\id ROM - Urat NT (BTA); Hilkka Arminen (SIL advisor); 27-Nov-2015 \h Rom \toc3 Rom \toc2 Rom \toc1 Pol nainge tup nal lenge Rom \mt2 Pol nainge tup nal lenge \mt1 Rom \c 1 \p \v 1 Ŋam Pol, miyeꞌ wah tikin Krais\f + \fr 1.1 \ft Tehei naŋ Krais pe, Miyeꞌ alaŋatme topoꞌe Miyeꞌ nungwisme poi.\f* Jisas. Got gal ŋam pe, ki nalaŋatme ŋam ŋaiye ma murp tuꞌe aposel kitikin ŋaiye ma mininge malaŋatme wusyep mise kitikin. \v 2 Wusyep bwore mise luku ŋaiye ŋende lenge miyeꞌ tuweinge ka hriphrip pe, yerkeime Got nupwaiꞌe ŋotop lenge profet kitikin pe, tinge yainge wusyep bwore mise luku ya jah tup holi bwore mise supule tikin Got. \v 3 Wusyep bwore mise luku ki ŋanange nalme Talah kitikin Jisas Krais. Talah uku ki tahar taꞌe miyeꞌ pe, kin narp bamtihei tikin kiŋ Dewit. \v 4 Ŋupe ŋaiye Got ŋahraꞌe kin tahar nasme ŋeheh pe, Yohe Yirise tikin Got pasam poi nange kin Talah bongol tikin Got ŋaiye kin Lahmborenge poi Krais Jisas. \v 5 Nato Krais pe, Got si ŋoih miꞌmiꞌ me ŋam. Topoꞌe nato naŋ kin pe, Got nember ŋam ŋaiye ma mende wah tuꞌe aposel. Ki ŋende taꞌe luku ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ nal moiye moiye ka yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yilme Jisas pe, ka junde wusyep kin. \p \v 6 Yip lahmende ŋaiye yarp ya yoto Rom pe, Got si gal yip topoꞌe ŋaiye pa yaŋaꞌe ŋoihmbwaip yip yil me Jisas Krais. \v 7 Taꞌe luku pe, ŋam mainge wusyep eꞌe malme yip lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ŋaiye kin si ŋende nihararme yip ŋaiye yarp Rom. Topoꞌe kin si nalaŋatme yip ŋaiye pa yurp tuꞌe miyeꞌ tuweinge kitikin. Got Yai poi hindi Lahmborenge Jisas Krais ka yul yip ŋoih miꞌmiꞌ, topoꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye. \s1 Pol ŋasande ka etekeꞌe lenge Kristen miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp Rom \p \v 8 Ŋendehei ŋam da mini yip tuꞌe leꞌe, nato naŋ tikin Krais Jisas pe, ŋam da mininge wusyep mirisukwarme Got. Detale, nalꞌe nalꞌe kekep lalme pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme yisande wusyep ŋaiye ŋoihmbwaip yip Rom si teŋeime Lahmborenge. \v 9 Got sisyeme nange wusyep ŋam mise. Ŋam mende wah nihe, topoꞌe ŋam maŋaꞌe ŋoihmbwaip ŋam ŋembere sekete malme wah kin ŋaiye ŋam manange malaŋatme wusyep bwore miꞌ supulme Talah kitikin. Topoꞌe nye nyermbe ŋam ŋoihmeryembe yip pe, ŋam manange wusyep misilihme Got bongol ŋaiye ka ungwisme yip. \v 10 Pe nye nyermbe ŋam manange wusyep bongol misilihme Got ŋaiye ŋasande kin pe, ka ahaiꞌe yaŋah me ŋam, ŋaiye ma muta metekeꞌ yip. \v 11 Ŋam masande tikin ŋaiye ma muta metekeꞌ yip. Detale, ŋam de ma mungwisme yip ŋaiye pa yambaꞌe yitini bwore bwore syeꞌ tikin Yohe Yirise no, pa jin bongole yi yoto Lahmborenge. \v 12 Ŋoihmbwaip ŋam ki taꞌe leꞌe. Ŋoihmbwaip ŋam ŋaiye teŋeime Lahmborenge ka ungwisme yip, topoꞌe ŋoihmbwaip yip ŋaiye teŋeime Lahmborenge pe, ka ungwisme ŋam. Pe luku ka ende bongolme yip topoꞌe ŋam. \p \v 13 \x - \xo 1.13 \xt Apo 19.21\x*Lenge toꞌ tatai ŋam! Ŋam masande ŋaiye yip pa sisyeme tuꞌe leꞌe. Ŋup wula wula ŋam ŋoihmeryembe ŋaiye ma muta metekeꞌ yip. Kom yaŋah ende yukur ginir tatame ŋaiye ma muta metekeꞌ yip nate tatame tukwini. Ŋam da mende wah motop yip ŋaiye mungwis yip tuꞌe ŋaiye ŋam plihe mende wah mungwis lenge haiten ŋaiye ka yimbilme ŋoihmbwaip. \v 14 Got pwale wah ŋaiye ma mungwis lenge miyeꞌ tuweinge lalme. Lenge mitiŋ ŋaiye Juta, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye yukur Juta. Topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye si yambaꞌe sande tekeꞌe no, tinge sisyeme, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye yukur sisyeme. \v 15 Taꞌe luku pe, ŋoihmbwaip ŋam tahar bongol ŋaiye ma mininge malaŋatme wusyep bwore mise tikin Got milme yip lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp yoto Rom. \s1 Wusyep Bwore Mise tikin Got ki bongol supule \p \v 16 \x - \xo 1.16 \xt Mak 8.38\x*Ŋam yukur hiꞌe ŋaiye ma mininge malaŋatme wusyep bwore mise tikin Krais. Detale, wusyep mise luku ki bongol tikin Got ŋaiye ŋende wah bongol ti, kin nungwisme lenge miyeꞌ tuweinge lalme pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime Krais. Lenge Juta yal yer miꞌe pe, lenge haiten jande tinge. \v 17 \x - \xo 1.17 \xt Hab 2.4\x*Wusyep bwore mise luku ki ŋanange nate tas halhale me yaŋah ŋaiye Got ka ember lenge miyeꞌ tuweinge ka yurp bwore bwarme yil ŋembep kin. Ŋoihmbwaip poi lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka teŋeime Krais bongol pe, Got ka gilme poi nange poi si bwore bwarme mal ŋembep kin. Ki ŋahilyeh taꞌe wusyep Got ŋaiye ŋanange na, \q1 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Got bongol pe, \q1 Got ka gil lenge nange tinge bwore bwarme pe, ka yurp laip. \s1 Lenge miyeꞌ tuweinge lalme yaŋaꞌe teket me Got \p \v 18 Got nember ŋoihmbwaip nihe kin nase moihlaꞌ nate gahme lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yaŋaꞌe teket me kin, topoꞌe yende hwap ŋaiye tikin pupwa supule. Pupwa tinge luku ki naparaꞌe wusyep mise luku pe, ki nangah sai. \v 19 Lenge miyeꞌ tuweinge si sisyeme ŋoihmbwaip bwore bwore tikin Got. Detale, Got si ŋasambe kitikin nal lenge miyeꞌ tuweinge lalme. \v 20 Ŋendeheiyeh kin ŋaiye Got ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe nate gere tukwini pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme si yetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye Got ŋende sai kekep, topoꞌe nanah ŋaitem pe, ki si sasambe ŋoihmbwaip tase bwore tikin Got, topoꞌe bongol embere tikin Got ŋaiye sai nye nyermbe. Taꞌe luku pe, yukur ka se yininge nange tinge yukur sisyeme Got, liki pakai supule. \p \v 21 \x - \xo 1.21 \xt Efe 4.17-18\x*Bwore mise, tinge sisyeme kin Got, kom tinge yukur yahraꞌe naŋ tikin Got, topoꞌe yukur tinge yanange wusyep hriphrip me kin. Ŋoihmbwaip tinge si bermbur pe, tinge yarp ya yoto yepelmbe supule. \v 22 Tinge yanange nange tinge sisyeme, kom tinge pupwa kwote supule. \v 23 \x - \xo 1.23 \xt Lo 4.16-18\x*Tinge yaŋaꞌe teket me Got ŋaiye narp laip nye nyermbe pe, yukur tinge yahraꞌe naŋ kin, pakai. Kut tinge yambaꞌe lou yeteperse yipihinge lenge miyeꞌ, topoꞌe yipihinge ŋinjet, topoꞌe hroꞌ, topoꞌe yuwor, topoꞌe hwaŋ, topoꞌe sopoꞌ pe, tinge yisarꞌe ŋimbep me yipihinge luku. Kom lenge miyeꞌ topoꞌe yuwor lalme luku minde ka yule. \p \v 24 Taꞌe luku pe, Got nasme lenge miyeꞌ tuweinge yende niŋ pinip yar ŋaiye pupwa hiꞌe supule topoꞌe yende yumbune wahriꞌ tinge. \v 25 Tinge jarnge ŋaiye ka yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yilme wusyep mise tikin Got. Taꞌe luku pe, tinge yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge lalme yalme wusyep molohe. Topoꞌe tinge yasarꞌe ŋimbep yirisukwarme ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye Got ŋende. Kom Got, kin bongol supule topoꞌe embere sekete nanah hlaꞌ. Taꞌe luku pe, ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye kin ŋende pe, ya lalme mahraꞌe naŋ kin nye nyermbe. Bwore mise. \v 26 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende pupwa pe, Got nasme tinge ŋaiye ka yende hwap ŋaiye tikin hiꞌe supule. Lenge tuweinge yasme yaŋah bwore ŋaiye yindiꞌ lenge miyeꞌ pe, ki sai, kut tinge plihe yal yotop lenge tuweinge yambaꞌe ŋimei. \v 27 Ki ŋahilyeh plihe nal lenge miyeꞌ topoꞌe. Tinge yasme yaŋah bwore ŋaiye jahilyeh topoꞌe lenge tuweinge pe, ŋoihmbwaip tinge tahar nihe supule ŋaiye ka yende hwap pupwa hiꞌe supule. Tinge yotop lenge miyeꞌ yambaꞌe ŋimei. Lenge miyeꞌ ŋaiye yende hwap pupwa luku pe, tinge yambaꞌe yitini jande pupwa ŋaiye tinge yende. \p \v 28 Tinge yukur ŋoiheryembe ŋaiye ka yurp tuwihme Got. Taꞌe luku pe, Got nasme syep me tinge pe, tinge jande ŋoihmbwaip pupwa tititinge. Pe tinge yende hwap wula wula ŋaiye tikin pupwa supule. \v 29 Ŋoihmbwaip tinge tikin papararme ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei pupwa, topoꞌe ŋoihmbwaip tinge yukur bwore bwarme pe, tinge wim lal me ŋaiꞌe ŋaiꞌe syeꞌ, topoꞌe yende wachaih yal lenge mitiŋ syeꞌ. Tinge ŋoihmbwaip pupwa me mitiŋ ŋaiye tatame ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula. Tinge yongombe miyeꞌ yule, tuhwar yanange wusyep homboꞌe, tinge homboꞌe yeh lenge pe, bule yonombe ŋaiꞌe ŋaiꞌe titinge lenge miyeꞌ syeꞌ, topoꞌe yende yumbune lenge mitiŋ syeꞌ, topoꞌe jonosambalaiꞌ lenge mitiŋ. \v 30 Tinge yanange wusyep teket me miyeꞌ ende, topoꞌe yanange wusyep molohe ŋaiye ŋende yumbune naŋ miyeꞌ ende. Tinge yende wachaihme Got pe, tinge tambah yende bwiliꞌe bwulaꞌe yahraꞌe naŋ tititinge. Tinge ŋoiheryembe yaŋah ŋambaran syeꞌ ŋaiye ka yende hwap. Tinge yukur yisande wusyep lenge yai mam tinge. \v 31 Ŋoihmbwaip ŋaiye bwore bwore yukur sai me tinge. Topoꞌe tinge yukur jande wusyep ŋaiye tinge si yupwaiꞌe. Tinge yukur yende nihararme lenge wim ilyeh tinge. Topoꞌe tinge yukur ŋoihginirme lenge mitiŋ syeꞌ. \v 32 Tinge si sisyeme wusyep erŋeme tikin Got ŋaiye ŋanange na, \q1 O lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye jande ŋahwikin uku pe, ka yule. \m Kut tinge yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa luku, topoꞌe tinge plihe yende bongolme lenge mitiŋ syeꞌ ŋaiye ka yende hwap pupwa luku. \c 2 \s1 Got ka ende wusyep kot me lenge miyeꞌ tuweinge \p \v 1 \x - \xo 2.1 \xt Mat 7.1, Luk 6.37\x*Taꞌe luku pe, yip lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yana lenge mitiŋ syeꞌ nange tinge yende hwap pe, ŋam da mini yip ilyeh ilyeh tuꞌe leꞌe. Yukur pa yininge nange yip hwap pakai. Ŋupe ŋaiye yip yana lenge hwap ŋaiye tinge yende pe, yip yende hwap ŋahilyeh taꞌe ŋaiye tinge yende. Pe wusyep uku ŋaiye yip yanange pe, ki ŋende yip ŋaiye pa jin kot. \v 2 Poi sisyeme nange Got ilyeh kin bwore bwarme pe, kin se ka ende wusyep kot me lahmende ŋaiye yende hwap. Pe wusyep kot ŋaiye ka ende pe, ki bwore bwarme. \v 3 Yip miyeꞌ pakaiye kom yip yalaŋatme syep lombo yal lenge miyeꞌ ŋaiye yende hwap uku, kom hwap uku yip topoꞌe, yip yende. Yip ŋoiheryembe nange Got se ka ende wusyep kot me lenge miyeꞌ ŋaiye yende hwap uku, kom yip topoꞌe, Got se ka ende wusyep kot me yip. \v 4 Yip ŋoiheryembe wah tikin Got taꞌe ŋaiye ki luh paka pakaiye, lakai? Got si yal yip ŋoihmbwaip bwore bwore, topoꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye kin natme yip. Got ŋoihginirme yip pe, kin yal yip ŋup sikirp sokolohe ŋaiye pa yimbilme ŋoihmbwaip yusme ŋoihmbwaip pupwa yip. Yip yetekeꞌe sisyeme, lakai pakai? \p \v 5 Kom pakai, yip yukur yisande wusyep, ŋoihmbwaip yip bongol sekete. Taꞌe luku pe, nihe syohe yip ŋaiye pa yambaꞌe dindiꞌ ŋup uku ŋaiye Got ka ende wusyep kot mise el lenge miyeꞌ tuweinge pe, syohe tinge tikin tataꞌ tataꞌ nanah hlaꞌ. \v 6 \x - \xo 2.6 \xt Sng 62.12, Snd 24.12\x*Ŋup uku pe, Got se ka angange yitini elme mitiŋ ilyeh ilyeh gunde ŋaimune ŋaiye tinge yende. \p \v 7 Lenge mitiŋ syeꞌ yende bongol ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore jande ŋoihmbwaip bwore, topoꞌe tinge yahaiꞌe yaŋah ŋaiye Got ka angange yirise topoꞌe naŋ embere e unuh moihlaꞌ ŋaiye ka yurp laip bwore nye nyermbe ŋaiye yukur ka miꞌe. \v 8 Kom lenge mitiŋ syeꞌ ŋaiye ŋoiheryembe tititinge no, tinge yaŋaꞌe teket me wusyep mise, kut tinge jande yaŋah pupwa pe, ŋoihmbwaip nihe tikin Got sai topoꞌme lenge mitiŋ uku pe, se ka ember nihe syohe pupwa otme tinge. \v 9 Nihe syohe embere se ka