\id ROM NT0143 - Clark - May, 1995 \h Rom \toc1 Pepa Paulo iŋgere panzi kalo-tawana tamâta simo Rom lawea \toc2 Rom \toc3 Rom \mt1 ROM \mt2 Pepa Paulo iŋgere panzi kalo-tawana tamâta simo Rom lawea \ib \ip \it Rom nde lawea ŋalae toŋge lâ Itali tâno. Paulo imo Korin lawea itula Yesu ne pâri ara, ŋineŋga iŋgere pepa ŋine ilâ panzi kalo-tawana tamâta simo Rom (Pâri Tamâta 20:2). Paulo itu ma ilâ ikalelenzi lâ Rom (1:11-13), kala iŋgere pepa ŋine imuŋga papa i. Paulo iporo tu kinda tamâta rârâni nde kiesaka tamwatânda, kala Maro Kindeni ne wisi-nâna ikeno pa kinda; andeta Maro nde wisi-wisi warika, kala isupwa Yesu imâ imâte ŋana izavaru nenda kiesaka piti lâ tininda. Aku lâ kalo-tawana ne nzâla taitu nâ, ande kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao (1-3). Paulo itula pwataki tu Yesu ne tini-mwasa nde ŋalae tina (8).\it* \c 1 \s1 Paulo iporo ŋana i ne wurâta ŋana itula pâri ara kâ \p \v 1 Naŋa Paulo, Yesu Kirisi ne wurâta tamâta naŋa. I nanayoni ipatea naŋa tu amo i ne pâri-tamâta, aku isupwana tu alâ atula Maro Kindeni ne pâri ara. \p \v 2 Muŋgani lâ, Maro Kindeni iveta ŋgua pâŋa ŋana pâri ara ŋinde kâ, aku itula ŋgua pâŋa ŋinde pwataki panzi ŋgua-tulâŋa tamâta, ŋana kinzi ma siŋgere i kawa ŋgua sapâŋa ŋinde lâ pepa tini. \v 3 Pâri ara ŋinde nde ŋana i Natu kâ. I Natu ŋinde nde ipâŋga tamâta, aku imo lâ Koipu Ŋalae Daviti see. \v 4 Andeta i imo Maro Kindeni Natu kaika warika tona. Koroani Sapâŋa itula ŋinde pwataki pa kinda lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipaŋo i lâ mateŋa nianzi imandi imo via kilo. Ina Yesu Kirisi, nenda Maro Ŋalae. \v 5 Yesu Kirisi ikai Maro Kindeni ne wisi-wisi imâ pa naŋa lâ, aku Maro Kindeni ilo tu naŋa ma atula Yesu Kirisi parina pwataki. Mine kala ipatea naŋa tu amo i ne pâri-tamâta, ŋana kinzi tamâta lâ ŋgu ndoni ma sikura tu kalonzi tawana Yesu ku sipono muli pa i kawa ŋgua. \v 6 Aku miki kala mine nâ kaloŋo Maro Kindeni ne sarawâŋa lâ, aku kao nemi kalo-tawana ilâ pa Yesu Kirisi marumbu lâ. \p \v 7 Mine nde naŋa aŋgere ŋgua lâ pepa ŋine tini imâ pa miki kalo-tawana tamâta kamo Rom lawea, miki ŋinde Maro Kindeni ilo ndo keno pami kala ipateami tu kamo i tamwata ne ŋgu. Tamânda Maro Kindeni aŋga Maro Ŋalae Yesu Kirisi nenzi wisi-wisi wa wisi-pisi wa imâ pami. \s1 Paulo ilo tu ikalelenzi kalo-tawana tamâta ŋgu simo Rom lawea \p \v 8 Nana atu aporo ŋgua ŋine muŋga lâ ŋga; ikura tâno ndoni, kinzi tamâta uru situla miki parinami tu nemi kalo-tawana ikeno kaika ŋinde. Mine nde lâ Yesu Kirisi ŋa naŋa kawâŋgu ndaŋge pa naneŋgu Maro Kindeni ŋana miki rârâni kâ. \v 9 Naŋa uru amandi kaika nâ ŋana aveta wurâta pa Maro Kindeni, ŋana atula pâri ara pwataki ŋana i Natu kâ. Aku Maro Kindeni tamwata nde isama tu naŋa uru kaloŋgu ŋgere ŋana miki kâ ikura zo zo, \v 10 lâ naneŋgu noŋa rârâni. Aku naŋa uru ano papa i tu ma isâu pa naŋa, ku ma iveta nzâla pana ŋana amâ amo kumi. \p \v 11 Naŋa iloŋgu ndo tu amora miki. Naŋa iloŋgu tu atula Koroani Sapâŋa ne ilo-kalo pinde pami, ŋana ipu tini kaika pa ilomi kalomi. \v 12 Naŋa iloŋgu kaloŋgu nde ikeno mine; ambo naŋa ma amâ amo kumi, ande nemi kalo-tawana ma ivila naŋa, aku naneŋgu kalo-tawana kala ma ivila miki mine nâ. Aku ŋinde ma ipu tini kaika pa kinda rârâni ilonda kalonda. \v 13 Niŋgu-nambwe wukale, naŋa iloŋgu tu miki ma kasama ŋine sondo; muŋgani, ikura zo rârâ, naŋa iloŋgu patea tu ma amâ amorami. Naneŋgu wurâta uru ivilanzi tamâta lâ tinikoa ŋgu pinde ŋana sio nenzi kalo-tawana ilâ pa Yesu Kirisi kâ. Aku naŋa iloŋgu tu avila miki lâ vetâŋa kie taituni. Andeta naŋa akura tu amâ amorami, ande tia. \p \v 14 Maro Kindeni ipatea wurâta pa naŋa tu ma avilanzi tamâta rârâni, kinzi kumbâe wa sâwa wa, kinzi ilo-kalo tamwatanzi wa tamâta nenzi ilo-kalo ŋalae koŋa tia wa. \v 15 Mine kala iloŋgu igagatina ŋana amâ atula pâri ara pa miki tamâta kamo Rom lawea tona. \s1 Maro Kindeni ne walo kaika ikeno pâri ara tini \p \v 16 Maro Kindeni ne walo kaika ikeno pâri ara tini. Mine nde naŋa maiŋgu ŋana aporo atula pâri ara kâ, ande tia ndo. Pâri ara ŋinde nde Maro Kindeni ne kaika ŋana ikai kinda kalo-tawana tamâta rârâni piti lâ kondoma ilo. I iveta mine pa maka Juda tamâta muŋga lâ, aku muli ŋga iveta mine nâ panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu. \v 17 Pâri ara ŋinde itula Maro Kindeni ne mâsi ŋana iveta kinda tapâŋga sondo lâ i nao. Ambo kinda ma kalonda tawana i, ande ma tapâŋga tamo ilonda mbâra-mbâra lâ i nao, ŋana tu kalo-tawana ne nzâla simbo nâ ikura tu iveta kinda tapâŋga mine. Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Tamâta ea kinzi kalonzi tawana i, kinzi ŋinde rârâni ma simo ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, aku ma simo vianzi nâ.” \s1 Kinzi tamâta rârâni sipu mulinzi pa Maro Kindeni \p \v 18 Maro Kindeni imo samba ilo, aku i ne wisi-nâna ŋalae nde ikeno panzi tamâta rârâni ŋinde sipu mulinzi pa i ku sipaveta kuku kiesaka ne vetâŋa. Kinzi nenzi vetâŋa potomule ŋinde uru itawa ŋgua mao ndue lâ. \v 19 Kinzi tamâta ŋinde sikura tu sisama Maro Kindeni kilala, ŋana tu i tamwata itula ŋinde pwataki panzi lâ. Andeta kinzi sipu mulinzi papa i. Mine kala ikai kazâŋa ŋalae tina panzi. \v 20 Nia ndoyo, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipulianzi kelekele rârâni sipâŋga, aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋine, ande tamâta sikura ŋana sisama tu Maro Kindeni ne walo kaika uru ikeno mine ku imo nâ. Aku sikura ŋana sisama i kilala pwataki tu i nde Maro Ŋalae mao kanaŋo. Kinda tamâta takura tu tamora i kilala tava ne walo kaika ŋinde lâ matânda, ande tia. Taitu kinda uru tamora kelekele rârâni ŋinde i muŋga ipulianzi sipâŋga lâ, aku kelekele ŋinde itula i kilala pwataki lâ. Mine nde tamâta toŋge ikura tu iporo ŋgua mine tu, “Naneŋgu soki toŋge tia, ŋana tu naŋa ŋandai asama Maro Kindeni kilala ŋga”, ande ikura tia. \p \v 21 Kinzi sisama Maro Kindeni kilala marumbu lâ, andeta ilonzi patea tu i ŋandai Maro Ŋalae mao ŋga. Mine kala kinzi ŋandai sipanea i ŋa sisuka kâki ŋga, aku ŋandai kawanzi ndaŋge papa i ŋga. Nenzi ilo-kalo nde ipâŋga kapa lâ. Ŋinde itogo kondoma ipipi ndo lâ ilonzi kalonzi kaa kaa ŋinde. \v 22 Kinzi sipalâŋe siporo tu, “Maka nde ilo-kalo tamwatama”, andeta sipâŋga kapa ndo lâ. \v 23 Kinzi sipu mulinzi pa Maro Kindeni, ina uru imo mine ku imo nâ, aku sipile nenzi mâsi ŋana siwâŋgi sipanea i kâ. Kinzi sipare tamâta tainzi wa sii tainzi wa ŋgoa ŋgoi tainzi wa mwâta tainzi wa lâ kâi tini, ŋineŋga sipare tukunzi siwâŋgi pa kelekele kaa kaa ŋinde. \s1 Kinzi tamâta uru siveta mâsi potomule kie-kie \p \v 24 Kinzi tamâta ŋinde sipu mulinzi pa Maro Kindeni marumbu lâ. Mine kala ipilenzi lâ, aku warakanzi nenzi ilo-kalo potomule ŋinde igagatinzi ŋana siveta mâsi sakamao ŋana sipalulua warakanzi tininzi potomule kâ. \v 25 Kinzi tamâta ŋinde sipu mulinzi pa Maro Kindeni ne ŋgua mao, aku sipaloŋo pa ŋgua laŋeŋa nâ. Kinzi sipile nenzi mâsi ŋana siwâŋgi sipanea Maro Kindeni tamwata, inani nia ndoyo ipulianzi kelekele rârâni sipâŋga lâ, aku siwâŋgi sipanea kelekele ndainani nâ Maro Kindeni muŋgani ipulianzi sipâŋga ŋinde. Kinzi sipono muli pa kelekele ŋinde, andeta Maro Kindeni tamwata nde kelekele rârâni warika. Mao nâ, i nde kelekele rârâni warika, aku kinda nenda paneâŋa ma ilâ pa i simbo nâ ikura zo rârâni. Mao. \v 26 Kinzi sipu mulinzi pa Maro Kindeni marumbu lâ. Mine kala ipilenzi tu sipaveta kuku ilo-yosiŋa ne mâsi sakamao. Opopo, kinzi taine ilonzi keno pa pakâeŋa ne vetâŋa ara, ande tia. Kinzi sipalulua warakanzi tininzi potomule ilâ pa nawalanzi taine nâ. \v 27 Aku kinzi tamâne kala mine nâ, kinzi sipu mulinzi pa pakâeŋa ne vetâŋa ara kâ, aku ilonzi ŋalae tina ŋana sipalulua warakanzi tininzi potomule ilâ pa nawalanzi tamâne nâ. Kinzi sipaveta kuku mâsi sakamao ndo ŋinde. Mine nde sikai nenzi vetâŋa potomule ŋinde ne pareŋa-nia lâ warakanzi karaenzi. \p \v 28 Kinzi tininzi pwâka tu kalonzi ŋgere ŋana Maro Kindeni kâ. Mine kala isâu panzi tu sipaveta kuku warakanzi nenzi ilo-kalo sakamao ŋinde nâ. Aku kinzi siveta mâsi potomule kie-kie. \v 29 Ilo-kalo potomule kie-kie nde pipi lâ keno ilonzi kalonzi. Mine kala kinzi sipaveta kuku kiesaka ne vetâŋa kie-kie. Kinzi ilonzi igagatinzi ŋana sigona mbaliŋa rârâ, aku wisinzi tia. Kinzi ilonzi yosi ŋana tininzi pinde nenzi mbaliŋa, aku sipawa ŋgua wa sipunzi tamâta pâta simâte wa. Kinzi sikai laŋeŋa panzi tininzi pinde, aku ilonzi sakamao ŋananzi tona. Kinzi siporo ŋgua nao-muli, \v 30 aku siporo ŋgua laŋeŋa ŋana siyaula tamâta pinde ŋanzi kâ tona. Kinzi sikai kazâŋa pa Maro Kindeni, aku siporo ŋgua pavaligiŋa pa warakanzi tona. Kinzi ilonzi tu kinzi nâ nde tamâta ara, aku sindeka nâ ŋana sipasuka warakanzi ŋanzi kâki kâ tona. Kinzi ilonzi igagatinzi ŋana sipaveta kuku vetâŋa sakamao wasaseki pinde, aku taŋanzi kaika pa tinanzi-tamanzi tona. \v 31 Kinzi nenzi ilo-kalo ara toŋge keno panzi tia ndo. Kinzi sitoto warakanzi nenzi ŋgua pâŋa ututu, aku ŋandai tininzi mwasa panzi tininzi pinde wa kalonzi sukâŋa ŋananzi wa. \v 32 Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa sondo itula pwataki tu mateŋa uru io tini ŋananzi tamâta ea uru siveta mâsi potomule kie-kie ŋinde, aku kinzi tamâta ŋinde sisama ŋgua tukuŋa ŋinde marumbu lâ. Andeta taŋanzi kaika ku sipaveta kuku mâsi ndainani nâ. Andeta ŋinde nâ tia; kinzi sindekananzi tamâta ŋinde uru sipaveta kuku mâsi potomule kie-kie ŋinde tona. \c 2 \s1 Maro Kindeni ipare nia sondo ndo panzi tamâta \p \v 1 Mine nde miki tamâta ea uru kataleanzi tinimi pinde ŋana nenzi vetâŋa kâ, ande naŋa atu aporo ŋgua pa miki taitu-taitu. Noko pwura ŋana kuporo tu noko ne soki toŋge tia, ande kura tia. Kuloŋo ŋga; lâ zo ndia noko kuporo kutalea tamâta toŋge, ande noko kuporo tale pa tamwata tona, ŋana tu noko tamwata kala uru kuveta vetâŋa taituni ikura tamâta ŋinde iveta mine. \p \v 2 Kinda tasama tu Maro Kindeni ipare nia panzi tamâta ea uru siveta mâsi potomule kie-kie ŋinde, aku i ne pareŋa-nia ŋinde nde sondo ndo. \v 3 Kinzi tamâta pinde uru siveta mâsi potomule mine, aku noko uru kuporo tale kusowe ŋgua lâ tininzi. Andeta noko tamwata uru kuveta vetâŋani ndaina ikura kinzi siveta mine. Tiambo noko ilo tu Maro Kindeni ne pareŋa-nia ma iŋgeŋge ŋanano, tiya? Tia ndo kanaŋo! \v 4 Maro Kindeni uru kalo sukâŋa ŋalae pa noko. I imo io tini ŋanano ikura zo luandondo ŋalae, aku i ŋandai ipare nia walele pa noko ŋga. Tiambo noko ilo tu Maro Kindeni ne vetâŋa ara ŋinde nde kelekele kaa nâ, a? I ilo tu noko ma kupalele ilo kalo, aku ŋana duvi ŋinde kâ i uru iveta kie ara nâ pano. Tiambo noko kuzizâla ŋana ŋinde kâ, a? \p \v 5 Taitu noko nde taŋa-kaika tamwata, aku tini pwâka tu kupalele ilo kalo. Mine kala noko kupayaula tamwata, aku muli, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ne wisi-nâna ma ipâŋga nia yo aku i ma ipare nia sondo ndo panzi tamâta, ande i ne wisi-nâna ŋinde ma imâ ŋalae tina pa noko. \v 6 Ŋana tu “Maro Kindeni ma kulu ilanzi tamâta rârâni taitu-taitu, ipakura kuku vetâŋa ndia muŋga kinzi siveta ŋinde.” \v 7 Tamâta pinde uru sipaveta kuku vetâŋa ara. Kinzi ilonzi ndo tu Maro Kindeni ma ionzi simo i ne sinâla ilo ku ma isuka ŋanzi kâki, aku ilonzi ndo tu i ma via mao ilanzi ŋana simo vianzi kuku i ku simo nâ. Maro Kindeni ma via mao ndainani nâ ilua kinzi tamâta ŋinde, kala ma simo ara mine ku simo nâ. \v 8 Aŋga tamâta pinde uru ilonzi pa warakanzi nâ. Kinzi sipu mulinzi pa vetâŋa ara, aku sipaveta kuku vetâŋa potomule nâ. Maro Kindeni ne wisi-nâna ikeno panzi tamâta ŋinde, aku i ma ipare nia sondo ndo panzi. \v 9 Malia wa nâna ŋalae tina ma ipâŋga panzi tamâta rârâni uru siveta vetâŋa potomule. Ŋinde ma ipâŋga panzi Juda tamâta, aku ma ipâŋga mine nâ panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu tona. \v 10 Andeta Maro Kindeni ma iveta kie ara panzi tamâta rârâni uru siveta vetâŋa ara. I ma ivetanzi simo ara ndo lâ i ne sinâla ilo, aku ma isuka ŋanzi kâki wa wisi-pisi ilanzi wa. I ma iveta mine panzi Juda tamâta, aku ma iveta mine nâ panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu tona. \v 11 Ŋana tu tamâta rârâni simo rege-rege lâ Maro Kindeni nao. \p \v 12 Ŋinde nde duvi mine; kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu nde sizizâla ŋana Mose ne ŋgua tukuŋa kâ. Maro Kindeni ma izavarunzi ŋana nenzi kiesaka kâ, andeta i ma ilea pa Mose ne ŋgua tukuŋa ŋineŋga ipare nia panzi, ande ma tia. Aŋga kinzi Juda tamâta, ande Mose ne ŋgua tukuŋa ikeno panzi. Mine kala Maro Kindeni ma ilea pa ŋgua tukuŋa ndainani nâ, ŋineŋga ma ipare nia panzi ŋana nenzi kiesaka kâ. \v 13 Ambo tamâta toŋge iloŋo ŋgua tukuŋa lâ taŋa nâ, ande ŋinde ikura tu iveta i ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, ande tia. Aŋga tamâta ea kinzi uru siveta ikura ŋgua tukuŋa itula panzi mine, ande kinzi ŋinde nâ ma sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. \v 14 Kinzi ŋgu pinde nde sizizâla ŋana Mose ne ŋgua-tukuŋa kâ. Andeta lâ zo ndia kinzi warakanzi ilonzi igagatinzi ŋana siveta vetâŋa ara pinde, ikura Mose ne ŋgua tukuŋa itula mine, ande mâsi ŋinde itula pwataki tu kinzi sisama vetâŋa ara wa vetâŋa potomule kilala pwataki. Mao nâ, Mose ne ŋgua tukuŋa ikeno panzi tia, taitu warakanzi nenzi ilo-kalo ipâŋga itogo nenzi ŋgua-tukuŋa mine. \v 15 Kinzi nenzi vetâŋa ara ŋinde itula pwataki tu Maro Kindeni iŋgere Mose ne ŋgua tukuŋa duvi lâ ilonzi kalonzi marumbu lâ. Kinzi sisama tu vetâŋa pinde nde vetâŋa ara, aku ŋinde kala itula pwataki tu ŋgua-tukuŋa duvi ikeno lâ ilonzi kalonzi. Ŋana tu zo pinde warakanzi nenzi ilo-kalo italeanzi ŋana vetâŋa toŋge muŋga siveta, kala sisama tu vetâŋa ŋinde nde vetâŋa potomule. Aŋga zo pinde nenzi ilo-kalo ŋinde itula pwataki panzi mine tu vetâŋa toŋge muŋga siveta nde vetâŋa ara. \v 16 Muli ŋga ŋinde ma ipâŋga nia yo, lâ zo ŋalae ŋinde Yesu Kirisi ma ikai Maro Kindeni ndamwa ku ma ipare nia panzi tamâta rârâni ŋana nenzi ilo-kalo paveâŋa ndoni. Naŋa uru aporo atula pâri ara ndainani nâ pwataki. \s1 Kinzi Juda tamâta kalonzi tawana tu Mose ne ŋgua tukuŋa ikura tu ivilanzi; andeta tia \p \v 17 Kala ŋine naŋa iloŋgu ŋgua tu aporo pa miki Juda tamâta, miki ŋinde uru kalomi tawana tu Mose ne ŋgua tukuŋa nde ikura ŋana ivetami kamo sondo lâ Maro Kindeni nao. Miki uru kapasuka warakami tinimi ku kaporo tu, “Makani nde Maro Kindeni ne ŋgu”. \v 18 Miki kasama lâ ŋana vetâŋa rârâni Maro Kindeni ipatea pami tu ma kaveta ŋinde. Aku Mose ne ŋgua tukuŋa ipananami lâ, kala miki kakura tu kasama vetâŋa rârâni kilala tu vetâŋa pinde nde ara, aŋga vetâŋa pinde nde ara tia. \v 19-20 Miki ilomi tu ŋgua-tukuŋa ipananami