\id MRK NT0143 - Clark - May, 1995 \h Malaka \toc1 Pâri ara ŋana Yesu Kirisi kâ Malaka iŋgere \toc2 Malaka \toc3 Mk \mt1 MALAKA \mt2 Pâri ara ŋana Yesu Kirisi kâ Malaka iŋgere \ib \ip \it Ŋine nde pâri ara ŋana Yesu Kirisi kâ Malaka iŋgere, i ŋa toŋge tu Yoane Malaka (Pâri Tamâta 12:12). Malaka ŋandai Yesu ne pâri tamâta ŋga, andeta ilo-kalo tamâta pinde situ i imo taitu kuku Petero lâ Jerusalem lawea ku iloŋo ŋgua rârâ ŋana Yesu ne vetâŋa wa mâsi wa (1 Petero 5:13). Aku zo pinde Malaka iyoka kuku Paulo ku Banabas rua itula pâri ara panzi tamâta lâ nia pinde (Pâri Tamâta 13:13, 15:38-40). Malaka itula pwataki tu Maro Kindeni isupwa Yesu imâ ŋana iveta wurâta papa i, aku iŋgere ŋgua rârâ ŋana mâsi kaika Yesu muŋga iveta lâ tâno kulu.\it* \c 1 \s1 Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata itula ŋgua \r Matai 3:1-12, Luka 3:1-20, Yoane 1:6-8,15-37 \p \v 1 Ŋine nde pâri ara ŋana Maro Kindeni natu Yesu Kirisi kâ. \p \v 2 Muŋgani, ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia ikai ŋgua muŋga Maro Kindeni iporo pa Kirisi, ku iŋgere lâ pepa tini mine tu, \q1 “Kuloŋo ŋga; naŋa ma asupwa naneŋgu kuleŋa tamâta toŋge ikai naŋa kawâŋgu ŋgua imuŋga pano. I ma iveta noko nzalani sondo.” \v 3 “Lâ nia bilimu, sarawâŋa toŋge iyoka lâ tamâta toŋge kawa imâ mine tu, ‘Kaveta nzâla sondo ŋana Maro Ŋalae ma imâ kâ’.” \m \v 4 Mine kala Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ipâŋga nia bilimu, aku itula ŋgua panzi tamâta tu ma sipalele ilonzi kalonzi ku silili pâri ara ne lââ, aku Maro Kindeni ma izavaru nenzi kiesaka piti lâ tininzi. \v 5 Aku kinzi tamâta ŋgu ŋalae nde soka pa Judia tâno wa Jerusalem lawea wa simâ pa Yoane. Kinzi sipatula nenzi kiesaka papa, kala Yoane ililinzi lâ Jodan Lââ. \v 6 Yoane nde uru isawa pasawaŋa muŋga sisuta lâ ŋgoa “kamel” karae, ku ipu ŋgoa karae lâ kambwaŋe. Aku i uru ika ndemu-ndemu tava sipa siŋi itogo kâ kaniŋa mwasina. \v 7 Aku i uru itula ŋgua mine tu, “Tamâta toŋge iyoka naŋa muliŋgu mwaŋga imâ, aku i ne walo nde ipole naneŋgu walo. Naŋa nde tamâta kaa nâ; mine kala naŋa akura tu atundu lâ i kie tini ku ayaute i kie kâmba ne wâlo piti, ande tia. \v 8 Naŋa alili miki lâ lââ nâ, aŋga i nde ma ililimi lâ Koroani Sapâŋa.” \s1 Yoane ilili Yesu \r Matai 3:13-17, Luka 3:21-22 \p \v 9 Pa zo ŋinde, Yesu ipile Nasarete lawea lâ Galilaya tâno ku iyoka imâ pa Yoane, aku Yoane ilili i lâ Jodan Lââ. \v 10 Yesu ipile lââ ku ikâki imâ pa pâŋga pwali, ŋineŋga mata kâki imora samba ipwa pwataki ku Koroani Sapâŋa itogo bâlu mine indue imâ papa. \v 11 Aku sarawâŋa toŋge iyoka pa samba imâ mine tu, “Naŋa natuŋgu ara kala noko. Naŋa iloŋgu ndo keno pano wa iloŋgu ndeka pano wa.” \s1 Sadana ikai samâŋa pa Yesu \r Matai 4:1-11, Luka 4:1-13 \p \v 12 Aku lâ zoni ndaina Koroani Sapâŋa ikai Yesu io i lâ nia bilimu toŋge. \v 13 Aku imo nia bilimu ŋinde ikura kari tamâta rua lâ, aku pa zo ŋinde Sadana imâ tu ikai samâŋa papa. Yesu nde imo nia ŋinde kunzi ŋgoa ŋgoi, ku kinzi aŋelo sikatona i. \s1 Yesu iveta ne wurâta muŋga lâ Galilaya tâno \r Matai 4:12-17, Luka 4:14 \p \v 14 Kinzi kazâŋa tamâta sio Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata imo luma sakamao ilo lâ, aku pa zoni ndaina Yesu iyoka ilâ pa Galilaya tâno, ku itula Maro Kindeni ne pâri ara panzi. \v 15 Aku iporo tu, “Zo ŋga ipâŋga lâ. Maro Kindeni ne zo ŋana ikai maro panzi tamâta kâ ŋga imâ ipâŋga laiti lâ. Mine nde miki kapalele ilomi kalomi ku kalomi tawana pâri ara.” \s1 Yesu isarawanzi tamâta ŋapa tu sipono muli papa i \r Matai 4:18-22, Luka 5:1-11 \p \v 16 Yesu imo tâno ŋinde ku iyoka Galilaya lââ bwalika pwali, ande mata ilâ imoranzi Saimon ku tai Andaria rua. Kinzi rua sitambira viâŋa lâ lââ bwalika ilo, ŋana tu rua uru sikai iŋa ŋana nenzi mbaliŋa kâ. \v 17 Aku Yesu ipainzi rua mine tu, “Miki rua kamâ kapono muli pa naŋa, aku ma apananami ŋana kakainzi tamâta kâ.” \v 18 Aku walele nâ kinzi rua sipile nenzi viâŋa ku soka i muli silâ. \p \v 19 Aku Yesu iyoka ilâ, ŋineŋga imora Yamesi, i Sebedi natu, tava tai Yoane. Kinzi rua kala sisaŋona wâŋga kulu siveta nenzi viâŋa sondo. \v 20 Aku Yesu walele nâ isarawanzi rua, kala sipile tamanzi Sebedi imo wâŋga kulu tavanzi ne wurâta tamâta, aku kinzi rua soka Yesu muli silâ. \s1 Yesu isoki koroani saka piti lâ tamâta toŋge ilo \r Luka 4:31-37 \p \v 21 Yesu ikainzi ne pâri-tamâta ku soka silâ sipâŋga Kaperneam lawea, ŋineŋga Juda nenzi pwareâŋa ne zo sapâŋa ipâŋga lâ. Mine kala Yesu ilâ ipanananzi tamâta lâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo. \v 22 Kinzi siloŋo i ne ŋgua ku wisinzi motutu lâ, ŋana tu i ŋandai ipanananzi itogo kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ uru siveta mine ŋga; ipanananzi itogo i tamwata ikai Maro Kindeni ndamwa kala iporo. \v 23 Lâ zoni ndaina tamâta toŋge imo luma ŋana pasauŋa kâ ilo kunzi, i muŋga koroani saka ipagagara lâ. Aku isarâwa mine tu, \v 24 “Yesu Nasarete tamwata, noko kumâ ŋine tu kuveta mana pa maka, a? Tiambo noko kumâ ŋine tu kuzavaruma, tiya? Naŋa asama noko kilala tu noko nde Maro Kindeni ne Tamâta Sapâŋa.” \p \v 25 Andeta Yesu imbita ku ipai tu, “Noko kawa buu nâ, ku kupile tamâta ŋine pwâwa kulâ!” \v 26 Ŋineŋga koroani saka irurua tamâta ŋinde tini, aku itara kawa kâki ŋalae tina ŋinde, ku ipile i ilâ. \p \v 27 Aku kinzi tamâta rârâni nde wisinzi motutu, ku sipakasoŋa warakanzi tu, “Ŋine nde vetâŋa mana. Ŋine nde ŋgua wasaseki ndo! Opopo, tamâta ŋine nde tamâta kaika, kala imbitanzi koroani saka ku sipono muli pa i kawa ŋgua!” \v 28 Mine kala Yesu parina ilâ walele nâ isala Galilaya tâno ndoni. \s1 Yesu iveta Petero ana taine tini ara kilo \r Matai 8:14-15, Luka 4:38-39 \p \v 29 Kinzi sipile luma ŋana pasauŋa kâ ku siyâti silâ pa nia yo, aku silâ Saimon ku tai Andaria rua nenzi luma ilo. Aŋga Yamesi ku Yoane rua kala soka kunzi silâ. \v 30 Andeta Saimon ana taine ikeno ne kenoŋa nia, ikai pukoŋa ndamwa nâna. Aku walele nâ kinzi sitapâri papa Yesu ŋana i kâ. \v 31 Ŋineŋga Yesu ilâ pa taine ŋinde, ikai i mbau ku igagati imandi sânda. Aku pukoŋa ipile taine ŋinde, kala i tini ara kilo, kala ilâ isu kâpwa panzi. \s1 Yesu ivetanzi pukoŋa tamâta rârâ tininzi mbalaunzi ara kilo \r Matai 8:16-17, Luka 4:40-44 \p \v 32 Simo lee ku lala, kari indue kudu lâ, ŋineŋga kinzi tamâta sikainzi pukoŋa tamâta simâ pa Yesu, sitavanzi tamâta pinde koroani saka sipagagaranzi lâ. \v 33 Aku tamâta rârâni simo lawea ŋinde nde sipasau lâ luma ŋinde ne nzâla kawa tini marumbu lâ. \v 34 Kinzi tamâta ŋinde nde sikai pukoŋa kie-kie, andeta Yesu ivetanzi tininzi mbalaunzi ara kilo, ku isokinzi koroani saka rârâ piti lâ ilonzi wa. Andeta kinzi koroani saka sisama i kilala, kala itu kaika panzi tu ma kawanzi buu nâ. \s1 Yesu iyoka Galilaya tâno itula ŋgua panzi \p \v 35 Lâ mboyo ŋaŋa yo, ande Yesu imandi iyâti pa nia yo ku ilâ nia ŋgaŋe toŋge, aku ino pa Maro Kindeni imo ŋinde. \v 36 Aŋga Saimon tavanzi ninambwe nde siroto ŋana i simâ. \v 37 Kinzi siroto lee sisânda kulu lâ, ŋineŋga sipai tu, “Wa, kinzi tamâta rârâni nde siroto ŋanano.” \p \v 38 Andeta Yesu iporo taulo panzi tu, “Kinda ma tamo lawea ŋine nâ tia. Ayo, toka talâ pa lawea pinde keno laiti ŋai, ŋana tu naŋa atu atula Maro Kindeni kawa ŋgua pa kinzi wa. Naŋa amâ ŋana aveta mine kâ.” \v 39 Aku iyoka ikura Galilaya tâno ndoni itula ŋgua panzi lâ nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ndoni ilo, ku isokinzi koroani saka piti lâ tamâta ilonzi tava. \s1 Yesu iveta tamâta toŋge tini saga-saga ipâŋga mbâra-mbâra kilo \r Matai 8:2-4, Luka 5:12-14 \p \v 40 Aku tamâta toŋge tini saga-saga nde imâ pa Yesu ku ita papa. Tamâta ŋinde ipare tuku itundu lâ Yesu kie tini ku iporo tu, “Ambo noko ilo tu kuveta mine, ande noko pwura ŋana kuveta naŋa tiniŋgu ipâŋga mbâra-mbâra.” \p \v 41 Aku Yesu kalo sukâŋa ŋana kala isuŋa mbau ilâ itaŋo tamâta ŋinde tini ku ipai tu, “Naŋa iloŋgu tu aveta mine; kala ŋine nâ noko kupâŋga mbâra-mbâra!” \v 42 Aku ndainani nâ pukoŋa saga-saga ŋinde marumbu lâ, kala ipâŋga tini mbâra-mbâra lâ. \p \v 43 Ŋineŋga Yesu itu ŋgua kaika papa, ku walele nâ io i ilâ. \v 44 Aku Yesu ipai tu, “Noko kuloŋo sondo ŋga; noko ma kutapâri pa tamâta toŋge ŋana vetâŋa kala ipâŋga pano ŋine ndimo. Kulâ kupatula tini pa patarawâŋa tamâta, aku kuveta patarawâŋa ŋana tini mbâra-mbâra kâ, ikura Mose ne ŋgua tukuŋa itula mine. Ambo noko ma kuveta mine, ande kinzi tamâta ma sisama tu noko ne pukoŋa nde marumbu lâ.” \v 45 Andeta tamâta ŋinde ilâ ku itula vetâŋa rârâni ŋinde pwataki, kala tapâriŋa ŋinde nde ilâ ikura nia pinde lâ. Mine kala Yesu ikura tu ilâ ipâŋga tamâta naonzi lâ lawea toŋge ilo, ande tia. I imo nia ŋgaŋe nâ, andeta kinzi tamâta sipile nenzi lawea rârâni ku simâ papa i. \c 2 \s1 Yesu iveta tamâta toŋge kie-mbalau sakamao ipâŋga ara kilo \r Matai 9:1-8, Luka 5:17-26 \p \v 1 Zo pinde ilâ lâ, ŋineŋga Yesu ilâ pa Kaperneam lawea kilo. Aku kinzi tamâta siloŋo ŋgua tu i imo luma ilo. \v 2 Mine kala tamâta rârâ sipasau lâ luma ŋinde, kala nia maa toŋge ikeno lâ nzâla kawa, ande tia. Aku Yesu imo itula Maro Kindeni ne ŋgua panzi. \v 3 Ŋineŋga tamâta pinde sikai pukoŋa tamâta toŋge simâ papa. Tamâta ŋinde kie-mbalau ndoni imâte lâ. Aku tamâta ŋapa sindawe pukoŋa tamâta ŋinde sikai simâ. \v 4 Andeta kinzi tamâta nde sipasâe ndo lâ, kala sikura tu sikai pukoŋa tamâta ŋinde simâ Yesu tini laiti, ande tia. Tia ku sikai sikâki luma Yesu imo ŋinde kulu, ku sitikia luma ne mende toŋge piti. Sitikia mende toŋge piti lâ, ŋineŋga sitiu pukoŋa tamâta ikeno rombe-rombe kulu ŋinde indue Yesu nao. \v 5 Aku Yesu isama kinzi tamâta ŋinde kilalanzi pwataki tu nenzi kalo-tawana ikeno pa i. Mine kala ipai pukoŋa tamâta ŋinde tu, “Natuŋgu, naŋa azavaru noko ne kiesaka piti lâ tini.” \p \v 6 Aŋga kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ pinde nde simo ŋinde, ku ilonzi kalonzi iporo mine tu, \v 7 “Wa, ŋana sâ kâ ŋga tamâta ŋine iporo mine, a? Itu ikai Maro Kindeni nia kala iporo ŋgua ara tia ndo lâ Maro Kindeni nao! Noko tamâta toŋge pwura ŋana kuzavaru kiesaka piti lâ tamâta tininzi tia ndo! Maro Kindeni simbo nâ ikura tu iveta mine.” \p \v 8 Yesu ipasama lâ tamwata ilo kalo tu nenzi ilo-kalo mine nde keno panzi. Mine kala walele nâ ipainzi tu, “Ŋana sâ kâ ŋga miki nemi ilo-kalo mine keno pami, a? \v 9 Mao nâ, naŋa akura tu apai pukoŋa tamâta ŋine mine tu, ‘Naŋa azavaru noko ne kiesaka piti lâ tini’. Aku mine nâ, naŋa akura apai tu, ‘Noko kumandi sânda, ku pwai ne rombe-rombe pwoka kulâ’. Ayo, ŋgua ndia ma itula naneŋgu walo pwataki pami, a? \v 10 Andeta naŋa iloŋgu tu miki ma kasama ŋine: naŋa Tamâta Natu akai Maro Kindeni ndamwa lâ tâno ŋine kulu, ikura ŋana azavaru kiesaka piti lâ tamâta tininzi.” Yesu iporo ŋgua ŋine panzi lâ, ŋineŋga ipai pukoŋa tamâta ŋinde tu, \v 11 “Naŋa apaino tu kumandi sânda, pwai ne rombe-rombe, ku pwoka kulâ pa tamwata ne luma!” \v 12 Aku ndainani nâ tamâta ŋinde imandi ku walele nâ ikai ne rombe-rombe kâki ku iyoka tamâta naonzi ilâ. Mine kala kinzi tamâta rârâni wisinzi motutu lâ, aku sipanea Maro Kindeni ŋa siporo tu, “Muŋga kinda tamora mâsi toŋge irerege kuku mâsi ŋinde, ande tia ndo!” \s1 Yesu isarawa Livai (i ŋa toŋge Matai) tu ipono muli papa \r Matai 9:9-15, Luka 5:27-35 \p \v 13 Ŋineŋga Yesu ipile nia ŋinde ku ilâ, aku ilâ pa sâwa lâ lââ bwalika pwali. Aku tamâta ŋgu ŋalae nde simâ papa, ku itula Maro Kindeni kawa ŋgua panzi ipanananzi. \v 14 Aku iyoka ilâ, ande mata ilâ imora Livai, i Alfius natu, iveta wurâta lâ Rom nenzi luma ŋana mbumbu kaiŋa kâ isaŋona ŋinde. Aku Yesu ipai tu, “Noko kumâ, kupono muli pa naŋa.” Aku imandi iyoka i muli ilâ. \p \v 15 Aku muli, zo toŋge, ŋineŋga Yesu ilâ Livai ne luma ilo ku isaŋona ika kâpwa kuku. Aku kinzi mbumbu-kaiŋa tamwatanzi ŋgu ŋalae, sitavanzi kiesaka tamwatanzi pinde, nde sisaŋona sika kunzi Yesu ŋga ne pâri-tamâta, ŋana tu kinzi tamâta mine rârâ uru soka kuku Yesu. \v 16 Aŋga kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ pinde, kinzi lâ Parisai ŋgu, ande simora tu Yesu ika kunzi kiesaka tamwatanzi wa kinzi mbumbu-kaiŋa tamâta sakamao wa. Mine kala sipainzi Yesu ne pâri-tamâta tu, “Wa, ŋana sâ kâ ŋga i ika kunzi tamâta sakamao ŋana mbumbu kaiŋa kâ wa kinzi kiesaka tamwatanzi wa, a?” \p \v 17 Andeta Yesu iloŋo ŋgua ŋine, ku ipainzi tu, “Kinzi tamâta tininzi ara uru silâ pa tamâta ŋana ivetanzi pukoŋa kâ, ande tia. Kinzi pukoŋa tamâta nâ uru silâ pa tamâta ŋana ivetanzi pukoŋa kâ. Naŋa ŋandai amâ tâno kulu ŋana asarawanzi kinzi vetâŋa ara warakanzi ŋga. Naŋa amâ ŋana asarawanzi kinzi kiesaka tamwatanzi.” \s1 Situ kaika ŋana kâpwa kâ \r Matai 9:10-15, Luka 5:27-35 \p \v 18 Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ne pâri-tamâta aŋga kinzi Parisai tamâta nde zo pinde uru situ kaika ŋana kâpwa kâ, ŋana ma sikai noŋa kâ. Mine nde kinzi tamâta pinde simâ sikasoŋa Yesu tu, “Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ne pâri-tamâta aŋga kinzi Parisai nenzi pâri-tamâta uru situ kaika ŋana kâpwa kâ. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga noko ne pâri-tamâta ŋandai siveta mine ŋga, a?” \v 19 Aku Yesu isia ŋgua lâ tamwata tini ku ipainzi tu, “Ambo tamâta toŋge itu ikâe, ande i ninambwe kinzi ma situ kaika ŋana kâpwa kâ lâ zo ŋinde i imo kunzi, ande ma tia. Ŋana tu pakâeŋa tamwata imo kunzi yo, kala kinzi ma situ kaika ŋana kâpwa kâ, ande tia. \v 20 Taitu muli, lâ zo ŋinde kinzi tamâta pinde ma sikai pakâeŋa tamâta ŋinde piti lâ ninambwe ŋgininzi, ŋineŋga lâ zoni ndaina kinzi ma kalonzi sukâŋa ku ma situ kaika ŋana kâpwa kâ.” \s1 Yesu isia ŋgua ŋana i ne mâsi wasaseki, aŋga kinzi nenzi mâsi siŋga \r Matai 9:16-17, Luka 5:36-39 \p \v 21 Ŋineŋga Yesu iporo tu, “Kinzi tamâta uru sisaraka lalava wasaseki katiŋe ku sisuta ipono pasawaŋa siŋga râge-râge, ande tia. Ambo siveta mine, ande lalava ŋana ipono pasawaŋa râge-râge ŋinde ma ipasaŋgu ku ma isaraka pasawaŋa kilo, kala ma râge-râge ipwa ŋalae kilo. \v 22 Aŋga kinzi tamâta uru siwuwu waini waseki lâ ŋgoa karae patu siŋga ilo, ande tia. Ambo siveta mine, ande waini ma ipondi kâki ku iveta ŋgoa karae patu siŋga ipwa pwataki. Ŋineŋga waini ma imaliŋi kaa nâ lâ tâno kulu, aku ŋgoa karae patu kala ma ipâŋga sakamao tava. Mine kala kinzi tamâta uru siwuwu waini waseki lâ ŋgoa karae patu wasaseki nâ ilo.” \s1 Tuŋa kaika ŋana wurâta kaiŋa lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa \r Matai 12:1-8, Luka 6:1-5 \p \v 23 Zo toŋge, lâ Juda nenzi pwareâŋa ne zo sapâŋa toŋge, Yesu tavanzi ne pâri-tamâta nde soka silâ sipâŋga kâpwa ‘wit’ ne tâno ŋgini. Aku ne pâri-tamâta sisiki ‘wit’ kanaŋo pinde sika. \v 24 Andeta kinzi Parisai tamâta sipai Yesu tu, “Wa! Ŋgua tukuŋa ikeno tu kinda ma taveta wurâta toŋge lâ zo sapâŋa ndimo. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga kinzi sipu ŋgua tukuŋa utu, a?” \p \v 25 Andeta Yesu iporo ŋgua taulo panzi tu, “Tiambo miki ŋandai kapono ŋgua ŋana vetâŋa ŋinde timbunda Daviti iveta, lâ zo ŋinde putole ipu i tavanzi ne tamâta, a? \v 26 Lâ zo ŋinde Abaiata imo patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae, aku Daviti ilâ Maro Kindeni ne luma ilo ku mbau ilâ ikai puroŋa ŋinde kinzi patarawâŋa tamâta muŋga sipatarâwa pa Maro Kindeni. Patarawâŋa tamâta ŋalae puroŋa ŋinde ilua Daviti, ŋineŋga Daviti ika kunzi ne tamâta. Andeta ŋgua tukuŋa ikeno tu kinzi patarawâŋa tamâta simbonzi nâ ma sika puroŋa ŋinde.” \p \v 27 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Maro Kindeni ŋandai ionzi tamâta ŋana sisuka pwareâŋa ne zo sapâŋa ŋga. Io pwareâŋa ne zo sapâŋa ŋana ma isukanzi tamâta. \v 28 Mine nde naŋa Tamâta Natu akai maro pa pwareâŋa ne zo sapâŋa tava.” \c 3 \s1 Yesu iveta tamâta toŋge mbalau sakamao ipâŋga ara kilo lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa \r Matai 12:9-14, Luka 6:6-11 \p \v 1 Zo toŋge Yesu ilâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo. Aku tamâta toŋge imo ndaina, i mbalau toŋge panzukuma lâ. \v 2 Aŋga kinzi tamâta pinde sio ŋana Yesu kâ. Kinzi situ sisama mine; tiambo i ma iveta tamâta ŋinde tini ara kilo lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa, tiya? Kinzi situ ma sio Yesu lâ ŋgua nia ŋana ŋinde kâ. \v 3 Aku Yesu ipai tamâta mbalau sakamao ŋinde tu, “Noko kumâ kumandi ŋai.” \p \v 4 Ŋineŋga ikasoŋanzi tu, “Mose ne ŋgua tukuŋa isâu pa kinda tu ma taveta vetâŋa ara lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa, tiya?, taveta vetâŋa sakamao. Aku ŋgua tukuŋa isâu pa kinda tu ma tavilanzi tamâta lâ zo sapâŋa tu simo ara, tiya?, tayaulanzi.” Taitu kinzi siporo tia, kawanzi buu nâ. \p \v 5 Aku i mata kikimbwaki ilea panzi ku wisi nâna. Imora tu kinzi taŋanzi kaika ndo, kala i ilo malia ŋana ŋinde kâ. Ŋineŋga ipai tamâta ŋinde tu, “Kusowea mbalau.” Isowea mbalau lâ, aku mbalau ipâŋga ara kilo. \v 6 Aku ndainani nâ kinzi Parisai tamâta simandi silâ, aku sipasau kunzi Herot ne tamâta. Kinzi silâ taitu sipa ŋgua tu ma siroto nzâla ŋana sipu Yesu pâta imâte. \s1 Kinzi ŋgu ŋalae sipasau lâ lââ bwalika tini laiti \r Matai 12:15-16, Luka 6:17-19 \p \v 7 Ŋineŋga Yesu ikainzi ne pâri-tamâta ku sipile lawea ŋinde silâ pa lââ bwalika. Aku tamâta ŋgu ŋalae nde soka kuku i. Kinzi ŋinde nde papa Galilaya tâno, \v 8 aŋga Judia tâno, aŋga Jerusalem lawea, aŋga Idumea tâno, aŋga Jodan lââ tini pinde, aŋga Tair lawea wa Saidon lawea wa. Kinzi ŋgu ŋalae tina nde siloŋo pâri ŋana mâsi kie-kie Yesu iveta ŋinde, kala simâ papa. \v 9-10 Yesu muŋga ivetanzi pukoŋa tamâta rârâ tininzi mbalaunzi ara kilo. Mine kala kinzi pukoŋa tamâta rârâ simâ siŋge i lâ. Kinzi situ ma sio mbalaunzi ilâ sitaŋo i. Mine kala Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Tamâta ŋgu ŋalae simo ŋai kala sipono naoŋgu. Mine nde kao wâŋga toŋge yâti tu ma nakâki kulu.” \v 11 Aŋga kinzi koroani saka simora i kilala pwataki, kala situndu lâ Yesu nao sisarâwa mine tu, “Noko nde Maro Kindeni Natu!” \v 12 Andeta iporo kaika indi panzi tu ma situla i parina mine ndimo. \s1 Yesu ipateanzi pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua \r Matai 10:1-4, Luka 6:12-16 \p \v 13 Ŋineŋga Yesu ikâki tuu kulu, ku isarawanzi tamâta pinde i ilo panzi ŋinde tu ma simâ papa. \v 14 Simâ lâ, ŋineŋga ipateanzi tamâta saŋao kanaŋonzi rua tu ma simo kuku i. Ipateanzi tu ma muli isupwanzi silâ situla Maro Kindeni kawa ŋgua, \v 15 aku i walo ilanzi sikai i ndamwa ŋana sisokinzi koroani saka piti tona. \v 16 I ipatea Saimon ku io ŋoa Petero lâ tini, \v 17 aku ipatea Yamesi, i Sebedi natu, tava tai Yoane, ku ipatu kinzi rua ŋanzi toŋge tu, “Boanesis”. (Ŋoa ŋinde nde duvi mine tu, “Tamâta Sitogo Mbamba Ipu”.) \v 18 Aku ipateanzi Andaria, ŋga Pilip, ŋga Bartolomyu, ŋga Matai, ŋga Tomas, ŋga Yamesi i Alfius natu, ŋga Tadius, ŋga Saimon Selot, \v 19 aŋga Judas Iskariot, ina ma muli ikai kulu-pâŋga ŋana Yesu kâ ku io ilâ kinzi kazâŋa tamâta mbaunzi ilo. \s1 Kinzi tamâta pinde siporo tu Yesu ikai wurâta kuku Belsebul, ina koroani saka nenzi koipu ŋalae \r Matai 12:31-32, Luka 11:14-22 \p \v 20 Yesu ipateanzi tamâta ŋinde lâ, ŋineŋga ilâ pa luma kilo. Andeta kinzi tamâta ŋgu ŋalae nde sipasau kuku kilo ku sipono nao, kala Yesu tavanzi ne pâri-tamâta sikura tu sisaŋona sika, ande tia. \v 21 Aku Yesu see kinzi siloŋo pâri ŋana ŋinde kâ, kala simâ tu sikale i kaika kâ. Kinzi siporo tu, “Opopo, ipâŋga kapa lâ.” \p \v 22 Aŋga kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ pinde nde sipile Jerusalem lawea sindue simâ, ku sivaligi Yesu tu, “Belsebul, i ŋa toŋge Sadana, ande ipagagara i lâ. Mine kala ikai koroani saka nenzi koipu ŋalae ŋinde ne walo ku isokinzi koroani saka piti.” \p \v 23 Mine kala Yesu isarawanzi tu simâ kuku, ku isia ŋgua panzi mine tu, “Mana mana ŋga Sadana ma ikura tu isoki i tamwata ne ŋgu, a? \v 24 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga; ambo kinzi tamâta nenzi lawea taitu ma sipwa pwataki simo ŋgu rua ku sikai kazâŋa pa warakanzi, ande lawea ŋinde ma sipayaula ndo. \v 25 Ambo tamâta toŋge natu-timbu ma sipwa pwataki simo ŋgu rua ku sikai kazâŋa pa warakanzi, ande ŋgu ŋinde ma sipayaula ndo. \v 26 Aku mine nâ, ambo Sadana ikai kazâŋa pa tamwata kala ne ŋgu sipwa pwataki, ande i ma ikura tu imo tia, ŋana tu i ne walo ma marumbu lâ. \v 27 Mao nâ, tamâta toŋge ikura tu iyoka kaa nâ ilâ tamâta kaika toŋge ne luma ilo ku ikai i ne kelekele, ande tia. I ma wâlo nâ ipa tamâta kaika ŋinde muŋga lâ ŋga. Ambo iveta mine lâ, ŋineŋga i ma ikai tamâta ŋinde ne kelekele rârâni keno ne luma ilo ŋinde marumbu lâ. \v 28 Naŋa aporo mao nâ pami; tamâta nenzi kiesaka kie-kie wa ŋgua sakamao ŋinde wa, ande Maro Kindeni ikura tu izavaru kiesaka ŋinde rârâni piti lâ tininzi. \v 29 Ambo taitu tamâta ea iporo ŋgua pavaligiŋa pa Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa, ande Maro Kindeni ma izavaru kiesaka ŋinde piti lâ tini, ande tia. Tamâta ŋinde ne kiesaka ŋinde ma keno papa mine ku imo nâ.” \p \v 30 Yesu iporo mine ŋana duvi ŋine kâ; kinzi muŋga siporo tu, “Koroani saka ipagagara i.” \s1 Ea kinzi nde Yesu tina wa tai wa \r Matai 12:46-50, Luka 8:19-21 \p \v 31 Lâ zoni ndaina Yesu tina wa tai kinzi nde simâ sipâŋga kala simandi nia yo, ku sipasupwa imâ papa. Kinzi situ i ma imâ imoranzi. \v 32 Aŋga tamâta ŋgu ŋalae nde sisaŋona siŋge i lâ, aku kinzi pinde sipai Yesu tu, “Kuloŋo, noko tina wa tai kinzi nde simâ simandi nia yo kala sisarâwa pano.” \p \v 33 Andeta iporo taulo panzi tu, “Naŋa nana wa taiŋgu wa nde ea kinzi.” \p \v 34 Ŋineŋga i mata ilea panzi tamâta ŋinde kala sisaŋona siŋge i lâ, ku iporo tu, “Naŋa nana wa taiŋgu wa kala simo ŋai! \v 35 Ŋana tu tamâta ea kinzi uru siveta ikura Maro Kindeni ne pateâŋa mine, ande kinzi ŋinde sitogo naŋa taiŋgu wa mwaneŋgu wa nana wa.” \c 4 \s1 Ŋgua tambirâŋa ŋana tamâta iliŋi kaniŋa vâsa lâ tâno ilo \r Matai 13:1-17, Luka 8:4-10 \p \v 1 Zo toŋge Yesu imandi kilo ŋana ipanananzi tamâta lâ Galilaya lââ bwalika pwali. Aku ŋgu kambwaŋenzi ŋalae ŋinde nde simâ sipasau pasâe ndo lâ i tini. Mine kala ikâki wâŋga toŋge kulu isaŋona. Aŋga kinzi tamâta nde simandi sâwa. \v 2 Ŋineŋga Yesu iporo ŋgua siâŋa rârâ ŋinde ipanananzi tu, \v 3 “Miki kaloŋo ŋga. Tamâta toŋge iyoka ilâ iliŋi kaniŋa vâsa lâ tâno ilo. \v 4 Iliŋi ilâ, ande vâsa pinde nde imbe indue nzâla-kawa, aku sii simâ sika marumbu lâ. \v 5 Aŋga vâsa pinde nde imbe indue tâno mira-mira. Tâno ŋinde nde matatola koŋa tia, kala mata ipâŋga walele. \v 6 Andeta kari ikâki imâ ikana. Aku kâpwa ŋinde ne mburu-mburu kaika tia, kala ŋgâla-ŋgâla ndo lâ, kala imâte. \v 7 Aŋga vâsa pinde nde imbe indue wâlo mata-mata ŋgininzi. Aku wâlo ŋinde ipâŋga ŋalae ku ilita, kala kanaŋo ipâŋga tia. \v 8 Aŋga vâsa pinde nde imbe indue tâno ara kulu, aku ipâŋga ŋalae ku ipula kanaŋo. Pinde ipula kanaŋo tamâta taitu kanaŋo saŋao (30), aŋga pinde nde ipula kanaŋo tamâta ŋato (60), aŋga pinde nde ipula kanaŋo tamâta ŋalae taitu (100).” \p \v 9 Aku Yesu ipainzi tu, “Ambo miki taŋami keno, ande kaloŋo ŋgua ŋine sondo.” \s1 Yesu ne mâsi ŋana iporo ŋgua tambirâŋa nâ, ne duvi \p \v 10 Muli ŋga, ŋgu ŋalae ŋinde nde silâ lâ, ŋineŋga kinzi pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua sitavanzi tamâta pinde uru simo kunzi ŋinde, ande sikasoŋa Yesu ŋana ŋgua tambirâŋa ŋinde duvi kâ. \v 11 Aku Yesu ipainzi tu, “Maro Kindeni itula ŋgua paveâŋa ne duvi pwataki pami ŋana i ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Aŋga kinzi tamâta simo niaka ande siloŋo ŋgua tambirâŋa nâ. \v 12 Ŋana tu muŋga ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia iŋgere ŋgua lâ pepa tini mine tu, \q1 ‘Kinzi matanzi ma pareŋge, andeta ma simora kelekele toŋge tia. Aku ma sitambira taŋanzi, andeta ma sisama ŋgua duvi kilala tia. Ambo kinzi simo mine tia, ande ma sipalele ilonzi kalonzi, kala Maro Kindeni ma izavaru nenzi kiesaka piti lâ tininzi. Andeta tia.’” \s1 Ŋgua tambirâŋa ŋana vâsa liŋiŋa kâ, ne duvi \r Matai 13:18-23, Luka 8:11-15 \p \v 13 Aku Yesu ipainzi tu, “Ambo miki kazizâla ŋana ŋgua tambirâŋa ŋine duvi, ande miki ma kakura tu kasama ŋgua tambirâŋa rârâni ne duvi mâsi mana, a? \v 14 Kaniŋa vâsa kala tamâta iliŋi ŋinde, ande itogo Maro Kindeni ne ŋgua. \v 15 Kinzi tamâta pinde sitogo vâsa ŋinde imbe indue nzâla-kawa, ŋana tu kinzi siloŋo Maro Kindeni ne ŋgua lâ taŋanzi, andeta lâ zoni ndaina Sadana imâ ku ikawea ŋguani ndaina piti lâ ilonzi. \v 16 Aŋga tamâta pinde nde sitogo vâsa ŋinde imbe indue tâno mira-mira. Kinzi siloŋo ŋgua ku sikai walele nâ, aku sindeka ŋana. \v 17 Andeta kinzi sikai ŋgua ŋinde kaika tia. Mine kala simo zo mbwana-mbwana nâ, aku muli ŋga tamâta pinde simâ situ siveta malia panzi ku siveta kenzi sakamao panzi ŋana nenzi kalo-tawana kâ. Mine kala kinzi nenzi kalo-tawana imbe walele nâ. \v 18 Aŋga kinzi tamâta pinde nde sitogo vâsa ŋinde imbe indue wâlo mata-mata ŋgininzi. Kinzi siloŋo ŋgua, \v 19 andeta ilonzi ŋalae ŋana tâno ne kelekele, aku ilonzi ŋalae ŋana sigona mbaliŋa rârâ, kala ilonzi yosi ŋana toŋge-toŋge rârâ. Aku ilo-kalo ŋinde iveta kalo-lokoni panzi, kala siveta vetâŋa ara pinde tia. \v 20 Aŋga kinzi tamâta pinde nde sitogo vâsa ŋinde imbe indue tâno ara kulu. Kinzi siloŋo ŋgua ku sikai sipaveta kuku, kala siveta vetâŋa ara rârâ, itogo kanaŋonzi mine; pinde siveta vetâŋa ara tamâta taitu kanaŋo saŋao (30), aŋga pinde siveta vetâŋa tamâta ŋato (60), aŋga pinde nde siveta vetâŋa tamâta ŋalae taitu (100).” \s1 Kinda uru tao sinâla lâ peke kulu \r Matai 5:15-16, Luka 8:16-18, 11:33-36 \p \v 21 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Kinda uru takai sinâla ku tao lâ kondo kalo wa peke kalo, ande tia. Kinda uru tao sinâla ikeno peke kulu. \v 22 Aku mine nâ, ŋgua ndia rârâni ikeno paveâŋa, ŋinde miki ma katula pwataki ipâŋga nia yo, ŋana kinzi tamâta ma sikura tu sisama ŋgua rârâni duvi. \v 23 Ambo miki taŋami keno, ande kaloŋo ŋgua ŋine sondo.” \p \v 24 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Ŋgua ndia miki kaloŋo, ande ŋinde miki ma ilomi ipatea sondo. Ŋana tu tamâta ea itambira taŋa sondo pa Maro Kindeni kawa ŋgua, ande Maro Kindeni ma itula ŋgua ŋinde ne duvi pwataki papa i, aku ma itula ŋgua pinde kilo papa tava. \v 25 Mao nâ, tamâta ea ikai ilo-kalo ŋana Maro Kindeni ne vetâŋa paveâŋa kâ, ande Maro Kindeni ma ilo-kalo ŋalae ilua i. Aŋga tamâta ea tini pwâka tu ikai ilo-kalo ŋinde, ande ilo-kalo tini-mwata i muŋga ikai, ande ŋinde Maro Kindeni ma ikai saŋe.” \s1 Ŋgua tambirâŋa ŋana kaniŋa kanaŋo ipâŋga \p \v 26 Aku Yesu iporo mine tu, “Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ, ande itogo tamâta iliŋi kaniŋa vâsa lâ tâno ilo. \v 27 Ikura mbo mbo tamâta ŋinde ikeno, aŋga kari kari imandi ku iyoka. Andeta vâsa ŋinde ipâŋga ilâ ŋalae mâsi mana; ande tamâta ŋinde isama ŋine tia. \v 28 Ŋana tu tâno tamwata nâ iveta wurâta papa vâsa ku iveta kâpwa ipâŋga. Mata ipâŋga muŋga, ŋineŋga io lau, aku mwaŋga ŋga kanaŋo ipâŋga ŋalae itumbua mata. \v 29 Aku muli ŋga kanaŋo ŋinde ipâŋga ŋalae lâ, kala tâno warika ŋinde isupwanzi ne wurâta tamâta tu sikai nenzi pila silâ ŋana sitoto kâ. Ŋana tu kâpwa gonâŋa ne zo nde imâ ipâŋga lâ.” \s1 Ŋgua tambirâŋa ŋana kaniŋa vâsa mota mwata \r Matai 13:31-32, Luka 13:18-19 \p \v 30 Ŋineŋga Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Kinda ma taporo ŋgua mana ŋana tatula Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ ipâŋga nia yo. Kinda ma tasia ŋgua mana ŋana tatula ŋinde pwataki. \v 31 Maro Kindeni ne mâsi ŋinde nde itogo kaniŋa ‘mastet’ vâsa. Mastet vâsa ŋandai irerege kuku vâsa rârâ kinzi tamâta uru sipau lâ tâno ilo ŋga. I nde mota mwata, itogo paulo mine. \v 32 Tamâta ipau vâsa ŋinde lâ, ŋineŋga kâi mastet ŋinde ipâŋga aku ilâ ŋalae tina lâ, aku i ne luandondo ipolenzi kaniŋa kie-kie rârâni uru sipau lâ tâno ilo. I laka ŋalae ŋinde, kala kinzi sii kie-kie uru sipagona simâ sisaŋona ne laka kulu.” \s1 Yesu iporo ŋgua tambirâŋa nâ \p \v 33 Yesu iporo ŋgua panzi tamâta, ande iporo ŋgua tambirâŋa rârâ mine, ipakura kuku nenzi ilo-kalo ŋinde. \v 34 I ŋandai iporo ŋgua rârâ ipâŋga nia yo panzi ŋga. Iporo ŋgua tambirâŋa rârâ panzi. Andeta i uru ikainzi ne pâri-tamâta silâ pa nia ŋgaŋe, ŋineŋga itula ŋgua ŋinde rârâni duvi pwataki panzi. \s1 Yesu itu ŋgua kaika pa kâla-lawea, kala pâti kii lâ \r Matai 8:23-27, Luka 8:22-25 \p \v 35 Aku lâ zoni ndaina, kari indue lala lâ, ŋineŋga Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Ayo, kinda ma tambwaliu talâ pa lââ bwalika tini pinde.” \v 36 Aku sipilenzi tamâta ŋgu ŋalae ŋinde, ku sikâki wâŋga muŋga Yesu isaŋona ŋinde kulu. Aku sikai Yesu tava silâ. Aŋga wâŋga pinde nde silâ kunzi tava. \v 37 Andeta lawea iyoka more-more ŋalae ku ne kâla kâki iliŋi lâ wâŋga ilo, aku lââ pipi lâ. \v 38 Aŋga Yesu nde ikulanda kulânda toŋge ku ikeno wâŋga ilo pa muli kâ. Mine kala kinzi sipaŋo Yesu ku sipai tu, “Pananâŋa! Laiti ŋana kinda tambwatuke kâ, andeta noko kalo sukâŋa tia tâ!” \p \v 39 Aku Yesu imandi itu ŋgua kaika pa lawea ku ipai tu, “Kura lâ! Pâti kii lâ!” Aku ndainani nâ lawea pâti kii lâ, aku kâla imâte lâ. \v 40 Ŋineŋga ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Ŋana sâ kâ ŋga miki karuru pâta, a? Miki nemi kalo tawana nde kiri-mwata nâ!” \p \v 41 Andeta kinzi siruru pâta kanaŋo ku siporo nenzi mine tu, “Opopo, tamâta ŋine nde tamâta mana kala iporo kaika pa kâla-lawea, aku kinzi kala sipaloŋo pa i kawa ŋgua!” \c 5 \s1 Yesu isokinzi koroani saka piti lâ tamâta kapa toŋge ilo \r Matai 8:28-34, Luka 8:26-39 \p \v 1 Kinzi silâ lee sitoa lââ bwalika tini pinde, lâ kinzi Gerasa nenzi tâno. \v 2 Yesu ipile wâŋga itoa lâ, ŋineŋga walele nâ tamâta toŋge ipakâtu kuku, i koroani saka ipagagara lâ. Tamâta ŋinde imo potomule lâ kuru nia, kala iyoka pa ŋinde imâ. \v 3 Tamâta ŋinde uru ikeno ŋgânza ilo lâ kuru nia ŋinde. Muŋga, kinzi tamâta pinde sipa wâlo kaika lâ i tini, andeta kala ŋine sikura tu siveta mine kilo, ande tia. \v 4 Muŋga, ikura zo rârâ kinzi sipa i kie-mbalau lâ wâlo kaika. Andeta i uru itaki wâlo kaika ŋinde utu. I nde tamâta kaika ndo, kala tamâta toŋge ikura tu ikai i kaika, ande tia. \v 5 Ikura kari wa mbo wa, tamâta ŋinde imo kuru nia wa tuu kulu wa, aku uru kawa pakâe ipaive tamwata karae lâ mira tu ma ipayaula pâta imâte. \p \v 6 Tamâta kapa ŋinde imandi imo malawae, andeta mata ilâ imora Yesu kala ipalilu imâ ku ipare tuku papa. \v 7-8 Aku Yesu ipai tu, “Noko koroani saka ŋai, noko kupile tamâta ŋine ku pwâwa kulâ!” Andeta koroani saka isarâwa kaika ndo ku iporo tu, “Yesu, Maro Kindeni âta Tamwata Natu, noko kutu kuveta mana pa naŋa, a? Naŋa ano pano lâ Maro Kindeni ŋa tu noko ma nâna kulua naŋa ndimo!” \p \v 9 Aku Yesu ikasoŋa koroani saka mine tu, “Aŋga noko nde ŋa mana.” Ande iporo taulo tu, “Naŋa ŋâŋgu ‘Zugu Tamwatama’, ŋana tu maka ŋgu kambwaŋema ŋalae ndo.” \v 10 Aku ino kaika ŋinde pa Yesu tu, “Noko ma kuŋarama lâ tâno ŋine ndimo!” \v 11 Aku ŋgoa ŋgu ŋalae nde simo nia ŋinde, sipaŋuŋu sika simo nia ndamwa. \v 12 Aku kinzi koroani saka sino kaika pa Yesu tu, “Kuo maka kalâ kinzi ŋgoa ŋinde ilonzi.” \v 13 Aku Yesu isâu panzi tu silâ. Aku marumbu; kinzi koroani saka sipile tamâta ŋinde ku silâ ŋgoa ilonzi. Ŋineŋga ŋgoa ŋinde nde wisinzi motutu simaŋguru sipalilu kaika silâ sindue nia ndamwa ŋinde. Ŋgoa ŋgu ŋinde kambwaŋenzi ipâŋga ikura 2000 mine, aku kinzi rârâni sisoŋga sindue lââ bwalika ilo sinu lââ ku sipamateteu marumbu lâ. \p \v 14 Ŋineŋga kinzi ŋgoa nenzi katonâŋa tamâta nde sikâwa silâ, ku sikai pâri silâ pa lawea ilo wa nia ŋinde ndoni wa. Mine kala kinzi tamâta simâ tu simora mâsi kala muŋga ipâŋga ŋinde. \v 15 Kinzi simâ sipâŋga pa Yesu, aku simora tamâta ŋinde, muŋga koroani saka rârâ sipagagara, andeta ŋineŋga ipita lalava ku ne ilo-kalo ipâŋga sondo lâ, kala isaŋona imo. Kinzi tamâta simora ŋine ku wisinzi motutu. \v 16 Ŋineŋga kinzi tamâta kala muŋga simora mâsi ŋinde nde sitapâri panzi ŋana mâsi ŋinde ipâŋga pa tamâta ŋinde, ina muŋga koroani saka sipagagara. Aku sitapâri panzi ŋananzi ŋgoa tona. \v 17 Ŋineŋga kinzi tamâta sino kaika pa Yesu tu ma ipile nenzi lawea ku ilâ pa nia toŋge. \p \v 18 Mine kala Yesu ikâki wâŋga kulu. Andeta tamâta ŋinde muŋga koroani saka sipagagara, ande ino Yesu mine tu, “Naŋa iloŋgu tu ma amo kuku noko.” \v 19 Andeta Yesu ipai tu, “Tia. Noko kutaulo kulâ panzi noko see, aku kutapâri panzi ŋana vetâŋa rârâni Maro Ŋalae iveta pano ŋine. Aku kutula pwataki panzi tu i kalo sukâŋa ŋanano.” \v 20 Ŋineŋga tamâta ŋinde ilâ, aku iveta wurâta ŋana itu pâri ŋinde panzi tamâta simo lawea pinde sipatu ŋa tu Dekapolis (nenda ŋgua tu “Lawea Saŋao”). Itapâri panzi ŋana vetâŋa ŋinde Yesu muŋga iveta papa. Mine kala kinzi tamâta rârâni nde ilonzi rârâ. \s1 Yesu ipaŋo katonâŋa toŋge natu taine imo via kilo, ku iveta taine toŋge tini ara kilo tava \r Matai 9:18-26, Luka 8:40-56 \p \v 21 Yesu ikainzi ne pâri-tamâta sikâki wâŋga kulu ku simbwaliu kilo. Sitoa lâ, ŋineŋga tamâta ŋgu ŋalae ŋinde nde simâ sipasau lâ Yesu tini lâ lââ bwalika pwali. \v 22 Ŋineŋga tamâta toŋge, i ŋa tu Jairus, ande imâ ipâŋga. I nde luma ŋana pasauŋa kâ ne katonâŋa tamâta toŋge. I mata ilâ imora Yesu, ku imâ ipare tuku lâ i kie tini laiti. \v 23 Aku ino kaika pa Yesu tu, “Naŋa natuŋgu taine taipa nde laiti ŋana imâte kâ. Mine nde kumâ kutaŋo i, aku ma tini ara kilo ku ma imo via.” \v 24 Aku Yesu iyoka kuku silâ. \p Andeta tamâta ŋgu ŋalae ŋinde soka i muli, ku sipatiŋgi nâ. \v 25 Aku taine toŋge kala imo ndaina, i uru imora nzimona zo rârâni. I imo mine ikura mbwera saŋao kanaŋo rua lâ, \v 26 aku kinzi tamâta ŋana sivetanzi pukoŋa kâ rârâ nâna kie-kie silua i ŋana ne pukoŋa ŋinde kâ. Taine ŋinde nde ipile ne mbumbu rârâ panzi, andeta ne pukoŋa marumbu tia, ikeno kaika lâ tini ku imo nâ. \v 27-28 Taine ŋinde iloŋo Yesu parina lâ, kala i ilo patea tu, “Ambo naŋa mbauŋgu sili ataŋo i ne pasawaŋa ŋgaŋe nâ, ande ma tiniŋgu ara kilo.” Mine kala imâ imo tamâta ŋgu ŋalae ŋinde ŋgininzi. Imege ku iyoka pa Yesu muli imâ, ku mbau