otme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende hwap pupwa. Lenge Juta miyeꞌ tuweinge ka yambaꞌe nihe syohe yer ti, lenge haiten ka yambaꞌe junde tinge. \v 10 Kut Got se ka angange yarp bwore yirise nanah moihlaꞌ, topoꞌe naŋ embere, topoꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye elme lenge mitiŋ ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore jande ŋoihmbwaip bwore. Lenge Juta ka yer ti, lenge haiten ka junde. \v 11 \x - \xo 2.11 \xt Lo 10.17\x*Got ka ambaꞌe lenge miyeꞌ tuweinge lalme gunde yaŋah ilyeh. Kin se ka ende wusyep kot me lenge miyeꞌ tuweinge lalme gunde ŋaimune ŋaiye tinge yende. \p \v 12 Bwore mise, Got yukur nember wusyep erŋeme tikin Moses nal lenge haiten, kom ŋaiye tinge ka yende hwap pe, Got yukur ka se gonose ŋaiye tinge si yambaꞌe wusyep erŋeme, lakai pakai, kut kin se ka ende wusyep kot me tinge pe, se ka talai. Topoꞌe lenge Juta miyeꞌ tuweinge pe, tinge si sisyeme wusyep erŋeme tikin Moses, kom ŋaiye yukur tinge jande pe, se ka talai. \v 13 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yisande wusyep erŋeme, kom yukur tinge jande pe, tinge yukur bwore bwarme yal ŋembep tikin Got. Kom lenge mitiŋ ŋaiye jande wusyep erŋeme, Got ka gil lenge nange tinge si bwore bwarme. \v 14 Lenge haiten miyeꞌ tuweinge yukur yisande wusyep erŋeme, pakai. Kom nato ŋoihmbwaip tinge syeꞌ pe, tinge jande wusyep erŋeme. Tinge yukur yambaꞌe wusyep erŋeme luku, kom nato ŋoihmbwaip tinge pe, tinge sisyeme ŋaimune ŋaiye bwore topoꞌe pupwa. \v 15 Ŋaimune ŋaiye tinge yende pe, ki sasambe taꞌe ŋaiye Got si nainge wusyep erŋeme nato ŋoihmbwaip meleꞌe tinge no, tinge jande. Ŋoihmbwaip tinge ŋaiye ŋoiheryembe no, tinge yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pe, ki samb lenge nange ki bwore bwarme, lakai pakai. \v 16 Wusyep bwore leꞌe ŋaiye ŋam manange malaŋatme pe, ki taꞌe leꞌe. Ŋup ende ka ot ŋaiye Got ka iyarꞌe ŋaimune ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yende tase. Kom wah ŋaiye yiyarꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ilyeh ilyeh jande ŋaimune ŋaiye tinge ŋoiheryembe sai tase pe, wah uku Got ka aŋaꞌe elme Jisas Krais. \s1 Lenge Juta ŋoiheryembe nange wusyep erŋeme tatame ka ungwisme tinge \p \v 17 Yip jalme yiptip nange yip lenge miyeꞌ tuweinge Juta pe, yip jan yanah hlaꞌ me wusyep erŋeme tikin Got nange luku ka ende yip pa bwore bwarme yil ŋembep tikin Got. Pe yip jate bip yahraꞌe naŋ yiptip nange Got nalaŋatme yip lenge miyeꞌ tuweinge kitikin. \v 18 Yip si sisyeme ŋaimune ŋaiye Got ŋasande ŋaiye yip pa yende. Detale, yip si yambaꞌe sande tekeꞌe me wusyep erŋeme tikin Got pe, kin si yisam yip ŋaimune ŋaiye ki bwore lakai pupwa. \v 19 Yip ŋoiheryembe taꞌe leꞌe, “Poi si mambaꞌe sande tekeꞌe bworerme ŋaiye wusyep mise. Taꞌe luku pe, poi tatame ŋaiye ya masambe yaŋah lenge miyeꞌ ŋaiye ŋembep tinge si tangar. Topoꞌe poi tatame ya murp tuꞌe yirise ŋaiye naŋarꞌe nal lenge miyeꞌ ŋaiye yarp yoto yepelmbe.” \v 20 Yip ŋoiheryembe nange yip tatame pa yangange sande tekeꞌe yil lenge mitiŋ ŋaiye sande tekeꞌe pakai, topoꞌe yip tatame pa yisamb lenge mitiŋ ŋaiye tahar Kristen ambaran yi yoto yaŋah tikin Got. Detale, yip ŋoiheryembe nange yip si sisyeme sande tekeꞌe lalme tikin Got ŋaiye nato wusyep erŋeme. \p \v 21 Yip yende sande tekeꞌe yal lenge mitiŋ, kom detaꞌe la ŋai yukur yip yende sande tekeꞌe yalme yip tip? Yip yana lenge mitiŋ ŋaiye yukur ka yende ŋendei. Kom yip tip yende ŋendei. \v 22 Yip yanange nange lenge miyeꞌ tuweinge yukur ka yende niŋ pinip yar. Kom yip tip yende niŋ pinip yar. Yip jarnge lenge got homboꞌe. Kom yip yende ŋendei me ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ŋanar nato yokoh lotu titinge lenge haiten. \v 23 Yip jate bip yanange nange yip si sisyeme wusyep erŋeme tikin Got. Kom yip mitiŋ ŋaiye yoworꞌe wusyep erŋeme tikin Got. Pe luku yip yende yumbune naŋ tikin Got. \v 24 \x - \xo 2.24 \xt Ais 52.5\x*Wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange na, \q1 Tehei sai yip lenge Juta miyeꞌ tuweinge ti, \q1 lenge haiten miyeꞌ tuweinge yanange wusyep pupwa jonombaiꞌe Got. \s1 Yaŋah bwore mise ŋaiye yotombo wahriꞌ \p \v 25 Ŋaiye poi Juta ya gunde wusyep erŋeme lalme pe, yaŋah ŋaiye yotombo wahriꞌ hiꞌ se ka ungwisme poi. Kom ŋaiye yukur ya gunde wusyep erŋeme pe, ŋaiye ya motombo wahriꞌ hiꞌ pe, ki luh paka pakaiye nal ŋembep tikin Got. \v 26 O ŋaiye haiten miyeꞌ ende yukur ŋotombo wahriꞌ hiꞌ kin, kom kin gande yaŋah bwore tikin wusyep erŋeme lalme pe, luku Got se ka etekeꞌe kin tuꞌe ŋaiye kin si ŋotombo wahriꞌ hiꞌ kin. \v 27 Bwore mise, haiten miyeꞌ ŋaiye yukur ŋotombo wahriꞌ, kom kin syumbe gande yaŋah tikin wusyep erŋeme lalme, ŋaiye ŋanange pe, kin se ka engelyembe yip lenge Juta ŋaiye si yotombo wahriꞌ hiꞌ, kom yip yukur jande wusyep erŋeme. \p \v 28 Yai mam yip tinge Juta pe, tinge si yotombo wahriꞌ hiꞌ yip, kom ŋai uku yukur ŋende yip miyeꞌ mise tikin Juta. Miyeꞌ ŋaiye ka otombo wahriꞌ hiꞌ gunde wusyep erŋeme tikin Got pe, luku tikin wahriꞌ wicherꞌ ilyehme. \v 29 \x - \xo 2.29 \xt Lo 30.6\x*Kom ŋaiye Yohe Yirise ka oworꞌe ŋoihmbwaip miyeꞌ no, ŋoihmbwaip kin ka teŋeime Got pe, kin miyeꞌ mise Juta nal ŋembep tikin Got. Leꞌe yukur ki ŋende gande wusyep erŋeme, pakai. Yohe Yirise tikin ŋende. Miyeꞌ ŋaiye taꞌe luku pe, kin yukur ŋoiheryembe ŋaiye lenge miyeꞌ yahraꞌe naŋ kin, pakai. Kom kin ŋoiheryembe ŋaiye Got ka ahraꞌe naŋ kin. \c 3 \s1 Got ka ende ŋaimune ŋaiye kin ŋanange \p \v 1 Lenge miyeꞌ Juta yengelyembe lenge haiten taꞌe la? Yaŋah ŋaiye tinge Juta yotombo wahriꞌ hiꞌ pe, ki nungwisme lenge miyeꞌ, lakai pakai? \v 2 Hei, bwore mise, lahmende ŋaiye yarp taꞌe lenge Juta miyeꞌ tuweinge pe, Got nangange ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore. Ŋendehei Got nangange wusyep kin uku ŋaiye tinge ka bepyeteme. \p \v 3 Mise, lenge mitiŋ Juta syeꞌ, ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime Got pe, tinge yoworꞌe wusyep tupwaiꞌ ŋaiye tinge yupwaiꞌe topoꞌe Got. Pe luku ka tuꞌe la, Got ka oworꞌe wusyep tupwaiꞌ kin ŋaiye kin si nupwaiꞌe ŋotop tinge lakai? \v 4 \x - \xo 3.4 \xt Sng 51.4\x*Got yukur ka se ende tuꞌe liki. Ŋaiye mitiŋ lalme ŋaiye yarp kekep eꞌe pe, tinge pupwa miyeꞌ homboꞌe, kom Got kin bwore mise. Ki taꞌe wusyep ŋaiye sai nato tup ŋanange, \q1 Tinge ka sisyeme nange ŋaimune ŋaiye nin ŋanange ki bwore mise. \q1 Topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge se ka yende wusyep kot me nin, \q1 kom nin se na yohe. \p \v 5 Kom lenge miyeꞌ syeꞌ se ka yininge na, “Ŋupe ŋaiye poi mende hwap pe, lenge miyeꞌ tuweinge se ka yetekeꞌ yoworme ŋaiye Got kin bwore bwarme supule.” Taꞌe luku pe, ya se mininge wusyep uku tuꞌe la? Miyeꞌ syeꞌ se ka yininge na, “Got ŋende pupwa ŋupe ŋaiye ki ŋende wusyep me poi.” Ŋam manange wusyep eꞌe ŋahilyeh taꞌe lenge miyeꞌ ŋaiye yanange. \v 6 Kom wusyep tinge yukur mise. Got kin bwore bwarme supule, topoꞌe wusyep kot ŋaiye kin se ka ende elme lenge miyeꞌ tuweinge lalme ki bwore bwarme supule. \v 7 Lenge miyeꞌ molohe syeꞌ, tinge yanange na, “Wusyep molohe poi ka ende yirise tikin Got ka tus halhale, topoꞌe ki sasambe nange Got kin bwore bwarme supule. De taꞌe lai ti ka gil ŋam nange ŋam miyeꞌ pupwa no, ka ember yitini pupwa otme ŋam?” \v 8 Detaꞌe lai ŋai me miyeꞌ molohe syeꞌ ka yininge na, “Ya mende hwap pupwa pupwa menge mil no, ka ende Got ka ambaꞌe naŋ embere.” Lenge miyeꞌ syeꞌ yana ŋam wusyep tetehei pupwa nange wusyep ŋaiye ŋam manange malaŋatme pe, ki ŋahilyeh taꞌe wusyep pupwa luku. Got se ka ende wusyep kot me lenge miyeꞌ uku ŋaiye yanange wusyep uku pe, ka angange yitini pupwa elme tinge ilyeh ilyeh gunde wusyep tinge. \s1 Lenge miyeꞌ tuweinge lalme yahraꞌe yende hwap \p \v 9 Bwore! Ŋaiye taꞌe luku pe, poi Juta si bwore supule mengelyembe lenge mitiŋ lalme lakai? Pakai supule! Ŋam si manange wusyep uku malme yip me hwap pupwa pupwa tikin ŋaiye nupwaiꞌe poi lalme. Poi ŋaiye Juta topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye yukur Juta. \v 10 \x - \xo 3.10 \xt Sng 14.1-3, 53.1-3\x*Wusyep tikin Got ŋaiye sai nato tup pe, ki ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Yukur miyeꞌ ende bwore bwarme, pakai supule. \q1 \v 11 Yukur miyeꞌ ende ka se ambaꞌe ŋoihmbwaip bwore no, \q1 ka orp bworerme. \q1 Topoꞌe yukur miyeꞌ ende ŋende wah ŋaiye nahaiꞌe Got. \q1 \v 12 Mitiŋ lalme si yasme yaŋah bwore. \q1 Tinge lalme ŋahilyeh, tinge miyeꞌ ŋaiye yende pupwa. \q1 Ŋende tinge yukur ŋende ŋaimune gande ŋoihmbwaip \q1 ŋaiye bwore bwore. Pakai supule. \q1 \v 13 \x - \xo 3.13 \xt Sng 5.9, 140.3\x*Mut tinge naihe taꞌe misip pupwa \q1 ŋaiye naihe ŋuruwih nase ŋeheh nanah. \q1 Wusyep molohe paparar sai mute hip tinge. \q1 Ŋilim tinge tikin papararme wusyep pupwa \q1 ŋaiye tikin ŋende yumbune lenge miyeꞌ. \q1 Ki taꞌe loumwah tikin hwaŋ gunuhwarm. \q1 \v 14 \x - \xo 3.14 \xt Sng 10.7\x*Nye nyermbe tinge yanange wusyep ŋilim pupwa \q1 yende yumbune lenge mitiŋ syeꞌ, \q1 topoꞌe yangange lenge ŋoihmbwaip mane. \q1 \v 15 \x - \xo 3.15 \xt Ais 59.7-8\x*Nye nyermbe tinge jertenge yal \q1 ŋaiye ka yongomb lenge miyeꞌ ka yule. \q1 \v 16 Ŋupe ŋaiye tinge yalꞌe yalꞌe pe, \q1 tinge yende yumbune ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore lenge miyeꞌ tuweinge pe, \q1 tinge yangange lenge ŋoihmbwaip syohe topoꞌe ŋoihmbwaip mane. \q1 \v 17 Tinge yukur sisyeme yaŋah ŋaiye yarp ŋoihmbwaip ŋumwaiye. \q1 \v 18 \x - \xo 3.18 \xt Sng 36.1\x*Tinge yukur hiꞌjarnge Got, topoꞌe tinge tale naŋ kin. \p \v 19 Tukwini poi sisyeme nange wusyep lalme ŋaiye tinge yainge sai nato wusyep erŋeme luku pe, ki ŋanange nalme mitiŋ ŋaiye yarp tuwihme wusyep erŋeme. Taꞌe luku pe, yukur miyeꞌ ende ka se ininge nange kin bwore bwarme, pakai supule. Poi mitiŋ lalme si mende hwap malme Got pe, ka ende wusyep kot me poi. \v 20 \x - \xo 3.20 \xt Sng 143.2, Gal 2.16\x*Miyeꞌ ende yukur tatame ka se orp bwore bwarme el ŋembep tikin Got gunde wusyep erŋeme tikin Got. Wusyep erŋeme ki pasam poi hwap ŋaiye poi mende. \s1 Tehei ŋaiye Got gal lenge miyeꞌ tuweinge nange tinge si bwore bwarme \p \v 21 Kom tukwini Got si pasam poi yaŋah ŋoinde ŋaiye ya murp bwore bwarme mil ŋembep kin. Kom yukur kin nat gande yaŋah ŋaiye jande wusyep erŋeme, pakai. Kin nat gande yaŋah ŋaiye somohonme Got nupwaiꞌe wusyep sai nato tup ŋaiye lenge profet yainge. \v 22 \x - \xo 3.22 \xt Gal 2.16\x*Ŋupe ŋaiye ŋoihmbwaip poi teŋeime Krais Jisas ŋaiye ka ongohe ŋoihmbwaip pupwa poi pe, poi si bwore bwarme mal ŋembep tikin Got. Kin ŋende taꞌe luku nalme poi lalme ŋaiye maŋaꞌe ŋoihmbwaip poi malme Krais. Yaŋah ŋoinde yukur sai topoꞌe, pakai. \v 23 Poi lenge miyeꞌ tuweinge lalme, poi si mende hwap pe, poi yukur tatame ya mi gure wutuꞌ tikin yirise ŋaiye Got nalaŋatme. \v 24 Kom Got ki ŋoih miꞌmiꞌ me poi pe, kin pwal poi Krais Jisas pakaiye pe, wah tikin Krais nongohe pupwa poi no, Got nalaŋatme poi nange poi lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye si bwore bwarme. \v 25 Got nember Jisas nat ŋaiye ka ole no, wim kin ka turuꞌ ote guh ongohe hwap poi ŋaiye ŋoihmbwaip poi ka teŋeime kin. Got ŋende taꞌe luku gande ŋoihmbwaip bwore kin. Somohon Got nenge ŋembep ŋetekeꞌ lenge miyeꞌ tuweinge pe, yukur kin nember yitini pupwa hihwaiye natme lenge mitiŋ ŋaiye yende hwap. \v 26 Kom tukwini ŋup eꞌe pe, Got pasam nange kin bwore bwarme supule. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Jisas pe, Got galme tinge nange tinge si bwore bwarme. Tehei kin taꞌe leꞌe, ŋoihmbwaip bwore bwarme tikin Got si tas halhale. \p \v 27 Ki taꞌe la? Tatame ŋaiye ya gute bip mahraꞌe naŋ poi? Pakai supule! Pe luku ki taꞌe la? Luku ki taꞌe ŋaiye ya gunde wusyep erŋeme? Pakai! Kut ŋaiye ŋoihmbwaip poi ka teŋeime Lahmborenge pe, Got ka gil poi bwore bwarme. \v 28 Taꞌe luku pe, ya mininge tuꞌe leꞌe. Poi si marp bwore bwarme mal ŋembep tikin Got gwande yaŋah ŋaiye poi maŋaꞌe ŋoihmbwaip poi malme Jisas, yukur yaŋah ŋaiye jande wusyep erŋeme. \p \v 29 O ki taꞌe la? Got ilyeh uku pe, kin Got lenge Juta ilyehme? Taꞌe kin yukur Got lenge haiten miyeꞌ tuweinge, lakai pakai? Hei, kin Got lenge haiten miyeꞌ tuweinge topoꞌe kili. \v 30 \x - \xo 3.30 \xt Lo 6.4, Gal 3.20\x*Got kin ŋilyehe sai. Kin nambaꞌ lenge miyeꞌ tuweinge lalme gande yaŋah sep ilyeh ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Jisas. Kin yukur gonose lahmende ŋaiye tinge haiten lakai Juta. Kin nambaꞌe tinge lalme nat yaŋah ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Krais. \v 31 Taꞌe luku pe, yukur ya ŋoihsipe wusyep erŋeme, kut ŋoihmbwaip poi ka teŋeime Krais ilyehme! Na pakai! Poi ya murpe wusyep erŋeme topoꞌe. \c 4 \s1 Got galme Abraham miyeꞌ bwore bwarme \p \v 1 Abraham, kin miyeꞌ ŋahilyeh taꞌe poi. Kin loumwah poi lenge Israel pe, ya se mininge wusyep tuꞌe lai me kin? Got ŋende ŋaimune me kin? \v 2 Taꞌe ŋaiye Abraham kin miyeꞌ mise ŋaiye kin ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore gande ŋoihmbwaip bwore no, Got hriphrip me kin lakai? Ŋaiye ka tuꞌe liki pe, kin tatame ka ahraꞌe naŋ kitikin. Kom nal ŋembep tikin Got pe, Abraham yukur bwore bwarme nal yaŋah uku, pakai. \v 3 \x - \xo 4.3 \xt Stt 15.6, Gal 3.6\x*Wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Ŋoihmbwaip Abraham teŋeime Got pe, \q1 Got galme kin miyeꞌ bwore bwarme. \m \v 4 Ŋupe ŋaiye miyeꞌ ŋende wah no, kin nambaꞌe wuhyau pe, luku yukur poi manange nange luku kin nambaꞌe yitini pakaiye. Miyeꞌ nambaꞌe wuhyau tuwaꞌe wah ŋaiye ki ŋende. \v 5 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip bumbe tinge teŋeime Got pe, Got galme tinge miyeꞌ tuweinge bwore bwarme. Detale, kin miyeꞌ ŋaiye ŋoihsipe pupwa lenge miyeꞌ tuweinge. Yukur kin galme lenge miyeꞌ tuweinge kitikin ŋanah wah ŋaiye tinge yende, pakai. \v 6 Kiŋ Dewit ŋanange wusyep uku ŋahraꞌe naŋ titinge lenge miyeꞌ ŋaiye Got gal lenge bwore bwarme. Got yukur gonose wah ŋaiye tinge yende. \v 7 \x - \xo 4.7 \xt Sng 32.1-2\x*Dewit ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Got si ŋoihsipe ŋoihmbwaip pupwa lenge miyeꞌ ŋaiye yende hwap, \q1 topoꞌe nongohe hwap tinge pe, lenge miyeꞌ uku ka hriphrip supule. \q1 \v 8 Ŋaiye Lahmborenge yukur ka se ŋoiheryembe hwap lenge miyeꞌ \q1 ŋaiye yende pe, tinge ka hriphrip. \p \v 9 Lenge Juta miyeꞌ ŋaiye yotombo wahriꞌ, tinge ilyehme ka hriphrip, lakai lenge miyeꞌ ŋaiye yukur yotombo wahriꞌ tinge pe, tinge ka hriphrip topoꞌe? Ya plihe mininge na, ŋoihmbwaip Abraham teŋeime Got pe, Got galme kin miyeꞌ bwore bwarme. \v 10 Abraham narp taꞌe lai ti, Got galme kin nange kin miyeꞌ bwore bwarme? Kin gande yaŋah ŋaiye kin si ŋotombo wahriꞌ, lakai teter yukur kin ŋotombo wahriꞌ? Teter yukur kin ŋotombo wahriꞌ pe, Got galme kin miyeꞌ bwore bwarme ti, ki ŋotombo wahriꞌ nat gande. \p \v 11 \x - \xo 4.11 \xt Stt 17.10\x*Teter ŋaiye yukur kin ŋotombo wahriꞌ hiꞌ kin pe, ŋoihmbwaip kin teŋeime Got yer pe, Got galme kin miyeꞌ bwore bwarme. Pe Got naŋaꞌe wah ŋaiye ka otombo wahriꞌ tuꞌe wutuꞌ ŋaiye Got si galme kin miyeꞌ bwore bwarme. Taꞌe luku pe, Abraham kin loumwah ŋendehei lenge miyeꞌ ŋaiye yukur yotombo wahriꞌ, kom ŋoihmbwaip tinge teŋeime Got pe, Got galme tinge miyeꞌ bwore bwarme. \v 12 Kom lenge miyeꞌ ŋaiye si yotombo wahriꞌ no, ŋoihmbwaip tinge teŋeime Got ŋahilyeh taꞌe Abraham ŋaiye ŋende, ŋupe ŋaiye teter yukur ki ŋotombo wahriꞌ hiꞌ pe, luku ki ŋende tinge ŋambaih talah mise tikin Abraham. \s1 Wusyep tupwaiꞌ tikin Got ŋaiye kin nupwaiꞌe topoꞌe Abraham \p \v 13 \x - \xo 4.13 \xt Stt 17.4-6, 22.17-18, Gal 3.29\x*Got nupwaiꞌe wusyep topoꞌe Abraham nenge lenge ŋambaih talah kin nange ka aŋaꞌe kekep lalme elme kin. Wusyep tupwaiꞌ uku yukur kin nal gande yaŋah ŋaiye Abraham gande wusyep erŋeme, pakai. Kom ŋoihmbwaip kin teŋeime Got ti, Got galme kin miyeꞌ bwore bwarme. \v 14 \x - \xo 4.14 \xt Gal 3.18\x*Ŋaiye ki bwore mise ŋaiye lenge miyeꞌ lalme tinge jande wusyep erŋeme pe, tinge ilyehme ka yambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye Got si nupwaiꞌe wusyep ŋaiye ka angang lenge. Taꞌe luku pe, ŋoihmbwaip lenge mitiŋ ŋaiye teŋeime Got pe, pupwa luh pakaiye. Topoꞌe wusyep tupwaiꞌ ŋaiye Got nupwaiꞌe pe, pupwa luh pakaiye. \v 15 Kom lenge mitiŋ ŋaiye yoworꞌe wusyep erŋeme ŋaiye si sai pe, Got ki ŋoihmbwaip nihme tinge. Kut ŋaiye wusyep erŋeme pakai pe, yukur ya mininge nange miyeꞌ ende noworꞌe wusyep erŋeme. \p \v 16 \x - \xo 4.16 \xt Gal 3.7\x*Wusyep tupwaiꞌ ŋaiye Got nupwaiꞌe pe, kin ŋende gande ŋoihmbwaip Abraham ŋaiye teŋeime kin. Wusyep tupwaiꞌ tikin Got uku pe, ki nangang lenge ŋambaih talah tikin Abraham pakaiye. Kin nangang lenge miyeꞌ ŋaiye jande wusyep erŋeme titinge Juta, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Got ŋahilyeh taꞌe Abraham. O Abraham kin loumwah poi lalme ŋaiye maŋaꞌe ŋoihmbwaip poi malme Got. \v 17 \x - \xo 4.17 \xt Stt 17.5\x*Ki gande wusyep tikin Got ŋaiye sai nato Tup ŋanange na, \q1 Ŋam si mende nin loumwah lenge mitiŋ wula wula. \m Ŋoihmbwaip Abraham teŋeime wusyep tupwaiꞌ tikin Got. Pe kin Got ŋilyeh uku ŋaiye ŋahraꞌe lenge miyeꞌ yule no, tinge tahar yarp laip. Topoꞌe Got ŋanange pe, ŋaimune ŋaiye yukur somohonme sai pe, wusyep Got ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe nate sai. \v 18 \x - \xo 4.18 \xt Stt 15.5\x*Abraham kin ŋoiheryembe wula wula na, “Ŋam si pupwa miyen eꞌe pe, yukur yaŋah ende sai ŋaiye Got se ka ende ŋaimune me ŋam gunde wusyep tupwaiꞌ kin.” Kom Abraham, ŋoihmbwaip kin teŋeime Got bwore mise pe, kin narp neseperhme ŋaiye kin ka tuhur loumwah lenge miyeꞌ tuweinge wula wula. Taꞌe ŋaiye Got si ŋanange na, \q1 Lenge ŋambaih talah nin pe, ka wula wula tuꞌe nowas. \m \v 19 \x - \xo 4.19 \xt Stt 17.17\x*Wahtaip Abraham sehei ka ambaꞌe 100, topoꞌe ki ŋetekeꞌe kitikin taꞌe ŋaiye wahriꞌ kin si ŋataiꞌ miyen, kom ŋoihmbwaip kin ŋaiye teŋeime Got teter sai bongol. Topoꞌe kin sisyeme nange Sara yukur tatame ta waraꞌe talah. \p \v 20 Got si nupwaiꞌe wusyep ŋaiye ka ende ŋai uku pe, Abraham ŋoiheryembe wusyep tupwaiꞌ uku pe, kin yukur ŋoihmbwaip hoihoi no, kin nasme ŋoiheryembe mise kin uku, pakai. Ŋoihmbwaip kin ŋaiye teŋeime Got pe, ki ŋende bongolme kin pe, kin ŋahraꞌe naŋ tikin Got. \v 21 Taꞌe luku pe, kin si sisyeme nange Got se ka ende ŋaimune gunde wusyep tupwaiꞌ ŋaiye kin si nupwaiꞌe topoꞌe kin. \v 22 Topoꞌe Got ŋetekeꞌe ŋoihmbwaip Abraham ŋaiye teŋeime kin bongol pe, kin galme Abraham miyeꞌ bwore bwarme. \p \v 23 Wusyep ŋaiye tinge yainge sai nato Tup tikin Got ŋaiye ŋanange na, Got galme kin miyeꞌ bwore bwarme pe, luku yukur wusyep nalme Abraham ŋilyehme, pakai. \v 24 Wusyep uku kin natme poi topoꞌe. O ŋoihmbwaip poi topoꞌe teŋeime Got ŋaiye ŋahraꞌe Jisas, Lahmborenge poi nasme nule. Taꞌe luku pe, kin ka ŋoiheryembe ŋoihmbwaip poi ŋaiye teŋeime kin pe, ka gil poi miyeꞌ tuweinge ŋaiye bwore bwarme. \v 25 \x - \xo 4.25 \xt Ais 53.4-5\x*Tinge yember Jisas yal syep lenge wachaih ŋaiye ka yonombe ka ole nange ka ongohe ŋoihmbwaip pupwa topoꞌe hwap poi. Pe Got plihe ŋahraꞌe kin nasme ŋeheh ŋaiye kin ka ende poi ya murp bwore bwarme mil ŋembep tikin Got. \c 5 \s1 Poi ya murp bwore bwarme motop Got \p \v 1 Taꞌe luku pe, ŋoihmbwaip poi teŋeime Got pe, kin gal poi miyeꞌ tuweinge ŋaiye bwore bwarme. Pe Lahmborenge poi Jisas Krais ŋende poi ŋaiye ya murp ŋoihmbwaip ilyeh topoꞌe Got. \v 2 Ŋoihmbwaip poi teŋeime Krais pe, kin nenge poi nate sehei me Got ŋaiye ya lalme murp mil moto ŋoih miꞌmiꞌ tikin Got pe, leꞌe ŋaimune ŋaiye tukwini Got ŋende me poi. Topoꞌe poi hriphrip ŋaiye poi marp meseperhme Got ŋaiye ka ambaꞌe poi oto yirise bwore bwore kin. \p \v 3 Poi yukur ya hriphrip me ŋup bwore ŋilyehme, pakai. Poi ya hriphrip ŋupe ŋaiye hwap ka otme poi. Detale, poi sisyeme nange mane luku ka ende poi ya murp bongole topoꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye. \v 4 Ŋaiye poi ya gwin bongol topoꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye pe, poi ya mengelyembe ŋondolꞌme ŋaiye ka otme poi. Topoꞌe ŋaiye ya mengelyembe ŋondolꞌme luku pe, poi ya murp meseperhme ŋaiye Got se ka ungwisme poi. \v 5 Topoꞌe ŋaiye ya murp meseperhme Got ŋaiye ka ungwisme poi pe, yukur ya se murp pakaiye. Got si pwal poi Yohe Yirise taꞌe yitini kitikin nate ŋoto ŋoihmbwaip poi ŋaiye ka ende ŋoihmbwaip poi ya mende nihararme lenge mitiŋ.\f + \fr 5.5 \ft Got si pwal poi Yohe Yirise taꞌe yitini kitikin nate ŋoto ŋoihmbwaip poi pe, poi sisyeme nange kin ŋende nihararme poi.\f* \p \v 6 Ŋupe ŋaiye poi bongol pakai ŋaiye ya mungwisme potopoi pe, Got si nalaŋatme ŋup kitikin uku ŋaiye kin nember Krais nate nule nungwisme poi lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye poi mende hwap pupwa. \v 7 Tukwini leꞌe, miyeꞌ ende yukur tatame ka se ole ungwisme miyeꞌ bwore bwarme ende, pakai. Kut taꞌe miyeꞌ ende de ka ole berme miyeꞌ ŋaiye bwore supule. \v 8 Kom Got si pasam poi ŋoihmbwaip embere kin ŋaiye ki ŋende nihararme poi. Taꞌe luku pe, teter ŋaiye poi mende hwap pupwa marp pe, kin nember Krais nate nule berme pupwa poi. \v 9 Topoꞌe wim tikin Krais si ŋende poi marp bwore bwarme mal ŋembep tikin Got pe, Krais se ka ungwisme poi, ŋupe ŋaiye ya gwin wusyep topoꞌme Got pe, se ka enge poi tupwaihme ŋoihmbwaip nihe tikin Got ŋaiye ka ot me poi. \v 10 Somohon poi wachaih tikin Got, kom Talah kin nule nal loutungwarmbe pe, tukwini poi si ŋemei tikin Got. Laip tikin Jisas ŋaiye Talah tikin Got, ka ende poi ya murp ŋoihmbwaip ilyeh topoꞌe Got pe, Got nahraꞌe Talah narp laip pe, kin ka enge poi tupwaihme nihe syohe kin. \v 11 Kom luku yukur miꞌe kin, pakai. Tukwini poi hriphrip motop kin. Detale, Lahmborenge poi Jisas Krais ŋende poi ŋoihmbwaip ilyeh topoꞌe Got. \s1 Adam hindi Krais \p \v 12 \x - \xo 5.12 \xt Stt 3.6\x*Ŋupe ŋaiye Adam ŋende hwap pe, hwap kin uku nikikilꞌe lenge mitiŋ lalme gah kekep. Hwap tikin Adam nenge nule nat pe, nule luku nikikilꞌe lenge miyeꞌ tuweinge lalme. Detale, lenge miyeꞌ tuweinge lalme si yende hwap. \v 13 Teter ŋaiye Got yukur naŋaꞌe wusyep erŋeme natme Moses pe, hwap somohonme si sai kekep yer. Kom ŋaiye wusyep erŋeme luku ka pakai pe, Got yukur ka se ŋoiheryembe hwap mune mune ŋaiye lenge mitiŋ yende. \v 14 Kom yerendehei ŋaiye ŋup tikin Adam nate gere ŋup tikin Moses pe, nule ki sai taꞌe miyeꞌ ondoh lenge miyeꞌ tuweinge lalme. O lenge mitiŋ syeꞌ yukur yende hwap ŋahilyeh taꞌe Adam ŋende no, kin nengelyembe wusyep tikin Got. Adam, kin pasam poi wutuꞌ ŋaiye miyeꞌ ende ka ot gunde kin. \v 15 Kom tinge hindi hoime yukur ŋahilyeh. Ki bwore mise ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge lalme, tinge yulme hwap tikin miyeꞌ esep ilyeh Adam. Kom Jisas Krais kin nenge ŋoihginir embere tikin Got natme poi lalme pe, yitini luku ki ŋembere sekete nengelyembe bongol tikin nule. \v 16 Yitini tikin Got pe, ki