\id GAL NT0143 - Clark - May, 1995 \h Galesia \toc1 Pepa Paulo iŋgere panzi kalo-tawana tamâta simo Galesia tâno \toc2 Galesia \toc3 Gal \mt1 GALESIA \mt2 Pepa Paulo iŋgere panzi kalo-tawana tamâta simo Galesia tâno \ib \ip \it Galesia nde tâno toŋge Rom ikatona, aku Juda tamâta rârâ simo ŋinde. Paulo muŋga imo Galesia tâno itula pâri ara panzi mbwani rua (Pâri Tamâta 13:51, 18:23), kala kalo-tawana tamâta ŋgu pinde simo ŋinde. Andeta tamâta pinde simâ sipâŋga ku silele pâri ara ipâŋga kie toŋge. Kinzi siporo tu mâsi ŋana tapono muli pa ŋgua tukuŋa kâ nde nzâla ŋana tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Andeta Paulo iŋgere ŋgua ŋine panzi iporo kaika tu ŋana nenda kalo-tawana nâ, ande Maro Kindeni ikai kinda piti lâ kondoma ilo. Nenda vetâŋa ara ikura tu iveta kinda tamo sondo lâ Maro Kindeni nao, ande tia.\it* \c 1 \p \v 1 Naŋa pâri-tamâta Paulo. Kinzi tamâta ŋalaŋala ŋandai sipatea naŋa kala apâŋga pâri-tamâta ŋga, aku tamâta toŋge ŋandai io naŋa ŋana alâ atula pâri ara ŋga. Yesu Kirisi aŋga Tama Maro Kindeni, inani kala muŋga ipaŋo Yesu lâ mateŋa nianzi imandi imo via kilo, kinzi rua sipatea naŋa ŋana aveta wurâta ŋine. \v 2 Naŋa amo taitu kunzi tamâta pinde uru siveta wurâta kuku naŋa, kala aŋgere ŋgua lâ pepa ŋine tini imâ pa miki kalo-tawana tamâta kamo Galesia tâno. \p \v 3 Kinda Tamânda Maro Kindeni aŋga Maro Yesu Kirisi rua nenzi wisi-wisi wa wisi-pisi wa imâ pami. \v 4 Yesu Kirisi iveta ikura Tamânda Maro Kindeni ne pateâŋa mine, kala ipile tamwata ne via ku imâte ŋana izavaru nenda kiesaka piti lâ tininda. Iveta mine ŋana iyaute kinda piti lâ tâno ŋine ne vetâŋa potomule. \v 5 Mine nde ara ŋana kinda ma tapanea Maro Kindeni tasuka i ŋa kâki ikura zo zo. Mao. \s1 Pâri ara taitu nâ ikeno \p \v 6 Opopo, naŋa iloŋgu kura tia ndo ŋana miki nemi vetâŋa kâ! Muŋgani, Maro Kindeni isarâwa pami tu kakai Yesu Kirisi ne wisi-wisi ŋinde. Andeta miki walele nâ kapu mulimi papa i, aku kamandi ŋana kapaipa kuku pâri ara kie toŋge. \v 7 Aŋga pâri ara ŋinde nde pâri ara mao, ande tia ndo. Taitu tamâta pinde siveta ŋana sizavaru ilomi kalomi. Kinzi situ silele Yesu Kirisi ne pâri ara ŋinde ipâŋga kaŋa toŋge. \v 8 Andeta miki kaloŋo ŋga; ambo maka warakama tâku samba ne aŋelo toŋge tâ ma katula pâri ara pami, andeta pâri ara ŋinde ŋandai rege-rege kuku pâri ara ŋinde maka nanayoni katula pami, ande naŋa ano pa Maro Kindeni tu i ma ikai tamâta iveta mine ku itambira ilâ yââ ŋalae ne mbââ ilo, ma imo ŋinde ku imo nâ. \v 9 Maka muŋga kaporo ŋgua ndainani nâ, kala ŋine naŋa atu aporo ŋgua kaŋa taituni kilo. Tamâta pinde uru situla pâri ara toŋge pa miki, andeta pâri ara ŋinde ŋandai rege-rege kuku pâri ara ŋinde muŋga miki kakai lâ. Mine kala naŋa ano pa Maro Kindeni tu i ma itambiranzi tamâta ŋinde silâ yââ ŋalae ne mbââ ilo, ma simo ŋinde ku simo nâ. \p \v 10 Naŋa ŋandai iloŋgu tu kinzi tamâta ma ilonzi ara pa naŋa ŋga. Naŋa iloŋgu tu Maro Kindeni nâ ma ilo ara pa naŋa. Aku naŋa uru aporo ŋgua mâru-mâru panzi tamâta, ande tia. Mao nâ, nia ndoyo naŋa uru aporo ŋgua mâru-mâru panzi tamâta. Andeta kaloŋo ŋga; ambo vetâŋa ŋinde ma ikeno pa naŋa yo, ande naŋa ma akura tu amo Yesu Kirisi ne wurâta tamâta mao, ande tia. Andeta apile vetâŋa ŋinde marumbu lâ. \s1 Paulo parina ŋana muŋga ipâŋga imo pâri-tamâta \p \v 11 Niŋgu-nambwe wukale, naŋa iloŋgu tu miki ma kasama ŋgua ŋine sondo ndo; pâri ara ŋinde muŋga atula pami, ande tamâta nâ nenzi ŋgua, ande tia. \v 12 Tamâta toŋge ŋandai itula pâri ara ŋinde pa naŋa ŋga, aku tamâta toŋge ŋandai ipanana naŋa ŋana ŋga. Yesu Kirisi tamwata itula pâri ara pa naŋa kala akai lâ. \p \v 13 Miki kaloŋo naŋa parinâŋgu lâ, ŋana vetâŋa rârâ muŋga aveta ŋinde. Miki kasama tu naŋa muŋga apono muli sondo ndo pa Juda nenzi mâsi wa ŋgua tukuŋa rârâni. Aku naŋa akai kazâŋa ŋalae panzi tamâta ŋinde kalonzi tawana Yesu, aku atogo ŋana azavarunzi kâ. \v 14 Naŋa muŋga amandi kaika ndo ŋana asuka timbuma nenzi vetâŋa rârâni kâki, aku apolenzi nawalâŋgu Juda tamâta limoa rârâ ŋana apono muli pa vetâŋa ŋinde rârâni. \v 15 Taitu nia ndoyo, lâ zo ŋinde naŋa nana ipaguguana tia yo, ande Maro Kindeni ipatea naŋa lâ, aku ŋana i ne wisi-wisi kâ, ande isarawa naŋa tu ma apâŋga i ne pâri-tamâta. \v 16 Aku i ilo patea tu ma itula tamwata natu Yesu Kirisi kilala pwataki pana, ŋana naŋa ma akura tu atula i natu parina panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu. Aku lâ zo ŋinde Maro Kindeni itula Yesu Kirisi kilala pwataki pa naŋa, ande naŋa ŋandai alâ akasoŋanzi tamâta pinde tu ma sipananana ŋana pâri ara kâ. \v 17 Aku lâ zo ŋinde, naŋa ŋandai akâki alâ pa Jerusalem lawea ŋana aporo panzi tamâta ŋinde simuŋga pa naŋa ŋana simo pâri-tamâta. Lâ zo ndainani nâ, naŋa aŋgeŋge ŋana Jerusalem lawea aku amandi alâ pa nia bilimu toŋge ikeno Arebia tâno. Aku muli ŋga ataulo alâ pa Damaskus lawea kilo. \p \v 18 Mbwera ŋato ilâ lâ, ŋineŋga akâki alâ pa Jerusalem lawea ŋana aveta mete kuku Petero. Andeta naŋa amo soŋgo tia; amo ndaina kuku Petero ikura