\id HEB NT0143 - Clark - May, 1995 \h Hibru \toc1 Pepa ilâ panzi Hibru (Juda) kalo-tawana tamâta \toc2 Hibru \toc3 Hib \mt1 HIBRU \mt2 Pepa ilâ panzi Hibru (Juda) kalo-tawana tamâta \ib \ip \it Tamâta toŋge iŋgere ŋgua ŋine ilâ panzi Juda tamâta ŋinde kalonzi tawana Yesu Kirisi, andeta kinda tasama tamâta ŋinde ŋa tia. Isama tu kinzi Juda tamâta pinde nenzi kalo-tawana nde kaika tia, kala itu ipu tini kaika panzi. Itu itula panzi tu zo ŋana sipono muli pa timbunzi nenzi tukuŋa wa vetâŋa wa nde marumbu lâ, aku itu kinzi ma sisama tu Yesu Kirisi nde irerege kuku Maro Kindeni tamwata, kala imo Mose wa kinzi aŋelo wa kinzi patarawâŋa tamâta kulunzi. Yesu ne kaika nde ŋalae ŋinde, kala kinda ma kalonda tawana i simbo nâ. Ambo kinda takai nâna ŋana nenda kalo-tawana kâ, ande ara ŋana ma tamandi kaika nâ.\it* \c 1 \s1 Maro Kindeni Natu itula ŋgua pa kinda \p \v 1 Muŋgani lâ, ikura zo rârâ, ande Maro Kindeni io ŋgua lâ kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta kawanzi, kala situla i kawa ŋgua ŋinde pwataki tava mâsi kie-kie panzi kinda timbunda wukale. \v 2 Andeta lâ zo ŋine, tâno ne zo laiti ŋana marumbu kâ, ande Maro Kindeni itula i kawa ŋgua pwataki pa kinda lâ i tamwata Natu kawa. Maro Kindeni ipatea tu Natu ŋinde ma muli ikai maro pa kelekele ndoni. Aku nia ndoyo Maro Kindeni wurâta ilua Natu ŋana ipulianzi kelekele ndoni sipâŋga lâ. \v 3 I Natu ŋinde itula Maro Kindeni kilala pwataki lâ, aku ŋinde ipane nia ndoni, itogo sinâla mine. Aku Maro Kindeni tamwata kilala nde ikeno lâ Natu ŋinde tini. I kawa ŋgua nde kaika ndo, aku ŋgua ŋinde uru iveta kelekele rârâni simo sondo ku simo nâ. I tamwata iveta nzâla panzi tamâta ŋana Maro Kindeni ma izavaru nenzi kiesaka piti ku ivetanzi sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra. Iveta vetâŋa ŋinde marumbu lâ, ŋineŋga isaŋona pa Maro Kindeni Walo Tamwata tini pa wia kâ lâ samba ilo. \s1 Maro Kindeni Natu ŋa ipâŋga ŋalae, ipole kinzi aŋelo ŋanzi \p \v 4 Mine kala Maro Kindeni ŋoa ilua Natu lâ, aku ŋoa ŋinde nde ara pâta kanaŋo, ipole aŋelo rârâni ŋanzi. Aku mine nâ, i io Natu ipâŋga mbâna-mbâna panzi aŋelo rârâni, kala simo i kalo. \v 5 Mine nde nanayoni Maro Kindeni ipai Natu mine tu, \q1 “‘Noko nde naŋa natuŋgu. Kala ŋine naŋa amo noko tama”. \m Aku i kala iporo ŋgua toŋge kilo mine tu, \q1 “Naŋa ma amo i tama, aku i ma imo naŋa natuŋgu”. \m Andeta Maro Kindeni iporo ŋgua kaŋa mine papa aŋelo toŋge, ande tia ndo. \v 6 Aku mine nâ, lâ zo ŋana Maro Kindeni io i Natu nzâla-kulu ipâŋga tamâta lâ tâno kulu, ande ipainzi ne aŋelo mine tu, \q1 “Miki rârâni ma kapare tukumi kapanea i nâ”. \p \v 7 Maro Kindeni iporo ŋgua kaŋa toŋge ŋananzi aŋelo mine tu, \q1 “‘Maro Kindeni isupwanzi ne aŋelo sitogo lawea mine silâ sikai kuleŋa papa i. Ivetanzi ne wurâta tamâta sipâŋga sitogo mbamba ne loloa mine.” \m \v 8 Taitu iporo ŋgua kaŋa toŋge pa i Natu mine tu, \q1 “‘Maro Ŋalae, noko ma pwai koipu ŋalae, ma kumo mine ku kumo nâ. Noko uru pwai poe sondo ndo panzi ne tamâta. \v 9 Noko tini mwasa pa vetâŋa sondo nâ, aŋga vetâŋa sakamao nde noko ilo papa tia ndo. Mine kala noko tamwata ne Maro Kindeni ipateano tu pwai koipu, aku i ŋoa ŋalae ilano. Koipu toŋge ŋa ipole noko ŋa, ande tia ndo. Kinzi sivala samimi kuwae ara ndo lâ noko tini, kala kundeka pâta lâ.” \p \v 10 Aku Maro Kindeni kala iporo ŋgua toŋge kilo pa i Natu mine tu, \q1 “‘Maro Ŋalae, nia ndoyo noko tamwata kupulia tâno ŋine kala ikeno kaika lâ, aku noko tamwata mbau kupulia samba tava kelekele rârâni simo âta ŋinde tona. \v 11 Samba tava tâno ŋinde ma muli naonzi tia lâ, itogo lalava siŋga ipâŋga râge-râge kala sitambira mine. Aŋga noko nde ma kumo mine ku kumo nâ. \v 12 Noko ma kuo samba tava tâno pa nia ŋgaŋe, itogo tamâta iviviki ne moe siŋga mine. Noko ma pwai samba ku tâno rua piti, itogo tamâta isawa ne pasawaŋa \q1 ‘siŋga piti lâ tini mine. Taitu noko tamwata uru kupalele, ande tia, aku noko ne mbwera ma marumbu, ande tia.” \p \v 13 Muŋgani, Maro Kindeni ipai i Natu mine tu, \q1 “Noko kusaŋona ŋai pa mbauŋgu wia kâ lee, ikura lâ zo ŋinde naŋa ma aonzi noko ne kazâŋa tamâta simo noko kalo.” \m Andeta i iporo ŋgua kaŋa mine papa aŋelo toŋge tia. \v 14 Aŋga kinzi aŋelo nde simo mana, a? Kinzi aŋelo nde koroani nâ, aku uru sikai kuleŋa pa Maro Kindeni. I uru isupwanzi silâ ŋana sivilanzi kalo-tawana tamâta kâ, kinzi ŋinde ipatea lâ tu ma iyautenzi piti lâ kondoma ilo. \c 2 \s1 Maro Kindeni ne vetâŋa ŋana iyaute kinda piti kâ ande vetâŋa ŋalae tina \p \v 1 Mine nde ara ŋana kinda ma tapono muli sondo ndo pa ŋgua mao muŋga taloŋo ŋinde. Tia ma kinda tambariri ŋana toka ŋgua ŋinde muli, itogo wâŋga isakoko ku nao tia lâ. \v 2 Muŋgani, Maro Kindeni io i ne ŋgua tukuŋa lâ kinzi aŋelo kawanzi nâ, ŋana ma siporo situla panzi kinda timbunda wukale. Ŋgua tukuŋa ŋinde nde ŋgua mao kanaŋo, aku lâ zo muŋgâŋa ŋinde Maro Kindeni ipare nia pa tamâta ea taŋa kaika kala ipu muli pa tukuŋa ŋinde. I ne pareŋa-nia ŋinde nde sondo ndo. \v 3-4 Andeta kaloŋo ŋga; Maro Ŋalae Yesu tamwata itula ŋgua pwataki tu i ma iyaute kinda piti lâ kondoma ilo. Aku i kawa ŋgua ŋinde nde kelekele ŋalae tina, ipole ŋgua tukuŋa ndo lâ. I tamwata itula ŋgua ŋinde panzi tamâta pinde, aku kinzi kala siporo situla pa kinda tu ŋgua ŋinde nde mao kanaŋo. Andeta ŋinde nâ tia; Maro Kindeni tamwata kala itula pwataki tu ŋgua ŋinde nde mao kanaŋo. Mao nâ, iveta mâsi kaika kie-kie, aku iwae Koroani Sapâŋa ne walo panzi tamâta itogo wisi-ara mine, ikura i tamwata ne pateâŋa. Aku i ne vetâŋa ŋinde itula pwataki tu pâri ara nde mao kanaŋo. Mine kala miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Mao nâ, muŋga Maro Kindeni ipare nia panzi tamâta ea sipu mulinzi pa i ne ŋgua tukuŋa. Aŋga lâ zo ŋine, ambo kinda ma tapu mulinda pa i ne ŋgua ŋana ma iyaute kinda piti lâ kondoma ilo, ande kinda ma takura tu takâwa taŋgeŋge ŋana i ne pareŋa-nia kâ mâsi mana, a? Kinda ma takura tia ndo. \s1 Yesu nde kinda nenda Yautâŋa Tamwata \p \v 5 Kala ŋine naŋa ma aŋgere ŋgua pinde ŋana tâno wasaseki ŋinde Maro Kindeni ma ipulia ipâŋga lâ zo muli kâ. Kinda tasama tu Maro Kindeni ŋandai ipatea tu kinzi aŋelo ma sikai poe pa tâno ŋinde ŋga. \v 6 Andeta muŋgani tamâta toŋge iporo ŋgua pa Maro Kindeni mine tu, \q1 “Maka tamâta nde sâ kala noko uru ilo ŋanama. Maka nde kelekele kaa nâ; mine nde mana mana ŋga noko uru pwatonama, a? \v 7 Andeta noko muŋgani kuo maka kamo kelekele rârâni kulunzi, kala maka kamo noko simbo nâ kalo. Noko kuveta maka kakai koipu, aku kusuka ŋama kâki lâ. \v 8 Noko kuonzi kelekele rârâni simo maka tamâta kaloma marumbu lâ.” \p Ŋgua ŋinde itula pwataki tu kinzi tamâta ma sikai poe pa kelekele ndoni. Maro Kindeni io kelekele rârâni simo tamâta kalonzi. Taitu lâ zo ŋine kinda tasama tu tamâta ŋandai sikai poe mine pa kelekele rârâni ŋga. \p \v 9 Taitu ara ŋana kinda ma kalonda ŋgere ŋana Yesu kâ, ina imo kinzi aŋelo kalonzi ikura zo mbuku taitu nâ. Maro Kindeni, i wisi-wisi warika, ande ipatea tu Yesu ma ikai kinda tamâta rârâni niânda, ku ma imâte. Mine kala Yesu ikai nâna ŋalae tina lee ŋineŋga imâte lâ. Ŋana ŋinde kâ Maro Kindeni isuka Yesu kâki, aku io ŋoa ŋalae lâ i tini marumbu lâ. \p \v 10 Maro Kindeni nde kelekele rârâni warika, aku uru ikea ŋana kelekele rârâni kâ. I ilo tu ma ikainzi i natu rârâ silâ simo samba ilo, ŋana ma simo ara kâ. Aku ilo patea tu Yesu ma ikai samba ne nzâla piti panzi tamâta, ku ma ikai nâna ŋalae tina ŋana iyautenzi tamâta piti lâ kondoma ilo. Aku Yesu ne nâna ŋinde isuka i ŋana iveta Maro Kindeni ne pateâŋa ipâŋga kanaŋo. \v 11 Yesu uru ivetanzi tamâta sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Maro Kindeni nde Yesu tama, aku imo tamâta ŋinde tamanzi mine nâ. Mine kala Yesu ŋandai mai ŋana ipatu tamâta ŋinde ŋanzi tu “naŋa taiŋgu-tuâŋgu kinzi”. \p \v 12 Yesu ipai Maro Kindeni mine tu, \q1 “Naŋa ma atula ŋgua pwataki panzi niŋgu-nambwe ŋana mâsi ŋalaŋala noko muŋga kuveta ŋinde. Lâ zo ŋana kinzi sipasau tu siwâŋgi pano, ande naŋa ma alâ amo kunzi apaneano mine nâ.” \m \v 13 Aku iporo kilo mine tu, \q1 “Naŋa ma apauwo warakâŋgu lâ Maro Kindeni mbau ilo”. \m Aku iporo ŋgua toŋge kilo mine tu, \q1 “Kamora ŋga, naŋa amo ŋai kunzi tamâta ŋine Maro Kindeni muŋga ipateanzi pana. Kinzi simo i natu wukale.” \s1 Yesu ipâŋga tamâta ŋana ma ivila kinda kâ \p \v 14 Yesu iporo ŋgua kie mine ŋananzi Maro Kindeni natu wukale, aku kinzi nde tamâta nâ. Ŋana duvi ŋinde kâ Yesu tamwata ipâŋga tamâta mao, itogo kinzi mine. Yesu ipâŋga tamâta mao; mine kala lâ i ne zo ŋana imâte kâ, ande iyaula Sadana ndo, inani mateŋa warika. \v 15 Kinzi tamâta uru siruru ŋana mateŋa kâ, aku ikura zo rârâni simo vianzi lâ tâno kulu, ande ruruŋa ŋinde ipanzi kaika, itogo nimbu mine. Andeta Yesu imâte ŋana ipalalana nimbu ŋinde piti lâ tininzi. \v 16 Kinda tasama tu ŋgua ŋine nde mao kanaŋo: Yesu imâ ŋana ivilanzi Abraham ne vâsa wukale. I ŋandai imâ ŋana ivilanzi aŋelo ŋga. \v 17 Mine kala Maro Kindeni ipatea tu Yesu ma ipâŋga itogo tamâta mao mine, ŋana i ma ikura tu iveta patarawâŋa tamâta ŋalae ne wurâta papa Maro Kindeni kâ. I kalo sukâŋa ndo panzi tamâta, aku iveta patarawâŋa tamâta ŋalae ne wurâta rârâni ikura Maro Kindeni ne pateâŋa mine. Mao nâ, Yesu ipâŋga tamâta ŋana i ma ikura tu ikai nzâla piti panzi tamâta, ŋana Maro Kindeni ma izavaru nenzi kiesaka piti lâ tininzi. \v 18 Muŋga, lâ zo ŋinde Yesu imo tâno kulu, ande samâŋa kie-kie imâ ipâŋga papa, aku i tamwata ikai nâna ŋana ipole samâŋa ŋinde kâ. Mine kala lâ zo ndia samâŋa kie-kie ma imâ ipâŋga panzi tamâta, ande i ikura ndo ŋana ivilanzi. \c 3 \s1 Yesu ŋa nde ŋalae, ipole Mose ŋa \p \v 1 Niŋgu-nambwe kalo-tawana tamâta wukale, muŋgani Maro Kindeni ipatea kinda ku isarâwa pa kinda tu talâ papa i. Mine nde ara ŋana miki ma kalomi ŋgere sondo ŋana Yesu kâ. Maro Kindeni isupwa i tu ma itula i kawa ŋgua pwataki, aku ŋana ma imo patarawâŋa tamâta ŋalae tona. Kinda uru tatula Yesu parina pwataki mine. \v 2 Nanayoni Mose iveta wurâta sondo pa Maro Kindeni ne ŋgu, kinzi ŋinde simo sitogo i ne luma mine. Aku Yesu kala ipono muli sondo pa Maro Kindeni mine nâ, inani muŋga ipatea i. \v 3 Ambo kinda ma tasuka Mose ŋa kâki, ande ŋine ara. Taitu ara ŋana kinda ma tasuka Yesu ŋa kâki ndo, ŋana tu Yesu ŋa ipole Mose ŋa. Ŋana tu kinda tasama mine; ambo tamâta toŋge ma ipa ne luma kâki, aku luma ŋinde ipâŋga ara, ande tamâta ma sipanea luma ŋinde ŋalae koŋa tia. Taitu kinzi ma sipanea luma ŋinde warika ŋalae tina. \v 4 Mao nâ, tamâta rârâ sisama ŋana sipa luma kâ. Andeta Maro Kindeni simbo nâ iveta kelekele ndoni muŋgani lâ. \v 5 Muŋga Mose imo wurâta tamâta panzi Maro Kindeni ne tamâta, kinzi ŋinde simo sitogo i ne luma, aku pa zo ŋinde i uru iveta wurâta ara ndo panzi, ikura Maro Kindeni ne pateâŋa mine. Mose ne wurâta ŋinde nde mine; i uru itula ŋgua pwataki ŋana ŋgua ŋinde Maro Kindeni ma iporo lâ zo muli-muli. \v 6 Aŋga Maro Kindeni Natu Kirisi imo iveta wurâta ikura Tama ne pateâŋa mine, kala ikatonanzi tamâta ŋinde simo sitogo Maro Kindeni ne luma mine. Ambo kinda ma takisi kaika ku tao tininda tava ndekâŋa nâ ŋana Maro Ŋalae ne zo ŋana iveta kinda tamo sondo kâ, ande kinda ma tamo Maro Kindeni ne tamâta, tatogo i ne luma mine. \s1 Kinzi taŋa-kaika tamwatanzi ma sikura tu simo lâ Maro Kindeni ne pwareâŋa nia, ande ma tia \p \v 7-8 Kinda tamo Maro Kindeni ne ŋgu. Mine nde ara ŋana ma tapono muli sondo pa Koroani Sapâŋa ne ŋgua. Iporo ŋgua panzi Isrel ŋgu mine tu, \q1 “Muŋga, miki timbumi wukale sipu mulinzi pa Maro Kindeni kawa ŋgua, aku simo taŋa-kaika tamwatanzi. Taitu lâ kari ŋine, ambo miki kaloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua, ande miki ma kapasakana ilomi kalomi kaika katogonzi timbumi mine ndimo. Lâ zo ŋinde, kinzi simo nia bilimu, \v 9 aku simora mâsi ŋalaŋala rârâni naŋa aveta, ikura mbwera tamâta rua (40) lâ. Andeta kinzi simo sikai kazâŋa pa naŋa. \v 10 Mine kala naŋa wisiŋgu nâna ŋalae tina panzi tamâta ŋinde, aku aporo ŋgua ŋananzi mine tu, ‘Kinzi ŋandai sipono muli sondo pa naŋa ŋga. Ikura zo rârâni, kinzi sipu mulinzi pa naneŋgu ŋgua tukuŋa.’ \v 11 Mine kala naŋa wisiŋgu nâna, aporo apa ŋgua kaika mine tu, ‘Mao kanaŋo, kinzi tamâta ŋine ma sikura tu silâ pa naneŋgu pwareâŋa nia tia ku tia ndo!’” \p \v 12 Niŋgu-nambwe wukale, miki kapakatona sondo ŋga. Tia ma nawalami toŋge ipaveta kuku kiesaka ne vetâŋa, ku ma ipile ne kalo-tawana ku ipu muli pa Maro Kindeni Via Tamwata. \v 13 Miki kaloŋo ŋga; kinda nenda zo marumbu tia yo, ikeno mo ŋai yo. Mine nde ara ŋana miki taitu-taitu ma kapu tini kaika panzi nawalami kalo-tawana tamâta ikura zo zo. Ambo miki ma kaveta mine, ande kiesaka ne vetâŋa ma ikura tu ilaŋe nawalami toŋge kala ipu muli pa Maro Kindeni, ande ma tia. \v 14 Muŋga, lâ zo ŋinde nenda kalo-tawana ipâŋga wasaseki, ande nenda kalo-tawana ŋinde ikeno kaika ndo. Ambo kinda ma kalonda tawana Maro Kindeni kaika mine lee, ikura lâ zo ndia kinda ma tamâte, ande vetâŋa ŋine ma itula pwataki tu kinda tamo tatogo Kirisi ninambwe mine. \v 15 Naŋa apaimi kilo tu Koroani Sapâŋa kawa ŋgua ikeno mine; \q1 “‘Muŋga, miki timbumi wukale sipu mulinzi pa Maro Kindeni kawa ŋgua, aku simo taŋa-kaika tamwatanzi. Taitu lâ kari ŋine, ambo miki kaloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua, ande miki ma kapasakana ilomi kalomi kaika katogonzi timbumi mine ndimo.” \p \v 16 Kinzi tamâta ŋinde siloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua, andeta taŋanzi kaika sikai kazâŋa papa i. Taitu tamâta ŋinde ande ea kinzi, a? Kinzi nde tamâtani ndaina Mose muŋga ikainzi piti lâ Isip tâno! \v 17 Maro Kindeni ne wisi-nâna ikeno panzi tamâta ŋinde ikura mbwera tamâta rua (40) lâ. Aku kinzi nde ea, a? Kinzi nde tamâtani ndaina uru siveta kiesaka kala simâte lâ nia bilimu. \v 18 Kinzi tamâtani ndaina sipu mulinzi papa Maro Kindeni. Mine kala i ipambwâre tu kinzi warakanzi ma sikura tu silâ pa i ne pwareâŋa nia, ande ma tia. \v 19 Mine nde kinda tasama tu tamâta ŋinde nenzi kalo-tawana ikeno pa Maro Kindeni tia, aku ŋana duvi ŋinde kâ sikura ŋana silâ pa i ne pwareâŋa nia, ande tia. \c 4 \s1 Maro Kindeni ne tamâta ma silâ simo pwareâŋa nia \p \v 1 Maro Kindeni muŋga ipa ŋgua tu ma ikainzi tamâta pinde silâ simo i ne pwareâŋa nia ŋinde. Mine nde ara ŋana kinda ma tapakatona sondo. Tia ma Maro Kindeni imora nawalami toŋge tu ikura ŋana ilâ imo pwareâŋa nia ŋinde tia. \p \v 2 Nia ndoyo Isrel ŋgu siloŋo pâri ara ŋana pwareâŋa nia ŋinde kâ. Aku lâ zo ŋine kinda kala taloŋo pâri ara ndainani nâ tona. Taitu kinzi Isrel ŋgu siloŋo nâ, aŋga kalonzi tawana Maro Kindeni nde tia. Mine kala pâri ara ŋinde ivilanzi tia. \v 3 Andeta nenda kalo-tawana nde ikeno pa Maro Kindeni. Mine nde kinda ma talâ tamo pwareâŋa nia ŋinde, ikura Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa mine. I muŋga iporo ipambwâre tu, \q1 “‘Mine kala naŋa wisiŋgu nâna, aporo apa ŋgua kaika mine tu, ‘Mao kanaŋo, kinzi tamâta ŋine ma sikura tu silâ pa naneŋgu pwareâŋa nia tia ku tia ndo!’” \m Andeta nia ndoyo, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipulia tâno ipâŋga wasaseki, ande iveta pwareâŋa nia ŋinde muŋgani lâ ikeno. \v 4 Maro Kindeni kawa ŋgua toŋge ŋana pwareâŋa kâ ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “Ŋineŋga zo toŋge ipâŋga, i ŋa tu ‘Kari lima kanaŋo rua’. Aku Maro Kindeni iveta wurâta toŋge kilo lâ zo ŋinde, ande tia.” \m \v 5 Aku kalomi ŋgere kilo ŋana Maro Kindeni kawa ŋgua ŋana pwareâŋa kâ i muŋga iporo mine tu, “Kinzi tamâta ŋine ma sikura tu silâ pa naneŋgu pwareâŋa nia tia ku tia ndo!” \p \v 6 Ŋgua ŋinde itula pwataki tu Maro Kindeni ne pwareâŋa nia nde ikeno mo ŋai yo, aku ipateanzi tamâta pinde tu ma simo nia ŋinde. Aŋga tamâta pinde sikura ŋana simo nia ŋinde tia, ŋana tu kinzi muŋga siloŋo pâri ara ŋana pwareâŋa nia ŋinde kâ, andeta sipu mulinzi pa Maro Kindeni. \v 7 Kinzi Isrel ŋgu taŋanzi kaika mine pa Maro Kindeni, aku simo lee mbwera rârâ ilâ lâ. Ŋineŋga Maro Kindeni itula ŋgua pwataki lâ timbunda Daviti kawa mine tu, \q1 “Taitu lâ kari ŋine, ambo miki kaloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua, ande miki ma kapasakana ilomi kalomi kaika ndimo.” \m Naŋa muŋga nâ atula ŋguani ndaina pwataki pami kaloŋo lâ. Lâ Daviti ne zo ŋinde, Maro Kindeni ipatu zo toŋge ŋa tu “Kari ŋine”. Aku ŋinde itula pwataki pa kinda tu ipatea zo toŋge kilo panzi tamâta, ŋana ma silâ simo i ne pwareâŋa nia. \v 8 Muŋga, lâ zo ŋinde Isrel ŋgu simo nia bilimu, ande timbunda Yosua ikura ŋana ionzi simo pwareâŋa nia mao, ande tia. Mine kala muli Maro Kindeni iporo ŋana zo toŋge kilo. \p \v 9 Mine kala kinda tasama tu Maro Kindeni ne tamâta nenzi pwareâŋa nia nde keno mo ŋai yo, aku pwareâŋa ŋinde itogo zo sapâŋa ŋana taveta wurâta toŋge tia, \v 10 ŋana tu tamâta ea imo Maro Kindeni ne pwareâŋa nia, ande i iveta ne wurâta marumbu lâ, kala ma ipwarea nâ, itogo nia ndoyo Maro Kindeni tamwata iveta ne wurâta rârâni lâ, ŋineŋga iveta wurâta toŋge kilo tia. \v 11 Mine nde ara ŋana kinda ma takai wurâta kaika ŋana talâ tamo pwareâŋa nia ŋinde. Tia ma tamâta toŋge lâ ŋgininda ipu muli pa Maro Kindeni, itogo Isrel ŋgu muŋga siveta mine. Ambo tamâta toŋge ma iveta mine, ande i ma pata ndue ku ma ilâ imo pwareâŋa nia ŋinde, ande tia. \p \v 12 Ŋana tu Maro Kindeni kawa ŋgua nde imo via, aku ŋgua ŋinde ne walo ikeno tava. I kawa ŋgua ŋinde nde itogo pila mata ruru ndo, ipole pila kazâŋa kâ ne mata. Kawa ŋgua ŋinde uru isowe tamâta ilonzi kalonzi pwapwataki, aku ilâ lee ipâŋga lâ nia ŋinde tamâta ilo wa koroani wa sipaseŋge lâ simo. Aku kawa ŋgua ŋinde ilâ lee ipâŋga lâ nia ŋinde tuka ipaseŋge lâ taitu kuku ŋoŋo ikeno tuka ilo ŋinde. Maro Kindeni kawa ŋgua uru ikai samâŋa pa tamâta nenzi ilo-kalo ndoni, aku itula pwataki ipâŋga nia yo. \v 13 Kelekele toŋge ikura ŋana ikeno paveâŋa lâ Maro Kindeni nao, ande tia ndo. Kelekele rârâni ipatula pwataki ikeno nia yo lâ i nao. Aku vetâŋa ndia kinda taveta, ande kinda ma muli tapatula ŋinde rârâni pa Maro Kindeni tamwata mine nâ. \s1 Yesu kalo sukâŋa ŋana kinda kâ \p \v 14 Kinda nenda patarawâŋa tamâta ŋalae imo. Ina Yesu, Maro Kindeni Natu, aku imo samba ilo kuku Maro Kindeni. Mine nde ara ŋana nenda kalo-tawana ma ikeno kaika ndo, itogo uru taporo tatula pwataki mine. \v 15 Ŋana tu nenda patarawâŋa tamâta ŋinde isama tu kinda warakânda nenda kaika ŋana tapole kiesaka kâ ikeno pa kinda tia, ande kala i kalo sukâŋa ndo ŋana kinda kâ. Aku samâŋa kie-kie ipâŋga pa i, ikura samâŋa rârâni uru ipâŋga pa kinda mine. Andeta i tamwata ipole samâŋa ŋinde rârâni, aku iveta kiesaka toŋge tia ndo. \v 16 Mine nde ara ŋana kinda ma tamandi kaika ku toka talâ Maro Kindeni tini laiti, ina wisi-wisi warika. Ambo kinda ma taveta mine, ande kinda tasama tu i ma kalo sukâŋa ŋana kinda kâ, aku lâ zo ndia malia pinde ma ipâŋga pa kinda, ande i ne wisi-wisi ŋinde ma ivila kinda lâ zoni ndaina. \c 5 \s1 Yesu ina kinda nenda patarawâŋa tamâta ŋalae \p \v 1 Nzâla taitu nâ ikeno ŋana tamâta toŋge ma imo tamâta ŋalae panzi patarawâŋa tamâta rârâni. Maro Kindeni ipateanzi tamâta ŋinde tu ma sikai tamâta ndamwanzi ku siveta wurâta papa i. Patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae ne wurâta toŋge nde ŋana io wisi-ara ne kelekele ilâ pa Maro Kindeni; aku wurâta toŋge kilo nde ŋana iveta patarawâŋa kie-kie, ŋana Maro Kindeni ma izavaru tamâta nenzi kiesaka piti kâ. \v 2 Andeta kinzi patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae nde tamâta nâ, kala i ne kaika ŋana iveta vetâŋa ara kâ nde ŋalae koŋa tia. Ŋana ŋinde kâ, i ikura tu iporo ŋgua mwasa nâ pa tamâta ea izizâla ŋana Maro Kindeni nzalani kala iveta vetâŋa potomule. \v 3 Mine kala patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae ne wurâta nde ŋana iveta patarawâŋa pa Maro Kindeni, ŋana izavaru i tamwata ne kiesaka ŋga tamâta nenzi kiesaka piti. \p \v 4 Tamâta ea ipâŋga tamâta ŋalae panzi patarawâŋa tamâta, ande tamâta ŋinde ŋa ipâŋga ŋalae. Taitu tamâta toŋge ikura tu ipatea tamwata ŋana iveta wurâta ara ŋinde kâ, ande tia. Maro Kindeni simbo nâ ikura tu ipatea tamâta toŋge ŋana ikai wurâta ŋinde kâ, itogo nia ndoyo ipatea Mose tai Aron mine. \v 5 Mine nde Kirisi kala ŋandai ipasuka tamwata tini, ŋineŋga ikai wurâta ara ŋana ikai poe panzi patarawâŋa tamâta rârâni ŋga. Maro Kindeni tamwata ipatea i ŋana ikai wurâta ŋinde kâ. Maro Kindeni iporo ŋgua pa Kirisi mine tu, \q1 “‘Noko nde naŋa natuŋgu. Kala ŋine naŋa amo noko tama.” \m \v 6 Aku Maro Kindeni iporo ŋgua toŋge kilo papa Kirisi mine tu, \q1 “‘Noko ma kumo patarawâŋa tamâta mine ku kumo nâ. Noko kumo patarawâŋa tamâta ŋalae, kutogo Melikisede mine.” \p \v 7 Muŋga, lâ zo ŋinde Yesu imo tâno kulu, ande i uru ikai noŋa kaika pa Maro Kindeni. Isama tu Maro Kindeni ikura ŋana ipono nzâla ŋananzi tamâta ŋinde situ sipu i pâta imâte. Mine kala lâ zo ŋana ikai noŋa pa Maro Kindeni, ande i uru isarâwa kaika, aku i mata sulu indue tona. Yesu ipatawa tamwata tini, aku iyoka Maro Kindeni kawa ŋgua muli nâ. Mine kala Maro Kindeni ipaloŋo papa i ne noŋa ŋinde. \v 8 Mao nâ, Yesu nde Maro Kindeni Natu. Andeta pa zo ŋinde i uru ikai nâna, aku nâna ŋinde ipanana i sondo ndo ŋana ipaveta kuku Maro Kindeni kawa ŋgua. \v 9-10 Ŋana ŋinde kâ, ande Yesu ipâŋga tamâta sondo ndo ŋana imo tamâta ŋalae panzi patarawâŋa tamâta. Mine nde Maro Kindeni ipatea i lâ, aku ipai tu, “Noko ma kumo patarawâŋa tamâta ŋalae, kutogo Melikisede mine.” Aku Yesu ipâŋga Yautâŋa Tamwata tona, ŋana i ma via mao ilanzi tamâta ea sipaveta kuku i kawa ŋgua nâ, ŋana ma simo vianzi mine ku simo nâ. \s1 Kinda ma tamo tatogonzi lâlu puro-puro mine ndimo \p \v 11 Ŋgua rârâ keno mo ŋai yo ŋana Yesu ne wurâta ŋinde kâ, aku maka iloma tu katula ŋgua ŋinde pwataki pami. Andeta miki ilomi kalomi nde pasâsâe lâ, aku ipwa ŋalae koŋa tia. Mine nde maka ma katula ŋgua ŋinde duvi pwataki pami mâsi mana, a? \v 12 Mao nâ, miki kapâŋga kalo-tawana tamâta muŋgani lâ, aku zo rârâ ilâ lâ, ikura ŋana miki ma kapanananzi tamâta pinde ŋana Maro Kindeni kawa ŋgua kâ. Andeta tia. Miki uru wurâta ŋalae kalanzi tamâta pinde ŋana sipananami kilo ŋana Maro Kindeni kawa ŋgua kâ, ŋgua ŋinde