ŋoinde me hwap tikin miyeꞌ esep ilyeh. Yukur tinge hindi ŋahilyeh. Hwap tikin Adam ŋaiye ŋende pe, Got kin ŋende wusyep kot me lenge mitiŋ lalme ŋaiye ka talai. Hwap poi wula wula, kom poi mambaꞌe ŋoihginir taꞌe yitini bwore matme Got pe, kin gal poi bwore bwarme. \v 17 Hwap tikin miyeꞌ esep ilyeh ŋaiye kin nengelyembe wusyep pe, nule luku kin narp taꞌe miyeꞌ ondoh ŋaiye tale lenge mitiŋ lalme. Kom wah tikin Krais ŋende ŋoihginir, topoꞌe yitini tikin Got natme poi pe, kin galme poi bwore bwarme pe, poi ya murp laip tuꞌe miyeꞌ ondoh topoꞌe Krais. \p \v 18 Bwore mise, Adam ki ŋende hwap pe, Got ŋende wusyep kot me lenge mitiŋ lalme. Kom Krais ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwarme, topoꞌe kin nule berme poi nal loutungwarmbe pe, Got nalaŋatme poi ŋaiye ya murp bwore bwarme, topoꞌe ya murp laip. \v 19 Tehei kin taꞌe leꞌe, miyeꞌ esep ilyeh nengelyembe wusyep Got pe, lenge mitiŋ lalme ya yoto hwap kin. Kom miyeꞌ ŋoinde ŋende gande wusyep Got pe, lenge mitiŋ wula yarp bwore bwarme yal ŋembep tikin Got. \v 20 Got nember wusyep erŋeme kin nat lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye ka yetekeꞌe sisyeme tuꞌe leꞌe, tinge si yende hwap embere embere pupwa supule. Kom ŋoihginir tikin Got taharꞌe nengelyembe hwap embere tinge. \v 21 Hwap ŋembepteme lenge mitiŋ lalme pe, ki nenge nule natme tinge. Kom tukwini ŋoihginir tikin Got bepeteme lenge mitiŋ lalme. Wah tikin Jisas Krais ŋaiye ŋende pe, Got ŋoihginirme poi pe, kin gal poi miyeꞌ tuweinge ŋaiye marp bwore bwarme. Poi ya mambaꞌe laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe. \c 6 \s1 Hwap nenge nule nat, kut ya murp laip ŋambaran moto Krais \p \v 1 Ya mininge wusyep mune? Yip ŋoiheryembe nange pa yende hwap wula wula yenge yil yil no, ka ende ŋoihginir tikin Got ka tuhur embere? \v 2 Pakai supule! Poi si mule gwande yaŋah ŋaiye yende hwap. O detaꞌe lai ti ya mende wah ŋaiye mende hwap menge mil mil? \v 3 Poi si mal tongorꞌ topoꞌe Krais Jisas pe, poi mambaꞌe pinip. Poi mende yaŋah uku pe, poi si mule motop kin. Yip sisyeme yaŋah uku, lakai pakai? \v 4 \x - \xo 6.4 \xt Kol 2.12\x*Ŋupe ŋaiye poi mambaꞌe pinip pe, poi mule, topoꞌe ki taꞌe ŋaiye Got ŋononde poi nangah ŋeheh topoꞌe Krais. Kom yirise bongol tikin Yai ŋahraꞌe Krais nasme nule. Taꞌe luku pe, poi topoꞌe ya murp gunde laip ŋambaran. \p \v 5 Poi si tongorꞌ mal Krais pe, poi mule taꞌe ŋaiye kin nule. Taꞌe luku pe, poi topoꞌe ya plihe tuhur tuꞌe ŋaiye Krais tahar. \v 6 Poi sisyeme nange ŋoihmbwaip pupwa poi uku si nule nanah loutungwarmbe topoꞌe Jisas Krais pe, luku ki ŋonombe ŋinise bongol tikin ŋoihmbwaip pupwa lalme ŋaiye sai ŋoto ŋoihmbwaip poi. Taꞌe luku pe, poi yukur tatame ya se murp tuꞌe miyeꞌ wah tikin ŋaiye ya gunde ŋoihmbwaip pupwa. \v 7 Ŋupe ŋaiye poi mule topoꞌe Krais pe, bongol tikin ŋoihmbwaip pupwa yukur nupwaiꞌe poi, pakai. Poi marp hlaininge. \v 8 Ŋaiye poi si mule topoꞌe Krais pe, poi sisyeme ŋaiye ya murp topoꞌe kin moto laip ŋambaran. \v 9 Poi sisyeme nange Krais si plihe tahar nasme nule pe, yukur ka plihe ole. Detale, nule yukur bongol tatame ŋaiye ka orpe kin enge si. \v 10 Kin nule nilyeh pe, hwap yukur bongol tatame ŋaiye ka upwaiꞌe kin. Kom tukwini kin narp laip pe, kin ŋahraꞌe naŋ tikin Got. \v 11 Taꞌe luku pe, ki ŋahilyeh me yip. Ŋoihmbwaip yerkeime yip si nule pe, yip yukur plihe yarp yal yoto bongol tikin ŋoihmbwaip pupwa, pakai. Yip si yarp ya yoto Krais Jisas pe, yip se pa yurp juhilyeh topoꞌme Got. \p \v 12 Yukur pa yurpe ŋoihmbwaip pupwa no, ka embepeteme wahriꞌ orope yip lalme. Detale, ŋoihmbwaip pupwa yip uku se ka kite yip ŋaiye pa yende hwap. \v 13 Yip yukur pa yaŋaꞌe wahriꞌ orope yip syeꞌ yil ŋaiye pa yende hwap, na pakai. Kut yaŋaꞌe wahriꞌ yip supule yilme Got. Yip taꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye si tahar yasme yule pe, yip yambaꞌe laip bwore. Taꞌe luku pe, pa yaŋaꞌe wahriꞌ orope yip lalme luku yilme Got no, pa yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore junde ŋoihmbwaip ŋaiye bwore bwarme. \v 14 Ŋoihmbwaip pupwa yukur tatame ka se embepteme yip. Detale, yip yukur yarp tuwihme wusyep erŋeme, pakai. Kut yip yarp tuwihme ŋoih miꞌmiꞌ tikin Got. \s1 Poi miyeꞌ wah tikin ŋoihmbwaip bwore \p \v 15 Taꞌe luku pe, ŋoih miꞌmiꞌ tikin Got si ŋende poi marp hlaininge. Kut yukur poi marp tuwihme wusyep erŋeme, pakai. Pe luku ki taꞌe la, ya plihe mende hwap menge mil mil lakai? Napakai! \v 16 Yip si sisyeme ŋaiye yip pa yusyunde wusyep miyeꞌ ende no, pa junde pe, yip yarp taꞌe miyeꞌ wah kin. Kin taꞌe ŋaiye yip yarp miyeꞌ wah tikin ŋaiye yende hwap pe, luku ka ende yip ŋaiye pa yule. Kom ŋaiye pa junde wusyep Got pe, pa yurp bwore bwarme. \v 17 Pa yininge wusyep hriphrip yil me Got! Somohon yip yarp taꞌe miyeꞌ wah tikin hwap ŋaiye jande ŋoihmbwaip pupwa. Kom tukwini pe, yip si yaŋaꞌe ŋoihmbwaip yip yalme wusyep mise tikin Got ŋaiye tinge yanange yalaŋatme yip no, yip jande. \v 18 Somohon yip yarp yal yoto mwahupwaiꞌe tikin ŋoihmbwaip pupwa, kom tukwini Got si nambaꞌ yip pe, kin ŋende yip yarp hlaininge pe, kin ŋende yip yarp miyeꞌ wah tikin ŋoihmbwaip bwore bwarme. \p \v 19 Ŋam manange wusyep tap eꞌe mambaꞌe menge malme yip no, yip pa yambaꞌe gondoume. Somohon yip yarp miyeꞌ wah tikin ŋaiye yende hwap pupwa, topoꞌe yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe jande ŋoihmbwaip pupwa. Kom tukwini pa yurp tuwihme Got ŋaiye pa yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore no, pa yurp bwore bwarme. \v 20 Ŋup uku ŋaiye yip yarp miyeꞌ wah tikin ŋoihmbwaip pupwa pe, yip yukur ŋoiheryembe ŋaiye pa yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore junde ŋoihmbwaip bwore bwarme, pakai. \v 21 Pe ŋaisep kin, ki taꞌe la? Ki pupwa supule. Taꞌe luku pe, yip hiꞌe pupwa supule ŋaiye yip yende luku. Ŋoihmbwaip pupwa luku ŋaiye yip yende pe, kin nember yip nal ŋaiye pa yule. \v 22 Kom tukwini Got si nenge yip tupwaihme bongol tikin ŋoihmbwaip pupwa pe, yip yarp miyeꞌ wah kitikin. Taꞌe luku pe, pa yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe junde ŋoihmbwaip bwore kitikin pe, yip pa yurp bwore bwarme, topoꞌe pa yambaꞌe laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe. \v 23 Nin lahmende ŋaiye na ende hwap gunde ŋoihmbwaip pupwa nin pe, yitini nin ŋaiye na ambaꞌe pe, nule. Kom Got pwal poi yitini bwore kitikin ŋaiye ya murp nye nyermbe. Laip bwore ŋaiye poi mambaꞌe luku pe, natme Jisas Krais Lahmborenge poi. \c 7 \s1 Poi yukur marp tuwihme wusyep erŋeme \p \v 1 Tukwini ŋam da mini yip lenge toꞌ tatai ŋam. Yip lahmende ŋaiye si sisyeme wusyep erŋeme pe, yip sisyeme nange wusyep erŋeme luku ki bepyeteme lahmende ŋaiye teter yarp laip. \v 2 Ŋupe ŋaiye tuwei windiꞌe miyeꞌ pe, wusyep erŋeme luku ŋupwaiꞌe ti nal topoꞌe miyeꞌ ti ŋaiye ka hindi yurp wahtaipe taipe yurp kekep eꞌe. Kom ŋupe ŋaiye miyeꞌ ka ole pe, wusyep erŋeme luku yukur nupwaiꞌe ti, pakai. \v 3 Ŋupe ŋaiye miyeꞌ ti teter narp laip no, ti tahar plihe wal windiꞌe miyeꞌ ŋoinde pe, luku ti wende niŋ pinip yar. Kut ŋaiye miyeꞌ ti ka ole pe, wusyep erŋeme luku yukur nupwaiꞌe ti. O ŋupe ŋaiye ta windiꞌe miyeꞌ ambaran ende pe, luku yukur ti wende niŋ pinip yar, pakai. \p \v 4 Taꞌe luku pe, lenge toꞌ tatai ŋam, yip yukur plihe yarp tuwihme bongol tikin wusyep erŋeme. Detale, yip si tongorꞌ yal wahriꞌ tikin Krais pe, taꞌe ŋaiye yip yule yotop kin yal loutungwarmbe. Pe tukwini yip si yal jahilyeh topoꞌe miyeꞌ ŋaiye tahar nasme nule. Taꞌe luku pe, yip tatame ŋaiye pa yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore junde ŋoihmbwaip bwore ŋaiye Got ŋasande. \v 5 Ŋupe ŋaiye poi gwande ŋoihmbwaip yerkeime pe, wusyep erŋeme ŋahraꞌe ŋoihmbwaip pupwa poi nal ŋembere ŋaiye poi mende hwap. Taꞌe luku pe, ŋaimune ŋaiye poi mende luku pe, ki nember poi nal yaŋah ŋaiye ya mule. \v 6 Kom tukwini pe, poi si masme bongol tikin wusyep erŋeme ŋaiye ŋoihmbwaip telei ŋaiye nupwaiꞌe poi. Tukwini poi ya mende wah me Got. Topoꞌe wah ŋaiye ya mende pe, yukur ya plihe gunde wusyep erŋeme ŋaiye tinge yainge sai tup. Ya gunde yaŋah ŋambaran ŋaiye Yohe Yirise ŋahraꞌe ŋoihmbwaip poi ŋaiye ya mende gunde. \s1 Ŋoihmbwaip pupwa ki ŋende yumbune poi \p \v 7 \x - \xo 7.7 \xt Kis 20.17, Lo 5.21\x*Ya mininge tuꞌe la? Wusyep erŋeme ki pupwa supule ŋaiye ki ŋende yumbune ŋoihmbwaip poi no, poi mende hwap lakai? Pakai! Kom wusyep erŋeme luku ki pasam hwap ŋam ŋaiye ŋam mende. Somohon ŋam yukur sisyeme wusyep erŋeme ŋaiye ŋanange na, \q1 Yukur na etekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe miyeꞌ ende no, na wimlal me ŋai uku, na pakai. \p Ŋaiye wusyep erŋeme yukur ka ininge pe, yukur ma se sisyeme yaŋah ŋaiye wimlal me ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku, ki yaŋah pupwa. \v 8 Ŋoihmbwaip pupwa si nahaiꞌe yaŋah ende me wusyep tikin wusyep erŋeme ŋaiye ki ŋahraꞌe ŋoihmbwaip ŋam ŋaiye ma wimlal me ŋaiꞌe ŋaiꞌe. Ŋaiye wusyep erŋeme ka pakai pe, ŋoihmbwaip pupwa ka orp tuꞌe miyeꞌ ŋaiye si nule. \v 9 Ŋupe ŋaiye ŋam yukur sisyeme wusyep erŋeme tikin Got pe, ŋam ŋoiheryembe nange ŋam miyeꞌ bwore bwarme. Kom ŋupe ŋaiye ŋam masande gondoume wusyep erŋeme pe, ŋam sisyeme nange ŋam si mende hwap pe, ŋam mule. \v 10 Taꞌe luku pe, wah tikin wusyep erŋeme ŋaiye ka pasam ŋam yaŋah bwore ŋaiye mambaꞌe laip bwore, kom ki pasam ŋam yaŋah ŋaiye ma mule. \v 11 \x - \xo 7.11 \xt Stt 3.13\x*Detale, ŋoihmbwaip pupwa si nahaiꞌe yaŋah ende ŋaiye ka homboꞌe aŋaih ŋam pe, ŋaiye ma mengelyembe wusyep erŋeme pe, yaŋah uku se ka pumbe ma mule. \v 12 Taꞌe luku pe, ya mininge tuꞌe leꞌe, wusyep erŋeme tikin Got pe, ki bwore bwarme supule, topoꞌe wusyep lalme ŋaiye sai nato wusyep erŋeme pe, ki yirise bwore bwarme. \v 13 Kom luku pe, ka tuꞌe la? Wusyep erŋeme ŋaiye bwore luku ŋende ŋam ti, ŋam mule lakai? Pakai supule. Ŋoihmbwaip pupwa luku pwambe ti, ŋam mule. Kom wusyep erŋeme ŋaiye bwore bwarme ki nahraꞌe ŋoihmbwaip pupwa ŋam ŋaiye ma mende hwap pe, yaŋah uku nenge ŋam nal wohme Got. Pe ŋam sisyeme nange ŋam si mende hwap ŋaiye moworꞌe wusyep erŋeme pe, ki ŋende hwap ŋam tataꞌ tataꞌ nanah hlaꞌ. \s1 Ŋoihmbwaip pupwa ki bepteme poi \p \v 14 Poi sisyeme nange wusyep erŋeme tikin Got ki bwore mise ŋaiye bepeteme yipihinge poi. Kom ŋam miyeꞌ tikin kekep eꞌe ŋaiye marp topoꞌe ŋoihmbwaip yerkeime. Detale, ŋoihmbwaip pupwa luku nupwaiꞌe ŋam pe, ŋam marp taꞌe miyeꞌ wah kin. \v 15 \x - \xo 7.15 \xt Gal 5.17\x*Ŋam yukur sisyeme tehei kin ŋaiye ŋam mende ŋai uku. Ŋaimune ŋaiye ŋam masande ma mende pe, yukur ŋam mende. Kom ŋaimune ŋaiye ŋam gwarnge supule ŋaiye ma mende pe, ŋam mende. \v 16 Ŋupe ŋaiye ŋam mende ŋaimun ŋaiye ŋam gwarnge ma mende pe, luku ki pasam ŋam nange ŋam moworꞌe wusyep erŋeme tikin Got. \v 17 Ŋam gwarnge ŋaiye ma mende ŋai uku, kom ŋoihmbwaip pupwa ŋam tanam ŋaiye sai nato ŋam ŋende yumbune ŋam ti, ŋam mende hwap. \p \v 18 Ŋam sisyeme nange ŋoihmbwaip bwore yukur sai nato ŋoihmbwaip meleꞌe ŋam, pakai. Ki pupwa supule. Ŋam de ma mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore gunde ŋoihmbwaip bwore, kom ŋam yukur tatame ma mende. \v 19 Ŋaimune bwore bwore ŋaiye ŋam masande ma mende pe, yukur ŋam mende. Kut ŋaimune pupwa ŋaiye ŋam gwarnge ma mende pe, ŋam mende. \v 20 Taꞌe luku pe, ŋoihmbwaip pupwa ŋaiye ŋam gwarnge pe, luku ŋam mende. O pupwa luku ŋaiye ŋam mende pe, yukur ŋam gwande ŋasande ŋam