sânda rua nâ. \v 19 Lâ zo ŋinde naŋa amo kuku Petero, ande naŋa aporo pa pâri-tamâta toŋge, ande tia. Naporo pa Yamesi simbo nâ, ina nenda Maro Ŋalae Yesu tai. \v 20 Kala ŋine naŋa apaimi lâ Maro Kindeni nao tu ŋgua ŋine kala aŋgere lâ pepa tini, ande ŋgua mao kanaŋo. \v 21 Naŋa amo kuku Petero lee marumbu lâ, ŋineŋga ataulo pa Siria tâno aŋga Silisia tâno kilo. \v 22 Lâ zo ŋinde, kinzi kalo-tawana tamâta lâ Yesu Kirisi ne ŋgu ŋinde simo Judia tâno, ande kinzi ŋinde sizizâla ŋana naŋa naoŋgu. \v 23 Taitu siloŋo nawalanzi situ naŋa parinâŋgu mine tu, “Tamâta ŋinde kala muŋga iveta kie sakamao pa kinda, ande kala zo ŋine tamâtani ndaina uru itula pâri ara ŋine kinda uru kalonda tawana. Taitu muŋgani ikai wurâta ŋana izavaru pâri ara ndainani nâ.” \v 24 Kinzi siloŋo pâri ŋana vetâŋa rârâni ŋinde Maro Kindeni iveta pa naŋa, kala sipanea i ŋa. \c 2 \s1 Kinzi pâri-tamâta pinde sio ilonzi ilâ taitu kuku Paulo \p \v 1 Naŋa amo lee, mbwera saŋao kanaŋo ŋapa ilâ lâ. Ŋineŋga maka rua Banabas rua kakâki kalâ Jerusalem lawea kilo. Aku naŋa akai Titi iyoka kuma tona. \p \v 2 Maro Kindeni tamwata itula pa naŋa mine tu naŋa ma alâ amo Jerusalem. Aku lâ zo naŋa amo Jerusalem, ande naŋa atula pâri ara panzi, pâri ara ndainani naŋa uru atula panzi tamâta simo lâ tinikoa ŋgu. Andeta naŋa ŋandai aporo ŋgua ŋinde lâ tamâta rârâ naonzi ŋga. Naŋa tiniŋgu pwâka tu naneŋgu wurâta ŋana atula pâri ara kâ ma ipâŋga kaa nâ. Mine kala akainzi kalo-tawana tamâta mbâna-mbâna pinde kalâ pa nia ŋgaŋe, ŋineŋga aporo ŋgua panzi. Tamâta pinde uru siporo ŋgua ŋananzi kalo-tawana tamâta ŋinde mine tu, “Kinzi nde poe tamâta”. \v 3 Titi imo kuku naŋa, aku i nde Grik tamwata, i Juda tamâta tia. Aku Yesu Kirisi ne kalo-tawana tamâta laŋeŋa pinde siporo kaika tu maka ma kave Titi karae, itogo Juda nenzi mâsi mine. Andeta maka kaveta mine tia. \v 4 Kinzi kalo-tawana tamâta laŋeŋa ŋinde sipavea nâ ku simâ maka ŋginima. Kinzi sisama tu maka kaloma tawana Yesu Kirisi, aku kapile mâsi ŋana kapono muli pa Juda nenzi ŋgua tukuŋa kâ, kala ilonzi tu silea pa nema vetâŋa. Ŋgua tukuŋa ŋinde nde itogo nimbu toŋge muŋga Yesu Kirisi ipalalana piti lâ tinima, andeta kinzi ilonzi tu ma sio nimbu ŋinde ilâ ŋana isusu maka kilo. \v 5 Andeta maka ŋandai kasâu pa nenzi ŋgua ŋana kave Titi karae ŋga. Maka kamandi kaika, aku kapu nenzi ŋgua rârâni ŋinde ndue lâ. Maka tinima pwâka tu ŋgua tukuŋa siŋga ma imâ ikai Yesu Kirisi ne pâri ara nia. I ne pâri ara ŋinde nde mao kanaŋo, aku ŋine nde ŋana isuka miki ikura zo rârâni. \p \v 6 Lâ zo ŋinde maka kapasau kunzi tamâta mbâna-mbâna ŋinde, ande kinzi siseŋge ŋgua toŋge lâ naneŋgu ŋgua, ande tia. Tamâta pinde uru siporo ŋgua ŋananzi tamâta mbâna-mbâna ŋinde mine tu, “Kinzi nde poe tamâta”. Andeta lâ naŋa warakâŋgu nâ iloŋgu, ŋgua ŋinde nde kaa nâ, ŋana tu Maro Kindeni ilo ŋana tamâta ŋanzi kâ, ande tia. \v 7 Kinzi tamâta mbâna-mbâna ŋinde ilonzi kalonzi ipâŋga tu Maro Kindeni wurâta ilua naŋa ŋana atula pâri ara panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu, itogo nanayoni i wurâta ilua Petero ŋana itula pâri ara panzi Juda tamâta mine. Mine kala nenzi ŋgua tia. \v 8 Mao nâ, Maro Kindeni walo kaika ilua Petero ŋana ma imo pâri-tamâta panzi Juda tamâta. Aku mine nâ, Maro Kindeni tamwata ne walo kaika ilua naŋa ŋana amo pâri-tamâta panzi tinikoa ŋgu. \v 9 Tamâta pinde uru siporo ŋgua ŋana Yamesi, Petero aŋga Yoane mine tu, “Kinzi nde poe tamâta”. Andeta lâ zo ŋana tamâta ŋato ŋinde ilonzi kalonzi ipâŋga tu Maro Kindeni io ne wisi-wisi imâ pa naŋa lâ, ande kinzi sitaŋo maka rua Banabas rua mbauma, aku sikaima togo ninzi-nambwe wukale mine. Ŋineŋga kinzi wa maka wa kao iloma kaloma ilâ taitu, aku kapa ŋgua mine tu maka ma katula pâri ara panzi tinikoa ŋgu, aŋga kinzi ma situla pâri ara panzi Juda ŋgu. \v 10 Kinzi siporo ŋgua taitu nâ pa maka rua mine tu, “Maka iloma tu miki rua ma kagona mbumbu ŋana kalanzi nawalânda kalo-tawana tamâta simo sugorai lâ Jerusalem lawea, itogo miki rua muŋga kaveta mine.” Andeta nia ndoyo naŋa iloŋgu patea tu naŋa ma aveta vetâŋani ndaina. \s1 Paulo itula Petero ne vetâŋa soki pwataki \p \v 11 Andeta muli ŋga Petero imâ imo Antiok lawea ikura zo pinde, aku pa zo ŋinde naŋa amandi i tamwata nao aku ambita pâta kanaŋo, ŋana tu iveta vetâŋa soki ndo. \v 12 Mao nâ, nia ndoyo iveta vetâŋa ara ŋana isaŋona ika kâpwa kunzi kalo-tawana tamâta lâ tinikoa ŋgu. Andeta muli ŋga, tamâta pinde lâ Yamesi ne ŋgu simâ sipâŋga lâ, ŋineŋga Petero itaulo pa Juda nenzi mâsi ŋana tininzi piti ndo ŋananzi tamâta lâ tinikoa ŋgu. I ne vetâŋa ŋinde nde duvi mine; iruru ŋananzi kalo-tawana tamâta ŋgu ŋinde uru sipaveta kuku Juda nenzi vetâŋa rârâni. \v 13 Aku kinzi Juda ŋgu kalo-tawana tamâta rârâni kala sipono muli pa Petero ne vetâŋa laŋeŋa ŋinde. Ŋineŋga sisowe Banabas ilo kalo, ande kala iveta vetâŋa laŋeŋa ndainani nâ kunzi tona. \p \v 14 Naŋa amora tu kinzi ŋandai sipono muli sondo pa pâri ara ne ŋgua ŋga. Tia ku naŋa amandi kinzi rârâni naonzi aku apai Petero tu, “Noko nde Juda tamwata, andeta kupile Juda nenzi vetâŋa ku kupaveta kuku tinikoa ŋgu nenzi vetâŋa. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga noko kuporo kaika panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu tu ma sipaveta kuku Juda nenzi vetâŋa, a?” \s1 Ambo tamâta toŋge kalo tawana Yesu, ande ipâŋga tamâta sondo ndo lâ Maro Kindeni nao \p \v 15 Ŋineŋga naŋa apai Petero tu, “Kinda tinânda sipagugua kinda tapâŋga Juda laluna. Mine kala kinda ŋandai tamo tatogonzi ‘kiesaka tamwatanzi’ lâ tinikoa ŋgu. \v 16 Aku kinda tasama tu ambo tamâta toŋge ikai wurâta ŋalae ŋana ipono muli pa Mose ne ŋgua tukuŋa, ande vetâŋa ŋinde ikura tu iveta i ipâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao, ande tia. Ambo tamâta toŋge kalo tawana Yesu Kirisi, ande i ne kalo-tawana ŋinde nâ ikura tu iveta i ipâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao. Aku kinda kala mine nâ tao nenda kalo-tawana ilâ pa Yesu Kirisi lâ, ŋana tu kinda tasama ŋine; nenda kalo-tawana ŋinde iveta kinda tapâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao. Kinda tapile nzâla ŋana toka Mose ne ŋgua tukuŋa muli, ŋana tu nzâla ŋinde ikura tu iveta tamâta toŋge ipâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao, ande tia ndo. \p \v 17 Kinda nenda kalo-tawana ikeno pa Kirisi, aku ilonda tu kalo-tawana ŋinde iveta kinda tapâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao. Aku lâ zo ŋana kinda tapile nzâla ŋana toka Mose ne ŋgua tukuŋa muli, ande lâ ŋgua tukuŋa nao kinda tapâŋga tatogonzi kiesaka tamwatanzi lâ tinikoa ŋgu mine. Mine kala ma taporo mana; tiambo ma taporo tu ‘Kirisi tamwata ilo tu iveta kiesaka ipâŋga ŋalae’, tiya? Tia ndo kanaŋo! \v 18 Ambo naŋa ma apile nzâla ŋana ayoka Mose ne ŋgua tukuŋa muli, andeta muli ŋga naŋa ma apono muli pa nzâlani ndaina kilo, ande vetâŋa ŋinde ma itula pwataki tu naŋa nde kiesaka tamwatâŋgu. \v 19 Ŋana tu Mose ne ŋgua tukuŋa io naŋa lâ nzâla ŋinde ilâ pa mateŋa kâ. Andeta naŋa iloŋgu tu aveta ikura Maro Kindeni ne pateâŋa mine, kala apile nzâla ŋinde marumbu lâ. \p \v 20 Ŋinde itogo naŋa amâte lâ kâi popole tini kuku Kirisi. Taitu kala ŋine akai via wasaseki lâ. Naŋa muŋga akai poe pa warakâŋgu neŋgu via, andeta kala ŋine Kirisi imo iloŋgu, aku uru ikai poe pa naŋa. Kala ŋine naŋa kaloŋgu tawana Maro Kindeni Natu, inani tini mwasa ndo pa naŋa kala ipile tamwata ne via ku imâte ŋana ikai naŋa piti lâ kondoma ilo. Aku naneŋgu kalo-tawana ŋine uru igagati naŋa iloŋgu kaloŋgu ŋana aveta vetâŋa ara lâ tâno kulu. \p \v 21 Naŋa tiniŋgu pwâka tu aveta Maro Kindeni ne wisi-wisi ipâŋga itogo kelekele kaa nâ mine. Kuloŋo ŋga; ambo Mose ne ŋgua tukuŋa ikura ŋana iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, ande Kirisi imâte koa tia nâ. Andeta tia.” Naŋa Paulo aporo ŋgua mine pa Petero. \c 3 \s1 Mâsi ŋana toka ŋgua tukuŋa muli kâ, aŋga mâsi ŋana kalonda tawana Yesu Kirisi kâ \p \v 1 Miki Galesia tamâta ilomi kalomi sondo tia ndo! Tamâta ea iyaula nemi ilo-kalo, a? Naŋa muŋga atula Yesu parina pwataki pami lâ. Mine kala itogo miki warakami kamora Yesu itâra lâ kâi popole tini imâte. \p \v 2 Naŋa atu akasoŋami kasoŋâŋa taitu nâ. Miki muŋga kaveta vetâŋa ndia ŋineŋga Koroani Sapâŋa imâ ilomi, a? Tiambo miki kapaveta kuku ŋgua tukuŋa lâ, ŋineŋga kakai Koroani Sapâŋa, tiya? Tia ndo! Miki kaloŋo Yesu ne pâri ara aku kalomi tawana lâ, aku kalo-tawana ŋinde nâ ikai nzâla piti pa Koroani Sapâŋa tu imâ pami. \v 3 Miki nde kapa ndo! Nia ndoyo, lâ zo ŋinde nemi kalo-tawana ipâŋga wasaseki, ande Koroani Sapâŋa ne kaika uru isukami. Aŋga lâ zo ŋine miki katu warakami nemi kaika ikura tu isuka nemi via lâ tâno kulu, a? \v 4 Malia pinde nde imâ ipâŋga pami lâ; tiambo malia ŋinde isukami tia, a? Taitu naneŋgu morâŋa tu malia ŋinde nde isukami lâ. \v 5 Mao nâ, Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa ilua miki lâ, aku uru iveta mâsi kaika rârâ ipâŋga ŋginimi. Tiambo Maro Kindeni imora tu miki uru kapaveta kuku Mose ne ŋgua tukuŋa, aku ŋana duvi ŋinde kâ iveta kie ara ŋinde pami, tiya? Tia ndo! Miki kaloŋo pâri ara aku kalomi tawana, aku ŋana duvi ŋinde kâ iveta mine pami. \p \v 6 Miki kalomi ŋgere sondo ŋana Abraham kâ. Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “Abraham kalo tawana Maro Kindeni, aku ŋana i ne kalo-tawana ŋinde kâ, ande ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao.” \m \v 7 Mine nde kaloŋo ŋga; tamâta ea kalonzi tawana Yesu Kirisi, kinzi ŋinde sipâŋga sitogo Abraham ne vâsa mao. \v 8 Nia ndoyo Maro Kindeni ilo patea tu tamâta pinde lâ tinikoa ŋgu ma kalonzi tawana i, aku nenzi kalo-tawana ŋinde ma ivetanzi sipâŋga tamâta sondo lâ i nao. Mine kala nanayoni Maro Kindeni itula pâri ara pa Abraham mine tu, \q1 “‘Noko kalo tawana naŋa lâ, aku ŋana duvi ŋinde kâ naŋa ma aveta keŋgu ara ndo panzi tamâta rârâni simo tâno ndoni.” \m \v 9 Mine nde Maro Kindeni iveta kie ara nâ panzi tamâta ea kalonzi tawana i, itogo muŋga iveta pa Abraham, ina tamâta ŋana kalo-tawana mao kâ. \p \v 10 