ilâ itaŋo i ne pasawaŋa ŋgaŋe. \v 29 Ŋineŋga walele nâ i see mâsa-mâsa, ku ipasama tini tu pukoŋa ŋine nde marumbu lâ. \p \v 30 Andeta Yesu ipasama tu i ne walo pinde nde ilâ lâ. Mine kala ipupulia ku ikasoŋanzi ŋgu tu, “Ea itaŋo naneŋgu pasawaŋa ŋgaŋe.” \p \v 31 Andeta i ne pâri-tamâta sipai tu, “Opopo, kinzi tamâta ŋgu ŋalae nde sitiŋgi noko. Mine nde mana mana ŋga noko pwasoŋanzi tu, ‘Ea itaŋo naŋa’, a?” \p \v 32 Andeta Yesu mata imora ilâ wa imâ wa tu isama tamâta ea itaŋo i. \v 33 Aku taine ŋinde ipasama lâ ŋana vetâŋa ŋinde kala ipâŋga papa, aku i kalo loko ku tini ruru. Tia ku imâ pa Yesu ku ipare tuku papa, ku iporo pwataki ŋana vetâŋa ŋinde rârâni. \v 34 Ŋineŋga Yesu ipai tu, “Natuŋgu, noko ne kalo-tawana ŋinde ivetano tini ara kilo. Noko kulâ, aku wisi puu ndue, ŋana tu noko ne pukoŋa nde marumbu lâ.” \p \v 35 Yesu iporo ŋgua ŋine yo, ŋineŋga tamâta pinde muŋga soka pa katonâŋa Jairus ne luma kâ nde simâ sipâŋga lâ. Aku sipai tu, “Noko natu nde imâte lâ. Mine nde noko ma kuveta kalo-lokoni papa pananâŋa kilo ndimo.” \v 36 Andeta Yesu ipaloŋo pa kinzi nenzi ŋgua ŋinde, ande tia. Iporo pa Jairus mine tu, “Noko kururu ndimo. Kalo tawana naŋa nâ.” \p \v 37 Aku itu kaika panzi tamâta tu ma soka kuku i simâ ndimo. Ikainzi Petero, ŋga Yamesi, ŋga Yamesi tai Yoane, aku kinzi ŋato nâ soka kuku i silâ. \v 38 Kinzi silâ lee sipâŋga katonâŋa Jairus ne luma, ande Yesu imoranzi tamâta siveta nduŋeŋa ŋalae wa sita pâta lâ. \v 39 Aku ilâ luma ilo ku ipainzi tu, “Ayo, ŋana sâ kâ ŋga miki kata wa kaveta nduŋeŋa ŋalae koŋa, a? Lâlu ŋine ŋandai imâte ŋga; ikeno mata nâ.” \v 40 Andeta kinzi siŋelea i pâta kanaŋo. \p Tia ku ionzi tamâta rârâni siyâti pa nia yo. Ŋineŋga ikainzi lâlu tina ku tama rua, sitavanzi ne pâri-tamâta ŋato, aku kinzi ŋinde nâ soka silâ luma ilo kisiŋa pwataki lâlu ikeno ŋinde. \v 41 Ŋineŋga isaŋa taine taipa ŋinde mbau ku ipai tu, “Talita kumi!” Ŋgua ŋinde nde duvi mine tu, “Taine taipa, naŋa apaino tu kumandi sânda!” \v 42 Aku walele nâ taine taipa imandi ku iyoka. I ne mbwera ipâŋga ikura saŋao kanaŋo rua mine. Aku kinzi simora mâsi ŋinde ku wisinzi motutu lâ. \v 43 Andeta Yesu indi kaika panzi mine tu, “Miki ma katapâri pa tamâta toŋge ŋana mâsi ŋine ndimo.” Aku ipainzi tu, “Kâpwa pinde kalua taine taipa ŋine ika.” \c 6 \s1 Kinzi tamâta lâ Nasarete lawea sipu mulinzi pa Yesu \r Matai 13:54-58 \p \v 1 Yesu ipile lawea ŋinde aku ilâ pa tamwata ne lawea. Aku i ne pâri-tamâta nde soka kuku silâ. \v 2 Aku lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa, Yesu ilâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo ku itula Maro Kindeni kawa ŋgua pwataki panzi tamâta. Kinzi siloŋo i ne ŋgua, aku kinzi rârâni wisinzi motu pâta. Kinzi sipakasoŋa tu, “Opopo, tamâta ŋine nde ikai ŋgua ŋine lâ nia ndia, a? Aŋga ilo-kalo ŋine kala ikeno papa i, ande ilo-kalo mana, a? Mana mana ŋga iveta mâsi kaika mine, a? \v 3 Tiambo tamâta ŋine uru iveta wurâta ŋana ipa luma kâ, tiya? Tiambo i nde Maria natu, aŋga i nde Yamesi wa Josis wa Juda wa Simeon tuanzi, tiya? Tiambo i mwane wukale kala simo ŋai kuku kinda, tiya?” Kinzi siporo ŋgua mine rârâ, ku sipu mulinzi pa Yesu. \p \v 4 Andeta Yesu ipainzi tu, “Kinzi tamâta simo lawea ndoni nde ilonzi ara pa ŋgua-tulâŋa tamâta. Taitu kinzi tamâta lâ i tamwata ne lawea tina wa i see wukale wa, kinzi ŋinde ilonzi ara papa i, ande tia.” \v 5 Kinzi nenzi kalo-tawana ikeno pa Yesu tia ndo. Mine kala ikura tu iveta mâsi kaika toŋge lâ lawea ŋinde, ande tia. Andeta io mbau lâ kinzi pukoŋa tamâta pinde nâ tininzi, ku ivetanzi tininzi ara kilo. \v 6 Aku Yesu ilo malia ŋana kinzi tamâta ŋinde nenzi kalo-tawana soki-soki ŋinde. Ŋineŋga iyoka ilâ pa lawea pinde, ku ipanananzi tamâta ŋana Maro Kindeni kawa ŋgua. \s1 Yesu iwae wurâta panzi ne pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua \r Matai 10:1-42, Luka 9:1-6 \p \v 7 Yesu isarawanzi ne pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua tu simâ kuku, ŋineŋga ionzi rua rua tu ma silâ situla pâri ara. Aku i tamwata ne walo kaika ilanzi ŋana sisokinzi koroani saka piti lâ tamâta ilonzi. \v 8 Ŋineŋga ipainzi tu, “Miki ma kakai nemi tukâla ŋana yokâŋa kâ ŋine nâ koka. Miki ma kakai sâ toŋge iyoka tona ndimo. Miki ma kakai kâpwa wa tâŋa wa mbumbu wa ndimo. \v 9 Miki ma kasawa kâmba lâ kemi, ambo taitu ma kasawa pasawaŋa rua ndimo. \v 10 Ambo miki kalâ kapâŋga lawea toŋge ku kalâ luma toŋge ilo, ande miki ma kakeno luma taituni ŋinde nâ ilo. \v 11 Ambo kinzi tamâta lâ lawea pinde tininzi pwâka ŋanami ku taŋanzi kaika ŋana nemi ŋgua, ande ara, kapile lawea ŋinde, aku kapamasi kemi tâno gawura piti, ŋana itula nenzi vetâŋa soki ŋinde pwataki.” \p \v 12 Yesu iporo ŋgua ŋine panzi lâ, ŋineŋga silâ ku situla ŋgua mine tu, “Miki kapalele ilomi kalomi.” \v 13 Aku sisokinzi koroani saka rârâ piti lâ tamâta ilonzi tava. Aŋga kinzi pukoŋa tamâta rârâ, ande pâri-tamâta sivala samimi lâ tininzi, kala Maro Kindeni ivetanzi tininzi ara kilo. \s1 Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata imâte lâ \r Matai 14:1-14, Luka 9:7-9 \p \v 14 Pa zo ŋinde, Herot ikai koipu panzi tamâta rârâni simo tâno ŋinde. Aŋga Yesu parina nde ilâ isala nia ndoni. Mine kala Herot iloŋo ŋgua ŋana Yesu ne pâri-tamâta nenzi vetâŋa ŋinde. Kinzi tamâta pinde simora Yesu ne mâsi kaika ku siporo tu, “Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata imandi sânda lâ mateŋa nianzi imo via kilo, kala walo kaika ŋalae nde ipâŋga lâ i mbalau!” \v 15 Aŋga kinzi pinde nde siporo tu, “I nde Ilia.” Aŋga pinde nde siporo tu, “I nde ŋgua-tulâŋa tamâta, itogo kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa ŋinde.” \p \v 16 Andeta Herot iloŋo ŋgua ŋine, aku iporo tu, “Opopo, muŋga naŋa atoto Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ŋandola utu lâ. Andeta ŋine imandi sânda imo via kilo tâ!” \p \v 17-18 Herot ne ŋgua ŋinde nde duvi mine; muŋga Herot tai Pilip ikai taine toŋge, i ŋa mine Herodias, andeta muli, ŋineŋga Herot ikai taine ŋinde saŋe Pilip, aku rua sipakâe. Andeta Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata iporo ŋgua kaika mbwani rârâ pa Herot ilelea mine tu, “Ŋana sâ kâ ŋga noko pwai tai kaiwa, a? Mâsi mine nde ara tia ndo!” \v 19-20 Herodias iloŋo ŋgua ŋine, aku i wisi nâna pa Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata, kala itu ipu Yoane pâta imâte. Andeta Herot nde imege ŋana Yoane, aku isama tu Yoane nde tamâta sapâŋa kala iveta vetâŋa sondo ndo. Mine kala Herot isupwanzi tamâta pinde silâ sikale Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata kaika ku sipa lâ wâlo kaika, ŋineŋga sikai silâ sio lâ luma sakamao ilo. Aku Herot ikatona Yoane sondo, aku i tini mwasa nâ ŋana iloŋo Yoane iporo ŋgua. Andeta lâ zo ŋana iloŋo Yoane iporo ŋgua, ande i uru ilo rua-rua wa ilo malia tona. \p \v 21 Andeta muli, ŋineŋga Herodias isânda nzâla ŋana Yoane ma imâte kâ. Ŋinde ipâŋga lâ zo ŋinde Herot iveta kâŋa-nuŋa ŋalae ŋana ne zo tina ipagugua i kâ. Iveta kâpwa ŋinde panzi tamâta ŋalaŋala uru sisuka i ŋana wurâta kâ, sitavanzi kinzi zugu tamâta nenzi koipu wa kinzi mbaliŋa warakanzi simo Galilaya tâno. \v 22 Lâ zoni ndaina, Herodias natu taine imâ luma ilo ku ikina kiniŋa panzi. Aku kinzi tamâta kala sika kuku Herot ŋinde nde ilonzi yosi papa taine ŋinde. Mine kala Herot ipai taine taipa tu, “Sâ kelekele toŋge noko ilo papa kala kuno naŋa, ande ma naŋa alano.” \v 23 Ŋineŋga Herot iporo ŋgua kaika tu, “Naŋa aporo mao pa âta, ambo noko kuno pana ŋana kelekele toŋge, ande ŋinde ma nalano. Ambo noko kupai naŋa tu, ‘Noko kupu ne mbaliŋa ndoni pwataki lâ ŋgini ku pinde kulana’, ande ara, naŋa akura.” \p \v 24 Mine kala taine taipa iyâti ilâ ku ikasoŋa tina tu, “Naŋa ma asarâwa sâ papa.” Aku tina nde iporo tu, “Noko kupai tu, ‘Naŋa atu akai Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata kulu kâmba’.” \p \v 25 Taine taipa itaulo imâ walele nâ papa Herot, aku ipai tu, “Ŋaina nâ, naŋa atu noko ma kuo Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata kulu kâmba lâ kondo ilo, ku pwai kumâ kutula pa naŋa.” \p \v 26 Taine iporo mine lâ, aku Herot ilo malia ŋalae ŋinde. Andeta i ilo ŋana ne ŋgua pâŋa muŋga iveta lâ kinzi tamâta sisaŋona kuku i ŋinde naonzi. Mine kala i tini pwâka tu itoto taine taipa ŋinde kawa ŋgua. \v 27 Tia ku Herot walele nâ isupwa ne sambara toŋge ilâ tu ikai Yoane kulu kâmba imâ. Aku sambara ŋinde ilâ pa luma sakamao nia, ku itoto Yoane ŋandola utu, \v 28 ku io kulu kâmba lâ kondo toŋge ilo, ku ikai imâ itula pa taine taipa. Aku taine taipa kala itula pa tina. \v 29 Yoane ne pâri-tamâta siloŋo ŋgua tu Yoane ŋga imâte lâ, kala simâ sikai i karae ku silâ sikea. \s1 Yesu kâpwa ilanzi tamâne 5,000 \r Matai 14:13-21, Luka 9:10-17, Yoane 6:5-13 \p \v 30 Kinzi pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua nde sitaulo simâ sipasau kuku Yesu kilo, aku sitapâri papa ŋana vetâŋa siveta wa ŋgua sipanananzi tamâta ŋinde wa. \v 31 Andeta kinzi tamâta rârâ nde silâ wa simâ wa, kala Yesu ne zo ŋana ipwarea ika kunzi ne pâri-tamâta, ande tia. Mine kala Yesu ipainzi tu, “Ayo, kinda nâ ma talâ papa nia ŋgaŋe toŋge tamâta simo tia, mambo miki kapwarea ŋga.” \v 32 Ŋineŋga kinzi sikai wâŋga silâ pa nia toŋge tamâta simo tia. \v 33 Andeta tamâta ŋgu ŋalae ŋinde simoranzi ku sisama tu kinzini kala silâ. Tia ku sipile nenzi lawea rârâni ku sipalilu simuŋga silâ sikai nia ŋinde lâ. Aku muli, ŋineŋga Yesu tavanzi ne pâri-tamâta nde simâ sipâŋga. \v 34 Yesu itoa tina tini, aku mata ilâ imoranzi tamâta ŋgu ŋalae, aku i kalo sukâŋa ŋananzi, ŋana tu kinzi sitogo lama ŋgu nenzi katonâŋa tia mwasina. Mine kala iveta wurâta ŋana ipanananzi ŋgua rârâ. \p \v 35 Ipanananzi lee kari indue lala lâ, ŋineŋga ne pâri-tamâta simâ papa ku sipai tu, “Wa, kari ŋga indue lala lâ, aku nia ŋgaŋe ŋine tamâta simo tia. \v 36 Mine nde kuonzi tamâta tu silâ, aku ma siroto ŋana nia wa lawea ŋana sipako kapwanzi sika kâ.” \v 37 Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu, “Miki warakami nâ kasuanzi.” Ande kinzi sipai tu, “Opopo, tiambo noko kutu maka ma kalâ kako puroŋa lâ mbumbu tamâta-tamâta aku kasuanzi, a?” \v 38 Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi tu, “Miki kalâ kamora, puroŋa ŋapia keno pami.” Kinzi sisama lâ aku siporo tu, “Puroŋa lima aŋga iŋa rua nâ kala keno pama.” \p \v 39 Ande Yesu ipainzi tu, “Kaonzi tamâta sisaŋona ŋgu ŋgu sipaseŋge lâ unza kulu.” \v 40 Kinzi lambunzi ndue sisaŋona ŋgu ŋgu, kambwaŋenzi ikura 100 wa 50 wa. \v 41 Ŋineŋga Yesu ikai puroŋa lima tava iŋa rua ŋinde kâki, aku mata kâki pa samba ku kawa ndaŋge pa Maro Kindeni. Ŋineŋga ipwataki puroŋa ilanzi ne pâri-tamâta tu siwae panzi tamâta. Aku ipwataki iŋa rua kala ku iveta mine nâ, iwae panzi rârâni sika. \v 42 Kinzi tamâta rârâni sika lee kapwanzi pupuro lâ. \v 43 Sika lâ, aku puroŋa wa iŋa katiŋe keno mo ŋai yo. Ŋineŋga Yesu ne pâri-tamâta sigona kâpwa ŋinde ikura ŋgâmo ŋalae saŋao kanaŋo rua ilonzi pipi pâŋga. \v 44 Kinzi tamâne kala sika kâpwa ŋinde kambwaŋenzi nde ipâŋga ikura 5,000 mine. \s1 Yesu iyoka lââ bwalika kulu \r Matai 14:22-32, Yoane 6:15-21 \p \v 45 Yesu ipasusuanzi ne pâri-tamâta tu sikai wâŋga ku walele nâ simuŋga simbwaliu silâ papa lââ bwalika tini pinde lâ Betsaida lawea. Aŋga i itu ma ionzi tamâta mbo silâ ŋga. \v 46 Yesu ionzi tamâta silâ lâ, ŋineŋga ikâki tuu toŋge kulu ŋana ikai noŋa kâ. \p \v 47 Ikai noŋa lee lala pararai lâ, aku wâŋga nde ilâ ipâŋga lââ bwalika ŋgini. Aŋga Yesu nde simbo nâ imandi sâwa. \v 48 Aku i mata ilâ imoranzi ne pâri-tamâta simakâsa ŋalae ŋana sipoe kâ, ŋana tu sikundua lawea ŋalae. Aku mbwale mbwale kâ, ŋineŋga Yesu iyoka lââ kulu ilâ panzi. Iveta ŋana ipolenzi kâ, \v 49 andeta ne pâri-tamâta matanzi kâki simora i iyoka lââ kulu, aku situ i nde barâwe, kala sitara pâta. \v 50 Kinzi rârâni simora i aku siruru pâta kanaŋo. Andeta walele nâ Yesu ipainzi tu, “Wa, miki tinimi kaika, karuru ndimo! Ŋine nde naŋani warakâŋgu!” \p \v 51 Aku ikâki ilâ wâŋga ilo kunzi, ŋineŋga lawea kautu lâ. Aku kinzi wisinzi motu pâta ku ilonzi rârâ. \v 52 Ŋana tu ilonzi kalonzi ŋandai ipâŋga ŋana puroŋa ŋinde muŋga Yesu ilanzi tamâta ŋga. Kinzi kalonzi tawana soki-soki yo. \s1 Yesu ivetanzi pukoŋa tamâta tininzi ara lâ Genesaret lawea \r Matai 14:34-36 \p \v 53 Yesu ikainzi ne pâri-tamâta ku simbwaliu silâ sitoa, ŋineŋga sisine wâŋga papa lââ bwalika tini pinde lâ Genesaret lawea. \v 54 Kinzi sipile wâŋga sitoa tina tini, andeta walele nâ kinzi tamâta lâ lawea ŋinde simora Yesu kilala pwataki lâ. \v 55 Mine kala kinzi sipalilu sikura nia nia silâ, aku sitapâri tu Yesu ŋga imâ ipâŋga lâ. Ŋineŋga sionzi nenzi pukoŋa tamâta lâ rombe-rombe kulu, aku sikalenzi simâ pa Yesu. \v 56 Aku ikura nia nia wa lawea ndia Yesu ilâ ipâŋga, ande kinzi uru sionzi nenzi pukoŋa tamâta lâ ao ŋgini. Aku kawanzi kâki sisarâwa sino kaika pa Yesu tu ma isâu pa nenzi pukoŋa tamâta tu sitaŋo i ne pasawaŋa ŋgaŋe. Aku kinzi ŋinde sitaŋo i ne pasawaŋa ŋgaŋe, ande kinzi rârâni tininzi ara kilo. \c 7 \s1 Maro Kindeni ne tukuŋa ipole timbunda nenzi vetâŋa siŋga \r Matai 15:1-9 \p \v 1 Kinzi Parisai ŋgu sitavanzi kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ pinde nde soka Jerusalem simâ ŋana sipasau kuku Yesu. \v 2 Andeta matanzi ilâ simora tu Yesu ne pâri-tamâta pinde ŋandai sipua mbalaunzi muŋga lâ ŋineŋga sika. \v 3 (Ŋine nde duvi mine; kinzi Parisai aŋga kinzi Juda tamâta rârâni uru sipaveta kuku timbunzi muŋgâŋa nenzi vetâŋa rârâni. Mine kala ambo kinzi ma sipua mbalaunzi sondo tia, ande ma sika tia. \v 4 Aku mine nâ, ambo kinzi ma silâ pa nââ nia, ŋineŋga sitaulo simâ kilo, ambo sipua tinikoa nenzi muso piti lâ mbaunzi wa kâpwa tia, ande ma sika tia. Mao nâ, kinzi sipaveta kuku vetâŋa rârâ siloŋo wa sikai lâ timbunzi ŋinde, kala uru sipua kulo-kâmba wa moe-sambure wa.) \p \v 5 Mine kala kinzi Parisai tamâta sitavanzi kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ nde sikasoŋa Yesu tu, “Ŋana sâ kâ ŋga noko ne pâri-tamâta ŋandai sipaveta kuku timbunda nenzi vetâŋa, a? Ayo, tinikoa nenzi muso ikeno mbalaunzi yo, andeta sika!” \p \v 6 Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu, “Opopo, nanayoni ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia itula miki kilalami pwataki tu miki kawami kaporo ŋgua kie toŋge, aŋga ilomi nde keno piti. Mao nâ, Aisaia ikai Maro Kindeni kawa ku iŋgere ŋgua lâ pepa tini mine tu, \q1 ‘Kinzi ŋgu ŋine uru sipanea naŋa koa tia nâ lâ kawanzi, aŋga ilonzi nde keno pa naŋa tia ndo. \q1 \v 7 Kinzi uru situla tamâta nâ nenzi ŋgua tukuŋa ku siporo tu, “Maro Kindeni kawa ŋgua kala ŋine”. Mine kala sipanea naŋa koa tia nâ.’ \m \v 8 Miki kapile Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa marumbu lâ, aku ilomi ipaipa kuku tamâta nâ nenzi mâsi.” \p \v 9 Ŋineŋga Yesu ipainzi kilo tu, “Mao nâ, miki uru kapu mulimi papa Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa, ŋana kapono muli pa warakami nemi vetâŋa nâ. \v 10 Ŋana tu Mose muŋga iporo tu, ‘Noko ma kupono muli pa tina-tama kawanzi ŋgua. Ambo tamâta toŋge iporo ŋgua soki panzi tina-tama, ande kinzi katonâŋa ma sipu i pâta imâte’. \v 11 Andeta miki uru kapanananzi tamâta ŋgua kie toŋge. Miki uru kaporo tu, ‘Ambo tamâta toŋge ne mbaliŋa keno ŋana isukanzi tina-tama, andeta ipainzi tu, “Mbaliŋa ŋine ande iloŋgu patea tu ma ao ilâ papa Maro Kindeni, kala ma avilami tia”, ande tamâta ŋinde iveta soki tia.’ \v 12 Opopo, miki kaporo ŋgua soki mine nâ, kala kapono nzâla ŋana i ma ivetanzi tina-tama sondo. \v 13 Mine nde miki kalaŋa kapole Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa, aku koka timbumi nenzi vetâŋa muli nâ. Aku miki uru kapanananzi tamâta ŋana sipaveta kuku vetâŋa soki-soki rârâ mine nâ.” \s1 Kelekele ndia iveta tamâta ilo muso \r Matai 15:10-20 \p \v 14 Yesu isarawanzi tamâta tu simâ kuku kilo, ŋineŋga ipainzi tu, “Miki rârâni kaloŋo naneŋgu ŋgua, aku ilomi patea sondo ŋga. \v 15 Kelekele ndia ikeno pa nia yo ŋineŋga ilâ pa tamâta ilo, ande ŋinde ikura tu iveta i ilo muso lâ Maro Kindeni nao, ande tia ndo. Aŋga ilo-kalo wa vetâŋa ndia ikeno tamâta ilo ŋineŋga iyâti imâ pa nia yo, ande ŋinde nâ iveta i ilo muso lâ Maro Kindeni nao. [ \v 16 Ambo miki taŋami keno, ande kaloŋo ŋgua ŋine sondo.”] \f + \fr 7:16 \ft 16 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.