tanam, pakai. Ŋoihmbwaip pupwa ŋaiye sai nato ŋoihmbwaip ŋam uku ŋahraꞌe ŋoihmbwaip ŋam ti, ŋam mende. \p \v 21 Taꞌe luku pe, ŋam metekeꞌe wusyep erŋeme luku ki bepteme laip ŋam. Ŋupe ŋaiye ŋam de ma mende ŋaimune gunde ŋoihmbwaip bwore pe, ŋoihmbwaip pupwa ki nate tatme yaŋah ŋam. \v 22 Bwore mise! Nato ŋoihmbwaip meleꞌe ŋam pe, ŋam masande ŋaiye ma gunde wusyep erŋeme tikin Got. \v 23 Kom ŋam metekeꞌe wusyep erŋeme ŋoinde tikin ŋende wah nato ŋoihmbwaip pupwa ŋam. Ŋoiheryembe pupwa nato ŋam ki narmbe topoꞌe wusyep erŋeme tikin Got ŋaiye sai nato ŋoiheryembe bwore ŋam. Wusyep erŋeme ŋaiye ŋoinde tikin uku yohe wondoh pe, ki ŋende ŋam marp miyeꞌ tikin kekep tuwihme ŋoihmbwaip pupwa. \v 24 Ŋam ŋoihmbwaip mane supule me ŋaimun ŋaiye ŋende me ŋam taꞌe luku. Lahmende ka se ungwisme ŋam ongohe pupwa ŋoihmbwaip ŋam? \v 25 Nato naŋ tikin Lahmborenge poi Jisas Krais pe, ŋam manange wusyep hriphrip me Got ŋaiye ka ungwisme ŋam. Nato ŋoiheryembe ŋam pe, ŋam masande tikin ŋaiye ma gunde wusyep erŋeme tikin Got. Kom ŋoihmbwaip pupwa ŋam tanam ŋende yumbune ŋam pe, ŋam marp miyeꞌ wah tikin ŋoihmbwaip pupwa. \c 8 \s1 Ya murp gunde Yohe Yirise ŋaiye ŋanange \p \v 1 Got yukur ka ende wusyep kot me poi, pakai. Detale, poi si marp tongorꞌ mal Krais Jisas. \v 2 Bongol tikin Yohe Yirise si pwal poi laip bwore ŋaiye ya murp topoꞌe Krais Jisas. Kin si nenge poi tupwaihme bongol tikin ŋoihmbwaip pupwa ŋaiye ka ende poi ya mule. \v 3 Wusyep erŋeme tikin Moses yukur tatame ka se ungwisme poi ŋaiye ongohe ŋoihmbwaip yerkeime poi uku, pakai. Detale, poi yukur tatame ŋaiye ya gunde wusyep erŋeme. Kom Got ŋende yaŋah ŋoinde tikin ŋaiye kin de ka ungwisme poi. Kin nember Talah esep kin ilyeh uku nate gah taꞌe miyeꞌ kekep, kom kin yukur ŋende hwap taꞌe poi ŋaiye mende. Got ŋanange pakai me ŋoihmbwaip pupwa ŋaiye bepteme poi pe, kin pwal poi Talah esep kin ilyeh uku ŋaiye ka ole berme ŋoihmbwaip pupwa poi. \v 4 Got ŋasande ŋaiye ya murp bwore bwarme pe, Got ŋende ŋoihmbwaip bwore bwore tikin Krais ka tuhur embere e oto ŋoihmbwaip poi. O yukur poi plihe gwande ŋoihmbwaip yerkeime, pakai. Kut poi ya gunde yaŋah tikin Yohe Yirise. \p \v 5 Lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye si jande yaŋah ŋaiye ŋoihmbwaip pupwa pe, tinge ŋoiheryembe ŋaiye ka yende pupwa. Kut lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye jande yaŋah tikin Yohe Yirise pe, tinge ŋoiheryembe ŋaiye ka yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ka ende Yohe Yirise ka hriphrip. \v 6 O ŋaiye ŋoiheryembe nin ka gunde ŋoihmbwaip pupwa nin uku pe, nin miyeꞌ lakai tuwei uku na ole. Kut ŋaiye Yohe Yirise ka embepteme ŋoiheryembe nin pe, nin na ambaꞌe laip bwore pe, na orp bwore ŋumwaiye. \v 7 Ŋupe ŋaiye miyeꞌ ende gande ŋoihmbwaip pupwa kitikin pe, ki ŋende wachaihme Got. Detale, kin yukur narp gande wusyep erŋeme tikin Got, topoꞌe kin yukur tatame ŋaiye ka se ende gunde. \v 8 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye jande ŋoihmbwaip pupwa tinge pe, tinge yukur tatame ka se yirisukwarme Got. \p \v 9 Kom yip yusme ŋoihmbwaip yerkeime ŋaiye somohon ki embepteme yip. Pa yurp junde ŋasande tikin Yohe Yirise. Detale, Yohe Yirise tikin Got narp nato yip. Lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye yukur yambaꞌe Yohe Yirise tikin Krais pe, tinge yukur tikin Krais. \v 10 Ŋaiye Krais narp nato yip topoꞌe Yohe Yirise kin pe, wahriꞌ yip se ka ole. Detale, yip si yende hwap. Kom yipihinge yip se ka orp laip. Detale, Got si ŋende yip bwore bwarme. \v 11 \x - \xo 8.11 \xt 1Ko 3.16\x*O Yohe Yirise tikin Got ŋaiye ŋahraꞌe Jisas nasme nule no, ŋaiye kin narp nato yip pe, nato wah tikin Yohe Yirise pe, Got se ka yul yip laip bwore elme wahriꞌ yip. \s1 Yohe Yirise ki ŋende poi tahar talah tikin Got \p \v 12 Taꞌe luku pe, Krais kin ka bepeteme laip poi pe, yukur ya plihe murp tuweihme ŋoihmbwaip yerkeime no, ka kete poi ŋaiye ya mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa, pakai. \v 13 O ŋaiye pa yurp junde ŋoihmbwaip yerkeime yip uku pe, pa yule. Kut ŋaiye pa yurp junde Yohe Yirise pe, yip si yonombe yinise yaŋah tikin ŋoihmbwaip pupwa yip uku pe, pa yurp laip. \v 14 Lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye jande Yohe Yirise tikin Got pe, tinge talah tikin Got. \p \v 15 \x - \xo 8.15 \xt Mak 14.36, Gal 4.5-7\x*Ŋaimune ŋaiye Yohe Yirise tikin Got yal yip pe, yukur ka ende yip pa yurp tuꞌe miyeꞌ wah, topoꞌe ki ŋende yip ŋaiye pa hiꞌ worhe, pakai. Yohe Yirise tikin Got ŋende yip yarp taꞌe talah kin. Topoꞌe Yohe Yirise pwal poi bongol pe, poi tambah manange wusyep malme Got na, “Aba, Yai poi.” \v 16 Yohe Yirise, wah kin ŋaiye ŋaname yipihinge poi taꞌe leꞌe, “Yip si yarp taꞌe talah tikin Yai Got.” \v 17 Taꞌe luku pe, poi marp taꞌe talah tikin Got pe, mindemboi ya se mambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore ŋaiye kin si nalaŋatme nange ka pul poi. Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku ŋaiye ka aŋaꞌe Talah kitikin Krais pe, poi topoꞌe. Ŋaiye tukwini ya mambaꞌe nihe syohe tuꞌe ŋaiye kin nambaꞌe pe, mindemboi se ya mambaꞌe naŋ embere, topoꞌe ya murp moi yirise bwore. \s1 Mindemboi ya se murp mi moto yirise topoꞌe bongol tikin Got mi munuh moihlaꞌ \p \v 18 Ŋam ŋoihmeryembe nihe syohe ŋaiye tukwini poi mambaꞌe pe, yukur ki ŋembere taꞌe naŋ embere topoꞌe yarp bworere nato moi yirise kin ŋaiye sai tase no, mindemboi ka ember ote tus halhalme poi. \v 19 Detale, ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye Got si ŋende pe, tinge yarp yeseperhme ŋup uku ŋaiye Got si nalaŋatme nange ka ember ŋai uku ote tus halhalme lenge lahmende ŋaiye talah kin. \v 20-21 \x - \xo 8.20-21 \xt Stt 3.17-19\x*Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye tukwini sai kekep eꞌe pe, ka el luh paka pakaiye. Yukur ka miꞌe gunde ŋasande tinge. Got si ŋende lenge sai taꞌe luku. Detale, kin ŋasande ŋaiye ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku ka si eseperhme ŋup uku ŋaiye Got si nalaŋatme pe, Got ka ende ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ka yute juhilyeh yotop lenge talah tikin Got ŋaiye ka yurp bwore hlaininge miꞌ supule. Nal ŋup uku pe, Got si ŋende yumbune yaŋah ŋaiye ka yule. \v 22 Poi sisyeme nange ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye Got somohonme ŋende pe, tinge lalme yisande syohe embere pupwa yate jere tukwini taꞌe syohe ŋaiye tuwei da waraꞌe talah. \v 23 \x - \xo 8.23 \xt 2Ko 5.2-4\x*Ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ŋaiye Got ŋende pe, tinge yisande syohe, topoꞌe tinge yilil. Got si pwal poi yitini ŋendehei Yohe Yirise, kom tukwini poi teter masande syohe pe, poi milil marp. Taꞌe luku pe, poi marp meseperhme ŋupe ŋaiye Got ka ini poi oworꞌe ember el halhale nange poi si talah kin. Topoꞌe kin ka ende wahriꞌ poi eꞌe ka tanaꞌ el ŋoinde tikin gunde wusyep ŋaiye kin si nupwaiꞌe. \v 24 Got si nungwisme poi pe, ŋoihmbwaip poi teŋeime kin pe, poi ya murp meseperhme ŋaiye ka uwilꞌe ember ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore kitikin otme poi. Kom poi sisyeme nange poi yukur mambaꞌe pe, teter ya murp meseperhme. \v 25 Kom poi sisyeme nange se ya mambaꞌe ŋaimune ŋaiye ŋoihmbwaip poi teŋei bongol nange ya mambaꞌe, kom ŋaiye teter yukur poi mambaꞌe pe, ya syumbe murp ŋumwaiye. \p \v 26 Poi yukur sisyeme yaŋah ŋaiye ya mininge wusyep misilihme Got. Detale, poi bongol pakai. Kom Yohe Yirise nambaꞌe luh poi ŋisilihme Got ŋaiye ka ungwisme poi. Ŋoihmbwaip Yohe Yirise ŋilil nalme Got, kom yukur kin ŋanange nal halhale. \v 27 Kom Got si ŋiyarꞌe ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ pe, kin si sisyeme ŋaimune ŋaiye Yohe Yirise ŋoiheryembe. Detale, Yohe Yirise gande ŋoihmbwaip tikin Got pe, kin nambaꞌe luh lenge miyeꞌ tuweinge ŋanange wusyep nalme Got. \v 28 Topoꞌe poi sisyeme nange ŋaimune bwore lakai pupwa ka ot pe, Got ŋende luku ŋaiye ka ungwis lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye tinge yende nihararme Got. Lenge miyeꞌ tuweinge luku ŋaiye Got si nalaŋatme lenge pe, ka ungwisme tinge gunde ŋasande kitikin. \v 29 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye Got somohon nalaŋatme tinge pe, tinge ka yurp ŋahilyeh tuꞌe talah kitikin. Taꞌe luku pe, lenge talah wula wula ka yurp topoꞌe pe, Krais ka orp tuꞌe ŋaiye tatai tinge. \v 30 Taꞌe luku pe, Got gal lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye somohon kin si nalaŋatme tinge luku pe, kin gal lenge miyeꞌ tuweinge bwore bwarme. Kin nangang lenge laip bwore, topoꞌe naŋ embere kitikin nalme tinge. \s1 Jisas Krais pasam poi yaŋah ŋaiye Got ŋende nihararme poi \p \v 31 Taꞌe luku pe, ya se mininge tuꞌe lai me ŋaimune ŋaiye Got ŋende? Ŋaiye Got ka ungwisme poi pe, yukur miyeꞌ ende tatame ka ende wachaihme poi. \v 32 Kin yukur nupwaiꞌe Talah kin ilyeh uku, pakai. Kin nember kin nate nule berme poi. Kin pwal poi Talah kin uku pe, kin se ka plihe pul poi ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku topoꞌe. \p \v 33 Got si nalaŋatme poi lenge miyeꞌ tuweinge kitikin ŋaiye bwore bwarme nal ŋembep kin pe, lahmende tatame ŋaiye ka se ende wusyep kot me poi? \v 34 Lahmende tatame ka ini poi nange ya mambaꞌe yitini pupwa me hwap ŋaiye poi mende? Pakai. Krais Jisas ŋilyeh kin tatame ka ininge wusyep uku, kom kin si nule pe, kin plihe tahar na narp nal syep non\f + \fr 8.34 \ft Kin narp syep non tikin Got: wusyep uku ki sasambe nange kin narp miyeꞌ ondoh topoꞌe Got.\f* tikin Got pe, kin ŋisilihme Got ŋaiye ka ungwisme poi. \p \v 35 Krais ŋende nihararme poi ŋembere sekete pe, lahmende tatame ŋaiye ka oworꞌe poi enge el wohe? Ya mambaꞌe nihe syohe, lakai lenge miyeꞌ ŋaiye ka yende yumbune poi, lakai nimbot, lakai seheiꞌe hihyilih, lakai ŋainde pupwa ka ende yumbune poi, lakai lahmende ka pumb poi? Tatame ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ka oworꞌe poi enge el wohme Got? \v 36 \x - \xo 8.36 \xt Sng 44.22\x*Wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Poi marp taꞌe lenge miyeꞌ tuweinge nin pe, \q1 nye nyermbe tinge ka pumb poi ŋaiye ya mule. \q1 Tinge yetekeꞌ poi taꞌe worsip ŋaiye ka yongombe ka yule. \m \v 37 Kut Jisas Krais ŋende nihararme poi pe, ŋaimune yukur ka se ota ende yumbune poi. Pe poi se ya yohe. \v 38 Got kin ŋende nihararme poi pe, ŋoihmbwaip poi ka teŋei bongol ŋaiye yukur ŋainde ka se oworꞌe poi topoꞌe Got, pakai. Nule lakai narp laip, walip hlaꞌ, lakai yipihinge bongol, ŋaimune ŋaiye tukwini sai, lakai ŋaimune ŋaiye mindemboi ka ot, lakai ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei ŋaiye tinge bongol. \v 39 Ŋaimune ŋaiye sai nanah hlaꞌ, lakai ŋaimune ŋaiye na gah kekep mondom, lakai ŋaiꞌe ŋaiꞌe syeꞌ ŋaiye sai nalꞌe nalꞌe kekep lalme. Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku yukur ka se upwaiꞌe ŋasande tikin Got, pakai. Jisas Krais pasam poi ŋoihmbwaip ŋembere tikin Got ŋaiye ŋende nihararme poi. \c 9 \s1 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye Got si nalaŋatme \p \v 1 Ŋam yukur homboꞌe. Detale, ŋam miyeꞌ tikin Krais pe, ŋam manange wusyep bwore mise. Yohe Yirise pwale ŋoihmbwaip bwore, topoꞌe ŋam sisyeme nange wusyep ŋaiye ŋam manange ki bwore mise. \v 2 Ŋoihmbwaip ŋam ki ginir supulme yip Juta, topoꞌe ŋam masande syohe embere sekete nato ŋoihmbwaip ŋam me yip Juta ŋaiye lenge bamtihei ŋam. \v 3 Ŋam masande ŋaiye Got ka ungwisme lenge toꞌ tatai ŋam lenge Juta. Ŋam masande ŋaiye Got ka ikil mande lenge Juta miyeꞌ tuweinge unuh me ŋam pe, kin ka ongohe ŋam el wohme Krais, ŋaiye yaŋah uku ka ungwisme lenge toꞌ tatai ŋam pe, ka yambaꞌe luh ŋam yil moihlaꞌ. \v 4 \x - \xo 9.4 \xt Kis 4.22\x*Lenge miyeꞌ tuweinge luku Got si nalaŋatme tinge. Kin ŋende tinge yarp taꞌe talah kitikin pe, tinge lalme yarp ya yoto yirise bongol kitikin uku. Kin nupwaiꞌe kontrak ŋotop tinge, topoꞌe kin nangang lenge wusyep erŋeme. Kin nasamb lenge yaŋah ŋaiye ka yirisukwarme yahraꞌe naŋ kin, topoꞌe tinge yambaꞌe wusyep tupwaiꞌ me ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ka angang lenge. \v 5 Lenge loumwah ŋendehei tinge pe, diꞌ naŋ tinge tahar ŋembere. Topoꞌe bamtihei ilyeh lenge Juta luku pe, Krais kin nat taꞌe miyeꞌ kekep, topoꞌe kin Got pe, kin bepeteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme. Taꞌe luku pe, nye nyermbe lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka yirisukwarme kin. Mise! \s1 Pol ŋanange wusyep me ŋaimune ŋaiye Got ŋende lenge Israel \p \v 6 Ŋam yukur manange nange wusyep tupwaiꞌ ŋaiye Got nupwaiꞌe pe, ki nal luh pakaiye, pakai. Lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye bamtihei Israel pe, tinge lalme yukur Got nalaŋatme tinge kitikin. \v 7 \x - \xo 9.7 \xt Stt 21.12\x*Lenge ŋambaih talah tikin Abraham lalme ŋaiye yate jande wim tikin Abraham pe, tinge luku yukur talah tikin Abraham, pakai. Somohon Got ŋaname Abraham na, “Lenge ŋambaih talah Aisak pe, tinge ka yurp tuꞌe talah nin.” \v 8 Taꞌe luku pe, lenge talah ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yate yarp ilyeh ŋaiye yaraꞌ lenge pe, tinge luku yukur talah tikin Got, pakai. Kut lenge talah ŋaiye tinge yaraꞌ lenge jande wusyep ŋaiye Got nupwaiꞌe pe, tinge luku talah tikin Abraham bwore mise. \v 9 \x - \xo 9.9 \xt Stt 18.10\x*Leꞌe wusyep tupwaiꞌ tikin Got ŋaiye kin ŋanange taꞌe leꞌe, “Ŋup ilyeh eꞌe ŋaiye ŋam malaŋatme pe, ka ŋahilyeh el wahtaip ilyeh ŋaiye ma mut pe, Sara ta waraꞌe talah miyeꞌ ende.” \p \v 10 Pe wusyep tupwaiꞌ tikin Got yukur miꞌe, pakai. Rebeka ti waraꞌe lahmiyeꞌ hoi. Yai tinge hindi Aisak. Kin loumwah poi. \v 11 \x - \xo 9.11 \xt Stt 25.23\x*Kom teter ŋaiye Rebeka yukur waraꞌ lenge lahmiyeꞌ hoi uku, topoꞌe teter yukur tinge hindi yende ŋaimune ŋaiye ki bwore lakai pupwa pe, ti si wambaꞌe wusyep tupwaiꞌ uku watme Got yer. Got kin nalaŋatme miyeꞌ gande ŋoihmbwaip topoꞌe ŋasande kitikin. \v 12 Got ŋaname ti na, \q1 Talah ondohe ka orp miyeꞌ wah tikin talah ŋaiye na araꞌe ot gunde. \m Kin ŋaname wusyep uku miꞌe pe, ti waraꞌe tinge hindi. Wusyep uku pasam poi ŋaiye Got nalaŋatme miyeꞌ gande ŋasande kitikin. Yukur ki gande yaŋah me wah ŋaiye poi mende bwore lakai pupwa. \v 13 \x - \xo 9.13 \xt Mal 1.2-3\x*Wusyep tikin Got ŋaiye sai nato tup ŋanange na, \q1 Ŋam mende nihararme Jekop, kut ŋam gwarnge Iso. \m \v 14 Ya mininge tuꞌe la? Got kin pupwa ŋaiye ŋende ŋai taꞌe luku lakai? Pakai. \v 15 \x - \xo 9.15 \xt Kis 33.19\x*Kin ŋaname Moses na, \q1 Ŋaiye ma ŋoih miꞌmiꞌ me lahmende pe, luku ŋasande ŋam tanam. \q1 Topoꞌe ŋaiye ma ŋoihginirme lahmende pe, se ma ŋoihginirme kin. \m \v 16 Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye Got nalaŋatme miyeꞌ, luku yukur nat ŋasande miyeꞌ, topoꞌe wah nihe ŋaiye kin ŋende, pakai. Kut Got se ka asambe ŋoih miꞌmiꞌ kin elme lahmende ŋaiye kin nalaŋatme. \v 17 \x - \xo 9.17 \xt Kis 9.16\x*Wusyep tikin Got ŋaiye sai nato tup ŋanange ŋaiye Got ŋaname Fero, miyeꞌ ondoh Isip na, \q1 Ŋam si malaŋatme nin ŋaiye na orp miyeꞌ ondoh, \q1 topoꞌe ma yasamb bongol ŋam Got mil me nin \q1 ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka yetekeꞌe no, \q1 ka yininge naŋ embere ŋam yil kekep lalme. \m \v 18 Taꞌe luku pe, Got se ka ŋoih miꞌmiꞌ me lahmende ŋaiye ki ŋasande. Topoꞌe ŋaiye kin de ka upwaiꞌe ŋoihmbwaip miyeꞌ ende no, ka susukut pe, se ka ende gunde ŋasande kitikin. \p \v 19 Taꞌe luku pe, ŋende yip se ka ini ŋam tuꞌe leꞌe, “Ŋaiye ka tuꞌe liki pe, detaꞌe lai ŋaiye Got ka ini lenge miyeꞌ nange tinge yende pupwa? Lahmende tatame ŋaiye ka engelyembe ŋasande tikin Got no, ka gunde ŋasande kitikin?” \v 20 \x - \xo 9.20 \xt Ais 29.16, 45.9\x*Kom nin miyeꞌ iki, nin lahmende tatame ŋaiye na se ininge wusyep elme Got tuwaꞌe ŋaimune ŋaiye ki ŋende me nin? Marp kekep yukur ka se plihe inime miyeꞌ ŋaiye ŋere kin na, “Detaꞌe lai ti ni ŋende ŋam taꞌe leꞌe?” \v 21 Miꞌe pe, miyeꞌ ŋaiye ŋende marp se ka ambaꞌe kekep syeꞌ pe, se ka ere marp gunde ŋasande kitikin. Ka ere marp kekep hoi. Marp kekep ŋoinde ŋaiye ki bwore miꞌ supule pe, ka inir keteme ŋaiye ka yende wenersep embere embere pe, ka yambaꞌe yenge tus. Kut marp kekep ŋoinde pe, ka yenge yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei ŋaiye sikirp pupwa. \v 22 Topoꞌe ki ŋahilyeh nalme ŋaimune ŋaiye Got ka ende. Kin de ka ember ŋoihmbwaip nihe kin ote tus halhale ŋaiye lenge mitiŋ lalme ka yetekeꞌe bongol embere kin. Got de ka asamb lenge miyeꞌ tuweinge pupwa ŋoihmbwaip nihe kin elme hwap tinge. Pe kin tatame ŋaiye ka ende yumbune lenge. Bwore mise, tinge pupwa supule ŋaiye ka ende yumbune tinge, kom kin syumbe narp ŋumwaiye neseperhme tinge. \v 23 Taꞌe luku pe, kin ŋasande lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka uruꞌe yirise embere topoꞌe bongol kin, topoꞌe kin si nalaŋatme tinge ŋaiye ka yambaꞌe ŋoihginir kin. Kin ŋende miꞌmiꞌ me tinge ŋaiye mindemboi ka angange lenge yarp bwore bwore nato moi yirise kin. \v 24 Poi lenge mitiŋ ŋaiye kin si nalaŋatme. Kin yukur nalaŋatme lenge Juta ŋilyehme, pakai. Kom lenge haiten topoꞌe. \p \v 25 \x - \xo 9.25 \xt Hos 2.23\x*Leꞌe wusyep tikin Got ŋaiye profet Hosea nainge, \q1 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye somohon ŋam yukur gwal lenge \q1 taꞌe ŋaiye tinge miyeꞌ tuweinge ŋam pe, \q1 tukwini ma gwil lenge nange tinge bamtihei ŋam. \q1 Topoꞌe ma mende nihararme mitiŋ \q1 ŋaiye yukur somohon ŋam mende nihararme tinge. \p \v 26 \x - \xo 9.26 \xt Hos 1.10\x*Topoꞌe somohon Got ŋana lenge na, \q1 Yip yukur lenge miyeꞌ tuweinge ŋam iki. \q1 Kom tukwini tinge yanange ŋaiye yip talah tikin Got \q1 ŋaiye yarp nye nyermbe. \p \v 27 \x - \xo 9.27 \xt Ais 10.22-23\x*O Aisaia ŋoiheryembe lenge Israel pe, kin ŋanange nalaŋatme wusyep taꞌe leꞌe, \q1 Ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge Israel ka wula wula sekete tuꞌe sahmolon \q1 ŋaiye ŋanar ŋoloh sah pe, Lahmborenge se ka ambaꞌe ŋilyeh hoi tinge. \q1 \v 28 Lahmborenge si ŋende wusyep kot me miyeꞌ tuweinge lalme \q1 ŋaiye yarp kekep pe, se ka ende yumbune tinge hihwaiye. \p \v 29 \x - \xo 9.29 \xt Ais 1.9\x*Ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ki tas taꞌe ŋaiye somohon profet Aisaia ŋanange. Ki ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Lahmborenge ŋaiye kin bongol sekete ŋaiye ka ende yumbune poi, \q1 kom ki nasme bamtihei poi syeꞌ yarp. \q1 Ŋaiye pakai pe, poi ya miꞌe supule \q1 tuꞌe ŋaiye somohon lenge miyeꞌ tuweinge moi embere Sodom \q1 topoꞌe Gomora ŋaiye tinge miꞌe. \s1 Lenge Israel, ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime Krais \p \v 30 Ya plihe mininge wusyep mune topoꞌe? Ya mininge tuꞌe leꞌe: Lenge haiten miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Got bongole pe, tinge si yarp bwore bwarme yal ŋembep tikin Got. Tinge yukur yende wah nihe ŋaiye yahaiꞌe kin. \v 31 O lenge miyeꞌ tuweinge Israel yende wah nihe ŋaiye jande wusyep erŋeme tikin Got ŋaiye naŋaꞌe Moses no, ka yurp bwore bwarme topoꞌe Got, kom tinge yukur yarp bwore bwarme. \v 32 Detale, tinge yukur jande yaŋah ŋaiye yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yalme Got, pakai. Tinge ŋoiheryembe nange ka yende wah nihe pe, ka yurp bwore bwarme. Ŋeser ende kin gere ŋihip tinge pe, tinge tambe. \v 33 \x - \xo 9.33 \xt Ais 28.16\x*Wusyep tikin Got ŋaiye sai nato tup ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Ŋam si malaŋatme ŋeser ende ŋaiye ka gere ŋihip lenge miyeꞌ tuweinge \q1 ŋaiye ka tumbe. \q1 Pe ma member kin ka orp hwate Saion. \q1 Lenge mitiŋ ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin pe, yukur ka hiꞌe.\f + \fr 9.33 \fl Aisaia 28.16 \ft Ŋeser uku kin ŋanange me Jisas.\f* \c 10 \s1 Lenge Israel yukur sisyeme yaŋah bwore bwore tikin Got \p \v 1 Lenge toꞌ tatai ŋam, ŋoihmbwaip ŋam eꞌe pe, ki ŋasande ŋaiye Got ka ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge Israel ŋaiye tinge bamtihei ŋam. Pe ŋam manange wusyep misilihme Got bongol sekete ŋaiye ka ungwisme tinge. \v 2 Ŋam sisyeme tinge bworerme pe, ŋam manange taꞌe leꞌe. Tinge bongol supule ŋaiye jande yaŋah bwore bwore tikin Got ŋaiye kin ŋasande. Kom wah nihe tinge yukur gande ŋasande tikin Got. \v 3 Taꞌe luku pe, tinge yukur sisyeme yaŋah ŋaiye Got ŋende me poi miyeꞌ tuweinge ŋaiye ya murp bwore bwarme tuꞌe kitikin. Tinge jande yaŋah ŋoinde tititinge pe, tinge yukur yarp tuwihme Got no, ka ende tinge ka yurp miyeꞌ bwore bwarme. \v 4 Wah ŋaiye jande wusyep erŋeme si miꞌe. Detale, Krais kumbur kohmap ŋambaran ŋaiye poi ya murp bwore bwarme mil ŋembep tikin Got. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yalme Krais pe, tinge ka yurp bwore bwarme yil ŋembep tikin Got. \s1 Got de ka ungwisme lenge mitiŋ lalme \p \v 5 \x - \xo 10.5 \xt Wkp 18.5\x*Moses nainge wusyep na, ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yasande ŋaiye ka yurp laip pe, ka junde wusyep erŋeme lalme. \v 6 \x - \xo 10.6 \xt Lo 30.12-14\x*Kom yaŋah ŋaiye na orp bwore bwarme topoꞌme Got pe, ŋoihmbwaip nin ka teŋeime Krais. Yukur na ŋoiheryembe tuꞌe leꞌe, “Lahmende tatame ŋaiye ka e unuh moihlaꞌ ŋaiye ka etekeꞌe Krais no, ka enge Krais ote guh?” \v 7 Topoꞌe yukur pa se yininge na, “Lahmende tatame ka se e guh luh moi lenge miyeꞌ yule ŋaiye si yule?” Ki taꞌe ŋaiye ni plihe nala ahraꞌe Jisas osme ŋeheh unuh. \v 8 Kom wusyep tehei ŋaiye wusyep uku ki ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Wusyep uku ki sai sehei me yip ŋaiye tahaiꞌ nato ŋoihmbwaip yip \q1 topoꞌe mut yip. \q1 Wusyep ŋaiye poi manange malaŋatme pe, \q1 poi manange malme yaŋah ŋaiye ŋoihmbwaip yip \q1 ka teŋeime Krais bongol. \p \v 9 O ŋaiye mut nin uku na ininge oworꞌe ember el halhale nange Jisas kin Lahmborenge, topoꞌe nato ŋoihmbwaip meleꞌe nin uku ka teŋei bongol me Krais nange Got nahraꞌe kin nasme nule pe, Got se ka ungwisme nin. \v 10 Ŋoihmbwaip poi ŋaiye ka teŋei bongol me Krais pe, Got se ka gil poi nange poi miyeꞌ tuweinge ŋaiye marp bwore bwarme. Topoꞌe ŋaiye mut poi ya mininge moworꞌe member ŋoiheryembe mise poi pe, Got se ka ungwisme poi. \v 11 \x - \xo 10.11 \xt Ais 28.16\x*Ki taꞌe wusyep ŋaiye sai nato tup ŋana poi na, “Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin pe, yukur ka se hiꞌe.” \v 12 Lenge Juta topoꞌ lenge mitiŋ ŋaiye yukur Juta pe, tinge ŋahilyeh lalme. Lahmborenge ilyeh uku pe, kin Lahmborenge poi lalme. Kin ŋasambe ŋoihmbwaip bwore kin nalme lenge mitiŋ lalme ŋaiye yisilihme kin nange ka ungwisme tinge. \v 13 \x - \xo 10.13 \xt Jol 2.32\x*Taꞌe luku pe, lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka jil naŋ Got yisilihme kin ŋaiye ka ungwisme tinge pe, Got se ka ungwisme tinge. \p \v 14 Kom ŋaiye ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime kin pe, tinge ka yisilihme kin tuꞌe lai ti, ka