Taitu tamâta ea ilonzi tu nzâla ŋana soka Mose ne ŋgua tukuŋa muli nde nzâla ŋana sipâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao, ande Maro Kindeni ma izavarunzi tamâta ŋinde. Ŋana tu i kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “‘Mose iŋgere ŋgua tukuŋa lâ pepa tini ikeno lâ. Ambo tamâta toŋge ŋandai ipaveta mao kuku ŋgua tukuŋa ŋinde rârâni taitu-taitu ikura zo rârâni, ande Maro Kindeni ma izavaru tamâta ŋinde.” \m \v 11 Aku Maro Kindeni kawa ŋgua toŋge kala ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “‘Tamâta ea kalonzi tawana Maro Kindeni, ande kinzi tamâta ŋinde simo ilonzi mbâra-mbâra lâ i nao, aku sikai via mao.” \m Ŋgua ŋinde itula pwataki pa kinda tu ambo tamâta toŋge itu ipono muli pa Mose ne ŋgua tukuŋa, ande i ne vetâŋa ŋinde ikura tu iveta i ipâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao, ande tia. \v 12 Ŋana tu mâsi ŋana tapono muli pa Mose ne ŋgua tukuŋa kâ, ande ikeno piti ndo ŋana kalo-tawana ne mâsi. Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Tamâta ea uru ipono muli mao pa ŋgua tukuŋa rârâni ikura zo rârâni, ande tamâta ŋinde ma ikai via mao.” Andeta tamâta toŋge ikura tu iveta mine, ande tia. \p \v 13 Andeta Kirisi ikai kinda niânda, aku Maro Kindeni izavaru i ndo lâ. Vetâŋa ŋinde ne duvi nde mine; Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Maro Kindeni ma izavaru tamâta ea itâra lâ kâi popole tini”. Aku ŋana Kirisi ne vetâŋa ŋinde kâ, ande iyaute kinda piti lâ ŋgua tukuŋa ne zavaruŋa. \v 14 Muŋgani Maro Kindeni ipa ŋgua kuku Abraham tu i ma iveta vetâŋa ara toŋge. Aku Yesu Kirisi ne mateŋa ikai nzâla piti panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu ŋana vetâŋa ara ŋinde ma ilâ pa kinzi tona. Mine kala ŋana nenda kalo-tawana kâ, ande kinda takura tu takai Koroani Sapâŋa lâ ilonda, ikura Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa mine. \s1 Mose ne ŋgua tukuŋa ŋandai isoki ŋgua pâŋa Maro Kindeni iveta kuku Abraham ŋinde piti ŋga \p \v 15 Niŋgu-nambwe wukale, kala ŋine naŋa ma aporo ŋgua ŋana kinda tamâta nenda mâsi toŋge. Ambo tamâta rua ma siŋgere ŋgua lâ pepa tini ŋana vetâŋa toŋge ilonzi patea tu ma siveta, ande nenzi ŋgua ŋinde ipâŋga itogo ŋgua pâŋa kaika mwasina, aku tamâta toŋge ikura tu itoto nenzi ŋgua ŋinde tâku iseŋge ŋgua toŋge ilâ kuku ŋgua ŋinde tâ, ande tia. \v 16 Nanayoni, Maro Kindeni ipa ŋgua kuku Abraham tava i ne vâsa, ŋana i ma muli iveta kie ara panzi. Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa ŋinde nde ikeno lâ pepa tini tamora lâ. Maro Kindeni ipai Abraham mine tu, “Naŋa ma aveta keŋgu ara papa noko ne vâsa.” I ŋandai iporo tu, “Naŋa ma aveta keŋgu ara panzi noko ne vâsa kinzi”, ande tia. Mine kala kinda tasama tu Maro Kindeni ŋandai iporo ŋananzi tamâta rârâ ŋga. Iporo ŋana tamâta taitu nâ, ina kala Kirisi. \p \v 17 Naneŋgu ŋgua ŋine ne duvi ande mine; nia ndoyo Maro Kindeni ipa ŋgua ndainani nâ kuku Abraham. Simo lee, aku mbwera 430 ilâ lâ, ŋineŋga Maro Kindeni itula ŋgua tukuŋa pa Mose. Ŋgua tukuŋa nde ipâŋga muli, taitu tukuŋa ŋinde ikura ŋana itoto Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa muŋgâŋa ŋinde ku iveta ipâŋga kaa nâ, ande ikura tia. \v 18 Ambo mâsi ŋana tapono muli pa tukuŋa kâ ikura tu igagati Maro Kindeni ŋana iveta kie ara pa kinda, ande i ne ŋgua pâŋa muŋgâŋa ŋinde nde ipâŋga itogo kelekele kaa nâ. Andeta tia. Kinda tasama tu Maro Kindeni muŋgani ipa ŋgua tu ma iveta kie ara pa Abraham, aku ŋana i ne ŋgua pâŋa ŋinde nâ, ande iveta vetâŋa ndainani papa i. \p \v 19 Ambo mine, ande Maro Kindeni itula ŋgua tukuŋa pa Mose ŋana duvi mana, a? Ŋinde nde duvi mine; Maro Kindeni ilo tu tamâta rârâni ma sisama sondo tu kinzi nde kiesaka tamwatanzi. Mine kala iveta ne ŋgua pâŋa muŋga lâ, ŋineŋga itula tukuŋa pa Mose tona ŋana i ma itula panzi tamâta. I ipatea tu kinzi Juda tamâta ma sipono muli pa tukuŋa ŋinde lee, ikura lâ zo ŋinde Abraham ne Vâsa ma imâ ipâŋga, inani kala tamâta ŋinde Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa iporo ŋana. Taitu kaloŋo ŋga; Maro Kindeni tamwata ŋandai itula tukuŋa ŋinde panzi tamâta ŋga. Itula ŋinde panzi aŋelo, ŋineŋga kinzi kala situla papa kuleŋa tamâta Mose. \v 20 Andeta Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa nde kelekele ŋalae tina, ipole ne ŋgua tukuŋa, ŋana tu Maro Kindeni tamwata iveta ŋgua pâŋa ŋinde kuku Abraham. Tamâta toŋge ikai ŋgua ŋinde ku ilâ itula pa Abraham, ande tia. \s1 Ŋgua tukuŋa ne wurâta nde ŋana ikai kinda talâ pa Kirisi \p \v 21 Mine kala Mose ne ŋgua tukuŋa uru ikai kazâŋa pa Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa rârâni, tiya? Tia ndo kanaŋo! Ambo Maro Kindeni muŋga itu tukuŋa kie toŋge panzi tamâta, aku tukuŋa ŋinde ikura tu via mao ilanzi, ande tamâta ea sipono muli pa tukuŋa ŋinde ma sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. \v 22 Andeta tia. Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Kiesaka nde itogo wâlo kaika mine ilitanzi tamâta rârâni marumbu lâ.” Mine kala Maro Kindeni iveta kie ara panzi tamâta ŋinde uru kalonzi tawana Yesu Kirisi, ikura muŋga ipa ŋgua tu ma iveta mine. \p \v 23 Muŋgani, lâ zo ŋinde nzâla ipâŋga tia yo ŋana kinda takura tu kalonda tawana Yesu Kirisi, ande Mose ne ŋgua tukuŋa ipa wâlo kaika lâ tininda. Kinda tamo mine lee, ikura lâ zo ŋinde kalo-tawana ne nzâla ipâŋga nia yo lâ. \v 24 Mine kala ŋgua tukuŋa imo itogo nenda koipu muŋgâŋa mwasina, aku ne wurâta nde ŋana ikai kinda talâ pa Kirisi. Mine kala ŋana nenda kalo tawana kâ, ande kinda tapâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao. \p \v 25 Aŋga lâ zo ŋine, ande ŋgua tukuŋa imo nenda koipu kilo, ande tia, ŋana tu kalo-tawana ne nzâla nde imâ ipâŋga lâ. \s1 Kinda nenda kalo-tawana iveta kinda tapâŋga Maro Kindeni natu wukale \p \v 26 Miki kalomi tawana Yesu Kirisi, aku ŋana kalo-tawana ŋinde kâ Maro Kindeni iveta miki rârâni kapâŋga i natu wukale lâ. \v 27 Muŋga, lâ zo ŋinde miki kakai lââ-liliŋa, ande miki kapaipa lâ taitu kuku Kirisi. Kala ŋine Kirisi kilala itura miki ndo lâ, itogo nemi pasawaŋa mwasina. \v 28 Mine kala miki Juda tamâta wa miki tamâta lâ tinikoa ŋgu wa; miki tamâta uru kaveta wurâta koa tia nâ wa miki tamâta kamo ara wa; miki tamâne wa miki taine wa; miki rârâni kaloŋo ŋga. Lâ Maro Kindeni nao, ande miki rârâni kamo rege-rege nâ, ŋana tu miki kapaipa kuku Yesu Kirisi lâ, kala kamo ŋgu taitu. \v 29 Miki kamo Yesu Kirisi ne ŋgu. Mine kala miki kamo Abraham ne vâsa tona, aku Maro Kindeni ma iveta kie ara ndainani nâ pa miki, ikura muŋga ipa ŋgua tu ma iveta pa Abraham mine. \c 4 \s1 Yesu Kirisi ipalalana ŋgua tukuŋa ne nimbu piti lâ tininda \p \v 1 Miki kalomi ŋgere ŋananzi lâlu kiri-kiri. Muli ŋga lâlu ŋinde ma sikai tamanzi nenzi tâno wa kelekele ndoni. Andeta lâ zo ŋana kinzi simo lâlu kiri-kiri yo, ande kinzi simo rege-rege nâ kunzi tamanzi nenzi wurâta tamâta, kinzi ŋinde uru siveta wurâta koa tia nâ. \v 2 Tamâta pinde uru sikai poe panzi lâlu kiri-kiri ŋinde, aku uru sikatona nenzi kelekele tona. Kinzi siveta mine lee, ikura lâ zo ndia tamanzi sipatea tu natunzi ŋinde ma sikai nenzi kelekele rârâni ŋinde. \v 3 Aku kinda kala tamo mine nâ. Muŋga, lâ zo ŋinde tamo tatogonzi lâlu kiri-kiri mine, ande ŋgua tukuŋa kiri-kiri ŋana tâno ŋine ne vetâŋa kaa kaa nâ uru ikai poe kaika pa kinda. \p \v 4 Kinda tamo mine lee, ŋineŋga zo ipâŋga lâ, ikura Maro Kindeni ne pateâŋa mine. Aku lâ zoni ndaina, Maro Kindeni isupwa i tamwata Natu indue imâ imo tâno kulu. Ipâŋga tamâta mao, aku uru imo Mose ne ŋgua tukuŋa kalo. \v 5 I imâ ŋana ipalalana ŋgua tukuŋa ne nimbu piti lâ tamâta tininzi, ŋana kinda rârâni ma tapâŋga tamo Maro Kindeni natu wukale. \p \v 6 Maro Kindeni isupwa i Natu ne Koroani imâ imo ilonda lâ, aku vetâŋa ŋinde itula pwataki tu miki kamo Maro Kindeni natu wukale. Aku Koroani Sapâŋa ŋinde uru ipaŋo ilonda kalonda kala tata pa Maro Kindeni tu, “Mama, Mama”. \v 7 Mine kala ŋgua tukuŋa ma ikai poe kaika pa miki kilo, ande tia. Miki taitu-taitu kamo Maro Kindeni natu wukale. Mao nâ, miki nde Maro Kindeni natu wukale. Mine kala Maro Kindeni ma iveta kie ara pa miki taitu-taitu, itogo muŋga ipa ŋgua tu ma iveta panzi i natu wukale mine. \s1 Paulo kalo loko ŋalae ŋananzi Galesia kalo-tawana tamâta \p \v 8 Muŋga, miki ŋandai kasama Maro Kindeni kilala sondo ŋga. Mine kala lâ zo muŋgâŋa ŋinde miki kamo tamâta ŋana kaveta wurâta koa tia nâ panzi maro pinde. Andeta maro ŋinde nde maro laŋeŋa nâ. \v 9 Taitu kala ŋine miki kapaipa kuku Maro Kindeni marumbu lâ. Andeta naneŋgu ŋgua ŋine nde sondo tia, ŋana tu Maro Kindeni ipaipa kuku miki. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga miki ilomi tu kapono muli kilo papa ŋgua tukuŋa kiri-kiri ŋana tâno ŋine ne vetâŋa kaa kaa, a? Ŋana sâ kâ ŋga ilomi tu kelekele sugorai ma ikai poe kaika pami kilo, a? \v 10 Opopo, miki uru kapaveta kuku Juda nenzi ŋgua tukuŋa kiri-kiri ŋana zo sapâŋa kie-kie wa kâŋa-nuŋa ne zo kie-kie wa, aku miki katu vetâŋa mine ma ivetami kapâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao. \v 11 Naŋa kaloŋgu loko ŋalae tina ŋana miki kâ! Tiambo naneŋgu wurâta rârâni muŋga aveta ŋana avilami kâ nde ilâ kaa nâ, a? \p \v 12 Niŋgu-nambwe wukale, muŋga, lâ zo ŋinde naŋa amo kumi, ande miki wa naŋa wa kalonda tawana tu ŋgua tukuŋa ŋandai ikura tu iveta kinda tapâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao. Naŋa ano pami tu miki ma kakai ŋgua tukuŋa ne wâlo piti lâ tinimi kilo, ŋana miki ma kamo ara, itogo naŋa uru amo mine. Muŋga, miki ŋandai kaveta vetâŋa soki toŋge papa naŋa ŋga. \v 13 Kalomi ŋgere sondo ŋga; nia ndoyo, naŋa amo kuku miki tia yo. Ŋineŋga pukoŋa ikai naŋa, aku pukoŋa ŋinde ikai nzâla piti pana tu ma amâ atula pâri ara pami. \v 14 Lâ zo ŋinde, naneŋgu pukoŋa ŋinde iveta malia ŋalae ndo pami. Taitu miki ŋandai kapu mulimi papa naŋa ŋga, aku miki ŋandai kasoki naŋa ŋga. Miki kaveta vetâŋa ara ndo pana, itogo vetâŋa ndia miki ma kaveta pa Maro Kindeni ne aŋelo toŋge tâku Kirisi tamwata tâku. \p \v 15 Lâ zo ŋinde, ande miki uru