\id ACT NT0143 - Clark - May, 1995 \h Pâri Tamâta \toc1 Kinzi pâri-tamâta nenzi wurâta \toc2 Pâri Tamâta \toc3 PT \mt1 PÂRI TAMÂTA \mt2 Kinzi pâri-tamâta nenzi wurâta \ib \ip \it Luka iŋgere pâri ara ŋana Yesu Kirisi kâ, ŋineŋga muli iŋgere pepa ŋine ŋana itula wurâta ŋinde Yesu ne pâri-tamâta siveta lâ zo ŋinde Yesu itaulo ilâ samba lawea kilo. Yesu muŋga ionzi tu ma silâ sikura tâno ndoni situla pâri ara (Luka 24:45-49). Luka itapâri ŋana Petero ne wurâta (1-12) aŋga Paulo ne wurâta (13-28), aku itapâri ŋana malia wa nâna kie-kie kinzi sikai ikura mbwera tamâta taitu kanaŋo saŋao ŋana situla pâri ara panzi tamâta simo tâno rârâ. Itula pwataki tu Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa ivilanzi pâri-tamâta, kala sipile nenzi ruruŋa ku sikai walo ŋalae simandi kaika ŋana situla pâri ara kâ.\it* \c 1 \s1 Yesu ipa ŋgua tu ma io Koroani Sapâŋa imâ \p \v 1 O, Tiopilas, naŋa muŋga aŋgere ŋgua lâ pepa toŋge tini, aku lâ pepa muŋgâŋa ŋinde aŋgere ŋgua ŋana vetâŋa rârâni Yesu iveta ku ipanananzi tamâta ŋinde. \p \v 2 Mao nâ, naŋgere ŋgua ŋana vetâŋa rârâni Yesu iveta lâ nia ndoyo, aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋinde Maro Kindeni ikai i kâki ilâ samba ilo. Lâ zoni ndaina Yesu iwae wurâta panzi ne pâri-tamâta ŋinde muŋga ikai Koroani Sapâŋa ne walo ku ipateanzi. Itu ŋgua panzi lâ, ŋineŋga ikâki samba ilo. \v 3 Muŋga, Yesu ikai nâna lee imâte lâ, ŋineŋga imandi imo via kilo ku ipatua panzi ne pâri-tamâta. Aku iveta vetâŋa pinde rârâ panzi tona, ŋana ma sisama i kilala tu imo via nâ. Kinzi pâri-tamâta simora Yesu mbwaninzi pinde lee kari tamâta rua ilâ lâ, aku itula ŋgua panzi ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai Maro panzi tamâta lâ tâno kulu. \v 4 Zo toŋge Yesu imo ndaina kunzi, aku ipainzi tu, “Miki ma kapile Jerusalem ndimo. Kao tinimi ŋana kelekele ŋinde Mama ipa ŋgua tu ma ilami, ikura muŋga aporo atula pami mine. \v 5 Ŋana tu Yoane ililinzi tamâta lâ lââ nâ, andeta tini nâ, ŋineŋga Maro Kindeni ma ililimi lâ Koroani Sapâŋa.” \p \v 6 Mine kala muli, kinzi pâri-tamâta sipasau simâ taitu, aku sikasoŋa Yesu tu, “Maro Ŋalae, tiambo lâ zoni ŋaina noko ma kuveta kinda Isrel ŋgu takai poe panzi ŋgu pinde kilo, tiya?” \p \v 7 Andeta Yesu iporo taulo tu, “Ŋine nde miki nemi kelekele tia. Maro Kindeni tamwata ipatea zo pinde lâ, andeta miki ma kakura tu kasama ŋinde, ande tia. \v 8 Andeta muli ŋga Koroani Sapâŋa ma imâ pami, aku lâ zoni ndaina miki ma kakai walo ŋalae ŋinde, aku ma katula naŋa parinâŋgu lâ Jerusalem lawea, aŋga lâ Judia tâno, aŋga lâ Samaria tâno, aŋga ilâ lee ikura tâno ndoni.” \s1 Yesu ikâki samba ilo \r Malaka 16:19-20, Luka 24:50-53 \p \v 9 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga Maro Kindeni ikai i kâki pa samba ilo lâ kinzi pâri-tamâta naonzi. Ikâki lee take-take toŋge itura i lâ, aku simora i kilo tia. \v 10 Yesu ikâki ilâ, ande kinzi simo matanzi silea kâki pa nia maa. Aku ndainani nâ tamâta rua simâ sipâŋga ku simandi kunzi, nenzi pasawaŋa pâne. \v 11 Kinzi rua nde sipainzi pâri-tamâta tu, “Miki Galilaya tamâta, ŋana sâ kâ ŋga kamandi ku matami kalea kâki pa nia maa, a? Kala ŋine Maro Kindeni itikia Yesu piti saŋemi, ku ikai i kâki ilâ samba ilo. Andeta mwaŋga ŋga Yesuni tamwata ma itaulo imâ kilo mine nâ, itogo kala ŋine miki kamora ikâki samba ilo mine.” \s1 Kinzi pâri-tamâta sipatea tamâta toŋge ŋana ikai Judas nia \p \v 12 Ŋineŋga kinzi pâri-tamâta sipile tuu ŋinde, i ŋa tu Oliv Tuu, aku sitaulo silâ pa Jerusalem lawea kilo. Oliv Tuu ŋinde nde ikeno Jerusalem lawea tini laiti (itogo nia mbuku taitu mine). \v 13 Silâ sipâŋga lâ, ŋineŋga silâ luma toŋge ilo ku sikâki silâ luma ilo kisiŋa pwataki toŋge ikeno âta. Kinzi uru simo niani ndaina. Kinzi pâri-tamâta ŋinde ŋanzi nde mine: Petero, aŋga Yoane, ŋga Yamesi, ŋga Andaria, ŋga Pilip, ŋga Tomas, ŋga Bartolomyu, ŋga Matai, ŋga Yamesi i Alfius natu, ŋga Saimon Selot, ŋga Judas i Yamesi nuwaka natu. \v 14 Kinzi pâri-tamâta ŋinde sio ilonzi ilâ taitu, aku ikura zo zo kinzi rârâni sikai noŋa simo luma ŋinde. Aku taine pinde wa Yesu tina Maria uru simo kunzi tona, sitavanzi Yesu tai kinzi. \p \v 15 Aku zo toŋge, kinzi kalo-tawana tamâta rârâni sipasau lâ nia ŋinde, kambwaŋenzi ikura tamâta ŋalae taitu kanaŋo tamâta taitu (120). Ŋineŋga Petero imandi naonzi ku iporo tu, \v 16 “Niŋgu-nambwe wukale, naporo ŋgua tini pami ŋana Judas Iskariot kâ, ina muŋga itula nzâla panzi kazâŋa tamâta kala mbaunzi ilâ sikai Yesu kaika. Nanayoni, Koroani Sapâŋa itula ŋgua ipâŋga lâ timbunda Daviti kawa, kala Daviti iŋgere ŋgua lâ pepa tini ŋana ŋine kâ. Kala ŋine Maro Kindeni kawa ŋgua ŋinde nde ipâŋga kanaŋo lâ. \v 17 Tamâta ŋinde muŋga imo ŋgininda ku iveta wurâta kuku kinda.” \v 18 (Judas ikai ne vetâŋa soki ne kulu, ŋineŋga iko tâno toŋge. Iko lâ ŋga, ŋineŋga i pata ndue tânoni ndaina, ku kapwa ipwa pwataki, kala kapwa ilo ndoni imaliŋi indue tâno kulu. \v 19 Aku muli ŋga tamâta ndoni simo Jerusalem lawea nde ilonzi kalonzi ipâŋga ŋana vetâŋa ŋinde kâ. Mine kala sipatu nia ŋinde ŋa lâ nenzi ŋgua tu ‘Akeldama’. Ŋoa ŋine nde duvi mine tu ‘Tâno See’.) \p \v 20 Ŋineŋga Petero iporo tu, “Kinzi muŋga siŋgere ŋgua lâ wâŋgiŋa paneâŋa kâ ne pepa tini mine tu, \q1 ‘Naŋa iloŋgu tu i ne luma ma ikeno kaa nâ, tamâta toŋge tia.’ \m Aku siŋgere ŋgua toŋge kilo tu, \q1 ‘Naŋa iloŋgu tu tamâta toŋge ma ikai i nia.’ \m \v 21 Mine nde kinda ma tapatea nawalânda tamâta toŋge muŋga imo kuku kinda ikura zo rârâni Maro Ŋalae Yesu iyoka ku kinda talâ wa tamâ wa. \v 22 Ara ŋana tamâta ŋinde muŋga imo ku kinda lâ zo ŋinde Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata iveta wurâta ŋana ililinzi tamâta, aku imo lee ipâŋga lâ zo ŋinde Maro Kindeni itikia Yesu piti saŋe kinda ku ikai i kâki samba ilo. Ambo tamâta toŋge imora vetâŋa ŋinde ndoni, ande kinda ma takura tu tapatea i ŋana iveta wurâta kuku kinda ŋana tatula ŋgua pwataki tu Yesu imandi sânda imo via nâ.” \p \v 23 Petero iporo mine lâ, ŋineŋga sipateanzi tamâta rua. Tamâta toŋge nde Yosepe, i ŋa toŋge Basabas, aŋga ŋa toŋge nde Jastus. Aŋga tamâta toŋge nde Mataias. \v 24 Ŋineŋga sikai noŋa tu, “Maro Ŋalae, noko kusama tamâta ndoni ilonzi. Mine kala kutula pama tu noko muŋga kupatea tamâta ea lâ tamâta rua ŋine, \v 25 ŋana ikai pâri-tamâta ne wurâta, wurâta ŋinde muŋga Judas ipile ku ilâ pa mateŋa nianzi, i tamwata ne nia sondo ŋinde.” \v 26 Sikai noŋa mine lâ, ŋineŋga sitambira mira ŋana tamâta pateâŋa kâ, aku Mataias ne mira ipâŋga muŋga lâ. Mine kala sio Mataias ilâ kunzi pâri-tamâta saŋao kanaŋo taitu. \c 2 \s1 Koroani Sapâŋa indue imâ \r Yoane 7:37-39 \p \v 1 Juda nenzi kumbwa ŋalae Pentikos nde imâ ipâŋga lâ, aku kalo-tawana tamâta rârâni nde sipasau simo luma toŋge ilo. \v 2 Sisaŋona simo luma ŋinde ilo, ŋineŋga walele nâ nduŋeŋa ŋalae itogo lawea kaika mine nde iyoka pa samba indue imâ isala luma ŋinde ilo ndoni. \v 3 Ŋineŋga simora kelekele toŋge itogo yââ ne mela-mela mine ipâŋga ku ipwa pwapwataki imâ ikeno kinzi rârâni taitu-taitu kulunzi. \v 4 Aku Koroani Sapâŋa ipipi lâ kinzi kalo-tawana tamâta rârâni ilonzi ku iveta kalo-ŋgere panzi, kala simandi siporo lawea pinde nenzi ŋgua kaŋa piti piti. \p \v 5 Lâ zo ŋinde, Juda ŋgu tamâta rârâ nde soka lombo simâ kala simo Jerusalem lawea. Kinzi soka pa lawea lawea lâ tâno ndoni simâ ŋana siwawa Maro Kindeni kâ. \v 6 Tamâta ŋgu ŋinde nde siloŋo nduŋeŋa ŋinde, kala kinzi rârâ ŋinde simâ sipasau lâ niani ndaina. Ŋineŋga kinzi taitu-taitu siloŋonzi kalo-tawana tamâta siporo kinzi tamâta lombo warakanzi nenzi ŋgua sondo, aku wisinzi motu. \v 7 Wisinzi motutu lâ, aku siporo tu, “Opopo, kinzi tamâta kala siporo ŋgua ŋine, ande Galilaya tâno lawea warakanzi nâ! \v 8 Mine nde mana mana ŋga kinda taloŋonzi siporo warakânda nenda ŋgua, a? \v 9 Kinda tamâta kala tamo ŋine nde papa tâno piti piti; kinda tamo pa Patia wa Midia wa Ilam wa Mesopotemia wa Judia wa Kapadosia wa Pontus wa Esia wa \v 10 Frigia wa Pamfilia wa Isip wa lawea kiri-kiri pinde lâ Libia tâno ikeno Sairini lawea tini laiti wa Rom lawea wa. \v 11 Mao nâ, kinda pinde nde Juda see, aŋga pinde nde papa ŋgu katiŋe, andeta tapono muli pa Juda nenzi mâsi. Aŋga kinda pinde nde papa Krit sia wa Arebia tâno wa; andeta kinda rârâni taloŋonzi siporo warakânda nenda ŋgua kala situla mâsi ŋalaŋala Maro Kindeni iveta ŋinde!” \v 12 Kinzi rârâni wisinzi motu pâta lâ, aku ilonzi rârâ. Aku sipakasoŋa warakanzi tu, “Opopo, mâsi ŋine nde mana.” \p \v 13 Andeta pinde siporo ŋgua pavaligiŋa mine tu, “Yoo, tamâta ŋine sinu waini waseki, kala sidauda!” \s1 Petero itula ŋgua pwataki \p \v 14 Ŋineŋga Petero imandi kunzi pâri-tamâta saŋao kanaŋo taitu, ku isarâwa kawa ŋalae kâki iporo panzi ŋgu ŋalae ŋinde tu, “Ayo, miki nawalâŋgu Juda tamâta wa miki tamâta rârâni ŋine kamo Jerusalem lawea, miki katambira taŋami, ma naporo pami ŋana mâsi ŋine ne duvi kâ. \v 15 Miki ilomi patea tu maka kadauda. Andeta tia, ŋine nde mboyo, kari tai lima kanaŋo ŋapa, aku kâŋa-nuŋa ne zo nde ipâŋga tia yo. \v 16 Taitu nanayoni ŋgua-tulâŋa tamâta Yole iŋgere ŋgua ŋana mâsi ŋine kâ lâ pepa tini mine tu, \q1 \v 17 ‘Maro Kindeni iporo tu, “Lâ zo muli naŋa ma apaliŋi Koranâŋgu indue imâ panzi tamâta rârâni. Ŋineŋga miki natumi taine wa tamâne wa ma situla ŋgua itogo ŋgua-tulâŋa tamâta uru situla mine. Mao nâ, naŋa ma atula mâsi kie-kie panzi natumi tamâne limoa, aŋga nemi tamâta kokoŋa nde ma simbipole kie-kie rârâ. \v 18 Aku pa zo ŋinde naŋa ma apaliŋi Koranâŋgu indue imâ panzi naneŋgu wurâta tamâta, kinzi taine wa tamâne wa, ŋana situla naŋa kawâŋgu ŋgua. \v 19 Naŋa ma aveta mâsi kie-kie ipâŋga nia maa pa âta wa tâno kulu wa. Mao nâ, see wa yââ tava mundo ŋalae ma ipâŋga. \v 20 Naŋa ma aveta kari ipâŋga mata ŋaŋa, aŋga nzimona mata ma ipâŋga see. Ŋineŋga Maro Ŋalae ne zo ma ipâŋga, aku i ma imâ tava ne walo kaika wa sinâla ŋalae. \v 21 Aku tamâta ea kinzi sisarâwa pa Maro Ŋalae tu ivilanzi, ande i ma ikai kinzi ŋinde rârâni taitu-taitu piti lâ kondoma ilo ku ma via mao ilanzi.” ’ \m Ŋgua-tulâŋa tamâta Yole kala iŋgere ŋgua ŋine.” \p \v 22 Ŋineŋga Petero iporo tu, “Miki Isrel ŋgu, kaloŋo ŋga; Maro Kindeni iveta vetâŋa ŋalaŋala wa itula mâsi kie-kie ipâŋga lâ Yesu Nasarete tamwata mbalau. Miki warakami kasama tu Maro Kindeni iveta mâsi ŋalaŋala ŋinde ipâŋga ŋginimi. Iveta mine ŋana miki ma kasama tu Yesu ikai Maro Kindeni ndamwa kala imâ. \v 23 Nia ndoyo Maro Kindeni isama lâ ku ipatea tu miki katavanzi tinikoa tamâta pinde ma kapu Yesu lâ kâi popole tini imâte. \v 24 Andeta ŋineŋga Maro Kindeni ipaŋo i lâ mateŋa nianzi imandi sânda imo via kilo. Mao nâ, Maro Kindeni itikia mateŋa ne nâna ndoni piti lâ Yesu tini, ŋana tu mateŋa ne walo ikura ŋana iliko Yesu kaika kâ, ande tia ndo. \v 25 Kinda timbunda Daviti muŋga iŋgere ŋgua ŋana Yesu kâ lâ pepa tini mine tu, \q1 ‘Ikura zo rârâni naŋa apasama tu Maro Kindeni imo tiniŋgu laiti. Mine nde sâ toŋge ikura tu iveta ruruŋa pa naŋa, nde tia. \v 26 Mine kala naŋa iloŋgu ndeka ndo, aku kawâŋgu ndaŋge papa i. I uru ikatona naŋa sondo ndo, kala amo ara nâ. \v 27 Ŋana tu noko ma kusâu pa mateŋa tu ikai naŋa kaika kâ, ande ma tia. Naŋa uru apono muli sondo pa noko, aku noko ma kupile karaeŋgu isâmbu lâ kuru ilo, ande tia. \v 28 Noko tamwata kutula nzâla pa naŋa ŋana akai via mao kâ. Noko kumo kuna, kala ndekâŋa nde ipipi ndo lâ iloŋgu.’ \m Daviti iŋgere ŋgua mine. \p \v 29 Niŋgu-nambwe wukale, naŋa asama kala aporo pwataki pami tu timbunda Daviti imâte sikea lâ, aku ne kuru nia ikeno ŋaina lee imâ ikura lâ zo ŋine. \v 30 Daviti nde ŋgua-tulâŋa tamâta, aku muŋga Maro Kindeni ipa ŋgua kaika kuku i. Daviti isama tu Maro Kindeni ipatu tamwata ŋa ku ipambwâre tu muli ŋga i ma io Daviti ne vâsa toŋge ikai i nia ku ipâŋga Koipu Ŋalae, itogo Daviti tamwata mine. \v 31 Daviti isama lâ ŋana vetâŋa Maro Kindeni ma iveta muli, kala itula ŋgua ŋana Kirisi tu i ma imandi sânda imo via kilo. Iporo tu Maro Kindeni ma ipile Kirisi imo mateŋa nianzi nde tia, aku iporo tu Kirisi karae ma isâmbu tia. \v 32 Mine nde Maro Kindeni ipaŋo Yesuni imo via kilo. Maka rârâni kamora mâsi ŋalae ŋinde, ande kala kaporo ŋana. \v 33 Yesu ikâki samba ilo ku isaŋona tama Maro Kindeni mbau pa wia kâ. Aku Yesu ikai Koroani Sapâŋa, ikura Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa mine, kala ipaliŋi Koroani indue imâ lâ, ikura kala ŋine miki kamora wa kaloŋo wa. \v 34 Ŋana tu Daviti ŋandai ikai karae ilâ samba ilo itogo Yesu mine. Andeta i tamwata iporo mine tu, \q1 ‘Maro Ŋalae Kindeni itu ŋgua pa naneŋgu Maro Ŋalae mine tu, “Noko kusaŋona ŋai pa mbauŋgu wia kâ lee, \v 35 ikura lâ zo ŋinde naŋa ma aonzi noko ne kazâŋa tamâta simo noko kalo.’” \p \v 36 Mine nde miki Isrel ŋgu, naŋa iloŋgu tu miki ma kasama tu ŋgua ŋine nde mao kanaŋo; Yesu, ina tamâta ŋine miki muŋga kapu lâ kâi popole tini, ande Maro Kindeni io ikai Maro Ŋalae, aku i tamwata nde Kirisi.” Petero iporo ŋgua mine. \s1 Kinzi tamâta rârâ sipalele ilonzi kalonzi ku sikai lââ-liliŋa \p \v 37 Kinzi tamâta siloŋo Petero ne ŋgua ŋine, aku ŋgua ŋinde isowe ilonzi marumbu lâ. Mine kala sikasoŋa Petero tavanzi pâri-tamâta pinde mine tu, “Nima-nambwe, aŋga ma ŋine maka ma kaveta mana.” \v 38 Ŋineŋga Petero ipainzi tu, “Miki rârâni taitu-taitu ma kapalele ilomi kalomi ku kalili pâri ara ne lââ lâ Yesu Kirisi ŋa, aku Maro Kindeni ma izavaru nemi kiesaka piti lâ tinimi. Ambo miki ma kaveta mine, ande Maro Kindeni ma Koroani Sapâŋa ilami itogo wisi-ara mine. \v 39 Ŋana tu muŋga nenda Maro Ŋalae Kindeni ipa ŋgua tu ma Koroani Sapâŋa ilua miki wa nemi vâsa wa kinzi tamâta simo pa nia mala-malawae wa. Mao nâ, i ma Koroani Sapâŋa ilanzi tamâta rârâni isarawanzi ŋinde.” \p \v 40 Aku Petero itula ŋgua rârâ katiŋe panzi tona. Ino kaika panzi mine tu, “Kinzi tamâta kala simo lâ zo ŋine uru siveta mâsi potomule nâ. Mine kala miki kapakatona sondo ŋga! Tia ma kapayaula.” \v 41 Kinzi tamâta pinde kalonzi tawana Petero ne ŋgua ŋinde, kala sikai lââ-liliŋa. Aku lâ karini ndaina Maro Kindeni iseŋgenzi tamâta kambwaŋenzi 3000 silâ taitu kunzi kalo-tawana tamâta ŋgu. \s1 Kinzi kalo-tawana tamâta wasaseki siveta mâsi ara ndo \p \v 42 Kinzi tamâta ŋinde nde taŋanzi mwasa nâ, kala sipaloŋo nâ pa pâri-tamâta nenzi ŋgua. Aku ikura zo zo kinzi sipasau simâ taitu ŋana sika kâpwa lâ waiŋa sapâŋa ku sikai noŋa. \v 43 Aku Maro Kindeni io mâsi kaika kie-kie rârâ ipâŋga lâ kinzi pâri-tamâta mbaunzi. Mine kala tamâta rârâni simege ŋana i kâ. \v 44 Kinzi rârâni sio nenzi kalo-tawana ilâ pa Yesu, kala simo ilonzi kalonzi taitu nâ. Aku kinzi taitu-taitu ilonzi patea tu nenzi mbaliŋa rârâni nde ninzi-nambwe kalo-tawana tamâta rârâni nenzi kelekele tona. \v 45 Mine kala sio nenzi kelekele ilâ panzi tamâta pinde tu siko, ŋineŋga siwae mbumbu ŋinde ilâ panzi kalo-tawana tamâta ŋinde simo sugorai. \v 46 Ikura kari kari kinzi kalo-tawana tamâta rârâni sio ilonzi lâ taitu, aku sipasau lâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa ne ŋgumbi ilo. Kinzi uru sika kâpwa kunzi ninzi-nambwe lâ nenzi luma luma. Ilonzi kalonzi taitu nâ, kala uru sika kâpwa tava ndekâŋa nâ. \v 47 Ikura zo rârâni kinzi sipanea Maro Kindeni sisuka i ŋa kâki, aku kinzi tamâta simo niaka ŋinde nde ilonzi ara nâ panzi. Aku Maro Ŋalae iveta wurâta ikura zo zo ŋana ikainzi tamâta pinde piti lâ kondoma ilo, kala iseŋgenzi kambwaŋenzi ilâ taitu kunzi kalo-tawana tamâta ŋgu. \c 3 \s1 Tamâta toŋge kie sakamao ipâŋga ara \p \v 1 Zo toŋge, lâ lala, kari tai ŋato, ande Petero ku Yoane rua sikâki silâ pa Maro Kindeni ne luma sapâŋa. Kinzi Juda tamâta uru sikai noŋa lâ kari tai ndainani. \p \v 2 Aku tamâta toŋge uru imo niani ndaina, i kie sakamao. I tina muŋga ipagugua ipâŋga mine. Ikura zo rârâni tamâta ŋinde ninambwe pinde uru sikai silâ ku sio isaŋona luma sapâŋa nzâla toŋge kawa tini laiti. Nzâla ŋinde ŋa tu “Ara Pâta.” Aku tamâta kie sakamao ŋinde uru isarâwa mbumbu panzi tamâta ŋinde soka silâ pa luma sapâŋa. \v 3 Tamâta kie sakamao ŋinde mata imoranzi Petero ku Yoane rua simâ ŋana silâ luma sapâŋa ilo, kala ikasoŋanzi rua tu mbumbu tâ silua. \v 4 Andeta Petero ku Yoane rua matanzi silea papa kaika, ku Petero ipai tu, “Noko mata kumora maka rua sondo.” \v 5 Ŋineŋga tamâta ŋinde nao kâki panzi rua. Ilo patea tu kinzi rua ma mbumbu tâ silua. \p \v 6 Andeta Petero ipai tu, “Naneŋgu mbumbu toŋge keno pana tu ma alano kâ, ande tia. Andeta kelekele toŋge ikeno pana, kala ŋinde atu alano. Lâ Yesu Kirisi Nasarete tamwata ŋa, naŋa apaino tu kumandi sânda ku pwoka!” \v 7 Ŋineŋga Petero isaŋa tamâta ŋinde mbalau pa wia kâ ku igagati imandi sânda. Aku ndainani nâ tamâta ŋinde kie ipâŋga ara lâ. \v 8 Ŋineŋga tamâta ŋinde imandi isoŋga ku iyoka kunzi rua silâ pa luma sapâŋa. Imo ipatiki nâ ku ipanea Maro Kindeni. \v 9 Kinzi tamâta ndoni matanzi silea pa tamâta ŋinde iyoka ilâ ipanea Maro Kindeni pâta kanaŋo. \v 10 Ŋineŋga simora i kilala pwataki tu ŋinde nde tamâtani ndaina uru isaŋona luma sapâŋa ne nzâla toŋge kawa tini laiti, nzâla ŋinde ŋa tu “Ara Pâta,” aku uru isarâwa ŋana mbumbu kâ. Aku matanzi simora tu i kie ara lâ, aku wisinzi motutu wa ilonzi rârâ wa. \s1 Petero itula ŋgua lâ luma sapâŋa ŋalae ilo \p \v 11 Tamâta muŋga kie sakamao ŋinde nde ilikonzi Petero ku Yoane rua kaika, ande tamâta rârâni wisinzi motutu kala sipalilu simâ panzi lâ pâpâta ŋinde sipatu ŋa tu “Solomon ne Pâpâta.” \v 12 Petero imora tu kinzi wisinzi motu, ande kala ipainzi tu, “Miki Isrel tamâta ŋai, ŋana sâ kâ ŋga ilomi rârâ ŋana vetâŋa ŋine, a? Ŋana sâ kâ ŋga matami kalea kaika imâ pa maka rua, a? Tiambo ilomi patea tu maka rua nema walo wa vetâŋa sondo tâ iveta tamâta ŋine iyoka, a? Tia ndo! \v 13 Kinda timbunda Abraham, Isaka ŋga Yakopu nenzi Maro Kindeni, ina isuka ne wurâta tamâta Yesu ŋa kâki lâ. Yesu nde tamâtani ndaina miki muŋga kao ilâ kazâŋa tamâta mbaunzi ilo ŋana ma sipu pâta imâte kâ. Pilata nde itu iyaute Yesu ilâ, aŋga miki nde kapu mulimi papa Yesu lâ Pilata nao. \v 14 Mao nâ, miki kapu mulimi pa Yesu, ina Sapâŋa Tamwata wa Vetâŋa Sondo Warika wa, aku kasarâwa pa Pilata tu ma iyaute tamâta toŋge imâ pami, ina muŋga ipu tamâta pâta imâte. \v 15 Opopo, Yesu nde Via Warika, taitu miki kapu pâta imâte! Andeta Maro Kindeni ipaŋo i lâ mateŋa nianzi imandi sânda imo via kilo. Maka rua kamora ŋine lâ, ande kala ŋine kamo i ne pâri-tamâta. \v 16 Ambo tamâta toŋge kalo tawana Yesu ŋa, ande Maro Kindeni uru ipaloŋo pa tamâta ŋinde ne noŋa. Aku ŋana duvi ŋinde kâ, ande tamâta ŋai ipâŋga ara. Miki kamora wa kasama tu kala ŋine ŋga iyoka, kala maka kapaimi tu Yesu ŋa tava kalo-tawana kie mine nde ivila tamâta ŋine, kala ipâŋga ara lâ naomi. \p \v 17 Ayo, niŋgu-nambwe wukale, naŋa asama tu miki kazizâla ŋana Yesu kilala kâ, kala kapu pâta imâte. Aku nemi poe tamâta kala sizizâla mine nâ. \v 18 Andeta nanayoni Maro Kindeni itula ŋgua pwataki lâ ŋgua-tulâŋa tamâta kawanzi. Itula ŋgua ŋana ne pateâŋa tamâta Kirisi tu i ma ikai nâna. Mine nde mâsi kala muŋga miki kaveta pa Yesu ŋinde nde iveta Maro Kindeni kawa ŋgua ŋinde ipâŋga kanaŋo. \v 19-20 Mine nde naŋa ano miki tu kapile nemi ilo-kalo sakamao ku kapalele ilomi kalomi ilâ pa Maro Kindeni, ŋana i ma izavaru nemi kiesaka piti lâ tinimi ku ivetami kapâŋga ilomi mbâra-mbâra. Ambo miki ma kaveta mine, ande Maro Ŋalae ma pwareâŋa ara ilami, ku ma io Kirisi imâ pami. Kirisi nde tamâta ŋinde nia ndoyo Maro Kindeni ipatea tu ma io imâ pami, aku inani kala Yesu tamwata. \v 21 Kala ŋine Yesu imo samba ilo ikura Maro Kindeni ne pateâŋa mine, kala io tini ŋana zo ŋinde Maro Kindeni ma ivetanzi Isrel ŋgu simo ara kilo, ikura i tamwata ne ŋgua pâŋa muŋga itula panzi ne ŋgua-tulâŋa tamâta sapâŋa. \v 22 Ŋana tu timbunda Mose muŋga iŋgere ŋgua ŋana ŋinde kâ lâ pepa tini mine tu, \q1 ‘Miki nemi Maro Ŋalae Kindeni ma muli io warakami nawalami toŋge ipâŋga imo ŋgua-tulâŋa tamâta, itogo naŋa mine. Miki ma katambira taŋami pa ŋgua rârâni i ma iporo pami ŋinde. \v 23 Ambo tamâta toŋge tini pwâka tu iyoka ŋgua-tulâŋa tamâta ŋinde ne ŋgua muli, ande \q1 ‘Maro Kindeni ma ikai tamâta ŋinde piti lâ ŋginimi ku ma ipu pâta imâte.’ \p \v 24 Mao nâ, nanayoni, lâ Samyuel ne zo, aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋine, ande kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta rârâni situla ŋgua ŋana zo kala tamo ŋine. \v 25 Aku mikini nde tamâta ŋana kakai kelekele ŋinde Maro Kindeni itula lâ ŋgua-tulâŋa tamâta kawanzi. Aku mikini nde tamâta ŋana kamora vetâŋa ŋinde i muŋga ipambwâre kunzi timbumi tu ma iveta tona. Nia ndoyo, Maro Kindeni ipai Abraham tu, ‘Naneŋgu nzâmbe ara ma muli ilâ panzi tamâta ŋgu ndoni simo tâno kulu lâ noko ne vâsa mbalau.’ \v 26 Aku Maro Kindeni isupwa ne kuleŋa tamâta Yesu Kirisi imâ pa miki muŋga lâ. I ilo tu iveta kie ara pami ŋana ilele miki taitu-taitu ilomi kalomi tu ma kapile nemi vetâŋa sakamao.” Petero iporo ŋgua ŋine. \c 4 \s1 Kinzi sio Petero ku Yoane rua lâ luma sakamao ilo \p \v 1 Petero ku Yoane rua siporo ŋgua panzi tamâta yo, ŋineŋga kinzi patarawâŋa tamâta simâ sipâŋga panzi, sitavanzi luma sapâŋa ne sambara nenzi koipu wa kinzi Sadyusi ŋgu tamâta pinde wa. \p \v 2 Kinzi wisinzi nâna, ŋana tu Petero ku Yoane rua situ Yesu parina panzi tamâta tu imandi sânda lâ mateŋa nianzi imo via kilo, aku ne mandiŋa ŋinde ikai nzâla piti panzi mateŋa tamâta tu ma muli simandi simo vianzi kilo. \v 3 Ŋineŋga tamâta ŋalaŋala ŋinde sikai kinzi rua ku sipanzi kaika sionzi lâ luma sakamao ilo. Kari ŋga indue lala lâ, aku kinzi situ rua ma simo luma ŋinde ilo lâ mbo. \v 4 Andeta tamâta rârâ siloŋo Petero ne ŋgua ŋinde, aku kalonzi tawana. Mine kala kinzi kalo-tawana tamâta kambwaŋenzi nde ipâŋga ikura 5,000 mine. \s1 Petero itula ŋgua lâ kinzi tamâta ŋalaŋala naonzi \p \v 5 Mbwale kilo, ŋineŋga kinzi tamâta ŋalaŋala sitavanzi ŋgu nenzi katonâŋa wa kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ, kinzi rârâni sipasau lâ Jerusalem lawea. \v 6 Aku patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae, i ŋa tu Anas, ande imo kunzi, tavanzi Kaiafas, aŋga Yoane nuwaka, aŋga Arisande, aŋga patarawâŋa tamâta ŋalae ne ŋgu ndoni. \v 7 Sionzi Petero ku Yoane rua simandi lâ tamâta ŋalaŋala ŋinde naonzi, ŋineŋga sikasoŋanzi tu, “Ayo, miki kakai walo kaika ndia wa kapanea ŋoa ndia kala kaveta vetâŋa ŋine.” \p \v 8 Ŋineŋga Koroani Sapâŋa ipaŋando Petero, aku Petero iporo taulo panzi tu, “Miki Isrel ŋgu nenda tamâta mbâna-mbâna wa nenda katonâŋa tamâta wa, \v 9 ambo miki katu kakasoŋa maka rua ŋana nola kavila tamâta toŋge kie sakamao ku kaveta ipâŋga ara mâsi mana, ande ara. \v 10 Miki tamâta ŋalaŋala wa miki Isrel ŋgu ndoni ŋai, kaloŋo ku kasama. Ŋana Yesu Kirisi Nasarete tamwata ŋa kâ, ande tamâta ŋine kie ara lâ, kala ŋine imandi naomi. Miki muŋga kapu Yesu lâ kâi popole tini imâte, andeta ŋineŋga Maro Kindeni ipaŋo imandi lâ mateŋa nianzi imo via kilo. \v 11 Yesu nde \q1 ‘Mira ŋine miki tamâta ŋana kapa luma kâ katu nde sakamao kala katambira lâ, ande mirani ndaina ipâŋga mira ara ŋana isuka luma ŋgaŋe kaika kâ.’ \p \v 12 Tamâta toŋge ma ikura tu ikai kinda piti lâ kondoma ilo ku via mao ilua kinda, ande tia. Maro Kindeni ipatea Yesu simbo mai nâ ŋana ivila kinda mine, kala takai via mao lâ i simbo nâ ŋa.” Petero iporo ŋgua mine. \p \v 13 Kinzi tamâta ŋalaŋala simoranzi Petero ku Yoane rua siruru tia ku simandi situla ŋgua pwataki, aku sisama tu kinzi rua muŋga ŋandai sipono pepa ŋga, kala simo tamâta kaa nâ. Mine kala kinzi tamâta ŋalaŋala ilonzi rârâ. Taitu sisama tu kinzi rua muŋga simo kuku Yesu. \v 14 Aku simora tamâta muŋga kie sakamao ŋinde imandi kunzi rua, ku i kie ara kilo. Mine kala sikura tu sileleanzi rua ŋana nenzi vetâŋa kâ, ande tia. \v 15 Tia ku sikainzi rua ku sionzi lâ nia ŋgaŋe toŋge. Ŋineŋga tamâta ŋalaŋala sipasau ku siporo ŋgua lâ warakanzi ŋgininzi tu, \v 16 “Ayo, kinda ma taveta mana panzi tamâta rua ŋine. Kinzi rua siveta mâsi kaika toŋge, aku tamâta rârâni simo Jerusalem nde simora ku sisama lâ. Mine nde kinda ma takura ŋana taporo tu, ‘Siveta mâsi ŋinde tia’, ande ma tia. \v 17 Opopo, ambo ŋgua ŋana mâsi kaika ŋinde ma ilâ isala nia pinde, ande ŋinde ma ara tia. Mine kala kinda ma tatu kaika panzi rua tu ma sipanea Yesu ŋa ku situla ŋgua panzi tamâta kilo ndimo.” \p \v 18 Ŋineŋga sisarâwa panzi rua tu simâ, aku situ kaika panzi tu, “Miki ma kapanea Yesu ŋa ku kapanananzi tamâta kilo ndimo.” \v 19 Andeta Petero ku Yoane rua situ ŋgua lâ kawanzi mine tu, “Ayo, miki warakami kalomi ŋgere sondo ŋga. Ambo maka ma kapu mulima pa Maro Kindeni ne ŋgua ku koka miki nemi ŋgua muli, ande ŋinde ma soki ndo lâ Maro Kindeni nao. \v 20 Mine kala maka rua kakura ŋana kawama buu, ande tia. Maka ma katula ŋgua pwataki ŋana vetâŋa rârâni maka kamora wa kaloŋo ŋinde.” \p \v 21 Siporo mine lâ, ŋineŋga tamâta ŋalaŋala siporo ŋgua pasuleŋa panzi rua lee, ku siyautenzi rua siyâti silâ. Kinzi ŋandai sisânda nzâla toŋge kulu ŋana nâna silanzi rua kâ, ŋana tu tamâta rârâni sipanea Maro Kindeni ŋa ŋana mâsi kaika ŋinde. \v 22 Mao nâ, mâsi ŋinde nde mâsi ŋalae, ŋana tu tamâta ŋinde imo tava kie sakamao ikura zo luandondo, ipole mbwera tamâta rua (40) lâ. \s1 Kinzi kalo-tawana tamâta sino pa Maro Ŋalae tu kaika ilanzi ŋana situla ŋgua kâ \p \v 23 Kinzi tamâta ŋalaŋala siyautenzi Petero ku Yoane rua silâ lâ, ŋineŋga kinzi rua sitaulo silâ kunzi nenzi ŋgu. Aku sitapâri panzi ŋana ŋgua rârâni kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala wa katonâŋa siporo panzi ŋinde. \v 24 Kinzi kalo-tawana tamâta siloŋo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga rârâni ilonzi ilâ taitu, aku kawanzi kâki sikai noŋa pa Maro Kindeni mine tu, “Maro Ŋalae, koipu ŋalae kaika kala noko, nia ndoyo nokoni kuveta samba wa tâno wa tâi wa lââ wa, tavanzi kelekele rârâni simo nia ŋinde ndoni. \v 25 Muŋga Koroani Sapâŋa io ŋgua lâ timbuma Daviti kawa, ina noko ne kuleŋa tamâta, kala Daviti iporo tu, \q1 ‘Mana mana ŋana kinzi tinikoa ŋgu, a? Ŋana sâ kâ ŋga sipa ŋgua ŋana siveta paraŋa kâ, a? Ŋana sâ kâ ŋga siveta ŋgua pâŋa kaa kaa mine, a? \v 26 Kinzi ŋgu ŋinde nenzi koipu ŋalaŋala siluku ŋana paraŋa kâ. Kinzi nenzi tamâta mbâna-mbâna \q1 ‘sipasau tu siroto nzâla ŋana siŋgoloa paraŋa kuku Maro Kindeni tava Koipu Ŋalae ŋinde i muŋga ipatea.’ \p \v 27 Mao kanaŋo, Maro Ŋalae, muŋga koipu ŋalae Herot kuku Pontius Pilata rua sipasau lâ lawea ŋine kunzi tinikoa tamâta wa kinzi Isrel tamâta wa, aku sipa ŋgua tu ma sipu noko ne wurâta tamâta sapâŋa Yesu, ina nanayoni noko tamwata kupatea lâ. \v 28 Aku siveta vetâŋa ŋinde rârâni, ikura muŋga noko ne kaika wa ne ilo-kalo kupatea tu ma ipâŋga mine. \v 29 Mine nde Maro Ŋalae, kala ŋine noko ne wurâta tamâta maka kano pano tu ma kalo ŋgere ŋana ŋgua rârâni kinzi tamâta ŋalaŋala siporo ŋinde, aku kuvilama ŋana karuru tia, kamandi kaika ku katula noko kawa ŋgua pwataki. \v 30 Aku kano pano tu kusuŋa mbau ilâ panzi pukoŋa tamâta ŋana kuveta tininzi mbalaunzi ara kilo, aku kuveta mâsi kaika pinde lâ noko ne wurâta tamâta sapâŋa Yesu ŋa.” Kinzi kalo-tawana tamâta sikai noŋa mine. \p \v 31 Sikai noŋa marumbu lâ, ŋineŋga luma kala sipasau simo ilo ŋinde nde iririŋo. Aku Koroani Sapâŋa ipipi lâ kinzi taitu-taitu ilonzi, kala kinzi rârâni situla Maro Kindeni ne ŋgua pwataki. Aku siruru ŋananzi tamâta ŋalaŋala, ande tia. \s1 Kinzi kalo-tawana tamâta ndoni ilonzi ilâ taitu \p \v 32 Kinzi kalo-tawana tamâta ndoni ilonzi ilâ taitu nâ. Mine nde tamâta toŋge imora tamwata ne kelekele toŋge ku iporo tu, “Ŋine nde naneŋgu kelekele nâ”, ande siporo mine tia. Kinzi rârâni sipavila ku sipalulua nenzi kelekele rârâni lâ warakanzi ŋgininzi. \v 33 Aku walo ŋalae ikeno panzi pâri-tamâta, kala simo situla Maro Yesu parina pwataki tu imâte lâ, ŋineŋga imandi sânda imo via kilo. Mao nâ, Maro Kindeni ne wisi-wisi imâ ŋalae panzi kalo-tawana tamâta rârâni. \v 34 Mine kala nawalanzi tamâta toŋge imo sugorai nâ, ande tia. Ŋana tu zo pinde, kalo-tawana tamâta pinde sio nenzi tâno wa luma panzi tamâta tu ma siko kâ, ku sikai mbumbu ŋana. Ŋineŋga sikai mbumbu ŋinde simâ, \v 35 aku silanzi pâri-tamâta tu ma siwae panzi kalo-tawana tamâta ŋinde nenzi kelekele tia. \p \v 36 Aku tamâta toŋge imo kunzi, i ŋa tu Yosepe. I nde Saiprus sia tamwata, lâ Livai ne vâsa ŋgu, aku kinzi pâri-tamâta sipatu i ŋa toŋge tu “Banabas”. Ŋoa ŋinde nde duvi mine, “Tamâta ŋana ipu tini kaika panzi tini pinde.” \v 37 I nde io ne tâno pinde pa tamâta toŋge tu iko, ŋineŋga ikai mbumbu imâ ilanzi pâri-tamâta ŋana siwae kâ. \c 5 \s1 Aninia ku Sapila rua parinanzi \p \v 1 Aku tamâta toŋge kala imo kunzi tona, i ŋa mine Aninia, aku imo kuku kaiwa taine Sapila. Aku Aninia ne tâno pinde ilua tamâta toŋge iko. \p \v 2 Andeta tâno ne mbumbu pinde nde i tamwata ikai ivea, aku i kaiwa kala isama lâ ŋana ŋinde kâ. Ŋineŋga Aninia ikai mbumbu pinde nâ imâ ku io lâ pâri-tamâta mbaunzi ilo, ku ipainzi tu, “Mbumbu ndoni kala ŋine”. \p \v 3 Ŋineŋga Petero ipai Aninia tu, “Mana mana ŋga Sadana ipipi lâ noko ilo, a? Mine kala kulaŋe Koroani Sapâŋa, kala noko tamwata kusilikana tâno ŋinde ne mbumbu pinde pa tamwata. \v 4 Muŋga, tâno ŋinde nde noko tamwata ne tâno, andeta nokoni kupatea tu ma kuo panzi tamâta tu siko. Ŋineŋga siko lâ, aku mbumbu ŋinde kala noko tamwata ne kelekele ŋana pwatona kâ. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga noko ilo patea tu ma kuveta soki mine, a? Noko kulaŋe maka tamâta nâ, ande tia. Noko kulaŋe Maro Kindeni tava.” \p \v 5 Aninia iloŋo ŋgua ŋinde lâ, ŋineŋga pata ndue ku imâte lâ ikeno. Aku ŋgua ŋana mâsi ŋinde kâ nde isala nia ilâ, kala tamâta rârâ siloŋo ku siruru pâta kanaŋo. \v 6 Ŋineŋga tamâta limoa pinde simâ ku silita lalava lâ Aninia karae, ku sikale silâ sikea. \p \v 7 Simo lee, ku kari tai ŋato ilâ lâ, ŋineŋga Aninia kaiwa Sapila kala imâ. I nde izizâla ŋana mâsi ŋinde ipâŋga pa kaiwa. \v 8 Mine nde Petero itula mbumbu papa taine ku ikasoŋa tu, “Mana mana, a? Miki rua kakai mbumbu ŋine nâ ŋana tâno ŋinde, tiya?” Aku taine isâu tu, “Mao, maka rua kakai mbumbu ŋinde nâ.” \v 9 Ŋineŋga Petero ipai taine tu, “Ŋana sâ kâ ŋga miki rua kapa ŋgua ŋana kakai samâŋa pa Maro Ŋalae ne Koroani, a? Kuloŋo ŋga; kinzi tamâta muŋga sikea noko kaiwa ŋinde nde simâ lâ kala simandi nzâla kawa, aku tini nâ ma sikale noko kala silâ.” \p \v 10 Aku ndainani nâ Sapila pata ndue Petero kie tini laiti, ku imâte lâ. Ŋineŋga tamâta limoa ŋinde simâ luma ilo, ku simora Sapila imâte lâ ikeno. Aku sikale silâ sikea lâ kaiwa tamâne ne kuru waŋgira. \v 11 Aku kalo-tawana tamâta ndoni siloŋo ŋgua ŋana mâsi ŋinde kâ, kala siruru pâta lâ. Aku tamâta pinde simo niaka ŋinde kala siloŋo ku siruru mine nâ. \s1 Mâsi ŋalaŋala kie-kie ipâŋga lâ Jerusalem lawea \p \v 12 Kinzi pâri-tamâta sikai Maro Kindeni ne walo ku siveta mâsi ŋalaŋala kie-kie rârâ lâ tamâta naonzi. Aku kinzi kalo-tawana tamâta rârâni ilonzi taitu ku uru silâ sipasau lâ pâpâta toŋge, i ŋa tu “Solomon ne Pâpâta”. \v 13 Aku tamâta simo niaka ŋinde nde siporo ŋgua ara nâ ŋananzi kalo-tawana tamâta. Ambo taitu kinzi pinde sipasau kunzi tia, ŋana tu siruru pâta. \v 14 Aŋga tamâta pinde nde kalonzi tawana Maro Ŋalae, kinzi taine wa tamâne wa, kala simâ simo kunzi i ne ŋgu. \v 15 Mine kala tamâta pinde uru sikalenzi pukoŋa tamâta siyâti simâ pa nia yo ku sionzi lâ nzâla, siŋganzi ndue sikeno nenzi rombe-rombe wa kenoŋa nia kulu. Ilonzi patea tu mambo Petero iyoka imâ, mbo ma kari sinala Petero tai ilâ panzi tâ, ande ma tininzi ara kilo. \v 16 Aku tamâta ŋgu ŋalae sipile lawea pinde keno Jerusalem tini laiti ku simâ panzi pâri-tamâta tona. Kinzi ŋinde kala sikainzi pukoŋa tamâta wa tamâta pinde koroani saka sipagagaranzi wa simâ. Aku Maro Kindeni ivetanzi tamâta ŋinde rârâni sipâŋga ara kilo. \s1 Aŋelo ikainzi pâri-tamâta piti lâ luma sakamao ilo \p \v 17 Mine kala Juda nenzi patarawâŋa tamâta ŋalae tavanzi ne tamâta ŋinde lâ Sadyusi ŋgu, ande sipadâda pâta ŋananzi pâri-tamâta. \v 18 Mine nde simandi ku sikainzi pâri-tamâta kaika sionzi lâ luma sakamao ilo. \v 19 Andeta mbo ŋgini-ŋgini, ŋineŋga Maro Ŋalae ne aŋelo toŋge imâ ku ikai luma ŋinde ne nzâla piti, ku ikainzi pâri-tamâta siyâti silâ pa nia yo. Aku aŋelo ipainzi tu, \v 20 “Miki kalâ kamandi Maro Kindeni ne luma sapâŋa ne ŋgumbi ilo, aku katula ŋgua ndoni ŋana via wasaseki ŋine kâ panzi tamâta.” \v 21 Aku mbwale pwataki lâ, ŋineŋga kinzi pâri-tamâta silâ pa Maro Kindeni ne luma sapâŋa, aku simandi sipanananzi tamâta, ikura aŋelo ne ŋgua mine. \p Aŋga patarawâŋa tamâta ŋalae nde imâ ipâŋga pasauŋa nia tavanzi ne tamâta. Ŋineŋga sisarawanzi tamâta ŋalaŋala sitavanzi Isrel nenzi katonâŋa rârâni tu simâ sipasau. Sipasau lâ, ŋineŋga sipasupwa ilâ pa luma sakamao nia tu sambara ma sikainzi pâri-tamâta simâ. \v 22 Aku sambara silâ luma sakamao ilo, andeta pâri-tamâta nde naonzi tia lâ. Tia ku sitaulo simâ kilo ku situla ŋgua mine tu, \v 23 “Maka kamora luma sakamao ne nzâla, ande sisae giri lâ, aku zugu tamâta pinde simandi nzâla rârâni kawanzi. Ambo taitu maka kakai nzâla piti, ande kamora tamâta toŋge imo ilo, ande tia.” \v 24 Siporo mine lâ, ŋineŋga luma sapâŋa ne sambara nenzi koipu wa kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala nde ilonzi rârâ, ku siporo tu, “Ŋine ma sâ vetâŋa ipâŋga.” \p \v 25 Ŋineŋga tamâta toŋge imâ ku ipainzi tu, “Kaloŋo ŋga! Kinzi tamâta ŋinde muŋga miki kaonzi lâ luma sakamao ilo, ande kinzini simandi sipanananzi tamâta lâ luma sapâŋa ne ŋgumbi ilo!” \v 26 Mine kala sambara nenzi koipu ikainzi ne tamâta ku silâ tu sikainzi pâri-tamâta kaika. Andeta sikainzi kaika tia, siporo ŋgua mwasa nâ panzi. Kinzi siruru ku siporo tu, “Ambo ma takainzi kaika, ande tamâta ma sisia kinda lâ mira ŋana sipu kinda pâta kâ.” \s1 Kinzi pâri-tamâta sikaika ŋana situla ŋgua panzi tamâta ŋalaŋala \p \v 27 Kinzi sambara sikainzi pâri-tamâta simâ ku sionzi lâ tamâta ŋalaŋala naonzi. Ŋineŋga patarawâŋa tamâta ŋalae ipainzi pâri-tamâta mine tu, \v 28 “Ayo, maka muŋga kandi kaika tu miki ma katula ŋgua panzi tamâta ŋana ŋoa ŋinde kâ ndimo. Andeta nemi ŋgua nde ilâ isala nia ndoni lâ Jerusalem lawea ilo. Aku ilomi tu kasowe ŋgua lâ kuluma tu maka muŋga kapu tamâta ŋinde pâta imâte.” \p \v 29 Andeta Petero ikai pâri-tamâta rârâni kawanzi ku iporo taulo papa mine tu, “Maka ma kaveta ikura Maro Kindeni ne ŋgua nâ; ma kaveta ikura tamâta nenzi ŋgua tia. \v 30 Miki muŋga kasona Yesu itâra lâ kâi popole tini ku kapu pâta imâte lâ, andeta ŋineŋga timbunda nenzi Maro Kindeni ipaŋo Yesu imandi imo via kilo. \v 31 Aku Maro Kindeni ikai Yesu ikâki âta ku io isaŋona pa mbau pa wia kâ, kala Yesu imo Koipu Ŋalae wa Yautâŋa Tamwata wa. Mine kala Yesu iveta nzâla pa kinda Isrel ŋgu, ŋana ma tapalele ilonda kalonda ku talâ pa i ŋana ma izavaru nenda kiesaka piti lâ tininda. \v 32 Maka warakama nde kamora vetâŋa ŋinde lâ, aku Koroani Sapâŋa kala imora mine nâ. Aku Maro Kindeni uru Koroani Sapâŋa ndainani nâ ilanzi tamâta ea sipono muli pa i kawa ŋgua.” \s1 Gamaliel ipainzi tamâta ŋalaŋala tu ma naonzi mwasa nâ panzi pâri-tamâta \p \v 33 Kinzi tamâta ŋalaŋala siloŋo Petero ne ŋgua ŋinde, ku wisinzi nâna ndo. Ilonzi tu ma sipunzi pâri-tamâta pâta simâte. \v 34 Andeta Parisai ŋgu nenzi tamâta toŋge imandi, i ŋa mine Gamaliel. I nde pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ, aku kinzi tamâta rârâni simege ŋana i kâ. Gamaliel imandi ku ipainzi tamâta ŋalaŋala tu ma sionzi pâri-tamâta siyâti silâ pa nia yo. \v 35 Siyâti silâ simandi nia yo lâ, ŋineŋga Gamaliel ipainzi tamâta ŋalaŋala mine tu, “Miki Isrel tamâta, kapakatona sondo ŋga. Ambo ilomi tu kaveta mâsi toŋge panzi tamâta ŋinde, ande ilomi tambira sondo muŋga lâ ŋga. \v 36 Miki kasama tu muŋga, tamâta toŋge, i ŋa mine Tiudas, ande ipâŋga ku iporo tu, ‘Naŋa nde tamâta ŋalae’. Mine kala tamâta ŋgu kambwaŋenzi tamâta ŋalae ŋapa (400) nde silâ sipono muli papa. Andeta Rom nenzi zugu tamâta sipu pâta imâte lâ, ŋineŋga i ne ŋgu ŋinde nde sikâwa pwapwataki silâ, aku marumbu. \v 37 Aku muli, lâ zo ŋinde Rom siveta wurâta ŋana siŋgere tamâta ŋanzi lâ pepa tini kâ, ande Galilaya tamâta toŋge imandi, i ŋa mine Judas. Aku tamâta ŋinde isowe tamâta pinde ilonzi, kala silâ taitu ŋana sipara kuku Rom nenzi koipu. Andeta sipu i pâta imâte lâ, ŋineŋga ne tamâta rârâni sikâwa pwapwataki silâ mine nâ. \v 38 Kala ŋine naŋa apaimi tu miki ma kamege ŋananzi pâri-tamâta ŋinde, aku kapilenzi simo. Ambo siveta tamâta nâ nenzi wurâta, ande wurâta ŋinde ma imbe. \v 39 Taitu kaloŋo ŋga; ambo siveta Maro Kindeni ne wurâta, ande miki kakura ŋana kapono nzalanzi tia ndo, aku ma kakai kazâŋa pa Maro Kindeni tamwata.” Gamaliel iporo ŋgua mine. \s1 Kinzi pâri-tamâta sindeka, ŋana tu sikai maŋeti ŋana Yesu ŋa kâ \p \v 40 Mine kala kinzi sipa ŋgua tu ma soka Gamaliel ne ŋgua muli. Ŋineŋga sipasupwa ilâ panzi sambara tu sikainzi pâri-tamâta sitaulo simâ. Sitaulo simâ lâ, ŋineŋga sambara mbilâo nâ sipalilinzi pâta. Sipalilinzi lâ, ŋineŋga situ kaika panzi tu ma siporo ŋgua kilo lâ Yesu ŋa ndimo, aku siyautenzi pâri-tamâta siyâti silâ. \v 41 Kinzi pâri-tamâta nde sipile nia ŋinde, ku ilonzi ndeka nâ, ŋana tu Maro Kindeni imoranzi tu sikura ŋana sikai maŋeti ŋana Yesu ŋa kâ. \v 42 Aku ikura zo zo, kinzi pâri-tamâta soka silâ pa luma sapâŋa wa tamâta nenzi luma wa, aku simo sipanananzi ku situla pâri ara ŋana Yesu tu i tamwata nde Kirisi. \c 6 \s1 Kinzi sipateanzi tamâta lima kanaŋonzi rua ŋana sisukanzi pâri-tamâta \p \v 1 Pa zo ŋinde kinzi kalo-tawana tamâta sipâŋga kambwaŋenzi rârâ ŋinde. Andeta kinzi kalo-tawana tamâta uru siporo Grik ŋgua ŋinde nde wisinzi nâna panzi kalo-tawana tamâta uru siporo Hibru ŋgua. Kinzi siporo tu, “Ikura zo zo miki uru kâpwa ŋalae kalanzi nemi taine mwala mwala ŋana kavilanzi kâ, andeta miki uru kâpwa ŋalae koŋa tia kalanzi nema taine mwala mwala.” \p \v 2 Mine kala kinzi pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua nde sisarawanzi kalo-tawana tamâta rârâni simâ, aku sipainzi tu, “Ambo maka ma kapile nema wurâta ŋana katula Maro Kindeni kawa ŋgua, aku ma kamo kaveta wurâta ŋana kâpwa waiŋa kâ, ande ŋinde ma ara tia. \v 3 Mine nde nima-nambwe wukale, ara ŋana miki ma kapateanzi nawalami tamâta lima kanaŋonzi rua. Kapateanzi tamâta pinde Koroani Sapâŋa ipipi lâ ilonzi, kala simo tava ilo-kalo sondo ndo. Ŋineŋga ma taonzi tamâta ŋinde ŋana sikatona wurâta ŋinde. \v 4 Aŋga maka warakama nde ma kakai wurâta ŋana kano pa Maro Ŋalae ikura zo zo, aku ŋana katula Maro Kindeni kawa ŋgua pwataki.” \p \v 5 Kinzi kalo-tawana tamâta ndoni nde ilonzi pa ŋgua ŋine. Mine kala sipatea Setepana, ŋana tu i ne kalo-tawana nde kaika ŋinde, aku Koroani Sapâŋa ipipi lâ ilo. Aku sipateanzi Pilip, ŋga Prokorus, ŋga Nikanor, ŋga Timon, ŋga Parmenas, ŋga Nikolas tona. Nikolas nde Antiok lawea warika, i muŋga ipile tinikoa ne mâsi ku ipono muli pa Juda nenzi mâsi. \v 6 Kinzi sionzi tamâta ŋinde simandi pâri-tamâta naonzi, ŋineŋga kinzi pâri-tamâta sio mbaunzi kâki kulunzi ku sikai noŋa wa situ nzâmbe panzi wa. \p \v 7 Ŋineŋga Maro Kindeni kawa ŋgua isala nia ilâ. Aku tamâta rârâ ŋinde lâ Jerusalem lawea nde sipâŋga kalo-tawana tamâta. Aku kinzi patarawâŋa tamâta kambwaŋenzi rârâ nde kalonzi tawana Yesu tona. \s1 Kinzi Juda tamâta sio Setepana lâ ŋgua nia \p \v 8 Maro Kindeni io ne wisi-wisi tava ne walo kaika ilâ ŋalae pa Setepana, kala Setepana iveta mâsi ŋalaŋala kie-kie lâ tamâta naonzi. \v 9 Andeta Juda tamâta pinde lâ Libatini ŋgu nde simandi ku sipawa ŋgua kuku Setepana. Ŋgu ŋinde nde ipâŋga ŋalae lâ Sairini lawea, ŋga Aleksandria lawea, ŋga Silisia tâno, ŋga Esia tâno. \v 10 Andeta Koroani Sapâŋa ilo-kalo ara ndo ilua Setepana, kala tamâta ŋinde sikura tu siporo ŋgua sondo taulo pa Setepana, ande tia. \v 11 Tia ku sikai ŋgua laŋeŋa ku sisowe tamâta pinde ilonzi, kala tamâta ŋinde siporo tu, “Maka muŋga kaloŋo Setepana iporo ŋgua pavaligiŋa pa Mose wa Maro Kindeni wa.” \p \v 12 Kinzi sipaturu ŋgua laŋeŋa ŋinde aku imburu tamâta rârâ ilonzi, sitavanzi kinzi katonâŋa wa pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ wa. Mine kala sikale Setepana kaika ku sikai silâ panzi tamâta ŋalaŋala. \v 13 Ŋineŋga sisowe tamâta pinde ilonzi tu ma siporo ŋgua laŋeŋa ŋana Setepana kâ. Kinzi tamâta ŋinde simandi ku siporo mine tu, “Ikura zo zo tamâta ŋine iporo ŋgua sakamao ŋana luma sapâŋa ŋine wa Mose ne ŋgua tukuŋa wa. \v 14 Maka muŋga kaloŋo iporo mine tu, ‘Yesu Nasarete tamwata ina ma muli izavaru luma sapâŋa ŋine, ku ma ilele vetâŋa rârâni Mose muŋga ilua kinda ŋinde’.” \p \v 15 Tamâta rârâ nde sisaŋona ŋana siveta ŋgua ŋinde sondo, aku kinzi rârâni matanzi silea kaika ilâ pa Setepana, ku simora i nao ipalele ku ipâŋga itogo aŋelo naonzi mine. \c 7 \s1 Setepana iporo ŋgua panzi tamâta ŋalaŋala \p \v 1 Ŋineŋga patarawâŋa tamâta ŋalae ikasoŋa Setepana tu, “Ŋgua ŋine nde mao, tiya?, laŋeŋa.” \p \v 2 Aku Setepana iporo taulo panzi mine tu, “Niŋgu-nambwe wa mama wukale, kaloŋo ŋga. Nia ndoyo, lâ zo ŋinde timbunda Abraham ilâ pa Haran tâno tia yo kala imo Mesopotemia tâno yo, ande pa zoni ndaina samba ne Maro Kindeni nde ipatua papa. \v 3 Aku ipai Abraham tu, ‘Noko kupile tamwata ne tâno wa see wa, aku kulâ pa tâno toŋge mwaŋga ŋga ma natula pano ŋinde.’ \p \v 4 Mine kala Abraham ipile Kaldia tâno, aku ilâ imo Haran lawea. Imo lee, ŋineŋga i tama imâte lâ. Ŋineŋga Maro Kindeni isupwa imâ pa tâno ŋaina kala tamo ŋine. \v 5 Andeta Maro Kindeni ŋandai tâno pinde ilua Abraham lâ nia ŋine ŋana ikai ku ikatona kâ, ande tia. Mao nâ, i tâno kiri-mwata toŋge ilua tia ndo. Andeta Maro Kindeni ipa ŋgua tu muli ŋga Abraham tavanzi ne vâsa ŋgu ma sikai tâno ŋine. Andeta lâ zo ŋinde, Abraham natu toŋge imo, nde tia. \v 6 Maro Kindeni ipai Abraham tu, ‘Noko ne vâsa kinzi ma simo sitogo lombo mine lâ ŋgu pinde nenzi tâno, aku ma simo sakamao lâ ŋgu ŋinde kalonzi. Aku ŋgu ŋinde ma siveta malia panzi lee, ikura mbwera tamâta ŋalae ŋapa (400) lâ. \v 7 Andeta muli, ŋineŋga naŋa ma apare nia panzi ŋgu ŋinde muŋga noko ne vâsa siveta wurâta koa tia nâ panzi. Ŋineŋga noko ne vâsa ma sipile tâno ŋinde, aku ma simâ siwâŋgi pa naŋa lâ nia ŋine.’ \v 8 Ŋineŋga Maro Kindeni itula karae-veŋa ne mâsi pa Abraham, itogo ŋgua pâŋa ŋinde ne kilala mwasina. Aku simo lee ku muli, ŋineŋga Abraham ipulia natu Isaka. Aku Isaka imo kari lima kanaŋo ŋato lâ ŋga, ŋineŋga Abraham ive i karae. Aku simo lee ku muli, ŋineŋga Isaka ipulia natu Yakopu, aŋga Yakopu ipulianzi kinda timbunda saŋao kanaŋonzi rua ŋinde. \p \v 9 Andeta timbunda ŋinde nde sipadâda ŋana tainzi Yosepe kâ. Mine kala sio i lâ tamâta pinde mbaunzi ilo, aku tamâta ŋinde siko kala ipâŋga imo Isip ŋgu nenzi sugorai wurâta tamâta kaa nâ. Andeta Maro Kindeni imo kuku Yosepe, \v 10 kala ikai piti lâ ne kazâŋa rârâni ilo. Aku Maro Kindeni ilo-kalo ara ndo ilua Yosepe, aku iveta Isip nenzi koipu ŋalae ilo ara papa i. Mine kala koipu ŋalae wurâta ilua Yosepe ŋana ikatona Isip nenzi tâno ndoni, aku Yosepe ikatona koipu ne luma tava ne kelekele tona. \p \v 11 Imo lee, ku muli, ŋineŋga putole ŋalae ipâŋga lâ Isip tâno wa Kenan tâno wa. Malia wa nâna ŋalae tina ikainzi lâ, kala timbunda siroto ŋana kâpwa lee tia ndo. \v 12 Ŋineŋga Yakopu nde iloŋo ŋgua tu kâpwa pinde keno Isip tâno. Mine kala isupwanzi timbunda silâ Isip. \v 13 Kinzi silâ ku sitaulo kilo, aku simo lee, ŋineŋga silâ pa Isip kilo. Aku pa zo ŋinde Yosepe ipatua panzi tua, aku Isip nenzi koipu ŋalae nde isama lâ ŋananzi Yosepe see kâ. \v 14 Aku muli, ŋineŋga Yosepe ipasupwa ilâ pa tama Yakopu tavanzi i see kinzi rârâni, kambwaŋenzi ipâŋga tamâta ŋato kanaŋo saŋao kanaŋo lima (75). \v 15 Mine kala Yakopu ikainzi rârâni sindue silâ pa Isip tâno. Simo lee, ku muli, ŋineŋga Yakopu imâte lâ, aku timbunda kala simâte mine nâ. \v 16 Simâte lâ, ŋineŋga tamâta pinde sikai karaenzi simâ Seken tâno, ku sionzi lâ kuru toŋge ilo. Muŋga Abraham tamwata mbumbu pinde ilanzi Hemo natu ŋana iko kuru ŋinde. \p \v 17 Aku simo lee, ku zo laiti ŋana Maro Kindeni ma iveta ne ŋgua pâŋa kuku Abraham ŋinde ipâŋga kanaŋo kâ. Aku pa zo ŋinde nenda ŋgu simo Isip tâno ŋinde nde kambwaŋenzi ipâŋga ŋalae ŋinde. \v 18 Andeta tamâta toŋge ipâŋga ikai koipu panzi Isip ŋgu, aku izizâla ŋana Yosepe parina. \v 19 Koipu ŋinde nde ilaŋenzi nenda ŋgu, aku malia ŋalae tina ilanzi timbunda ŋinde. Opopo, iporo kaika tu ma sitambiranzi nenzi lâlu puro-puro lâ tâno kulu simâte. \p \v 20 Andeta lâ zo ndainani nâ, Mose tina ipagugua i. Mose nde lâlu ara ndo lâ Maro Kindeni nao, aku i tina-tama nde sikatona lâ nenzi luma ilo ikura nzimona ŋato lâ. \v 21 Ŋineŋga sikai iyâti pa nia yo, aku Isip nenzi koipu ŋalae natu taine nde ikai lâlu ŋinde ku ikatona itogo i natu mine. \v 22 Mose nde ipono pepa ku ikai Isip nenzi ilo-kalo ndoni marumbu lâ. Mine kala i ne ŋgua tava ne vetâŋa rârâni nde ipâŋga kaika lâ. \p \v 23 Imo lee, ku ne mbwera tamâta rua (40) lâ. Ŋineŋga zo toŋge itu ikalelenzi Isrel ŋgu, i tamwata ne ŋgu kinzi. \v 24 Andeta mata ilâ imora Isip tamâta toŋge ipu Isrel tamâta toŋge. Mine kala isuka Isrel tamâta ŋinde ku ipare nia papa Isip tamâta ŋinde, ku ipu pâta imâte lâ. \v 25 Mose nde ilo patea tu ne ŋgu Isrel ma sisama i kilala tu Maro Kindeni isupwa i tu ivilanzi. Andeta tia. \v 26 Aku wurita kilo, ŋineŋga Mose ipakâtu kunzi Isrel tamâta rua. Kinzi rua nde simo sipara nâ. Mose ilo tu ilulu rua nenzi paraŋa, kala ipainzi tu, ‘Wa! Miki rua nde nambwe-nambwe ma! Mine nde ŋana sâ kâ ŋga katu kapayaula warakami, a?’ \p \v 27 Andeta tamâta toŋge, i muŋga iveta malia pa ninambwe ŋinde, ande itiŋgi Mose taulo ku ipai tu, “Yoo, noko ea ipateano tu kumo maka nema koipu wa nema ŋgua-samâŋa tamâta, a? \v 28 Noko nola kupu Isip tamâta ŋinde pâta imâte, kala ŋine noko ilo tu kupu naŋa mine nâ, a?” \v 29 Mose nde iloŋo ŋgua ŋine, kala ikâwa ilâ pa Midian tâno. Aku imo tâno ŋinde itogo lombo mine, ku ikâe ku ipulianzi natu tamâne rua sipâŋga. \p \v 30 Imo lee, ku mbwera tamâta rua (40) ilâ lâ. Ŋineŋga aŋelo toŋge ipatua pa Mose lâ nia bilimu toŋge keno Sinai tuu tini laiti. Kâi mota toŋge imandi nia ŋinde, tini mata mata, aku yââ kana. Andeta Mose imora aŋelo toŋge imo yââ ne mela-mela ilo. \v 31 Mose imora mâsi ŋine, kala wisi motu lâ. Iyoka ilâ laiti ŋana isama mâsi ŋinde ne duvi kâ, ande iloŋo Maro Ŋalae kawa ŋgua imâ papa mine tu, \v 32 ‘Naŋani nde noko timbu Abraham, Isaka, ŋga Yakopu nenzi Maro Kindeni.’ Aŋga Mose tini ruru pâta kala mata ndue ilea pa tâno nâ. \p \v 33 Ŋineŋga Maro Ŋalae ipai tu, ‘Pwai ne kie kâmba piti lâ kie tini, ŋana tu nia kala kumandi ŋine nde tâno sapâŋa. \v 34 Mao nâ, naŋa amora wa asama lâ ŋana malia ŋalae ŋinde ikai naneŋgu ŋgu lâ Isip tâno. Naŋa aloŋo nenzi sarawâŋa lâ, kala andue amâ ŋana akainzi piti lâ kazâŋa ilo. Ayo, kumandi; naŋa ma asupwano kutaulo kulâ Isip kilo.’ \p \v 35 Andeta Mose nde tamâtani ndaina muŋga sivaligi ku sipai tu, ‘Noko ea ipateano tu kumo koipu wa ŋgua-samâŋa tamâta, a?’ Mao nâ, lâ zo ŋana aŋelo ipatua pa Mose lâ kâi mota tini, ande Maro Kindeni tamwata isupwa Mose ŋana ikai koipu panzi timbunda wa imo nenzi yautâŋa tamâta wa. \v 36 Ŋineŋga Mose ikainzi Isrel ŋgu sipile Isip siyâti simâ. Iveta mâsi ŋalaŋala wa vetâŋa kie-kie lâ Isip, aŋga lâ Tâi Ŋiŋi, aŋga lâ nia bilimu, ikura mbwera tamâta rua (40) lâ. \v 37 Aku Mose ina tamâtani ndaina muŋga ipainzi Isrel ŋgu tu, ‘Maro Kindeni ma muli isupwa miki warakami nawalami toŋge imâ pami. I ma imo ŋgua-tulâŋa tamâta, itogo naŋa mine’. \v 38 Mose ipasau kunzi timbunda lâ nia bilimu, aku aŋelo kala muŋga iporo papa lâ Sinai Tuu kulu ŋinde nde imo kunzi tona. Aku Maro Kindeni itula ŋgua via kâ pa Mose ŋana ma iporo pa i ne vâsa kinda. \p \v 39 Andeta kinda timbunda nde tininzi pwâka tu soka Mose ne ŋgua muli. Sipu mulinzi papa, aku ilonzi tu ma sitaulo silâ pa Isip kilo. \v 40 Aku sipai Mose tua Aron tu, ‘Kuveta maro pinde ŋana sikai poe simuŋga pa kinda kâ. Aŋga Mose, ina tamâta ŋinde muŋga ikai kinda tapile Isip tamâ, ande imo ndia. Kinda tazizâla ŋana!’ \v 41 Lâ zo ndainani nâ kinzi siveta maro laŋeŋa toŋge tai itogo bulmakao natu, kilala mine. Sikai nenzi patarawâŋa simâ, ku sikina kiniŋa ŋana sipanea kelekele kaa ŋinde warakanzi mbaunzi siveta. \v 42 Andeta Maro Kindeni ipu muli panzi, aku ipilenzi ŋana siwâŋgi pa nia maa ne siŋgâra kâ. Aku vetâŋa ŋinde iyoke ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa nenzi ŋgua, ŋana tu kinzi sikai Maro Kindeni kawa ku siŋgere ŋgua lâ pepa tini mine tu, \q1 ‘Miki Isrel ŋgu, miki muŋga kamo nia bilimu ikura mbwera tamâta rua lâ, aku lâ zo ŋinde miki uru kakai simbi kamâ kapatarâwa pa naŋa tia ndo! \v 43 Opopo, miki kakale maro laŋeŋa \q1 ‘Molok ne pâla kalâ, aku kakale nemi maro laŋeŋa Refan ne pitu kalâ tona. Miki kaveta maro laŋeŋa rua ŋinde nenzi kelekele ŋinde ŋana kapanea kâ. Mine kala naŋa ma aŋarami kalâ kamo nia toŋge, ikeno pa Babilon lawea tini pinde.’ \p \v 44 Lâ zo ŋinde kinda timbunda simo nia bilimu, ande nenzi pâla ŋana siwawa Maro Kindeni kâ ikeno tona, aku pâla ŋinde itula pwataki tu Maro Kindeni imo nenzi Maro Ŋalae. Kinzi sipa pâla ŋinde ikura muŋga Maro Kindeni itula pa Mose mine. \v 45 Sipa pâla ŋinde lâ, aku simo lee, ŋineŋga Yosua ikai poe panzi timbunda kala simâ sikai tâno ŋine. Maro Kindeni imuŋga panzi ku iŋaranzi ŋgu ŋinde muŋga simo tâno ŋine. Aku pâla ŋinde ikeno lee, ku muli, ŋineŋga timbunda Daviti ne zo ipâŋga lâ. \v 46 Maro Kindeni ilo ara ndo pa Daviti. Mine kala Daviti ino papa tu i tamwata ma ipa luma mao toŋge papa Yakopu ne Maro Kindeni. \v 47 Andeta tia. Aku muli, ŋineŋga Daviti natu Solomon ipa luma ŋinde kâki lâ. \p \v 48 Ambo taitu Maro Kindeni âta Tamwata ŋandai uru imo luma toŋge tamâta muŋga sipa ŋga. Ŋinde iyoke ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa toŋge ne ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, \q2 \v 49 ‘Maro Ŋalae iporo tu, “Naŋa nde Maro. Mine kala samba nde naneŋgu saŋonâŋa nia, aku tâno nde nia ŋana ao keŋgu lâ kulu. Miki ma kapa luma kie mana pa naŋa, a? Aku naŋa ma asaŋona apwarea lâ nia ndia, a? Tia ndo! \v 50 Ŋana tu naŋa warakâŋgu mbauŋgu aveta kelekele ŋinde rârâni.” ’” \p \v 51 Setepana iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipainzi tamâta ŋalaŋala mine tu, “Miki nde taŋa-kaika tamwatami! Miki ilomi kalomi nde itogo tinikoa ilonzi kalonzi mine! Miki katogonzi timbumi, kala kakai kazâŋa pa Koroani Sapâŋa ikura zo zo. \v 52 Miki timbumi muŋga siveta kenzi sakamao panzi ŋgua-tulâŋa tamâta rârâni taitu-taitu. Mao nâ, timbumi sikainzi ŋgua-tulâŋa tamâta ŋinde muŋga siporo tu, ‘Tamâta toŋge ma muli imâ, ina Vetâŋa Sondo Warika’, aku sipunzi pâta simâte. Aku kala ŋine miki kao Tamâtani ndaina lâ kazâŋa tamâta mbaunzi ilo, ku sipu pâta imâte lâ. \v 53 Opopo, Maro Kindeni muŋga itula ne tukuŋa pwataki pami lâ kinzi aŋelo kawanzi, andeta miki koka ŋgua tukuŋa ŋinde muli tia ndo!” Setepana iporo ŋgua ŋine. \s1 Kinzi sisia Setepana lâ mira imâte \p \v 54 Kinzi tamâta ŋalaŋala siloŋo Setepana ne ŋgua ŋine, kala wisinzi nâna ŋalae ŋinde, ku niŋonzi giri-giri papa. \v 55 Andeta Koroani Sapâŋa nde ipipi lâ Setepana ilo, kala i mata kâki ilea kaika pa samba, ku imora Maro Kindeni ne sinâla ŋalae. Aku imora Yesu imandi Maro Kindeni mbau pa wia kâ. \v 56 Aku Setepana ipainzi tu, “Kamora ŋga! Naŋa amora samba tu ipwa, aku amora Tamâta Natu imandi Maro Kindeni mbau pa wia kâ!” \p \v 57 Iporo mine lâ, aku marumbu; kinzi tamâta ŋalaŋala sipono taŋanzi tu ma siloŋo ŋgua ŋinde tia kâ, aku sitara kaika sipalilu silâ sikale Setepana kaika. \v 58 Aku silae sipile lawea silâ pa nia yo, ŋineŋga sisia i lâ mira ŋana ma imâte kâ. Aku tamâta ŋinde muŋga sisowe ŋgua laŋeŋa lâ Setepana tini ŋinde, ande sio nenzi pasawaŋa luandondo ndue lâ tamâta toŋge kie tini laiti. Tamâta ŋinde ŋa tu Saulo. \p \v 59 Kinzi sisia Setepana lâ mira yo, ŋineŋga ikai noŋa mine tu, “Maro Yesu, pwai koranâŋgu imâ pano.” \v 60 Ŋineŋga ipare tuku ku isuŋa kawa mine tu, “Maro Ŋalae, noko ma kupare nia panzi ŋana nenzi kiesaka ŋine kâ ndimo!” Iporo mine lâ, ŋineŋga imâte. \c 8 \s1 Saulo iveta wurâta ŋana izavarunzi kalo-tawana tamâta \r Galesia 1:13-14 \p \v 1 Aku Saulo ilo ara nâ ŋana sipu Setepana pâta imâte. \p Lâ kari ndainani nâ, kinzi Juda tamâta ŋalaŋala simandi ŋana nâna ŋalae silanzi kalo-tawana tamâta simo Jerusalem lawea. Mine kala kinzi kalo-tawana tamâta rârâni sikâwa pwapwataki silâ pa nia pinde lâ Judia tâno wa Samaria tâno wa. Aŋga kinzi pâri-tamâta nde simo Jerusalem ni. \v 2 Aŋga tamâta pinde nde sikai Setepana karae ku sikai silâ sikea, ku sita wa sikai kalo-kalo ŋalae tina ŋana. Tamâta ŋinde nenzi kalo-tawana nde ikeno mao pa Maro Kindeni nâ. \v 3 Aŋga Saulo nde ikai wurâta ŋana izavarunzi tamâta ŋinde kalonzi tawana Yesu. Iyoka ilâ nenzi luma ilo ku ikainzi taine wa tamâne wa, aku ilaenzi silâ ionzi lâ luma sakamao ilo. \s1 Kinzi situla pâri ara lâ Samaria tâno \p \v 4 Aŋga kalo-tawana tamâta ŋinde kala sikâwa pwapwataki silâ, ande silâ sikura nia nia situla pâri ara panzi tamâta. \v 5 Aku Pilip nde indue ilâ lawea ŋalae toŋge ikeno Samaria tâno, ku itula Yesu parina panzi tu i tamwata nde Kirisi. \v 6 Tamâta ŋgu ŋalae ŋinde simora Pilip iveta mâsi kaika pinde, kala taŋanzi mwasa nâ sipaloŋo pa Pilip ne ŋgua. \v 7 Aku lâ ŋgu ŋinde, ande koroani saka sipakâe kunzi tamâta rârâ. Andeta Maro Ŋalae ne walo isokinzi koroani saka ŋinde piti, kala sisuŋa kawanzi sitara sakamao ndo ku sipilenzi silâ. Aŋga tamâta rârâ tukanzi pââsââ wa kenzi sakamao wa, ande Maro Ŋalae ne waloni ndaina ivetanzi sipâŋga ara kilo. \v 8 Mine nde tamâta simo lawea ŋinde nde ilonzi ndeka pâta kanaŋo. \p \v 9 Aku tamâta toŋge imo lawea ŋinde, i ŋa mine Saimon. I tamâta ŋana iveta nzâmbe sakamao, aku uru iveta Samaria tamâta rârâni ilonzi rârâ. I uru ipandekâna tamwata tu, “Naŋa nde tamâta ŋalae.” \v 10 Aku tamâta rârâni simo lawea ŋinde, kinzi mbaliŋa warakanzi wa sugorai tamwatanzi wa, kinzi rârâni sindeka ŋana siloŋo Saimon ne ŋgua. Kinzi uru siporo mine tu, “Tamâta ŋine nde ikai Maro Kindeni ne kaika ku ipâŋga Maro Ŋalae!” \v 11 Aku sipono muli papa, ŋana tu ikura zo luandondo iveta mâsi ŋalaŋala kie-kie, aku simora ŋinde itogo mâsi kanaŋo, kala ilonzi rârâ. \v 12 Andeta muli, ŋineŋga Pilip imâ ipâŋga ku itula pâri ara panzi ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ, aku itula Yesu Kirisi parina pwataki panzi tona. Aku lâ zo ndaina kinzi taine wa tamâne wa kalonzi tawana Pilip ne ŋgua, kala silili pâri ara ne lââ. \v 13 Aku Saimon tamwata kala ipâŋga kalo-tawana tamâta mine nâ, ku ilili pâri ara ne lââ. Ŋineŋga Saimon iyoka Pilip muli ikura