lâ, aku miki katu ilo-kalo ara rârâni nde ikeno pami marumbu lâ. Aku miki katu ŋgua rârâni miki kaporo nde ŋgua mao kanaŋo. Mine nde miki uru kaporo tu, “Mao nâ, maka kakura tu katula nzâla panzi tamâta matanzi leva-leva. Maka kamo katogo sinâla mine panzi tamâta simo kondoma ilo. Maka kakura tu kapanananzi tamâta ea simo tava ilo-kalo soki-soki. Maka kamo kinzi lâlu kiri-kiri nenzi pananâŋa.” \v 21 Mao nâ, miki uru kapanananzi tamâta pinde. Andeta ŋana sâ kâ ŋga miki ŋandai kapanana warakami ŋga, a? Miki uru kaporo tu, “Kinzi tamâta ma sipanâwe ndimo”. Tiambo miki warakami uru kapanâwe, tiya? \v 22 Miki uru kaporo tu, “Kinzi pakâeŋa tamâta ma sipalulua warakanzi tininzi potomule ndimo”. Tiambo miki warakami uru kaveta vetâŋani ndaina, tiya? Miki uru kaporo tu, “Kinda Juda tamâta ma tininda piti ndo ŋananzi maro laŋeŋa”. Tiambo miki warakami uru kapanawe kelekele ŋinde ikeno lâ tinikoa nenzi luma sapâŋa ilo, tiya? \v 23 Miki uru kapasuka warakami tinimi ku kaporo mine tu, “Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa nde ikeno pa maka nâ”. Tiambo miki warakami uru kalaŋa kapole ŋgua tukuŋa, aku nemi vetâŋa ŋinde igagatinzi tamâta pinde ilonzi kalonzi ŋana siporo ŋgua pavaligiŋa pa Maro Kindeni, tiya? \v 24 Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Ŋana miki Juda tamâta warakami nemi vetâŋa soki kâ, ande kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu uru siporo ŋgua pavaligiŋa ŋana izavaru Maro Kindeni ŋa kâ.” \s1 Kinzi Juda tamâta mao kilalanzi \p \v 25 Ambo miki kapono muli sondo pa Mose ne ŋgua tukuŋa rârâni, ande Juda nenzi mâsi ŋana karae-veŋa kâ nde kelekele ara pami. Andeta kaloŋo ŋga; ambo miki kalaŋa kapole ŋgua tukuŋa, ande miki kapâŋga katogonzi tamâta ŋinde ŋandai sikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tininzi. \v 26 Ambo tamâta toŋge ŋandai ikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tini, andeta i uru ipono muli pa ŋgua tukuŋa ne vetâŋa arara rârâni, ande lâ Maro Kindeni nao tamâta ŋinde imo itogo tamâta muŋga ikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tini. \v 27 Mao nâ, miki Juda tamâta kakai Mose ne ŋgua tukuŋa ŋinde ikeno lâ pepa tini marumbu lâ. Aku nanayoni miki kakai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tinimi tona. Andeta kaloŋo ŋga; ambo miki ma kalaŋa kapole ŋgua tukuŋa, ande muli ŋga tamâta pinde ma simandi ŋgua nia ku ma sisowe ŋgua lâ tinimi. Kinzi tamâta ŋinde ŋandai sikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tininzi ŋga, andeta kinzi uru sipono muli mao pa ŋgua tukuŋa. Kinzi ŋinde ma sisowe ŋgua lâ miki Juda tamâta tinimi. \p \v 28 Ambo tamâta toŋge ikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tini nâ, ŋineŋga iponda Juda ŋgu ŋoa lâ tamwata tini, ande i ŋandai Juda tamâta mao ŋga. \v 29 Aŋga tamâta ea Maro Kindeni ne mâsi kilala ikeno lâ i ilo kalo, ande tamâta ŋinde nâ nde Juda tamâta mao. Ŋgua tukuŋa ikura tu iveta i ipâŋga mine, ande tia. Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa nâ iveta wurâta mine lâ tamâta ilonda kalonda. Kinzi tamâta ma tininzi pwâka tu sisuka Juda tamâta mao ŋinde ŋa kâki, andeta Maro Kindeni tamwata ma isuka tamâta ŋinde ŋa kâki. \c 3 \s1 Vetâŋa potomule ikura tu itawa vetâŋa ara ndue, ande tia \p \v 1 Mine nde naneŋgu kasoŋâŋa ikeno mine; tiambo Maro Kindeni iveta vetâŋa arara pinde panzi Juda ŋgu, aku i ne vetâŋa arara ŋinde ipole vetâŋa arara iveta panzi ŋgu pinde rârâni, tiya? Kinzi Juda tamâta sikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tininzi, aku ŋinde ivilanzi, tiya? \p \v 2 Naŋa apaimi tu mao nâ, Maro Kindeni uru iveta vetâŋa arara kie-kie panzi Juda tamâta! I ne vetâŋa ŋalae tina nde mine; i muŋgani io i tamwata kawa ŋgua ilâ panzi Juda ŋgu tu ma sikatona panzi tamâta rârâni. \p \v 3 Mao nâ, Juda tamâta pinde ŋandai sipono muli pa i kawa ŋgua ŋinde ŋga. Andeta kalomi ŋgere sondo ŋga; tiambo nenzi taŋa-kaika ŋinde igagati Maro Kindeni ŋana ma ipu i tamwata ne ŋgua pâŋa utu, a? \v 4 Tia ndo kanaŋo! Kinda tamâta rârâni uru taporo ŋgua laŋeŋa, aŋga Maro Kindeni i simbo nâ iporo ŋgua mao nâ ikura zo rârâni. Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “Maro Kindeni, noko ne ŋgua rârâni kilala ipâŋga nia yo tu ŋgua ŋinde nde mao kanaŋo. Noko pwatu tamâta nenzi vetâŋa soki panzi, aku ŋinde nde sondo ndo.” \p \v 5-6 Tamâta pinde warakanzi nenzi ilo-kalo ikeno mine tu, “Kinda nenda vetâŋa potomule uru itula Maro Kindeni ne vetâŋa arara ipâŋga nia yo. Mine nde i ne mâsi ŋana ikai kazâŋa pa kinda ŋana nenda kiesaka kâ, ande vetâŋa soki.” Naŋa apaimi tu ilo-kalo mine nde soki ndo. Ambo Maro Kindeni ne vetâŋa pinde nde vetâŋa soki, ande i ma ikura tu ipare nia sondo pa kinda tamâta rârâni ŋana nenda kiesaka kâ, ande ma tia. Andeta tia. \v 7 Ilo-kalo mine nde kie taituni itogo ŋgua soki tamâta pinde uru siporo mine tu, “Naneŋgu ŋgua laŋeŋa uru iveta Maro Kindeni ne ŋgua mao ipâŋga nia yo, aku ŋinde iveta i ŋa ipâŋga ŋalae. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga i io ŋoa ‘Kiesaka Tamwata’ lâ naŋa tiniŋgu ku ipare nia pana, a?” \v 8 Aku ilo-kalo mine nde kie taituni itogo ŋgua kaa toŋge tamâta pinde uru siporo mine tu, “Ayo, talâ taveta vetâŋa potomule nâ, ŋana tu ŋinde ma iveta vetâŋa ara pinde sipâŋga!” Tamâta pinde uru sisowe ŋgua pavaligiŋa lâ tiniŋgu ku siporo tu naŋa warakâŋgu kala uru aporo ŋgua kie taituni itogo ŋgua kaa ŋinde. Maro Kindeni ma ionzi tamâta ŋinde lâ i ne ŋgua nia, ku ma ipare nia sondo panzi, ikura nenzi vetâŋa ŋinde. \s1 Tamâta toŋge uru iveta vetâŋa ara nâ, ande tia \p \v 9 Mine nde miki kalomi ŋgere sondo ŋga; tiambo kinda Juda tamâta nenda vetâŋa nde ara nâ, aku ipole kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu nenzi vetâŋa, tiya? Tia ndo kanaŋo! Naŋa muŋga nâ atula ŋgua pwataki tu kiesaka ne wâlo nde ikai kinda rârâni kaika lâ, kinda Juda tamâta wa kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu wa. \v 10 Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “Tamâta toŋge imo tava ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, ande tia ndo kanaŋo. \v 11 Tamâta toŋge uru imo tava ilo-kalo ara nâ, ande tia. Tamâta toŋge ilo tu ma imo kuku Maro Kindeni, ande tia. \v 12 Tamâta rârâni nde sipu mulinzi pa Maro Kindeni marumbu lâ. Kinzi rârâni nde simo tamâta sakamao ndo. Tamâta toŋge uru iveta vetâŋa ara nâ, ande tia ndo kanaŋo.” \q1 \v 13 “Kinzi kawanzi nde itogo mateŋa tamâta nenzi kuru mwasina, kawa maa nâ ikeno. Kinzi uru siporo ŋgua mona-mona palaŋeŋa rârâ ŋinde, aku ŋgua ŋana iyaulanzi tamâta kâ nde pipi lâ ikeno kawanzi ilo, itogo mwâta saka ikanzi tamâta kala simâte mine.” \q1 \v 14 “Ikura zo rârâni kinzi siporo ŋgua sakamao wa wisi-nâna ne ŋgua kie-kie wa.” \q1 \v 15 “Ikura zo rârâni kinzi ilonzi ara ŋana sipunzi tamâta pinde pâta simâte. \v 16 Kinzi uru siveta vetâŋa ŋana siyaulanzi tamâta pinde wa siveta malia panzi wa. \v 17 Kinzi ŋandai sipaveta kuku mâsi ŋana simo ilonzi kalonzi taitu kunzi tininzi pinde ŋga.” \q1 \v 18 “Kinzi simege ŋana Maro Kindeni tia ndo. Kinzi sipu mulinzi papa i.” \p \v 19 Tamâta ea kinzi sipono muli pa Mose ne ŋgua tukuŋa, ande wurâta ikeno pa kinzi ŋinde rârâni ŋana soka Mose ne ŋgua tukuŋa rârâni muli. Mine kala tamâta toŋge ikura tu ipasuka tamwata tini lâ Maro Kindeni nao, ande tia ndo. Kinda tamâta rârâni lâ nia ndoni kawânda buu nâ tamandi tava ilonda muso lâ i nao. \v 20 Ŋana tu mâsi ŋana tapono muli pa ŋgua tukuŋa kâ nde ikura tu iveta tamâta toŋge ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, ande tia. Ŋgua tukuŋa ne wurâta taitu nâ ikeno, aku wurâta ŋinde nde ŋana itula pwataki tu kinda nde kiesaka tamwatânda. \s1 Tamâta ea kalo tawana Yesu Kirisi, ande i ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao \p \v 21 Andeta kala ŋine Maro Kindeni ne mâsi ŋana ivetanzi tamâta sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ i nao, ande ipâŋga nia yo lâ. Aku mâsi ŋinde nde piti ndo ŋana ŋgua-tukuŋa ne nzâla kâ. Ŋgua ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋinde kâ nde ikeno lâ Mose ne ŋgua tukuŋa wa kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa nenzi ŋgua wa. \v 22 Maro Kindeni ne nzâla nde mine; kinda tamâta ea kalonda tawana Yesu Kirisi, ande kinda ŋine rârâni taitu-taitu tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Nzâla taituni ŋinde nde ikeno pa kinda tamâta rârâni lâ ŋgu ndoni. \v 23 Kinda tamâta rârâni taitu-taitu taveta kiesaka, kala takura tu tamo ara kuku Maro Kindeni, ande tia. \v 24 Andeta Maro Kindeni tamwata ipatea tu ma io ne wisi-wisi imâ pa kinda, aku ŋana i ne wisi-wisi ŋinde kâ, ande Yesu Kirisi iyaute kinda piti lâ kondoma ilo. Mine kala Maro Kindeni tamwata iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ i nao. Kinda warakânda ŋandai taveta vetâŋa ara toŋge kala tapâŋga ilonda mbâra-mbâra mine ŋga. \v 25 Nanayoni Maro Kindeni ipatea tu Yesu Kirisi ma imâte ŋana izavaru nenda kiesaka piti lâ tininda, kindani kala uru kalonda tawana i. Maro Kindeni ne mâsi ŋinde nde duvi mine; i ilo tu kinda ma tasama i kilala pwataki tu i ne vetâŋa rârâni nde sondo ndo. Siŋgani, ande i nao mwasa nâ panzi tamâta, aku ŋandai ipare nia walele panzi ŋana nenzi kiesaka ŋga. \v 26 Aŋga lâ zo ŋine, ande Maro Kindeni kalo ŋgere ŋana tamâta nenzi kiesaka kâ ku ipare nia panzi. Mao nâ, i ne vetâŋa rârâni nde sondo ndo, aku tamâta ea kalonzi tawana Yesu, ande Maro Kindeni iveta kinzi rârâni sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ i nao. \p \v 27 Mine kala kinda takura tu tapasuka warakânda tininda, ande tia ndo, ŋana tu nenda mâsi ŋana tapono muli pa ŋgua tukuŋa kâ ikura tu iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ i nao, ande tia. Kalo-tawana nâ ikura tu iveta kinda tapâŋga mine. \v 28 Kala ŋine tasama tu nenda kalo-tawana simbo nâ iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Mâsi ŋana tapono muli pa Mose ne ŋgua tukuŋa ikura tu iveta kinda tapâŋga mine, ande tia. \p \v 29 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga; tiambo Maro Kindeni nde Juda ŋgu nâ nenzi Maro Ŋalae, tiya? Tiambo i ŋandai kinzi ŋgu pinde nenzi Maro Ŋalae tona, tiya? Naŋa apaimi tu Maro Kindeni imo Maro Ŋalae panzi ŋgu ndoni. \v 30 Maro Kindeni taituni imo, aku i uru iveta vetâŋa kie taituni nâ panzi tamâta ndoni, kinzi Juda tamâta wa kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu wa. Mine kala kinda tamâta ea kalonda tawana Yesu Kirisi, ande Maro Kindeni iveta kinda rârâni tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ i nao. \v 31 Taitu nenda kalo-tawana ŋinde ŋandai iveta ŋgua-tukuŋa ipâŋga itogo kelekele kaa nâ. Kinda nenda kalo-tawana itula pwataki tu ŋgua-tukuŋa nde kelekele mao kanaŋo. \c 4 \s1 Abraham ne kalo-tawana nâ iveta i ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao \p \v 1 Miki kalomi ŋgere ŋana maka Juda ŋgu timbuma Abraham parina kâ. \p \v 2 Ambo Abraham ne vetâŋa ara pinde siveta i ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, ande i ma ikura tu ipasuka tamwata tini. Andeta i ŋandai ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ nzâla ŋinde ŋga. Mine kala ikura tu ipasuka tamwata tini lâ Maro Kindeni nao, ande tia. \v 3 Ŋana tu Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Abraham kalo tawana Maro Kindeni, aku ne kalo-tawana ŋinde iveta i ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao.” \p \v 4 Ambo tamâta toŋge uru iveta wurâta ku ikai mbumbu ŋana, ande kinda ŋandai taporo tu mbumbu ŋinde nde wisi-ara ne kelekele ŋga. Ŋinde nde tamâta ŋinde ne kulu ŋana ne wurâta kâ. \v 5 Aŋga tamâta ea kalo tawana tu Maro Kindeni uru ivetanzi kiesaka tamwatanzi sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra, kala isama tu i tamwata ne vetâŋa ara ma ivila i tia, ande tamâta ŋinde ne kalo-tawana ŋinde nâ iveta i ipâŋga ilo mbâra-mbâra. \v 6 Aku Daviti kala iporo ŋgua kaŋa taituni mine. Iporo ŋgua ŋana ndekâŋa ŋinde uru ipâŋga panzi tamâta ŋinde Maro Kindeni ivetanzi sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra, kinzi ŋinde sisama tu nenzi vetâŋa ara ikura tu ivilanzi tia. \v 7 Daviti ne ŋgua ikeno mine tu, \q1 “‘Ambo Maro Kindeni ikai kiesaka piti lâ tamâta toŋge tini ku izavaru i ne vetâŋa potomule rârâni piti, ande tamâta ŋinde ikura tu indeka ŋalae. \v 8 Ambo Maro Ŋalae ipatea tu i ma kalo ŋgere kilo tia ŋana tamâta toŋge ne kiesaka kâ, ande tamâta ŋinde ikura tu indeka ŋalae.” \p \v 9 Tiambo miki ilomi tu ndekâŋa ŋinde ma ipâŋga panzi tamâta pinde nâ, kinzi ŋinde muŋga sikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tininzi, a? Mine tia. Ndekâŋa ndainani nâ ma ipâŋga panzi tamâta pinde tona, kinzi ŋinde ŋandai sikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tininzi. Muŋga nâ naŋa atula Maro Kindeni kawa ŋgua pwataki pami mine tu, “Abraham kalo tawana Maro Kindeni, aku ne kalo-tawana ŋinde iveta i ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao.” \v 10 Ayo, miki kalomi ŋgere sondo ŋana Abraham ŋga. Tiambo ikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tini muŋga lâ, ŋineŋga ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, tiya? Naŋa aporo tu lâ zo ŋinde i ikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tini tia yo, ande Maro Kindeni iveta i ipâŋga ilo mbâra-mbâra. \v 11 Lâ zo ŋinde i kalo tawana Maro Kindeni, aku ne kalo-tawana ŋinde iveta i ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Aku imo lee ku muli, ŋineŋga ikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tini, aku mâsi ŋinde itula pwataki tu i ne kalo-tawana nâ iveta i ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ. Mine kala tamâta ea kinzi ŋandai sikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tininzi, ambo nenzi kalo-tawana ivetanzi sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, ande kinzi tamâta ŋinde rârâni sipâŋga sitogo Abraham ne vâsa mao mine. \v 12 Aku Juda tamâta pinde kala simo Abraham ne vâsa mao tona. Andeta karae-veŋa ne mâsi simbo nâ ŋandai ivetanzi sipâŋga i ne vâsa mao ŋga. Kinzi sio nenzi kalo-tawana ilâ pa Maro Kindeni, ikura Abraham muŋga iveta mine, lâ zo ŋinde ikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tini tia yo. Aku nenzi kalo-tawana ŋinde tona ivetanzi sipâŋga Abraham ne vâsa mao. \s1 Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa ikeno panzi kalo-tawana tamâta rârâni \p \v 13 Muŋgani, Maro Kindeni ipa ŋgua kuku Abraham tavanzi i ne vâsa tu i ma tâno ndoni ilanzi. Tiambo Abraham muŋga ipono muli pa ŋgua tukuŋa pinde, aku ŋana duvi ŋinde kâ Maro Kindeni iveta ŋgua pâŋa ŋinde kuku i, tiya? Mine tia. \f + \fr 4:13 \ft 13 Ŋinde nde duvi mine: Abraham imo muŋgani lâ, aku muli ŋga, lâ Mose ne zo, ŋineŋga Maro Kindeni itu ŋgua tukuŋa panzi Isrel ŋgu.