\f* \p \v 17 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipilenzi ku ilâ luma ilo. Ŋineŋga i ne pâri-tamâta sikasoŋa i ŋana ŋgua tambirâŋa ŋinde ne duvi. \v 18 Andeta Yesu ipainzi tu, “Opopo, miki warakami kala ilomi kalomi ipâŋga tia yo, a? Tiambo miki kasama ŋine tia tâ: kelekele ndia ikeno pa nia yo ŋineŋga ilâ pa tamâta ilo, ande ŋinde ikura tu iveta i ilo muso lâ Maro Kindeni nao, ande tia ndo. \v 19 Ŋana tu kelekele mine ŋandai ilâ tamâta ilo ŋga. Ŋinde ma ilâ kapwa ilo nâ, aku muli ma imbariŋa lâ.” (Yesu ne ŋgua ŋinde itula pwataki tu kâpwa rârâni nde ara ŋana taka kâ.) \p \v 20 Ŋineŋga Yesu iporo kilo tu, “Ilo-kalo wa vetâŋa ndia ikeno tamâta ilo ŋineŋga iyâti imâ pa nia yo, ande ŋinde nâ iveta tamâta ilo muso lâ Maro Kindeni nao. \v 21 Ŋana tu vetâŋa sakamao kie-kie iyoka pa tamâta ilo ku iyâti imâ pa nia yo. Mao nâ, kinzi tamâta nenzi ilo-kalo sakamao uru igagatinzi ŋana sipalulua tininzi potomule wa, sipanâwe wa, sipunzi tamâta pâta simâte wa, sipanawe tamâta kaiwanzi wa, \v 22 ilonzi yosi ŋana tamâta nenzi kelekele wa, siveta mâsi potomule kie-kie wa, siporo ŋgua laŋeŋa tava ŋgua sakamao wa, sipadâda wa, situ tamâta laginanzi wa, siveta vetâŋa kapa-kapa wa. \v 23 Mao nâ, vetâŋa sakamao kie-kie ŋinde rârâni ipâŋga tamâta ilo ku iyâti imâ pa nia yo, aku vetâŋa mine nde iveta i ilo muso lâ Maro Kindeni nao.” \s1 Tinikoa ŋgu taine toŋge kalo tawana Yesu (Kinzi Juda ŋgu uru siporo tu ŋgu ŋinde nde sitogonzi mbwâmbwa) \r Matai 15:21-28 \p \v 24 Yesu imandi ipile lawea ŋinde, aku iyoka ilâ pa Tair lawea, lâ tinikoa ŋgu toŋge nenzi tâno. Iyoka paveâŋa nâ ilâ luma toŋge ilo, ŋana tu i ilo tu ma imo simbo nâ ikura zo pinde. Andeta i parina nde isala nia ndoni lâ, kala ikura ŋana ipavea kâ, ande tia. \v 25 Aku taine toŋge imo nia ŋinde, i natu taine nde koroani saka ipagagara lâ. Taine ŋinde iloŋo pâri tu Yesu imâ lâ, aku walele nâ imâ papa ku ipare tuku lâ Yesu kie tini laiti. \v 26 Andeta taine ŋinde ŋandai Juda taine ŋga; i nde Grik taine, aku ipâŋga lâ Fonisia lawea ikeno pa Siria tâno kâ. Taine ŋinde ino kaika pa Yesu tu ma isoki koroani saka piti lâ i natu taine ilo. \p \v 27 Andeta Yesu isia ŋgua papa tu, “Kinzi uru lâlu kapwanzi silanzi lâlu muŋga lâ ŋga. Ambo sikai lâlu kapwanzi ku siliŋi ilâ panzi mbwâmbwa, ande ŋine nde ara tia.” \v 28 Andeta taine itu lâ Yesu kawa mine tu, “Tamâta ŋalae, noko kuporo mao nâ; ambo taitu kinzi mbwâmbwa uru sika kâpwa punu-punu ŋinde lâlu sika mbo iyauru indue ŋgili kulu ŋinde.” \p \v 29 Ŋineŋga Yesu ipai taine tu, “Noko kawa ŋgua ŋinde nde ara ndo. Mine nde kutaulo kulâ. Koroani saka nde ipile noko natu ku ilâ lâ.” \v 30 Aku taine nde itaulo ilâ luma kilo, aku mata ilâ imora natu ikeno moe kulu, ande koroani saka ipile i ku ilâ lâ. \s1 Yesu iveta tamâta kapa toŋge iporo ŋgua kilo \r Matai 15:29-31 \p \v 31 Ŋinde ilâ lâ, ŋineŋga Yesu imandi ipile Tair lawea, aku ikatona nzâla ilâ pa Saidon lawea ilo. Ipâŋga ŋinde, ŋineŋga indue ilâ pa Galilaya lââ bwalika ŋgaŋe, aku ilâ ipâŋga Dekapolis tâno. \v 32 Ilâ ipâŋga lâ, ŋineŋga kinzi sikai tamâta toŋge taŋa pasâe wa mela-mela duvi kaika lâ, ku sikai simâ pa Yesu. Aku sino papa tu ma itaŋo tamâta ŋinde ŋana iveta i tini ara kilo. \p \v 33 Mine kala Yesu ikai tamâta ŋinde simbo nâ sipilenzi ŋgu ŋalae ku kinzi rua siyâti silâ. Ŋineŋga Yesu io mbau sili ilâ tamâta ŋinde taŋa ilo, aku isupwara veli-veli lâ mbau sili tini, ŋineŋga itaŋo tamâta mela-mela tona. \v 34 Ŋineŋga Yesu mata kâki pa samba ku iveta kusu lâ, ŋineŋga iporo tu, “Epata” (ŋgua ŋinde nde duvi mine, “Noko kupwa”). \v 35 Aku ndainani nâ tamâta ŋinde taŋa ipwa aku mela-mela duvi pao, kala iporo ŋgua pwataki. \p \v 36 Yesu indi kaika panzi tamâta tu ma sitapâri pa tamâta toŋge ŋana mâsi ŋinde kâ ndimo. Andeta tia; kinzi situ pâri ŋine aku isala nia ilâ. \v 37 Kinzi pinde siloŋo aku wisinzi motutu, kala siporo tu, “Opopo, i ne vetâŋa rârâni nde ipâŋga ara nâ. Mao nâ, ivetanzi tamâta taŋanzi pasâe tu siloŋo ŋgua, aŋga ivetanzi tamâta kapa tu siporo ŋgua pwataki.” \c 8 \s1 Yesu kâpwa ilanzi tamâne 4,000 \r Matai 15:32-39 \p \v 1 Pa zo ŋinde tamâta ŋgu ŋalae nde sipasau kilo, andeta kapwanzi ŋana sika kâ ikeno panzi tia. Mine kala Yesu isarawanzi ne pâri-tamâta tu simâ kuku, aku ipainzi tu, \v 2 “Naŋa kaloŋgu sukâŋa ŋalae ŋananzi tamâta ŋgu ŋalae ŋine, ŋana tu kinzi simo kuku naŋa ikura kari ŋato lâ, aku kapwanzi ŋana sika kâ ande sika marumbu lâ. \v 3 Ambo ma sika tia ku aonzi silâ pa nenzi lawea lawea, ande ma putole ipunzi ku ma patanzi lâ nzâla, ŋana tu kinzi pinde nde soka papa nia malawae simâ.” \p \v 4 Andeta i ne pâri-tamâta siporo taulo tu, “Aŋga kinda ma takai puroŋa lâ nia ndia ŋana tasuanzi tamâta ŋgu ŋalae ŋine, a? Opopo, ŋine nde nia bilimu ma!” \v 5 Andeta Yesu ikasoŋanzi tu, “Aŋga miki nde puroŋa ŋapia ikeno pami.” Ande kinzi siporo taulo tu, “Puroŋa lima kanaŋo rua nâ kala keno pama”. \p \v 6 Ŋineŋga Yesu ipainzi tamâta tu lambunzi ndue sisaŋona tâno kulu. Ŋineŋga ikai puroŋa kâki, kawa ndaŋge pa Maro Kindeni, ku ipwataki lâ, ŋineŋga ilanzi ne tamâta tu siwae panzi ŋgu. Aku kinzi sikai siwae panzi. \v 7 Aŋga kanzi iŋa kiri-kiri pinde kala keno tona. Mine nde Yesu ikai iŋa kala, kawa ndaŋge pa Maro Kindeni, ŋineŋga ilanzi ne pâri-tamâta tu siwae panzi tamâta tona. \v 8 Kinzi rârâni sika lee ikuranzi lâ, ŋineŋga Yesu ne pâri-tamâta sigona puroŋa wa iŋa katiŋe keno ŋinde lâ ŋgâmo ŋalae lima kanaŋo rua ilonzi pipi lâ. \v 9 Kinzi tamâne ŋinde nâ kambwaŋenzi nde ipâŋga lâ 4,000. Ŋineŋga Yesu ionzi silâ. \v 10 Aku walele nâ ikâki wâŋga kulu kunzi ne pâri-tamâta, aku simbwaliu silâ papa Dalmanuta tâno kâ. \s1 Kinzi Parisai pinde sino Yesu tu ma iveta mâsi kaika toŋge simora \r Matai 16:1-4 \p \v 11 Kinzi Parisai tamâta pinde simâ sipâŋga lâ, aku siporo sipalelea ŋgua kuku Yesu. Kinzi situ sikai samâŋa papa, kala sino tu ma ikai Maro Kindeni ne walo ŋalae ku iveta mâsi kaika toŋge simora. \v 12 Yesu ipasama tu ilo malia, kala iveta kusu lâ. Ŋineŋga iporo tu, “Ŋana sâ kâ ŋga kinzi tamâta lâ zo ŋine sino tu ma simora mâsi kaika toŋge, a? Naŋa aporo mao nâ pami, naŋa ma aveta mâsi toŋge pami tia ndo.” \v 13 Ŋineŋga ipilenzi ku ikâki wâŋga kulu kilo imbwaliu papa lââ bwalika tini pinde. \s1 Ŋgua tambirâŋa ŋana kinzi Parisai wa Herot nenzi ŋgua soki-soki \r Matai 16:5-12 \p \v 14 Yesu ne pâri-tamâta kalonzi kapa ŋana sikai kanzi puroŋa simâ, kala puroŋa taitu nâ ikeno panzi lâ wâŋga kulu. \v 15 Ande Yesu iporo ŋgua kaika panzi tu, “Miki kapakatona sondo ŋga. Kapakatona warakami ŋana kinzi Parisai wa Herot nenzi ‘yisi’.” \v 16 Ŋineŋga kinzi warakanzi siporo imâ naonzi nâ tu, “O, kinda ŋandai takai puroŋa ŋga, kala Yesu iporo ŋgua mine pa kinda.” \p \v 17 Andeta Yesu isama lâ ŋana nenzi ilo-kalo soki ŋinde. Mine kala ipainzi tu, “Ŋana sâ kâ aŋga miki warakami kaporo mine tu, ‘Kinda takai puroŋa tia’, a? Tiambo miki ilomi kalomi tia tâ. Tiambo miki taŋami kaika tâ. \v 18 Miki matami keno, andeta kamora ŋinde pwataki tia, a? Aŋga taŋami keno, andeta kaloŋo ŋgua tia, a? Miki kalomi kapa lâ, a? \v 19 Muŋga, lâ zo ŋinde naŋa apwataki puroŋa lima awae panzi tamâne 5,000, ande kâpwa katiŋe sika tia ŋinde nde miki kagona lâ ŋgâmo ŋalae ŋapia ilonzi pipi.” Kinzi situ lâ kawa tu, “Ŋgâmo ŋalae saŋao kanaŋo rua.” \v 20 Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi kilo tu, “Aŋga lâ zo ŋinde naŋa apwataki puroŋa lima kanaŋo rua awae panzi tamâne 4,000, ande kâpwa katiŋe sika tia ŋinde nde miki kagona lâ ŋgâmo ŋalae ŋapia ilonzi pipi.” Kinzi siporo kilo tu, “Ŋgâmo ŋalae lima kanaŋo rua.” \v 21 Ŋineŋga Yesu ipainzi kilo tu, “Andeta miki kasama sondo tia yo, a?” \s1 Yesu iveta tamâta toŋge mata leva-leva imora kilo \p \v 22 Kinzi soka silâ lee sipâŋga Betsaida lawea, ŋineŋga tamâta pinde sikai nenzi tamâta toŋge mata leva-leva simâ pa Yesu, aku sino papa tu ma itaŋo i ŋana iveta mata ipâŋga ara kilo. \v 23 Mine kala Yesu ikai tamâta mata leva-leva ŋinde mbalau, ku kinzi rua sipile lawea siyâti silâ pa nia yo. Ŋineŋga Yesu isupwara veli-veli lâ tamâta ŋinde mata, aku io mbau kâki lâ i kulu tava. Ŋineŋga ikasoŋa tu, “Noko kumora sâ tâ, tiya?” \p \v 24 Tamâta ŋinde nde mata pareŋge ku ipai Yesu tu, “Namoranzi tamâta pinde sitogo kâi mine, soka silâ wa simâ wa.” \p \v 25 Ŋineŋga Yesu io mbau lâ i mata kilo, aku tamâta ŋinde mata ara lâ, kala imora pwataki. Ŋineŋga imora kelekele rârâni ipâŋga nia yo. \v 26 Aku Yesu isupwa i ilâ pa ne luma, aku ipai tu, “Noko ma kutaulo kulâ lawea ilo ndimo.” \s1 Petero itula Yesu kilala pwataki tu i nde Kirisi \r Matai 16:13-16, Luka 9:18-21 \p \v 27 Ŋineŋga Yesu ikainzi ne pâri-tamâta simandi silâ pa lawea pinde ikeno Sisaria Pilipai lawea tini laiti. Soka nzâla yo, ande ikasoŋanzi tu, “Kinzi tamâta uru siporo situ naŋa nde ea.” \v 28 Ande sipai tu, “Pinde situ noko nde Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata, aŋga pinde nde situ noko nde Ilia, aŋga pinde nde situ noko nde ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa toŋge.” \p \v 29 Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi kilo tu, “Aŋga miki warakami katu naŋa nde ea.” Aku Petero ipai tu, “Noko nde Kirisi, Maro Kindeni ne Pateâŋa Tamâta.” \v 30 Ŋineŋga Yesu indi kaika panzi tu ma siporo situla i parina pwataki panzi tamâta pinde ndimo. \s1 Yesu itula ŋgua ŋana ne mateŋa wa ne mandiŋa wa \r Matai 16:21-23, Luka 9:22 \p \v 31 Ŋineŋga Yesu ipanananzi ne pâri-tamâta tu, “Maro Kindeni ne pateâŋa ikeno tu naŋa Tamâta Natu ma akai nâna ŋalae. Aku kinzi katonâŋa wa patarawâŋa tamâta ŋalaŋala wa pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ wa, ande ma sipu mulinzi pa naŋa, ku ma sipu naŋa pâta amâte. Andeta kari ŋato lâ, ŋineŋga Maro Kindeni ma ipaŋo naŋa amandi amo viâŋgu kilo.” \v 32 Yesu itula ŋgua ŋine pwataki ipâŋga nia yo panzi. Andeta Petero ikai Yesu siyâti silâ pa nia ŋgaŋe, aku ilelea Yesu ŋana i ne ŋgua ŋinde kâ. \p \v 33 Andeta Yesu ipupulia lâ ku mata ilea panzi ne pâri-tamâta, ŋineŋga imbita Petero, ipai tu, “Sadana, noko pwâwa kulâ malawae! Noko ŋandai kuporo ŋgua ikura Maro Kindeni ne ilo-kalo ŋga; noko pwoka kinzi tamâta nâ nenzi ilo-kalo muli.” \s1 Kinda ma tapatawa tininda ku toka Yesu muli \r Matai 16:24-28, Luka 9:23-27 \p \v 34 Ŋineŋga Yesu isarawanzi kinzi tamâta tu ma simâ papa i tavanzi ne pâri-tamâta, aku ipainzi tu, “Ambo tamâta toŋge ilo tu ipono muli pa naŋa, ande i ma ipatawa tamwata tini ku ikale ne kâi popole iyoka naŋa muliŋgu. \v 35 Ŋana tu tamâta ea ilo ŋalae ŋana tamwata ne via, ande i ma ikai via mao, ande tia. Aŋga tamâta ea kalo tawana naŋa tava kawâŋgu ŋgua ŋine, kala imora tamwata ne via tu kelekele kaa nâ, ande tamâta ŋinde ma imo via ku imo nâ. \v 36 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga; ambo tamâta toŋge igona tâno ne kelekele rârâni, ŋineŋga imâte, ande i ne via mao ikeno ndia, a? \v 37 Aku i ma ikura tu iko tamwata ne via kilo lâ mbumbu ŋapia, a? Tia ndo! \v 38 Mao nâ, kinzi tamâta uru siveta mâsi potomule wa kiesaka kie-kie. Andeta tamâta ea mai ŋana naŋa tava kawâŋgu ŋgua, ande muli naŋa Tamâta Natu kala ma maiŋgu ŋana i mine nâ, lâ zo ŋinde naŋa ma ayoka tava Mama ne walo ŋalae amâ kunzi aŋelo sapâŋa.” \c 9 \s1 Yesu tini pasinala ipâŋga kie toŋge \r Matai 17:1-13, Luka 9:28-36 \p \v 1 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Naŋa aporo mao nâ pami. Miki pinde kala kamo ŋai ma kamâte tia yo yo, ande ma kamora Maro Kindeni ikai maro panzi tamâta lâ tâno kulu tava walo ŋalae.” \p \v 2 Kari lima kanaŋo taitu ilâ lâ, ŋineŋga Yesu ikainzi Petero, ŋga Yamesi, ŋga Yoane, aku sikâki silâ tuu ŋalae toŋge kulu. Aku kinzi ŋapa simbonzi nâ simo ndaina. Ŋineŋga kinzi simora Yesu tini pasinala, aku ipâŋga kie toŋge. \v 3 Aku i ne pasawaŋa tini sinala nia, aku pâne ndo. Tamâta toŋge lâ tâno kulu ikura tu iveta pasawaŋa pâne mine tia. \v 4 Ŋineŋga Ilia ku Mose rua simâ sipâŋga, aku kinzi pâri-tamâta matanzi ilâ simoranzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa rua ŋinde siporo kuku Yesu. \p \v 5 Petero imora mâsi ŋinde, ku ipai Yesu tu, “Pananâŋa, kinda tamo ŋaina, aku ŋine nde ara ndo. Maka iloma tu ma kapa pâla ŋato; noko ne toŋge, aŋga Mose ne toŋge, aŋga Ilia ne toŋge.” \v 6 Kinzi pâri-tamâta nde siruru pâta lâ, kala Petero ilo iroto ŋgua kala ikai iporo nâ. \p \v 7 Andeta take-take ŋalae toŋge ipâŋga ku ituranzi lâ. Aku sarawâŋa toŋge iyoka pa take-take ilo imâ mine tu, “Naŋa natuŋgu ara kala ŋine. Naŋa tiniŋgu mwasa papa i. Miki ma katambira taŋami pa i ne ŋgua.” \v 8 Aku walele nâ matanzi ilâ wa imâ wa, andeta simora tamâta toŋge tia. Yesu simbo nâ imo kunzi. \p \v 9 Kinzi sipile tuu, aku soka sindue yo, ŋineŋga Yesu indi kaika panzi tu, “Miki ma katapâri pa tamâta toŋge ŋana mâsi kala muŋga nâ kamora ŋinde ndimo. Andeta muli ŋga, lâ zo ŋinde naŋa Tamâta Natu ma amandi lâ mateŋa nianzi amo viâŋgu kilo, ŋineŋga katapâri panzi tamâta.” \v 10 Aku kinzi sikai ŋgua ŋine kaika. Andeta sipakasoŋa warakanzi tu, “Ŋgua ŋine iporo tu ma imandi imo via kilo, ande ŋinde nde duvi mana.” \v 11 Mine kala sikasoŋa i tu, “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ uru situla Ilia parina tu i ma imâ muŋga lâ, ŋineŋga Kirisi ma imâ. Ŋinde nde duvi mana.” \p \v 12 Ande Yesu ipainzi tu, “Ŋgua ŋinde nde mao nâ; Ilia imâ muŋga ŋana iveta kelekele rârâni sondo. Mine nde mana mana ŋga kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta siŋgere ŋgua ikeno lâ pepa tini tu naŋa Tamâta Natu ma akai nâna ŋalae, aku tamâta ma siveta kenzi sakamao pana, a? \v 13 Taitu kala ŋine naŋa apaimi tu Ilia nde imâ ipâŋga lâ, aku mâsi sakamao rârâni kinzi situ siveta papa i, ande siveta lâ, ikura ŋgua ŋinde kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa siŋgere ikeno lâ.” \s1 Yesu isoki koroani saka piti lâ tamâta limoa toŋge ilo \r Matai 17:14-21, Luka 9:37-42 \p \v 14 Yesu ikainzi ne pâri-tamâta ŋato ŋinde ku sindue silâ lee sipâŋga panzi nawalanzi pâri-tamâta, ande simora tu tamâta ŋgu ŋalae nde sipasau simo kunzi. Aku kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ pinde nde simo sipawa ŋgua kunzi. \v 15 Kinzi tamâta rârâni simora tu Yesu ŋga imâ lâ, aku walele nâ ilonzi igagatinzi ku simandi sipalilu simâ papa. \v 16 Aku Yesu ikasoŋanzi tu, “Miki kapawa ŋgua mana kunzi.” \p \v 17 Aku tamâta toŋge iporo taulo tu, “Pananâŋa, naŋa natuŋgu tamâne toŋge koroani saka isae i kawa ku ipagagara lâ, kala naŋa akai amâ pa noko. \v 18 Ikura zo rârâ koroani saka ŋinde ikai i kaika, aku itambira indue tâno kulu. Aku kawa maka ipâŋga ku niŋo giri lâ, ku tini kaika nâ. Aku naŋa ano panzi noko ne pâri-tamâta tu ma sisoki koroani saka piti, andeta sikura tia.” \p \v 19 Yesu iloŋo ŋgua ŋinde ku iporo tu, “Opopo, miki kalomi tawana tia ndo! Naŋa ma amo ku miki ikura zo ŋapia kilo, a? Aŋga miki nemi ilo-kalo soki-soki ma iveta naŋa iloŋgu malia ikura zo ŋapia kilo, a? Kakai lâlu kamâ pana!” \v 20 Aku kinzi sikai lâlu ŋinde simâ papa. Andeta koroani saka imora Yesu, ku irurua lâlu yâti taulo. Mine kala lâlu pata ndue tâno kulu ku pulia mbwaliu mbwaliu, aku kawa maka ipâŋga. \p \v 21 Ŋineŋga Yesu ikasoŋa tama tu, “I imo mine ikura zo ŋapia.” Ande iporo tu, “Muŋgani, i kiri-mwata yo, ande koroani saka ipagagara i. \v 22 Aku zo rârâ koroani saka ŋinde itambira i lâ yââ kulu wa lââ ilo wa, itu ma ipu pâta imâte. Ambo noko pwura tu kuvilama, ande kalo sukâŋa ŋanama ku kuvilama.” \p \v 23 Andeta Yesu ipai tu, “Ŋana sâ kâ ŋga noko kuporo tu, ‘Ambo noko pwura’, a? Ambo tamâta toŋge kalo tawana naŋa, ande vetâŋa ndia i ilo tu Maro Kindeni ma iveta papa, ande Maro Kindeni ikura tu iveta vetâŋa ŋinde rârâni.” \v 24 Aku walele nâ lâlu ŋinde tama isarâwa tu, “Naŋa kaloŋgu tawana, ambo taitu naneŋgu kalo-tawana nde peko mwata nâ. Kuvila naŋa!” \p \v 25 Yesu imoranzi tamâta ŋgu ŋalae tina sipalilu simâ. Mine kala imbita koroani saka ipai tu, “Noko koroani saka ŋana kuveta kawa wa taŋa pasâsâe, naŋa aporo kaika pano tu kupile lâlu ŋine kulâ, aku kutaulo kumâ papa i kilo ndimo!” \v 26 Aku koroani saka ŋinde itara sakamao ku irurua lâlu yâti taulo, ŋineŋga ipile i ilâ. Aku lâlu imo itogo mateŋa mine, kala tamâta rârâ siporo tu, “Opopo, imâte lâ.” \v 27 Andeta Yesu ikai i mbau ku igagati imandi sânda lâ, ku imandi. \p \v 28 Ŋineŋga Yesu ilâ luma ilo, aku ne pâri-tamâta simbonzi nâ simâ papa ku sikasoŋa tu, “Muŋga maka katogo tu kasoki koroani saka ŋinde piti, andeta kurama tia. Ŋinde nde duvi mana.” \v 29 Ande Yesu ipainzi tu, “Noŋa nâ ma ikura tu isoki koroani saka mine piti. Nzâla toŋge ikeno tia.” \s1 Yesu iporo kilo ŋana ne mateŋa wa ne mandiŋa wa \r Matai 17:22-23, Luka 9:43-45 \p \v 30 Kinzi sipile lawea ŋinde ku soka silâ sipâŋga Galilaya tâno ŋgini. Aku Yesu tini pwâka tu kinzi tamâta ma sisama tu i imo ŋinde, \v 31 ŋana tu iveta wurâta ŋana ipanananzi ne pâri-tamâta. Aku ipainzi tu, “Kinzi ma sio naŋa Tamâta Natu lâ tamâta pinde mbaunzi ilo, aku ma sipu naŋa pâta amâte. Andeta kari ŋato lâ, ŋineŋga Maro Kindeni ma ipaŋo naŋa amandi amo viâŋgu kilo.” \v 32 Andeta kinzi sisama ŋgua ŋine duvi kilala tia, aku siruru tu sikasoŋa Yesu tu ma itula ŋine pwataki panzi. \s1 Ea imo mbâna-mbâna \r Matai 18:1-5, Luka 9:46-48 \p \v 33 Kinzi soka silâ lee sipâŋga Kaperneam lawea, aku silâ luma ilo. Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi ne pâri-tamâta mine tu, “Lâ nzâla, ande miki kapawa ŋgua mana.” \v 34 Andeta kinzi kawanzi buu nâ, mainzi, ŋana tu lâ nzâla kinzi sipawa ŋgua tu ea imo mbâna-mbâna panzi. \v 35 Mine kala Yesu isaŋona ku isarawanzi ne pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua tu simâ, aku ipainzi tu, “Ambo tamâta toŋge itu imo mbâna-mbâna, ande nzâla ikeno mine; i ma imo tamâta rârâni kalonzi, itogo nenzi kuleŋa tamâta mine.” \p \v 36 Iporo mine lâ, ŋineŋga ikai lâlu toŋge ku iŋgunu imandi ŋgininzi. Ŋineŋga ikai lâlu kâki isaŋona i kie kulu, ku ipainzi tu, \v 37 “Ambo tamâta toŋge kalo tawana naŋa kala iveta kie ara pa lâlu mota toŋge itogo lâlu ŋai, ande i ma iveta kie ara pa naŋa tava. Aŋga tamâta ea iveta kie ara pa naŋa, ande iveta kie ara pa naŋa nâ tia; iveta kie ara pa Maro Kindeni tona, ina isupwa naŋa kala amâ.” \s1 Tamâta ea ikai kazâŋa pa kinda tia, ande i nde nenda mete \r Luka 9:49-50 \p \v 38 Ŋineŋga Yoane ipai Yesu tu, “Pananâŋa, maka muŋga kamora tamâta toŋge ikai wurâta ŋana ipatu noko ŋa ku isokinzi koroani saka piti lâ tamâta ilonzi. Andeta i ŋandai kinda nawalânda ŋga. Mine kala maka kandi kaika papa tu ma iveta mine kilo ndimo.” \v 39 Andeta Yesu ipainzi tu, “Miki ma kandi kaika pa tamâta ŋinde ndimo. Kalomi ŋgere sondo ŋga; ambo tamâta toŋge ipatu naŋa ŋâŋgu ku iveta mâsi kaika, ande i ma ikura tu iporo isowe ŋgua sakamao lâ naŋa tiniŋgu walele, ande tia. \v 40 Ŋana tu tamâta ea ikai kazâŋa pa kinda tia, ande tamâta ŋinde nde kinda nenda mete. \v 41 Naŋa aporo mao nâ pami; ambo tamâta toŋge isama tu miki kapono muli pa naŋa, kala ilo patea tu ma iveta kie ara pami kala iliŋi lââ lâ kâmba ilo ilami, ande muli Maro Kindeni ma kulu ilua tamâta ŋinde.” \s1 Kinda ma tayaula tininda pinde nenzi kalo-tawana ndimo \p \v 42 “Ambo tamâta toŋge ma iyaula i tini pinde ne kalo-tawana kala ipu muli pa naŋa, ande ŋinde nde mâsi sakamao ndo. Ara ŋana kinzi nia ndoyo ma sipa mira ŋalae toŋge lâ tamâta ŋinde ŋandola tâ ku ma sitambira indue tâi geza-geza ilo mbo inu tâi mbo imâte tâ. Ŋana tu ambo kinzi muŋga siveta mine, ande i ma ikura tu iyaula i tini pinde ne kalo-tawana, ande ma tia. \v 43 Ambo noko mbalau toŋge ilaŋeno kala kuveta kiesaka, ande ara ŋana noko ma kutoto ŋinde piti lâ. Ambo noko mbalau taitu nâ, ande ŋinde nde ara koŋa tia; andeta muli noko ma kumo via ku kumo nâ. Taitu kuloŋo ŋga; ambo noko mbalau rua, andeta muli Maro Kindeni ma itambirano kulâ yââ ŋalae ne mbââ ilo, ande ŋinde nde ara tia ndo kanaŋo. Sâ toŋge ikura tu ipupu yââ ŋinde ne mela-mela, ande tia. [ \v 44 Lâ nia ŋinde nde mwâta-mwâta simo tininzi sikanzi, andeta simâte tia. Aŋga yââ ŋinde ma marumbu tia ndo.] \f + \fr 9:44 \ft 44 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.\f* \v 45 Aku mine nâ, ambo noko kie ilaŋeno kala kuveta kiesaka, ande ara ŋana noko ma kutoto ŋinde piti lâ. Ambo noko kie taitu nâ, ande ŋinde nde ara koŋa tia; andeta muli noko ma kumo via ku kumo nâ. Taitu kuloŋo ŋga; ambo noko kie rua, andeta muli Maro Kindeni ma itambirano kulâ yââ ŋalae ne mbââ ilo, ande ŋinde nde ara tia ndo kanaŋo. [ \v 46 Lâ nia ŋinde nde mwâta-mwâta simo tininzi sikanzi, andeta simâte tia. Aŋga yââ ŋinde ma marumbu tia ndo.] \f + \fr 9:46 \ft 46 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.\f* \v 47 Aku mine nâ, ambo noko mata ilaŋeno kala kuveta kiesaka, ande ara ŋana noko ma kupasiki mata ŋinde piti kutambira lâ. Ambo noko mata taitu nâ, ande ŋinde nde ara koŋa tia; andeta muli noko ma kumo via ku kumo nâ. Taitu kuloŋo ŋga; ambo noko mata rua, andeta muli Maro Kindeni ma itambirano kulâ yââ ŋalae ne mbââ ilo, ande ŋinde nde ara tia ndo kanaŋo. \v 48 Lâ nia ŋinde nde mwâta-mwâta simo tininzi sikanzi, andeta simâte tia. Aŋga yââ ŋinde ma marumbu tia ndo. \v 49 Ŋana tu yââ ma ilâ panzi tamâta rârâni, itogo tâi kinda uru taliŋi lâ kâpwa kulu mwasina. \p \v 50 Tâi nde kelekele ara. Andeta kalomi ŋgere sondo ŋga; ambo tâi ne makisa marumbu lâ, ande vetâŋa toŋge ikeno ŋana tamâta ma siveta ne makisa ipâŋga kilo, ande tia. Ara ŋana tâi ma ikeno ŋginimi, aku ara ŋana miki ma kamo ilomi kalomi taitu kunzi nimi-nambwe.” \c 10 \s1 Yesu itula ŋgua ŋana pakâeŋa totoŋa kâ \r Matai 5:31-32, 19:1-9; Luka 16:18, Rom 7:1-3, 1 Korin 7:10-16 \p \v 1 Yesu imandi ipile Kaperneam lawea, ku iyoka ilâ pa Judia tâno ikeno pa Jodan Lââ tini pinde. Aku tamâta rârâ nde simâ sipasau kuku i kilo. Mine kala ipanananzi Maro Kindeni kawa ŋgua, ikura uru iveta mine. \p \v 2 Aku kinzi tamâta pinde lâ Parisai ŋgu nde simâ pa Yesu. Kinzi situ sikai samâŋa papa, kala sikasoŋa tu, “Ambo tamâta toŋge itu isoki kaiwa taine, ande ŋgua tukuŋa isâu papa tu ma iveta mine, tiya?” \v 3 Ande Yesu iporo taulo tu, “Aŋga Mose itula ŋgua tukuŋa mana pami.” \v 4 Kinzi sipai tu, “Mose isâu ŋana tamâne tu ambo iŋgere ŋgua lâ pepa tini ŋana itoto pakâeŋa kâ, aku pepa ilua kaiwa taine, ande nenzi pakâeŋa nde totoŋa lâ.” \p \v 5 Aku Yesu iporo tu, “Miki nde taŋa-kaika tamwatami. Mine kala Mose iŋgere tukuŋa ŋinde pami. \v 6 Andeta nia ndoyo, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipulia samba wa tâno wa, ande ‘ipulianzi tamâta ku ionzi taine wa tamâne wa’. \v 7 ‘Mine nde tamâne ma ipilenzi tina-tama ku ma ipasipa kuku kaiwa taine, \v 8 aku kinzi rua ma simo tininzi lâ taitu.’ Mine nde kinzi rua ŋandai simo piti piti ŋga; kinzi rua ma simo togo ilonzi wa karaenzi taitu nâ. \v 9 Mao nâ, Maro Kindeni ipanzi rua lâ taitu lâ; mine nde tamâta toŋge ma itikianzi piti ndimo.” \p \v 10 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga kinzi sitaulo silâ luma ilo. Ande kinzi pâri-tamâta sikasoŋa Yesu kilo ŋana pakâeŋa kâ. \v 11 Aku ipainzi tu, “Ambo tamâne toŋge isoki kaiwa taine ku ikai taine wasaseki toŋge, ande tamâta ŋinde iveta sakamao kuku kaiwa taine wasaseki ŋinde, kala ilaŋa ipole ŋgua tukuŋa. \v 12 Aku mine nâ, ambo taine toŋge ipile kaiwa tamâne ku ikai tamâne wasaseki toŋge, ande taine ŋinde iveta sakamao kuku kaiwa tamâne wasaseki ŋinde, kala ilaŋa ipole ŋgua tukuŋa.” \s1 Yesu itu nzâmbe panzi lâlu kiri-kiri \r Matai 19:13-15, Luka 18:15-17 \p \v 13 Kinzi tamâta pinde sikainzi lâlu kiri-kiri simâ pa Yesu. Kinzi ilonzi tu ma io mbau kâki kulunzi tu ma itu nzâmbe panzi. Andeta kinzi pâri-tamâta sileleanzi. \v 14 Yesu imora ŋinde, ku ilo kura tia, kala ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Miki ma kasâu panzi lâlu kiri-kiri tu simâ pa naŋa; kapono nzâla ŋananzi ndimo. Ŋana tu Maro Kindeni uru ikai maro panzi tamâta ea nenzi kalo-tawana irerege kuku lâlu kiri-kiri ŋine nenzi kalo-tawana. \v 15 Naŋa aporo mao nâ pami; kinzi lâlu kiri-kiri ŋine uru ilonzi ndo keno pa naŋa. Ambo tamâta toŋge ilo keno mine tia, ande i ma ikura tu imo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande tia ndo.” \v 16 Ŋineŋga Yesu ikotinzi lâlu lâ kie kulu, ku isuŋa mbau itaŋo kinzi taitu-taitu kulunzi, ku itu nzâmbe panzi. \s1 Tamâta toŋge ne mbaliŋa rârâ \r Matai 19:16-30, Luka 18:18-30 \p \v 17 Yesu imandi ku iyoka ilâ, andeta tamâta toŋge ipalilu imâ, ipare tuku papa ku ikasoŋa tu, “Pananâŋa ara, naŋa ma aveta mana ŋga ikura tu amo viâŋgu ku amo nâ.” \v 18 Yesu ipai tu, “Ŋana sâ kâ ŋga noko kusarawa naŋa tu ‘ara’, a? Maro Kindeni simbo nâ nde Ara Tamwata. \v 19 Noko kusama ŋgua tukuŋa rârâni: ‘Noko ma kupu tamâta pâta ndimo; noko ma kuveta sakamao kuku tamâta toŋge kaiwa ndimo; noko ma kupanâwe ndimo; noko ma kusowe ŋgua laŋeŋa lâ tamâta tininzi lâ ŋgua nia ndimo; noko ma pwai laŋeŋa ku pwai tamâta nenzi kelekele saŋenzi ndimo; aku noko ma kumege ŋananzi tina-tama ku taŋa mwasa nâ panzi’.” \p \v 20 Aku tamâta ŋinde ipai Yesu tu, “Pananâŋa, lâ zo ŋinde naŋa lâlu kiri-mwata yo, aku amo lee ikura lâ zo ŋine, ande naŋa uru apaveta kuku ŋgua tukuŋa ŋine rârâni.” \p \v 21 Yesu mata ilea pa tamâta ŋinde ku tini mwasa papa, kala ipai tu, “Vetâŋa taitu nâ nde noko kuveta tia yo. Noko kulâ, aku kuo ne kelekele rârâni ilâ panzi tamâta tu siko. Ŋineŋga pwai mbumbu ŋinde aku kulanzi kinzi sugorai tamwatanzi. Ambo noko ma kuveta mine, ande noko ma kumo ara ndo lâ samba lawea. Aku kumâ, kupono muli pa naŋa.” \p \v 22 Andeta tamâta ŋinde iloŋo ŋgua ŋine, ku nao mata ipâŋga sakamao, ku iyoka tava ilo malia nâ ilâ, ŋana tu i nde mbaliŋa warika. \p \v 23 Ŋineŋga Yesu mata ileanzi ne pâri-tamâta ku ipainzi tu, “Ambo kinzi mbaliŋa warakanzi situ simo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande ŋine nde wurâta ŋalae panzi.” \v 24 Aku kinzi pâri-tamâta wisinzi motutu ŋana i ne ŋgua ŋine. Andeta Yesu itu ŋgua kilo ku ipainzi tu, “Miki lâlu kiri-kiri, ambo tamâta itu imo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande ŋine nde wurâta ŋalae tina! \v 25 Mao nâ, ambo ŋgoa ŋalae ‘kamel’ itu itambwa ilâ mbiri kiri-mwata ne maa ilo, ande i ma ikura tu iveta mine tia. Aku mine nâ, ambo mbaliŋa warika itu imo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande ŋine nde wurâta ŋalae tina.” \p \v 26 Kinzi pâri-tamâta nde wisinzi motu pâta, kala sipakasoŋa warakanzi tu, “Opopo, ambo mine, ande ea ikura tu ikai via mao ŋana imo ara mine ku imo nâ.” \v 27 Aku Yesu mata ilea kaika panzi, ku iporo tu, “Kinzi tamâta warakanzi nâ ma sikura tia; aŋga Maro Kindeni nde ikura lâ. Mao nâ, Maro Kindeni ikura tu iveta vetâŋa rârâni.” \p \v 28 Ŋineŋga Petero ipai Yesu tu, “Ayo, maka muŋga kapile nema kelekele ndoni ŋana kapono muli pa noko!” \v 29 Ande Yesu iporo tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; tamâta ea kinzi ilonzi pa naŋa kala silâ situla pâri ara, ambo sipile nenzi luma wa mota-ŋala wa mwanenzi wa tinanzi wa tamanzi wa natunzi wa nenzi tâno wa, \v 30 ande Maro Kindeni ma itu kilo panzi ŋana ŋinde kâ mbwani rârâ ŋinde. Mao nâ, lâ zo ŋana kinzi simo tâno kulu yo, ande kinzi ma sikai luma rârâ wa mota-ŋala rârâ wa mwanenzi rârâ wa tinanzi rârâ wa natunzi rârâ wa tâno ŋalae wa. Andeta ŋinde nâ tia; kinzi tamâta pinde ma siveta kenzi sakamao ndo panzi tava. Aku lâ zo muli, ŋineŋga kinzi ma sikai via mao, ma simo ara mine ku simo nâ. \v 31 Ande kinzi tamâta rârâ muŋga simo tamâta ŋalaŋala lâ tâno kulu, ande kinzi ŋinde ma muli simo tamâta kaa nâ. Aŋga kinzi tamâta rârâ muŋga simo tamâta kaa nâ lâ tâno kulu, ande kinzi ŋinde ma muli simo tamâta ŋalaŋala.” \s1 Yesu iporo kilo ŋana ne mateŋa wa ne mandiŋa wa \r Matai 20:17-19, Luka 18:31-33 \p \v 32 Yesu ikainzi ne pâri-tamâta ku soka nzâla sikâki silâ pa Jerusalem lawea. Yesu nde imbâmba iyoka imuŋga panzi. Mine kala kinzi pâri-tamâta ilonzi rârâ, aŋga kinzi tamâta soka mulinzi ŋinde nde siruru. Ŋineŋga Yesu ikainzi ne pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua silâ pa nia ŋgaŋe kilo, ku iporo panzi ŋana vetâŋa rârâ nao laiti ŋana ipâŋga papa i kâ. \v 33 Ipainzi tu, “Ayo, kala ŋine kinda takâki talâ pa Jerusalem. Aku tamâta toŋge ma io naŋa Tamâta Natu lâ kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala wa pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ wa mbaunzi ilo. Aku kinzi ma sio naŋa lâ ŋgua nia, ku ma sipa ŋgua ŋana sipu naŋa pâta amâte. Aku muli, ŋineŋga ma sio naŋa alâ kinzi tinikoa mbaunzi ilo. \v 34 Aku kinzi tinikoa ma siporo ŋgua pavaligiŋa pa naŋa wa sisupwara tiniŋgu wa sipalili naŋa lâ, ŋineŋga ma sipu naŋa pâta amâte. Andeta kari ŋato lâ, ŋineŋga ma amandi amo viâŋgu kilo.” \s1 Yamesi ku Yoane rua situ sipâŋga tamâta ŋalaŋala \r Matai 20:20-28 \p \v 35 Yesu iporo mine lâ, ŋineŋga Sebedi natu rua Yamesi ku Yoane rua nde simâ papa ku sipai tu, “Pananâŋa, maka rua katu kakasoŋano ŋana vetâŋa toŋge, aku iloma tu noko ma kuveta mine pama.” \v 36 Ande Yesu ikasoŋanzi tu, “Miki rua ilomi tu naŋa ma aveta sâ tâ pami.” \v 37 Aku kinzi rua sipai tu, “Mwaŋga, lâ zo ŋinde noko ma kupâŋga pwai koipu ŋalae, ŋineŋga maka rua iloma tu ma kasaŋona noko tini laiti, toŋge pa mbau wia kâ, aŋga toŋge pa mbau ŋâsi kâ.” \p \v 38 Andeta Yesu isia ŋgua ku ipainzi tu, “Miki rua kazizâla ŋana vetâŋa ŋine kala kakasoŋa naŋa ŋana. Naŋa ma muli anu lââ makisa ikeno kâmba toŋge ilo. Tiambo miki rua kala kakura tu kanu lââ ŋinde, tiya? Aku miki kakura tu kakai lââ-liliŋa ŋinde naŋa ma muli akai, tiya?” \v 39 Aku kinzi rua sipai tu, “Maka rua kurama.” Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Mao nâ, lââ makisa naŋa ma anu ŋinde, ande miki rua kala ma kanu tona. Aku naneŋgu lââ-liliŋa ŋinde, ande miki rua kala ma kakai mine nâ. \v 40 Ambo taitu pateâŋa ŋana tamâta ea ma isaŋona tiniŋgu laiti pa mbauŋgu wia kâ ŋga pa mbauŋgu ŋâsi kâ, ande ŋinde ikeno pa naŋa tia. Maro Kindeni tamwata simbo nâ ma iwae saŋonâŋa nia panzi tamâta ea muŋga ipateanzi ŋinde.” \p \v 41 Kinzi nawalanzi pâri-tamâta saŋao nde siloŋo ŋine, kala wisinzi nâna panzi Yamesi ku Yoane rua. \v 42 Andeta Yesu isarawanzi tu simâ, ku ipainzi tu, “Miki kasama tu kinzi tamâta pinde uru sikai koipu panzi tinikoa ŋgu, aku kinzi tamâta ŋalaŋala ŋinde uru siveta malia kie-kie panzi ŋgu ŋinde. \v 43 Andeta mâsi mine ma ikeno miki ŋginimi ndimo. Ambo tamâta toŋge itu imo tamâta ŋalae lâ ŋginimi, ande nzâla ikeno mine; i ma imo nemi kuleŋa tamâta. \v 44 Aku tamâta ea itu imo mbâna-mbâna pami, ande nzâla ikeno mine; i ma imo wurâta tamâta kaa nâ panzi tamâta rârâni. \v 45 Ŋana tu naŋa Tamâta Natu ŋandai amâ ŋana kinzi tamâta ma sikai kuleŋa pa naŋa ŋga. Naŋa amâ ŋana akai kuleŋa panzi tamâta, aku ma amâte ŋana akainzi tamâta rârâ piti lâ kondoma ilo.” \s1 Yesu iveta tamâta toŋge mata leva-leva imora nia \r Matai 20:29-34, Luka 18:35-43 \p \v 46 Ŋineŋga kinzi silâ sipâŋga Jeriko lawea. Soka lee, aku laiti ŋana sipile Jeriko kâ, aku kinzi pâri-tamâta sitavanzi tamâta ŋgu ŋalae nde soka kuku Yesu silâ. Andeta tamâta toŋge, i ŋa mine Bartimeus, nde isaŋona nzâla ŋgaŋe. I mata leva-leva, kala uru isarâwa mbumbu wa kelekele panzi tamâta. \v 47 Tamâta ŋinde iloŋo ŋgua tu Yesu Nasarete tamwata ŋga iyoka imâ, kala isarâwa kaika tu, “Yesu, Daviti ne vâsa noko, kalo sukâŋa ŋanana!” \v 48 Andeta kinzi tamâta rârâ simbita sipai tu, “Wa, noko kawa buu!” Andeta isarâwa kawa kâki ŋalae tu, “Daviti ne vâsa, kalo sukâŋa ŋanana!” \p \v 49 Aku Yesu imandi ku iporo tu, “Kasarâwa pa tamâta ŋinde tu imâ.” Aku kinzi sisarâwa pa tamâta mata leva-leva ŋinde ku sipai tu, “Wa, ilo kaika kumandi sânda ŋga! Isarâwa pano.” \v 50 Ŋineŋga tamâta ŋinde ikai ne pasawaŋa luandondo piti, ku walele nâ imandi imâ pa Yesu. \v 51 Aku Yesu ikasoŋa tu, “Noko ilo tu naŋa ma aveta mana pano.” Aku tamâta mata leva-leva ipai tu, “Pananâŋa, naŋa iloŋgu tu matâŋgu amora nia.” \v 52 Aku Yesu ipai tu, “Noko kulâ. Noko ne kalo-tawana ivetano ara lâ.” Aku walele nâ i mata ara lâ, ku imora nia. Aku iyoka Yesu muli lâ nzâla ilâ. \c 11 \s1 Yesu ilâ Jerusalem lawea itogo koipu ŋalae \r Matai 21:1-9, Luka 19:28-38, Yoane 12:12-18 \p \v 1 Kinzi silâ sipâŋga Jerusalem lawea tini laiti, aku sipâŋga Betfasi lawea wa Betani lawea wa, lâ Oliv Tuu waŋgira. Aku Yesu isupwanzi ne pâri-tamâta rua, \v 2 ku ipainzi tu, “Miki rua kalâ pa lawea ndai ikeno naomi ŋinde, aku kalâ lawea ŋinde ilo. Aku walele nâ miki ma kamora ‘donki’ natu toŋge kinzi sisine lâ imandi. Tamâta toŋge muŋga isaŋona donki ŋinde kumbu, ande tia. Kayaute wâlo piti, ku kakai kamâ. \v 3 Ambo tamâta toŋge ma ikasoŋami tu, ‘Ŋana sâ kâ ŋga miki rua kaveta mine, a?’, ande miki ma kapai tu, ‘Maro Ŋalae ne wurâta nde ikeno papa, aku mwaŋga i ma walele nâ io taulo imâ kilo’.” \p \v 4 Ŋineŋga kinzi rua silâ, aku simora donki natu kinzi muŋga sisine imandi nia yo lâ luma toŋge ne nzâla tini. Aku kinzi rua siyaute wâlo piti lâ donki tini. \v 5 Andeta tamâta pinde simandi laiti, aku sikasoŋanzi tu, “Ayo, miki rua kaveta mana ŋga kayaute donki natu ŋinde, a?” \v 6 Aku kinzi siporo ŋgua taulo panzi ikura Yesu muŋga itula panzi mine, aku kinzi tamâta ŋinde sisâu panzi rua tu sikai donki silâ. \v 7 Ŋineŋga kinzi sikai donki natu ŋinde simâ pa Yesu. Aku siliŋi nenzi pasawaŋa luandondo kâki donki kumbu, ku Yesu isaŋona kulu. \v 8 Aŋga kinzi tamâta rârâ nde siŋga nenzi pasawaŋa luandondo lâ nzâla. Aŋga pinde nde silâ tâno ilo ku sitoto tumba lau ku sikai simâ silalaga lâ nzâla tava, ŋana Yesu ma iyoka kulu kâ. \v 9 Aku kinzi tamâta pinde nde silâ simuŋga panzi, aŋga pinde nde soka i muli, ande rârâni sindeka sisarâwa tu, “Paneâŋa pa âta! Maro Kindeni itu nzâmbe pa koipu ŋalae ŋine ikai i ndamwa kala imâ! \v 10 Mao nâ, Maro Kindeni itu nzâmbe pa tamâta ŋine kala imâ ikai koipu itogo timbunda Daviti mine! Tapanea Maro Kindeni i âta Tamwata!” \v 11 Kinzi soka mine lee sipâŋga Jerusalem lawea, aku Yesu ilâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa ilo ku mata imora ilâ wa imâ wa, ku imora kelekele rârâni keno luma sapâŋa ilo. Andeta kari ŋga indue pararai lâ. Mine kala Yesu itaulo ilâ pa Betani lawea kunzi ne pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua. \s1 Yesu iporo itu kaika papa kâi toŋge, kala ŋgâla-ŋgâla lâ \r Matai 21:18-21 \p \v 12 Aku mbwale kilo, ŋineŋga kinzi simandi sipile Betani lawea ku soka sitaulo silâ pa Jerusalem kilo, andeta Yesu nde putole ipu. \v 13 I mata ilâ imora kâi ‘fik’ toŋge imandi malawae mwasa, aku lau ŋani-ŋani ŋalae ŋinde, kala ilâ laiti tu iroto kanaŋo. Aku ilâ papa kâi, andeta imora tu kanaŋo