kala nia ndoyo ipâŋga nia yo pami lâ. Miki katogonzi lâlu puro-puro mine. Mine kala miki ŋandai kakura ŋana kaka kâpwa kaika ŋga. Miki uru kanu suu nâ. \v 13 Kinda tasama tu ambo tamâta toŋge inu suu nâ, ande i nde lâlu puro-puro nâ, aku izizâla ndo ŋana ŋgua ŋana vetâŋa ara kâ. Mine kala ikura ŋana isama vetâŋa ara kilala pwataki, ande tia. \v 14 Aŋga kaniŋa kaika nde tamâta kanzi, aku kinzi ŋinde uru sipanâna sondo ndo ŋana sisama vetâŋa ara kilala wa vetâŋa sakamao kilala wa, kala ilonzi kalonzi nde ipâŋga sondo ndo. \c 6 \s1 Ara ŋana kinda ma tamandi kaika ku tao tininda ŋana zo ŋinde Maro Kindeni ma iveta nenda kalo-tawana ipâŋga sondo \p \v 1 Kinda taloŋo wa tasama pâri ara ŋana Kirisi kâ marumbu lâ. Mine nde ara ŋana ma tapanâna ŋana Maro Kindeni ne ilo-kalo wasaseki pinde. Maka muŋga kapananami ilo-kalo pinde, aku ilo-kalo ŋinde itogo kalo-tawana ne duvi. Maka kapananami lâ ŋana kapalele ilomi kalomi ku kalomi tawana Maro Kindeni, aku kapananami ŋana kapile vetâŋa soki-soki tona, vetâŋa ŋinde kala io miki lâ nzâla ŋinde ilâ pa mateŋa kâ. \v 2 Maka kapananami ŋana lââ-liliŋa ne mâsi kie-kie kâ, aku kapananami ŋana kao mbaumi kâki lâ tamâta kulunzi ku kano pa Maro Kindeni ŋananzi tona. Maka kapananami lâ ŋananzi mateŋa tamâta ma muli simo vianzi kilo, aku kapananami ŋana zo ŋinde Maro Kindeni ne pareŋa-nia ma ilâ panzi tamâta rârâni ikura zo zo tona. \v 3 Ambo Maro Kindeni ma isâu pa kinda tu ma tapanâna ŋana ilo-kalo wasaseki pinde, ande ara ŋana ma tapanâna ŋana. \p \v 4-6 Tamâta pinde muŋga siloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua, aku sisama tu ŋgua ŋinde nde mao kanaŋo. Maro Kindeni ne wisi-wisi ilâ panzi lâ. Kinzi sikai Koroani Sapâŋa lâ, aku ilonzi patea tu Maro Kindeni kawa ŋgua nde ara ndo. Kinzi simora wa sisama Maro Kindeni ne walo ŋalae, waloni ŋinde ma muli ipâŋga nia yo. Kinzi simora wa sisama kelekele ŋinde rârâni marumbu lâ, andeta sipu mulinzi papa Maro Kindeni. Mine kala nzâla toŋge keno panzi tamâta mine ŋana ma sipalele ilonzi kalonzi sitaulo silâ pa Yesu kilo, ande tia ndo. Ŋinde itogo kinzi warakanzi sipu Maro Kindeni Natu lâ kâi popole tini kilo, aku itogo kinzi siveta nzâla panzi tamâta pinde ŋana siporo ŋgua pavaligiŋa papa i lâ ŋgu naonzi kilo. Mine kala sipayaula warakanzi ndo lâ. \p \v 7 Ikura zo rârâ karâzi imbe indue tâno pinde kulu. Karâzi ŋinde isuka tâno ŋinde, kala kâpwa ara ipâŋga lâ tâno ilo ku isuka tâno ŋinde warika tavanzi i kaiwa-natu. Kinda tasama tu Maro Kindeni iveta kie ara pa tâno ŋinde. \v 8 Andeta wâlo mata-mata tava unza sakamao ipâŋga lâ tâno pinde, aku kinda tasama tu tâno ŋinde nde ara tia. Zo laiti ŋana Maro Kindeni ma itu ŋgua ŋana iyaula tâno ŋinde, aku muli ŋga yââ ma kana marumbu lâ. \p \v 9 Niŋgu-nambwe wukale, kala ŋine maka kaporo ŋgua kaika mine pami. Andeta maka kasama tu zavaruŋa mine ma ipâŋga pa miki tia. Maro Kindeni iyautemi piti lâ kiesaka ne wâlo kaika, aku ma iveta kie ara pami. \v 10 Maro Kindeni uru ipare nia sondo panzi tamâta ŋana nenzi vetâŋa kâ. Miki nemi kalo-tawana nde ipaŋo ilomi kalomi marumbu lâ, kala miki kamo kaveta vetâŋa kie-kie ŋana kasukanzi nimi-nambwe kalo-tawana tamâta kâ. Miki nemi vetâŋa mine itula pwataki tu miki ilomi ndo ikeno pa Maro Kindeni, aku i ma kalo kapa ŋana nemi vetâŋa ŋinde kâ, ande tia. \v 11 Maka iloma ndo tu miki rârâni taitu-taitu ma kamandi kaika ŋana kaveta vetâŋa ara mine lee, ikura lâ zo ndia miki ma kapâŋga lâ keri. Ambo miki ma kaveta mine, ande Maro Kindeni ma iveta kie ara pami, ikura miki uru kao tinimi ŋana i tu ma iveta mine. \v 12 Maka tinima pwâka tu miki ma kakai wulitia. Maka iloma tu miki ma kapaveta sondo kuku vetâŋa ndia kinzi kalo-tawana tamâta mao uru siveta. Kinzi tamâta ŋinde kalonzi tawana Maro Kindeni ku simo sio tininzi ŋana i kâ, aku uru sikai kelekele rârâni i muŋgani iporo tu ma ilanzi i natu wukale. \s1 Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa nde mao kanaŋo \p \v 13 Siŋgani Maro Kindeni iveta ŋgua pâŋa kuku Abraham. Lâ zo ŋinde, iveta mâsi toŋge ŋana itula pwataki tu i ne ŋgua pâŋa ŋinde nde mao kanaŋo. Tamâta toŋge ne walo ipole Maro Kindeni ne walo, ande tia ndo. Mine kala i ilo patea tu ma io i tamwata ŋa ipasipa kuku ŋgua pâŋa ŋinde. \v 14 Lâ zo ŋinde, Maro Kindeni ipatu i tamwata ŋa ku ipa ŋgua kuku Abraham mine tu, “Naŋa aporo mao kanaŋo; naŋa ma aveta keŋgu ara nâ pa noko, aku ma avetanzi noko ne vâsa sipâŋga kambwaŋenzi walo.” \v 15 Abraham kalo tawana ŋgua ŋinde lâ, kala io tini ŋana ŋgua pâŋa ŋinde tu ma ipâŋga kanaŋo. Io tini lee aku muli, ŋineŋga vetâŋa ŋinde rârâni ipâŋga papa i, ikura Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa mine. \p \v 16 Aku kinda tamâta nenda mâsi ŋana taveta ŋgua pâŋa kâ, ande mine nâ. Ambo tamâta toŋge itu iveta ne ŋgua pâŋa ipâŋga kaika, ande i ma kalo ŋgere ŋana tamâta ŋalae toŋge, i ne walo ipole tamâta ŋinde ne walo, ŋineŋga ma io tamâta ŋalae ŋinde ŋa ipasipa kuku i ne ŋgua pâŋa. Aku i ne mâsi mine isae nzâla ŋana tamâta pinde nenzi ŋgua kâ, kala kinzi ma sikura tu sitawa i ne ŋgua pâŋa ŋinde ndue, ande tia. \v 17 Maro Kindeni ipa ŋgua ŋinde ŋananzi Abraham ne vâsa kâ, aku i ilo tu kinzi ma sisama i kilala pwataki tu i ŋana ipalele tamwata ilo kalo ŋana ne ŋgua pâŋa kâ, ande tia. Mine kala io tamwata ŋa ipasipa kuku ŋgua pâŋa ŋinde, ŋana iveta ŋgua pâŋa ŋinde ipâŋga kanaŋo. \v 18 Kinda tasama tu Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa ikura tu ipalele kilo tia. Aku mine nâ, i ne mâsi ŋana iveta ŋgua ŋinde ipâŋga kanaŋo kâ kala ikura ŋana ipalele tia. Aku Maro Kindeni ikura tu iporo ŋgua laŋeŋa toŋge ŋana kelekele rua ŋinde kâ, ande tia ndo. Kinda takâwa talâ papa i tu ma ikea ŋana kinda kâ. Ambo kinda ma kalonda ŋgere ŋana i ne ŋgua pâŋa tava ne mâsi ŋana iveta ŋgua ŋinde ipâŋga kanaŋo kâ, ande ŋinde ma ipu tini kaika pa kinda, aku ma tamo tao tininda ŋana i tu ma iveta kie ara pa kinda, ikura ne ŋgua pâŋa mine. \v 19 Kinda uru tao tininda ŋana Yesu tu ma iveta kinda tamo ara mine ku tamo nâ, aku nenda kalo-tawana ŋinde iveta ilonda kalonda ikeno sondo, itogo wâŋga ne mira malia iveta wâŋga ipâti sondo lâ tâi kulu mine. Ŋinde itogo nenda kalo-tawana ikai lalava ŋalae piti lâ samba ne luma sapâŋa nzâla kawa. Mine kala kinda takura tu talâ luma sapâŋa ne ilo kisiŋa pwataki sapâŋa ndo ŋinde ilo. \v 20 Nanayoni, Yesuni tamwata imuŋga pa kinda ku ilâ luma kisiŋa pwataki ŋinde ilo ŋana ivila kinda kâ. I ipâŋga tamâta ŋalae panzi patarawâŋa tamâta rârâni marumbu lâ, itogo Melikisede mine, aku ma imo mine ku imo nâ. \c 7 \s1 Melikisede i ŋa ŋalae ndo \p \v 1 Melikisede ina muŋga imo koipu ŋalae lâ Salem lawea, ande imo Maro Kindeni âta Tamwata ne patarawâŋa tamâta tona. Siŋgani, timbunda Abraham ikainzi ne ŋgu silâ paraŋa ilo, aku sipunzi koipu ŋalaŋala ŋapa nenzi ŋgu marumbu lâ. Ŋineŋga Abraham itaulo ilâ pa ne lawea kilo, andeta Melikisede ipakâtu kuku lâ nzâla, aku ipai Abraham tu “Maro Kindeni itu nzâmbe pano.” \v 2 Muŋga Abraham ikai mbaliŋa kie-kie lâ paraŋa ŋinde ilo. Mine kala iwae kelekele ŋinde ipâŋga itogo ŋgu saŋao, ŋineŋga ŋgu taitu nde ikai piti ilua Melikisede. Kinda talele ŋoa ŋinde “Melikisede” mine tu, “Koipu Ŋalae ina uru iveta vetâŋa sondo”. Aku Melikisede nde imo Salem lawea nenzi koipu ŋalae tona, aku ŋoa ŋinde nde duvi mine; “Koipu Ŋalae ina uru ivetanzi tamâta simo tava wisinzi pisi nâ”. \v 3 Ŋgua toŋge ikeno lâ pepa tini ŋananzi Melikisede tina-tama wa timbu wukale wa, ande tia. Aku mine nâ, ŋgua toŋge ikeno ŋana ne zo tina ipagugua i wa ne zo ŋana imâte kâ wa, ande tia. I nde imo itogo Maro Kindeni Natu mine, ŋana tu i imo patarawâŋa tamâta ikura zo rârâni ku imo nâ. \p \v 4 Ambo miki ma kalomi ŋgere sondo ŋana Melikisede kâ, ande ma kasama tu i ŋa ŋalae ndo. Kinda timbunda Abraham, ande imo tamâta ŋalae. Andeta Abraham ikai kelekele arara rârâni muŋga ikai lâ paraŋa ilo, aku iwae mbaliŋa ŋinde lâ ŋgu saŋao, ŋineŋga ŋgu taitu ilua Melikisede. \v 5 Kinzi Livai ne vâsa ŋgu uru siveta patarawâŋa tamâta ne wurâta. Aku Mose ne tukuŋa ikeno mine tu, “Miki Isrel tamâta rârâni ma kawae nemi mbaliŋa pwapwataki lâ ŋgu saŋao, aku ŋgu taitu ma kalanzi patarawâŋa tamâta lâ Livai ne vâsa ŋgu, itogo nemi patarawâŋa mine.” Mao nâ, kinzi Isrel tamâta nde simo Livai ne vâsa ŋgu nawalanzi, aku kinzini nde Abraham ne vâsa tona. Andeta kinzi uru mbaliŋa silanzi Livai ne vâsa ŋgu. \v 6 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga; Melikisede ŋandai ipâŋga lâ Livai ne vâsa ŋgu. Taitu ikai kelekele pinde piti lâ Abraham ne mbaliŋa ŋinde, aku ipai Abraham tu, “Maro Kindeni itu nzâmbe pano.” Aku Abraham nde tamâtani ndaina Maro Kindeni muŋga iveta ne ŋgua pâŋa kuku. \v 7 Kinda tasama tu ambo tamâta toŋge ma iporo ŋgua kaŋa mine pa tamâta toŋge, ande i nde tamâta ŋalae, aku i ŋa ipole tamâta ŋinde ŋa. \v 8 Kinzi patarawâŋa tamâta lâ Livai ne vâsa ŋgu uru sikai patarawâŋa ne mbaliŋa saŋenzi Isrel ŋgu. Andeta kinzi rârâni nde tamâta nâ, kala ma muli simâte. Aŋga Melikisede, ina tamâta ŋinde ikai mbaliŋa saŋe Abraham, ande Maro Kindeni kawa ŋgua toŋge ikeno ŋana i ne mateŋa kâ, ande tia. \v 9-10 Lâ zo ŋinde Abraham ipakâtu kuku Melikisede lâ nzâla, ŋineŋga mbaliŋa pinde ilua i, ande Abraham timbu Livai ŋandai ipâŋga imo via lâ tâno kulu ŋga. Taitu kinda ma tasia ŋgua tu lâ zo ŋinde, Livai imo Abraham ilo. Mine kala ŋinde itogo Livai tamwata io ne patarawâŋa lâ Abraham mbau ilo, ŋana Abraham ma ilua Melikisede. Andeta Livai ne vâsa ŋgu nde tamâta ŋana sikai patarawâŋa ne mbaliŋa saŋenzi Isrel ŋgu. \s1 Yesu ina patarawâŋa tamâta wasaseki, aku i ŋa ipole kinzi patarawâŋa tamâta muŋgâŋa rârâni ŋanzi \p \v 11 Siŋgani, kinzi Isrel ŋgu sikai ŋgua tukuŋa, aku tukuŋa ŋinde itula pwataki tu kinzi tamâta lâ Livai ne vâsa ŋgu ma simo Isrel nenzi patarawâŋa tamâta. Ayo, miki kaloŋo ŋga. Kinzi patarawâŋa tamâta lâ Livai ne vâsa ŋgu nenzi wurâta ikura tu ivetanzi tamâta sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, ande tia. Mine kala Maro Kindeni iporo tu patarawâŋa tamâta wasaseki toŋge ma muli imâ ipâŋga, aku patarawâŋa tamâta wasaseki ŋinde ŋandai ipâŋga lâ Livai ne vâsa lâ Aron ne ŋgu; i imo itogo Melikisede mine. \v 12 Kinda tasama tu ambo patarawâŋa tamâta nenzi wurâta ma ipalele mine, ande ŋinde itula pwataki tu ŋgua tukuŋa kala ipalele mine nâ. \v 13 Maro Kindeni iporo ŋgua ŋinde ŋana patarawâŋa tamâta wasaseki, ande iporo ŋana nenda Maro Ŋalae nâ. Aku Maro Ŋalae ŋandai ipâŋga lâ Livai ne vâsa ŋgu. Ipâŋga lâ ŋgu toŋge, aku tamâta toŋge lâ ŋgu ŋinde muŋga iveta patarawâŋa tamâta ne wurâta, ande tia ndo. \v 14 Kinda tasama tu nenda Maro Ŋalae ipâŋga lâ Juda ne vâsa ŋgu. Andeta Mose ŋandai iporo tu ŋgu ŋinde nenzi tamâta toŋge ma imo patarawâŋa tamâta ŋga. \v 15 Ayo, mine kala nema ŋgua ŋine duvi ipâŋga nia yo lâ. Patarawâŋa tamâta wasaseki ŋinde ipâŋga lâ, aku i imo itogo Melikisede mine. \v 16 Ŋgua tukuŋa iporo tu kinzi tamâta lâ Livai ne vâsa ŋgu ma siveta patarawâŋa tamâta ne wurâta, aku ŋana ŋgua tukuŋa ŋinde kâ kinzi uru siveta wurâta ndaina. Aŋga Maro Ŋalae nde ikai wurâta ŋinde lâ nzâla toŋge. I ne via ma marumbu tia ndo, aku ne via kaika ŋinde iveta i ipâŋga patarawâŋa tamâta. \v 17 Ŋana tu Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “‘Noko ma kumo patarawâŋa tamâta mine ku kumo nâ. Noko kumo patarawâŋa tamâta ŋalae, kutogo Melikisede mine”. \p \v 18 Mine nde kinda tasama tu Maro Kindeni izavaru ŋgua tukuŋa muŋgâŋa ŋinde piti lâ, ŋana tu ŋgua tukuŋa ŋinde ne kaika ikeno ŋana ivilanzi tamâta kâ, ande tia. \v 19 Mose ne tukuŋa ŋinde ikura tu iveta tamâta toŋge ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, ande tia. Mine kala Maro Kindeni itula nzâla ara toŋge pa kinda, aku nzâla ŋinde ipole ŋgua tukuŋa muŋgâŋa ŋinde ndo lâ. Aku ŋana nzâla ŋinde kâ, ande kinda takura tu talâ tamo Maro Kindeni tini laiti. \p \v 20 Andeta ŋinde nâ tia; nanayoni Maro Kindeni ipatea Yesu tu ma ipâŋga patarawâŋa tamâta, aku lâ zo ŋinde io tamwata ŋa ipasipa kuku ne ŋgua pâŋa ŋinde. Taitu lâ zo ŋana tamâta pinde sipâŋga patarawâŋa tamâta, ande mâsi mine ipâŋga tia ndo. \v 21 Mao nâ, Maro Kindeni ipatu i tamwata ŋa, ŋineŋga iveta Yesu ipâŋga patarawâŋa tamâta. Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “Naŋa Maro Ŋalae aporo mao kanaŋo tu noko ma kumo patarawâŋa tamâta mine ku kumo nâ. Aku naneŋgu pateâŋa ŋine ma muli ipalele kilo, ande tia ndo.” \m \v 22 Mine nde kinda tasama tu Yesu tamwata nde tamâta ŋana iveta ŋgua pâŋa ŋinde ipâŋga kanaŋo kâ, aku ŋgua pâŋa ŋinde nde ara ndo, ipole ŋgua pâŋa muŋgâŋa. \p \v 23 Tamâta kambwaŋenzi rârâ sipâŋga simo patarawâŋa tamâta, ŋana tu kinzi rârâni taitu-taitu uru siveta wurâta lee simâte, ŋineŋga tamâta wasaseki pinde sikai nianzi. \v 24 Aŋga Yesu nde imo via mine ku imo nâ. Mine kala tamâta toŋge ma ikai i nia ŋana iveta patarawâŋa tamâta ne wurâta kâ, ande ma tia. \v 25 Mine nde lâ zo ŋine wa zo muli-muli wa, ande i ikura ndo ŋana iyautenzi tamâta piti lâ kondoma ilo, kinzi ŋinde kalonzi tawana i kala simâ pa Maro Kindeni. Ŋana tu i uru ikai noŋa papa Maro Kindeni tu ma ivilanzi tamâta ŋinde. Mao nâ, i uru iveta mine ku imo nâ. \p \v 26 Yesu inani patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae, aku ikura ndo ŋana ivila kinda kâ, ŋana tu Maro Kindeni ilo ara ndo ŋana i kâ, aku i ne soki toŋge ikeno tia ndo. I imo mbâra-mbâra ndo lâ Maro Kindeni nao. Maro Kindeni isuka i kâki kala imo âta ŋinde pa samba lawea, aku imo piti ndo ŋananzi kiesaka tamwatanzi. \v 27 I ne wurâta ŋandai irerege kuku patarawâŋa tamâta pinde nenzi tamâta ŋalaŋala ŋinde nenzi wurâta ŋga. Ikura zo zo kinzi uru siveta patarawâŋa toŋge muŋga ŋana izavaru warakanzi nenzi kiesaka piti kâ, aku muli, ŋineŋga siveta patarawâŋa toŋge kilo ŋana izavaru kinzi tamâta nenzi kiesaka piti. Aŋga Yesu nde iveta mine tia. Iveta patarawâŋa mbwani taitu nâ lâ zo taitu mai nâ, lâ zo ŋinde ipatarâwa tamwata pa Maro Kindeni. \v 28 Mose ne ŋgua tukuŋa itula nzâla ŋana tamâta toŋge ma ipâŋga imo tamâta ŋalae panzi patarawâŋa tamâta rârâni, andeta tamâta ŋinde nenzi kaika ŋana siveta wurâta ŋinde kâ, ande tia. Andeta Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa ipâŋga muli, aku ipatu tamwata ŋa ŋineŋga ipa ŋgua ipatea i tamwata Natu ŋana imo patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae. Aku i Natu ŋinde nde ikura ndo ŋana iveta wurâta ŋinde sondo, ma iveta mine ku imo nâ. \c 8 \s1 Yesu imo patarawâŋa tamâta ŋalae lâ samba lawea \p \v 1 Maka nema ŋgua ŋine rârâni ne duvi kala mine; nenda patarawâŋa tamâta mine imo samba ilo, isaŋona lâ Koipu Ŋalae Maro Kindeni ne saŋonâŋa nia tini pa wia kâ. \v 2 Aku i uru iveta ne wurâta ŋinde pa Maro Kindeni lâ samba lawea ne luma sapâŋa. Luma sapâŋa ŋinde nde Maro Kindeni ne luma mao. Kinzi tamâta muŋga sipa luma ŋinde lâ mbaunzi, ande tia; Maro Ŋalae tamwata ipa luma ŋinde. \p \v 3 Kinzi patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae ne wurâta nde ŋana io wisi-ara kie-kie ilâ pa Maro Kindeni kâ, aku ne wurâta nde ŋana iveta patarawâŋa kie-kie papa i tona. Mine kala nenda patarawâŋa tamâta ŋalae Yesu ne wurâta nde ikeno mine nâ. \v 4 Kinzi patarawâŋa tamâta rârâ uru soka ŋgua tukuŋa muli ku sio patarawâŋa kie-kie ilâ pa Maro Kindeni. Mine kala, ambo Yesu imo tâno kulu yo, ande i ma imo patarawâŋa tamâta tia. \v 5 Kinzi patarawâŋa tamâta ŋinde uru siveta nenzi wurâta lâ tâno ŋine ne luma sapâŋa ilo. Andeta luma sapâŋa ŋinde nde itogo tai wa uŋa nâ, ŋana tu luma sapâŋa mao kanaŋo nde ikeno samba ilo. Ŋana duvi ŋinde kâ, nanayoni, lâ zo ŋinde Mose iluku ŋana ipa pâla sapâŋa, ande Maro Kindeni ipai tu, “Noko ma kupa pâla sapâŋa ŋinde sondo ndo, ikura tai ŋinde muŋga atula pano lâ tuu kulu”. \v 6 Andeta kala ŋine Yesu imo patarawâŋa tamâta ŋalae, aku i ne wurâta nde ara ndo, ipole patarawâŋa tamâta ŋinde rârâni nenzi wurâta. Aku Yesu iveta nzâla pa Maro Kindeni tu ma iveta ŋgua pâŋa wasaseki kunzi tamâta. Ŋgua pâŋa wasaseki ŋinde tava nde ara ndo, ipole ŋgua pâŋa muŋgâŋa. Aku lâ ŋgua pâŋa wasaseki ŋinde, ande Maro Kindeni ipa ŋgua tu ma iveta kie ara ku ara ndo panzi ne tamâta. \s1 Ŋgua pâŋa wasaseki ipole ŋgua pâŋa muŋgâŋa \p \v 7 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Ambo ŋgua pâŋa muŋgâŋa ŋinde ikura ŋana ivilanzi tamâta, ande Maro Kindeni ma iveta ŋgua pâŋa wasaseki kilo tia. \v 8 Andeta Maro Kindeni ilo tu ne tamâta nenzi vetâŋa soki-soki ma ipâŋga nia yo. Mine kala nia ndoyo iporo mine tu, \q1 “Naŋa Maro Ŋalae apatea zo toŋge lâ, aku lâ zoni ndaina naŋa ma aveta ŋgua pâŋa wasaseki kunzi Isrel ŋgu wa Juda ŋgu wa. \v 9 Andeta ŋgua pâŋa wasaseki ŋinde ma irerege kuku ŋgua pâŋa muŋgâŋa naŋa aveta kunzi ŋgu ŋinde timbunzi, ande tia. Muŋgani, lâ zo ŋinde naŋa ayautenzi Isrel ŋgu piti lâ Isip tâno ku akainzi sondo nâ sipile tâno ŋinde siyâti simâ, ande naŋa aveta ŋgua pâŋa kunzi. Andeta kinzi ŋandai sipono muli pa naneŋgu ŋgua pâŋa ŋinde ŋga. Mine kala naŋa Maro Ŋalae apu muliŋgu panzi. \v 10 Taitu muli ŋga, naŋa ma aveta ŋgua pâŋa kie mine kunzi Isrel ŋgu; Naŋa Maro Ŋalae ma aŋgere naneŋgu ŋgua tukuŋa rârâni lâ ilonzi kalonzi, ku ma aveta kinzi kalonzi ŋgere sondo ŋana ŋgua tukuŋa ŋinde kâ. Naŋa ma amo nenzi Maro Kindeni, aku kinzi kala ma simo naneŋgu tamâta. \v 11 Aku lâ zo ŋinde, tamâta toŋge ma ipanananzi ninambwe wukale tavanzi i nuwala kinzi ŋana naŋa Maro Ŋalae kilalâŋgu kâ, ande tia. Ŋana tu tamâta rârâni, kinzi sugorai tamwatanzi wa tamâta ŋalaŋala wa, kinzi rârâni ma sisama naŋa \q1 ‘kilalâŋgu. \v 12 Ŋana tu naŋa ma azavaru nenzi kiesaka piti lâ tininzi, aku ma kaloŋgu ŋgere kilo ŋana nenzi vetâŋa soki-soki kâ, ande tia ndo.” \p \v 13 Maro Kindeni iporo tu ŋinde nde ŋgua pâŋa wasaseki, aku ŋgua ŋinde iveta ŋgua pâŋa muŋgâŋa ipâŋga kelekele siŋga lâ. Aku kelekele siŋga uru ikeno zo mbwana-mbwana nâ, ŋineŋga ma nao tia lâ. \c 9 \s1 Kinzi patarawâŋa tamâta muŋgâŋa uru siveta patarawâŋa kie toŋge \p \v 1 Ŋgua pâŋa muŋgâŋa ŋinde itula tukuŋa pwataki ŋana tamâta nenzi mâsi ŋana siwâŋgi sipanea Maro Kindeni kâ. Aku ŋgua pâŋa ŋinde ne luma sapâŋa ikeno lâ tâno ŋine kulu tona. \p \v 2 Muŋga kinzi siŋgunu pâla sapâŋa toŋge imandi. Pâla ŋinde ne ilo kisiŋa pwataki toŋge ikeno pa nao, aku sipatu nia ŋinde ŋa tu “Nia Sapâŋa”. Kelekele pinde ikeno nia ŋinde; sinâla ne tukâla wa kâro-kâro wa puroŋa ŋinde kinzi sio ndue lâ Maro Kindeni nao. \v 3 Kinzi sisuŋa lalava luandondo toŋge, ne matatola ŋalae, itâra lâ “Nia Sapâŋa” ŋinde ilo pa muli kâ. Aku luma ilo kisiŋa pwataki toŋge ikeno lalava matatola ŋinde muli. Kinzi sipatu nia ŋinde ŋa tu, “Nia Sapâŋa Ndo”. \v 4 Patarawâŋa nia “gol” toŋge ikeno “Nia Sapâŋa Ndo” ŋinde ilo. Ŋinde nde nia ŋana simomo mire kuwae ara kâki. Aku ŋgua pâŋa muŋgâŋa ne sopi kala ikeno tona, ŋinde mira “gol” itura ndo lâ. Aku kâpwa “mana” ne kondo “gol” ikeno lâ sopi ŋinde ilo, tava timbunda Aron ne tukâla ŋana yokâŋa kâ, tukâla ŋinde muŋga mata ipâŋga irumba lâ tini. Aku ŋgua pâŋa ne mira rua kala ikeno lâ sopi ŋinde ilo tona. Ŋinde nde mira ŋalaŋala ŋinde Maro Kindeni muŋga iŋgere ne tukuŋa lâ tini. \v 5 Aŋga lâ sopi ŋinde kulu, ande nia toŋge ikeno. Ŋinde nde nia ŋana Maro Kindeni ma ikai tamâta nenzi kiesaka piti kâ. Aku aŋelo rua tainzi kala simandi lâ sopi ŋinde kulu tona. Kinzi muŋga sipa tainzi ŋinde lâ mira “gol”, aku kinzi rua simazazara mbaninzi ŋana sipono sopi ŋinde kawa kâ. Aŋelo rua ŋinde nde ŋana situla pwataki tu Maro Kindeni uru imo niani ndaina. Taitu ŋine maka ma kaporo ŋgua ŋalae koŋa ŋana kelekele ŋinde kâ, ande tia. \p \v 6 Kinzi muŋga sio kelekele rârâni ŋinde ikeno mine, aku ikura zo rârâni kinzi patarawâŋa tamâta uru silâ pâla sapâŋa ilo ŋana siveta nenzi wurâta kâ. Taitu kinzi siveta wurâta lâ “Nia Sapâŋa” ŋinde nâ; kinzi ŋandai silâ “Nia Sapâŋa Ndo” ilo ŋga. \v 7 Aŋga kinzi patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae, i simbo nâ ikura tu ilâ “Nia Sapâŋa Ndo” ikeno pa muli ŋinde. I uru iveta mine mbwani taitu nâ ikura mbwera mbwera. Andeta i ŋandai iyoka mbau kaa nâ ilâ pa nia ŋinde ŋga. I uru ikai see, ŋineŋga ilâ luma kisiŋa pwataki ŋinde ilo. Aku i uru ipatarâwa see ŋinde ŋana izavaru i tamwata ne kiesaka piti lâ tini, aku ŋana izavaru kinzi tamâta nenzi kiesaka piti lâ tininzi tona. Ŋinde nde kiesaka ndia muŋga siveta, andeta sizizâla tu vetâŋa ŋinde nde kiesaka. \v 8 Koroani Sapâŋa itula mâsi ŋinde ne duvi pwataki mine; tâno ŋine ne luma sapâŋa nde ikeno mo ŋai yo. Mine kala lâ zo ŋinde, nzâla ŋana tamâta ma silâ samba lawea ne luma sapâŋa ilo ŋinde, ande ikeno paveâŋa yo. \v 9 Mâsi ŋinde itula zo kala tamo ŋine kilala pwataki. Ŋinde itula pwataki tu lâ zo ndia tamâta siwâŋgi pa Maro Kindeni aku wisi-ara kie-kie tava patarawâŋa kie-kie silua, ande kelekele ŋinde ikura tu ivetanzi sondo, ande tia. Mine kala kinzi sipasama lâ warakanzi ilonzi kalonzi tu nenzi kiesaka ikeno mo ŋai yo. \v 10 Wisi-ara wa patarawâŋa ŋinde, ande ŋgua tukuŋa ne kelekele nâ ŋana tamâta nenzi kâŋa-nuŋa tava mâsi kie-kie siveta ŋana izavaru muso piti lâ tininzi. Ŋgua tukuŋa ŋinde nde ŋana karaenda ne kelekele nâ, aku Maro Kindeni muŋgani ipatea tu tamâta ma sipaveta kuku ŋgua tukuŋa ŋinde lee, ikura lâ zo ŋinde i ma itula nzâla wasaseki. \s1 Kirisi ipatarâwa i tamwata see \p \v 11 Andeta Kirisi nde ipâŋga lâ, kala imo patarawâŋa tamâta ŋalae ŋana zo ŋine ne vetâŋa ara kâ. I uru iveta wurâta lâ samba ne luma sapâŋa ara ŋinde ilo, ŋana ivila kinda kâ. Luma sapâŋa ŋinde nde sondo ndo, ipole tâno ŋine ne luma sapâŋa. Kinzi tamâta muŋga sipa luma sapâŋa ŋinde lâ mbalaunzi, ande tia, ŋana tu luma ŋinde ŋandai tâno ŋine ne kelekele ŋga. \v 12 Kirisi nde ilâ samba ne luma sapâŋa ŋinde ilo mbwani taitu nâ. Andeta lâ zo ŋinde i ŋandai ikai “meme” seenzi wa bulmakao seenzi ku iveta ne patarawâŋa ŋga. Ipatarâwa i tamwata see nâ ŋana iyaute kinda piti lâ kondoma ilo, ŋana ma tamo ara mine ku tamo nâ. \v 13 Ambo tamâta toŋge iveta soki, aku tukuŋa itula pwataki tu vetâŋa ŋinde iveta muso papa i lâ Maro Kindeni nao, ande patarawâŋa tamâta ma iveta mâsi pinde ŋana izavaru muso ŋinde piti kâ. I ma ikai “meme” seenzi wa bulmakao seenzi wa, ku ma itapila see ŋinde