\f* Abraham kalo tawana Maro Kindeni nâ, aku ne kalo-tawana ŋinde iveta i ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Aku ŋana duvi ŋinde kâ Maro Kindeni iveta ŋgua pâŋa kuku Abraham. \v 14 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Kinzi tamâta pinde uru sipono muli pa Mose ne ŋgua tukuŋa. Ambo Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa ikeno panzi tamâta ŋinde simbonzi nâ, ande kinda nenda kalo-tawana ma ipâŋga kelekele kaa nâ, aku Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa ma kanaŋo tia tona. Andeta tia. \v 15 Kinda tasama tu ŋgua tukuŋa ikeno. Mine kala Maro Kindeni ne wisi-nâna ilâ panzi tamâta ea sipu ŋgua tukuŋa ŋinde ututu. Ambo ŋgua tukuŋa ikeno tia, ande tamâta toŋge ma ikura tu ipu ŋgua tukuŋa ututu, ande tia. \p \v 16 Maro Kindeni iveta ŋgua pâŋa kuku Abraham ŋana duvi taitu ŋine kâ; Abraham kalo tawana i. Mine kala Maro Kindeni ne wisi-wisi ikai nzâla piti panzi Abraham ne vâsa rârâni, ŋana Maro Kindeni ma iveta kie ara panzi, ikura i ne ŋgua pâŋa mine. Kalo-tawana tamâta ea kinzi sipono muli pa ŋgua tukuŋa, ande kinzi ŋinde simo Abraham ne vâsa. Andeta kinzi nâ tia; kinda tamâta pinde kalonda tawana Maro Kindeni, itogo Abraham muŋga kalo tawana mine, aku kinda kala tamo Abraham ne vâsa tona. Abraham imo kinda kalo-tawana tamâta rârâni timbunda, \v 17 ŋana tu Maro Kindeni muŋga iporo ŋgua pa Abraham ikeno lâ pepa tini mine tu, “Naŋa aveta noko kupâŋga kinzi tamâta ŋgu rârâ timbunzi.” Lâ Maro Kindeni nao, Abraham imo itogo kinda rârâni timbunda. Abraham kalo tawana Maro Kindeni, ina kala via ilanzi mateŋa tamâta wa iporo ŋgua ku iveta kelekele muŋga simo tia ŋinde tu simâ sipâŋga wa. \p \v 18 Muŋgani Maro Kindeni iporo ipa ŋgua kuku Abraham mine tu, “Noko ne vâsa kinzi ma sipâŋga kambwaŋenzi ŋalae ndo”. Lâ zo ŋinde, Abraham izizâla ndo tu Maro Kindeni ma iveta ŋgua pâŋa ŋinde ipâŋga kanaŋo mâsi mana. Andeta i kalo tawana nâ, aku imo io tini pa Maro Kindeni tu ma iveta ikura i ne ŋgua pâŋa ŋinde. Mine kala Abraham ipâŋga “kinzi tamâta ŋgu rârâ timbunzi”. \v 19 Lâ zo ŋinde, Abraham ne mbwera ipâŋga ikura mbwera tamâta ŋalae taitu (100) mine, aku i karae nde mbarakuku lâ. Aku isama tu i kaiwa Sara ikura ŋana ipagugua lâlu kâ, ande tia. Taitu i ne kalo-tawana ikeno kaika ndo. \v 20 I ne kalo-tawana imbe tia. Aku i ilo rua-rua ŋana Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa kâ, ande tia ndo. I ne kalo-tawana ipu tini kaika pa i ilo kalo, ande kala imo ipanea Maro Kindeni ŋa isuka kâki. \v 21 I ne kalo-tawana ikeno kaika mine tu, “Mao nâ, Maro Kindeni ikura tu iveta vetâŋa ndia rârâni muŋga ipa ŋgua tu ma iveta.” \v 22 Mine nde Abraham ne kalo-tawana ŋinde iveta i “ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao.” \v 23 Mao nâ, ŋgua ikeno mine tu, “i ne kalo-tawana iveta i ipâŋga ilo mbâra-mbâra”. Andeta ŋgua ŋinde ŋandai iyoke Abraham simbo nâ ŋga. \v 24 Ŋgua ŋinde iyoke kinda tona, kinda tamâta ŋine kalonda tawana Maro Kindeni, inani muŋga ipaŋo nenda Maro Ŋalae lâ mateŋa nianzi imo via kilo. Kinda nenda kalo-tawana ŋinde iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. \v 25 Kinda taveta kiesaka, aku ŋana duvi ŋinde kâ Maro Kindeni isâu panzi kazâŋa tamâta tu ma sipu Yesu pâta imâte kâ. Andeta Maro Kindeni ilo tu kinda ma tamo ilonda mbâra-mbâra. Mine kala ipaŋo Yesu lâ mateŋa nianzi imo via kilo. \c 5 \s1 Kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao \p \v 1 Ayo, ŋana kinda nenda kalo tawana kâ, ande Maro Kindeni iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ i nao marumbu lâ. Mine kala nenda Maro Ŋalae Yesu Kirisi ilele Maro Kindeni ne wisi-nâna kala iveta kinda tamo ilonda kalonda taitu kuku i. \p \v 2 Kinda nenda kalo-tawana ikeno pa Kirisi. Mine kala ikai nzâla piti pa kinda tu Maro Kindeni ne wisi-wisi ma imâ pa kinda. Kala zo ŋine ne wisi-wisi ŋinde uru imo kuku kinda. Aku kinda uru tao tininda pa Maro Kindeni tu ma ikai kinda talâ tamo ara ndo kuku i lâ samba ilo. Aku ŋinde iveta kinda tandeka nâ. \v 3 Andeta kinda tandeka ŋana ŋinde nâ, ande tia. Kinda tandeka ŋana malia kie-kie uru ipâŋga pa kinda tona, ŋana tu kinda tasama tu malia ŋinde ipu tini kaika pa ilonda kalonda ŋana tamandi kaika kâ. \v 4 Ambo kinda tamandi kaika mine, ande kinda takura tu tatiŋgi samâŋa kie-kie ipâŋga pa kinda ŋinde piti. Ambo kinda tatiŋgi samâŋa ŋinde piti mine, ande takura tu tao tininda pa Maro Kindeni tu ma iveta kie ara pa kinda. \v 5 Ambo kinda tao tininda mine pa Maro Kindeni, ande ma taveta mine koa tia nâ, ande tia ndo. Ŋana tu Maro Kindeni muŋgani io Koroani Sapâŋa imâ pa kinda itogo wisi-ara mwasina, aku Koroani Sapâŋa imaliŋi Maro Kindeni ne tini-mwasa ipipi lâ ilonda kalonda. \p \v 6 Nia ndoyo, kinda tapu mulinda pa Maro Kindeni. Lâ zo ŋinde, kinda takura ŋana tapavila warakânda kâ, ande tia ndo. Andeta Maro Kindeni ipatea zo toŋge pa Kirisi tu ma imâte ŋana ivila kinda kâ. Kinda tamo mine lee zo ipâŋga lâ, aku Kirisi imâte ikura Maro Kindeni ne pateâŋa mine. \v 7 Mao kanaŋo, kinda tamâta ma tininda pwâka ndo ŋana tamâte ŋana tavila tamâta toŋge uru iyoka ŋgua tukuŋa rârâni muli. Andeta zo pinde nâ, ambo tamâta toŋge uru kalo sukâŋa nâ ŋananzi i tini pinde, ande kinda pinde ma tapu tini kaika pa warakânda ilonda kalonda tâ ku ma tamâte ŋana tavila tamâta ŋinde tâ. \v 8 Andeta kalomi ŋgere sondo ŋga; nia ndoyo, lâ zo ŋinde kinda tapaveta kuku kiesaka ne vetâŋa yo, ande pa zoni ndaina Kirisi imâte ŋana ivila kinda kâ. Aku i ne vetâŋa ŋinde itula pwataki tu i ilo ndo ikeno pa kinda. \p \v 9 Kirisi imâte ŋana iveta kinda kiesaka tamwatânda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra ndo lâ Maro Kindeni nao, ande kala zo ŋine tamo mine. Mine nde kinda tasama sondo tu i ma ikea ŋana kinda kâ, lâ zo muli ŋinde Maro Kindeni ne wisi-nâna ma ilâ panzi tamâta lâ i ne ŋgua nia. \v 10 Muŋga kinda tamo Maro Kindeni ne kazâŋa tamâta, andeta i Natu imâte ŋana iveta kinda tapâŋga ilonda kalonda taitu kuku Maro Kindeni. Kala ŋine Maro Kindeni Natu imo via, ma imo mine ku imo nâ, aku kinda tamo ilonda kalonda taitu kuku Maro Kindeni. Mine kala kinda tasama sondo tu Yesu Kirisi Via Tamwata ma ikea ŋana kinda kâ lâ zo muli ŋinde. \v 11 Aku kinda tandekana Maro Kindeni tona, ŋana tu nenda Maro Ŋalae Yesu Kirisi iveta kinda tapâŋga ilonda kalonda taitu kuku i marumbu lâ. \s1 Adam ikai nzâla piti ŋana mateŋa kâ, aŋga Yesu nde ikai nzâla piti ŋana via kâ \p \v 12 Kinda tasama tu nia ndoyo, tamâta taitu nâ iveta kiesaka, aku ŋana i ne vetâŋa ŋinde kâ kiesaka ipâŋga tâno kulu. Aku kiesaka ikai mateŋa imâ ipâŋga tava. Mine kala mateŋa isala nia ilâ ikainzi tamâta rârâni, ŋana tu tamâta rârâni uru siveta kiesaka. \v 13 Siŋgani, lâ zo ŋinde ŋgua tukuŋa ŋandai imâ ipâŋga lâ ŋga, ande kiesaka ikeno tâno kulu muŋgani lâ. Andeta kaloŋo ŋga; ambo ŋgua tukuŋa ikeno tia, ande Maro Kindeni ma kalo ŋgere ŋana kinda tamâta nenda kiesaka taitu-taitu kâ, ande ma tia. \v 14 Andeta nia ndoyo, lâ Adam ne zo ŋinde, aku imâ lee ipâŋga lâ Mose ne zo, ande mateŋa ikai poe kaika panzi tamâta rârâni. Kinzi tamâta pinde ŋandai siveta kiesaka itogo Adam muŋga iveta mine, lâ zo ŋinde ilaŋa ipole Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa. Andeta mateŋa ikai poe kaika panzi tamâta ŋinde tona. Adam nde itula tamâta ŋana ipâŋga muli kâ ŋinde kilala pwataki. \p \v 15 Andeta Adam ne kiesaka ŋga Maro Kindeni ne wisi-ara nde kie taituni, ande tia ndo. Mao nâ, ŋana tamâta taitu nâ ne kiesaka kâ, ande tamâta rârâni simâte. Taitu Maro Kindeni ne wisi-wisi ŋalae ŋinde ipole kiesaka ne walo ndoni, aku wisi-wisi ŋinde ipâŋga ŋalae tina pa kinda tamâta. Ŋana Yesu Kirisi simbo nâ ne wisi-wisi kâ, Maro Kindeni iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra. Aku vetâŋa ŋinde itogo wisi-ara ilua kinda mwasina. \v 16 Aku mine nâ, Maro Kindeni ne wisi-ara ŋandai iveta vetâŋa kie taituni pa kinda ikura tamâta taitu ŋinde ne kiesaka ŋinde iveta pa kinda ŋga. Ŋana tamâta taitu ŋinde ne kiesaka taitu kâ, ande Maro Kindeni ionzi tamâta rârâni lâ ŋgua nia ku ipa ŋgua lâ ŋana izavarunzi kâ. Andeta Maro Kindeni ne wisi-ara nde ŋalae tina, ŋana tu kinda tamâta rârâni uru taveta kiesaka rârâ ŋinde, andeta Maro Kindeni io ne wisi-wisi imâ pa kinda ku iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ i nao. Kinda nenda ara toŋge keno ŋana i ma iveta mine pa kinda, ande tia ndo. \v 17 Mao nâ, tamâta taitu ŋinde ne kiesaka ikai nzâla piti pa mateŋa tu ma imâ ipâŋga, kala mateŋa imo itogo koipu ŋalae ŋana itawanzi tamâta rârâni ndue kâ. Andeta kalomi ŋgere sondo ŋga; ŋana tamâta taitu nâ ne vetâŋa ara kâ, ina Yesu Kirisi, ande tamâta rârâ ŋinde ma muli simo vianzi nâ. Naŋa aporo ŋananzi tamâta ŋinde Maro Kindeni io ne wisi-wisi imâ ŋalae panzi, kala ivetanzi sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ. Maro Kindeni ne vetâŋa ŋinde nde itogo wisi-ara ilua kinda mwasina. \p \v 18 Mine kala kinda tasama tu tamâta taitu muŋga ilaŋa ipole ŋgua tukuŋa, aku ŋana i ne kiesaka ŋinde kâ Maro Kindeni io kinda tamâta rârâni talâ pa ŋgua nia. Aku mine nâ, tamâta taitu iveta vetâŋa sondo ndo, aku ŋana vetâŋa ŋinde kâ Maro Kindeni iveta kinda kalo-tawana tamâta rârâni tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ, kala tamo viânda nâ. \v 19 Muŋga tamâta taitu nâ iveta taŋa-kaika pa Maro Kindeni, aku ŋana i ne vetâŋa ŋinde kâ kinzi tamâta sipâŋga kiesaka tamwatanzi. Aku mine nâ, tamâta taitu nâ ipono muli pa Maro Kindeni kawa ŋgua, aku ŋana i ne vetâŋa ŋinde kâ Maro Kindeni ivetanzi tamâta sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ i nao. \p \v 20 Maro Kindeni nanayoni io ŋgua tukuŋa imâ panzi tamâta ŋana duvi ŋine kâ; isama tu ŋgua tukuŋa ma iveta vetâŋa potomule ipâŋga ŋalae. Aku mao nâ, lâ zo ŋinde kiesaka ipâŋga ŋalae tina. Andeta Maro Kindeni io ne wisi-wisi ŋalae ndo imâ pa kinda. \v 21 Mine kala kinda tasama tu kiesaka ne walo kaika ikai mateŋa imâ pa kinda tamâta rârâni. Aku mine nâ, Maro Kindeni ne wisi-wisi ipâŋga ŋalae ndo ku iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ. Ŋana Maro Kindeni ne wisi-wisi ŋinde kâ, ande nenda Maro Ŋalae Yesu Kirisi ikai nzâla piti pa via mao kâ, kala kinda takura tu tamo viânda, ma tamo mine ku tamo nâ. \c 6 \s1 Kinda tamâte kuku Kirisi lâ \p \v 1 Ayo, kala ŋine ma taporo ŋgua mana. Tamâta pinde uru siporo tu, “Ara ŋana kinda ma taveta kiesaka rârâ, ŋana tu ŋinde ma iveta Maro Kindeni ne wisi-wisi imâ ŋalae tina pa kinda”. \p \v 2 Andeta kinda ma taporo ŋgua kaŋa mine tia ndo! Kinda tamo tininda piti ndo ŋana kiesaka kâ, tatogonzi mateŋa tamâta mine. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga kinda ma tapaveta kaika kuku kiesaka ne vetâŋa kilo, a? \v 3 Naneŋgu ŋgua ŋine nde duvi mine; kinda tapaipa kuku Yesu Kirisi ku takai lââ-liliŋa lâ, kala tapaipa kuku Yesu ne mateŋa tona. Tiambo miki kazizâla ŋana ŋinde kâ, a? \v 4 Muŋgani, lâ zo ŋinde kinda takai lââ-liliŋa, ande lâ zoni ndaina kinda tapaipa lâ taitu kuku Kirisi ne mateŋa. Ŋinde itogo Maro Kindeni ikea kinda lâ mateŋa nianzi kuku Kirisi. Andeta kinda Tamânda ikai tamwata ne walo kaika ku ipaŋo Kirisi lâ mateŋa nianzi imandi imo via kilo. Mine nde kinda kala takai via wasaseki mine nâ. \s1 Kinda ma tamo viânda nâ kuku Kirisi \p \v 5 Mao nâ, kinda tapaipa kuku Kirisi lâ, aku tapaipa kuku i ne mateŋa ŋinde tona. Mine kala lâ zo ŋana Maro Kindeni ma ipaŋo kinda tamandi tamo viânda kilo, itogo muŋga ipaŋo Kirisi imandi imo via kilo mine, ande kinda ma tapaipa kuku Kirisi mine nâ. \v 6 Kinda tasama tu nenda ilo-kalo siŋga nde imâte kuku Kirisi lâ kâi popole tini. Vetâŋa ŋinde nde duvi mine; kiesaka nde ipipi lâ nenda ilo-kalo siŋga, aku Maro Kindeni ilo tu ma izavaru kiesaka ŋinde ne walo kaika ndo lâ. Mine nde kiesaka ma ikai poe kaika pa kinda kilo, ande tia. \v 7 Ŋana tu ambo tamâta toŋge imâte, ande kiesaka ikura tu ikai poe kaika papa i kilo, ande tia. \p \v 8 Mao nâ, kinda tamâte kuku Kirisi lâ. Mine kala kalonda tawana tu muli ŋga kinda ma tamo viânda nâ kuku i. \v 9 Kinda tasama tu Maro Kindeni ipaŋo Kirisi lâ mateŋa nianzi imandi imo via kilo. Mine nde i ma imâte kilo tia. Mateŋa ne walo ikura ŋana itawa i kilo kâ, ande tia ndo. \v 10 Imâte mbwani taitu nâ, aku ne mateŋa ŋinde iyaula kiesaka ne walo kaika ndo lâ. Kala ŋine ikai via mao lâ, aku imo via nâ kuku Maro Kindeni. \p \v 11 Ara ŋana nemi kalo-tawana ma ikeno mine; miki kamâte kuku Yesu Kirisi lâ. Mine nde kiesaka ne wâlo ikura tu ikaimi kaika kilo, ande tia. Aku miki kapaipa kuku Yesu Kirisi lâ. Mine nde miki kamo viami nâ kuku Maro Kindeni. \v 12 Mine kala miki ma kasâu pa kiesaka tu ikai poe kilo pa ilomi kalomi ndimo. Tia ma kiesaka ilele naomi, aku miki ma kapono muli pa karaenda ne ilo-kalo sakamao. \v 13 Miki ma kao kemi-mbaumi pinde silâ simo kiesaka kalo ŋana siveta vetâŋa potomule kâ, mine ndimo. Miki kamo katogonzi mateŋa tamâta ŋinde Maro Kindeni ipaŋonzi simandi simo vianzi kilo. Mine nde ara ŋana miki ma kao warakami karaemi ilâ pa Maro Kindeni itogo patarawâŋa mwasina. Aku ara ŋana miki ma kao kemi-mbaumi ndoni silâ simo i kalo ŋana siveta vetâŋa ara kâ. \v 14 Kala zo ŋine miki ŋandai kamo ŋgua tukuŋa kalo ŋga. Miki kamo Maro Kindeni ne wisi-wisi kalo nâ. Mine nde miki ma kasâu pa kiesaka tu ikai poe pami ndimo. \s1 Kinda tamo vetâŋa ara ne wurâta tamâta \p \v 15 Kinda ŋandai tamo ŋgua tukuŋa kalo ŋga. Kinda tamo Maro Kindeni ne wisi-wisi kalo. Mine nde kinda ma taveta mana. Tiambo kinda ma taveta kiesaka, a? Tia ndo kanaŋo! \v 16 Ambo tamâta toŋge ma io i tamwata imo tamâta ŋalae toŋge kalo ŋana ipono muli pa i kawa ŋgua kâ, ande i ma imo tamâta ŋalae ŋinde ne wurâta tamâta. Tiambo miki kazizâla ŋana ŋinde kâ, a? Tamâta pinde ilonzi patea tu ma simo kiesaka ne wurâta tamâta, aku nenzi pateâŋa ŋinde ionzi silâ pa yââ ŋalae ne mbââ. Aŋga kinda tamâta pinde ilonda patea tu ma tapono muli pa Maro Kindeni kawa ŋgua, aku nenda pateâŋa ŋinde iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ i nao. \v 17 Mao nâ, siŋgani miki kamo kiesaka ne wurâta tamâta. Andeta muli ŋga miki kapanâna sondo ŋana Maro Kindeni ne ŋgua mao kâ, aku kapono muli sondo ndo pa ŋgua ŋinde. Mine nde ara ŋana kinda ma kawânda ndaŋge pa Maro Kindeni! \v 18 Muŋgani kiesaka ipa miki kaika lâ, kala miki kamo sakamao ndo. Andeta Maro Kindeni ipalalana kiesaka ne wâlo piti lâ tinimi, aku ivetami kapâŋga i ne wurâta tamâta ŋana kaveta vetâŋa ara kâ. \p \v 19 Miki nemi ilo-kalo