\id JHN \h SAN JUAN \toc1 Ennda ngatꞌa tseꞌe Jesucristo jotsaꞌen kitsiꞌindu SAN JUAN \toc2 SAN JUAN \toc3 Jn. \mt2 Ennda ngatꞌa tseꞌe Jesucristo jotsaꞌen kitsiꞌindu \mt1 SAN JUAN \c 1 \s1 En xi kuán yojo \p \v 1 Nga tutsꞌinre tsajmi je tijña Ion, ꞌba Ion Naꞌenchana tsekꞌejñako, ꞌba Ion kui= xi Naꞌenchana. \v 2 Kui=bi xi tsekꞌejñako Naꞌenchana ꞌndani nga tutsꞌinre tsajmi. \v 3 Tu ngatꞌare kui kuanda ngayéje xi tjin, ꞌba tumé tsajmi kuanda tsa bira ngatꞌare. \v 4 Ngajinre kui tjin kjuabenichun, ꞌba kio ndibanire kjuabenichun xi tsitsejenre xuta. \v 5 Baꞌna= ña jñu ndiꞌu xi tsitsejenre xuta, ꞌba xi jñu bi chukjuakore nga tsikꞌo ndiꞌu. \p \v 6 Jaꞌe jngu xuta xi Juan ꞌmi xi Naꞌenchana kitsikasen. \v 7 Kui xi jaꞌetsuyakixi ngatꞌare ndiꞌi xi tsitsejenre xuta, tuxi ku̱akjainnire ngatsiꞌi xuta mé= xi jaꞌetsuya. \v 8 Bi kui xi ndiꞌu. Tu jaꞌetsuyakixi sani ngatꞌare ndiꞌu. \v 9 Ndiꞌi xi kjuakixi fa ꞌba xi tsitsejenre ngatsiꞌi xuta, kui= xi jaꞌe ngasunꞌndio. \p \v 10 Jaꞌekꞌejña ngasunꞌndio ꞌba ngatꞌare= kui kuanda ngasunꞌndio, tunga xuta ngasunꞌndio bi tsabexkun. \v 11 Jaꞌe ngaꞌndere ña tseꞌe, tunga xutare bi kiskjebetjo. \v 12 Tunga ngatsiꞌi xuta xi kiskjebetjo ꞌba kuakjainre ngatꞌare kui, kui xi kitsjaꞌndere nga ku̱an kiꞌndire Naꞌenchana. \v 13 Kui xutabiu xi kitsin ngatꞌare Naꞌenchana. Bi kitsin jotsaꞌen tsin xuta xi tjin, ninga bi jotsaꞌen tijña ndiyare xuta, ninga bi jotsaꞌen mejénre xuta. \p \v 14 ꞌBa Ion kuán yojo ꞌba tsekꞌejñajinni̱ nga kitse kjuanda ko kjuakixi ngajinre. ꞌBa kjiꞌyee̱ kjuaje xi tjinre, ngatꞌa kui= xi Kiꞌndi jngututure Naꞌenchana. \v 15 Juan kitsuyakixi ngatꞌare nga ꞌbi kitsu: “Ngatꞌare= kui kinchjaa̱ nga kixia̱n: Xi jaskan ndiba nga ko mare an, kui xi tjun nga ko mare an, ngatꞌa kui= xi jaꞌba je tijña.” \p \v 16 ꞌBa mé= xi kisakuna ngatsiꞌa jendiba=ni kjuanda je xi tseꞌe, kjuanda xki kjuanda. \v 17 Ngatꞌa ngatꞌare Moisés= kikaꞌena kjuatexumare Naꞌenchana, tunga kjuandare ko kjuakixire Naꞌenchana ngatꞌare Jesucristo= kisakuna. \v 18 Nisa ꞌyajín be jó kjiꞌi Naꞌenchana. Tu jngu sani Kiꞌndi jngututure, xi tijña ña tijña Naꞌenchana, kui= xi kitsuyana ngatꞌare kui. \s1 Juan tsuyakixi ngatꞌare Jesús \r Mt. 3:11-12; Mr. 1:7-8; Lc. 3:15-17 \p \v 19 ꞌBi tsaꞌen kinchja Juan nga kitsuyakixi ngatꞌare Cristo, kionga xuta judío xi tjin naxinanda Jerusalén kitsikasen naꞌmi ko xuta lebita nga tsiningiyare Juan ꞌyá= ni kui. \v 20 ꞌBa kitsu xi kjuakixi Juan ꞌba bi tsꞌonacha. ꞌBa kitsu: \p —Bi an xi Cristo. \p \v 21 ꞌBa nchjabiu kitsu nga tsiningiya nganire: \p —¿Ngu ꞌyá= ni ji? ¿A ji= ni xi Elías? \p —Bi an —kitsu Juan. \p —¿A ji= ni xuta chinga profeta xi tjinnere nga kjuaꞌe? —kitsu nchjabiu. \p —Junjun —kitsu Juan. \p \v 22 —¿Ngu ꞌyá= ni ji, tsuꞌba? —kitsu ngani nchjabiu—. Ngatꞌa tjinnere nga kuangiko ngani_ri̱ en kixi nchja xi kitsikasenni̱. ¿Jó sji ngatꞌa tsiji? \p \v 23 ꞌBa Juan kitsu: \p —Jotsaꞌen kitsiꞌindu xuta chinga profeta Isaías enre Naꞌenchana: “An= ña̱ jngu xuta xi tinchja nangi tꞌaxin nga titsu: Tjakixiu ndiyare Naꞌenna.” \p \v 24 ꞌBa nchja xi kjinikasen ngatꞌare xuta fariseo, \v 25 kui= xi tsiningiyare Juan nga kitsure: \p —Ngu tsa bi ji= xi Cristo, ninga Elías, ninga xuta chinga profeta xi tjinnere nga kjuaꞌe, ¿ánñu tebatendani xuta? \p \v 26 ꞌBa Juan kitsu: \p —An nanda tebatendakoña̱ xuta. Tunga ngajinnu tjin= jngu xi bi ꞌyo, \v 27 xi jaskan kjuaꞌe nga ko mare an xi bi bakinna̱ nga skjendaa̱ naꞌñu jndere. \p \v 28 Kibi kuán ngaꞌnde xi Betania ꞌmi, ngaꞌnde xi tijña xingunda ndaje Jordán ña Juan tibatenda xuta. \p \v 29 ꞌBa nixtjin nga kuanyujun Juan tsabe Jesús nga titsitiñatꞌare, ꞌba kitsu: \p —Chutsijon, kibi= xi chutsangare Naꞌenchana xi faꞌaxin jere xuta ngasunꞌndio. \v 30 Ngatꞌare= kui kinchjaa̱ nga kixia̱n: “Xi jaskan ndiba nga ko mare an, kui xi tjun nga ko mare an, ngatꞌa kui= xi jaꞌba je tijña.” \v 31 Ninga an kje ꞌbejía̱n ꞌyá= ni kui. Tunga tuxi sꞌe̱jñatsejennire xuta tseꞌe Israel ngatꞌare kui, kui kjuañu ko nanda tebatendaña̱ xuta. \p \v 32 ꞌBa ꞌbitsaꞌen kitsuyakixi Juan ngatꞌare Jesús: \p —Tsaꞌbia̱ Isennixtjintsjere Naꞌenchana joni jngu tjiunise tiba xi jendibajen ngankꞌaa ꞌba jaꞌekꞌejñasunre. \v 33 ꞌBa ninga an kje ꞌbejía̱n ꞌyá= ni kui. Tunga xi kitsikasenna̱ nga ko nanda kuatendaña̱ xuta, kui= xi kitsuna̱: “Xi xie nga kjuendejenkun Isennixtjintsjena̱ ꞌba kꞌuejñasunre, kui= xi kuatenda xuta ko Isennixtjintsjena̱.” \v 34 An tsaꞌbia̱ ꞌba texinyakixia̱ nga kui= xi Kiꞌndire Naꞌenchana —kitsu Juan. \s1 Jesús nchjare xutare xi tjun \p \v 35 Kionga kuanyujun, kio inya ngani Juan ko jó xutare. \v 36 ꞌBa kionga tsabe nga Jesús jaꞌa kio, Juan kitsu: \p —Chutsijon, kibiu= xi chutsangare Naꞌenchana. \p \v 37 ꞌBa ngojó xutare kjintꞌe mé= xi kitsu ꞌba kitjenngi Jesús. \v 38 ꞌBa Jesús kiskutsejen ngastun ꞌba tsabe nga tjenngire nchjabiu, ꞌba kitsure: \p —¿Mé= xi teminyisjo? \p —Ji rabi —kitsu nchjabiu—, ¿ñá=ñu teni? (Rabi, en xi tsunire: maestru.) \p \v 39 —Ndechutsijon —kitsu Jesús. \p ꞌBa ꞌbatsaꞌen kiji nchjabiu ꞌba tsabe ña tijña Jesús. ꞌBa kio tsikꞌenduko nchjabiu kui nixtjinbiu, ngatꞌa je kuangixun. Jeru mején chuba ñujun yaꞌa. \p \v 40 ꞌBa nchja xi jó xi kjintꞌe mé= xi kitsu Juan ꞌba kitjenngi Jesús, jngu xi Andrés ꞌmi, xi ntsꞌe mani Simón Pedro. \v 41 Xi tjun kikangisjai Simón xi ntsꞌe mani ꞌba kitsure: \p —Je kuasjaini̱ xi Mesías. (Mesías, en xi tsunire: Cristo.) \p \v 42 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Andrés jaꞌeko ntsꞌe nga jaꞌekun Jesús, ꞌba Jesús kiskutsejenꞌa Simón ꞌba kitsure: \p —Ji xi Simón, kiꞌndire Juan. Tunga ngandaꞌe Cefas kꞌuinri. (Cefas, xi tsunire: Pedro.) \p \v 43 Nixtjin nga kuanyujun Jesús kuamejénre nga kuaje ña tijña nangi Galilea ꞌba ꞌbatsaꞌen kikun Felipe. ꞌBa kitsure: \p —Ndetjenngina. \p \v 44 Felipe jngu= xuta xi tseꞌe Betsaida, ña ꞌba nde kio nangire Andrés ko Pedro. \v 45 ꞌBatsaꞌen Felipe kikun Natanael, ꞌba kitsure: \p —Je kuasjaini̱ xutabiu xi Moisés kitsiꞌindutꞌa ngatꞌare xujun kjuatexumo ꞌba xi nchja chinga profeta kitsiꞌindu ngatꞌare ngayeje. Kui xi Jesús kiꞌndire Kuse, jngu xuta xi tseꞌe Nazaret. \p \v 46 ꞌBa Natanael kitsu: \p —¿A ma ꞌbetju ngajinre Nazaret tsajmi xi nda? \p —Jabi ꞌba ndechutsejen —kitsure Felipe. \p \v 47 Kionga Jesús tsabe nga Natanael ndibakun, kitsu ngatꞌare: \p —Kibi jngu= xuta xi Israel fa tseꞌe xi bi ꞌbonacha. \p \v 48 —¿Jó tsaꞌen ꞌyaninaa̱? —kitsu Natanael. \p —Tsaꞌbera̱ kionga kje nchjajínri Felipe, kionga teningi ya higuera —kitsingojore Jesús. \p \v 49 ꞌBa kitsu ngani Natanael: \p —Maestru, ji= ni xi Kiꞌndire Naꞌenchana ꞌba ji= ni xi reyre xuta xi tseꞌe Israel. \p \v 50 ꞌBa Jesús kitsure: \p —¿A tu kui= kjua nga kixinra̱: “tsaꞌbera̱ ngi ya higuera”, a kui= kjuañu kuakjainniri ngatꞌana̱? Ngu ngisa= tse kjuakun xia ngisai nga ko mare kibi. \p \v 51 ꞌBa ꞌba nde kitsure: \p —Kjuakixi= mé= xi texin_nuu̱. Xiañu nga stjuꞌi ngankꞌaa ꞌba nga ankjelere Naꞌenchana kuenijin ꞌba kꞌuetukꞌajentꞌare Kiꞌndire Xuta xiꞌiun. \c 2 \s1 Kjuakun xi kitsaꞌen Jesús ngajin jngu kjuabixan \p \v 1 Nga kuangajngi kisꞌe jngu kjuabixan naxinanda Caná, naxinanda xi tijña ngajinre nangi Galilea, ꞌba kio kiji nare Jesús. \v 2 ꞌBa nde Jesús ko xutare kiji kjuabixon, ngatꞌa kjinikintꞌe ngayeje. \v 3 ꞌBa kionga je je binu, ꞌbatsaꞌen kitsure nare Jesús nga jako: \p —Je bi nde tjinnire binu. \p \v 4 —Na, ¿ánñu an ꞌba teꞌmininaa̱ kibiu? Kje fechujín chubana̱ —kitsu Jesús. \p \v 5 ꞌBa ꞌbatsaꞌen nare Jesús kitsure nchja xi inyabatesin kio: \p —Tikꞌetjusun ngayéje mé= xi kuetsunu —kitsure. \p \v 6 ꞌBa kio tjindu jon tiji xi ndiojo kuandakoni. Kui xi tsichjen xuta judío kionga tsitsje yojore ngixkun Naꞌenchana, jo tsu kjuachingare. ꞌBa nga jngu jngu tijibiu sꞌenru tsa yachute asa yachute ko kan litro nanda. \fig Nga Jesús tsaꞌen binu nanda|src="CNO1667B.TIF" size="col" ref="Jn 2:6" \fig* \p \v 7 ꞌBa Jesús kitsure nchja xi inyabatesin kio: \p —Titsio nanda tijiu. \p ꞌBa nchjabiu ꞌñu kitsitse tijiu, \v 8 ꞌba ꞌbatsaꞌen Jesús kitsu: \p —Chuba chjubio ꞌba tanginko_ru xuta xi kjinentsjare sꞌiu. \p ꞌBa ꞌba kitsaꞌen nchjabiu. \v 9 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xuta xi kjinentsjare sꞌiu kiskutꞌa nanda xi je kuán binu, tunga bi be ña jendibanire. Tu kui sani nchja xi inyabatesin kio xi be, ngatꞌa kui= xi tsꞌaxje nando. Kui kjua xuta xi kjinentsjare sꞌiu kinchjanire xi xiꞌiun. \v 10 ꞌBa kitsure: \p —Ngatsiꞌi xuta tjun binu xi nda tsja, ꞌba kionga je ꞌñu kaꞌbi xuta, tu kui sani xi bi ꞌñu nda tsja. Tunga ji, tojo tijñatjo=ri kaꞌnda ngandaꞌe ꞌba tebaꞌe=ni binu xi ꞌñu nda. \p \v 11 Kui kjuakunbiu xi tjun kitsaꞌen Jesús naxinanda Caná, naxinanda xi tijña ngajinre nangi Galilea. ꞌBatsaꞌen yakutsejen kjuajere, ꞌba kuakjainre xutare ngatꞌare kui. \p \v 12 ꞌBa jaskan nga je kuán kibiu, Jesús kiji naxinanda Capernaum nga tjenko nare ko ntsꞌe ꞌba ko xutare. ꞌBa kio tsekꞌendu jó ján nixtjin. \s1 Jesús ꞌbaxje nchja xi inyabateña tjiuba ningu \r Mt. 21:12-13; Mr. 11:15-18; Lc. 19:45-46 \p \v 13 Kionga je timatiña sꞌi pascua xi ꞌbaxje xuta judío, Jesús kiji naxinanda Jerusalén. \fig Nga Jesús ꞌbaxje xuta xi inyabateña tsajmi ña ma ndetsinre ningu|src="CNO1787B.TIF" size="col" ref="Jn 2:13-16" \fig* \v 14 ꞌBa ña ma ndetsinre ningu tsabe nchja xi inyabateña tjiundija ko chutsanga ꞌba ko tjiunise tiba ꞌba ko nchja xi tjindu kionga inyatsikꞌantjaiya ton. \v 15 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús kiskjebe naꞌñu ꞌba kitsinda jngu naꞌñuꞌya ꞌba ko kui tsꞌaxje tsiꞌikoni ngaya ningu chutsanga ko tjiundija. ꞌBa nde kiskanitsojo tonre nchja xi kio inyatsikꞌantjaiya ton ꞌba tsoꞌotsakjan yamixare. \v 16 ꞌBa kitsure nchja xi inyabateña tjiunise tiba: \p —¡Tjiꞌnaxjio tjiunisenu ngaꞌe! ¡Bi ndetsin ñoꞌon ndaba Naꞌenna̱! \p \v 17 ꞌBa ꞌbatsaꞌen jaꞌetsjenre xutare nga ꞌbitsaꞌen kuaꞌindutꞌa enre Naꞌenchana: “Tifengi ngaꞌñuna̱ ngatꞌa ꞌñu tsꞌaxtiu tsimijaa̱n niꞌyari.” \p \v 18 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xuta judío tsiningiyare Jesús: \p —¿Mé= kjuakun xi tebakutsejennii̱ nga tjinri kjuaꞌñu nga ꞌbi teñeꞌen? —kitsure. \p \v 19 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Tikjekjuo ningubi, ꞌba an ján nixtjin skjenitjen ngañaa̱. \p \v 20 ꞌBa xuta judío kitsu ngani: \p —Yachan jon nu kuandani ningubi. ¿Jótsaꞌen ján nixtjin xjunitjenni ji? \p \v 21 Tunga ngatꞌare yojore Jesús= kinchja nga kitsu ningu. \v 22 Kui= kjuañu, kionga je jaꞌaya nganire ngajinre mikꞌen, jaꞌetsjenre xutare mé= xi kitsu ꞌba kuakjainre en xi kuaꞌindutꞌa enre Naꞌenchana ko en xi kitsu Jesús. \p \v 23 ꞌBa kionga tijña Jesús naxinanda Jerusalén ngajinre sꞌi pascua, ne nkjin xuta kuakjainre ngatꞌare kui kionga tsabe kjuakun xi kitsaꞌen. \v 24 Tunga Jesús, bi kunre ngatꞌare xutabiu, ngatꞌa be= jó kun ngatsiꞌi. \v 25 Bi kuachjenre tsa tjin xi kuetsuyare jó= kun xuta, ngatꞌa be= jó kun ngajin inimare. \c 3 \s1 Jesús fako nijmi Nicodemo \p \v 1 Jngu xuta fariseo xi Nicodemo ꞌmi, xi ꞌba nde ngakure xuta judío, \v 2 kui xi ngajñu jaꞌekun Jesús ꞌba kitsure: \p —Maestru, ꞌya=ni nga ji jngu maestru xi Naꞌenchana kitsikasen. Ngatꞌa tuꞌyá ku̱anre saꞌen kjuakun xi teñeꞌen tsa bi Naꞌenchana tijña ngajinre. \p \v 3 ꞌBa Jesús kitsu nganire: \p —Kjuakixi= xi texinra̱. Xi bi tsin ngani ngijngu ndiya, kui bi ku̱an skue ña batexuma Naꞌenchana. \p \v 4 ꞌBa Nicodemo kitsu: \p —¿Jótsaꞌen jngu xuta tsin ngani ngijngu ndiya kionga je chinga? ¿A ku̱an kjuaꞌasꞌen xi majóni ndiya ngaya ngatsꞌa nare ꞌba tsin ngani? \p \v 5 Jesús kitsingojore: \p —Kjuakixi= xi texinra̱. Xi bi tsinjin nanda ꞌba ko Isennixtjintsjere Naꞌenchana, kui bi ku̱an kjuaꞌasꞌen ña batexuma Naꞌenchana. \v 6 Ngatsiꞌi xi tsin jotsaꞌen tsin xuta, kui xi tjindukun joni xuta. ꞌBa ngatsiꞌi xi tsin ngatꞌare Isennixtjintsjere Naꞌenchana, kui= xi Isennixtjintsjere Naꞌenchana tsikꞌendukun. \v 7 Bi makunri ngatꞌare mé= xi kixinra̱, nga machjen= nga tsin ngañu ngijngu ndiya. \v 8 Ntjo fi= nituña ngaꞌnde nga mejénre, ꞌba nuꞌya_ri nga fane. Tunga bi ꞌye ñá ndibani ꞌba ña tifi ngani. ꞌBa=nde tsaꞌen ngatꞌare ngatsiꞌi xuta xi tsin ngatꞌare Isennixtjintsjere Naꞌenchana —kitsu Jesús. \p \v 9 ꞌBa Nicodemo kitsu ngani: \p —¿Jó tjinnire xi tesji? \p \v 10 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Ji xi chamaestrure xuta tseꞌe Israel. ¿A bi ꞌye kibi? \v 11 Kjuakixi= xi texinra̱. Ji̱n ꞌbe=nii̱ nijmi ngatꞌare mé= xi ꞌyee̱ ꞌba mixun=nii̱ ngatꞌare xi kjiꞌyee̱, tunga jun bi makjainnu mé= xi mixii̱n. \v 12 Tsa bi makjainnu kionga fako nijmi_nuu̱ ngatꞌare mé= xi tjima ngasunꞌndebi, ¿jótsaꞌen ku̱akjainnu tsa kjuako nijmi_nuu̱ ngatꞌare mé= xi tjima ngankꞌaa? \p \v 13 ’Nisaꞌyajín mijin ngankꞌaa. Tu jngu sani Kiꞌndire Xuta xiꞌiun xi jendibajenni ngajaan. \v 14 ꞌBa jotsaꞌen kiskjenitjen Moisés tjiuye nangi tꞌaxiun, ꞌba=nde tsaꞌen tjinnere nga stjunitjen Kiꞌndire Xuta xiꞌiun, \v 15 tuxi ꞌbatsaꞌen sꞌe̱nire kjuabenichun xi bi fetꞌa ngatsiꞌi xuta xi ku̱akjainre ngatꞌare kui. \p \v 16 ’Ngatꞌa Naꞌenchana ꞌñu= kitsimején xuta tseꞌe ngasunꞌndio kaꞌnda kitsja Kiꞌndi jngututure, tuxi ngatsiꞌi xi ku̱akjainre ngatꞌare kui bi cha̱jani, tusa sꞌe̱re kjuabenichun xi bi fetꞌa. \v 17 Ngatꞌa Naꞌenchana bi kitsikasen Kiꞌndire ngasunꞌndio tuxi kuanejeni xuta. Tusa kitsikasen tuxi kꞌuangini ngatꞌare kui. \p \v 18 ’Xi ku̱akjainre ngatꞌare Kiꞌndire Naꞌenchana, kui xi bi skaneje. Tunga xi bi ku̱akjainre ngatꞌare kui, kui= xi je kiskaneje ngatꞌa bi makjainre ngatꞌare Kiꞌndi jngututure Naꞌenchana. \v 19 ꞌBi= tsaꞌen sꞌeneje xuta. Jaꞌe ngasunꞌndio ndiꞌi xi tsitsejenre xuta, tunga ngisa= ꞌñu kuamejénre xuta xi jñu nga ko mare ndiꞌu, ngatꞌa bi nda tjin mé= xi inyatsaꞌen. \v 20 Ngatꞌa ngatsiꞌi xi chꞌo inyatsaꞌen, kui= xi chꞌoke be ndiꞌi xi tsitsejenre ꞌba bi tsitiñatꞌare, tuxi bi xianire mé= xi inyatsaꞌen. \v 21 Tunga xi inyatsaꞌen xi kixi tjin, kui= xi tsitiñatꞌare ndiꞌu, tuxi xianire nga inyatsaꞌen jotsaꞌen mejénre Naꞌenchana. \s1 Juan tsuyakixi ngani ngatꞌare Jesús \p \v 22 Kjaꞌe nixtjin ngani Jesús kiji ko xutare nangi Judea. ꞌBa kio tsekꞌejñako jó ján nixtjin nga yatenda xuta xi tjin kio. \v 23 ꞌBa nde Juan tibatenda xuta jngu ngaꞌnde xi Enón ꞌmi, ngaꞌnde xi tijñatꞌa tiñare Salim, ngatꞌa ꞌñu tjin nanda kio, ꞌba jaꞌe xuta nga kisatenda. \v 24 Ngu Juan kje sꞌeyajín nduya yaꞌa. \p \v 25 ꞌBa ꞌbatsaꞌen nchja xi xutare Juan ꞌetutsꞌinre nga josiko jngu xuta judío ngatꞌare jótsaꞌen tjinnere nga sitsje yojore xuta ngixkun Naꞌenchana. \v 26 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xutare Juan kikun ꞌba kitsure: \p —Maestru, xuta xi jaꞌekunri xingunda ndaje Jordán xi kjinukjuai ngatꞌare, kui= xi ꞌba nde tibatenda ꞌba ngatsiꞌi xuta inyafechukun. \p \v 27 ꞌBa Juan kitsingojo: \p —Tumé ma sakure xuta tsa bi ngankꞌaa kikaꞌenire. \v 28 Jun= xi nda kjinuꞌyanu nga kixia̱n, nga bi an xi Cristo, tu kjinikasentitjun=na̱. \v 29 Joni jngu kjuabixan. Xuta xi tibixanko xi chjun, kui= xuta xi xiꞌiun. ꞌBa amigure xi xiꞌiun xi sejñatꞌare ꞌba tibasen ñojonre mé= xi titsu, kui= xi ꞌñu tsja mare nga ntꞌere jndare xi xiꞌiun. ꞌBa nde ꞌba= tsaꞌenni ko an ngandaꞌe. Je tjijngu kjuatsjana̱. \p \v 30 ꞌBa Juan kitsu ngisa: \p —Machjen= nga kui ngisa nkꞌa ngatamijin ngisa, ꞌba ngatjandejia̱n an. \p \v 31 ’Xi ndibani ngankꞌaa, kui= xi ngisa je ngisa nga ko mare tuꞌyañu. Xi ngasunꞌndio tseꞌe, kui= xuta xi ngasunꞌndio nangire ꞌba ngatꞌare xi tjima ngasunꞌndio nchja. Xi ndibani ngankꞌaa, kui= xi ngisa je ngisa nga ko mare tuꞌyañu \v 32 ꞌba titsuyakixi= ngatꞌare mé= xi tsabe ꞌba xi kjintꞌe. Tunga tuꞌyá makjainre ngatꞌare mé= xi titsu. \v 33 Tunga xi makjainre mé= xi titsu kui, kui= xi tsikixiya nga Naꞌenchana xi tjinre kjuakixi. \v 34 Ngatꞌa xi Naꞌenchana kitsikasen, enre Naꞌenchana nchja, ngatꞌa Naꞌenchana kitsja yejere