toŋge keno tia; lau nâ ikeno, ŋana tu zo ŋana ‘fik’ tu ipula kanaŋo kâ nde ipâŋga tia yo. \v 14 Tia ku Yesu iporo pa kâi ŋinde mine tu, “Noko ma kupula kanaŋo kilo tia ndo!” Aku kinzi pâri-tamâta siloŋo ne ŋgua ŋinde. \s1 Yesu iŋaranzi mbaliŋa warakanzi lâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa \r Matai 21:12-17, Luka 19:45-48 \p \v 15 Kinzi silâ lee sipâŋga Jerusalem lawea. Aku Yesu ilâ pa Maro Kindeni ne luma sapâŋa ku iŋaranzi mbaliŋa warakanzi simo sipako kelekele lâ nia ŋinde. Itili peke lâ kinzi tamâta ŋana sipalulua mbumbu kâ, aŋga itili paŋgi lâ kinzi tamâta siveta wurâta ŋana sipako sii ŋana patarawâŋa kâ tava. \v 16 Ŋineŋga indi kaika panzi tu ma sikai kelekele kie-kie simâ luma sapâŋa ne ŋgumbi ilo ndimo. \v 17 Aku ipainzi tu, “Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno mine tu, \q1 “‘Naneŋgu luma nde ma kinzi sipatu ŋa tu, “Kinzi ŋgu ndoni nenzi luma ŋana noŋa kâ’”, \m aŋga miki nde kaveta ŋine ipâŋga itogo kinzi nzanzare tamâta nenzi munâŋa nia mine!” \p \v 18 Aku kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala ŋga kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ nde siloŋo ŋgua ŋinde, kala siroto nzâla ŋana ma sipu i pâta imâte kâ. Andeta kinzi siruru ŋana i kâ, ŋana tu kinzi tamâta rârâni nde wisinzi motutu ŋana i kawa ŋgua. \p \v 19 Aku kari indue lala lâ, ŋineŋga Yesu ikainzi ne pâri-tamâta sipile Jerusalem lawea ku siyâti silâ. \s1 Ambo tamâta toŋge kalo tawana mao ku ikai noŋa, ande Maro Kindeni ma ipaloŋo papa i \p \v 20 Aku wurita mboyo, ŋineŋga kinzi soka silâ, aku simora kâi ‘fik’ ŋinde tu lau tava mburu-mburu ndoni nde ŋgâla-ŋgâla marumbu lâ. \v 21 Ŋineŋga Petero kalo ŋgere ku iporo tu, “Pananâŋa, kumora ŋga! Nola noko kutu ŋgua kaika pa kâi ŋine, kala ŋgâla-ŋgâla lâ!” \p \v 22 Aku Yesu iporo taulo panzi tu, “Miki kao nemi kalo-tawana ilâ pa Maro Kindeni nâ. \v 23 Naŋa aporo mao nâ pami, ambo tamâta toŋge kalo tawana sondo, ku isupwa tuu ŋai mine tu, ‘Noko kumandi kupatiki kundue tâi ilo’, ambo tamâta ŋinde ilo rua-rua tia, i kalo tawana nâ kala iporo, ande Maro Kindeni ma iveta mâsi ŋinde ipâŋga, ikura tamâta ŋinde iporo mine. \v 24 Ambo miki kano pa Maro Kindeni, aku kalomi tawana ku kaporo lâ ilomi tu, ‘Mao nâ, i ma iveta ikura naneŋgu noŋa mine’, ande mao nâ, i ma iveta mine. \p \v 25 Andeta miki kaloŋo ŋga; lâ zo ŋana miki kano pa Maro Kindeni, ambo miki kalomi ŋgere ŋana vetâŋa soki toŋge tamâta toŋge muŋga iveta pami, ambo miki ma kazavaru tamâta ŋinde ne soki piti lâ tini, ande miki Tamami imo samba ilo kala ma iveta mine nâ pa miki. [ \v 26 Taitu mambo miki kazavaru tamâta ŋinde ne soki piti lâ tini tia, ande Tamami imo samba ilo kala ma izavaru nemi kiesaka piti lâ tinimi tia mine nâ.”] \f + \fr 11:26 \ft 26 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.\f* \s1 Kinzi sikasoŋa Yesu tu ikai ea ndamwa \r Matai 21:23-27, Luka 20:1-8 \p \v 27 Kinzi soka silâ sipâŋga Jerusalem lawea kilo, aku Yesu ilâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa ne ŋgumbi ilo. Ŋineŋga kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala wa kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ wa kinzi katonâŋa, ande simâ papa i. \v 28 Aku sikasoŋa tu, “Wa, noko pwai ea ndamwa kala kuveta mâsi kie-kie mine, a? Aŋga ea wurâta ŋine ilano, a?” \p \v 29 Andeta Yesu ipainzi tu, “Ara, naŋa kala atu akasoŋami kasoŋâŋa toŋge. Ambo miki ma kaporo ŋgua sondo itaulo imâ, ande naŋa ma aporo pwataki pami ŋana akai ea ndamwa ŋga aveta vetâŋa ŋine.” \v 30 Ŋineŋga ikasoŋanzi tu, “Muŋga, lâ zo ŋinde Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata iveta wurâta ŋana ililinzi tamâta, ande ea wurâta ŋinde ilua i. Miki ilomi tu Maro Kindeni wurâta ŋinde ilua i, tiya?, i tamwata nâ ilo patea tu ma iveta. Miki kaporo imâ pa naŋa ŋga!” \p \v 31 Andeta kinzi siporo ŋgua lâ warakanzi ŋgininzi tu, “Ambo kinda ma taporo taulo tu, ‘Maro Kindeni isupwa Yoane tu iveta wurâta ŋinde’, ande i ma iporo pa kinda tu, ‘Mine kala ŋana sâ kâ ŋga miki ŋandai kalomi tawana Yoane ne ŋgua, a?’ \v 32 Ambo kinda ma taporo taulo tu, ‘Yoane tamwata nâ ilo patea tu ma iveta wurâta ŋinde’, ande kinzi tamâta ma wisinzi nâna ŋalae pa kinda.” (Kinzi siruru ŋananzi tamâta, ŋana tu kinzi rârâni situ Yoane nde Maro Kindeni ne ŋgua-tulâŋa tamâta mao.) \p \v 33 Tia ku kinzi siporo ŋgua taulo pa Yesu tu, “Maka kasama tia.” Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Ara, naŋa kala ma aporo ŋgua toŋge pami tia ŋana akai ea ndamwa amâ kala aveta vetâŋa ŋine.” \c 12 \s1 Ŋgua tambirâŋa ŋana kinzi tamâta sakamao sikatona tâno waini \r Matai 21:33-46, Luka 20:9-19 \p \v 1 Aku Yesu iporo ŋgua tambirâŋa panzi mine tu, “Tamâta toŋge ipâu tâno waini toŋge, aku ipa ŋgumbi ŋana. Aku iveta wewe lâ tâno ilo itogo kondo ŋana sipale waini kanaŋo tu punu-punu kâ, aku ipa pâla toŋge ŋana tamâta ma simo ilo sio ŋana tâno kâ. Aku tâno nde io lâ tamâta pinde mbaunzi ilo ŋana sikatona ku sikai wurâta ŋana mbumbu kâ lâ tini. Ŋineŋga tâno warika ŋinde ilâ pa nia malawae toŋge. \v 2 Imo lee, aku zo laiti ŋana waini ma ipula kanaŋo kâ. Ŋineŋga isupwa ne wurâta tamâta toŋge ilâ pa tâno waini ŋinde ŋana ikai waini kanaŋo pinde, ikura muŋga sipa ŋgua tu ma silua i. \v 3 Andeta kinzi sikai tâno warika ne wurâta tamâta ŋinde kaika ku sipu pâta lâ, aku sio iyoka mbau kaa nâ itaulo ilâ. \v 4 Ŋineŋga tâno warika isupwa wurâta tamâta toŋge kilo ilâ panzi. Andeta kinzi sipu i kulu pwataki ku siveta kenzi sakamao papa. \v 5 Ŋineŋga tâno warika isupwa wurâta tamâta toŋge kilo, andeta sipu tamâta ŋinde pâta imâte. Aku isupwanzi wurâta tamâta rârâ kilo mine nâ, andeta kinzi sipunzi rârâni, aŋga pinde nde sipunzi pâta simâte lâ. \p \v 6 Isupwanzi ne wurâta tamâta rârâni marumbu lâ. Ŋineŋga tâno warika kalo ŋgere ŋana tamâta taitu nâ i ŋandai isupwa ilâ panzi ŋga. Ŋinde nde i natu taituni nâ, aku i ilo ndo keno papa. Mine kala isupwa natu ŋinde ilâ panzi tamâta uru siveta wurâta lâ tâno waini ilo. I itu mine, ‘Kinzi ma simege ŋana natuŋgu.’ \p \v 7 Andeta kinzi tamâta uru siveta wurâta lâ tâno ŋinde nde siporo lâ warakanzi ŋgininzi tu, ‘Wa, tamâta ndai ma muli ikai tama ne mbaliŋa ndoni. Ayo, ŋine ma tapu pâta imâte, ande kinda warakânda ma takai i ne tâno ŋine.’ \v 8 Siporo ŋgua ŋine lâ, aku marumbu; mbaunzi ilâ sikai natu ŋinde ku sipu pâta imâte. Aŋga i karae nde sisia yâti tâno ŋgaŋe.” \p \v 9 Yesu itambira ŋgua mine panzi lâ, ŋineŋga ikasoŋanzi tu, “Ayo, tâno waini warika ma iveta mana. I ma imâ ku ma izavarunzi tamâta muŋga siveta wurâta lâ tâno ŋinde, ku ma tâno ŋinde ilanzi tamâta pinde ŋana sikatona kâ.” \v 10 Ŋineŋga Yesu ipainzi tamâta ŋalaŋala ŋinde tu, “Tiambo miki ŋandai kapono Maro Kindeni ne ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 ‘Mira ŋine kinzi tamâta ŋana sipa luma kâ situ nde sakamao kala sitambira lâ, ande mirani ndaina ipâŋga mira ara ŋana isuka luma ŋgaŋe kaika kâ. \v 11 Maro Kindeni tamwata iveta vetâŋa \q1 ŋinde ipâŋga lâ, kala kinda tamora ŋinde tu ara pâta kanaŋo’.” \p \v 12 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, aku lâ zoni ndaina kinzi tamâta ŋalaŋala situ ma sikale Yesu kaika ku sio lâ luma sakamao ilo, ŋana tu sisama tu Yesu itambira ŋgua ŋinde iyoke kinzi warakanzi nâ. Andeta siruru ŋananzi tamâta, kala ŋandai siveta mine ŋga. \s1 Kinzi sikasoŋa Yesu ŋana mbumbu uru silua Koipu Ŋalae Kaisara \r Matai 22:15-22, Luka 20:19-26 \p \v 13 Aku muli, ŋineŋga kinzi tamâta ŋalaŋala sisupwanzi Parisai tamâta pinde sitavanzi Herot ne tamâta pinde simâ pa Yesu. Kinzi ilonzi patea tu ambo i ma iporo ŋgua pinde ŋgâsi tâ, ande ma sio i ilâ pa ŋgua nia. \v 14 Kinzi simâ pa Yesu ku sipai tu, “Pananâŋa, maka kasama tu noko nde tamâta ŋana kuporo ŋgua mao kâ. Noko uru kuporo ŋgua taituni panzi tamâta ŋalaŋala wa kinzi sugorai tamwatanzi wa. Noko ŋgua mao nâ uru kupanananzi tamâta ŋana Maro Kindeni ne vetâŋa kâ. Mine kala maka katu kakasoŋano mine: ‘Noko ilo mana; nenda Koipu Ŋalae Kaisara uru iporo kaika tu kinda ma mbumbu talua. Ayo, Mose ne ŋgua tukuŋa isâu tu kinda ma mbumbu talua Kaisara, tiya? Ma tako, tiya?’” \p \v 15 Andeta Yesu isama kinzi kilalanzi pwataki tu kinzi nde laŋeŋa tamwatanzi. Mine kala ipainzi tu, “Ŋana sâ kâ ŋga miki kakai samâŋa pa naŋa, a? Kakai mbumbu toŋge kamâ ku katula pana.” \v 16 Aku kinzi sikai mbumbu toŋge simâ. Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi tu, “Tai wa ŋoa ŋine kala ikeno mbumbu tini, ande ea ne.” Aku siporo tu, “Kaisara ne.” \p \v 17 Ande Yesu ipainzi tu, “Mine kala Kaisara ne kelekele, ande miki kalua Kaisara. Aŋga Maro Kindeni ne kelekele, ande kalua Maro Kindeni.” Aku kinzi wisinzi motutu ŋana Yesu ne ŋgua ŋinde kâ. \s1 Kinzi sikasoŋa Yesu ŋananzi tamâta simâte lâ ŋineŋga simandi simo vianzi kilo \r Matai 22:23-33, Luka 20:27-40 \p \v 18 Ŋineŋga kinzi tamâta pinde lâ Sadyusi ŋgu nde simâ pa Yesu. Kinzi ŋgu ŋinde uru kalonzi tawana tu kinzi mateŋa tamâta ma muli simandi simo vianzi kilo, ande tia. Kinzi situ siveta kapa-kapa pa Yesu kala sipai tu, \v 19 “Pananâŋa, Mose muŋga iŋgere ŋgua tukuŋa toŋge imâ pa kinda mine tu, ‘Ambo tamâta toŋge i natu tia ku imâte, ambo i kaiwa taine imo ŋai yo, ande tamâta ŋinde tai ma ikai tua kaiwa, aku kinzi rua ma sipulia lâlu itogo tua kilala mine’.” \v 20 Siporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga sisia ŋgua pa Yesu mine tu, “Ayo, tamâne nzâla-kulu toŋge i tai lima kanaŋo taitu simo. Nzâla-kulu ŋinde ikai kaiwa taine toŋge, andeta mwaŋga i tamwata imâte lâ, aku i natu toŋge tia. \v 21 Mine kala i tai iyoka tua muli ku ikai taine ŋinde itogo kaiwa mine. Andeta i kala natu tia, ku imâte. Ŋineŋga i tai kala iveta mine nâ. \v 22 Siveta mine lee, aku kinzi tai rârâni sikai taine taituni ŋinde, ku kinzi kala natunzi tia, ku simâte lâ. Aku muli ŋga taine kala imâte. \v 23 Ayo, lâ zo muli, ambo kinzi mateŋa tamâta ma simandi simo vianzi kilo, ande taine ŋinde ma imo ea kaiwa lâ kinzi tai-tua lima kanaŋonzi rua ŋinde. Noko kusama tu kinzi rârâni muŋga sikai kaiwanzi taitu ŋinde.” \p \v 24 Andeta Yesu ipainzi tu, “Opopo, miki kasama Maro Kindeni ne ŋgua ikeno lâ pepa tini, ande tia. Aku miki kazizâla ŋana i ne walo kaika mine nâ. Mine kala miki kaveta ŋgua palaŋeŋa rârâ. \v 25 Lâ zo ŋana kinzi mateŋa tamâta ma simandi simo vianzi kilo, ande kinzi ma simo sitogonzi aŋelo lâ samba ilo mine, kala ma sipakâe tia. \v 26 Andeta naŋa atu aporo ŋgua toŋge pami ŋana kinzi mateŋa tamâta nenzi mandiŋa kâ. Mose muŋga iŋgere ŋgua tapâriŋa ŋana kâi kiri-mwata yââ kana, andeta miki ŋandai kapono ŋgua ŋinde ŋga, a? Lâ tapâriŋa ŋinde Maro Kindeni ipai Mose tu, ‘Naŋa nde Abraham ŋga Isaka ŋga Yakopu nenzi Maro Ŋalae’. \v 27 Ayo, ŋgua ŋinde itula pa kinda tu Maro Kindeni ŋandai kinzi mateŋa tamâta nenzi Maro Ŋalae ŋga. I imo Maro Ŋalae panzi tamâta simo vianzi ŋinde, ŋana tu lâ i nao kinzi tamâta rârâni simo vianzi nâ. Opopo, miki nemi ilo-kalo nde soki ndo.” \s1 Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa ndia ipolenzi tukuŋa rârâni \r Matai 22:34-40, Luka 10:25-37 \p \v 28 Ŋineŋga pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ toŋge nde kala imâ, aku iloŋonzi sipawa ŋgua. Iloŋo Yesu iporo ŋgua kanaŋo nâ taulo panzi, kala ikasoŋa Yesu tu, “Ŋgua tukuŋa ndia nde ipolenzi tukuŋa rârâni.” \p \v 29 Ande Yesu iporo taulo tu, “Ŋgua tukuŋa taitu nde kala ŋine: ‘Miki Isrel ŋgu kaloŋo! Maro Kindeni nde nenda Maro, aku i simbo nâ nde Maro Ŋalae. \v 30 Noko ma tini mwasa ndo pa noko ne Maro Kindeni, aku kuo noko ilo ndoni wa koroani ndoni wa ilo kalo ndoni wa ne walo ndoni ilâ pa i simbo nâ.’ \v 31 Aŋga ŋgua tukuŋa iyoka ŋinde muli, ande mine: ‘Noko ma tini mwasa panzi tini pinde, itogo noko tini mwasa pa tamwata mine.’ Ŋgua tukuŋa toŋge nde ŋalae ku ipolenzi rua ŋine, ande tia.” \p \v 32 Aku pananâŋa tamâta ŋinde ipai Yesu tu, “Pananâŋa, noko kuporo ŋgua mao. Mao nâ, Maro Kindeni simbo nâ nde Maro Ŋalae, aku toŋge irerege kuku i, nde tia. \v 33 Aku kinda ma tininda mwasa ndo papa i lâ ilonda wa nenda ilo-kalo wa nenda walo ndoni wa. Aku kinda ma tininda mwasa panzi tininda pinde itogo tininda mwasa pa warakânda mine. Ambo kinda ma toka tukuŋa rua ŋine muli, ande mâsi ŋine nde ma ara ndo lâ Maro Kindeni nao, ipole patarawâŋa ndoni kinzi uru simomo lâ yââ, tava patarawâŋa kie-kie rârâni.” \p \v 34 Yesu iloŋo tamâta ŋinde iporo ŋgua ara, itogo kinzi ilo-kalo tamâta uru siporo mine. Mine kala ipai tu, “Laiti ŋana noko ne kalo-tawana ipâŋga sondo kâ.” Aku kinzi tamâta rârâni simege ŋana Yesu, ku ilonzi patea tu ma sikai samâŋa mine papa i kilo, ande ma tia. \s1 Yesu ikasoŋanzi ŋana Kirisi kâ \r Matai 22:41-46, Luka 20:41-44 \p \v 35 Yesu imo Maro Kindeni ne luma sapâŋa ne ŋgumbi ilo ku ipanananzi tamâta. Aku ipainzi tu, “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ uru siporo tu, ‘Kirisi nde timbunda Daviti natu’. Andeta ŋgua ŋinde nde duvi mana, a? \v 36 Ŋana tu nanayoni Koroani Sapâŋa itula ilo-kalo pa Daviti, kala Daviti tamwata iporo tu, \q1 ‘Maro Kindeni itu ŋgua pa naneŋgu Maro Ŋalae mine tu, “Noko kusaŋona ŋai pa mbauŋgu wia kâ lee, ikura lâ zo ŋinde naŋa ma aonzi noko ne kazâŋa tamâta simo noko kalo”.’ \m \v 37 Ayo, Daviti tamwata ipatu Kirisi ŋa tu Maro Ŋalae. Mine nde mana mana ŋga kinzi siporo tu Kirisi nde Daviti ne vâsa nâ, a?” Aku kinzi tamâta ŋgu ŋalae nde sindeka ŋana siloŋo Yesu ne ŋgua. \s1 Kinzi tamâta ŋalaŋala nenzi vetâŋa potomule \r Matai 23:1-36, Luka 20:45-47 \p \v 38 Aku Yesu ipanananzi mine tu, “Miki kapakatona sondo ŋana kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ nenzi vetâŋa. Kinzi ilonzi tu sisawa pasawaŋa luandondo ŋana sipasuka warakanzi tininzi kâ, ku soka silâ. Aku ilonzi tu kinzi tamâta ma simege ŋananzi ku ma siporo panzi lâ ao ŋgini tu, ‘O, tamâta ŋalae, kari ara!’ \v 39 Aku kinzi ilonzi tu sisaŋona lâ tamâta naonzi lâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo, aku ilonzi pa saŋonâŋa nia arara lâ kâŋa-nuŋa ŋalaŋala nia tava. \v 40 Kinzi uru sikai laŋeŋa panzi taine mwala, aku sipanawe nenzi luma. Aku kinzi uru sipasuka warakanzi tininzi ku sikai noŋa luandondo ŋana kinzi tamâta ma simoranzi. Andeta muli, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ma ipare nia panzi tamâta, ande kinzi ma sikai nâna ŋalae tina.” \s1 Sugorai taine toŋge io ne patarawâŋa ilâ pa Maro Kindeni \r Luka 21:1-4 \p \v 41 Yesu isaŋona patarawâŋa nia tini laiti lâ luma sapâŋa ilo, aku mata ilâ imoranzi tamâta sio mbumbu lâ pinze ilo. Aku kinzi mbaliŋa warakanzi rârâ nde sio mbumbu rârâ. \v 42 Andeta ŋineŋga sugorai taine mwala toŋge imâ ku io mbumbu kiri-kiri rua nâ indue pinze ilo. \p \v 43 Ŋineŋga Yesu isarawanzi ne pâri-tamâta tu simâ, aku ipainzi tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; sugorai taine mwala ŋine io mbumbu ŋalae tina, ipole mbumbu kinzi tamâta rârâni muŋga sio lâ pinze ilo. \v 44 Ŋana tu kinzi rârâni nenzi mbumbu rârâ keno panzi, aku sio pinde nâ ilâ pinze ilo. Aŋga taine ŋine nde imo sugorai ndo, andeta io ne mbumbu ndoni, kala i ne mbumbu toŋge ikeno ŋana iko kapwa kâ, ande tia.” \c 13 \s1 Yesu itula ŋgua ŋana Maro Kindeni ne luma sapâŋa ma zavaruŋa pwapwataki \r Matai 24:3, Luka 21:7 \p \v 1 Yesu ipile Maro Kindeni ne luma sapâŋa ku iyâti ilâ, ŋineŋga i ne pâri-tamâta toŋge ipai tu, “Pananâŋa, kumora mira ŋalaŋala wa luma arara ŋai!” \v 2 Andeta Yesu iporo taulo tu, “O, noko kumoranzi luma ŋalaŋala ŋine, a? Naŋa apaino tu kinzi kazâŋa tamâta ma sipile luma ŋine ne mira toŋge ikeno mira toŋge kulu tia ndo. Kinzi ma sisapira rârâni iyauru bururu ndue lâ.” \s1 Yesu iporo ŋana malia kie-kie ma muli ipâŋga \r Matai 24:4-14, Luka 21:8-11 \p \v 3 Yesu ikâki isaŋona Oliv Tuu kulu. Aŋga Maro Kindeni ne luma sapâŋa ikeno pa nao. Ŋineŋga Petero, ŋga Yamesi, ŋga Yoane, ŋga Andaria nde simâ papa ku sikasoŋa tu, \v 4 “Maka katu kasama ŋine; mâsi ŋinde ma ipâŋga lâ zo ndia. Aŋga mâsi ndia ma ipâŋga muŋga ŋana itula pwataki tu mâsi ŋalaŋala ŋinde ŋga nao laiti ŋana ipâŋga kâ.” \p \v 5 Ŋineŋga Yesu itula ŋgua pwataki panzi tu, “Miki kapakatona sondo ŋga. Tia ma tamâta toŋge ilaŋemi. \v 6 Ŋana tu kinzi tamâta rârâ ma simâ ku sipatu naŋa ŋâŋgu, ku ma siporo tu, ‘Naŋani tamwatâŋgu kala i’, aku ma sikai laŋeŋa panzi tamâta rârâ. \v 7 Aku miki ma kaloŋo paraŋa ŋalaŋala ne nduŋeŋani imâ laiti, aku ma kaloŋo ŋgua ŋana paraŋa ŋalaŋala pinde ipâŋga nia malawae tona. Andeta miki ma tinimi ruru ndimo. Ŋinde ma imâ ipâŋga, aŋga zo ŋalae ŋana tâno ŋine ne zo marumbu kâ nde ipâŋga tia yo. \v 8 Kinzi tamâta lâ lawea pinde ma simandi sikai kazâŋa panzi tamâta lâ lawea pinde, aŋga ŋgu pinde ma sikai kazâŋa panzi ŋgu pinde. Ogigi ma iririŋo tâno pinde yâti taulo, aku putole ŋalae ma ipâŋga lâ tâno pinde. Mâsi ŋine rârâni ma ipâŋga muŋga, itogo nâna uru ipâŋga panzi taine kâpwa kâpwa ku itula pwataki tu paguguŋa ne zoni nde imâ ipâŋga laiti lâ. \p \v 9 Andeta miki kapakatona warakami sondo ŋga. Ŋana tu kinzi