ŋandai ipâŋga ŋalae ŋga, andeta miki kasama sondo lâ ŋana wurâta tamâta nenzi mâsi. Mine nde naŋa asia ŋgua ŋine lâ wurâta tamâta tininzi. Muŋga miki kasâu pa vetâŋa sakamao tu ikai poe pa karaemi ndoni. Mine nde miki kamo vetâŋa potomule ne wurâta tamâta, aku kapaveta kuku vetâŋa potomule wa vetâŋa muso wa. Andeta kala ŋine ara ŋana miki ma kasâu pa vetâŋa ara tu ikai poe pa karaemi ndoni. Ambo miki ma kaveta mine, ande miki ma kamo Maro Kindeni ne wurâta tamâta ŋana kaveta vetâŋa ara kâ, aku ma kapâŋga Maro Kindeni tamwata ne tamâta sapâŋa. \v 20 Muŋga, lâ zo ŋinde miki kamo kiesaka ne wurâta tamâta, ande miki ilomi pa vetâŋa ara, ande tia. \v 21 Lâ zo ŋinde miki uru kaveta vetâŋa potomule. Tiambo vetâŋa rârâni ŋinde uru ivilami, tiya? Tia ndo. Kala ŋine miki maimi ŋana vetâŋani ndaina, aku kasama tu vetâŋa kie mine ionzi tamâta silâ pa mateŋa nâ. \v 22 Andeta Maro Kindeni ipalalana kiesaka ne wâlo piti lâ tinimi marumbu lâ, kala ŋine miki kapâŋga i tamwata ne wurâta tamâta. Aku ŋinde ivila miki mao kanaŋo, ŋana tu i ivetami kapâŋga kamo sapâŋa, aku miki kapaveta kuku vetâŋa rârâni i tamwata ilo papa ŋinde. Mine kala miki kakai via mao, ma kamo ara mine ku kamo nâ. \v 23 Kiesaka uru kulu ilanzi i ne wurâta tamâta, aku kulu ŋinde nde mateŋa. Aŋga Maro Kindeni uru wisi-ara ilua kinda, ne kulu tia. Wisi-ara ŋinde nde via mao ŋana tamo viânda ku tamo nâ. Kinda tapaipa kuku nenda Maro Ŋalae Yesu Kirisi lâ. Mine nde kinda takura tu takai via mao ŋinde. \c 7 \s1 Kala ŋine ilo-kalo wasaseki uru ikai poe pa kinda \p \v 1 Niŋgu-nambwe wukale, naporo ŋgua ŋine ilâ pa miki tamâta ŋinde muŋga kapanâna sondo ndo ŋana ŋgua tukuŋa kâ. Miki kasama tu zo ŋana tamâta toŋge imo via yo, ande ŋgua tukuŋa uru ikai poe papa i. Aŋga zo ŋana i ma imâte, ande i imo ŋgua tukuŋa kalo kilo, ande tia. \p \v 2 Naŋa ma asia ŋgua lâ pakâeŋa ne mâsi tini ŋana aveta ŋine ipâŋga nia yo. Ambo taine toŋge ikâe lâ, aku i kaiwa tamâne imo via yo, ande ŋgua tukuŋa ipa i lâ taitu kuku kaiwa tamâne. Ambo taine ŋinde kaiwa tamâne ma imâte, ande i imo pakâeŋa ne ŋgua tukuŋa ŋinde kalo, ande tia. \v 3 Ambo taine ŋinde kaiwa tamâne imo via yo, andeta taine ŋinde ilâ ikeno kuku tamâne toŋge, ande kinzi ma siporo tu i nde taine ŋana itambira tini potomule kâ. Ambo i kaiwa tamâne imâte lâ, ande i imo pakâeŋa ne ŋgua tukuŋa ŋinde kalo tia. Mine kala, ambo taine ŋinde itu ikai tamâne wasaseki toŋge, ande i ma imo itogo taine ŋana itambira tini potomule kâ, ande tia. \p \v 4 Niŋgu-nambwe wukale, miki kala kamo mine nâ. Muŋgani miki kapasipa lâ taitu kuku Kirisi, aku ŋinde itogo miki kamâte kuku i. Mine nde miki ŋandai kamo ŋgua tukuŋa kalo ŋga. Kala ŋine miki kamo tamâta toŋge ne tamâta, tamâtani ndaina Maro Kindeni muŋga ipaŋo lâ mateŋa nianzi imandi imo via kilo. Maro Kindeni iveta mine ŋana ivila kinda tu taveta vetâŋa ara, ikura ipatea pa kinda mine. \v 5 Nanayoni, lâ zo ŋinde kinda tapono muli yo pa ilo-kalo siŋga ne vetâŋa, ande ŋgua-tukuŋa iveta ilo-kalo sakamao ŋinde ipâŋga nia yo, kala taveta kiesaka. Aku ilo-kalo siŋga ŋinde io kinda lâ nzâla ŋinde ilâ pa mateŋa kâ. \v 6 Lâ zo ŋinde, Mose ne ŋgua tukuŋa imo itogo wâlo ŋana ipa kinda kaika kâ. Andeta muli ŋga kinda tapasipa kuku Kirisi ne mateŋa. Mine kala zo ŋine kinda tamo ŋgua tukuŋa kalo, ande tia. Muŋgani yo, ande kinda uru tapaveta kuku vetâŋa ndia rârâni kinzi muŋga siŋgere lâ ŋgua tukuŋa ne pepa tini ikeno. Andeta kala ŋine kinda tapaveta kuku vetâŋa wasaseki ndia rârâni Koroani Sapâŋa itula pa kinda. Mine nde kinda taveta wurâta sondo nâ pa Maro Kindeni. \s1 Kiesaka iyaula kinda lâ \p \v 7 Mao nâ, muŋga ŋgua tukuŋa iveta ilo-kalo sakamao ŋinde ipâŋga nia yo, kala kinda taveta kiesaka. Mine nde kinda ma taporo mana. Tiambo kinda ma taporo tu, “Ŋgua tukuŋa nde kelekele sakamao ndo, itogo kiesaka mine”, a? Kinda ma taporo ŋgua kaŋa mine tia ndo! Miki kalomi ŋgere sondo ŋga; ambo ŋgua tukuŋa ŋandai itula vetâŋa pinde kilala pwataki tu vetâŋa ŋinde nde kiesaka, ande naŋa ma azizâla tu vetâŋa ndia nde ara aŋga vetâŋa ndia nde sakamao. Ŋgua tukuŋa toŋge ikeno mine tu, “Noko ma ilo yosi pa noko tini pinde nenzi kelekele ndimo.” Ambo ŋgua tukuŋa ŋinde ikeno tia, ande naŋa ma azizâla tu ilo-yosiŋa ne mâsi nde kiesaka. \v 8 Andeta kiesaka iyoka ŋgua tukuŋa ne nzâla imâ ku igagati iloŋgu kaloŋgu ŋana iloŋgu yosi pa kelekele kie-kie. Miki kaloŋo ŋga; ambo ŋgua tukuŋa ikeno tia, ande kiesaka ne walo ma ikeno ŋana iveta sâ toŋge tia. \v 9 Muŋgani, lâ zo ŋinde naŋa asama Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa tia yo yo, ande naŋa atu naŋa amo viâŋgu. Andeta muli ŋga apanâna ŋana Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa kâ, aku kiesaka ne walo ipâŋga ŋalae tina, \v 10 kala naŋa apâŋga lâ nzâla ŋinde ilâ pa mateŋa kâ. Nia ndoyo Maro Kindeni ipatea tu ŋgua tukuŋa ma via ilanzi tamâta. Andeta naŋa ŋandai akai via lâ ŋgua tukuŋa tini ŋga. Ŋgua tukuŋa io naŋa lâ nzâla ŋinde ilâ pa mateŋa kâ, \v 11 ŋana tu kiesaka iyoka ŋgua tukuŋa ne nzâla imâ ku ilaŋe naŋa. Mine kala kiesaka iveta ŋgua tukuŋa ipâŋga kelekele ŋana ikai naŋa alâ pa mateŋa kâ. \v 12 Ayo, kinda ma taporo ŋgua kaŋa mana ŋana ŋgua tukuŋa kâ. Maro Kindeni tamwata io ŋgua tukuŋa imâ pa kinda. Mine nde kinda tasama tu i ne ŋgua tukuŋa rârâni nde sapâŋa, aku ne ŋgua tukuŋa rârâni uru ivila kinda sondo ndo ŋana itula vetâŋa ara kilala pwataki pa kinda. \p \v 13 Mana mana, a? Tiambo kelekele ara ŋinde io naŋa lâ nzâla ŋinde ilâ pa mateŋa kâ, a? Tia ndo kanaŋo! Kiesaka nâ iveta mine pa naŋa. Kiesaka muŋga ipasipa lâ taitu kuku ŋgua tukuŋa ara ŋinde, kala io naŋa lâ nzâla ŋinde ilâ pa mateŋa kâ. Maro Kindeni isâu pa kiesaka tu ma iveta vetâŋa kie mine, ŋana tu i ilo tu kiesaka kilala ma ipâŋga nia yo. Mine kala Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa ŋinde itula kiesaka kilala pwataki tu ŋinde nde kelekele sakamao ndo. \s1 Kiesaka itu ikai poe pa nenda via \p \v 14 Kinda tasama tu Maro Kindeni tamwata io ŋgua tukuŋa imâ pa kinda. Andeta naŋa nde tamâta nâ, kala uru amo tava ilo-kalo siŋga. Mine nde naŋa amo atogo kiesaka ne wurâta tamâta kaa nâ. \v 15 Naŋa atu asama mine; ŋana sâ kâ ŋga naŋa uru aveta vetâŋa pinde. Andeta ŋinde duvi naŋa asama tia. Vetâŋa ndia naŋa iloŋgu tu aveta, ande aveta vetâŋa ŋinde tia. Aŋga vetâŋa ndia tiniŋgu pwâka ndo tu aveta, ande naŋa aveta vetâŋani ndaina. \v 16 Naŋa warakâŋgu tiniŋgu pwâka ŋana aveta vetâŋa sakamao pinde, andeta zo katiŋe naŋa aveta vetâŋani ndaina, aku kaloŋgu loko ŋana. Aku ŋinde itula pwataki tu naŋa amora Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa tu kelekele ara nâ. \v 17 Mine kala naŋa warakâŋgu nâ aveta vetâŋa sakamao ŋinde, ande tia. Kiesaka imo iloŋgu kaloŋgu, aku kiesaka ŋinde nâ iveta vetâŋa sakamao ŋinde. \v 18 Naŋa nde tamâta nâ, aku asama tu naneŋgu ilo-kalo siŋga ikura tu igagatina ŋana aveta vetâŋa ara toŋge, ande tia. Mao nâ, naŋa iloŋgu tu aveta vetâŋa ara, andeta akura tu aveta mine tia. \v 19 Vetâŋa ara ndia naŋa iloŋgu tu aveta, ande ŋinde aveta tia. Aŋga vetâŋa potomule ndia tiniŋgu pwâka tu aveta, ande ŋinde naŋa aveta. \v 20 Naŋa tiniŋgu pwâka tu aveta vetâŋa sakamao pinde, andeta uru aveta vetâŋani ndaina. Aku ŋinde itula pwataki tu naŋa warakâŋgu nâ aveta vetâŋa sakamao ŋinde, ande tia. Kiesaka imo iloŋgu kaloŋgu, aku kiesaka ŋinde nâ iveta vetâŋa sakamao ŋinde. \p \v 21 Mine kala naŋa asama tu vetâŋa kie mine uru ipâŋga pana; lâ zo ndia naŋa atu aveta vetâŋa ara pinde, ande vetâŋa sakamao uru isae nzâla pana, kala akura tu aveta vetâŋa sakamao nâ. \v 22 Mao nâ, naŋa iloŋgu ndo tu apono muli pa Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa. \v 23 Andeta naŋa asama tu ŋgua tukuŋa kie toŋge ikeno iloŋgu kaloŋgu, aku ŋgua tukuŋa ŋinde uru ipara kuku Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa ŋinde naŋa iloŋgu papa. Ŋinde nde kiesaka ne ŋgua tukuŋa, aku ŋinde uru ipa naŋa kaika wa ikai poe pa iloŋgu kaloŋgu wa. \v 24 Opopo, malia ŋine uru iyaula naŋa iloŋgu kaloŋgu ndo lâ! Ea ma ivilana ku izavaru kiesaka ne kaika ŋinde piti lâ karaeŋgu ŋine imo mateŋa kalo, a? \v 25 Naŋa kawâŋgu ndaŋge ŋalae ilâ pa Maro Kindeni! Kinda nenda Maro Ŋalae Yesu Kirisi ma ikai Maro Kindeni ne pavilâŋa imâ pa naŋa. \p Mine kala naŋa uru amo mine; naŋa warakâŋgu neŋgu ilo-kalo pinde itu imo Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa kalo. Aŋga naneŋgu ilo-kalo siŋga nde imo kiesaka ne ŋgua tukuŋa kalo. \c 8 \s1 Kirisi izavaru nenda kiesaka piti lâ, aku io Koroani Sapâŋa imâ pa kinda \p \v 1 Mine nde kinda tamâta ea tapaipa kuku Yesu Kirisi lâ, ande Maro Kindeni ne pareŋa-nia ma imâ pa kinda ŋana nenda kiesaka kâ, ande tia ndo. \p \v 2 Ŋana tu Koroani Ŋana Via kâ ne ŋgua tukuŋa iveta kinda tapaipa lâ taitu kuku Yesu Kirisi, aku i ne ŋgua tukuŋa ŋinde ikai kinda piti lâ kiesaka kuku mateŋa rua nenzi ŋgua tukuŋa muŋgâŋa ŋinde ne nimbu ilo. \v 3 Kinda nenda ilo-kalo siŋga ne walo ikeno ŋana isuka kinda tu tapono muli sondo pa ŋgua tukuŋa kâ, ande tia. Mine kala Mose ne ŋgua tukuŋa ikura tu izavaru kiesaka piti lâ tininda, ande tia. Ŋgua tukuŋa ikura tu izavaru kiesaka ne walo kâ, ande tia. Taitu Maro Kindeni tamwata ikura ndo. Isupwa i tamwata Natu imâ ipâŋga tamâta, itogo kinda kiesaka tamwatânda mine. I imâ ŋana izavaru nenda kiesaka piti kâ, aku lâ kâi popole tini Maro Kindeni ipare nia pa i Natu ŋana kinda tamâta nenda kiesaka kâ. Aku lâ zoni ndaina Maro Kindeni ipu kiesaka ne walo ndue ndo lâ. \v 4 Maro Kindeni iveta mine ŋana ivila kinda tu tapaveta sondo kuku vetâŋa arara rârâni ŋinde ŋgua tukuŋa iporo kaika tu ma taveta. Kinda tapile mâsi ŋana tapaveta kuku ilo-kalo siŋga ne vetâŋa kâ, aku tapaveta kuku vetâŋa rârâni Koroani Sapâŋa itula pa kinda. \p \v 5 Tamâta ea kinzi uru siveta ikura ilo-kalo siŋga itula panzi mine, ande ilo-kalo kaa nâ ŋinde ikai poe pa tamâta ŋinde ilonzi kalonzi ndoni. Aŋga kinda tamâta ea uru taveta ikura Koroani Sapâŋa itula mine, ande Koroani Sapâŋa ikai poe pa kinda ŋine ilonda kalonda ndoni. \v 6 Tamâta ea ilo-kalo siŋga ikai poe papa ne ilo-kalo, ande tamâta ŋinde ma imâte. Aŋga tamâta ea Koroani Sapâŋa ikai poe papa ne ilo-kalo, ande tamâta ŋinde ma ikai via mao, ku ma imo tava wisi pisi nâ. \v 7 Ambo ilo-kalo siŋga ikai poe pa tamâta toŋge ne ilo-kalo, ande tamâta ŋinde imo Maro Kindeni ne kazâŋa tamâta, ŋana tu i ŋandai imo Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa kalo ŋga. Mao nâ, tamâta ŋinde ikura tu ipono muli pa Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa, ande tia ndo. \v 8 Tamâta ea kinzi uru siveta ikura ilo-kalo siŋga itula panzi mine, ande kinzi ŋinde sikura tu siveta vetâŋa ndia Maro Kindeni ilo papa, ande tia. \p \v 9 Andeta miki ŋandai kapaveta kuku ilo-kalo siŋga ne vetâŋa ŋga. Ambo Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa imo mao lâ miki ilomi, ande Koroani Sapâŋa nâ ikai poe pa nemi vetâŋa. Aŋga tamâta ea kinzi Kirisi ne Koroani Sapâŋa imo ilonzi tia, ande kinzi tamâta ŋinde ŋandai Kirisi ne tamâta ŋga. \v 10 Kiesaka ipu miki karaemi pâta lâ. Mine nde muli mateŋa ma imâ pa miki rârâni taitu-taitu. Andeta kalomi ŋgere sondo ŋga; ambo Kirisi imo ilomi, ande miki kapâŋga ilomi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao marumbu lâ, aku Koroani Sapâŋa via mao ilami lâ. \v 11 Muŋgani Maro Kindeni ipaŋo Yesu Kirisi lâ mateŋa nianzi imandi imo via kilo. Ambo Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa imo miki ilomi, ŋineŋga lâ zo ndia mateŋa ma imâ ipâŋga pami, ande Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa ndainani nâ ma io via mao lâ miki karaemi tona. \s1 Koroani Sapâŋa iveta kinda tapâŋga Maro Kindeni natu wukale \p \v 12 Mine kala niŋgu-nambwe wukale, nenda wurâta ikeno ŋana tapaveta kuku ilo-kalo taitu nâ ne vetâŋa. Andeta naŋa ŋandai aporo tu kinda ma tapaveta kuku ilo-kalo siŋga ne vetâŋa ŋga. \v 13 Ambo miki ma kapaveta kuku ilo-kalo siŋga ne vetâŋa, ande miki ma kamâte. Taitu kaloŋo ŋga; Koroani Sapâŋa ne walo kaika ikura tu ivilami ŋana kapu mulimi ndo pa karaenda ne vetâŋa potomule. Ambo miki ma kakai i ne walo kaika ŋinde, ande miki ma kamo viami nâ. \v 14 Ŋana tu kinda tamâta ea tasâu pa Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa tu ikai poe pa ilonda kalonda, ande kinda ŋine rârâni tamo Maro Kindeni natu wukale. \v 15 Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa ŋinde ilua miki lâ, aku Koroani ŋinde ŋandai iveta ruruŋa ikai poe kaika pami kilo ŋga. Tia ndo kanaŋo. Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa ŋinde ivetami kapâŋga Maro Kindeni natu wukale. Aku i walo kaika ilua kinda tona. Mine kala kinda takura tu tasarâwa pa Maro Kindeni mine tu, “Mama! Naŋa mama!” \v 16 Koroani Sapâŋa i tamwata ipasipa lâ taitu kuku koranânda, aku igogo kawa kuku kawânda ku itula pwataki tu kinda tamo Maro Kindeni natu wukale. \v 17 Mao nâ, kinda tamo Maro Kindeni natu wukale. Mine nde muli ŋga Tamânda Maro Kindeni ma iveta vetâŋa arara pa kinda, ikura muŋga ipa ŋgua tu ma iveta panzi ne tamâta. Muŋgani iveta vetâŋa arara ndainani nâ pa tuânda Yesu Kirisi. Ambo lâ zo ŋine kinda ma takai nâna itogo Kirisi muŋga ikai mine, ande muli kinda ma tamo ara ndo, itogo i uru imo mine. \s1 Muli ŋga kinda ma tamo ara ndo lâ samba lawea \p \v 18 Lâ zo ŋine kinda uru takai nâna. Andeta naŋa asama tu muli ŋga kinda ma tandeka ŋalae ŋana tamo ara ndo kuku Maro Kindeni, aku ndekâŋa ŋinde ma ipole nâna ŋine ndo lâ. \v 19 Ŋana tu kelekele rârâni Maro Kindeni muŋga ipulianzi sipâŋga lâ, ande kelekele ŋinde rârâni uru sio tininzi pa Maro Kindeni ne zo ŋana itula kinda kilalânda pwataki tu kinda tamo i natu wukale. Kelekele rârâni ŋinde ilonzi ndo tu Maro Kindeni ma iveta mine walele nâ. \v 20 Ŋana tu lâ zo ŋine kelekele ŋinde rârâni uru simo kaa nâ, aku uru sipayaula nâ. Andeta kinzi warakanzi ŋandai ilonzi tu ma simo mine ŋga. Maro Kindeni tamwata ipatea tu ma simo mine. Andeta i tamwata kala io tini ŋana zo muli ŋinde kâ. \v 21 Muli ŋga, lâ zo ndia Maro Kindeni muŋga ipatea lâ, ande i ma ipalalana zavaruŋa ne wâlo kaika piti lâ kelekele rârâni tininzi marumbu lâ, aku kelekele rârâni ma sipâŋga simo ara ndo kuku Maro Kindeni natu wukale kinda. \p \v 22 Kinda tasama tu kelekele rârâni Maro Kindeni muŋga ipulianzi sipâŋga lâ, ande kelekele ŋinde rârâni uru sikai nâna, itogo taine ikai nâna lâ paguguŋa ne zo mine. Kelekele ŋinde rârâni simo sita nâ, kala simo mine lee imâ ipâŋga lâ zo ŋine. \v 23 Andeta kelekele ŋinde simbonzi nâ uru sita, ande tia. Kinda warakânda kala uru tamo tata mine nâ. Nanayoni Maro Kindeni io ne Koroani Sapâŋa imâ imo ilonda lâ, itogo i ne vetâŋa ara ŋana iveta pa kinda muŋga mwasina. Andeta lâ zo ŋine kinda kala mine nâ uru takai nâna wa tiŋa wa, aku tamo tao tininda ŋana zo ŋinde Maro Kindeni ma itula kilalânda pwataki tu kinda tamo i natu wukale. Lâ zo ŋinde Maro Kindeni ma ilele karaenda ndoni ipâŋga kie toŋge. \v 24 Muŋga kinda tao nenda kalo-tawana ilâ pa Maro Kindeni, aku tamo tao tininda ŋana vetâŋa arara rârâni ipatea tu ma iveta pa kinda. Aku ŋana nenda kalo-tawana ŋinde kâ, ande Maro Kindeni ikai kinda piti lâ kondoma ilo marumbu lâ. Ambo kinda tao tininda ŋana vetâŋa toŋge, ande tasama tu vetâŋa ŋinde ipâŋga pa kinda tia yo. Ŋana tu ambo tamâta toŋge ikai kelekele toŋge marumbu lâ, ande i ma imo io tini kilo pa kelekele ŋinde kâ, ande ma tia. \v 25 Kinda tasama tu vetâŋa arara ŋinde sipâŋga pa kinda tia yo, andeta muli ŋga vetâŋa ŋinde ma sipâŋga mao nâ pa kinda. Mine kala kinda uru tapu tini kaika pa ilonda kalonda, aku tamo tao tininda nâ. \p \v 26 Aku mine nâ, Koroani Sapâŋa uru iveta vetâŋa pinde ŋana ivila kinda kâ. Kinda nenda walo nde ŋalae koŋa tia, kala tazizâla tu kinda ma takai noŋa pa Maro Kindeni mâsi mana. Andeta Koroani Sapâŋa isama lâ ŋana noŋa ndia ikeno paveâŋa lâ ilonda kalonda, aku i tamwata uru ita pa Maro Kindeni tu i ma ivila kinda. Aku ne tiŋa ŋinde nde kie toŋge ndo, kala kinda tamâta takura tu tasama ŋinde kilala, ande tia. \v 27 Aku Maro Kindeni, ina uru ilea sondo pa kinda tamâta ilonda kalonda, ande isama Koroani Sapâŋa ne ilo-kalo ŋinde marumbu lâ, ŋana tu Koroani Sapâŋa uru ino pa Maro Kindeni tu i ma iveta pa kinda ikura i tamwata nâ ne pateâŋa mine. \p \v 28 Kinda tasama tu lâ zo ndia malia kie-kie ma ipâŋga pa kinda, ande Maro Kindeni uru ikai malia ŋinde ku ilele ipâŋga kelekele ŋana ivila kinda kâ. Iveta mine pa kinda tamâta ea ilonda ndo keno pa i, kinda ŋine i muŋgani ipatea tu ma tapono muli papa i. \v 29 Ŋana tu nia ndoyo Maro Kindeni ipatea kinda pinde tu ma tamo i ne tamâta. Aku ipatea tu ma iveta kinda ŋine tapâŋga tatogo i Natu mine. I ilo tu i Natu ŋinde ma imo mbâna-mbâna pa i natu wukale kinda. \v 30 Aku kinda tamâta ŋine i muŋga ipatea lâ, ande isarâwa pa kinda ŋine rârâni tu tamâ pa i tona. Aku kinda tamâta ŋine i isarâwa papa, ande iveta kinda ŋine rârâni tapâŋga tamo ilonda mbâra-mbâra tona. Aku kinda tamâta ŋine i iveta tapâŋga ilonda mbâra-mbâra, ande io i kilala ara ŋinde imâ pa kinda ŋine rârâni tona. \s1 Kelekele toŋge ikura ŋana ipono Maro Kindeni ne tini-mwasa nao, ande tia \p \v 31 Mine nde kinda ma taporo ŋgua mana. Kinda ma taporo mine; “Ambo Maro Kindeni ivila kinda, ande ea ikura tu ikai kazâŋa pa kinda, a? Tia ndo!” \v 32 Maro Kindeni ŋandai isilikana i tamwata Natu ŋga. Isupwa i tamwata Natu ŋinde indue imâ ku imâte ŋana ivila kinda rârâni. Mine kala kinda tasama tu i ma iveta vetâŋa arara pinde rârâni pa kinda tona. \v 33 Nanayoni Maro Kindeni ipatea kinda tu ma tamo i tamwata ne tamâta. Mine nde ea ikura tu italea kinda lâ ŋgua nia, a? Tia ndo! Ŋana tu Maro Kindeni tamwata iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra. \v 34 Mine nde ea ikura tu imandi lâ ŋgua nia ku ipa ŋgua ŋana nâna ilua kinda, a? Tia ndo! Ŋana tu Yesu Kirisi imâte lâ, ŋineŋga Maro Kindeni ipaŋo i imandi imo via kilo. Kala ŋine Yesuni imo pa Maro Kindeni tini pa wia kâ, aku inani uru ino pa Maro Kindeni tu ivila kinda. \p \v 35 Kirisi ilo ndo ikeno pa kinda. Mine nde miki kalomi ŋgere sondo ŋga; zo pinde vetâŋa sakamao kie-kie imâ ipâŋga pa kinda. Zo pinde malia ipâŋga pa kinda, aŋga zo pinde nâna ipâŋga pa kinda, aŋga zo pinde tamâta siveta kenzi sakamao pa kinda, aŋga zo pinde putole ipu kinda, aŋga zo pinde tamo sugorai, aŋga zo pinde kazâŋa ipâŋga pa kinda, aŋga zo pinde mateŋa ipâŋga pa kinda. Tiambo vetâŋa mine ikura tu ipono nzâla ŋana Yesu Kirisi ne tini-mwasa ma imâ pa kinda tia kâ, a? Tia ndo kanaŋo! \v 36 Mao nâ, vetâŋa kie mine uru ipâŋga pa kinda, aku ŋinde iyoke Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “Maka nde kamo noko ne tamâta. Mine kala ikura zo rârâni kinzi sipu maka pinde pâta kamâte. Kinzi siveta kenzi taituni pa maka, itogo siveta panzi lama lâ zo ŋana sipunzi pâta ŋana sikanzi kâ.” \p \v 37 Andeta Kirisi ilo ndo keno pa kinda. Mine kala lâ zo ndia vetâŋa kie mine ipâŋga pa kinda, ande i uru ivila kinda, kala tapole malia ŋinde ndo lâ. \v 38 Mao nâ, Maro Kindeni ilo ndo keno pa kinda. Aku naŋa asama ku kaloŋgu tawana kaika tu sâ toŋge ikura tu ipono nzâla ŋana i ne tini-mwasa ŋinde ma imâ pa kinda tia kâ, ande tia ndo. Mateŋa ikura tu ipono nzâla tia, aku via kala ikura tia mine nâ. Kinzi aŋelo sikura tu sipono nzâla tia, aku kinzi koroani saka kala sikura tia mine nâ. Vetâŋa toŋge lâ zo ŋine ikura tu ipono nzâla tia, aku vetâŋa toŋge lâ zo muli kala ikura tia mine nâ. Koroani kaika ndia ikura tu ipono nzâla, ande tia. \v 39 Kelekele ndia imo âta ikura tu ipono nzâla tia, aku kelekele ndia imo lâmbu kala ikura tia mine nâ. Naŋa asama ku kaloŋgu tawana kaika tu kelekele ŋinde rârâni sikura tu sipono nzâla ŋana Maro Kindeni ne tini-mwasa ma imâ pa kinda tia kâ, ande tia ndo kanaŋo. Kinda nenda Maro Ŋalae Yesu Kirisi ikai tini-mwasa ŋinde imâ pa kinda marumbu lâ. \c 9 \s1 Paulo kalo sukâŋa ŋalae ŋananzi Isrel ŋgu \p \v 1 Naŋa apaipa kuku Yesu Kirisi lâ. Mine kala aporo ŋgua mao nâ, nalâŋe tia. Koroani Sapâŋa ikai poe pa iloŋgu kaloŋgu, aku itula pwataki pa naŋa tu naneŋgu ŋgua ŋine nde mao. \p \v 2-3 Mao nâ, ikura zo rârâni naŋa kaloŋgu sukâŋa ŋalae ŋananzi naneŋgu ŋgu, aku uru kaloŋgu loko wa iloŋgu rârâ wa. Naŋa iloŋgu ŋalae tu Maro Kindeni ma ikainzi niŋgu-nambwe Isrel ŋgu piti lâ kondoma ilo. Zo pinde naŋa iloŋgu tu Maro Kindeni ne wisi-nâna ma imâ pa naŋa warakâŋgu, ku i ma isoki naŋa piti lâ Kirisi ne ŋgu ku ionzi niŋgu-nambwe wukale ŋinde silâ sikai niâŋgu. Andeta tia. \v 4 Nanayoni Maro Kindeni ipateanzi Isrel ŋgu ku ivetanzi sipâŋga i natu wukale. I itula tamwata ne sinâla wa walo kaika pwataki panzi lâ, aku iveta mbutukunâŋa kunzi ku io ne ŋgua tukuŋa ilâ panzi tona. I itula paneâŋa ne vetâŋa mao panzi, aku ipa ŋgua lâ tu ma ikainzi piti lâ kazâŋa ilo tona. \v 5 Kinzi Isrel ŋgu tamâta mbwananâŋa muŋgâŋa ŋinde ŋanzi nde ŋalae ndo, aku Kirisi tamwata ipâŋga tamâta lâ warakanzi nenzi ŋgu. Kirisi ina ikai maro pa kelekele rârâni, aku ikura zo rârâni nenda paneâŋa ma ilâ pa Maro Kindeni. Mao. \s1 Paulo itula ŋgua ŋana vetâŋa pinde Maro Kindeni iveta panzi Isrel ŋgu \p \v 6 Ikura zo rârâni naŋa kaloŋgu sukâŋa ŋananzi niŋgu-nambwe Isrel ŋgu. Taitu naŋa ŋandai aporo tu Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa ilâ kaa nâ ŋga. I ne ŋgua pâŋa nde ipâŋga kanaŋo lâ. Naŋa asama tu tamâta pinde lâ Isrel ŋgu simo Maro Kindeni ne pateâŋa tamâta mao tia. \v 7 Kinda timbunda Abraham ne vâsa rârâ simo, andeta kinzi pinde ŋandai simo i natu wukale mao ŋga. Muŋgani Maro Kindeni ipai Abraham mine tu, “Noko natu Isaka natu-timbu kinzi simbonzi nâ ma simo noko ne vâsa mao.” \v 8 Mine nde kinda tasama tu Abraham ne vâsa pinde sipâŋga lâ tamâta walonzi nâ, aku kinzi ŋinde simo Maro Kindeni natu wukale mao nde tia. Andeta Maro Kindeni ipa ŋgua kuku Abraham ŋananzi i ne vâsa pinde, aku kinzi ŋinde nâ simo Abraham ne vâsa mao. \v 9 Ŋana tu Maro Kindeni ipa ŋgua kuku Abraham mine tu, “Muli ŋga naŋa ma ataulo amâ kilo, aku lâ zo ŋinde noko kaiwa Sara natu tamâne toŋge ma imo.” \p \v 10 Aku kalomi ŋgere ŋana Maro Kindeni ne ŋgua toŋge tona. Rebeka natu rua tamanzi taitu nâ, ina Abraham natu Isaka, aku i nde kinda timbunda. \v 11-12 Taitu nia ndoyo Maro Kindeni tamwata ipatea Isaka natu taitu nâ. Andeta i ŋandai kalo ŋgere ŋana vetâŋa pinde kinzi rua ma muli siveta ŋga. I tamwata ipatea toŋge ikura i tamwata nâ ne ilo-kalo. Mine nde lâ zo ŋinde Rebeka ipaguguanzi sâsâŋa rua ŋinde tia yo yo, aku kinzi rua ŋandai siveta vetâŋa ara toŋge tâku vetâŋa sakamao toŋge tâku, ande Maro Kindeni ipai Rebeka tu, “Lâlu nzâla-kulu ma imo lâlu ipâŋga muli ŋinde kalo.” \v 13 Vetâŋa ŋinde iyoke Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Naŋa iloŋgu pa Yakopu, andeta iloŋgu koŋa pa Iso nde tia.” \p \v 14 Mine nde kinda ma taporo mana. Tiambo kinda ma taporo tu, “Maro Kindeni iveta vetâŋa soki”, a? Tia ndo kanaŋo! \v 15 I nanayoni iporo pa Mose mine tu, \q1 “‘Ambo naŋa apatea tu ma ao naneŋgu wisi-wisi ilâ pa tamâta toŋge, ande naneŋgu wisi-wisi ma ikeno papa i. Ambo naŋa apatea tu ma ao naneŋgu kalo-sukâŋa ilâ pa tamâta toŋge, ande naneŋgu kalo-sukâŋa ma ikeno papa i.” \p \v 16 Mine nde Maro Kindeni ŋandai ipateanzi tamâta ikura kinzi warakanzi nenzi ilo papa wa nenzi vetâŋa wa. Ipateanzi ikura i tamwata ne wisi-wisi nâ. \v 17 Nia ndoyo Maro Kindeni iporo pa Isip nenzi koipu ŋalae mine tu, “Naŋa muŋga apatea noko kupâŋga pwai koipu mine ŋana duvi ŋine kâ; naŋa iloŋgu tu atula naneŋgu walo kaika pwataki lâ noko ne vetâŋa tini, aku iloŋgu tu kinzi tamâta simo tâno ndoni ma siloŋo naŋa parinâŋgu.” \v 18 Mine kala kinda tasama tu ambo Maro Kindeni ipatea tu i ne wisi-wisi ma ikeno pa tamâta toŋge, ande i ne wisi-wisi ma ikeno papa i. Ambo ipatea tu ma iveta tamâta toŋge taŋa kaika, ande i ma iveta ikura i tamwata ne pateâŋa mine. \p \v 19 Tiambo tamâta toŋge lâ miki ŋginimi ma ikasoŋa naŋa mine tu, “Ambo Maro Kindeni uru iveta mine panzi tamâta, ande ŋana sâ kâ ŋga ilelea kinda ŋana vetâŋa soki kinda taveta, a? Ea ikura tu ikai kazâŋa pa Maro Kindeni ne pateâŋa, a?” \v 20 Andeta noko kuloŋo ŋga; noko ea ŋga kutu kulelea Maro Kindeni ŋana i ne vetâŋa kâ, a? Tiambo kulo tâno ma ilelea tamâta ŋinde muŋga ipu i ku ma iporo papa tu, “Ŋana sâ kâ ŋga noko kupu naŋa apâŋga mine”, a? \v 21 Kinda tasama tu kulo-puŋa tamâta ikura tu ikai tâno pinde ku ipu kulo rua ikura i tamwata nâ ne pateâŋa. Ikura tu ipu kulo ara toŋge ŋana wurâta ara kâ, aŋga kulo kaa toŋge ŋana wurâta kaa nâ. Tiambo noko kutu i ne vetâŋa ŋinde nde soki, a? \p \v 22 Maro Kindeni itu iveta i ne wisi-nâna ipâŋga nia yo, aku itu kinzi tamâta rârâni ma sisama i ne walo kaika tona. Mine nde i ŋandai ipasusu ŋana izavarunzi kulo ŋinde i muŋga ipatea tu ma izavarunzi. \v 23 Aku Maro Kindeni ilo tu kinzi tamâta ma sisama i kilala pwataki tu i nde ara ku ara ndo. Mine kala iveta kie ara ndo pa kinda kulo pinde, kinda ŋine i nia ndoyo ipatea tu ma muli tamo ara ndo kuku i lâ samba lawea. \v 24 Ipatea kinda lâ, kala kinda tatogonzi kulo ŋinde iveta kie ara panzi. Aku kinda ŋandai tamo lâ Juda ŋgu simbo nâ; kinda pinde tamo lâ tinikoa ŋgu pinde tona. \p \v 25 Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa Hosea ne pepa tini. Ŋgua ŋinde ikeno mine tu, \q1 “Kinzi tamâta pinde simo lâ naneŋgu ŋgu tia, andeta muli ŋga naŋa ma apatu kinzi tamâta ŋinde ŋanzi tu, ‘Naneŋgu ŋgu’. Muŋga naŋa iloŋgu koŋa panzi ŋgu ŋinde tia, andeta muli ŋga naŋa ma iloŋgu ndo keno panzi.” \m \v 26 Aku Hosea iŋgere ŋgua pinde kilo mine tu, \q1 “‘Nanayoni kinzi ŋgu ŋinde simo nia toŋge, aku naŋa aporo panzi mine tu, ‘Miki ŋandai naneŋgu tamâta ŋga’. Andeta muli, lâ niani ndaina, ande naŋa ma aporo ŋgua ŋananzi ŋgu ŋinde mine tu, ‘Kinzi nde Maro Kindeni Via Tamwata natu wukale’.” \m \v 27 Muŋgani Aisaia itula ŋgua ŋananzi Isrel ŋgu mine tu, \q1 “‘Ambo kinzi Isrel ŋgu ma sipâŋga kambwaŋenzi, sitogo paulo ikeno sâwa mine, ande Maro Kindeni ma ikainzi Isrel tamâta pinde nâ piti lâ kondoma ilo. \v 28 Ŋana tu Maro Ŋalae ma ionzi tamâta rârâni lâ ŋgua nia, aku ma walele nâ ipare nia panzi marumbu lâ.” \m \v 29 Ŋgua ŋinde iyoke ŋgua toŋge Aisaia iŋgere mine tu, \q1 “Nia ndoyo Maro Kindeni Walo Tamwata ipatea timbunda nenzi vâsa ŋgu kiri-mwata nâ tu ma simo vianzi. Ambo i muŋga iveta mine tia, ande kinda rârâni ma naonda tia lâ, itogo nia ndoyo kinzi tamâta lâ Sodom lawea wa Gomora lawea wa naonzi tia mine nâ. Andeta tia.” \s1 Kinzi Isrel ŋgu kalonzi tawana tia, kala sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra, ande tia \p \v 30 Mine nde kinda ma taporo mana. Kinda ma taporo mine tu, “Kinzi tinikoa ŋgu muŋga simakâsa ŋalae koŋa tia ŋana sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Taitu ŋana nenzi kalo-tawana nâ, kinzi sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra marumbu lâ. \v 31 Aŋga kinzi Isrel ŋgu muŋga simakâsa ŋalae tina ŋana sipaveta kuku Mose ne ŋgua tukuŋa, ŋana tu kinzi situ ŋgua tukuŋa ŋinde ikura tu ivetanzi sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Andeta sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra, ande tia.” \v 32 Ŋinde nde duvi mine; kinzi Isrel ŋandai kalonzi tawana Maro Kindeni mao ŋga. Kinzi ilonzi tu warakanzi nenzi wurâta kaika nâ ma ivetanzi sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ i nao. “Mira ŋana isowe tamâta kenzi kâ” nde isowe kenzi marumbu lâ, kala sititia ku patanzi sindue. \v 33 Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “Miki kaloŋo ŋga; naŋa apatea mira toŋge ŋana isowe tamâta kenzi ku ivetanzi patanzi sindue. Aku naŋa ao mira ŋinde imo Jerusalem lawea ilo. Tamâta ea kalo tawana i, ande i ma ikai maŋeti ŋana ne kalo-tawana ŋinde, ande tia ndo.” \c 10 \s1 Kinzi Isrel ŋgu sizizâla ŋana Maro Kindeni ne vetâŋa kâ \p \v 1 Niŋgu-nambwe wukale, naŋa iloŋgu ndo tu kinzi Isrel ŋgu ma sipalele ilonzi kalonzi, ŋana Maro Kindeni ma iyautenzi piti lâ kondoma ilo. Aku ikura zo rârâni naŋa uru akai noŋa kaika papa i ŋana kinzi kâ. \p \v 2 Naŋa asama kilalanzi lâ, kala ŋine aporo atula pwataki tu kinzi ilonzi ndo tu sipaveta kuku vetâŋa rârâni Maro Kindeni ilo papa ŋinde. Taitu nenzi ilo-kalo ikeno soki-soki nâ. \v 3 Kinzi sizizâla ŋana nzâla ŋinde Maro Kindeni ipatea pa kinda tamâta ŋana ma tamo ilonda mbâra-mbâra lâ i nao. Kinzi situ warakanzi nâ nenzi kaika ikura ŋana ivetanzi sipâŋga mine. Mine kala kinzi ŋandai sipono muli pa Maro Kindeni ne pateâŋa ŋinde ŋga. \v 4 Kinda tasama tu Kirisi iveta ŋgua tukuŋa ipâŋga kanaŋo. Mine nde kinda tamâta ea kalonda tawana Kirisi, ande kinda ŋine rârâni tamo ilonda mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. \p \v 5 Mose muŋga iŋgere ŋgua pinde ŋananzi tamâta ŋinde kalonzi tawana tu ŋgua tukuŋa ikura tu ivetanzi sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Iŋgere ŋgua mine tu, “Tamâta ea kinzi uru sipaveta kuku ŋgua tukuŋa rârâni ikura zo rârâni, ande ŋgua tukuŋa ma ivetanzi tamâta ŋinde sikai via mao.” \v 6 Andeta kinda nenda kalo-tawana nâ nde nzâla ŋana tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. I kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Miki ma kaporo lâ warakami ilomi tu, ‘Ea ma ikâki ilâ samba ilo’ (ŋana ikai Kirisi indue imâ kâ), ande kaporo mine ndimo. \v 7 Aku miki ma kaporo tu, ‘Ea ma indue ilâ mateŋa nianzi’ (ŋana ikai Kirisi itaulo imâ kilo kâ), ande kaporo mine ndimo.” \v 8 Maro Kindeni iporo ŋgua mine tu, “Ŋgua ŋinde ŋandai ikeno malawae ŋanami ŋga. Ŋinde ikeno miki ilomi wa kawami ilo wa.” Ŋinde nde ŋgua ŋana kalo-tawana ne nzâla, nzâlani ndaina maka uru kaporo katula kilala pwataki mine tu, \v 9 “Ambo miki ma kaporo kapatula nemi kalo-tawana pwataki tu, ‘Yesu nde Maro Ŋalae’, aku ma kalomi tawana mao tu Maro Kindeni ipaŋo Yesu lâ mateŋa nianzi imandi imo via kilo, ande Maro Kindeni ma ikaimi piti lâ kondoma ilo.” \v 10 Ŋana tu nenda kalo-tawana iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Aku kinda tapatula nenda kalo-tawana ŋinde pwataki lâ kawânda, kala Maro Kindeni ikai kinda piti lâ kondoma ilo. \v 11 Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Tamâta ea kalo tawana i, ande i ma ikai maŋeti ŋana ne kalo-tawana ŋinde, ande tia ndo.” \v 12 Ŋana tu Maro Kindeni uru iveta kie taituni panzi Juda tamâta wa kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu wa. Kinda tamâta rârâni nenda Maro Ŋalae taituni imo, aku i uru iveta kie ara ndo panzi tamâta ea sikai noŋa papa i tu ma ivilanzi. \v 13 Ŋana tu Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Tamâta ea sino pa Maro Kindeni tu ma ivilanzi, ande i ma ikainzi tamâta ŋinde rârâni piti lâ kondoma ilo.” \p \v 14 Andeta kaloŋo ŋga; ambo tamâta pinde kalonzi tawana Maro Kindeni tia, ande kinzi ma sikura tu sikai noŋa papa i mâsi mana, a? Ambo kinzi siloŋo i parina tia, ande ma sikura tu kalonzi tawana i mâsi mana, a? Ambo tamâta toŋge itula ŋgua panzi tia, ande kinzi ma sikura tu siloŋo i parina mâsi mana, a? \v 15 Ambo Maro Kindeni ma isupwa tamâta toŋge tia, ande tamâta toŋge ma ikura tu itula ŋgua panzi mâsi mana, a? Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Kinzi tamâta sindeka ndo ŋana simora tamâta toŋge imâ ŋana itula pâri ara panzi kâ.” \s1 Kinzi Isrel ŋgu ilonzi pa pâri ara, nde tia \p \v 16 Andeta Isrel tamâta pinde nâ ilonzi pa pâri ara. Aisaia tamwata muŋga iporo ŋgua mine tu, “Maro Ŋalae, kinzi ŋandai kalonzi tawana ŋgua ŋinde maka katula panzi lâ ŋga.” \v 17 Mine nde tasama tu kinda tamâta ea taloŋo pâri ara, ande kinda ŋine nâ takura tu kalonda tawana. Aku ŋinde nde pâri ara ŋana Kirisi kâ. \v 18 Taitu naneŋgu kasoŋâŋa ikeno mine; tiambo kinzi Isrel ŋgu ŋandai siloŋo pâri ara ŋinde, tiya? Naŋa apaimi tu kinzi siloŋo lâ. Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “Nenzi sarawâŋa ilâ isala nia ndoni lâ tâno kulu, aku tamâta lâ lawea ndoni siloŋo nenzi ŋgua ŋinde.” \p \v 19 Aku naneŋgu kasoŋâŋa toŋge kilo kala ikeno mine; tiambo kinzi Isrel ŋgu sizizâla ŋana ŋgua ŋinde duvi kâ, tiya? Naŋa apaimi tu kinzi sisama ŋgua duvi lâ. Nanayoni Mose itula Maro Kindeni kawa ŋgua pwataki panzi Isrel ŋgu mine tu, \q1 “Naŋa ma avilanzi tamâta ŋgu kaa kaa pinde, nenzi ilo-kalo ara tia. Aku naneŋgu vetâŋa ŋinde ma iveta miki kapadâda ku wisimi nâna.” \p \v 20 Aku muli ŋga Aisaia kala itula Maro Kindeni kawa ŋgua kie taituni tona. Maro Kindeni iporo kaika mine tu, \q1 “‘Tamâta pinde ŋandai siroto ŋana naŋa kâ, andeta kinzi ŋinde sisânda kuluŋgu lâ. Mao nâ, tamâta pinde ŋandai sikasoŋanzi tininzi pinde ŋana naŋa kâ, andeta naŋa apatua lâ nia yo panzi tamâtani ndaina.” \m \v 21 Andeta Aisaia itula Maro Kindeni kawa ŋgua kie toŋge pwataki ŋananzi Isrel ŋgu mine tu, \q1 “‘Ikura zo rârâni naŋa amo ao tiniŋgu ŋananzi ŋgu ŋinde. Naŋa atu aveta keŋgu ara nâ panzi. Andeta kinzi uru sipu naneŋgu ŋgua ututu, aku taŋanzi kaika ndo.” \c 11 \s1 Maro Kindeni ŋandai ipu muli ndo panzi Isrel ŋgu \p \v 1 Ayo, naŋa Paulo neŋgu kasoŋâŋa toŋge kilo kala ikeno mine; tiambo Maro Kindeni ipu muli panzi ne tamâta marumbu lâ, tiya? Naŋa apaimi tu i ipu muli panzi tia ku tia ndo. Naŋa warakâŋgu kala amo Isrel ŋgu tamwatâŋgu. Naŋa nde Abraham ne vâsa. Naŋa nde Benjamin see. \p \v 2 Nia ndoyo Maro Kindeni ipateanzi Isrel ŋgu tu ma simo i tamwata ne ŋgu, aku i ŋandai ipu muli panzi ŋga. Tiambo miki kazizâla ŋana Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini, a? Ilia ino pa Maro Kindeni ku isowe ŋgua lâ Isrel ŋgu tininzi. Ikai noŋa mine tu, \v 3 “Maro Ŋalae, kala ŋine kinzi sipunzi noko ne ŋgua-tulâŋa tamâta rârâni sipamateteu lâ, aku sizavaru noko ne patarawâŋa nia rârâni marumbu lâ. Aku naŋa simboŋgu nâ apono muli pano, andeta situ sipu naŋa pâta amâte tona.” \v 4 Andeta Maro Kindeni itu ŋgua taulo papa Ilia ku ilelea mine tu, “Naneŋgu tamâta pinde simo ŋai yo, aku kinzi ŋandai sipare tukunzi ku siwâŋgi pa maro laŋeŋa Bal ŋga. Kinzi tamâta ŋinde kambwaŋenzi ipâŋga lâ 7,000.” \v 5 Aku lâ zo ŋine kala mine nâ, Maro Kindeni io ne wisi-wisi imâ pa kinda ŋgu kiri-mwata, aku ipatea tu kinda ma tamo i tamwata ne tamâta. \v 6 I ne wisi-wisi imâ pa kinda kala ipatea kinda lâ. Andeta i ŋandai kalo ŋgere ŋana vetâŋa ara pinde muŋga taveta, ŋineŋga ipatea kinda ŋga. Ambo Maro Kindeni ma uru ipateanzi tamâta ikura vetâŋa ara pinde kinzi muŋga siveta, ande i ne wisi-wisi nde mao tia. Andeta tia. \p \v 7 Mine kala kinda ma taporo mana. Kinzi Isrel ŋgu simakâsa ŋalae tina ŋana sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, andeta ŋandai sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra ŋga. Maro Kindeni ipateanzi ŋgu kiri mwata nâ, aku kinzi ŋinde nâ sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra. Aŋga ŋgu ŋalae nde taŋanzi kaika nâ. \v 8 Vetâŋa ŋinde iyoke Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini. Iporo ŋgua ŋananzi taŋa-kaika tamwatanzi ŋinde mine tu, \q1 “Maro Kindeni ivetanzi sipâŋga sitogo kapa mine. Mine kala matanzi ikura ŋana simora tia, aku taŋanzi nde ikura ŋana siloŋo ŋgua tia. Kinzi simo mine lee simâ ipâŋga lâ zo ŋine.” \p \v 9 Aku Daviti kala itula ŋgua kie taituni ŋananzi Isrel ŋgu mine tu, \q1 “Lâ zo ndia kinzi siveta waiŋa ŋalaŋala, ande naŋa iloŋgu tu ndekâŋa ne zo ŋinde ma ipalele ku iyaula kinzi warakanzi, itogo nimbu ikai ŋgoa mine. Naŋa iloŋgu tu kinzi ma sikai pareŋa-nia ŋana nenzi vetâŋa potomule kâ. \v 10 Naŋa iloŋgu tu noko ma kuveta matanzi leva-leva, ŋana kinzi ma sikura tu simora kilo tia. Kuyaula kumbunzi totoroni, ŋana kinzi ma sikura tu simandi kaika kilo tia.” \s1 Maro Kindeni iveta kie ara panzi tinikoa ŋgu \p \v 11 Mine nde naneŋgu kasoŋâŋa toŋge kilo kala ikeno mine; muŋgani, lâ zo ŋinde kinzi Isrel ŋgu sipu mulinzi pa Maro Kindeni, tiambo kinzi sipayaula ndo lâ, tiya? Naŋa apaimi tu kinzi sipayaula ndo, ande tia. Kinzi sipu mulinzi papa, aku ŋana duvi ŋinde kâ, Maro Kindeni ilâ panzi tinikoa ŋgu ku iveta nzâla ŋana ikainzi piti lâ kondoma ilo. Iveta vetâŋa ŋinde tu ma isowe kinzi Isrel ŋgu matanzi. \v 12 Kinzi Isrel ŋgu nenzi taŋa-kaika ŋinde ikai nzâla piti panzi ŋgu ndoni simo tâno kulu, ŋana Maro Kindeni ne vetâŋa ara ndo ma imâ panzi. Kinzi Isrel ŋgu simbe lâ, andeta ŋinde ivilanzi ŋgu pinde ŋana simo ara kâ. Mine nde kinda tasama tu muli ŋga, lâ zo ŋinde kinzi Isrel tamâta ma sitaulo silâ pa Maro Kindeni kilo, ande i ne vetâŋa arara ma ipâŋga ŋalae tina panzi tamâta ŋgu rârâni. \p \v 13 Ayo, kala ŋine naŋa atu aporo ŋgua pa miki tamâta lâ tinikoa ŋgu. Maro Kindeni ipatea naŋa ŋana atula pâri ara pwataki pa miki, aku naŋa andeka ŋalae ŋana naneŋgu wurâta ŋine. \v 14 Naŋa iloŋgu tu naneŋgu wurâta ŋine ma ipaŋo warakâŋgu neŋgu ŋgu Isrel ilonzi kalonzi, ŋana kinzi ma sipadâda ŋana vetâŋa ara Maro Kindeni iveta panzi ŋgu pinde, kala ma sipalele ilonzi kalonzi ku sitaulo pa i. \v 15 Muŋga, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipu muli panzi Isrel ŋgu, ande iveta nzâla panzi tamâta rârâni simo tâno ndoni ŋana ma sikura tu sipâŋga simo ilonzi kalonzi taitu kuku i. Mine nde kinda tasama tu muli ŋga, lâ zo ŋinde i ma ikainzi Isrel ŋgu sitaulo simâ papa i kilo, ande ŋinde ma ara ku ara ndo. Ŋinde ma itogo ipaŋonzi mateŋa tamâta simo vianzi kilo mwasina. \v 16 Ambo tamâta toŋge itu imomo puroŋa, aku ikai puroŋa katiŋe piti ku iveta patarawâŋa pa Maro Kindeni, ande kinda tasama tu puroŋa ŋinde ndoni ipâŋga itogo Maro Kindeni ne kelekele. Ambo tamâta toŋge ikai kâi mburu-mburu iveta patarawâŋa pa Maro Kindeni, ande kinda tasama tu kâi ŋinde ne laka nde i ne kelekele tona. \f + \fr 11:16 \ft 16 Ŋgua tambirâŋa ŋine nde duvi mine; kinda kalo-tawana tamâta pinde ŋandai Juda tamâta ŋga; kinda tamo lâ ŋgu pinde. Andeta ŋana nenda kalo-tawana kâ, Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa tava ne vetâŋa arara nde ikeno pa kinzi wa kinda wa.\f* \p \v 17 Kinzi Isrel ŋgu nde sitogo kâi “oliv” bâŋa. Andeta Maro Kindeni itoto kâi ŋinde ne laka pinde piti lâ. Aŋga miki ŋgu pinde nde katogo kâi oliv ŋgoi ne laka pinde. Maro Kindeni muŋga ikai miki ku iseŋgemi lâ kâi oliv bâŋa ŋinde tini, ŋana miki ma kakai kâi laka muŋgâŋa ŋinde nianzi. Kala ŋine miki uru kakai siŋi ara ndo lâ kâi ŋinde mburu-mburu, aku miki kamo ara nâ. \v 18 Taitu miki ma ilomi tu miki nde tamâta ara ndo ku kapolenzi kâi bâŋa ŋinde ne laka mao, mine ndimo. Ambo miki ilomi mine, ande kalomi ŋgere sondo ŋga. Miki kâi laka ŋandai uru siŋi ara kalua kâi mburu-mburu ŋga. Mburu-mburu uru siŋi ara ilua miki. \v 19 Tiambo miki ma kaporo tu, “Maro Kindeni ilo pa maka kâi ŋgoi laka pinde, kala itotonzi kâi bâŋa laka ŋinde piti lâ ku ioma kakai nianzi.” \v 20 Mao nâ, Maro Kindeni iveta mine lâ. Andeta kinzi ŋandai kalonzi tawana i ŋga, aku ŋana duvi ŋinde kâ itotonzi piti lâ. Aŋga miki nde kalomi tawana i, aku ŋana duvi ŋinde kâ miki kamo ara lâ kâi bâŋa ŋinde tini. Mine nde miki ma kapasuka warakami tinimi ndimo. Miki kapakatona sondo ŋga. \v 21 Miki kalomi ŋgere sondo ŋana ŋine kâ; Maro Kindeni itotonzi kâi bâŋa ŋinde ne laka piti lâ. Aku mine nâ, ambo miki ma kapasuka warakami tinimi, ande i ma io miki yâti tia ndo. \p \v 22 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Maro Kindeni nde kalo-sukâŋa warika, andeta i nde pareŋa-nia tamwata tona. Tamâta pinde siveta kiesaka, kala ipare nia panzi. Ambo miki ma kamo i ne kalo-sukâŋa kalo, ande i ma kalo sukâŋa nâ pami. Ambo tia, ande i ma itoto miki piti tona. \v 23 Ambo kâi bâŋa ne laka ŋinde i muŋga itotonzi piti ma sipalele ku ma kalonzi tawana i, ande i ma iseŋgenzi sitaulo simâ pa kâi tini kilo. Mao nâ, Maro Kindeni ikura tu iseŋgenzi sitaulo simâ kilo. \v 24 Miki tamâta lâ ŋgu pinde, muŋga miki nde kâi oliv ŋgoi toŋge ne laka, andeta Maro Kindeni itoto miki ku iseŋgemi lâ kâi oliv bâŋa ŋinde tini. Andeta kâi bâŋa ŋinde nde miki niami sondo, ande tia. Mine nde mao nâ, Maro Kindeni ikura ndo ŋana ikainzi kâi bâŋa ŋinde ne laka mao ku iseŋgenzi sitaulo simâ pa warakanzi nenzi kâi ŋinde tini kilo. \s1 Maro Kindeni itu itula ne wisi-wisi kilala pwataki panzi tamâta ndoni \p \v 25 Niŋgu-nambwe wukale, naŋa iloŋgu tu miki ma kasama ŋgua paveâŋa ŋine ne duvi sondo. Naŋa tiniŋgu pwâka tu miki ma ilomi tu nemi ilo-kalo nde ŋalae ndo. Ŋgua paveâŋa ŋinde nde duvi mine; kinzi Isrel ŋgu taŋanzi kaika ndo, andeta kinzi ma simo mine ikura zo rârâni, ande tia. Kinzi ma simo mine lee ikura lâ zo muli ŋinde kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu ma simâ papa Maro Kindeni, ikura kambwaŋenzi ŋapia ipatea panzi muŋgani lâ. \v 26 Aku lâ zo ŋinde, ŋineŋga Maro Kindeni ma ikainzi Isrel tamâta rârâni piti lâ kondoma ilo. Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “Isrel nenzi Yautâŋa Tamwata ma iyoka pa Jerusalem lawea ikeno Saion Tuu kulu ŋinde imâ. Aku i ma ivetanzi tamâta rârâni lâ Yakopu ne vâsa ŋgu sipile nenzi mâsi ŋana sipu mulinzi papa i kâ. \v 27 Aku lâ zo ŋinde naŋa ma aveta mbutukunâŋa kunzi ŋana azavaru nenzi kiesaka piti lâ tininzi.” \p \v 28 Kinzi Isrel ŋgu sipu mulinzi pa Yesu ne pâri ara marumbu lâ. Mine kala kinzi simo Maro Kindeni ne kazâŋa tamâta, aku ŋinde ivila miki tamâta lâ tinikoa ŋgu. Andeta Maro Kindeni kalo ŋgere ŋana kinzi Isrel ŋgu timbunzi simo muŋgâŋa ŋinde, kala ipatea tu i ma tini mwasa pa nenzi vâsa ŋgu. \v 29 Ŋana tu Maro Kindeni ne vetâŋa kilala ikeno mine; ambo ipateanzi tamâta pinde tu simo i ne ŋgu, aku iveta kie ara panzi, ande i ma muli ipalele ku ipu muli panzi, ande tia ndo. \v 30 Muŋga miki tamâta lâ tinikoa ŋgu taŋami kaika pa Maro Kindeni. Andeta zo ŋine kinzi Juda ŋgu uru taŋanzi kaika mine nâ. Ŋana duvi ŋinde kâ Maro Kindeni io ne wisi-wisi imâ pa miki marumbu lâ. \v 31 Kala ŋine kinzi Juda tamâta simora tu Maro Kindeni ne wisi-wisi imâ pami lâ, ande kala taŋanzi kaika papa i. Andeta muli ŋga Maro Kindeni ne wisi-wisi ma ilâ pa kinzi tona. \v 32 Maro Kindeni isâu pa taŋa-kaika ne mâsi tu ikainzi tamâta rârâni kaika muŋga lâ ŋga. Ŋinde nde duvi mine; i ilo tu i ne kalo-sukâŋa ma ilâ panzi tamâta rârâni. \s1 Ara ŋana kinda ma tapanea Maro Kindeni \p \v 33 Opopo! Maro Kindeni ne vetâŋa rârâni nde ara ku ara ndo! I ne ilo-kalo nde ŋalae ndo, indue lâ lâmbu itogo tâi geza-geza mine. Kinda tamâta takura tu tasama i ne ilo-kalo ŋinde duvi tia ndo. Mana mana ŋga iveta mâsi kie-kie, a? Ŋine kinda tazizâla ndo ŋana. \v 34 Ŋinde iyoke Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “Ea ikura tu isama Maro Ŋalae ne ilo-kalo, a? Aŋga ea ikura tu ipanana i ŋana ilo-kalo pinde, a? \v 35 Ea kelekele toŋge ilua Maro Kindeni, kala Maro Kindeni ma ikatu kelekele ŋinde taulo papa i, a? Tia ndo kanaŋo!” \m \v 36 Maro Kindeni tamwata ipulianzi kelekele rârâni sipâŋga lâ, aku imo kelekele rârâni warika. Kelekele rârâni nde i simbo nâ ne. Kinda ma tapanea i ŋa tasuka kâki ikura zo rârâni, ma taveta mine ku tamo nâ. Mao. \c 12 \s1 Kinda ma tao warakânda karaenda ilâ pa Maro Kindeni itogo patarawâŋa mine \p \v 1 Niŋgu-nambwe wukale, Maro Kindeni ne wisi-wisi nde ŋalae tina. Mine nde naŋa ano kaika pami tu miki ma kao warakami karaemi ndoni ilâ pa Maro Kindeni itogo patarawâŋa via kâ mwasina. Ŋinde ma itula pwataki tu miki ilomi ndo tu kamo i tamwata ne tamâta, aku ma itula pwataki tu miki ilomi tu kaveta ikura i ne ilo papa mine. Ambo miki ma kaveta mine, ande miki ma kakura tu kapanea i mao. \p \v 2 Miki ma kapaveta kuku tâno ŋine ne vetâŋa kaa kaa kilo ndimo. Ara ŋana miki ma kasâu pa Maro Kindeni tu ma iveta ilomi kalomi ipâŋga wasaseki ndo. Ambo i ma iveta mine pa ilomi kalomi, ande miki ma kakura tu kasama sondo ŋana vetâŋa arara wa, vetâŋa ndia i ilo papa wa, vetâŋa rârâni ipakura kuku i ne pateâŋa ŋinde wa. \s1 Kinda taitu-taitu ma taveta wurâta ndia Maro Kindeni ipatea pa kinda \p \v 3 Maro Kindeni ne wisi-wisi uru imo ku naŋa. Mine nde i muŋgani ipateana ŋana aveta wurâta papa i kâ. Mine kala naŋa atu aporo ŋgua mine pa miki taitu-taitu; miki ma ilomi tu nemi ilo-kalo wa vetâŋa ara ipole tamâta