Isennixtjintsjere. \v 35 Naꞌenchana ꞌñu= tsimején Kiꞌndire, ꞌba ngayéje xi tjin je kitsingantsja ngaya ntsja. \v 36 Xi makjainre ngatꞌare Kiꞌndiu, kui= xi tjinre kjuabenichun xi bi fetꞌa. Tunga xi bi tsikꞌetjusunre enre Kiꞌndiu, kui xi bi sꞌe̱re kjuabenichun. Tusa kjuastire Naꞌenchana tijñanere. \c 4 \s1 Jesús fako nijmi jngu chjun xi tseꞌe Samaria \p \v 1 Xuta fariseo kjintꞌe en nga Jesús ngisa ꞌñu tjin ngisare xuta nga ko mare Juan ꞌba nga ngisa ꞌñu nkjin xuta tibatenda ngisa. \v 2 (Ninga bi Jesús fa xi tibatenda xuta. Tu xutare xi ꞌba inyatsaꞌen.) \v 3 ꞌBa kionga Jesús tsabe mé= xi kjintꞌe xuta fariseo, ꞌbatsaꞌen ꞌetju nangi Judea ꞌba jendiba ngani nangi Galilea. \p \v 4 ꞌBa tjinnere nga kjuaꞌaxtiu nangi Samaria. \v 5 ꞌBa ꞌbatsaꞌen jaꞌe Sicar, naxinanda xi tijña ngajinre nangi Samaria, naxinanda xi tijñatꞌa tiñare xuꞌba xi Jacob kitsjare kiꞌndire xi Kuse ꞌmi. \v 6 ꞌBa kio tijña ngojo nandare Jacob, ꞌba Jesús kikꞌejñatꞌa ngojo nandabiu, ngatꞌa je jejndare nga tsuꞌba ngaya ndiyo. Jeru mején nyusen yaꞌa. \v 7 ꞌBa kio jaꞌe jngu chjun xi tseꞌe Samaria xi jaꞌekꞌaxje nanda. ꞌBa Jesús kitsure: \p —Taꞌechinaa̱ nanda xi kꞌuia̱. \p \v 8 Ngu kui chubabiu bi tjinduko xutare, ngatꞌa xichine= kikatse ngajin naxinando. \p \v 9 ꞌBa chjunbiu kitsure: \p —¿Jótsaꞌen an techjaꞌanaa̱ nanda xi sꞌi, nga ji jngu xuta judío kuáin ꞌba nga an jngu= ña̱ chjun xi tseꞌe Samaria? \p Chjunbiu kitsu kibi ngatꞌa bi nda yaꞌa xuta judío ko xuta xi tseꞌe Samaria. \p \v 10 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Tsa ꞌyari mé= xi Naꞌenchana tsja ꞌba tsa ꞌyaxkuin ꞌyá= xi timiꞌari nanda, ji xjaꞌa_ri ꞌba kui sja=ri nanda xi tsjare kjuabenichun xuta. \p \v 11 ꞌBa chjunbiu kitsu nganire: \p —Ji naꞌen, tsajainri mé= xi kjuiꞌnaxjekoni nando, ꞌba ne nanga ngojo nando. Ngu, ¿ñá kꞌuinchjaꞌe nanda xi tsjare kjuabenichun xuta? \v 12 ¿A ngisa= je ngisai ji nga ko mare xuta chingana Jacob? Kui xi ꞌejñana ngojo nandabi, xi ndekui kitsꞌini nandare ꞌba ꞌba nde kitsꞌi kiꞌndire ko tjiuba xi kisꞌere. \p \v 13 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Nitu ꞌya xi kꞌui nandabi ku̱axinda= nganire. \v 14 Tunga xi kꞌui nanda xi an tsjaa̱ bi nde ku̱axinda ngisanire. Ngatꞌa nanda xi tsjaa̱, kui= xi ku̱an ngajin yojore xutabiu joni jngu ngojo nanda ña ngantsjai ꞌbetju tajngu nanda, ꞌba ꞌbatsaꞌen sjare kjuabenichun xi bi fetꞌa. \p \v 15 ꞌBa chjunbiu kitsu: \p —Naꞌen, taꞌena nandabiu, tuxi bi nde ku̱axinda ngisanina̱ ꞌba bi nde kjuaꞌekꞌexjeña̱ nanda ngaꞌe. \p \v 16 ꞌBa Jesús kitsu nganire: \p —Tꞌichjaꞌe xiꞌinri ꞌba ndekue ngaꞌe. \p \v 17 —Tsajainna̱ xiꞌin —kitsu chjunbiu. \p ꞌBa Jesús kitsure: \p —Kjuakixi= xi tesji, nga tsajainri xiꞌin. \v 18 Ngatꞌa je ón xiꞌin tsikenikue, ꞌba xi tenikue ngandaꞌe bi xiꞌinri mani. Kjuakixi= xi kisji. \p \v 19 ꞌBa chjunbiu kitsure: \p —Naꞌen, xuta chinga profeta=ru kuáin. \v 20 Xuta chingani̱ kitsichjire Naꞌenchana ngaꞌe nindubi. Tunga jun mixun=ñu nga naxinanda Jerusalén= ngaꞌnde ña machjen nga sichjire Naꞌenchana. \p \v 21 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Na, ngatjamakjainri mé= xi texinra̱. Kjuaꞌe nixtjin kionga bi nde kjaꞌeñu nindubi ꞌba bi nde kuanginñu naxinanda Jerusalén nga sichji_ru Naꞌenchana. \v 22 Jun bi ꞌyo ꞌyá= xi nichji_ru. Tunga ji̱n ꞌya=ni ꞌyá= xi nichji_ri̱, ngatꞌa ngajinre xuta judío= ndibani xi sikꞌangi xuta. \v 23 Tunga je tifaꞌe nixtjin ꞌba ngandaꞌe= nga xuta xi tsichji kjuakixire Naꞌenchana sichjire nga ko fani kjuakixi jotsaꞌen kuakuyare Isennixtjintsjere Naꞌenchana. Ngatꞌa kui= xuta xi ꞌbatsaꞌen mejénre Naꞌenchana nga sichjire. \v 24 Naꞌenchana, kui= xi Isennixtjin. Kui kjuañu xi sichjire, tjinnere nga ko fani kjuakixi sichjire jotsaꞌen kuakuyare Isennixtjintsjere Naꞌenchana —kitsu Jesús. \p \v 25 ꞌBa chjunbiu kitsure: \p —ꞌBe=ña̱ nga kjuaꞌe Mesías (kui xi Cristo ꞌmi). ꞌBa kionga kui kjuaꞌe, kuetsuya yejena jó tsunire xi tjin. \p \v 26 —Kui= ña̱, xi tifakori —kitsu Jesús. \p \v 27 ꞌBa kio jaꞌe ngani xutare, ꞌba kuakunre nga Jesús tifako nijmi jngu chjun. Tunga niꞌyá kuán kakun tsiningiyare mé= xi mejénre asa mé= xi tifako nijmi chjunbiu. \v 28 ꞌBa ꞌbatsaꞌen chjunbiu ꞌejña nisare ꞌba kiji ngajin naxinando nga kikeꞌere nijmi xuta ꞌba kitsu: \p \v 29 —Ndechutsejen_ru jngu xuta xi kitsuna̱ ngayéje xi tu je kitsaꞌaa̱n. Ngu tsa kui= ni xi Cristo. \p \v 30 ꞌBa ꞌbatsaꞌen ꞌetjutsiꞌi naxinando ꞌba kiji ña tijña Jesús. \v 31 ꞌBa kionga chjunbiu kiji ngajin naxinando, xutare Jesús inyaꞌbetsꞌare nga inyatsure: \p —Maestru, tinchjachi. \p \v 32 Tunga Jesús kitsure: \p —Tjin=na̱ xichine xi bi ꞌyo jun. \p \v 33 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xutare tsiningiyakañare xinkjin: \p —¿A tjin= tsé xi jaꞌekore xichine? \p \v 34 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Xi chinena̱, kui= nga saꞌaa̱n jotsaꞌen mejénre xi kitsikasenna̱ ꞌba nga sikꞌetjusaa̱n xa xi tseꞌe. \v 35 ¿A bi mixun jun: “Ñujun sa chaja ngisa nga kjuaꞌe chanre tsujmi ntjio”? Tunga an xin_nuu̱: Chjuꞌingiu tuxkún ꞌba chutsijon. Xuta xi ndiba jan jo=ni chan xi je jaꞌe nixtjinre, ꞌba je ku̱an sꞌe̱ku. \v 36 Xi ꞌbeku cho̱n, kui= xi machjire. ꞌBa chan xi tiꞌbeku, kui xi tsunire xuta xi sꞌe̱re kjuabenichun xi bi fetꞌa. ꞌBa ꞌbatsaꞌen tujngu ngatatsitsja xi ꞌbentje ꞌba xi ꞌbeku cho̱n. \v 37 Ngatꞌa kjuakixi= xi tsu en xi tsu: “Jngu xi ꞌbentje ꞌba kjaꞌere xi ꞌbeku.” \v 38 An kitsikasen_nuu̱ nga kꞌueku chanre tsujmi ntje xi bi jun kikꞌengiu kjuanima. Kjaꞌe xi ꞌetutsꞌinre xo, tunga ko jun texuntsjo ngandaꞌe chjire xa xi kitsaꞌen —kitsu Jesús. \p \v 39 ꞌBa nkjin= xuta xi tseꞌe Samaria xi tjindu ngaꞌndebiu kuakjainre ngatꞌare Jesús, ngatꞌa chjunbiu kitsu: “Kitsuna̱ ngayéje xi tu je kitsaꞌaa̱n.” \v 40 ꞌBamani, kionga xuta xi tseꞌe Samaria jaꞌekun Jesús, tsiꞌare nga kꞌuejñako kio. ꞌBa jó nixtjin tsekꞌejña Jesús, \v 41 ꞌba ꞌñu nkjin xuta kuakjain ngisare ngatꞌare en xi kinchja. \v 42 ꞌBa xutabiu kitsure chjunbiu: \p —Ngandaꞌe makjainni̱ bi tu ngatꞌare en xi kisji. Ngatꞌa ji̱n fani xi je kjinuꞌya_ri̱ ꞌba ꞌya=ni nga kjuakixi= nga kui= xi sikꞌangi xuta xi tseꞌe ngasunꞌndio. \s1 Jesús tsinda kiꞌndire jngu xuta xi tsaꞌexatꞌare rey \p \v 43 Kionga je jaꞌa jó nixtjin, Jesús ꞌetju kio ꞌba kiji ngani nangi Galilea. \v 44 Ngatꞌa Jesús kitsuyakixi nga jngu profeta bi ꞌyakun ña nangire fa. \v 45 ꞌBa kionga echu nangi Galilea, xuta xi kio tseꞌe kiskjebetjo, ngatꞌa tsabe ngayéje xi kitsaꞌen Jesús naxinanda Jerusalén ngajinre sꞌiu. Ngatꞌa ko kui kiji sꞌiu. \p \v 46 ꞌBatsaꞌen echu ngani Jesús Caná, ngaꞌnde xi tijña ngajinre nangi Galilea, ña nando kitsaꞌenni binu. ꞌBa naxinanda Capernaum tijña jngu xuta xi tsaꞌexatꞌare rey xi ꞌñu tjiꞌme kiꞌndire. \v 47 Kionga kui kjintꞌe en nga Jesús ꞌetju nangi Judea ꞌba nga jaꞌe nangi Galilea, ꞌbatsaꞌen jaꞌekun Jesús ꞌba ꞌetsꞌare nga kuaje ndaba, tuxi sindani kiꞌndire xi je mején kueya. \v 48 ꞌBamani Jesús kitsure: \p —Tsa bi xio kjuakun ko chuba xi bakutsejen kjuaꞌñure Naꞌenchana, bi ku̱akjainnu. \p \v 49 ꞌBa xi tsaꞌexatꞌare rey kitsure: \p —Naꞌen, tiꞌen kjuanda, ndibafanichi ndeꞌanire nga kje ꞌmejín kiꞌndina̱. \p \v 50 ꞌBa kio Jesús kitsure: \p —Tꞌin ngani niꞌyari. Je nda ngani kiꞌndiri. \p ꞌBa xutabiu kuakjainre en xi kitsu Jesús ꞌba kiji. \v 51 ꞌBa kionga je masen tjen ndiyo, kisatejin nchja chuꞌndare ꞌba kitsure: \p —Je nda ngani kiꞌndiri. \p \v 52 ꞌBatsaꞌen xutabiu tsiningiyare nchja chuꞌndare jó chun ꞌetutsꞌinre nga kuanda ngani kiꞌndire, ꞌba nchjabiu kitsingojore: \p —Chuba jngu nga kuangixun ngujña ꞌetjukajinre chiꞌin ntꞌai kiꞌndiri. \p \v 53 ꞌBatsaꞌen naꞌenre kiꞌndibiu jaꞌetsjenre nga kui= chubabiu nga Jesús kitsure: “Je nda ngani kiꞌndiri.” ꞌBa xutabiu ko ngatsiꞌi xi tjin ngaya ndaba kuakjainre ngatꞌare Jesús. \v 54 Kui kjuakunbi xi majóni xi kitsaꞌen Jesús, kionga ꞌetju nangi Judea ꞌba jaꞌe ngani nangi Galilea. \c 5 \s1 Jesús tsinda jngu xuta xi bi ma fi \p \v 1 Kjaꞌe nixtjin ngani kionga xuta judío inyaꞌbaxje jngu sꞌi, Jesús kiji naxinanda Jerusalén. \v 2 ꞌBa kio tijña jngu ngaꞌnde ña inya nanda xi tiñare xuntjare naxinando xi Xuntja Chutsanga ꞌmi. Kui ngaꞌnde ña inya nanda xi Betesda ꞌmi nga en hebreo. ꞌBa ón mani ngi niꞌyare, \v 3 ña tjindu nkjin xuta xi sefesun: xuta ka, xi bi ma fi, ꞌba ko xi bi nda ndsaku. Kui xi inyakuyare nga steya nando. \v 4 Ngatꞌa tu sakꞌua nga jngu ankjere Naꞌenchana faꞌe ngajin ngaꞌndebiu ña inya nanda ꞌba tsiteyangire, ꞌba xi tjun tsungijin yojore ngajin nando kionga je kiteya, kui= xi manda tume chiꞌin xi kunre. \v 5 ꞌBa kio kjijñajinre xuta xi sefesun jngu xuta xi kuakantjioꞌon ján nu tjinre nga tjiꞌme. \v 6 ꞌBa kionga Jesús tsabe nga xutabiu tikjijña kio ꞌba ꞌba nde tsabe nga je nkjin nu tjinre nga tjiꞌme, kitsure: \p —¿A mejénri ku̱anda ngani? \p \v 7 ꞌBa xuta xi tjiꞌmio kitsu: \p —Ji naꞌen, tuꞌyá tjinna̱ xi kuasekona̱, tsa sungijinna̱ nando kionga teya. ꞌBa kionga sungijia̱n yojona̱ tsakaiñu, tu kjaꞌe xi tjun tsungijin yojore. \p \v 8 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Tisetjen, chjube nijñari xi tetsjujñasin ꞌba tꞌin. \p \v 9 ꞌBa ndekuini chubabiu kuanda ngani xutabiu, ꞌba jaꞌaya nijñare xi tikjijñasun ꞌba kiji. Tunga kui nixtjinbiu, nixtjin nga nikjaꞌaya=. \v 10 Kui kjuañu xuta judío kitsunire xuta xi kuando: \p —Xutu= ngandaꞌe. Bi tixaꞌnderi nga xꞌe nijñari. \p \v 11 ꞌBa xutabiu kitsure: \p —Xi kitsindana̱, kui xi ꞌba kitsuna̱: “Chjube nijñari xi tetsjujñasin ꞌba tꞌin.” \p \v 12 ꞌBa nchjabiu tsiningiyare: \p —¿ꞌYá= xi ꞌba kitsuri: “Chjube nijñari xi tetsjujñasin ꞌba tꞌin”? \p \v 13 Tunga xuta xi kuanda bi be ꞌyá= xi kitsinda, ngatꞌa Jesús je kijijinre ngajinre xutankjiun xi inya kio. \v 14 ꞌBa jaskan Jesús kiskajin ngani xutabiu ña ma ndetsinre ningu ꞌba kitsure: \p —Ji naꞌen, je kuanda ngani ngandaꞌe. Bi nde ñaꞌanni je, tuxi bi nde satetꞌaniri xi ngisa chꞌo. \p \v 15 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xutabiu kiji ꞌba yeꞌere nijmi xuta judío nga Jesús= xi kitsinda. \v 16 ꞌBa kui kjuañu xuta judío kitsjengikeni Jesús, ngatꞌa tsaꞌen= kibi nixtjin nga nikjaꞌaya. \v 17 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús kitsure nchjabiu: \p —Naꞌenna̱ titsaꞌexa kaꞌnda ngandaꞌe, ꞌba ꞌba nde an tetsaꞌexa. \p \v 18 Kui= kjuañu xuta judío ngisa tsangisjai ndiyanire nga mejénre sikꞌen Jesús, ngatꞌa bi tsa tu nixtjin nga nikjaꞌaya tjimangane, tunga ꞌba=nde tsu nga Naꞌenchana xi naꞌenre ꞌba ꞌba=tsaꞌen ndekui tajngu joni Naꞌenchana kitsaꞌen yojore. \s1 Jesús tsuya ngatꞌare xare \p \v 19 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús kinchja ꞌba kitsure nchjabiu: \p —Kjuakixi= xi texin_nuu̱. Tumé ma tsaꞌen Kiꞌndire Naꞌenchana xi tu kuenda tseꞌe. Tu kui sani mé= xi tjibe nga titsaꞌen Naꞌenre, kui= xi tsaꞌen kui ngayeje. Ngatꞌa ngayéje mé= xi tsaꞌen Naꞌen, ndekuinire xi tsaꞌen Kiꞌndiu. \v 20 Ngatꞌa Naꞌen ꞌñu= tsimején Kiꞌndiu ꞌba baku=re ngayéje mé= xi tsaꞌen. ꞌBa kuaku=re xa xi ngisa je ngisa nga ko mare kibi, tuxi ku̱akunninu. \v 21 Ngatꞌa jotsaꞌen Naꞌen tsikjaꞌayare xuta ngajinre mikꞌen ꞌba tsikꞌendukun ngani, ꞌba=nde tsaꞌen Kiꞌndiu tsikꞌendukun xi mejénre sikꞌendukun. \v 22 Ngatꞌa bi Naꞌen xi tsaꞌenre kjua xuta. Tusa Kiꞌndiu kitsjare nga kui xi saꞌenre kjua ngatsiꞌi xuta, \v 23 tuxi ngatsiꞌi xuta skuekunni Kiꞌndiu jotsaꞌen bekun Naꞌen. Xi bi bekun Kiꞌndiu, ꞌba=nde bi bekun Naꞌen xi kui kitsikasen. \p \v 24 ’Kjuakixi= xi texin_nuu̱. Xi kuasen ñojon enna̱ ꞌba ku̱akjainre ngatꞌare xi kitsikasenna̱, kui= xi sꞌe̱re kjuabenichun xi bi fetꞌa. ꞌBa bi siꞌanre kjua ngatꞌare jere xutabiu, ngatꞌa je jaꞌaxtiu ngajinre kjuabeya ꞌba jaꞌasꞌen ña tjin kjuabenichun. \v 25 Kjuakixi= xi texin_nuu̱. Kjuaꞌe= chu̱ba̱ ꞌba ngandaꞌe= nga je jaꞌe chu̱ba̱biu kionga mikꞌen kjuintꞌe jndare Kiꞌndire Naꞌenchana. ꞌBa xi kjuintꞌe, kui= xi sꞌe̱re kjuabenichun. \v 26 Ngatꞌa jotsaꞌen tu ngatꞌa tseꞌe Naꞌenchana tijña kjuabenichun, ꞌba=nde tsaꞌen kitsja nga tu ngatꞌa tseꞌe Kiꞌndiu kꞌuejña kjuabenichun. \v 27 ꞌBa Naꞌen kitsjare kjuaꞌñu Kiꞌndiu tuxi saꞌenire kjua xuta, ngatꞌa kui= xi Kiꞌndire Xuta xiꞌiun. \v 28 Bi makunnu kibi. Ngatꞌa kjuaꞌe= chu̱ba̱ kionga kjuintꞌe jndare Kiꞌndiu ngatsiꞌi xuta xi kjiyunijin \v 29 ꞌba kuisetjen ngani. Xi nda kitsaꞌen, kui= xi kuisetjen nga sꞌe̱re kjuabenichun. Tunga xi bi nda kitsaꞌen, kui= xi kuisetjen nga siꞌanre kjua. \s1 Jesús tsu mé= xi bakutsejen nga kikaꞌere kjuaꞌñu \p \v 30 ’Tumé ma tsaꞌaa̱n xi tu kuenda tsaꞌan. Jotsaꞌen ntꞌia̱, ꞌba=tsaꞌen tsaꞌaa̱n kjua. ꞌBa kixi tsaꞌaa̱n kjua, ngatꞌa bi an ꞌbaxje_ra̱ kjuaꞌñu yojona̱. Tusa tsaꞌaa̱n xi mejénre Naꞌen xi kitsikasenna̱. \v 31 Tsa an xinyakixia̱ ngatꞌana̱, bi ndiya chjubere en xi xia̱n. \v 32 Tunga tjin= jngu xi tsuyakixi ngatꞌana̱, ꞌba ꞌbe=ña̱ nga kjuakixi= en xi tsuyakixi ngatꞌana̱. \v 33 Jun kjinikasion nchja xi kikiningiyare Juan, ꞌba kui= xi kitsuyakixi ngatꞌare mé= xi kjuakixi. \v 34 Tunga an bi machjenna̱ tsa xuta kuetsuyakixi ngatꞌana̱, tunga teꞌbejñatsejen_nuu̱ kibiu, tuxi kꞌuangiñu. \v 35 Juan, jo=ni jngu ndiꞌi xi kiti ꞌba kitsitsejen, ꞌba jun kuamejénnu nga kjinitsjajin ngutjun ndiꞌire. \v 36 Tunga an tjinna̱ xi tsuyakixi ngatꞌana̱ xi ngisa je ngisa nga ko mare en xi kinchja Juan. Ngatꞌa xa xi kitsjana̱ Naꞌenchana nga sikꞌetjusaa̱n ꞌba xi tetsaꞌaa̱n ngandaꞌe, kui= xi ꞌba nde titsuyakixi ngatꞌana̱ ꞌba tibakutsejen nga Naꞌenchana xi kitsikasenna̱. \v 37 ꞌBa Naꞌen xi kitsikasenna̱, kui= xi ꞌba nde titsuyakixi ngatꞌana̱. Jun kje nuꞌyajin_ru jndare ninga kje ꞌyajíun jó kjiꞌi. \v 38 Ninga bi tijñajin inimanu enre, ngatꞌa bi makjainnu ngatꞌare xi kitsikasen. \v 39 Ne ꞌñu chutꞌayo enre Naꞌenchana, ngatꞌa manu nga kio sa̱kujinnu kjuabenichun xi bi fetꞌa. ꞌBa ndekuini enre Naꞌenchana xi ꞌba nde titsuyakixi ngatꞌana̱, \v 40 tunga bi mejénnú foꞌo ngatꞌana̱, tuxi sꞌe̱ninu kjuabenichun. \p \v 41 ’Bi kjuajere xuta xi temangisjaa̱. \v 42 Tunga an ꞌbexkun_nuu̱ ꞌba ꞌbeña̱ nga bi nimijion Naꞌenchana. \v 43 Ngatꞌa jaꞌe=ña̱ ngatꞌare jaꞌenre Naꞌenchana̱, ꞌba jun bi techjubetjonuu̱. Tunga tsa kjaꞌe kjuaꞌe xi tu jaꞌenre yaꞌa sa, tusa kui xjubetjo. \v 44 Kui kjuañu, ¿jó tsaꞌen ku̱akjainninu ngatꞌana̱? Tsa nde ngajinre xingiu mejénninu sꞌe̱nu kjuaje ꞌba bi minyisjo kjuaje ngixkun Naꞌenchana xi jngututu. \v 45 Bi nikjaꞌetsjion tsa an kuaneje_nuu̱ ngixkun Naꞌenchana. Xi kuanejenu, Moisés= xi techuya_ru nga sakunu kjuanda ngatꞌare. \v 46 Ngu tsa makjainnu mé= xi kitsiꞌindu Moisés, ꞌba=nde ku̱akjainnu ngatꞌana̱, ngatꞌa Moisés kitsiꞌindu= ngatꞌana̱. \v 47 Tunga tsa bi makjainnu mé= xi kitsiꞌindu Moisés, ¿jótsaꞌen ku̱akjainninu en xi tenchjaa̱? —kitsu Jesús. \c 6 \s1 Jesús tsikjén ón mi xuta \r Mt. 14:13-21; Mr. 6:30-44; Lc. 9:10-17 \p \v 1 Kjaꞌe nixtjin ngani Jesús kiji xingunda ndachikun Galilea, xi ꞌba nde ndachikun Tiberias ꞌmi. \v 2 ꞌBa ne nkjin xuta tjenngire, ngatꞌa tsabe kjuakun xi kitsaꞌen nga kitsinda xuta xi sefesun. \v 3 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús tsijin jngu nindu ꞌba kio tsekꞌejñako xutare. \v 4 Kui nixtjinbiu je tjimatiña sꞌi pascua xi ꞌbaxje xuta judío. \v 5 Kionga Jesús kiskutsejen ꞌba tsabe nga ne nkjin xuta inyatsitiñatꞌare, kio jako Felipe ꞌba kitsure: \p —¿Ñá=ñu kuinda niñuxtila xi skine xutankjiun? \p \v 6 Tunga tuxi skutꞌáyakoni Felipe nga ꞌba kitsure, ngatꞌa be= kui mé= xi saꞌen. \v 7 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Felipe kitsu: \p —Tsa jó sientu ton denario niñuxtila kuinda, ninga tsa ichi ichi kuaꞌere nga jngu jngu, bi ku̱anni. \p \v 8 ꞌBa ꞌbatsaꞌen kinchja jngu xutare Jesús xi Andrés ꞌmi, xi ntsꞌe mani Simón Pedro ꞌba kitsu: \p \v 9 —Ngaꞌe sejña jngu chiꞌndi xi yaꞌa ón niñuxtila xi kuandakoni cebada ko jó tjiuti. Tunga, ¿jótjin ku̱anire xutankjiun kibiu? \p \v 10 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús kitsu: \p —ꞌBa tꞌin_ru nga ngatꞌendu ngatsiꞌi xuta. \p ꞌBa kui ngaꞌndebiu ne tjin xka ngijña, ꞌba tsekꞌendu ngajin ngijño jeru mején ón mi xuta xiꞌin. \v 11 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús kiskjebe niñuxtilo ꞌba kitsjare kjuanda Naꞌenchana ꞌba kitsitsojosunre xuta xi tsikꞌendu kio. ꞌBa ꞌba nde kitsiko tjiutiu ngayeje nga kitsjare jotjin mejénre xuta. \v 12 ꞌBa kionga je nda kitsere xuta, ꞌbatsaꞌen jako ngani xutare ꞌba kitsure: \p —Tꞌeku xkua xi tsꞌangiu, tuxi tumé kjuetsunni. \p \v 13 ꞌBa ꞌbatsaꞌen nchjabiu ꞌeku xkua xi tsꞌangire niñuxtila cebada xi ón, ꞌba tejó nisin kuán xkua xi tsꞌangire xuta. \v 14 ꞌBa kionga xutankjiun tsabe kjuakun xi kitsaꞌen Jesús, ꞌbatsaꞌen ꞌba kitsure xinkjin: \p —Kjuakixi= nga kui xuta chinga profeta xi tjinnere nga kjuaꞌe ngasunꞌndebi. \p \v 15 Tunga Jesús tsabe nga nchjabiu mejénre kueko kjuaꞌñu nga rey saꞌen. Kui kjua tsakasentꞌaxin nganire nga kikꞌejña tajngu nindu. \s1 Jesús fisun ndachikun \r Mt. 14:22-27; Mr. 6:45-52 \p \v 16 Kionga je tjimaꞌña, xutare Jesús jaꞌejen ꞌnda ndai ndachikun. \v 17 ꞌBa kionga je kuajñure nde, tunga tojo kje faꞌetjenngijín Jesús, jaꞌasꞌen barku, tuxi kjuaꞌaxtiukjani ndachikun nga kuaje Capernaum. \v 18 ꞌBa tukjuan kuán jngu ntjo ꞌñu xi niki kiskjenitjen ndachikun. \v 19 Kionga je echu ón asa jon kilómetro, kio tsabe nchjabiu nga Jesús ndibasun ndachikun nga titsitiñatꞌare barku, ꞌba kitsakjun. \p \v 20 Tunga Jesús kitsure: \p —An= ña̱. Bi kun. \p \v 21 ꞌBa nchjabiu kuatsjare nga Jesús jaꞌasꞌen barku, ꞌba tukjiaꞌa echu sani nangi ña inyafi. \s1 Jesús tsuya ñáre niñuxtila xi kjuakixi \p \v 22 Nga kuanyujun xuta xi tsekꞌendu xingunda ndachikun tsabe nga tu jngu sani barku xi ꞌetju kio ꞌba nga Jesús bi jaꞌasꞌen nga kiko xutare, ngatꞌa tu kiji suba= xutare. \v 23 ꞌBa ꞌbatsaꞌen jaꞌe jó ján kjaꞌe barku xi ꞌetjuni Tiberias nga jaꞌetiña ña kiskine niñuxtila xuta, kionga Jesús je kitsjare kjuanda Naꞌenchana. \v 24 ꞌBamani, kionga xutankjiun tsabe nga Jesús bi nde kio tijñani ninga xutare, ꞌbatsaꞌen jaꞌasꞌen barkubiu nga kikangisjai kui naxinanda Capernaum. \v 25 ꞌBa kionga je kuasjaire xingunda ndachikun, kitsure: \p —Maestru, ¿kjiaꞌáñu jaꞌe ngaꞌe? \p \v 26 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Kjuakixi= xi xin_nuu̱. Kjiꞌyañu kjuakun xi kitsaꞌaa̱n, tunga bi kui kjuañu teminyisjaininuu̱. Tu Ngatꞌare= nga nda kitsitsenu niñuxtila xi kichinio, kui kjuañu teminyisjainiñuu̱. \v 27 Bi ñaꞌaxa_ru xichine xi mare fe. Tusa tiꞌaxa_ru xichine xi bi fe, xi sjanu kjuabenichun xi bi fetꞌa. Kui xichinebiu xi sjanu Kiꞌndire Xuta xiꞌiun, ngatꞌa kui= xi ꞌexare Naꞌenchana. \p \v 28 ꞌBa nchjabiu kitsu: \p —¿Mé= xi tjinnere nga siꞌee̱n ji̱n, tuxi sikꞌetjusunnii̱ xa xi mejénre Naꞌenchana? \p \v 29 ꞌBa Jesús kitsingojo nganire: \p —Kui xa kibi xi mejénre Naꞌenchana nga sikꞌetjusun, nga tjinnere nga ku̱akjainnu ngatꞌare xi kitsikasen. \p \v 30 ꞌBa nchjabiu kitsu ngani: \p —¿Mé= kjuakun xi kuakutsejennii̱, tuxi xianii̱ ꞌba ku̱akjainni̱ ngatꞌa tsiji? ¿Mé= xa xi ñeꞌen? \v 31 Joni xuta chingana, kui xi kiskine tsajmi xi chine xi mana ꞌmi kionga tsekꞌendu nangi tꞌaxiun. Ngatꞌa ꞌba=tsaꞌen kuaꞌindutꞌa enre Naꞌenchana: “Ngankꞌaa kikaꞌenire niñuxtila xi kiskine.” \p \v 32 ꞌBa Jesús kitsu: \p —Kjuakixi= xi xin_nuu̱. Bi Moisés xi kitsjanu niñuxtila xi jendibajenni ngankꞌaa. Tusa Naꞌenchana̱ tsja_nuu̱ ngandaꞌe niñuxtila xi kjuakixi xi ndibajenni ngankꞌaa. \v 33 Ngatꞌa niñuxtila xi tsja Naꞌenchana, kui= xi jendibajenni ngankꞌaa ꞌba mare tsikꞌendukun xuta ngasunꞌndebi. \p \v 34 ꞌBa nchjabiu kitsu: \p —Naꞌen, taꞌentsjainii̱ niñuxtilabiu. \p \v 35 ꞌBa Jesús kitsure: \p —An= ña̱ niñuxtila xi tsikꞌendukun xuta. Xi kjuaꞌe ngatꞌana̱ bi nde ku̱abojonire, ꞌba xi ku̱akjainre ngatꞌana̱ bi nde ku̱axindanire. \v 36 Tunga je kixin_nuu̱, ninga tsa teꞌyanuu̱ tunga bi tjimakjainnu. \v 37 Ngatsiꞌi xuta xi Naꞌenna̱ tsjana̱ kjuaꞌe ngatꞌana̱, ꞌba xi kjuaꞌe ngatꞌana̱ bi kꞌuaxjia̱ ngandetsian. \v 38 Ngatꞌa ngankꞌaa jendibajenña̱, tuxi sikꞌetjusunña̱ jotsaꞌen mejénre Naꞌen xi kitsikasenna̱ ꞌba bi jotsaꞌen an mejénna̱. \v 39 ꞌBa xi kitsikasenna̱ mejénre nga nijnguú sichajaa̱ xi je kitsjana̱. Tusa mejénre nga sikjaꞌaya ngani_ra̱ ngajinre mikꞌen xutabiu nga kjuetꞌa nixtjin. \v 40 Ngatꞌa Naꞌenna̱ mejénre nga ngatsiꞌi xi skue Kiꞌndiu ꞌba ku̱akjainre ngatꞌa tseꞌe sꞌe̱=re kjuabenichun xi bi fetꞌa. ꞌBa an sikjaꞌaya ngani_ra̱ ngajinre mikꞌen xutabiu nga kjuetꞌa nixtjin —kitsu Jesús. \p \v 41 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xuta judío chꞌotsaꞌen kinchja cheje ngatꞌa tseꞌe Jesús, ngatꞌa kitsu nga kui= xi niñuxtila xi ngankꞌaa jendibajenni. \v 42 ꞌBa kitsu: \p —¿A bi kui xutabi xi Jesús, kiꞌndire Kuse? ꞌYaña naꞌenre ko nare. ¿Jó tjinnire nga ꞌba titsu nga ngankꞌaa jendibajenni? \p \v 43 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Bi chꞌotsaꞌen chuko xingiu ngatꞌare mé= xi kixia̱n. \v 44 Ngatꞌa niꞌyá ku̱an kjuaꞌe ngatꞌana̱ tsa bi Naꞌen xi kitsikasenna̱ kjuaꞌeko, ꞌba an sikjaꞌaya ngani_ra̱ ngajinre mikꞌen nga kjuetꞌa nixtjin. \v 45 ꞌBa=tsaꞌen kitsiꞌindu nchja chinga profeta: “Naꞌenchana kuakuyare ngatsiꞌi xuta.” ꞌBamani, ngatsiꞌi xi basen ñojonre Naꞌenchana ꞌba xi mare ngatꞌare mé= xi tsu, kui= xi kjuaꞌe ngatꞌana̱. \p \v 46 ’Nisa ꞌyajín be jó kjiꞌi Naꞌenchana. Tu jngu sani xi jendibani ña tijña Naꞌenchana, kui= xi je tsabe jó= kjiꞌi kui. \v 47 Kjuakixi= xi xin_nuu̱. Xi ku̱akjainre ngatꞌana̱, kui= xi tjinre kjuabenichun xi bi fetꞌa. \v 48 An= ña̱ niñuxtila xi tsjare kjuabenichun xuta. \v 49 Xuta chinganu kiskine tsajmi xi chine xi mana ꞌmi nangi tꞌaxiun, tunga tojo jesun. \v 50 Tunga niñuxtila kibi ngankꞌaa jendibajenni, tuxi tuꞌyani xi skine bi nde kueyani. \v 51 An= ña̱ niñuxtila xi tijñakun xi ngankꞌaa jendibajenni. Tsa tjin xi skine niñuxtilabi, kui= xi sꞌe̱re kjuabenichun xi bi fetꞌa. ꞌBa niñuxtila xi sja, kui= xi yojona̱ xi sjantjai_ra̱ xuta ngasunꞌndebi tuxi sꞌe̱nire kjuabenichun —kitsu Jesús. \p \v 52 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xuta judío tu josiko xinkjin ꞌba kitsu: \p —¿Jó tsaꞌen ku̱an sjana yojore xutabi nga xinia? \p \v 53 ꞌBa Jesús kitsu: \p —Kjuakixi= xi xin_nuu̱. Tsa bi xino yojore Kiꞌndire Xuta xiꞌiun ꞌba bi sꞌiu jinre, bi sꞌe̱ kjuabenichun ngajinnu. \v 54 Xi skine yojona̱ ꞌba kꞌui jinna̱, kui= xi sꞌe̱re kjuabenichun xi bi fetꞌa, ꞌba an sikjaꞌaya ngani_ra̱ xutabiu nga kjuetꞌa nixtjin. \v 55 Ngatꞌa yojona̱ kui= xi xichine kjuakixi ꞌba jinna̱ kui= xi nanda kjuakixi. \v 56 Xi skine yojona̱ ꞌba kꞌui jinna̱, kui= xi kꞌuendujinntsjaina̱, ꞌba an kuatejñajinntsjai_ra̱. \v 57 Jotsaꞌen Naꞌenchana xi tsja kjuabenichun kitsikasenna̱ ꞌba ngatꞌare kui tejñakua̱n, ꞌba=nde tsaꞌen ngatꞌare xuta xi saꞌenna̱ xichinere, kui= xi sja_ra̱ kjuabenichun. \v 58 Kibi= niñuxtila xi ngankꞌaa jendibajenni ꞌba bi joni tsajmi xi chine xi mana ꞌmi xi kiskine xuta chinganu ꞌba tojo jesun. Ngatꞌa xi skine niñuxtilabi, kui= xi sꞌe̱re kjuabenichun xi bi fetꞌa. \p \v 59 ꞌBa=tsaꞌen kinchja Jesús nga yakuya ngaya jngu niꞌya sinagoga naxinanda Capernaum. \s1 En xi tsja kjuabenichun xi bi fetꞌa \p \v 60 Kionga kjintꞌe xutare en xi kinchja, ꞌbatsaꞌen nkjin xi ꞌba kitsu: \p —¿ꞌYá= xi ku̱akjainre enbi? ꞌÑu= naꞌen tjinre. \p \v 61 Tunga Jesús tsabe nga chꞌotsaꞌen inyafocheje xutare ngatꞌare kibiu ꞌba kitsure: \p —¿A chꞌo manu kibiu? \v 62 ¿ꞌBa jó ku̱annu tsa xio Kiꞌndire Xuta xiꞌiun kionga kuenijin ngani ngaꞌnde ña jendibani? \v 63 Isennixtjintsjere= Naꞌenchana xi tsjare kjuabenichun xuta, tunga niꞌmé xi tseꞌe ngasunꞌndio ku̱anre sjare kjuabenichun xuta. ꞌBa en xi kixin_nuu̱, kui= xi tseꞌe Isennixtjintsjere Naꞌenchana ꞌba tsjare kjuabenichun xuta. \v 64 Tunga tjin= ngajinnu yakꞌa xi bi makjainre kitsu Jesús, ngatꞌa ꞌnda nga tutsꞌinre jaꞌba be= ꞌyá xi bi makjainre ꞌba ꞌyá xi singantsja. \v 65 ꞌBa ꞌba nde kitsu: \p —Kui= kjua ꞌba kixinni_nuu̱ nga tuꞌyá ku̱an kjuaꞌe ngatꞌana̱ tsa Naꞌenchana bi saꞌen nga ku̱an kjuaꞌe ngatꞌana̱. \p \v 66 ꞌNda kui nixtjinbiu nkjin xutare kitsikumare ꞌba bi nde tsakꞌajmekoni. \v 67 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús jako xutare xi tejó ꞌba tsiningiyare: \p —¿A mejénnú kuangiun jun ngayeje? \p \v 68 ꞌBa Simón Pedro kitsingojore: \p —Naꞌen, ¿ꞌyá= ngisa xi kuangitjenngii̱? Ji= xi nukjua nijmi en xi tsjare kjuabenichun xi bi fetꞌa xuta. \v 69 Je makjainni̱ ꞌba ꞌya=ni nga ji= xi Cristo, xi Kiꞌndire Naꞌenchana xi tijñakun. \p \v 70 ꞌBa Jesús kitsure: \p —An= kiskjaꞌajin_nuu̱ jun xi tejó, tunga ngajinnu tjin jngu xi chanayi. \p \v 71 Nga ꞌba kitsu ngatꞌa tseꞌe Judas Iscariote kinchja. Xi kiꞌndire Simón. Ngatꞌa kui= xi singantsja ꞌba jngu xutare xi tejó. \c 7 \s1 Jesús fi jngu sꞌi naxinanda Jerusalén \p \v 1 ꞌBa jaskan Jesús tsuꞌba nangi Galilea. Bi kuamejénre nga tsakꞌajme tsejen nangi Judea, ngatꞌa xuta judío xi tjindu kio tsangisjai ndiya jótsaꞌen sikꞌenni kui. \v 2 Tunga je tjimatiña sꞌi xi ꞌbaxje xuta judío xi sꞌire niꞌya xi tu beni ngisa. \v 3 ꞌBa ꞌbatsaꞌen ꞌbi kitsu ntsꞌe Jesús: \p —Bi tu ngaꞌe beni. Tusa tꞌin ña tijña nangi Judea, tuxi skueni xutari mé= xi teñeꞌen. \v 4 Ngu tsa jngu xuta mejénre xiaxkun bi ꞌbejñaꞌmo mé= xi tsaꞌen. Kui kjuañu tsa ñeꞌen kjuakun, tusa takutsejen_ri yojori xuta ngasunꞌndebi \v 5 —kitsu ntsꞌe, ngatꞌa ni ntsꞌejín kuakjainre ngatꞌare kui. \p \v 6 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Kje faꞌejín chubana̱. Tunga ngatꞌanu jun, tume chubañu ma ñoꞌon mé= xi mejénnú. \v 7 Bi ma mastikenu xuta ngasunꞌndebi jun, tunga inyamastike=na̱ an ngatꞌa texinyataꞌenña̱ nga chꞌo tjin mé= xi inyatsaꞌen. \v 8 Tangiun jun sꞌiu. Tunga an bi kjuia̱, ngatꞌa kje faꞌejín chubana̱ \v 9 —kitsu Jesús ꞌba tsekꞌejña nangi Galilea. \p \v 10 Tunga kionga je kiji ntsꞌe Jesús, ꞌbatsaꞌen kui kiji sꞌiu ngayeje. Tunga bi kiji tsejen, tu kiji ꞌmo. \v 11 ꞌBa xuta judío tsangisjai Jesús ngajin sꞌiu, ꞌba kitsu: \p —¿Ñá=ñu tijña xutabiu nde? \p \v 12 ꞌBa ngatsiꞌi xutankjiun inyafo nijmi ngatꞌare Jesús. Tjin yakꞌa xi tsu: “Kui jngu= xuta xi nda xuta.” ꞌBa tjin yakꞌa xi kitsu: “Junjun. Kui jngu= xuta xi ꞌbonachare xuta.” \p \v 13 Tunga xutankjiun bi kuán kinchja tsejen ngatꞌare Jesús, ngatꞌa tsankjunke xuta judío. \s1 Jesús bakuya ngajin sꞌire niꞌya xi tu beni ngisa \p \v 14 Kionga je masen tjen sꞌiu, Jesús jaꞌasꞌen ña ma ndetsinre ningu ꞌba yakuya. \v 15 ꞌBa xuta judío tu ꞌba= kuánre ꞌba kitsure xinkjin: \p —¿Jótsaꞌen manire xujun xutabi, nga bi kiskutꞌaya? \p \v 16 ꞌBa Jesús kitsure: \p —En xi tebakuyaa̱ bi tsaꞌan. Tseꞌe xi kitsikasenna̱. \v 17 Tsa tjin xi mejénre saꞌen jotsaꞌen mejénre xi kitsikasenna̱, kui= xi skue ñá ndibani en xi tebakuyaa̱, tsa tseꞌe Naꞌenchana asa tu kuenda tsaꞌan tenchjaa̱. \v 18 Jngu xuta xi tu kuenda tseꞌe nchja, kui= xi mejénre nga xiakun. Tunga xi mejénre nga xiakun xi kitsikasen, kui= xi nchjakixi ꞌba tumé ma chaninejere. \p \v 19 ’¿A bi Moisés xi kitsjanu kjuatexumo? Tunga nijngujín jun tenikꞌetjusun kjuatexumo. ¿Ánñu mejénninu sikꞌennuu̱? —kitsu Jesús. \p \v 20 ꞌBa xutankjiun kitsingojore: \p —¡Ngu isennixtjin xi bi nda tijñajinri! ¿ꞌYá= xi mejénre sikꞌenri? \p \v 21 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Jngu kjuakun xi kitsaꞌaa̱n, ꞌba ngatꞌare kui tu ꞌba= kuán tsiꞌinu. \v 22 Moisés yakuyanu nga sikꞌetjusun mé= xi circuncisión ꞌmi (ninga tsa bi fa Moisés xi ꞌetutsꞌinre kibiu, tusa nchja chinganu xi ꞌejñatutsꞌinnu kibiu.) ꞌBa nikꞌetjusun kibiu ninga tsa nixtjin nga nikjaꞌaya. \v 23 ꞌBa ꞌba niko kiꞌndi xiꞌinnu ninga tsa nixtjin nga nikjaꞌaya, tuxi bi kuiyuneñu kjuatexumare Moisés. Nda tjin tsuꞌba. Tunga tsa ꞌba ñoꞌon, ¿ánñu temastichaninuu̱ nga nixtjin nga nikjaꞌaya kitsindakjia̱n ngayéje yojore jngu xuta? \v 24 Bi ñoꞌon kjua tu ngatꞌare jotsaꞌen matsejen mé= xi tsaꞌen xuta. Tusa ko kjuakixi tiꞌon kjua. \s1 Bi mankjinre xuta nga Jesús xi Cristo \p \v 25 ꞌBa ꞌbatsaꞌen yakꞌa xuta xi Jerusalén tseꞌe ꞌbi kitsure xinkjin: \p —¿A bi kui xutabi xi nchjabiu mejénre sikꞌen? \v 26 Ngu chutsijon. Tsja tsaꞌen tinchja tsejen ꞌba tumé inyatsure. ¿A je kuankjinre xutaxo nga kui fa ni xi Cristo? \v 27 Tunga ꞌyaña ñá ndibani xutabi. Kionga kjuaꞌe xi Cristo, tuꞌyá skue ñá kjuaꞌeni. \p \v 28 ꞌBa ꞌbatsaꞌen ꞌñu kinchja Jesús nga yakuya ña ma ndetsinre ningu ꞌba kitsu: \p —Temixun nga ꞌyanuu̱ ꞌba nga ꞌyo ñá ndibaña̱. Tunga bi kuenda tsaꞌan jaꞌaa̱. Xi kitsikasenna̱, kui= xi kjuakixi ꞌba kui bi ꞌyo. \v 29 Tunga an ꞌbe=ña̱. Ngatꞌa kio= jendibaña̱ ña tijña, ꞌba kui= xi kitsikasenna̱. \p \v 30 ꞌBa ꞌbatsaꞌen nchjabiu kuamejénre nga kueꞌñu, tunga niꞌyá kitsuba, ngatꞌa kje faꞌejín chubare. \v 31 ꞌBa nkjin mani xuta xi inya ngajinre xutankjiun xi kuakjainre ngatꞌare kui ꞌba kitsure xinkjin: \p —Kionga kjuaꞌe xi Cristo, ¿a ngisa= tse kjuakun saꞌen ngisa nga ko mare xi titsaꞌen xutabi? \p \v 32 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xuta fariseo kjintꞌe mé= xi inyafo nijmi xutankjiun ngatꞌare Jesús. ꞌBa meni xi ngakure naꞌmi ko xuta fariseo kitsikasen nchja xi tsikuenda ningu, tuxi subani Jesús. \v 33 ꞌBa Jesús kitsu: \p —Tu chuba nixtjin kuatejñajin ngisa_nuu̱, ꞌba jaskan kjui ngaña̱ ña tijña xi kitsikasenna̱. \v 34 Kuijnyisjainuu̱ tunga bi nde xianinu. Ña kuikatejñaa̱ bi ku̱an kjuechu. \p \v 35 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xuta judío kitsure xinkjin: \p —¿Ñá= kuaje xutabi, nga bi nde ku̱asjainina? ¿A kuekun tsé xingia xi tjindujinre xuta griego ꞌba kio kuakuyare xuta griego? \v 36 ꞌBa: ¿Jó tsunire en xi kinchja nga tsu: “Kuijnyisjainuu̱ tunga bi nde xianinu”, ꞌba: “Ña kuikatejñaa̱ bi ku̱an kjuechu”? \p \v 37 Nixtjin nga je tifetꞌani̱ sꞌiu, kui xi ꞌñu ꞌbaxje xuta, ꞌba ꞌbatsaꞌen tsakasen nduju Jesús nga ꞌñu kinchja ꞌba kitsu: \p —Tsa tjin xi xindare, ngatjendiba ngatꞌana̱ ꞌba ngatꞌi. \v 38 ꞌBa ꞌbi ku̱anre jotsaꞌen kuaꞌindutꞌa enre Naꞌenchana. Xi ku̱akjainre ngatꞌana̱, kui= xi stjujin ngajin yojore ndaje xi tjinre nanda xi tsjare kjuabenichun. \p \v 39 ꞌBi kitsu Jesús nga kinchja ngatꞌare Isennixtjintsjere Naꞌenchana xi jaskan sakure xuta xi ku̱akjainre ngatꞌare kui. Ngatꞌa kui nixtjinbiu kje faꞌejín Isennixtjintsjere Naꞌenchana, ngatꞌa Jesús kje sakujínre kjuajere. \p \v 40 ꞌBa kionga xutankjiun kjintꞌe enbi, ꞌbatsaꞌen jonijmi ngatꞌare Jesús. \p —Kjuakixi=nini nga kui= xi xuta chinga profeta —kitsu yakꞌa. \p \v 41 ꞌBa yakꞌa kitsu ngani: \p —Kui= xi Cristo. \p —Junjun —kitsu ngani kjaꞌere—. Ngatꞌa bi nangi Galilea kjuaꞌeni xi Cristo. \v 42 ¿A bi ꞌbatsaꞌen kuaꞌindutꞌa enre Naꞌenchana, nga ntjere David kjuaꞌeni xi Cristo ꞌba nga naxinanda Belén kjuaꞌeni, ña nangire David? \p \v 43 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xutankjiun tsakjanya ngatꞌare Jesús. \v 44 ꞌBa tjin xi kuamejénre nga subaꞌñu, tunga niꞌyá ꞌba kitsaꞌen. \p \v 45 ꞌBa ꞌbatsaꞌen nchja xi tsikuenda ningu jaꞌe ngani ña tjindu xi ngakure nchja naꞌmi ko xuta fariseo. \p —¿Ánñu bi jaꞌekoñu xutabiu nde? —kitsu xutaxo nga tsiningiyare. \p \v 46 ꞌBa nchjabiu kitsure: \p —Niꞌsa ꞌyajín ꞌbatsaꞌen nchja jotsaꞌen tinchja xutabiu. \p \v 47 ꞌBa nchja fariseo kitsure: \p —¿A ꞌba=nde ko jun je tsakꞌonachanu xutabiu? \v 48 ¿A tjin tsé ngajinre xutaxo xi makjainre ngatꞌare kui? ꞌBa ¿a tjin tsé ngajinre xuta fariseo xi makjainre ngatꞌare kui ngayeje? \v 49 Tunga ngatꞌare xutankjiun xi bi mankjinre kjuatexumo, kui= xi chꞌokun ngixkun Naꞌenchana. \p \v 50 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Nicodemo, jngu xi ngajinre, xuta fariseo xi jaꞌekun Jesús nga jñu, kinchja ꞌba kitsu: \p \v 51 —Jo tsu kjuatexumana, titjun tjinnere nga kuasen ñojon_ra xuta, tuxi xiaña mé= xi kitsaꞌen. ꞌBa jaskan siꞌan_ra kjua —kitsu. \p \v 52 ꞌBa nchjabiu kitsure: \p —¿A ꞌba=nde nangi Galilea ndibani ji ngayeje? Nda chutꞌaye enre Naꞌenchana ꞌba xiani nga nisa jngujín profeta ndibani nangi Galilea. \p \v 53 ꞌBa ꞌbatsaꞌen nga jngu jngu kiji ndaba. \c 8 \s1 Chjun xi kitsaꞌentꞌare kjuachajngi xiꞌinre \p \v 1 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús kiji Tjengi Ya Olivo. \v 2 ꞌBa kionga je kisꞌe isen nixtjin nga kuanyujun, jaꞌe ngani ningu. Kio jaꞌekun ne nkjin xuta, ꞌba kio tsikꞌejña nga yakuyare. \v 3 ꞌBa chjine kjuatexuma ko xuta fariseo jaꞌekore jngu chjun xi kjiꞌyare nga kjuachajngi titsaꞌentꞌare xiꞌinre ꞌba kitsikasen masen. \v 4 ꞌBa kitsure Jesús: \p —Maestru, chjunbi kjiꞌyare nga kjuachajngi titsaꞌentꞌare xiꞌinre. \v 5 ꞌBa ꞌbatsaꞌen kitsiꞌindutꞌa Moisés kjuatexumo nga ko ndiojo kjuinikꞌenkoni xi ꞌba saꞌen. ꞌBa ji nde, ¿jó sji? \p \v 6 Tunga tuxi kiskutꞌayako=ni Jesús nga ꞌbi kitsure, ngatꞌa mejénre kuaneje. ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús yejen tsindi nkjain ꞌba ko najma ntsja kitsiꞌindutꞌa tꞌanangiu. \v 7 ꞌBa ngatꞌa tojo inyaminingiyare nchjabiu, yejennkꞌa ngani nkjain ꞌba kitsure: \p —Xi tsajainjínre je, kui xi titjun ngateꞌere ndiojo chjunbiu. \p \v 8 ꞌBa ꞌbatsaꞌen yejen tsindi ngani nkjain ꞌba janda kitsiꞌindutꞌa tꞌanangiu. \v 9 ꞌBa kionga kjintꞌe nchjabiu enbiu, nga jngu jngu kiji tsakaꞌanire xi ngisa ꞌñu chinga. ꞌBa ꞌbatsaꞌen tu Jesús ko chjunbiu tsikꞌendujin masenre xutankjiun. \v 10 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús yejennkꞌa ngani nkjain ꞌba kitsure: \p —Na, ¿ñá kiji nchjabiu nde? ¿A tuꞌyá nde tibanejeniri nga tsu nga tjinnere nga kjuinikꞌenri? \p \v 11 ꞌBa chjunbiu kitsu: \p —Junjun, naꞌen. Nijngujín. \p ꞌBa Jesús kitsure: \p —Ninga an bi xia̱n nga kuitjaxti kjuanima ngayeje. Tꞌin ngani ꞌba bi nde mijnyije ngisani. \s1 Jesús bakuya nga kui= xi ndiꞌire xuta \p \v 12 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús jako ngani xutankjiun ꞌba kitsure: \p —An= ña̱ ndiꞌi xi tsitsejenre xuta tseꞌe ngasunꞌndebi. Xi kuetjenngina̱ bi ña jñu chun kuetsuma. Tusa sꞌe̱re ndiꞌi xi sjare kjuabenichun. \p \v 13 ꞌBa xuta fariseo kitsure: \p —Tu ngatꞌa tsiji tenikixiya tajngui. Bi chjire en xi tesji. \p \v 14 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Ninga tsa tu ngatꞌa tsaꞌan tetsikixiyaa̱, tunga chjire en xi tenchjaa̱, ngatꞌa ꞌbe=ña̱ ñá jendibaña̱ ꞌba ñá kjui ngaña̱. Tunga jun bi ꞌyo ñá jendibaña̱ ꞌba bi ꞌyo ñá kjui ngaña̱. \v 15 Jun ñaꞌan=ñu kjua jotsaꞌen tijña ngaꞌe ngasunꞌndebi, tunga an tuꞌyá tsaꞌen_ra̱ kjua. \v 16 ꞌBa tsa tsaꞌaa̱n kjua, kixi tsaꞌaa̱n, ngatꞌa bi tejña tajngua̱. Tusa tijñakona̱ Naꞌen xi kitsikasenna̱. \v 17 ꞌBa kaꞌnda kjuatexumanu ꞌbi= tsaꞌen kuaꞌindutꞌa: “Tsa jó xuta ngusun ma nga nchja, kui enbi xi chjire.” \v 18 Tu ngatꞌa taꞌan= tetsikixiyaa̱, ꞌba ꞌba=nde Naꞌen xi kitsikasenna̱ titsikixiya ngatꞌana̱ ngayeje —kitsu Jesús. \p \v 19 ꞌBa nchjabiu kitsure: \p —¿Ñá=ñu tijña Naꞌenri? \p —Bi ꞌyanuu̱ ninga bi ꞌyo Naꞌenna̱. Tsa ꞌyanuu̱, ꞌba=nde xio Naꞌenna̱ ngayeje —kitsu Jesús. \p \v 20 ꞌBa kui enbi xi kinchja nga yakuya ndetsinre ningu, ña tijña kaxare ton chje. ꞌBa tuꞌyá kitsuba, ngatꞌa kje faꞌejín chubare. \p \v 21 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús kitsu nganire: \p —An= kjui=ña̱ ꞌba kuijnyisjainuu̱, tunga ngajinre jenu kueyajiun. Ña kjuia̱ bi ku̱an kjuechu. \p \v 22 ꞌBa xuta judío kitsu nganire xinkjin: \p —¿Ánñu tsuni nga ña kuaje bi ku̱an kjuecha? ¿A titsikjaꞌetsjen nga sikꞌen tajngu yojore? \p \v 23 Tunga Jesús kitsure: \p —Ngindio tsojon, tunga an ngankꞌaa tsaꞌan. Ngasunꞌndebi= nanginu jun, tunga an bi ngasunꞌndebi nangina̱. \v 24 Kui= kjuañu ꞌba texinni_nuu̱ nga kueyajiun jenu. Tsa bi ku̱akjainnu nga ꞌyá= ña̱ an, kueyajinñu jenu. \p \v 25 ꞌBa xuta judío tsiningiya nganire: \p —¿ꞌYá=ni ji? \p ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Xi je kixin_nuu̱ ꞌndani nga tutsꞌinre. \v 26 Tse en tjinna̱ xi ku̱an kuinchjaa̱ ngatꞌanu ꞌba saꞌen_nuu̱ kjua. Tunga xi kitsikasenna̱, kui= xi tjinre kjuakixi. ꞌBa xi kjintꞌia̱ nga kinchja xi kitsikasenna̱, kui= xi texin_ra̱ ngasunꞌndebi. \p \v 27 Tunga nchjabiu bi kuankjinre tsa ngatꞌare Naꞌenchana jako kui. \v 28 Kui kjuañu Jesús kitsu ngisa: \p —Kionga xjunitjennkꞌo Kiꞌndire Xuta xiꞌiun, kio xio nga ꞌyá= ña̱ an ꞌba nga tumé tsaꞌaa̱n xi tu kuendana̱. Jotsaꞌen yakuyana̱ Naꞌenchana, kui= xi texia̱n. \v 29 Ngatꞌa xi kitsikasenna̱, kui= xi tijñakona̱. Bi tsikꞌejña tajnguna̱ Naꞌenchana, ngatꞌa tsikꞌetjusun ntsjai=ña̱ mé= xi matsjare. \p \v 30 ꞌBa kionga ꞌbi titsu Jesús, ne nkjin kuakjainre ngatꞌare kui. \s1 Jesús bakuya ngatꞌare ꞌyá xi kiꞌndire Abraham \p \v 31 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús jako xuta judío xi kuakjainre ngatꞌare kui: \p —Tsa janda sikꞌetjusun enna̱, kjuakixi= nga kuon xutana̱, \v 32 ꞌba xiañu mé= xi kjuakixi, ꞌba kjuakixiu sinndainu —kitsure. \p \v 33 ꞌBa nchjabiu kitsure: \p —Ji̱n ntjere Abraham kuái̱n, ꞌba nisañajanni chuꞌnda mai̱. ¿Jótsaꞌen ꞌbi teꞌminii̱ nga ku̱andai̱? \p \v 34 ꞌBa Jesús kitsu ngani: \p —Kjuakixi mé= xi texin_nuu̱. Ngatsiꞌi xi inyamajngi je, kui= xi kuán chuꞌndare je. \v 35 Joni jngu chuꞌnda, bi sꞌentsjaire ngaꞌnde ngaya niꞌyo. Tunga kiꞌndire xuta xi tseꞌe niꞌyo, kui= xi sꞌentsjaire ngaꞌnde. \v 36 ꞌBa ꞌbatsaꞌen, tsa Kiꞌndire Naꞌenchana sinndainu, ku̱andai kjuakixinu. \v 37 ꞌBe=ña̱ nga jun xi ntjere Abraham, tunga mejénnú sikꞌennuu̱, ngatꞌa bi mejénnú faꞌasꞌejinnu enna̱. \v 38 An xinña̱ mé= xi yakutsejenna̱ Naꞌenna̱, ꞌba jun ñaꞌan=ñu mé= xi bakuyanu naꞌennu. \p \v 39 Nchjabiu kitsingojo: \p —Naꞌenni̱, kui= xi Abraham. \p ꞌBa Jesús kitsure: \p —Tsa jun xi kiꞌndire Abraham, ꞌbaru siꞌon jo kitsaꞌen Abraham. \v 40 Tunga ngandaꞌe mejénnú sikꞌennuu̱, ninga tsa texinya_nuu̱ en kjuakixi xi yakuyana̱ Naꞌenchana. Niñajanni ꞌbi kitsaꞌen Abraham. \v 41 Jun= xi ꞌba ñoꞌon jo kitsaꞌen naꞌennu. \p ꞌBa nchjabiu kitsu: \p —Ji̱n bi ngajin kjuachajngi kitsin. Jngututu naꞌen tjinni̱, kui xi Naꞌenchana. \p \v 42 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús kitsu nganire: \p —Tsa Naꞌenchana xi naꞌennu, nimején=ru_nuu̱ jun, ngatꞌa an jendiba=ña̱ ña tijña Naꞌenchana ꞌba ngaꞌe tejñaa̱. Bi ngatꞌa tsaꞌan nga jaꞌaa̱. Kui suba kitsikasenna̱. \v 43 Bi mankjinnu en xi tenchjaa̱, ngatꞌa bi baꞌeꞌndio nga faꞌasꞌenjinnu enna̱. \v 44 Chanayiu xi naꞌennu ꞌba kui tseꞌe_ru. ꞌBa jun mejénnú siꞌon jotsaꞌen mejénre kui. Xi ꞌndani nga tutsꞌinre kitsikꞌen xuta. Bi basen kixiko xi kjuakixi, ngatꞌa tsajain ngajinre mé= xi kjuakixi. Kionga nchja en ndesu, jo kun kui ꞌba=tsaꞌen nchja, ngatꞌa kui= xi ndesu ꞌba bakuya en ndesu. \v 45 Tunga an texin=ña̱ mé= xi kjuakixi, ꞌba kui= kjua bi makjainninu. \v 46 ¿A tjin= ngajinnu xi ku̱an kuakutsejen nga tjinna̱ je? Tunga tsa kjuakixi mé= xi texia̱n, ¿ánñu bi makjainninu? \v 47 Xi Naꞌenchana tseꞌe, kui= xi basen ñojon en xi tseꞌe Naꞌenchana. Tunga bi Naꞌenchana tseꞌe_ru. Kui= kjuañu bi mejénninu basen ñojon enre kui —kitsu Jesús. \p \v 48 ꞌBa xuta judío kitsu: \p —Kjuakixi= mé= xi mixii̱n, nga ji= ni jngu xuta tseꞌe Samaria ꞌba nga tijñajinri isennixtjin xi bi nda. \p \v 49 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús kitsingojore: \p —Bi isennixtjin xi bi nda tijñajinna̱. Tusa ꞌbekua̱n Naꞌenna̱, tunga jun bi ꞌyakunnuu̱. \v 50 Bi kjuaje temangisjaa̱ ngixkun xuta. Tunga tjin= xi tjimangisjai kjuajena̱, ꞌba kui= xi tsaꞌen kjua. \v 51 Kjuakixi= xi xin_nuu̱. Tsa tjin xi sikꞌetjusun enna̱, niñajanni kueya. \p \v 52 ꞌBa xuta judío kitsu ngani: \p —Ngandaꞌe ꞌya=ni nga ji tijñajinri isennixtjin xi bi nda. Ngu Abraham ko nchja chinga profeta jesun. Tunga ji sji nga niñajanni kueya xuta xi sikꞌetjusun enri. \v 53 ¿A ngisa= ꞌñu je ngisai ji nga ko mare Abraham xi xuta chingana xi kꞌen? ꞌBa nde jesun nchja chinga profeta ngayeje. ¿ꞌYá= tema_ri yojori ji? \p \v 54 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Tsa tu an tajngu tetsjara̱ kjuaje yojona̱, tumé chjire kjuajena̱. Tunga xi tibakutsejen kjuajena̱, kui= xi Naꞌenna̱, xi ꞌba nde Naꞌen ꞌmi_ru jun ngayeje. \v 55 Bi ꞌyaxkun jun kui, tunga an ꞌbexkun=ña̱. Tsa xin_nuu̱ nga bi ꞌbexkua̱n, ꞌba=nde xuta ndesu kuán joni jun. Tunga ꞌbexkun=ña̱ ꞌba tetsikꞌetjusun=ña̱ enre. \v 56 Tsja kuánre Abraham xi xuta chinganu nga tsabe nga kjuaꞌaa̱. Tsabe ꞌba tsja kuánre. \p \v 57 ꞌBa xuta judío kitsure: \p —Ninga kje yachutejín nu tjinri, ¿jótsaꞌen tesji nga je kjiꞌye Abraham? \p \v 58 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Kjuakixi= xi texin_nuu̱. Kionga kje tsinjín Abraham, jaꞌba je tejñaa̱ an. \p \v 59 ꞌBa ꞌbatsaꞌen nchjabiu kiskjebe ndiojo, tuxi kueꞌenire ngatꞌa mejénre sikꞌen. Tunga Jesús tsikꞌejñaꞌmo ꞌba ꞌetju ña ma ndetsinre ningu. \c 9 \s1 Jesús tsinda jngu xuta ka \p \v 1 Nga tifaꞌa Jesús, kio tsabe jngu xuta xi ka ꞌndani nga kitsin. \v 2 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xutare tsiningiyare: \p —Maestru —kitsure—, ¿ꞌyá xi tjinre je nga ꞌbatsaꞌen ka kitsinni xutabi? ¿A kui? ¿Asa xichare? \p \v 3 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Ninga kui ninga xichare tjinre je. ꞌBa=tsaꞌen kitsin tuxi xiani ngajinre mé= xi mare tsaꞌen Naꞌenchana. \v 4 Machjen= nga sikꞌetjusan xa xi tseꞌe xi kitsikasenna̱ kionga tsejen ngisaa̱. Ngatꞌa nga je ku̱ajñu, tuꞌyá nde ku̱an saꞌexa ngisani. \v 5 Yejerañu nga tejñaa̱ ngaꞌe ngasunꞌndebi, an ña̱ ndiꞌi xi tsitsejenre xuta xi tseꞌe ngasunꞌndebi. \p \v 6 ꞌBa kionga je ꞌba kitsu, ꞌetia tꞌanangiu ꞌba ko ndatiare ꞌendachi ndasiji, ꞌba kitsikajun tuxkun xuta ko. \v 7 ꞌBa kitsure: \p —Tichunkjain ngaꞌnde ña inya nanda xi Siloé ꞌmi. (Siloé, en xi tsunire: xi kjinikasen.) \p ꞌBa xuta ko kikunkjan, ꞌba kionga jendiba ngani, je nda matsejenre yaꞌa. \v 8 ꞌBa xuta xi ndai ndaba ko xuta xi tsabe nga miꞌa ton kitsure xinkjin: \p —¿A bi tsa kui xutabi xi ꞌbejñaꞌin nga miꞌa ton? \p \v 9 ꞌBa yakꞌa kitsu: \p —Jun, kui. \p ꞌBa tjin xi kitsu: \p —Bi kui, tunga ꞌba=tsaꞌen matsejen joni kui. \p ꞌBa xutabiu kitsure: \p —An= ña̱. \p \v 10 ꞌBa ꞌbatsaꞌen nchjabiu tsiningiyare: \p —¿Jótsaꞌen kitjuꞌingini tuxkuin? \p \v 11 ꞌBa kui kitsingojore: \p —Xuta xi Jesús ꞌmi kaꞌbenda ndasiji ꞌba katsikajun tuxkuaa̱n ꞌba ꞌbi katsuna̱: “Tichunkjain ngaꞌnde ña inya nanda xi Siloé ꞌmi.” Kui kjuañu kijiña̱ ꞌba kionga je kakunkjaa̱n, kamatsejenna̱ yaꞌaniñu. \p \v 12 ꞌBa ꞌbatsaꞌen nchjabiu tsiningiyare: \p —¿Ñá tijña xutabiu nde? \p —Bi ꞌbia̱ —kitsu xutabiu. \p \v 13 ꞌBa ꞌbatsaꞌen nchjabiu ngixkun xuta fariseo kiko xuta xi je kuatsejenre. \v 14 ꞌBa nixtjin nga ꞌenda ndasiji Jesús ꞌba nga tsixꞌangi tuxkun xutabiu, nixtjin nga nikjaꞌaya= ngatꞌa xutu= nixtjinbiu. \v 15 Kui kjuañu xuta fariseo tsiningiyanire jótsaꞌen kuatsejenre. ꞌBa xutabiu kitsu: \p —Ndasiji katsikajun tuxkuaa̱n, ꞌba kakunkjaa̱n ꞌba kamatsejenna̱. \p \v 16 ꞌBa ꞌbatsaꞌen yakꞌa nchja fariseo kitsu: \p —Bi Naꞌenchana kitsikasen xuta xi ꞌbi katsaꞌen, ngatꞌa bi bekun nixtjin nga nikjaꞌaya. \p ꞌBa tjin xi kitsu: \p —¿Jótsaꞌen jngu xuta xi tjinre je ku̱an saꞌen kjuakun joni kibi? \p ꞌBa ꞌbatsaꞌen tsakjanya xuta fariseo ngatꞌare Jesús. \v 17 ꞌBa ꞌbatsaꞌen tsiningiya nganire xuta xi saꞌe fa kuatsejenre: \p —ꞌBa ji xi kitjuꞌingi tuxkuin, ¿jó sji ngatꞌare xutabiu? —kitsure. \p ꞌBa kui kitsingojore: \p —Jngu profeta kui. \p \v 18 Tunga xuta judío bi kuakjainre tsa kui xutabiu xi ka kuánꞌin tsakaiñu, ꞌba tsa kui xi je matsejen nganire. Kui kjuañu kinchjanire xichare \v 19 ꞌba tsiningiyare: \p —¿A kui kiꞌndinu kibi xi ꞌmi_ru nga ka nga kitsin? ꞌBa ¿jótsaꞌen nga je kuatsejenre nde? \p \v 20 ꞌBa xichare kitsingojore: \p —ꞌYa=ni̱ nga kui xi kiꞌndini̱ ꞌba nga ka nga kitsin. \v 21 Tunga bi ꞌyee̱ jótsaꞌen kuatsejen nganire, ꞌba bi ꞌyee̱ ꞌyá xi kakjexꞌangi tuxkun. Tusa kui chjaningiya_ru. Je chinga. Ku̱an kui kueꞌesubanu nijmi ngatꞌa tseꞌe. \p \v 22 ꞌBi kitsu xichare xutabiu ngatꞌa tsakjunke xuta judío. Ngatꞌa xuta judío jaꞌba je ꞌendakokjua xinkjin tsa tjin xi sikixiya nga Jesús= xi Cristo, kui= xi kjuiꞌnaxje niꞌya sinagoga. \v 23 Kui kjuañu xichare xutabiu kitsuni: “Chjaningiya_ru. Je chinga.” \p \v 24 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xuta judío kinchja nganire xi majóni ndiya xuta xi je kuatsejenre ꞌba kitsure: \p —Tikixiye nga Naꞌenchana xi tjinre kjuaje. Ji̱n ꞌya=ni nga kui xutabiu jngu xuta xi tjinre je. \p \v 25 ꞌBa xutabiu kitsingojo: \p —Tsa jngu xuta xi tjinre je kui, bi ꞌbia̱. Tu kui sani xi ꞌbia̱, nga an xi kaꞌia̱n tsakaiñu, tunga ngandaꞌe je matsejen nganina̱. \p \v 26 ꞌBa nchjabiu kitsu nganire: \p —¿Jó katsikori? ¿Jótsaꞌen kakjexꞌangi tuxkuin? \p \v 27 ꞌBa kui kitsingojore: \p —Je yeꞌe_nuu̱ nijmi, tunga bi tebatesinnuu̱. ¿Ánñu mejénninu nga ꞌba xin ngani_nuu̱? ¿A mejénnú kuon xutare xutabiu ngayeje? \p \v 28 ꞌBa nchjabiu jatiko ꞌba kitsure: \p —Ji xi xutare xutabiu kuáin. Tunga ji̱n xutare Moisés kuái̱n. \v 29 ꞌYa=ni̱ nga Moisés kinchja en xi Naꞌenchana kitsuyare, tunga bi ꞌyee̱ ñá= jendibani xutabiu. \p \v 30 ꞌBa xutabiu kitsingojore: \p —Ngu, tu ꞌba= mana̱ nga bi ꞌyo ñá jendibani xutabiu, tunga kiskjeꞌingi tuxkuaa̱n an. \v 31 ꞌYaña nga Naꞌenchana bi basen ñojonre xuta xi tjinre je. Tu kui sani xi bekun ꞌba tsaꞌen mé= xi mejénre Naꞌenchana, kui= xi basen ñojonre. \v 32 Nisañajanni nuꞌyare tsa tjin xi kjexꞌangi tuxkun xuta xi ka ꞌndani nga kitsin. \v 33 Tsa bi Naꞌenchana kitsikasen xutabiu, tumé ku̱an saꞌen. \p \v 34 ꞌBa nchjabiu kitsure: \p —Ji= xi ngajinre je kitsin. ¿A ji kuakuyanii̱? \p ꞌBa tsꞌaxje niꞌya sinagoga. \p \v 35 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús kjintꞌe nga kjiꞌnaxje xutabiu, ꞌba kionga kisatejin ngani ꞌbi kitsure: \p —¿A makjainri ji ngatꞌare Kiꞌndire Xuta xiꞌiun? \p \v 36 ꞌBa xutabiu kitsingojore: \p —Naꞌen, ¿ꞌyá= niñu, tuxi ku̱akjainnina̱ ngatꞌare? \p \v 37 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Je= kjiꞌye. Kui= ña̱ an xi techuba nijmikue. \p \v 38 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xutabiu tsakasenkunchꞌintꞌare Jesús ꞌba kitsure: \p —Makjainna̱, Naꞌen. \p \v 39 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús kitsu: \p —An jaꞌe=ña̱ ngasunꞌndebi tuxi ku̱anni kjua, ꞌba tuxi ku̱atsejennire xi ka ꞌba nga ku̱aka xi matsejenre. \p \v 40 ꞌBa yakꞌa xuta fariseo xi inyako Jesús kjintꞌe enbi ꞌba tsiningiyare: \p —¿A ko ji̱n xi kai̱? \p \v 41 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Tsa jun xi ko, bi sꞌe̱nu je. Tunga jun teꞌminuu̱ nga matsejennu. Kui= kjuañu tjinninu je. \c 10 \s1 Jesús bakuya jngu kjuakusun ngatꞌa tseꞌe xi tsikuenda chutsanga \p \v 1 ꞌBa Jesús kitsure: \m —Kjuakixi= xi texin_nuu̱. Tuꞌyañu xi bi xuntjare nchꞌare chutsango kjuaꞌasꞌen ꞌba tusa xin kjuaꞌasꞌenntjai, kui= xi chacheje xi mejénre kueko chutsango. \v 2 Tunga xi faꞌasꞌen ña tijña xuntjo, kui xi tsikuenda chutsango. \v 3 Kui xi basenꞌnda xuntjare nchꞌo kjeꞌire kionga be xi tsikuenda chutsanga. ꞌBa chutsangare ntꞌe jndare, ꞌba nga jngu jngu chutsangare jaꞌenre nchjanire ꞌba ꞌbetjuko ngandetsin nchꞌo. \v 4 ꞌBa kionga je ꞌbetjuko ngatsiꞌi chutsangare, ꞌba ꞌbatsaꞌen fititjunre, ꞌba chutsango fitjenngi ngatꞌa be= jndare. \v 5 Tunga bi fitjenngi xuta xi bi bexkun. Tusa mangare, ngatꞌa bi be jndare xutabiu \v 6 —kitsu Jesús nga yakuya kjuakusunbi, tunga bi kuankjinre xuta jó tsunire. \p \v 7 ꞌBa ꞌbatsaꞌen ꞌba kitsu ngani Jesús: \p —Kjuakixi= xi texin_nuu̱. An= ña̱ xuntja ña faꞌasꞌen chutsango. \v 8 Ngatsiꞌi xi tjun jaꞌe nga ko mare an, kui= xi chacheje ꞌba xi mejénre kueko chutsango. Tunga chutsango bi kjintꞌe jndare. \v 9 An= ña̱ xi xuntjo. Xi ngatꞌana̱ kjuaꞌasꞌen, kui= xi kꞌuangi. ꞌBa xutabiu jo=ni chutsanga xi faꞌasꞌen ꞌba ꞌbetju ngaya nchꞌo ꞌba sakure ngijña xi kjine. \p \v 10 ’Chachojo faꞌe tuxi fikoni ꞌba tsikꞌen ꞌba tsikje chutsango. Tunga an jaꞌe=ña̱ tuxi sꞌe̱ni kjuabenichun ꞌba tuxi ꞌnu tse sꞌe̱ni. \v 11 An= ña̱ xi nda tsikuenda chutsanga. ꞌBa