ilomi ara ku kamo kandeka nâ. Aŋga lâ zo ŋine, ande nemi ndekâŋa ŋinde ikeno ndia, a? Naŋa aporo ŋgua mao kanaŋo; muŋga, lâ zo ŋinde naŋa amo kumi, ande miki ilomi ŋalae ndo tu kavila naŋa. Mine kala, ambo miki ma kakura tu kapasiki matami piti kalua naŋa ŋana ivilana kâ, ande miki ma kaveta mine nâ. \v 16 Mana mana, a? Naŋa uru atula ŋgua mao nâ pami, aku ŋana duvi ŋinde kâ miki katu naŋa nde nemi kazâŋa tamâta, a? \p \v 17 Miki kaloŋo ŋga. Tamâta pinde uru sikai wurâta kaika ŋana siporo ŋgua kaŋa mona-mona pami ŋana sisowe ilomi kalomi kâ. Taitu kinzi ilonzi tu sivila miki, ande tia ndo. Ilonzi tu miki ma kapu mulimi pa naŋa, aku kapono muli pa nenzi ŋgua. \v 18 Ambo tamâta toŋge itu ivila miki sondo, aku ŋana duvi ŋinde kâ ikai wurâta ŋana isowe ilomi kalomi kâ, ande ŋinde ara. Mao nâ, ambo naŋa amo kuku miki tâku amo malawae ŋanami tâ, ande vetâŋa kie mine nde ara ndo. \p \v 19 Naŋa natuŋgu wukale, naŋa iloŋgu malia ndo ŋanami kilo, itogo taine ilo malia lâ paguguŋa ne zo. Naŋa ma amo mine lee, ikura lâ zo ndia nemi kalo-tawana ma ilâ sondo ndo pa Kirisi. \v 20 Naŋa iloŋgu ŋalae tu amâ amo kumi. Ambo naŋa ma amo kumi, ande naŋa ma aporo ŋgua mwasa nâ pami. Oyae, naŋa kaloŋgu loko ŋanami! \s1 Hagar kuku Sara rua parinanzi \p \v 21 Miki tamâta pinde ilomi tu kamo Mose ne ŋgua tukuŋa kalo. Ayo, miki tamâta ŋinde kaloŋo naneŋgu ŋgua ŋine sondo ŋga. Tiambo miki kazizâla tâ ŋana ŋgua tukuŋa ne duvi, a? \v 22 Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu Abraham ipulianzi natu tamâne rua sipâŋga. I kaiwa toŋge, i ŋa mine Hagar, ande imo Abraham ne wurâta taine kaa nâ. Hagar ipagugua natu tamâne toŋge ipâŋga, i ŋa mine Ismael. Aŋga Abraham kaiwa mao, i ŋa mine Sara, ande i ŋandai taine ŋana iveta wurâta koa tia nâ. Sara kala ipagugua natu tamâne toŋge ipâŋga, i ŋa mine Isaka. \v 23 Wurâta taine kaa nâ ŋinde natu nde ipâŋga lâ vetâŋa kie taituni itogo kinda tamâta uru tapulianzi natunda mine. Aŋga Abraham kaiwa mao ŋinde natu nde ipâŋga lâ vetâŋa kie toŋge; Maro Kindeni muŋgani ipa ŋgua kuku Abraham tu natu ŋinde ma ipâŋga, kala ŋgua pâŋa ŋinde ipâŋga kanaŋo. \p \v 24 Kala ŋine naŋa ma atambira ŋgua lâ taine rua ŋinde tininzi. Kinzi rua nde sitogo ŋgua pâŋa rua. Hagar nde itogo ŋgua pâŋa siŋga ŋinde Mose ikai lâ Sinai tuu kulu, aku i natu wukale simo Mose ne ŋgua tukuŋa kalo. \v 25 Hagar nde itogo Sinai Tuu, tuu ŋinde imandi lâ Arebia tâno. Aku mine nâ, lâ zo ŋine, ande Hagar itogo Jerusalem lawea tona, ŋana tu Mose ne tukuŋa uru ikai poe kaika panzi tamâta simo Jerusalem lawea ŋinde tona. \v 26 Andeta Jerusalem lawea mao nde Maro Kindeni ne lawea ikeno âta ŋinde, aku kelekele toŋge ŋana ikai poe kaika panzi tamâta simo lawea ŋinde, ande tia. Lawea ŋinde nde itogo kinda tinânda mwasina. \v 27 Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q1 “Noko taine niŋga, noko kundeka! Noko taine niŋga ŋai, nokoni ŋandai kusama paguguŋa ne nâna, ande noko kusuŋa kawa kâki tava ndekâŋa nâ! Ŋana tu muŋga noko kaiwa tamâne ipileno ku ilâ lâ, andeta noko ma kupaguguanzi natu rârâ, aku kambwaŋenzi ma ipole taine ŋinde natu kambwaŋenzi, ina kala kaiwa tamâne imo kuku yo.” \p \v 28 Niŋgu-nambwe wukale, miki kamo katogo Isaka mine, ŋana tu Maro Kindeni muŋga ipa ŋgua tu miki ma kamo i natu wukale. \v 29 Muŋga, ande Abraham natu Ismael, ina kala ipâŋga itogo natunda uru sipâŋga mine, ande ikai kazâŋa papa Abraham natu Isaka, ina kala Koroani Sapâŋa ne walo iveta ipâŋga lâ. Aku lâ zo ŋine, ande kinda kala tamora vetâŋa mine nâ. \v 30 Miki kalomi ŋgere sondo ŋana Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini. Muŋga, ŋgua imâ pa Abraham mine tu, “Kusoki wurâta taine kaa nâ ŋinde tava i natu silâ. Wurâta taine natu ikura ŋana ikai tama ne kelekele pinde, itogo i kaiwa mao ŋinde natu ma muli ikai, ande tia.” \v 31 Mine nde niŋgu-nambwe wukale, kinda tasama tu kinda ŋandai tatogonzi wurâta taine kaa nâ ŋinde natu wukale ŋga. Kinda tatogonzi Abraham kaiwa mao ŋinde natu wukale. \c 5 \s1 Kinda ma tamo piti ndo ŋana ŋgua tukuŋa ne nimbu \p \v 1 Kirisi ilo tu kinda ma tamo tininda soo nâ. Mine kala ipalalana ŋgua tukuŋa ne nimbu piti lâ tininda marumbu lâ. Ayo, miki kamandi kaika, aku kapu mulimi panzi tamâta ea ilonzi tu Mose ne ŋgua tukuŋa ma ikai poe kaika pami kilo! \p \v 2 Miki kaloŋo sondo ŋga. Naŋa Paulo warakâŋgu apaimi tu ambo miki ilomi tu karae-veŋa ne mâsi ma ivetami kapâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao, aku ŋana duvi ŋinde kâ miki ma kasâu panzi Juda tamâta tu ma sive karaemi, ande Kirisi ne mateŋa ma ikura ŋana ivilami tia ku tia ndo. \v 3 Naŋa aporo ŋgua kaika pami kilo mine; tamâta ea isâu panzi Juda tamâta tu ma sive i karae, ande tamâta ŋinde imo ŋgua tukuŋa ndoni kalo. \v 4 Miki tamâta ea uru kapaveta kuku Mose ne tukuŋa, aku ŋana nemi vetâŋa ŋinde kâ miki katu ma kapâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao, ande miki tamâta ŋinde kapatâpa warakami piti ndo lâ ŋana Kirisi kâ, kala kapu mulimi pa Maro Kindeni ne