri'imá ritami. Caja ehuaja ritaca'á rinacu. \p \v 24 Cajrú ina'uqué jema'añó Tupana puráca'alo yucuna rihuacajé. Apú eyá, apú eyá que na'apájica riyucuna i'imacana nacú. \p \v 25 E caja Bernabé, Saulo, quele iphaño Jerusalén ejo. Na'á peñahuilánajlo liñeru. Ejomi napa'ó piño Antioquía ejo napumí chuhuá. Nahuá'a najhua'ató apú. Rií i'imari Juan Marcos. \c 13 \s1 Bernabé, Saulo, quele i'ijnacá Jesucristo yucuna i'imajé ajopánajlo, ajopánajlo que yucuna marí: \p \v 1 Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, Antioquía e i'imacaño, naquiyana ja'apátaño Tupana puráca'alo ajopana naquiyánajlo. Ajopana naquiyana caja jehuíña'ataño necá Tupana puráca'alo nacú. Marí quele nanaquiyana i'imacá: Bernabé, Simón Negro, Lucio, Cirene te'eré eyaje ri'imacá. Apú nanaquiyana i'imari Manaén. Ricá tahuá'aro ne'emacánami, Heródesmi chu hua'até i'imacá. Eyá apú i'imari, Saulo rií i'imacá. Nanaquiyana caja ri'imacá. \v 2 Eyá apú huacajé nahuacó piño, ne'ejnatácaloje napéchuhua Tupana nacú pajhua'atéchaca penaje. Hua'até ne'etacó na'ajné liyá, Tupana nacuja napechu i'imacáloje penaje. Ehuá Tupana Pechu quemacá najló: \p —Ihuacára'a Bernabé, Saulo hua'até e'iyayó, na'apátachi Jesucristo yucuna ajopánajlo, ajopánajlo que. Ricá no'ó najló nasápaca'ala penaje me'etení —que rimacá najló. \p \v 3 Napura'acó Tupana hua'até, ne'etacó caja na'ajné liyá. Ejomi nato'otá Bernabé, Saulo, quele nacojé nayáte'ela, Tupana a'acáloje nañaté penaje. Ejomi nahuacára'a necá reyá Jesucristo yucuna i'imajé ajopánajlo, ajopánajlo que. \s1 Chipre te'eré e Bernabé, Saulo, quele i'imaño Jesucristo yucuna rehuá i'imacáñojlo. Riyucuna marí: \p \v 4 Caja Tupana Pechu huacára'ari ne'ejnacá. E na'apá Seleucia pajimila ejé. Reyá nacuhuá'a huapuru chu Chipre te'eré ejo. \v 5 E caja narúca'o napunuma chojé. Pajimila Salamina ejo nephá. Re naqueño'ó Tupana puráca'alo yucuna i'imacana judíonajlo nahuacáca'alo ñacarelana chu. Apú i'ijnari caja najhua'até, nañaté a'ajeri penaje. Rií i'imari Juan Marcos. \v 6 Reyá na'apá piño. Apú eyá, apú eyá que ne'ejnajica Jesucristo yucuna i'imacana nacú. Ají que ne'ejnacá piyuque nate'eré nacuhuá. E caja nephá Pafos ejo. Apú pajimila ií Pafos. Re apú i'imari, Barjesús rií i'imacá. Apú rií i'imari Elimas. Judíona ja'á ri'imacá, mari'ichú ri'imacá. Majopeja ripajlájica ina'uqué hua'até rinacuhuá; rimaqué najló marí que: \p —Tupana puráca'alo ja'apátajeri nucá —que rimájica rinacuhuá. \p \v 7 Ne'emacana hua'ateje ri'imacá. Ne'emacana ií i'imari Sergio Paulo. Capechuni huani ri'imacá. E ne'emacana huá'ari Bernabé, Saulo, quele maná, ne'emacáloje Jesucristo yucuna rijló penaje. \v 8 Aú ne'ejná rejo riyucuna i'imajé rijló. E'iyonaja ricá mari'ichú cahuíla'ari Bernabé, Saulo, quele nacú. Ricahuíla'a nanacu ne'emacana pechu i'imacá piyá Jesucristo chojé caphí. \v 9 Saulo, apú rií Pablo, i'imari Bernabé huáque'ehue. Tupana Pechu huacára'ajica ricá que rila'ajica nacaje. Ne'emajla Jesucristo yucuna ne'emacánajlo. E'iyonaja mari'ichú cahuíla'ari nanacu. Aú Pablo yacá'aro richaje. \v 10 E rimá rijló: \p —Pajlácachi huani picá ta; chapújne'equeni huani caja picá; Jiñá Chi'ináricana hua'ateje caja picá. Ñaquele chapú pipechu nacaje palani nacú. Tupana puráca'alo, palani ricá. E'iyonaja picá ta jehuíña'atari ina'uqué majopeja pajlácaje nacú, nema'acá piyá Tupana puráca'alo ja'apiyá penaje. ¿Naje chi uncá piyurila piliyó ilé caje? —que rimacá rijló—. \v 11 Chuhuata Tupana huajájica picá ta. Pijlú yacájeri; uncá pamálaje mejáma'atani; meque cálaja pi'imajica mejlurú —que rimacá rijló. \fig |src="cn01960B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Los Hechos 13.11" \fig* \p Ejéchami caja huani rijlú yacaca. Majopeja ripijátaca ají ño'ojó, ají ño'ojó que, apú paco'otácaloje ricá penaje. \v 12 Marí que ne'emacana amaca aú ripechu i'imá: “¡Meque palani huani Tupana puráca'alo!” Ejéchami rila'acá quehuaca Tupana puráca'alo. Rihuata Tupana ja'apiyá jema'acana, ri'imacáloje Ri'imatájeri penaje. \s1 Pablo, Bernabé, quele pa'acó Antioquía ejo yucuna marí: \p \v 13 E Pablo, rijhuáque'ena, quele huitúca'año huapuru chojé. E nácho'o Pafos eyá; i'ijnaño ají que a'ajná ño'ojó pajimila Perge ejo. Panfilia te'eré nacú ricá pajimila. Rejé nephá. Re najhuáque'ehue, Juan Marcos, ja'apáñari necá, ripa'acóloje ají que Jerusalén ejo penaje. \v 14 Ejomi na'apá piño. Nácho'o Perge eyá; i'ijnaño ají que Antioquía ejo. Pisidia te'eré nacú Antioquía. E nale'ejé huatána'acaje huacajé namujlúca'a nahuacáca'alo ñacarelana chojé. E nayá'o. \v 15 E apú pura'aró Tupana puráca'alo lana'aquéjami hua'até najló. Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acare, hua'até ripura'ó najló. Riñapata najló rijhua'até pura'acano. Rejomi nahuacáca'alo ñacarelana chiyá huacára'ajeño quemaño apujlo: \p —Chuhua pimá Pablo, Bernabé hua'atejlo, nemachi huajló nahuátacare nacú quemacana. \p —Je —que rimacá najló. \p E rimá najló nemacá que. \v 16 Raú Pablo tára'aro. Rica'á najló riyáte'ela namanúma'acoloje raú penaje. E rimá najló: \p \v 17 —Israélmi chu laquénami, Tupana ja'apí iphájeño, jema'á numájica ijló me'etení. Israélmi chu laquénami huecá. Huapechu nacuja Tupana. Tupana huá'ari hua'ajútayami chuna ajopana ina'uqué e'iyayá i'imacá. Palá rila'ajica ne'emajica. Aú cajrú namoto'ojica Egipto te'eré nacú. Ajopana te'eré nacú ne'emaqué rihuacajé. Tupana la'aqueri ne'iyohuá cajrú nacaje uncá meño'ojó iná la'alare caje. Marí caje aú ja rihuá'a reyá ne'emacá. \v 18 Iyamá ina'uqué le'ejé quele jarechí quetana ne'emacá pu'uteni meñaru e'iyohuá. Pu'uhuaré nala'acare rehuá rihuacajé, Tupana ña'arí panacu. \v 19 Tupana capichátari Canaan te'eré ehuájena i'imacá. Iyamá cuhuá'ata quele nanámana i'imacá. Necá piyuque i'imacá, ricapichata ra'acáloje nate'eremi hua'ajútayami chúnajlo penaje. \v 20 Cuatrocientos cincuenta jarechí e'iyohuá ra'aqueno ne'iyajena nahuacára'ajeño penaje. Ilé que nahuacára'ajeño i'imacá Samuelmi chu i'imacá ejená. Samuelmi chu i'imari Tupana puráca'alo ja'apátajeri i'imacá. \v 21 Rihuacajé ina'uqué huátaño Tupana a'acá najló pajluhuaja ne'emacánahua penaje, rihuacára'acaloje necá piyuqueja penaje. Aú Tupana a'arí Saulmi chu ne'emacana penaje. Cismi chu i'irimi Saulmi chu i'imacá. Benjaminmi chu yanimínami naquiyana ri'imacá. Iyamá ina'uqué le'ejé quele jarechí quetana Saulmi chu i'imacá nahuacára'ajeri. \v 22 Rejomi Tupana jácho'otari ricá. Ra'á Davidmi chu ne'emacana rapumí chojé. Marí que Tupana quemacá Davidmi chu nacú i'imacá: “Marí Isaí i'irí, David, palá nupechu rinacu, rila'acale piyuque nacaje nuhuátacare caje”. \v 23 Pajluhuaja Davidmi chu laquemi Jesús. Tupana a'arí Jesús Israelmi chu laquénami i'imatájeri penaje. Tupana arucari ina'uquejlo pajluhuaja, ri'imacáloje Ne'ematájeri penaje. Jesús nacú rimá najló i'imacá. \v 24 Uncá chiyó Jesús queño'ó ina'uqué jehuíña'atacana Tupana nacú, Juanmi chu i'imari Tupana puráca'alo yucuna najló pamineco. Rimaqué najló, napala'atácoloje napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá penaje. Ejomi rila'ajica necá bautizar. \v 25 Uncá chiyó Juanmi chu ñapata risápaca'ala, rimá najló marí que: “Marí que ca'ajná ipechu nunacu: ‘Ricá Tupana huacára'acare majó, ina'uqué i'imatájeri penaje ricá’. Uncá ricá calé nucá. Nopumí chojé apú ina'uqué iphájeri. Ricá Tupana huacára'acare majó ina'uqué i'imatájeri penaje ricá. Iqui'i huani nuphácare ja'apí ricá. Majopéjari huani nucá nujluhua, nuchaje huani ri'imacale”, que Juanmi chu quemacá najló. \p \v 26 Reyá Pablo quemari piño najló: \p —Abrahami chu laquénami icá. Tupana ja'apí iphájeño e'iyajena maare. Tupana i'imatari iná capichácajo liyá. Riyucuna yuriro caja ijlojé penaje. \v 27 Jerusalén eruna, nahuacára'ajeño hua'até, uncá hue'epílaño na ina'uqueca Jesús i'imacá. Uncá caja nahue'epila meque quemacánaca Tupana puráca'alo lana'aquéjami. Uncá caja nahue'epila meque quemacánaca Tupana puráca'alo, ra'apátajeñomi chuna lana'acare i'imacá. Huatána'acaje huacajé queja nahuacaco, napura'acóloje ripuráca'alo lana'aquéjami hua'até penaje. E'iyonaja calé uncá nahue'epila rinacojé. Ñaqué i'imacale nahuacára'a surárana noca Jesús. Rinócana aú nala'á Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna quemacá que nanacu. \v 28 Uncá na calé Jesús la'arí pu'uhuaré i'imacá, nenócaloje ricá richona penaje. E'iyonaja calé nemá Pilátojlo, rihuacára'acaloje rinócana penaje. \v 29 Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá que nenoca ri'imacá. Nacúhua'ata ricá a'ahuaná apiyácacanami nacojé. Re ritaca'á i'imacá. Ejomi nahuitúca'ata ritami rinaquiyá. Quéchami najña'á ritami támijimina to'otaquelana ejo. Richojé nato'otá ritami. Marí que nala'acá ri'imacá. \v 30 E'iyonaja Tupana macápo'ori Jesús rapumí chuhuá. \v 31 Ejomi ne'iyajena amaño piño Jesús. Ri'imá najhua'até júpija. Ri'ijnacá Galilea eyá Jerusalén ejo huacajé cajrú rijhuáque'ena i'imacá. Necá penájenami amaño ricá rimacápo'oco ejomi. Chuhuaca necá penájenami caja i'imaño riyucuna ajopánajlo, ajopánajlo que. \v 32 Ñaquele huecá piño ja'apátaño riyucuna ijló me'etení. Palani riyucuna hue'emacare ijló me'etení. Ricá yucuna Tupana i'imari hua'ajútayami chúnajlo i'imacá. Uncá chiyó Tupana huacára'a Jesús majó marí eja'ahuá nacojé i'imacá, piyá ri'imá riyucuna najló i'imacá. \v 33 Eyá huecá nalaquénamijlo ri'imacá pu'uhuacá. Tupana i'imari méqueca nenójica ricá yucuna najló i'imacá. Rihuacajé rimá Jesús nacú: “Numacápo'oje piño ricá rapumí chuhuá”. Caja richuhuá ri'imá huajhua'até. Júpimi que rimacare nacú najló que rimacápo'oca ricá. Papera Salmo iyamá chu iná iphata riyucuna. Marí que rimacá rinacu: “Chuhua ina'uqué hue'epíjica picá, Nu'urí picá. Nahue'epeje caja nucá Para'apá”. \v 34 Tupana quemari Jesús nacú i'imacá. “Uncá rinapona apichálajo; rimacápo'ojo piño”. Marí que rimacá piño rijló i'imacá: “Palá huani nula'ajica picá. Numacá que David nacú, queja nula'ajica picá”, que rimacá rijló i'imacá. \v 35 Apa'amá papera Salmo quemari méqueca Jesús quemacá Rara'apajlo i'imacá. Rimá marí que: “Uncá piyurílaje nunapona apichaco. Pijhua'até sápajeri nucá, íqui'ija pihuátacare, nucá”, que rimacá rijló i'imacá. \v 36 Uncá ñaqué calé rimacá Davidmi chu nacú. Davidmi chu i'imacá ne'emacana huacajé, rila'aqué Tupana huátaca que. Caja penaje ritajnó. Nato'otá ritami richi'inami chuna tami ahua'ajé. Rejé ritami apicharo. \v 37 Eyá Jesús napona uncá apichalo, Tupana macápo'ocale ri'imacá —que Pablo quemacá najló. \p \v 38 Rimá piño najló: \p —Nojena, ihue'epí marí: Jesucristo chojé Tupana amaro iná chaje pu'uhuaré iná la'acare liyá. \v 39 Eyá Tupana puráca'alo lana'aquéjami, Moisesmi chu lana'acare i'imacá, uncá meño'ojó ri'imatala iná capichácajo liyá Tupánajlo. Chuhuaca Tupana i'imatari iná capichácajo liyá, caphí iná pechu i'imacachu Ri'irí Jesucristo chojé. Raú ja calé ramó iná chaje pu'uhuaré iná la'acare liyá. \v 40 Ri'imaniya ijló Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna quemacá que ne'iyajena ina'uqué nacú. Marí que nalana'acá riyucuna papera chojé i'imacá. Tupana quemari najló marí que i'imacá: \q1 \v 41 Jema'á, icá uncá jema'alaño no'opiyajlo numá. \q1 I'ichajeño nunácujlo hua'ató numá: Capichájeño penájena icá, uncale jema'alá no'opiyá. \q1 Nucá, Tupana, la'ajeri nacaje palani huani e'iyayá. \q1 E'iyonaja uncá jema'alaje no'opiyá. \q1 Ne'emajica riyucuna ijló. E'iyonaja uncá huani jema'alaje quehuácaje puráca'aloji na'apiyá, que Tupana quemacá ne'iyajena nacú. \m Marí que Pablo i'imacá riyucuna najló i'imacá. \p \v 42 Ejomi Pablo jácho'oro rijhuáque'ena hua'até nahuacáca'alo ñacarelana chiyá. E ajopana, uncá judíona calé ne'emacá, quemaño najló: \p —Ja'apata piño huajló riyucuna apú huatána'acaje huacajé. \p —Je —que nemacá najló. \p \v 43 E caja ajopana jácho'oño nahuacáca'alo ñacarelana chiyá. Cajrú judíona ja'apaño Pablo, Bernabé, quele ápumi chu. Ñaqué caja ajopana, uncá judíona calé ne'emacá, ja'apaca caja nápumi chu. Uncá judíona calé ne'emacá, e'iyonaja judíona puráca'alo ja'apiyá ne'emá najhua'até. E Pablo, Bernabé, quele pura'añó piño najhua'até nayurica piyá Jesucristo ja'apiyá jema'acana. Nemá caja najló nayurica piyá Tupana palamane ja'apiyá i'imacana. \v 44 E apú huatána'acaje huacajé nahuacó piño. Piyuque pajimila eruna jahuacaño richojé najhua'até, nema'acáloje Tupana puráca'alo yucuna penaje. Mequeleja i'imaño uncá jahuacálaño najhua'até. \v 45 Eyá ajopana judíona amaño cajrú huani ina'uqué jahuacaco i'imacá. Aú chapú nahuó i'imacá Pablo cha. Ñaquele nemá najló rinacu: “Majopeja ta ripajlaca ta.” Napura'ó caja pu'uhuaré rinacu. \v 46 E Pablo, Bernabé, quele i'ijnaño najhua'até pura'ajó. Caphí napechu i'imacá najhua'até pura'acano nacú. Pablo quemari najló: \p —Palani hue'emajla Tupana puráca'alo yucuna ijló pamineco, judíona i'imacale. E'iyonaja calé uncá huani ihuátala ra'apiyá jema'acana. Ñaqué i'imacale uncá i'imalaje Tupana hua'até matajnaco. Ñaquele chuhuaca hua'apíchaca iliyá, hue'emacáloje Tupana puráca'alo yucuna ajopánajlo penaje. Uncá judíona calé naquiyánajlo hue'emajé riyucuna chuhua. \v 47 Marí que huala'ajica, Tupana huacára'acale hue'emacá riyucuna ajopánajlo penaje. Marí que rimacá nojló i'imacá: \q1 No'ó picá, pi'imacáloje nupuráca'alo yucuna piyuque ajopana te'eré ehuájenajlo penaje. \q1 Nu'umataje nupuráca'alo ja'apiyá i'imacaño nujluhua capichácajo liyá, que Tupana quemacá nojló —que Pablo quemacá najló. \p \v 48 Ne'iyajena, uncá judíona calé ne'emacá, jema'añó Pablo puráca'alo. Pu'ují napechu la'acó raú, nemá najló: \p —Palani huani huajló Tupana puráca'alo. \p Rihuacajé íqui'iruna ina'uqué pechu i'imacá Jesucristo chojé caphí, ri'imatácaloje necá capichácajo liyá Tupánajlo penaje. Caja Tupana hue'epiri ricá penájena ne'emacá, ne'emacáloje matajnaco rijhua'até je'echú chu penaje. \v 49 Ne'emaqué riyucuna i'imacana nacuja. Piyuque nate'eré e'iyohuá ne'ejnajica riyucuna i'imacana nacú cajrú ina'uquejlo. \v 50 E'iyonaja judíona naquiyana pura'añó Pablo, Bernabé, quele nacú pu'uhuaré. Peñahuilana, inaana, quele hua'até napura'ó nanacu pu'uhuaré. Palá rehuájena pechu i'imajica ileruna inaana nacú. Cajrú napechu i'imajica judíona puráca'alo nacú. E caja judíona naquiyana ca'átaño ne'iyajé, nayúcha'acoloje najhua'até Pablo, Bernabé, quele cha penaje. Ñaqué caja naca'átaca nahuacára'ajeño e'iyajé najhua'até. Aú rehuájena la'añó chapú necá. Caja ehuaja nácho'ota necá nate'eré eyá. \v 51 Ne'ejnacá reyá yámona, Pablo, Bernabé, quele ñaca'añó mu'upé ne'ema'ulá naquiyá najimaje. Nahue'epéjona penaje nala'á ilé que. Raú pajimila eruna hue'epí uncá huani paala nala'acá necá, uncale nahuátala ne'emacá rehuá. E caja ne'ejná reyá ají que apú pajimila ejo. Pajimila ií i'imari Iconio. Rejo ne'ejná. \v 52 Pu'ují huani Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño pechu i'imajica rehuá. Tupana Péchuja calé i'imaqueri Nahuacára'ajeri rehuá. \c 14 \s1 Iconio e Pablo, Bernabé, quele i'imacá yucuna marí: \p \v 1 E caja nephá Iconio ejo. E Pablo, Bernabé, quele mujlúca'año judíona jahuacáca'alo ñacarelana chojé. Palá ne'emacá Tupana yucuna najló richu, raú cajrú judíona jema'añó Jesucristo ja'apiyá. Ñaqué caja cajrú ajopana jema'acá ra'apiyá, uncá judíona calé ne'emacá. \v 2 Eyá ajopana judíona naquiyana uncá jema'alaño Jesucristo ja'apiyá. Aú naca'áta ajopana e'iyajé, uncá judíona calé ne'emacá. Ne'iyajé naca'áta nayúcha'acoloje najhua'até Jesucristo hua'atéjena cha penaje. \v 3 E'iyonaja Pablo, Bernabé, quele yuriño re júpija najhua'até. Caphí napechu i'imajica Jesucristo chojé. Ñaquele caphí napechu i'imajica Jesucristo yucuna i'imacana nacú najló. Ne'emaqué ina'uquejlo riyucuna méqueca íqui'ica Tupana huátaca ina'uqué yucuna. Tupana a'aqueri nañaté, nala'acáloje nacaje uncá meño'ojó iná la'alare penaje. Raú ina'uqué hue'epíqueño quehuaca ricá nemájicare nacú. \v 4 Marí cajé aú pajimila ehuá i'imacaño pechu pajno'oró paliyácaca. Ne'iyajena pechu i'imaqueri palá judíona naquiyana nacú. Ajopana pechu i'imaqueri palá Pablo, Bernabé, quele nacú. Nanacu que'iyapé napechu i'imacá. Jesucristo huacára'acarena Pablo, Bernabé, quele i'imacá. \v 5 E caja judíona naquiyana, ajopana uncá judíona calé naquiyana, nahuacára'ajeño, quele pura'añó pajhua'atéchaca Pablo, Bernabé, quele nacú, nala'acáloje necá chapú penaje. Panacojéchaca que napechu i'imacá ñaqué nala'acana nacú. Pamineco nahuata nanacu pajlácana íqui'iruna ina'uqué e'iyá, nayúcha'acoloje najhua'até nachá raú penaje. Ejomi nahuata jipa ca'acana nachá. \v 6 Ehuá Pablo, Bernabé, quele jema'acá riyucuna. Aú neñaó reyá, ne'ejná ají que Licaonia te'eré ejé. Reyá ne'ejná piño ají que pajimila Listra ejé. Reyá na'apá piño pajimila Derbe ejé. Marí queja nachira'acó nate'eré nacuhuá. \v 7 Ne'emaqué méqueca Tupana i'imataca iná capichácajo liyá yucuna najló rehuá. \s1 Listra e naca'acá jipa Pablo cha yucuna marí: \p \v 8 Listra e apú ina'uqué i'imari. Uncá meño'ojó ra'apala. Pajlúhua'o chuja riyá'aco i'imajica, apicháca'alo ri'imacale. \v 9 E caja rema'á Pablo puráca'alo. Ehuá Pablo yacá'aco richaje. Amari ripechu i'imacá caphí Tupana chojé, ritejmo'ótacaloje ricá penaje. \v 10 Aú caphí rimacá rijló: \p —Pácho'o, pu'ucú pitára'aco. \p Raú pila, pila que rácho'oco tára'ajo. Ejéchami palá ra'apaca. \v 11 Rehuájena amaño Pablo tejmo'ótaca ricá. Aú nahuíyo'o marí que: \p —Huachi'ináricana huitúca'año majó —que nahuíyo'oca Licaonia pura'acó chu. \p \v 12 Zeus, Hermes, quele i'imaño nachi'ináricana que najló. Ñaquele majopeja na'acá Bernabé ií Zeus que. Eyá rijhuáque'ehue Pablo, na'á rií Hermes que, napechu i'imacale nanacu: “Huachi'ináricana japi necá” que. Pablo pura'aró i'imacá. Ñaquele na'á rií Hermes que. \v 13 Pajluhuaja, nemacare nacú: “Huachi'ináricana” que, ií i'imari Zeus. Ina'uqué iphácaloje ra'apí penaje nala'á riñacarelana i'imacá. Pajimila numaná ahua'á ri'imacá. Re caja nale'ejé sacerdote i'imacá. Ripechu i'imá: “Huachi'ináricana iphíchaño majó japi que. Raú rihuá'a rejo jémana piracana, achiñana huánija ne'emacá. Ri'ijnatá caja a'ahuaná ihuí rejo, repo'otácaloje jémana núru'upi nacojé ricá penaje. Ejomi nahuata jémana nócana, na'acáloje napechu Pablo, Bernabé, quélejlo penaje. Marí que nahuátaca nala'acana, napechu i'imacale nanacu: “Huachi'ináricana japi necá” que. \v 14 E'iyonaja Bernabé, Pablo, quele jema'añó riyucuna. Jesucristo