nia wa zo wa, aku mata imora mâsi ŋalaŋala kie-kie ipâŋga, kala i ilo rârâ. \p \v 14 Aŋga kinzi pâri-tamâta simo Jerusalem lawea ŋinde nde siloŋo ŋgua tu Samaria tamâta sipaveta kuku Maro Kindeni ne ŋgua lâ. Mine kala sisupwanzi Petero ku Yoane rua silâ panzi. \v 15 Kinzi rua sipâŋga Samaria lâ, ŋineŋga sikai noŋa pa Maro Ŋalae tu ma io Koroani Sapâŋa indue panzi kalo-tawana tamâta lâ lawea ŋinde, \v 16 ŋana tu tamâta ŋinde muŋga sikai lââ-liliŋa lâ Yesu ŋa, ambo taitu Koroani Sapâŋa ŋandai indue imâ panzi ŋga. \v 17 Mine kala Petero ku Yoane rua sio mbaunzi kâki lâ kinzi kalo-tawana tamâta ŋinde kulunzi, aku Koroani Sapâŋa indue panzi lâ. \p \v 18 Saimon nde imoranzi pâri-tamâta rua sio mbaunzi lâ tamâta kulunzi ŋana sikai Koroani Sapâŋa kâ, kala ikai mbumbu imâ panzi rua, aku ipainzi tu, \v 19 “Miki rua kaika ŋinde kalua naŋa tona. Naŋa iloŋgu tu ma ao mbauŋgu kâki lâ tamâta kulunzi ŋana sikai Koroani Sapâŋa kâ.” \v 20 Andeta Petero imbita ku ipai tu, “Opopo, noko ilo tu kuko Maro Kindeni ne walo ŋine lâ mbumbu, a? Ara ŋana noko ma kulâ kupayaula tava ne mbumbu! \v 21 Noko pwura ŋana kuveta Maro Kindeni ne wurâta kutogo maka mine, ande tia ndo, ŋana tu lâ i nao noko ne ilo-kalo nde soki ndo! \v 22 Mine nde kupalele ilo kalo aku kupu muli papa ne vetâŋa potomule ŋine. Aku kuno pa Maro Ŋalae tu ma izavaru noko ne kiesaka piti lâ tini ŋana ilo-kalo mine ikeno pano. Tiambo i ma iveta mine tâ. \v 23 Ŋana tu naneŋgu morâŋa tu noko ilo makisa ndo, aku kiesaka nde ipaipa kuno kala ikai poe pano.” \p \v 24 Ŋineŋga Saimon itu lâ kawanzi tu, “Miki rua kano pa Maro Ŋalae tu ma ivilana! Naŋa tiniŋgu pwâka tu vetâŋa kala miki rua kaporo ŋana ŋinde ma imâ ipâŋga pana.” \p \v 25 Aku muli, ŋineŋga Petero ku Yoane rua situla Maro Ŋalae kawa ŋgua panzi tamâta lâ lawea ŋinde. Situla lâ, ŋineŋga rua sitaulo silâ pa Jerusalem lawea kilo. Aku situla pâri ara panzi tamâta simo lawea rârâ ikeno Samaria tâno. Soka mine lee silâ sipâŋga Jerusalem. \s1 Pilip itula pâri ara pa Itiopia tamâta toŋge \p \v 26 Ŋinde ilâ lâ, ŋineŋga zo toŋge Maro Ŋalae ne aŋelo toŋge ipai Pilip tu, “Kumandi ku kundue kulâ pa nzâla ŋinde ipile Jerusalem lawea indue ilâ pa Gasa lawea.” Nzâla ŋinde ilâ nia bilimu toŋge ŋgini. \v 27 Mine kala Pilip imandi ku iyoka nzâla ilâ. Iyoka ilâ, ande mata ilâ imora Itiopia tamâta toŋge. I nde tamâta koipu, aku uru ikai wurâta ŋana ikatona mbumbu wa kelekele papa Kandesi, ina Itiopia ŋgu nenzi koipu taine ŋalae. Tamâta ŋinde muŋga imo Jerusalem ŋana ipanea Maro Kindeni kâ, \v 28 aku ŋine itaulo ilâ kilo. Isaŋona ne kareta kulu, ande ipono ŋgua ŋinde muŋga ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia iŋgere lâ pepa tini. \v 29 Aku Koroani Sapâŋa ipai Pilip tu, “Kulâ pa kareta ŋine, aku pwoka kareta tini laiti.” \p \v 30 Ŋineŋga Pilip ipalilu ilâ laiti, aku iloŋo tamâta ŋinde ipono ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia ne pepa ŋinde pwataki lâ kawa. Aku Pilip ikasoŋa tu, “Ayo, aŋga noko kusama ŋgua kala kupono ŋinde ne duvi, tiya?” \v 31 Andeta tamâta ŋinde itu lâ kawa ku iporo tu, “Ambo tamâta toŋge ma itula duvi pwataki pa naŋa tia, ande ma akura tu asama duvi mâsi mana, a?” Mine kala ipai Pilip tu, “Pwâki kumâ ku kusaŋona kuku naŋa talâ.” \p \v 32 Maro Kindeni ne ŋgua ŋgereŋa kala tamâta ŋinde ipono, ande mine: \q1 “Kinzi sikai i ilâ itogo lama situ sipu pâta imâte. Lâ zo ŋana wurâta tamâta sigiru lama natu pwau, ande lama uru ita tia. Aku tamâta ŋinde kala kawa buu mine nâ. \v 33 Kinzi sitawa i ndue ndo ku siveta maŋeti papa, aku siveta ŋgua toŋge sondo papa lâ ŋgua nia, ande tia. Ea ma ikura tu itapâri ŋana tamâta ŋinde ne vâsa kâ, a? Tia ndo, ŋana tu sitikia ne via piti lâ tâno kulu.” \p \v 34 Aku koipu ŋinde ipai Pilip tu, “Naŋa ano pano tu kuporo ŋgua itaulo imâ pana. Ŋgua-tulâŋa tamâta iporo ŋana ea kâ aŋga iŋgere ŋgua ŋine. Iporo ŋana i tamwata kâ, tiya?, iporo ŋana tamâta toŋge.” \v 35 Ŋineŋga Pilip ikai Maro Kindeni ne ŋgua ŋgereŋa katiŋe ndainani nâ, aku itula pâri ara ŋana Yesu kâ pa tamâta ŋinde. \p \v 36 Kinzi rua soka nzâla silâ yo, aku sipâŋga lââ toŋge tini. Ŋineŋga koipu ŋinde iporo tu, “Kumora ŋga, lââ ikeno. Naŋa atu alili pâri ara ne lââ. Aŋga sâ ndia isae nzâla ŋanana.” [ \v 37 Aku Pilip itu lâ kawa tu, “Ambo noko kalo tawana mao tava noko ilo ndo, ande ma ikura tu pwai lââ-liliŋa.” Ande koipu iporo taulo tu, “Naŋa kaloŋgu tawana tu Yesu Kirisi nde Maro Kindeni Natu.”] \f + \fr 8:37 \ft 37 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.\f* \v 38 Ŋineŋga koipu iporo pa ne wurâta tamâta tu ma itapa kareta raveŋa simandi. Simandi lâ, ŋineŋga Pilip ikai koipu ŋinde sindue lââ ilo, aku Pilip ilili i. \v 39 Ilili lâ, ŋineŋga rua sipile lââ ku sikâki simâ pa pâŋga pwali, aku walele nâ Maro Ŋalae ne Koroani ikai Pilip ilâ, kala koipu imora Pilip nao kilo nde tia. Andeta koipu nde ilo ndeka nâ, aku iyoka ne nzâlani ndaina ilâ. \v 40 Aŋga Pilip nde ilâ ipâŋga Asdot lawea. Ŋineŋga iyoka ilâ ikura lawea ndoni lâ nia ŋinde, aku itula pâri ara panzi tamâta. Iyoka mine ilâ lee ipâŋga Sisaria lawea. \c 9 \s1 Saulo ipalele ilo kalo ku ipâŋga kalo-tawana tamâta \r Pâri Tamâta 22:1-16, 26:9-18 \p \v 1 Aŋga Saulo nde iporo ŋgua kaika tu ma izavarunzi tamâta ŋinde kalonzi tawana Maro Ŋalae, ku ma ipunzi pâta simâte. Mine kala ilâ pa patarawâŋa tamâta ŋalae, \v 2 aku ino tu ma iŋgere ŋgua lâ pepa tini ilâ panzi tamâta uru sikatona Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ndoni lâ Damaskus lawea. Aku lâ pepa ŋinde ŋgua ikeno mine tu Saulo ikai patarawâŋa tamâta ŋalae ndamwa, kala ma iroto ŋananzi taine wa tamâne ŋinde uru sipono muli pa Yesu ne Nzâla. Ambo tu isânda kulunzi, ande ma ipanzi kaika ku ma ikainzi silâ pa luma sakamao ikeno Jerusalem lawea ilo. \v 3 Mine kala Saulo iyoka ilâ ipâŋga Damaskus lawea tini laiti, andeta walele nâ samba ne sinâla indue imâ ku isinala i kaika ŋinde. \v 4 Mine nde Saulo pata ndue ikeno tâno kulu. Ŋineŋga iloŋo sarawâŋa toŋge imâ mine tu, “Saulo, Saulo, ŋana sâ kâ ŋga noko kuveta wurâta ŋana kuyaula naŋa, a?” \v 5 Aku Saulo ipai tu, “Maro, noko nde ea.” Ŋineŋga Maro Ŋalae ipai tu, “Naŋa nde Yesuni. Naŋa nde tamâtani ŋine noko kuveta wurâta ŋana kuyaulana kâ. \v 6 Ayo, ŋine nâ kumandi, aku kulâ lawea ilo. Mwaŋga ŋga tamâta toŋge ma iporo pano ŋana vetâŋa pinde apatea pano tu ma kuveta ŋinde.” \p \v 7 Kinzi tamâta kala soka kuku Saulo ŋinde nde simandi simo, kawanzi buu nâ, ŋana tu siloŋo nduŋeŋa, andeta simora tamâta toŋge tia. \v 8 Ŋineŋga Saulo imandi sânda, ku mata pareŋge, andeta i mata ŋaŋa lâ. Mine kala sisaŋa i mbalau aku sikai silâ Damaskus lawea ilo. \v 9 Saulo imo ndaina ikura kari ŋato lâ, andeta mata imora ŋaŋa nâ. Aku pa zo ŋinde ika kâpwa wa inu lââ wa, ande tia. \p \v 10 Aku kalo-tawana tamâta toŋge nde imo Damaskus lawea, i ŋa mine Aninia. I nde imbipole ku iloŋo Maro Ŋalae iporo tu, “Aninia!” Aku iporo taulo tu, “Maro Ŋalae, naŋa amo ŋai mbo.” \v 11 Aku Maro Ŋalae ipai tu, “Kumandi kulâ pa Judas ne luma ŋinde ikeno nzâla toŋge, i ŋa tu ‘Sondo Ndo.’ Aku lâ luma ŋinde noko ma kusânda Tarsus lawea warika toŋge kulu, i ŋa mine Saulo. Muŋga nâ ipalele ilo kalo, kala ikai noŋa nâ imo ndaina. \v 12 Aku lâ mbupuleŋa Saulo muŋga imora tamâta toŋge ŋa mine Aninia imâ luma ilo ku io mbau kâki i kulu, ŋana iveta i mata ara tu ma imora kilo.” \p \v 13 Andeta Aninia iporo itu lâ kawa mine, “Maro Ŋalae, naŋa aloŋonzi tamâta rârâ situ tamâta ŋinde parina, kala sitapâri ŋana ne vetâŋa sakamao kie-kie iveta panzi noko ne tamâta lâ Jerusalem lawea. \v 14 Kala ŋineŋga tamâta ŋinde ikai patarawâŋa tamâta ŋalaŋala ndamwanzi ku imâ lawea ŋine ŋana ionzi tamâta rârâni uru sipanea noko ŋa ŋinde lâ luma sakamao ilo.” \p \v 15 Andeta Maro Ŋalae ipai tu, “Ayo, kumandi kulâ! Naneŋgu pateâŋa ikeno pa tamâta ŋinde tu ma itula naŋa parinâŋgu panzi tinikoa ŋgu sitavanzi nenzi koipu ŋalaŋala, aŋga ŋana itula panzi Isrel tamâta tona. \v 16 Naŋa warakâŋgu ma atula pwataki papa i tu i ma ikai nâna ŋalae tava malia kie-kie ŋana itula naŋa parinâŋgu kâ.” \p \v 17 Maro Ŋalae iporo mine lâ, ŋineŋga Aninia iyoka ilâ luma ŋinde ilo, ku io mbau kâki Saulo kulu ipai tu, “Niŋgu-nambwe Saulo, Maro Yesu muŋga ipatua pano lâ nzâla, aku muŋga nâ i tamwata isupwa naŋa kala amâ ŋana avilano tu ma kumora kilo, aku ŋana Koroani Sapâŋa ma ipipi lâ noko ilo.” \v 18 Iporo mine lâ, aku walele nâ kelekele toŋge itogo semba mine nde pââsââ piti lâ Saulo mata, ku yauru ndue. Aku Saulo mata pareŋge ku imora kilo. Ŋineŋga imandi ku ikai lââ-liliŋa. \v 19 Ŋineŋga Saulo ika wa inu wa, kala ikai walo kilo. \s1 Saulo itula pâri ara lâ Damaskus lawea \p Aku Saulo imo ndaina ikura kari pinde kunzi kalo-tawana tamâta lâ Damaskus lawea. \v 20 Kari pinde ilâ lâ, ŋineŋga walele nâ Saulo imandi ku iyoka ikura Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ rârâni, aku itula ŋgua mine tu Yesu nde Maro Kindeni Natu. \v 21 Kinzi tamâta siloŋo Saulo ne ŋgua ŋinde, ande kinzi rârâni wisinzi motutu lâ, kala siporo lâ warakanzi ŋgininzi tu, “Opopo, ina tamâtani ŋaina muŋga izavarunzi tamâta ŋinde uru sipanea Yesu ŋa. Iveta mine muŋga lâ Jerusalem lawea, kala ŋine imâ ŋine ŋana ma ikalenzi tamâta ikainzi silâ panzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala.” \v 22 Andeta Saulo ne walo ŋana itula Yesu parina kâ nde ipâŋga ŋalae ndo, aku Juda tamâta simo Damaskus lawea ŋinde nde wisinzi motutu ku ilonzi rârâ. Ŋana tu Saulo itula ŋgua kaika pwataki panzi mine tu Yesu tamwata nde Kirisi. \s1 Kinzi Juda tamâta sikai kazâŋa pa Saulo kala ikâwa \p \v 23 Zo rârâ ilâ lâ, ŋineŋga Juda tamâta sipasau ku sipa ŋgua tu ma sipu Saulo pâta imâte. \v 24 Andeta Saulo iloŋo pâri ŋana nenzi ŋgua pâŋa ŋinde kâ. Aku ikura kari wa mbo wa kinzi Juda tamâta pinde sika mâsa sio ŋana Saulo lâ lawea ne nzâla kawa rârâni, ŋana ma sipu pâta imâte. \v 25 Andeta mbo toŋge, Saulo ne tamâta pinde nde sikai sikâki silâ pa lawea ne ŋgumbi ŋalae kulu. Ŋineŋga Saulo ipazeze lâ ŋgâmo ŋalae toŋge ilo, aku sitiu indue tava ŋgâmo ilâ pa nia yo, ŋineŋga ikâwa ilâ. \s1 Saulo imo Jerusalem lawea \p \v 26 Aku muli, ŋineŋga Saulo ilâ ipâŋga Jerusalem lawea, aku itu imo kunzi kalo-tawana tamâta simo ŋinde. Andeta kinzi rârâni nde siruru ŋana, aku ilonzi patea tu i nde kalo-tawana tamâta laŋeŋa nâ. \v 27 Andeta Banabas isuka Saulo, aku ikai ku ilâ panzi pâri-tamâta. Banabas itapâri panzi ŋana Saulo muŋga imora Maro Ŋalae lâ nzâla, aku Maro Ŋalae iporo ŋgua papa lâ. Aku itapâri panzi ŋana Saulo iruru tia ku imandi itu pâri ara ku ipanea Yesu ŋa lâ Damaskus lawea. \v 28 Kinzi siloŋo ŋgua ŋinde, aku ilonzi ara nâ. Mine kala Saulo imo kunzi lâ Jerusalem lawea, aku iyoka ikura lawea ŋalae ŋinde lâ. Aku iruru tia; uru imandi ikai Yesu kawa ku iporo itula ŋgua pwataki. \v 29 Aku Saulo iporo ipawa ŋgua kunzi Juda tamâta pinde uru siporo Grik ŋgua. Andeta situ sipu i pâta imâte. \v 30 Kinzi kalo-tawana tamâta sisama lâ ŋana nenzi wisi-nâna ŋinde kâ, kala sikai Saulo silâ sindue pa Sisaria lawea, ŋineŋga sio ilâ pa Tarsus, i tamwata ne lawea tina. \p \v 31 Mine kala lâ nia ndoni pa Judia tâno wa Galilaya tâno wa Samaria tâno wa, ande kinzi kalo-tawana tamâta simo ara nâ, nenzi kazâŋa toŋge tia. Aku pâri ara nde ipâŋga kaika lâ. Kinzi simege ŋana Maro Ŋalae kâ, ku Koroani Sapâŋa ipu tini kaika pa ilonzi kalonzi. Aku tamâta rârâ nde sipalele ilonzi kalonzi ku kalonzi tawana Yesu. \s1 Petero iveta Inias ipâŋga ara kilo \p \v 32 Aŋga Petero nde iyoka ilâ ikura nia pinde. Iyoka lee indue pa Lida lawea, ŋana ma imo kunzi kalo-tawana tamâta simo lawea ŋinde. \v 33 Ilâ ipâŋga lâ, ŋineŋga isânda tamâta toŋge kulu, i ŋa mine Inias. Tamâta ŋinde kie ndoni imâte lâ, aku ikura ŋana iyoka kâ, ande tia. Imo mine ikeno nâ ikura mbwera lima kanaŋo ŋato lâ. \v 34 Andeta Petero ipai tu, “Inias, kala ŋine Yesu Kirisi iveta noko kie ara kilo. Kumandi sânda, aku kuveta ne kenoŋa nia sondo.” Aku walele nâ Inias imandi sânda ku imandi. \v 35 Kinzi tamâta rârâni lâ Lida lawea wa Saron tâno nde simora tu tamâta ŋinde kie ara lâ, ande kala sipalele ilonzi kalonzi ku kalonzi tawana Maro Ŋalae. \s1 Petero ipaŋo Tapita imo via kilo \p \v 36 Aku kalo-tawana taine toŋge imo Jopa lawea, i ŋa mine Tapita (lâ Grik ŋgua sipatu i ŋa tu “Dokas”). I uru malawa iveta vetâŋa ara nâ ŋana isukanzi sugorai tamâta. \v 37 Andeta lâ zo ŋinde pukoŋa toŋge ikai Dokas, kala imâte lâ. Mine ku i see ŋinde nde sipua taine karae ku siŋga ndue lâ luma ilo kisiŋa pwataki toŋge ikeno âta. \v 38 Lida lawea nde ikeno Jopa lawea tini laiti. Mine kala kinzi kalo-tawana tamâta lâ Jopa siloŋo pâri tu Petero ŋga imo Lida lawea. Ŋineŋga sisupwanzi tamâta rua simâ papa aku sino tu, “Maka iloma tu noko ma ŋine nâ kumâ kuma!” \p \v 39 Aku Petero iyoka kunzi rua silâ. Silâ sipâŋga lâ, ŋineŋga sikai Petero silâ pa luma ilo kisiŋa pwataki ikeno âta ŋinde. Aku taine mwala mwala rârâni nde simâ siŋge Petero mbwaliu lâ. Kinzi simo sita nâ, aku situla pasawaŋa kie-kie Dokas muŋga isuta panzi, lâ zo ŋinde imo via yo. \v 40 Andeta Petero isokinzi tamâta rârâni siyâti silâ pa nia yo lâ, ŋineŋga ipare tuku ku ikai noŋa. Ikai noŋa lâ, ŋineŋga nao ilâ pa taine karae ku iporo tu, “Tapita, kumandi sânda!” Ŋineŋga taine mata pareŋge imora Petero, ku ipagagati isaŋona. \v 41 Aku Petero isaŋa taine mbau ku igagati kâki, ku imandi. Aku Tapita nde imo via kilo. Ŋineŋga Petero isarawanzi kalo-tawana tamâta sitavanzi taine mwala mwala ŋinde, aku io Tapita ilâ panzi. \v 42 Ŋgua ŋana mâsi ŋinde kâ nde isala nia ilâ ikura nia ndoni lâ Jopa lawea. Mine kala tamâta rârâ sio nenzi kalo-tawana ilâ pa Maro Ŋalae nâ. \v 43 Aku Petero imo Jopa lawea ikura zo rârâ. Imo kuku tamâta toŋge uru iveta wurâta ŋana ŋgoa karae kâ, i ŋa mine Saimon. \c 10 \s1 Aŋelo toŋge iporo ŋgua pa Konilias \p \v 1 Aku Rom lawea warika toŋge imo Sisaria lawea, i ŋa mine Konilias. I uru ikai koipu panzi Rom nenzi zugu tamâta ŋgu toŋge. \p \v 2 Tamâta ŋinde tavanzi ne ŋgu simo i ne luma ŋinde nde simege ŋana Maro Kindeni kâ. I uru iveta pavilâŋa ara panzi Juda tamâta simo sugorai ŋinde. Aku ikura zo zo, i uru ikai noŋa pa Maro Kindeni. \v 3 Aku zo toŋge, lala lâ kari tai ŋato, ande Konilias imora mâsi toŋge itogo mbupuleŋa mine. I mata pareŋge imora Maro Kindeni ne aŋelo toŋge imâ luma ilo. Aŋelo nde imâ papa ku isarâwa tu, “Konilias!” \p \v 4 Aŋga Konilias mata ilea papa ku iruru pâta kanaŋo, aku iporo pa aŋelo tu, “Maro Ŋalae, mana mana tâ.” Ŋineŋga aŋelo iporo taulo tu, “Maro Kindeni ipaloŋo pa noko ne noŋa lâ, aku i ilo ara ŋana noko ne pavilâŋa uru kuveta panzi tamâta simo sugorai ŋinde. Mao nâ, Maro Kindeni imora noko ne vetâŋa ŋinde itogo patarawâŋa ara ndo mwasina. \v 5 Ayo, ŋine nâ kusupwanzi tamâta pinde silâ Jopa lawea, aku ma sisânda tamâta toŋge kulu, i ŋa mine Saimon, aŋga i ŋa toŋge nde Petero. Kinzi ma sino Saimon tu ma imâ kunzi sitaulo simâ. \v 6 Tamâta ŋinde nde imo nuwaka Saimon ne luma, ina uru iveta wurâta ŋana ŋgoa karae kâ. I ne luma ŋinde nde imandi tâi pwali.” \p \v 7 Aŋelo iporo mine pa Konilias lâ, aku ilâ. Ŋineŋga Konilias isarâwa panzi ne wurâta tamâta rua, sitava zugu tamâta toŋge. Zugu tamâta ŋinde nde uru ipanea Maro Kindeni, aku imo kuku Konilias ikai kuleŋa papa ikura zo. \v 8 Ŋineŋga Konilias itapâri panzi tamâta ŋato ŋinde ŋana ŋgua rârâni aŋelo iporo papa ŋinde. Ŋineŋga ionzi silâ pa Jopa lawea. \s1 Petero imora mâsi itogo imbipole mine \p \v 9 Kinzi tamâta ŋato ŋinde nde soka silâ. Aku mbo, ku sikeno. Aku wurita kilo, ŋineŋga soka silâ lee kari imâ ŋgini, ŋineŋga sipâŋga Jopa lawea tini laiti. Aku pa zo ndainani nâ Petero ikâki ilâ luma mende kulu papata ŋana ikai noŋa kâ. \v 10 Petero ikai noŋa lee ku putole ipu pâta. Mine kala indaŋenzi tamâta ŋana siveta kâpwa kâ. Andeta mâsi toŋge itogo mbupuleŋa mine nde ipâŋga papa. \v 11 Petero mata imora samba ipwa, ŋineŋga kelekele toŋge itogo lalava ŋalae mine nde indue imâ papa. Aku kelekele toŋge tâ isaŋa ne ŋgaŋe ŋapa ku itiu indue imâ pa tâno kulu. \v 12 Aŋga kelekele kie-kie simo lalava ŋinde ilo, simbi kie-kie ŋga mwâta kie-kie ŋga sii kie-kie. \v 13 Ŋineŋga kawa ŋgua toŋge ne sarawâŋa imâ pa Petero mine tu, “Petero, kumandi kupunzi simbi ŋai ku kuka.” \v 14 Andeta Petero iporo lâ kawa tu, “Maro Ŋalae, naŋa akura tu aka kelekele ŋine tia ndo! Naŋa apono muli sondo pa Juda nenzi tukuŋa, aku ŋandai aka kelekele mine kinzi sindi ŋana ŋga.” \v 15 Andeta ŋgua ŋinde imâ pa Petero kilo mine tu, “Kelekele Maro Kindeni muŋga iveta mbâra-mbâra, ande ŋinde noko ma kuporo tu ‘muso’ ndimo.” \p \v 16 Mâsi ŋinde ipâŋga mbwani ŋato lâ, ŋineŋga walele nâ sitapa lalava ŋinde ikâki ilâ pa samba kilo. \p \v 17 Ŋineŋga Petero ilo ikai wurâta rârâ aku itu, “Mâsi ŋine naŋa amora lâ, ŋine nde duvi mana.” I ilo ikai wurâta yo, ŋineŋga tamâta muŋga Konilias isupwanzi ŋinde nde simâ sipâŋga. Kinzi muŋga sikasoŋanzi tamâta pinde ŋana Saimon ne luma tu ikeno ndia, ande kala ŋine simâ simandi luma ne nzâla tini laiti. \v 18 Aku sisarâwa mine tu, “Ayo, Saimon, i ŋa toŋge Petero, ande imo ŋai, tiya?” \v 19 Aŋga Petero nde ilo ipatea mâsi ŋinde yo, ande Koroani Sapâŋa ipai mine tu, “Kuloŋo, tamâta ŋato simâ siroto ŋanano. \v 20 Mine nde kumandi ku kundue kulâ kunzi. Noko ma ilo rârâ ndimo, ŋana tu naŋa warakâŋgu asupwanzi kala simâ.” \p \v 21 Ŋineŋga Petero indue ilâ kunzi tamâta ŋinde, aku iporo tu, “Naŋani kala tamâta ŋine miki karoto ŋanana. Mana mana tâ ŋga miki kamâ.” \v 22 Ŋineŋga sipai Petero tu, “Konilias, i Rom lawea warika toŋge uru ikai koipu panzi zugu tamâta, ande isupwama kala kamâ. I nde tamâta sondo, aku uru imege ŋana Maro Kindeni kâ. Kinzi Juda ŋgu uru situ i parina tu i nde tamâta ara. Aku aŋelo sapâŋa toŋge ipai tu ma ipasupwa ŋanano tu ma kumâ i ne luma kuporo ŋgua pinde papa tu iloŋo kâ.” \v 23 Ŋineŋga Petero ino panzi tu simâ luma ilo. Aku ikatonanzi lâ mboni ndaina. Aku wurita kilo, ŋineŋga Petero imandi ku iyoka kunzi silâ. Aku kalo-tawana tamâta pinde lâ Jopa lawea kala soka kunzi silâ tona. \s1 Petero ilâ Konilias ne luma \p \v 24 Soka silâ lee ku mbo, ŋineŋga sikeno. Aku wurita kilo, ŋineŋga soka silâ sipâŋga Sisaria lawea. Aŋga Konilias nde io tini ŋananzi imo ne luma. I muŋga isarawanzi ne ŋgu sitavanzi ninambwe tu simâ, ande kala kinzi rârâni sipasau lâ simo ndaina. \v 25 Petero iyoka ilâ ipâŋga luma, ŋineŋga Konilias imâ itundu lâ Petero kie tini laiti ŋana ipanea i kâ. \v 26 Andeta Petero igagati i imandi, aku ipai tu, “Kupile tâ! Naŋa nde tamâta nâ, atogo noko mine!” \p \v 27 Ŋineŋga kinzi rua siporo nenzi ŋgua ku soka silâ luma ilo, aku Petero mata kâki imoranzi tamâta rârâ muŋga sipasau kala simo ŋinde. \v 28 Aku Petero ipainzi tu, “Miki warakami kasama tu ŋgua tukuŋa kaika ndo keno ŋana maka Juda tamâta tu ma kamo kunzi tinikoa ŋgu ndimo. Aŋga ŋgua tukuŋa kaika toŋge kala ikeno tu ma kalâ nenzi luma ilo ndimo. Ambo taitu Maro Kindeni muŋga itula mâsi pa naŋa ku iporo tu naŋa ma amora tamâta toŋge tu ‘muso’, mine tia. \v 29 Aku naŋa ma avaligi ŋgua ŋinde tia ndo. Mine nde apono muli pa nemi sarawâŋa kala amâ. Andeta kala ŋine atu akasoŋami tu mana mana aŋga kapasupwa imâ pana.” \p \v 30 Ŋineŋga Konilias iporo taulo tu, “Mâsi toŋge muŋga ipâŋga pa naŋa, kala ŋine kari ŋapa ilâ lâ. Mâsi ŋinde nde mine; naŋa amo naneŋgu luma, aku akai noŋa lâ kari tai ŋato, ikura kari tai mineni togo ŋine. Naŋa amo akai noŋa nâ, andeta ndainani nâ tamâta toŋge imâ ipâŋga imandi naoŋgu, ne lalava wa ne kelekele nde salaga ŋinde. \v 31 Aku ipai naŋa tu, ‘Konilias, Maro Kindeni ipaloŋo pa noko ne noŋa lâ, aku isama lâ ŋana pavilâŋa noko uru kuveta panzi sugorai tamâta. \v 32 Ayo, ŋine nâ kusupwanzi tamâta pinde soka silâ Jopa lawea, aku ma siroto ŋana Saimon, i ŋa toŋge Petero. Tamâta ŋinde nde imo nuwaka Saimon ne luma, ina uru iveta wurâta ŋana ŋgoa karae kâ, aku imo tâi pwali.’ \v 33 Mine kala walele nâ naŋa asupwanzi tamâta pinde simâ pano. Kala ŋine noko kuveta mâsi ara kala kumâ. Ayo, ŋine maka rârâni kamâ kamo ŋine lâ Maro Kindeni nao ŋana kaloŋo ŋgua rârâni Maro Ŋalae muŋga itula pano ŋana kuporo pa maka ŋine.” \s1 Petero itula ŋgua lâ Konilias ne luma \p \v 34 Konilias iporo ŋgua mine pa Petero lâ, ŋineŋga Petero iporo mine tu, “Mao nâ, kala ŋine naŋa asama tu Maro Kindeni ilo ŋalae koŋa ŋana tamâta nenzi ŋgu wa ŋanzi wa, ande tia. \v 35 Andeta i ilo ara nâ panzi tamâta lâ ŋgu ndoni, kinzi ŋine mbo simege ŋana i wa siveta vetâŋa ara wa. \v 36 Miki kasama pâri ara ŋinde muŋga Maro Kindeni io imâ pa maka Isrel ŋgu. Pâri ara nde mine; Yesu Kirisi nde kinda tamâta rârâni nenda Maro Ŋalae, aku i ne mateŋa itoto Maro Kindeni ne wisi-nâna ku ikai nzâla piti pa kinda tu ma tamo ilonda taitu kuku i. \v 37 Miki warakami kaloŋo pâri ŋana vetâŋa ŋinde ipâŋga lâ Judia tâno. Muŋga, Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ipâŋga Galilaya tâno ku itula ŋgua pwataki ŋana lââ-liliŋa kâ. \v 38 Aku pa zo ŋinde Maro Kindeni itu nzâmbe pa Yesu Nasarete tamwata, kala Koroani Sapâŋa tava walo ŋalae ilua. Ŋineŋga Yesu iyoka ilâ ikura lawea lawea ku iveta vetâŋa arara nâ. Maro Kindeni imo kuku; mine kala ivetanzi tamâta rârâni ŋinde muŋga Sadana ikainzi simo i ne kaika kalo, ande sipâŋga ara kilo. \p \v 39 Maka warakama kamora vetâŋa rârâni Yesu muŋga iveta ikura nia ndoni lâ Judia tâno, aŋga lâ Jerusalem lawea mine nâ. Mao nâ, kinzi sisona Yesu itâra lâ kâi popole tini imâte lâ, \v 40 andeta kari ŋato lâ, ŋineŋga Maro Kindeni ipaŋo i lâ mateŋa nianzi imandi imo via kilo, aku itula i ipâŋga nia yo. \v 41 Taitu Maro Kindeni ŋandai itula Yesu pwataki panzi Juda tamâta rârâni ŋga. Itula pa maka tamâta pinde nâ, maka ŋine nanayoni ipateama ŋana katula i parina wa ne ŋgua wa. Yesu imandi sânda imo via kilo, ŋineŋga maka kasaŋona kuku, kaka wa kanu wa. \v 42 Aku iporo itu ŋgua kaika pama tu ma katu pâri ara wa katula ŋgua pwataki panzi tamâta tu Yesu nde tamâtani ndaina Maro Kindeni muŋga ipatea tu ma imo ŋgua-samâŋa tamwata panzi tamâta rârâni, kinzi vianzi wa mateŋa wa. \v 43 Aku kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta rârâni kala uru situla ŋgua mine ŋana Yesu kâ: tamâta ea kinzi sio nenzi kalo-tawana ilâ papa i, ande ŋana Yesu Kirisi ŋa kâ Maro Kindeni izavaru kinzi ŋinde rârâni nenzi kiesaka piti lâ tininzi.” Petero iporo ŋgua mine. \s1 Koroani Sapâŋa indue imâ panzi tinikoa ŋgu tamâta \p \v 44 Petero iporo ŋgua ŋine marumbu tia yo, ande Koroani Sapâŋa indue imâ panzi tamâta rârâni kala sitambira taŋanzi papa Petero ŋinde. \v 45 Kinzi Juda kalo-tawana tamâta muŋga soka kuku Petero simâ ŋinde, ande wisinzi motutu lâ, ŋana tu Maro Kindeni ipaliŋi ne Koroani Sapâŋa ilâ panzi tinikoa, itogo muŋga iveta panzi Isrel ŋgu mine. \v 46 Ŋana tu Juda tamâta ŋinde nde siloŋonzi tinikoa tamâta siporo lawea pinde nenzi ŋgua, muŋga sisama tia ŋinde, aku sipanea Maro Kindeni. Mine kala wisinzi motutu lâ. Ŋineŋga Petero ipainzi nuwala Juda tamâta ŋinde mine tu, \p \v 47 “Ayo, kala ŋine tamâta ŋai sikai Koroani Sapâŋa lâ vetâŋa kie taituni itogo kinda muŋga takai mine. Mine nde ambo kinda ma talilinzi lâ pâri ara ne lââ, ande ea ma ikura ŋana ilelea kinda, a? Tia ndo.” \v 48 Mine kala Petero ipainzi Konilias tavanzi ne tamâta tu, “Miki ma kakai lââ-liliŋa lâ Yesu Kirisi ŋa”. Sikai lââ-liliŋa marumbu lâ, ŋineŋga sipai Petero tu, “Maka iloma tu noko ma kumo ŋaina kuma ikura zo pinde.” \c 11 \s1 Petero itula parina panzi lâ Jerusalem lawea \p \v 1 Kinzi pâri-tamâta sitavanzi kalo-tawana tamâta simo Judia tâno ŋinde nde siloŋo pâri tu tinikoa tamâta pinde nde sipaipa kuku Maro Kindeni kawa ŋgua. \p \v 2 Mine kala lâ zo ŋinde Petero ikâki itaulo ilâ Jerusalem lawea kilo, ande kalo-tawana tamâta pinde silelea i. Kinzi ŋinde muŋga sikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tininzi, ikura Juda nenzi ŋgua tukuŋa mine. \v 3 Kinzi sipai Petero tu, “Opopo, noko kulaŋa kupole nenda tukuŋa kala kulâ tamâta ŋine mbo sive karaenzi tia ŋinde nenzi luma ilo, aku kuka kunzi tona!” \p \v 4 Andeta Petero itula parina panzi ŋana mâsi rârâni muŋga ipâŋga papa ŋinde. Iporo tu, \v 5 “Naŋa muŋga amo Jopa lawea, aku zo toŋge amo akai noŋa nâ. Andeta ŋineŋga iloŋgu kaloŋgu ipupulia ipâŋga togo dadauŋa mine, aku amora mâsi toŋge itogo mbupuleŋa mine. Amora kelekele toŋge itogo lalava ŋalae tina mine indue imâ, aku kelekele toŋge tâ isaŋa ne ŋgaŋe ŋapa aku itiu iyoka pa samba indue imâ pana. \v 6 Ŋineŋga matâŋgu alea pa lalava ŋinde ilo, ande amora simbi kie-kie uru simo tâno kulu, kinzi simbi wa mwâta wa sii wa. \v 7 Ŋineŋga aloŋo kawa ŋgua toŋge ne sarawâŋa imâ pana mine tu, ‘Petero, kumandi kupunzi simbi ŋai ku kuka.’ \v 8 Andeta naŋa atu lâ kawa tu, ‘Maro Ŋalae, naŋa akura tu aka kelekele ŋine tia ndo! Naŋa apono muli sondo pa Juda nenzi tukuŋa, ku kelekele toŋge kinzi sindi ŋana ŋinde ŋandai ilâ naŋa kawâŋgu ilo ŋga.’ \v 9 Andeta kawa ŋgua ŋinde iyoka pa samba indue imâ pa naŋa kilo mine tu, ‘Kelekele Maro Kindeni muŋga iveta mbâra-mbâra, ande ŋinde noko ma kuporo tu “muso” ndimo.’ \v 10 Ŋgua ŋinde nde ipâŋga pa naŋa mbwani ŋato lâ, ŋineŋga sitapa lalava ŋinde ikâki pa samba kilo. \p \v 11 Aku ndainani nâ tamâta ŋato simâ sipâŋga luma kala amo ŋinde. Sisaria lawea warika toŋge muŋga isupwanzi kala simâ pana. \v 12 Ŋineŋga Koroani Sapâŋa ipai naŋa tu, ‘Noko ma ilo rârâ ndimo. Kulâ kunzi.’ Aku kinzi kalo-tawana tamâta lima kanaŋo taitu ŋai nde soka kuna tona, ku koka kalâ tamâta ŋinde ne luma ilo. \v 13 Ŋineŋga tamâta ŋinde itapâri pama ŋana muŋga imora aŋelo imandi ne luma ilo, aku aŋelo ipai tu, ‘Kusupwanzi tamâta pinde silâ Jopa lawea, aku ma sisânda tamâta toŋge kulu, i ŋa mine Saimon, aŋga ŋa toŋge nde Petero. \v 14 I ma iporo ŋgua pinde pano, aku ŋgua ŋinde ma itula nzâla pa noko kutavanzi tamâta rârâni simo noko ne luma ilo ŋinde, ŋana Maro Kindeni ma ikaimi piti lâ kondoma ilo ku via mao ilami.’ \p \v 15 Ayo, ŋineŋga amandi aporo ŋgua panzi, andeta Koroani Sapâŋa indue imâ panzi ŋgu ŋinde, itogo muŋga imâ pa kinda mine. \v 16 Ŋineŋga naŋa kaloŋgu ŋgere ŋana Maro Ŋalae ne ŋgua ŋinde muŋga iporo mine tu, ‘Yoane nde ililinzi tamâta lâ lââ nâ, aŋga Maro Kindeni ma ililimi lâ Koroani Sapâŋa’. \v 17 Muŋga kinda tao nenda kalo-tawana ilâ pa Maro Yesu Kirisi, ande kala Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa ilua kinda itogo wisi-ara mine. Aŋga lâ zo ŋine, ande Maro Kindeni wisi-ara ndainani nâ ilanzi tinikoa mine nâ. Opopo, naŋa ea ŋga ma akura tu apono Maro Kindeni ne nzâla mine, a?” Petero iporo ŋgua mine. \p \v 18 Kinzi siloŋo Petero ne ŋgua ŋine, aku wisinzi puu ndue lâ, kala sipanea Maro Kindeni ŋa siporo tu, “Opopo, mine nde Maro Kindeni isâu panzi tinikoa ŋgu tona, kala sikura tu sipalele ilonzi kalonzi ŋana ma sikai via mao.” \s1 Kinzi tamâta simo Antiok lawea nde sipalele ilonzi kalonzi \p \v 19 Muŋga kinzi Juda tamâta ŋalaŋala sipu Setepana pâta imâte, aku pa zo ŋinde siveta malia ŋalae tina ipâŋga panzi kalo-tawana tamâta. Mine nde kalo-tawana tamâta pinde sikâwa potomule sikura nia nia silâ pa Fonisia tâno, ŋga pa Saiprus sia, ŋga pa Antiok lawea. Andeta kinzi ŋandai situla pâri ara panzi tinikoa tamâta ŋga. Situla pâri ara panzi Juda tamâta nâ simo nia ŋinde. \v 20 Andeta nawalanzi pinde, kinzi tamâta pa Saiprus sia wa Sairini lawea wa, ande silâ pa Antiok lawea ku situla pâri ara ŋana Maro Ŋalae Yesu kâ panzi tinikoa tamâta tona. \v 21 Aku Maro Ŋalae ne walo kaika imo kunzi. Mine kala tamâta rârâ ŋinde nde sipalele ilonzi kalonzi ku sio nenzi kalo-tawana ilâ pa Maro Ŋalae. \p \v 22 Kinzi kalo-tawana tamâta simo Jerusalem lawea nde siloŋo ŋgua ŋana ŋinde kâ, kala sisupwa Banabas ilâ pa Antiok lawea. \v 23 Banabas iyoka ilâ lee ipâŋga Antiok lawea, aku mata imora tu Maro Ŋalae ne wisi-wisi ikeno panzi ŋgu ŋinde. Mine kala Banabas ilo ndeka nâ. Aku igagatinzi tamâta ŋinde rârâni ilonzi kalonzi ŋana ma sipono muli sondo pa Maro Ŋalae ikura zo zo. \v 24 Banabas nde tamâta ara ndo. Koroani Sapâŋa ipipi lâ ilo, aku i ne kalo-tawana nde kaika ndo. Mine kala tamâta rârâ ŋinde nde simâ pa Maro Ŋalae. \p \v 25 Ŋineŋga Banabas ilâ Tarsus lawea tu ma iroto ŋana Saulo kâ. \v 26 Isânda Saulo kulu lâ, ŋineŋga ikai itaulo imâ pa Antiok. Aku kinzi rua simo Antiok lawea ikura mbwera taitu, aku uru sipasau kunzi kalo-tawana tamâta ku sipanananzi ŋgu ŋalae ŋana Maro Ŋalae ne ŋgua kâ. Kinzi tamâta lâ Antiok lawea nde simuŋga panzi lawea ndoni ŋana sisipa ŋoa “Kristen” lâ kalo-tawana tamâta tininzi. (Ŋoa ŋine nde duvi mine tu, “Tamâta sitogo Kirisi”.) \p \v 27 Pa zo ŋinde Maro Kindeni ne ŋgua-tulâŋa tamâta pinde sipile Jerusalem ku sindue simâ pa Antiok. \v 28 Aŋga nawalanzi toŋge, i ŋa mine Agabus, ande Koroani Sapâŋa io ŋgua lâ kawa kala itula ŋgua pwataki tu putole ŋalae tina ma muli ipâŋga ikura lawea lawea pa tâno ndoni. (Aku mao nâ, putole ŋalae ŋinde ipâŋga muli, lâ zo ŋinde Klodius ikai koipu). \v 29 Mine nde kinzi kalo-tawana tamâta lâ Antiok lawea sipa ŋgua tu ma sio mbumbu ilâ pa ninzi-nambwe kalo-tawana tamâta simo Judia tâno, ŋana isukanzi kâ. Kinzi rârâni taitu-taitu sio nenzi mbumbu pinde ilâ ŋana wurâta ŋine kâ, ikura nenzi mbaliŋa mine. \v 30 Siveta mine lâ, ŋineŋga sionzi Banabas ku Saulo rua sikai mbumbu silâ panzi Jerusalem ŋgu nenzi katonâŋa. \c 12 \s1 Kinzi sipu Yamesi pâta imâte, aku sio Petero lâ luma sakamao ilo \p \v 1 Pa zo ŋinde Koipu Ŋalae Herot ikainzi kalo-tawana tamâta pinde kaika ŋana ma iveta kie sakamao panzi. \p \v 2 Mine nde isupwanzi ne zugu tamâta silâ sikai Yamesi, i pâri-tamâta Yoane tua, aku pila nâ sipu pâta imâte lâ. \v 3 Aku imora tu kinzi Juda tamâta ilonzi ara ŋana ne vetâŋa ŋinde kâ. Mine kala ionzi ne tamâta silâ sikale Petero kaika tona. Iveta ŋine lâ Juda nenzi kumbwa ŋana sika puroŋa ne yisi tia. \v 4 Kinzi wâlo nâ sipa Petero kaika lâ, ŋineŋga sio lâ luma sakamao ilo. Aku sio ilâ zugu tamâta ŋgu ŋapa mbaunzi ilo ŋana silea papa. Aku zugu tamâta ŋgu ŋapa ŋinde nde sio nenzi temba tamâta ŋapa ŋapa lâ ŋgu taitu-taitu. Herot ilo tu muli mbo kumbwa marumbu lâ ŋga, ŋineŋga ma ikai Petero imâ ipâŋga lâ tamâta naonzi lâ ŋgua nia, ŋineŋga ma sipu pâta imâte. \v 5 Mine kala Petero imo luma sakamao ilo, aku matanzi silea kaika papa. Andeta ikura kari wa mbo wa, kinzi kalo-tawana tamâta sikai noŋa kaika pa Maro Kindeni tu ma ivila Petero. \s1 Aŋelo ikai Petero piti lâ luma sakamao ilo \p \v 6 Kumbwa ŋinde nde marumbu lâ, aku wurita, ŋineŋga Herot itu ma wurita kilo i ma ikai Petero io lâ ŋgua nia. Aku mbo nde Petero ikeno zugu tamâta rua ŋgininzi. Kinzi muŋga sipa Petero lâ wâlo kaika rua. Aŋga zugu tamâta rua nde simandi lâ luma ne nzâla kawa. \v 7 Andeta mbwale pwataki tia yo, ŋineŋga walele nâ Maro Ŋalae ne aŋelo toŋge imâ ipâŋga, aku sinâla toŋge ipâŋga isinala luma sakamao ŋinde ilo. Aku aŋelo mbau ilâ isowe Petero waŋgira ku ipaŋo imandi sânda. Aku aŋelo ipai tu, “Kumandi walele!” Ŋineŋga wâlo rua ipayaule piti lâ Petero mbau, aku imbe ndue tâno kulu. \p \v 8 Ŋineŋga aŋelo ipai Petero tu, “Kusawa pasawaŋa lâ kambwaŋe, aku kusawa kâmba lâ kie.” Aku Petero iveta ikura aŋelo kawa mine. Ŋineŋga aŋelo ipai Petero tu, “Kusawa ne pasawaŋa luandondo, aku pwoka naŋa muliŋgu tayâti talâ.” \v 9 Ŋineŋga Petero ipile luma ilo kisiŋa pwataki ŋinde ku iyoka aŋelo muli silâ. Andeta Petero isama vetâŋa aŋelo iveta papa ŋinde kilala sondo tia. Ilo patea tu imbipole nâ. \v 10 Kinzi zugu tamâta pinde simandi nzâla toŋge kawa laiti, andeta aŋelo ku Petero rua nde soka tamâta ŋinde naonzi silâ. Ŋineŋga sipâŋga nzâla kaika ikeno luma sakamao ŋgaŋe. Aku nzâla kaika ŋinde tamwata nâ iveta kawa pââsââ piti panzi rua, kala soka siyâti pa nia yo, ku soka silâ. Silâ tini nâ, ŋineŋga walele nâ aŋelo ipile Petero ku ilâ lâ. \p \v 11 Ŋineŋga Petero ne ilo-kalo ipâŋga, aku iporo lâ ilo tu, “Mao nâ, ŋineŋga naŋa asama tu Maro Ŋalae io ne aŋelo imâ pana, aku ikaina piti lâ Herot mbau ilo. Mine kala vetâŋa ndoni kinzi Juda ŋgu situ ma siveta pana, ande ma siveta tia.” \v 12 Petero ilo ikai ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ilâ pa Yoane Malaka tina Maria ne luma. Kinzi tamâta rârâ nde sikai noŋa simo luma ŋinde ilo. \v 13 Petero nde imandi nia yo ipitikina luma ŋinde ne nzâla kawa, aku wurâta taine toŋge, i ŋa mine Roda, ande imâ ŋana ikai nzâla piti kâ. \v 14 Andeta taine ŋinde itambira taŋa iloŋo Petero kaŋa kilala. Mine kala ilo ndeka ndo, aku kalo kapa ŋana ikai nzâla kawa piti kâ. Ipalilu ilâ luma ilo ku ipainzi tu, “Petero imandi nzâla!” \v 15 Andeta situ lâ kawa tu, “Yoo, noko nde kapa!” Andeta iporo kaika panzi tu, “Aporo mao nâ pami, ŋinde nde Petero tamwata!” Ŋineŋga siporo tu, “Tiambo ŋine nde Petero ne aŋelo tâ!” \p \v 16 Aŋga Petero nde imo ipitikina nzâla. Ŋineŋga sikai nzâla piti ku matanzi ilâ simora Petero, kala wisinzi motutu lâ. \v 17 Aku Petero itambira mbalau itogo panzi tu kawanzi buu nâ. Ŋineŋga itapâri panzi ŋana Maro Ŋalae ikai i iyâti imâ pa nia yo ku ipile luma sakamao. Aku ipainzi tu, “Miki kalâ katapâri pa Yesu tai Yamesi wa ninda-nambwe kinzi ŋana mâsi ŋine kâ.” Ŋineŋga ipilenzi ku iyoka ilâ pa nia toŋge. \p \v 18 Aku mwaŋga ŋga, kari kâki lâ, ku zugu tamâta sisama tu Petero ŋga nao tia lâ, kala wisinzi motutu sipakasoŋa tu, “Wa! Tamâta ŋinde nde ilâ mana.” \v 19 Aku Herot ipainzi tu ma siroto ŋana Petero kâ. Aku siroto lee, andeta sisânda kulu tia. Tia ku Herot ionzi zugu tamâta ŋinde silâ pa ŋgua nia, aku ipa ŋgua tu ma sipunzi pâta simâte. \s1 Koipu Ŋalae Herot imâte lâ \p Ŋineŋga Koipu Ŋalae Herot ipile Judia tâno aku indue ilâ imo Sisaria lawea. \v 20 Ŋana tu Herot muŋga wisi nâna ŋalae tina panzi tamâta simo Tair lawea ŋga Saidon lawea. Mine kala tamâta ŋinde silâ taitu ku ilonzi tu sisaŋona kuku Herot siporo ŋgua mwasa nâ papa. Kinzi situ siveta Herot wisi puu ndue, ŋana tu kinzi tamâta pa tâno ŋinde uru sipako kaniŋa lâ Herot ne tâno. Mine kala siporo ŋgua mona-mona pa Herot ne wurâta tamâta toŋge, i ŋa tu Blastas, kala Blastas ikai kawanzi ilâ iporo pa Herot. \p \v 21 Mine kala Herot ipatea zo toŋge ŋana iporo ŋgua kunzi, aku lâ kari ndaina isiŋga koipu ne siŋgâra, aku ilâ isaŋona koipu ne saŋonâŋa nia, ŋineŋga iporo ŋgua panzi tamâta ŋinde. \v 22 Iporo ne ŋgua lâ, ŋineŋga tamâta ŋinde sitara mine tu, “Ŋine ŋandai tamâta toŋge kawa ŋgua ŋga; ŋine nde maro toŋge kawa ŋgua!” \v 23 Herot iloŋo nenzi ŋgua ŋinde, andeta ŋandai ipanea Maro Kindeni ŋa ŋga. Mine kala ndainani nâ Maro Kindeni ne aŋelo ipu Herot pâta, aku mwâta-mwâta kiri-kiri sika i karae, kala imâte lâ. \v 24 Aŋga Maro Kindeni kawa ŋgua nde ipâŋga kaika ku ilâ isala nia ndoni. \p \v 25 Aku Banabas ku Saulo rua siveta nenzi wurâta ŋana mbumbu silanzi ŋgu lâ Jerusalem marumbu lâ, ŋineŋga sitaulo silâ pa Antiok lawea kilo. Aku sikai Yoane Malaka iyoka kunzi silâ. \c 13 \s1 Kinzi sionzi Banabas ku Saulo rua tu ma situla pâri ara \p \v 1 Kinzi kalo-tawana tamâta lâ Antiok lawea nenzi ŋgua-tulâŋa tamâta wa pananâŋa wa simo, kinzi ŋanzi mine: Banabas; aŋga Simeon, i ŋa toŋge Naisa (ŋoa ŋine nde duvi mine tu “Tini Mâmâŋga”); aŋga Lusius, i Sairini tamwata; aŋga Maneyen, i muŋga imo kuku koipu ŋalae Herot nuwala; aŋga Saulo. \p \v 2 Aku zo toŋge, kinzi Antiok ŋgu situ kaika ŋana kâpwa kâ, kala simo siwâŋgi wa sikai noŋa pa Maro Ŋalae. Ŋineŋga Koroani Sapâŋa iveta kalo-ŋgere panzi ku ipainzi mine tu, “Naŋa apateanzi Banabas ku Saulo rua tu ma siveta wurâta toŋge. Miki ma kaonzi yâti ŋana siveta wurâta ŋinde.” \v 3 Mine kala sika tia, ku simo sikai noŋa lee marumbu lâ, ŋineŋga sio mbaunzi kâki lâ kinzi rua kulunzi ku situ nzâmbe panzi, aku sionzi rua silâ. \s1 Kinzi rua situla Yesu ne pâri ara lâ Saiprus sia \p \v 4 Koroani Sapâŋa isupwanzi rua silâ, aku sindue silâ pa Selusia lawea kâ. Sipâŋga Selusia lâ, ŋineŋga sikâki wâŋga toŋge kulu aku wâŋga ikainzi silâ pa Saiprus sia kâ. \v 5 Kinzi silâ lee sitoa Salamis lawea, ŋineŋga situla Maro Kindeni kawa ŋgua panzi tamâta ikura Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ rârâni ikeno sia ŋinde. Aku Yoane Malaka nde imo kunzi isukanzi rua ŋana nenzi wurâta kâ. \v 6 Aku soka mine lee sikura nia ndoni pa Saiprus sia lâ, ŋineŋga silâ sipâŋga Pafos lawea. Aku lâ lawea ŋinde sisânda Juda tamâta toŋge kulu, i ŋa mine Ba-Jisas, aŋga lâ Grik ŋgua i ŋa toŋge tu Elimas. I tamâta ŋana iveta nzâmbe sakamao kâ, aku uru itula ŋgua laŋeŋa nâ panzi Juda tamâta. \v 7 I uru ikai wurâta pa koipu toŋge, i ŋa mine Sesias Polas. Koipu ŋinde ne ilo-kalo nde ara nâ; mine kala ipasupwa ilâ panzi Banabas ku Saulo rua tu ma simâ, ŋana tu i ilo tu iloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua. \v 8 Andeta Elimas, ina tamâta tini kikie ŋinde, ande ikai wurâta ŋana itoto rua nenzi ŋgua. Itu ma ilele koipu ilo kalo, ŋana ma ipile ne kalo-tawana kâ. \v 9 Andeta Koroani Sapâŋa nde ipipi lâ Saulo ilo (sipatu i ŋa wasaseki tu Paulo). Mine kala Paulo mata ilea kaika papa Elimas ku ipai tu, \v 10 “Noko Sadana natu! Noko kumo pwai kazâŋa pa vetâŋa arara rârâni! Mâsi laŋeŋa wa mâsi potomule ndoni nde ipipi lâ noko ilo! Noko uru kuyaula Maro Ŋalae ne nzâla sondo rârâni! Tiambo noko tini pwâka tu kupile mâsi ŋine, a? \v 11 Ayo, ŋineŋga kuloŋo! Kala ŋine Maro Ŋalae ma mbalau nâ ipuno, aku noko mata ma ŋaŋa lâ. Kala ŋine noko ma pwura tu kumora kari tia, aku ma kumo mine ikura zo pinde.” \p Paulo iporo mine lâ, ŋineŋga ndainani nâ Elimas mata ŋaŋa lâ. Ŋinde itogo take-take mâmâŋga ndo imâ ku ipono mata. Aku izizâla ŋana nia, kala iyoka potomule itâtâŋo ŋananzi tamâta tu ma sikai mbalau situla nzâla papa ŋana ilâ kâ. \v 12 Aŋga koipu ŋinde nde imora mâsi kaika ŋine, kala i kalo tawana Maro Kindeni. I wisi motu ŋana Maro Ŋalae ne ŋgua kinzi situla papa ŋinde. \s1 Kinzi rua situla pâri ara lâ Antiok lawea ikeno Pisidia tâno \p \v 13 Paulo ikainzi ne tamâta ku sipile Pafos lawea soka silâ, ŋineŋga sikai wâŋga toŋge simbwaliu silâ pa Perga lawea kâ, lâ Pamfilia tâno. Sitoa lâ ŋinde, ŋineŋga Yoane Malaka ipilenzi ku itaulo ilâ pa Jerusalem kilo. \v 14 Ŋineŋga sipile Perga, ku soka nzâla silâ sipâŋga Antiok lawea ikeno Pisidia tâno. Aku lâ Juda nenzi pwareâŋa ne zo sapâŋa, ande soka silâ Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo, ku lambunzi ndue sisaŋona. \v 15 Ŋineŋga katonâŋa tamâta ŋana pasauŋa ne luma kâ nde sipono Mose ne tukuŋa tava ŋgua-tulâŋa tamâta nenzi ŋgua panzi ŋgu. Sipono marumbu lâ, ŋineŋga sipasupwa imâ panzi Paulo tavanzi tamâta uru simo kuku ŋinde tu simandi. Aku sipainzi tu, “Nima-nambwe, ambo nemi ŋgua tâ keno ŋana kapu tini kaika panzi tamâta kâ, ande ara, ŋine nâ katula pama.” \p \v 16 Ŋineŋga Paulo imandi, mbau kâki, ku iporo tu, “Miki Isrel tamâta aŋga miki tamâta lâ ŋgu pinde uru kawâŋgi pa Maro Kindeni, kaloŋo ŋga. \v 17 Muŋgani Isrel nenzi Maro Kindeni ipateanzi timbunda pa i tamwata. Aku lâ zo ŋinde kinzi simo lombo nâ lâ Isip tâno, ande ivetanzi sipâŋga kambwaŋenzi walo. Aku simo lee ku muli, ŋineŋga Maro Kindeni imandi tava tamwata ne kaika ŋalae ku ikainzi sipile Isip ku siyâti silâ. \v 18 Kinzi simo nia bilimu ikura mbwera tamâta rua lâ, aku Maro Kindeni ikatonanzi ikura mbwera ŋinde ndoni. \v 19 Ŋineŋga sipâŋga Kenan tâno, ande Maro Kindeni izavarunzi tamâta ŋgu lima kanaŋo rua, aku ikai nenzi tâno saŋenzi ku ilanzi Isrel, itogo tamâta uru kelekele ilanzi natu mine. \v 20 Vetâŋa ŋinde rârâni ande ikura mbwera tamâta ŋalae ŋapa kanaŋo tamâta rua kanaŋo saŋao (450) mine. Aku muli, ŋineŋga Maro Kindeni ipateanzi tamâta pinde tu ma sikai katonâŋa panzi Isrel ŋgu. Aku simo mine lee ikura ŋgua-tulâŋa tamâta Samyuel ne zo. \v 21 Ŋineŋga Isrel ŋgu ilonzi tu tamâta toŋge ma ipâŋga imo koipu ŋalae panzi. Mine kala Maro Kindeni isâu pa Saulo tu ma ikai poe panzi kâ. Saulo nde Kis natu, lâ Benjamin ne vâsa ŋgu. Aku Saulo ikai koipu ikura mbwera tamâta rua lâ. \v 22 Saulo ne zo marumbu lâ, ŋineŋga Maro Kindeni isoki Saulo aku io Daviti ikai koipu panzi. Maro Kindeni iporo ŋgua ŋana Daviti kâ mine tu, \q1 ‘Naŋa asama Jesi natu Daviti kilala tu i ilo ndo keno pa naŋa. I ma iveta ikura naneŋgu pateâŋa ndoni.’ \p \v 23 Aku Maro Kindeni muŋga ipa ŋgua tu ma io Isrel nenzi Yautâŋa Tamwata Yesu imâ ipâŋga lâ Daviti ne vâsa ŋgu, kala ipâŋga ikura ŋgua pâŋa mine. \v 24 Yesu imâ ipâŋga lâ, andeta ipatua lâ tamâta naonzi tia yo. Ande lâ zo ŋinde Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata itula ŋgua panzi Isrel ŋgu tu ma sipalele ilonzi kalonzi ku sikai lââ-liliŋa. \v 25 Aku zo imâ ipâŋga laiti lâ ŋana Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ne wurâta ma marumbu kâ. Mine nde ikasoŋanzi Isrel ŋgu tu, ‘Miki katu naŋa nde ea, a? Naŋa ŋandai tamâta miki uru kao tinimi papa ŋinde ŋga. Andeta kaloŋo ŋga! Tamâtani ndaina iyoka naŋa muliŋgu mwaŋga imâ. Naŋa nde tamâta kaa nâ, aku naneŋgu ara ikeno ŋana ayaute i kie kâmba ne wâlo piti, ande tia.’ \p \v 26 Niŋgu-nambwe wukale, miki tamâta lâ Abraham ne vâsa ŋgu wa miki tamâta pa ŋgu pinde uru kamege ŋana Maro Kindeni kâ wa, miki kaloŋo ŋga. Maro Kindeni itula ŋgua pwataki pa kinda lâ ŋana i ne mâsi ŋana ikainzi tamâta piti lâ kondoma ilo. \v 27 Kinzi tamâta simo Jerusalem sitavanzi nenzi katonâŋa ŋandai sisama Yesu kilala sondo ŋga, kala sio i lâ ŋgua nia. Andeta nenzi vetâŋa ndainani iveta ŋgua-tulâŋa tamâta nenzi ŋgua ipâŋga kanaŋo, ŋguani ŋinde kinda uru tapono ikura pwareâŋa ne zo sapâŋa ndoni. \v 28 Kinzi ŋandai sisânda Yesu ne vetâŋa soki toŋge ikura ŋana sipu pâta imâte ŋga, andeta sino Pilata tu ma ipu Yesu pâta imâte. \v 29 Mao nâ, siveta vetâŋa rârâni pa Yesu ikura muŋga kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta siŋgere ŋgua tu ma siveta mine. Ŋineŋga sikai Yesu karae piti lâ kâi popole tini, ku sio lâ kuru toŋge ilo. \v 30 Andeta ŋineŋga Maro Kindeni ipaŋo i lâ mateŋa nianzi imandi imo via kilo, \v 31 aku ikura zo rârâ ipatua panzi tamâta ŋinde muŋga sipile Galilaya tâno ku sikâki silâ pa Jerusalem lawea kuku i. Kala ŋine kinzi tamâtani ndaina kala sikai i parina situla panzi nenda Juda ŋgu. \p \v 32 Ŋine maka katula pâri ara pami mine; vetâŋa ŋinde muŋga Maro Kindeni ipa ŋgua kunzi timbunda tu ma iveta, \v 33 ande kala ŋine iveta vetâŋani ndaina pa nenzi vâsa kinda lâ. Mao nâ, ipaŋo Yesu imandi imo via kilo, kala ŋgua pâŋa ŋinde ipâŋga kanaŋo lâ. Ŋinde iyoke ŋgua pinde ikeno wâŋgiŋa paneâŋa kâ ne keri rua mine tu, \q1 “‘Noko nde naŋa natuŋgu. Kala ŋine naŋa amo noko tama.’” \m \v 34 Maro Kindeni ipaŋo Yesu lâ mateŋa nianzi imo via kilo, aku i ma ikura tu imâte itaulo kilo pa mateŋa nianzi ku isâmbu, ande tia ndo. Ŋinde ipâŋga nia yo lâ Maro Kindeni kawa ŋgua pinde ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa siŋgere lâ pepa tini mine tu, \q1 “‘Naŋa muŋga apa ŋgua kuku Daviti tu ma aveta vetâŋa sapâŋa arara pinde papa, ande kala ŋine aporo kaika tu naŋa ma aveta vetâŋani ndaina pa mikini. Mao nâ, naŋa ma aveta ikura naneŋgu ŋgua mine.’” \m \v 35 Aku mine nâ, Daviti kala iŋgere ŋgua lâ pepa tini ŋana Kirisi kâ mine tu, \q1 ‘Naŋa uru apono muli sondo pa noko, aku noko ma kupile karaeŋgu isâmbu lâ kuru ilo, ande tia.’ \p \v 36 Kinda tasama tu Daviti nde ipaveta kuku Maro Kindeni ne pateâŋa lâ i tamwata ne zo ŋinde. Imo mine lee ku muli, ŋineŋga Daviti imâte lâ kala sikea i karae ilâ kunzi i timbu wukale, aku isâmbu lâ mateŋa nianzi. \v 37 Aŋga Yesu, ina tamâta ŋinde Maro Kindeni ipaŋo lâ mateŋa nianzi imandi imo via kilo, ande isâmbu tia. \p \v 38 Niŋgu-nambwe wukale, mine nde naŋa iloŋgu tu miki ma kaloŋo ku kasama ŋine sondo: Yesu ikura ŋana izavaru nemi kiesaka piti lâ tinimi. \v 39 Mao nâ, tamâta ea kinzi sio nenzi kalo-tawana ilâ pa Yesu, ande i ma izavaru nenzi kiesaka piti lâ tininzi ku ivetanzi sipâŋga mbâra-mbâra ndo lâ Maro Kindeni nao. Andeta Mose ne ŋgua tukuŋa ikura tu iveta mine, ande tia. \v 40 Mine nde kapakatona sondo ŋga! Tia ma mâsi toŋge imâ pami, ikura Maro Kindeni ne ŋgua kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋga siŋgere lâ pepa tini mine tu, \q1 \v 41 ‘Miki tamâta ŋana kaporo ŋgua pavaligiŋa kâ, naŋa apaimi tu matami kalea pa mâsi naveta ŋine, ku ilomi ikai wurâta rârâ ŋana, ŋineŋga kamâte! Ŋana tu naŋa ma aveta mâsi kaika toŋge lâ naomi. Ambo tamâta toŋge ma itapâri pami ŋana mâsi ŋinde kâ, ande miki ma kalomi tawana i ne ŋgua tia ndo.’” \p \v 42 Paulo iporo ŋgua ŋine marumbu lâ, ŋineŋga ikai Banabas ku kinzi rua siyâti silâ pa nia yo. Ande kinzi tamâta sino panzi tu lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa muli, ande ma sitaulo simâ kilo ku ma situla ŋgua pinde kilo panzi. \v 43 Ŋineŋga ŋgu ŋinde sipile luma ŋana pasauŋa kâ aku siyâti, aŋga Juda tamâta pinde sitavanzi tamâta lâ ŋgu pinde nde soka Paulo ku Banabas rua mulinzi. Aku kinzi rua sipainzi tu, “Maro Kindeni ne wisi-wisi nde ikeno pami. Mine nde ara ŋana miki ma kapaveta kuku i ne vetâŋa sondo rârâni ikura zo zo.” \p \v 44 Aku sânda taitu ilâ lâ, ŋineŋga pwareâŋa ne zo sapâŋa ipâŋga kilo. Aku tamâta ŋgu ŋalae tina lâ lawea ŋinde nde simâ sipasau lâ, simo taitu ŋana siloŋo Maro Ŋalae ne ŋgua kâ. \v 45 Andeta kinzi Juda tamâta simoranzi ŋgu ŋalae silâ taitu, kala sipadâda ŋananzi Paulo ku Banabas rua. Mine kala sikai wurâta ŋana sitawa Paulo ne ŋgua ndue. Aku siporo ŋgua pavaligiŋa papa tona. \v 46 Mine nde Paulo ku Banabas rua siporo ŋgua kaika taulo panzi mine tu, “Mao nâ, Maro Kindeni ne pateâŋa ikeno tu maka rua ma katula i kawa ŋgua pa miki Juda ŋgu tu kaloŋo muŋga lâ ŋga. Andeta miki kapu mulimi pa ŋgua ŋinde lâ, aku ŋine itula kilalami pwataki tu miki warakami tinimi pwâka ŋana kamo viami ku kamo nâ. Mine nde kaloŋo ŋga; kala ŋine maka rua ma kapilemi ku ma kalâ panzi tinikoa ŋgu. \v 47 Ŋana tu nanayoni Maro Ŋalae Kindeni iporo ŋgua pa Kirisi, aku ŋgua ŋinde imâ pa maka rua tona. Ŋgua ŋinde nde mine; \q1 ‘Naŋa avetano kupâŋga kutogo sinâla mine panzi tinikoa ŋgu, ŋana kuvilanzi tamâta simo lawea ndoni lâ tâno kulu. Noko ma kutula nzâla panzi ŋana akainzi piti lâ kondoma ilo ku via mao alanzi.’” \p \v 48 Kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu nde siloŋo Paulo ne ŋgua ŋine, aku ilonzi ara ndo. Ilonzi ndeka nâ ŋana siloŋo Maro Ŋalae ne ŋgua. Aku tamâta ŋinde muŋga Maro Kindeni ipateanzi tu ma sikai via mao ŋana simo vianzi ku simo nâ, ande kinzi ŋinde rârâni kalonzi tawana Yesu. \p \v 49 Aku Maro Ŋalae kawa ŋgua ilâ isala nia ŋinde ndoni. \v 50 Andeta kinzi Juda tamâta siporo sisowe taine mbaliŋa warakanzi pinde ilonzi, kinzi ŋinde uru simege ŋana Maro Kindeni kâ. Aku sisowe lawea ŋinde ne tamâta ŋalaŋala ilonzi tona. Mine kala tamâta ŋinde simandi ŋana siyaulanzi Paulo ku Banabas rua, aku siŋaranzi rua ŋana nenzi lawea kâ. \v 51 Mine kala kinzi rua sipamasi kenzi tâno gawura piti, ŋana itula tamâta ŋinde nenzi vetâŋa ŋinde kilala pwataki tu sakamao. Siveta mâsi ŋine lâ, ŋineŋga soka silâ pa Aikoniam lawea. \v 52 Aku kinzi kalo-tawana tamâta lâ Antiok lawea sindeka pâta kanaŋo, aku Koroani Sapâŋa ipipi lâ ilonzi. \c 14 \s1 Paulo ku Banabas rua situla pâri ara lâ Aikoniam lawea \p \v 1 Paulo ku Banabas rua silâ sipâŋga Aikoniam lawea, ŋineŋga silâ Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo, aku situla ŋgua panzi tamâta, itogo uru siveta lâ lawea pinde mine. Situla ŋgua ara pâta kanaŋo. Mine kala tamâta rârâ kalonzi tawana Yesu, kinzi Juda tamâta wa kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu wa. \p \v 2 Aŋga Juda tamâta pinde tininzi pwâka tu kalonzi tawana, aku kinzi ŋinde nde siporo sisowe tinikoa tamâta ilonzi kala wisinzi nâna panzi kalo-tawana tamâta. \v 3 Mine kala kinzi rua simo Aikoniam lawea ikura zo luandondo, aku simandi kaika ŋana situla Maro Ŋalae ne ŋgua. Aku Maro Ŋalae io walo ŋalae imâ panzi, kala siveta mâsi ŋalaŋala kie-kie. Maro Ŋalae iveta mine ŋana kinzi tamâta ma sisama tu ŋgua ŋinde rua situla ŋana i ne wisi-wisi kâ, ande ŋgua mao kanaŋo. \v 4 Andeta tamâta simo lawea ŋinde nde sipwa pwataki mo ŋgu rua. Pinde nde sio ilonzi ilâ taitu kunzi Juda tamâta, aŋga pinde nde sio ilonzi ilâ taitu kunzi pâri-tamâta. \v 5 Mine kala kinzi tinikoa tamâta pinde wa Juda tamâta pinde nde simandi kunzi nenzi katonâŋa, ku sipa ŋgua tu ma sizavarunzi Paulo ku Banabas rua. Situ ma sisianzi lâ mira ŋana sipunzi rua pâta simâte. \v 6 Andeta kinzi rua siloŋo ŋgua ŋine, kala sikâwa silâ pa lawea rua ikeno pa Likonia tâno, ŋanzi tu Listra lawea ŋga Derbe lawea. Ŋineŋga silâ pa lawea pinde ikeno lawea rua ŋinde tininzi laiti. \v 7 Aku siveta wurâta ŋana situla pâri ara panzi tamâta simo nia ŋinde. \s1 Paulo ku Banabas rua situla pâri ara lâ Listra lawea \p \v 8 Aku tamâta toŋge imo Listra lawea, i kie kaika tia, mbariri lâ. Nia ndoyo, lâ zo ŋinde tina ipagugua, ande i kie sakamao mine. Mine kala isama ŋana yokâŋa kâ, ande tia. \v 9 Tamâta ŋinde isaŋona itambira taŋa sondo pa ŋgua Paulo itula ŋinde. Ŋineŋga Paulo mata ilea kaika papa, aku isama tu tamâta ŋinde ne kalo-tawana ipâŋga lâ, kala ikura tu ma kie ara. \v 10 Mine kala Paulo isarâwa kaika tu, “Ŋine nâ kupagagati ku kumandi sânda ŋga!” Aku ndainani nâ tamâta ŋinde ipatiki imandi sânda ku iyoka. \p \v 11 Kinzi tamâta rârâ matanzi simora Paulo iveta mâsi ŋinde, ande kala siporo Likonia lawea nenzi ŋgua kawanzi ŋalae mine tu, “Opopo, kinzi maro sipupulia sipâŋga sitogo tamâta mine, kala sindue simâ pa kinda lâ!” \v 12 Ŋineŋga sipatu Banabas ŋa toŋge tu Sus (ina Grik ŋgu nenzi maro ŋalae). Aŋga Paulo nde tamâta ŋana iporo ŋgua kâ, kala sipatu i ŋa tu Hermes (ina Grik ŋgu nenzi maro ŋana itula ŋgua kâ). \v 13 Sus ne luma sapâŋa imandi lawea ndainani ŋgaŋe, aku i ne patarawâŋa tamâta tavanzi tamâta pinde situ siveta patarawâŋa panzi Paulo ku Banabas rua. Mine kala sikai simbi tava kâi lau siŋgâra nituŋa pinde, aku simâ pa lawea ŋinde ne ŋgumbi nzâla kawa. \p \v 14 Andeta Maro Ŋalae ne pâri-tamâta Banabas ku Paulo rua nde siloŋo ŋgua ŋana vetâŋa ŋine kâ, aku sisaraka warakanzi nenzi pasawaŋa, ŋana situla lawea ŋinde nenzi vetâŋa ŋinde kilala pwataki tu soki ndo. Ŋineŋga sipalilu silâ tamâta ŋgininzi, ande kawanzi ŋalae siporo tu, \v 15 “Wa, miki tamâta ŋai, ŋana sâ kâ ŋga kaveta mine, a? Maka rua nde tamâta nâ, katogo mikini mine. Maka katula pâri ara pami ku kapaimi tu ma kapile vetâŋa kaa kaa ŋine, ku kalomi tawana Maro Kindeni Via Tamwata. Ina nia ndoyo ipulia samba wa tâno wa tâi wa kelekele rârâni simo nia ndoni. \v 16 Mao nâ, muŋga Maro Kindeni isâu pa miki tinikoa ŋgu ndoni tu ma kaveta ikura warakami nâ nemi ilo-kalo mine. \v 17 Andeta i ŋandai ipavea tamwata kilala ŋanami ŋga. I uru iveta kie ara nâ pami mine; io karâzi imbe indue imâ pami, kala iveta kâpwa kie-kie ipâŋga lâ ne zo sondo. Mao nâ, irombomi ara nâ kala io kâpwa ipâŋga maria pami, kala ilomi ndeka.” \v 18 Kinzi rua siporo ŋgua mine panzi ŋana isowe ilonzi kalonzi tu ma sipile nenzi patarawâŋa ŋinde. Andeta kinzi pinde ilonzi ŋalae tu ma siveta patarawâŋa panzi rua. \s1 Kinzi mira nâ sisia Paulo \p \v 19 Andeta ŋineŋga Juda tamâta pinde pa Antiok lawea wa Aikoniam lawea ande simâ sipâŋga Listra lawea, aku sisowenzi tamâta ilonzi kalonzi pwapwataki. Mine kala ŋgu ŋalae sikai mira sisia Paulo pâta tu ma imâte, ŋineŋga silae i karae mateŋa nâ silâ pa lawea ŋgaŋe. Kinzi situ Paulo nde imâte lâ. \v 20 Andeta tia. Kinzi kalo-tawana tamâta simâ simandi siŋge Paulo lâ, ŋineŋga imandi sânda kilo ku iyoka itaulo ilâ lawea ilo. Aku wurita kilo, ŋineŋga ikai Banabas, ku rua sipile Listra ku silâ pa Derbe lawea. \p \v 21 Kinzi rua situla pâri ara lâ lawea ŋinde, aku tamâta ŋgu ŋalae sipalele ilonzi kalonzi ku sipâŋga kalo-tawana tamâta. Aku simo lee, ŋineŋga sitaulo silâ pa Listra lawea, ŋga Aikoniam lawea, ŋga Antiok lawea kilo. \v 22 Aku lâ lawea ŋato ŋinde, kinzi rua sipu tini kaika panzi kalo-tawana tamâta ilonzi kalonzi. Siporo ŋgua kaika mine tu, “Ara ŋana nemi kalo-tawana ma ikeno kaika. Kaloŋo ŋga; ambo ilonda tu talâ Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande malia kie-kie rârâ ma ipâŋga pa kinda muŋga lâ ŋga.” \v 23 Aku ikura lawea ndoni, kinzi rua sipateanzi tamâta pinde ŋana sikai katonâŋa panzi kalo-tawana tamâta ŋgu ŋgu. Kinzi uru siveta mâsi mine; situ kaika ŋana sika kâpwa kâ, ŋana ma sikai noŋa nâ, ŋineŋga sionzi katonâŋa ŋinde silâ Maro Ŋalae mbau ilo, ina kinzi muŋga sio nenzi kalo-tawana ilâ papa. \s1 Paulo ku Banabas rua sitaulo silâ pa Antiok lawea lâ Siria tâno \p \v 24 Paulo ku Banabas rua soka silâ pa Pisidia tâno ŋgini, ŋineŋga silâ sipâŋga Pamfilia tâno. \v 25 Aku lâ nia ŋinde kinzi rua situla Maro Ŋalae kawa ŋgua panzi tamâta simo Perga lawea. Ŋineŋga sindue silâ pa Atalia lawea. \v 26 Sipâŋga Atalia lawea lâ, ŋineŋga sikâki wâŋga toŋge kulu, aku wâŋga ikainzi silâ pa Antiok lawea. Muŋga simo lawea ŋinde, aku lâ zo muŋgâŋa ŋinde kinzi kalo-tawana tamâta sionzi rua silâ Maro Kindeni mbau ilo ŋana ma ikatonanzi wa io ne wisi-wisi ilâ panzi ŋana siveta nenzi wurâta kâ. Kala kinzi rua siveta wurâta ŋinde marumbu lâ, kala ŋine sitaulo simâ pa laweani ndaina kilo. \v 27 Kinzi rua sitoa Antiok lawea lâ, ŋineŋga sigonanzi kalo-tawana tamâta ndoni simâ taitu. Ŋineŋga situla ŋgua ŋana vetâŋa rârâni Maro Kindeni muŋga io lâ mbaunzi tu siveta ŋinde. Aku sitapâri panzi tu Maro Ŋalae ikai nzâla piti panzi tinikoa ŋgu, ŋana kinzi kala ma sikura tu kalonzi tawana Yesu. \v 28 Siporo panzi lâ, ŋineŋga kinzi rua simo ndaina kunzi kalo-tawana tamâta ikura zo luandondo. \c 15 \s1 Pasauŋa ŋalae ipâŋga Jerusalem lawea \p \v 1 Andeta tamâta pinde soka Judia tâno simâ pa Antiok, aku siporo situla ŋgua panzi kalo-tawana tamâta lâ tinikoa ŋgu mine tu, “Nia ndoyo Mose itula tukuŋa pwataki ŋana karae-veŋa ne mâsi kâ. Ambo miki ma kapaive karaemi tia, ande Maro Kindeni ma via mao ilami ŋana kamo viami ku kamo nâ, ande tia.” \p \v 2 Andeta Paulo ku Banabas rua ilonzi kura tia ndo ŋana nenzi ŋgua ŋinde kâ, kala siporo ŋgua kaika sipawa kunzi. Mine nde kinzi kalo-tawana tamâta sipateanzi Paulo ku Banabas rua sitavanzi tamâta pinde lâ Antiok lawea tu ma silâ Jerusalem siporo ŋgua ŋine pwataki panzi pâri-tamâta wa katonâŋa wa. \v 3 Mine kala sionzi silâ. Soka silâ Fonisia tâno wa Samaria tâno ŋgini, ande siporo wa situla ŋgua pwataki panzi kalo-tawana tamâta simo nia ŋinde. Sitapâri panzi tu kinzi tamâta papa tinikoa lawea pinde muŋga sipalele ilonzi kalonzi ku kalonzi tawana Maro Kindeni. Aku kinzi kalo-tawana tamâta pa nia ŋinde siloŋo ŋgua ŋinde kala ilonzi ndeka ŋalae tina. \v 4 Silâ lee sipâŋga Jerusalem lâ, ŋineŋga kinzi kalo-tawana tamâta sitavanzi pâri-tamâta wa kinzi katonâŋa nde sindeka ku sikainzi siveta kenzi ara panzi. Ŋineŋga Paulo ku Banabas rua siporo pwataki ŋana mâsi wa