xi nda tsikuenda chutsanga, kui= xi tsja yojore ngatꞌare chutsangare. \v 12 Tunga xuta xi tu chuꞌnda ma, xi bi kui tseꞌe xo ꞌba xi bi kui tseꞌe chutsango, kui= xi tsikꞌendu suba chutsango ꞌba manga kionga be nga ndiba tjiundsejen. ꞌBa tjiundsejen kjine chutsango ꞌba tsitsojosun. \v 13 ꞌBa ꞌbatsaꞌen manga xuto ngatꞌa tu chuꞌnda ma ꞌba bi kuendare chutsango. \p \v 14 ’An= ña̱ xi nda tsikuenda chutsanga. ꞌBa ꞌbe=ña̱ xi tsaꞌan ꞌba ꞌba nde kui bena̱, \v 15 jotsaꞌen bena̱ Naꞌenchana an ꞌba jotsaꞌen ꞌbia̱ an kui. ꞌBa tsjana̱ yojona̱ ngatꞌare chutsango. \v 16 ꞌBa inya ngisana̱ kjaꞌe chutsanga xi bi nchꞌabi inya. ꞌBa=nde tjinnere nga kjuaꞌekua̱ kui ngayeje, ꞌba kjuintꞌe jndana̱, ꞌba tu jngu stin sani ku̱an ꞌba jngu sani ku̱an xi sikuenda. \p \v 17 ’Kui= kjuañu tsimejénnina̱ Naꞌenchana an, ngatꞌa tsjana̱ yojona̱ nga kueya, tuxi kjuaꞌaya nganina̱. \v 18 Tuꞌyá ku̱an sikꞌenna̱. Tusa tsja tajngua̱ yojona̱ nga kueya. Tjin=na̱ kjuaꞌñu nga tsjaa̱ yojona̱, ꞌba=nde tjinna̱ kjuaꞌñu nga kjuaꞌaya nganina̱ ngajinre mikꞌen. ꞌBa=tsaꞌen ꞌexana̱ Naꞌenna̱ —kitsu Jesús. \p \v 19 ꞌBa kionga xuta judío kjintꞌe enbi, nde tsakjanya ngani. \v 20 Nkjin xuta kitsu: \p —Isennixtjin xi bi nda tijña ngajinre xutabiu ꞌba ska=re. ¿Ánñu tebasen ñojonni_ru jun? \p \v 21 ꞌBa tjin ngisa xi kitsu: \p —Bi ꞌbatsaꞌen kuinchja xi tijñajinre isennixtjin xi bi nda. ¿A ku̱anre isennixtjin xi bi nda skjexꞌangi tuxkun xuta ka? \s1 Xuta judío bi kuakjainre ngatꞌare Jesús \p \v 22 Nixtjinre nchꞌan ꞌba naxinanda Jerusalén inyaꞌbaxje sꞌi xuta, nga inyatsikjaꞌetsjenya nixtjin kionga kjinitsje ningu ngixkun Naꞌenchana. \v 23 ꞌBa Jesús tsuꞌba ña ma ndetsinre ningu ngaꞌnde xi Nginiꞌyare Salomón ꞌmi. \v 24 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xuta judío tsikꞌetsumandaire ꞌba kitsure: \p —¿Jó tjin nixtjin sisti ngisanii̱? Tsa kjuakixi nga ji xi Cristo, ꞌba tꞌinkixinii̱ ngandaꞌe. \p \v 25 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Je ꞌba kixin_nuu̱, tunga bi kuakjainnu. Mé xi tetsaꞌaa̱n ngatꞌare jaꞌenre Naꞌenna̱, ki=biu xi tibakutsejen ngatꞌana̱. \v 26 Tunga bi makjainnu, ngatꞌa bi chutsangana̱ kuon jun. \v 27 Xi chutsangana̱ ntꞌe= jndana̱, ꞌba ꞌbe=ña̱, ꞌba ndetjenngina̱. \v 28 An tsja_ra̱ kjuabenichun xi bi fetꞌa ꞌba niñajanni cha̱ja. ꞌBa niꞌyá kjuaꞌana̱ ngaya ndsaa̱. \v 29 Naꞌenna̱= kitsjana̱ chutsango ꞌba ngisa= je ngisa kui nga ko mare tuꞌyañu. ꞌBa niꞌyá ku̱an kjuaꞌare chutsanga xi tjindu ngaya ntsja. \v 30 Naꞌen ko an jngu ma sani. \p \v 31 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xuta judío kiskjebe ngani ndiojo, nga mejénre sikꞌen. \v 32 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Ne nkjin xa xi nda je kitsaꞌaa̱n ngajinnu, xa xi kitsjana̱ Naꞌenna̱. ¿Ñáre ngajinre kui mejénnú kꞌuenuu̱ ndiojo? \p \v 33 ꞌBa xuta judío kitsingojore: \p —Bi ngatꞌare nga kjiñeꞌen xa xi nda kꞌue_ri̱ ndiojo. Tu ngatꞌare nga bi teꞌyakuin Naꞌenchana. Ngatꞌa ji tu xuta ngasunꞌndebi= kuáin, tunga teꞌnaxjeni yojori joni Naꞌenchana. \p \v 34 ꞌBa Jesús kitsure: \p —ꞌBi= tsaꞌen kuaꞌindutꞌa kjuatexumanu ña kitsu Naꞌenchana: “Kixin_nuu̱ nga naꞌen kuon.” \v 35 ꞌYaña nga xi kuaꞌindutꞌa enre Naꞌenchana bi ma miyunia, ꞌba naꞌen kitsure Naꞌenchana xuta xi kikaꞌere enre. \v 36 Joni an, Naꞌenchana ꞌexana̱ ꞌba kitsikasenna̱ ngasunꞌndebi. Kui kjuañu, ¿jótsaꞌen teꞌminuu̱ jun nga bi teꞌbekua̱n Naꞌenchana kionga texia̱n nga an= ña̱ Kiꞌndire Naꞌenchana? \v 37 Tsa bi tetsaꞌaa̱n xa xi tseꞌe Naꞌenna̱, ngu bi ngatjamakjainnu ngatꞌa tsaꞌan. \v 38 Tunga tsa tetsaꞌaa̱n xare, ninga bi ngatjamakjainnu ngatꞌana̱, tunga ngatjamakjainnu ngatꞌare xo, tuxi xiañu ꞌba ku̱ankjinninu nga Naꞌenchana tijñajinna̱ ꞌba an tejñajin_ra̱ kui —kitsu Jesús. \p \v 39 Kui kjuañu nchjabiu kuamején nganire nga subaꞌñu, tunga Jesús ꞌetju kio. \p \v 40 ꞌBa ꞌbatsaꞌen echu ngani xingunda ndaje Jordán ꞌba kikꞌejña ngaꞌnde ña Juan yatenda titjun xuta. \v 41 Nkjin xuta jaꞌekun Jesús kio ꞌba kitsure xinkjin: \p —Nijnguú kjuakun kitsaꞌen Juan, tunga kjuakixi= ngayéje mé= xi kitsu kui ngatꞌare xutabi. \p \v 42 ꞌBa nkjin xuta kuakjainre ngatꞌare Jesús ngaꞌndebiu. \c 11 \s1 Jesús tsikjaꞌaya nganire Lázaro ngajinre mikꞌen \p \v 1 ꞌBa jngu xuta xi Lázaro ꞌmi tjiꞌme, xi Betania tseꞌe ña ꞌba nde naxinandare María ko Marta xi ndichja mani. \v 2 Kui María xi ꞌestenjunre nanda xi ixi jen ndsaku Naꞌenna Jesús ꞌba ndekuini ntsja ku kitsixijunkoni. Kui xi ntsꞌe mani Lázaro xi tjiꞌme. \v 3 ꞌBa ꞌbatsaꞌen ngojó yanchjinbiu kitsikasen enre Jesús ꞌba kitsure: \p —Naꞌen, xi ꞌñu tjori tjiꞌme. \p \v 4 ꞌBa kionga Jesús kjintꞌe enbiu, kitsu: \p —Bi sikꞌenkjinre chiꞌin xi kunre. Tusa chiꞌiun kuakutsejen kjuajere Naꞌenchana, ꞌba ꞌbatsaꞌen sꞌe̱jñatsejen kjuajere Kiꞌndire Naꞌenchana. \p \v 5 ꞌBa ninga Jesús ꞌñu tjore Marta ko ndichja ꞌba ko Lázaro, \v 6 tunga kionga kjintꞌe nga Lázaro tjiꞌme, tusa tsikꞌejña ngisa ngijó nixtjin ngaꞌnde ña tijña. \v 7 ꞌBa jaskan jako xutare ꞌba kitsure: \p —Tjin ngaña nangi Judea. \p \v 8 Tunga xutare kitsure: \p —Maestru, kje ndaꞌéni nga xuta judío kuamejénre kitsikꞌenkoniri ndiojo. ¿Ánñu mejénniri kꞌuin ngani ngajaan? \p \v 9 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —¿A bi tejó hora tjinre nga jngu nixtjin? Xi nga nixtjin tsuꞌba, bi satengi, ngatꞌa tjibe= ndiꞌire ngasunꞌndebi. \v 10 Tunga xi ngajñu tsuꞌba, kui= xi satengi ngatꞌa tsajainre ndiꞌijín. \p \v 11 Nga je ꞌba kitsu Jesús, kitsu ngisa: \p —Lázaro xi amiguna ña tikijñafe=, tunga kuitsikjaꞌa_ra̱. \p \v 12 ꞌBa xutare kitsure: \p —Naꞌen, tsa tikijñafe, stju ngaꞌñu nganire. \p \v 13 Nga ꞌba kitsu Jesús, ngatꞌare kjuabeyare Lázaro= kinchjani, tunga xutare kuankjin=re nga tu tikijñafe sani. \v 14 Kui kjuañu Jesús yeꞌekixinire nijmi xutare ꞌba kitsure: \p —Je kaꞌme Lázaro. \v 15 ꞌBa tsja mana̱ nga bi kio tejñaa̱, ngatꞌa ngisa= nda ngatꞌanu, tuxi ku̱akjainninu. Tunga tjichan. \p \v 16 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Tomás xi xuta ꞌñú ꞌmi kitsure xuta xi yakꞌa: \p —Tjian ko ña, tuxi kueyakoña ngayeje. \p \v 17 ꞌBa kionga Jesús echu naxinanda Betania, kikꞌinre nga Lázaro je ñujun nixtjin tjinre nga kjijñaya tsju. \v 18 Betania tijña tiñare naxinanda Jerusalén, jánru kilómetro tjinre. \v 19 ꞌBa nkjin xuta judío jaꞌba je jaꞌekun Marta ko María nga jaꞌetsjare kjuaꞌñu kakun ngatꞌare ntsꞌe xi kꞌen. \v 20 ꞌBa kionga Marta kjintꞌe nga Jesús je ndibatiña, ꞌbatsaꞌen ꞌetju nga kikjaꞌaya ndiya, tunga María tsikꞌejña ngaya niꞌyo. \v 21 ꞌBa Marta kitsure Jesús: \p —Naꞌen, tsa tojo ngaꞌera teni, biru kꞌen ntsꞌia̱. \v 22 Tunga ꞌbe=ña̱ ninga tsa ngandaꞌe xjaꞌa_ri tumeñu Naꞌenchana, sjaari. \p \v 23 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Kjuaꞌaya= nganire ntsꞌé. \p \v 24 ꞌBa Marta kitsure: \p —ꞌBe=ña̱ nga kjuaꞌaya nganire kionga kjuetꞌa nixtjin nga kjuaꞌaya tsiꞌi nganire mikꞌen. \p \v 25 ꞌBa meni Jesús kitsure: \p —An= xi tsikjaꞌayare mikꞌen ꞌba an= xi tsjare kjuabenichun xuta. Xi ku̱akjainre ngatꞌana̱, ninga tsa je kꞌen, sꞌe̱= nganire kjuabenichun. \v 26 ꞌBa ngatsiꞌi xi tjindukun ꞌba makjainre ngatꞌana̱, bi kueyakjin. ¿A mankjainri mé= xi texinra̱? \p \v 27 ꞌBa Marta kitsure: \p —Jun, naꞌen. Makjainna̱ nga ji= xi Cristo, xi Kiꞌndire Naꞌenchana xi tjinnere nga kjuaꞌe ngasunꞌndebi. \p \v 28 Nga je ꞌbi kitsu, kikinchjatꞌaxinre María xi ndichja mani ꞌba kitsure: \p —Maestru je jaꞌe ꞌba tinchjari. \p \v 29 ꞌBa kionga María kjintꞌe enbi, taꞌa fani tsisetjen ꞌba kikun ña sejña Jesús, \v 30 ngatꞌa kje faꞌasꞌenjín Jesús ngajin naxinando. Tojo kio= sejña ña kisatejin Marta. \v 31 ꞌBa kionga xuta judío xi tjinduko ngaya niꞌyo nga inyatsjare kjuaꞌñu kakun tsabe nga María ꞌbajndsu ꞌbajndsu tsisetjen ꞌba ꞌetju ngandetsian, kitjenngi, ngatꞌa kitsikjaꞌetsjen nga kikjiꞌnda ña tijña tsju. \p \v 32 ꞌBa kionga María echu ña sejña Jesús, tsakasenkunchꞌintꞌare ꞌba kitsure: \p —Naꞌen, tsa tojo ngaꞌera teni, biru kꞌen ntsꞌia̱. \p \v 33 ꞌBa kionga Jesús tsabe nga tikjiꞌnda María ꞌba nga inyakjiꞌnda xuta judío xi tjenko, on kuánre kakun ꞌba kuabare. \v 34 ꞌBa tsiningiyare: \p —¿Ñá=ñu kikjajño? \p ꞌBa xuta kitsu: \p —Ndechutsejen, naꞌen. \p \v 35 ꞌBa Jesús kiskiꞌnda. \v 36 ꞌBa xuta judío kitsure xinkjin: \p —Chutsijon. ¡Á tsaꞌen tjo kitsaꞌenni! \p \v 37 Tunga yakꞌa kitsu: \p —Kui xutabi xi kiskjexꞌangi tuxkun jngu xuta ka, ¿a tumé kuán kitsaꞌenchí tuxi bi kꞌenni Lázaro? \p \v 38 Nde ꞌnu on kuán nganire Jesús nga echu tsju xi jngu ngijo. ꞌBa ko jngu ndiojo tjichjakoni xuntjare. \v 39 ꞌBa Jesús kitsu: \p —Chjaꞌaxiun ndiojo. \p ꞌBa Marta, ndichja xuta xi kꞌen, kitsure: \p —Naꞌen, jeru chꞌo jen, ngatꞌa je ñujun nixtjin tjinre nga kꞌen. \p \v 40 ꞌBa Jesús kitsu nganire: \p —¿A bi ꞌba kixinra̱: tsa ku̱akjainri, xiani kjuajere Naꞌenchana? \p \v 41 ꞌBa ꞌbatsaꞌen jaꞌaxin ndiojo, ꞌba Jesús kiskutsejennkꞌa ngankꞌaa ꞌba kitsu: \p —Naꞌen, xikꞌuechjiri nga tebasen ñojonnaa̱. \v 42 ꞌBe=ña̱ nga basen ñojonntsjainaa̱, tunga ꞌba= kixia̱n nga tu kjuanda tseꞌe xuta xi inya ngaꞌe, tuxi ku̱akjainnire nga ji kjinikasennaa̱. \p \v 43 ꞌBa kionga je ꞌba kitsu, ꞌbatsaꞌen ꞌñu kinchja ꞌba kitsu: \p —¡Lázaro, tꞌetji kio! \p \v 44 ꞌBa xi je kꞌion ꞌetju ꞌba ko najñu tjiꞌñukoni ntsja ko ndsaku, ꞌba nkjain tsꞌatjijunkoni kjaꞌe najñu. ꞌBa Jesús kitsure xuta xi inya kio: \p —Chjundo ꞌba taꞌeꞌnde_ru ngatji. \s1 Xutaxa foyare nga sikꞌen Jesús \r Mt. 26:1-5; Mr. 14:1-2; Lc. 22:1-2 \p \v 45 ꞌBa nkjin xuta judío xi jaꞌekun María kuakjainre ngatꞌare Jesús, ngatꞌa tsabe mé= xi kitsaꞌen kui. \v 46 Tunga tjin xi kikun xuta fariseo ꞌba yeꞌere nijmi mé= xi kitsaꞌen Jesús. \v 47 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xi ngakure naꞌmi ko xuta fariseo kitsikjintꞌe nga ku̱añajan ngatsiꞌi xutaxo ꞌba kitsure: \p —¿Mé= xi siꞌan nde? Ngatꞌa je ne tse kjuakun titsaꞌen xutabiu. \v 48 Tsa janda kuaꞌeꞌnde_ra nga ꞌba saꞌen, ngatsiꞌi xuta ku̱akjainre ngatꞌa tseꞌe ꞌba nchja xi tseꞌe Roma kjuaꞌe= ꞌba sikjekjua= ngaꞌnde chikunna ko naxinandana. \p \v 49 ꞌBa jngu xi ngajinre nchjabiu xi Caifás ꞌmi, xi naꞌmi titjun kuán nubiu, kitsure: \p —Tumé ꞌyo jun. \v 50 ¿A bi mankjinnu nga ngisa= nda tjin tsa jngu xuta kueyantjaire tu kjuanda tseꞌe ngatsiꞌi xuta, tuxi ꞌbatsaꞌen bi xajani naxinandana? \p \v 51 Tunga bi tu kuenda tseꞌe kinchja nga ꞌba kitsu. Tusa kinchja enre Naꞌenchana joni jngu profeta. Ngatꞌa kui= xi naꞌmi titjun kuán nubiu, kionga ꞌba kitsu nga Jesús xi kueyantjai tu kjuanda tseꞌe xuta judío. \v 52 ꞌBa bi tu kjuanda tseꞌe xuta judío kꞌenntjai. Tusa ꞌba nde kꞌen tu kjuanda tseꞌe ngatsiꞌi kiꞌndire Naꞌenchana xi semasun, tuxi ꞌbatsaꞌen ku̱añajanni ꞌba jngu stin ku̱an sa. \v 53 ꞌBamani, kaꞌnda kui nixtjinbiu xutaxo joyare nga sikꞌen Jesús. \p \v 54 ꞌBa kui kjuañu Jesús bi nde nda tsakꞌajme masenni ngajinre xuta judío. Tusa kiji jngu naxinanda chi xi Efraín ꞌmi xi tijñatꞌa tiñare ngaꞌnde kixi. ꞌBa kio tsekꞌejñako xutare. \p \v 55 ꞌBa kionga je tifechu tiña sꞌi pascua xi ꞌbaxje xuta judío, ne nkjin xuta inyaꞌbetju nangire nga inyafi naxinanda Jerusalén, tuxi sitsjeni yojore ngixkun Naꞌenchana kionga kje fechujín nixtjinre sꞌiu. \v 56 ꞌBa kio tsangisjai Jesús ꞌba tsiningiyare xinkjin nga tsikinya ndetsinre ningu ꞌba kitsure xinkjin: \p —¿Jó mixun? ¿A kjuaꞌe= xutabiu sꞌiu? ¿Asa bi kjuaꞌe? \p \v 57 ꞌBa xi ngakure naꞌmi ko xuta fariseo ꞌexa nga tsa tjin xi be ñá tijña Jesús, ngateꞌe nijmi, tuxi ku̱an subani. \c 12 \s1 Nanda xi ixi jen sꞌestenjunre Jesús \r Mt. 26:6-13; Mr. 14:3-9 \p \v 1 Kionga chaja ngisa jon nixtjin nga kjuechu sꞌi pascua, Jesús jaꞌe naxinanda Betania, ña ndaba Lázaro xi kitsikjaꞌaya nganire ngajinre mikꞌen. \v 2 Kio kisꞌenda xi chine tu ngatꞌare Jesús, ꞌba Marta ꞌeya, ꞌba Lázaro ꞌba nde tsekꞌejñajinre xuta xi tsikꞌendutꞌako yamixa Jesús. \v 3 ꞌBa ꞌbatsaꞌen María jaꞌeko je mején masen litro nanda xi ixi jen xi nardo ꞌmi, xi ꞌñu nda ꞌba xi ꞌñu chji, xi ꞌestenjun ndsaku Jesús ꞌba ndekuini ntsja ku kitsixijunkoni. ꞌBa niki tsꞌajnda ngaya niꞌyo ko jndare nandabiu. \v 4 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Judas Iscariote, jngu xi xutare Jesús xi jaskan singantsja, kitsu: \p \v 5 —Tsa tusa ján sientu ton denario kisateñani nanda ixi jenbi, tuxi ꞌbatsaꞌen ku̱an kuisekoni xuta ni̱ma̱ tsakaiñu. \p \v 6 Tunga nga ꞌba kitsu bi kui kjua tsa nga faꞌetsjenre xuta ni̱ma̱. Tu ngatꞌare tonbiu titsikjaꞌetsjen, ngatꞌa kui= xi ꞌbejñatjo ton ꞌba jngu chacheje kui xi kjebe ton xi ꞌbejñatjo ꞌba tsitseꞌe. \v 7 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Bi ji bꞌechjaꞌnde_ri chjunbiu. Ngatꞌa tiꞌbejñatjo= nanda ixi jenbi tsakaiñu kaꞌnda nga sꞌe̱yanijia̱n. \v 8 Ngatꞌa xuta ni̱ma̱ ngantsjai kꞌuendujinnu, tunga an bi ngantsjai kuatejñajin_nuu̱. \p \v 9 ꞌBa ne nkjin xuta judío kjintꞌe nga Jesús tijña naxinanda Betania ꞌba kikun. Tunga bi tu Jesús kikun. ꞌBa=nde kiji ngatꞌa mejénre skue Lázaro xi kjinikjaꞌaya nganire ngajinre mikꞌen. \v 10 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xi ngakure naꞌmi kuañajan ꞌba ꞌendako xinkjin nga ꞌba nde sikꞌen Lázaro ngayeje. \v 11 Ngatꞌa tu ngatꞌare Lázaro= ne nkjin xuta judío inyaminyatꞌaxinre ꞌba inyamakjainre ngatꞌare Jesús. \s1 Jesús faꞌasꞌen naxinanda Jerusalén \r Mt. 21:1-11; Mr. 11:1-11; Lc. 19:28-40 \p \v 12 Nga kuanyujun ñu nkjin xuta kjintꞌe nga ꞌba nde Jesús kjuaꞌe naxinanda Jerusalén, ngatꞌa nkjin mani xi jaꞌekꞌaxje sꞌi pascua. \v 13 ꞌBa ꞌbatsaꞌen tsate tjiare ya xkajen ꞌba ꞌetju nga kikjaꞌaya ndiya ꞌba kiskiꞌndaya nga kitsu: \p —¡Ngatjanichjire Naꞌenchana! ¡Ngatatsichikuntaꞌen Naꞌenchana kui xi ndibani ngatꞌare jaꞌenre! ¡Ngatatsichikuntaꞌen Naꞌenchana xi kuatexumare xuta xi tseꞌe Israel! \p \v 14 ꞌBa Jesús kisakure jngu chaburru ꞌba tsikꞌejñakjare, jotsaꞌen kuaꞌindutꞌa enre Naꞌenchana: \q1 \v 15 Bi kun xuta xi tseꞌe naxinanda Sión, \q1 ngatꞌa je ndiba reynu \q1 nga tijñasunre jngu kiꞌndi burru. \p \v 16 ꞌBa nga ꞌba kuán, bi kuankjinre xutare kibiu. Tunga jaskan, kionga Jesús yakutsejen kjuajere, kio= jaꞌetsjenre xutare nga enre Naꞌenchana ꞌba=tsaꞌen kuaꞌindutꞌa ngatꞌare kui ꞌba nga ꞌba kitsiko xutankjiun. \p \v 17 ꞌBa xuta xi inya kionga Jesús kinchjare Lázaro ngaya tsju nga kitsikjaꞌaya nganire ngajinre mikꞌen, kui xi yeꞌe nijmi mé= xi tsabe. \v 18 Kui= kjuañu ꞌñu nkjin xuta ꞌetjuni nga kikjaꞌaya ndiya Jesús, ngatꞌa kjintꞌe ngatꞌare kjuakunbiu xi kitsaꞌen. \v 19 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xuta fariseo ꞌbi kitsure xinkjin: \p —¿A teꞌyañu? Tumé ku̱an siꞌan. Chutsijon. Ngatsiꞌi xuta inyafitjenngi xutabiu. \s1 Jesús tsuyatitjun nga kueya \p \v 20 ꞌBa xutankjiun tjenjinre yakꞌa xuta griego xi ꞌba nde jaꞌe naxinanda Jerusalén nga jaꞌetsichjire Naꞌenchana ngajinre sꞌiu. \v 21 Kui xi jaꞌekun Felipe, xuta tseꞌe Betsaida, ngaꞌnde xi tijña ngajinre nangi Galilea, ꞌba kitsure: \p —Naꞌen, mejénni̱ nga xie̱ Jesús. \p \v 22 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Felipe kikeꞌere nijmi Andrés, ꞌba ngojó kikeꞌe nganire nijmi Jesús. \v 23 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús kitsure: \p —Je jaꞌe chu̱ba̱ nga sꞌe̱jñatsejen kjuajere Kiꞌndire Xuta xiꞌiun. \v 24 Kjuakixi= xi texin_nuu̱. Tsa xujma trigo bi kꞌuantjaiya nga sꞌeyanijin, janda sꞌe̱jña tajngu. Tunga tsa kꞌuantjaiya, kio= nga sja chan xi ꞌñu tse. \v 25 Xi tjore yojore ngasunꞌndebi, tusa sichaja. Tunga xi bi tjore yojore ngasunꞌndebi, kui= xi tusa kjuaꞌatjo nga kꞌuejñakunntsjai. \v 26 Tsa tjin xi mejénre saꞌexatꞌana̱, ngatjandetjenngina̱. ꞌBa ña kuatejñaa̱, ꞌba=nde kio kꞌuejña xi saꞌexatꞌana̱. ꞌBa tsa tjin xi saꞌexatꞌana̱, Naꞌenchana xi nkꞌa kꞌuaxje xutabiu. \p \v 27 ’Ne ꞌñu tjimafore kakua̱n ngandaꞌe. ¿ꞌBa jó xia̱n? ¿A xinña̱: “Naꞌen, tꞌejñatꞌaxinnaa̱ kjuanimabi ngandaꞌe”? Junjun, ngatꞌa tu kui xa jaꞌeña̱. \v 28 Tusa takutsejen kjuajeri, Naꞌen —kitsu Jesús. \p ꞌBa kio kjinuꞌyare jngu jnda ngankꞌaa xi kitsu: \p —Je yakutsijia̱n kjuajena̱ ꞌba nde kuakutsejen ngañaa̱. \p \v 29 ꞌBa nga kjintꞌere jndabiu xutankjiun, yakꞌa xi kio inyajin kitsu: \p —Jngu choꞌon janeya. \p ꞌBa yakꞌa kitsu: \p —Jngu ankje jako. \p \v 30 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Bi kjuanda tsaꞌan nga kjinuꞌyare jndabiu, tu kjuanda tsojon. \v 31 Ngandaꞌe= nga je siꞌanre kjua ngasunꞌndebi, ꞌba ngandaꞌe= kjuiꞌnaxje xi tibatexumare ngasunꞌndebi. \v 32 ꞌBa kionga xjunitjennkꞌana̱ ngasun tꞌanangiu, saꞌaa̱n nga kjuaꞌetꞌa tsiꞌina̱ xuta xi tjin ngasunꞌndio. \p \v 33 Nga ꞌba kitsu yeꞌe= nijmi ngatꞌare jótsaꞌen kueya. \v 34 ꞌBa xutankjiun kitsu: \p —Tunga ꞌya=ni mé= xi kuaꞌindutꞌa kjuatexumo, nga Cristo kꞌuejñakunntsjai. ¿Jótsaꞌen ꞌba teꞌminii̱ nga tjinnere nga chjunitjennkꞌa ngasun tꞌanangiu Kiꞌndire Xuta xiꞌiun? ¿ꞌYá= xi Kiꞌndire Xuta xiꞌiun? \p \v 35 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Tu ngichuba nixtjin kꞌuejñajin ngisanu ndiꞌu. Tetsumo yejerañu tijñajinnu ndiꞌu, tuxi bi ku̱ajñutaꞌenninu. Ngatꞌa xi ña jñu tsuꞌba bi be ñá fi. \v 36 Ngatjamakjainnu ngatꞌare ndiꞌu yejerañu tjin ngisanu, tuxi tseꞌe ndiꞌu ku̱anñu —kitsu Jesús, ꞌba ꞌbatsaꞌen ꞌetju ꞌba tsikꞌejñaꞌmore xutankjiun. \p \v 37 ꞌBa ninga tsa nkjin kjuakun kitsaꞌen Jesús ngixkun xutabiu, tunga bi kuakjainre ngatꞌare kui. \v 38 ꞌBa kuán tuxi kꞌuetjusunni en xi kitsu xuta chinga profeta Isaías, ña ꞌbitsaꞌen kitsiꞌindu: \q1 Naꞌen, ¿ꞌyá= xi kuakjainre ngatꞌare en xi kjinukjuai̱? \q1 ¿ꞌYá= xi kisꞌejñatsejenre kjuaꞌñure Naꞌenchana? \m \v 39 Kui kjuañu bi kuán kuakjainnire xuta, ngatꞌa ꞌba nde tsaꞌen kitsiꞌindu Isaías enre Naꞌenchana: \q1 \v 40 Naꞌenchana ꞌechja tuxkun xutabiu ꞌba kitsitaja inimare, \q1 tuxi bi skueni, \q1 ꞌba tuxi bi ku̱ankjinnire, \q1 tsa chjen sikꞌantjaiya inimare, ꞌba an sindaa̱. \m \v 41 ꞌBa kitsu Isaías ngatꞌa tsabe= kjuajere Jesús ꞌba Ngatꞌare= kinchja. \p \v 42 ꞌBa nkjin= xuta kuakjainre ngatꞌare Jesús kaꞌnda xutaxa. Tunga bi kitsikixiya, ngatꞌa tsakjunke= xuta fariseo ꞌba bi mejénre nga kjuiꞌnaxje ngaya niꞌya sinagoga. \v 43 ꞌBa kitsaꞌen ngatꞌa ngisa= ꞌñu kuatsja ngisare nga sꞌe̱re kjuaje ngajinre xuta nga ko mare ngixkun Naꞌenchana. \p \v 44 ꞌBa ꞌñu kinchja Jesús nga kitsu: \p —Xi makjainre ngatꞌana̱, bi tu ngatꞌa tsaꞌan makjainre. ꞌBa=nde makjainre ngatꞌare xi kitsikasenna̱. \v 45 ꞌBa xi ko xkun benina̱, ꞌba=nde be xi kitsikasenna̱. \v 46 An= ña̱ ndiꞌi xi jaꞌetsitsejenre xuta ngasunꞌndebi, tuxi ngatsiꞌi xi ku̱akjainre ngatꞌana̱ bi kꞌuenduni ña jñu. \v 47 ꞌBa tsa tjin xi kjuintꞌe en xi tenchjaa̱ tunga bi sikꞌetjusun, bi an xi skanineje_ra̱ xutabiu. Ngatꞌa bi jaꞌekanineje_ra̱ xuta ngasunꞌndebi. Tusa jaꞌetsikꞌangia̱. \v 48 Tunga xi kꞌuejñatꞌaxinna̱ ꞌba bi sikꞌetjusun en xi tenchjaa̱, tjin= xi saꞌenre kjua xutabiu. En xi tenchjaa̱=, kui= xi saꞌenre kjua xutabiu kionga kjuetꞌa nixtjin. \v 49 Ngatꞌa bi tu kuenda tsaꞌan tenchjaa̱. Tusa Naꞌen xi kitsikasenna̱, kui= xi ꞌexana̱ mé= xi tjinnere nga xia̱n ꞌba kuakuyaa̱. \v 50 ꞌBa ꞌbe=ña̱ nga kjuatexumare, kui= xi sjare kjuabenichun xi bi fetꞌa xuta. ꞌBamani, jotsaꞌen kitsuna̱ Naꞌenchana, ꞌba=tsaꞌen tenchjaa̱. \c 13 \s1 Jesús banejun ndsaku xutare \p \v 1 ꞌBa je mején nixtjinre sꞌi pascua ꞌba Jesús be= nga je tifechu chu̱ba̱ nga kꞌuetjujin ngasunꞌndebi nga kuaje ngani ña tijña Naꞌenchana. Kitsimejénntsjai xuta xi kuakjainre ngatꞌa tseꞌe xi tjindu ngasunꞌndebi, ꞌba niki ꞌñu= kitsimején. \p \v 2 ꞌBa Jesús tsakjen jñuko xutare, ꞌba chanayiu jaꞌba je kitsjare kjuafaꞌetsjen Judas Iscariote kiꞌndire Simón nga kui xi singantsja Jesús. \v 3 ꞌBa Jesús be= nga Naꞌenchana kitsingantsja ngaya ntsja ngayéje xi tjin, ꞌba be= nga jendibani ña tijña Naꞌenchana ꞌba nga kio kuaje ngani. \v 4 ꞌBamani, kionga inyakjen, Jesús tsisetjentꞌa yamixo ꞌba tsꞌaxje najñu nduju xi yaja ꞌba kiskjebe jngu toalla ꞌba ꞌekja ndayare. \v 5 ꞌBa kio ꞌeya nanda ngaya jngu nisu ꞌba ꞌetutsꞌinre nga yanejun ndsaku xutare ꞌba ko toalla xi ꞌekja ndayare kitsixijunkoni. \p \v 6 ꞌBa ꞌbatsaꞌen echu ña tsikꞌejña Simón Pedro. ꞌBa Pedro kitsure: \p —Naꞌen, ¿a kuanejun=ni ndsakua̱? \p \v 7 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Ngandaꞌe bi ꞌye mé= xi tetsaꞌaa̱n, tunga jaskan ku̱ankjinri. \p \v 8 ꞌBa Pedro kitsu nganire: \p —Niñajanni sjaꞌndia̱ nga ji kuanejin ndsakua̱. \p ꞌBa Jesús kitsingojo nganire: \p —Tsa bi kuanejaa̱n ndsakui, bi nde sꞌe̱niri ngaꞌnde ngajinre xuta xi tsaꞌan. \p \v 9 ꞌBa Simón Pedro kitsure: \p —Naꞌen, bi tu ndsakua̱ banejin, tusa ko ndsaa̱ ꞌba ko nindakua̱ ngayeje. \p \v 10 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Xi je kamindu tu ndsaku sani machjen nga kjuejun, ngatꞌa tsje ngayéje. ꞌBa jun je tsjio, tunga bi ngatsiꞌu. \p \v 11 Ngatꞌa be= ꞌyá= xi singantsja, kui= kjuañu ꞌba kitsuni: “Bi tsjio ngatsiꞌu.” \p \v 12 ꞌBa kionga je kuánre nga yanejun ndsaku xutare, tsakaja ngani najñu ndujure ꞌba tsikꞌejñatꞌa ngani yamixo ꞌba kitsu: \p —¿A mankjinnu mé= xi kitsiko_nuu̱? \v 13 Jun maestru ko naꞌen ꞌminuu̱. ꞌBa kjuakixi= xi mixun, ngatꞌa kui= ña̱. \v 14 ꞌBamani, tsa an xi je yanejun_nuu̱ ndsakú nga an xi maestrunu ko naꞌennu, kui= kjuañu tjinnenire nga kuanejunñu ndsaku xingiu ngayeje. \v 15 Je ꞌejña kusun_nuu̱, tuxi ꞌba siꞌanñu jo kitsiko_nuu̱. \v 16 Kjuakixi= xi texin_nuu̱. Nijnguú chuꞌnda ngisa je ngisa nga ko mare naire. ꞌBa jngu xuta xi kisꞌexare bi ngisa je ngisa nga ko mare xi ꞌexare. \v 17 Je ꞌyo kibi. Kjuanda tsojon tsa sikꞌetjusun. \p \v 18 ’Bi ngatꞌare ngatsiꞌu nga ꞌba texia̱n. ꞌBe=ña̱ ꞌyá xi kiskjaꞌajia̱n. Tunga tuxi kꞌuetjusunnini enre Naꞌenchana ña ꞌbatsaꞌen kuaꞌindutꞌa: “Xi kjenkona̱, kui= xi je kuán xuta xi kuastikena̱.” \v 19 Je tjen ꞌba texin_nuu̱ yejerañu nga kje ꞌba majín, tuxi kionga ꞌba ku̱an ku̱akjainninu nga an xi tejñaa̱. \v 20 Kjuakixi= xi texin_nuu̱. Xi skjebetjo xuta xi tsikasia̱n, kui= xi skjebetjona̱ an. ꞌBa xi skjebetjona̱, kui= xi skjebetjo xi kitsikasenna̱. \s1 Jesús tsu nga Judas singantsja \r Mt. 26:20-25; Mr. 14:17-21; Lc. 22:21-23 \p \v 21 Kionga Jesús je ꞌba kitsu, ꞌñu kuafore kakun ꞌba kitsu nga kitsikixiya: \p —Kjuakixi= xi texin_nuu̱. Jngu ñu jun xi singantsjana̱. \fig Nga kjenko jñu xutare Jesús|src="LB000320B.TIF" size="col" ref="Jn 13:21-30" \fig* \p \v 22 ꞌBa ꞌbatsaꞌen nga jngu jngu xutare kiskutsejenꞌa xinkjin, ngatꞌa bi be ꞌyá= xi titsure Jesús. \v 23 ꞌBa kio tijñatꞌa tiñare Jesús xutare xi ꞌñu tjore, nga ñatjen tikjentꞌako yamixo. \v 24 Kui kjuañu Simón Pedro ꞌekunire nga kui skuiningiyare Jesús ꞌyá= xi titsure. \v 25 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xutare ꞌñu kitsitiñatꞌa ngisare Jesús ꞌba kitsure: \p —¿ꞌYá= niñu, naꞌen? \p \v 26 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Sikaꞌnyicha̱ niñuxtila ꞌba kui xi sja_ra̱, kui. \p ꞌBa ꞌbatsaꞌen kitsikaꞌnyi niñuxtilo ꞌba kitsjare Judas Iscariote, kiꞌndire Simón. \v 27 ꞌBa kionga Judas kikaꞌere niñuxtilo, jaꞌasꞌenjinre chanayiu. ꞌBa Jesús kitsure Judas: \p —Kitsa tiꞌen mé= xi siꞌen. \p \v 28 Tunga nijnguú xi tjindutꞌa yamixo kuankjinre ánñu ꞌba kitsunire. \v 29 Tjin= xi kitsikjaꞌetsjen nga Jesús kitsure Judas nga tjinnere kuatse mé= xi machjen sꞌiu asa sjare ton xuta ni̱ma̱, ngatꞌa Judas ꞌbejñatjo ton. \v 30 ꞌBa kionga kikaꞌere niñuxtilo Judas, taꞌa fani ꞌetju ngandetsian. ꞌBa kui chubabiu je jñu yaꞌa. \s1 Jesús tsu nga Pedro kꞌueꞌmotaꞌen \r Mt. 26:31-35; Mr. 14:27-31; Lc. 22:31-34 \p \v 31 ꞌBa kionga je kiji Judas, Jesús kitsu: \p —Ngandaꞌe xiare kjuajere Kiꞌndire Xuta xiꞌiun, ꞌba=nde xiare kjuajere Naꞌenchana ngatꞌare Kiꞌndiu. \v 32 Tsa ꞌyare kjuajere Naꞌenchana ngatꞌare Kiꞌndiu, ꞌba=nde tsaꞌen Naꞌenchana kuakutsejen kjuajere Kiꞌndiu, ꞌba je ꞌba saꞌen xati. \v 33 Jun kiꞌndina̱, tojo kuatejñajin ngichi_nuu̱. kuijnyisjainuu̱, tunga ña kjuia̱ bi ku̱an kjuechu. ꞌBa nde texin_nuu̱ ngandaꞌe jo kixin_ra̱ xuta judío. \v 34 Jngu kjuatexuma xatse sja_nuu̱: timijón xingiu. Jotsaꞌen tsimején_nuu̱ jun, ꞌba=nde tsaꞌen timijon xingiu ngayeje. \v 35 ꞌBa ꞌba=tsaꞌen skue ngatsiꞌi xuta nga jun= ñu xi xutana̱, tsa simejénkaño xingiu. \p \v 36 ꞌBa Simón Pedro kitsure: \p —¿Ñá=ñu kꞌuin, naꞌen? \p ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Bi ku̱an sjennginaa̱ ngandaꞌe ña kjuia̱, tunga jaskan sjennginaa̱. \p \v 37 ꞌBa Pedro kitsu ngani: \p —Naꞌen, ¿ánñu bi ku̱an sjennginira̱ ngandaꞌe nde? Tjijngu kakua̱n nga kueyantjaira̱. \p \v 38 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —¿A tjijngu kakuin nga kueyantjainaa̱? Kjuakixi= xi texinra̱. Je ján ndiya kikeꞌmotaꞌennaa̱ kionga kje kjiꞌndajín chaxicho. \c 14 \s1 Jesús tsu nga kuekun ngani Naꞌenchana \p \v 1 Jesús kitsu: \m —Bi on ngatjamare kakún. Ngatjamakjainnu ngatꞌare Naꞌenchana ꞌba ꞌba nde ngatjamakjainnu ngatꞌana̱. \v 2 Ndaba Naꞌenna̱ ne nkjin ngaꞌnde ña ma betsuba tjin. Tsa bira tjin, biru kixin_nuu̱ nga kjuikꞌenda_nuu̱ ngaꞌnde. \v 3 ꞌBa tsa kjuikꞌenda_nuu̱ ngaꞌnde, ꞌba=tsaꞌen kjuaꞌekjaꞌa ngani_nuu̱, tuxi ꞌba nde kio kuetsubañu ña kuatejñaa̱. \v 4 ꞌBa ꞌyañu ndiya xi fi ña kjuia̱. \p \v 5 ꞌBa Tomás kitsure: \p —Naꞌen, bi ꞌyee̱ ñá= teꞌmi. ¿Jótsaꞌen xiani̱ ndiyo? \p \v 6 ꞌBa Jesús kitsure: \p —An= ña̱ ndiyo ꞌba an= ña̱ kjuakixiu ko kjuabenichun. Niꞌyá ma fechu ña tijña Naꞌenchana tsa bi ngatꞌana̱. \v 7 Tsa ꞌyaxkunnuu̱, ꞌba=nde xiaxkun Naꞌenna̱. ꞌBa ꞌnda ngandaꞌe je ꞌyaxkun, ꞌba je kichutsejenꞌo. \p \v 8 ꞌBa Felipe kitsure: \p —Naꞌen, takunii̱ Naꞌenchana ꞌba tu ku̱annini̱ kibiu. \p \v 9 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Je ndaꞌe tejñajin_nuu̱ ꞌba tojo kje ꞌyaxkunjínnaa̱, Felipe. Xi tjibena̱, ꞌba=nde tjibe Naꞌenchana. ¿Ánñu ꞌba teꞌmininaa̱: “Takunii̱ Naꞌenchana”? \v 10 ¿A bi makjainri nga an tejñajin_ra̱ Naꞌenchana ꞌba Naꞌenchana tijñajinna̱? En xi texin_nuu̱ bi kuenda tsaꞌan tenchjaa̱. Tusa Naꞌen xi tijñajinntsjaina̱, kui= xi titsaꞌen xa xi tseꞌe. \v 11 Ngatjamakjainnu nga an tejñajin_ra̱ Naꞌenchana ꞌba nga kui tijñajinna̱. ꞌBa tsa tsajain, nisi tu ngatꞌare xa xi tetsaꞌaa̱n ngatjamakjainnu. \p \v 12 ’Kjuakixi= xi texin_nuu̱. Xi ku̱akjainre ngatꞌana̱, ndekui xa saꞌenni joni xi tetsaꞌaa̱n. ꞌBa ngisa= yaꞌe ngisa xa xi saꞌen xutabiu, ngatꞌa an tefi=ña̱ ña tijña Naꞌenchana. \v 13 ꞌBa ngayéje xi xjoꞌo ngatꞌare jaꞌenna̱ sja_nuu̱, tuxi sꞌe̱jñatsejenni kjuajere Naꞌenchana ngatꞌare Kiꞌndiu. \v 14 Tsa tjin xi xjoꞌo ngatꞌare jaꞌenna̱, sja_nuu̱. \s1 Jesús tsu nga sikasen Isennixtjintsjere Naꞌenchana \p \v 15 ’Tsa nimejénnuu̱ an, tikꞌetjusun kjuatexumana̱. \v 16 ꞌBa an skuiꞌa_ra̱ Naꞌenchana, ꞌba kui sjanu ngijngu xi ꞌba nde kuasekonu ꞌba xi kꞌuejñajinntsjainu ngatsiꞌu. \v 17 Kui= xi Isennixtjintsjere Naꞌenchana xi kuakutsejen mé= xi kjuakixi. Xuta ngasunꞌndebi bi ku̱an sakure, ngatꞌa bi be ꞌba bi bexkun ꞌyá= ni kui. Tunga jun, je ꞌyaxkun ꞌyá= ni kui, ngatꞌa kui= xi tijñajinnu ngatsiꞌu ꞌba jaskan kꞌuejñajinnu nga jngu jngu. \p \v 18 ’Bi sikꞌendu suba_nuu̱, kjuaꞌekun ngani_nuu̱. \v 19 ꞌBa tu ngingutjun= ngisa tu je bi nde skuenina̱ xuta ngasunꞌndebi, tunga jun xianuu̱. Ngatꞌa tejñakunña̱, kui kjuañu ꞌba nde kuetsubakunñu. \v 20 Kui nixtjinbiu xio nga an tejñajin_ra̱ Naꞌenna̱ ꞌba jun tetsubajinnuu̱ ꞌba an tejñajin_nuu̱. \v 21 Xi kjuaꞌatjo kjuatexumana̱ ꞌba sikꞌetjusun, kui= xi tsimejénna̱. ꞌBa xi tsimejénna̱, Naꞌenna̱ ꞌba=nde simején ꞌba ꞌba=nde simijía̱n an ꞌba kuakutsejen_ra̱ yojona̱. \p \v 22 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Judas (xi bi Judas Iscariote) kitsure: \p —Naꞌen, ¿jótsaꞌen nga tu ji̱n kuakutsejennii̱ yojori ꞌba bi xuta ngasunꞌndio? \p \v 23 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Tsa tjin xi tsimejénna̱, sikꞌetjusun= enna̱. ꞌBa Naꞌenna̱ si̱mején= xutabiu, ꞌba Naꞌenna̱ ko an kjuaꞌechun=ni̱ ꞌba kuetsubako=ni̱. \v 24 Tunga xi bi tsimejénna̱, bi sikꞌetjusun enna̱. ꞌBa en xi tenuꞌyo, bi tsaꞌan. Tseꞌe= Naꞌen xi kitsikasenna̱. \p \v 25 ’Texin_nuu̱ kibi yejerañu tejñajin ngisa_nuu̱. \v 26 Tunga xi kuasekonu, Isennixtjintsjere Naꞌenchana xi kui sikasen ngatꞌare jaꞌenna̱, kui xi kuakuya yejenu ꞌba sikjaꞌetsjen yejenu xi texin_nuu̱. \p \v 27 ’Teꞌbejña_nuu̱ kjuaxiu. Kjuaxiuna̱ tetsja_nuu̱. Bi ꞌbatsaꞌen tsjaa̱ an jotsaꞌen tsja xuta ngasunꞌndebi. Bi on ngatjamare kakún ꞌba bi kun. \v 28 Je kjinuꞌyo nga ꞌba kixin_nuu̱ nga kjuia̱ ꞌba nga kjuaꞌekun ngani_nuu̱. Tsa kjuakixi nga nimejénnuu̱ an, ꞌba=nde tsja sꞌe̱nu nga kjuia̱ ña tijña Naꞌenchana, ngatꞌa ngisa= ꞌñu je ngisa Naꞌenchana nga ko mare an. \v 29 ꞌBa ngandaꞌe je tjen ꞌba texin_nuu̱ yejerañu kje ꞌba majín, tuxi ku̱akjainninu kionga ꞌba ku̱an. \p \v 30 ’Bi nde tsé kjuakoni_nuu̱, ngatꞌa je ndiba xi batexumare ngasunꞌndebi. Kui bi tjinre kjuaꞌñu tuxi kuatexumanina̱, \v 31 tunga tjinne=re nga ꞌba ku̱an, tuxi skueni xuta ngasunꞌndebi nga tsimijía̱n Naꞌenchana ꞌba nga tetsikꞌetjusaa̱n jotsaꞌen kitsuna̱. Tisetjion ꞌba tjian. \c 15 \s1 Jesús ꞌbejña kjuakusun ngatꞌa tseꞌe naꞌñu uva ko tjiare \p \v 1 ’An= ña̱ tutsꞌin naꞌñu uva xi kjuakixi, ꞌba Naꞌenna̱= xuta xi tsikuenda. \v 2 ꞌBa ngayéje tjia xi tjinna̱ xi bi tsja tu, kui= xi batetꞌaa̱. ꞌBa ngayéje tjia xi tsja tu, kui xi tsichunre ꞌba tsitsje, tuxi ngisa sja ngisani tu. \v 3 ꞌBa je tsjio jun ngatꞌare en xi texin_nuu̱. \v 4 Tetsubajinntsjainuu̱, ꞌba an kuatejñajinntsjai_nuu̱. Jngu tjia bi ma tsja tajngu tu tsa tsajainre tutsꞌin. ꞌBa ꞌba nde tsaꞌen jun bi kuoꞌo tu tsa bi kuetsubajinntsjainuu̱. \p \v 5 ’An= ña̱ tutsꞌin naꞌñu uva, ꞌba jun= ñu tjiare. Xi tijñajinntsjaina̱ ꞌba tejñajinntsjai_ra̱, kui= xi ꞌñu tsja tu. Ngatꞌa tsa tsajainnuu̱ an, tumé ku̱an siꞌon. \v 6 Xi bi kꞌuejñajinntsjaina̱, kui= xi xanikjaꞌa ꞌba xi̱ joni tjia xi titꞌare naꞌñu uva. ꞌBa sꞌe̱nduku ꞌba sikjaꞌajin ngajin ndiꞌu nga kueti. \p \v 7 ’Tunga tsa kuetsubajinntsjainuu̱ ꞌba tsa enna̱ kꞌuejñajinntsjainu, chjoꞌo tume xi mejénnú ꞌba kuaꞌe=nu. \v 8 Ki=bi xi kuakutsejen kjuajere Naꞌenna̱, tsa ꞌñu ku̱oꞌo tu ꞌba ꞌba=tsaꞌen ku̱on xutana̱. \v 9 Jotsaꞌen tsimejénna̱ an Naꞌenchana, ꞌba=nde tsaꞌen tsimején_nuu̱ jun. Tetsubajinntsjo kjuanimejenna̱. \v 10 Tsa sikꞌetjusun kjuatexumana̱, kuetsubajinntsjaiñu kjuanimejenna̱, jotsaꞌen tetsikꞌetjusaa̱n kjuatexumare Naꞌenna̱ ꞌba tejñajinntsjaa̱ kjuanimejenre. \p \v 11 ’ꞌBa texin_nuu̱, tuxi sꞌe̱jñajinninu kjuatsjana̱ ꞌba ꞌba=tsaꞌen ku̱ajngukjin kjuatsjanu. \v 12 Kui=bi xi kjuatexumana̱: Ngatimejénkaño xingiu jotsaꞌen tsimején_nuu̱ jun. \v 13 Tsajain kjuanimejen xi ngisa je ngisa nga ko mare kibi, tsa tjin xi kueyantjai amigure. \v 14 ꞌBa jun= ñu amiguna̱ tsa sikꞌetjusun kjuatexuma xi tetsja_nuu̱. \v 15 Bi nde chuꞌnda xinni_nuu̱, ngatꞌa chuꞌnda bi be mé= xi tsaꞌen naire. Tunga amiguna̱= texin_nuu̱, ngatꞌa teꞌbejñatsejen_nuu̱ ngayéje xi kitsuna̱ Naꞌenna̱. \v 16 Bi jun kichjaꞌajinnuu̱. Tusa an jaꞌajin_nuu̱ ꞌba kitsja xa_nuu̱ nga kuangiun ꞌba kuoꞌo tu, ꞌba ꞌñu tsé xukjuare tunu. ꞌBa ꞌbatsaꞌen Naꞌenchana sjanu tumeñu xi xjaꞌa_ru ngatꞌare jaꞌenna̱. \v 17 ꞌBi= tsaꞌen tebatexuma_nuu̱: Timejénkaño xingiu. \s1 Jesús tsu nga ku̱asticha xutare \p \v 18 ’Tsa ku̱astikenu xuta ngasunꞌndebi, tikjaꞌetsjion nga an tjun kuastikena̱. \v 19 Tsa tseꞌe_ru ngasunꞌndebi, simejénnu xuta ngasunꞌndebi jotsaꞌen tsimején xinkjin. Tunga bi tseꞌe ngasunꞌndio kuon, ngatꞌa an jaꞌajin_nuu̱ ngajinre xuta ngasunꞌndebi. Kui= kjuañu mastikeninu. \v 20 Tꞌejinkakún en xi kixin_nuu̱, nga jngu chuꞌnda bi ngisa je ngisa nga ko mare naire. Tsa kitsjenngikena̱ xuta ngasunꞌndebi, ꞌba=nde jun sjenngikenu. ꞌBa tsa kitsikꞌetjusun enna̱, ꞌba=nde sikꞌetjusun ennu. \v 21 ꞌBa ꞌba= sikonu xuta ngasunꞌndebi ngatꞌa xutana̱= kuon ꞌba ngatꞌa bi be ꞌyá= xi kitsikasenna̱. \p \v 22 ’Tsa bi jaꞌekjakua̱ xutabiu, bi sꞌe̱re je. Tunga ngandaꞌe bi nde tjinni jótsaꞌen kuaseko yojore ngatꞌare je xi inyatsaꞌen. \v 23 Xi mastikena̱, ꞌba=nde mastike