huacára'acarena ne'emacá. Uncá paala najló ilé que la'acana i'imacá. A'acuhuaná najiyo'ó na'arumacahua, ajopana hue'epícaloje raú uncá paala nala'acá ñaqué. E caja necho'ó ina'uqué e'iyajé, nahuíyo'oco nemacá najló: \p \v 15 —¿Naje ipechu nacú ilé que la'acana? Ina'uqué caja huecá, ilé icá que caja huecá. Hue'ejná majó ijló quemaje, iyurícaloje iliyó ilé la'acana penaje. Uncá na penaje calé ricá. Re pajluhuaja calé Iná Chi'ináricana, Tupana ricá. I'imacáloje ra'apiyá penaje, hue'emá ijló riyucuna. Cajmuni Tupana, Iná Chi'ináricana. Uncá majopeja yucu que calé riyucuna. Tupana la'arí je'echú i'imacá. Richu i'imacá rila'acare caja. Rila'á caja eja'ahuá. Nacaje i'imacare richu, rila'acare caja. Juni jalomi, rila'acare caja. Puyuqueja nacajena i'imaño racú, rila'acárena caja. \v 16 Júpimi que piyuque ina'uqué la'aqueño napechu queja. Tupana ña'aqueri necá panacu rihuacajé. \v 17 E'iyohuá palá Tupana la'ajica piyuque ina'uqué. Raú riya'atá huajló mecajeca ricá. Rihuacára'a juni ja'acó. Ritahuá'ata caja huajló piyuque huejátacare hue'ecacapere e'iyá, a'ajnejí i'imacáloje huajló raú penaje. Palá huapechu i'imacáloje raú penaje —que rimacá najló. \p \v 18 Marí que nemacá najló. E'iyonaja uncá nema'alá na'apiyá. Nahuata jo'ó jémana piracana nócana najló, pu'ují napechu i'imacale nanacu. Ñaquele nemá nanacu: “Huachi'ináricana necá” que. \p \v 19 Re'iyohuá queja judíona naquiyana iphaca rejo. Pajimila Antioquía eyájena ne'iyajena i'imacá. Ajopana i'imaño Iconio eyájena. Napechu i'imá chapú Pablo nacú. E naca'áta ina'uqué e'iyajé cajrú, nayúcha'acoloje richá penaje. Nema'á napuráca'alo na'apiyá. Raú cajrú ina'uqué ca'acá jipa Pablo cha, nenócaloje ricá raú penaje. E napechu i'imá rinacu: “Caja huenocha ricá” que. Aú nachíra'a ritami te'erí e'iyohuá ají que pajimila yámojo. \v 20 Rejeja nayurí ritami. E Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño jahuacaño ritami nacojé tujlá que. Aú rihuajá piño ripéchuhua. Ripa'ó piño rapumí chuhuá pajimila e'iyajé. E muní que rácho'oco reyá Bernabé hua'até. Ne'ejná ají que a'ajná ño'ojó pajimila Derbe ejo. \v 21 Derbe e ne'emá méqueca Tupana i'imataca iná capichácajo liyá yucuna najló. Raú cajrú ina'uqué jema'añó Jesucristo ja'apiyá. Reyá napa'ó piño napumí chuhuá Listra ejé. Reyá ne'ejná piño Iconio ejé. Reyá napa'ó piño Antioquía ejo. \v 22 Re napura'ó Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño hua'até, caphí napechu i'imacáloje Jesucristo ja'apiyá jema'acana nacú penaje. Napura'ó najhua'até nayurica piyá ra'apiyá jema'acana. Nemaqué najló: \p —Ne'iyajena ina'uqué la'añó iná chapú, iná jema'acachu Jesucristo ja'apiyá. Marí queja iná ña'acá chapú caje panacu, iná i'imacáloje Tupana i'imacá ejo penaje. Rehuájena huacára'ajeri ricá —que nemájica najló. \p \v 23 Ne'ejnajica ehuá ne'epaqué ne'iyayá achiñana naquiyana Jesucristo hua'atéjena huacára'ajeño penaje. Pamineco ne'etacó na'ajné liyá; ejomi napura'acó Tupana hua'até; ejomi na'aqué necá Tupánajlo. Caphí napechu i'imajícare chojejlo na'aqué necá. \s1 Pablo, Bernabé, quele pa'acó Antioquía ejo yucuna marí: \p \v 24 E caja na'apá piño. Na'apá ají que Pisidia te'eré e'iyohuá, iphaño Panfilia te'eré ejo. \v 25 Pajimila Perge e na'apata Tupana puráca'alo yucuna najló. Ejomi na'apá piño pajimila Atalia ejé. \v 26 Reyá nahuitúca'a huapuru chojé, i'ijnaño ají que a'ajná ño'ojó Antioquía ejo. Reyá Pablo, Bernabé, quele jácho'oño pamineco júpimi i'imacá. Ne'ejná reyá i'imacá, ne'emacáloje Tupana puráca'alo yucuna ajopánajlo, ajopánajlo, que penaje. Nácho'oco reyá huacajé, Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño pura'añó nanacu Tupana hua'até i'imacá. Tupana a'acáloje necá rinacojó penaje, rihuajhuena ne'emacale. Napura'ó caja Tupana hua'até, ra'acáloje nañaté nasápaca'ala la'acana aú penaje. Marí que nala'acá nácho'oco reyá huacajé i'imacá. E caja ehuaja necá penájemi pa'añó piño napumí chuhuá. Caja nañapata nasápaca'ala la'acana rehuá i'imacá. \v 27 Caja ehuaja nephá pajimila Antioquía ejo. E nahuacata Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño. Ne'emá najló riyucuna, méqueca Tupana a'acá nañaté Jesucristo yucuna i'imacana aú. Nemá caja najló méqueca Tupana la'ajica ajopana te'eré ehuájena pechu palá, napechu i'imacáloje caphí Jesucristo chojé raú penaje. Uncá judíona calé ne'emacá. Riyucuna ne'emá najló piyuqueja. \v 28 E caja Pablo, Bernabé, quele yuriño júpija Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño hua'até re. \c 15 \s1 Pablo, Bernabé, quele i'ijnacá Jerusalén ejo yucuna marí: \p \v 1 E rihuacajé ajopana iphaño Antioquía ejo. Judea te'eré eyájena ne'emacá. E naqueño'ó Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño jehuíña'atacana nacaje nacú. Maríque nemájica najló i'imajica: \p —Uncaja que imata'á queráco'opena chu'uhuere chinuma, Moisesmi chu quemacá que, uncá Tupana i'imatálaje icá capichácajo liyá —que rimacá najló. \p \v 2 E Pablo, Bernebé, quele quemaño najló: \p —Uncá quehuaca calé quele imá nacú. \p Marí caje jimaje cajrú huani naca'ácaco pajhua'atéchaca. Uncá huani napechu pala'aló. Ñaqué i'imacale Jesucristo hua'atéjena huacára'año Pablo, Bernabé, ajopana nanaquiyana hua'até Jerusalén ejo, re napura'acóloje Jesucristo huacára'acarena hua'até rinacu penaje. Napura'acóloje caja Jesucristo hua'atéjena huacára'ajeño hua'até rinacu rejo penaje nahuacára'a necá rejo. \v 3 E Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, Antioquía e i'imacaño, huacára'año Pablo, Bernabé quele rejo. Ajopana nanaquiyana hua'até nahuacára'a necá Jerusalén ejo. Aú nácho'o reyá, ja'apaño ají que Fenicia te'eré e'iyohuá. Samaria te'eré e'iyohuá hua'até na'apá. Nephájica nanacu quehuá ne'emajica riyucuna najló. Méqueca ajopana jema'acá Tupana ja'apiyá yucuna ne'emajica najló. Uncá judíona calé necá nemaqué nacú najló. Marí que nemájica nanacu: \p —Caja nayurí peñahuilánami chuna puráca'alo ja'apiyá i'imacana. Chuhuaca Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño necá —que nemájica najló nanacu. \p Pu'ují ajopana Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño pechu la'acó riyucuna jema'acana aú. \p \v 4 E caja Pablo, Bernabé, quele iphaño Jerusalén ejo. Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, Jesucristo huacára'acarena, peñahuilana, quele i'ijnaño najalácaje. Pu'ují napechu la'acó namaca aú necá. Ejéchami nahuacaco rejé. E Pablo, Bernabé, quele i'imaño riyucuna najló méqueca Tupana a'ajica nañaté ripuráca'alo ja'apátacana aú ajopánajlo, uncá judíona calejlo na'apata riyucuna i'imacá. Ne'emá caja riyucuna méqueca naca'ácaco Antioquía e, queráco'opena chinuma mata'acana jimaje. \v 5 Najhua'até caja fariséona naquiyana jahuacaño. Judíona ne'emacá; Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño caja ne'emacá. E'iyonaja uncá nayurila naliyó júpichumi puráca'aloji. Nema'acá aú napuráca'alo natára'o pe'iyojé ne'iyajé, nemá najló: \p —Palani jo'ó namata'acá queráco'opena chinuma, Moisesmi chu huacára'aca i'imacá que. Uncájica ee nala'á ñaqué, uncá huani paala —que nemacá ajopana Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño nacú, uncá judíona calé nacú nemá. \p \v 6 Marí caje aú Jesucristo huacára'acarena jahuacaño piño peñahuilana hua'até. Napura'ó pajhua'atéchaca rinacu, nalamá'atacaloje ricá penaje. \v 7 Júpija napura'acó pajhua'atéchaca rinacu. E caja Pedro tára'aro ne'iyá, rimá najló: \p —Nojena, ihue'epí júpimi que Tupana huacára'aca nucá e'iyayá, nu'umacáloje riyucuna ajopánajlo penaje. Méqueca Tupana i'imataca iná capichácajo liyá yucuna nu'umá najló, nema'acáloje Jesucristo ja'apiyá raú penaje. Uncá judíona calé necá nu'umacárenajlo riyucuna. \v 8 Tupana hue'epiri méqueca iná pechu. Nema'á ra'apiyá. Aú calé ra'á najló Ripechu, ra'acá huajló Ripechu que caja. Raú iná hue'epí palá caja ripechu nanacu. \v 9 Tupana pechu huanacu, que caja ripechu nanacu. Ñaqué huánija piyuque ina'uqué rijló. Rica'á pu'uhuaré nala'acare nanaquiyá, caphí napechu i'imacale Jesucristo chojé, ri'imacáloje Ne'ematájeri penaje —que Pedro quemacá najló. \p \v 10 Rimá piño najló: \p —Tupana la'arí necá palá huani. Uncá paala ca'ajná ijló quele. ¿Naje ihuata nala'acá cajrú nacaje puhuichani? Uncá meño'ojó huachi'inami chuna la'alaño jupichumi puráca'aloji quemacá que, puhuichani ri'imacale najló. Ñaqué caja huecá me'etení, uncá caja meño'ojó huema'alá ra'apiyá. \v 11 Ñaquele uncá na penaje calé najló ricá, ne'emacáloje ra'apiyá penaje. Uncá na calé huala'á, Tupana i'imatácaloje huecá capichácajo liyá penaje. Jesucristo palamane aú ja calé Tupana i'imatari huecá rijluhua capichácajo liyá. Ñaqué caja ri'imataca capichácajo liyá uncá judíona calé naquiyana —que Pedro quemacá najló. \p \v 12 Marí caje aú piyuque ina'uqué re i'imacaño manúma'año. E Bernabé, Pablo, quele pura'añó piño. Necá i'imaqueño ajopana hua'até, uncá judíona calé ne'emajica. Caja júpimi que naqueño'ó nachaje i'ijnacana. Cajrú nala'ajica nacaje Tupana Pechu ja'apiyá que ne'iyohuá. Nacaje uncá meño'ojó iná la'alare, caje nala'ajica ra'apiyá que, ina'uqué hue'epícaloje meque la'ajérica Tupana raú penaje. \v 13 Riyucuna ne'emá najló. Ejomi Santiago piño quemari najló marí que: \p —Nojena, jema'á nupuráca'alo. \v 14 Caja Pedro i'imichari huajló riyucuna méqueca Tupana queño'ocá ajopana te'eré ehuájena la'acana palá. Ri'ihuapá caja rijluhua nanaquiyana ne'iyayá, ne'emacáloje rile'ejena ina'uqué penaje. \v 15 Richuhuaja caja Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acá papera chojé riyucuna. Marí que nemacá i'imacá: \q1 \v 16 Tupana quemari rinacuhuá marí que: Marí caje ejomi nupa'ajó piño. \q1 Nacaje nula'ajica aú Davidmi chu laquénami hue'epéjeño piño nucá. \q1 Caja nayurí no'opiyá jema'acana i'imacá. \q1 \v 17 Nacaje nula'ajica aú piyuque ajopana te'eré ehuájena, jema'ajeño riyucuna, nemacáloje nojló, nu'umacáloje Nahuacára'ajeri penaje. Nujhua'atéjena penájena ne'emajica. \q1 \v 18 Caja júpimi que Tupana la'arí pu'uhuacajé riyucuna ina'uquejlo, que ripuráca'alo lana'aquéjami quemacá. \p \v 19 Eyá Santiago quemari piño najló: \p —Ñaquele numá nanacu, uncá huecá'ana calé necá numá nacú: Huahuacára'aniya nala'acá nacaje puhuichani. Caja nayurí naliyó nachi'inami chuna puráca'alo ja'apiyá i'imacana, nala'acáloje Tupana huátaca que penaje. \v 20 Palani ca'ajná huahuacára'ajica najló puráca'aloji marí caje penaje: Najñaca piyá a'ajnejí nato'otácare majopeja nacaje jenami nacojé, nemacare nacú: “Huachi'ináricana marí”. Huemaje caja najló achiñana, inaana, quele la'acá piyá namanaicho pajhua'atéchaca. Ñaqué caja uncá najñálaje ri'ími, ejo'ocaja jirá i'imacare e'iyá. Ñaqué caja uncá najñálaje rírami. \v 21 Maárejeja huahuacára'ajica nala'acá. Caja nahue'epícare marí que la'acana nacú, nehuíña'atacale ne'emacá rinacu. Pajimila queja rehuá re judíona le'ejé ina'uqué jahuacáca'alo ñacarelana. Huatána'acaje huacajé queja nahuacaco richojé, napura'acóloje Tupana puráca'alo lana'aquéjami hua'até ina'uquejlo penaje. Moisesmi chu lana'acare i'imacá hua'até napura'ó najló. Júpimi que naqueño'ocá marí que la'acana —que Santiago quemacá najló. \p \v 22 Palani marí que la'acana i'imacá najló piyuque. Re Jesucristo huacára'acarena i'imaño, nahuacára'ajeño, quele i'imaño caja najhua'até. Ñaqué caja ajopana Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño i'imacá re. Najló piyuque nacaje Santiago quemacare nacú i'imari palánija. Eyá caja nahuá'a iyamá achiñana ne'iyayá, nahuacára'acaloje ne'ejnacá Pablo, Bernabé, quele hua'até Antioquía ejo penaje. Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño huacára'ajeño naquiyana ne'emacá. Apú ií i'imari Judas Barsabás. Apú ií i'imari Silas. \v 23 Najhua'até nahuacára'a papera. Marí que napuráca'alo lana'aquéjami quemacá: \p “Huejena, uncá judíona naquiyana calé i'imacaño icá. Eco palá ijló ca'ajnó. Antioquía ehuájena, Siria te'eré ehuájena, Cilicia te'eré ehuájena, quele nacú huemá: Eco palá ijló ca'ajnó. Jesucristo huacára'acarena, Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño huacára'ajeño maare, piyuque Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño maárohua i'imacaño, quele quemaño inacu: ‘Eco palá najló’. \v 24 Marí que nemacá huajló i'imacá: ‘Ina'uqué iphaño maare eyá inacu cahuíla'aje ca'ajnó. Uncá huapuráca'alo aú calé ne'ejnacá ca'ajnó i'imacá. Nahuacára'a icá, imata'acáloje queráco'opena chinuma. Nahuacára'a caja, ila'acáloje Moisesmi chu puráca'alomi quemacá que penaje’, que nemacá huajló nanacu. \v 25 Ñaquele huahuacára'a iyamá huanaquiyana i'ijnacá ichaje Pablo, Bernabé, quele hua'até. Iqui'ija huahuátacarena Bernabé, Pablo, quele. \v 26 Necá i'ijnaño apú eyá, apú eyá queja Jesucristo yucuna i'imajé ina'uquejlo. Riyucuna i'imacana chaya na'apá chapú nanacu péchuruna e'iyohuá. Nahuata nenócana, Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño ne'emacale. \v 27 Najhua'até huahuacára'a Judas, Silas, quele ichaje. Necá ja'apátajeño ijló richuhuaja riyucuna. \v 28 Uncá huahuacára'ala ila'acá cajrú nacaje puhuichani huani. Marí que la'acana palani huajló. Palani caja Tupana Péchujlo ñaqué la'acana. Ñaquele marí papera huahuacára'a ijló. Richu hualana'á nacaje, ila'acáloje penaje. Ricaja calé huahuacára'a ila'acá. \v 29 Marí que huahuacára'aca ila'acá: Ajñaniya ri'ími nato'otácare nacaje jenami nacojé, nemacare nacú: ‘Huachi'ináricana jenami marí’. Ajñaniya caja rírami. Ajñaniya caja ri'ími, jirá i'imacare e'iyá. Achiñá, inanaru, hua'até uncá la'alájeño namanaicho pajhua'atéchaca. Maárejeja huahuacára'a ila'acá. Jema'ajica ee ra'apiyá, palá i'imajica. Eco palá i'imacá ilérohua. Maare ejená ritajicho,” que napuráca'alo lana'aquéjami quemacá. \p \v 30 E caja nahuacára'a Judas, Silas, quele i'ijnacá Pablo, Bernabé, quele hua'até. Pu'ucuja ne'ejnacá Antioquía ejo. E caja nephá rejo. Rejé nahuacata piyuque Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño. Quéchami na'acá najló papera ajopana huacára'acare najló i'imacá. \v 31 E napura'ó papera hua'até. Pu'ují napechu la'acó napuráca'alo aú. \v 32 Re Judas, Silas, quele yuriño najhua'até. Tupana púraca'alo ja'apátajeño ne'emacá. Napura'ó cajrú Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño hua'até, napechu i'imacáloje ñaqueja Jesucristo ja'apiyá jema'acana nacú penaje. Nehuíña'ata caja necá, nahue'epícaloje richaje, richajeno que Tupana ja'apiyá jema'acana nacojé raú penaje. \v 33 Meque cálaja Silas, Judas, quele i'imacá najhua'até. E caja nemá najló: \p —Caja i'imá mequetánaja huachaje. Chuhua ipa'ó piño ihuacára'ajeño ejo. Eco Tupana la'á ipechu palá iñe'epú chuhuá —que nemacá najló. \p \v 34 E'iyonaja Silas pechu i'imá: \p —Uncá nupa'alajo, maáreja nuyurejo najhua'até. \p Aú caja riyuró re najhua'até. \v 35 Rehuaja caja Pablo, Bernabé, quele yuriño Antioquía e. Pablo, Bernabé, ajopana Jesucristo hua'atéjena, quele jehuíña'ataqueño ina'uqué re Tupana puráca'alo nacú. Na'apátaque Tupana puráca'alo yucuna rehuá i'imajícañojlo. \s1 Pablo i'ijnacá piño Tupana yucuna i'imajé ajopánajlo, ajopánajlo que yucuna marí: \p \v 36 Caja ne'emá rehuá júpija najhua'até. E caja Pablo quemari Bernabejlo: \p —I'ijná hue'ejnachi piño Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño chaje. Júpimi hue'emacárenajlo Jesucristo yucuna ejo hue'ejnajé piño, huamíchajla méqueca necá rehuá —que rimacá rijló. \p \v 37 E'iyonaja Bernabé huátari apú huá'acana najhua'ató najhuáque'ehuehua penaje. Rií i'imari Juan Marcos. \v 38 E'iyonaja uncá paala Pablo pechu nacú ri'imacá. Rimá Bernabejlo: \p —Uncá paala huahuá'acajla ricá huajhua'até, ra'apáñacale hue'emacá Panfilia te'eré e hue'emacá huacajé. Riyurí huañaté a'acana Tupana puráca'alo yucuna i'imacana aú —que Pablo quemacá rijló. \p \v 39 Bernabé huátari huani rihuá'acana najhua'ató. E'iyonaja uncá Pablo huátala. Rijimaje naca'ácaco cajrú pajhua'atéchaca. Raú na'apá paliyácaca. Eyá Bernabé huá'ari rijhua'ató Juan Marcos. E caja nahuitúca'a huapuru chojé. Ne'ejná ají que Chipre te'eré ejo. \v 40 Eyá Pablo i'ijnari caja reyá. Pamineco rihuá'a Silas ne'iyayá, rijhuáque'ehuehua penaje. Ne'ejnacá yámona Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño pura'añó Tupana hua'até nanacu. Nemá Tupánajlo, ramácaloje necá nala'acá piyá chapú rehuá ja'apácana nacú penaje. Nayurí necá Tupánajlo. Ricá a'arí rinacojó necá, rihuajhuena i'imacaño ne'emacale. Quéchami na'apaca reyá. \v 41 Na'apá ají que a'ajná ño'ojó Siria te'eré e'iyohuá. Ejomi na'apá Cilicia te'eré e'iyohuá. Rehuá napura'acó Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño hua'até, ñaqueja napechu i'imacáloje Jesucristo ja'apiyá jema'acana nacú penaje. \c 16 \s1 Timoteo i'ijnari Pablo, Silas, quele hua'até najhuáque'ehue penaje. Riyucuna marí: \p \v 1 E Pablo, Silas, quele iphaño piño Derbe ejé. Reyá ne'ejná Listra ejo. Re apú Jesucristo ja'apiyá jema'ajeri i'imari. Rií i'imari Timoteo. Raló i'imayo judíona ja'aló. Jesucristo ja'apiyá jema'ajeyo caja ru'umacá. Griégona ja'a rara'apá i'imacá. \v 2 Ajopana Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, Listra e i'imacaño, pura'añó palá Timoteo nacú. Ñaqué caja Iconio ehuájena pura'acó rinacu palá. \v 3 Pablo huátari Timoteo apú rijhuáque'ehue penaje. Aú rimata'á richinuma pamineco, judíona, na'apaca ehuá i'imacaño, pechu i'imacá piyá rinacu: “Uncá Tupana hua'ateje calé ricá” que. Caja judíona, rehuá i'imacaño, hue'epiño rara'apá i'imacá griégona ja'a. Aú napechu i'imajla ilé que rinacu. Rihuata rihuá'acana najhua'ató. Timoteo quemari: “Je” que. \v 4 E ri'ijná najhua'até ají que ya'ajnaje. Ne'ejnajica ehuá na'apátajica Jesucristo ja'apiyá jema'ajéñojlo riyucuna, méqueca nemacá nacaje nacú Jerusalén e i'imacá. Jesucristo huacára'acarena, Jesucristo hua'atéjena huacára'ajeño, Jerusalén e i'imacaño, quele lana'añó papera chojé nacaje méqueca nahuátacare nala'acá. Ricá yucuna na'apátaque ajopánajlo, ajopánajlo que. \v 5 Apú pajimila ejo, apú pajimila ejo que ne'ejnajica riyucuna i'imacana nacú. Marí caje aú richaje, richájeno que Jesucristo hua'atéjena pechu i'imacá Jesucristo chojé caphí. Hue'echú ca'alá queja ajopana piño jema'ajica Jesucristo ja'apiyá huajé que. Najhua'até richaje íqui'ica Jesucristo hua'atéjena i'imajica. \s1 Pablo amaca ina'uqué ya'atacó rijló yucuna marí: \p \v 6 E caja na'apá piño ají que Frigia te'eré e'iyohuá. Ejomi na'apá piño Galacia te'eré e'iyohuá. Re'iyohuá na'apá pu'ucuja, uncale Tupana Pechu yurila ne'emacá Tupana puráca'alo yucuna rehuájenajlo. Asia te'eré nacojena ne'emacá. \v 7 E caja nephá Misia te'eré nacojé. Rejé napechu i'imá: “Chuhua hue'ejnajica Bitinia te'eré ejo.” E'iyonaja Jesús Pechu quemari najló: “I'ijnaniya rejo.” \v 8 Raú na'apá pu'ucuja Misia te'eré ahua'ayá, huitúca'año ají que pajimila punuma chojé. Pajimila ií i'imari Troas. \v 9 Rejé natajnó. E lapí Pablo amari ina'uqué ya'atacó rijló iná amaca iná tapú queja. Ramá pajluhuaja ina'uqué tára'aco, Macedonia eyaje ri'imacá. E rimá rijló: \p —Pila'á huajló nacaje; pi'ijná majó Macedonia te'eré ejo; pa'achí huañaté maare —que rimacá rijló ritapú queja. \p \v 10 Quéchami Pablo i'imacá huajló riyucuna. Ñaquele hua'ó huanane lamá'ataje, hue'ejnacáloje Macedonia te'eré ejo penaje. Nucá, Lucas, lana'arí marí papera chojé, i'ijnari caja najhua'até. Huahue'epí quehuaca jo'ó Tupana huátaca hue'ejnacá rejo. Tupana i'imatari iná capichácajo liyá, hue'emacáloje riyucuna rehuá i'imacáñajlo penaje, rihuata hue'ejnacá rejo. \s1 Pajimila Filipos e Pablo, Silas, quele i'imacá yucuna marí: \p \v 11 Troas e huahuitúca'a huapuru chojé. Hue'ejná ají que íqui'ini paranácuhua ejé. Rií i'imari Samotracia. Reyá hua'apá piño. Muní caje chu huephá pajimila Neápolis ejé. \v 12 E hua'apá piño ají que pajimila Filipos ejo. Romano naquiyana huánija i'imaño ricá pajimila e'iyá júpimi. Apú pajimila chaje rehuá que ricá. Re hue'emá meque cálaja. \v 13 E caja huatána'acaje huacajé hua'apá pajimila yámojo. Re huephá juni turenaje, rejé judíona naquiyana jahuacaño Tupana hua'até pura'ajó. Rejé huephá nanacu. Inaana huánija i'imaño re. Rejé huayá'o najhua'até. Re hue'emá Tupana puráca'alo yucuna najló. \v 14 Pajluhuájaru nanaquiyana ií i'imari Lidia. Pajimila Tiatira eyájeru ru'umacá. Le'ejepelaji, a'arumacaji palá nojé, ipirálucu nojé, ro'oqué ajopana ina'uquejlo liñeru aú. Ricá i'imaqué rusápaca'ala. Cajrú caja rupechu i'imajica Tupana nacú. Roma'á Pablo i'imacá Jesucristo yucuna najló. E'iyohuá que Tupana a'acá ruñaté, roma'acáloje Pablo puráca'alo ja'apiyá penaje. \v 15 Rejomi nala'á bautizar rucá. Ruñacaré chujena hua'até nala'á rucá bautizar. Ejomi rumá huajló: \p —Jesucristo ja'apiyá jema'ajeyo nucá. Ihue'epíjica ee quehuaca numacá, i'ijná nujhua'até nuñacaré ejo, i'imachi nujhua'até mequetánaja nuñacaré chu —que rumacá huajló. \p Iqui'i ruhuátaca hue'ejnacá rujhua'até, aú hue'ejná rujhua'até rejo. \p \v 16 Apú huacajé piño hue'ejnajla Tupana hua'até napura'acó ejo. E huephata pajluhuájaru inanaru iñe'epú chu. Jiñá pechu i'imari ro'iyá. Jiñá pechu a'aqueri ruñaté, ruhue'epícaloje ajopana ina'uqué tucumá najló raú penaje. Majopeja rusápajica rucarihuátena hua'até. Ina'uqué naquiyana a'aqueño rucarihuátenajlo liñeru, ruhue'epícaloje natucumá najló raú penaje. Marí que nacánajica cajrú liñeru najluhua. \v 17 Huephata rucá, penájeja ro'opaca huápumi chu. Pablo i'imari caja huajhua'até. Huápumi chu ruchira'acó jahuíyo'ocaje nacú. Marí que rumájica huanacu: \p —Ajopana chaje huani Tupana. Rijhua'atéjena mariruna ina'uqué. Tupana i'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna ne'emajica ijló —que rohuíyo'ojica huápumi chu chira'acano nacú. \p \v 18 Júpija rohuíyo'oca ñaqueja huani. Caja ehuaja roya'áta Pablo jahuíyo'ocaje aú. Aú ripajno'ó riyámojo ruchaje yacá'ajo. E rimá jiñá pechu ro'iyá i'imacárejlo: \p —Jesucristo puráca'alo aú nuhuacára'a pácho'oco ro'iyayá. \p Marí caje aú jiñá pechu jácho'oro ro'iyayá. \p \v 19 E caja rucarihuátena hue'epiño caja jiñá pechu jácho'oco ro'iyayá i'imacá. Nahue'epí caja uncá meño'ojó nacánala najluhua liñeru rupechu aú reyá a'ajná ño'ojó. Marí caje chona napatá Pablo, Silas, quele. Najña'á necá ají que le'ejepelaji ñacarelana ejo. Re nahuacára'ajeño i'imaño. Necá ejo najña'á ne'emacá. \v 20 Na'á necá nahuacára'ajeñojlo, nemá najló: \p —Judíona necá. Cajrú huani nacahuíla'aca ina'uqué nacú maárohua. \v 21 Apú caje huani napuráca'alo nemacare nacú. Uncá caja huapechu que calé napechu. Ñaquele uncá meño'ojó huecá, Romano naquiyana, jema'alá napuráca'alo ja'apiyá —que nemacá najló. \p \v 22 Marí caje aú cajrú ina'uqué yúcha'año Pablo, Silas, quele cha. E nahuacára'ajeño huacára'año naca'acá nanaquiyó na'arumacá. Ejomi nahuacára'a naña'atácana a'ahuaná aú. \v 23 Cajrú naña'ataca necá. Ejomi naca'á necá ina'uqué huajáquelana chojé. Nemá nahua'aphejlo: \p —Palá pihuojítaca necá, neñáajica picá. \p —Je —que rimacá najló. \p \v 24 Napuráca'alo aú nahua'aphé ca'arí necá ina'uqué huajáquelana chojé. Caja penaje i'imacá ucapú chojé ritá nachá. Ne'epucu chojé ra'á mirapehua caje ne'epucu patajona penaje. \p \v 25 E caja lapí jenaje que Pablo, Silas, quele pura'añó Tupana hua'até. Nataní caja Tupana yale. Ajopana, re i'imacaño ina'uqué huajáquelana chu, jema'añó natanica. \v 26 E caja mana'í chiyó te'erí ñaca'acó na'apiyá cajrú. Raú cajrú nahuajáquelana cujúca'ataco piyuqueja, hua'ató rinumaná piyuque me'etátaco raú. Nahuajácarena i'imacaño richu jepo'oqueja ne'emacá curete aú. Hua'ató caja curete huicho'otaco nanaquiyá. Huicho'oquéjami curete patacó nanacu. \v 27 Ejéchami nahua'aphé apoca, amari me'etátaqueja rinumaná i'imacá. Aú rero'ó rijo'ojohua rinacu cúhua'aco, rinócaloje ricó raú penaje. Ina'uqué nahuajácarena ñaajico pachá, ne'emacana nóqueri nahua'aphé. Ramaca aú me'etátaqueja rinumaná ripechu i'imá: “Caja neícho, chuhua nonójica nocó.” \p E rinojla ricó rijo'ojohua aú. \v 28 Ejéchami Pablo jahuíyo'oca rijló: \p —Pa. Pinóniya ta picó. Rejo'ocaja jo'ó huecá maare. \p \v 29 E nahua'aphé quemari apujlo, rijña'acáloje rijló ricamaré penaje. Ra'á rijló ricá. E jecho'oquelo rimujlúca'aca Pablo, Silas, quele chaje. Cajrú ricurúcaca riquero'ocó aú. E rijláma'o ne'emá nacojé. \v 30 Ejomi rácho'o, rihuá'a necá huaca'apojo. E rimá najló: \p —¿Meque iná la'acá, Tupana i'imatácaloje iná capichácajo liyá penaje? \p \v 31 Nemá rijló: \p —Pipechu i'imá Jesucristo chojé caphí, ri'imatachi picá capichácajo liyá. Raú Tupana i'imatájeri picá rijluhua. Ñaqué caja ricá piyajálojlo, piyánijlo, hua'ató —que nemacá rijló. \p \v 32 E Pablo, rijhuáque'ehue, quele i'ijnaño rijhua'até riñacaré ejo. Re ne'emá Tupana puráca'alo yucuna rijló, rijhua'atéjenajlo, quele. \v 33 E caja lapihuá i'imari nachá. E nahua'aphé ipari Pablo, Silas, quele naña'atácare necá aphumi chiyá pamineco. Ejomi nala'á bautizar ricá, riyajalo, riyani, quele. \v 34 E rihuá'a piño necá riñacaré chojé, ra'á najló a'ajnejí. Pu'ují ripechu i'imacá, ra'acale ricó Jesucrístojlo maapami que, ri'imatácaloje ricá capichácajo liyá penaje. Ñaqué caja riyajalo, riyani, quele pechu i'imacá pu'ují Jesucristo nacú. \p \v 35 E muní que, lapiyami, nahuacára'ajeño huacára'año policíana nahua'aphé amaje, nemacáloje rijló riyurícaloje Pablo, Silas, quele jácho'oco richiyá penaje. \v 36 Aú ne'ejná rejo rijló quemaje. Ejomi nahua'aphé quemari Páblojlo: \p —Huahuacára'ajeño quemíchaño nunacu: “Eco pácho'ota necá ina'uqué huajáquelana chiyá”. Ñaquele, chuhua i'ijná palá. Palá i'imajica ca'ajnó —que rimacá rijló. \p \v 37 E'iyonaja Pablo quemari policíanajlo: \p —Romano naquiyana huecá. E'iyonaja calé naña'atá hue'emacá majopeja cajrú ina'uqué e'iyá. Uncá caja napura'aló pajhua'atéchaca pamineco, nahue'epícaloje na chónaca nahuajaca huecá penaje. Mana'í chiyó huani nahuajaca ta hue'emacá. Naca'á hue'emacá ina'uqué huajáquelana chojé majopeja huani. Eta chuhuata nahuata huácho'otacana namicho'ojneja. Uncá huani ta nala'alaje ilé que. Necó ne'ejnajica majó huácho'otaje ina'uqué huajáquelana chiyá —que rimacá najló. \p \v 38 Raú policíana i'ijnaño Pablo puráca'alo yucuna i'imajé nahuacára'ajeñojlo. Nemacá aú nanacu: “Romano naquiyana necá” que, naquero'ó. \v 39 E ne'ejná ina'uqué huajáquelana ejo. Nemá Páblojlo, Sílasjlo hua'até: \p —Uncá huani paala huala'acá icá. Amó huachaje chapú huala'acare icá liyá. \p Nahuacára'a nácho'oco ina'uqué huajáquelana chiyá. Nemá najló: \p —Ila'á huajló nacaje. Jácho'o chuhua marí pajimila eyá —que nemacá najló. \p \v 40 E caja Pablo, Silas, quele jácho'oño ina'uqué huajáquelana chiyá. Ejomi ne'ejná ají que Lidia ñacaré ejo. Re napura'ó Jesucristo hua'atéjena hua'até, caphí napechu i'imacáloje Jesucristo ja'apiyá jema'acana nacú penaje. Ejomi na'apá piño reyá. \c 17 \s1 Pablo, Silas, quele i'imacá Tesalónica ejo yucuna marí: \p \v 1 E ne'ejná ají que ya'ajnaje. Iyamá pajimila na'apaña pamineco. Rií i'imari Anfípolis, apú ií i'imari Apolonia. E caja nephá Tesalónica ejo. Pajimila ne'ejnacá ejo ií i'imari Tesalónica. Re judíona jahuacáca'alo ñacarelana i'imacá. \v 2 Ricá chape Pablo i'ijnari piño rejo nale'ejé huatána'acaje huacajé. Hueji quele huatána'acaje huacajé queja ri'ijnajica rejo nehuíña'ataje Tupana puráca'alo nacú. \v 3 Rimaqué najló marí que: \p —Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemari: “Tupana huacára'ajeri majó apú ina'uqué i'imatájeri penaje ri'imajica. Rijña'ajé chapú caje panacu. Rejomi ritaca'ajica. Rejomi rimacápo'ojico piño”, que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá rinacu. Ñaqué ri'imacá Jesucrístojlo, ricá numacare nacú ijló. Tupana huacára'acare majó, ina'uqué i'imatájeri penaje ricá —que Pablo quemájica najló. \p \v 4 Raú judíona naquiyana jema'añó Jesucristo ja'apiyá. Ejomi nahuacaco Pablo, Silas hua'até. Ñaqué caja cajrú griégona jema'acá Jesucristo ja'apiyá. Cajrú Tupana nacú péchuruna ne'emacá. Cajrú caja inaana i'imaño najhua'até. Palá piyuque ina'uqué pechu i'imacárena nacú ne'emacá. Griégona naquiyana ne'emacá, necá caja jema'añó Jesucristo ja'apiyá. \v 5 Eyá ajopana judíona naquiyana i'imaño, uncá Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño calé ne'emacá. Chapuja nahuó i'imajica Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño cha. Raú nahuacata ne'iyayá ajopana, chapújne'equena ne'emacá. Majopeja nachira'acó pajimila e'iyohuá. Judíona puráca'alo aú ne'ejná cajrú ajopana jahuacátacana nacú. Majopeja napajlájica cajrú ina'uqué hua'até, nayúcha'acoloje Pablo, Silas, quele cha penaje. Marí caje aú íqui'i nayúcha'aco nachá. Jasón a'atarí Pablo, Silas, quele riñacaré chu. Aú nahuajla'á ají que riñacaré chojé, naculácaloje Pablo, Silas, quele, najña'acáloje necá íqui'iruna ina'uqué e'iyajé penaje. \v 6 E'iyonaja uncá nephátala necá richu. Aú nachíra'a Jasón, ajopana Jesucristo hua'atéjena hua'até, ají que nahuacára'ajeño ejo. E nahuíyo'o najló marí que: \p —Pablo, Silas, quele ca'átaño ina'uqué e'iyajé pu'uhuareni puráca'aloji aú. Caja queja nala'acá necá ne'ejnacá ehuá. Caja nephicha majó —que nahuíyo'oca najló. \p \v 7 Nemá piño najló: \p —Jasón hua'até necá ta. Piyuque necá uncá jema'alaño huahuacára'ajeri huani ja'apiyá. Nemá rinacu: “Re apú huahuacára'ajeri, Jesús ricá. Ajopana chaje huani ricá”, que nemacá ina'uquejlo —que chapújne'equena quemacá nanacu najló. \p \v 8 Marí caje aú nahuacára'ajeño, piyuque ina'uqué hua'até yúcha'año íqui'ija Pablo, Silas, quele cha. \v 9 E najña'á liñeru Jasón, rijhua'atéjena, quele liyá. Nemá najló: \p —Pablo, Silas, quele jácho'ojico ee maáreya, ejomi huapa'atájica ijló iliñérute —que nemacá najló. \p Ejomi nahuacára'ajeño yuriño Jasón, rijhua'atéjena pa'acó. \s1 Pablo, Silas, quele i'imacá Berea ejo yucuna marí: \p \v 10 E caja lapí Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño huacára'año Pablo, Silas, quele reyá. Nahuacára'a ne'ejnacá pajimila Berea ejo. E ne'ejná ají que a'ajná ño'ojó, iphaño rejo. Pu'ucuja na'apaca judíona jahuacáca'alo ñacarelana chojé. \v 11 Pu'ují re i'imacaño pechu i'imacá Tupana puráca'alo jema'acana nacú. Tesalónica eruna pechu chaje napechu i'imacá rema'acana nacú. Huechi caja nema'acá Tupana puráca'alo. Hue'echú ca'alá queja napura'ajico Tupana puráca'alo lana'aquéjami hua'até, nahue'epícaloje quehuácaca Pablo quemacá najló penaje. \v 12 Ñaqué i'imacale cajrú judíona, griégona, quele jema'añó Jesucristo ja'apiyá. Ne'iyajena, inaana, achiñana, quele i'imaño ajopana chaje péchuruna. Necá jema'añó caja Jesucristo ja'apiyá. \v 13 E caja judíona naquiyana, Tesalónica eruna ne'emacá, jema'añó riyucuna: “Berea e Pablo i'imari Tupana puráca'alo yucuna rehuájenajlo,” que yucu i'imacá. Aú ne'ejná rejo ina'uqué hua'até pajlaje, nayúcha'acoloje Pablo cha penaje. \v 14 Aú tu'ujné Jesucristo hua'atéjena huacára'aca Pablo i'ijnacá ají que juni jalomi turenajo. Silas, Timoteo, quéleja yuriño Berea e. \v 15 E ajopana huá'año Pablo ají que ya'ajnaje pajimila Atenas ejo. Rejo nephá i'imacá. E Pablo quemari najló: \p —Chuhua ipa'ó apumí chuhuá. Eco imá Sílasjlo, Timotéojlo, quele, ne'ejnachi quiñaja nópumi chu majó. \p —Je —que nemacá. \p Aú napa'ó napumí chuhuá najló quemaje. \s1 Atenas e Pablo i'imacá yucuna marí: \p \v 16 Atenas e Pablo huátari Silas, Timoteo, quele. Re ricahuíla'o, ramácale cajrú nacaje jenami tára'aco pajimila e'iyohuá. Nachi'ináricana que ri'imacá najló. Marí que ramaca ricá aú ricahuíla'o rinacojé, uncá huani paala ri'imacá rijló. \v 17 Ñaqué i'imacale ripura'ó judíona hua'até Tupana nacú nahuacáca'alo ñacarelana chu. Ripura'ó caja ajopana hua'até, quemacaño Tupana nacú: “Huachi'ináricana ricá” que. Hue'echú ca'alá queja nahuarúhua'ajica ehuá ripura'ó ina'uqué hua'até Tupana nacú. \v 18 Ne'iyajena, re i'imacaño, jehuíña'año epicúreos puráca'alo nacú. Ajopana jehuíña'año estoicos puráca'alo nacú. Necá queño'oñó Pablo hua'até pura'acano. Ne'iyajena pura'añó rinacu pajhua'atéchaca, nemá pajlocaca: \p —¿Meque ca'ajná rimájica huajló quele pura'acacho huani? \p Ajopana piño quemaño pajlocaca: \p —Apala ajopana ina'uqué chi'ináricana yucuna ca'ajná ri'imajé huajló. \p Marí que nemacá rinacu, ri'imajícale Jesús yucuna najló. Caja taca'acaño macápo'oco yucuna ri'imaqué caja najló. \v 19 E caja nahuá'a ricá ají que yenuri ejo. Yenuri ií i'imari Areópago. Rejé cajrú nacaje nacú hue'epíjicaño jahuacáqueño nacaje nacú quemaje. E caja nephá rejo, nemá Páblojlo: \p —¿Na chi quele pipura'ó nacú ina'uqué hua'até? Huajé huani huajló ricá, huahuata rema'acana. \v 20 Nacaje pimacare nacú huajló, apojó huani huajló ricá. Huahuata rihue'epícana meque quemacánaca ricá —que nemacá rijló i'imacá. \p \v 21 Atenas eruna naquiyana huátaño huajé puráca'aloji jema'acana ca'ajná, huajé puráca'aloji nacú quemacana ca'ajná. Ricaja calé nahue'epique natucumó. Ñaqué caja ajopana te'eré eyájena, re i'imacaño, hue'epica natucumó. \v 22 Re yenuri Areópago e ne'emá. E Pablo tára'aro ne'iyá, rimá najló: \p —Atenas eruna, caja nomá cajrú ipechu nacaje nacú, Tupana que ijló nacaje ipechu i'imacare nacú. \v 23 Maárohua nuchira'acó. Cajrú nomaca itára'aco i'irúpachi aú rapucuna chu, iphácaloje ichi'ináricana ja'apí raú penaje. Re'iyohuá nomaca pajluhua nacaje jenami tára'aco. Marí que rinacu lana'aquéjami quemacá: “Re ca'ajná chi'ináricanaji uncá huahue'epílare nacojé. Rijló marí jenami”, que rinacu lana'aquéjami quemacá. Que jo'ó ricá. Re apú chi'ináricanaji imá nacú: “Uncá huahue'epílare nacojé” que. Re ricá Chi'ináricanaji Tupana. Ricá yucuna nu'umajica ijló me'etení. Tupana rií Huachi'ináricana. \v 24 Tupana, ricá huánija la'arí piyuqueja eja'ahuá i'imacá. Piyuqueja nacaje i'imacare richu, rila'acare caja. Paminá huani ricá. Rile'ejé huánija eja'ahuá, je'echú caje piyuque nacaje. Uncá nacaje jenami ñacarelana chu calé ricá. Uncá caja pají, ina'uqué la'acare, chu calé ricá. \v 25 Uncá caja na huani calé capuhuini Tupánajlo. Ñaquele uncá na penaje calé ina'uqué la'añó rijló nacaje. Ricaja calé a'arí ina'uquejlo piyuque nacaje. Ra'á huajló cajmuchaji, caésaji, quele. Ricaja calé a'arí huajló nacaje piyuqueja. \v 26 Ina'uqué iyamá, achiñá inanaru hua'até riqueño'ótacarena pamineco huani i'imacá, laquénami huecá piyuqueja marí eja'ahuá chu. Rihuacára'a caja ina'uqué i'imacáloje piyuque eja'ahuá chu penaje. Ra'á piyuque ina'uquejlo te'erí nate'erehua penaje, ne'emacáloje rinacu penaje. Ñaqué caja ra'acá ajopánajlo, ajopánajlo que nená, namoto'ocáloje penaje. \v 27 Tupana a'arí piyuqueja ina'uquejlo napechu, naculácaloje ricá raú penaje. Nahue'epícaloje caja rinacojé raú penaje. Uncá culacaje calé huajló Tupana, re ricá huahua'á. \v 28 Tupana palamane huecá, huachira'ó maárohua, huala'á nacaje ripalamane aú. Marí que inaquiyana quemacá i'imacá: “Tupana naquiyana huecá, riqueño'ótacale hue'emacá”, que nemacá. Poetas naquiyana ne'emacá. \v 29 Quehuaca jo'ó Tupana, Huachi'ináricana. Eyá nacaje jenami, oro naquiyá la'acanami, sereni naquiyá la'acanami, nacaje jipa naquiyá la'acanami, uncá huachi'ináricana calé nacaje jenami. Napechu queja ina'uqué la'acá renami. Ipechu i'imaniya nacaje jenami nacú: “Huachi'ináricana ricá” que. \v 30 Uncá na calé Tupana la'arí ina'uqué pamineco i'imacaño, pu'uhuaré nala'acare pachá. Uncá rihuajaque ne'emajica, mapechúruna jo'ó ne'emajica rinacu huacajé. Ñaquele nala'á apojó. Eyá chuhuaca rihuacára'a ina'uqué, napajno'otácaloje napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá Tupana nacojé penaje. \v 31 Caja Tupana a'arí rená, rihuajácaloje ina'uqué pu'uhuaré nala'acare pachá penaje. Jesucristo huajájeri necá. Ina'uqué naquiyana huajájeri penaje Tupana a'arí ri'imacá. Tupana macápo'ori Jesucristo ritaca'acá ejomi i'imacá. Aú iná hue'epí rihuajájica pu'uhuaré la'acaño rimacá que —que Pablo quemacá najló. \p \v 32 Aú nala'á ne'echajnó ricá, rimacale caja taca'acaño nacú: “Macápo'ojeño necá” que. Ajopana piño quemaño rijló: \p —Apú huacajé ca'ajná pi'imajé piño riyucuna huajló. \p \v 33 Ají que nemacá aú Pablo ja'apari naliyá. \v 34 Mequeleja nanaquiyana pechu i'imacá caphí Jesucristo chojé, ri'imatácaloje necá capichácajo liyá Tupánajlo penaje. Necá penájenami jahuacaño Pablo hua'até, rehuíña'atacaloje necá Tupana puráca'alo nacú penaje. Pajluhua nanaquiyana ií i'imari Dionisio. Nahuacára'ajeño naquiyana ri'imacá. Apa'ahuelo ií i'imari Dámaris. Ñaqué caja ajopana ina'uqué a'acá ripuráca'alo nanacojó. Nema'á Jesucristo ja'apiyá. \c 18 \s1 Corinto e Pablo i'imacá yucuna marí: \p \v 1 E caja Pablo jácho'oro Atenas eyá, i'ijnari ají que apú pajimila ejo. Pajimila ií i'imari Corinto. \v 2 Re riphata apú judío ja'a, rií i'imari Aquila. Ponto te'eré eyaje ri'imacá. Riyajalo ií i'imari Priscila. Meyale queja Aquila riyajalo hua'até jácho'oño Italia te'eré