lâ tamâta ŋinde tini. Aku i ma imomo bulmakao natu toŋge lâ yââ kulu, ŋineŋga ma iliŋi yââ ŋinde ne kââ lâ tamâta ŋinde tini tona. \v 14 Aŋga Kirisi see nde ivila kinda ŋalae tina, aku ŋine ipole patarawâŋa tamâta nenzi mâsi ŋinde ndo lâ. Koroani Sapâŋa imo via ku imo nâ, aku ina isuka Kirisi ŋana ipatarâwa tamwata lâ kâi popole tini. Lâ zo ŋana Kirisi ipatarâwa tamwata pa Maro Kindeni, ande kiesaka toŋge ikeno i tini tia ndo. Muŋga, kinda tamo tava ilonda malia ndo, ŋana tu ŋgua tukuŋa itula pwataki tu Maro Kindeni ma imora nenda vetâŋa soki, aku ma iŋara kinda piti lâ i nao. Andeta Kirisi ne patarawâŋa ara ŋinde iveta kinda tamo sondo ndo lâ Maro Kindeni Via Tamwata nao. Mine kala kinda takura tu taveta wurâta sondo papa i. \s1 Kirisi see ikai nzâla piti pa ŋgua pâŋa wasaseki tu imâ \p \v 15 Yesu Kirisi see iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra ndo lâ Maro Kindeni nao. Mine kala Kirisi ikai nzâla piti pa ŋgua pâŋa wasaseki kâ. Aku i ne mateŋa ŋinde ikonzi tamâta piti ku izavaru nenzi kiesaka piti lâ tininzi, kiesaka ŋinde siveta lâ ŋgua pâŋa muŋgâŋa ne zo. Mine nde tamâta ea kinzi siloŋo Maro Kindeni ne sarawâŋa ku sipono muli papa i, ande kinzi ŋinde rârâni sikura tu sikai via mao ŋinde Maro Kindeni muŋga ipa ŋgua tu ma ilanzi, ma simo ara mine ku simo nâ. \p \v 16 Ambo tamâta toŋge isama tu i ma muli imâte, aku itu itula ŋgua pwataki ŋana tamâta ea ma ikai ne mbaliŋa kâ, ande i ma iŋgere ŋgua ŋinde lâ pepa tini, itogo ŋgua pâŋa mine. Ambo i natu itu ikai kelekele ŋinde tama muŋga ipatea papa, ande i ma itula pwataki panzi tamâta ŋalaŋala tu i tama nde imâte lâ. Ŋineŋga kinzi ma sisâu pa natu ŋinde ŋana ma imâ ikai tama ne mbaliŋa ŋinde kâ. \v 17 Ambo i tama ŋinde nde imâte tia yo, ande i ne ŋgua pâŋa ŋinde nde itogo kelekele kaa nâ. Andeta lâ zo ŋana imâte kâ, ande lâ zoni ndaina ne ŋgua pâŋa ŋinde ma ipâŋga kanaŋo. \v 18 Aku kinzi patarawâŋa tamâta kala uru siveta mâsi kie taituni. Kinzi uru sipunzi simbi simâte, ŋineŋga sipaliŋi simbi seenzi ŋana iveta ŋgua pâŋa muŋgâŋa ŋinde ipâŋga kanaŋo kâ. \v 19 Nia ndoyo, Mose itula tukuŋa rârâni pwataki panzi tamâta rârâni. Iveta mine lâ, ŋineŋga ikai bulmakao seenzi wa “meme” seenzi wa, aku igema tava lââ vâra-vâra. Ŋineŋga ikai kâi “hisop” laka kiri-kiri pinde, muŋga sipa kaika lâ wâlo ŋiŋi. Kinzi muŋga siveta wâlo ŋiŋi ŋinde lâ lama pwau. Ŋineŋga Mose ipatuku laka ŋinde ndue see ilo, aku ikai kâki itapala see tini-tini lâ ŋgua tukuŋa ne pepa tini. Aku itapala see ŋinde lâ tamâta rârâni tininzi mine nâ. \v 20 Mose iveta mâsi mine, aku iporo mine tu, “Muŋga Maro Kindeni iporo ŋgua kaika tu miki ma kapono muli papa i ne ŋgua pâŋa. Aku see ŋine nde ŋana iveta ŋgua pâŋa ŋinde ipâŋga kanaŋo kâ.” \v 21 Aku Mose kala iveta mâsi kie taituni nâ, ku itapala see ŋinde lâ pâla sapâŋa tini. Aku itapala lâ kelekele rârâni ikeno luma ŋinde ilo tona. \v 22 Mao nâ, ŋgua tukuŋa itula pwataki tu see nâ ikura ŋana iveta kelekele rârâ ŋinde sipâŋga mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Ambo see ma imaliŋi tia, ande Maro Kindeni ma izavaru tamâta nenzi kiesaka piti lâ tininzi, ande tia. \s1 Kirisi ipatarâwa i tamwata ŋana izavaru nenda kiesaka piti kâ \p \v 23 Mose itapala see mine ŋana iveta kelekele kaa ŋinde ipâŋga mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Andeta pâla sapâŋa ne kelekele ŋinde rârâni nde itogo uŋa nâ, aŋga kelekele mao nde ikeno samba ilo. Aku mâsi ŋana iveta samba ne kelekele mao tu ipâŋga mbâra-mbâra kâ, ande mâsi toŋge. Aku mâsi ŋinde ne patarawâŋa nde ara pâta, ipole patarawâŋa kie-kie rârâni siveta lâ simbi tini. \v 24 Kinzi tamâta sipa tâno ŋine ne luma sapâŋa ŋinde lâ mbalaunzi, aku luma sapâŋa ŋinde nde itogo Maro Kindeni ne luma sapâŋa mao ne uŋa nâ. Andeta Kirisi ŋandai ilâ tâno ŋine ne luma sapâŋa ŋinde ilo ŋana iveta ne patarawâŋa ŋga. Ikâki ilâ samba ilo, kala ŋine imandi Maro Kindeni nao iveta wurâta ŋana ivila kinda kâ. \v 25 Ikura mbwera mbwera, patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae uru ikai simbi seenzi nâ ilâ pa luma sapâŋa ne “Nia Sapâŋa Ndo”. I uru iveta mine mbwani taitu nâ ikura mbwera mbwera ŋana iveta patarawâŋa kâ. Aŋga Kirisi nde iveta mine tia. I ilâ samba ilo, andeta i ŋandai ipatarâwa tamwata mbwani rârâ ŋga. \v 26 Nia ndoyo, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipulia tâno ipâŋga lâ, aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋine, ambo Kirisi ma ipatarâwa tamwata mbwani rârâ, ande ŋinde ma itogo ikai nâna mbwani rârâ tona. Andeta tia. Kala ŋine tâno ne zo laiti ŋana marumbu kâ, aku Kirisi ipâŋga mbwani taitu nâ lâ tâno kulu ŋana ipatarâwa tamwata pa Maro Kindeni. I ne patarawâŋa ŋinde izavaru kiesaka piti lâ tamâta tininzi marumbu lâ, aku i ma iveta mine kilo tia ku tia ndo. \v 27 Maro Kindeni ipatea tu kinda tamâta rârâni taitu-taitu ma tamâte mbwaninda taitu mai nâ, aku muli, ŋineŋga kinda rârâni ma tamandi lâ i ne ŋgua nia. \v 28 Aku Kirisi kala mine nâ ipatarâwa tamwata pa Maro Kindeni mbwani taitu nâ ŋana izavaru tamâta rârâ nenzi kiesaka piti kâ. Aku muli i ma itaulo imâ ipâŋga kilo. Taitu lâ zo muli ŋinde, ande i ma imâ ŋana izavaru kiesaka piti kilo kâ, ande tia. I ma imâ ŋana iyautenzi tamâta piti kâ, kinzi ŋinde uru simo sio tininzi ŋana i kâ. Aku i ma via mao ilanzi. \c 10 \s1 Patarawâŋa muŋgâŋa ikura tu izavaru kiesaka piti kâ, ande tia \p \v 1 Mose ne ŋgua tukuŋa nde itogo uŋa nâ ŋana kelekele ara ŋinde ma muli ipâŋga. Andeta ŋgua tukuŋa ŋinde ŋandai itula kelekele mao ŋinde ipâŋga nia yo. Kinzi tamâta uru siveta ŋgua tukuŋa ŋinde ne patarawâŋa lâ mâsi kie taituni ikura mbwera mbwera. Mine nde kinda tasama tu tamâta ea imâ pa Maro Kindeni ŋana iveta ŋgua tukuŋa ne patarawâŋa kâ, ande patarawâŋa ŋinde ikura tu iveta tamâta ŋinde ipâŋga sondo lâ Maro Kindeni nao, ande tia ndo. \v 2 Ambo ŋgua tukuŋa ŋinde ma ikura tu ivetanzi tamâta ŋinde sipâŋga sondo lâ Maro Kindeni nao, ande kinzi ma ilonzi malia kilo ŋana nenzi kiesaka kâ, ande tia. Ambo mine, ande kinzi ma siveta patarawâŋa toŋge kilo tia. \v 3 Andeta tia. Ikura mbwera mbwera, patarawâŋa ŋinde uru iveta nenzi kalo-ŋgere ipâŋga kilo ŋana nenzi kiesaka kâ, \v 4 ŋana tu bulmakao seenzi wa “meme” seenzi wa ikura ŋana izavaru tamâta nenzi kiesaka piti kâ, ande tia ndo. \p \v 5 Mine kala lâ zo ŋinde Kirisi imâ ipâŋga tâno kulu, ande iporo pa Maro Kindeni mine tu, \q1 “‘Noko tini pwâka ŋana simbi wa kâpwa kie-kie ŋinde kinzi tamâta uru sipatarâwa pano. Andeta noko kupatea tu naŋa ma apâŋga tamâta. \v 6 Kinzi tamâta uru simomonzi simbi lâ yââ kulu, aku siveta patarawâŋa kie-kie ŋana izavaru nenzi kiesaka piti kâ. Taitu noko kundeka ŋana vetâŋa mine kâ, ande tia.” \m \v 7 Aku Kirisi kala iporo ŋgua toŋge kilo mine tu, \q1 “‘Maro Kindeni, naŋa warakâŋgu amo ŋai mbo. Naŋa amâ apâŋga lâ, aku naŋa ma aveta vetâŋa ndia noko kupatea pa naŋa ŋinde, ikura ŋgua kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta siŋgere lâ pepa tini mine.” \p \v 8 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Lâ zo ŋinde, tukuŋa ikeno tu tamâta ma siveta patarawâŋa kie-kie mine. Andeta Kirisi iporo ŋgua pa Maro Kindeni mine tu, “Noko tini pwâka ŋana simbi wa kâpwa kie-kie kinzi tamâta uru sipatarâwa pano, aku noko tini pwâka ŋana simbi kinzi simomo lâ yââ kulu, wa patarawâŋa kie-kie ŋana izavaru kiesaka kâ wa. Noko kundeka ŋana kelekele rârâni ŋinde kâ, ande tia.” \v 9 Ŋineŋga Kirisi iporo mine tu, “Maro Kindeni, naŋa warakâŋgu amo ŋai mbo, aku naŋa ma aveta vetâŋa ndia noko kupatea pa naŋa ŋinde.” Mine kala Maro Kindeni ikai patarawâŋa muŋgâŋa ŋinde piti lâ, ku iveta Kirisi ne patarawâŋa ipâŋga kanaŋo. \v 10 Yesu Kirisi iveta ikura Maro Kindeni ne pateâŋa mine, aku io tamwata karae ilâ itogo patarawâŋa mine mbwani taitu mai nâ. Aku i ne patarawâŋa ŋinde nde izavaru kiesaka ne muso piti ndo lâ kinda rârâni ilonda kalonda. \s1 Kirisi ne patarawâŋa ikura ndo ŋana izavaru kiesaka piti kâ \p \v 11 Kinzi patarawâŋa tamâta uru siveta nenzi wurâta ikura zo zo, aku siveta patarawâŋa lâ mâsi kie taituni mbwaninzi rârâ ŋinde. Taitu patarawâŋa mine ikura ŋana izavaru kiesaka piti kâ, ande tia ndo. \v 12 Aŋga Kirisi, ina patarawâŋa tamâta mao, ande iveta ne patarawâŋa mbwani taitu nâ lâ zo taitu, aku patarawâŋa taitu ŋinde nde ŋana izavaru kiesaka piti ikura zo rârâni. Iveta mine lâ, ŋineŋga isaŋona Maro Kindeni tini pa wia kâ. \v 13 Kala ŋine imo niani ndaina ku io tini ŋana Maro Kindeni ne zo ŋana ionzi ne kazâŋa tamâta simo i kalo kâ. \v 14 Mine kala ŋana i ne patarawâŋa taitu ŋinde kâ, ande ivetanzi tamâta pinde simo sondo ndo, kinzi ŋinde Maro Kindeni izavaru kiesaka ne muso piti lâ ilonzi kala sipono muli sondo pa i. Aku kinzi ma simo ara mine ku simo nâ. \p \v 15 Aku Koroani Sapâŋa kala itula ŋgua pwataki pa kinda lâ ŋgua-tulâŋa tamâta Jeremaia kawa mine nâ. Iporo ŋgua mine tu, \q1 \v 16 “Maro Ŋalae kawa ŋgua ikeno mine; ‘Muli ŋga, naŋa ma aveta ŋgua pâŋa kie mine kunzi: naŋa Maro Ŋalae ma aŋgere naneŋgu ŋgua tukuŋa rârâni lâ ilonzi kalonzi, ku ma aveta kinzi kalonzi ŋgere sondo ŋana tukuŋa ŋinde kâ.’” \m \v 17 Ŋineŋga Koroani Sapâŋa iseŋge ŋgua toŋge kilo mine tu, \q1 “Naŋa ma kaloŋgu ŋgere kilo ŋana nenzi kiesaka wa nenzi vetâŋa soki-soki wa, ande tia ndo.” \m \v 18 Maro Kindeni izavaru kiesaka wa vetâŋa soki-soki ŋinde piti lâ tininda marumbu lâ. Mine kala wurâta ikeno panzi tamâta tu ma siveta patarawâŋa kilo ŋana izavaru kiesaka piti kâ, ande tia. \s1 Ara ŋana kinda ma kalonda tawana sondo, aku talâ tamo Maro Kindeni tini laiti \p \v 19 Niŋgu-nambwe wukale, Yesu ipaliŋi i tamwata see ŋana izavaru nenda kiesaka piti kâ. Mine kala lâ zo ndia kinda takai noŋa pa Maro Kindeni, ande kinda takura ŋana talâ tamo “Nia Sapâŋa Ndo” ŋinde ikeno i ne luma ilo, aku sâ toŋge ikura tu ipono nzâla pa kinda kâ, ande tia. \v 20 Yesu imâte lâ, ŋineŋga imandi imo via kilo, aku ŋinde itogo ikai luma sapâŋa ne lalava matatola ŋinde piti lâ. Aku i ne vetâŋa ŋinde iveta nzâla wasaseki pa kinda ŋana talâ tamo Maro Kindeni tini laiti. \v 21 Kinda nenda patarawâŋa tamâta ŋalae imo, aku i uru ikatona samba ne luma sapâŋa. \v 22 Mine kala lâ zo ndia kinda ilonda tu talâ tamo Maro Kindeni tini laiti, ande ara ŋana nenda kalo-tawana ma ikeno sondo papa i, aku ara ŋana ma tapile mâsi ŋana ilonda rua-rua kâ. Muŋga kinda ilonda malia ŋana nenda kiesaka kâ, andeta i izavaru malia ŋinde piti lâ ilonda kalonda lâ. Aku ikai lââ ara ndo ku ipua tininda, kala kinda tapâŋga mbâra-mbâra ndo lâ i nao. \v 23 Kinda uru tatula nenda kalo-tawana pwataki panzi tamâta, aku taporo ŋana vetâŋa ara ŋinde kinda tao tininda pa Maro Kindeni tu ma iveta pa kinda. Aku kinda tasama tu Maro Kindeni uru iveta vetâŋa rârâni i muŋga ipambwâre tu ma iveta ŋinde. Mine nde ara ŋana kinda ma kalonda tawana kaika ku tao tininda mine ku tamo nâ. \v 24 Aku ara ŋana kinda rârâni taitu-taitu ma kalonda ŋgere tona ŋana vetâŋa pinde kinda ma taveta ŋana ipaŋo ninda-nambwe ilonzi kalonzi, ŋana kinzi ma tininzi mwasa panzi tininzi pinde ku siveta kenzi ara panzi. \v 25 