vetâŋa rârâni Maro Kindeni isukanzi kala siveta ŋinde. \p \v 5 Andeta kalo-tawana tamâta pinde lâ Parisai ŋgu nde simandi ku siporo tu, “Ara ŋana miki tamâta ŋalaŋala ma kaporo kaika panzi kalo-tawana tamâta pa tinikoa nenzi lawea tu ma sipaive karaenzi ku soka Mose ne tukuŋa rârâni muli.” \p \v 6 Mine kala kinzi pâri-tamâta sipasau kunzi katonâŋa tu ma siveta ŋgua ŋine sondo. \v 7 Siporo nenzi ŋgua rârâ marumbu lâ, ŋineŋga pâri-tamâta Petero imandi ku ipainzi mine tu, “Niŋgu-nambwe wukale, miki kasama tu muŋga Maro Kindeni iwae wurâta pa kinda. Aku ipatea naŋa tu ma atula i kawa ŋgua pwataki panzi tinikoa ŋgu pinde tu ma siloŋo ku kalonzi tawana i nâ. \v 8 Maro Kindeni, ina isama kinda rârâni ilonda pwataki, ande io Koroani Sapâŋa ilâ panzi tinikoa ŋgu, itogo muŋga iveta pa kinda mine. Aku ne vetâŋa ŋinde itula i tamwata kilala pwataki tu i ilo ara panzi tinikoa ŋgu tamâta ŋinde kalonzi tawana i. \v 9 Maro Kindeni ŋandai iveta vetâŋa kie toŋge panzi tinikoa ŋgu aŋga iveta vetâŋa kie toŋge pa kinda ŋga. Kinzi kalonzi tawana i, aku ŋana nenzi kalo-tawana ŋinde nâ iveta ilonzi ipâŋga mbâra-mbâra. \v 10 Mine nde ŋana sâ kâ ŋga miki pinde katu kaveta samâŋa pa Maro Kindeni, a? Opopo, siŋgani kinda timbunda sikura tu sipono muli pa Mose ne tukuŋa rârâni tia ndo, aku kinda kala takura tia mine nâ. Mine nde mana mana ŋga miki katu kasia malia ŋine kâki lâ kinzi tinikoa kalanzi, a? \v 11 Andeta maka kaloma tawana tu nenda Maro Ŋalae Yesu Kirisi ne wisi-wisi iveta nzâla pa Maro Kindeni ŋana ikai kinda piti lâ kondoma ilo ku via mao ilua kinda. Aku ivilanzi tinikoa tamâta lâ nzâlani ndaina, ikura iveta pa kinda mine.” Petero iporo ŋgua ŋine. \p \v 12 Kinzi tamâta rârâni kala sipasau simo ŋinde nde kawanzi buu nâ. Sitambira taŋanzi sondo pa Banabas ku Paulo rua nenzi ŋgua. Aku kinzi rua sitapâri ŋana mâsi kaika kie-kie rârâni Maro Kindeni muŋga io lâ rua mbaunzi ipâŋga nia yo lâ tinikoa ŋgu pinde ŋgininzi. \p \v 13 Kinzi rua siporo marumbu lâ, ŋineŋga Yamesi iporo mine tu, “Niŋgu-nambwe wukale, kaloŋo naneŋgu ŋgua. \v 14 Kala ŋine Saimon Petero itapâri pa kinda tu Maro Kindeni ilo panzi tinikoa tamâta, kala ikainzi tamâta pinde lâ nenzi ŋgu tu simo i tamwata ne tamâta. \v 15 Aku vetâŋa ŋinde iyoke Maro Kindeni kawa ŋgua kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋga siŋgere lâ pepa tini mine tu, \q1 \v 16 ‘Muli ŋga naŋa ma ataulo amâ kilo, aku Daviti ne luma muŋga saputi indue ŋinde, ande ma aveta wasaseki, ku ma aŋgunu imandi kilo. \q1 \v 17-18 Mine nde kinzi Isrel tamâta pinde ma siroto ŋana Maro Ŋalae kâ, sitavanzi tinikoa ŋgu tamâta pinde, kinzi ŋinde nia ndoyo apateanzi tu ma simo naŋa warakâŋgu neŋgu ŋgu. Naŋa Maro Ŋalae aveta vetâŋa ŋine, ikura nanayoni iloŋgu patea tu ma aveta mine.’” \p \v 19 Yamesi iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga iporo kilo tu, “Mine kala naneŋgu pateâŋa ŋananzi tinikoa tamâta ŋinde kala sipalele ilonzi kalonzi ilâ papa Maro Kindeni, ande mine; kinda ma tapono nzalanzi ku ŋgua tukuŋa rârâ talanzi, ande ma tia. \v 20 Ambo taitu ara ŋana ma taŋgere ŋgua ilâ panzi, aku tatu ŋgua tukuŋa ŋine nâ panzi: kinzi ma sika simbi muŋga tamâta sipatarâwa panzi maro laŋeŋa, mine ndimo; kinzi ma sipile mâsi kie-kie ŋana sipalulua tininzi potomule kâ; kinzi ma sika simbi tamâta sipa ŋandola kala imâte, mine ndimo; aku kinzi ma sinu see ndimo. Kala ŋaina. \v 21 Ŋana tu nia ndoyo, aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋine, ande tamâta pinde uru situla Mose ne ŋgua pwataki ikura lawea ndoni. Aku uru situla ŋguani ndaina lâ pasauŋa ne luma ndoni ilo ikura pwareâŋa ne zo sapâŋa rârâni.” \s1 Kinzi siŋgere ŋgua lâ pepa tini ilâ panzi tinikoa ŋgu pinde \p \v 22 Mine kala kinzi pâri-tamâta sitavanzi katonâŋa wa kinzi kalo-tawana tamâta rârâni nde ilonzi taitu. Aku sipa ŋgua tu ma sipateanzi nenzi tamâta rua ku sionzi silâ pa Antiok lawea kunzi Paulo ku Banabas rua. Aku sipateanzi ŋgu nenzi katonâŋa rua; Judas, i ŋa toŋge Basabas, aŋga Sailas. \v 23 Aku sio pepa toŋge iyoka kunzi tona. Lâ pepa ŋinde tini, ande siŋgere ŋgua mine tu, “Maka pâri-tamâta wa katonâŋa wa kaŋgere ŋgua lâ pepa ŋine tini imâ pa nima-nambwe miki kalo-tawana tamâta lâ tinikoa ŋgu kamo Antiok lawea wa Siria tâno wa Sisilia tâno wa. Kari ara. \p \v 24 Maka kaloŋo pâri tu nema tamâta pinde muŋga simâ pami ku siveta ilomi malia ŋana nenzi ŋgua kâ. Siveta mine tu ma silele ilomi kalomi. Andeta kinzi ŋandai sikai maka ndamwama kala siveta mine ŋga. \v 25 Mine nde maka iloma kaloma taitu ŋana kaonzi kuleŋa tamâta pinde soka kunzi nima-nambwe Banabas ku Paulo rua simâ pami. \v 26 Paulo ku Banabas rua uru situla nenda Maro Ŋalae Yesu Kirisi parina pwataki, kala tamâta pinde situ sipunzi pâta simâte. Taitu kinzi rua ŋandai siruru ŋana ŋinde kâ. \v 27 Mine nde maka kaonzi Judas ku Sailas rua soka kunzi simâ pami, ŋana sisuka ŋgua ŋine kala kaŋgere lâ pepa tini. \p \v 28 Maka kakai Koroani Sapâŋa ne ilo-kalo, aku iloma patea tu ma kao ŋgua tukuŋa rârâ imâ pami, ande tia. Miki ma kapaveta kuku tukuŋa ŋine nâ; \v 29 Miki ma kaka simbi muŋga sipatarâwa panzi maro laŋeŋa, mine ndimo. Miki ma kanu see ndimo. Simbi ŋinde tamâta sipa ŋandola kaika kala imâte, miki ma kaka ŋinde ndimo. Aku miki ma kapalulua tinimi potomule ndimo. Ambo ma kapakatona sondo ku kapaveta kuku ŋgua ŋine, ande ŋinde ma ara ndo. Kala ŋaina.” Kinzi siŋgere ŋgua mine lâ pepa tini. \p \v 30 Ŋineŋga ŋgu ŋalae nde sionzi tamâta ŋapa ŋinde sindue silâ pa Antiok lawea. Sipâŋga Antiok lâ, ŋineŋga sigonanzi kalo-tawana tamâta rârâni, ku pepa ŋinde silanzi. \v 31 Kinzi kalo-tawana tamâta sipono pepa ŋinde aku sindeka pâta, ŋana tu ŋgua ara ŋinde ipu tini kaika pa ilonzi kalonzi. \v 32 Aku Judas ku Sailas rua nde tamâta ŋana situla ŋgua kâ. Mine kala rua siporo ŋgua ara pinde panzi kalo-tawana tamâta ŋana ipu tini kaika panzi wa isuka nenzi kalo-tawana wa. \v 33 Kinzi rua simo Antiok lawea ikura zo pinde lâ, ŋineŋga kinzi kalo-tawana tamâta sipainzi tu “Maro ne wisi-pisi imo kumi”, ku sionzi sitaulo kilo panzi tamâta ŋinde muŋga sionzi sindue simâ. [ \v 34 Aŋga Sailas nde ilo patea tu ma imo kunzi lâ Antiok.] \f + \fr 15:34 \ft 34 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.\f* \v 35 Aku Paulo ku Banabas rua kala simo Antiok lawea ikura zo pinde, ku sipanananzi tamâta wa situla pâri ara ŋana Maro Ŋalae kâ panzi wa. Aku tamâta pinde rârâ kala siveta wurâtani ndaina kunzi tona. \s1 Paulo ku Banabas rua sipwa pwataki \p \v 36 Zo pinde ilâ lâ, ŋineŋga Paulo ipai Banabas tu, “Ayo, kinda rua ma tataulo kilo takalelenzi ninda-nambwe lâ lawea rârâni muŋga tamo ku tapanananzi Maro Ŋalae kawa ŋgua ŋinde. Naŋa atu asama mine; kinzi simo mana.” \v 37 Banabas isâu pa Paulo ne ŋgua lâ, aku itu ikai Yoane Malaka iyoka kunzi silâ. \v 38 Andeta Paulo ilelea Banabas ŋana ne ŋgua ŋinde kâ, ŋana tu muŋga Malaka tini pwâka ŋana iveta wurâta kunzi, kala ipilenzi rua lâ Pamfilia lawea. \v 39 Mine kala Paulo ku Banabas rua ilonzi nâna sipawa ŋgua ŋalae ŋinde, kala ikura ŋana rua ma siveta wurâta lâ nia taitu, ande tia. Tia ku Banabas ikai Yoane Malaka iyoka kuku, aku rua sikâki wâŋga toŋge kulu silâ pa Saiprus sia. \v 40 Aŋga Paulo nde ikai Sailas, aku rua silâ. Ande kinzi kalo-tawana tamâta situ nzâmbe panzi rua mine tu, “Maro Ŋalae ne wisi-wisi imo kumi”. \v 41 Kinzi rua soka nzâla silâ Siria tâno wa Sisilia tâno ŋgini, ande siveta wurâta ŋana sipu tini kaika panzi kalo-tawana tamâta ŋgu ŋgu. \c 16 \s1 Timoti iyoka kunzi Paulo ku Sailas rua \p \v 1 Paulo iyoka ilâ ipâŋga Derbe lawea, ŋineŋga ilâ ipâŋga Listra lawea. Aku kalo-tawana tamâta toŋge imo Listra, i ŋa mine Timoti. I tina nde Juda ŋgu nenzi kalo-tawana taine, aŋga tama nde Grik lawea warika. \p \v 2 Kinzi kalo-tawana tamâta simo Listra lawea wa Aikoniam lawea nde uru situla Timoti parina mine tu i nde tamâta ara. \v 3 Mine nde Paulo ilo patea tu ma ikai Timoti iyoka kunzi. Andeta i kalo loko ŋananzi Juda tamâta simo nia ŋinde, ŋana tu kinzi sisama tu Timoti tama nde Juda tamâta tia. Mine kala Paulo ikai Timoti ku ive karae, ikura Juda nenzi ŋgua tukuŋa ikeno mine. \v 4 Iveta ŋine lâ, ŋineŋga soka silâ lawea lawea situla ŋgua tukuŋa ŋinde muŋga kinzi pâri-tamâta wa katonâŋa siporo sipa lâ Jerusalem lawea, ŋana kinzi kalo-tawana tamâta lâ tinikoa ŋgu ma sipaveta kuku. \v 5 Mine kala ikura zo zo tamâta pinde kalonzi tawana Yesu, ande kala kalo-tawana tamâta sipâŋga kambwaŋenzi rârâ. Aku nenzi kalo-tawana ipâŋga kaika lâ. \s1 Paulo imo Troas lawea ku imbipole imora Masedonia tamâta toŋge \p \v 6 Kinzi soka silâ lee sipâŋga Frigia tâno wa Galesia tâno wa. Ŋana tu muŋga Koroani Sapâŋa indi kaika panzi tu ma siporo situla ŋgua lâ Esia tâno ndimo. \v 7 Soka silâ sipâŋga Misia tâno ŋgaŋe, ŋineŋga situ ma soka silâ pa Bitinia tâno kâ. Andeta Yesu ne Koroani ipono nzalanzi. \v 8 Tia ku siŋgeŋge ŋana Misia tâno ku soka sindue pa Troas lawea. \v 9 Silâ sipâŋga lâ, aku mbo, ŋineŋga Paulo imora mâsi toŋge itogo mbupuleŋa mine. Imora Masedonia lawea warika toŋge imandi isarâwa papa tu, “Maka kano pano tu kumbwaliu kumâ pa Masedonia ŋana kuvilama.” \v 10 Paulo imora mâsi ŋine lâ, ŋineŋga walele nâ maka karoto nzâla ŋana kalâ pa Masedonia kâ. Ŋana tu maka kasama tu Maro Kindeni ipateama tu ma katula pâri ara panzi. \s1 Lidia ipâŋga kalo-tawana taine \p \v 11 Maka kakai wâŋga toŋge lâ Troas lawea, aku wâŋga ikâwa nao sondo ilâ pa Samotres sia kâ. Aku wurita kilo wâŋga ikâwa nao ilâ pa Neapolis lawea. \v 12 Maka katoa Neapolis lâ, ŋineŋga koka nzâla kalâ kapâŋga lâ Masedonia nenzi lawea ŋalae toŋge, i ŋa tu Pilipai lawea. Muŋga Rom ikai lawea ŋinde kala sikatona. Aku maka kamo lawea ŋinde ikura zo pinde. \v 13 Kamo lee, ku pwareâŋa ne zo sapâŋa ipâŋga lâ. Mine nde kapile lawea ŋinde ne ŋgumbi nzâla, aku kayâti kalâ pa lââ toŋge pwali. Maka katu nia ŋinde nde Juda nenzi nia ŋana silâ taitu sikai noŋa kâ. Aku kamoranzi taine pinde sipasau sisaŋona lââ pwali, kala kasaŋona kaporo ŋgua kunzi. \p \v 14 Aku Taiataira lawea taine toŋge, i ŋa mine Lidia, ande imo ŋinde kala iloŋo nema ŋgua. Taine ŋinde uru iveta wurâta ŋana mbaliŋa kâ lâ lalava ŋiŋi, aku uru iwâŋgi pa Maro Kindeni. Mine kala Maro Kindeni ilele i ilo kalo, kala Lidia kalo tawana Paulo ne ŋgua ŋinde. \v 15 Ŋineŋga i taine ilili pâri ara ne lââ, tavanzi tamâta uru simo ne luma ŋinde. Silili lâ, ŋineŋga Lidia iporo tu, “Ambo miki ilomi tu naneŋgu kalo-tawana ilâ mao pa Maro Ŋalae, ande ara, kamâ kamo naneŋgu luma.” Iveta kaika pama, kala koka pa i ne ŋgua ŋinde. \s1 Kinzi sionzi Paulo ku Sailas rua lâ luma sakamao ilo lâ Pilipai lawea \p \v 16 Zo toŋge maka koka kalâ pa nia ŋana noŋa kâ, andeta taine toŋge ipakâtu kuma lâ nzâla. I uru iveta wurâta koa tia nâ panzi tamâta pinde, aku koroani saka ipakâe kuku. Koroani saka ŋinde uru itula ŋgua paveâŋa nâ papa, aku i kala uru ikasoŋa koroani saka ŋinde ŋana ŋgua kie-kie, kala iporo itula papa. Mine kala taine ŋinde ne tamâta ŋalaŋala uru sikai mbumbu ŋalae ŋana ŋinde kâ. \v 17 Taine ŋinde iyoka Paulo wa maka mulima ku isarâwa mine tu, “Kinzi tamâta ŋine nde Maro Kindeni âta Tamwata ne wurâta tamâta, kala situla i ne nzâla ŋana ikai kinda piti lâ kondoma ilo!” \v 18 Ikura zo zo taine ŋinde iveta mine ku imo nâ. Iveta lee, ku Paulo nde ŋga tini pwâka lâ. Mine ku zo toŋge ipupulia nao lâ, ku ipai koroani saka tu, “Naŋa aporo kaika pano lâ Yesu Kirisi ŋa tu ŋine nâ kupile taine ŋine ku pwâwa kulâ!” Aku walele nâ koroani saka nde ipile taine ku ikâwa ilâ. \p \v 19 Taine ŋinde ne tamâta ŋalaŋala nde simora tu Paulo ne mâsi ŋinde ipono nzalanzi marumbu lâ, kala ma sikura tu sikai mbumbu pinde kilo ŋana taine ne wurâta kâ, ande tia. Mine kala sikainzi Paulo ku Sailas rua kaika, ku sionzi silâ pa ao ŋgini ŋana simandi koipu naonzi. \v 20 Sikainzi silâ pa ŋgua nia, ku sipainzi ŋgua-samâŋa tamâta tu, “Tamâta rua ŋine nde Juda tamwatanzi, aku rua siveta wisi-motu wa ruruŋa ŋalae panzi tamâta lâ nenda lawea ilo. \v 21 Ŋana tu rua uru situla ŋgua ŋana vetâŋa pinde, andeta tukuŋa indi kaika pa kinda Rom tamâta tu ma ilonda pa vetâŋa mine ku tapaveta kuku ndimo.” \p \v 22 Aku tamâta rârâ kala sisowe ŋgua laŋeŋa mine nâ lâ Paulo ku Sailas rua tininzi tona. Mine kala ŋgua-samâŋa tamâta sikai rua nenzi pasawaŋa piti lâ tininzi, ku sipainzi sambara tu ma mbilâo nâ sipalilinzi. \v 23 Sipalilinzi pâta lâ, ŋineŋga sionzi lâ luma sakamao ilo. Aku siporo ŋgua kaika pa luma sakamao ne katonâŋa tamâta tu ma mata ilea kaika panzi. \v 24 Luma sakamao ne katonâŋa nde iloŋo ŋgua kaika ŋine, kala ikainzi rua ionzi silâ luma ilo ŋgini tamwata. Ŋineŋga ipa kenzi kaika lâ kâi tini. \p \v 25 Aku lâ mbo ŋgini-ŋgini, ande Paulo ku Sailas rua sikai noŋa wa siwâŋgi wâŋgiŋa paneâŋa kâ pa Maro Kindeni. Aku kinzi tamâta simo luma sakamao ilo kunzi ŋinde nde sitambira taŋanzi panzi. \v 26 Andeta walele nâ ogigi ririŋo ŋalae, ku iwawala luma ŋinde yâti taulo. Aku ndainani nâ luma sakamao ŋinde ne nzâla rârâni pââsââ, ku kawa maa lâ. Aku wâlo nimbu rârâni nde pââsââ piti lâ tamâta ŋinde rârâni tininzi tona. \v 27 Luma sakamao ne katonâŋa tamâta nde imandi sânda, andeta mata ilâ imora nzâla rârâni kawa maa nâ ikeno. I ilo patea tu tamâta rârâni nde sikâwa silâ lâ, ande kala mbau ilâ ipasu ne pila ŋalae yâti tu ma ipasowe tamwata kapwa imâte kâ. \v 28 Andeta Paulo isarâwa kaika tu, “Wa, kupayaula tamwata karae ndimo! Maka rârâni kamo ŋai mbo!” \p \v 29 Tia ku katonâŋa tamâta isarâwa ŋana sinâla kâ, ŋineŋga ipalilu ilâ luma ilo. Iruru pâta ku tini ruru, aku ilâ itundu Paulo ku Sailas rua tininzi laiti. \v 30 Ŋineŋga imandi ku ikainzi rua siyâti silâ pa nia yo, aku ikasoŋanzi tu, “Miki tamâta ŋalae, naŋa ma aveta mana ŋineŋga Maro Kindeni ma via mao ilua naŋa.” \v 31 Ande kinzi rua sipai tu, “Ambo noko ma kalo tawana Maro Ŋalae Yesu, ande Maro Kindeni ma via mao ilano, ma kumo via mine ku kumo nâ. Aku i ma ivilanzi noko natu-kaiwa kala mine nâ.” \v 32 Ŋineŋga kinzi rua siporo situla Maro Ŋalae kawa ŋgua pa tamâta ŋinde tavanzi tamâta rârâni uru simo ne luma. \v 33 Aku lâ zo ndainani, lâ mboni nâ, ande ikainzi rua silâ ku ipua nenzi nzimba, aku i tamwata wa natu-kaiwa nde silili pâri ara ne lââ. \v 34 Ŋineŋga ikainzi Paulo ku Sailas rua sikâki silâ i ne luma ilo, aku kâpwa ilanzi sika. I tamwata wa kaiwa-natu nde sindeka pâta kanaŋo, ŋana tu kinzi ŋineŋga kalonzi tawana Maro Kindeni. \p \v 35 Simo lee mbwale pwataki lâ, ŋineŋga ŋgua-samâŋa tamâta sionzi sambara simâ ku sipai katonâŋa tamâta ŋinde tu, “Kuyautenzi rua piti silâ”. \v 36 Aku luma sakamao ne katonâŋa tamâta nde ikai ŋgua ŋinde imâ pa Paulo, aku ipai tu, “Kinzi ŋgua-samâŋa tamâta nde sipasupwa imâ tu ma ayautemi piti. Mine nde miki koka tava ilomi kalomi ara nâ kalâ.” \p \v 37 Andeta Paulo ipainzi sambara taulo tu, “Opopo, maka rua nde katogo Rom lawea warakama, andeta sipu maka koa tia nâ lâ kinzi ŋgu naonzi, ŋineŋga sioma lâ luma sakamao ilo. Andeta kinzi muŋga simora nema vetâŋa soki toŋge ŋineŋga sio ŋgua ŋanama, ande tia. Kala ŋine sipavea nâ ku situ sio maka kalâ, a? Tia ndo kanaŋo! Kinzi warakanzi nâ ma simâ ŋana sikaima kayâti pa nia yo!” \p \v 38 Kinzi sambara tamâta sikai ŋgua ŋinde silâ siporo panzi ŋgua-samâŋa tamâta. Kinzi siloŋo ŋgua tu kinzi rua nde Rom lawea warakanzi, kala wisinzi motutu. \v 39 Kalonzi sukâŋa ku silâ siporo ŋgua mwasa nâ panzi rua, ŋineŋga sikainzi siyâti silâ pa nia yo. Ŋineŋga sino panzi tu ma sipile lawea ŋinde ku silâ pa nia pinde. \v 40 Ŋineŋga Paulo ku Sailas rua sipile luma sakamao ku silâ pa Lidia ne luma. Sipasau kunzi kalo-tawana tamâta pinde ku siporo ŋgua panzi ŋana ipu tini kaika pa ilonzi kalonzi kâ. Siporo lee marumbu lâ, ŋineŋga kinzi rua sipilenzi ku silâ. \c 17 \s1 Kinzi tamâta lâ Tesalonaika lawea sikai kazâŋa panzi Paulo ku Sailas rua \p \v 1 Paulo ku Sailas rua soka silâ sipâŋga Ampipoli lawea, aku soka lee sipâŋga Apolonia lawea. Ŋineŋga sipile lawea ŋinde ku soka silâ sipâŋga Tesalonaika lawea. Juda ŋgu nenzi luma ŋana pasauŋa kâ toŋge ikeno lawea ŋinde. \p \v 2 Aku Paulo iveta ikura muŋga uru iveta mine, ku mbwani ŋato, lâ Juda nenzi pwareâŋa ne zo sapâŋa pinde, ande ilâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo kunzi ku iporo itula Maro Kindeni kawa ŋgua panzi. \v 3 Itula Maro Kindeni kawa ŋgua duvi pwataki ku ipainzi tu, “Maro Kindeni ipatea Kirisi tu ma ikai nâna ku imâte lâ, ŋineŋga imandi imo via kilo.” Aku Paulo iporo tu, “Yesu, ina tamâta kala ŋine atula i parina pami, ande inani tamwata nde Kirisi.” \v 4 Kinzi Juda tamâta pinde lâ lawea ŋinde siloŋo ŋgua ŋinde ku kalonzi tawana Yesu, ŋineŋga sipono muli panzi Paulo ku Sailas rua. Aku Grik tamâta pinde uru siwâŋgi sipanea Maro Kindeni, ande kinzi kala kalonzi tawana tona. Kinzi Grik tamâta ŋinde kambwaŋenzi ŋalae. Aku tamâta ŋalaŋala pinde kaiwanzi taine kala kalonzi tawana mine nâ. \p \v 5 Aŋga Juda tamâta rârâ nde sipadâda ŋana ŋine kâ. Mine kala silâ pa ao ŋgini ku sigonanzi tamâta sakamao pinde sikainzi simâ, ŋineŋga sisowe ŋgu ŋalae ilonzi kala siveta nduŋeŋa ŋalae, ku simandi ŋana sizavaru nenzi lawea ŋinde. Kinzi silâ siŋge tamâta toŋge ne luma, i ŋa mine Jeson, ku siroto ŋananzi Paulo ku Sailas rua. Ilonzi tu ma sionzi rua siyâti simandi nia yo lâ ŋgu naonzi. \v 6 Andeta sisânda rua kulunzi tia. Tia ku silae Jeson tavanzi kalo-tawana tamâta pinde, aku sikainzi silâ panzi lawea ŋinde nenzi tamâta mbâna-mbâna. Aku sisarâwa panzi tu, “Kinzi tamâta ŋai nde siveta mâsi sakamao ipâŋga tâno rârâni, kala ŋineŋga simâ sipâŋga ŋine, \v 7 kala Jeson ikatonanzi lâ ne luma ilo. Kinzi tamâta ŋinde rârâni nde sipu mulinzi pa Koipu Ŋalae Kaisara ne tukuŋa, aku siporo tu, ‘Koipu ŋalae toŋge nde imâ muŋga lâ, i ŋa mine Yesu’.” \v 8 Lawea ŋinde ne tamâta mbâna-mbâna nde siloŋo ŋgua ŋinde lâ, ŋineŋga kinzi sitavanzi ŋgu ŋalae ŋinde nde wisinzi nâna ndo. \v 9 Ŋineŋga siveta pa Jeson tavanzi tamâta pinde tu ma sikonzi ŋana kazâŋa ŋinde kâ. Sikonzi lâ, ŋineŋga kinzi tamâta mbâna-mbâna siyautenzi silâ. \s1 Paulo ku Sailas rua situla ŋgua pwataki lâ Beria lawea \p \v 10 Aku lâ mbo ndainani nâ kinzi kalo-tawana tamâta sionzi Paulo ku Sailas rua silâ pa Beria lawea. Silâ lee sipâŋga Beria lâ, ŋineŋga silâ Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo. \v 11 Aku tamâta simo Beria lawea ŋinde nde tamâta ara nâ, sipolenzi Juda tamâta ŋinde simo Tesalonaika lawea. Ŋana tu ikura zo zo, kinzi taŋanzi mwasa nâ sipono Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini. Kinzi situ sisama mine; tiambo Paulo iporo ŋgua mao, tiya? \v 12 Aku Juda tamâta rârâ nde kalonzi tawana Yesu, aku Grik tamâta ŋalaŋala pinde, kinzi taine wa tamâne wa, ande kala kalonzi tawana mine nâ. \p \v 13 Andeta muli ŋga, kinzi Juda tamâta lâ Tesalonaika lawea nde siloŋo ŋgua tu Paulo imo Beria lawea itula Maro Kindeni kawa ŋgua panzi tamâta simo ŋinde. Mine kala silâ pa Beria lawea ku sizavaru tamâta ŋinde ilonzi kalonzi, kala kinzi ilonzi rârâ. \v 14 Ŋana ŋinde kâ kinzi kalo-tawana tamâta sio Paulo indue walele nâ pa sâwa, ŋineŋga kinzi pinde sikai Paulo sikâki wâŋga toŋge kulu. Aŋga Sailas ku Timoti rua nde simo Beria laweani. \v 15 Ŋineŋga kalo-tawana tamâta ŋinde sikai Paulo silâ lee sipâŋga Atens lawea. Paulo itoa ŋinde, ŋineŋga ionzi tamâta ŋinde sitaulo kilo, aku ipasupwa ilâ panzi Sailas ku Timoti rua tu ma simâ walele nâ ŋana ma simo kuku i lâ Atens lawea. \s1 Paulo itula ŋgua pwataki lâ Atens lawea \p \v 16 Paulo imo Atens lawea io tini ŋananzi Sailas ku Timoti rua, aku mata ilâ imoranzi maro laŋeŋa rârâ tainzi simandi lâ lawea ŋinde. Aku Paulo ilo malia ŋana Atens lawea ne mâsi ŋinde kâ. \v 17 Mine kala ilâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo ku iporo ŋgua kunzi Juda tamâta wa Grik tamâta wa, kinzi ŋinde uru siwâŋgi sipanea Maro Kindeni. Aku ikura zo zo i uru ilâ pa lawea ŋinde ao ŋgini ŋana iporo kunzi tamâta simo nia ŋinde tona. \v 18 Andeta pananâŋa tamâta pinde, kinzi ŋinde papa Epikurian ŋgu wa Stoik ŋgu wa, ande siporo sipawa ŋgua kuku Paulo. Paulo uru itula pâri ara ŋana Yesu tava ne mandiŋa lâ mateŋa nianzi. Mine kala pananâŋa tamâta pinde siporo tu, “Tamâta ndai i tamâta ŋana iporo ŋgua kaŋa-kaŋa kâ. Kala ŋine iporo ŋgua duvi mana.” Aŋga pinde nde siporo tu, “Tiambo iporo itula ŋgua ŋananzi lawea pinde nenzi maro tâ.” \p \v 19 Tia ku sikai Paulo silâ panzi tamâta ŋalaŋala ŋinde uru sipasau simo Areopagus ŋgu nenzi pasauŋa nia. Aku sipai Paulo tu, “Noko uru kutula ŋgua wasaseki panzi tamâta, aku maka katu kasama ŋgua ŋinde kilala. \v 20 Maka taŋama kaloŋo noko kawa ŋgua, ande kasama tu ŋgua ŋinde nde kie piti ndo. Mine kala maka katu kasama ŋgua ŋinde kie sondo.” \v 21 (Kinzi tamâta rârâni lâ Atens lawea, sitavanzi tamâta pinde muŋga sipile warakanzi nenzi lawea ku simâ simo Atens, kinzi tamâta ŋinde rârâni nde ilonzi ndo pa ŋgua nâ. Ikura zo zo uru sisaŋona ku sipaloŋo siveta ŋgua wasaseki pinde.) \p \v 22 Ŋineŋga Paulo imandi lâ ilo-kalo tamâta ŋinde naonzi lâ Areopagus ŋgu nenzi pasauŋa nia, aku iporo tu, “Miki tamâta lâ Atens, naneŋgu morâŋa tu miki uru kamandi kaika ndo ŋana kapaveta kuku paneâŋa ne mâsi wa wâŋgiŋa ne mâsi wa. \v 23 Nanayoni naŋa apete alâ wa amâ wa, aku matâŋgu amora nemi maro tainzi. Naŋa alea sondo pa kelekele ŋinde, aku amora nemi paneâŋa nia toŋge tona. Kinzi muŋga siŋgere ŋgua lâ paneâŋa nia ŋinde tini mine tu, ‘Ŋine nde maro toŋge ne paneâŋa nia, taitu tasama i kilala tia.’ Ande kala Maro ŋinde miki kazizâla ŋana ku kapanea koa tia nâ, kala ŋine naŋa ma atula i kilala pwataki pami. \p \v 24 Maro Kindeni ipulia tâno tava kelekele rârâni ikeno tâno kulu, aku ikai maro pa samba wa tâno wa. Mine kala i uru imo luma sapâŋa toŋge tamâta mbaunzi sipa, ande tia. \v 25 I ilo pa kelekele toŋge kinda tamâta taveta lâ mbaunda ŋana isuka i kâ, ande tia ndo. I tamwata nâ uru via wa koroani wa kelekele rârâni ilua kinda tamâta. \v 26 Nia ndoyo ipulia tamâta taitu nâ, ŋineŋga lâ tamâta ŋinde ne vâsa ipulianzi tamâta rârâni sipâŋga, ku ionzi sikura nia nia lâ tâno kulu. I tamwata nâ muŋga ipatea zo wa tâno ne keri wa lawea wa panzi. \v 27 Maro Kindeni iveta mine ŋana kinda tamâta rârâni ma taroto ŋana i kâ. Ambo tu kinda ma tatâtâŋo lee, ande ma tasânda i kulu. Andeta i uru imo malawae ŋana kinda taitu-taitu kâ, ande tia. \v 28 ‘Kinda uru takai via lâ i mbau, aku i uru isuka nenda moŋa. Mao nâ, kinda uru tamo i simbo nâ tini laiti.’ Ŋinde iyoke ŋgua toŋge nemi ilo-kalo tamâta muŋga siporo tu, ‘Kinda kala tamo i ne vâsa’. \p \v 29 Mao nâ, kinda tamo Maro Kindeni ne vâsa. Mine kala kinda ma ilonda patea tu Maro Kindeni kilala nde itogo ‘gol’ wa ‘silva’ wa mira ara pinde wa, mine ndimo. Aku ma ilonda patea tu tamâta toŋge ne ilo-kalo wa mbau wa ikura ŋana iveta Maro Kindeni kilala ipâŋga itogo pareŋa-mâsi, mine ndimo. \v 30 Muŋgani, ande kinzi tamâta nenzi ilo-kalo tia. Mine kala Maro Kindeni ŋandai wisi nâna ŋana vetâŋa rârâni siveta ŋinde ŋga. Taitu lâ zo ŋine i itu ŋgua kaika panzi tamâta simo nia ndoni mine tu, ‘Miki ma kapalele ilomi kalomi’. \v 31 Maro Kindeni ne ŋgua ŋinde nde duvi mine; siŋgani ipatea zo toŋge ŋana ma ipare nia sondo panzi tamâta rârâni ŋana nenzi vetâŋa kâ. I muŋgani ipatea tamâta toŋge ŋana ikatona zo ŋalae ŋinde kâ. Aku tamâta ŋinde imâte lâ, ŋineŋga Maro Kindeni via ilua kala imandi lâ mateŋa nianzi imo via kilo. Aku mâsi ŋinde itula pwataki tu Maro Kindeni ne zo ŋalae ŋinde ma muli ipâŋga mao kanaŋo.” Paulo iporo ŋgua mine. \p \v 32 Kinzi tamâta ŋalaŋala siloŋo Paulo ne ŋgua ŋana tamâta toŋge imandi lâ mateŋa nianzi imo via kilo, ŋineŋga siporo ŋgua pavaligiŋa papa. Aŋga pinde nde siporo tu, “Maka iloma tu zo toŋge noko ma kuporo kutula ŋgua ŋinde pama kilo”. \v 33 Ŋineŋga Paulo ipilenzi ku ilâ. \v 34 Andeta tamâta pinde kalonzi tawana Yesu, aku sipono muli pa Paulo. Areopagus ŋgu nenzi tamâta ŋalae toŋge, i ŋa mine Dionisius, ande i kalo tawana Yesu. Aku taine toŋge, i ŋa mine Damaris, i kala kalo tawana mine nâ. Aku tamâta pinde kala kalonzi tawana tona. \c 18 \s1 Paulo itula ŋgua pwataki lâ Korin lawea \p \v 1 Ŋinde ilâ lâ, ŋineŋga Paulo ipile Atens lawea aku ilâ pa Korin lawea. \p \v 2 Aku lâ lawea ŋinde, Paulo isânda Juda tamâta toŋge kulu, i ŋa mine Akwila. Akwila nde Pontus lawea warika. Muŋga i kaiwa Prisila rua soka papa Itali tâno kâ simâ, ŋana tu Rom nenzi koipu ŋalae Klodius iporo ŋgua tukuŋa tu kinzi Juda tamâta ma sipile Rom lawea ku silâ pa lawea pinde. Aku Paulo nde ilâ imoranzi Akwila kuku kaiwa rua. \v 3 Paulo ilo patea tu ma imo kunzi rua, ŋana tu kinzi uru siveta wurâta taituni itogo Paulo iveta mine. Kinzi uru sisuta meme karae siveta pâla, aku sikai mbaliŋa ŋana wurâta ŋinde kâ. Mine nde Paulo imo ndaina ikai wurâta kunzi. \v 4 Aku ikura zo zo, lâ Juda nenzi pwareâŋa ne zo sapâŋa rârâni, ande Paulo ilâ Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo ku iporo ipawa ŋgua kunzi tamâta simo ŋinde. Itu ma ikai kinzi Juda tamâta wa Grik tamâta ilonzi kalonzi lâ taitu, ŋana ma kalonzi tawana Yesu kâ. \p \v 5 Pa zo ŋinde Sailas ku Timoti rua sipile Masedonia tâno ku sindue simâ sipâŋga Korin lawea lâ. Ŋineŋga Paulo ipile wurâta ŋana isuta meme karae kâ, ku iveta wurâta taitu nâ ŋana itula pâri ara ikura zo rârâni. Iporo kaika itula ŋgua pwataki panzi Juda tamâta tu Yesu tamwata nde Kirisi. \v 6 Andeta kinzi sipaloŋo papa Paulo, ande tia; siporo ŋgua pavaligiŋa nâ papa. Mine kala Paulo iveta mâsi toŋge lâ naonzi. I ipu tâno gawura piti lâ ne pasawaŋa tini, aku ipainzi tu, “Ambo miki ma kapayaula, ande ŋinde warakami nâ nemi soki. Naneŋgu soki toŋge ŋana ŋine kâ tia. Kala ŋine ma apilemi ku alâ panzi tinikoa ŋgu nâ.” \p \v 7 Ŋineŋga Paulo ipile luma ŋana pasauŋa kâ, aku ilâ pa Korin lawea warika toŋge ne luma, i ŋa mine Tisias Jastus. Tamâta ŋinde uru iwâŋgi pa Maro Kindeni, aku ne luma imandi Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ tini laiti. Aku Paulo imo luma ŋinde. \v 8 Aku tamâta toŋge, i ŋa mine Krispus, ande uru ikatona Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ŋinde. I tavanzi natu-kaiwa nde kalonzi tawana Maro Ŋalae. Aku tamâta rârâ lâ Korin lawea kala siloŋo Paulo ne ŋgua ku kalonzi tawana mine nâ, kala silili pâri ara ne lââ. \p \v 9 Simo lee ku mbo toŋge, ŋineŋga Paulo imora mâsi toŋge lâ ne mbupuleŋa. Maro Ŋalae iporo papa mine tu, “Noko ma kururu ndimo. Kuporo ŋgua pwataki, aku kusae kawa ndimo. \v 10 Ŋana tu naŋa ma amo kuno, aku tamâta toŋge ma ikura ŋana imandi ikai kazâŋa pano wa nâna ilano, ande tia. Naneŋgu tamâta kambwaŋenzi rârâ nde simo lawea ŋine.” \v 11 Mine kala Paulo imo Korin laweani ikura mbwera taitu ŋga nzimona lima kanaŋo taitu, aku imo ipanananzi Maro Kindeni kawa ŋguani. \p \v 12 Imo lee ku muli, ŋineŋga Galio ipâŋga ikai koipu ŋalae lâ Grik tâno. Aku lâ zo ŋinde kinzi Juda tamâta ilonzi taitu simandi ku sikai kazâŋa pa Paulo. Sikai Paulo silâ pa ŋgua nia, aku siporo tu, \v 13 “Tamâta ŋai uru ipanananzi tamâta ŋana sipu mulinzi pa ŋgua tukuŋa, ŋana tu i uru ipanananzi vetâŋa soki-soki ŋana siwâŋgi sipanea Maro Kindeni.” \p \v 14 Paulo nde itu iporo ŋgua taulo panzi, andeta koipu ŋalae Galio ipainzi Juda tamâta ŋinde tu, “Opopo, miki Juda tamâta! Ambo tu tamâta ŋine muŋga ilaŋa ipole ŋgua tukuŋa tâku iveta vetâŋa soki