ma sikaimi kaika ku siomi lâ ŋgua nia, ku ma sipalilimi lâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo. Aku ma siŋgunumi kamandi lâ kinzi koipu ŋalaŋala wa tamâta mbâna-mbâna wa naonzi, ŋana tu miki nemi kalo-tawana ikeno pa naŋa. Andeta vetâŋa ŋinde nde itogo nemi nzâla ŋana kaporo katula pâri ara panzi tamâta ŋalaŋala ŋinde. \v 10 Andeta Maro Kindeni ne pateâŋa ikeno tu kinzi tamâta pinde ma silâ situla pâri ara panzi tamâta simo tâno ndoni muŋga lâ ŋga, kala kinzi tamâta rârâni ma siloŋo. \v 11 Aku lâ zo ŋana kinzi ma sipa miki kaika ŋana siomi kalâ pa ŋgua nia, ande miki ma karuru ndimo, aku kalomi loko ŋana ŋgua ndia miki ma kaporo taulo panzi, mine ndimo. Ŋana tu Maro Kindeni ma itula ŋgua pami lâ zo ndainani nâ ŋana kaporo yâti. Mine nde ŋandai miki warakami nâ ma kaporo ŋga; Koroani Sapâŋa ma itula ŋgua pwataki lâ kawami. \p \v 12 Pa zo ŋinde kinzi tamâta ma sionzi ninzi-nambwe silâ kazâŋa tamâta mbaunzi ilo, ŋana ma sipunzi pâta simâte kâ. Aku kinzi tamâne kala ma siveta mine nâ panzi natunzi. Aku kinzi lâlu kala ma sikai kazâŋa panzi tinanzi tamanzi mine nâ, ku ma sionzi silâ kazâŋa tamâta mbaunzi ilo ŋana sipunzi pâta simâte kâ. \v 13 Mao nâ, kinzi tamâta rârâni ma wisinzi nâna ŋalae tina pami, ŋana tu nemi kalo-tawana ikeno pa naŋa. Aŋga tamâta ea imandi kaika lee zo sakamao ŋinde marumbu lâ, ande Maro Kindeni ma via mao ilua i, ma imo via mine ku imo nâ.” \s1 Vetâŋa sakamao ŋalae tina ma ipâŋga \r Matai 24:15-28 \p \v 14 Aku Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Miki ma kamora vetâŋa sakamao ndo ipâŋga iveta muso ŋalae lâ nia ŋinde tuŋa kaika ikeno ŋana.” (Noko tamâta ea kupono ŋgua ŋine, ande kalo ŋgere sondo ŋana kusama duvi kâ.) “Pa zo ŋinde, ara ŋana kinzi tamâta simo Judia tâno ŋinde ma sikâwa silâ pa nia tuu. \v 15 Ambo toŋge imo ne luma mende kulu, ande ara ŋana i ma indue ku ikâwa nâ ilâ; i ma ilâ luma ilo ŋana ikai ne kelekele toŋge ndimo. \v 16 Ambo toŋge imo ne tâno ilo, ande i ma itaulo ilâ luma ilo ŋana ikai ne pasawaŋa luandondo ndimo. \v 17 Opopo, lâ zo ŋinde kalo-sukâŋa ŋalae tina ma ilâ panzi taine kâpwa kâpwa wa kinzi taine ŋinde natunzi simo suu tini yo. \v 18 Ara ŋana miki ma kano kaika tu mâsi ŋinde ma ipâŋga lâ mâo ne zo tia. \v 19 Lâ zo ŋinde, malia ŋalae tina ma ipâŋga. Nia ndoyo, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipulia samba wa tâno wa kelekele rârâni sipâŋga lâ, aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋine, ande malia kie-kie mine muŋga ipâŋga tia ndo. Aku muli kala malia kie-kie mine ma ipâŋga kilo, nde tia. \v 20 Ambo Maro Kindeni ma io zo luandondo ŋana malia kie-kie ŋinde, ande kinzi tamâta rârâni ma sipamateteu marumbu lâ. Andeta i ilo ndo keno panzi tamâta muŋga ipateanzi ŋinde, kala ma io zo ŋinde mbuku taitu nâ. \v 21 Pa zo ŋinde, ambo tamâta toŋge ipaimi tu, ‘Kamora ŋga, Kirisi imo ŋai’, tâku ‘Imo ndai’, ande miki ma kalomi tawana ŋgua ŋinde ndimo. \v 22 Ŋana tu lâ zo ŋinde, kinzi ‘Kirisi’ laŋeŋa rârâ aŋga ŋgua-tulâŋa tamâta laŋeŋa rârâ ma sipâŋga, ku ma siveta mâsi kie-kie pinde sitogo tu silaŋenzi ku siyaulanzi tamâta ŋinde Maro Kindeni muŋga ipateanzi ŋinde. Andeta kinzi ma sikura tia. \v 23 Naŋa aporo atula vetâŋa ŋine pwataki pami lâ, aku mao kanaŋo, vetâŋa mine ma muli ipâŋga. Mine nde miki kapakatona sondo ŋga.” \s1 Mâsi rârâni ŋinde ma marumbu lâ, ŋineŋga Yesu ma imâ ipâŋga \r Matai 24:29-31, Luka 21:25-28 \p \v 24 Ŋineŋga Yesu iporo kilo tu, “Mâsi wa malia ŋalae tina ŋinde ma ipâŋga marumbu lâ, ŋineŋga \q1 ‘kari mata ma ipâŋga ŋaŋa, aŋga nzimona ma ipane nia kilo tia. \v 25 Aŋga pitu ma simbe piti lâ samba tini, aŋga samba ne siŋgâra kaika rârâni ma silâ wa simâ wa.’ \m \v 26 Ŋineŋga kinzi tamâta ma simora naŋa Tamâta Natu amo take-take toŋge ŋgini amâ tava walo ŋalae, aku ma simora naŋa kilalâŋgu pwataki tu naŋa nde Maro Ŋalae. \v 27 Lâ zo ŋinde naŋa ma aonzi naneŋgu aŋelo silâ sigonanzi naneŋgu tamâta rârâni muŋga apateanzi ŋinde. Mao nâ, kinzi aŋelo ma silâ sikura nia ndoni lâ tâno kulu ŋana sigonanzi naneŋgu tamâta ŋinde. \s1 Ŋgua tambirâŋa ŋana kâi pâla-pâla itula zo \r Matai 24:32-33, Luka 21:29-31 \p \v 28 “Miki kalomi ŋgere ŋana kâi pâla-pâla kâ, ŋana tu ŋinde ma isukami ŋana kasama naneŋgu ŋgua ŋine duvi. Lâ zo ŋana kâi pâla-pâla irumba ku lau wasaseki ipâŋga, ande miki kasama tu kari ne zo ŋga imâ ipâŋga laiti lâ. \v 29 Aku mine nâ, ambo miki ma kamora mâsi ŋinde rârâni ipâŋga lâ, ŋineŋga ma kasama tu tâno ŋine ne zo ŋga laiti ŋana marumbu kâ. \v 30 Naŋa aporo mao nâ pami; kinzi tamâta simo lâ zo ŋine ma simâte tia yo, ŋineŋga mâsi ŋinde rârâni ma imâ ipâŋga lâ. \v 31 Mao nâ, samba wa tâno wa ma marumbu lâ, aŋga naŋa kawâŋgu ŋgua nde ma marumbu tia ndo, ma ikeno mine ku imo nâ.” \s1 Maro Kindeni simbo nâ isama Yesu ne zo ŋana itaulo imâ kilo kâ \r Matai 24:36-51 \p \v 32 Ŋineŋga Yesu iporo tu, “Tamâta toŋge isama zo ndia wa kari tai ŋapia naŋa ma ataulo amâ kilo, ande tia. Kinzi aŋelo lâ samba ilo sisama ŋine tia, aku naŋa Maro Kindeni Natu tamwatâŋgu kala asama ŋine tia. Mama simbo nâ isama. \v 33 Mine nde kapakatona sondo ŋga, ŋana tu miki kasama naneŋgu zo ŋana ataulo amâ kilo kâ, ande tia. \v 34 Ŋinde itogo tamâta ŋalae toŋge ipile ne luma ku iyoka ilâ pa nia toŋge. Aku ipainzi ne wurâta tamâta tu ma sikatona i ne kelekele sondo, ŋineŋga iwae wurâta panzi taitu-taitu. Aku ipai tamâta uru ikatona luma ne nzâla ŋinde tu ma io tini sondo ndo. \p \v 35 Mine nde miki kala kao tinimi sondo ndo, ŋana tu miki kasama ŋana zo ndia luma warika ma itaulo imâ kilo, ande tia. Tiambo i ma itaulo imâ lâ lala tâku mbo ŋgini-ŋgini tâku mbwale mbwale kâ tâku mbwale pwataki tâ; ande miki kasama tia. \v 36 Mine nde kao tinimi sondo ku kamo nâ. Tia ma i imâ walele nâ, aku ma imora tu miki kakeno. \v 37 Ŋgua ŋine naŋa aporo pa miki, ande kala aporo panzi tamâta rârâni mine nâ tu, ‘Miki ma kao tinimi sondo ku kamo nâ’.” \c 14 \s1 Kinzi tamâta ŋalaŋala sipa ŋgua tu ma sipu Yesu pâta imâte \r Matai 26:2-5, Luka 22:1-2 \p \v 1 Ma wurita lâ mbwale mauru, ŋineŋga Juda nenzi zo sapâŋa ŋana sika puroŋa ne yisi tia ma ipâŋga. Kinzi sipatu kumbwa ŋinde ŋa tu Pasova. Aku kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala ŋga kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ nde siporo tu, “Kinda ma taveta mana ŋga ma talaŋe Yesu ku takai kaika tapu pâta imâte.” \v 2 Andeta kinzi siporo tu, “Kinda ma taveta ŋinde lâ zo sapâŋa tia. Tia ma kinzi tamâta wisinzi nâna ku siŋgoloa paraŋa, ku ma sipara potomule.” \s1 Taine toŋge ipaliŋi samimi lâ Yesu kulu \r Matai 26:6-13, Yoane 12:1-8 \p \v 3 Yesu imandi ilâ pa Betani lawea, aku imo Saimon ne luma ilo. Saimon nde tamâta toŋge muŋga ikai pukoŋa tini saga-saga, andeta ŋineŋga tini mbâra-mbâra kilo. Yesu isaŋona peke tini tu ma ika kâ, andeta taine toŋge ikai ne mira belo ara toŋge, samimi kuwae ara pâta ikeno ilo, ku ikai imâ pa Yesu. Samimi ŋinde nde kulu ŋalae tina. Aku taine ipu belo samimi ŋinde kawa pwataki, ku ipaliŋi samimi lâ Yesu kulu. \p \v 4 Taitu kinzi tamâta pinde simora ŋinde ku ilonzi kura tia ndo. Kinzi siporo pa warakanzi tu, “Opopo, ŋana sâ kâ ŋga ipaliŋi samimi ŋine iyaula kaa nâ, a? \v 5 Ambo kinda muŋga takai samimi ŋinde talanzi tamâta tu siko tâ, ande kinda ma takura tu takai kulu ŋalae ŋinde, aku mbumbu ŋinde ma talanzi sugorai tamwatanzi. Andeta tia.” Aku simbita taine ŋinde pâta. \p \v 6 Andeta Yesu ipainzi tu, “Ŋana sâ kâ ŋga miki kaveta malia pa taine ŋine, a? Iveta mâsi ara ndo pa naŋa. \v 7 Ŋana tu kinzi sugorai tamâta ma simo kumi ikura zo zo. Mine kala lâ zo ndia miki katu kasukanzi, ande kasukanzi. Aŋga naŋa ma amo soŋgo kuku miki, ande tia. \v 8 Vetâŋa kala taine ikura tu iveta, ande iveta lâ. Ipaliŋi samimi lâ naŋa karaeŋgu ŋana iveta sondo ŋana alâ pa kuru nia kâ. \v 9 Naŋa aporo mao nâ pami; lâ tâno ndia muli mbo kinzi ma situla pâri ara ŋana naŋa kâ, ande kinzi ma situla vetâŋa taine ŋine iveta ŋinde tona, ŋana kinzi tamâta ma kalonzi ŋgere ŋana i wa.” \s1 Judas ipa ŋgua tu ma io Yesu lâ kinzi patarawâŋa tamâta mbaunzi ilo \r Matai 26:14-16, Luka 22:3-6 \p \v 10 Ŋineŋga kinzi pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua nawalanzi toŋge, i ŋa tu Judas Iskariot, ande ilâ panzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala. I itu ma ikai kulu-pâŋga ŋana Yesu kâ panzi. \v 11 Kinzi siloŋo ŋgua ŋine ku sindeka pâta, ŋineŋga sipa ŋgua kaika ŋana mbumbu pinde ma silua i. Ŋineŋga Judas ilâ ku iroto nzâla toŋge ŋana ma io Yesu lâ mbaunzi ilo. \s1 Yesu ika kâŋa-nuŋa kunzi ne pâri-tamâta \r Matai 26:17-24, Luka 22:7-14,21-23, Yoane 13:18-19 \p \v 12 Ŋineŋga zo sapâŋa ŋana sika puroŋa ne yisi tia kâ nde imâ ipâŋga lâ. Lâ zo ŋalae ŋinde, kinzi Juda tamâta uru sipunzi lama natunzi pâta simâte, ŋineŋga sika. Ŋine nde ŋana iveta kinzi kalonzi ŋgere ŋana kumbwa Pasova ne duvi kâ. Aku Yesu ne pâri-tamâta sikasoŋa i tu, “Noko ilo tu maka ma kalâ kaveta kâŋa-nuŋa lâ nia ndia ŋana ma taka.” \p \v 13 Aku Yesu isupwanzi ne pâri-tamâta rua tu silâ, ku ipainzi tu, “Miki rua kalâ lawea ŋalae ilo, aku ma kapakâtu kuku tamâta toŋge lâ nzâla, ikale lââ lâ kulo ŋalae toŋge. Miki rua koka i muli. \v 14 I ma ilâ luma toŋge ilo. Ŋineŋga miki ma kaporo pa luma ŋinde warika tu, ‘Pananâŋa ne kasoŋâŋa nde ikeno mine; “Luma ilo kisiŋa pwataki toŋge nde keno ndia ŋana ma aka kumbwa ŋine ne kâŋa-nuŋa kunzi naneŋgu pâri-tamâta ŋai.’” \v 15 Ŋineŋga i ma itula luma ilo kisiŋa pwataki toŋge ikeno âta pami, peke tava kelekele ŋana kâŋa-nuŋa kâ nde ikeno ŋinde. Miki rua kalâ kaveta kâpwa pa kinda lâ niani ndaina.” \p \v 16 Aku kinzi rua silâ lawea ŋalae ilo, aku simora kelekele rârâni ikeno itogo muŋga Yesu iporo panzi mine. Mine kala siveta kâŋa-nuŋa lâ ŋinde. \p \v 17 Kari indue lala pararai lâ, ŋineŋga Yesu ikainzi ne pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua ku silâ sipâŋga luma ŋinde. \v 18 Kinzi nde sisaŋona sika yo, ande Yesu ipainzi tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; tamâta toŋge lâ miki ŋginimi ma io naŋa lâ kinzi kazâŋa tamâta mbaunzi ilo. Ande kala tamâta ŋine ika kuku naŋa.” \v 19 Kinzi pâri-tamâta nde siloŋo ŋgua ŋine ku ilonzi malia ndo, ku kinzi taitu-taitu sikasoŋa Yesu tu, “Tiambo noko kuporo ŋana naŋa kâ, tiya?” \p \v 20 Ande Yesu ipainzi tu, “I nde toŋge lâ miki saŋao kanaŋomi rua. Ande kala tamâta ŋine io mbau lâ kondo ilo kuku naŋa, kala maka rua kaka. \v 21 Mao nâ, naŋa Tamâta Natu ma amâte, ikura Maro Kindeni kawa ŋgua kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋga siŋgere lâ pepa tini mine. Andeta vetâŋa sakamao ndo ma ipâŋga pa tamâta ŋine io Tamâta Natu lâ kinzi kazâŋa tamâta mbaunzi ilo. Ambo nia ndoyo tamâta ŋine tina ipagugua i tia tâ, ande ŋinde ma ara.” \s1 Yesu waiŋa ilanzi ne pâri-tamâta \r Matai 26:26-29, Luka 22:17-20, Yoane 13:12-30, 1 Korin 11:23-26 \p \v 22 Kinzi sisaŋona sika yo, ŋineŋga Yesu ikai puroŋa, kawa ndaŋge pa Maro Kindeni, aku ipwataki ilanzi ne pâri-tamâta. Aku iporo tu, “Miki kakai kaka. Naŋa kanaŋoŋgu kala ŋine.” \p \v 23 Ŋineŋga ikai kâmba waini kala mine nâ, kawa ndaŋge pa Maro Kindeni, ku ilanzi, aku rârâni sinu waini lâ kâmba ŋinde. \v 24 Aku ipainzi tu, “Naŋa seeŋgu kala ŋine. Ŋine nde Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa ne kanaŋo. Naŋa apaliŋi ŋananzi tamâta rârâ. \v 25 Naŋa aporo mao nâ pami; naŋa ma anu waini kanaŋo kilo tia lee, ikura lâ zo ŋinde Maro Kindeni ma ikai Maro panzi tamâta lâ tâno kulu. Ŋineŋga ma anu waini waseki.” \p \v 26 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga siwâŋgi wâŋgiŋa toŋge, aku simandi sipile lawea ŋinde ku silâ pa Oliv Tuu. \s1 Yesu iporo tu Petero ma ipatimoa i \r Matai 26:30-35, Luka 22:31-34, Yoane 13:36-38 \p \v 27 Ŋineŋga Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Miki rârâni nemi kalo-tawana ma imbe, ikura Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 ‘Naŋa ma apu lama nenzi katonâŋa, ande kala kinzi lama ma sikâwa pwapwataki silâ.’ \m \v 28 Andeta muli, Maro Kindeni ma ipaŋo naŋa amandi amo viâŋgu kilo, ŋineŋga ma ayoka amuŋga pami alâ Galilaya tâno.” \v 29 Andeta Petero ipai tu, “Ambo kinzi tamâta ŋine rârâni nenzi kalo-tawana ma imbe, ande naneŋgu kalo-tawana ma imbe tia ndo!” \p \v 30 Andeta Yesu ipai Petero tu, “Naŋa aporo mao nâ pano; ma ŋine mbo nâ, tatareko ma isuŋa kawa mbwani rua tia yo, ande noko tamwata ma kuporo kupatimoa naŋa mbwani ŋato tu noko kusama naŋa tia.” \v 31 Andeta Petero iporo kaika kilo tu, “Ambo kinzi situ sipu naŋa pâta amâte kuku noko, ande naŋa ma aporo apatimoa noko mine tia ku tia ndo!” Aku kinzi pâri-tamâta rârâni kala siporo ŋgua kaŋa taituni mine nâ. \s1 Yesu ikai noŋa lâ Getsemani tâno ilo \r Matai 26:36-46, Luka 22:39-46, Yoane 18:1 \p \v 32 Ŋineŋga kinzi silâ sipâŋga tâno toŋge, i ŋa mine Getsemani. Aku Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Miki kasaŋona kamo ŋai, mbo naŋa alâ akai noŋa ŋga”. \v 33 Aku ikainzi Petero, ŋga Yamesi, ŋga Yoane, aku kinzi ŋato silâ kuku i. Ŋineŋga Yesu ilo putuka wa ilo malia ndo. \v 34 Aku ipainzi tu, “Naŋa kaloŋgu sukâŋa ŋalae tina, aku laiti ŋana iyaula naŋa ndo. Mine nde miki kamo ŋine ku kaka mâsa.” \p \v 35 Ŋineŋga ilâ tini, aku ikeno nao tundu lâ tâno kulu, ku ino pa Maro Kindeni ŋana nâna ŋalae ŋinde laiti ŋana ipâŋga papa i kâ, tu ma iŋgeŋge ŋana i kâ. \v 36 Yesu ikai noŋa mine tu, “O, Mama! Noko pwura ŋana kuveta vetâŋa rârâni. Mine kala naŋa atu noko ma pwai kâmba ŋana nâna kâ ŋine saŋe naŋa. Ambo taitu noko ma kuveta ikura naneŋgu pateâŋa mine ndimo. Kuveta ikura noko tamwata nâ ne pateâŋa.” \p \v 37 Ŋineŋga Yesu itaulo ilâ panzi ne pâri-tamâta kilo, andeta sikeno. Aku ipaŋonzi ku ipai Petero tu, “Saimon, noko pweno, a? Mana mana ŋga noko pwura tia ŋana kuka mâsa ikura kari tai taitu nâ, a? \v 38 Ara ŋana miki ma kao tinimi, ku kano pa Maro Kindeni tu ma isukami ŋana kamandi kaika lâ zo ndia samâŋa imâ ipâŋga pami. Mao nâ, miki ilomi tu kaveta vetâŋa ara, aŋga karaemi nde iveta malia pami.” \p \v 39 Ŋineŋga Yesu ipilenzi ku itaulo ilâ ikai noŋa kilo. Aku lâ i ne noŋa ŋinde, ande iporo ŋgua rege-rege kuku ne noŋa muŋgâŋa ŋinde. \v 40 Ikai noŋa lâ, ŋineŋga itaulo ilâ panzi ne pâri-tamâta kilo, andeta imoranzi sikeno nâ simo, ŋana tu matanzi matutu pâta. Kinzi simandi sânda, andeta mainzi, kala siporo ŋgua toŋge pa Yesu tia. \p \v 41 Tia ku Yesu itaulo ilâ ikai noŋa kilo, ŋineŋga itaulo imâ panzi ne pâri-tamâta ku ipainzi tu, “Opopo, miki kakeno kamo ŋai yo kapwarea, a? Kura lâ! Zo ŋga ipâŋga lâ. Kamora ŋga; kala ŋine kinzi simâ ŋana sio naŋa Tamâta Natu lâ kinzi kiesaka tamwatanzi mbaunzi ilo. \v 42 Ayo, kamandi sânda, ku toka talâ panzi! Kamora ŋga, tamâta ŋana ikai kulu-pâŋga ŋana naŋa kâ, ande kala imâ ipâŋga laiti lâ.” \s1 Judas Iskariot io Yesu lâ kinzi kazâŋa tamâta mbaunzi ilo \r Matai 26:47-56, Luka 22:47-53, Yoane 18:2-11 \p \v 43 Yesu iporo ŋgua ŋine yo, aku walele nâ Judas, ina toŋge lâ Yesu ne pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua, ande imâ ipâŋga lâ. Aku tamâta ŋgu ŋalae tina nde sikai pila ŋana kazâŋa kâ wa kâi mbuku wa soka kuku simâ. Kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala, aŋga kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ, aŋga kinzi ŋgu nenzi katonâŋa, ande kinzi ŋinde muŋga sisupwanzi kala simâ. \p \v 44 Ande kulu-pâŋga tamâta ŋinde muŋga ipainzi tu i ma iveta mâsi toŋge pa Yesu. Ipainzi tu, “Naŋa ma anzumwa tamâta toŋge nao, aku tamâta ŋinde nde Yesuni. Miki ma kakai i kaika ku kakatona sondo nâ kakai kalâ.” \v 45 Mine kala Judas iyoka imâ pa Yesu ku walele nâ iporo tu, “Pananâŋa!”, ku inzumwa i nao. \v 46 Ŋineŋga kinzi kazâŋa tamâta pinde mbaunzi ilâ sikai Yesu kaika lâ. \v 47 Andeta Yesu ne pâri-tamâta toŋge nde imandi laiti, ku mbau nâ ipasu ne pila yâti ku ipu patarawâŋa tamâta ŋalae ne wurâta tamâta toŋge. Aku pila isalu taŋa motu piti imbe ndue tâno kulu. \p \v 48 Aku Yesu ipainzi tu, “Ŋana sâ kâ ŋga miki kakai pila ŋalaŋala tava kâi mbuku kamâ pa naŋa, a? Tiambo miki katu naŋa nde panawe tamwatâŋgu, a? \v 49 Ikura zo zo naŋa uru asaŋona kumi lâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa ilo, ku amo apananami, andeta miki ŋandai kakai naŋa kaika lâ zo ŋinde ŋga. Andeta ara, ŋgua ŋinde kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa siŋgere lâ pepa tini, kala ŋine ipâŋga kanaŋo lâ.” \v 50 Yesu iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga i ne pâri-tamâta rârâni sipile i ku sikâwa silâ. \s1 Tamâta limoa toŋge ikâwa \p \v 51 Pa zo ŋinde tamâta limoa toŋge imo kuku Yesu, ande i ipita lalava pâne toŋge lâ kambwaŋe. Andeta kinzi kazâŋa tamâta sikai i kaika, \v 52 andeta iyaute lalava pâne ŋinde piti lâ kambwaŋe, ku ikâwa wulo-wulo nâ ilâ. \s1 Kinzi sio Yesu ilâ pa ŋgua nia \r Matai 26:57-68, Yoane 18:12-14,19-24 \p \v 53 Ŋineŋga kinzi kazâŋa tamâta sikai Yesu silâ pa patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae. Aku kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala rârâni wa kinzi ŋgu nenzi katonâŋa wa kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ wa, kinzi ŋinde rârâni nde sipasau lâ simo taitu. \v 54 Aŋga Petero nde iyoka mulinzi ilâ, ku imo malawae mwasa. Iyoka ilâ patarawâŋa tamâta ŋalae ne ŋgumbi ilo, ku isaŋona kunzi sambara tamâta imwai yââ. \p \v 55 Aku kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sitavanzi kinzi tamâta mbâna-mbâna rârâni nde sisarawanzi tamâta pinde simâ tu ma situla ŋgua ŋana Yesu ne vetâŋa kâ. Kinzi ilonzi tu ma sisânda vetâŋa soki ndia Yesu muŋga iveta tâ, ŋana ikura tu ma sipu i pâta imâte. Andeta kinzi ŋandai sisânda i ne vetâŋa soki toŋge ŋga. \v 56 Ŋana tu kinzi tamâta rârâ sisowe ŋgua laŋeŋa kie-kie lâ Yesu tini, andeta nenzi ŋgua ndoni ŋandai kaŋa taitu ŋga. \v 57 Ŋineŋga tamâta pinde simandi ku sisowe ŋgua laŋeŋa pinde lâ Yesu tini tu, \v 58 “Maka muŋga kaloŋo i iporo mine tu, ‘Naŋa warakâŋgu ma asapira Maro Kindeni ne luma sapâŋa ŋine muŋga kinzi tamâta sipa lâ mbaunzi. Aŋga lâ kari ŋato nâ ma aŋgunu luma wasaseki toŋge kâki kilo. Andeta luma wasaseki ŋinde ŋandai kelekele kinzi tamâta sipa lâ mbaunzi ŋga’.” \v 59 Andeta ŋgua kinzi sio yâti ŋinde ipâŋga kaŋa taitu tia, ipâŋga potomule nâ. \p \v 60 Ŋineŋga patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae imandi ŋgininzi ku ikasoŋa Yesu mine tu, “Wa, noko tini pwâka tu kuporo ŋgua toŋge taulo panzi, a? Mana mana ŋana ŋgua ŋine kala sisowe lâ noko tini, a?” \v 61 Andeta Yesu nde kawa buu nâ, iporo ŋgua toŋge tia. Tia ku patarawâŋa tamâta ŋalae ikasoŋa kilo tu, “Tiambo noko nde Kirisi, Maro Kindeni Sapâŋa Tamwata Natu noko, tiya?” \p \v 62 Ŋineŋga Yesu iporo tu, “Naŋani warakâŋgu kala i. Aku naŋa apaimi tu lâ zo muli, miki ma kamora naŋa Tamâta Natu asaŋona Maro Kindeni Walo Tamwata mbau pa wia kâ, aku ma kamora naŋa ayoka samba ne take-take kulu andue amâ.” \p \v 63 Iporo mine lâ, ŋineŋga patarawâŋa tamâta ŋalae imandi isaraka tamwata ne pasawaŋa lâ tini ku iporo tu, “Kinda ma tasarawanzi tamâta pinde kilo ŋana sisowe ŋgua lâ tamâta ŋine tini, ande ma tia! \v 64 Miki kaloŋo ŋgua lâ. Kala ŋine nâ iporo ŋgua pavaligiŋa pa Maro Kindeni! Miki ilomi mana.” Aku kinzi rârâni sipa ŋgua tu, “Iveta soki ŋalae, kala ara ŋana ma sipu pâta imâte.” \p \v 65 Ŋineŋga kinzi tamâta pinde sisupwara i, aŋga pinde sikau i mata lâ lalava ku mbaunzi nâ sikatu, ku siporo tu, “Wa! Noko nde ŋgua-tulâŋa tamâta, a? Ayo, mine nde kuporo pwataki tâ; ea ipuno.” Siveta mine lee, ŋineŋga kinzi sambara sipoponza i kaika, ku sikai silâ. \s1 Petero ipatimoa Yesu \r Matai 26:69-75, Luka 22:56-62, Yoane 18:16-18,25-27 \p \v 66 Aŋga Petero nde imo lâmbu lâ ŋgumbi ilo. Ŋineŋga patarawâŋa tamâta ŋalae ne wurâta taine toŋge iyoka imâ. \v 67 Taine ŋinde mata ilâ imora Petero imwai yââ isaŋona, aku ilea kaika papa ku iporo tu, “Wa, noko kala muŋga kumo kuku Yesu Nasarete tamwata!” \v 68 Taitu Petero ipatiâmo ku iporo mine tu, “Naŋa asama ŋgua kala noko kuporo ŋinde duvi tia. Naŋa azizâla ŋana.” Ŋineŋga Petero iyâti ilâ imandi luma ne nzâla kawa. [Ande tatareko isuŋa kawa.] \f + \fr 14:68 \ft 68,72 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.\f* \p \v 69 Ŋineŋga wurâta taine ŋinde imora i imandi lâ nzâla kawa, ku iporo kilo panzi tamâta simandi laiti tu, “Tamâta ŋine nde tamâta toŋge lâ kinzi nawalanzi.” \v 70 Taitu Petero iporo ipatiâmo kilo tu, “Mine tia!” Aku simo tini nâ, ŋineŋga kinzi tamâta simandi laiti ŋinde nde siporo pa Petero kilo tu, “Mao nâ, noko nde tamâta toŋge lâ kinzi nawalanzi, ŋana tu noko nde Galilaya tamwata.” \v 71 Ŋineŋga Petero iporo ŋgua kaika mine tu, “Ambo naŋa alâŋe, ande naŋa ano pa Maro Kindeni tu ma iyaula naŋa; naŋa asama tamâta kala miki kaporo ŋana ŋinde tia ku tia ndo!” \p \v 72 Ŋineŋga walele nâ tatareko isuŋa kawa [kilo]. Aku Petero ne ilo-kalo ipâŋga ŋana ŋgua Yesu muŋga iporo tu, “Tatareko ma isuŋa kawa mbwani rua tia yo, ande noko tamwata ma kuporo kupatimoa naŋa mbwani ŋato tu noko kusama naŋa tia.” Aku Petero ita pâta kanaŋo. \c 15 \s1 Sikai Yesu silâ pa Pilata \r Matai 27:1-2,11-15; Luka 23:1-7,13-18; Yoane 18:28-40, 19:1-16 \p \v 1 Simo lee, ku mbwale pwataki lâ, ŋineŋga kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala wa kinzi ŋgu nenzi katonâŋa wa kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ wa kinzi tamâta mbâna-mbâna rârâni nde sipasau lâ, kala ilonzi taitu ŋana ma sipa Yesu lâ wâlo kaika ku sikai silâ pa Rom nenzi koipu toŋge, i ŋa mine Pilata. Aku siveta ikura nenzi ŋgua mine. \v 2 Ŋineŋga Pilata ikasoŋa Yesu tu, “Noko nde Juda nenzi koipu ŋalae, tiya?” Ande Yesu itu lâ kawa mine tu, “Noko tamwata kuporo ŋguani ndaina.” \p \v 3 Ŋineŋga kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sisowe ŋgua rârâ lâ Yesu tini. \v 4 Aku Pilata ipai Yesu kilo tu, “Opopo, tiambo noko ma kuporo ŋgua toŋge taulo tia, a? Kuloŋo ŋga; kinzi sisowe ŋgua rârâ lâ noko tini.” \v 5 Andeta Yesu iporo ŋgua toŋge tia, kala Pilata ilo rârâ. \s1 Pilata io Yesu tu ma sipu lâ kâi popole tini imâte \r Matai 27:16-26, Luka 23:16-25, Yoane 18:38-19:15 \p \v 6 Aku Rom nenzi mâsi toŋge nde mine; ikura mbwera mbwera, lâ Juda nenzi kumbwa ŋinde, ande Pilata uru iyaute tamâta toŋge muŋga imo luma sakamao ilo, ikura kinzi Juda tamâta warakanzi nenzi pateâŋa mine. \v 7 Aku lâ zoni ndaina, tamâta toŋge imo luma sakamao ilo, i ŋa mine Barabas. Muŋga i nuwala kinzi simandi sipara kunzi Rom nenzi koipu, aku sipunzi tamâta pinde pâta simâte. \v 8 Mine kala kinzi Juda tamâta simâ pa Pilata ku sino papa tu ma iveta itogo muŋga uru iveta panzi mine. \p \v 9 Ande Pilata ikasoŋanzi mine tu, “Tiambo miki ilomi tu naŋa ma ayaute Yesu, ina Juda nenzi koipu ŋalae, imâ pami, tiya?” \v 10 Pilata nde isama tu kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sipadâda nâ ŋana Yesu, aku ŋana duvi ŋinde kâ kinzi sikai simâ pa Pilata. \v 11 Andeta kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala nde sisowe kinzi tamâta ilonzi kalonzi tu ma sisarâwa kaika pa Pilata tu iyaute Barabas imâ panzi. \p \v 12 Mine kala Pilata ikasoŋanzi tu, “Mine nde naŋa ma aveta mana papa tamâta ŋine miki kapatu i ŋa tu ‘Juda nenzi koipu ŋalae’, a?” \v 13 Ande kinzi sisarâwa kaika tu, “Kupu lâ kâi popole tini imâte!” \v 14 Andeta Pilata ikasoŋanzi tu, “Ŋana sâ kâ, a? Iveta vetâŋa soki ndia.” Andeta kinzi kawanzi ŋalae sisarâwa kaika kilo tu, “Kupu lâ kâi popole tini imâte!” \p \v 15 Pilata itu iveta kie ara panzi tamâta, kala iyaute Barabas ilâ panzi. Ŋineŋga ikai Yesu ku io lâ kinzi zugu tamâta mbaunzi ilo. Aku kinzi sipalili i pâta lâ, ŋineŋga siluku ŋana ma sipu lâ kâi popole tini. \s1 Kinzi zugu tamâta siporo ŋgua pavaligiŋa pa Yesu \r Matai 27:27-31, Luka 23:26-32 \p \v 16 Ŋineŋga kinzi zugu tamâta sikai Yesu silâ Rom nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo, aku sisarâwa panzi nawalanzi zugu tamâta rârâni tu simâ. \v 17 Aku siveta “a” papa Yesu ku sisawa pasawaŋa ŋiŋi toŋge lâ tini, ŋineŋga simwali wâka-wâka toŋge ku sisawa lâ kulu tava. \v 18 Ŋineŋga mbaunzi kâki siveta ŋgua kapa-kapa papa mine tu, “Oe, Juda nenzi koipu ŋalae!” \v 19 Ŋineŋga sikai taumbwa tuka pinde, ku sipu i kulu mbwaninzi rârâ ŋinde wa sisupwara i tini wa. Aku sipare tukunzi papa ku sipanea i laŋeŋa tona. \v 20 Kinzi siporo ŋgua pavaligiŋa pa Yesu mine lee, ŋineŋga sikai pasawaŋa ŋiŋi piti lâ tini, ku sisawa tamwata ne pasawaŋa lâ tini kilo, aku sikai silâ tu ma sipu lâ kâi popole tini. \s1 Kinzi sipu Yesu lâ kâi popole tini \r Matai 27:33-56, Luka 23:33-49, Yoane 19:17-37 \p \v 21 Kinzi soka nzâla silâ, ande sipakâtu kuku tamâta toŋge, i ŋa mine Saimon, iyoka imâ ŋana ilâ papa lawea ilo kâ. Aku kinzi zugu tamâta siveta kaika papa i tu ma ikale Yesu ne kâi popole kâ. Saimon nde papa Sairini tâno kâ, aku i nde Arisande ku Rufus rua tamanzi. \v 22 Kinzi sikai Yesu silâ lee sipâŋga nia ndamwa toŋge, sipatu ŋa tu Golgata. Ŋoa ŋine nde duvi mine tu, “Kulu Kâmba Nia”. \v 23 Ŋineŋga sikai waini pinde sigema tona lââ makisa ŋana isama nâna tia kâ, aku silua Yesu tu inu. Andeta inu tia. \p \v 24 Ŋineŋga kinzi sipu Yesu lâ kâi popole tini, aku siwae i ne pasawaŋa sikai nenzi nenzi. Kinzi sipagui mira itogo satu mine, ŋana sisama tu ea ma ikai Yesu ne pasawaŋa. \p \v 25 Aku lâ mboyo, kari tai lima kanaŋo ŋapa, ande kinzi sipu Yesu lâ kâi popole tini. \v 26 Aku lâ Yesu kulu âta, ande siŋgere ŋgua ŋinde muŋga sio i ilâ pa ŋgua nia ŋana. Siŋgere ŋgua mine tu, “Juda nenzi koipu ŋalae”. \v 27 Aŋga lâ Yesu waŋgira, ande sisonanzi nzanzare tamwatanzi rua tona. Toŋge nde sipu lâ kâi popole toŋge tini papa Yesu tini pa wia kâ, aŋga toŋge nde sipu lâ kâi popole toŋge tini papa i tini pa ŋâsi kâ. [ \v 28 Mine nde kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa nenzi ŋgua nde ipâŋga kanaŋo. Ŋgua ŋinde nde mine, “Kinzi nenzi morâŋa tu i imo kinzi nzanzare tamwatanzi nawalanzi.”] \f + \fr 15:28 \ft 28 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge imo muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.\f* \p \v 29 Aku kinzi tamâta pinde soka nia ŋinde silâ wa simâ wa, sirurua kakalinzi ku siporo ŋgua pavaligiŋa papa mine tu, “Oe, noko tamâta ŋana kusapira Maro Kindeni ne luma sapâŋa ku kuŋgunu kâki kilo lâ kari ŋato nâ, a? \v 30 Mine nde kupavila tamwata tâ! Ŋine nâ kupile kâi popole aku kundue kumâ tâ!” \p \v 31 Aku kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sitavanzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ ande kala siporo ŋgua pavaligiŋa mine nâ. Kinzi siporo imâ naonzi nâ tu, “Opopo, i muŋga ivilanzi tamâta pinde, andeta ikura ŋana ipavila tamwata kâ, ande tia! \v 32 I nde Kirisi, Isrel nenzi koipu ŋalae, a? Mine nde mambo ŋine nâ i ma ipile kâi popole ku indue imâ, ande ma kalonda tawana i.” Aku kinzi tamâta rua muŋga sipunzi lâ kâi popole simo Yesu waŋgira, ande kinzi rua kala siporo ŋgua pavaligiŋa kaŋa taituni nâ pa Yesu. \s1 Yesu imâte lâ \p \v 33 Kari ikâki imâ ŋgini lâ, ŋineŋga kondoma ŋalae itura tâno ndoni. Ikeno mine lee lala lâ, ikura kari tai ŋato mine. \v 34 Kari tai ŋato lâ, ŋineŋga Yesu isuŋa kawa ŋalae kâki isarâwa mine tu, “Eli, Eli, lama sabatani!” Ŋgua ŋine ne duvi nde mine, “Neŋgu Maro, neŋgu Maro, ŋana sâ kâ ŋga kupu muli pa naŋa!” \v 35 Aku tamâta pinde simandi laiti ŋinde nde siloŋo Yesu ne ŋgua ŋine, andeta siloŋo soki-soki kala siporo tu, “Kaloŋo ŋga, isarâwa papa Ilia!” \p \v 36 Aku nenzi tamâta toŋge ipalilu ilâ ikai nzomo, ku ipatuku lâ waini makisa ilo. Ŋineŋga iseŋge lâ lumbi-lumbi toŋge tini ku isuŋa kâki ilâ papa Yesu kawa tu indomo kâ. Aku tamâta ŋinde iporo tu, “Ara, mambo tamora ŋga. Tiambo Ilia ma imâ ikai i piti lâ kâi popole tini indue imâ, tâku tia tâku.” \v 37 Andeta Yesu nde isarâwa kawa ŋalae, ŋineŋga imâte lâ. \p \v 38 Aku ndainani nâ lalava matatola ŋalae uru itâra Maro Kindeni ne luma sapâŋa ilo ŋinde nde ipwa pwataki pa âta ku indue papa lâmbu mo rua lâ. \v 39 Aku kinzi zugu tamâta nenzi koipu imandi kâi popole tini laiti ŋinde nde imora Yesu imâte mine, kala iporo tu, “Mao kanaŋo, tamâta ŋine nde Maro Kindeni Natu.” \p \v 40 Aku kinzi taine pinde kala simandi malawae mwasa ku simora mâsi ŋinde tona. Maria i Makdala lawea taine imo kunzi, tava i nuwaka Maria, ina Yamesi nuwaka ku Josis rua tinanzi, aŋga Salomi. \v 41 Kinzi taine ŋato ŋinde muŋga soka kuku Yesu sikai kuleŋa papa lâ Galilaya tâno. Aku kinzi taine pinde rârâ kala simo kunzi tona, kinzi ŋinde muŋga soka Yesu muli silâ Jerusalem lawea. \s1 Kinzi sio Yesu karae lâ kuru ilo \r Matai 27:57-61, Luka 23:50-56, Yoane 19:38-42 \p \v 42-43 Kari indue lala lâ, ŋineŋga Yosepe Arimatea lawea warika nde imâ. I nde tamâta ŋalae, aku kinzi tamâta mbâna-mbâna uru siporo tu i nde tamâta ara nâ. I kala uru io tini ŋana Maro Kindeni ne zo ŋana ma imâ ikai maro panzi tamâta lâ tâno kulu kâ. Aku ŋinde nde zo ŋana siveta kelekele sondo ŋana pwareâŋa ne zo sapâŋa kâ lâ wurita. Mine kala Yosepe ilâ imandi Pilata nao. Iruru tia, ipukâe tu ino Pilata ŋana ikai Yesu karae ku ilâ ikea. \v 44 Andeta Pilata nde ilo rua-rua, aku iporo tu, “O, i ŋine ŋga imâte lâ, tiya?” Aku isarâwa papa zugu tamâta nenzi koipu tu imâ, aku ikasoŋa tu, “Yesu imâte lâ, tiya?” \v 45 Pilata iloŋo ŋgua lâ koipu kawa tu Yesu imâte lâ, ŋineŋga isâu pa Yosepe tu ma ikai Yesu karae ilâ ikea. \v 46 Ŋineŋga Yosepe iko lalava pâne toŋge ku ikai imâ, aku ikai Yesu karae piti lâ kâi popole tini. Ŋineŋga ilita lâ lalava pâne, ku ikai ilâ io lâ kuru ilo. Kuru ŋinde muŋga siveta lâ nia mira. Aku Yosepe itambumbua mira ŋalae toŋge ilâ ipono kuru ŋinde kawa. \v 47 Aku Maria i Makdala lawea taine tava i nuwaka Maria, i Josis tina, ande kinzi rua simo ndaina ku simora Yesu ne kuru nia tona. \c 16 \s1 Yesu imandi imo via kilo \r Matai 28:1-15, Luka 24:1-49, Yoane 20:1-23 \p \v 1 Juda nenzi pwareâŋa ne zo sapâŋa nde ŋga marumbu lâ. Aku wurita kilo, ŋineŋga kinzi taine ŋato, Maria i Makdala taine, tava i nuwaka Maria, i Yamesi tina, aŋga Salomi, kinzi ŋato siko samimi wa kelekele kuwae ara wa ŋana silâ sivala lâ Yesu karae. \v 2 Lâ sânda, mbwale pwataki lâ, ande kinzi soka silâ pa kuru nia. \v 3 Soka nzâla silâ, ande sipakasoŋa warakanzi tu, “Ea ma ivila kinda itambumbua mira piti kuru kawa.” \p \v 4 Kinzi soka lee sipâŋga kuru nia, aku matanzi ilâ pa kuru kawa, andeta simora mira ikeno kawa tia, kala wisinzi motutu, ŋana tu mira ŋinde nde ŋalae tina. \v 5 Ŋineŋga kinzi silâ kuru ilo, andeta simora tamâta limoa toŋge isawa pasawaŋa pâne indue itura lâ. Tamâta ŋinde isaŋona papa wia kâ. Aku kinzi taine siruru pâta lâ. \v 6 Andeta ipainzi tu, “Miki karuru ndimo! Naŋa asama tu miki kamâ ŋana kamora Yesu Nasarete tamwata, ina muŋga kinzi sipu lâ kâi popole tini. I imandi sânda lâ, kala imo ŋai tia! Miki kamâ kamora nia kala muŋga sio i karae ndue ikeno. \v 7 Ayo, ŋine nâ miki kalâ ku kaporo panzi i ne pâri-tamâta, tava Petero, mine tu, ‘Yesu imuŋga pami ilâ Galilaya tâno lâ. Miki kalâ, ma kasânda i kulu lâ niani ndaina, ikura ŋgua muŋga itula pami ŋinde’.” \p \v 8 Kinzi taine siloŋo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga sipile kuru siyâti silâ pa nia yo, aku sipalilu sikâwa silâ. Kinzi siruru pâta ku wisinzi kâki lâ, kala sitapâri pa tamâta toŋge tia. \s1 Maria i Makdala lawea taine imora Yesu \p [ \v 9 Lâ sânda mboyoni Yesu imandi lâ mateŋa nianzi imo via kilo. Aku lâ zoni ndaina ipatua papa Maria, i Makdala lawea taine. Taine ŋinde nde muŋga Yesu isokinzi koroani saka lima kanaŋonzi rua piti lâ i ilo. \v 10 Ŋineŋga Maria ilâ ku itapâri panzi tamâta muŋga simo kuku Yesu ŋinde. Kinzi nde ilonzi malia, kala simo sita nâ. \v 11 Andeta Maria ipainzi tu, “Yesu imandi lâ, kala imo via kilo! Naŋa amora i lâ!” Kinzi siloŋo ŋgua ŋinde, andeta ŋandai kalonzi tawana ŋga. \s1 Pâri-tamâta rua simora Yesu lâ nzâla \p \v 12 Ŋinde ilâ lâ, ŋineŋga kalo-tawana tamâta rua sipile Jerusalem ku soka nzâla silâ. Andeta Yesu ipalele ipâŋga itogo tamâta kaa nâ, ku ilâ ipatua panzi rua. \v 13 Kinzi rua sisama i kilala pwataki lâ, ŋineŋga sitaulo simâ siporo ŋine pwataki panzi i ne tamâta rârâni siloŋo. Andeta kinzi kalonzi tawana kinzi rua nenzi ŋgua ŋinde, ande tia. \s1 Yesu ionzi ne pâri-tamâta tu ma silâ situla pâri ara \r Matai 28:16-20, Luka 24:46-48, Yoane 17:18, 20:21 \p \v 14 Aku muli ŋga, zo toŋge, Yesu ne pâri-tamâta saŋao kanaŋo taitu sisaŋona sika, ŋineŋga Yesu imâ ipatua panzi. Andeta imbitanzi ŋana nenzi kalo-tawana soki-soki kâ, ŋana tu kinzi tamâta pinde muŋga sitapâri panzi tu kinzi simora Yesu imo via kilo, andeta tininzi pwâka tu kalonzi tawana ŋgua ŋinde. \v 15 Aku Yesu ipainzi tu, “Miki kalâ kakura nia ndoni lâ tâno kulu, aku katu pâri ara panzi tamâta rârâni. \v 16 Tamâta ea kinzi kalonzi tawana kala silili pâri ara ne lââ, ande Maro Kindeni ma ikai kinzi ŋinde rârâni piti lâ kondoma ilo ku ma via mao ilanzi. Aŋga tamâta ea kinzi kalonzi tawana tia, ande Maro Kindeni ne pareŋa-nia ma ikeno panzi. \v 17 Kinzi ŋinde kalonzi tawana, ande Maro Kindeni ne walo ma ikeno panzi ŋana siveta mâsi kaika pinde kâ. Kinzi ma sipatu naŋa ŋâŋgu ku ma sisokinzi koroani saka piti lâ tamâta ilonzi, ku ma siporo ŋgua kaŋa wasaseki kie-kie. \v 18 Kinzi ma sikai mwâta saka lâ mbaunzi ilo, aku ma sinu lââ sakamao ŋana iyaulanzi tamâta kâ, andeta kelekele ŋinde ma iyaulanzi tia. Aku kinzi ma sio mbalaunzi lâ pukoŋa tamâta tininzi, aku kinzi pukoŋa tamâta ŋinde ma tininzi ara kilo.” \s1 Yesu ikâki samba ilo \r Luka 24:49-53, Pâri Tamâta 1:6-11 \p \v 19 Maro Yesu iporo ŋgua ŋine pwataki panzi lâ, ŋineŋga Maro Kindeni ikai i kâki samba ilo. Aku isaŋona Maro Kindeni tini laiti pa mbau wia kâ. \v 20 Ŋineŋga Yesu ne pâri-tamâta soka silâ sikura nia nia, situ pâri ara panzi tamâta. Aku Maro Ŋalae imo kunzi, ku isukanzi ŋana siveta mâsi kaika pinde tona. Mine kala i kawa ŋgua kilala ipâŋga nia yo tu ŋgua mao kanaŋo.] \f + \fr 16:20 \ft 9-20 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.\f*