Tamâta pinde nde sipile mâsi ŋana simâ taitu sipasau kunzi ninzi-nambwe kalo-tawana tamâta, aku ŋinde nde ara tia ndo. Miki kasama tu Maro Ŋalae ne zo nde imâ ipâŋga laiti lâ. Mine nde ara ŋana kinda taitu-taitu ma taveta wurâta kaika ŋana tapu tini kaika panzi nawalânda pinde. \s1 Kinda ma tapu mulinda pa Maro Kindeni Natu ndimo \p \v 26 Miki kaloŋo ŋga; ambo tamâta toŋge iloŋo pâri ara mao ŋana Yesu Kirisi kâ, aku ipono muli papa, andeta muli ŋga i tamwata ilo patea tu ma ipaveta kuku kiesaka ne vetâŋa kilo, ande patarawâŋa toŋge ikeno ŋana izavaru tamâta ŋinde ne kiesaka piti kâ, ande tia. \v 27 Nzâla taitu nâ ikeno papa tamâta mine. I ma iruru ndo, aku ma indaŋe Maro Kindeni ne zo ŋana ipare nia panzi tamâta kâ. Zo ŋalae ŋinde nde imâ ipâŋga laiti lâ, aku lâ zo ŋinde yââ mela-mela kaika ŋinde ma ikananzi Maro Kindeni ne kazâŋa tamâta. \v 28 Kinda tasama ŋine; muŋga, ambo tamâta toŋge ilaŋa ipole Mose ne tukuŋa, aku tamâta rua wa ŋato simora i ne vetâŋa soki ŋinde ku situla pwataki lâ, ande kinzi tamâta ŋalaŋala ma sigera tamâta ŋinde tia ndo. Kinzi ma sipu i pâta imâte. \v 29 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Ambo vetâŋa kie mine ipâŋga panzi tamâta ŋinde silaŋa sipole Mose ne ŋgua tukuŋa, ande vetâŋa kie mana ma ipâŋga pa tamâta ipu muli pa Maro Kindeni Natu, a? Opopo, tamâta ŋinde ma ikai nâna ŋalae tina, ŋana tu Yesu Kirisi ipaliŋi tamwata see ŋana ikai ŋgua pâŋa wasaseki ne nzâla piti, aku i see ŋinde izavaru kiesaka ne muso piti lâ tamâta ŋinde ilo. Andeta tamâta ŋinde ne vetâŋa iveta Yesu see ŋinde ipâŋga itogo kelekele sugorai nâ mine. Aku ŋinde itogo tamâta ŋinde iporo ŋgua pavaligiŋa pa Koroani Sapâŋa, ina wisi-wisi warika. \v 30 Kinda tasama Maro Kindeni kilala, ina muŋga iporo mine tu, “Naŋa warakâŋgu akatona pareŋa-nia. Naŋa warakâŋgu nâ ma akatu tamâta nenzi vetâŋa soki panzi.” Aku i kala iporo ŋgua toŋge kilo mine tu, “Maro Ŋalae simbo nâ ma imandi lâ ŋgua nia ku ma itunzi ne tamâta sondo ŋana nenzi vetâŋa kâ.” \v 31 Ambo Maro Kindeni Via Tamwata ma ikai kazâŋa pa tamâta toŋge, ande tamâta ŋinde ma iruru pâta kanaŋo. \s1 Kinda ma tamandi kaika ŋana nenda kalo-tawana kâ \p \v 32 Mine nde ara ŋana miki ma kalomi ŋgere sondo ŋana zo muŋgâŋa kâ. Lâ zo ŋinde, miki nemi kalo-tawana ikeno pa Yesu Kirisi, aku Maro Kindeni ne sinâla uru isinalami. Andeta tamâta pinde ilonzi sakamao ŋana nemi kalo-tawana kâ kala siveta kenzi sakamao pami, aku miki kakai nâna ŋalae tina. Andeta miki kamandi kaika lâ, aku malia ŋinde ŋandai ipolemi ŋga. \v 33 Zo pinde kinzi sio miki warakami kamandi lâ tamâta naonzi, ŋineŋga siporo ŋgua pavaligiŋa pami wa siveta vetâŋa soki pami wa. Aŋga zo pinde siveta kenzi mine nâ panzi nimi-nambwe kalo-tawana tamâta pinde, aku miki kamandi ŋana kasukanzi nawalami ŋinde kâ. \v 34 Aŋga zo pinde kinzi sionzi nawalami pinde simo luma sakamao ilo, aku lâ zo ŋinde miki kalomi sukâŋa ku ilomi malia ŋananzi nawalami ŋinde. Aku lâ zo pinde tamâta pinde sitapa nemi mbaliŋa rârâni saŋemi. Andeta lâ zo ŋinde miki ilomi ara ku kandeka nâ, ŋana tu miki kasama ŋine; nemi mbaliŋa mao nde keno mo ŋai yo. Mbaliŋa ŋinde nde ara ndo ku ipole tâno ŋine ne kelekele, ŋana tu mbaliŋa ŋinde ma nao tia kâ, ande tia. Ŋinde ma ikeno mine ku imo nâ. \p \v 35 Mine nde ara ŋana miki ma kalomi ŋgere sondo ŋana vetâŋa arara ŋinde miki muŋga kaveta. Miki ma kapile nemi kalo-tawana ndimo. Ambo nemi kalo-tawana ma ikeno kaika, ande muli miki ma kakai kulu ŋalae tina. \v 36 Ara ŋana miki ma kamandi kaika, ikura Maro Kindeni ne pateâŋa mine. Ambo miki ma kaveta mine, ande Maro Kindeni ma iveta kie ara pami, ikura muŋga ipa ŋgua tu ma iveta mine. \v 37 Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “‘Zo laiti lâ ŋana i ma imâ kâ. I ma imâ ipâŋga walele nâ. \v 38 Aku tamâta ea kinzi uru siveta ikura naneŋgu pateâŋa mine, ande kinzi ŋinde ma simo naneŋgu tamâta. Kinzi ma kalonzi tawana naŋa, aku ŋana duvi ŋinde kâ kinzi ma simo vianzi nâ. Taitu kaloŋo ŋga; ambo tamâta toŋge ma ipile ne kalo-tawana, ande naŋa ma iloŋgu ara papa i, ande tia.” \m \v 39 Taitu kinda ŋandai tamâta ŋana tapile nenda kalo-tawana kala tasânda zavaruŋa kulu ŋga. Kinda nenda kalo-tawana ikeno kaika lâ, kala takai via mao ŋinde marumbu lâ. \c 11 \s1 Kalo-tawana mao nde kilala mine \p \v 1 Ambo tamâta toŋge ne kalo-tawana ikeno mao pa Maro Kindeni, ande i ma isama mine; muŋgani Maro Kindeni ipa ŋgua tu ma iveta vetâŋa ara pa kinda, aku i ma iveta vetâŋani ndaina rârâni ipâŋga. Kinda uru tao tininda ŋana i tu ma iveta mine. Kinda ŋandai tamora vetâŋa ŋinde kanaŋo pwataki lâ matânda ŋga, taitu tasama tu sâ toŋge ikura tu ipono nzâla ŋana vetâŋa ŋinde kâ, ande tia ndo. \v 2 Nia ndoyo, timbunda pinde nenzi kalo-tawana ikeno mine nâ pa Maro Kindeni. Mine kala i ilo ara ndo panzi tamâta ŋinde. \v 3 Kinda kalonda tawana Maro Kindeni. Mine nde kinda tasama tu nia ndoyo i iporo ŋgua, aku i kawa ŋgua ŋinde ipulianzi samba tava tâno sipâŋga lâ. Ikai kelekele pinde kinda takura tu tamora lâ matânda tia, aku iveta kelekele rârâni ŋine uru tamora lâ matânda. \s1 Abel, Enoko aŋga Noa, kinzi ŋato nenzi kalo-tawana ikeno pa Maro Kindeni \p \v 4 Nia ndoyo, kinda timbunda Abel i kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala iveta patarawâŋa papa i, aku Maro Kindeni ilo ara papa Abel ne patarawâŋa ŋinde. Aŋga i tua Kein ne patarawâŋa, ande Maro Kindeni tini pwâka ŋana. Abel ne kalo-tawana ikeno pa Maro Kindeni, aku ŋana duvi ŋinde kâ ipâŋga tamâta ara ndo lâ Maro Kindeni nao. Maro Kindeni tamwata ilo ara nâ papa Abel ne patarawâŋa rârâni. Abel nde imâte lâ, andeta i ne kalo-tawana ŋinde uru ipanana kinda ikura zo rârâni. \p \v 5 Aku kinda timbunda Enoko, i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala Maro Kindeni ikai ilâ samba ilo, lâ zo ŋinde Enoko imo via yo. Kinzi tamâta siroto ŋana Enoko lee, andeta simora i nao tia, ŋana tu Maro Kindeni ikai i piti lâ tâno kulu lâ. Aku Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, lâ zo ŋinde ikai Enoko ikâki ilâ samba ilo tia yo yo, ande Enoko ne vetâŋa nde ara ndo lâ i nao. \v 6 Ambo tamâta toŋge ne kalo-tawana ikeno pa Maro Kindeni tia, ande Maro Kindeni ma ilo ara pa tamâta ŋinde, ande tia ndo. Tamâta ea itu ma ilâ imo Maro Kindeni tini laiti, ande nzâla ikeno mine; i ma kalo tawana tu Maro Kindeni imo, aku i uru iveta kie ara nâ panzi tamâta ea siroto ŋalae ŋana i tamwata kâ. \p \v 7 Aku kinda timbunda Noa, i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala Maro Kindeni itu ŋgua kaika papa ŋana malia toŋge ma muli ipâŋga. Mâsi ŋinde ipâŋga pa Noa tia yo, andeta imege ŋana Maro Kindeni kawa ŋgua kâ, kala ipa wâŋga ŋalae toŋge. Ŋineŋga Noa tavanzi i kaiwa-natu rârâni silâ wâŋga ŋinde ilo, aku simo ara nâ, sipayaula tia. Noa ne kalo-tawana ŋinde itula pwataki tu tâno tamâta rârâni nde kiesaka tamwatanzi. Noa ne kalo-tawana ikeno pa Maro Kindeni, aku ŋana kalo-tawana ŋinde kâ ipâŋga tamâta ara lâ Maro Kindeni nao, itogonzi tamâta rârâni uru kalonzi tawana Maro Kindeni mine. \s1 Abraham ne kalo-tawana ikeno pa Maro Kindeni \p \v 8 Aku kinda timbunda Abraham, i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala lâ zo ŋinde Maro Kindeni isarawa i, ande Abraham ipono muli pa ŋgua ŋinde. Ipile ne lawea, aku iyoka ilâ pa tâno toŋge Maro Kindeni ipa ŋgua tu ma muli ilua i itogo i tamwata ne tâno mine. Abraham nde izizâla tu i ma ilâ pa nia ndia, taitu i kalo tawana nâ kala ilâ. \v 9 Abraham ne kalo-tawana ikeno pa Maro Kindeni. Mine kala ilâ imo tâno ŋinde Maro Kindeni muŋga ipatea papa, aku imo tâno ŋinde itogo tamâta lombo mwasina. I uru imo pâla nâ ilo, aku muli, i natu Isaka tava Isaka natu Yakopu, kinzi rua kala simo pâla nâ ilo mine nâ. Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa itula pwataki tu i ma tâno ŋinde ilua Abraham ne vâsa kinzi tona. \v 10 Abraham imo itogo tamâta lombo mine, andeta i ilo ara nâ, ŋana tu io tini ŋana zo ŋinde i ma ilâ ipâŋga lâ lawea kaika ŋinde Maro Kindeni tamwata ipatea tu ma iveta, ŋineŋga ipa kâki lâ ikeno. \p \v 11 Aku Abraham kaiwa Sara kala kalo tawana Maro Kindeni. I nde koŋa lâ, aku i niŋga ndo lâ. Andeta Maro Kindeni muŋgani ipa ŋgua tu Abraham ma ipulianzi vâsa rârâ, aku Sara isama tu Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa rârâni ma ipâŋga kanaŋo. Sara i kalo tawana Maro Kindeni, aku ŋana duvi ŋinde kâ Maro Kindeni iveta i tu ikura ŋana ipulianzi ne vâsa, kala Abraham kuku Sara rua natunzi ipâŋga lâ. \v 12 Mao nâ, Abraham ne vâsa toŋge tia, aku i koŋa lâ, ne zo laiti ŋana imâte kâ. Ŋineŋga i ne vâsa sipâŋga kambwaŋenzi. Kinzi kambwaŋenzi ŋalae tina, itogo pitu simo samba tini wa paulo ikeno sâwa mine. \p \v 13 Kinda timbunda ŋinde nenzi kalo-tawana ikeno mine pa Maro Kindeni lee, ŋineŋga simâte lâ. Lâ zo ŋinde kinzi simo vianzi lâ tâno kulu, ande Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa ŋinde ŋandai ipâŋga kanaŋo panzi ŋga. Ŋinde itogo matanzi silea ilâ pa ŋgua pâŋa ŋinde kanaŋo, andeta kanaŋo ŋinde ikeno malawae ndo ŋananzi. Aku kinzi sindeka nâ ŋana simora ŋgua pâŋa ŋinde kanaŋo. Kinzi siporo tu, “Maka nde kamo malawae ndo ŋana nema tâno mao ŋinde kâ. Maka kamo tâno ŋine katogonzi tamâta lombo mine.” Kinzi siporo ŋgua kaŋa mine, andeta mainzi tia. \v 14 Tamâta ea kinzi siporo ŋgua kaŋa mine, ande ŋgua ŋinde itula pwataki tu kinzi uru sio tininzi ŋana zo muli ŋinde kinzi ma sikai warakanzi nenzi tâno mao. \v 15 Ambo kinzi ma ilonzi tu sitaulo silâ pa tâno siŋga muŋga sipile ŋinde, ande nzâla ikeno. \v 16 Taitu kinzi ilonzi tu sitaulo silâ pa nenzi tâno siŋga ŋinde, ande tia. Kinzi ilonzi ndo tu ma sikai tâno ŋinde ikeno samba ilo, aku tâno ŋinde nde ara ndo, ipole tâno siŋga ŋinde. Kinzi tamâta ŋinde uru siporo pa Maro Kindeni mine tu, “Noko nde maka nema Maro Kindeni”, aku i mai ŋana nenzi ŋgua ŋinde kâ ande tia, ŋana tu iveta lawea toŋge panzi lâ, ŋana ma silâ simo ŋinde. \p \v 17-18 Abraham i kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala lâ zo ŋinde Maro Kindeni ikai samâŋa papa ku ipai tu, “Noko ma kupu noko natu taituni Isaka pâta imâte, itogo patarawâŋa pa naŋa mine”, ande Abraham imandi ŋana ipono muli pa Maro Kindeni kawa ŋgua ŋinde kâ. Muŋgani Maro Kindeni ipa ŋgua kuku Abraham ku ipai tu, “Noko ne vâsa ŋinde rârâni ma sipâŋga lâ Isaka natu-timbu nâ”. Andeta Abraham ne kalo-tawana igagati i ilo, kala imandi ŋana ipu natuni ndaina pâta imâte kâ. \v 19 I ilo patea tu ambo Isaka ma imâte, ande Maro Kindeni ikura ŋana ipaŋo i imo via kilo. Mine kala kinda takura ŋana tasia ŋgua mine tu, “Abraham ikai natu taulo imâ kilo lâ mateŋa nianzi.” \s1 Isaka, Yakopu aŋga Yosepe, kinzi ŋato nenzi kalo-tawana ikeno pa Maro Kindeni \p \v 20 Aku kinda timbunda Isaka, i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala itu nzâmbe panzi i natu Yakopu ku Iso rua, ŋana vetâŋa ndia ma muli ipâŋga panzi rua kâ. \p \v 21 Aku Yakopu i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala imo lee zo laiti ŋana imâte kâ, ŋineŋga itu nzâmbe panzi i natu Yosepe natu tamâne rua. I imarerea ne tukâla ŋana yokâŋa kâ tini, aku ipanea Maro Kindeni. \p \v 22 Aku Yakopu natu Yosepe, i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala imo lee ne zo laiti ŋana imâte kâ, ŋineŋga itula ŋgua pwataki ŋana zo muli ŋinde Isrel ŋgu ma sipile Isip tâno ku siyâti silâ. Aku iporo ŋgua tukuŋa panzi tu lâ zo ndia kinzi ma sipile Isip tâno, ande kinzi ma sikai i tuka iyoka kunzi silâ, ŋineŋga ma sikea lâ tâno toŋge. \s1 Mose ne kalo-tawana ikeno pa Maro Kindeni \p \v 23 Aku kinda timbunda Mose tina-tama, kinzi rua kala kalonzi tawana Maro Kindeni. Mine kala lâ zo ŋinde Mose tina ipagugua ipâŋga lâ, ande tina-tama rua sivea i ikura nzimona ŋato lâ. Kinzi rua simora i tu lâlu ara ndo, aku ŋandai siruru ŋana sitoto Isip ŋgu nenzi koipu ŋalae ne ŋgua. \f + \fr 11:23 \ft 23 Isip nenzi koipu ŋalae ne tukuŋa kaika ikeno mine; ambo Isrel ŋgu taine toŋge ma ipagugua natu ipâŋga, ambo tu tamâne, ande ma sipu pâta imâte.