toŋge tâ, ande ara, naŋa ma aloŋo nemi ŋgua. \v 15 Taitu miki kamâ kakasoŋa naŋa ŋana ŋgua wa ŋoa pinde ŋana miki warakami nâ nemi ŋgua tukuŋa kâ. Mine nde kalo loko, miki warakami nâ ma kaveta ŋine sondo. Naŋa tiniŋgu pwâka tu aloŋo ŋgua ŋana mâsi mine kâ.” \v 16 Galio iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga iŋaranzi ŋana ŋgua nia kâ. \v 17 Tia ku kinzi Juda tamâta sikai Sostenes, ina uru ikatona Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ, aku sipu pâta lâ ŋgua nia nao. Aŋga koipu Galio nde ilo rârâ ŋana nenzi vetâŋa ŋinde kâ, ande tia. \s1 Paulo itaulo ilâ pa Antiok lawea kilo \p \v 18 Paulo imo Korin laweani ikura zo pinde lâ, ŋineŋga ilâ pa Senkria lawea ku igiru i tamwata kulu pwau piti lâ. Iveta mâsi mine ŋana itula panzi tamâta tu i muŋga iveta ŋgua pâŋa toŋge kuku Maro Kindeni. Iveta mâsi ŋinde lâ, ŋineŋga ikâki wâŋga toŋge kulu kunzi Prisila ku Akwila rua, aku sipilenzi kalo-tawana tamâta ku silâ pa Siria tâno. \v 19 Kinzi silâ lee sitoa Efesus lawea, ŋineŋga Paulo ipilenzi Prisila ku Akwila rua. Aku i simbo nâ ilâ Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo, aku iporo ŋgua panzi Juda tamâta simo ŋinde. \v 20 Kinzi Juda tamâta sino Paulo tu ma imo ndaina kunzi ikura zo pinde. Andeta Paulo ipainzi tu, “Naŋa ma amo ŋine kuku miki tia.” \v 21 Paulo iveta ŋana ma ipilenzi ku ilâ, ŋineŋga ipainzi tu, “Ambo Maro Kindeni ma ipatea nzâla pana, ande naŋa ma ataulo amâ amo kumi kilo”. Iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga ikai wâŋga kilo ku ipile Efesus lawea ku ilâ. \v 22 Wâŋga ikâwa ilâ lee itoa Sisaria lawea, ŋineŋga Paulo ipile wâŋga ku ikâki ilâ pa Jerusalem lawea. I ilo tu ma iporo ŋgua pinde panzi kalo-tawana tamâta simo ŋinde. Iporo ŋgua marumbu lâ, ŋineŋga indue ilâ pa Antiok lawea. \s1 Apolos itula ŋgua pwataki lâ Efesus lawea \p \v 23 Paulo imo Antiok lawea ikura zo pinde lâ, ŋineŋga ipilenzi ku iyoka ilâ pa lawea pinde ikeno Galesia tâno wa Frigia tâno wa. Ilâ ikura tâno ŋinde ndoni ku ipu tini kaika panzi kalo-tawana tamâta rârâni simo ŋinde. \p \v 24 Aku pa zo ŋinde, Juda tamâta toŋge, i ŋa mine Apolos, ande ilâ imo Efesus lawea. I tamwata ne lawea tina nde Aleksandria. I nde tamâta ŋana iporo ŋgua ara kâ, aku i muŋga ipanâna sondo ndo ŋana Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini. \v 25 Kinzi tamâta pinde muŋga sipanana i ŋana Maro Ŋalae ne nzâla kâ, aku i ilo ndo tu ma ipono muli pa Maro Ŋalae. I uru iporo itula ŋgua sondo nâ ŋana vetâŋa rârâni Yesu muŋga iveta ŋinde. Taitu isama Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata nâ ne lââ-liliŋa. \v 26 Apolos iruru ŋananzi tamâta, ande tia. Ilâ Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo ku iporo kaika itula ŋgua pwataki. Aŋga Prisila ku Akwila rua siloŋo i kawa ŋgua ŋinde, ŋineŋga sikai Apolos silâ nenzi luma ilo ku situla Maro Kindeni nzalani sondo ndo papa. \p \v 27 Apolos ŋineŋga ilo patea tu ma ilâ pa Grik tâno. Mine kala kinzi kalo-tawana tamâta lâ Efesus lawea ilonzi taitu kuku i, aku sipu tini kaika papa tu ma ilâ kâ. Kinzi siŋgere ŋgua lâ pepa toŋge tini ilâ panzi kalo-tawana tamâta simo Grik tâno, aku sipainzi tu ma sikai i. Ŋineŋga Apolos ilâ ipâŋga Grik tâno, aku iveta wurâta sondo ŋana ivilanzi tamâta, kinzi ŋinde Maro Kindeni muŋga ipaŋo ilonzi kalonzi ŋana kalonzi tawana i. \v 28 I uru imandi kaika iporo ŋgua lâ tamâta naonzi ŋana ilelea Juda tamâta nenzi ŋgua palaŋeŋa. I uru ikai Maro Kindeni kawa ŋgua, ŋguani ndaina muŋga siŋgere lâ pepa tini ikeno, aku itula pwataki tu Yesu tamwata nde Kirisi. \c 19 \s1 Paulo itula ŋgua pwataki lâ Efesus lawea \p \v 1 Apolos imo Korin lawea yo, aku pa zo ŋinde Paulo iyoka nzâla ikatona tuu tini pinde ilâ ipâŋga Efesus lawea. Ipâŋga lâ, ŋineŋga isânda kalo-tawana tamâta pinde kulunzi lâ lawea ŋinde. \p \v 2 Aku ikasoŋanzi tu, “Muŋga, lâ zo ŋinde miki kao nemi kalo-tawana ilâ mao pa Yesu, ande miki kakai Koroani Sapâŋa lâ zoni ndaina, tiya?” Andeta kinzi nde siporo tu, “Tia, maka ŋandai kaloŋo ŋgua tu Koroani Sapâŋa toŋge imo.” \v 3 Ande Paulo ikasoŋanzi tu, “Aŋga miki kaloŋo ea ne ŋgua ŋineŋga kakai lââ-liliŋa.” Kinzi situ lâ kawa tu, “Maka kaloŋo Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ne ŋgua lâ, ŋineŋga kakai lââ-liliŋa.” \p \v 4 Aku Paulo ipainzi tu, “Muŋga Yoane ililinzi Juda tamâta ku itula Yesu parina mine tu, ‘Ambo miki ma kapalele ilomi kalomi mao nâ, ande miki ma kakai lââ-liliŋa. Aku kao nemi kalo-tawana ilâ pa tamâta ŋinde iyoka naŋa muliŋgu mwaŋga imâ’.” \v 5 Kinzi siloŋo Paulo ne ŋgua ŋinde, ŋineŋga silili pâri ara ne lââ lâ Maro Yesu ŋa. \v 6 Paulo nde io mbalau kâki lâ kulunzi lâ, ŋineŋga Koroani Sapâŋa indue imâ panzi. Ŋineŋga siporo lawea pinde nenzi ŋgua wasaseki kaŋa-kaŋa, aku situla ŋgua itogo ŋgua-tulâŋa tamâta uru situla mine. \v 7 Kinzi tamâta ŋinde kambwaŋenzi ipâŋga saŋao kanaŋonzi rua. \p \v 8 Ŋineŋga Paulo ilâ Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo, aku iporo kaika itula Maro Kindeni kawa ŋgua panzi. Iveta mine nâ imo ndaina ikura nzimona ŋato lâ. Itu igagati ilonzi kalonzi ŋana ma sisama Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. \v 9 Aŋga kinzi pinde nde sipasakana ilonzi kalonzi kaika ku kalonzi tawana tia. Aku lâ ŋgu ŋalae naonzi kinzi tamâta ŋinde siveta kapa-kapa ŋana Maro Ŋalae ne nzâla kâ. Mine kala Paulo ipilenzi tamâta ŋinde ku ikainzi kalo-tawana tamâta nâ simâ simo kuku. Aku ikura zo zo itula ŋgua panzi tamâta ŋinde uru sipasau lâ Tiranus ne pepa luma. \v 10 Paulo iveta mine nâ imo ndaina ikura mbwera rua lâ. Iveta mine lee, aku tamâta rârâni simo Esia tâno nde siloŋo Maro Ŋalae kawa ŋgua, kinzi Juda tamâta wa Grik tamâta wa. \s1 Seva natu tamâne sitogo tu sisokinzi koroani saka piti \p \v 11 Maro Kindeni io mâsi kaika kie-kie lâ Paulo mbalau tini. \v 12 Mine kala kinzi tamâta lâ Efesus lawea uru sikai kelekele pinde itogo lalava turâŋa kâ wa lalava naonzi puŋa kâ muŋga ikeno Paulo tini. Kinzi uru sikai kelekele ŋinde silâ panzi pukoŋa tamâta, ŋineŋga pukoŋa tamâta ŋinde tininzi ara lâ. Aku koroani saka sikâwa piti lâ ilonzi tona. \p \v 13 Aŋga Juda tamâta pinde uru silâ wa simâ wa, sikai wurâta ŋana sisokinzi koroani saka piti lâ tamâta ilonzi, aku uru sikai mbumbu ŋana nenzi wurâta ŋinde kâ. Kinzi pinde sipatogo ŋana siveta mine lâ Maro Yesu ŋa, andeta ŋandai kalonzi tawana Yesu ŋga. Kinzi uru siporo ŋgua panzi koroani saka mine tu, “Naŋa aporo kaika pano lâ Maro Yesu ŋa, ina tamâta ŋinde Paulo uru iporo itula ŋgua ŋana. Noko pwâwa kulâ!” \v 14 Aku Juda nenzi patarawâŋa tamâta ŋalae toŋge imo ndaina, i ŋa mine Seva. I natu tamâne lima kanaŋonzi rua nde uru siveta mâsini ndaina. \v 15 Andeta zo toŋge koroani saka itu lâ kawanzi mine tu, “Naŋa asama Yesu kilala lâ, aku aloŋo Paulo parina lâ. Aŋga miki nde ea kinzi, a?” \v 16 Koroani saka iporo mine lâ, aku marumbu. Tamâta ŋinde koroani saka muŋga ipakâe kuku nde isoŋga kâki panzi Seva natu ipara kunzi ku ipolenzi lâ. Iyaula karaenzi pwapwataki kala seenzi ipâŋga, aku isaraka nenzi pasawaŋa tona. Iveta mine lâ, ŋineŋga Seva natu ŋinde nde sipile luma ŋinde ku sikâwa wuwulonzi nâ silâ. \p \v 17 Kinzi Juda tamâta wa Grik tamâta simo Efesus lawea ŋinde nde siloŋo ŋgua ŋana mâsi ŋinde kâ, ŋineŋga ruruŋa ŋalae tina ipâŋga panzi tamâta rârâni. Aku sipanea Maro Yesu sisuka i ŋa kâki. \v 18 Aku pinde rârâ nde kalonzi tawana Yesu, ŋineŋga simâ ku sipatula vetâŋa soki rârâni muŋga siveta ŋinde. \v 19 Aku tamâta ŋgu ŋalae, kinzi ŋinde muŋga siveta nzâmbe sakamao, ande sigona nenzi pepa ŋana nzâmbe sakamao kâ ku sirumbia lâ ŋgu naonzi. Pepa ŋinde rârâni ne kulu nde ipâŋga ikura mbumbu 50,000 mine. \v 20 Ŋana mâsi ŋinde kâ Maro Ŋalae kawa ŋgua ipâŋga kaika isala nia ilâ. \s1 Kinzi tamâta lâ Efesus lawea siveta nduŋeŋa ŋalae tina \p \v 21 Ŋinde marumbu lâ, ŋineŋga Paulo ilo patea tu ma iyoka ilâ pa Masedonia tâno wa Grik tâno wa, ŋineŋga ma ikâki ilâ pa Jerusalem lawea. Aku ilo patea tu, “Naŋa ma alâ mine, ŋineŋga ma alâ pa Rom lawea tona.” \v 22 Ŋineŋga ionzi ne kuleŋa tamâta rua, Timoti ku Erastus rua, silâ pa Masedonia tâno. Aŋga Paulo tamwata nde imo tini lâ Esia tâno. \p \v 23 Pa zo ŋinde tamâta pinde sikai kazâŋa pa Maro Ŋalae ne nzâla, aku siveta nduŋeŋa ŋalae tina ipâŋga. \v 24 Tamâta toŋge imo ndaina, i ŋa mine Demitrius. I uru iveta wurâta ŋana ikai mira “silva” ku ipa luma laŋeŋa kiri-kiri itogo Artemis ne luma sapâŋa mine. Artemis nde Efesus lawea nenzi maro taine ŋalae. Demitrius uru iwae wurâta panzi ne tamâta pinde ŋana siveta kelekele ŋinde kâ, aku sikai mbaliŋa ŋalae ŋinde. \v 25 Pa zo ŋinde Demitrius igonanzi ne wurâta tamâta ŋinde sitavanzi tamâta pinde uru siveta wurâta taituni ŋana siveta pareŋa-mâsi kâ. Aku ipainzi tu, “Niŋgu-nambwe wukale, miki kasama tu mbaliŋa ŋalae nde uru ipâŋga lâ nenda wurâta tini. \v 26 Aku miki kaloŋo wa kamora tu tamâta ŋinde Paulo uru ilaŋenzi tamâta rârâ ku izavaru ilonzi kalonzi. Andeta iveta mine lâ Efesus lawea nâ, ande tia. Iveta mineni lâ Esia tâno pinde tona. I uru iporo mine, ‘Maro ndia taveta lâ mbalaunda, ande ŋinde nde maro laŋeŋa nâ.’ \v 27 Paulo ne ŋgua ŋinde nde ŋana iyaula nenda wurâta parina. Aku ŋgua kaŋa mine ikura ŋana iveta nenda maro taine ŋalae Artemis ne luma sapâŋa ipâŋga kelekele kaa nâ lâ tamâta ilonzi kalonzi tona. Lâ zo ŋine tamâta rârâni simo Esia tâno, sitavanzi tamâta rârâni simo tâno ndoni, ande uru siwâŋgi sipanea maro taine ŋine. Taitu Paulo ne ŋgua nde ŋana iyaula maro taine ŋine ŋa kâ.” Demitrius iporo ŋgua mine. \p \v 28 Kinzi siloŋo ŋgua ŋinde lâ, aku wisinzi nâna ŋalae tina. Mine nde simandi sisarâwa kawanzi ŋalae mine tu, “Maka Efesus nema maro Artemis i nde maro ŋalae!” \v 29 Kinzi tamâta rârâni kawanzi pakâe-pakâe mine sisarâwa ilâ ikura lawea ŋinde ndoni. Aku ŋgu ŋalae ilonzi taitu silâ ku sikainzi Gaius ku Aristarkus rua silaenzi sipalilu silâ pa luma ŋana pasauŋa kâ. Kinzi tamâta rua ŋinde nde Masedonia tâno lawea warakanzi uru siveta wurâta kuku Paulo. \v 30 Paulo tamwata ilo tu ma ilâ iporo ŋgua panzi tamâta lâ pasauŋa nia, andeta kalo-tawana tamâta siruru ku situ kaika ŋana. \v 31 Aku Rom nenzi koipu pinde lâ Efesus lawea kala ilonzi mine nâ, kala sipasupwa imâ pa Paulo siporo kaika tu i ma iyâti ilâ pasauŋa nia kunzi ŋgu ŋalae ŋinde ndimo. Koipu ŋinde muŋga siveta mete kuku Paulo. \p \v 32 Aku tamâta ŋgu ŋalae ŋinde ilonzi ipâŋga kapa lâ. Pinde sisarâwa siporo ŋgua kie toŋge, aŋga pinde nde siporo ŋgua kaŋa toŋge. Aku kinzi rârâni sizizâla tu ŋana sâ kâ ŋga simâ sipasau lâ pasauŋa nia. \v 33 Ŋineŋga kinzi Juda tamâta sizuzuŋa tamâta toŋge, i ŋa mine Arisande, iyâti ilâ pasauŋa nao. Kinzi ilonzi tu i ma iporo itula mâsi ŋinde kie pwataki panzi ŋgu ŋalae. Arisande nde mbau kâki itogo panzi tu ma iporo ŋine pwataki panzi. \v 34 Andeta simora i kilala pwataki tu i nde Juda tamwata. Mine kala kinzi rârâni ilonzi ilâ taitu ku sisarâwa kilo tu, “Maka Efesus nema maro Artemis i nde maro ŋalae!” Kawanzi kâki rege sisarâwa siporo ŋgua ndainani nâ ikura kari tai rua. \p \v 35 Kari tai rua ilâ lâ, ŋineŋga Efesus nenzi pepa ŋgereŋa tamâta imandi ku itoto nenzi ŋgua. Iporo tu, “Miki Efesus ŋgu, kaloŋo ŋga! Kinzi tamâta simo tâno ndoni nde sisama tu Efesus nde lawea ŋana ikatona Artemis ne luma sapâŋa tava ne mira sapâŋa ŋinde muŋga imbe iyoka samba ilo indue imâ. \v 36 Tamâta toŋge ikura ŋana iporo tu ŋgua ŋine nde mao tia, ande tia. Mine nde miki kaporo ndimo, kawami buu nâ. Miki ma kapasusu ŋana kaveta vetâŋa toŋge walele ndimo. \v 37 Miki muŋga kakainzi tamâta rua ŋai kamâ, ambo taitu kinzi rua ŋandai sipanawe kelekele toŋge lâ luma sapâŋa ŋga. Aku ŋandai siporo ŋgua pavaligiŋa pa nenda maro taine ŋga. \v 38 Ambo Demitrius tavanzi ninambwe nenzi ŋgua tâ ikeno pa tamâta toŋge, ande ara, nenzi zo ikeno ŋana sipawa ŋgua kâ. Kinda nenda koipu ma siloŋo nenzi ŋgua. \v 39 Ambo nemi ŋgua pinde ikeno mo ŋai yo, ande ara ŋana miki warakami ma kaveta ŋine sondo lâ pasauŋa mao toŋge. \v 40 Taitu kala ŋine kazâŋa nde laiti ŋana ipâŋga pa kinda kâ, ŋana tu kinda taveta paraŋa koa tia nâ. Paraŋa ŋine ne duvi toŋge tia ndo. Ambo kinzi koipu ma sikasoŋa kinda ŋana pasauŋa soki ŋine ne duvi kâ, ande ma takura ŋana taporo tatula ŋine kie pwataki panzi, ande ma tia.” \v 41 Pepa ŋgereŋa tamâta iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga isokinzi sipile pasauŋa nia siyâti silâ. \c 20 \s1 Paulo ne yokâŋa lâ Masedonia tâno wa Grik tâno wa \p \v 1 Ŋgua ne nduŋeŋani ŋalae ŋinde marumbu lâ, ŋineŋga Paulo ipasupwa ilâ panzi kalo-tawana tamâta rârâni tu ma simâ taitu kuku i. Simâ lâ, ku iporo ŋgua pinde ŋana ipu tini kaika panzi kâ, ŋineŋga iporo wisi-ara ne ŋgua panzi ku ipilenzi ilâ pa Masedonia tâno. \p \v 2 Aku iyoka ilâ pa lawea pinde lâ nia ŋinde, iporo ŋgua ŋana ipu tini kaika panzi kalo-tawana tamâta simo ŋinde. Iveta mine lee marumbu lâ, ŋineŋga ilâ ipâŋga Grik tâno. \v 3 Imo Grik tâno ikura nzimona ŋato lâ, ŋineŋga i ilo patea tu ma ikai wâŋga ilâ pa Siria tâno kâ. Andeta pa zo ŋinde kinzi Juda tamâta siporo sipa ŋgua ŋana sipu Paulo pâta imâte kâ. Paulo iloŋo ŋgua ŋinde lâ, aku ilo patea tu ma itaulo ilâ pa Masedonia tâno kilo. \v 4 Aku tamâta pinde soka kuku Paulo silâ. Kinzi tamâta ŋinde ŋanzi nde mine: Pirus natu Sopater, i Beria lawea warika; aŋga Aristarkus ku Sekundus rua, kinzi Tesalonaika lawea warakanzi; aŋga Gaius, i Derbe lawea warika; aŋga Timoti; aŋga Tikikus ku Trofimus rua, kinzi Esia tâno warakanzi. \v 5 Kinzi tamâta ŋinde soka simuŋga silâ sindaŋe maka lâ Troas lawea. \p \v 6 Juda nenzi zo sapâŋa ŋana sika puroŋa ne “yisi” tia kâ marumbu lâ, ŋineŋga maka kakai wâŋga toŋge ku kapile Pilipai lawea kalâ. Kalâ lee katoa Troas lawea. Maka kamo Troas ikura kari lima lâ, ŋineŋga kapakâtu kunzi tamâta ŋinde simuŋga sindaŋema. Aku maka kamo Troas laweani ikura kari lima kanaŋo rua kilo. \s1 Paulo ivila tamâta toŋge lâ Troas lawea, i ŋa mine Yutikus \p \v 7 Maka kamo Troas lawea yo, aku sânda, ŋineŋga kapasau kunzi kalo-tawana tamâta ŋana kaka waiŋa sapâŋa kâ. Aku Paulo imandi iporo ŋgua panzi, ŋana tu wurita kilo i ma ipilenzi ku ilâ. Mine kala imandi iporo ŋgua ŋalae ilâ ilâ lee mbo ŋgini-ŋgini. \v 8 Sinâla rârâ nde ipane nia lâ luma ilo kisiŋa pwataki ikeno âta maka kapasau ŋinde. \v 9 Aku tamâta limoa toŋge, i ŋa mine Yutikus, ande isaŋona nzâmba ne nzâla mota. Paulo nde iporo ŋgua luandondo, aku Yutikus mata tutu ŋana ikeno kâ. Ŋineŋga ikeno utu lâ, aku pata iyoka pa âta indue ilâ ipu tâno. Kinzi sipalilu sindue ku sikai kâki, andeta imâte lâ. \v 10 Aku Paulo nde iyoka indue, ŋineŋga isoŋga ilâ ikeno tamâta limoa kulu ku iliko kaika. Ŋineŋga Paulo ipainzi tamâta tu, “Miki wisimi motu ndimo! I via nâ imo ŋai.” \v 11 Paulo ikâki kilo ku ipwataki puroŋa ika lâ, ŋineŋga iporo ŋgua panzi kilo lee mbwale pwataki, aku kari ikâki. Ŋineŋga ipilenzi ku ilâ. \v 12 Aŋga tamâta limoa ŋinde nde imo via nâ. Kinzi tamâta simora mine ku wisinzi ara nâ sikai silâ. \s1 Paulo ipile Troas lawea ku ilâ Miletus lawea \p \v 13 Maka kakai wâŋga kamuŋga kalâ katoa Asos lawea. Maka katu kapakâtu kuku Paulo lâ Asos ku kakai i tona lâ wâŋga kulu. I tamwata muŋgani ipatea nzâla mine lâ, ŋana tu i ilo tu ma iyoka nzâla nâ ilâ ipâŋga Asos. \v 14 Paulo nde imâ isânda kuluma lâ Asos lawea, ŋineŋga kakai lâ wâŋga kulu ku kakâwa kalâ pa Mitilini lawea. \v 15 Maka kalâ lee katoa Mitilini lawea lâ, aku wurita kilo kapile lawea ŋinde ku kalâ lee kapâŋga Kaios sia tini laiti. Aku wurita kilo, ŋineŋga kambwaliu kalâ lee kapâŋga Samos sia. Aku mbwale kilo, ŋineŋga wâŋga ikaima kilo ku kalâ pa Miletus lawea. \v 16 Paulo muŋga ilo patea tu ma ipole Efesus lawea ku ilâ. I tini pwâka tu ma imo soŋgo lâ Esia tâno. Ipasusu nâ, ŋana tu Juda nenzi kumbwa Pentikos nde imâ ipâŋga laiti lâ, aku i ilo tu ma imora zo sapâŋa ŋinde lâ Jerusalem lawea tâ. \s1 Paulo iporo wisi-ara ne ŋgua ilâ panzi Efesus ŋgu nenzi katonâŋa \p \v 17 Maka katoa Miletus lawea lâ, ŋineŋga Paulo ipasupwa ilâ panzi kalo-tawana tamâta simo Efesus lawea. I ilo tu kinzi katonâŋa ma sindue simâ kuku. \v 18 Kinzi katonâŋa nde simâ sipâŋga lâ, ŋineŋga Paulo ipainzi tu, “Miki warakami kasama lâ ŋana vetâŋa rârâni naŋa muŋga aveta, lâ zo muŋgâŋa ŋinde apâŋga lâ Esia tâno, aku imâ lee ikura zo rârâni naŋa amo kumi. \v 19 Miki kamora wa kasama tu zo pinde kinzi Juda tamâta sipa ŋgua kaika tu ma sizavaru naŋa, aku uru amo tava iloŋgu malia ŋana nenzi ŋgua pâŋa ŋinde kâ. Taitu naŋa atawa warakâŋgu ŋâŋgu ndue, aku aveta wurâta pa Maro Ŋalae nâ tava matâŋgu sulu. \v 20 Miki kasama tu naŋa aruru ŋana ŋinde kâ, ande tia. Naŋa uru apananami wa atula ŋgua ŋana avilami kâ. Naŋa aveta mine lâ tamâta naonzi lâ pasauŋa nia, aku aveta mine nâ lâ warakami nemi luma luma tava. \v 21 Ikura zo zo, naŋa uru aporo kaika atula ŋgua pwataki panzi Juda tamâta wa Grik tamâta wa. Naŋa uru atula Maro Ŋalae ne nzâla panzi tu ma sipalele ilonzi kalonzi ilâ pa Maro Kindeni, aku ma kalonzi tawana nenda Maro Ŋalae Yesu. \p \v 22 Miki kaloŋo ŋga. Kala ŋine Koroani Sapâŋa isowe iloŋgu kaloŋgu kaika lâ ŋana naŋa ma alâ pa Jerusalem lawea kâ. Mâsi mana ma ipâŋga pana lâ Jerusalem, ande ŋine azizâla ŋana. \v 23 Kelekele taitu nâ, ande naŋa asama lâ. Ikura lawea rârâni muŋga amo ŋinde, ande Koroani Sapâŋa uru itula ŋgua pwataki pa naŋa tu naŋa ma amo luma sakamao ilo, aku ma asânda malia kie-kie. \v 24 Ambo taitu naŋa iloŋgu ŋalae ŋana warakâŋgu tiniŋgu kala apasilikana warakâŋgu, ande tia. Ŋine nde kelekele kaa nâ. Naŋa iloŋgu ndo tu apono muli sondo pa nzâla ndia Maro Ŋalae Yesu ipatea pana, aku iloŋgu ndo tu aveta wurâta i muŋga ilana ŋinde lee marumbu ndo lâ. Ŋinde nde wurâta ŋana atula pâri ara ŋana Maro Kindeni ne wisi-wisi kâ. \p \v 25 Naŋa muŋga amo ŋginimi, aku uru atula Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ pwataki pami. Andeta kala ŋine naŋa asama tu miki rârâni ma kamora naŋa naoŋgu kilo, ande tia. \v 26 Mine kala ŋine apaimi tu ambo tamâta toŋge lâ ŋginimi kalo tawana tia, kala Maro Kindeni ma muli izavaru i, ande naneŋgu soki tia. \v 27 Naneŋgu ŋgua ŋine nde duvi mine; muŋga, naŋa aruru ŋana atula Maro Kindeni ne ilo-kalo rârâni pami, ande tia. \v 28 Miki kapakatona warakami sondo ndo, aku kakatonanzi lama ŋgu sondo tona, ŋgu ŋinde Koroani Sapâŋa muŋga ipatea pami ŋana kamo nenzi katonâŋa. Mao nâ, miki kamo Maro Kindeni ne ŋgu nenzi katonâŋa tamâta, aku i tamwata Natu muŋga ipaliŋi see ŋana ikainzi piti lâ kondoma ilo. \v 29 Naŋa asama tu muli, lâ zo ŋinde apilemi ku alâ, ande mbwâmbwa saka ma simâ sipâŋga ŋginimi, aku ma sizavarunzi lama pinde. \v 30 Aku miki warakami nawalami pinde kala ma simandi siporo ŋgua laŋeŋa kie-kie tona. Kinzi ma silaŋenzi kalo-tawana tamâta, ŋana ma sipono muli panzi. \v 31 Mine nde kapakatona warakami sondo, aku kalomi ŋgere ŋana ŋine kâ; ikura mbwera ŋato lâ, ikura kari wa mbo wa, ande naŋa maiŋgu ŋana apaŋo miki taitu-taitu ilomi kalomi kâ, ande tia ndo. Naŋa uru apananami tava matâŋgu sulu. \p \v 32 Kala ŋine naŋa aomi kamo Maro Kindeni mbalau ilo tava pâri ara ŋinde ŋana i ne wisi-wisi kâ. I ne wisi-wisi ŋinde nde ŋana isuka miki ŋana kamandi kaika kâ, aku ŋinde itula pwataki tu i ma muli iveta vetâŋa ara ndo panzi tamâta ŋinde muŋga ipateanzi tu simo i ne ŋgu. \v 33 Naŋa muŋga iloŋgu yosi ŋana tamâta toŋge ne mbaliŋa wa lalava wa, ande tia. \v 34 Miki warakami kasama tu naŋa warakâŋgu mbauŋgu akai wurâta ku apavila warakâŋgu ŋana kelekele ndia ikeno pana tia ŋinde. Aku naŋa uru avilanzi tamâta ŋinde uru simo kuna tona. \v 35 Naŋa muŋga aveta wurâta kie-kie, aku wurâta ŋinde rârâni itula nzâla pami. Mao nâ, kinda ma taveta wurâta kaika mine nâ ŋana tavilanzi tamâta kâ, kinzi ŋinde sikura ŋana sipavila warakanzi tia. Ara ŋana kinda ma kalonda ŋgere sondo ŋana ŋgua ŋinde Maro Ŋalae Yesu tamwata muŋga iporo mine tu, ‘Ambo tamâta pinde kelekele silua kinda, ande kinda uru tandeka ŋalae koŋa tia. Taitu nenda ndekâŋa ipâŋga ŋalae tina lâ zo ndia kinda kelekele talanzi tininda pinde.’” \p \v 36 Paulo iporo ŋgua ŋine marumbu lâ, ŋineŋga ipare tuku kunzi katonâŋa ŋana ikai noŋa kâ. \v 37 Sikai noŋa lâ, ŋineŋga kinzi rârâni sita pâta ku siliko Paulo kaika sinzumwa. \v 38 Ŋana tu Paulo muŋga ipainzi tu, “Miki ma kamora naŋa naoŋgu kilo tia”, aku ŋgua ŋinde iveta ilonzi malia ndo. Ŋineŋga sikai Paulo silâ ku sio lâ wâŋga kulu. \c 21 \s1 Paulo ilâ pa Jerusalem lawea \p \v 1 Maka kaloma sukâŋa ŋalae ŋinde, andeta kakâki wâŋga kulu ku kapilenzi kalâ. Wâŋga ikaima kayoke Kos sia kalâ. Aku mbwale pwataki, ŋineŋga kalâ kapâŋga Rodes sia. Ŋineŋga kalâ lee katoa Patara lawea. \p \v 2 Lâ lawea ŋinde maka kasânda wâŋga toŋge itu ilâ pa Fonisia tâno kâ, aku kakai wâŋga ŋinde kalâ. \v 3 Maka kalâ lee, ŋineŋga kamora Saiprus sia. Aku kapole sia ŋinde pa tinima ŋâsi kâ, ŋineŋga kalâ lee katoa Tair lawea lâ Siria tâno. Katoa ŋinde ŋana kinzi ma sio wâŋga ne kelekele pinde itoa lawea ŋinde. \p \v 4 Aŋga maka nde kalâ kasânda kalo-tawana tamâta pinde kulunzi, aku kamo ndaina ikura kari lima kanaŋo rua. Aku Koroani Sapâŋa itula ilo-kalo panzi kalo-tawana tamâta ŋinde, kala situ kaika pa Paulo tu ma ilâ pa Jerusalem ndimo. \v 5 Maka nema zo marumbu lâ lawea ŋinde, ŋineŋga kamandi ŋana kapilenzi kâ. Aku kinzi kalo-tawana tamâta ŋinde sitavanzi kaiwanzi natunzi nde sikaima kapile lawea ku kayâti kalâ pa sâwa ŋgaŋe. Ŋineŋga maka rârâni kapare tukuma lâ sâwa ku kakai noŋa. \v 6 Noŋa marumbu lâ, ŋineŋga maka rârâni kaporo wisi-ara ne ŋgua, aku kakâki wâŋga kulu. Aŋga kinzi nde sitaulo silâ pa nenzi luma luma. \s1 Ŋgua-tulâŋa tamâta Agabus itula ŋgua pa Paulo lâ Sisaria lawea \p \v 7 Maka kakai wâŋga kapile Tair lawea, ŋineŋga kalâ lee katoa Tolemes lawea. Maka kaporo wisi-ara ne ŋgua ilâ panzi kalo-tawana tamâta simo lawea ŋinde, aku kamo ndaina kunzi ikura kari taitu. \v 8 Aku mbwale kilo, ŋineŋga kapile Tolemes lawea ku kalâ lee katoa Sisaria lawea. Aku kalâ pa pâri-tamâta Pilip ne luma, ku kamo ndaina. Pilip nde toŋge lâ kinzi tamâta lima kanaŋonzi rua ŋinde muŋga ŋgu nenzi katonâŋa sipateanzi ŋana sisukanzi Yesu ne pâri-tamâta. \v 9 Aku Pilip natu taine taipa ŋapa simo, sikâe tia yo. Kinzi uru siporo situla Maro Kindeni kawa ŋgua. \p \v 10 Maka kamo Sisaria laweani ikura zo pinde lâ, ŋineŋga ŋgua-tulâŋa tamâta toŋge ipile Judia tâno ku indue imâ Sisaria. Tamâta ŋinde ŋa mine Agabus. \v 11 Imâ ipâŋga kuma lâ, ŋineŋga ikai Paulo ne lalava mota ŋana ipu lâ kambwaŋe kâ, aku ipa i tamwata kie wa mbalau kaika lâ. Ŋineŋga iporo mine tu, “Koroani Sapâŋa ne ŋgua ikeno mine; ‘Kinzi Juda tamâta lâ Jerusalem lawea ma sipa lalava ŋine warika mine nâ, ŋineŋga ma sio lâ kinzi tinikoa mbaunzi ilo.’” \p \v 12 Maka kaloŋo ŋgua ŋinde lâ, ŋineŋga maka katavanzi tamâta simo lawea ŋinde nde kaporo ŋgua kaika pa Paulo tu ma ilâ pa Jerusalem tia. \v 13 Taitu Paulo iporo taulo tu, “Ŋana sâ kâ ŋga miki kakai tiŋa kazavaru iloŋgu kaloŋgu, a? Naŋa apaveta warakâŋgu iloŋgu kaloŋgu sondo lâ ŋana amo luma sakamao ilo. Aku apaveta sondo lâ ŋana amâte lâ Jerusalem lawea tona, ŋana aveta Maro Ŋalae Yesu ŋa ipâŋga ŋalae.” \v 14 Maka kakura tu kalele Paulo ne ilo-kalo ŋinde, ande tia. Mine kala kapile nema ŋgua ŋinde. Maka kaporo tu, “Ara, Maro Ŋalae ma iveta papa ikura i tamwata ne pateâŋa mine.” \s1 Paulo itula i tamwata parina panzi katonâŋa lâ Jerusalem lawea \p \v 15 Zo pinde ilâ lâ, ŋineŋga maka kaluku lâ ŋana kapile lawea ŋinde ku koka nzâla kakâki kalâ pa Jerusalem lawea kâ. \v 16 Kinzi kalo-tawana tamâta pinde lâ Sisaria lawea nde soka kuma kalâ, aku sikaima kalâ pa Nason ne luma. Nason nde Saiprus sia tamwata, aku i nanayoni ipâŋga kalo-tawana tamâta. I ilo tu maka ma kamo ne luma. \p \v 17 Ŋineŋga kalâ lee kapâŋga Jerusalem, aku kinzi kalo-tawana tamâta lâ lawea ŋinde ilonzi ara nâ sikaima kalâ kamo kunzi. \v 18 Aku wurita kilo, ŋineŋga Paulo iyoka kuma kalâ ŋana kamora Yamesi kâ. Kinzi ŋgu nenzi katonâŋa rârâni nde sipasau lâ simo kuku Yamesi. \v 19 Paulo iporo wisi-ara ne ŋgua pinde panzi lâ, ŋineŋga itapâri sondo nâ panzi ŋana vetâŋa rârâni Maro Kindeni muŋga isuka i ŋana iveta panzi tinikoa ŋgu tamâta. \s1 Paulo ipono muli pa kinzi katonâŋa nenzi ŋgua, kala iveta mâsi toŋge \p \v 20 Kinzi katonâŋa siloŋo Paulo ne ŋgua marumbu lâ, ŋineŋga sipanea Maro Kindeni. Andeta siporo tu, “Nima-nambwe Paulo, kuloŋo ŋga. Kinzi Juda tamâta rârâ ŋinde nde sipâŋga kalo-tawana tamâta marumbu lâ. Aku kinzi rârâni nde ilonzi ndo tu ma sipono muli pa Mose ne ŋgua tukuŋa. \v 21 Andeta muŋga, tamâta pinde sisowe ŋgua laŋeŋa lâ noko tini mine tu, ‘Paulo uru ipanananzi Juda tamâta simo ŋgu pinde ŋgininzi ikura nia nia, aku uru ipainzi tu ma sipu mulinzi pa Mose ne ŋgua tukuŋa. I uru ipainzi tu, “Miki ma kavenzi natumi karaenzi ndimo. Miki ma kapaveta kuku mâsi siŋga ndimo.’” \v 22 Kala ŋine kinzi tamâta ŋinde ma siloŋo ŋgua tu noko kupâŋga lâ kala kumo Jerusalem. Mine nde kinda ma taveta mana. \v 23 Ara mbo, maka iloma patea tu noko ma kuveta mine; maka nema tamâta ŋapa simo ŋai, aku kinzi muŋga sipa ŋgua kuku Maro Kindeni ŋana siveta mâsi toŋge. \v 24 Noko ma kulâ kunzi tamâta ŋinde, aku kupono muli pa mâsi ŋinde situ siveta ŋana tininzi mbâra-mbâra kâ. Aku noko ma kuko nzâla panzi tona, ŋana patarawâŋa tamâta ma igiru kulumi pwau. Ambo noko ma kuveta mine, ande tamâta rârâni ma sisama tu ŋgua ŋinde kinzi sisowe lâ noko tini nde laŋeŋa nâ. Kinzi ma sisama tu noko tamwata kala kupono muli mine nâ pa Mose ne ŋgua tukuŋa. \v 25 Aŋga kinzi kalo-tawana tamâta lâ tinikoa ŋgu, ande muŋga taŋgere ŋgua pinde lâ pepa tini ilâ panzi lâ. Kinda taporo pwataki panzi lâ ŋana ŋgua pâŋa muŋga taveta ŋinde. Kinda tapainzi tu ma sipakatona sondo, aku ma sika kâpwa ŋinde muŋga tamâta sipatarâwa panzi maro laŋeŋa ndimo. Kinzi ma sinu see ndimo, ku ma sika simbi tamâta sipa ŋandola kaika kala imâte ŋinde ndimo. Aku ma sipalulua tininzi potomule ndimo.” Kinzi katonâŋa siporo ŋgua ŋine pa Paulo. \p \v 26 Aku wurita kilo, ŋineŋga Paulo ikainzi tamâta ŋapa ŋinde ku ipaveta kuku mâsi ŋana tini mbâra-mbâra kâ kunzi. Iveta mine lâ, ŋineŋga ilâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa ilo aku iporo pwataki ŋana zo ndia nenzi mâsi ŋana tini mbâra-mbâra kâ ma marumbu lâ. Iporo tu i ma itaulo lâ zoni ndaina ŋana iveta ne patarawâŋa ŋana kinzi tamâta ŋinde taitu-taitu. \s1 Kinzi Juda tamâta sikai Paulo kaika lâ luma sapâŋa ilo \p \v 27 Mâsi ŋinde ne kari lima kanaŋo rua nde laiti ŋana marumbu kâ, ŋineŋga Juda tamâta pinde simora Paulo imo Maro Kindeni ne luma sapâŋa ilo. Kinzi tamâta ŋinde muŋga soka Esia tâno simâ. Kinzi simora Paulo, ŋineŋga sisowe tamâta rârâni ilonzi kalonzi ku sikale Paulo kaika. \v 28 Kinzi sisarâwa tu, “Wa, miki Isrel tamâta ŋai, kasukama ŋga! Tamâta ŋine uru ilâ ikura nia nia ipanananzi tamâta rârâni ŋana siveta ‘a’ pa nenda ŋgu wa nenda ŋgua tukuŋa wa luma sapâŋa ŋine wa. Andeta ŋinde nâ tia; ikainzi Grik tamâta pinde simâ luma sapâŋa ilo tona, aku mâsi ŋine iveta muso pa nia sapâŋa!” \v 29 Kinzi nenzi ŋgua ŋinde nde duvi mine; muŋga simora Trofimus, i Efesus lawea warika, imo kuku Paulo lâ Jerusalem lawea, aku situ Paulo ikai Trofimus ilâ luma sapâŋa ilo. \p \v 30 Ŋgua laŋeŋa ŋinde ilâ ikura Jerusalem lawea ndoni, aku kinzi tamâta sipalilu simâ ku siŋgunu patu. Ŋineŋga sikale