pinde nenzi ilo-kalo wa vetâŋa ara, mine ndimo. Ara ŋana miki taitu-taitu ma kalea sondo pa warakami nemi vetâŋa, ikura kalo-tawana ndia Maro Kindeni muŋga ipatea pami. \v 4 Kinda tasama tu tamâta taitu karae taitu nâ keno, andeta i kie-mbalau wa ŋai nde pinde-pinde rârâ, aku nenzi wurâta piti piti. \v 5 Aku kinda kalo-tawana tamâta kala mine nâ, kinda kambwaŋenda ŋalae, andeta tapasipa lâ taitu kuku Kirisi kala tamo tatogo karaenda taitu mine. Aku kinda rârâni taitu-taitu tamo nambwe nambwe kala uru tapamarerea. \v 6 Maro Kindeni io ne wisi-wisi imâ pa kinda lâ, kala iwae wisi-ara kie-kie pa kinda taitu-taitu. Mine nde ara ŋana kinda ma taveta wurâta papa i ikura wisi-ara ndia ipatea pa kinda mine. Ambo tamâta toŋge ikai wisi-ara ŋana itula Maro Kindeni kawa ŋgua, ande ara ŋana i ma itula ŋgua ikura i ne kalo-tawana mine. \v 7 Ambo tamâta toŋge ikai wisi-ara ŋana ikai kuleŋa panzi kalo-tawana tamâta, ande ara ŋana i ma iveta wurâta ŋinde sondo. Ambo tamâta toŋge ikai wisi-ara ŋana ikai wurâta pananâŋa, ande ara ŋana i ma iveta wurâta ŋinde sondo. \v 8 Ambo tamâta toŋge ikai wisi-ara ŋana ipu tini kaika panzi i tini pinde, ande ara ŋana i ma iveta wurâta ŋinde sondo. Ambo tamâta toŋge ikai wisi-ara ŋana isukanzi tini pinde ŋana kelekele ikeno panzi tia, ande ara ŋana i ma kelekele rârâ ilanzi. Ambo tamâta toŋge ikai wisi-ara ŋana imo tamâta mbwananâŋa, ande ara ŋana i ma imandi kaika ŋana ne wurâta ŋinde kâ. Ambo tamâta toŋge ikai wisi-ara ŋana kalo sukâŋa ŋananzi tini pinde, ande ara ŋana i ma indeka nâ ŋana iveta mine. \s1 Kinda ma tao ilonda ndo ilâ panzi tininda pinde \p \v 9 Miki ma kao ilomi ndo ilâ mao nâ panzi tinimi pinde. Miki ma kapu mulimi ndo pa vetâŋa potomule, aku kapaipa sondo kuku vetâŋa ara. \v 10 Miki ma tinimi mwasa ndo panzi kalo-tawana tamâta, ŋana tu miki kamo nambwe nambwe mao. Aku miki ma kandeka nâ ŋana kasukanzi tinimi pinde ŋanzi kâki tona. \v 11 Miki ma kamandi kaika ŋana nemi kalo-tawana kâ ikura zo rârâni. Miki ma kakai wulitia ndimo. Ara ŋana miki ma ilomi ndo tu kaveta wurâta pa Maro Ŋalae. \v 12 Miki uru kao tinimi pa Maro Kindeni tu ma iveta kie ara pami. Mine nde ara ŋana miki ma kao tinimi tava ndekâŋa nâ. Ambo malia pinde ma imâ ipâŋga pami, ande miki ma kamandi kaika ku kamo nâ. Aku miki ma kakai noŋa pa Maro Kindeni ikura zo zo. \v 13 Ambo nimi-nambwe kalo-tawana tamâta pinde siroto ŋana kelekele pinde kâ, ande miki ma kakai nemi mbaliŋa ku kavilanzi. Ambo tamâta pinde soka lombo pa lawea pinde simâ sipâŋga nemi lawea, ande miki ma kakatonanzi sondo lâ nemi luma ilo. \v 14 Ambo tamâta pinde ma siveta kenzi sakamao pami, ande miki ma kano pa Maro Kindeni tu ma iveta kie ara nâ panzi. Mao nâ, miki ma kano pa i tu ma iveta kie ara nâ panzi. Miki ma kano pa i tu ma izavarunzi, mine ndimo. \v 15 Ambo tamâta toŋge indeka, ande miki ma kandeka kuku i. Ambo tamâta toŋge ita, ande miki ma kata kuku i. \v 16 Miki ma kaveta vetâŋa ara kie taituni panzi tamâta ndoni. Miki ma kapasuka warakami tinimi ndimo. Aku miki ma ilomi ara ŋana kaveta mete kunzi sugorai tamwatanzi tona. Miki ma ilomi tu, “Naneŋgu ilo-kalo nde ara ndo, ipole tamâta pinde nenzi ilo-kalo”, mine ndimo. \p \v 17 Ambo tamâta toŋge ma iveta kie sakamao pami, ande miki ma kakatu vetâŋa sakamao taulo papa i ndimo. Ikura zo rârâni miki ma kapakatona sondo ku kapaveta kuku vetâŋa ndia kinzi tamâta rârâni uru simora tu vetâŋa ara. \v 18 Miki warakami ma ilomi pa pawaŋa wa kazâŋa wa, mine ndimo. Ikura zo rârâni miki ma karoto nzâla ŋana kamo ilomi kalomi taitu kunzi tamâta rârâni. \v 19 Niŋgu-nambwe wukale, miki warakami ma kakatu vetâŋa soki ndia tamâta pinde siveta pami taulo panzi, mine ndimo, ŋana tu Maro Kindeni ne wisi-nâna ma muli ikatu nenzi vetâŋa ŋinde nia panzi. Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Maro Ŋalae iporo mine; ‘Pareŋa-nia nde naŋa warakâŋgu nâ neŋgu wurâta. Naŋa warakâŋgu ma apare nia panzi tamâta ŋana nenzi vetâŋa soki kâ.’” \v 20 Kinda nenda nzâla toŋge keno. Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “Ambo putole ipu noko ne kazâŋa tamâta, ande noko ma kâpwa kulua ika. Ambo irakoŋa ŋana lââ kâ, ande lââ kulua inu. Ambo noko ma kuveta mine, ande i ma mai ŋana ne vetâŋa soki kâ.” \m \v 21 Miki ma kasâu pa vetâŋa sakamao tu ipolemi, mine ndimo. Ambo miki ma kapaveta kuku vetâŋa ara, ande ŋinde ma itawa vetâŋa sakamao ndue lâ. \c 13 \s1 Kinda ma taveta ikura kinzi koipu kawanzi ŋgua mine \p \v 1 Maro Kindeni ilo tu kinda tamâta rârâni ma taveta ikura nenda koipu kawanzi ŋgua mine. Kinda tasama tu kinzi koipu sipâŋga nâ siveta wurâta, ande tia. Maro Kindeni ipateanzi tamâta ŋinde taitu-taitu ŋana sikai koipu panzi tamâta pinde kâ. \p \v 2 Mine nde tamâta ea taŋa kaika pa koipu ne ŋgua, ande i taŋa kaika pa Maro Kindeni tona, ina muŋga ipatea koipu ŋinde tu ikai wurâtani ndaina. Aku tamâta ea taŋa kaika pa koipu ne ŋgua ma ipayaula tamwata ku ma ikai pareŋa-nia ŋana ne vetâŋa ŋinde kâ. \v 3 Ŋana tu tamâta ea kinzi uru siveta vetâŋa ara, ande kinzi ŋinde ŋandai siruru ŋana nenzi koipu ŋga. Aŋga tamâta ea kinzi uru siveta vetâŋa sakamao, kinzi ŋinde nâ siruru ŋananzi koipu. Mine nde kaloŋo ŋga; ambo noko kutu kumo tava ilo pisi lâ koipu nao, ande noko ma kupaveta kuku vetâŋa ara nâ. Ŋineŋga koipu ma isuka noko ŋa kâki. \v 4 Ŋana tu koipu nde Maro Kindeni ne wurâta tamâta ŋana ivilano tu kumo ara kâ. Andeta kuloŋo ŋga; ambo noko ma kuveta vetâŋa potomule, ande ara ŋana noko ma kururu. Noko kusama tu koipu isaŋa ua lâ mbau ilo, aku i ŋandai isaŋa ŋinde kaa nâ ŋga. Ikai Maro Kindeni ndamwa ku ipare nia panzi tamâta ea uru siveta vetâŋa potomule. \v 5 Kinda tasama tu Maro Kindeni uru ipare nia panzi tamâta ea taŋanzi kaika pa nenzi koipu, aku ilonda kalonda kala itula pwataki tu mâsi ŋana taveta ikura kawanzi ŋgua mine nde mâsi ara. Mine kala kinda ma tapono muli panzi. \p \v 6 Kinzi koipu uru siveta nenzi wurâta ikura zo zo, aku simo Maro Kindeni ne wurâta tamâta ŋana sikai poe pami kâ. Ŋana duvi ŋinde kâ miki uru kao mbumbu ilâ panzi koipu. \v 7 Kelekele ndia kinzi koipu sipatea tu miki ma kao ilâ panzi, ande ŋinde miki ma kalanzi. Ambo kinzi sipatea tu miki ma mbumbu kalanzi, ande miki ma kaveta ikura nenzi ŋgua mine. Ambo kinzi simo mbâna-mbâna pami, ande miki ma kamege ŋananzi ku kasuka ŋanzi kâki. \s1 Kinda ma tininda mwasa ndo panzi tininda pinde \p \v 8 Ambo tamâta pinde nenzi mbuku ikeno pami, ande miki ma katu ŋana mbuku ŋinde rârâni. Miki ma kapile keno ndimo. Andeta mbuku taitu nâ ma ikeno pami ikura zo rârâni, aku ŋinde nde mâsi ŋana tinimi mwasa panzi tinimi pinde. Ŋana tu tamâta ea uru tini mwasa panzi i tini pinde, ande ipono muli pa ŋgua tukuŋa rârâni marumbu lâ. \v 9 Kinda tasama ŋgua tukuŋa saŋao lâ, kala kasama tu ŋgua tukuŋa pinde ikeno mine: “Noko ma kupalulua noko tini kuku tamâta toŋge kaiwa ndimo; noko ma kupu tamâta pâta imâte ndimo; noko ma kupanâwe ndimo; noko ma ilo yosi pa tamâta toŋge ne kelekele ndimo.” Aku tukuŋa kie-kie rârâ pinde kala ikeno tona. Andeta tukuŋa rârâni nde ipâŋga kanaŋo lâ tukuŋa taitu ŋine; “Noko ma tini mwasa panzi tini pinde, itogo noko tini mwasa pa tamwata mine.” \v 10 Ambo tamâta toŋge uru tini mwasa panzi i tini pinde, ande i ma iveta kie sakamao panzi, ande tia. Mine kala tamâta ea uru tini mwasa panzi i tini pinde, ande ipono muli pa ŋgua tukuŋa rârâni marumbu lâ. \s1 Kinda ma tapakatona sondo nâ \p \v 11 Miki ma kapaveta sondo kuku tini-mwasa ne vetâŋa ara ŋinde, ŋana tu zo ŋga imâ ipâŋga laiti lâ. Miki ma kakeno ndimo. Matami pareŋge kamandi sânda ŋga! Miki kasama tu nanayoni, lâ zo ŋinde kinda tapalele ilonda kalonda ku tao nenda kalo-tawana ilâ pa Kirisi, ande Maro Kindeni ne zo ŋana ikai kinda piti lâ kazâŋa ilo nde imo malawae mwasa. Andeta kala ŋine zo ŋinde imâ ipâŋga laiti lâ. \v 12 Mbo ŋga imâ ŋana marumbu kâ, aku laiti ŋana mbwale pwataki kâ. Mine nde ara ŋana kinda ma tapile kondoma ne vetâŋa rârâni, aku tapaveta kuku sinâla ne vetâŋa, itogo zugu tamâta isawa paraŋa ne siŋgâra kaika lâ tini mwasina. \v 13 Kinda ma tapakatona sondo, tatogo tamâta uru iyoka kari ne sinâla ilo. Kinda ma tandeka potomule wa tanu lââ kaika tadauda wa, mine ndimo. Kinda ma tapalulua tininda potomule wa tapaveta kuku vetâŋa sakamao kie-kie wa, mine ndimo. Aku kinda ma tapawa potomule wa ilonda yosi panzi tininda pinde nenzi kelekele wa, mine ndimo. \v 14 Ara ŋana kinda ma tasawa Maro Ŋalae Yesu Kirisi lâ tininda itogo paraŋa ne pasawaŋa kaika mwasina. Miki ma kasâu pa ilo-kalo siŋga tu ilaŋemi ŋana kapono muli kilo pa vetâŋa potomule kâ, mine ndimo. \c 14 \s1 Kinda ma talea pa tininda pinde nenzi vetâŋa ndimo \p \v 1 Ambo tamâta toŋge ne kalo-tawana ikeno kaika tia, ande ara ŋana miki ma ilomi ara papa i ku kakai imâ imo kumi. Taitu miki ma kapawa ŋgua kuku i ŋana ilo-kalo ndia keno papa, mine ndimo. \p \v 2 Tamâta pinde nenzi kalo-tawana ikeno kaika lâ. Mine nde kinzi uru sika kâpwa ndoni. Aŋga tamâta pinde nenzi kalo-tawana ikeno kaika koŋa tia, kala uru sindi kaika pa warakanzi tu ma sika simbi tia kâ. \v 3 Tamâta ea uru ika kâpwa ndoni, ande i ma ilo sakamao ŋananzi tamâta ŋinde uru sika simbi tia, mine ndimo. Aŋga tamâta ea uru ika simbi tia, ande i ma ilo tu kinzi tamâta ŋinde uru sika kâpwa ndoni nde siveta kiesaka, ande i ma ilo mine ndimo, ŋana tu Maro Kindeni ikainzi tamâta ŋinde lâ kala simo i ne ŋgu tona. \v 4 Noko nde ea kala kutu kulea pa vetâŋa pinde tamâta ŋalae toŋge ne wurâta tamâta uru iveta, a? Wurâta tamâta ŋinde ne tamâta ŋalae simbo nâ ma ipatea tu i iveta ne wurâta ara tâku ara tia tâku. Andeta naneŋgu morâŋa tu i ne wurâta ma ipâŋga ara nâ, ŋana tu Maro Ŋalae tamwata ma ipu tini kaika papa i wa isuka i wa. \p \v 5 Tamâta pinde kalonzi tawana tu zo pinde nde zo sapâŋa, aku zo sapâŋa ŋinde sipolenzi zo pinde rârâni. Aŋga tamâta pinde kalonzi tawana tu zo rârâni nde kie taituni. Andeta ara ŋana kinzi tamâta rârâni taitu-taitu ma kalonzi ŋgere sondo muŋga lâ ŋga, ŋineŋga siveta ikura warakanzi ilonzi kalonzi itula panzi mine. \v 6 Tamâta pinde simege ŋana Maro Ŋalae kâ, kala kalonzi tawana tu zo pinde nde sapâŋa. Aku tamâta pinde simege ŋana Maro Ŋalae kâ, kala kawanzi ndaŋge pa Maro Kindeni ŋineŋga sika simbi. Aŋga tamâta pinde simege ŋana Maro Ŋalae kâ, kala kawanzi ndaŋge pa Maro Kindeni, ŋineŋga sindi kaika pa warakanzi tu ma sika simbi tia kâ. \v 7 Kinda tasama tu ambo kinda tamo viânda, ande nenda via ŋine ŋandai warakânda nâ nenda kelekele ŋga. Aku mine nâ, ambo kinda ma tamâte, ande nenda mateŋa ŋinde ŋandai warakânda nâ nenda kelekele ŋga. \v 8 Ambo kinda tamo viânda, ande Maro Ŋalae ikai poe pa nenda via. Ambo tamâte, ande Maro Ŋalae ikatona ŋinde tona. Ambo kinda tamo viânda tâku tamâte tâku, ande kinda tamo Maro Ŋalae ne tamâta. \p \v 9 Ŋana duvi ŋinde kâ Kirisi imâte ŋineŋga imandi imo via kilo. Mine kala i imo Maro Ŋalae panzi tamâta muŋga simâte wa kinzi tamâta simo vianzi wa. \v 10 Ayo, aŋga miki tamâta pinde, ŋana sâ kâ ŋga miki uru kalea pa nimi-nambwe nenzi vetâŋa ku kaporo soki panzi, a? Ŋana sâ kâ ŋga miki pinde uru kaporo ŋgua pavaligiŋa panzi nimi-nambwe, a? Miki kasama tu muli ŋga kinda rârâni ma tamandi lâ Maro Kindeni ne ŋgua nia. \v 11 Ŋinde iyoke Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “Naŋa Maro Ŋalae, naŋani uru amo mine ku amo nâ, naŋa aporo mao kanaŋo tu muli ŋga kinzi tamâta rârâni taitu-taitu ma simâ pa naŋa ku ma sipare tukunzi ŋana sipanea naŋa kâ. Kinzi rârâni ma siporo situla pwataki tu naŋa warakâŋgu nde Maro Kindeni mao.” \m \v 12 Mine nde kinda tasama tu kinda rârâni taitu-taitu ma tapatula pa Maro Kindeni ŋana vetâŋa rârâni muŋga taveta ŋinde duvi. \s1 Kinda ma tavetanzi ninda-nambwe simbe ŋana siveta kiesaka kâ, mine ndimo \p \v 13 Mine nde ara ŋana kinda ma tapile mâsi ŋana tataleanzi ninda-nambwe ŋana nenzi vetâŋa kâ. Ara ŋana miki taitu-taitu ma ilomi patea tu, “Naŋa ma alaŋenzi niŋgu-nambwe ku avetanzi simbe ŋana siveta kiesaka kâ, ande ma tia.” \v 14 Naŋa Paulo apaipa kuku Maro Ŋalae Yesu Kirisi marumbu lâ. Mine nde naŋa asama sondo tu kelekele toŋge tamwata ikura tu iveta tamâta ipâŋga ilo muso lâ Maro Kindeni nao, ande tia. Taitu kaloŋo ŋga; ambo tamâta toŋge kalo tawana tu kelekele toŋge ma iveta i ipâŋga ilo muso lâ Maro Kindeni nao, ande mao nâ, kelekele ŋinde ma iveta i ilo muso. \v 15 Ambo noko uru kuka kâpwa toŋge, andeta noko ninambwe kalo tawana tu kâpwa ŋinde nde muso lâ Maro Kindeni nao, ande noko ne vetâŋa ŋinde ma iveta ninambwe ŋinde ilo rârâ. Aku noko ne vetâŋa ŋinde ma itula pwataki tu noko kupu muli pa tini-mwasa ne vetâŋa marumbu lâ. Kirisi imâte ŋana iyaute noko ninambwe ŋinde piti lâ kondoma ilo. Ambo noko ne kâŋa-nuŋa ma iyaula i ne kalo-tawana, ande ŋinde ma ara tia ndo. \v 16 Ambo noko kutu kelekele toŋge nde ara nâ lâ Maro Kindeni nao, ande kupakatona sondo ŋga. Tia ma noko ne vetâŋa iveta tamâta pinde wisinzi nâna ku ma siporo tu, “Wa, kelekele ŋinde ikeno muso lâ Maro Kindeni nao”. \v 17 Ŋana tu Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ ande piti ndo ŋana kâŋa-nuŋa ne mâsi wa tukuŋa wa. Koroani Sapâŋa ipulia mâsi pinde ipâŋga lâ ilonda kalonda, aku mâsi ŋine nâ nde kelekele ŋalae: mâsi ŋana taveta ikura Maro Kindeni ilo papa mine, aŋga mâsi ŋana tamo ilonda kalonda taitu kunzi tininda pinde, aŋga mâsi ŋana ilonda ndeka. \v 18 Maro Kindeni ilo ara ndo pa tamâta ea ipono muli pa Kirisi ku ipaveta kuku mâsi mine, aku kinzi tamâta kala ma ilonzi ara mine nâ ŋana tamâta ŋinde ne vetâŋa. \p \v 19 Mine nde ara ŋana kinda ma tapaveta kuku vetâŋa ndia rârâni uru iveta kinda tamo ilonda kalonda taitu kunzi tininda pinde. Aku ara ŋana kinda ma tapaveta kuku vetâŋa ndia rârâni uru isuka tininda pinde nenzi kalo-tawana tu ipâŋga kaika tona. \v 20 Noko ma kusâu pa kâŋa-nuŋa ne mâsi tu iyaula Maro Kindeni ne wurâta, mine ndimo. Mao nâ, lâ Maro Kindeni nao, kâpwa ndoni nde ara ndo ŋana taka kâ. Taitu kuloŋo ŋga; ambo noko kuka kâpwa toŋge, aku ŋinde iveta tamâta toŋge imbe ŋana iveta kiesaka kâ, ande noko ne vetâŋa ŋinde nde soki ndo. \v 21 Ambo noko kutu kuka simbi tâku kunu lââ kaika tâku kuveta vetâŋa ndia tâku, andeta ŋinde ma iveta noko ninambwe imbe ŋana iveta kiesaka kâ, ande ara ŋana noko ma kupile vetâŋa ŋinde. \p \v 22 Noko ne ilo-kalo ŋana kâŋa-nuŋa kâ nde noko tamwata ku Maro Kindeni rua nâ nemi kelekele. Ambo tamâta toŋge kalo tawana tu kâpwa ndoni nde ara nâ lâ Maro Kindeni nao, aku ilo rua-rua tia, ande tamâta ŋinde ma indeka nâ. \v 23 Andeta kaloŋo ŋga; ambo tamâta toŋge ilo rua-rua ŋana kâpwa toŋge kâ, andeta ikai ika nâ, ande iveta soki lâ Maro Kindeni nao, ŋana tu i ne kalo-tawana ŋandai igagati i ŋana ika kâpwa ŋinde ŋga. Ambo noko kalo tawana tu vetâŋa toŋge nde soki, andeta kulâ kuveta vetâŋani ndaina, ande noko kuveta kiesaka. \c 15 \s1 Kinda ma tapono muli pa Yesu Kirisi \p \v 1 Kinda tamâta pinde nenda kalo-tawana ikeno kaika. Ara ŋana kinda ma tavilanzi tamâta pinde ŋana sikale nenzi malia kâ, kinzi ŋinde nenzi kalo-tawana ikeno kaika tia. Kinda ma ilonda ŋana tapavila warakânda nâ ndimo. \p \v 2 Ara ŋana kinda rârâni taitu-taitu ma tavilanzi ninda-nambwe wukale tu ma simo ara kâ, ŋana tu vetâŋa mine ma iveta nenzi kalo-tawana ipâŋga kaika. \v 3 Kinda tasama tu Kirisi tamwata ŋandai ilo tu ma ipavila tamwata nâ. Malia ipâŋga papa i ikura Maro Kindeni kawa ŋgua Daviti iŋgere lâ pepa tini mine tu, “Lâ zo ŋana kinzi tamâta siporo ŋgua pavaligiŋa pa noko, ande nenzi ŋgua soki ŋinde imâ ikai naŋa tona.” \v 4 Nanayoni kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta siŋgere Maro Kindeni kawa ŋgua lâ pepa tini, aku ŋgua ŋinde rârâni ne wurâta nde ŋana ipanana kinda kâ. Ŋgua ŋinde ne wurâta nde ŋana ipu tini kaika pa ilonda kalonda, ŋana kinda ma takura tu tamandi kaika ku tao tininda pa Maro Kindeni tu ma iveta kie ara pa kinda. \p \v 5 Kinda tasama tu Maro Kindeni simbo nâ uru ipu tini kaika pa ilonda kalonda, aku i simbo nâ uru isuka kinda tu tamandi kaika. Naŋa ano tu ina ma ivila miki ŋana kapono muli pa Yesu Kirisi ku kamo ilomi kalomi taitu nâ. \v 6 Ambo i ma iveta mine, ande miki rârâni ma kakura tu kamâ taitu kapanea nenda Maro Ŋalae Yesu Kirisi tama Maro Kindeni tasuka i ŋa kâki. \s1 Kirisi ivilanzi Juda ŋgu sitavanzi ŋgu pinde rârâni \p \v 7 Mine nde ara ŋana miki rârâni ma kandeka nâ ŋana kakainzi nimi-nambwe kalo-tawana tamâta rârâni simâ simo kumi, ikura Kirisi indeka ŋana ikai miki kamo kuku i mine. Ambo miki ma kaveta mine, ande paneâŋa ma ilâ pa Maro Kindeni. \v 8 Ŋana tu Kirisi ipâŋga wurâta tamâta panzi Juda ŋgu ŋana itula Maro Kindeni ne ŋgua mao pwataki panzi. I ne wurâta ŋinde iveta ŋgua pâŋa rârâni Maro Kindeni muŋga iveta kunzi Juda ŋgu timbunzi ŋinde tu ipâŋga kanaŋo. \v 9 Kirisi isama tu kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu ma simora i ne wurâta ŋinde ku ma sipanea Maro Kindeni ŋa ŋana i ne wisi-wisi kâ. Ŋinde iyoke Daviti kawa ŋgua ikeno lâ wâŋgiŋa paneâŋa kâ ne pepa tini mine tu, \q1 “‘Naŋa ma kawâŋgu ndaŋge pano lâ kinzi tinikoa ŋgu naonzi. Naŋa ma awâŋgi apaneano asuka noko ŋa kâki.” \m \v 10 Aku ŋgua toŋge kala ikeno mine tu, \q1 “‘Miki tamâta lâ tinikoa ŋgu, miki kandeka katavanzi Maro Kindeni ne pateâŋa tamâta ŋgu.” \m \v 11 Aku ŋgua toŋge kala ikeno mine tu, \q1 “‘Miki tamâta lâ tinikoa ŋgu ndoni, miki rârâni kapanea Maro Ŋalae kasuka i ŋa kâki. Miki tamâta kamo tâno ndoni, miki kawawa i!” \m \v 12 Aku Aisaia kala iporo ŋgua kaŋa taituni mine tu, \q1 “‘Maro Kindeni ma io koipu wasaseki toŋge ipâŋga lâ Daviti tama Jesi see, aku i ma ikai poe panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu. Kinzi tamâta ŋgu ŋinde ndoni ma sio tininzi ŋana i ne zo ŋana ivetanzi simo ara kâ.” \p \v 13 Maro Kindeni simbo nâ uru ipu tini kaika pa kinda, kala tao tininda papa i tu ma iveta kie ara pa kinda. Miki nemi kalo-tawana ikeno papa i, aku naŋa ano tu i ma io ndekâŋa tava wisi-pisi sipipi ndo lâ ilomi kalomi. Ŋineŋga Koroani Sapâŋa ne walo kaika ma isukami ŋana kamandi kaika ndo ku kao tinimi pa Maro Kindeni tu ma iveta kie ara pami. \s1 Paulo indeka ŋana wurâta ŋinde Maro Kindeni ipatea papa i \p \v 14 Niŋgu-nambwe wukale, naŋa warakâŋgu kaloŋgu tawana tu miki uru kapaveta kuku vetâŋa ara ikura zo rârâni, aku ilo-kalo ara nde ipipi lâ ilomi kalomi. Mine nde miki taitu-taitu kakura tu kapanananzi kalo-tawana tamâta pinde. \v 15 Taitu kala ŋine naŋa aŋgere ŋgua kaika pinde imâ pami. Naŋa atu apaŋo ilomi kalomi, ŋana miki ma kalomi ŋgere sondo kilo ŋana ŋgua ŋinde kâ. Naŋa ŋandai aruru ŋana aŋgere ŋgua kaŋa mine ŋga, ŋana tu Maro Kindeni muŋgani io ne wisi-wisi imâ pa naŋa, kala ipatea naŋa \v 16 tu amo Yesu Kirisi ne wurâta tamâta panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu. Naneŋgu wurâta nde ŋana atula Maro Kindeni ne pâri ara panzi. Mine kala naŋa amo atogo patarawâŋa tamâta mine, aku uru akainzi tamâta lâ tinikoa ŋgu aonzi silâ pa Maro Kindeni itogo patarawâŋa i ilo ndo papa mwasina. Aku Koroani Sapâŋa ikainzi tamâta ŋinde ku ivetanzi sipâŋga Maro Kindeni ne ŋgu mao. \p \v 17 Naŋa apaipa kuku Yesu Kirisi lâ. Mine kala naŋa andeka nâ ŋana wurâta ŋine Maro Kindeni ipatea pana. \v 18-19 Naŋa ma amandi kaika atula ŋgua pwataki ŋana kelekele taitu nâ. Naŋa ma atapâri ŋana vetâŋa ara ŋinde Kirisi iveta panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu lâ naneŋgu wurâta tini. Igagati ilonzi kalonzi ŋana sipono muli pa Maro Kindeni kawa ŋgua. Koroani Sapâŋa ne walo kaika uru ivila naneŋgu ŋgua wa vetâŋa wa, aku ivilana ŋana aveta mâsi kaika kie-kie pinde tona. Mine nde wurâta ŋine ipâŋga kanaŋo lâ. Nia ndoyo naŋa amandi atula pâri ara ŋana Kirisi kâ lâ Jerusalem lawea muŋga lâ, ŋineŋga aveta mine ayoka alâ akura nia nia lee apâŋga lâ Ilirikum tâno. \v 20 Ikura zo rârâni, naŋa iloŋgu ndo tu atula pâri ara panzi tamâta lâ lawea ndia Yesu Kirisi parina ŋandai ipâŋga panzi ŋga. Naŋa aporo ŋgua tambirâŋa mine tu naŋa tiniŋgu pwâka tu apa luma kâki lâ sâmbwe ŋinde tamâta toŋge muŋga iŋgunu lâ imandi. \v 21 Naneŋgu vetâŋa ŋinde iyoke Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “‘Tamâta pinde ŋandai siloŋo i parina ŋga, andeta kinzi ŋinde ma simora i nao. Aku tamâta pinde ŋandai siloŋo i kawa ŋgua ŋga, andeta kinzi ŋinde ma sisama ŋgua ŋinde kie sondo.” \s1 Paulo itu ikalelenzi lâ Rom lawea, ŋineŋga ma ilâ pa Spen tâno \p \v 22 Naneŋgu wurâta ŋine uru ipono naoŋgu ikura zo rârâ. Mine kala naŋa ŋandai amâ akalele miki ŋga. \v 23 Ikura mbwera mbwera naŋa iloŋgu ndo tu amâ amorami. Aku zo ŋine naneŋgu wurâta lâ nia ŋine ande marumbu lâ. \v 24 Mine nde muli ŋga, lâ zo ŋinde naŋa ma alâ pa Spen tâno, ande naŋa iloŋgu tu ma amâ akalele miki muŋga lâ ŋga, ŋineŋga ma alâ pa Spen. Naŋa ma andeka nâ ŋana amo kumi ikura zo pinde, aku muli ŋga naŋa iloŋgu tu miki ma kavila naŋa ŋana alâ pa Spen tâno. \v 25 Andeta zo ŋine naŋa atu alâ pa Jerusalem lawea ŋana avilanzi Maro Kindeni ne tamâta simo ŋinde. \v 26 Muŋga kinzi kalo-tawana tamâta ŋgu simo Masedonia tâno wa Grik tâno wa, kinzi ŋgu ŋinde sipa ŋgua tu ma sigona mbumbu pinde ku ma sio ilâ pa Jerusalem ŋana isukanzi Maro Kindeni ne tamâta pinde, kinzi ŋinde uru simo sugorai. \v 27 Kinzi warakanzi nâ ilonzi patea tu ma siveta mine panzi Juda ŋgu sugorai tamwatanzi, aku ŋinde ara ndo, ŋana tu kinzi kalo-tawana tamâta lâ Juda ŋgu nenzi mbuku keno panzi kalo-tawana tamâta lâ tinikoa ŋgu. Ŋana tu muŋgani Maro Kindeni itula pâri ara panzi Juda tamâta, aku muli ŋga kinzi sikai pâri ara ŋinde silâ situla panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu tona. Mine nde ara ŋana kinzi kalo-tawana tamâta lâ tinikoa ŋgu ma sikai tâno ŋine ne mbaliŋa Maro Kindeni muŋga ilanzi ŋinde, aku ma siwae mbaliŋa ŋinde ilâ panzi Juda tamâta tona. \v 28 Kala ŋine naŋa atu akai mbumbu ŋinde kinzi sigona lâ ikeno, aku akai alâ awae panzi kalo-tawana tamâta lâ Jerusalem lawea. Mambo wurâta ŋinde marumbu lâ ŋga, ŋineŋga naŋa ma amâ akalele miki. Aku muli ŋga naŋa ma alâ pa Spen tâno. \v 29 Naŋa asama tu muli, lâ zo ŋinde naŋa ma amâ apâŋga pami, ande Kirisi ma iveta kie ara ndo pami. \p \v 30 Niŋgu-nambwe wukale, nenda kalo-tawana ikeno pa Maro Ŋalae Yesu Kirisi, aku Koroani Sapâŋa itula tini-mwasa ne vetâŋa pwataki pa kinda lâ. Mine nde naŋa ano pami tu miki ma kamandi kuku naŋa ku kakai noŋa kaika pa Maro Kindeni tu ma ivilana. \v 31 Naŋa iloŋgu tu miki ma kano papa i tu ma ikea ŋanana, ŋana tu tamâta pinde simo Judia tâno nde kalonzi tawana Yesu Kirisi tia, kala situ siveta malia pana. Aku kakai noŋa tava tu i ma ivetanzi ne tamâta simo Jerusalem lawea ŋinde tu ma ilonzi ara ŋana wurâta ŋine naŋa aveta ŋana avilanzi kâ. \v 32 Ambo Maro Kindeni ma isâu pa naneŋgu noŋa, ande naŋa ma amâ amora miki tava ndekâŋa ŋalae. Aku naŋa ma apwarea tini kumi ŋana akai walo kâ. \v 33 Maro Kindeni, ina wisi-pisi warika, imo kuku miki rârâni. Mao. \c 16 \s1 Paulo kawa kari ara panzi tamâta pinde \p \v 1 Naŋa iloŋgu tu miki ma kaveta kemi ara nâ pa kalo-tawana taine Fibi. I ne wurâta nde ŋana ivilanzi kalo-tawana tamâta simo Senkria lawea. \p \v 2 Fibi nde imo Maro Ŋalae ne wurâta taine. Mine nde naŋa iloŋgu tu miki ma kakai i imâ imo kumi, itogo kinda Maro Kindeni ne tamâta uru taveta mine. Ambo kelekele pinde ikeno papa i tia, ande naŋa iloŋgu tu miki ma kavila i, ŋana tu i muŋga ivilanzi tamâta rârâ, aku ivila naŋa warakâŋgu tona. \v 3 Naŋa iloŋgu tu miki ma kakai kawâŋgu ku kaporo kari ara ilâ panzi Prisila ku Akwila rua. Kinzi rua uru simandi kuku naŋa ŋana kaveta wurâta pa Yesu Kirisi kâ. \v 4 Muŋga kinzi rua sipalilu silâ paraŋa ilo ŋana sivila naŋa kâ. Mine kala kawâŋgu ndaŋge ŋalae pa kinzi rua. Andeta naŋa simboŋgu nâ tia; kinzi kalo-tawana tamâta rârâni lâ ŋgu pinde ndoni kala kawanzi ndaŋge pa kinzi rua mine nâ. \v 5 Aku naŋa iloŋgu tu miki ma kaporo naŋa kawâŋgu kari ara ilâ panzi kalo-tawana tamâta ŋinde uru sipasau lâ kinzi rua nenzi luma tona. Aku naneŋgu ŋgua mine nâ ilâ pa Epainetus tona, inani niŋgu-nambwe mao. I imuŋga panzi tamâta rârâni simo Esia tâno ŋana io ne kalo-tawana ilâ pa Yesu Kirisi kâ. \v 6 Naŋa iloŋgu tu miki ma kaporo naŋa kawâŋgu kari ara ilâ pa Maria nuwaka tona, ina uru iveta wurâta ŋalae ŋana ivilami. \p \v 7 Naŋa iloŋgu tu miki ma kaporo naŋa kawâŋgu kari ara ilâ panzi Andronikus kuku Junias rua tona. Kinzi rua nde nawalâŋgu Juda tamâta, aku muŋga simo kuku naŋa lâ luma sakamao ilo. Kinzi rua uru siveta wurâta ara ndo ŋana situla pâri ara kâ, aku kinzi rua simuŋga pa naŋa ŋana sio nenzi kalo-tawana ilâ pa Yesu Kirisi kâ. \v 8 Naŋa iloŋgu tu miki ma kaporo naŋa kawâŋgu kari ara ilâ pa Ampliatus tona, ina nanayoni ipasipa kuku Maro Ŋalae kala imo niŋgu-nambwe sondo. \v 9 Naŋa iloŋgu tu miki ma kaporo naŋa kawâŋgu kari ara ilâ pa Urbanus tona, ina uru iveta wurâta pa Yesu Kirisi kuku kinda. Aku naneŋgu ŋgua mine nâ ilâ pa Stakis tona, ina niŋgu-nambwe mao. \v 10 Naŋa iloŋgu tu miki ma kaporo naŋa kawâŋgu kari ara ilâ pa Apeles tona. Kinda tasama tu i uru ipono muli sondo ndo pa Kirisi. Aku naneŋgu ŋgua mine nâ ilâ pa Aristobulus ne ŋgu tona. \v 11 Naŋa iloŋgu tu miki ma kaporo naŋa kawâŋgu kari ara ilâ pa nawalâŋgu Juda tamâta Herodion tona. Aku naneŋgu ŋgua mine nâ ilâ panzi kalo-tawana tamâta simo lâ Narsisus ne ŋgu tona. \p \v 12 Naŋa iloŋgu tu miki ma kaporo naŋa kawâŋgu kari ara ilâ panzi taine rua Trifina ku Trifosa rua tona. Kinzi rua uru simakâsa ŋalae ŋana siveta wurâta papa Maro Ŋalae kâ. Aku naneŋgu ŋgua mine nâ ilâ pa Persis tona, ina niŋgu-nambwe mao. I kala uru imakâsa ŋalae ŋana iveta wurâta pa Maro Ŋalae kâ. \v 13 Naŋa iloŋgu tu miki ma kaporo naŋa kawâŋgu kari ara ilâ pa Rufus tona, ina uru iveta wurâta ara ndo pa Maro Ŋalae. Aku naneŋgu ŋgua mine nâ ilâ pa i tina tona. Muŋga taine ŋinde ikatona naŋa sondo ndo, itogo taine uru ikatona natu mine. \v 14 Naŋa iloŋgu tu miki ma kaporo naŋa kawâŋgu kari ara ilâ panzi Asinkritus ŋga Flegon ŋga Hermes ŋga Patrobas ŋga Hermas tona. Aku naneŋgu ŋgua mine nâ ilâ panzi kalo-tawana tamâta uru simo kunzi tona. \v 15 Naŋa iloŋgu tu miki ma kaporo naŋa kawâŋgu kari ara ilâ panzi Filologus ku Julia rua, aku ilâ panzi Nereus kuku i mwane rua tona. Aku naneŋgu ŋgua mine nâ ilâ pa Olimpas tavanzi Maro Kindeni ne tamâta rârâni uru simo kuku i ŋinde tona. \v 16 Naŋa iloŋgu tu miki ma kapatâŋo warakami mbaumi ku kaporo kari ara ilâ pa warakami taitu-taitu. Kirisi ne kalo-tawana tamâta ŋgu ndoni kawanzi kari ara imâ pami. \s1 Kinzi kalo-tawana tamâta pinde uru siyaulanzi kalo-tawana tamâta ŋgu \p \v 17 Niŋgu-nambwe wukale, naŋa ano kaika pami tu miki ma kapakatona sondo ŋananzi tamâta ŋinde uru sipu nemi ŋgu pwapwataki. Nanayoni miki kapanâna sondo ndo ŋana ŋgua mao kâ, andeta kinzi tamâta ŋinde uru siveta “a” pa ŋgua ŋinde. Kinzi nenzi vetâŋa ŋinde iyaula kalo-tawana tamâta pinde nenzi kalo-tawana. Miki ma tinimi piti ndo ŋananzi tamâta mine. \v 18 Tamâta ea kinzi uru siveta vetâŋa potomule mine, ande kinzi ŋinde ŋandai siveta wurâta pa nenda Maro Ŋalae Yesu Kirisi ŋga. Kinzi ilonzi ŋalae pa kâŋa-nuŋa ne ŋgua-tukuŋa kaa kaa, aku siveta ŋgua mona-mona wa siveta mâru-mâru panzi tamâta. Kinzi nenzi ŋgua ŋinde ilaŋenzi tamâta pinde, kinzi ŋinde sizizâla ŋana tamâta ŋinde nenzi ilo-kalo potomule kâ. \v 19 Miki parinami nde isala nia ndoni lâ, kala tamâta rârâni sisama tu miki uru kapono muli pa Maro Kindeni kawa ŋgua. Aku ŋinde iveta iloŋgu ndeka nâ. Naŋa iloŋgu tu miki ma kapanâna sondo ŋana vetâŋa ara kâ, aŋga vetâŋa sakamao nde miki ma kazizâla ŋana. \p \v 20 Maro Kindeni, ina wisi-pisi warika, ma tini nâ izavaru Sadana ne walo ku io i imo miki kalomi. Kinda nenda Maro Ŋalae ne wisi-wisi imo kumi. \s1 Tamâta pinde kawanzi kari ara panzi kalo-tawana tamâta simo Rom lawea \p \v 21 Timoti, ina uru iveta wurâta kuku naŋa, ande i kawa kari ara imâ pami. Aku Lusius ŋga Jeson ŋga Sosipater, kinzi nawalâŋgu Juda tamâta, kala sio nenzi kari ara imâ pami mine nâ. \v 22 Naŋa Tertius akai Paulo kawa ŋgua rârâni ku naŋa warakâŋgu aŋgere ne ŋgua ŋinde lâ pepa ŋine tini imâ pami. Naŋa amo nimi-nambwe kalo-tawana tamâta, aku naŋa kala kawâŋgu kari ara imâ pami tona. \v 23-24 Aku Gaius kala kawa kari ara imâ pami tona. I uru ikatona naŋa Paulo sondo lâ i tamwata ne luma ilo. Kinzi kalo-tawana tamâta simo ŋine nde uru sipasau lâ lumani ndaina. Aku Erastus, i tamâta ŋana ikatona mbumbu pa lawea ŋine ne koipu, aŋga ninda-nambwe Kwartus, kinzi rua kala kawanzi kari ara imâ pami tona. \s1 Kinda ma tapanea Maro Kindeni tasuka i ŋa kâki \p \v 25 Naŋa uru atula pâri ara ŋana Yesu Kirisi kâ pwataki, aku uru aporo tu Maro Kindeni ikura ŋana iveta nemi kalo-tawana ipâŋga kaika. Nia ndoyo, ande pâri ara ŋinde ikeno paveâŋa nâ ikura mbwera mbwera, \v 26 andeta muli ŋga Maro Kindeni itula ŋguani ndaina pwataki panzi ŋgua-tulâŋa tamâta, kala kinzi situla ŋgua ŋinde ipâŋga nia yo lâ. Maro Kindeni, i ŋana imo mine ku imo nâ, ande ipatea tu tamâta ŋgu ndoni ma siloŋo pâri ara ŋinde, ŋana kinzi rârâni ma sikura tu kalonzi tawana i ku sipaveta kuku i kawa ŋgua. \v 27 Maro Kindeni simbo nâ nde Maro Ŋalae, aku i simbo nâ nde ilo-kalo rârâni warika. Yesu Kirisi ikai nzâla piti pa kinda lâ ŋana tapanea Maro Kindeni tasuka i ŋa kâki ikura zo zo. Mao.