\f* \p \v 24 Aku Mose, i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala lâ zo ŋinde itumbu ipâŋga ŋalae lâ, ande i tini pwâka tu kinzi ma sipatu i ŋa tu, “Isip nenzi Koipu Ŋalae timbu”. \v 25 I ilo patea tu ambo i ma ikale malia kunzi Maro Kindeni ne ŋgu, ande ŋinde ma ara. Isama tu kiesaka ne ndekâŋa uru ikeno ikura zo mbwana-mbwana nâ, aku i tini pwâka tu ipono muli pa kiesaka ne vetâŋa kâ. \v 26 I kalo tawana tu Maro Kindeni ma muli isupwa Kirisi imâ, aku i kalo ŋgere tona ŋana kulu ara ŋinde Maro Kindeni ma muli ilua i tamwata. Mine kala i ilo patea tu ambo i ma ikai maŋeti ŋana i ne kalo-tawana ŋinde kâ, ande ŋinde ma ara ndo, ipole mbaliŋa wa siŋgâra arara rârâni ikeno lâ Isip tâno ŋinde. \v 27 Mose i kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala lâ zo ŋinde ipile Isip tâno ku ilâ, ande iruru ŋana Isip nenzi koipu ŋalae ne wisi-nâna kâ, ande tia. Ŋinde itogo Mose mata imora Maro Kindeni, inani uru imo paveâŋa nâ ŋana kinda tamâta. Mine kala ipono muli sondo pa nzâla ŋinde Maro Kindeni ipatea papa. \v 28 Mose i kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala ipaŋo Isrel ŋgu nenzi ilo-kalo ŋana ma sika kâŋa-nuŋa, ŋineŋga ma sivala “lama” seenzi lâ nenzi luma taitu-taitu ne nzâla tini. Isama tu ambo ma siveta mine, ande aŋelo ŋana ipunzi lâlu tamâne nzâla-kulu kâ ma iŋgeŋge ŋananzi Isrel nenzi lâlu tamâne nzâla-kulu. \s1 Kinzi Isrel ŋgu timbunzi rârâ nenzi kalo-tawana kala ikeno kaika mine nâ \p \v 29 Pa zo ŋinde, kinzi Isrel ŋgu tamâta kala kalonzi tawana Maro Kindeni. Mine kala kinzi soka mâsa-mâsa simbwaliu Tâi Ŋiŋi silâ. Taitu lâ zo ŋana Isip nenzi zugu tamâta sitogo tu soka Isrel ŋgu mulinzi simâ, ande tâi ipatukunzi rârâni simbwatuke kala sipamateteu marumbu lâ. \p \v 30 Kinzi Isrel tamâta kalonzi tawana Maro Kindeni. Mine kala zo toŋge kinzi soka silâ siŋge Jeriko lawea ne ŋgumbi ŋalae ikura kari lima kanaŋo rua lâ. Ŋineŋga ŋgumbi ŋinde nde iyauru bururu ndue. \p \v 31 Aku Rahap, ina muŋga imo nzâla taine, ande i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala isukanzi Isrel tamâta rua ŋinde muŋga soka paveâŋa nâ simâ ŋana simora taine ne lawea ŋinde kâ. I ne vetâŋa ŋinde nde ara nâ. Mine nde muli, lâ zo ŋinde Isrel sipunzi tamâta ŋinde muŋga sipu mulinzi pa Maro Kindeni, ande kinzi ŋandai sipu Rahap ŋga. \p \v 32 Kala ŋine naŋa ma atula ŋgua ŋalae ŋana timbunda nenzi kalo-tawana kâ, ande ma tia. Ambo naŋa ma atapâri tapâriŋa luandondo ŋananzi Gideon wa Barak wa Samson wa Jepta wa Daviti wa Samyuel wa kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta wa, ande ŋinde ma ipole zo. \v 33 Tamâta ŋinde rârâni nde kalonzi tawana Maro Kindeni. Mine kala kinzi pinde sipara kaika kunzi koipu ŋalaŋala nenzi zugu tamâta lee sipolenzi lâ, ŋineŋga sikai poe sondo panzi ŋgu ŋinde. Kinzi siveta ikura Maro Kindeni muŋga ipatea panzi mine. Mine kala iveta kie ara nâ panzi, ikura muŋga ipa ŋgua tu ma iveta mine. Aŋga timbunda pinde nde sipono mbwâmbwa saka “leve” kawanzi, kala mbwâmbwa ŋinde sikura tu sikanzi, ande tia. \v 34 Kinda timbunda pinde nde sipupu yââ mela-mela ŋalae tina imâte lâ. Aŋga pinde nde sikâwa pwapwataki silâ, kala zugu tamâta sikura tu sipunzi pâta simâte kâ, ande tia. Kinzi pinde nenzi walo kaika tia, andeta muli ŋga sikai walo kaika lâ tininzi ku sipâŋga tamâta kaika ndo lâ paraŋa ilo. Kinzi tamâta ŋinde siŋaranzi lawea pinde nenzi zugu tamâta sikâwa pwapwataki silâ. \v 35 Kinzi taine pinde natunzi simâte lâ, ŋineŋga Maro Kindeni ipaŋonzi simandi simo vianzi kilo, ku sitaulo silâ panzi tinanzi kilo. Aŋga timbunda pinde simâte lâ luma sakamao ilo. Kinzi zugu tamâta sizavarunzi tamâta ŋinde ndo lâ, aku sipainzi tu, “Ambo miki ma kapu mulimi pa Maro Kindeni, ande ma kayautemi piti kayâti kalâ”. Andeta kinzi ŋandai sipu mulinzi pa Maro Kindeni ŋga. Kinzi ilonzi patea tu ambo ma simâte, ande kinzi ma muli simandi simo vianzi kilo, aku ma sikai nenzi via ara ndo lâ samba lawea. \v 36 Kinda timbunda pinde sikai nâna mine; nenzi kazâŋa tamâta siporo ŋgua pavaligiŋa panzi wa sipalilinzi wa. Aŋga pinde nde sikai nâna mine; nenzi kazâŋa tamâta sipa wâlo kaika lâ tininzi ku sionzi lâ luma sakamao ilo. \v 37 Kinzi kazâŋa tamâta sisianzi timbunda pinde lâ mira simâte, aku sivenzi pinde kambwaŋenzi utu mo rua. Aku sikai pila ŋana kazâŋa kâ ku sisowenzi pinde simâte. Aŋga kinda timbunda pinde nde sikai nâna mine; nenzi pasawaŋa ara toŋge tia, kala sikai lama wa meme karaenzi silelea lâ kambwaŋenzi itogo lalava mwasina, ŋineŋga soka tava maŋeti nâ silâ. Kinzi simo sugorai ndo, aku nenzi kazâŋa tamâta siveta kenzi sakamao ndo panzi ŋana nenzi kalo-tawana kâ. \v 38 Kinzi ŋinde uru soka potomule silâ wa simâ wa, sitogonzi tamâta nenzi tâno toŋge tia. Kinzi sipavea warakanzi lâ nia bilimu wa nia tuu wa, aku sikeno lâ ŋgânza ilo wa wewe ilo wa. Miki kaloŋo ŋga; kinda timbunda ŋinde rârâni nenzi kalo-tawana ikeno sondo ndo pa Maro Kindeni. Mine kala kinzi nde tamâta ara ndo, sipolenzi tâno tamâta rârâni. \p \v 39 Kinda timbunda ŋinde rârâni kalonzi tawana Maro Kindeni, aku i ilo ara ndo panzi. Taitu lâ zo ŋinde kinzi simo vianzi lâ tâno kulu, ande kinzi ŋandai simora vetâŋa ara ŋinde Maro Kindeni muŋga ipa ŋgua tu ma iveta panzi. \v 40 Ŋana tu muŋgani Maro Kindeni ilo patea tu i ma muli iveta vetâŋa ara ndo toŋge pa kinzi wa kinda wa. I ilo tu lâ zo ndia kinzi tamâta muŋgâŋa ŋinde nenzi via ma ipâŋga ara ndo, ande kinda nenda via kala ma ipâŋga ara lâ zoni ndaina. \c 12 \s1 Ara ŋana kinda ma talea ndindi nâ ilâ pa Yesu \p \v 1 Kinda timbunda ŋinde nenzi kalo-tawana nde kaika ndo, aku lâ zo ŋine kinzini simandi ku siŋge kinda mbwaliu lâ, itogo take-take ŋalae tina mwasina. Ŋinde itogo kinda tamandi ŋana tapalilu tapopole, aku kinzi simandi ŋana simora nenda paliluŋa kâ. Mine nde ara ŋana kinda ma tatambira kelekele malia ndia rârâni uru itawa kinda ndue, aku tapile kiesaka ŋinde uru ilita kinda kaika tona. Aku ara ŋana kinda ma ilonda kaika ku naonda sondo tapalilu talâ pa keri ŋinde Maro Kindeni muŋga ipatea pa kinda. \v 2 Kinda ma talea ilâ wa imâ wa pa nzâla ŋgaŋe-ŋgaŋe, ande tia. Ara ŋana kinda ma talea ndindi nâ ilâ pa Yesu simbo nâ, ŋana tu ina muŋga ikai nzâla piti lâ ilonda kalonda ŋana ma kalonda tawana i. Aku i uru isuka nenda kalo-tawana ŋinde tu ipâŋga kaika tona. Muŋga, lâ zo ŋinde Yesu imo tâno kulu, ande isama mine tu ambo i ma ipono muli sondo nâ pa vetâŋa ndia Maro Kindeni ipatea papa, ande muli i ma imo ara ndo tava ndekâŋa ŋalae. I ilo patea mine, aku ŋana duvi ŋinde kâ imandi kaika ku ikai nâna lee ŋineŋga imâte lâ kâi popole tini. Taitu i ŋandai ilo malia ŋana ikai mateŋa kie mine ne maŋeti ŋga. Kala zo ŋine isaŋona Maro Kindeni tamwata tini pa wia kâ. \s1 Maro Kindeni uru itu kinda sondo \p \v 3 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Muŋga kinzi kiesaka tamwatanzi wisinzi nâna ndo pa Yesu ku sikai kazâŋa ŋalae tina papa, andeta imandi kaika ndo. Ambo miki ma kalomi ŋgere ŋana i ne vetâŋa ŋinde kâ, ande ŋinde ma ipu tini kaika pami, aku miki ma kambariri ku kapile nemi kalo-tawana, ande tia ndo. \p \v 4 Mao nâ, kinzi kiesaka tamwatanzi uru sikai kazâŋa ŋalae tina pami ŋana nemi kalo-tawana kâ, kala miki kamo paraŋa ilo; andeta miki seemi ŋandai ipâŋga lâ ŋga. \v 5 Tiambo miki kalomi kapa ŋana ŋgua ŋinde muŋga Maro Kindeni iporo pami ŋana ipu tini kaika pami, a? Miki nde kamo i natu wukale; mine kala iporo tu, \q1 “‘Naŋa natuŋgu, ambo Maro Ŋalae iveta vetâŋa toŋge pano ŋana itu noko sondo kâ, ande ara ŋana noko ma kalo ŋgere sondo ŋana vetâŋa ŋinde ne duvi kâ. Ambo imbitano wa ileleano wa, ande noko ma ilo malia koŋa ŋana ŋinde kâ ndimo. \v 6 Ŋana tu ambo Maro Ŋalae tini mwasa pa tamâta toŋge, ande i ma itu tamâta ŋinde sondo. Mao nâ, tamâta ea kinzi ipateanzi tu ma simo i natu wukale, ande i nâna ilanzi tamâta ŋinde rârâni ŋana itunzi sondo kâ.” \p \v 7 Ambo Tamânda Maro Kindeni ma iveta kie mine pa miki, aku ŋinde iveta malia pami, ande miki ma kamandi kaika, ŋana tu iveta kie taituni pa miki itogo tamâta iveta pa natu mine. Tiambo tamâta toŋge tini pwâka ŋana itu i natu sondo kâ, tiya? Tia ndo. \v 8 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Maro Kindeni uru itunzi i natu wukale rârâni sondo. Ambo i ma iveta mine tia pa tamâta toŋge, ande ŋinde itula pwataki tu tamâta ŋinde imo itogo nzâla tamâta natunzi mine, aku i ŋandai Maro Kindeni natu mao ŋga. \v 9 Miki kalomi ŋgere sondo ŋana kinda tamânda kinzi lâ tâno ŋine kulu, kinzi ŋinde uru situ kinda sondo. Kinda tamege ŋananzi tamâta ŋinde, aku uru tasuka ŋanzi kâki tona. Mine nde ara ŋana kinda ma tamege ndo ŋana Tamânda Maro Kindeni kâ, ina imo samba ilo, ku tapatawa warakânda tininda lâ i nao. Ambo kinda ma taveta mine, ande kinda ma tamo viânda nâ. \v 10 Kinda tamânda kinzi lâ tâno ŋine kulu muŋga situ nenda mâsi wa vetâŋa sondo ikura zo mbwana-mbwana nâ, ikura warakanzi nâ nenzi ilo-kalo mine. Aŋga Maro Kindeni uru itu kinda sondo ŋana ivila kinda mao nâ, ŋana ma tapâŋga sondo ndo, itogo i imo mine. \v 11 Lâ zo ndia tamâta toŋge nâna ilua natu ŋana itu i sondo kâ, ande natu ŋinde ŋandai indeka ŋana ŋinde kâ. Nâna ŋinde iveta i ilo malia nâ. Andeta muli, ambo kinda ma tapanâna sondo ŋana nâna ŋinde kinda takai ŋana nenda vetâŋa soki kâ, ande kinda ma takai kulu ara ndo. Kulu ŋinde nde mine; kinda ma tamo tamâta sondo ndo lâ Maro Kindeni nao, aku ma tamo tava wisinda pisi nâ. \s1 Kinda ma tapakatona sondo nâ \p \v 12 Mine kala miki kaloŋo ŋga; ambo noko mbau toŋge mareŋa ku imo itâtâra nâ, ande ara ŋana noko ma kusuka mbau ŋinde kâki ŋana iveta vetâŋa ara kilo kâ. Ambo noko kie toŋge itogo imâte lâ ikeno nâ, ande ara ŋana noko ma pwisi kaika, \v 13 aku pwoka lâ vetâŋa ara ne nzâla nâ. Ambo tamâta toŋge ne kalo-tawana ikeno kaika tia, ande ŋinde itogo induke ku iyoka sakamao. Ambo miki ma kamandi kaika tia, ande tamâta ŋinde ma ipayaula ndo. Andeta kaloŋo ŋga; ambo miki ma kamandi kaika, ande tamâta ŋinde ne kalo-tawana ma ipâŋga sondo kilo. \p \v 14 Miki ma kamakâsa ŋana kamo tava ilomi kalomi pisi nâ kunzi tamâta rârâni, aku kamakâsa ŋana kamo tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao tona, ŋana tu kinzi tamâta sondo simbonzi nâ ma sikura tu simo kuku Maro Ŋalae. \v 15 Miki kapakatona sondo ŋga. Tia ma nawalami toŋge ipu muli pa Maro Kindeni, ina wisi-wisi warika. Ambo nawalami toŋge imo ŋginimi tava ilo makisa, ande ŋinde ma ara tia ndo, ŋana tu tamâta ŋinde ne ilo-kalo soki ŋinde ma inzarere ilâ ku ma iveta miki rârâ kapâŋga ilomi muso ndo lâ Maro Kindeni nao. \p \v 16 Ambo miki nawalami toŋge ma ipalulua tini potomule, ande ŋinde ma ara tia ndo. Aku mine nâ, ambo imege ŋana Maro Kindeni tia, ande ŋinde ma ara tia ndo. Muŋga, kinda timbunda Isaka natu Iso ŋandai imege ŋana Maro Kindeni ŋga. Iso nde Isaka natu nzâla-kulu kâ, kala tama ne kelekele rârâni nde i ne tona. Andeta zo toŋge putole ipu, kala ipile ŋinde ŋana ika kondo taitu nâ. \v 17 Miki kasama tu muli, Iso ilo tu i tama Isaka ma itu nzâmbe papa i ŋana ikai kelekele arara ŋinde kâ. Andeta Isaka iveta mine tia. Iso ita pâta ŋana ikai kelekele ŋinde kâ, andeta nzâla toŋge ikeno ŋana ikai nzâmbe kâ, ande tia. \s1 Kinda tamâ tapâŋga Jerusalem lawea tini laiti, lawea ŋinde ikeno samba ilo \p \v 18 Nia ndoyo, kinzi Isrel ŋgu silâ simo Sinai Tuu tini laiti. Ŋinde nde tâno ne tuu toŋge, ikura ŋana kinzi simora ku sitaŋo lâ mbalaunzi. Lâ zo ŋinde, kinzi simora yââ ŋalae tina ikeno tuu ŋinde tini tava kondoma ŋalae ndo. Aŋga lawea iyoka kaika lâ. \v 19 Aku siloŋo tando ita, ku siloŋo kawa ŋgua toŋge ne sarawâŋa imâ panzi tona. Kinzi siloŋo ŋgua ŋinde lâ, aku siruru pâta. Mine kala sipai Mose tu, “Maka tinima pwâka tu kaloŋo ŋgua kaŋa mine kilo.” \v 20 Kinzi siruru ndo ŋana ŋgua ŋinde Maro Kindeni iporo panzi. I nde iporo mine tu, “Ambo tamâta toŋge tâku simbi toŋge ma imâ laiti ku itaŋo tuu ŋine tini, ande miki ma mira nâ kasia i pâta imâte.” \v 21 Kinzi simora mâsi ŋinde, aku siruru pâta kanaŋo. Aku Mose kala iruru mine nâ ku iporo tu, “Naŋa tiniŋgu ruru ŋalae tina”. \p \v 22 Aŋga miki ŋandai kamâ kapâŋga tuu mine tini laiti ŋga. Miki nde kamâ kapâŋga Saion Tuu tini laiti, aku kapâŋga Maro Kindeni Via Tamwata ne lawea Jerusalem ikeno samba ilo. Kinzi aŋelo kambwaŋenzi ŋalae ndo nde sipasau lâ simo lawea ŋinde tava ndekâŋa nâ. \v 23 Aku miki kamâ kapâŋga pa Maro Kindeni ne tamâta nenzi pasauŋa. Kinzi nde simo sitogo i natu nzâla-kulu kâ mwasina, aku Maro Kindeni iŋgere tamâta ŋinde ŋanzi lâ pepa ikeno samba lawea ŋinde tini marumbu lâ. Miki kamâ kapâŋga Maro Kindeni tini laiti lâ, inani ma muli ipare nia panzi tamâta rârâni ŋana nenzi vetâŋa kâ. Aku miki kamâ kapâŋga pa kinzi tamâta pinde, kinzi ŋinde muŋga siveta vetâŋa ara lâ tâno kulu, ŋineŋga simâte, kala ŋine sipâŋga tamâta ara ndo lâ Maro Kindeni nao. \v 24 Miki kamâ kapâŋga pa Yesu lâ, inani ikai nzâla piti pa Maro Kindeni tu ma iveta ŋgua pâŋa wasaseki kunzi tamâta. Aku miki kamâ kapâŋga pa see ŋinde Yesu muŋga ipaliŋi ŋana ivila kinda kâ, aku i see ŋinde ipole see ŋinde timbunda Abel nanayoni ipaliŋi lâ. \f + \fr 12:24 \ft 24 Yesu see itula Maro Kindeni ne tini-mwasa kilala pwataki, aŋga Abel see itula tamâta nenzi wisi-nâna kilala pwataki.\f* \s1 Kinda ma tapu mulinda pa Maro Ŋalae kawa ŋgua ndimo \p \v 25 Miki kapakatona sondo ŋga; miki ma kapu mulimi pa Maro Ŋalae kawa ŋgua ndimo. Nia ndoyo, Mose itula Maro Kindeni kawa ŋgua panzi Isrel ŋgu, andeta sipono taŋanzi ŋana ŋgua ŋinde kâ. Mose nde tamâta nâ, andeta muli ŋga kinzi tamâta ŋinde sikura tu sikâwa pa nia ŋgaŋe ku sipavea ŋana nenzi kiesaka ŋinde ne pareŋa-nia kâ, ande tia. Mine kala miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Zo ŋine Maro Ŋalae tamwata itu ŋgua kaika pa kinda, aku i imo samba ilo. Ambo kinda ma tapu mulinda papa i, ande kinda ma takura tu takâwa ŋana nenda kiesaka ŋinde ne pareŋa-nia mâsi mana, a? Kinda ma takura tia ndo. \v 26 Lâ zo muŋgâŋa ŋinde, Maro Kindeni kawa ŋgua iririŋo tâno marumbuni lâ. Taitu kala ŋine i ipa ŋgua mine tu, “Zo toŋge kilo naŋa ma aveta tâno ririŋo ŋalae tina. Andeta tâno nâ ma ririŋo tia; naŋa ma aririŋo samba tona.” \v 27 Maro Kindeni iporo ŋana “zo toŋge kilo”, aku ŋgua ŋinde itula pwataki tu lâ zo muli ŋinde, ande i ma izavarunzi kelekele rârâni muŋga ipulianzi ŋinde, aku ma naonzi tia lâ. Aŋga kelekele ndia ipatea tu ma izavaru tia, ande kelekele ŋinde nâ ma simo. \p \v 28 Lâ zo muli, kinda ma takai koipu kuku Kirisi mine ku tamo nâ, aku sâ toŋge ma ikura tu iririŋo ŋinde, ande tia. Mine nde ara ŋana ma kawânda ndaŋge pa Maro Kindeni ku tapanea i sondo, itogo i tamwata ipatea tu ma taveta mine. Ara ŋana kinda ma tasuka i ŋa kâki ku tamege ŋana i kâ. \v 29 Ŋana tu ŋgua ŋine nde mao kanaŋo: “Kinda nenda Maro Kindeni nde itogo yââ kaika ŋalae tina ŋana izavaru kelekele kâ”. \c 13 \s1 Kinda taitu-taitu ma tininda mwasa nâ panzi kalo-tawana tamâta \p \v 1 Ara ŋana miki taitu-taitu ma tinimi mwasa ndo panzi nawalami kalo-tawana tamâta, ikura miki uru kaveta mine. \v 2 Aku lâ zo ndia tamâta lombo ma simâ pa nemi lawea, ande miki ma kalomi ŋgere sondo ku kakainzi simo nemi luma ilo. Miki kasama tu muŋga, tamâta pinde sikainzi tamâta lombo pinde ku sionzi simo nenzi luma ilo ŋana sikatonanzi kâ. Kinzi situ tamâta lombo ŋinde nde tamâta nâ, andeta kinzi ŋandai tamâta ŋga; kinzi nde aŋelo. \v 3 Miki ma kalomi sukâŋa ŋananzi nimi-nambwe kalo-tawana tamâta ŋinde simo luma sakamao ilo. Miki ma kalomi sukâŋa lâ vetâŋa kie taituni itogo miki warakami kamo luma sakamao ŋinde ilo kunzi. Nenda kazâŋa tamâta uru siveta kenzi sakamao panzi nawalânda pinde, ande miki ma kalomi sukâŋa ŋananzi lâ vetâŋa kie taituni itogo kinzi siveta kenzi sakamao pa miki warakami mine. \p \v 4 Kinda tamâta nenda pakâeŋa nde vetâŋa ara ndo. Mine nde miki tamâta ea kakâe lâ, ande miki ma kakatona nemi pakâeŋa ŋinde sondo ndo, ŋana ŋinde ma ikeno mbâra-mbâra ndo lâ Maro Kindeni nao. Miki kasama tu Maro Kindeni ma ipare nia panzi tamâta ea siveta mâsi sakamao kaŋa-kaŋa ŋana sipalulua tininzi potomule kâ. \v 5 Miki ma ilomi ŋalae koŋa ŋana kagona mbaliŋa kâ ndimo. Ara ŋana miki ma kaporo lâ warakami ilomi tu, “Kelekele ndia kala naŋa akai lâ, ande ŋinde ikurana”. Ŋana tu Maro Kindeni muŋga iporo ŋgua mine tu, \q1 “‘Naŋa ma akatonami ikura zo rârâni. Naŋa ma apilemi kamo kaa nâ, ande tia ndo”. \m \v 6 Mine kala kinda takura tu tamandi kaika ku taporo mine tu, \q1 “‘Maro Ŋalae nde naneŋgu Pavilâŋa Tamwata. Mine kala naŋa ma aruru tia ndo, ŋana tu kinzi tamâta sikura ŋana siveta vetâŋa soki pa naŋa, ande tia.” \s1 Kinda ma mainda ŋana nenda kalo-tawana kâ ndimo \p \v 7 Ara ŋana miki kalo-tawana tamâta ma kalomi ŋgere ŋananzi tamâta ŋinde muŋga sikai poe pami. Kinzi tamâta ŋinde muŋga situla Maro Kindeni kawa ŋgua pami. Ara ŋana miki ma kalomi ŋgere sondo ŋana vetâŋa rârâni siveta ŋinde, lâ zo ŋinde kinzi simo vianzi yo. Aku ara ŋana miki ma kao nemi kalo-tawana ilâ sondo pa Maro Kindeni, ikura nenzi kalo-tawana mine. \v 8 Yesu Kirisi i ŋana ipalele kâ, ande tia ndo. Vetâŋa ndia iveta lâ zo muŋgâŋa, ande i uru iveta vetâŋa kie taituni lâ zo ŋine wa lâ zo muli-muli wa. \p \v 9 Mine nde miki ma kapaloŋo pa ŋgua kaŋa-kaŋa ndimo, ŋana tu ŋgua ŋinde ma izavaru ilomi kalomi ku iveta miki kalomi kapa ŋana Maro Kindeni ne nzâla kâ. Ara ŋana Maro Kindeni ne wisi-wisi simbo nâ ma ipu tini kaika pa ilonda kalonda. Aŋga ŋgua tukuŋa kiri-kiri ŋana kâŋa-nuŋa kâ nde ikura tu ipu tini kaika mine pa kinda, ande tia. Ambo tamâta toŋge ma ipaveta kuku ŋgua tukuŋa kie mine, ande ŋinde ikura tu ivila i, ande tia. \v 10 Kinda nenda patarawâŋa kie toŋge imo, aku patarawâŋa ŋinde ikura tu ivilanzi patarawâŋa tamâta ŋinde uru siveta wurâta lâ Juda nenzi luma sapâŋa ilo, ande tia. \p \v 11 Patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae uru iveta patarawâŋa toŋge mbwani taitu nâ ikura mbwera mbwera. I uru ikai lama wa bulmakao seenzi ku ilâ pa luma sapâŋa ne “Nia Sapâŋa Ndo”, ŋineŋga iveta patarawâŋa ŋana izavaru kiesaka piti kâ. Aŋga simbi ŋinde karae nde sikai siyâti simomo lâ yââ kulu lâ lawea ŋgaŋe kana lâ. \v 12 Ŋana duvi ŋinde kâ, ande Yesu kala imâte nia yo lâ lawea ŋalae ne ŋgumbi ŋgaŋe, ŋana i tamwata see ma izavaru kiesaka ne muso piti lâ tamâta ilonzi kalonzi. \v 13 Mine nde ara ŋana kinda ma tayâti talâ pa Yesu lâ lawea ŋgaŋe, ku takai maŋeti itogo i muŋga ikai mine. \v 14 Kinda tasama tu nenda lawea mao ŋandai ikeno tâno ŋine kulu ŋga. Taitu kinda uru tao tininda ŋana lawea toŋge ma ipâŋga lâ zo muli kâ. \p \v 15 Mine nde ara ŋana kinda ma tasuka Maro Kindeni ŋa kâki ikura zo zo. Yesu iveta nzâla pa kinda ŋana ma tapanea Maro Kindeni, aku paneâŋa ŋinde ma ikâki papa i itogo nenda patarawâŋa mwasina. \v 16 Ambo miki nawalami pinde simo kaa nâ, nenzi kelekele tia, ande ara ŋana miki ma kaveta kemi ara panzi ku kavilanzi lâ nemi kelekele pinde. Miki ma kalomi kapa ŋana kaveta mine kâ ndimo, ŋana tu Maro Kindeni ilo ara ndo ŋana patarawâŋa kie mine. \s1 Maro Kindeni i ŋana iveta kinda tamo ara kâ \p \v 17 Miki nemi poe tamâta kinzi nde uru sikatonami sondo ikura zo rârâni. Kinzi sisama mine tu muli ŋga, kinzi ma sipatula warakanzi pa Maro Kindeni ŋana wurâta rârâni muŋga siveta ŋinde. Mine nde ara ŋana miki ma kapono muli sondo pa kawanzi ŋgua ku kamo kalonzi nâ. Ambo miki ma kaveta mine, ande kinzi ma ilonzi malia tia. Kinzi ma sindeka nâ ŋana siveta nenzi wurâta ŋinde. Ambo kinzi ma sikatona miki tava ilonzi malia, ande ŋinde ma ivilami tia. \p \v 18 Ara ŋana miki ma kano kaika pa Maro Kindeni tu ma isuka maka. Maka kapasama tu iloma kaloma ikeno mbâra-mbâra ndo lâ i nao, aku maka iloma tu kaveta vetâŋa ara nâ ikura zo rârâni. \v 19 Naŋa iloŋgu ndo tu miki ma kano pa Maro Kindeni tu ivila naŋa ku walele nâ io naŋa ataulo amâ pami kilo. \p \v 20 Kala ŋine miki kakai Maro Kindeni ne nzâmbe mine; nenda Maro Ŋalae Yesu, ina kinda lama ŋgu nenda katonâŋa ara, ande ipaliŋi tamwata see ku imâte ŋana iveta Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa wasaseki ipâŋga kanaŋo, aku ŋgua pâŋa ŋinde nde ŋana marumbu kâ, ande tia ndo. Mine kala Maro Kindeni, ina wisi-pisi warika, ipaŋo i lâ mateŋa nianzi imo via kilo. \v 21 Maro Kindeni ne pavilâŋa imâ pami ku ivilami ŋana kaveta vetâŋa rârâni ipatea pami ŋinde. Aku ina io Yesu Kirisi ne walo kaika imâ ilonda kalonda, ŋana tamo sondo lâ i nao, ikura i ilo papa mine. Kinda nenda paneâŋa ilâ pa Yesu Kirisi ikura zo zo, ma tasuka i ŋa kâki mine ku tamo nâ. Mao. \s1 Wisi-ara ne ŋgua pinde \p \v 22 Niŋgu-nambwe wukale, naŋa iloŋgu tu miki ma katambira taŋami sondo ŋana ŋgua rârâni aŋgere lâ pepa ŋine tini. Naŋa aŋgere ŋgua ŋine ŋana ipu tini kaika pa ilomi kalomi, aku aŋgere ŋgua ŋalae koŋa tia. \p \v 23 Naŋa iloŋgu tu miki ma kasama ŋine; ninda-nambwe Timoti, ande sikai piti lâ luma sakamao ilo iyâti ilâ lâ. Ambo i ma imâ ipâŋga pa naŋa walele nâ, ande maka rua ma kamâ kamora miki. \p \v 24 Maka kano pami tu kaporo kawama kari ara panzi nemi poe tamâta rârâni, aku ilâ panzi Maro Kindeni ne tamâta rârâni tona. Aku kinzi kalo-tawana tamâta simo Itali tâno ŋine kala kawanzi kari ara pami tona. \p \v 25 Maro Kindeni ne wisi-wisi imo ku miki rârâni.