eyá. Italia e Claudio i'imari nachaje huacára'ajeri. Rihuacára'a piyuque judíona jácho'oco pajimila Roma eyá i'imacá. Italia te'eré nacú pajimila Roma. Ñaquele ne'emacana puráca'alo aú Aquila, Priscila, quele jácho'oño reyá i'imacá. Aú caja ne'ejná ají que Corinto ejo. Re Pablo iphátari ne'emacá. \v 3 A'arumacaji me'ejñapí nojé nacujípa'a. Ilé caje a'arumacaji naquiyana ne'iyajena la'añó najluhua pajreji. Ricujípa'acanaja i'imari nasápaca'ala. Ñaqué caja Pablo sápaca'ala i'imacá júpimi. Aú riyuró najhua'até, risápacaloje najhua'até rinacu penaje. \v 4 Judíona le'ejé huatána'acaje huacajé i'imajica queja Pablo i'ijnajica nahuacáca'alo ñacarelana chojé. Re ri'imaqué Tupana puráca'alo yucuna najló. Judíonajlo, uncá judíona calé naquiyánajlo hua'até ri'imaqué riyucuna, nema'acáloje ra'apiyá penaje. \p \v 5 E caja rijhuáque'ena Silas, Timoteo, quele iphaño rejo. Macedonia eyá nácho'o i'imacá. Ejomi Pablo ja'apátaqueri Tupana puráca'alo yucuna rehuájena ina'uquejlo. Ricaja rihue'epí ritucumó i'imacá. Rimaqué judíonajlo marí que Jesús nacú: \p —Iná i'imatájeri penaje Jesús, ricá Tupana huacára'acare majó i'imacá —que rimájica najló. \p \v 6 E'iyonaja chapú napechu i'imajica Pablo nacú. Pu'uhuaré caja napura'acó rinacu. Ñaquele Pablo ñaca'arí ra'arumacá e'iyayá najló. Marí que la'acana aú riya'atá najló caja penaje ri'imacá najló Jesucristo yucuna. Rimá najló: \p —Icapichájico ee Tupana liyá, uncá nupachá calé ricá. Ipachójija icapichajo. Caja nu'umajla riyucuna ijló. E'iyonaja uncá jema'alá ra'apiyá. Chuhua nu'ujnajica Tupana puráca'alo yucuna i'imajé uncá judíona calé naquiyánajlo —que rimacá najló. \p \v 7 Aú rácho'o nahuacáca'alo ñacarelana chiyá, i'ijnari Justo ñacaré ejo. Nahuacáca'alo ñacarelana ahua'ája riñacaré i'imacá. Cajrú péchuri ri'imacá Tupana nacú. \v 8 Nahuacáca'alo ñacarelana chiyá huacára'ajeri ií i'imari Crispo. Ricá, riñacaré chiyájena, quele pechu i'imari caja caphí Jesucristo chojé, ri'imacáloje Ne'ematájeri penaje. Tupana puráca'alo jema'acana aú cajrú Corinto eruna pechu i'imacá caphí Jesucristo chojé, ri'imacáloje Ne'ematájeri penaje. Necá nala'aqué bautizar. \v 9 E caja lapí Jesucristo ya'ataró Páblojlo. Iná tapú iná amaca queja ramaca Rihuacára'ajeri Jesucristo. Rimá Páblojlo: \p —Pihuó la'aniyo ujhuí que na'apejé. Pi'imá jo'ó nuyucuna najló. Pa. Pimanúma'aniyo najló. \v 10 No'ocare nunacojó picá. Ñaquele uncá na calé la'ajeri chapú picá. Piyuríniya Tupana puráca'alo yucuna i'imacana najló. Re íqui'iruna jo'ó ina'uqué marí pajimila e'iyá; nema'ajé no'opiyá, pi'imajica ee najló nuyucuna —que Jesús quemacá Páblojlo. \p \v 11 Raú Pablo yuriro ejo'ocaja Corinto e. Pajluhuaja jarechí eyá apú pe'iyojé quetana ri'imacá re. Rehuíña'ataque necá rehuá Tupana puráca'alo nacú. \p \v 12 Acaya te'eré eruna huacára'ajeri ií i'imari Galión. Ri'imacá ne'emacana huacajé judíona naquiyana jahuacaño. Chapú péchuruna ne'emacá Pablo nacú. Aú nahuá'a ricá ne'emacana Galión ejo. \v 13 Nemá ne'emacánajlo: \p —Marí ina'uqué ja'apari maárohua. Cajrú rehuíña'ataca ina'uqué maare Tupana puráca'alo nacú. E'iyonaja calé apú que huani ricá, rehuíña'atacare nacú. Uncá huapuráca'alo lana'aquéjami quemacá que calé ricá —que nemacá rijló. \p \v 14 Eyá Pablo pura'arojla richayo. E Galión quemari judíonajlo: \p —Uncá na aú calé rila'á pu'uhuaré. Uncá rata'alá nacaje; uncá caja rinola ina'uqué i'imacá. Uncá marí que la'ajeri calé ricá. Uncá na aú rila'alá rijluhua nacaje. Rila'aquela pu'uhuaré, noma'acajla ipuráca'alo. \v 15 E'iyonaja uncá ñaqué calé ricá. Iyúcha'o richá, nuhue'epí, nacaje rehuíña'atacare icá nacú jimaje. Uncá ipechu que calé ripechu peñahuilana puráca'alo nacú, jimaje iyúcha'o richá. Uncá ilé caje lamá'atajeri calé nucá. Ilamá'ata icoja ricá pajhua'atéchaca —que rimacá najló. \p \v 16 E rihuacára'a ne'ejnacá huaca'apojo. \v 17 E huaca'apé griégona patañó nahuacáca'alo ñacarelana chiyá huacára'ajeri. Sóstenes rií i'imacá. Ne'emacana ñacaré cópeje naña'atá ricá majopeja. E'iyonaja uncá Galión a'alá rinacojó necá. \s1 Pablo pa'acó piño Antioquía ejo yucuna marí: \p \v 18 Pablo i'imari júpija rehuá. E caja ehuaja ri'imá riyucuno Jesucristo ja'apiyá jema'ajéñojlo. E rácho'o reyá huapuru chu. Aquilo, Priscila, quele i'ijnaño caja rijhua'até. Ne'ejná ají que Siria te'eré ejo. E caja nephá pajimila Cencrea ejo. Re Pablo sara'arí rihuíla'aru naquiyá rihuilá, rila'acale nacaje rimacá Tupánajlo i'imacá que. \v 19 Reyá ne'ejná piño ají que a'ajná ño'ojó. Iphaño pajimila Efeso ejo. Re Pablo ja'apáñari Aquila, Priscila, quele. Ri'ijná ají que nahuacáca'alo ñacarelana chojé. Re ripura'ó judíona hua'até Tupana nacú, richojé jahuacájeño hua'até. \v 20 Nemá rijló: \p —Maárohua piyuró huajhua'até jupi. \p \v 21 Rimá najló: \p —Nu'ujnajé Jerusalén ejo pamineco, no'opátacaloje fiesta rejo penaje. Rejomi Tupana huátajica ee nupa'ajó piño majó amaje —que rimacá najló. \p E rihuitúca'a piño huapuru chojé. Rácho'o pajimila Efeso eyá. \v 22 Iphari Cesarea ejé. Reyá ri'ijná ají que Jerusalén ejo. Rajalaca Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño re i'imacaño. Rejomi ra'apá piño ají que cahuacajo pajimila Antioquía ejo. \v 23 Re ri'imá mequetana. E rácho'o piño; ra'apá Galacia te'eré e'iyohuá. Ejomi ra'apá Frigia te'eré e'iyohuá. Ri'ijnajica ehuá que ripura'acó Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño hua'até, napechu i'imacá piyá ujhuí Jesucristo ja'apiyá jema'acana nacú. \s1 Apolos i'imacá Tupana puráca'alo yucuna Efeso e i'imacáñojlo yucuna marí: \p \v 24 E rihuacajé apú ina'uqué iphari Efeso ejo. Pajimila Alejandría eyaje ri'imacá. Rií i'imari Apolos. Palá huani ri'imajica Tupana puráca'alo yucuna ajopana ina'uquejlo. Rihue'epí caja palá Tupana puráca'alo lana'aquéjami nacojé, ricá Moisesmi chu lana'acare i'imacá. \v 25 Caphí ripechu i'imajica Tupana yucuna i'imacana nacú. Rehuíña'ataque ina'uqué palá Jesucristo nacú. Juan Bautizar la'ajérimi chu quemaqueri Jesucristo nacú, rejeja caja rihue'epica riyucuna. Rihue'epícare caja na penájeca Juanmi chu la'ajica bautizar ina'uqué. Ricaja calé rihue'epí Tupana nacojé. \v 26 Caja Apolos iphari Efeso ejo. E ri'imá Tupana yucuna najló nahuacáca'alo ñacarelana chu. Caphí ripechu i'imacá Tupana yucuna i'imacana nacú najló rehuá. Priscila, Aquila, quele i'imaño caja re najhua'até. Nema'á ri'imacá riyucuna najló. Ejomi nahuá'a ricá najhua'ató a'ajná ño'ojó, nehuíña'atacaloje ricá richaje Tupana puráca'alo nacú penaje. \v 27 Ejomi Apolos huátari Acaya te'eré ejo i'ijnacana. Raú Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, Efeso e i'imacaño, a'añó riñaté i'imacá. Nahuacára'a rijhua'até papera Jesucristo ja'apiyá jema'ajéñojlo, Acaya te'eré nacú i'imacáñojlo, nahue'epícaloje raú palájne'equeca ricá penaje. E caja ri'ijná ya'ajnaje; iphari Acaya te'eré ejo. Palá huani rila'ajica Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño nacú rehuá. Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño ne'emacá Tupana palamane aú. \v 28 Apolos chá'ataqueri ajopana judíona naquiyana ripuráca'alo aú. Quehuácaje puráca'aloji chuhuaja ri'imaqué riyucuna najló. Aú calé uncá nahue'epila méqueca rapiyácacana. Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá que ri'imajica Jesucristo yucuna najló, nahue'epícaloje Jesucristo i'imacá ricá Tupana huacára'acare majó ina'uqué i'imatájeri penaje. \c 19 \s1 Efeso e Pablo i'imacá yucuna marí: \p \v 1 Apolos i'imari Corinto e. Ma'apona Pablo ja'apari apú eyá, apú eyá que. Yenuri ihuami chuhuá pajimila i'imari cajrú apú eyá, apú eyá que. Re'iyohuá ra'apá. E caja riphá Efeso ejo. Re riphata mequeleja Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño. \v 2 E rimá najló: \p —¿E Tupana Pechu ja'acó e'iyajé i'imacá, iqueño'ocá Jesucristo ja'apiyá jema'acana huacajé? \p —Uncá. Uncá huema'alá riyucuna —que nemacá rijló. \p \v 3 Pablo quemari najló: \p —Nala'aqué icá bautizar huacajé, ¿na ja'apiyá jema'á? \p Nemá rijló: \p —Juan Bautizar la'ajérimi chu puráca'alomi ja'apiyá huema'á i'imacá. Raú nala'á huecá bautizar. \p \v 4 Pablo quemari najló: \p —Pamineco napajno'otaque napéchuhua Tupana ejo pu'uhuaré nala'ajícare liyá. Ejomi Juan Bautizar la'ajérimi chu la'aqueri bautizar ina'uqué. Juanmi chu quemaqueri ina'uquejlo marí que: “Apú ina'uqué iphájeri nopumí chojé. Ipechu i'imá caphí richojé, ri'imatácaloje icá capichácajo liyá raú penaje”, que rimájica najló. Apú rimaqué nacú i'imari Jesús —que Pablo quemacá najló i'imacá. \p \v 5 Marí que rimacá ejomi nala'á bautizar necá, Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño ne'emacale. \v 6 E caja Pablo to'otari riyáte'ela nanacojé, hua'ató que Tupana Pechu ja'acó ne'iyajé. Raú napura'ó me'echuje puráca'aloji chu Tupana Pechu ja'apiyá que. \v 7 Iyamá iphata ji'imaji nacojé quele ca'ajná ne'emacá, achiñana huánija ne'emacá. \p \v 8 Hueji queta queri quetana Pablo i'imacá re najhua'até. Ri'ijnajica nahuacáca'alo ñacarelana chojé. Caphí ripechu i'imajica Tupana puráca'alo yucuna i'imacana nacú najló. Rimaqué najló méqueca Tupana huacára'aca iná. \v 9 E'iyonaja ne'iyajena ijnúcha'aqueño ra'apiyá jema'acana nacú. Uncá nahuátala Jesucristo ja'apiyá jema'acana. Pu'uhuaré napura'acó Jesucristo puráca'alo nacú íqui'iruna ina'uqué jimaje. Raú Pablo ja'apari naliyá. Rihuá'a rijhua'ató Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño. Re jehuíña'acajo ñacarelana i'imacá. Nehuíña'atajeri ií i'imari Tirano. Jehuíña'acajo ñacarelana chiyá nácho'oco queja napiyácajica necá. Richu Pablo jehuíña'ataqueri necá hue'echú ca'alá queja Tupana puráca'alo nacú. \v 10 Marí queja rehuíña'ataca ne'emacá iyamá jarechí quetana. Marí caje aú cajrú ina'uqué Asia te'eré ehuájena jema'añó Jesucristo yucuna. Judíona naquiyana, uncá judíona calé naquiyana hua'ató jema'añó riyucuna. \v 11 Tupana a'aqueri Pablo ñaté, rila'acáloje cajrú nacaje ina'uqué e'iyohuá penaje. Ñaquele rila'aqué cajrú ne'iyohuá nacaje uncá meño'ojó iná la'alare caje. \v 12 Ne'iyajena ña'aqueño Pablo ja'apari naliyá. RihuPablo liyá ra'arumacá naquiyana, rilejuné caje macá. Ejomi najña'aqué ricá natámina i'imajícaño ejo, natejmo'ótacaloje necá raú penaje. Raú caja naca'aqué jiñana pechu ajopana e'iyayá. \v 13 Rehu caja ajopana judíona, naquiyana i'imaño. Majopeja i'imacaño ne'emacá. Ají ño'ojó, ají ño'ojó queja na'apájica chira'acajo nacú. Ricaja calé nahue'epique natucumó. Majopeja nemájica nanacuhuá marí que: \p —Huecá hue'epiño jiñana pechu ca'acana ina'uqué e'iyayá. \p E caja nemá rehuá i'imacáñojlo: \p —Huaca'á jiñana pechu ina'uqué e'iyayá Jesucristo ií a'acana aú. Huemá jiñana péchujlo marí que: “Jesucristo, ricá Pablo quemácare nacú, ií a'acana aú huahuacára'a jácho'oco ina'uqué e'iyayá”, que huemacá jiñana péchujlo. Aú nácho'o ina'uqué e'iyayá —que nemacá najló. \p \v 14 Ñaqué caja ajopana quemacá jiñá péchujlo, apú ina'uqué e'iyá i'imacárejlo. Esceva yaní ne'emacá. Judíona ja'á ri'imacá. Sacerdótena huacára'ajeri ri'imacá. Iyamá cuhuá'ata quele achiñana riyani i'imacá. \v 15 Necá quemaño jiñá péchujlo marí que: \p —Jesucristo, ricá Pablo quemacare nacú, ií a'acana aú huemacá pijló: Pácho'o ilé ina'uqué e'iyayá. \p Marí que nemacá rijló aú jiñá pechu quemari najló: \p —Nuhue'epí mecajeca Jesucristo, Pablo, quele. Eyá icá ta, uncá nuhue'epila nátaca ina'uqueca icá —que rimacá najló. \p \v 16 Eta ilé ina'uqué jiñá pechu i'imacare e'iyá jeño'orí nachá. Riqueño'ó najhua'até nócacajo. Cajrú huani ritujla'ataca ne'emacá, chapú huani rila'acá necá. Raú neñaó pají chiyá ma'arumacánaruna. Cajrú naphú i'imacá nanacuhuá. \v 17 Ejomi piyuque ina'uqué, Efeso ehuá i'imacaño, jema'añó riyucuna. Naquero'ó cajrú raú. Richaje necá rehuá i'imacaño ipháqueño Jesucristo ja'apí raú. \p \v 18 Iqui'iruna ina'uqué jema'añó Jesucristo ja'apiyá rehuá i'imacá. Cajrú nanaquiyana jahuacájico pajhua'atéchaca. Pu'uhuaré nala'ajícare, namanaicho nala'ajícare yucuna ne'emaqué pajlocaca. \v 19 Cajrú rehuá i'imajícaño hue'epíqueño piyuqueja lahuícho'ocaje nacojé, lejñacaje caje macá nacojé. Papera chu lana'aquéjami i'imari riyucuna. Aú nahuacata napapérane pajluhuaja chojé, nacára'atacaloje ricá íqui'iruna ina'uqué jimaje penaje. Nacára'ataca ricá ejomi nahuacata nacára'atacare huemí, namácaloje merejeca na'acá rihuemí i'imacá pajluhuano, pajluhuano que. Cincuenta mil rihuemí jácho'oco najló. \fig |src="cn02003B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Los Hechos 19.19" \fig* \v 20 Marí que ri'imacale rehuá, íqui'iruna ina'uqué jema'añó Tupana puráca'alo ja'apiyá. Caphí caja nala'ajica napéchuhua Tupana puráca'alo chojé, ra'apiyá ne'emaqué. \p \v 21 E caja Pablo huátari Macedonia te'eré e'iyohuá ja'apácana. Ñaqué caja rihuátaca Acaya te'eré e'iyohuá ja'apácana. Rihuata Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño chaje i'ijnacana apú nacojé, apú nacojé que. Reyá rihuata Jerusalén ejo i'ijnacana. Ejomi rihuata Roma ejo i'ijnacana. \v 22 Aú pamineco rihuacára'a iyamá rijhuáque'ena i'ijnacá ritucumá ají que Macedonia te'eré ejo. Timoteo, Erasto, quele rihuacára'a ritucumá. Pablo yuriro rehuaja Asia te'eré nacú ejo'ocaja mequetánaja. \s1 Cajrú Efeso eruna yúcha'aco yucuna marí: \p \v 23 Rihuacajé caja cajrú ina'uqué yúcha'aco Jesucristo puráca'alo jimaje rehuá. \v 24 Marí que naqueño'ocá najluhua ri'imacá: Apú i'imari, ca'átari ne'iyajé, nayúcha'acoloje penaje. Rií i'imari Demetrio. Ricá la'aqueri nacaje jenami, sereni naquiyana la'acanami. Rehuájena quemaño apa'ahuelo Diana nacú: “Huachi'ináricanaru rucá.” Ruí i'imari Artemisa. Apú ruí i'imari Diana. Ruñacaré jenami la'acana nacuja risápaque rijhua'atéjena hua'até. Raú nacánaque cajrú liñeru najluhua. \v 25 E caja rahuacata rijhua'até sápajeño, ajopana hua'até. Artemisa ñacaré jenami la'ajeño ne'emacá. E rimá najló: \p —Nujhuáque'ena, caja ihue'epí cajrú huacánaca liñeru marí nacú sápacana aú. \v 26 E'iyonaja Pablo quemari uncá na penaje calé nacaje jenami, ina'uqué quemacare nacú: “Huachi'ináricanaca ricá” que. Caja amá ricá; caja jema'á ripuráca'alo. Ricá ta ca'átari cajrú ina'uqué e'iyajé, nahuarúhua'aca piyá nacaje jenami. Uncá maárohuaja calé nema'á ra'apiyá. Piyuque Asia te'eré ehuá nema'á caja ra'apiyá cajrú —que rimacá najló. \p \v 27 Rimá piño najló: \p —Raú piyuque ina'uqué ca'ajná yuréjeño Artemisa ñacaré ja'apí iphácana. Uncá huani paala huajló ricá. Apala huasápaca'ala capichajo ca'ajná raú. Huachi'ináricanaru huajló rucá, Artemisa, ilerú cajrurú. Piyuqueja ina'uqué Asia te'eré e'iyohuájena iphaño ro'opí. Ñaqué caja piyuque ina'uqué eja'ahuá chu i'imacaño iphaca ro'opí. Chuhua ca'ajná nayuríjica ro'opí iphácana ají caje aú —que rimacá najló. \p \v 28 Marí cajé aú nayúcha'o cajrú. Cajrú caja nahuíyo'oca marí que: \p —Cajrurú huani Artemisa. Efeso eruna chi'ináricanaru rucá —que huánija nahuíyo'oca. \p \v 29 Ñaqué caja ajopana, ajopana que jahuíyo'oca najhua'até. Ehuá piyuqueja pajimila eruna i'imacá jahuíyo'ocaje nacuja najhua'até. Cajrú nahuíyo'oca, chapú napechu i'imacale Pablo puráca'alo nacú. Re caja ajopana i'imacaño iyamá, Pablo huáque'ena ne'emacá. Apú ií i'imari Gayo, apú ií i'imari Aristarco. Macedonia te'eré eyájena ne'emacá. E caja chapú nanacu péchuruna patañó Gayo, Aristarco, quele. E nachíra'a necá ají que a'ajná ño'ojó pajimila eruna jahuacáca'alo ñacarelana chojé. \v 30 Richojé nahuacaco cajrú huani. Ñaqué caja Pablo huátaca richojé mujlúca'acana najló nacaje nacú quemaje. E'iyonaja Jesucristo hua'atéjena uncá yurílaño rimujlúca'aca richojé. \v 31 Asia te'eré eruna huacára'ajeño naquiyana i'imaño caja re. Palá péchuruna ne'emacá Pablo nacú. Necá caja huacára'año caja rijló napuráca'alo, rimujlúca'aca piyá ne'iyajé. \v 32 Nahuacáca'alo ñacarelana chu cajrú nahuíyo'ojica que'iyapé. Ne'iyajena jahuíyo'oqueño apú que caja; ajopana jahuíyo'oqueño apojó, apojó que. Cajrú nanaquiyana i'imacá re, uncá hue'epílaño na penájeca nahuacaco i'imacá. \v 33 Ajopana i'imaño riyucuna Alejándrojlo, na penájeca nahuacaco yucuna. Ejomi judíona naquiyana jara'añó ricá ají que najimaje, ri'imacáloje riyucuna najló, nahue'epícaloje na penájeca nahuacaco rejé penaje. E Alejandro la'arí ají que najló riyáte'ela aú, namanúma'acoloje penaje. Rihuata judíona chaya pura'acano, nayurícaloje naliyó judíona cha yúcha'acano. \v 34 Judíona ja'a Alejandro i'imacá. Namaca aú ritára'aco najimaje nahuíyo'o cajrú huani, richaje huani. Iyamá camú jená quetana nahuíyo'oca marí que huánija: \p —Cajrurú huani Artemisa. Efeso eruna chi'ináricanaru rucá —que huani nahuíyo'oca. \p \v 35 E caja ehuaja pajimila eyá huacára'ajeri ja'apiyateje manúma'atari necá. Rimá najló: \p —Efeso eruna, piyuqueja ina'uqué hue'epiño Artemisa ñacaré hua'aphena huecá. Huachi'ináricanaru Artemisa. Jipa chu ro'ó je'echú chiyá majó marí eja'ahuá nacojé i'imacá. Ricá penaje jipa hua'aphena huecá. Piyuque ina'uqué hue'epícare caja ricá. \v 36 Uncá na calé quemárijla nacú: “Uncá quehuaca calé ruyucuna”. Ñaquele numá ijló: Imanúma'o. Ila'aniya nacaje mapechúhua'aca. \v 37 Eyá mariruna achiñana, iji'ichájena majó, uncá na calé nala'á najluhua pu'uhuaré. Uncá caja napura'alacho pu'uhuaré huachi'ináricanaru Artemisa nacú. E'iyonaja iji'ichá necá majó —que rimacá najló. \p \v 38 Rimá piño najló: \p —Demetrio, rijhuáque'ena, quele huátajica ee narucátacana, ne'emajé hue'emacánajlo riyucuna. Rejo huani iná i'ijná puráca'aloji lamá'ataje. Ricá jema'arí riyucuna pamineco palanaquíyacaca. Quéchami rilamá'ataca najló ricá. \v 39 Ihuátajica ee apú nacaje nacú quemacana, apú huahuacájico huacajeco imá rinacu, hualamá'atacaloje ricá palá huahuacára'ajeño hua'até penaje —que rimacá najló i'imacá—. \v 40 Jahuíyo'ocaje nacú huecá me'etení, uncá huani paala ricá huánijlo. Apala ajopana arucátaje huecá huahuacára'ajeño huánijlo. Aú napechu i'imajé huanacu: “¿Nócacajo nacú chi ne'emajé huajhua'até? Penaje ca'ajná nahuíyo'o cajrú huani”. Naquejá'ajica ee hualiyá marí jahuíyo'ocaje yucuna, ¿meque chi huemájica najló? \p \v 41 Marí queja rimacá najló i'imacá. Ejomi rihuacára'a napa'acó, aú napa'ó. \c 20 \s1 Pablo i'ijnari Macedonia te'eré ejo. Rejomi ri'ijná Grecia te'eré ejo. Riyucuna marí: \p \v 1 Rejeja Efeso eruna yuriño jahuíyo'ocaje. Ejomi Pablo huá'ari Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño maná. Raú nahuacó rejé richaje. Re rila'á nenacú, napechu