wisi-wisi marumbu lâ. \v 5 Aŋga maka kaloma tawana Kirisi, aku Koroani Sapâŋa uru isukama ŋana kao tinima ŋana zo muli kâ, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ma iporo tu maka kamo iloma mbâra-mbâra lâ i nao. \v 6 Tamâta ea kinzi sipaipa kuku Yesu Kirisi lâ, kinzi ŋinde sisama mine; lâ Maro Kindeni nao, ambo tamâta toŋge ikai karae-veŋa ne mâsi lâ tini tâku tia tâku, ande ŋinde nde kelekele kaa nâ. Taitu kaloŋo ŋga; ambo tamâta toŋge kalo tawana Kirisi, aku ne kalo-tawana ŋinde igagati i ŋana tini mwasa ndo panzi i tini pinde, ande vetâŋa taituni ŋinde nde vetâŋa mao. \p \v 7 Muŋga miki uru kao nemi kalo-tawana ilâ sondo ndo pa Kirisi. Aŋga tamâta ea ipono nzalami, kala kapu mulimi pa Maro Kindeni ne ŋgua mao kâ, a? \v 8 Vetâŋa mine ŋandai iyoka pa Maro Kindeni imâ ŋga, ŋana tu Maro Kindeni uru isarâwa pami tu kalâ kamo kuku i. \v 9 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga. “Yisi tini mwata ikura ŋana ipundia puroŋa ndoni.” \f + \fr 5:9 \ft 9 Ŋgua siâŋa ŋine nde duvi mine; tamâta taitu nâ ne vetâŋa soki ikura ŋana iyaula tamâta rârâ ilonzi kalonzi.\f* \v 10 Andeta Maro Ŋalae ipu tini kaika pa naŋa, kala kaloŋgu tawana tu miki ma koka muliŋgu, aku ma kapu mulimi pa karae-veŋa ne mâsi. Tamâta ea itu iyaula ilomi kalomi ŋana kelekele ŋinde kâ, ande naŋa asama tia. Taitu naŋa asama tu Maro Kindeni ma ipare nia pa tamâta ŋinde. \v 11 Niŋgu-nambwe wukale, tamâta pinde silâŋe ku siporo tu naŋa uru atu ŋgua kaika panzi tamâta ŋana ma sikai karae-veŋa ne mâsi lâ tininzi. Andeta kaloŋo ŋga; ambo naŋa ma aporo ŋgua kaŋa mine, ande kinzi Juda tamâta ma sikai kazâŋa pa naŋa tia. Ambo naŋa ma asâu ŋana karae-veŋa ne mâsi kâ, ande kinzi Juda tamâta ma wisinzi nâna kilo ŋana ŋgua ŋana Yesu ne mateŋa lâ kâi popole tini kâ, ande ma tia. Andeta naŋa ŋandai asâu ŋana mâsi ŋinde ŋga. \v 12 Kinzi tamâta ŋinde uru sizavaru ilomi kalomi. Mine nde ikeno pa kinzi warakanzi; ambo situ sipaive warakanzi karaenzi, ande ara ŋana ma sipaive karaenzi ndoni! \p \v 13 Niŋgu-nambwe wukale, miki kaloŋo ŋga. Maro Kindeni muŋgani ipateami ŋana ma kamo piti ndo ŋana ŋgua tukuŋa ne nimbu kâ. Taitu miki ma ilomi mine tu, “Ara, mine nde maka ma kapaveta kuku ilo-kalo siŋga ne vetâŋa kilo”, mine ndimo. Ara ŋana miki taitu-taitu ma kao ilomi ndo ilâ panzi kalo-tawana tamâta, aku kaveta vetâŋa ara nâ panzi ŋana isukanzi kâ. \v 14 Ŋgua tukuŋa taituni nâ inzuku Mose ne ŋgua tukuŋa rârâni. Ŋgua tukuŋa ŋinde nde mine; “Noko ma tini mwasa panzi tini pinde, itogo noko tini mwasa pa tamwata mine”. \v 15 Miki kapakatona sondo ŋga! Miki uru kapambita wa kakai kazâŋa potomule lâ warakami ŋginimi, itogo ŋgoa ŋgoi uru siveta mine. Ambo miki ma kapile mâsi ŋinde tia, ande ma kapayaula warakami ndo lâ. \s1 Koroani Sapâŋa ne vetâŋa, aŋga ilo-kalo siŋga ne vetâŋa \p \v 16 Naŋa apaimi tu ambo miki ma kapaveta kuku vetâŋa ndia Koroani Sapâŋa itula pami ikura zo zo, ande miki ma kakura ŋana kapaveta kuku ilo-kalo siŋga ne vetâŋa potomule, ande tia. \p \v 17 Kinda tasama tu ilo-kalo siŋga uru ikai kazâŋa pa Koroani Sapâŋa, aku Koroani Sapâŋa kala uru ikai kazâŋa pa ilo-kalo siŋga mine nâ. Kinzi rua uru sipara ku simo nâ. Mine kala vetâŋa ndia miki ilomi patea tu kaveta, ande miki kakura ŋana kaveta vetâŋa ŋinde, ande tia. \v 18 Andeta kaloŋo ŋga; ambo Koroani Sapâŋa uru ikai poe pami, ande ŋgua tukuŋa ne wurâta ikeno ŋana ikai poe pami, ande tia. \v 19 Miki kasama lâ ŋana ilo-kalo siŋga ne vetâŋa kâ. Ilo-kalo ŋinde uru igagatinzi tamâta ŋana siveta vetâŋa potomule kie-kie mine; vetâŋa ŋana sipalulua tininzi potomule kâ, aŋga vetâŋa sakamao kie-kie, \v 20 aŋga vetâŋa ŋana sipaneanzi maro laŋeŋa kâ, aŋga vetâŋa ŋana siveta nzâmbe sakamao kie-kie kâ, aŋga vetâŋa ŋana sikai kazâŋa panzi tininzi pinde kâ, aŋga vetâŋa ŋana sipawa ŋgua kâ, aŋga vetâŋa ŋana sipadâda kâ, aŋga vetâŋa ŋana wisinzi nâna kâ, aŋga vetâŋa ŋana sipasuka warakanzi tininzi kâ, aŋga vetâŋa ŋana sipwa pwapwataki kâ, \v 21 aŋga vetâŋa ŋana ilonzi yosi kâ, aŋga vetâŋa ŋana sinu lââ kaika ku sidauda kâ, aŋga vetâŋa ŋana sitara kawanzi pakâe-pakâe potomule kâ, aŋga vetâŋa kie-kie mine. Muŋga naŋa aporo ŋgua pami, kala ŋine aporo ŋgua kaŋa ŋainani kilo; tamâta ea kinzi uru siveta vetâŋa kie mine, ande kinzi tamâta ŋinde ma sikura tu simo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande tia. \p \v 22 Taitu Koroani Sapâŋa uru iveta ilo-kalo ara tava vetâŋa ara ipâŋga lâ ilonda kalonda. Ŋinde itogo Koroani Sapâŋa ipula kanaŋo ipâŋga lâ kinda nenda via mwasina. Vetâŋa arara ŋinde, ande mine; vetâŋa ŋana tininda mwasa ndo panzi tininda pinde kâ, aŋga vetâŋa ŋana ndekâŋa kâ, aŋga vetâŋa ŋana wisinda pisi kâ, aŋga vetâŋa ŋana wisinda nâna walele tia kâ, aŋga vetâŋa ŋana kalonda sukâŋa ŋananzi tamâta kâ, aŋga vetâŋa ŋana taveta kenda ara panzi tamâta kâ, aŋga vetâŋa ŋana taveta ikura nenda ŋgua pâŋa mine kâ, \v 23 aŋga vetâŋa ŋana tamo mwasa nâ kunzi tamâta kâ, aŋga vetâŋa ŋana tapu mulinda pa vetâŋa potomule kie-kie kâ. Ŋgua tukuŋa toŋge