Paulo kaika lâ luma sapâŋa ilo ku silae siyâti silâ pa nia yo. Siyâti silâ lâ, ŋineŋga walele nâ sisae luma sapâŋa ne nzâla giri lâ. \s1 Zugu tamâta nenzi koipu ikai Paulo kaika \p \v 31 Ŋgu ŋalae ŋinde nde siveta ŋana sipu Paulo pâta imâte kâ, aku ŋgua ilâ pa Rom zugu tamâta nenzi koipu. Sitapâri papa tu, “Ayo, tamâta rârâni simo Jerusalem nde wisinzi nâna ku simandi ŋana sikai kazâŋa kâ!” \v 32 Koipu iloŋo ŋgua ŋinde lâ, ŋineŋga walele nâ ikainzi zugu tamâta pinde sitavanzi nenzi katonâŋa, aku sipalilu sindue silâ panzi ŋgu ŋalae. Kinzi ŋgu matanzi kâki simoranzi zugu tamâta nenzi koipu ipalilu imâ kunzi zugu tamâta pinde, kala mbaunzi piti lâ Paulo tini, aku sipu kilo tia. \p \v 33 Zugu tamâta nenzi koipu nde ilâ panzi, ŋineŋga ionzi zugu tamâta pinde tu ma silâ sipa Paulo lâ wâlo kaika rua. Ŋineŋga koipu ikasoŋanzi ŋgu mine tu, “Tamâta ŋine nde ea. Iveta mana pami.” \v 34 Tamâta ŋgu ŋalae tina nde simo ndaina. Kinzi pinde nde sisarâwa siporo ŋgua kie toŋge, aŋga pinde nde siporo ŋgua kaŋa toŋge. Aku koipu iloŋo nenzi ŋgua sondo tia, ŋana tu nia nduŋeŋa ŋalae. Mine kala ipainzi ne zugu tamâta tu ma sikai Paulo silâ warakanzi nenzi luma ilo. \v 35 Sikai Paulo silâ sipâŋga luma ne nzâla tini laiti, ŋineŋga mbalaunzi nâ sisuka i kâki, ŋana tu tamâta ŋgu ŋalae nde situ sipu i pâta imâte. \v 36 Aku ŋgu ŋalae ŋinde soka kunzi ku sisarâwa siporo kaika tu, “Kapu pâta imâte!” \s1 Paulo iporo itula ne kalo-tawana ne duvi panzi Juda tamâta \p \v 37 Kinzi zugu tamâta siveta ŋana sikai Paulo sio lâ nenzi luma ilo, andeta Paulo iporo Grik ŋgua pa nenzi koipu mine tu, “Naŋa iloŋgu tu aporo ŋgua pinde pano”. Koipu nde wisi motu iporo taulo tu, “Mana mana ŋga noko kuloŋo Grik ŋgua, a? \v 38 Naŋa atu noko nde Isip tamwata ŋinde muŋga kumandi pwai kazâŋa pa Rom. Tiambo noko muŋga pwainzi tamâta 4,000 kakai pila ŋalaŋala kalâ pa nia bilimu toŋge, tiya?” \v 39 Andeta Paulo itu lâ kawa tu, “Mine tia ndo. Naŋa nde Juda tamwatâŋgu. Naŋa nana ipaguguana lâ Tarsus lawea lâ Silisia tâno, aku naneŋgu lawea tina ŋinde ŋa nde ipâŋga ŋalae lâ. Naŋa iloŋgu tu aporo ŋgua mbuku taitu panzi tamâta ŋgu ŋine.” \p \v 40 Koipu nde isâu pa Paulo tu ma iporo panzi, ŋineŋga Paulo imandi luma ne tete kulu ku mbalau kâki panzi tu ma kawanzi buu sitambira taŋanzi pa i kawa ŋgua. Kinzi rârâni nenzi ŋgua ne nduŋeŋani marumbu lâ, ŋineŋga Paulo iporo panzi lâ Hibru ŋgua. \c 22 \p \v 1 Paulo iporo mine tu, “Naŋa taiŋgu-tata wa mama wukale, miki kaloŋo ŋga. Ŋine ma aporo ŋgua pwataki imâ pami mbo.” \v 2 Ŋgu ŋinde nde siloŋo Paulo iporo panzi lâ Hibru ŋgua, ŋineŋga kawanzi buu nâ ku nduŋeŋa marumbu ndo lâ. Ŋineŋga Paulo iporo mine tu, \p \v 3 “Naŋa nde Juda tamwatâŋgu. Nana ipaguguana lâ Tarsus lawea lâ Silisia tâno, andeta atumbu ŋalae lâ Jerusalem lawea ŋine. Aku Gamaliel ipanana naŋa sondo ndo ŋana kinda timbunda nenzi ŋgua tukuŋa rârâni. Mine kala naŋa uru apono muli sondo ndo pa Maro Kindeni, itogo miki rârâni kala kaveta mine. \v 4 Naŋa muŋga ayaulanzi tamâta ŋinde sipono muli pa Yesu ne ‘Nzâla’. Akai kazâŋa panzi taine wa tamâne wa, aku apa kenzi mbalaunzi kaika akainzi alâ aonzi lâ luma sakamao ilo, ŋana kinzi sambara ma sipunzi pâta simâte. \v 5 Mao nâ, nenda patarawâŋa tamâta ŋalae tavanzi nenda tamâta mbâna-mbâna rârâni nde sisama naŋa parinâŋgu lâ. Kinzi rârâni sikura ŋana situla ŋgua ŋine pwataki. Muŋga, kinzi siŋgere ŋgua pinde lâ pepa tini ilâ panzi ninzi-nambwe simo Damaskus lawea. Siŋgere ŋgua ŋananzi Yesu ne kalo-tawana tamâta ŋinde muŋga sipile Jerusalem ku sikâwa silâ pa Damaskus. Aku naŋa akai pepa ŋinde alâ pa Damaskus ŋana apanzi tamâta ŋinde kaika akainzi amâ Jerusalem, ŋana ma sikai nâna ŋana nenzi kalo-tawana kâ.” \s1 Paulo itula i parina pwataki ŋana ipâŋga kalo-tawana tamâta \r Pâri Tamâta 9:1-8, 26:9-18 \p \v 6 “Naŋa ayoka alâ lee kari imâ ŋgini, aku apâŋga Damaskus lawea tini laiti. Ŋineŋga walele nâ sinâla ŋalae iyoka pa samba indue imâ ipane naŋa kaika lâ. \v 7 Naŋa patana ndue akeno tâno kulu, ŋineŋga aloŋo kawa ŋgua toŋge ne sarawâŋa toŋge imâ pana mine tu, ‘Saulo, Saulo, ŋana sâ kâ ŋga noko kuveta wurâta ŋana kuyaula naŋa, a?’ \v 8 Ŋineŋga aporo taulo tu, ‘Maro, noko nde ea.’ Aku Maro Ŋalae ipai naŋa tu, ‘Naŋa nde Yesu Nasarete tamwatâŋgu. Naŋa nde tamâtani ŋine noko kuveta wurâta ŋana kuyaulana kâ.’ \v 9 Kinzi tamâta simandi kuku naŋa ŋinde nde simora sinâla nâ, aŋga ŋgua iporo pa naŋa ŋinde, ande siloŋo sondo ku sisama, ande tia. \p \v 10 Naŋa akasoŋa mine tu, ‘Maro Ŋalae, kala ŋine naŋa ma aveta mana’. Aku Maro Ŋalae ipaina tu, ‘Kumandi sânda ku pwoka kulâ Damaskus lawea ilo. Tamâta toŋge imo lawea ŋinde, aku i ma iporo pano ŋana vetâŋa pinde apatea pano tu ma kuveta ŋinde.’ \v 11 Naŋa matâŋgu amora tia, matâŋgu leva-leva nâ, ŋana tu sinâla ŋalae ŋinde muŋga ipane naŋa kaika lâ. Mine kala naneŋgu tamâta sikai mbalauŋgu nâ situla nzâla pana, aku maka kalâ Damaskus lawea ilo. \p \v 12 Aku tamâta toŋge imo lawea ŋinde, i ŋa mine Aninia. I uru ipono muli sondo ndo pa Mose ne ŋgua tukuŋa, aku kinzi Juda tamâta rârâni simo Damaskus lawea nenzi morâŋa tu i nde tamâta ara. \v 13 I nde imâ ipâŋga imandi tiniŋgu laiti, ŋineŋga ipaina tu, ‘Niŋgu-nambwe Saulo, noko mata kumora kilo’. Aku lâ zo ndainani nâ naŋa matâŋgu ara kilo amora i nao. \v 14 Ŋineŋga Aninia iporo tu, ‘Kinda timbunda nenda Maro Kindeni ipatea noko tu ma kusama i ne ilo-kalo. Aku ipatea lâ tu noko ma kumora Yesu, i Vetâŋa Sondo Warika, aku ma kuloŋo i ne ŋgua lâ i tamwata kawa tona. \v 15 Noko ma kumo Yesu ne tamâta ŋana kutula i parina pwataki panzi tamâta rârâni. Noko ma kutula ŋgua pwataki panzi ŋana vetâŋa rârâni kumora wa kuloŋo ŋinde. \v 16 Ayo, kala ŋine sâ tâ ikaino kaika, a? Kumandi sânda, aku kulili pâri ara ne lââ. Ambo noko ma kuno pa Yesu, ande i ma izavaru noko ne kiesaka piti lâ tini.’” \s1 Maro Kindeni io Paulo ilâ ŋana itula pâri ara panzi tinikoa ŋgu \p \v 17 “Naŋa amo lee ku muli, ŋineŋga ataulo amâ Jerusalem lawea kilo. Aku zo toŋge amo Maro Kindeni ne luma sapâŋa ilo akai noŋa. Akai noŋa lee, ŋineŋga mâsi toŋge imâ ipâŋga pana, itogo ambipole mwasina. \v 18 Naŋa amora Maro Ŋalae, aku ipaina tu, ‘Kupile Jerusalem walele nâ ku pwâwa kulâ. Ambo noko ma kutula naŋa parinâŋgu lâ lawea ŋine, ande kinzi ma ilonzi ara ŋana noko ne ŋgua, ande tia.’ \v 19 Ŋineŋga aporo taulo tu, ‘Maro Ŋalae, kinzi tamâta ŋinde warakanzi sisama tu muŋga naŋa alâ pasauŋa ne luma rârâ ilolo ŋana apunzi tamâta ŋinde kalonzi tawana noko, aku aonzi lâ luma sakamao ilo tona. \v 20 Muŋga kinzi sipu noko ne tamâta Setepana pâta imâte. Ina tamâta ŋana iporo itula noko parina kâ. Andeta lâ zoni ndaina naŋa warakâŋgu amo kunzi, aku iloŋgu ara ndo ŋana nenzi vetâŋa ŋinde kâ. Aku naŋa warakâŋgu akatona nenzi pasawaŋa, lâ zo ŋinde sipu i pâta imâte.’ \p \v 21 Andeta Maro Ŋalae ipai naŋa tu, ‘Noko kulâ. Naŋa ma ao noko kulâ panzi tinikoa ŋgu simo malawae ŋinde.’” \s1 Rom zugu tamâta nenzi koipu ikatona Paulo \p \v 22 Kinzi Juda tamâta siloŋo Paulo ne ŋgua ilâ imotu lâ ŋinde, ŋineŋga kawanzi ŋalae sisarâwa mine tu, “Tapu pâta imâte! Ambo tamâta mine imo via, ande ŋinde nde ara tia ndo!” \p \v 23 Kinzi wisinzi nâna ŋalae ŋinde, aku sisarâwa pwapwataki. Sikai nenzi pasawaŋa luandondo piti ku sipu tâno pa ŋai, sipu tâno pa ŋai. Aku sinzoro tâno gawura siliŋi kâki tona. \v 24 Tia ku zugu tamâta nenzi koipu ipainzi ne tamâta tu ma sikai Paulo silâ nenzi luma ilo. Aku ipainzi tu ma sipalili i lâ mbilâo ku sikasoŋa ŋana ŋgu nenzi wisi-nâna ŋinde ne duvi kâ. \v 25 Kinzi zugu tamâta wâlo nâ sipa Paulo kaika ŋana ma sipalili kâ, andeta ipai zugu tamâta nenzi katonâŋa toŋge imandi waŋgira laiti mine tu, “Naŋa nde Rom lawea warakâŋgu, aku miki ŋandai kao naŋa alâ pa ŋgua nia ŋga. Taitu ŋine miki katu kapalilina. Tiambo Rom ne ŋgua tukuŋa isâu ŋana vetâŋa mine, tiya?” \p \v 26 Zugu tamâta nenzi katonâŋa nde iloŋo Paulo ne ŋgua ŋinde lâ, ŋineŋga ilâ iporo pa ne koipu. Aku ikasoŋa tu, “Kala ŋine noko kutu kuveta mana, a? Tamâta ŋine nde Rom lawea warika ma!” \v 27 Ŋineŋga koipu ilâ pa Paulo, aku ikasoŋa tu, “Noko kuporo pwataki pa naŋa ŋga. Noko nde Rom lawea warika, tiya?” Ande Paulo iporo taulo tu, “Naŋa atogo Rom tamwatâŋgu mine”. \v 28 Aku koipu iporo mine tu, “Naŋa muŋga ao mbaliŋa ŋalae ŋinde ilâ panzi tamâta ŋalaŋala, ŋineŋga siŋgere ŋgua lâ pepa tini tu naŋa lawea warika lâ Rom.” Ande Paulo iporo taulo tu, “Naŋa aveta mine, ande tia. Naŋa mama nde Rom lawea warika sondo, aku ŋana nzâla ŋinde kâ naŋa apâŋga atogo Rom tamwatâŋgu mine.” \p \v 29 Paulo iporo mine, aku marumbu. Kinzi zugu tamâta walele nâ sio nenzi mbilâo ndue aku sipile Paulo silâ pa nia pinde. Aku nenzi koipu kala wisi motu mine nâ, ŋana tu Paulo nde itogo Rom lawea warika, andeta i muŋga ipa Paulo kaika koa tia nâ. \p \v 30 Zugu tamâta nenzi koipu ŋinde nde ilo tu isama mine: ŋana sâ kâ ŋga kinzi Juda tamâta sisowe ŋgua lâ Paulo tini. Mine kala wurita kilo, ŋineŋga ikai wâlo piti lâ Paulo tini, aku ipasupwa ilâ panzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sitavanzi Juda nenzi tamâta mbâna-mbâna rârâni. Iporo kaika panzi tu ma sipasau kuku i. Simâ sipasau lâ, ŋineŋga koipu ikai Paulo imâ ku iŋgunu imandi naonzi. \c 23 \s1 Paulo itula ŋgua pwataki panzi Juda tamâta ŋalaŋala \p \v 1 Paulo nde mata ilea sondo panzi tamâta ŋalaŋala, ŋineŋga iporo mine tu, “Niŋgu-nambwe wukale, lâ nia ndoyo, aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋine, ande naneŋgu vetâŋa rârâni ikeno nia yo lâ Maro Kindeni nao. Naŋa uru aveta ikura i ne pateâŋa mine, aku iloŋgu ara ŋana warakâŋgu neŋgu vetâŋa rârâni. Naŋa aveta vetâŋa toŋge soki, ande tia.” \p \v 2 Iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga patarawâŋa tamâta ŋalae Aninia ipainzi tamâta simandi Paulo tini laiti ŋinde tu ma siponza i kawa. \v 3 Andeta Paulo ipai tu, “Noko kutogo ŋgumbi siŋga mine, karae nâ nde ara, aŋga ilo nde sâmbu! Maro Kindeni ma iponza noko mine nâ! Mao nâ, noko kusaŋona ŋgua nia ŋine ŋana kulea pa naneŋgu vetâŋa, ikura Mose ne ŋgua tukuŋa itula mine; andeta noko tamwata kulaŋa kupole ŋgua tukuŋa, kala kusupwanzi tu siponza naŋa!” \p \v 4 Kinzi tamâta simandi Paulo tini laiti ŋinde nde sipai tu, “Wa, tiambo noko kutu kuporo soki pa Maro Kindeni ne patarawâŋa tamâta ŋalae, a?” \v 5 Ande Paulo iporo taulo tu, “Niŋgu-nambwe wukale, naŋa azizâla ŋana tamâta ŋinde tu i nde patarawâŋa tamâta ŋalae. Kinda nenda ŋgua tukuŋa ikeno lâ pepa tini mine tu, ‘Noko ma kuporo soki pa noko tamwata ŋgu nenzi koipu ndimo’. Ŋinde nâ nde naŋa asama lâ.” \p \v 6 Paulo isama tu kinzi Juda tamâta pinde simo pasauŋa ŋinde nde lâ Sadyusi ŋgu, aŋga pinde nde lâ Parisai ŋgu. Mine kala isarâwa panzi tamâta ŋalaŋala mine tu, “Niŋgu-nambwe wukale, naŋa nde Parisai ŋgu tamwatâŋgu! Mao nâ, Parisai ŋgu nenzi vâsa kala naŋani! Naŋa kaloŋgu tawana tu Maro Kindeni ma muli ipaŋonzi tamâta rârâni lâ mateŋa nianzi simo vianzi kilo, aku ŋana duvi ŋine kâ kinzi sio naŋa lâ ŋgua nia kala amo ŋai.” \v 7 Paulo iporo mine lâ, aku walele nâ kazâŋa ipâŋga lâ pasauŋa nia. Kinzi Parisai tamâta ŋga kinzi Sadyusi tamâta nde sipwa pwapwataki mo rua, aku sipawa ŋgua. \v 8 Ŋana tu Parisai ŋgu uru kalonzi tawana tu kinzi mateŋa tamâta ma muli simandi simo vianzi kilo. Aku kalonzi tawana tu kinzi aŋelo wa koroani wa simo tona. Aŋga kinzi Sadyusi ŋgu kalonzi tawana mine, ande tia. \p \v 9 Mine kala nduŋeŋa ŋalae ipâŋga lâ pasauŋa nia. Kinzi Parisai ŋgu nenzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ nde simandi ku siporo kaika tu, “Maka iloma patea tu tamâta ŋai iveta vetâŋa soki toŋge tia. Tiambo koroani toŋge tâku aŋelo toŋge tâ itula ŋgua papa.” \v 10 Sipawa ŋgua lee, aku kazâŋa ipâŋga more-more ŋalae. Aku zugu tamâta nenzi koipu iruru tu kinzi ma sipakawea Paulo ku sitapa utu mo rua ma imâte. Mine kala ipainzi ne zugu tamâta tu ma sindue sikai Paulo sitapa piti lâ ŋgu ŋgininzi, ŋineŋga ma sikai silâ warakanzi nenzi luma ilo. \p \v 11 Siveta mine lâ, aku zoni ndaina, lâ mbo, ŋineŋga Maro Ŋalae tamwata imâ imandi Paulo tini laiti ku ipai tu, “Kumandi kaika, aku kururu ndimo. Noko muŋga kutula naŋa parinâŋgu lâ Jerusalem lawea, aku Maro Kindeni ipatea tu noko ma kuveta mine nâ lâ Rom lawea tona.” \s1 Kinzi Juda tamâta sipa ŋgua tu ma sipu Paulo pâta imâte \p \v 12 Aku wurita kilo, kari ikâki lâ, ŋineŋga Juda tamâta pinde sipasau ku sipa ŋgua lâ warakanzi nâ ŋgininzi. Siporo tu, “Kinda tapa ŋgua mine lâ Maro Kindeni nao; kinda ma taka tia wa tanu tia wa lee, ikura lâ zo ndia ma tapu Paulo pâta imâte.” \v 13 Kinzi tamâta kala siveta ŋgua pâŋa ŋinde kambwaŋenzi nde ipole tamâta rua (40). \v 14 Ŋineŋga silâ panzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala ku siporo tu, “Maka muŋga kaveta ŋgua pâŋa kaika lâ Maro Kindeni nao tu ma kaka kâpwa toŋge tia lee, ikura lâ zo ndia ma kapu Paulo pâta imâte. \v 15 Mine kala maka kano pa miki katavanzi tamâta ŋalaŋala tu miki ma kapasupwa ilâ pa zugu tamâta nenzi koipu tu ma walele nâ ikai Paulo imâ pami. Ara ŋana miki ma kapai tu, ‘Maka iloma tu kasama Paulo ne ŋgua duvi sondo’. Aŋga maka nde ma kao ŋana i lâ nzâla. I ma imâ ipâŋga pami tia yo, ŋineŋga ma kapu pâta imâte.” \p \v 16 Andeta Paulo numbaila tamâne toŋge iloŋo ŋgua tu tamâta pinde ma simuna lâ nzâla ku ma sipu Paulo pâta imâte. Mine kala ilâ zugu tamâta nenzi luma ilo ku itapâri ŋgua ŋinde pa Paulo. \v 17 Ŋineŋga Paulo isarâwa pa zugu tamâta nenzi katonâŋa toŋge tu imâ, aku ipai tu, “Pwai tamâta limoa ŋai kulâ pa nemi koipu tamâta. I ilo ŋgua tini itu iporo papa.” \v 18 Mine kala tamâta ŋinde ikai lâlu ilâ pa nenzi koipu, aku ipai tu, “Paulo, ina tamâta ŋinde imo luma sakamao ilo, ande ino naŋa tu ma akai lâlu ŋai amâ pano. I ilo ŋgua tu iporo pano.” \p \v 19 Koipu nde ikai lâlu mbalau aku rua silâ pa nia ŋgaŋe, ŋineŋga ikasoŋa tu, “Noko ilo tu kuporo mana pa naŋa.” \v 20 Ande lâlu ipai tu, “Kinzi Juda tamâta nde sipa ŋgua kaika tu ma wurita kilo, ŋineŋga ma sino pano tu kuo Paulo ilâ panzi Juda nenzi tamâta ŋalaŋala. Kinzi ma silâŋe sipaino tu ilonzi tu sisama i ne ŋgua duvi sondo. \v 21 Taitu noko ma kusâu pa nenzi ŋgua ndimo. Ŋana tu tamâta pinde, kambwaŋenzi ipole tamâta rua (40), ande siveta ŋgua pâŋa lâ Maro Kindeni nao tu ma sika tia wa sinu tia wa lee, ikura lâ zo ndia ma sipu Paulo pâta imâte. Kala ŋine simuna simo nzâla ŋgaŋe sio ŋana i kâ. Kinzi sio tininzi ŋanano tu ma kusâu pa nenzi ŋgua.” \v 22 Ŋineŋga koipu io lâlu ŋinde ilâ, aku itu kaika papa tu, “Noko ma kutapâri pa tamâta toŋge tu muŋga kumâ pana ŋana kutula ŋgua ŋine pana, mine ndimo.” \s1 Zugu tamâta nenzi koipu io Paulo ilâ pa koipu ŋalae Feliks \p \v 23 Ŋineŋga koipu ŋinde isarâwa panzi ne tamâta rua, aku ipainzi tu, “Miki rua ma kakainzi zugu tamâta kambwaŋenzi tamâta ŋalae rua (200), sitavanzi zugu tamâta kambwaŋenzi tamâta ŋato kanaŋo saŋao (70) uru sisaŋona hosi kumbunzi, aŋga zugu tamâta kambwaŋenzi tamâta ŋalae rua (200) uru sikai ua. Kakainzi zugu tamâta rârâni ŋinde aku kaluku ŋana kapile lawea ŋine lâ ŋine mbo, kari tai lima kanaŋo ŋapa, aku kalâ pa Sisaria lawea. \v 24 Aku kapateanzi hosi pinde pa Paulo tona, ŋana i kala ma isaŋona kumbu. Kakai Paulo sondo nâ kalâ pa koipu ŋalae Feliks.” \p \v 25 Ŋineŋga zugu tamâta nenzi koipu iŋgere ŋgua pinde lâ pepa tini mine tu, \v 26 “Naŋa Klodius Lisias aŋgere ŋgua ŋine imâ pa noko tamâta ŋalae, koipu Feliks. Kari ara. \v 27 Kinzi Juda tamâta muŋga sikale tamâta ŋine kaika, ŋana ma sipu pâta imâte. Andeta naŋa aloŋo pâri tu i nde itogo Rom lawea warika, kala akainzi naneŋgu zugu tamâta pinde ku kalâ kakai i piti lâ mbaunzi ilo. \v 28 Naŋa iloŋgu tu asama mine; mana mana ŋga kinzi sisowe ŋgua lâ i tini. Mine kala akai i alâ apasau kunzi Juda nenzi tamâta ŋalaŋala. \v 29 Akasoŋanzi lâ, ŋineŋga asama tu kinzi sisowe ŋgua lâ i tini ŋana warakanzi nâ nenzi ŋgua tukuŋa. Andeta i muŋga iveta vetâŋa soki toŋge, ikura ŋana ma ao ilâ luma sakamao ilo ku apu pâta imâte, ande tia. \v 30 Andeta aloŋo ŋgua tu tamâta pinde sipavea nâ ku sipa ŋgua tu ma sipu i pâta imâte. Mine kala ao i imâ walele nâ pano. Aku aporo ŋgua kaika panzi tamâta ŋinde muŋga sisowe ŋgua lâ i tini tona. Naŋa apainzi tu ma silâ siporo nenzi ŋgua pwataki lâ noko nao, ŋana noko ma kusama ŋgua ŋinde ne duvi. Naneŋgu ŋgua kala imâ imotu lâ ŋine.” Koipu iŋgere ŋgua mine lâ pepa tini. \p \v 31 Kinzi zugu tamâta sipono muli pa nenzi koipu kawa ŋgua, aku mboni ndaina sikai Paulo silâ lee sipâŋga Antipatris lawea. \v 32 Aku wurita mboyo, ŋineŋga zugu tamâta pinde sipilenzi ku sitaulo silâ pa nianzi kilo. Aŋga zugu tamâta uru sisaŋona hosi kumbunzi ŋinde simbonzi nâ nde sikai Paulo silâ pa Sisaria lawea. \v 33 Kinzi silâ lee sipâŋga Sisaria lâ, ŋineŋga pepa silua koipu ŋalae, aku sio Paulo lâ i mbau ilo. \v 34 Koipu ŋalae nde ipono pepa marumbu lâ, ŋineŋga ikasoŋa Paulo tu, “Noko ne lawea tina nde ikeno lâ tâno ndia.” Ande Paulo ipai tu, “Naneŋgu lawea tina ikeno lâ Silisia tâno.” \v 35 Ŋineŋga koipu iporo tu, “Ara. Mambo kinzi tamâta situ sisowe ŋgua lâ noko tini ŋinde nde simâ sipâŋga ŋga, ŋineŋga ma aloŋo noko ne ŋgua.” Aku io Paulo lâ luma sakamao ilo, lumani ŋinde ikeno koipu ŋalae Herot ne luma ilo. \c 24 \s1 Kinzi Juda tamâta ŋalaŋala sio Paulo ilâ pa ŋgua nia \p \v 1 Kari lima ilâ lâ, ŋineŋga patarawâŋa tamâta ŋalae Aninia indue imâ Sisaria lawea, itavanzi Juda nenzi katonâŋa pinde ŋga tamâta toŋge, i ŋa mine Tertulus. Tertulus uru iveta wurâta ŋana ikai tamâta kawanzi ŋgua itula pwataki lâ ŋgua nia. Kinzi ŋinde rârâni simâ ŋana ma simandi koipu nao sisowe ŋgua lâ Paulo tini. \p \v 2 Koipu ŋalae nde isarâwa panzi zugu tamâta tu sikai Paulo imâ imandi naonzi, ŋineŋga Tertulus iporo isowe ŋgua lâ Paulo tini. Iporo tu, “Tamâta ŋalae Feliks, noko uru kuvila maka Juda tamâta sondo ndo. Mine kala maka kamo ara nâ, aku kazâŋa toŋge isânda kuluma, ande tia. Noko ne ilo-kalo ara ŋinde nde isukano ŋana kuveta vetâŋa ara nâ lâ nia ŋine. \v 3 Mine kala maka rârâni iloma ara ndo, aku ikura zo zo kawama ndaŋge ŋalae imâ pa noko Feliks, noko tamâta ara ndo. \v 4 Taitu naŋa tiniŋgu pwâka tu akaino kaika ikura zo luandondo. Naŋa ano pano tu kuveta kie ara pama, aku kutambira taŋa pa nema ŋgua mbuku taitu nâ. \p \v 5 Maka kamora tamâta ŋai tu i tamâta ŋana iveta vetâŋa potomule kâ. I uru iveta wisi-nâna ku ikai kazâŋa panzi Juda tamâta rârâni simo nia ndoni lâ tâno kulu. I uru ikai poe pa ŋgu toŋge, ŋanzi mine ‘Nasarete ŋgu’. Muŋga ŋgu ŋinde sitoto maka nema ŋgu pwapwataki ku simo ŋgu toŋge. \v 6 Andeta ŋinde nâ tia; tamâta ŋai itogo tu iveta potomule lâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa tona. Mine kala maka kakale kaika lâ. [Maka iloma tu kao ilâ pa warakama nema ŋgua nia, ikura nema ŋgua tukuŋa itula mine. \v 7 Andeta tia. Zugu tamâta nenzi koipu Lisias imâ ipâŋga, aku iporo ŋgua kaika pama ku itapa tamâta ŋine saŋema. \v 8 Aku ipaima tu, ‘Ambo tamâta toŋge itu isowe ŋgua lâ tamâta ŋine tini, ande i ma ilâ imandi Feliks nao’.] \f + \fr 24:8 \ft 6-8 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.\f* Mine kala koipu ŋalae, ambo noko tamwata ma pwasoŋa i, ande ma kusama tu ŋgua rârâni kala maka kasowe lâ i tini ŋine, ande mao kanaŋo.” Tertulus iporo ŋgua mine pa Feliks. \p \v 9 Ŋineŋga kinzi Juda tamâta sisuka Tertulus ne ŋgua ŋinde, aku kinzi kala sisowe ŋgua kie taituni lâ Paulo tini. Siporo pwataki tu, “Ŋgua ŋinde rârâni nde mao nâ”. \s1 Paulo itula ŋgua pa Feliks \p \v 10 Ŋineŋga koipu ŋalae isowe mbalau pa Paulo tu ma imandi iporo ŋgua kâ. Aku Paulo imandi ku iporo tu, “Naŋa asama tu noko uru kuveta ŋgua sondo panzi Juda ŋgu ikura mbwera rârâ ilâ lâ. Mine kala iloŋgu ara nâ ŋana aporo naneŋgu ŋgua pwataki pano. \v 11 Ambo noko ma pwasoŋanzi tamâta ŋai, ande noko tamwata ma kusama tu naneŋgu ŋgua ŋine nde mao; muŋga, kari saŋao kanaŋo rua waŋai ilâ lâ, ande naŋa akâki alâ pa Jerusalem ŋana awâŋgi apanea Maro Kindeni kâ. \v 12 Kinzi Juda tamâta ŋai ŋandai simora naŋa aporo apawa ŋgua kunzi tamâta pinde lâ luma sapâŋa ilo ŋga. Aku ŋandai simora naŋa aveta wisi-nâna panzi tamâta lâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo wa lawea ilo ŋga. \v 13 Aku ŋgua kala ŋine sisowe lâ tiniŋgu lâ noko nao, ande sikura ŋana situla pwataki pano tu ŋgua ŋine nde mao, ande sikura tia. \v 14 Taitu naŋa ma atula ŋgua toŋge pwataki pano. Mao nâ, naŋa apono muli pa ‘Nzâla’ ŋinde kinzi warakanzi uru siporo tu ‘nzâla laŋeŋa’. Aku uru awâŋgi apanea maka timbuma nenzi Maro Kindeni ikura nzâla ŋinde ne mâsi. Naŋa kaloŋgu tawana ŋgua wa vetâŋa ndia rârâni iyoke Mose ne ŋgua tukuŋa, aku kaloŋgu tawana ŋgua rârâni kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa siŋgere lâ pepa tini ŋinde tona. \v 15 Naŋa kaloŋgu tawana Maro Kindeni, aku uru ao tiniŋgu pa i tu ma ipaŋonzi tamâta muŋga simâte ŋinde lâ mateŋa nianzi, kinzi saka wa ara wa. Aku kinzi tamâta ŋai kala kalonzi tawana mine nâ. \v 16 Mine kala ikura zo zo, naŋa apakatona warakâŋgu neŋgu vetâŋa sondo, ŋana ma amo iloŋgu mbâra-mbâra, naneŋgu soki toŋge tia lâ Maro Kindeni nao aŋga lâ tamâta naonzi tona. \p \v 17 Muŋga, naŋa apile Jerusalem lawea ku amo nia pinde ikura mbwera pinde. Ŋineŋga ataulo amâ kilo panzi warakâŋgu neŋgu ŋgu, ŋana ma awae mbaliŋa pinde panzi sugorai tamwatanzi, aku ŋana ma aveta patarawâŋa pinde tona. \v 18 Naŋa amâ apâŋga Jerusalem lawea lâ, ŋineŋga apaveta kuku Juda nenzi mâsi ŋana tini mbâra-mbâra kâ. Marumbu lâ, ŋineŋga alâ luma sapâŋa ilo ŋana awae mbaliŋa ŋinde ku aveta patarawâŋa. Mine kala lâ zo ŋinde kinzi simora naŋa amo luma sapâŋa ilo, ande soki toŋge ikeno tiniŋgu, ande tia. Naŋa ŋandai akainzi tamâta rârâ simâ simo kuku naŋa ŋga, aku ŋandai aveta nduŋeŋa kaŋa-kaŋa ŋga. \v 19 Andeta Juda tamâta pinde muŋga soka pa Esia tâno simâ, ande sikai kazâŋa pa naŋa. Ambo kinzi simo ŋai kuku kinda tâ, ambo situ sisowe ŋgua lâ naŋa tiniŋgu tâ, ande ara ŋana ma ŋine siyâti simâ pa nia yo lâ noko nao. Andeta tia, kinzi ŋandai simâ ŋga. \v 20 Mine kala ara ŋana kinzi tamâta ŋai warakanzi ma situla ŋgua pano. Muŋga, lâ zo ŋinde amandi Juda tamâta ŋalaŋala naonzi, ande kinzi simora naŋa aveta vetâŋa soki ndia, a? \v 21 Andeta naŋa asama tu lâ zoni ndaina, ande naŋa aporo ŋgua taitu nâ kala simora tu ŋgua soki. Naŋa amandi naonzi ku asarâwa mine tu, ‘Naŋa kaloŋgu tawana tu Maro Kindeni ma muli ipaŋonzi tamâta rârâni lâ mateŋa nianzi simo vianzi kilo, aku ŋana duvi ŋine kâ kinzi sio naŋa lâ ŋgua nia kala amo ŋai.’” Paulo iporo ŋgua mine pa Feliks. \p \v 22 Feliks nde isama sondo ndo ŋana kalo-tawana tamâta nenzi ilo-kalo wa mâsi wa. Mine kala itoto kinzi Juda tamâta nenzi ŋgua, aku ipainzi tu, “Mwaŋga ŋga. Mambo zugu tamâta nenzi koipu Lisias indue imâ ŋga, ŋineŋga ma aveta nemi ŋgua sondo.” \v 23 Ŋineŋga Feliks ipainzi zugu tamâta nenzi katonâŋa tu ma ikai Paulo ilâ io lâ luma sakamao ilo. Taitu i ŋandai itu kaika ŋana Paulo ŋga. Isâu panzi Paulo ninambwe tu ma simâ sivila i ŋana kelekele pinde kâ. \s1 Feliks ikai Paulo kaika lâ luma sakamao ilo ikura mbwera rua \p \v 24 Zo pinde ilâ lâ, ŋineŋga Feliks ikai kaiwa Drusila, aku kinzi rua silâ pa ŋgua nia kilo. Drusila nde Juda taine. Feliks itu iloŋo Paulo ne ŋgua pinde. Mine kala ipasupwa ilâ pa Paulo tu ma imâ. Paulo imâ lâ, ŋineŋga itula nzâla pwataki ŋana tamâta ma sio nenzi kalo-tawana ilâ pa Yesu Kirisi kâ. \v 25 Paulo iporo itula ŋgua ŋana kinda ma mulinda pa mâsi sakamao ku tapaveta kuku vetâŋa ara nâ. Aku itula ŋgua ŋana Maro Kindeni ne zo ŋana ma ipare nia panzi tamâta rârâni ŋana nenzi vetâŋa kâ tona. Paulo iporo ŋgua mine lâ, aku Feliks iruru pâta kanaŋo. Ŋineŋga ipai Paulo tu, “Ŋine ikura lâ! Kala ŋine noko kulâ. Ambo naneŋgu zo tâ lâ muli, ŋineŋga ma asarawano kumâ kilo.” \v 26 Aku Feliks nde io tini ŋana kelekele pinde tona. Ilo tu Paulo ma mbumbu pinde ilua tona, ŋana i ma iyaute Paulo ilâ. Mine kala zo rârâ ipasupwa pa Paulo tu imâ, aku kinzi rua siporo nenzi ŋgua. \v 27 Andeta Feliks ilo tu ma ipu kinzi Juda tamâta tininzi. Mine kala ipile Paulo imo luma sakamao ilo nâ. Simo lee mbwera rua ilâ lâ, ŋineŋga Porsius Festus ipâŋga ikai Feliks nia. \c 25 \s1 Paulo ino tu Koipu Ŋalae Kaisara ma iloŋo i ne ŋgua \p \v 1 Koipu Festus imâ ipâŋga Judia tâno ŋana ma ikai koipu pa nia ŋinde. Imo Sisaria lawea ikura kari ŋato lâ, ŋineŋga ipile ŋinde ku ikâki ilâ pa Jerusalem lawea. \p \v 2 Ŋineŋga kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sitavanzi Juda nenzi katonâŋa pinde nde silâ pa Festus tu ma sisowe ŋgua lâ Paulo tini. \v 3 Kinzi sino kaika papa mine tu, “Kusukama tâ, aku kuo tamâta ŋinde ilâ pa Jerusalem”. Kinzi ilonzi tu ma simuna lâ nzâla ŋgaŋe ku ma sipu Paulo pâta imâte. \v 4 Aku Festus itu lâ kawanzi tu, “Ayo, Paulo imo luma sakamao ilo lâ Sisaria lawea, aku tini nâ ma naŋa warakâŋgu ataulo alâ lawea ŋinde. \v 5 Mine nde ara ŋana nemi tamâta ŋalaŋala pinde ma soka kuna kandue kalâ. Ambo tamâta ŋinde muŋga iveta vetâŋa soki toŋge tâ, ande miki ma kaporo nemi ŋgua pwataki lâ ŋgua nia.” \p \v 6 Festus imo kunzi ikura sânda taitu waŋai marumbu lâ, ŋineŋga indue ilâ Sisaria lawea. Aku mbwale kilo, ŋineŋga ilâ isaŋona ŋgua nia ku ipainzi ne zugu tamâta tu ma sikai Paulo simâ. \v 7 Paulo imâ ipâŋga lâ, ŋineŋga Juda tamâta ŋalaŋala kala muŋga sipile Jerusalem simâ ŋinde, ande simandi siŋge Paulo lâ. Aku sisowe ŋgua malia rârâ ŋinde lâ Paulo tini, andeta sikura ŋana situla pwataki tu nenzi ŋgua ŋinde nde mao, ande tia. \v 8 Sisowe ŋgua mine lee marumbu lâ, ŋineŋga Paulo iporo ŋgua taulo panzi mine tu, “Naŋa ŋandai alaŋa apole Juda nenzi ŋgua tukuŋa ŋga. Aku ŋandai aveta vetâŋa soki toŋge lâ luma sapâŋa ilo ŋga. Aku ŋandai aveta vetâŋa soki toŋge Koipu Ŋalae Kaisara muŋga indi kaika ŋana ŋga.” \p \v 9 Festus itu iveta kie ara panzi Juda tamâta. Mine kala ikasoŋa Paulo tu, “Noko ilo tu ma kulâ Jerusalem, tiya? Ambo noko ilo mine, ande ma aloŋo ne ŋgua lâ Jerusalem.” \v 10 Andeta Paulo ipai Festus tu, “Ayo, noko pwai Koipu Ŋalae Kaisara ndamwa kumâ kala kumo ŋgua nia ŋine. Aku lumani ŋaina nâ nde nia sondo ŋana atula naneŋgu ŋgua. Noko tamwata kusama tu naŋa ŋandai aveta vetâŋa soki toŋge panzi Juda tamâta ŋga. \v 11 Ambo naŋa muŋga aveta vetâŋa soki toŋge, ande ara ŋana zugu tamâta ma sipu naŋa pâta amâte, ikura Rom nenzi ŋgua tukuŋa itula mine. Andeta tia. Taitu kuloŋo ŋga; ambo kinzi Juda tamâta ŋine sisowe ŋgua laŋeŋa nâ lâ tiniŋgu, ande tamâta toŋge ikura ŋana io naŋa alâ kinzi mbaunzi ilo, ande tia ndo kanaŋo. Naŋa ano tu Koipu Ŋalae Kaisara tamwata i simbo nâ ma iloŋo naneŋgu ŋgua!” \p \v 12 Paulo iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga Festus iporo ŋgua kunzi ne sukâŋa tamâta. Siporo lâ, ŋineŋga Festus ipai Paulo tu, “Noko kuno tu Koipu Ŋalae Kaisara simbo nâ ma iloŋo noko ne ŋgua. Ande ara, noko ma kulâ kumandi Kaisarani ne ŋgua nia lâ Rom lawea. Kala ŋaina.” \s1 Festus iporo kuku Agripa ŋana Paulo kâ \p \v 13 Zo pinde ilâ lâ, ŋineŋga Rom ne koipu toŋge, i ŋa mine Agripa, ikai kaiwa Bernaisi aku kinzi rua simâ pa Sisaria lawea ŋana ma simora Festus wa siporo wisi-ara ne ŋgua papa wa. \v 14 Kinzi rua simo Sisaria ikura zo luandondo. Mine kala Festus itapâri pa Agripa ŋana Paulo kâ. Iporo tu, “Tamâta toŋge imo ŋai, muŋgani Feliks io imo luma sakamao ilo. \v 15 Muŋga, zo toŋge naŋa alâ amo Jerusalem lawea, aku patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sitavanzi Juda nenzi katonâŋa nde sisowe ŋgua lâ tamâta ŋinde tini ku sino tu naŋa ma nâna ŋalae ŋinde alua. \v 16 Andeta apainzi mine tu, ‘Maka Rom nema mâsi nde mine; maka tinima pwâka tu ma nâna kalua tamâta toŋge walele nâ. Tamâta ŋinde ma imandi muŋga lâ ŋgua nia, ŋineŋga tamâta ea wisinzi nâna papa ma simandi i nao ku sisowe ŋgua lâ tini. Ŋineŋga i ne zo keno ŋana ma ipatula tamwata ne ŋgua pwataki ŋana vetâŋa ndia kinzi sitalea i ŋana ŋinde.’ \v 17 Naŋa aporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga kinzi Juda tamâta ŋalaŋala sindue simâ ŋine kuku naŋa. Aku naŋa amo soŋgo, ande tia. Mbwale kilo, ŋineŋga asaŋona ŋgua nia ku apainzi tu sikai tamâta ŋinde simâ. \v 18 Ŋineŋga Juda tamâta ŋinde simandi ŋana sisowe ŋgua lâ i tini. Naŋa atu ma situla ŋgua pwataki ŋana vetâŋa soki toŋge muŋga iveta tâ. Andeta tia. \v 19 Kinzi sipawa ŋgua kuku i ŋana Juda nenzi mâsi ŋana sipanea nenzi maro kâ. Aku siporo ŋgua ŋana tamâta toŋge tona, i ŋa mine Yesu, i muŋga imâte lâ, andeta Paulo iporo tu tamâta ŋinde imandi sânda lâ kala imo via kilo. \v 20 Naŋa iloŋgu tu asama ŋgua ŋinde ne duvi, andeta nzâla toŋge ŋana akai ilo-kalo ŋana vetâŋa mine kâ, ande tia. Mine kala akasoŋa i tu, ‘Noko ilo tu ma kulâ Jerusalem, tiya? Ambo noko ilo mine, ande ma aloŋo ne ŋgua lâ Jerusalem.’ \v 21 Andeta Paulo iporo taulo tu, ‘Naŋa iloŋgu tu ma amo luma sakamao ŋine nâ ilo lee, ikura lâ zo ndia Koipu Ŋalae Kaisara tamwata ma iloŋo naneŋgu ŋgua sondo.’ Mine kala naŋa apa ŋgua tu i ma imo luma sakamao ilo, aku mwaŋga ŋga naŋa ma ao i ilâ pa Kaisara.” \p \v 22 Festus iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga Agripa ipai tu, “Naŋa iloŋgu tu ma naŋa warakâŋgu aloŋo tamâta ŋinde ne ŋgua.” Aku Festus iporo taulo tu, “Ara, ma wurita ŋga ma kuloŋo i ne ŋgua.” \p \v 23 Simo lee ku wurita kilo, ŋineŋga Agripa ku Bernaisi rua sipasawa koipu nenzi pasawaŋa wa siŋgâra arara nâ, aku silâ pa ŋgua nia sitavanzi zugu tamâta nenzi koipu aŋga lawea ŋinde ne tamâta mbâna-mbâna. Sisaŋona ŋgua nia lâ, ŋineŋga Festus ipainzi ne zugu tamâta tu ma sikai Paulo simâ. \v 24 Ŋineŋga Festus ipainzi tamâta ŋalaŋala tu, “Koipu Agripa, aŋga miki tamâta rârâni kala kamo ŋine, miki matami kamora tamâta ndai. Muŋga, kinzi Juda tamâta rârâni simo Jerusalem lawea wa Sisaria lawea nde sisowe ŋgua lâ i tini lâ naŋa naoŋgu. Aku kawanzi ŋalae sisarâwa kaika pana tu ma apu i pâta imâte. Kinzi tininzi pwâka tu i ma imo via. \v 25 Ambo taitu naŋa asama tu i muŋga iveta vetâŋa soki toŋge, ikura naŋa ma ao lâ zugu tamâta mbaunzi ilo ŋana ma sipu pâta imâte kâ, ande tia. Andeta i tamwata ino kaika tu Koipu Ŋalae Kaisara simbo nâ ma iloŋo i ne ŋgua. Mine kala iloŋgu patea tu ma ao ilâ pa Rom lawea. \v 26 Naŋa aroto ŋana ŋgua kanaŋo pinde ŋana i kâ, ŋana ma aŋgere lâ pepa tini ao ilâ pa nenda Koipu Ŋalae Kaisara. Andeta tia. Koipu Agripa, ŋana duvi ŋine kâ kala ŋine akai tamâta ŋinde imâ imandi noko nao, aku imandi miki tamâta rârâni naomi tona. Naŋa iloŋgu tu kinda ma tatambira taŋânda sondo pa i ne ŋgua, ŋana ma akai ŋgua kanaŋo pinde aŋgere lâ pepa tini. \v 27 Ambo naŋa ma akai tamâta toŋge muŋga imo luma sakamao ilo, aku ao ilâ pa koipu toŋge, ande ŋinde ara. Taitu ara ŋana aŋgere ŋgua pinde lâ pepa tini ŋana atula i ne vetâŋa soki pwataki tona. Ambo naŋa ma aveta mine tia, ande ŋinde ma ara koŋa tia.” Festus iporo ŋgua mine. \c 26 \s1 Paulo iporo ipatula i tamwata parina pwataki pa Koipu Agripa \p \v 1 Ŋineŋga Koipu Agripa ipai Paulo tu, “Ara mbo, kala ŋine kuporo noko tamwata ne ŋgua”. Mine kala Paulo mbau kâki itogo panzi tamâta ŋalaŋala, aku iporo mine tu, \p \v 2 “Koipu Agripa, kala ŋine naŋa ma aporo ŋgua pano ŋana ŋgua rârâni kinzi Juda tamâta muŋga sisowe lâ tiniŋgu. Naŋa iloŋgu ara ndo ŋana atula naneŋgu ŋgua ŋine lâ noko nao, \v 3 ŋana tu noko kusama pâta ŋana maka Juda ŋgu nema mâsi ndoni wa ŋgua rârâni uru kapawa wa. Mine kala ano pano tu ma kuloŋo naneŋgu ŋgua sondo, aku kulelea naneŋgu ŋgua ŋine walele ndimo. \p \v 4 Muŋgani, lâ zo ŋinde naŋa lâlu kiri-mwata yo ku amo warakâŋgu neŋgu tâno, aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋinde naŋa amo lâ Jerusalem lawea, ande naneŋgu vetâŋa rârâni nde ikeno nia yo lâ Juda tamâta rârâni naonzi. \v 5 Nia ndoyo kinzi sisama naŋa kilalâŋgu marumbu lâ. Ambo ilonzi tu siveta mine, ande sikura ŋana situla parinâŋgu pwataki sondo ndo. Kinzi sisama tu naŋa muŋgani apono muli pa Parisai ŋgu nenzi vetâŋa. Kinzi tamâta lâ Parisai ŋgu uru sipaveta sondo ndo kuku Mose ne ŋgua tukuŋa rârâni, aku ŋgu toŋge ipolenzi Parisai ŋgu ŋana soka ŋgua tukuŋa muli kâ, ande tia ndo. \v 6 Naŋa kaloŋgu tawana Maro Kindeni, aku i muŋga ipa ŋgua kunzi timbuma tu ma isupwa Pavilâŋa Tamâta imâ. Naŋa kaloŋgu tawana ŋgua pâŋa ŋinde, aku ŋana duvi ŋinde kâ kala ŋine amo ŋgua nia ŋine. \v 7 Maka Juda tamâta nema ŋgu kambwaŋema saŋao kanaŋoma rua, aku maka rârâni uru kapanea Maro Kindeni ikura kari wa mbo wa. Koipu Ŋalae, maka rârâni uru kao tinima ŋana ŋgua pâŋa ŋinde ne kanaŋo, aku ŋana duvi ŋinde kâ kinzi sisowe ŋgua lâ tiniŋgu. \v 8 Miki tamâta pinde uru kaporo tu, ‘Maro Kindeni ikura ŋana ipaŋonzi tamâta lâ mateŋa nianzi simo vianzi kilo, ande tia.’ Ayo, ŋana sâ kâ ŋga ilo-kalo mine ikeno pami, a? \p \v 9 Muŋga, naŋa warakâŋgu kala iloŋgu patea tu ambo ma amandi kaika ŋana azavaru Yesu Nasarete Tamwata ŋa, ande ŋinde ma ara. \v 10 Aku naŋa aveta mine nâ lâ Jerusalem lawea. Akai patarawâŋa tamâta ŋalaŋala ndamwanzi, ŋineŋga alâ akainzi tamâta rârâ muŋga sio nenzi kalo-tawana ilâ pa Yesu, aku aonzi lâ luma sakamao ilo. Aku asâu tu ma sipunzi pâta simâte ŋana nenzi kalo-tawana ŋinde kâ. \v 11 Ikura zo rârâ naŋa alâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo ikura lawea lawea, aku aveta malia panzi kalo-tawana tamâta. Zo pinde aveta ruruŋa panzi ku apainzi tu ambo ma siporo ŋgua pavaligiŋa pa Maro Ŋalae Yesu tia, ande ma apunzi. Andeta ŋinde nâ tia; naŋa wisiŋgu nâna ŋalae ŋinde panzi, ande kala ataŋgulanzi alâ lee apâŋga lawea pinde ikeno tâno mala-malawae.” \s1 Paulo itapâri ŋana zo ŋinde io ne kalo-tawana ilâ pa Yesu \r Pâri Tamâta 9:1-18, 22:1-16 \p \v 12 “Mine kala zo toŋge naŋa akai patarawâŋa tamâta ŋalaŋala ndamwanzi, aku siona ayoka alâ pa Damaskus lawea. \v 13 Koipu ŋalae, naŋa ayoka lee ku kari imâ ŋgini, ŋineŋga matâŋgu ilâ amora sinâla toŋge iyoka pa samba indue imâ ipane nia pâta lâ. Sinâla ŋinde nde ipole kari ne sinâla marumbuni lâ. Sinâla imâ ipâŋga ipane naŋa tavanzi tamâta soka kuna ŋinde. \v 14 Maka rârâni patama kandue tâno kulu, ŋineŋga aloŋo kawa ŋgua toŋge imâ pana lâ Hibru ŋgua mine tu, ‘Saulo, Saulo, ŋana sâ kâ ŋga kuveta wurâta ŋana kuyaula naŋa, a? Ŋinde itogo noko mbau kupu kelekele toŋge mata ikeno tini, kala nâna kulua tamwata.’ \p \v 15 Ŋineŋga naŋa akasoŋa tu, ‘Maro, noko nde ea.’ Aku Maro Ŋalae iporo tu, ‘Naŋa nde Yesu. Naŋa nde tamâtani ŋine noko kuveta wurâta ŋana kuyaulana kâ. \v 16 Ayo, kumandi sânda. Naŋa amâ apatua pano ŋana duvi ŋine kâ; naŋa apateano tu ma kuveta wurâta pa naŋa. Aku noko ma kutula ŋgua pwataki panzi tamâta ŋana vetâŋa ŋinde naŋa muŋga atula pano, aku ŋana vetâŋa pinde ma muli atula pano tona. \v 17 Mwaŋga ŋga kinzi tamâta lâ noko tamwata ne ŋgu wa tinikoa ŋgu wa, ande ma sikai kazâŋa pano. Andeta naŋa ma akaino piti lâ mbaunzi ilo. Naŋa asupwano tu ma kulâ panzi, \v 18 ŋana kuveta matanzi pareŋge. Ŋineŋga kinzi ma sipu mulinzi pa kondoma, aku ma sipalele simâ pa sinâla. Kinzi ma sipile Sadana ne walo kaika, aku ma simâ pa Maro Kindeni. Mine kala naŋa ma azavaru nenzi kiesaka piti lâ tininzi, aku kinzi ma simo naneŋgu tamâta, sitavanzi tamâta ndia rârâni kalonzi tawana naŋa kala sipâŋga mbâra-mbâra.’ Maro Ŋalae iporo ŋgua mine pa naŋa.” \s1 Paulo itapâri pa Agripa ŋana wurâta i muŋga iveta pa Maro Kindeni \p \v 19 “Koipu Agripa, naŋa taŋâŋgu kaika ŋana ŋgua aloŋo lâ samba ne mâsi kaika ŋinde, ande tia ndo. \v 20 Naŋa amandi ku atula ŋgua pwataki muŋga panzi tamâta simo Damaskus lawea mine tu, ‘Miki ma kapile nemi kiesaka ku kapalele ilomi kalomi ilâ pa Maro Kindeni. Aku kapaveta kuku vetâŋa ara nâ, ŋana ŋinde ma itula panzi tamâta tu miki kapalele ilomi kalomi mao nâ.’ Aku muli, ŋineŋga atula ŋgua kaŋa taituni panzi tamâta simo Jerusalem lawea aŋga lâ lawea ndoni ikeno Judia tâno. Ŋineŋga atula ŋguani ndaina panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu tona. \v 21 Andeta kinzi Juda tamâta sikai kazâŋa pa naŋa ŋana naneŋgu ŋgua ŋinde kâ. Aku sikaina kaika lâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa ilo, aku ilonzi tu ma sipu naŋa pâta amâte. \v 22 Ambo taitu Maro Kindeni ivilana lee amâ apâŋga lâ zo ŋine. Mine kala ŋine amandi ŋai atula ŋgua pa miki rârâni, miki tamâta ŋalaŋala wa miki tamâta kaa nâ wa. Naŋa ŋandai atula ŋgua kaŋa wasaseki ŋga. Naŋa atula ŋgua ŋana vetâŋa ŋinde kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta kuku Mose muŋgani siporo tu ma muli ipâŋga. \v 23 Kinzi muŋga siporo tu, ‘Kirisi ma ikai nâna ku ma imâte. Ŋineŋga i ma imuŋga panzi tamâta rârâni ŋana imandi lâ mateŋa nianzi imo via kilo. I ma itula ŋgua panzi i tamwata ne ŋgu Isrel, sitavanzi tinikoa ŋgu. Aku ŋgua ŋinde ma isinala ilonzi kalonzi itogo sinâla mine.’” \s1 Paulo ilo tu Koipu Agripa ma kalo tawana Yesu \p \v 24 Paulo iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga Festus isarâwa kaika mine tu, “Opopo, Paulo, noko kupâŋga kapa lâ! Noko kupono pepa rârâ ŋinde, ande kala noko ne ilo-kalo ŋinde ivetano kupâŋga kapa lâ.” \v 25 Andeta Paulo iporo taulo tu, “Tamâta ŋalae Festus, naŋa nde kapa tia. Naŋa iloŋgu kaloŋgu ara aporo ŋgua mao nâ. \v 26 Koipu Agripa isama naneŋgu ŋgua ŋine ne duvi marumbu lâ. Mine kala akura tu aporo ŋgua pwataki papa i. Vetâŋa ŋinde rârâni ŋandai ikeno paveâŋa ŋga. Mine kala naneŋgu morâŋa tu i isama ŋgua ŋine ne duvi lâ.” \p \v 27 Paulo iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga ikasoŋa Koipu Agripa mine tu, “Koipu Ŋalae, tiambo noko kalo tawana kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta nenzi ŋgua, tiya? Naŋa asama tu noko kalo tawana nâ.” \v 28 Andeta Agripa ipai Paulo tu, “Ayo, tiambo noko kutu kusowe naŋa iloŋgu kaloŋgu ikura zo mbwana-mbwana nâ, ŋineŋga ma kaloŋgu tawana Yesu, a?” \p \v 29 Aku Paulo iporo taulo tu, “Zo mbwana-mbwana nde ara, aku zo luandondo nde ara wa. Naŋa ano pa Maro Kindeni tu noko ma kupâŋga kutogo naŋa mine. Aku ano tu kinzi tamâta rârâni ŋai kala ma sipâŋga sitogo naŋa tona, kinzi ŋine kala siloŋo naneŋgu ŋgua. Taitu naŋa tiniŋgu pwâka tu wâlo kaika ma ikeno miki tinimi, itogo kala ŋine ikeno tiniŋgu mine.” \p \v 30 Paulo iporo mine lâ, ŋineŋga Agripa, ŋga Festus, ŋga Bernaisi, sitavanzi tamâta ŋinde simo kunzi, ande kinzi rârâni simandi. \v 31 Siyâti silâ pa nia yo, ŋineŋga siporo ŋgua imâ warakanzi nâ ŋgininzi mine tu, “Tamâta ŋinde iveta vetâŋa soki toŋge tia. Mine nde kinda takura ŋana tao imo luma sakamao ilo tâku tao ilâ panzi zugu tamâta ŋana ma sipu pâta imâte, ande tia.” \v 32 Aku Agripa ipai Festus tu, “Ambo tamâta ŋinde ŋandai ino tu Koipu Ŋalae Kaisara simbo nâ ma iloŋo ne ŋgua, ande noko ma pwura ŋana kuyaute i ilâ. Andeta tia.” \c 27 \s1 Kinzi sio Paulo lâ wâŋga kulu ilâ pa Rom lawea \p \v 1 Kinzi koipu sipa ŋgua lâ tu maka ma kakai wâŋga toŋge kalâ pa Itali tâno kâ. Mine kala sikai Paulo, tavanzi tamâta pinde uru simo luma sakamao ilo, aku sionzi silâ zugu tamâta nenzi koipu toŋge mbau ilo, i ŋa mine Julius. Julius uru iveta wurâta pa Koipu Ŋalae Kaisara tamwata. \p \v 2 Ŋineŋga maka kakâki Adramitium lawea nenzi wâŋga toŋge kulu. Wâŋga ŋinde nde iluku lâ ŋana ikâwa ilâ ikura mâta mâta lee ma ipâŋga Esia tâno. Ŋineŋga kapile mâta ŋinde ku kakâwa kalâ. Aku Aristarkus, i Tesalonaika lawea warika lâ Masedonia tâno, ande iyoka kuma kalâ. \p \v 3 Maka kalâ lee, aku mbwale kilo, ŋineŋga kalâ katoa Saidon lawea. Aku Julius iveta kie ara pa Paulo, kala isâu tu Paulo ma ilâ imoranzi ninambwe pinde simo ŋinde, ŋana ma sisuka i ŋana kâpwa wa kelekele pinde wa. \v 4 Kamo lee, ŋineŋga kapile Saidon ku kakâwa kalâ. Andeta lawea iyoka kaika itiŋgi maka. Mine kala wâŋga ikâwa ilâ pa Saiprus sia muli. \v 5 Ŋineŋga kakâwa sondo nâ kalâ pa Silisia tâno wa Pamfilia tâno wa. Aku kalâ lee katoa Maira lawea, lâ Lisia tâno. \v 6 Aku lâ lawea ŋinde, zugu tamâta nenzi koipu imora Aleksandria lawea nenzi wâŋga toŋge iluku ŋana ilâ pa Itali tâno kâ. Mine kala ikaima kakâki wâŋga ŋinde kulu. \v 7 Ŋineŋga kapile Maira lawea, aku wâŋga ikâwa mwasa mwasa ikura lâ zo rârâ ilâ. Maka kakâwa kakundua lawea lee ku kalâ kapâŋga Nidus lawea tini laiti. Andeta lawea ipono naoma, kala kakura ŋana kakâwa sondo kâ, ande tia. Tia ku kakâwa kalâ pa Krit sia muli, lâ Salmone lawea tini laiti. \v 8 Wâŋga ŋinde ne wurâta tamâta simakâsa nâ, aku kakâwa kakapi Krit sâwa sâwa kalâ. Ŋineŋga kalâ katoa mâta toŋge ikeno Lasea lawea tini laiti. Mâta ŋinde ŋa mine tu “Mâta Ara”. \p \v 9 Maka kamo lee zo luandondo ilâ lâ, aku Juda nenzi kumbwa ŋana sindi kaika ŋana kâpwa kâ nde marumbu lâ. Mine kala kasama tu lawea ŋalae ne zo nde imâ ipâŋga laiti lâ, aku kâla-lawea ŋalae ma iyaula tâi. Mine nde Paulo ipainzi tamâta ŋalaŋala tu, \v 10 “Miki tamâta ŋai, naneŋgu morâŋa mine; ambo kinda ma toka talâ lâ zo ŋine, ande ma tasânda malia kulu, aku wâŋga tava ne kelekele ma sipayaula. Aku kinda kala ma tapayaula warakânda mine nâ.” \v 11 Andeta zugu tamâta ne koipu ipono muli pa Paulo ne ŋgua, ande tia. Ipono muli pa wâŋga warika kuku wâŋga ne poe tamâta ŋinde rua nenzi ŋgua. \v 12 Mâta maka kamo ŋinde nde ara koŋa tia. Ambo tu kâla-lawea ma ipâŋga, ande wâŋga ma ikura tu ipâti lâ mâta ŋinde, ande tia. Mine kala wâŋga ne wurâta tamâta rârâ nde sisâu tu ma kapile mâta ŋinde ku kalâ. Kinzi situ ma kalâ katoa Finiks lawea, ŋineŋga ma kao tinima ŋana zo ara kâ lâ ŋinde. Finiks nde lawea toŋge ikeno pa sâwa lâ Krit sia, aku nenzi mâta ara ŋana ma kamuna ŋana kâla-lawea kâ. \s1 Lawea ipâŋga iveta kâla kâki ŋalae \p \v 13 Ŋineŋga zo toŋge, mbwera imâ ilaŋenzi iyoka sulu nâ. Aku ilonzi patea tu maka ma kakâwa ara nâ kalâ katoa mâta muŋga siporo ŋana ŋinde. Mine kala sitapa wâŋga ne mira kâki ku kakâwa kakapi Krit sâwa nâ kalâ. \v 14 Andeta malawa tia nâ, ŋineŋga lawea kaika toŋge ipâŋga, i ŋa tu Wâra, iyoka pa Krit sia indue imâ. \v 15 Lawea nde itiŋgi wâŋga kaika lâ, ikura ŋana wâŋga ma ikâwa sondo kâ, ande tia. Mine kala maka kasakoko. \v 16 Kasakoko kalâ papa sia mota toŋge muli, i ŋa mine Kauda sia. Aku kaveta wurâta ŋalae ŋana kasine wâŋga ne boti kaika kâ. \v 17 Kinzi wurâta tamâta sitapa boti kâki wâŋga kulu, aku raveŋa nâ sipa kaika lâ wâŋga tini. Siruru tu wâŋga ma ikâwa ilâ iloko lâ Afrika tâno nenzi kumbu. Mine kala sikai loa piti, aku maka kasakoko nâ kalâ. \v 18 Kâla-lawea nde itiŋgi maka kaika kayâti kataulo. Mine nde wurita kilo, ŋineŋga sikai kelekele malia pinde ikeno wâŋga kulu ku sitambira indue tâi ilo. \v 19 Kari ŋato ilâ lâ, ŋineŋga kinzi wurâta tamâta warakanzi mbaunzi sikai wâŋga tini saŋgara ku sitambira indue tâi ilo. \v 20 Maka kasakoko mine kalâ lee zo luandondo ilâ lâ, aku kamora kari wa pitu wa, ande tia. Lawea iyoka ŋalae itiŋgi maka kayâti kataulo nâ. Mine kala iloma patea tu ma kakura ŋana katoa mâta toŋge, ande tia; ma kapayaulani nâ. \p \v 21 Wâŋga ne wurâta tamâta nde sika kâpwa toŋge tia lee ikura zo luandondo. Mine kala Paulo imandi naonzi ku ipainzi tu, “Miki tamâta ŋai, ambo muŋga miki kapono muli pa naneŋgu ŋgua, aku kinda tapile Krit tia, ande miki ma kakura ŋana kasânda malia mine kulu, ande tia. Aku wâŋga ne kelekele ma ikeno ara nâ. Andeta tia. \v 22 Taitu kala ŋine naŋa atu apu tini kaika pa ilomi kalomi, kala apaimi tu miki ilomi ndeka nâ! Tamâta toŋge lâ ŋgininda ma ipayaula ku nao tia lâ, ande tia. Wâŋga nâ ma ipayaula. \v 23 Naŋa nde Maro Kindeni ne tamâta, kala uru apanea i ku aveta wurâta papa. Aku nola mbo, ande i io ne aŋelo toŋge imâ imandi tiniŋgu laiti. \v 24 Aku aŋelo ipai naŋa tu, ‘Paulo, kururu ndimo. Maro Kindeni ipatea tu noko ma kulâ kumandi Koipu Ŋalae Kaisara nao. Aku Maro Kindeni ipaloŋo pa noko ne noŋa lâ, kala tamâta rârâni simo wâŋga ŋine kulu kuku noko ma simo ara. Kinzi ma sipayaula tia.’ \v 25 Mine kala apaimi tu miki ma karuru ndimo. Naŋa kaloŋgu tawana tu Maro Kindeni ma iveta vetâŋa rârâni ikura muŋga itula pana mine. \v 26 Ambo taitu kinda ma takâwa lee talâ taloko lâ sia toŋge.” Paulo iporo ŋgua mine. \p \v 27 Sânda rua ilâ lâ ŋga, aku maka kasakoko lee kalâ kapâŋga Mediterenian tâi ŋgini. Aku mbo ŋgini-ŋgini tamwata, ŋineŋga wurâta tamâta sisama tu wâŋga ŋga ilâ ipâŋga sia toŋge tini laiti lâ. \v 28 Kinzi siloe wâlo ndue ŋana sisama nia kâ, aku mira ikeno laiti, ikura tamâta taitu (20). Aku katoa mwasa kilo, ŋineŋga siloe wâlo ndue kilo, aku ikura saŋao kanaŋo lima. \v 29 Kinzi siruru pâta tu ambo ma kakâwa kalâ, ande ma kaloko lâ mira kulu. Mine kala sitambira wâŋga ne mira ŋapa indue tâi ilo pa wâŋga muli. Ŋineŋga sikai noŋa tu ma mbwale pwataki walele nâ. \v 30 Wâŋga ne wurâta tamâta nde ilonzi tu siroto nzâla ŋana sipile wâŋga sitoa kâ. Mine kala sitiu boti indue tâi ilo, aku silaŋe maka tu ma sisia wâŋga ne mira pinde ndue tâi ilo pa wâŋga nao. \v 31 Andeta Paulo ipainzi zugu tamâta sitava nenzi koipu mine tu, “Ambo tamâta ndai ma sipile wâŋga silâ, ande miki ma kapayaula ku naomi tia lâ.” \v 32 Mine kala kinzi zugu tamâta sitoto boti ne wâlo, aku boti imbe indue tâi ilo. \p \v 33 Aku laiti ŋana mbwale-mbwale kâ, ŋineŋga Paulo iporo ŋgua panzi tamâta rârâni simo wâŋga kulu. Paulo ilo tu ma iveta ilonzi ara ŋana sika kâpwa kâ. Mine nde ipainzi tu, “Opopo, kalo-lokoni nde ikaimi kaika lâ ikura zo luandondo, kala miki kaka kâpwa toŋge tia. Mao nâ, kapwami loka nâ ikura sânda rua lâ. \v 34 Mine kala ano kaika pami tu ŋine nâ miki ma kaka kâpwa pinde ŋana isukami kâ. Kaloŋo ŋga; miki ma kapayaula tia. Miki rârâni ma kamo naomi rege nâ.” \v 35 Paulo iporo mine lâ, ŋineŋga mbau ilâ ikai puroŋa pinde lâ naonzi. I kawa ndaŋge pa Maro Ŋalae lâ, ŋineŋga ipwataki puroŋa ku ika. \v 36 Ŋineŋga tamâta rârâni ilonzi ara mwasa, kala kinzi warakanzi sika kâpwa pinde tona. \v 37 Maka tamâta rârâni kamo wâŋga ŋinde kulu kambwaŋema ikura 276. \v 38 Kinzi sika kuranzi lâ, ŋineŋga sitambira kâpwa indue tâi ilo, ŋana ma wâŋga malalâka kâ. \s1 Wâŋga ipwa pwapwataki \p \v 39 Kari nde ikâki lâ, aku wâŋga ne wurâta tamâta simora nia lâ. Andeta sisama tâno ŋinde kilala tia. Matanzi ilâ simora mâta toŋge, aku ilonzi patea tu wâŋga ikura ŋana ilâ itoa sâwa ŋinde. \v 40 Mine kala sitoto wâŋga ne mira raveŋa ututu, aku sipile ikeno tâi ilo. Ŋineŋga sipalalana raveŋa pinde piti lâ wâŋga ne poe tini, aku sipa loa sitapa kâki. Kinzi situ ma sikai lawea ŋana ma wâŋga ikâwa ilâ itoa pa tina tini kâ. \v 41 Andeta wâŋga ilâ ikâki kumbu kaika toŋge, aku iloko nâ ikeno. Wâŋga nao nde iloko kaika lâ ikeno kumbuni, aku kâla isapu wâŋga muli lee ipu pwapwataki lâ. \p \v 42 Ŋineŋga zugu tamâta ilonzi patea tu ma sipunzi tamâta ŋinde muŋga simo luma sakamao ilo simâte. Tia ma sirea sitoa tina tini ma sikâwa pwapwataki silâ. \v 43 Andeta zugu tamâta nenzi koipu ilo tu ma ivila Paulo. Mine kala itu kaika panzi ne zugu tamâta ŋinde. Ŋineŋga iporo panzi tamâta pinde, kinzi ŋinde sikura ŋana sirea kâ, aku ipainzi tu, “Miki kasoŋga karea katoa tina tini muŋga ŋga”. \v 44 Aŋga kinzi tamâta pinde sikura ŋana sirea tia, ande koipu ipainzi tu, “Miki kakai palaŋa wa wâŋga ne pinde-pinde muŋga ipwa pwapwataki ŋinde, aku karana katoa tina tini.” Kinzi siveta mine nâ, aku rârâni naonzi rege nâ silâ lee sipâŋga tina tini marumbu lâ. \c 28 \s1 Paulo imo Malta sia \p \v 1 Maka rârâni naoma rege nâ katoa tina tini lâ, ŋineŋga kasânda tamâta pinde kulunzi. Kinzi sipaima tu sia ŋinde ŋa tu Malta. \p \v 2 Kinzi tamâta simo lawea ŋinde nde siveta kenzi ara nâ pama. Karâzi ŋga imbe ŋalae, aku nia pisi lâ. Mine kala sisuŋa yââ ku sikaima kalâ kasaŋona yââ tini kamwai yââ. \v 3 Paulo nde inzoro kâi pinde io lâ yââ ilo. Andeta mwâta kazâŋa toŋge imo kâi ilo, aku yââ imbaŋga isama nâna. Mine kala i pââsââ iyâti pa nia yo, aku niŋo nâ ikarati Paulo mbalau, aku itâtâra tini. \v 4 Kinzi tamâta lâ lawea ŋinde matanzi ilâ simora mwâta ika Paulo mbalau ku itâtâra tini, ŋineŋga siporo tu, “Tiambo tamâta ŋine muŋga ipu tamâta toŋge tâ imâte, aku Maro Ŋana Vetâŋa Sondo kâ tini pwâka tu tamâta ŋine ma imo via. Andeta i ŋandai imbwatuke lâ tâi ilo inu tâi ŋga. Mine kala maro ŋinde isupwa mwâta ika lâ.” \v 5 Taitu Paulo nde itapala mwâta ku kawa piti imbe indue yââ ilo. Aŋga Paulo isama nâna toŋge tia. \v 6 Kinzi tamâta situ Paulo mbalau ma ipoa kâki tâku i ma walele nâ pata ndue imâte tâ. Mine kala sisaŋona sio tininzi ŋana vetâŋa mine tu ma imâ ipâŋga kâ. Sio tininzi lee, andeta tia. Mine kala sipalele ilonzi kalonzi ku siporo tu, “I nde maro toŋge!” \p \v 7 Lawea ŋinde ne koipu imo, i ŋa mine Publius, aku ne tâno ikeno lawea ŋinde tini laiti. Aku koipu ŋinde ikai maka kalâ, aku ioma lâ i ne luma ilo. Ikatonama ara nâ ikura kari ŋato lâ. \v 8 Aŋga Publius tama nde muŋga ikai pukoŋa kala imo ndaina ikeno nâ. Ikai pukoŋa tini nâna wa kapwa sakamao wa. Mine kala Paulo ilâ kuku, aku ino pa Maro Kindeni tu ma iveta tamâta ŋinde tini ara kilo. Ŋineŋga Paulo io mbau kâki tamâta ŋinde kulu, aku ndainani nâ i tini ipâŋga ara kilo. \v 9 Paulo iveta mine lâ, ŋineŋga pukoŋa tamâta rârâni simo lawea ŋinde nde simâ papa, aku ivetanzi tininzi ara kilo. \v 10 Mine kala siveta kenzi ara ndo pama. Kinzi sipa ŋgua lâ warakanzi ŋgininzi tu mambo maka katu kapilenzi koka kâ, ŋineŋga ma sio kelekele ndia rârâni ikeno pama tia ŋinde lâ wâŋga kulu pama. \s1 Paulo ilâ ipâŋga Rom lawea \p \v 11 Maka kamo sia ŋinde ikura nzimona ŋato lâ, ŋineŋga kakâki wâŋga toŋge kulu muŋga kâla-lawea ipono nao kala ipâti ikeno sia ŋinde ne mâta ilo. Wâŋga ŋinde nde Aleksandria lawea nenzi, aku sipatu wâŋga ŋa tu, “Sâsâŋa Rua”. Ŋineŋga maka kapile lawea ŋinde, aku kakâwa kalâ. \v 12 Kakâwa kalâ lee katoa Sirakyus lawea, aku kamo ndaina ikura kari ŋato lâ. \v 13 Kari ŋato marumbu lâ, ŋineŋga kapile lawea ŋinde ku kakâwa lee kalâ katoa Regium lawea. Aku wurita kilo, ŋineŋga lawea iyoka ara. Mine nde maka kakâwa kalâ, aku wurita kilo, ŋineŋga kalâ lee katoa Puteoli lawea. \v 14 Aku lâ lawea ŋinde maka kasânda kalo-tawana tamâta pinde kulunzi, aku kamo ŋinde kunzi ikura sânda taitu lâ. Ŋineŋga kapile lawea ŋinde aku koka nzâla nâ kalâ pa Rom lawea. \v 15 Kinzi kalo-tawana tamâta simo Rom nde siloŋo ŋgua tu maka ŋga kamâ kapâŋga laiti lâ. Mine kala sindue simâ lee sipakâtu kuma lâ Apius nenzi nââ nia. Ŋineŋga koka lee kapâŋga lawea toŋge, tamâta lombo nenzi luma ŋato ikeno ŋinde. Aku lâ laweani ndaina kalo-tawana tamâta pinde kilo sipakâtu kuma. Paulo mata imoranzi kalo-tawana tamâta ŋinde, aku kawa ndaŋge pa Maro Ŋalae, ŋana tu ŋinde ipu tini kaika pa i ilo kalo. \v 16 Maka rârâni kalâ lee kapâŋga Rom lawea ilo. Aku zugu tamâta nenzi koipu isâu tu Paulo ma imo luma ara toŋge ilo. Andeta io zugu tamâta toŋge imâ ŋana imo kuku Paulo ilea papa. \s1 Paulo itula pâri ara lâ Rom lawea \p \v 17 Kari ŋato ilâ lâ, ŋineŋga Paulo ipasupwa ilâ panzi Juda nenzi katonâŋa simo Rom tu ma simâ. Simâ sipâŋga lâ, ŋineŋga Paulo ipainzi tu, “Niŋgu-nambwe wukale, naŋa muŋga aveta vetâŋa toŋge ŋana atawa nenda ŋgu ndue kâ, ande tia. Aku naŋa muŋga alelea timbunda nenzi vetâŋa pinde, ande tia. Ambo taitu sikai naŋa kaika lâ Jerusalem, ŋineŋga siona alâ Rom nenzi koipu mbaunzi ilo. \v 18 Aku Rom nenzi koipu simo nia ŋinde nde siloŋo naneŋgu ŋgua lâ, aku sisama tu naŋa muŋga aveta vetâŋa soki, ikura ŋana ma siona alâ panzi zugu tamâta ŋana ma sipu naŋa pâta amâte kâ, ande tia. Mine kala ilonzi patea tu ma siyaute naŋa piti alâ. \v 19 Andeta kinzi Juda tamâta nde ilonzi ilelea ŋgua ŋinde, kala naneŋgu nzâla toŋge tia. Mine kala aporo ano kaika tu Koipu Ŋalae Kaisara simbo nâ ma iloŋo naneŋgu ŋgua. Andeta naŋa ŋandai asowe ŋgua lâ warakâŋgu neŋgu ŋgu tininzi ŋana nenzi vetâŋa toŋge ŋga. \v 20 Mine kala naŋa muŋga nâ apasupwa imâ pami. Naŋa iloŋgu tu amorami wa aporo ŋgua pami wa. Kinda Isrel tamâta uru tao tininda ŋana Maro Kindeni tu ma iveta vetâŋa ara pa kinda, aku ŋana duvi ŋinde kâ kinzi sipa naŋa lâ wâlo kaika.” \p \v 21 Paulo iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga kinzi Juda tamâta siporo taulo tu, “Maka ŋandai kamora pepa toŋge iyoka pa Judia tâno imâ pama ku itula ŋgua pwataki ŋana noko kâ. Aku ŋandai kamora ninda-nambwe Juda tamâta toŋge imâ ipâŋga ŋine ku itapâri noko parina pama wa iporo ŋgua sakamao pinde ŋanano ŋga. \v 22 Mine kala maka iloma tu noko tamwata ma kuporo kutula ne ilo-kalo pwataki pama kaloŋo. Maka kasama tu kinzi tamâta simo lawea ndoni nde uru siporo ŋgua sakamao ŋana miki ŋgu ŋine uru kalomi tawana Yesu.” \p \v 23 Ŋineŋga sipatea zo toŋge ŋana ma siloŋo Paulo ne ŋgua kâ. Zo ŋinde ipâŋga lâ, ŋineŋga tamâta ŋgu ŋalae tina simâ pa luma ŋinde Paulo imo ilo. Aku mboyo, ŋineŋga Paulo itula ŋgua panzi ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Aku itula ŋgua pinde panzi ŋana Mose ne ŋgua tukuŋa aŋga kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta nenzi ŋgua tona. Ilo tu ne ŋgua ma igagati ilonzi kalonzi, ŋana ma kalonzi tawana Yesu. Iporo itula ŋgua mine lee, kari indue lala. \v 24 Tamâta pinde nde siloŋo Paulo ne ŋgua ku kalonzi tawana Yesu, aŋga pinde nde kalonzi tawana tia. \p \v 25 Kinzi ilonzi ikeno piti piti, kala sipawa ŋgua lâ warakanzi ŋgininzi. Mine kala Paulo iporo ŋgua toŋge kilo, ŋineŋga simandi ŋana nzarananzi siyâti silâ kâ. Ande Paulo iporo ŋgua mine tu, “Koroani Sapâŋa muŋga iporo pa ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia, aku ŋgua ŋinde iyoke timbunda nenzi mâsi. Ŋgua ŋinde nde ikeno mine tu, \q1 \v 26 ‘Noko ma kulâ panzi ŋgu ŋinde ku kuporo mine panzi; “Miki ma katambira taŋami, andeta ma kasama ŋgua duvi kilala tia. Miki ma matami pareŋge, andeta ma kamora kelekele toŋge tia.” \v 27 Ŋana tu tamâta ŋgu ŋine ilonzi nde pasâe lâ, aku taŋanzi ikai pwapwaka nâ ŋana siloŋo ŋgua kâ, aku sipono matanzi marumbu lâ. Ambo siveta mine tia, ande ma matanzi simora kelekele, aku taŋanzi ma siloŋo ŋgua, aku ilonzi ‘ma sisama ŋgua duvi, ku ma sipalele ilonzi kalonzi simâ pa naŋa, aku naŋa ma aveta tininzi ara kilo. Andeta tia.’ \p \v 28 Mine kala naŋa iloŋgu tu miki ma kasama ŋine sondo; Maro Kindeni nde itula ŋgua pwataki panzi tinikoa ŋgu ŋana i ne mâsi ŋana ikainzi tamâta piti lâ kondoma ilo. Kinzi ma sipaveta kuku i ne ŋgua.” [ \v 29 Paulo itula ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga kinzi Juda tamâta siyâti silâ. Aku siveta ŋgua pawaŋa ŋalae tina lâ warakanzi ŋgininzi.] \f + \fr 28:29 \ft 29 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.\f* \p \v 30 Aŋga Paulo nde imo luma ara ŋinde ilo ikura mbwera rua. I tamwata iko luma ŋinde. Aku uru iveta kie ara nâ panzi tamâta rârâni soka simâ ŋana sikalele i kâ. \v 31 Paulo uru itula ŋgua ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Aku uru ipanananzi tamâta ŋana Maro Ŋalae Yesu Kirisi parina kâ tona. I uru iporo kaika ndo, aku tamâta toŋge ikura tu itu kaika ŋana i kâ, ande tia.