i'imacáloje caphí Jesucristo ja'apiyá jema'acana nacú penaje. E caja ri'imá riyucuno najló. Ejomi ri'ijná reyá ají que Macedonia te'eré ejo. \v 2 Apojó, apojó que i'ijnacana nacuja ri'imacá. Jesucristo hua'atéjena chaje ri'ijnaqué. Ripura'ó najhua'até, nala'acáloje caphí napéchuhua Jesucristo ja'apiyá jema'acana aú. Caja ehuaja riphá Grecia te'eré ejo. \v 3 Re ri'imá hueji queta queri quetana najhua'até. E caja rihuata Siria te'eré ejo i'ijnacana huapuru chu. E'iyonaja ajopana quemaño rijló: \p —Judíona naquiyana huátaño pila'acana chapú rejo. \p Raú ripa'ó riyámojo pe'iyoóhua Macedonia te'eré ejo. \v 4 Pablo huáque'ena i'imaño cha'apá. Pajluhuaja ií i'imari Sópater. Pajimila Berea eyaje ri'imacá. Aristarco apú, Segundo apú. Pajimila Tesalónica eyájena ne'emacá. Apú ií i'imari Gayo. Pajimila Derbe eyaje ri'imacá. Ajopana rijhuáque'ena i'imaño piño: Timoteo, Tíquico, Trófimo, quele. Necá i'imaño Asia te'eré eyájena. Quele i'imaño rijhuáque'ena. \v 5 Necá i'ijnaño Pablo tucumá ají que pajimila Troas ejo. Re nahuata hue'emacá. \v 6 Eyá nucá, Lucas, i'ijnari Pablo hua'até. Caja na'apata fiesta i'imacá. Ricá fiesta i'imajica huacajé najñaque pan mamúra'atacanaru. Fiesta ejomi huácho'o pajimila Filipos eyá. Huapuru chu hue'ejná, iphaño Troas ejo. Pajluhua té'ela que cala huaca'á rejo i'ijnacana nacú. Re huephácaco huajhuáque'ena hua'até, i'ijnaño rejo huatucumá i'imacá. Re hue'emá najhua'até pajluhuaja sápacaje quetana. \s1 Pablo i'imacá Troas e yucuna marí: \p \v 7 E caja huatána'acaje huacajé Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño jahuacaño pajluhuá'o chojé i'imacá. Rejé najñá na'ajnehuá pajhua'atéchaca. Ejomi Pablo jehuíña'atari necá Tupana puráca'alo nacú. Muní que rihuátaca reyá jácho'ocano, Aú lainchiyó eyá ri'imá najló Tupana puráca'alo yucuna a'ajná lapi jenaji que ejená. \v 8 Re ne'emá pají chu, hueji quele piso chu. Cajrú nacamaré cúhua'ataco re. \v 9 Eyá apú i'imari najhua'até re, hualijímaca. Rií i'imari Eutico. Ricá yá'aro ventana chu i''imacá. Júpija Pablo i'imacá Tupana yucuna najló. E caja ehuaja tapú chá'atari Eutico, uncá meño'ojó rijña'alá ricá panacu. Tapú a'acuhuaná ricojno'ó riyámajo ventana chiyá. Hueji quele piso quetana ra'acó te'erí e'iyajé. Aú nahuitúca'a ramaje, amaño caja ritaqui'ichami. \v 10 E caja Pablo huitúca'ari nápumi chu ritami amaje najhua'até. Riphá tára'ajo ri'irúpachi aú támijimi ahua'ajé. Ejomi rimahuílo'o ritami. E Pablo quemari rejénajlo: \p —Ihuó ca'aniyo, caja ripechu iphíchari piño. \p \v 11 Ejomi Pablo pa'aró piño najhua'até napumí chuhuá hueji quele piso chojé. E ritupa'á najló pan naquiyana, najñácaloje penaje. Najñaca ricá ejomi ri'imá piño Tupana yucuna najló a'ajná najme'etaca ejená. Ejéchami caja ri'ijnacá reyá. \v 12 Lanáquiya ajopana pa'añó nañacaré chojé. Cajmuni napa'atá najhua'até hualijímaca, ja'acaro yenuja, caja taca'arí penájemi. Pu'ují piyuqueja napechu i'imacá raú. \s1 Pablo i'ijnacá Mileto ejo yucuna marí: \p \v 13 E caja Pablo quemari huajló: \p —Nu'ujichaca chuhua pe'iyoóhua pajimila Aso ejé. Reyaco nu'ujná ijhua'até huapuru chu. \p —Je —que huemacá rijló. \p Aú huahuitúca'a huapuru chojé. Hue'ejná ají que ritucumá Aso ejo, huephá rejo. \v 14 Re huamá piño Pablo. E rihuitúca'a huatu'uhueje huapuru chojé. Reyá hua'apá piño ají que apú pajimila Mitilene ejé. \v 15 Huácho'o reyá. Muní que hua'apá piño Quío te'eré nacojé. Hua'apá piño muní caje chu, iphaño Samos te'eré ejo. Pajimila Trogilio e huahuatána'a. Reyá hua'apá piño muní que. Iphaño pajimila Mileto ejo. \v 16 Uncá hue'ejnalá Efeso ejo. Mequetánaja calé hue'emacá Pablo hua'até Asia te'eré nacú. Ñaquele uncá hue'ejnalá Efeso ejo i'imacá. Rihuacajé yehuíchaja fiesta iphaca rená chojé, Pentecostés fiesta ií. Aú rihuata fiesta ja'apátacana Jerusalén ejo. Raú rila'á ricó tu'ujné, riphácaloje ripiyá rejo penaje. \s1 Pablo pura'acó Efeso eyájena hua'até yucuna marí: \p \v 17 Pajimila Mileto e Pablo i'imacá huacajé, rihuacára'a ajopana Efeso ejo peñahuilana maná huá'aje. Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño ne'emacá. Aú ne'ejná rejo namaná huá'aje. \v 18 E caja peñahuilana, rihuá'acarena maná, iphaño rinacu. Rajalaca necá ejomi rimá najló marí que: \p —Júpimi nuphá majó Asia te'eré ejo i'imacá. Caja ihue'epí méqueca nu'umacá ijhua'até maárohua nuphaca huacajé eyá maárejecha. \v 19 Marí que nula'ajica nacaje Tupánajlo e'iyohuá i'imajica. Uncá nula'aqué nocó chá'atajeri que ajopana chaje. Nuyaque caja ina'uqué hua'até nomájica aú nala'acá namanaicho cajrú. Judíona naquiyana la'aqueño nucá chapú. Nanacojé nomaque chapú cajé yajhué. \v 20 E'iyonaja calé uncá nuyurique Tupana puráca'alo yucuna i'imacana ijló i'imacá. Palani ri'imacale ijlojé penaje, nu'umá ijló riyucuna. Nohuíña'atajica icá Tupana puráca'alo nacú jahuacájico ejeja. Ñaqueja caja nohuíña'atajica icá iñacaré chuhuá, apalá chojé, apalá chojé que. \v 21 Nupura'ó ajopana ina'uqué hua'até Tupana nacú. Ñaqué caja nupura'ajico judíona hua'até. Numaqué najló, napajno'otácaloje napéchuhua Tupana ejo pu'uhuaré nala'acare liyá. Nupura'ó caja najhua'até, napechu i'imacáloje caphí Jesucristo chojé penaje, ri'imacáloje Ne'ematájeri penaje. \v 22 Chuhuaca nu'ujnajica Jerusalén ejo. Tupana Pechu huacára'ari nucá rejo. Uncá nuhue'epila naca nula'ajico rejo. \v 23 Marija calé nuhue'epí: Meño'ojoca nu'ujnajica ehuá nala'ajica nucá chapú. Naca'ajé nucá ina'uqué huajáquelana chojé. Marí que Tupana Pechu quemacá nojló rinacu i'imacá. \v 24 E'iyonaja uncá nohuó ca'aló raú; uncá caja caí calé nujluhua nucá. Iqui'ija Tupana huátaca ina'uqué. Ñaquele ri'imatá ina'uqué capichácajo liyá Jesucristo palamane. Riyucuna i'imajeri penaje Jesucristo a'arí nucá. Marí nusápaca'ala, nuhuata riñapátacana. \p \v 25 ’Riyucuna i'imacana aú ja nuphá inacu i'imacá. Tupana i'imacáloje Ihuacára'ajeri penaje nu'umá ijló riyucuna i'imacá. Chuhuaca uncá nu'umalaje maárohua; uncá nomálaje piño icá marí eja'ahuá chu. \v 26 Ñaquele nuhuata ijló marí que quemacana caja penaje: Re ca'ajná ijhua'atéjena capichájeño Tupana liyá. Uncá nupachá calé ricá. \v 27 Caja nu'umá ijló piyuqueja nacaje Tupana huátacare iná la'acá, caje yucuna. Piyuqueja que nu'umacá riyucuna ijló, uncá nuyurila huejápaja rinaquiyá. Mamujrúmino que nu'umacá riyucuna ijló. \v 28 Chuhuaca a'á inacojó pecohuácaca. Ñaqué caja a'ajica inacojó Jesucristo hua'atéjena piyuqueja. Tupana Pechu a'arí icá namájeño penaje. Huahuacára'ajeri Jesucristo huarúhua'acarena necá. Nachaya ritaca'á a'ahuaná apiyácacanami nacojé i'imacá. Marí que rila'acá aú rihuarúhua'a rijluhua necá. \v 29 Marí pumí chiyó uncá nu'umalaje ijhua'até. Uncá ina'uquélaruna iphájeño e'iyajé, nuhue'epica. Yáhuina eja'ahuá e'iyajena iphácachu pirajina ohuéjana e'iyajé, neñaó paliyácaca. Ñaqué caja ca'ajná ajopana la'ajica icá, ipechu i'imacá piyá panacojéchaca que Jesucristo nacú. \v 30 Inaquiyana i'imajeño caja pajlácachina. Uncá nehuíña'atalaje icá quehuácaje puráca'aloji nacú. Ñaqué caja Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño naquiyana i'imajica najhua'até. \v 31 I'ijnatá ipéchuhua palani puráca'aloji nacú, napajlájica ijhua'até. Caja nu'umá hueji quele jarechí quetana ijhua'até i'imacá. Nohuíña'ata icá Tupana puráca'alo nacú. Hue'echú ca'alá queja lapejé hua'ató nohuíña'ataque icá pajluhuano que Tupana puráca'alo nú. Nuyaque ijhua'até, ihue'epícaloje rinacojé penaje. \p \v 32 ’Chuhua nuyuríjica icá Tupánajlo, ra'acáloje rinacojó icá penaje, jema'acáloje ripuráca'alo ja'apiyá penaje. Tupana quemari huanacu: “Iqui'ija huánija nuhuátaca necá” que. Ricá Tupana puráca'alo la'arí iná pechu caphí, iná jema'acáloje palá Jesucristo ja'apiyá penaje. Tupana la'ajeri palá icá ajopana Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño hua'até —que rimacá najló. \p \v 33 Rimá piño najló: \p —Maárohua nu'umacá quetana uncá nuquejá'aque nujluhua ajopana liyá a'arumacaji, liñeru caje. \v 34 Nusapaque, nucánacaloje liñeru penaje, nuhuarúhua'acaloje nacaje nula'ajícare nacú camu'ují raú penaje. Ñaqué caja nuhuarúhua'ajica nujhuáque'enajlo nacaje nala'ajícare nacú camu'ují. \v 35 Marí que la'acana aú nomata icá sápacaje aú, ila'acáloje ñaqué caja penaje. Palani sápacaje inajlo, iná a'acáloje camu'ují la'acaño ñaté raú penaje. Ihue'epí méqueca Huahuacára'ajeri Jesucristo quemacá i'imacá. Marí que rimacá rinacu: “Pu'ují iná pechu la'acó, ajopana a'acá aú inajlo nacaje. Eyá iná a'acá aú ajopánajlo nacaje, richaje iná pechu la'acó pu'ují raú”, que Pablo ja'apátaca najló riyucuna i'imacá. \p \v 36 Riñapátaca pura'acajo ejomi ritára'o ri'irúpachi aú. E ripura'ó Tupana hua'até. Ñaqué caja Efeso eyájena pura'acó Tupana hua'até rijhua'até. \v 37 Ejéchami cajrú neyaca Pablo; namahuílo'o ricá; nachiño'ó rijimá chiyá. \v 38 Camu'ují huani napechu la'acó Pablo hua'até, rimacale najló: “Uncá huamálaje piño pecohuácaca marí eja'ahuá chu.” Ejomi nahuitúca'a rijhua'até juni turenaje punumaje chojé. \c 21 \s1 Pablo i'ijnacá Jerusalén ejo yucuna marí: \p \v 1 E hua'apá Jesucristo hua'atéjena liyá, huitúca'año huapuru chojé. Reyá hue'ejná ají que pu'ucuja Cos te'eré ejé. Muní que hua'apaca piño reyá, iphaño Rodas te'eré ejé. Reyá hue'ejná piño apú pajimila Pátara ejé. \v 2 Pátara e huephata apa'acú huapuru, i'ijnari Fenicia te'eré ejo. Richojé huahuitúca'a, hue'ejnacáloje richu penaje. \v 3 Reyá hua'apá ají que a'ajná ño'ojó. Jucaya huamá cajruni paranácuhua. Paranácuhua ií Chipre. Ca'añá chojó pitá hua'apá rahua'ayá, hua'apaña ricá. E hua'apá, iphaño Siria te'eré nacojé. Nacaje i'imari huapuru chu, ne'ejnatácaloje ricá pajimila Tiro ejo penaje. Aú huarúca'o rejé. Rejé huácho'o huapuru chiyá. \v 4 Re huephata Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño naquiyana. Huayuró najhua'até pajluhua sápacaje quetana. E nemá Páblojlo: \p —Pi'ijnaniya Jerusalén ejo. Tupana Pechu quemari huajló naca pila'ajico rejo —que nemacá rijló. \p \v 5 E riphá rená chojé, huácho'ocoloje penaje. Aú piyuque Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, achiñana, inaana, yuhuaná, quele ja'apaño huajhua'até ají que pajimila yámojo. Rejé que'epé nacú hualapa'ó hue'erúpachi aú. Re huapura'ó Tupana hua'até. \v 6 E hue'emá huayucuno najló, huamahuílo'ocaco pecohuácaca. E caja huahuitúca'a piño huapuru chojé. Reyá ileruna pa'añó hualanaquiya nañacaré chojé. \p \v 7 Hua'apá piño, huácho'o pajimila Tiro eyá, ja'apaño ají que pajimila Tolemaida ejo. Quetánaja hua'apaca juni jalomi jachuá. Re hue'emá Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño naquiyana ajalácaje. Re huayuró najhua'até pajluhua cálaja. \v 8 Muní que hua'apaca piño reyá, iphaño pajimila Cesarea ejo. Reyá hue'ejná Felipe ñacaré ejo. Tupana puráca'alo yucuna i'imajeri ri'imacá, ricá i'imari risápaca'ala. Júpimi Jerusalén e najña'á iyamá cuhuá'ata quele achiñana Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño e'iyayá, natamáca'atacaloje a'ajnejí ihuacajílominajlo penaje. Nanaquiyana penájemi ri'imacá, rijhua'até huayuró. \v 9 Pa'u quele Felipe yaní i'imacá, inaana huánija. Uncá huá'acalaño ne'emacá. Tupana puráca'alo ja'apátajeño ne'emacá. \v 10 Mequetánaja hue'emacá re najhua'até. Ehuá apú iphaca huanacu, Judea te'eré eyaje ri'imacá. Tupana puráca'alo ja'apátajeri ri'imacá. Rií i'imari Agabo. \v 11 Caja riphá huanacu. E ricaráca'a Pablo naquiyá rihuachaphila. Quéchami repo'ocá ricó raú, ra'anapitá naquiyá, ritajné naquiyá hua'ató. E rimá Páblojlo: \p —Tupana Pechu quemari nojló marí que pinacu: “Marí que caja judíona naquiyana la'ajica picá chapú Jerusalén ejo. Ejomi na'ajé picá ajopánajlo, uncá judíona naquiyana calé ne'emajica”. \p \v 12 Marí que rimacá Pablo nacú. Aú huemá rijló: \p —Pi'ijnaniya Jerusalén ejo. \p Ñaqué huánija Jesucristo hua'atéjena quemacá rijló. Cesarea e i'imacaño ne'emacá. \v 13 E'iyonaja Pablo quemari huajló: \p —¿Naje ta iyá nujhua'até? ¿Naje ila'á nupechu camu'ují ijhua'ató? Apala nepo'ojé ca'ajná nucá rejo. Apala nenoje ca'ajná nucá rejo, Jesucristo ja'apiyá jema'ajeri nu'umacale. Caphí nupechu rilocópa'ala —que rimacá huajló. \p \v 14 Uncá meque calé huemacajla rijló, ri'ijnacá piyá Jerusalén ejo. Aú huamanúma'o ra'apejé. Marija calé huemá rijló: \p —Tupana huátajica queja pi'imajica rejo. \p \v 15 Rejomi caja hualamá'ata huanane, hue'ejnacáloje Jerusalén ejo penaje. \v 16 Jesucristo hua'atéjena naquiyana, Cesarea eyájena ne'emacá, i'ijnaño caja huajhua'até. Pajluhuaja nanaquiyana ií i'imari Mnasón. Chipre eyaje ri'imacá. \s1 Pablo i'ijnacá Santiago chaje yucuna marí: \p \v 17 E caja huephá Jerusalén ejo. Pu'ují Jesucristo hua'atéjena pechu la'acó huanacu huamácana aú. \v 18 Muní que Pablo i'ijnacá huajhua'até Santiago chaje. Piyuque Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño huacára'ajeño i'imaño re caja rijhua'até. \v 19 Pablo ajalácari necá. E ri'imá risápaca'ala yucuna najló, Tupana yucuna ri'imaqué ajopánajlo, ajopánajlo que, uncá judíona calé ne'emacá. Palá Tupana la'ajica ra'apiyá jema'ajeño, ajopana, ajopana que. Riyucuna ri'imá najló. \v 20 Nema'á riyucuna, aú nemá Tupana nacú: “Meque palá huani rila'acá necá” que. E nemá Páblojlo: \p —Caja pihue'epí cajrú huani judíona jema'acá Jesucristo ja'apiyá maárohua. Huechi jo'ó nahuátaca ina'uqué jema'acá Moisesmi chu puráca'alomi ja'apiyá. \v 21 Marí que ne'iyajena quemacá pinacu: “Rimá judíonajlo, ajopana te'eré nacú i'imacáñojlo: ‘Ila'aniya Moisesmi chu puráca'alomi quemacá que’. Hua'ató rehuíña'ata necá namata'acá piyá queráco'opena chinuma. Hua'ató caja rehuíña'ata necá, nala'acá piyá peñahuilánami chuna la'ajica que”. Marí que maárohuajena pura'acó pinacu —que nemacá Páblojlo. \p \v 22 Nemá piño rijló: \p —¿Chuhuata meque pimájica najló? Nema'ajica aú piphaca majó yucuna nahuacajo pinacojé. \p \v 23 Nemá piño Páblojlo: \p —Palani marí que la'acana. Re maare huajhua'até pa'u quele achiñana. Nahuata nacaje la'acana nemacare nacú Tupánajlo. \v 24 Eco pihuá'a necá pijhua'ató Tupana ñacaré chojé, pilamá'atachi pipéchuhua Tupánajlo najhua'até. Ejomi pa'ajé Tupana ñacaré chiyá sápajeñojlo rihuemí, nacára'atacaloje ichaya piraji Tupánajlo penaje. Ejomi nasara'ajé pihuilá. Raú piyuque judíona hue'epéjeño uncá quehuaca calé nemacare pinacu. Aú nahue'epeje re caja jo'ó pila'acá nacaje Moisesmi chu huacára'aca que —que nemacá rijló. \p Nemá piño rijló: \p \v 25 —Júpimi huahuacára'a papera Jesucristo ja'apiyá jema'ajéñojlo i'imacá. Uncá judíona naquiyana calé necá. Najló palani, nala'acáloje huemacá najló i'imacá que penaje. Huahuacára'a najñaca piyá ri'ími nato'otácare nacaje jenami nacojé, renami nemacare nacú: “Huachi'ináricana ricá” que. Huemá caja najló najñaca piyá rírami. Huemá caja najló najñaca piyá ri'ími, uncá rira i'ijnalare raphumi chiyá palá. Huemá caja najló achiñana, inaana, quele la'acá piyá namanaicho pajhua'atéchaca, que huemacá najló i'imacá —que nemacá Páblojlo. \s1 Naca'acá Pablo ina'uqué huajáquelana chojé yucuna marí: \p \v 26 Marí caje aú Pablo huá'ari ileruna achiñana rijhua'ató. Pa'u quele ne'emacá. Muní que riqueño'ocá ripéchuhua lamá'atacana Tupánajlo najhua'até. E rimujlúca'a Tupana ñacaré chojé, rimacáloje najló méquechaca nañapátaca napechu lamá'atacana. Marí caje ejomi nenójicano pirajina naquiyana nachaya pajluhuano que Tupánajlo. \p \v 27 Ehuá yehuicha pajluhuaja sápacaje ja'apaca, nañapátacaloje ricá penaje. Caja iyamá cuhuá'ata que cálicha ne'emacá rinacu. Re caja ajopana judíona naquiyana i'imaño, Asia te'eré eyájena ne'emacá. Necá amaño Pablo tára'aco Tupana ñacaré chu. Namaca aú ricá, napura'ó pu'uhuaré rinacu ajopana ina'uqué hua'até, nayúcha'acoloje Pablo cha penaje. A'acuhuaná ne'ejná Pablo pataje. \v 28 Marí que nahuíyo'oca ajopana judíona naquiyánajlo: \p —A'á huañaté ripatacicha pajluhuaja sápacaje ja'apaca, nañapátacaloje ricá penaje. Caja iyamá cuhuá'ata que cálicha ne'emacá rinacu. Re caja ajopana judíonaá, nala'acá piyá Moisesmi chu puráca'alomi quemacá que. Raú chapú napechu huecá'ana nacú, huapuráca'alo lana'aquéjami nacú hua'ató. Raú caja napechu i'imari chapú Tupana ñacaré nacú. Marí que rila'acá piño uncá huani paala: Rihuá'a ajopana rijhua'até Tupana ñacaré chojé, uncá huecá'ana calé ne'emacá. Nahuá'acana aú rapichata huajló marí pají. Marí pají chojé huahuacono, huapechu i'imacáloje pu'ují Tupana nacú penaje —que nemacá najló Pablo nacú. \p \v 29 Marí que nemacá rinacu, namácale ra'apaca apú huacajé que Trófimo hua'até pajimila nacuhuá. Uncá judíona naquiyana calé ri'imacá, Efeso eyaje ri'imacá. Napechu i'imá Pablo nacú: “Rihuá'icha japi ricá rijhua'ató Tupana ñacaré chojé.” Aú napechu i'imá rinacu ñaqué. E'iyonaja uncá rihuá'ala ricá rijhua'ató richojé. \v 30 E caja nahuíyo'o: “A'á huañaté” que. Raú jecho'ocajo aú cajrú huani pajimila eruna jahuacaco nanacojé. Ejéchami yuríque'ela napatacá Pablo. E nachíra'a ricá ají que huaca'apojo. Quéchami netaca Tupana ñacaré numaná. \v 31 Nahuata rinócana. E'iyonaja ne'iyajena jecho'ótaño riyucuna surárana huacára'ajerijlo, nemá rijló: \p —Cajrú pajimila eruna nócaco pajhua'atéchaca me'etení. \p \v 32 Eja surárana huacára'ajeri jahuacátari surárana, ra'apiyatéjena hua'até. E jecho'oquelo nephaca rejo íqui'iruna ina'uqué e'iyajé. Ina'uqué amaca aú surárana huacára'ajeri huaíchaca surárana hua'até, aú nayurí Pablo huilá i'icacana. \v 33 E caja surárana huacára'ajeri ja'apari Pablo ahua'ajé. Rijña'á ricá rijhua'ató, rica'acáloje ricá rihuajáquelana ñacarelana chojé penaje. Rihuacára'a nepo'ocá ricá iyajmela curete aú. Ejomi rimá ajopánajlo: \p —¿Na rií ta quele? ¿Meque rili'ichaca ta? \p \v 34 E pajñacani nahuíyo'oca rijló apú, apú que. Raú uncá surárana huacára'ajeri hue'epila méqueca nemacá rijló, cajrú huani namejé i'imacale rejo. E caja rihuacára'a surárana huá'aca Pablo surárana ñacaré ejo. \v 35 E nahuá'a ricá rejo. Nephata ricá mitamitá nacojé. Rejé surárana jácho'otaño Pablo ají que nahuacúla'apajo, nenoca piyá ricá. Yuriná huani ne'emacá. \v 36 Na'apaca rejo quetana nápumi chu chira'acaño jahuíyo'otaca: \p —Inó ricá, inó ricá —que nahuíyo'otaca ricá. \p Marí que nema'acá nahuíyo'oca aú nácho'ota ricá nahuacúla'apa nacuhuaja ají que yenoje, nala'acá piyá chapú ricá. \s1 Pablo pura'acó richayo yucuna marí: \p \v 37 E najña'ájla ricá surárana ñacaré chojé. Ejéchami Pablo quemacá surárana huacára'ajerijlo marí