Naꞌenna̱. \v 24 Kitsaꞌaa̱n ngajinre xutabiu xa xi kje ñaꞌanjín. Tsa bi ꞌba kitsaꞌaa̱n, bi sꞌe̱re je. Tunga je tsabe ꞌba kuastikeni̱ Naꞌenna̱ ko an. \v 25 ꞌBa kuán tuxi kꞌuetjusunni mé= xi kuaꞌindutꞌa kjuatexumare xutabiu, ña ꞌbi tsu: “Kuastikena̱ ninga nimé kitsaꞌaa̱n xi kjen ndiya nga ku̱astikena̱.” \p \v 26 ’Tunga kjuaꞌe= xi kuasekonu, xi sikasen_nuu̱ ngatꞌa tseꞌe Naꞌenchana. Kui xi Isennixtjintsjere Naꞌenchana xi kuakutsejen mé= xi kjuakixi ꞌba xi ndibanire Naꞌenchana. Kui= xi sikixiya ngatꞌana̱. \v 27 ꞌBa ꞌba=nde jun sikixiyo ngatꞌana̱, ngatꞌa tetsubakonuu̱ ꞌndani nga tutsꞌinre. \c 16 \p \v 1 ’Texinya_nuu̱ kibi, tuxi bi sichajañu kjuamakjainnu ngatꞌana̱. \v 2 Ngatꞌa kjuiꞌnaxjenu ngajinre niꞌya sinagoga. ꞌBa kjuaꞌe= nixtjin kionga tuꞌyañu xi sikꞌennu sikjaꞌetsjen nga Naꞌenchana inyatsaꞌexatꞌare kionga ꞌba sikonu. \v 3 ꞌBa ꞌba sikonu xuta ngatꞌa bi beni̱, ninga Naꞌenchana ninga an. \v 4 Texinya_nuu̱ kibi, tuxi kionga kjuaꞌe nixtjinbiu, kjuaꞌetsjenu nga ꞌba kixin_nuu̱. \s1 Jesús tsu mé= xi saꞌen Isennixtjintsjere Naꞌenchana \p ’Bi kixinya_nuu̱ kibi nga tutsꞌinre, ngatꞌa an tejñajin_nuu̱. \v 5 Tunga ngandaꞌe tefi=ña̱ ña tijña xi kitsikasenna̱, ꞌba jun bi techjaningiyanuu̱ ñá kjuia̱. \v 6 Tusa ꞌñu kjimabare inimanu ngatꞌa ꞌba= texin_nuu̱. \v 7 Tunga kjuakixi= mé= xi texin_nuu̱. Ngisa= ndani ngatꞌa tsojon nga kjuia̱. Ngatꞌa tsa bi kjuia̱, bi kjuaꞌe xi kuasekonu. Tunga tsa kjuia̱, sikasen_nuu̱ kui. \v 8 ꞌBa kionga kui kjuaꞌe, kꞌuejñatsejenre xuta ngasunꞌndebi ꞌyá= xi tjinre je ꞌba mé= xi kjuakixi ꞌba nga Naꞌenchana saꞌenre kjua. \v 9 Sꞌe̱jñatsejen jere xuta, ngatꞌa bi makjainre ngatꞌana̱. \v 10 ꞌBa sꞌe̱jñatsejen mé= xi kjuakixi, ngatꞌa tefi=ña̱ ña tijña Naꞌenna̱ ꞌba bi nde xianinuu̱. \v 11 ꞌBa sꞌe̱jñatsejen nga Naꞌenchana saꞌenre kjua, ngatꞌa je kitsaꞌenre kjua xi batexumare ngasunꞌndebi. \p \v 12 ’Tjin= ngisana̱ mé= xi xin_nuu̱, tunga bi ku̱ankjin yejenu ngandaꞌe. \v 13 Tunga kionga kjuaꞌe Isennixtjintsje xi ꞌbejñatsejen mé= xi kjuakixi, sja ndiyanu, tuxi xiañu ngayéje xi kjuakixi. Ngatꞌa bi kuenda tseꞌe kuinchja, tusa kuinchja mé= xi kjuintꞌe. ꞌBa kuetsuyanu mé= xi jaskan ku̱an. \v 14 Kui kuakutsejen kjuajena̱, ngatꞌa sa̱ku=re mé= xi tsaꞌan ꞌba kuetsuyanu. \v 15 Ngayéje mé= xi tjinre Naꞌenchana, ꞌba=nde tsaꞌan. Kui= kjuañu ꞌba texinni_nuu̱ nga Isennixtjintsjio sa̱kure ngayéje xi tsaꞌan ꞌba kuetsuyanu. \v 16 Tu ngichuba ngisa bi nde xianinuu̱, ꞌba ngichubachi ngani xia nganinuu̱. \s1 Kjuabare xutare Jesús kjuatsja ku̱an ngani \p \v 17 ꞌBa ꞌbatsaꞌen yakꞌa xutare tsiningiyare xinkjin: \p —¿Jó tsunire xi titsu: “Tu ngichuba ngisa bi nde xianinuu̱ ꞌba ngichubachi ngani xia nganinuu̱”? ¿ꞌBa jó tsunire: “Ngatꞌa tefi=ña̱ ña tijña Naꞌenchana”? \v 18 ꞌBa ¿jó tsunire en xi tsu: “ngichuba ngisa”? Bi mankjinna mé= xi tifakona —kitsu. \p \v 19 ꞌBa Jesús tsabe nga xutare mejénre skuiningiyare jó tsunire kibiu ꞌba kitsure: \p —¿A ngatꞌare mé= xi kixia̱n, nga tu ngichuba ngisa bi nde xianinuu̱ ꞌba ngichubachi ngani xia nganinuu̱, a kui= xi techuba nijmini_ru? \v 20 Kjuakixi= xi texin_nuu̱. Xiꞌndañu ꞌba ku̱abanu, tunga xuta ngasunꞌndebi kjuatsja sꞌe̱re. Ninga ku̱abanu, tunga kjuabanu kjuatsja ku̱an ngani. \v 21 Joni jngu chjun xi kueꞌe kiꞌndi. Sꞌere kjuandusin, ngatꞌa je jaꞌe chubare. Tunga kionga je kitsin kiꞌndiu, bi nde faꞌetsjennire kjuanima xi kafaꞌaxtiu, ngatꞌa tsja mare nga kitsin jngu kiꞌndi ngasunꞌndebi. \v 22 ꞌBa nde tsaꞌen tjimandusinnu jun ngandaꞌe ngayeje, tunga skue ngani_nuu̱ ꞌba tsja sꞌe̱ nganire inimanu. ꞌBa tuꞌyá ku̱an kjuaꞌanu kjuatsjanu. \p \v 23 ’ꞌBa kui nixtjinbiu nimé nde xjaningiyaninuu̱. Kjuakixi= xi texin_nuu̱. Naꞌenchana sjanu tumeñu xi xjaꞌa_ru ngatꞌare jaꞌenna̱. \v 24 Kaꞌnda ngandaꞌe nisamé chjoꞌo ngatꞌare jaꞌenna̱. Tunga ngandaꞌe chjoꞌo ꞌba sa̱kunu, tuxi ku̱aajngukjinni kjuatsjanu. \p \v 25 ’Je ꞌba kixin_nuu̱ enbi ko kjuakusun, tunga kjuaꞌe= nixtjin kionga bi nde kꞌuejña ngisani_nuu̱ kjuakusun. Tusa xinyakixi kixi_nuu̱ ngatꞌare Naꞌenchana. \v 26 Kui nixtjinbiu xjoꞌo mé= xi mejénnú ngatꞌare jaꞌenna̱, ꞌba bi machjen tsa an skuiꞌantjai_nuu̱ ngixkun Naꞌenchana. \v 27 Ngu kui ꞌba=nde tsimejénnu jun ngayeje, ngatꞌa nimejénnuu̱ an ꞌba makjainnu nga jendibaña̱ ña tijña Naꞌenchana. \v 28 Jendiba=ña̱ ña tijña Naꞌenchana ꞌba jaꞌaa̱ ngasunꞌndebi. Sikꞌejña ngañaa̱ ngasunꞌndebi ꞌba kjuikun ngañaa̱ Naꞌenchana —kitsu Jesús. \p \v 29 ꞌBa xutare kitsu: \p —Ngandaꞌe techuko kixi kixinii̱ ꞌba bi teꞌbejñanii̱ kjuakusun. \v 30 ꞌBa ngandaꞌe tjimankjin=ni̱ nga ꞌyani ngayéje xi tjin, ꞌba nga bi machjen tsa tjin xi skuiningiyari. Kui= kjuañu makjainnini̱ nga jendibai ña tijña Naꞌenchana. \p \v 31 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —¿A makjainnu ngandaꞌe nde? \v 32 Tunga kjuaꞌe= chuba ꞌba je= jaꞌe chubabiu ngandaꞌe kionga sitsojosun yojonu nga jngu jngu. ꞌBa kuangiun ña jendibañu ꞌba sikꞌejña tajngunuu̱. Tunga bi tejña tajngua̱, ngatꞌa Naꞌenchana tijñakona̱. \v 33 Je kixin_nuu̱ kibi, tuxi ngatꞌana̱ sꞌe̱ninu kjuaxiu. Ngaꞌe ngasunꞌndebi kjuanima kuitjaxtiu, tunga tiꞌñu kakún ngatꞌa an je= kitsaꞌen_ra̱ ngasunꞌndebi. \c 17 \s1 Jesús fako Naꞌenchana ngatꞌare xutare \p \v 1 Kionga je ꞌba kitsu Jesús, kiskutsejen ngankꞌaa ꞌba kitsure Naꞌenchana: \p —Naꞌen, je= jaꞌe chu̱ba̱. Takui kjuajere Kiꞌndiri, tuxi ꞌba nde Kiꞌndiri kuakuni kjuajeri. \v 2 Ngatꞌa kikaꞌexa_ri nga kuatexumare ngatsiꞌi xuta, tuxi sꞌe̱nire kjuabenichun xi bi fetꞌa ngatsiꞌi xi ji kikaꞌe_ri. \v 3 ꞌBa nga xuta sꞌe̱re kjuabenichun xi bi fetꞌa, kui= nga skueri nga ji= xi Naꞌen jngututu xi kjuakixi ꞌba nga skue Jesucristo xi ji kjinikasen. \p \v 4 ’Je= yakutsijaa̱n kjuajeri ngasunꞌndebi nga kitsijngua̱ xa xi kikaꞌena̱. \v 5 ꞌBa ngandaꞌe Naꞌen, taꞌenaa̱ ndekuini kjuaje ngixkuin, kjuaje xi jaꞌba tjinna̱ kionga kje majín ngasunꞌndebi. \p \v 6 ’Xuta xi kikaꞌenaa̱ xi tjin ngasunꞌndebi je ꞌejñatsejen_ra̱ ꞌyá= ni ji. Tsiji xutabiu ꞌba kikaꞌe=naa̱, ꞌba kitsikꞌetjusun= enri. \v 7 ꞌBa ngandaꞌe be= nga ngayéje xi kikaꞌenaa̱ kio= ndibani ña teni. \v 8 Ngatꞌa en xi kikaꞌenaa̱, kui= xi kixinya_ra̱ xutabiu, ꞌba kiskjebetjo ꞌba kuankjinre nga kjuakixi kio jendibaña̱ ña teni. ꞌBa makjainre nga ji kjinikasennaa̱. \p \v 9 ’Teꞌbetsꞌara̱ ngatꞌare kui ꞌba bi ngatꞌare xuta ngasunꞌndebi. Teꞌbetsꞌara̱ ngatꞌare xuta xi kikaꞌenaa̱, ngatꞌa tsiji. \v 10 Ngatsiꞌi xi tsaꞌan, ꞌba=nde tsiji. ꞌBa xi tsiji, ꞌba=nde tsaꞌan. ꞌBa kjuajena̱ tjimatsejen ngajinre xutabiu. \p \v 11 ’Bi nde kuatejña ngisaña̱ ngasunꞌndebi, tunga kui janda= kꞌuendu ngasunꞌndebi, ꞌba an kjuia̱ ña teni. ꞌBa ji Naꞌen xi tsje, tikuendai xutabiu ko kjuaꞌñure jaꞌenri, jaꞌen xi kikaꞌenaa̱, tuxi jngu ku̱anni joni ña. \v 12 Kionga tsakatejñaa̱ ngajinre xutabiu ngasunꞌndebi, kitsikuenda=ña̱ ko kjuaꞌñure jaꞌen xi kikaꞌenaa̱ ꞌba kiskutsejen_ra̱, ꞌba niꞌyá kichaja. Tu kui sani xi je ꞌbatjinni nga xaja, kui= xi kichaja, tuxi kꞌuetjusunni mé= xi kuaꞌindutꞌa enri. \p \v 13 ’Tunga ngandaꞌe tefi=ña̱ ña teni. ꞌBa texin=ña̱ kibi yejerañu tejña ngisaa̱ ngasunꞌndebi, tuxi kjuatsjana̱ sꞌe̱jñajinkjinni inimare xutabiu. \v 14 An je= kixinya_ra̱ enri, ꞌba xuta ngasunꞌndebi kuastike=, ngatꞌa bi ngasunꞌndebi tseꞌe jotsaꞌen bi ngasunꞌndebi tsaꞌan. \v 15 Bi temiꞌara̱ nga kjuiꞌnaxjejin ngasunꞌndebi, tusa ꞌnaxjetꞌaxin_ri xi chꞌokun. \v 16 Xutabiu bi ngasunꞌndebi tseꞌe, jotsaꞌen bi ngasunꞌndebi tsaꞌan. \v 17 Tikꞌendutsje xutabiu, tuxi ku̱an saꞌenni xa xi tsiji. Enri kjuakixi=. \v 18 Jotsaꞌen kjinikasennaa̱ ngasunꞌndebi, ꞌba=nde tsaꞌen tetsikasia̱n xutabiu ngasunꞌndebi. \v 19 ꞌBa teꞌbejñatsjia̱ yojona̱ nga saꞌaa̱n xa xi tsiji tu kjuanda tseꞌe xutabiu, tuxi ko kui ꞌba nde sꞌendutsjeni ngajinre mé= xi kjuakixi nga saꞌen xa xi tsiji. \p \v 20 ’ꞌBa bi tu ngatꞌare xutabiu teꞌbetsꞌara̱. ꞌBa=nde teꞌbetsꞌara̱ ngatꞌare xi ku̱akjainre ngatꞌana̱ kionga kjuintꞌe en xi kuetsu xutabiu, \v 21 tuxi jngu ku̱ani ngatsiꞌi. Jotsaꞌen tenijinnaa̱ ꞌba an tejñajinra̱, Naꞌen, ꞌba nde tsaꞌen jngu ngatjamajinna xutabiu, tuxi ku̱akjainnire xuta ngasunꞌndebi nga ji kjinikasennaa̱. \v 22 ꞌBa je= kitsja_ra̱ kjuaje xi kikaꞌenaa̱, tuxi jngu ku̱ani jotsaꞌen jngu maña. \v 23 An tejñajin_ra̱ ꞌba ji tenijinnaa̱, tuxi ꞌba tsaꞌen jngu ku̱ankjinni, ꞌba ꞌbatsaꞌen xuta ngasunꞌndebi skue nga ji kjinikasennaa̱ ꞌba nga nimején xutabiu jotsaꞌen nimejénnaa̱ an. \p \v 24 ’Ji Naꞌen, mejénna̱ nga kꞌuendukona̱ xuta xi kikaꞌenaa̱ ña kuatejñaa̱, tuxi skueni kjuajena̱, kjuaje xi kikaꞌenaa̱, ngatꞌa kjinimején=naa̱ kionga kje majín ngasunꞌndebi. \v 25 Ji Naꞌen xi tjinri kjuakixi, xuta ngasunꞌndebi bi beri. Tunga an ꞌbera̱, ꞌba xutabiu be= nga ji kjinikasennaa̱. \v 26 ꞌBa je ꞌejñatsejen_ra̱ xutabiu ꞌyá= ni ji ꞌba janda= kꞌuejñatsejen ngisa_ra̱, tuxi simejénni xi yakꞌa jotsaꞌen nimejénnaa̱ ꞌba tuxi an kuatejñajinni_ra̱. \c 18 \s1 Jesús jaꞌenduba \r Mt. 26:47-58; Mr. 14:43-50, 53-54; Lc. 22:47-54 \p \v 1 Kionga Jesús je ꞌba kitsure Naꞌenchana, kiko xutare ꞌba jaꞌaxtiu xingunda xanga Cedrón, ꞌba jaꞌasꞌen jngu ngaꞌnde ña tjintje ya xi ma chine ture. \v 2 ꞌBa Judas xi singantsja ꞌba nde be ngaꞌndebiu, ngatꞌa Jesús nkjin ndiya kuañajanko xutare kio. \v 3 Kui kjuañu Judas jaꞌeko yakꞌani chasoldadu ko nchja xi tsikuenda ningu xi kitsikasen xi ngakure naꞌmi ko xuta fariseo xi jaꞌe nga yaꞌa ndiꞌi xi tsikjen aseti ko ndiꞌi xi sꞌekuya ꞌba ko kicha. \v 4 Tunga Jesús je be ngayéje xi ku̱anre ꞌba kintꞌe nchjabiu ꞌba kitsure: \p —¿ꞌYá= xi temijnyisjo? \p \v 5 ꞌBa nchjabiu kitsingojore: \p —Jesús xi Nazaret tseꞌe. \p ꞌBa Jesús kitsure: \p —Kui= ña̱ an. \p ꞌBa nde kio sejñajinre nchjabiu Judas xi titsingantsja. \v 6 ꞌBa kionga je ꞌba kitsu Jesús: “Kui= ña̱ an”, nchjabiu kiji ngastun ꞌba tsixu tꞌanangiu. \v 7 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús tsiningiya nganire: \p —¿ꞌYá= xi temijnyisjo? \p ꞌBa nchjabiu kitsu: \p —Jesús xi Nazaret tseꞌe. \p \v 8 ꞌBa Jesús kitsu nganire: \p —Je ꞌba kixin_nuu̱ nga kui= ña̱ an. Tsa an xi temijnyisjainuu̱, taꞌeꞌndio nga ngatafi nchjabi. \p \v 9 ꞌBa kuán tuxi kꞌuetjusunni en xi kinchja Jesús nga jako Naꞌenchana, kionga ꞌba kitsu: “Naꞌen, xuta xi kikaꞌenaa̱, niꞌyá kichaja.” \v 10 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Simón Pedro tsꞌaxje kicha xi kjitꞌare ꞌba tsatetꞌa ñojon kixi xuta xi Malco ꞌmi, xi chuꞌndare naꞌmi titjun. \v 11 ꞌBa Jesús kitsure Pedro: \p —Tjaya ngani kichari tjiuxinre. Tsa Naꞌenchana titsjana̱ kjuanimabi, ¿a bi tjinnere nga kjuaꞌaxtia̱? \p \v 12 ꞌBa ꞌbatsaꞌen chasoldadu ko xi ngakure ꞌba ko nchja xi tsikuenda ningu kitsuba Jesús ꞌba ꞌetꞌaꞌñu. \v 13 ꞌBa ndaba Anás titjun kiko, ngatꞌa kui xi naꞌenchiꞌyare Caifás xi naꞌmi titjun kuán nubiu. \v 14 ꞌBa kui Caifás xi inyaꞌa xuta judío nga ngisa= nda tjin tsa jngu xuta kueyantjaire tu kjuanda tseꞌe ngatsiꞌi xuta. \s1 Pedro bꞌeꞌmotaꞌen ngatꞌare Jesús \r Mt. 26:59-66, 69-75; Mr. 14:55-64, 66-72; Lc. 22:55-62, 66-71 \p \v 15 Simón Pedro ko ngijngu xutare Jesús kitjenngi. ꞌBa ngatꞌa xutare Jesús xi ngijngu bexkun naꞌmi titjun kui jaꞌasꞌenko Jesús ngandetsin ndaba naꞌmi titjun. \v 16 Tunga Pedro tsakasen ngandetsian ña tijña xuntjo. Kui kjuañu xutare Jesús xi bexkun naꞌmi titjun ꞌetjuni ꞌba jako na xi titsikuenda xuntjo ꞌba kitsikjaꞌasꞌen Pedro. \v 17 ꞌBa ꞌbatsaꞌen na xi titsikuenda xuntjo tsiningiyare Pedro: \p —¿A bi ko ji xi ꞌba nde xutare chingabiu kuáin? \p ꞌBa Pedro kitsu: \p —Bi an. \p \v 18 ꞌBa nchꞌan kuán kui nixtjinbiu. Kui kjuañu chuꞌnda ko nchja xi tsikuenda ningu inyatsiꞌisunire yojore tꞌa ndiꞌi xi ꞌetse, ꞌba Pedro ꞌba nde sꞌejñajinre nga titsiꞌisure yojore. \p \v 19 ꞌBa naꞌmi titjun tsiningiyare Jesús ngatꞌare xutare ꞌba ngatꞌare mé= xi bakuya. \v 20 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Kinchjatsejen=ña̱ ngixkun ngatsiꞌi xuta ngasunꞌndio. Ngantsjai yakuya niꞌya sinagoga ko ndetsinre ningu, ña mañajan ngatsiꞌi xuta judío. ꞌBa nimé kinchjaꞌmaa̱. \v 21 ¿Ánñu an techjaningiyaninaa̱? Chjaningiya_ri xuta xi kjintꞌe mé= xi kinchjaa̱. Kui xi be= mé= xi kinchjaa̱. \p \v 22 Kionga je ꞌba kitsu Jesús jngu xuta xi tsikuenda ningu tsoꞌotꞌare ꞌba kitsure: \p —¿Ánñu ꞌbatsaꞌen teningojoni_ri naꞌmi titjun? \p \v 23 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Tsa chꞌo kixia̱n, ꞌba tꞌinnaa̱ ñáre en chꞌotsu xi kinchjaa̱. Tunga tsa ꞌbatjin mé= xi kixia̱n, ¿ánñu michutꞌaninaa̱? \p \v 24 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Anás tjiꞌñure Jesús nga kitsikasenre Caifás xi naꞌmi titjun. \p \v 25 Yejerañu Simón Pedro tsakasen ngisa nga titsiꞌisure yojore tꞌa ndiꞌu. ꞌBa ꞌbatsaꞌen kichjaningiya nganire: \p —¿A bi ko ji xi ꞌba nde jngu xutare xutabiu kuáin? \p ꞌBa Pedro ꞌeꞌmotaꞌen yojore ꞌba kitsu: \p —Bi an. \p \v 26 ꞌBa jngu chuꞌndare naꞌmi titjun xi xinkjin mani xuta xi Pedro tsatetꞌa ñojon ꞌba nde tsiningiyare: \p —¿A bi ko ji tesenkue xutabiu nga tsaꞌbera̱ ngajaan, ña tjintje ya? \p \v 27 Tunga Pedro ꞌeꞌmotaꞌen ngani. ꞌBa ndekuini chubabiu kiskiꞌnda jngu chaxicha. \s1 Jesús ñaꞌanre kjua ngixkun Pilato \r Mt. 27:1-2, 11-31; Mr. 15:1-20; Lc. 23:1-5, 13-25 \p \v 28 ꞌBa ꞌbatsaꞌen nchjabiu ꞌetjuko Jesús ndaba Caifás nga kiko niꞌya pretorio, ndaba ña tsaꞌen kjua xuta titjun Roma. ꞌBa je tjisꞌe isen. ꞌBa nchjabiu bi jaꞌasꞌen niꞌya pretorio, ngatꞌa tsa kjuaꞌasꞌen jngu niꞌya xi bi tseꞌe xuta judío, tsu nga bi nde tsjeni ngixkun Naꞌenchana ꞌba bi nde ma kjineni xichine sꞌi pascua. \v 29 Kui kjuañu Pilato ꞌetjuni ngandetsian nga jaꞌekjako ꞌba kitsure: \p —¿Mé= kjua tefangiñu xutabi? \p \v 30 ꞌBa nchjabiu kitsingojore: \p —Tsa bi xuta chꞌokun kibi, bi ji singatsjari̱. \p \v 31 ꞌBa kio Pilato kitsure: \p —Tusa tangiko ꞌba tiꞌan_ru kjua jotsaꞌen tijña kjuatexumanu. \p ꞌBa xuta judío kitsu: \p —Bi tixaꞌndeni̱ tsa sikꞌen xuta. \p \v 32 ꞌBa ꞌbatsaꞌen ꞌetjusun en xi kinchja Jesús nga kitsuyatitjun jotsaꞌen kueya. \v 33 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Pilato jaꞌasꞌen ngani niꞌya pretorio ꞌba kinchjare Jesús ꞌba kitsure: \p —¿A ji= ni reyre xuta judío? \p \v 34 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —¿A kjuafaꞌetsjenri ndibanire nga techjaningiyanaa̱? ¿Asa tu kui= kjua nga tjin xi yeꞌeri nijmi ngatꞌana̱? \p \v 35 ꞌBa Pilato kitsingojore: \p —¿A xuta judío kuáa̱n an? Naxinandari ko xi ngakure naꞌmi kitsingantsjari ngatꞌana̱. ¿Mé= xi kjiñeꞌen? \p \v 36 ꞌBa Jesús kitsingojo nganire: \p —Bi ngaꞌe ngasunꞌndebi ña batexumaa̱. Tsa ngasunꞌndebi ña batexumaa̱, ¿a bi sikjanntjaina̱ xuta xi inyatsaꞌexatꞌana̱, tuxi bi ku̱angantsjaña̱ ngatꞌare xuta judío? Tunga bi ngaꞌe ña batexumaa̱. \p \v 37 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Pilato kitsure: \p —¿A rey= ni tsuꞌba? \p ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Ji xi ꞌba tesji nga rey= ña̱ an. Kui= kjua kitsinña̱ ꞌba kui= kjua jaꞌeña̱ ngasunꞌndebi, tuxi xinyakixiña̱ ngatꞌare mé= xi kjuakixi. ꞌBa ngatsiꞌi xi tsimején kjuakixi ntꞌe=na̱. \p \v 38 ꞌBa Pilato kitsu nganire: \p —¿Mé= xi kjuakixi? \p ꞌBa kionga je ꞌba kitsu, ꞌetju nga kikjako ngani xuta judío ꞌba kitsure: \p —Tumé je tisakuna̱ ngatꞌare xutabiu. \v 39 Tunga jun je ꞌbatsaꞌen nganu, nga tsindaa̱ jngu xuta nduya xi chjoꞌo nga sꞌi pascua. ¿A mejénnú nga sindaa̱ reyre xuta judío? \p \v 40 ꞌBa ꞌbatsaꞌen nchjabiu kiskiꞌndaya: \p —¡Bi kui xutabiu! ¡Tu̱sá Barrabás! \p ꞌBa Barrabás, jngu chacheje kui. \c 19 \p \v 1 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Pilato ꞌexa nga sꞌe̱re Jesús. \v 2 ꞌBa chasoldadu kitsinda jngu corona naꞌya ꞌba ꞌesun nindaku, ꞌba kitsikaja jngu najñu nduju kuán joni xi baja rey. \v 3 ꞌBa ꞌbatsaꞌen inyatsitiñatꞌare ꞌba inyatsure: \p —¡Teꞌndari, reyre xuta judío! \p ꞌBa inyamoꞌotꞌa tsare. \p \v 4 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Pilato ꞌetju ngani ngandetsian ꞌba kitsure nchjabiu: \p —Ngaꞌe kꞌuaxje_nuu̱ xutabiu, tuxi xiañu nga tumé je tisakuna̱ ngatꞌare kui. \p \v 5 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús ꞌetju ngandetsian nga tjiꞌsunre corona xi naꞌya ꞌba yaja najñu nduju kuon. ꞌBa Pilato kitsu: \p —¡Ngaꞌe sejña xutabiu! \p \v 6 ꞌBa kionga xi ngakure naꞌmi ko nchja xi tsikuenda ningu tsabe Jesús, kiskiꞌndaya: \p —¡Tjatꞌai kru xutabiu! ¡Tjatꞌai kru kui! \p ꞌBa Pilato kitsure: \p —Tusa jun tangiko ꞌba tetꞌo kru, ngatꞌa an tumé je tisakuna̱ ngatꞌare kui. \p \v 7 ꞌBa xuta judío kitsu ngani: \p —Tjin=ni̱ kjuatexuma, ꞌba jotsaꞌen tijña kjuatexumani̱ ꞌba=tsaꞌen tjinnere nga kueya xutabi, ngatꞌa Kiꞌndire Naꞌenchana titsaꞌen yojore. \p \v 8 Kionga Pilato kjintꞌe kibiu, ngisa ꞌñu kitsakjun. \v 9 ꞌBa ꞌbatsaꞌen jaꞌasꞌen ngani niꞌya pretorio ꞌba kitsure Jesús: \p —¿Ñá=ñu tsiji? \p Tunga Jesús bi kitsingojore. \p \v 10 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Pilato kitsu nganire: \p —¿A bi xukonaa̱? ¿A bi ꞌye nga ku̱anna̱ kuetꞌara̱ kru asa sikꞌejñandaira̱? \p \v 11 ꞌBa Jesús kitsingojore: \p —Nime ma ñeꞌen ngatꞌana̱ tsa bi Naꞌenchana kitsjaꞌnderi. Kui kjuañu, xi kitsingantsjana̱ ngatꞌari ngisa= ꞌñu tse je tjinre nga ko mare ji. \p \v 12 Tsakaꞌanire chubabiu Pilato ꞌetutsꞌinre nga tsangisjai ndiya jótsaꞌen ku̱an sikꞌejñandai Jesús. Tunga xuta judío kiskiꞌndaya: \p —¡Tsa sikꞌejñandai xutabiu, bi nda teñeꞌen ngixkun xuta titjun César! ¡Xi rey tsaꞌen tajngu yojore, kui= xi stike xuta titjun César! \p \v 13 ꞌBa kionga Pilato kjintꞌe enbi, ꞌbatsaꞌen tsꞌaxje Jesús ngandetsian ꞌba tsikꞌejña ngaꞌnde ña tsaꞌen kjua, ngaꞌnde xi “Ña kjiya ndiojo” ꞌmi, xi Gabata ꞌmi nga en hebreo. \v 14 ꞌBa nixtjinbiu je inyaꞌbenda xuta mé= xi machjen sꞌi pascua, ngatꞌa je tifechu tiña sꞌiu. Jeru mején nyusen yaꞌa. ꞌBa Pilato kitsure xuta judío: \p —¡Ngaꞌe sejña reynu! \p \v 15 ꞌBa nchjabiu kiskiꞌndaya: \p —¡Tjiꞌnaxje xutabiu! ¡Tjiꞌnaxje! ¡Tjatꞌai kru kui! \p ꞌBa Pilato kitsure: \p —¿A kuatꞌa=ña̱ kru reynu? \p ꞌBa xi ngakure naꞌmi kitsu: \p —¡Tsajain ngisani̱ kjaꞌe rey, tu jngu sani xuta titjun César! \p \v 16 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Pilato kitsingantsja Jesús, tuxi sꞌe̱tꞌani kru, ꞌba nchjabiu kiko. \s1 Jesús setꞌa kru \r Mt. 27:32-44; Mr. 15:21-32; Lc. 23:26-43 \p \v 17 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús ꞌetju nga yaꞌanijin krure nga kiji ngaꞌnde xi ngaꞌndere nindaku mikꞌen ꞌmi (xi Gólgota ꞌmi nga en hebreo). \v 18 Kio kisetꞌa kru kui ko kjaꞌe ngisa jó nchja. Jngu xi kisetꞌa kru ngate kixire ꞌba jngu ngate skjunre. \v 19 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Pilato ꞌexa nga se̱tꞌa jngu yate ngasunnkꞌa ku Jesús. Xi ꞌbitsaꞌen kuaꞌindutꞌa: “Jesús xi Nazaret tseꞌe, reyre xuta judío.” \v 20 ꞌBa nkjin xuta judío ꞌexkiya kibiu, ngatꞌa tiñare naxinando ngaꞌnde ña kisetꞌa kru Jesús ꞌba ngatꞌa yatebiu kuaꞌindutꞌa en hebreo ko en latín ꞌba ko en griego. \v 21 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xi ngakure naꞌmire xuta judío jaꞌekun Pilato ꞌba kitsure: \p —Bi nda tjin nga: “Reyre xuta judío”, kuaꞌindutꞌa yatebiu. Tusa tjatꞌai nga: “Kui xi kitsu: An= ña̱ reyre xuta judío.” \p \v 22 ꞌBa Pilato kitsingojore: \p —En xi je kitsiꞌindutꞌaa̱, je kitsiꞌindutꞌaa̱. \p \v 23 ꞌBa kionga je chasoldadu je yatꞌa kru Jesús, ꞌbatsaꞌen kiskjebe najñu xi yaja ꞌba ñujun kaꞌa tsꞌaxje. ꞌBa jngu kaꞌa tsꞌakore nga jngu jngu chasoldadu. ꞌBa nde kiskjebe najñu nduju xi yaja Jesús xi bi kitjuya, tu jngu kaꞌa sani ngisin kaꞌnda ngiꞌndere. \v 24 ꞌBa kitsure xinkjin: \p —Bi kꞌuejnda kibi. Tusa siskayaña ꞌyá xi kꞌuakore. \p ꞌBa kuán tuxi ꞌetjusunni enre Naꞌenchana ña ꞌbatsaꞌen kuaꞌindutꞌa: “Kitsikaꞌbire xinkjin najñuna̱ ꞌba kitsiskaya najñu ndujuna̱.” ꞌBa ꞌba= kitsaꞌen chasoldadu. \p \v 25 ꞌBa tsikinyatꞌa tiña krure Jesús nare ko ndichja nare ꞌba ko María xi chjunre Cleofas ꞌba ko María Magdalena. \v 26 ꞌBa kionga Jesús tsabe nare ko xutare xi ꞌñu tsimején nga kio sejñatꞌare, kitsure nare: \p —Na, kiꞌndiri sejña kio. \p \v 27 ꞌBa kitsure xutare: \p —Nari sꞌejña kio. \p ꞌBa ndekuini chubabiu xutare kiskjebetjo nare Jesús ndaba. \s1 Jesús ꞌme \r Mt. 27:45-56; Mr. 15:33-41; Lc. 23:44-49 \p \v 28 Kionga je kuán kibi, Jesús be nga je kuajngu ngayéje xi tjinnere nga kꞌuetjusun ꞌba kitsu: \p —Xindana̱ \p ꞌBa kitsu, tuxi ꞌetjusunni jotsaꞌen kuaꞌindutꞌa enre Naꞌenchana. \p \v 29 ꞌBa kio tijña jngu nisa xi inya binu san. ꞌBa nchjabiu kitsikaꞌnyi jngu tsanga ko binu son ꞌba ꞌeku jngu yare hisopo ꞌba kitsitiñatꞌare tsꞌa Jesús. \v 30 ꞌBa kionga je kitsꞌi binu son kitsu: \p —Je= ꞌetjusun yeje. \p ꞌBa ꞌbatsaꞌen yejen tsindi nindaku ꞌba kꞌen. \p \v 31 ꞌBa kui nixtjinbiu tisꞌenda xichine xi tseꞌe nixtjin nga nikjaꞌaya. ꞌBa xuta judío bi mejénre nga yojore janda sꞌetjen ꞌbangi tꞌa kru kionga kjuaꞌe nixtjin nga nikjaꞌaya, ngatꞌa ꞌñu kun kui nixtjinbiu. Kui kjuañu tsiꞌanire Pilato nga xutꞌokja ngasure nchja xi tjindutꞌa kru ꞌba nga xjaꞌaxin yojore. \v 32 ꞌBa ꞌbatsaꞌen jaꞌe chasoldadu ꞌba kiskjetꞌokja ngasure ngojó nchja xi kjiyutꞌako kru Jesús. \v 33 Tunga kionga echu ña kjitꞌa Jesús, tsabe nga je kꞌen. Kui kjuañu bi kiskjetꞌokjani ngasure. \p \v 34 Tunga jngu chasoldadu juñare lanza nisinre Jesús, ꞌba taꞌa ꞌetju jin ko nanda. \v 35 ꞌBa xuta xi tsabe mé= xi kuán, kui= xi beꞌenijmi ꞌba xi tsu kui kjuakixi=. ꞌBa be= nga kjuakixi mé= xi titsu, tuxi ꞌba nde ku̱akjainninu jun ngayeje. \v 36 Ngatꞌa ꞌba kuán tuxi ꞌetjusunni enre Naꞌenchana ña ꞌbatsaꞌen kuaꞌindutꞌa: “Nijngu nindare stjutꞌo.” \v 37 ꞌBa nde tsaꞌen kuaꞌindutꞌa enre Naꞌenchana ña ꞌba tsu: “Nchjabiu skutsejenꞌa xuta xi juñare.” \s1 Jesús sꞌeyanijin \r Mt. 27:57-61; Mr. 15:42-47; Lc. 23:50-56 \p \v 38 ꞌBa jaskan kionga je ꞌba kuán, Kuse xi Arimatea tseꞌe, xi ꞌba nde xutare Jesús xi tsakꞌajmetjenngiꞌmo ngatꞌa tsankjunke xuta judío, kui xi tsiꞌare Pilato nga sjaꞌndere nga kueko yojore Jesús. ꞌBa ꞌbatsaꞌen Pilato kitsjaꞌndere, ꞌba xutabiu kikjaꞌa yojore Jesús ꞌba kiko. \v 39 ꞌBa nde jaꞌe Nicodemo, xuta xi kikun Jesús nga jñu, jaꞌeko jeru mején kate kilo tsajmi xi nda jen xi mirra ko áloe tsꞌatjijinre xinkjin. \v 40 ꞌBa ngojó kiskjebe yojore Jesús ꞌba kitsikꞌatjijun najñu xi yajunre tsajmi xi nda jen, jotsaꞌen ngare xuta judío nga beyanijin xinkjin. \v 41 ꞌBa ña kisetꞌa kru Jesús, tijñatꞌa tiñare jngu ngaꞌnde ña tjintje ya xi ma chine ture. ꞌBa ngaꞌndebiu tijña jngu tsju xatse xi nisaꞌyajín sꞌeyanijin kio. \v 42 Kio yajñaya yojore Jesús nchjabiu, ngatꞌa tijña tiña tsju ꞌba ngatꞌa kui nixtjinbiu xuta judío je inyaꞌbenda xichine sꞌiu. \c 20 \s1 Jesús faꞌaya nganire ngajinre mikꞌen \r Mt. 28:1-10; Mr. 16:1-11; Lc. 24:1-12 \p \v 1 Nga tamingu nga tajñu, kionga tojo jñu ngisa, María Magdalena kiji ña tijña tsju ꞌba tsabe nga kitukjaꞌaxin ndiojo xi kisꞌextiuchjani tsju. \v 2 ꞌBa ꞌbatsaꞌen tsangatsanga nga kikun Simón Pedro ko xutare xi ngijngu xi Jesús ꞌñu tsimején ꞌba kitsure: \p —¡Je kitukjaꞌaxin yojore naina ngaya tsju, ꞌba bi ꞌyee̱ ñá kisꞌejña ngani! \p \v 3 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Pedro ko xutare xi ngijngu kiji ña tijña tsju. \v 4 Tsangatsanga ngojó, tunga xutare xi ngijngu ngisa ꞌñu tsangatsanga nga ko mare Pedro ꞌba kui tjun echu tsju. \v 5 Tunga bi jaꞌasꞌen. Tu tsakasen tsindi tuxi skutsejenyani ꞌba tsabe nga kio tijña najñu xi tsꞌatjijun yojore Jesús. \v 6 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Pedro echutjenngi ngani ꞌba jaꞌasꞌen tsju, ꞌba ꞌba nde kui tsabe najñu xi kio tijña \v 7 ko najñu xi tsꞌatjijun nindaku Jesús xi bi kio tijñajinre najñubiu. Tu tꞌaxin tijña nga tjikuya. \v 8 ꞌBa ꞌbatsaꞌen ꞌba nde jaꞌasꞌen xutare xi ngijngu xi tjun echu tsju, ꞌba tsabe ꞌba kuakjainre. \v 9 Ngatꞌa kje mankjinjínre nchjabiu enre Naꞌenchana xi ꞌbatsaꞌen kuaꞌindutꞌa nga tjinnere nga kjuaꞌaya nganire Jesús ngajinre mikꞌen. \v 10 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xutare Jesús jendiba ngani ndaba. \p \v 11 Tunga María tsakasen ngandetsin tsju nga tikjiꞌnda. ꞌBa yejerañu tikjiꞌnda tsakasen tsindi tuxi skutsejenyani tsju \v 12 ꞌba tsabe jó ankje xi yaja najñu tiba, xi tjindu ngaꞌnde ña kisꞌejña yojore Jesús tsakaiñu. Jngu xi tsikꞌejña ña kisꞌejña nindaku, ꞌba jngu xi tsikꞌejña ña kitsjen ndsaku. \v 13 ꞌBa ankjelebiu kitsure María: \p —Na, ¿ánñu techiꞌndani? \p ꞌBa María kitsu: \p —Ngatꞌa kitukjaꞌaxin= yojore naina̱, ꞌba bi ꞌbia̱ ñá kisꞌejña ngani. \p \v 14 ꞌBa yejerañu ꞌba titsu, kitsikuꞌbe nindaku ꞌba tsabe nga kio sejña jngu xuta. Kui xi Jesús, tunga bi tsabexkun. \v 15 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Na, ¿ánñu techiꞌndani? ¿ꞌYá= xi temijnyisjai? \p ꞌBa María kitsikjaꞌetsjen nga kui= xuta xi tsikuenda ya xi kio tjintje ꞌba kui kjuañu kitsunire: \p —Naꞌen, tsa ji kaꞌmikue, ꞌba tꞌinnaa̱ ñá kafajñe, ꞌba kuikjaꞌa ngañaa̱. \p \v 16 ꞌBa Jesús kitsure: \p —María. \p ꞌBa ꞌbatsaꞌen María kitsikuꞌbeya ꞌba nga ko en hebreo kitsure: \p —¡Rabuni̱! (En xi tsunire: maestru.) \p \v 17 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Bi chjunnaa̱, ngatꞌa kje fijía̱n ña tijña Naꞌenna̱. Tunga tikꞌe_ri nijmi ntsꞌia̱ nga kuikatejñakua̱ Naꞌenna̱ xi ꞌba nde Naꞌennu, Naꞌenchana̱ xi ꞌba nde Naꞌenchanu. \p \v 18 ꞌBa ꞌbatsaꞌen María Magdalena kikeꞌere nijmi xutare Jesús nga tsabe Naꞌenna ꞌba ꞌba nde yeꞌere nijmi mé= xi kitsure. \s1 Jesús matsejenre xutare \r Mt. 28:16-20; Mr. 16:14-18; Lc. 24:36-49 \p \v 19 ꞌBa kionga je kuajñu ndekuini nixtjin tamingu, tjichja xuntja ngaꞌnde ña kuañajan xutare Jesús, ngatꞌa inyatsakjunke xutaxa judío. ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús jaꞌekasenjinre ꞌba kitsure: \p —Ngatjasꞌenu kjuaxiu. \p \v 20 ꞌBa kionga je ꞌba kitsure, yakure teyantsja ko nisinre. ꞌBa tsja kuánre xutare nga tsabe ngani Naꞌenna. \v 21 ꞌBa Jesús kitsu nganire: \p —Ngatjasꞌenu kjuaxiu. Jotsaꞌen Naꞌenchana kitsikasenna̱, ꞌba=nde tsaꞌen tetsikasen_nuu̱ ngandaꞌe. \p \v 22 ꞌBa kionga je ꞌba kitsu, ꞌentjore nchjabiu ꞌba kitsure: \p —Chjubetjo ngajin inimanu Isennixtjintsjere Naꞌenchana. \v 23 Xi sichatꞌa_ru jere, ku̱achatꞌare jere. ꞌBa xi bi sichatꞌa_ru jere, janda= sꞌe̱re jere. \p \v 24 ꞌBa Tomás xi ꞌba nde xuta ꞌñú ꞌmi, xi ꞌba nde jngu xutare xi tejó, bi kio tijñajinre kionga jaꞌe Jesús. \v 25 ꞌBa xutare xi yakꞌa yeꞌere nijmi ꞌba kitsure: \p —Je= kjiꞌyee̱ Naꞌenna. \p Tunga Tomás kitsure: \p —Tsa bi skuia̱ chubare xiun ngaya ntsja, ꞌba tsa bi skanisꞌia̱n najma ndsaa̱ ña kijire xiun, ꞌba tsa bi skanisꞌia̱n ndsaa̱ nisinre, bi ku̱akjainna̱. \p \v 26 ꞌBa kionga je jaꞌa jin nixtjin, tjinduya ngani ngaya jngu niꞌya xutare, ꞌba nde kio tijñajinre Tomás. ꞌBa ninga tjichja xuntjo, Jesús jaꞌekasenjin nganire ꞌba kitsure: \p —Ngatjasꞌenu kjuaxiu. \p \v 27 ꞌBa ꞌbatsaꞌen kitsure Tomás: \p —Chutsejen_ri ndsaa̱ ꞌba chanisꞌen najma ndsai ngaꞌe. ꞌBa ndechanisꞌen ndsai nisinna̱. Bi nitajai inimari. Tusa ngatjamakjainri. \p \v 28 ꞌBa Tomás kitsingojore: \p —¡Naina̱ ꞌba Naꞌenna̱! \p \v 29 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Makjainri ngatꞌa je= kjiꞌyanaa̱. Ndare xuta xi bi tsabena̱ tunga kuakjainre. \p \v 30 ꞌBa nkjin ngisa kjuakun xi kitsaꞌen Jesús ngixkun xutare xi bi i tjitꞌa xujunbi. \v 31 Tunga kibi tjitꞌa, tuxi ku̱akjainninu nga Jesús xi Cristo, Kiꞌndire Naꞌenchana, ꞌba tuxi sꞌe̱ninu kjuabenichun nga ku̱akjainnu ngatꞌare kui. \c 21 \s1 Jesús matsejenre yatu xutare \p \v 1 ꞌBa jaskan nde kuatsejen nganire Jesús xutare ndai ndachikun Tiberias. ꞌBa ꞌbitsaꞌen kuatsejenre: \v 2 Ñatjen tjindu Simón Pedro, ko Tomás xi ꞌba nde xuta ꞌñú ꞌmi, ko Natanael xi Caná tseꞌe, ngaꞌnde xi tijña ngajinre nangi Galilea, ko nistire Zebedeo, ꞌba ko kjaꞌe ngisa jó xutare. \v 3 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Simón Pedro kitsure xi yaka: \p —Tjiuti tefikꞌengi_ra̱. \p ꞌBa nchja xi yakꞌa kitsure: \p —ꞌBa=nde kuangikori̱ ji̱n. \p ꞌBa ꞌbatsaꞌen ꞌetju ꞌba jaꞌasꞌen jngu barku, tunga kui nistjenbiu nijnguú tjiuti kitsuba. \v 4 ꞌBa kionga je mején tjisꞌe isen, Jesús jaꞌekasen ndai ndachikun, tunga xutare bi tsabexkun. \v 5 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Jun naꞌen, ¿a kje xuntsjajíun tjiuti? \p ꞌBa nchjabiu kitsingojore: \p —Junjun. \p \v 6 ꞌBa Jesús kitsu nganire: \p —Ngate kixire barku chanikjoꞌo naꞌyanu ꞌba sa̱kunu. \p ꞌBa ꞌba kitsaꞌen nchjabiu, ꞌba ninga bi nde ma kjenijinni naꞌyo, ngatꞌa ne nkjin tjiuti kiskaya naꞌyare. \v 7 ꞌBa ꞌbatsaꞌen xutare xi Jesús ꞌñu tsimején kitsure Pedro: \p —¡Naꞌenna kibiu! \p ꞌBa kionga Simón Pedro kjintꞌe nga ꞌba kikꞌinre: “Naꞌenna kibiu”, tsakaja ngani najñure (ngatꞌa tsꞌaxje) ꞌba kiskijin ndachikun. \v 8 ꞌBa jaskan xutare xi yakꞌa echuko barku nga inyaꞌbefe naꞌya xi kitse tjiuti, ngatꞌa bi kjin mare nangi kixiu ña kui inya, jeru mején jngu sientu metro. \v 9 ꞌBa kionga nchjabiu ꞌetukajen barku, tsabe ndiꞌi xꞌi, ꞌba jngu tjiuti kjijñajin ko niñuxtila. \v 10 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Ndeko masion tjiuti xi kisakunu. \p \v 11 Kui kjuañu tsijunni Simón Pedro barku ꞌba ꞌefe ña nangi naꞌya xi kitse tjiuti yaꞌe, xi jngu sientu masen ko ján mani. ꞌBa ninga tsa ꞌbatsaꞌen nkjin mani tjiutiu, tunga bi ꞌejnda naꞌyo. \v 12 ꞌBa Jesús kitsure nchjabiu: \p —Ndechino. \p ꞌBa nijnguú xutare kuán kakun nga tsiningiyare: “¿ꞌYá= ni ji?”, ngatꞌa be= nga Naꞌenna kibiu. \v 13 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Jesús kitsitiñatꞌare ꞌba kiskjebe niñuxtilo ꞌba kitsjare nchjabiu, ꞌba ꞌba nde kitsaꞌen ko tjiutiu. \v 14 Kibi= xi majánni ndiya nga Jesús kuatsejenre xutare, jaskan nga je jaꞌaya nganire ngajinre mikꞌen. \s1 Jesús tsja xare Pedro \p \v 15 ꞌBa kionga je tsakjen, Jesús tsiningiyare Simón Pedro: \p —Simón, kiꞌndire Jonás, ¿a ngisa= ꞌñu nimejénnaa̱ ji nga ko mare nchjabi? \p ꞌBa Pedro kitsingojore: \p —Jun naꞌen, ꞌyani nga tsimejénra̱ ji. \p ꞌBa Jesús kitsu nganire: \p —Tikuendai chutsangana̱. \p \v 16 ꞌBa tsiningiya nganire xi majóni ndiya: \p —Simón kiꞌndire Jonás, ¿a nimején=naa̱? \p ꞌBa Pedro kitsingojo nganire: \p —Jun naꞌen, ꞌyani nga tsimejénra̱ ji. \p ꞌBa Jesús kitsure: \p —Tikuendai chutsangana̱. \p \v 17 ꞌBa tsiningiya nganire xi majánni ndiya: \p —Simón kiꞌndire Jonás, ¿a nimején=naa̱? \p ꞌBa Pedro kuabare nga kichjaningiyare xi majánni ndiya: “¿A nimején=naa̱?”, ꞌba kitsure: \p —Naꞌen, ꞌya yejeni xi tjin. ꞌYa=ni nga tsimejénra̱ ji. \p ꞌBa Jesús kitsure: \p —Tikuendai chutsangana̱. \v 18 Kjuakixi= xi texinra̱. Kionga saꞌe kiꞌndi, kichaja tajngu=ni najñuri tuxi kꞌuinni nituña ña kuamejénri. Tunga kionga je ku̱achingai, kjuente=ni ndsai ꞌba tjin= xi sikajari najñuri ꞌba kuekori ña ji bi mejénri kꞌuin. \p \v 19 Nga ꞌbi kitsu Jesús, kitsuyatitjuun jótsaꞌen kueya Pedro nga kuakutsejen kjuajere Naꞌenchana. ꞌBa jaskan kitsure ngayeje: \p —Ndetjenngina. \s1 Jesús nchja ngatꞌare xutare xi ꞌñu tsimején \p \v 20 ꞌBa ꞌbatsaꞌen Pedro kiskutsejen ngastun ꞌba tsabe nga tjenngire xutare xi Jesús ꞌñu tsimején, xi tijñatꞌa tiñare Jesús kionga kiskine xichine sꞌi pascua ꞌba xi jaꞌba je tsiningiyare: “Naꞌen, ¿ꞌyá xi singantsjari?” \v 21 ꞌBa kionga Pedro tsabe xutabiu, tsiningiyare Jesús: \p —Naꞌen, ꞌba kui xutabi, ¿mé= xi ku̱anre? \p \v 22 ꞌBa Jesús kitsure: \p —Tsa mejénna̱ nga janda kꞌuejña kaꞌnda nga kjuaꞌe ngañaa̱, ¿mé= kuendari? Ji ndetjenngina. \p \v 23 Jaskan kiya enbi ngajinre xi makjainre ngatꞌare Jesús, nga bi kueya xutare kibiu. Tunga bi ꞌba kitsu Jesús, tsa bi kueya xuto. Tu kitsu sani: “Tsa mejénna̱ nga janda kꞌuejña kaꞌnda nga kjuaꞌe ngañaa̱, ¿mé= kuendari?” \p \v 24 ꞌBa ndekuini xutare xi tsuyakixi ngatꞌare kibiu ꞌba kui kitsiꞌindu kibi. ꞌBa ꞌya=ni̱ nga kjuakixi= en xi kinchja. \p \v 25 ꞌBa tjin= ngisa kjaꞌe tsajmi xi kitsaꞌen Jesús. ꞌBa tsa jngu jngu sꞌe̱tꞌa ngayéje xi kitsaꞌen, biru sꞌe̱n ngayéje ngasunꞌndio xujun xi sꞌe̱tꞌa kibiu.