indi kaika ŋana vetâŋa kie mine, ande tia. \v 24 Tamâta ea kinzi kalonzi tawana Yesu Kirisi, kinzi ŋinde rârâni sipile ilo-kalo siŋga ŋinde marumbu lâ. Ŋinde itogo kinzi sipu ilo-kalo siŋga ŋinde lâ kâi popole tini imâte lâ. \v 25 Koroani Sapâŋa via mao ilua kinda lâ. Mine nde ara ŋana kinda ma tapono muli pa vetâŋa ndia Koroani Sapâŋa ipatea pa kinda. \v 26 Kinda ma tapasuka warakânda tininda ndimo. Aku kinda ma taveta vetâŋa pinde panzi ninda-nambwe kalo-tawana tamâta ŋana iveta wisinzi nâna kâ, mine ndimo. Aku kinda ma tapadâda ndimo. \c 6 \s1 Kinda ma taveta vetâŋa ara nâ panzi tamâta \p \v 1 Andeta niŋgu-nambwe wukale, miki kaloŋo ŋga; ambo miki kasama tu nawalami kalo-tawana tamâta toŋge iveta kiesaka, ande ara ŋana miki tamâta ea Koroani Sapâŋa uru ikai poe pami ŋinde ma naomi mwasa nâ kavila tamâta ŋinde ŋana katu ne vetâŋa sakamao ŋinde sondo kâ. Taitu miki warakami taitu-taitu ma kapakatona sondo ndo. Tia ma Sadana ikai samâŋa pami, aku miki kala ma kaveta kiesaka tona. \v 2 Ara ŋana miki ma kavilanzi nimi-nambwe kalo-tawana tamâta ŋana sikale nenzi malia kâ. Ambo miki ma kaveta mine, ande nemi vetâŋa ŋinde ma iyoke Kirisi ne tukuŋa. \v 3 Ambo tamâta kaa toŋge ipasuka tamwata tini, ande tamâta ŋinde ipalâŋe nâ. \v 4 Ara ŋana kinda taitu-taitu ma talea sondo pa warakânda nenda vetâŋa. Ambo tamâta toŋge ne vetâŋa nde ara, ande i ma ikura tu indeka ŋana i tamwata nâ ne vetâŋa. Andeta wurâta ikeno pa kinda ŋana talea pa tamâta toŋge ne vetâŋa, ande tia, \v 5 ŋana tu wurâta ikeno pa kinda rârâni taitu-taitu ŋana tapakatona warakânda nenda vetâŋa. \p \v 6 Ambo tamâta toŋge uru ipanananzi ŋgu pinde ŋana Maro Kindeni kawa ŋgua, ande ŋgu ŋinde ma sivila nenzi pananâŋa ŋinde, aku ma kelekele ara pinde silua. \p \v 7 Miki ma kapalâŋe warakami ndimo. Tamâta toŋge ikura ŋana ikai laŋeŋa pa Maro Kindeni tia ndo. Kaniŋa vâsa ndia noko kupau lâ tâno ilo, ande tâno ŋinde ma ipulia kaniŋa ndainani nâ. \v 8 Aku mine nâ, tamâta ea kinzi uru tininzi mwasa pa ilo-kalo siŋga kala soka muli, ande ŋinde itogo kinzi sipau vetâŋa kiesaka lâ ilonzi kalonzi, aku muli ŋga vetâŋa ŋinde ma io kanaŋo sakamao, aku kinzi tamâta ŋinde ma sipayaula ndo. Aŋga tamâta ea kinzi uru tininzi mwasa pa vetâŋa ara ndia Koroani Sapâŋa ilo papa, ande ŋinde itogo Koroani Sapâŋa io kanaŋo ara ndo lâ ilonzi kalonzi. Kanaŋo ara ŋinde nde via mao, ŋana ma simo vianzi mine ku simo nâ. \v 9 Mine kala kinda ma takai wulitia ŋana taveta vetâŋa ara kâ ndimo. Ambo kinda ma tamandi kaika ŋana taveta vetâŋa ara kâ, ande muli, lâ zo ndia Maro Kindeni ipatea lâ, ande kinda ma takai vetâŋa ara ŋinde ne kulu, itogo takai kâpwa lâ tâno ilo mine. \p \v 10 Mine kala lâ zo ndia kinda takura tu taveta vetâŋa ara pinde panzi tininda pinde, ande ara ŋana ma taveta mine nâ. Ambo kinda ma taveta vetâŋa ara mine panzi ninda-nambwe kalo-tawana tamâta, ande ŋinde ma ara ndo. \s1 Paulo indeka ŋana Kirisi ne mateŋa lâ kâi popole tini \p \v 11 Kala ŋine naŋa Paulo warakâŋgu mbauŋgu aŋgere ŋgua ŋaina lâ pepa tini imâ pami. Aku miki kamora naneŋgu ŋgereŋa mâsi ŋine ipâŋga ŋalae. \p \v 12 Miki kaloŋo ŋga. Kalo-tawana tamâta laŋeŋa pinde ilonzi tu ma simo tamâta ara ndo lâ Juda tamâta ŋalaŋala naonzi. Mine kala kinzi uru siporo ŋgua kaika pami tu miki ma kakai karae-veŋa ne mâsi lâ tinimi. Kinzi nenzi vetâŋa ŋinde ne duvi nde mine; ambo kinzi ma situla ŋgua tu, “Yesu ne mateŋa lâ kâi popole tini iveta kinda tapâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao”, ande kinzi Juda tamâta ŋalaŋala ma sikai kazâŋa panzi. Aku tininzi pwâka tu kazâŋa mine ma ipâŋga panzi. \v 13 Kinzi kalo-tawana tamâta laŋeŋa ŋinde warakanzi ŋandai sipaveta sondo kuku Juda nenzi ŋgua tukuŋa ŋga, andeta ilonzi tu miki ma kakai karae-veŋa ne mâsi lâ tinimi. Ambo miki ma kaveta mine, ande kinzi ma sikura ŋana sipasuka warakanzi tininzi. \p \v 14 Aŋga naŋa ma apandekâna warakâŋgu, ande tia, aku ma apanea tamâta toŋge wa vetâŋa toŋge, ande tia ndo. Naŋa ma andekana ku apanea nenda Maro Yesu Kirisi simbo nâ ŋana i ne mateŋa lâ kâi popole tini. Naŋa kaloŋgu tawana i, aku ŋana duvi ŋinde kâ apu muliŋgu pa tâno ŋine ne ilo-kalo wa vetâŋa marumbu lâ, aku tâno ŋine ne kelekele ikura tu ilele iloŋgu kaloŋgu kilo, ande tia. \v 15 Ambo tamâta toŋge ma ikai karae-veŋa ne mâsi lâ tini tâku tia tâku, ande ŋine nde kelekele kaa nâ. Taitu miki kaloŋo ŋga; ambo Maro Kindeni ma ilele tamâta toŋge ilo kalo, kala ipâŋga itogo tamâta wasaseki ndo, ande vetâŋa mine nâ nde kelekele mao. \p \v 16 Maro Kindeni ne kalo-sukâŋa tava ne wisi-pisi imo kunzi tamâta ea sipono muli pa naneŋgu ŋgua ŋine. Kinzi tamâta ŋinde nde simo Maro Kindeni ne ŋgu mao. \p \v 17 Naŋa tiniŋgu pwâka ndo tu tamâta toŋge ma malia ilua naŋa kilo. Tamâta pinde muŋga sikai kazâŋa pa naŋa, ande kala nzimba nia kie-kie nde ikeno tiniŋgu. Aku nzimba nia ŋinde itula pwataki tu naŋa amo Yesu ne wurâta tamâta mao. \p \v 18 Niŋgu-nambwe wukale, nenda Maro Ŋalae Yesu Kirisi ne wisi-wisi imo kuku miki rârâni. Mao.