que griégona pura'acó chu: \p —Nuhuata nacaje nacú quemacana pijló pamineco. \p E surárana huacára'ajeri quemari rijló: \p —¿E pema'acá griégona pura'acó? \p —A'a, noma'acare —que rimacá rijló. \p \v 38 Surárana huacára'ajeri quemari rijló: \p —¿Uncá chi Egipto eyaje calé picá, uncá ina'uquélari? Meyale rihuá'a rijhua'ató cuatro mil ina'uqué rile'ejena surárana penaje. Pu'uteni meñaru chojé rihuá'a necá. Nahuata nócacajo, naca'acáloje hue'emacana penaje. ¿Uncá chi ricá ta calé picá? —que rimacá Páblojlo. \p \v 39 E Pablo quemari rijló: \p —Uncá ricá ta calé nucá. Judíona ja'a nucá. Pajimila Tarso eyaje nucá, Cilicia te'eré nacú ricá pajimila. Apú pajimila chaje ricá rehuá. Chuhuata pila'á nojló nacaje. Piyurí nucá, numachi najló nacaje nacú mequetánaja —que rimacá rijló. \p \v 40 —Je —que rimacá rijló. \p E ritára'o mitamitá chu. Rila'á ají que riyáte'ela najló, namanúma'acoloje raú penaje. Aú namanúma'o. E rimá najló napura'acó chu, hebreo pura'acó chu, marí que: \c 22 \p \v 1 —Nojena, jema'á méqueca numájica ijló nunacuhuá. \p \v 2 Nema'á ripura'acó napura'acó chu, hebreo pura'acó chu. Aú namanúma'o huani. E Pablo quemari najló: \p \v 3 —Judíona ja'a nucá. Pajimila Tarso e nomoto'ó i'imacá, Cilicia te'eré nacú ricá pajimila. Maare Jerusalén e nutahuá'o i'imacá. Gamaliel jehuíña'atari nu'umacá maare. Peñahuilánami chuna puráca'alomi piyuqueja nacú rehuíña'ataque nucá. Nuhuátaque Tupana huátacare caje la'acana. Nupechu locópa'alaja nula'ajica ricá. Rihuacajé uncá jo'ó nuhue'epila rinacojé palá. Me'etení ila'acá que caja nula'ajica rihuacajé. \v 4 Júpimi que nula'ajica chapú Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño. Nucapichátaque caja ne'iyajena. Nujña'aqué caja achiñana, inaana, quele, nuca'acáloje necá ina'uqué huajáquelana chojé penaje. \v 5 Sacerdótena huacára'ajeri, ajopana huahuacára'ajeño, quele hue'epiño quehuaca numacá ijló me'etení. Najló numá i'imacá, nahuacára'acaloje nujhua'até papera huanaquiyánajlo, Damasco e i'imacáñojlo penaje. Na'acáloje nojló Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño penaje. Curete aú jepo'oqueja nuhuata nahuá'acana majó, Jerusalén ejo, huahuajácaloje necá maare penaje. \s1 Pablo quemari najló rinacuhuá méqueca Tupana apiyácaca ripechu yucuna marí: \p \v 6 ’Aú nu'ujná ají que Damasco ejo. No'opá ají que iñe'epú chuhuá. Yehuíchami nuphaca pajimila nacojé, caápu'ucu i'imari huachá rejé. E mana'í chiyó cajrú huani mejáma'atani ja'acó nunacojé je'echú chiyá majó. \v 7 Ejéchami nocojno'ocá tejí que te'erí e'iyajé. E noma'á puráca'aloji quemacá nojló: “Saulo, ¿naje chi pila'á nucá chapú?” \v 8 E numá rijló: “¿Na chi picá quele?” E rimá nojló: “Jesús nucá, Nazaret eyájemi nucá. Nucá pila'á chapú”, que rimacá nojló. \v 9 Nujhua'até i'imacaño amaño caja cajrú camareji patacá nunacojé. Cajrú naquero'ocó raú. Uncá nema'alá ripura'acó nujhua'até. \v 10 E numá rijló: “Nuhuacára'ajeri, ¿na pihuata nula'acá?” Rimá nojló: “Pácho'o, pi'ijnachi pajimila Damasco ejo. Rejo nemaje pijló piyuque nacaje nacú méqueca pila'ajícare”, que rimacá nojló. \p \v 11 ’Aú nócho'o tára'ajo. Nuyacá'ojla. E'iyonaja uncá huani nomala. Caphí huani camareji i'imacá, ricá apichátari nujlú. Aú nujhuáque'ena huá'año nucá paco'otáqueja Damasco ejo. \p \v 12 ’Damasco e apú i'imari, rií i'imari Ananías. Palá rema'ajica Moisesmi chu puráca'alomi ja'apiyá. Palá caja judíona, Damasco eruna pechu i'imajica rinacu. \v 13 Re nu'umá Damasco e. Uncá nomala. E Ananías i'ijnari nuchaje. Riphaca aú rimá nojló: “Nujmeremi, Saulo, piyáca'o nuchaje”. Ejéchami nomaca palá. \v 14 Rimá piño nojló: “Tupana hua'ajútayami chuna pechu i'imaqué chojé caphí, i'ihuapari rijluhua picá ajopana ina'uqué e'iyayá, pila'acáloje nacaje rihuátacare caje piyuque penaje ri'ihuapá picá. Ri'ihuapá caja rijluhua picá, pamácaloje ilé palájne'eque Jesucristo penaje, pema'acáloje caja ripura'acó pijhua'até penaje. \v 15 Ñaquele chuhua pi'imajica riyucuna piyuqueja ina'uquejlo. Caja pamá ricá, ripura'ó caja pijhua'até. Riyucuna pi'imajé najló”, que rimacá nojló. \v 16 E rimá piño nojló: “Caja chuhuata, ¿naje pimalá'ata picó maare? Pácho'o, nula'achí bautizar picá. Pipechu i'imá caphí Jesucristo chojé, rica'achí pinaquiyá pu'uhuaré pila'acare”, que Ananías quemacá nojló i'imacá. \p \v 17 ’Damasco eyá nupa'ó nopumí chuhuá majó Jerusalén ejo. E nu'ujná Tupana ñacaré chojé. Re nupura'ó Tupana hua'até richu. E'iyohuá que nomaca Nuhuacára'ajeri Jesucristo ya'atacó nojló. Iná amaca iná tapú que nomaca ricá. \v 18 Rimá nojló: “Quiñaja pi'ijnacá maare Jerusalén eyá. Uncá na'alaje nanacojó maárohua nuyucuna pi'imajícare najló”, que rimacá nojló. \v 19 E numá rijló: “Nuhuacára'ajeri, necá hue'epiño méqueca nula'ajica maárohua. Nu'ujnaqué nahuacáca'alo ñacarelana chojé, nujña'acáloje ne'iyayá pa'apiyá jema'ajeño penaje, nuca'acáloje necá ina'uqué huajáquelana chojé penaje. Nuña'ataque caja necá. \v 20 Estebánmi chu i'imari pijhua'até sápajeri i'imacá. Ri'imaqué piyucuna ina'uquejlo. Nomá caja nenoca ri'imacá. Palani nojló ilé que rila'acana i'imacá. Jipa ca'ajeño a'arumacá hua'aphé nu'umacá rihuacajé. Caja Tupana pajno'otari nupechu marí que la'acana pu'uhuaré liyá. Riyucuna nu'umajé maare najló. Aú nema'ajé pa'apiyá noma'acá pa'apiyá que caja”, que numacá Jesucrístojlo Tupana ñacaré chu. \v 21 E'iyonaja rimá nojló: “Pa'apá. Nuhuacára'aje picá ya'ajnaje, pi'imacáloje nuyucuna ajopana ina'uquejlo, uncá judíona naquiyana calejlo”, que rimacá nojló —que Pablo quemacá najló. \s1 Surárana huacára'ajeri huacára'aca naña'ataca Pablo yucuna marí: \p \v 22 Rejenaja na'acá nanacojé ripura'acó. E caja na'ó piño jahuíyo'oje cajrú marí que: \p —Inó ta ricá ta. Uncá na penaje calé ilé caje ta i'imacá eja'ahuá chu —que nahuíyo'oca. \p \v 23 Iqui'ija huani nayúcha'aco. Nayuchá hua'até nahuíyo'oca, najiyo'otaca na'arumacá, naca'acá mu'upé yenoje. \v 24 E caja surárana huacára'ajeri quemari suráranajlo: \p —Ihuá'a Pablo iñacaré chojé. Richu iña'atá ricá, rimacáloje nojló pu'uhuaré rila'acare yucuna penaje. Nuhuata rihue'epícana na chónaca nayúcha'aco rijló íqui'ija huani —que rimacá najló. \p “Riña'atácana aú ca'ajná ri'imajé huajló riyucuna,” que ripechu i'imacá rinacu. \fig |src="CN02027B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Los Hechos 22.24" \fig* \p \v 25 E caja nepo'ó ricá, naña'atácaloje ricá penaje. Ejéchami Pablo quemacá rahua'á tára'acojlo: \p —Caja nahuíyo'o Romano naquiyana ña'atácana cha. Uncá jo'ó hue'emacana, ra'apiyatéjena, quele jema'alaño nuyucuna, nahue'epícaloje na chónaca nahuajájica nucá —que rimacá rijló. \p \v 26 Marí que rimacá aú rijló ri'ijná surárana huacára'ajeri chaje. Rimá rijló: \p —¡Naje calé ta pihuacári'icha huaña'ataca ricá! Uncá huani paala riña'atácana, Romano naquiyana ta ri'imacale. \p \v 27 Raú nahuacára'ajeri i'ijnari Pablo ahua'ajé, rimá rijló: \p —¿Quehuaca chi Romano naquiyana picá? \p —A'a —que rimacá rijló. \p \v 28 Nahuacára'ajeri quemari rijló: \p —Romano naquiyana caja nucá. No'ó liñeru cajrú, nu'umacáloje Romano naquiyana penaje. \p Pablo quemari rijló: \p —Nora'apá, Romano naquiyana ricá. Ñaquele nomoto'ó Romano naquiyana penaje. \p \v 29 Raú uncá surárana ña'atalaño ricá, na'apaja riliyá. Ñaqué caja nahuacára'ajeri ja'apaca riliyá rihue'epica aú Romano naquiyana ri'imacá. Quero'ocajo nacú ri'imá, rihuacára'acale repo'ocana i'imacá. Uncá paala ilé que Romano naquiyana la'acana i'imacá. \s1 Pablo tára'aco judíona huacára'ajeño jimaje yucuna marí: \p \v 30 Surárana huacára'ajeri huátari rihue'epícana na penájeca judíona naquiyana yúcha'aco Pablo cha. Ñaquele muní que rahuacata sacerdótena huacára'ajeño, piyuque peñahuilana, quele hua'até. Ejomi ricaráca'ata Pablo naquiyá curete nepo'ocare aú ri'imacá. Ejomi rihuá'a ricá najimaje. \c 23 \p \v 1 E caja Pablo yacá'aro nahuacára'ajeño chaje. E rimá najló: \p —Nojena, palá nu'umacá maárejecha. Palani nupechu Tupánajlo nuhue'epica. \p \v 2 Sacerdótena huacára'ajeri ií i'imari Ananías. Marí que Pablo quemacá aú rihuacára'a re rahua'á lapa'acaño naña'ataca ricá panuma'alaya. \v 3 Raú Pablo quemari rijló: \p —Ñaqué caja Tupana ña'atájica picá ta, pajlácachi ta pi'imacale. Ina'uqué pechu pinacu: “Palájne'eque japi ricá” que. E'iyonaja uncá ñaqué calé picá ta. Chapú huani pipechu. Maare picá, ajopana hua'até, amácaloje méqueca ijló ricá nula'acare penaje. Maare icá amácaloje na aú ca nula'acá chapú ijló. Uncá ca'ajná noma'alá huahuacaré lana'aquéjami ja'apiyá. Penaje icá maare. Eta picá ta uncá la'alacha huahuacaré lana'aquéjami quemacá que, pihuacári'ichacale nuña'atácana panuma'alaya —que rimacá rijló. \p \v 4 Raú rahua'á lapa'acaño quemaño rijló: \p —¿Ilé que chi iná pura'acó pu'uhuaré Tupana le'ejé sacerdote hua'até? \p \v 5 Aú Pablo quemari najló: \p —Nojena, marí que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá: “Ipura'aniyo pu'uhuaré ihuacára'ajeño nacú”. E'iyonaja uncá nuhue'epílacha Sacerdótena huacára'ajerica ricá. Nuhue'epíquela uncá numaláchajla ñaqué rijló —que rimacá najló. \p \v 6 Nahuacára'ajeño, re i'imacaño, naquiyana i'imaño saducéona, ajopana naquiyana i'imaño fariséona. Marí que saducéona pechu i'imacá caja taca'acaño nacú: “Uncá japi namacápo'olajo” que. Eyá fariséona pechu i'imá: “Macápo'ojeño necá” que. Pablo hue'epiri saducéona, fariséona, quele i'imacá nanaquiyana. Aú rahuíyo'o najló marí que: \p —Nojena, fariséona naquiyana caja nucá, ñaqué caja nora'apá. Nuhue'epí caja taca'acaño macápo'ojico piño. Marí que nupechu i'imacá pachá, ca'ajná maare nucá ijimaje, iculátacoloje nunacu penaje. \p \v 7 Marí jimaje naqueño'ó pajhua'atéchaca aca'ácacano. Uncá rejenohuaja calé nemacá rinacu. \v 8 Saducéona quemaño: “Uncá caja taca'acaño macápo'olajo.” Nemá caja Tupana hua'atéjena, je'echú chiyájena, nacú: “Uncá ne'emalá” que. Péchujimi nacú nemá caja; “Uncá ne'emalá” que. Eyá fariséona quemaño Tupana hua'atéjena nacú: “Re necá. Re caja péchujimi.” Caja taca'acaño nemá nacú: “Namacápo'ojo piño.” \v 9 Caja Pablo quemari najló: “Fariséona naquiyana nucá” que. Rijimaje piyuque necá jahuíyo'oño pajlocaca. Ehuá Tupana nacú jehuíña'atajeño tára'aco. Necá i'imaño fariséona naquiyana caja. E nemá Pablo nacú marí que: \p —Uncá marí ina'uqué la'alá nacaje pu'uhuaré. Apala quehuaca palani péchujimi ca'ajná quemari rijló nacaje nacú. Pajluhuaja Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, ca'ajná quemari rijló nacaje nacú. Uncá paala chapú rila'acana. Huala'aquela chapú ricá, ñaqué caja huala'acajla Tupana chapú. \p \v 10 Rijimaje caphí huani naca'ácaco pajhua'atéchaca. Raú surárana huacára'ajeri quero'oró. Ripechu i'imá: “¿Chuhuá chi najiyo'otájica Pablo?” Aú rihuacára'a surárana rihuá'aje, napa'atácaloje ricá surárana ñacaré chojé penaje. \v 11 E muní que lapí Rihuacára'ajeri Jesucristo ya'atacó Páblojlo. Rimá rijló: \p —Pablo, caphí pila'acá pipéchuhua. Caja pi'imá nuyucuna maare Jerusalén e. Ñaqué caja pi'imajica nuyucuna Roma ejo —que rimacá rijló. \s1 Ne'iyajena huátaca Pablo nócana yucuna marí: \p \v 12 E muní que ne'iyajena huátaño Pablo nócana. Judíona ne'emacá, nemá pajlocaca: \p —Reja huamáreja chapú caje yajhué, huajñájica ee hua'ajnehuá Pablo nócana yámona. Hue'etajícoja hua'ajné liyá. Pablo nócana ejómico huajñá hua'ajnehuá —que nemacá pajlocaca. \p \v 13 Iyamá ina'uqué le'ejé quele chaje ne'emacá quemaño marí que. Achiñana huánija ne'emacá. Panacojéchaca que napechu i'imacá Pablo nócana nacú. \v 14 E caja ne'ejná sacerdótena huacára'ajeño, peñahuilana, quele chaje. Nephá nanacu. E nemá najló: \p —Caja huemá huanacuhuá: “Reja huamáreja chapú caje yajhué, huajñájica ee hua'ajnehuá Pablo nócana yámona. Hue'etajícoja hua'ajné liyá. Pablo nócana ejómico huajñá hua'ajnehuá”, que huemacá huanacuhuá. \v 15 Chuhua marí que ila'ajica ajopana huahuacára'ajeño hua'até: Eco imá surárana huacára'ajerijlo, rihuá'achi Pablo majó muní. Marí que imájica rijló Pablo nacú: “Huahuata riyucuna quejá'acana riliyá palá”. Ñaqué huecá ja'ajico ripé rapunana chu rejé, huenócaloje ricá penaje —que nemacá najló. \p —Je —que nemacá najló. \p \v 16 E'iyohuá que Pablo e'episá jema'acá riyucuna. Aú ri'ijná surárana ñacaré ejo riyucuna i'imajé Páblojlo. E caja ri'imá rijló riyucuna. \v 17 Raú Pablo huá'ari apujlo, surárana huacára'ajeri ja'apiyateje ri'imacá. Rimá rijló: \p —Pihuá'a marí yuhuají ihuacára'ajeri ejo. Rihuata nacaje nacú quemacana rijló. \p —Je —que rimacá. \p \v 18 E rihuá'a ricá ají que nahuacára'ajeri ejo. Rimá rijló: \p —A'ajná huahuajácare, Pablo, huá'ichari nojló i'imichaca. Rihuacári'icha nuhuá'aca marí yuhuají majó pichaje, ripura'acóloje pijhua'até penaje. \p \v 19 Raú nahuacára'ajeri patarí yuhuají ra'anapitá naquiyá. Rihuá'a ricá a'ajná ño'ojó quemachi. E rimá rijló: \p —¿Meque pihuátaca nojló quemacana? \p \v 20 Yuhuají quemari rijló: \p —Marí que judíona naquiyana puri'ichaco pajhua'atéchaca. Muní nemájica pijló, pihuá'acaloje Pablo nahuacára'ajeño ejo penaje. Majopeja nemájica pijló rinacu marí que: “Palá huahuátaca riyucuna quejá'acana Pablo liyá. Ricá penaje huahuata pihuá'aca ricá majó”, que nemájica pijló Pablo nacú. \v 21 ¡Pa! Pema'aniya na'apiyá. Majopeja napajlájica pijhua'até. Re iyamá ina'uqué le'ejé quele chaje achiñana. Caja nemá nanacuhuá marí que: “Reja huamáreja chapú caje yajhué, huajñájica ee hua'ajnehuá Pablo nócana yámona. Hue'etajícoja hua'ajné liyá. Pablo nócana ejómico huajñá hua'ajnehuá”, que nemacá nanacuhuá. Chuhua nemájica pijló, pihuá'acaloje ricá rejo penaje. Pimájica ee najló: “A'a” que, na'ajó ripé iñe'epú chu, nenócaloje ricá rejé penaje —que rimacá rijló. \p \v 22 E surárana huacára'ajeri quemari yuhuajijlo: \p —¡Pa! Pi'imaniya ta riyucuna ajopánajlo. ¿E pemi'ichaca? \p —A'a —que rimacá. \p —Ñaquele chuhua pipa'ó —que rimacá rijló. \s1 Nahuá'aca Pablo nachaje huacára'ajeri ejo yucuna marí: \p \v 23 Ejomi surárana huacára'ajeri huá'ari surárana naquiyana maná. Ra'apiyá huacára'ajeño ne'emacá. Rimá najló: \p —Eco jahuacata dos cientos surárana, ne'ejnacáloje Cesarea ejo penaje. Lapí, pa'u que cuhuá'ata quele camú jená chojé riphájica ee, icá i'ijnajeño rejo. Eyá jahuacátaje piño setenta surárana, ne'ejnacáloje rejo cahuaruna nacú penaje. Quecha jahuacátaje doscientos surárana, najña'acáloje nahuejucure nacápojo penaje —que rimacá najló. \p \v 24 Ejomi rihuacára'a cahuaruna huá'acana, Pablo ja'apácaloje nanacu penaje. Rihuacára'a rimejñátacana palá, riphácaloje palá ne'emacana Félis ejo penaje. \v 25 Rihuacára'a caja najhua'até papera Félisjlo. Marí que rimacá rijló papera chojé: \v 26 “Nucá, Claudio Lisias, huacára'ari marí papera pijló. Huachaje huacára'ajeri picá. Eco palá pijló ca'ajnó. \v 27 Judíona naquiyana patañó Pablo i'imacá. Ujú caje chiyó nenócajla ri'imacá. E'iyonaja nucá hue'epiri ri'imacá Romano naquiyana. Ñaquele nuhuacára'a nule'ejena surárana, ne'ematácaloje naliyá ricá penaje. \v 28 Nuhuata rihue'epícana na chónaca nayúcha'o richá. Raú nuhuá'a ricá judíona huacára'ajeño ejo. \v 29 Necá quemaño rinacu: ‘Uncá rema'alá huapuráca'alo lana'aquéjami ja'apiyá’. Pachá nemá rinacu: ‘Pu'uhuaré la'ajeri ricá’. E'iyonaja uncá na aú rila'alá rijluhua nacaje, nenócaloje ricá penaje. Uncá caja meque rila'alá, naca'acáloje ricá ina'uqué huajáquelana chojé penaje. Uncá nalamá'atala puráca'aloji pajhua'atéchaca. Ejomi nupa'atá ricá rapumí chuhuá. \v 30 E apú quemari nojló rinacu: ‘Napura'ó pajhua'atéchaca, nenócaloje ricá penaje’. Ñaquele nuhuacára'a ricá pichaje ca'ajnó. Caja numá rarucátajeñojlo, ne'emacáloje riyucuna pijló penaje.” Caja quetana rilana'acá riyucuna papera chojé Félisjlo. \p \v 31 E caja surárana la'añó rihuacára'aca que. Lapí nahuá'a Pablo pajimila Antípatris ejé. \v 32 Muní que surárana rejo ja'apácaño pa'añó nañacaré ejo. Cahuaruna nacú ja'apácaño huá'año Pablo ya'ajnaje piño. \v 33 E caja nephá Cesarea ejo. Na'á ne'emacánajlo papera. Ejomi na'á rijló Pablo. \v 34 Ne'emacana pura'aró papera hua'até pamineco. E rimá Páblojlo: \p —¿Mere eyaje chi picá? \p Rimá rijló: \p —Cilicia eyaje nucá. \p \v 35 Rimá rijló: \p —Nulamá'ataje ricá pijhua'até, parucátajeño iphájica majó quechami. \p E caja rihuacára'a rile'ejena surárana huá'aca ricá Herodes ñacaré chojé. Rihuacára'a ne'emacá rihua'aphena re. \c 24 \s1 Pablo tára'aco Félis jimaje yucuna marí: \p \v 1 E caja pajluhuaja té'ela que cala ja'apari i'imacá. Ejomi Ananías iphari Cesarea ejo. Sacerdótena huacára'ajeri ri'imacá rihuacajé. Ajopana peñahuilana iphaño rijhua'até. Pajluhuaja nanaquiyana ií i'imari Tértulo. Ajopana chaya pura'ajero ri'imacá. Caja piyuque necá iphaño Félis nacú, narucátacaloje Pablo rijló penaje. \v 2 E nahuá'a Pablo rejo. Ejéchami cajrú Tértulo queño'ocá Pablo maná aca'acana Félisjlo. Rimá rijló: \p —Hue'emacana, palá pila'acá huecá. Pipalamane calé palánija huecá huañacajela ehuá. Uncá nócacajo i'imalá huajló rehuá. Palá huani pihue'epica ina'uqué huacára'acana nacojé. \v 3 Palá huapechu pinacu, palá huani pila'acale huecá. \v 4 Chuhuata uncá nuhuátala pimalá'atacana. Pila'á huajló nacaje chuhua, pema'á huapuráca'alo mequetánaja. \p \v 5 ’Marí huephátacare ina'uqué. Chapújne'eque huani ricá ta. Ri'ijnacá ehuá que ricahuíla'aca judíona nacú majopéjari puráca'aloji aú. Ajopana jema'añó apú ja'apiyá, Nazaret eyájemi ricá. Jesús ta ricá. Pablo, quele jehuíña'atari necá ripuráca'alo nacú. \v 6 Rihuá'ajla ina'uqué, uncá judíona calé necá, Tupana ñacaré chojé i'imacá. Ilé cajena huá'acana Tupana ñacaré chojé uncá huani paala huajló. Chona huapatá ricá. Huahuacaré lana'aquéjami quemacá que huahuátaca rihuajácana. \v 7 E'iyonaja surárana huacára'ajeri, Lisias, iphari huanacu. Rijña'á Pablo hualiyá tejmuji huani. \v 8 Rimá huajló: “Ihuátajica ee rarucátacana huahuacára'ajeri huánijlo, eco i'ijná rejo”, que rimacá huajló. Ñaqué penaje huecá majó. Piquejá'a Pablo liyá riyucuna, pihue'epichi raú quehuaca huemacare nacú pijló —que Tértulo quemacá Félisjlo. \p \v 9 Ajopana judíona, re i'imacaño, quemaño rijló: \p —Quehuaca Tértulo quemacá pijló. \p \v 10 Raú ne'emacana la'arí ají que riyáte'ela Páblojlo, ripura'acóloje penaje. \p Raú Pablo quemari rijló: \p —Palani nojló, nupura'acóloje nuchayo penaje. Caja nuhue'epí júpicha huacára'ajeri huani picá —que rimacá rijló—. \v 11 Iyamá iphata ji'imaji nacojé que cala i'imaqué huacajé nu'ujná Jerusalén ejo, pu'ují nupechu i'imacáloje Tupana nacú rejo penaje. Piquejá'ajla ajopana liyá riyucuna, pihue'epijla quehuaca numacá. \v 12 Uncá noca'ácalo apú hua'até; ñaqué caja uncá nuyúcha'atala Tupana ñacaré chiyájena; uncá nula'alá ilé que pu'uhuaré pajimila e'iyohuá. \v 13 Uncá huani puráca'aloji i'imalá mariruna ina'uquejlo, narucátacaloje nucá pijló penaje. Uncá na calé nula'á pu'uhuaré. \v 14 Nemá nunacu: “Ricá jema'arí pajluhuaja Nazaret eyájemi ja'apiyá”. Quehuaca jo'ó quele nemacá nunacu. Ra'apiyá jema'acana aú calé nuphá Tupana ja'apí. Hua'ajútayami chuna pechu i'imajícare chojé caphí ricá. Meyáleje puráca'aloji riyurícare huajló i'imacá, ja'apiyá calé noma'á. E'iyonaja mariruna ina'uqué quemaño rinacu: “Apojó ricá”. Uncá apojó calé ricá. Richuhuaja riyucuna. Ñaqué i'imacale nula'á Tupana puráca'alo, Moisesmi chu lana'acare quemacá que. Noma'á caja Tupana puráca'alo ja'apiyá, ripuráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acare i'imacá. \v 15 Mariruna ina'uqué pechu i'imá: “Tupana macápo'otajeri caja taca'acaño”. Ñaqué caja nupechu rinacu. Nuhue'epí Tupana macápo'otajica piyuqueja caja taca'acaño. Palá la'ajícañomi chuna, pu'uhuaré la'ajícañomi chuna hua'ató rimacápo'otaje. \v 16 Ñaquele nupechu loco'opani ejeja nula'á piyuque nacaje palá, nupechu i'imacáloje palani Tupánajlo raú penaje. Ñaqué caja nuhuátaca ina'uqué hue'epica palá la'acá nucá. \v 17 Jupi huani nu'umá ajopana, ajopana que te'eré nacú. E caja nupa'ó piño nute'eré ejo liñeru a'ajé camu'ují la'acáñojlo. Ajopana a'añó nojló liñeru, no'ocáloje ricá camu'ují la'acáñojlo penaje. Nuhuata caja nacaje a'acana Tupánajlo majopeja, aú calé nupa'ó rejo. \v 18 Caja nuphá rejo i'imacá. Nupechu lamá'atacana nacuja nu'umá Tupana ñacaré chu. Nula'á ricá peñahuilánami chuna quemacá que. E'iyohuá que ajopana judíona, Asia te'eré eyájena, amaca nucá Tupana ñacaré chu. Re nu'umá nacaje a'acana nacú Tupánajlo majopeja. Mequeleja ina'uqué i'imaño nujhua'até. Uncá na hua'até calé noca'ácaco nu'umacá re. \v 19 Nula'aquela pu'uhuaré, palani nomájeño i'ijnacajla pijló riyucuna i'imajé majó. \v 20 Eco piquejá'a mariruna ina'uqué liyá riyucuna, nemacáloje pijló méqueca nemacá nunacu judíona huacára'ajeño jimaje nutára'aco huacajé. \v 21 Rihuacajé nohuíyo'o najló marí que: “Apala ihuata nunacu culácatacano, nupechu i'imacale caja taca'acaño nacú: ‘Macápo'ojeño necá’ ”, que numacá najló i'imacá —que Pablo quemacá ne'emacana Félisjlo. \p \v 22 Félis huátari piño ripuráca'alo jema'acana apú huacajé. Júpimi que Félis jema'acá Jesucristo yucuna, ra'apiyá jema'ajeño yucuna hua'ató. E caja rimá Páblojlo: \p —Lisias, surárana huacára'ajeri huaícha. Riphájica penaje ri'imajé nojló riyucuna richuhuaja. Ejéchami numájica pinacu méqueca huala'ajica picá —que rimacá rijló. \p \v 23 Ejomi rimá apú surárana huacára'ajerijlo: \p —Re caja jo'ó pi'imá Pablo hua'aphé pají chu. Piyurí rila'acá rihuátaca que. Piyurí caja ajopana, palá rinacu péchuruna, i'ijnacá richaje, na'acáloje rijló nacaje rila'acare camu'ují nacú penaje —que rimacá rijló. \p \v 24 E caja meque cala i'imajemi Félis iphari piño Cesarea ejo riyajalo hua'até. Riyajalo ií i'imari Drusila, Judíona ja'alo ru'umacá. E caja rihuá'a Pablo maná piño. Rihuata rijhua'até pura'acano Jesús nacú. Méqueca iná pechu i'imacá caphí richojé, ri'imacáloje iná i'imatájeri penaje, nacú rihuata rijhua'até pura'acano. \v 25 Aú Pablo quemari rijló méqueca Tupana huátaca iná la'acá ajopana palá. Rimá caja rijló rila'acá piyá nacaje ripechu queja huani. Ripura'ó caja rijhua'até eja'ahuá tajnájico nacú. Rimá rijló méqueca Tupana la'ajica palá huani palá la'ajeño. Rimá caja pu'uhuaré la'ajeño, namanaicho la'ajeño nacú méqueca rihuajájica necá. Marí nacú rimacá aú rijló Félis quero'oró. Aú rimá Páblojlo: \p —Chuhuata pipa'ó. Re caja jo'ó hue'echú ca'alá i'imajica ee nojló, nuhuá'aje piño pimaná. \p \v 26 Félis pechu i'imá: “Apala ra'ajé japi nojló liñeru, nócho'otacaloje ricá penaje.” Ñaquele metú que rihuá'aca rimaná, ripura'acóloje rijhua'até penaje. \v 27 Caja ají que iyamá jarechí quetana ja'apaca. Rejomi Félis jácho'oro ne'emacana caje chiyá. Rejo'ocaja Félis yuriri Pablo ina'uqué huajáquelana chu, Judíona pechu i'imacáloje palá rinacu raú penaje. Rapumí chojé Porcio Festo yuriro ne'emacana penaje. \c 25 \s1 Pablo tára'aco Festo jimaje yucuna marí: \p \v 1 E caja Festo iphari. Caja na'á ri'imacá ne'emacana penaje. Hueji que cala i'imajemi rácho'o piño pajimila Cesarea eyá, i'ijnari ají que Jerusalén ejo. \v 2 Re sacerdótena huacára'ajeño, ajopana judíona huacára'ajeño, quele arucátaño rijló Pablo, rihuajácaloje ricá penaje. \v 3 Nemá rijló: \p —Pila'á huajló nacaje. Eco pihuacára'a Pablo ña'acana majó, Jerusalén ejo, hualamá'atachi puráca'aloji rijhua'até maare —que nemacá rijló. \p Marí que napechu nacú i'imacá: “Rihuá'acana majó nacú iñe'epú chu huenoje ricá.” \v 4 E'iyonaja Festo quemari najló: \p —Ilé Pablo imá nacú, rejo'ocaja ricá ina'uqué huajáquelana chu Cesarea e. Meque cala i'imajemi nupa'ajó piño rejo. \v 5 Ihuacára'ajeño huátajica ee nujhua'até i'ijnacana, palani. Reco ne'emajé nojló pu'uhuaré rila'acare yucuna —que rimacá najló. \p —Je —que nemacá rijló. \p \v 6 Festo i'imari Jerusalén e hueji que cuhuá'ata que cálaja ca'ajná, iyamá té'ela que cálaja ca'ajná ri'imacá re. Ejomi ripa'ó piño rapumí chuhuá Cesarea ejo. Muní que riyá'o, rema'acáloje meque napura'acó panacuhuácaca penaje. Rilamá'atacaloje najló puráca'aloji penaje. E rihuá'a Pablo maná. \v 7 Aú Pablo iphari rejé nanacu. Ejéchami judíona, Jerusalén eyájena, jahuacaco rinacojé. Rejé cajrú narucátaca rijló ricá. E'iyonaja uncá iná hue'epila raú méqueca nemacá, quehuaca ca'ajná, uncá ca'ajná. \v 8 E Pablo pura'aró richayo, rimá najló: \p —Uncá na calé nula'á pu'uhuaré. Nula'á judíona puráca'alo lana'aquéjami quemacá que. Noma'á caja Romano le'ejé huacára'ajeri huani ja'apiyá. Uncá caja nopichátala Tupana ñacaré ajopana ina'uqué huá'acana aú richojé —que rimacá najló. \p \v 9 Festo huátari judíona pechu i'imacá palá rinacu. Aú rimá Páblojlo: \p —¿E pihuátaca Jerusalén ejo i'ijnacana, nulamá'atacaloje ijló rejo puráca'aloji penaje? \p \v 10 E'iyonaja Pablo quemari rijló: \p —Maare nutára'o pijimaje. Roma le'ejé huacára'ajeri picá. Maare palani, pema'acáloje nuyucuna penaje. Caja pihue'epí palá uncá nula'alá chapú judíona. \v 11 Nula'aquela nacaje nenócare chona iná, nenojla nucá. Uncá numejñátalajla nocoja naliyá. E'iyonaja uncá quehuaca calé ricá nemacare nunacu. Ñaquele uncá Jerusalén ejo nuhuacára'acana i'imalaje. Nuhuata huahuacára'ajeri huani, Cesar, hua'até pura'acano, rilamá'atacaloje huajló ricá penaje —que Pablo quemacá rijló. \p \v 12 Raú Festo pura'aró ra'apiyatéjena hua'até pamineco. Ejomi rimá Páblojlo: \p —Caja pihuata Cesar ejo i'ijnacana. Caja queja ri'imajica pijló chuhua. Rejo pi'ijnajé. \s1 Pablo tára'aco ne'emacana Agripa jimaje yucuna marí: \p \v 13 E caja meque cala i'imajemi apú ne'emacana iphari Cesarea ejo riyajalo hua'até. Rií i'imari Agripa. Riyajalo ií i'imari Berenice. Necá i'ijnaño Festo ajalácaje. \v 14 Re ne'emá mequetánaja. E Festo i'imari Pablo yucuna rijló, rimá rijló: \p —Re pajluhuaja ina'uqué maare, ina'uqué huajáquelana chu, Félis yurícare richu. \v 15 Nu'umacá Jerusalén e huacajé, Sacerdótena huacára'ajeño, peñahuilana, quele quemaño nojló, nuhuacára'acaloje rinócana penaje. \v 16 Aú numá najló: “Uncá nayurila huajló, huala'acáloje ilé que penaje. Uncá majopeja calé huecá romano naquiyana huajaca ina'uqué. Pamineco huahuata ritára'aco huajimaje, ricá nemacare nacú: “Uncá ina'uquélari” que. Rarucátajeño hua'até huahuata ritára'aco huajimaje. Ejomi ricá nemacare nacú: “Uncá ina'uquélari” que pura'aró richayo, huahuajaca piyá ricá majopeja”, que numacá najló i'imacá. \p \v 17 ’Necá penájenami iphaño nunacu maáreje. Ejomi muní que huahuacó piño rilamá'ataje. E nuhuá'a Pablo maná. \v 18 Nupechu i'imá rinacu: “¿Uncá huani ina'uquélari chi ricá nemá nacú?” E'iyonaja uncá ñaquéjaca calé ricá. Majopeja huani napura'acó rinacu. \v 19 Nemá rinacu: “Uncá rila'alá huachi'inami chuna puráca'alomi quemacá que”. Jesús nacú napura'ó caja. Nemá rinacu: “Caja ritaca'á”. Eyá Pablo quemari rinacu: “Uncá” que. “Ejo'ocaja ricá”. Marí que napura'acó rinacu. \v 20 Aú calé uncá nuhue'epila meque quemacánaca rinacu. Ñaquele numá Páblojlo: “¿E pihuátaca Jerusalén ejo i'ijnacana, nulamá'atacaloje ijló ricá rejo penaje?” \v 21 Aú rimá nojló: “Uncá nuhuátala rejo i'ijnacana. Nuhuata Cesar hua'até pura'acano rinacu”. Aú nuhuacára'a riyurícana re caja jo'ó ina'uqué huajáquelana chu. Apú i'ijnajica hua'até nuhuacára'aje ricá rejo —que Festo quemacá Agrípajlo. \p \v 22 Raú Agripa quemari Féstojlo: \p —Nucá caja huátari ripura'acó richayo jema'acana. \p —Je, muní pema'ajica ripura'acó —que rimacá rijló. \p \v 23 E caja muní que piño Agripa, Berenice, quele mujlúca'año ucapú chojé. Palá nojé huani na'arumacá hua'até namujlúca'a richojé. Ne'emacánaja calé a'acare nanacuhuá, ricá i'imari nanacu. Surárana huacára'ajeño, ajopana pajimila eruna chaje i'imacaño, hua'até nephá rejé. E Festo huá'ari Pablo maná rejé. \v 24 Raú riphá nanacu. E Festo quemari najló: \p —Hue'emacana Agripa, piyuque icá jahuaquíchaño maare huajhua'até, chuhua numájica ijló pura'acajo nacú: Re pajluhuaja ina'uqué huajhua'até maare. Jerusalén e nu'umaqué huacajé, judíona naquiyana arucátaño nojló ricá. Nemá nojló: “Pu'uhuaré la'ajeri huani ricá”. Apú huacajé piño nanaquiyana i'ijnaño majó, Cesarea ejo. Ñaqué caja nemacá piño nojló rinacu. Nahuata nuhuacára'aca rinócana. \v 25 E'iyonaja calé uncá paala nojló ilé que rila'acana. Uncá na calé rila'á pu'uhuaré i'imacá, nenócaloje ricá penaje. Rimá nojló i'imacá, nuhuacára'acaloje ricá huachaje huani huacára'ajeri ejo, rema'acáloje ripuráca'alo penaje. Aú calé nuhuata rihuacára'acana rejo. \v 26 E'iyonaja uncá nuhue'epila na aú ca rila'á pu'uhuaré i'imacá, nulana'acáloje riyucuna papera chojé huachaje huani huacára'ajerijlo penaje. Ricá penaje nuhuá'icha rimaná, ritára'acoloje ijimaje maare penaje. Hue'emacana, Agripa, pijimaje ritára'ajo pamineco, piquejá'acaloje riliyá riyucuna penaje. Ejomi ca'ajná nuhue'epeje méqueca nulana'ajica Césarjlo rinacojé. \v 27 Uncá huani paala nojló rihuacára'acana rejo, uncaja que rinacu quemacana i'imá na aú ca rila'á pu'uhuaré. \c 26 \s1 Pablo pura'acó richayo Agripa hua'até yucuna marí: \p \v 1 Raú Agripa quemari Páblojlo: \p —Chuhuata pipura'ó pichayo, noma'áchi. \p Aú Pablo jácho'otari ra'anapitá. E riqueño'ó richayo pura'acano. Rimá marí que rijló, ajopánajlo hua'até: \p \v 2 —Pu'ují nupechu me'etení, hue'emacana Agripa, maare nu'umacale pijimaje. Caja judíona naquiyana arucátaño nucá cajrú huani hue'emacánajlo. Ñaquele maare nucá, nupura'acóloje nuchayo penaje. \v 3 Pu'ují caja nupechu, pihue'epícale palá judíona puráca'alo nacojé. Raú pihue'epí na nacuca huecá judíona pura'acó pajhua'atéchaca. Pihue'epícare caja na jimájeca huaca'ácaco pajhua'atéchaca. Ñaquele pila'á nojló nacaje, pema'á nupuráca'alo a'ajná nutajátajica ricá ejená. \s1 Pablo quemacá rinacuhuá meque rila'ajica uncá chiyó rema'á Jesucristo ja'apiyá yucuna marí: \p \v 4 ’Piyuque judíona hue'epiño méqueca nula'ajica nute'eré ehuá, Jerusalén ehuá hua'ató. Namá nucá yuhuají nu'umaqué huacajé eyá maárejecha. \v 5 Nahuátaquela nuyucuna i'imacana, ne'emajla ijló nuyucuna. Nahue'epí fariséona naquiyánaca nucá. Nuqueño'ó nanaquiyana i'imacana hualijímaca nu'umaqué huacajé. Fariséona a'añó nanacojó palá peñahuilánami chuna puráca'alomi. Ricá aú nachá'ata ajopana judíona. \v 6 Nemá nunacu: “Uncá rema'alá jupichumi yucu ja'apiyá”. E'iyonaja uncá ñaqué calé nucá. Caphí nupechu Tupana puráca'alo lana'aquéjami chojé, aú calé nuhue'epí rimacápo'otajica piño ina'uqué caja taca'acaño. Nuhue'epí caja queja ri'imajica, Tupana quemacá hua'ajútayami chúnajlo i'imacá que. Rimá najló marí que i'imacá: “Numacápo'otaje piño ina'uqué caja taca'acaño”. Marí que ri'imacale nupechu nacú nemá nunacu: “Pu'uhuaré la'ajeri ricá” que. Ñaquele nutára'o pijimaje me'etení, piquejá'acaloje nuliyá riyucuna penaje. \v 7 Iyamá iphata ji'imaji nacojé quele hua'ajútayami chuna i'imajica. Nalaquénami huecá, Israélmi chu laquénami huecá piyuque. Tupana macápo'otajeri caja taca'acaño. Hua'ajútayami chúnajlo Tupana i'imari riyucuna i'imacá. Richuhuajena huecá riyucuna a'acana huanacojó. Ñaquele huapechu Tupana nacú hue'echú ca'alá queja lapí hua'ató. Ñaqué caja nupechu. Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemari caja taca'acaño nacú: “Tupana macápo'otajeri necá” que. Aú nuhue'epí ñaqué rila'ajica. Hue'emacana, Agripa, marí que nupechu i'imacá chona, judíona naquiyana quemaño nunacu: “Pu'uhuaré la'ajeri ricá” que. \v 8 ¿Naje ipechu i'imá: “Uncá meño'ojó calé Tupana macápo'otarijla caja taca'acaño?” —que rimacá najló i'imacá. \s1 Pablo quemacá rinacuhuá méqueca rila'ajica chapú Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño yucuna marí: \p \v 9 Pablo quemari piño najló: \p —Júpimi nula'aqué chapú Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño. Jesús, Nazaret eyájemi numá nacú. Nula'aqué ra'apiyá jema'ajeño chapú, nupechu i'imajícale: “Marí que nala'acana palánija”. \v 10 Chapú nula'ajica necá Jerusalén ehuá. Nupura'acó sacerdótena huacára'ajeño hua'até, nuca'acáloje necá ina'uqué huajáquelana chojé napuráca'alo aú penaje. Nemaqué: “Je” que. Aú nuca'aqué cajrú Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño richojé. Nenoque caja ne'iyajena, palani nojló ilé que nala'acana i'imacá. \v 11 Pulapé nula'acá chapú ne'emacá, nayurícaloje naliyó Jesucristo ja'apiyá jema'acana raú penaje. Marí que nula'ajica huahuacáca'alo ñacarelana chu. Yurí huani nu'umajica najhua'até; nupinátaque necá ajopana te'eré ejo hua'ató. Rehuá nu'ujnaqué naculaje apú pajimila nacojé, apú pajimila nacojé que, nula'acáloje necá chapú penaje. \s1 Pablo quemacá piño rinacuhuá méqueca Tupana apiyácaca ripechu yucuna marí: \p \v 12 ’Ricá penaje nu'ujná Damasco ejo i'imacá. Sacerdótena huacára'ajeño puráca'alo aú nu'ujná rejo. \v 13 E hua'apá ají que a'ajná ño'ojó. Iñe'epú chu caápu'ucu i'imari huachá. Ejéchami cajrú huani camareji patacá nunacojé je'echú chiyá. Camú camaré chaje ricamaré patacá nunacojé. Nujhuáque'ena nacojé hua'ató ricamaré ja'aró. \v 14 Raú piyuque huecá cojno'oñó te'erí e'iyajé. Eja noma'á puráca'aloji quemacá nojló huapura'acó chu, hebreo pura'acó chu: “Saulo, ¿naje pila'á nucá chapú? Jema piracana la'arí ricó chapú, rica'acachu ri'imá a'ahuaná lupucuje riminá cápeje. Ñaqué caja pila'acá picó chapú”. \v 15 Raú numá rijló: “¿Na chi picá quele quemari nojló ilé que?” “Jesús nucá quemari pijló: Nucá pila'á chapú. \v 16 Chuhua pácho'o”, que rimacá nojló. “Caja nuya'achiyo pijló. Caja no'ochá picá nujhua'até sápajeri penaje. Ajopánajlomú camaré chaje ricamaré p, ajopánajlo que pi'imajica nuyucuna. Méqueca pamíchaca nucá me'etení yucuna pi'imajé najló. Marí pumí chiyó nuya'atajo piño pijló. Ñaqué caja pi'imajica piño najló riyucuna. \v 17 Nu'umataje picá judíona liyá, ajopana ina'uqué liyá hua'ató, nenoca piyá picá. Uncá judíona calé i'imacáñojlo pi'imajé nuyucuna, nahue'epícaloje nucá raú penaje. \v 18 Mapéchuruna queja necá me'etení, uncale nema'alá nuyucuna. Pi'imajé nuyucuna najló, nácho'ocoloje pu'uhuaré la'acana chiyá raú penaje, palá la'acaño ne'emacáloje reyá a'ajná ño'ojó penaje. Caja Jiñá Chi'ináricana capi necá me'etení. Ne'emacáloje Tupana ja'apiyá jema'ajeño penaje pi'imajé najló nuyucuna. Pi'imajé najló nuyucuna, napechu i'imacáloje nochojé caphí penaje. Raú Tupana amájero nachaje pu'uhuaré nala'acare liyá, ne'emacáloje Tupana le'ejena ina'uqué naquiyana raú penaje. Caphí nochojé péchuruna i'imajeño ajopana rile'ejena ina'uqué hua'até. Rica'acárena naquiyá pu'uhuaré nala'acare hua'até ne'emajé. Marí que ri'imacáloje penaje pi'imajé najló nuyucuna”, que Jesucristo quemacá nojló i'imacá —que Pablo i'imacá najló riyucuna. \s1 Pablo jema'acá Jesucristo puráca'alo ja'apiyá yucuna marí: \p \v 19 Rimá piño Agrípajlo: \p —Hue'emacana, Agripa, caja nula'á Jesucristo quemacá nojló que. Riya'ataco nojló je'echú chiyá huacajé, rimacá nojló que nula'acá. \v 20 Ñaquele nuqueño'ó Tupana puráca'alo yucuna i'imacana ina'uquejlo. Dasmasco erúnajlo nu'umá riyucuna pamineco. Nu'umá riyucuna najló, napajno'otácaloje napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá raú penaje. Nala'acáloje caja Tupana huátaca que raú penaje. Palá nala'acare aú ajopana ina'uqué hue'epiño Tupana apiyácaca napechu. Marí caje penaje nu'umá riyucuna najló. Ñaqué caja nu'umajica riyucuna Jerusalén erúnajlo, Judea te'eré ehuájenajlo, uncá judíona calé naquiyánajlo, cajénajlo nu'umaqué riyucuna. \v 21 Riyucuna i'imacana nacuja nu'ujná. Marí caje pachá napatá nu'umacá Tupana ñacaré chu. Rejeja nahuata nonócana. \v 22 E'iyonaja Tupana a'arí nuñaté, aú calé maárejecha nu'umacá riyucuna piyuque ina'uquejlo. Nahuacára'ajeñojlo, camu'ují la'acáñojlo hua'ató nu'umá riyucuna. Tupana huacára'ari Moisesmi chu lana'acá papera chojé nacaje i'imajícare yucuna. Ñaqueja caja rihuacára'ajica Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acá riyucuna papera chojé. Tupana puráca'alo, nalana'acare papera chojé i'imacá, chuhuaja caja no'opata riyucuna ina'uquejlo. \v 23 Marí que nemájica rinacu: “Tupana huacára'ajeri majó apú, ina'uqué i'imatájeri penaje ri'imajica. Rijña'ajé chapú caje panacu. Nenoje ricá. Ritaca'ajica ejomi rimacápo'ojo piño. Ajopana caja taca'acaño tucumá rimacápo'ojo. Raú judíona, ajopana hua'até hue'epéjeño Tupana i'imatájica ra'apiyá jema'ajeño ñaqué caja capichácajo liyá”, que ne'emajica riyucuna i'imajica. Riyucúnaja caja no'opata cajrú ina'uquejlo —que Pablo quemacá najló. \s1 Pablo ca'átaca Agripa e'iyajé, rema'acáloje Jesucristo ja'apiyá penaje yucuna marí: \p \v 24 Marí que Pablo pura'acó richayo. E'iyohuá que Festo quemacá Páblojlo jahuíyo'oqueja: \p —Pablo, caja pehuíji'icho, jehuíñami pipechu, pamácale cajrú papera —que rimacá rijló. \p \v 25 Pablo quemari rijló: \p —Hue'emacana, Festo, uncá jehuíñami calé nupechu. Ile numíchaje nacú quehuaca ricá. \v 26 Maare huajhua'até hue'emacana Agripa. Ricá hue'epiri palá riyucuna. Ñaquele uncá nohuó la'aló riyucuna i'imacana ja'apí; nuhue'epí rema'acá piyuque numíchaje nacú. Uncá caja me'echuje calé rijló ricá. \v 27 E rimá Agrípajlo: \p —¿E quehuaca pijló ricá Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna quemacare nacú i'imacá? Nuhue'epí quehuácaca pijló ricá —que Pablo quemacá rijló. \p \v 28 Aú Agripa quemari rijló: \p —¿E chi pipechu nunacu noma'ajica Jesucristo ja'apiyá huejápaja pimíchaje nojló aú? \p \v 29 Pablo quemari piño rijló: \p —Palani ri'imacajla nojló, pema'aquela Jesucristo ja'apiyá, riyucuna i'imacana pijló, huejapa puráca'aloji aú ca'ajná, íqui'ini puráca'aloji aú ca'ajná. Palani caja ri'imacajla nojló piyuque mariruna ina'uqué jema'aquela caja ra'apiyá. Nuhuata jema'acá ra'apiyá noma'acá ra'apiyá que caja. Marí curete, nepo'ocare aú nucá, ricaja calé uncá nuhuátala i'imacá ijló ñaqué —que Pablo quemacá najló. \p \v 30 Marí que Pablo quemacá najló aú ne'emacana jácho'oro tára'ajo. Ajopana rijhua'até i'imacaño jácho'oño caja tára'ajo. Ra'apiyá huacára'ajeri, Berenice quele, ne'emacana ahua'á yá'acaño, quele jácho'oño caja rijhua'até. \v 31 Nácho'o pají chiyá. E napura'ó pajhua'atéchaca rinacu, nemá pajlocaca: \p —Uncá ilé ina'uqué la'alá pu'uhuaré, nenócaloje ricá penaje. Uncá caja na rila'alá, ri'imacáloje ina'uqué huajáquelana chu penaje. \p \v 32 E caja Agripa quemari Féstojlo: \p —Huácho'otajla ricá ina'uqué huajáquelana chiyá, uncáquela rimalajla pijló, pihuacára'acaloje ricá huachaje huacára'ajeri ejo penaje. Rihuata richayo pura'acano rijhua'até. Uncáquela ri'imalajla pijló marí que, huácho'otajla ricá —que rimacá rijló. \c 27 \s1 Nahuacára'aca Pablo Roma ejo yucuna marí: \p \v 1 E caja nemá: \p —Chuhua huahuacára'ajica ricá Italia te'eré ejo. \p Nucá, Lucas, i'ijnari caja Pablo hua'até. Nahuacára'a pajluhuaja surárana huacára'ajeri amaca Pablo, ajopana nahuajácarena hua'até. Rií i'imari Julio. Rijhua'atéjena surárana ií i'imari Augusto. \v 2 Pajimila Adramitio e huahuítuca'a huapuru chojé i'imacá. Caja nahuata reyá jácho'ocano. Reyaje huapuru i'imacá, chojé huahuitúca'a. E hue'ejná ají que Asia te'eré loco'opani apú pajimila ahua'ayá, apú pajimila ahua'ayá, que hue'ejnacá. Apú i'imari huajhuáque'ehue, rií i'imari Aristarco. Pajimila Tesalónica eyaje ri'imacá. Macedonia te'eré nacú Tesalónica. Ricá i'ijnari caja huajhua'até. \v 3 Muní que huephaca pajimila Sidón ejé. Re Julio hue'epiri Pablo mu'ují. Aú riyurí ricá, ri'ijnacáloje Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño naquiyana amaje penaje. Riyurí caja na'acá rijló nacaje. \v 4 E hua'apá piño Sidón eyá huapuru chu. Carená apho'orí huajimá chojé, ñaquele hua'apá paranácuhua Chipre nacojé ca'añá chojó pumitá. Ají que huejapa carená i'imacá. Carenaja calé aco'ótari huapuru a'arumacaji chojé apho'ocana aú. \v 5 E huamata'á ají que a'ajná ño'ojó. Ja'apaño Cilicia te'eré loco'opániya, Panfilia te'eré loco'opániya hua'ató hua'apá. E huephá pajimila Mira ejé. Licia te'eré nacú ricá pajimila. \v 6 Re surárana huacára'ajeri iphátari piño apa'acú huapuru. Pajimila Alejandría eyáje ri'imacá. Italia te'eré ejo ri'ijná. Aú surárana huacára'ajeri quemari huajló: \p —Ihuitúca'a richojé. \p Aú huahuitúca'a richojé, huácho'o piño reyá. \v 7 Cachúhuaja hua'apaca meque cala. Hualaca'apheja huephaca Gnido pajimila ahua'ajé. Re caja jo'ó carená apho'orí huajimá chojé. Aú hua'apá ají que cahuacajo, Creta te'eré loco'opániya hua'apá. E huephá pajimila Salmón ejé, riturenó hua'apá. Re huejapa carená apho'ocá. \v 8 Hualaca'apheja hua'apaca juni turenó. E caja ehuaja huarúca'o punumaje chojé, Buenos Puertos rií. Pajimila Lasea ahua'á ricá. \p \v 9 Júpija huani hue'emacá ja'apácaje nacuja. Caja riphá rená chojé, carená i'imacáloje caphí penaje. Hua'até que yahuijá iphaca. Cajrupi huani ricá juni jalomi acuhuá ja'apácana yahuijá e'iyá. Ñaqué i'imacale Pablo quemari najló: \p \v 10 —Uncá huani paala ricá me'etení juni jalomi chuhuá ja'apácana, cajrupi huani ricá. Huapuru capichájero, piyuque nacaje richu i'imacare hua'ató. Eyá huecá hua'ató capichájeño ca'ajná rijhua'até —que rimacá najló. \p \v 11 E'iyonaja uncá surárana huacára'ajeri jema'alá Pablo ja'apiyá. Huapuru minaricana, riyacuma i'imajeri, queleja ja'apiyá rema'á. \v 12 Apú caje huani re i'imacá punumaje, nacutácaloje huapuru re yahuijá quetana penaje. Ñaquele ajopana pechu nacú ri'imá: “Palani huácho'ocojla maare eyá. Apala huephajla ca'ajná Fenice ejo,” que napechu i'imacá. Pajimila ií Fenice. Paranácuhua Creta nacú Fenice. Rejo uncá carená apho'olá caphí huani eja'ahuá huilaphe ejo pajimila e'iyajé. Re nahuata yahuijá ja'apátacana. \s1 Juni jalomi chuhuá ne'emanoja carená noca necá caphí huani yucuna marí: \p \v 13 Ehuá carená queño'ocá apho'ocaje huejápaja. Eja'ahuá huilaphe ejo rapho'ó. Aú napechu i'imá: “Chuhuaca ca'ajná palani, huácho'ocoloje penaje.” Raú huácho'o, hua'apá ají que Creta te'eré ahua'ayá. \v 14 Hua'apáñachami Creta te'eré ejéchami carená noca huecá caphí huani. \v 15 E caphí huani carená apho'ocá huajimaje. Raú uncá meño'ojó huapuru ja'apala ritucumajo carená e'iyajé. Aú huapajno'ó huayámojo. Eyá carená aco'ótari huecá majopeja. \v 16 Ají que hua'apaca paranácuhua camu'ujuni ahua'ayá, Cauda rií i'imacá. Rejé carená huara'aró huachá huejápaja, hua'apácale rihuajlé chojó pumitá. E hualaca'apheja huachíra'aca jita huapuru chojé, huapuru nacú ri'imá jepo'oqueja. \v 17 Ejomi nepo'otá huapuru tupajuma aú riyupa'acó piyá. Napechu i'imá: “Apala huapuru ja'ajico que'epé nacú.” Sirte que'epé ií i'imacá. Aú quero'ocajo nacuja ne'emá richu. Raú nahuitúca'ata a'arumacaji yenuya, carená apho'ocare chojé ra'apátajona penaje. Nahuitúca'ataca a'arumacaji ejomi carená aco'ótaca huecá majopeja. \v 18 Muní que caphini jo'ó carená i'imacá. Raú naca'á le'ejepelaji junápeje, maramarani huapuru la'acóloje raú penaje. \v 19 Muní que piño huaca'á piño huapuru chiyá rinane. \v 20 Júpija uncá huamala camú, ihuijina caje. Huapechu i'imá: “¿Chuhua chi huacapichájico piyuqueja? Uncá meño'ojó hue'emalajo richiyá, caphí huani carená japho'ocale.” \p \v 21 Caja júpija uncá huajñala hua'ajnehuá i'imacá. E caja ehuaja Pablo tára'aro ne'iyá, rimá najló: \p —Jema'aquela no'opiyá hue'emacá Creta te'eré e huacajé, palani huecajla me'etení. Huayuríquelo re, uncá piyuque nacaje capichátalojla. Uncá caja huamálajla chapú caje yajhué me'etení. \v 22 E'iyonaja chuhuata ila'á caphí ipéchuhua. Uncá na calé capichájero hue'iyayá, huapúruja calé capichájero. \v 23 Lapí pajluhuaja Tupana hua'atéjeri ya'achíyaro nojló i'imichaca. Nuhuacára'ajeri, Tupana, huacári'ichari ricá je'echú chiyá nuchaje. Pu'ují nupechu i'imacare nacú ricá, Tupana. Rile'ejena ina'uqué naquiyana nucá. \v 24 Rijhua'atéjeri quemíchari nojló: “Piquero'oniyo, Pablo. Piphaje nachaje huani huacára'ajeri ejo. Caja queja Tupana huátaca pijló ricá. Ñaquele Tupana amájeri picá, huapuru chu i'imacaño hua'até, icapichaco piyá”, que Tupana hua'atéjeri quemíchaca nojló. \v 25 Ñaquele numacá ijló: Ila'á chuhua caphí ipéchuhua. Caphí nupechu Tupana chojé. Aú nuhue'epí ri'imajica Tupana hua'atéjeri quemíchaca nojló que. \v 26 Carená aco'ótajeri huecá ají que paranácuhua ejo, pe'iyó juni jalomi chu ricá —que Pablo quemacá najló. \p \v 27 Iyamá sápacaje quetana ja'apari huachá i'imacá. Ejomi lapí huephá Adriático chojé. Apú juni jalomi ií Adriático. Pajnú, pajnú que huani carená pajno'otaca huapuru. Lapí jenaji que huapuru chiyá sápajeño quemaño pajlocaca: \p —Ají ño'ojó te'erí. \p \v 28 E najña'á juni jalomi iphuta jená. Treinta y seis metros quetana juniphuca ri'imacá. E na'apá piño natucumajo huejápaja. Reyá najña'á rená piño. Veintisiete metros quetana ri'imacá iléreya. \v 29 Quero'ocajo nacuja ne'emá, napechu i'imá: “Apala hua'ajó jipa nacú caphí huani. Raú ca'ajná huapuru majáca'ajero,” que napechu i'imacá. Ñaquele naca'á huapuru ji'ipala chiyá cachini pejru'uhuá tupajuma aú jepo'ocanami, huapuru ja'apaca piyá. Pa'u quele pejru'uhuá naca'á junápeje. Me'etájenami ne'emacá lapí quetana. \v 30 Ehuá huapuru chu sápajeño huátaca jita huitúca'atacana junápeje. Me'echú nala'acá ricá ajopana amaca piyá ricá, neñaacóloje richu penaje. E majopeja nala'acá pejru'uhuá nahuitúca'ataca ritacú chiyá jenami. \v 31 E'iyonaja Pablo arucátari necá surárana huacára'ajerijlo. Rimá rijló, rile'ejena suráranajlo hua'até: \p —Uncaja que nayuró huajhua'até huapuru chu, uncá meño'ojó hue'emalajo —que rimacá najló. \p \v 32 Raú surárana i'ijnaño ne'iyajé tupajuma mata'ajé jita nepo'ocare aú. E namata'á ricá, tapujlú que ra'acó junápeje. \p \v 33 Huajé jareni jácho'oco ee, Pablo quemari najló: \p —Chuhua ajñá a'ajnehuá. Caja iyamá sápacaje quetánicha uncá ajñala a'ajnehuá palá. Uncá caja icamátalo palá. \v 34 Ajñá a'ajnehuá, ipechu iphachi raú, i'ihuapacáloje penaje, i'imacóloje raú penaje. Uncá na calé capichájero huanaquiyana, uncá na ñani calé ila'ajico —que rimacá najló. \p \v 35 Marí que Pablo quemacá ejomi rijña'á pan ricápojo. E rimá Tupánajlo: \p —Palá pila'acá huecá marí pan aú —que rimacá Tupánajlo najimaje piyuque. \p E ritupa'á huejapa rinaquiyana. Ejomi riqueño'ó rajñacana. \v 36 Marí cajé aú nala'á caphí napéchuhua. Ñaqué caja naqueño'ocá na'ajnehuá ajñacana rijhua'até. \v 37 Piyuque huecá, huapuru chu i'imacaño, i'imaño doscientos setenta y seis. \v 38 Najñá na'ajnehuá nahuátaca que ejé. Ejomi naca'á trigo junápeje, na'ajné penaje ri'imacá. Maramarani quemachi huapuru la'acóloje raú penaje naca'á ri'imacá. \s1 Huapuru ja'acó junápeje yucuna marí: \p \v 39 E muní que huajme'etaca piño. Uncá huapuru chiyá sápajeño hue'epílaño merejéchaca hue'emacá. Uncá caja nahue'epila na te'ereca amaco huatucumá. Namá juni jalomi tujré a'ajnare queja, que'epé i'imari riturená. Marí que ramaco jucaya. Ñaquele nahuata rejé arúca'acano atá'acana. \v 40 Namata'á tupajuma nepo'ocare aú pejru'uhuá i'imacá. Rejeja juniphú chu pejru'uhuá yuriro. Ejomi nacaráca'a hue'echí caje, ritehuíyo'ojona penaje ri'imacá. E nácho'ota a'arumacaji ritucumá i'imacare, carená ja'apátacaloje huapuru huatucumajo raú penaje. Rarúca'acoloje ají que richipúca'ala churí que'epé nacojé penaje. \v 41 E huapuru ja'apari ají que ta'aqueni ihuami chiyá. Raú ri'ijnatá huapuru ají que cajruni que'epé nacojé ritacú aú. Ejéchami riyocola ña'acá caphí huani ri'ipala nacojé, majáca'atano ri'ipala. \v 42 Marí caje aú surárana huátaño nahuajácarena nótacana, neñaacó piyá i'ihuapaqueja. \v 43 E'iyonaja nahuacára'ajeri huátari Pablo i'imatácana. Aú calé uncá riyurila nenoca necá. Rihuacára'a palá hue'epícaño i'ihuapacaje jeño'ocá junápeje pamineco, nephácaloje riturenaje pamineco penaje. \v 44 Eyá ajopana, uncá hue'epílaño i'ihuapacaje, rihuacára'a patacá huapuru jítami nacojé, na'acó piyá junápeje. Marí que la'acana aú huephaca piyuqueja riturenaje. Aú hue'emaó piyuqueja i'imacá. \c 28 \s1 Malta e Pablo i'imacá yucuna marí: \p \v 1 Caja hue'emaó piyuqueja. Re i'imacaño quemaño huajló: \p —Marí paranácuhua ií Malta. \p \v 2 Ina'uqué, re i'imacaño, la'añó palá huecá. Juni japi hue'emá. Aú huataca'á ipe'ení nacú. Aú napho'otá huajló, hua'anapacáloje ri'ilá penaje. \v 3 E'iyohuá que Pablo iphaca macajreni siyá ña'ajemi. Rica'á ricá quera'atani chojé, hua'ató que jeí jeño'ocá re'iyayá quera'atani chiyá majó. Ajma'arí Pablo riyáte'ela huajlé naquiyá. Rajma'acá ricá ejeja racúhua'o rinacu. \v 4 Paranácuhua eruna amaño jeí acúhua'aco Pablo yáte'ela nacú. Aú nemá pajlocaca: \p —Apala ina'uqué nójeri penájemi ca'ajná quele ina'uqué. Caja ri'imichó juni jalomi liyá. E'iyonaja chuhuata pu'uhuaré rila'acare loco'opani ramájica capichácajo yajhué —que nemacá rinacu. \p \v 5 E Pablo huicha'arí ricá riyáte'ela naquiyá huichá quera'atani chojé. Uncá meque rila'alá Pablo. \v 6 Piyuque, re i'imacaño, huátaño mequetana. Napechu i'imá rinacu: “Cajrú renátajica ca'ajná ricá, matámiru ca'ajná ricojno'ojica.” \p E'iyonaja namá uncá méqueca rila'alá ricá. Aú napechu apiyácaro rinacu, nemá rinacu: \p —Chi'ináricanaji ca'ajná quele ina'uqué. \p \v 7 Eyá hua'anapacá ahua'á ne'emacana mená i'imá. Ne'emacana ií i'imari Publio. Palá rila'acá huecá. Rijhua'até hue'emá hueji que cala. \v 8 Publio jara'apá i'imari ritami, acóca'alaji jehué relo'ocó. Raú Pablo i'ijnari richaje. Ripura'ó Tupana hua'até rinacu. Ejomi rito'otá riyáte'ela rinacojé. Raú ritejmo'otó. \v 9 Raú ajopana natámina, paranácuhua eruna, i'ijnaño Pablo amaje. Ñaqué caja ritejmo'ótaca necá. \v 10 Ina'uqué, re i'imacaño, a'añó huajló cajrú nacaje majopeja. Huácho'oco reyá huacajé, na'á huajló piyuque nacaje huala'acare nacú camu'ují, hua'apácaloje palá ra'ajnecanami penaje. \s1 Pablo iphaca Roma ejo yucuna marí: \p \v 11 Hueji queta queri quetana hue'emacá paranácuhua nacú. Ejomi huácho'o. Hue'ejná piño apa'acú huapuru chu. Nacutá ri'imacá yahuijá quetana re. Alejandría eyaje huapuru i'imacá. Ajopana i'imaño najló nachi'ináricana que. Pajluhuaja ií i'imari Cástor, apú ií i'imari Pólus. Nenami pato'oró huapuru nacú iyamajótano. \v 12 Richu hue'ejná ají que a'ajná ño'ojó, iphaño punumaje chojé, pajimila Siracusa ejé. Rejé huephá. Re hue'emá hueji que cala. \v 13 Reyá huácho'o piño, hue'ejná ají que juni tureno. Iphaño pajimila Regio ejé. Muní que carená apho'ocá rihuilaphe ejo. E hua'apá piño. Apacala que huephaca pajimila Puteoli ejo. \v 14 Re huephata huanaquiyana, Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño naquiyana. Nemá huajló huayurícoloje najhua'até pajluhuaja sápacaje quetana penaje. Reyá i'imajemi hue'ejná pe'iyoóhua ají que Roma ejo. \v 15 Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, Roma eruna, jema'añó huephaca yucuna. Aú ne'ejná iñe'epú chuhuá ya'ajnajo majó huajimajo. Foro de Apio pajimila ií. Re huaqueño'ó ne'iyajena hua'até iphácacano. Reyá hua'apá piño apú pajimila e'iyajé. Tres Tabernas apú pajimila ií. Re huephácaco piño ajopana hua'até. Pablo amaca aú necá rimá Tupánajlo: \p —Palá pili'ichaca huecá, mariruna ina'uqué i'ijichácale majó nomaje. \p Marí que rimacá Tupánajlo, caphí ripechu la'acole namácana aú. \v 16 E caja ehuaja huephá Roma ejo. Re surárana huacára'ajeri ja'apátari apujlo necá, nahuá'acarena rejo, nahuajácaloje necá penaje. Nahua'aphena huacára'ajeri ri'imacá, rijló ra'á ne'emacá. Pábloja calé ra'apata apojó. Riyurí pajluhuaja surara rihua'aphé penaje. \s1 Pablo i'imacá Tupana yucuna Roma e yucuna marí: \p \v 17 Caja hueji que cala quetana Pablo i'imacá Roma e. E rihuá'a judíona huacára'ajeño maná. Roma e nañacaré i'imacá. Caja rihuá'a namaná, aú nahuacó rejé. E rimá najló: \p —Nojena, uncá nula'alá chapú judíona. Uncá caja nula'alá apojó huachi'inami chu puráca'alomi liyá. E'iyonaja calé Jerusalén e nu'umacá huacajé, najña'á nucá, naca'acáloje nucá ina'uqué huajáquelana chojé penaje. Re na'á nucá Romano naquiyánajlo. \v 18 Naquejá'a nuliyá riyucuna, nahue'epícaloje na aú ca nula'acá pu'uhuaré penaje. Uncá nephátala na pachaca nahuátaca nonócana i'imacá. Marí cajé aú nahuata nócho'otacana. \v 19 E'iyonaja judíona naquiyana, rehuá i'imacaño, uncá huátalaño nócho'otacana. Ñaquele numá najló, nahuacára'acaloje nucá majó penaje, nupura'acóloje huachaje huacára'ajeri hua'até penaje. Uncá nu'ujnalá majó, norucátacaloje rijló necá penaje. \v 20 Nuhuá'icha imaná majó, nomácaloje icá penaje, nupura'acóloje ijhua'até penaje. Huecá judíona piyuque huátaño ricá, Tupana huacára'acare majó ina'uqué i'imatájeri penaje. Nucá i'imari riyucuna ajopánajlo, ajopánajlo que. Rijimaje naca'á nucá ina'uqué huajáquelana chojé. Ñaquele amá nucá jepo'oqueja curete aú no'onapitá naquiyá —que rimacá najló. \p \v 21 E nemá Páblojlo: \p —Uncá nahuacára'ala huajló papera pinacojé Judea te'eré eyá. Ajopana judíona iphaño caja majó reyá, uncá caja naca'alá pimaná huajló. \v 22 Uncá huani napura'aló palá pipechu que péchuruna nacú. Piyuque ina'uqué, ajopana, ajopana que pura'añó inacu pu'uhuaré. Ñaquele chuhua pi'imá huajló riyucuna méqueca pipechu nacú ricá nemacare nacú, huahue'epichi raú ricá —que nemacá rijló. \p \v 23 Raú na'á rená, nahuacácoloje rihuacajé rejé penaje. E caja riphá rená chojé. Rihuacajé cajrú judíona jahuacaco Pablo i'imacare chojé. Lapiyami nephá rejo. Eyá ri'imá najló Tupana yucuna lainchu ejená. Méqueca iná la'acá, iná i'imacáloje Tupana hua'ateje penaje yucuna ri'imá najló. Tupana puráca'alo Moisesmi chu lana'acare, Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acare hua'ató nacú rimá najló. Raú rica'áta ne'iyajé, nema'acáloje Jesucristo ja'apiyá penaje. \v 24 Palánija ne'iyajénajlo Pablo puráca'alo i'imacá. Raú napechu i'imá caphí Jesucristo chojé, ri'imacáloje Ne'ematájeri penaje. Eyá ajopana uncá jema'alaño ra'apiyá. \v 25 Rijimaje uncá rejenohuaja cale napechu i'imacá rinacu. Napa'acó yámona Pablo quemari najló marí que: \p —Palá huani Tupana Pechu quemacá Isaíasmi chujlo i'imacá, ra'apátacaloje ricá hua'ajútayami chúnajlo penaje. Marí que rilana'acare papera chojé riyucuna i'imacá: \q1 \v 26 Marí que Tupana quemacá nojló: \q1 Pi'ijná, pi'imachi riyucuna ina'uquejlo. \q1 Marí que pimacá nanacu: Jema'ajé riyucuna. E'iyonaja uncá ihue'epílaje meque quemacánaca ricá. \q1 Amaje caja ricá. E'iyonaja uncá ihue'epílaje naca ricá. \q1 \v 27 Ijnúcha'ajo huani Tupana ja'apiyá jema'acana nacú. \q1 Uncá jema'alaje ra'apiyá. \q1 Uncá caja a'alaje inacojó ripuráca'alo. \q1 Uncá caja ihue'epílaje méqueca ricá. \q1 Uncá caja ipajno'otálaje ipéchuhua pu'uhuaré ila'acare liyá. \q1 Ñaquele uncá Tupana amálajo ichaje pu'uhuaré ila'acare liyá, \m que Tupana quemacá Isaíasmi chujlo i'imacá, ra'apátacaloje riyucuna najló penaje. \p \v 28 Pablo quemari piño najló: \p —Jema'á marí. Tupana i'imatari caja ajopana ina'uqué capichácajo liyá, uncá judíona calé necá. Necá jema'ajeño ra'apiyá —que rimacá najló. \p \v 29 Marí que Pablo quemacá aú judíona naquiyana pa'añó. Cajrú naca'ácaco rijimaje pajhua'atéchaca. \p \v 30 Iyamá jarechí quetana Pablo i'imacá Roma e. Re riyuró pajluhuaja pají miná ñacaré chu. Ra'á rijló rihuemí, riyurícoloje richu penaje. Rejé ina'uqué i'ijnaqueño richaje. Palá ripechu i'imajica richaje i'ijnajícaño nacú. \v 31 Tupana i'imatari ina'uqué capichácajo liyá, ne'emacáloje rijhua'atéjena raú penaje. Rinacu Pablo pura'acó najhua'até rihuátajica que. Rehuíña'ataque ina'uqué Jesucristo nacú. Uncá na calé jahuíyo'oqueri rijló richá, rehuíña'ataca piyá necá. Caja quetana riyucuna.