ungwisme tinge? Topoꞌe ŋaiye tinge yukur yisande wusyep kin pe, ka se yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yilme Krais tuꞌe lai? Topoꞌe ŋaiye miyeꞌ ende yukur nal ŋanange nalaŋatme wusyep nalme tinge pe, ka se yusyunde wusyep kin tuꞌe la? \v 15 \x - \xo 10.15 \xt Ais 52.7\x*Topoꞌe lahmende ka se ininge wusyep uku ŋaiye yip yukur yember lenge mitiŋ yal tas ŋaiye ka yininge yalaŋatme wusyep uku? Wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Lenge miyeꞌ ŋaiye yenge wusyep bwore mise yat pe, \q1 ŋihip tinge bwore miꞌ supule. \s1 Lenge Israel yukur yisande wusyep bwore mise \p \v 16 \x - \xo 10.16 \xt Ais 53.1\x*Kom yukur lenge miyeꞌ tuweinge lalme jande wusyep bwore mise luku, pakai. Aisaia ŋanange taꞌe leꞌe, “Lahmborenge, lahmende ka aŋaꞌe ŋoihmbwaip kin elme wusyep eꞌe ŋaiye poi manange malaŋatme malme tinge?” \v 17 Tinge yanange yalaŋatme poi wusyep bwore tikin Krais pe, ki ŋende ŋoihmbwaip poi ka teŋeime wusyep uku ŋaiye poi masande. \v 18 \x - \xo 10.18 \xt Sng 19.4\x*Kom detaꞌe lai me lenge Juta miyeꞌ tuweinge? Tinge yisande wusyep uku, lakai pakai? Hei! Tinge si yisande kili. \q1 Poi sisyeme, lenge miyeꞌ tuweinge lalme \q1 ŋaiye nalꞌe nalꞌe kekep lalme pe, \q1 tinge si yisande wusyep mise tikin Got. \q1 Pe wusyep tikin Got si nalꞌe nalꞌe nato moi ilyeh ilyeh kekep lalme. \p \v 19 \x - \xo 10.19 \xt Lo 32.21\x*Topoꞌe ŋam de ma plihe misilih na, taꞌe lenge miyeꞌ tuweinge Israel yukur sisyeme wusyep tehei ŋaiye wusyep uku, lakai pakai? Tinge si sisyeme. Moses kin ŋendehei ŋaiye ŋanange nalaŋatme wusyep Got uku. \q1 Ŋam ma mende yip ŋaiye pa ternenge sisingir me lenge mitiŋ \q1 ŋaiye yukur kekep ilyeh yip. \q1 Topoꞌe ma mende yip pa tuhwarme lenge haiten, \q1 ŋaiye yip ŋoiheryembe ŋaiye tinge sande tekeꞌe pakai. \p \v 20 \x - \xo 10.20 \xt Ais 65.1\x*Topoꞌe Aisaia, kin plihe ŋanange wusyep bongol taꞌe leꞌe, \q1 Lenge miyeꞌ ŋaiye yukur yaha yahaiꞌe ŋam pe, \q1 tinge se ka yetekeꞌe ŋam. \q1 Ŋam menge ŋam tanam mate masambe ŋam mal lenge mitiŋ \q1 ŋaiye yukur yisilih yahaiꞌ ŋam. \p \v 21 \x - \xo 10.21 \xt Ais 65.2\x*Kom wusyep ŋaiye Aisaia ŋanange nal lenge Israel pe, ki ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Ŋup ilyeh ilyeh pe, ŋam gwal lenge pe, ŋam marp meseperhme \q1 ŋaiye ma mungwisme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende sisyoꞌe \q1 topoꞌe yengelyembe wusyep ŋam. \c 11 \s1 Got ŋasambe ŋoih miꞌmiꞌ kin nal lenge Israel \p \v 1 \x - \xo 11.1 \xt Flp 3.5\x*Ŋam de ma misilih tuꞌe leꞌe, taꞌe Got si nangange teket me lenge miyeꞌ tuweinge Juta lakai? Pakai supule! Ŋam topoꞌe, ŋam miyeꞌ Israel. Ŋam ŋambaih ende tikin Abraham, topoꞌe ŋam bamtihei ilyeh tikin Benjamin. \v 2 Got yukur nangange teket me lenge miyeꞌ tuweinge kitikin ŋaiye ŋendeheiyeh kin si nalaŋatme tinge. Yip ŋoiheryembe yilme wusyep bongol ŋaiye profet Elaija ŋaname Got me pupwa lenge Israel. Elaija ŋanange taꞌe leꞌe, \v 3 \x - \xo 11.3 \xt 1Ki 19.10,14\x* \q1 Lahmborenge! Lenge Israel si yongomb lenge profet nin lalme pe, \q1 tinge si yule. Topoꞌe tinge yuluwau ŋeser hendeinge nin. \q1 O ŋam ilyeh eꞌe ŋam marp pe, \q1 tinge yahaiꞌ ŋam ŋaiye ka pumbe ma mule. \m \v 4 \x - \xo 11.4 \xt 1Ki 19.18\x*Got nungwisme wusyep kin taꞌe la? Kin ŋaname taꞌe leꞌe, \q1 Lenge miyeꞌ syeꞌ ŋam tanam pe, wutuꞌ tinge tatame 7,000. \q1 Tinge lenge miyeꞌ uku yukur yisarꞌe ŋihip mbep me got homboꞌe Bal \q1 ŋaiye tinge yirisukwarme ti. \m \v 5 Ki ŋahilyeh taꞌe tukwini. Got ŋoih miꞌmiꞌ lenge mitiŋ syeꞌ Israel pe, kin si nalaŋatme tinge ŋaiye ka yurp tuꞌe lenge miyeꞌ tuweinge kitikin. \v 6 Got ŋoih miꞌmiꞌ me tinge pe, kin nalaŋatme tinge. Kin yukur ŋoiheryembe wah mune mune ŋaiye tinge yende no, kin nalaŋatme tinge, pakai. Kin nalaŋatme tinge pakaiye. Detale, kin ŋoih miꞌmiꞌ me tinge. \v 7 Taꞌe luku pe, ya mininge tuꞌe la? Ŋaimune ŋaiye lenge Israel yende wah nihe ŋaiye ka yambaꞌe pe, tinge yukur yambaꞌe. Got nalaŋatme lenge Israel syeꞌ pe, tinge yambaꞌe. O lenge mitiŋ wula wula pe, ŋoihmbwaip tinge si susukut miꞌe. \v 8 \x - \xo 11.8 \xt Lo 29.4, Ais 29.10\x*Wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Got si ŋende ŋoihmbwaip tinge si bermbur. \q1 Kin ŋende ŋembep tinge si yepelmbe pe, \q1 yukur ka se yetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe, \q1 topoꞌe mungwim tinge si kwote pe, \q1 yukur ka yusyunde wusyep. \q1 Tinge yarp taꞌe luku yate jere tukwini. \p \v 9 \x - \xo 11.9 \xt Sng 69.22-23\x*Dewit plihe ŋanange wusyep ilyeh uku taꞌe leꞌe, \q1 Ŋupe ŋaiye ka juhilyeh yono ŋai embere pe, \q1 ŋup pupwa ka ende yumbune tinge. \q1 Ka tuꞌe ŋaiye ni nenge tem narpe hroꞌ, \q1 topoꞌe ka tuꞌe ŋeheh ende ŋaiye ka tumbe yi juh no, \q1 ŋeser ka gere ŋihip tinge pe, ka yambaꞌe yitini pupwa tinge. \q1 \v 10 Ka ende ŋembep tinge ka tingir pe, yukur ka plihe yetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe. \q1 Hwap ka ende lupu ŋaiye nal teket tinge luku ka ŋataiꞌ pe, ka gih gih. \s1 Got nungwisme lenge haiten miyeꞌ tuweinge \p \v 11 Taꞌe luku pe, ŋam de ma misilih tuꞌe leꞌe: Ŋupe ŋaiye lenge Israel tambe ya yoto hwap pe, tinge talai buryehme lakai? Pakai. Tinge yaŋaꞌe teket me Got, kut Got nungwisme lenge haiten miyeꞌ tuweinge. Got ŋasande ŋaiye lenge Israel miyeꞌ tuweinge ka yetekeꞌe ŋaimune bwore bwore ŋaiye Got nungwisme lenge haiten miyeꞌ tuweinge pe, lenge Israel ka ŋoihmbwaip pupwa me tinge, topoꞌe ka ternenge sisingir me ŋai uku. \v 12 Ŋupe ŋaiye lenge Israel miyeꞌ tuweinge yasme yaŋah bwore tikin Got ya yoto yende hwap pe, Got nangange ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore nal lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yarp kekep. Topoꞌe lenge Israel yaŋaꞌe teket yalme Got pe, Got nangange ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore nalme lenge haiten miyeꞌ tuweinge. Taꞌe luku pe, ŋaiye lenge Israel miyeꞌ tuweinge lalme ka plihe yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yilme Got pe, kin se ka uwilꞌe ŋoih miꞌmiꞌ embere kin el lenge mitiŋ lalme. \p \v 13 Ŋam manange wusyep eꞌe malme yip lenge haiten miyeꞌ tuweinge. Got si nalaŋatme ŋam taꞌe aposel ŋaiye ma mende wah guh bumbe me yip haiten pe, ŋam hriphrip ŋaiye ma mende wah uku. \v 14 Ŋam ŋoiheryembe taꞌe leꞌe, ŋam da mahraꞌe ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge ŋam Juta ŋaiye ternenge sisingir me yip no, syeꞌ tinge, ŋoihmbwaip tinge ka teŋeime Krais pe, Got ka ungwisme tinge. \v 15 Ŋupe ŋaiye Got ginyen lenge Juta miyeꞌ tuweinge pe, Got bunjenge lenge miyeꞌ tuweinge kekep ŋaiye somohon yende wachaihme kin pe, tinge ŋemei kin. Taꞌe luku pe, ŋaiye Got ka ungwisme lenge Israel pe, poi ya sisyeme nange Got se ka ahraꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye somohon yule pe, ka plihe tuhur. \v 16 Ŋaiye Abraham topoꞌe lenge mwan kaꞌ lenge Juta yarp bwore bwarme pe, lenge ŋambaih talah tinge topoꞌe se ka yurp bwore bwarme. O ŋaiye lou nam uku bwore bwarme pe, lou lombo topoꞌe bwore bwarme.\f + \fr 11.16 \ft Lou nam tinge mwan kaꞌ lenge Juta pe, lou lombo tinge ŋambaih talah.\f* \p \v 17 Kom lou lombo syeꞌ tikin lou olip ŋaiye bwore luku pe, tinge miyeꞌ syeꞌ Juta, Got si ŋotombo ŋiche nal, kut kin plihe nambaꞌe lou lombo tikin olip pupwa ŋaiye gere sai sipsyap nate neŋelꞌe nal. Yip lenge haiten miyeꞌ tuweinge pe, yip taꞌe lou olip pupwa ŋaiye gere sai sipsyap. Pe tukwini yip yambaꞌe ŋom bwore natme lou tehei ŋaiye lou olip bwore tikin Got ŋahilyeh taꞌe lou lombo syeꞌ ŋaiye yambaꞌe pe, pa yurp bwore. \v 18 Taꞌe luku pe, yip yukur pa ŋoiheryembe nange yip si bwore miꞌ supule yengelyembe lenge lou lombo tikin lou orope olip uku. Yukur pa tengelyem no, pa ŋoiheryembe tuꞌe liki, na pakai! Yip lou lombo leꞌe. Lou lombo yukur kete kekep ŋom no, ki naŋaꞌe nalme lou orope, topoꞌe lou nam, pakai. Lou nam kete ŋom gah kekep ti, ki naŋaꞌe nalme lou orope topoꞌe lombo. \p \v 19 Kom yip pa yininge tuꞌe leꞌe, “Got ŋotombo lenge lou lombo luku ŋiche nal. Detale, kin plihe nambaꞌe poi na neŋelꞌe nanah luh tinge.” \v 20 Luku ki bwore mise. Lenge lou lombo luku pe, lenge Juta miyeꞌ tuweinge. Tehei kin taꞌe leꞌe, ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime Got pe, kin ŋotombo tinge ŋiche nal. Kom yip pe, ŋoihmbwaip yip teŋeime kin pe, yip yarp bwore. Taꞌe luku pe, yip ŋoiheryembe bworerme. Ŋoihme ŋaiye pa yahraꞌe naŋ yip tip. Yip pa hiꞌjirnge pe, pa yurp ŋumwaiye. \v 21 Te ŋoiheryembe! Somohon yukur Got nasme lou lombo syeꞌ lenge Juta ki sai, pakai. Taꞌe luku pe, ŋaiye yip pa yende bwiliꞌe bwulaꞌe yengelyembe wusyep Got pe, yukur ka se enge syep ember me yip, pakai. \v 22 Leꞌe ya metekeꞌe Got kin miyeꞌ taꞌe la? Kin Got ŋaiye pasam poi ŋoihmbwaip ŋumwaiye topoꞌe ŋoihmbwaip gamare. Kin nangange nihe syohe nalme lenge miyeꞌ tuweinge luku ŋaiye yengelyembe wusyep kin. Kom lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye tongorꞌ yal ŋoihmbwaip ŋumwaiye tikin Got pe, kin nangange ŋoihmbwaip bwore bwore nalme tinge. O ŋaiye yukur pa yaŋaꞌe ŋoihmbwaip yip yilme kin pe, se ka otombo yip iche el. \v 23 Topoꞌe ŋaiye lenge Juta miyeꞌ tuweinge ka plihe yimbilme ŋoihmbwaip yilme Got pe, kin se ka plihe ambaꞌe tinge eŋelꞌe el lou orope luku. Kin ilyeh bongol tatame ŋaiye ka ende ŋai uku. \p \v 24 Yip haiten, yip sisyeme, somohon yip yarp taꞌe lou lombo tikin lou olip ŋaiye gere sai nal syipsyap tinginde. Kom Got kin ŋotombo yip pe, kin neŋelꞌe yip nal lou olip ŋaiye sai wah. Lou olip luku yukur yip iki, pakai. Taꞌe luku pe, ŋam mana yip. Got se ka plihe ambaꞌe lou lombo tikin Juta, ŋaiye lou olip lombo tikin wah uku ŋaiye somohon kin ŋotombo ŋiche nal uku plihe eŋelꞌe el luh kitikin ŋaiye somohon sai. \s1 Got ŋasambe ŋoihmbwaip ŋumwaiye kin nal lenge miyeꞌ tuweinge lalme \p \v 25 Lenge toꞌ tatai ŋam, ŋam masande ŋaiye yip pa sisyeme wusyep tase ende leꞌe. Ŋaiye pa sisyeme wusyep eꞌe bworerme pe, yukur pa se plihe ŋoiheryembe yip tip nange yip si sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme. Ŋoihmbwaip syeꞌ lenge miyeꞌ tuweinge Juta si susukut pe, ka yurp tuꞌe luku yil tutume ŋupe ŋaiye namba lenge haiten miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka yutme Krais pe, ka usungurhme namba ŋaiye Got si nalaŋatme tinge. \v 26 \x - \xo 11.26 \xt Ais 59.20-21\x*Pe luku yaŋah ŋaiye Got ka ungwisme lenge Israel. Ki gande wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Miyeꞌ nungwisme ŋaiye ka ot no, ka ungwisme lenge Israel pe, \q1 ka ose Jerusalem ot. \q1 Kin ka ende lenge miyeꞌ tuweinge lalme \q1 ŋaiye bamtihei tikin Jekop ka yusme yaŋah \q1 ŋaiye yende bwiliꞌe bwulaꞌe yengelyembe wusyep Got. \q1 \v 27 \x - \xo 11.27 \xt Ais 27.9\x*Ŋam ma mupwaiꞌe kontrak eꞌe topoꞌe tinge, \q1 ŋaiye ma mongohe ŋoihmbwaip pupwa tinge. \p \v 28 Lenge Israel yaŋaꞌe teket me wusyep bwore mise tikin Jisas pe, tinge yende wachaihme Got. Pe luku ki nungwisme yip lenge haiten miyeꞌ tuweinge ŋaiye yate sisyeme Got. Kom somohonme Got si nalaŋatme tinge ŋaiye ka yurp tuꞌe lenge miyeꞌ tuweinge kitikin. Got ŋende gande wusyep tupwaiꞌ bongol kin ŋaiye kin nupwaiꞌe topoꞌe Abraham, Aisak topoꞌe Jekop. \v 29 Got yukur tatame ka se bunjenge ŋoihmbwaip kin me lahmende ŋaiye kin nalaŋatme, topoꞌe kin naŋaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore kin nalme tinge. \v 30 Somohon yip lenge haiten miyeꞌ tuweinge pe, yip yende bwiliꞌe bwulaꞌe yengelyembe wusyep Got. Kom tukwini pe, Got si ŋoihginirme yip. Detale, lenge miyeꞌ tuweinge Juta si yende bwiliꞌe bwulaꞌe yengelyembe wusyep Got. \v 31 Topoꞌe tukwini ŋahilyeh uku pe, lenge Juta miyeꞌ tuweinge si yende bwiliꞌe bwulaꞌe yengelyembe wusyep tikin Got. Kom ŋup ende pe, tinge Juta topoꞌe se ka yambaꞌe ŋoihginir tikin Got. Detale, Got kin si ŋoihginirme yip. \v 32 Tehei ŋaiye lenge miyeꞌ lalme yarp ya yoto mwahupwaiꞌe me hwap pupwa pe, tinge yende bwiliꞌe bwulaꞌe yengelyembe wusyep Got. Kin nasme tinge yende taꞌe luku no, mindemboi ka asamb lenge ŋoihmbwaip ŋumwaiye kin elme tinge lalme. \s1 Poi ya mahraꞌe naŋ tikin Got \q1 \v 33 \x - \xo 11.33 \xt Ais 55.8\x*Hei, Got kin papararme sande tekeꞌe, \q1 topoꞌe ŋoihmbwaip bwore bwore kin gah gah nal taꞌe ŋaiye ŋoloh pinip. \q1 Poi miyeꞌ yukur tatame ŋaiye ya se metekeꞌe sisyeme \q1 ŋoihmbwaip tase kin lalme. \q1 Topoꞌe poi yukur tatame ya se gunde yaŋah kin lalme. \q1 \v 34 \x - \xo 11.34 \xt Ais 40.13\x*Wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Lahmende tatame ka se sisyeme ŋoihmbwaip tikin Got? \q1 Lahmende tatame ka se aŋaꞌe ŋoihmbwaip ungwisme kin? \q1 \v 35 \x - \xo 11.35 \xt Jop 41.11\x*Topoꞌe lahmende si naŋaꞌe ŋaimune nalme Got yer ti, \q1 Got se ka plihe ungwisme ŋai uku otme kin? \p \v 36 \x - \xo 11.36 \xt 1Ko 8.6\x*Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye tukwini sai eꞌe pe, Got kin ŋende. Kin tehei me ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme. Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme leꞌe pe, ŋai kitikin. Poi ya mirisukwarme mahraꞌe naŋ kin nye nyermbe. Bwore mise. \c 12 \s1 Poi ya maŋaꞌe wahriꞌ poi tuꞌe ofa milme Got \p \v 1 Taꞌe luku pe, lenge toꞌ tatai ŋam, ŋam ŋoihmeryembe ŋoihginir embere tikin Got pe, ŋam manange wusyep bongol leꞌe malme yip taꞌe leꞌe. Yip pa yaŋaꞌe wahriꞌ yip tuꞌe ŋaiye ofa yilme Got. Yip pa yurp bwore bwarme miꞌ supule, topoꞌe pa yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe junde ŋoihmbwaip tikin Got ŋaiye ŋasande. Luku yaŋah bwore mise ŋaiye pa yirisukwarme Got. \v 2 Yip yukur pa junde ŋoihmbwaip topoꞌe yaŋah lenge miyeꞌ tuweinge tikin kekep eꞌe, na pakai. Kom pa yusme Got ka bunjenge ŋoihmbwaip yip topoꞌe ŋoiheryembe yip ka ŋambaran supule. Taꞌe luku pe, yip pa sisyeme ŋaimune ŋaiye Got ŋasande pa yende. Topoꞌe yip pa sisyeme ŋaimune ŋaiye ki bwore, topoꞌe ŋoihmbwaip bwore bwore tikin Got, topoꞌe ŋoihmbwaip ŋaiye ki bwore bwarme supule. \s1 Poi ya mende wah gunde yitini ŋaiye Got si pwal poi \p \v 3 Got ŋoih miꞌmiꞌ ŋam pe, kin nalaŋatme ŋam miyeꞌ wah kitikin. Ŋam de ma mini yip wusyep bongol eꞌe milme yip ilyeh ilyeh. Yip yukur pa ŋoiheryembe nange sande tekeꞌe topoꞌe ŋaimune ŋaiye yip yende pe, ki nengelyembe lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ, pakai. Ŋoiheryembe bilip ŋaiye Got si yal yip pe, pa yende junde. \v 4 \x - \xo 12.4 \xt 1Ko 12.12\x*Wahriꞌ poi pe, wahriꞌ lombo kin wula wula. Wahriꞌ lombo luku ŋende wah ilyeh ilyeh tongonose. \v 5 Ŋahilyeh uku pe, poi miyeꞌ tuweinge wula wula, kom nato Krais pe, poi marp taꞌe ŋaiye wahriꞌ ilyeh. Pe poi ilyeh ilyeh tongonose, poi tonombe gwah ilyeh. \p \v 6 \x - \xo 12.6 \xt 1Ko 12.4-11\x*Got kin pwal poi yitini ilyeh ilyeh ŋaiye ya mende wah tetehei pe, luku ki gande ŋoih miꞌmiꞌ kin. Taꞌe luku pe, lahmende ŋaiye Got naŋaꞌe wah nange ka ininge alaŋatme wusyep profet tikin Got el tutume wutuꞌ ŋaiye ŋoihmbwaip kin teŋeime Got. \v 7 O ŋaiye ka ambaꞌe wah ŋaiye ungwisme lenge mitiŋ pe, ka ungwisme lenge mitiŋ. Tu ŋaiye ka ambaꞌe wah jetmam pe, ka ende wah tuꞌe jetmam. \v 8 Topoꞌe ŋaiye miyeꞌ ende ka ambaꞌe wah ŋaiye ka ininge wusyep bwore ende bongolme ŋoihmbwaip topoꞌe ŋoiheryembe lenge miyeꞌ tuweinge pe, kin ka ininge wusyep ende bongolme ŋoihmbwaip topoꞌe ŋoiheryembe tinge. Lahmende ŋaiye kin de ka iyarꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe kin ungwisme lenge mitiŋ ŋaiye seheiꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe pe, ka angange ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula elme tinge. Miyeꞌ ŋaiye bepteme wah ende pe, ka ende wah nihe ŋaiye bepteme wah uku. Miyeꞌ ŋaiye ŋoihginirme lenge mitiŋ no, kin nungwisme tinge pe, kin ka hriphrip ŋaiye ka ungwisme tinge. \s1 Poi ya maŋaꞌe ŋoihmbwaip poi supule milme lenge Kristen toꞌ tatai \p \v 9 Yukur pa homboꞌe yisarꞌe minjau nange yip yende niharar lenge mitiŋ, na pakai! Pa yende nihararme tinge pe, yaŋaꞌe teket yilme ŋaimune ŋaiye ki pupwa. Jin bongole yende ŋaimune ŋaiye kin bwore. \v 10 Yip pa yaŋaꞌe ŋoihmbwaip supule yil lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got pe, pa yende nihararme tinge tuꞌe ŋaiye tinge toꞌ tatai yip. Topoꞌe yip pa hriphrip ŋaiye pa yahraꞌe naŋ tinge. \v 11 Yip pa yende wah nihe nye nyermbe, kut yukur pa yende ŋulmbwai, na pakai. Yohe Yirise ka ende bongolme yip ŋaiye pa yende wah tikin Lahmborenge. \p \v 12 Yip yarp yeseperhme ŋaiye Lahmborenge ka ŋoih miꞌmiꞌ me yip pe, yip pa hriphrip. Ŋaiye hwap lakai mane ende ka otme yip pe, yip pa jin bongole, topoꞌe nye nyermbe pa yininge wusyep topoꞌme Got. \v 13 Yangange ŋaiꞌe ŋaiꞌe yip syeꞌ yil lenge Kristen miyeꞌ tuweinge ŋaiye tinge seheiꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe. Pe pa yambaꞌe lenge lahmende mitiŋ supule ŋaiye yase moinde yat moi yip pe, yembepteme lenge bworerme. \p \v 14 \x - \xo 12.14 \xt Mat 5.44, Luk 6.28\x*Pa yininge wusyep topoꞌme Got yisilihme kin ŋaiye ka ŋoih miꞌmiꞌ me lahmende ŋaiye yende wachaihme yip. Mise! Yukur pa yinime Got nange ka ende yumbune tinge, na pakai. Kut ka ŋoih miꞌmiꞌ me tinge. \v 15 Yip pa hriphrip yotop lenge lahmende ŋaiye tinge hriphrip. Topoꞌe pa yilil yotop lenge mitiŋ ŋaiye tinge yilil. \v 16 \x - \xo 12.16 \xt Snd 3.7\x*Yip pa yurp bwore miꞌ supule yotop lenge mitiŋ lalme. Yukur pa yurp tuꞌe ŋaiye miyeꞌ bworenge, na pakai. Pa yurp hriphrip yotop lenge mitiŋ pakaiye topoꞌe. Yukur pa yahraꞌe naŋ yip tip no, pa yininge na, “Poi ilyeh eꞌe, poi sisyeme.” \p \v 17 Ŋaiye lahende ka ende wachaihme yip pe, yukur pa plihe yungwisme wachaih yilme kin, na pakai. Nye nyermbe pa ŋoiheryembe ŋaimune ŋaiye ki bwore pe, pa yende juh ŋembep lenge miyeꞌ tuweinge. \v 18 Topoꞌe yip pa yende wah nihe ŋaiye pa yurp ŋumwaiye yotop lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye bwore, topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende wachaihme yip. \v 19 \x - \xo 12.19 \xt Lo 32.35\x*Hei, lenge ŋimei bwore ŋam! Yip yukur pa plihe tungwisme wachaih yilme lahmende ŋaiye yende wachaih yalme yip, na pakai. Pa yusme Got ka ungwisme wachaih uku elme tinge. Wusyep tikin Got ŋaiye sai nato tup ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Ŋaiye pa plihe tungwisme wachaih yilme lahmende luku \q1 ŋaiye yende wachaih yatme yip pe, luku wah ŋam tanam. \q1 Ŋam ma plihe mende wachaih uku milme tinge tuwaꞌe pe, \q1 ma mende yumbune tinge. \p Leꞌe wusyep ŋaiye Lahmborenge ŋanange sai nato tup kin. \p \v 20 \x - \xo 12.20 \xt Snd 25.21-22\x*Topoꞌe kin ŋanange na, \q1 Wachaih yip ka yisyunde nimbot pe, pa yangange ŋai ka yono. \q1 Topoꞌe ŋaiye ka yisyunde wonge salah pe, pa yangange pinip ka yonoꞌe. \q1 Pa yende tuꞌe luku pe, tinge ka hiꞌ me pupwa tinge \q1 ŋaiye si yende yatme yip. \p \v 21 Yip yukur pa yusme ŋoihmbwaip pupwa luku ka ende yumbune yip, na pakai. Kut pa yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore junde ŋoihmbwaip bwore no, ka onombe ŋoihmbwaip pupwa luku. \c 13 \s1 Poi ya murp tuwihme gavman \p \v 1 Lenge mitiŋ lalme ka yurp tuwihme gavman. Tehei kin taꞌe leꞌe, gavman ende ŋaiye sai kekep eꞌe, yukur nate sai ŋasande kitikin, pakai. Got kin nember gavman lalme nat. \v 2 Taꞌe luku pe, lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende bwulaꞌe yengelyembe wusyep lenge miyeꞌ tikin gavman ŋaiye Got si nalaŋatme tinge pe, yaŋah luku tinge yengelyembe wusyep Got. Pe tinge ka yambaꞌe nihe syohe junde ŋaimune pupwa ŋaiye tinge yende. \v 3 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe junde ŋoihmbwaip bwore, yukur ka hiꞌjirnge gavman. Kom gavman yarp ŋaiye ka yende lenge mitiŋ ŋaiye yende bwiliꞌe bwulaꞌe ka hiꞌjirnge. Taꞌe luku pe, ŋaiye pa yurp ŋumwaiye topoꞌe gavman pe, pa yende ŋaimune ŋaiye ki bwore pe, yukur pa hiꞌjirnge no, tinge ka yahraꞌe naŋ yip. \v 4 Got nember gavman nat ŋaiye ka ungwisme yip pe, yip pa hiꞌjirnge ŋaiye pa yende hwap. Detale, gavman yukur nenge ŋim ŋombor pakaiye. Got nember gavman ŋaiye ka angange nihe syohe el lenge lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende bwiliꞌe bwulaꞌe topoꞌe yende hwap. \v 5 Wusyep esep hoi ŋaiye ya murp tuwihme gavman: Ya hiꞌ gwirnge ŋaiye ya mambaꞌe nihe syohe pe, ya gunde wusyep kin. Topoꞌe poi ya sisyeme moto ŋoihmbwaip poi ŋaimune ŋaiye ki bwore pe, ya mende gunde. \p \v 6 \x - \xo 13.6 \xt Mat 22.21, Mak 12.17, Luk 20.25\x*Taꞌe luku pe, yip pa yiche wuhyau takis yilme gavman. Detale, lenge miyeꞌ wah gavman, Got nalaŋatme lenge ŋaiye ka yende wah uku ŋaiye kin si nangang lenge pe, tinge yende. \v 7 Wuhyau yukuriye ŋaiye tinge yalaŋatme yip nange pa yiche takis pe, yangange yil. Yitini mune ŋaiye tinge si yalaŋatme pe, pa yangaŋg lenge no, pa yanaꞌ wuyah yip lalme. Topoꞌe ŋaiye yip yarp tuwihme miyeꞌ ende pe, yasambe ŋoihmbwaip bwore yilme kin. Topoꞌe ŋaiye miyeꞌ uku narp taꞌe miyeꞌ ondoh pe, yaŋaꞌe naŋ embere yilme kin. \s1 Poi ya mende nihararme lenge miyeꞌ tuweinge \p \v 8 Yip pa yungwisme wuyah yip lalme. Kut wuyah ŋaiye pa yende niharar lenge mitiŋ pe, ka si. Pa yende niharar lenge mitiŋ nye nyermbe pe, yip si jande wusyep erŋeme lalme. \v 9 \x - \xo 13.9 \xt Kis 20.13-15,17, Lo 5.17-19,21, Wkp 19.18\x*Poi sisyeme nange wusyep erŋeme ŋanange taꞌe leꞌe: Yukur pa yongomb lenge miyeꞌ tuweinge ka yule, topoꞌe yukur pa yende niŋ pinip yar. Topoꞌe yukur pa yende ŋendei. Topoꞌe yukur pa wimlal me ŋaiꞌe ŋaiꞌe tikin miyeꞌ ende. Wusyep erŋeme luku topoꞌe wusyep erŋeme lalme leꞌe pe, ki sai tuwihme wusyep esep ilyeh eꞌe: Pa yende nihararme lenge mitiŋ tuꞌe ŋaiye yip yende nihararme yip tip. \v 10 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende nihararme lenge moi ilyeh tinge pe, luku yukur tinge yende ŋainde pupwa me tinge, pakai. Taꞌe luku pe, lahmende ŋaiye ŋende niharar lenge mitiŋ pe, luku kin gande wusyep erŋeme tikin Got ŋaiye ŋanange. \p \v 11 Yip si sisyeme ŋup mune leꞌe ŋaiye tukwini poi ma moto. Tukwini ŋup tikin ŋaiye pa tuhur yusme posoh. Ŋup tikin ŋaiye Got ka ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge kitikin si nat sehei miꞌe. O yukur ŋup ki sokoloh taꞌe somohon ŋendehei ŋaiye poi maŋaꞌe ŋoihmbwaip poi malme Jisas Krais. \v 12 Yepelmbe sehei nala miꞌe, kut sehei da ŋundu yirise. Taꞌe luku pe, ya musme ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa tikin yepelmbe. Poi ya tuhur mambaꞌe ŋoihmbwaip bwore tikin ŋaiye ya murp yirise. \v 13 Poi ya murp bwore bwarme supule tuꞌe miyeꞌ ŋaiye narp halhale. Poi yukur ya mende bwiliꞌe bwulaꞌe monoꞌe pinip kwote, na pakai. Topoꞌe poi yukur ya mende niŋ pinip yar, topoꞌe mende hwap ŋaiye tikin pupwa supule. Poi yukur ya tuhwar, topoꞌe ya wim lal me ŋaiꞌe ŋaiꞌe tikin miyeꞌ ende, topoꞌe ya ŋoihmbwaip pupwa me lenge mitiŋ syeꞌ. Liki na pakai. \v 14 Kut pa yambaꞌe Lahmborenge Jisas Krais tuꞌe wihmbwah yip ŋaiye yip yala yurmbe. Topoꞌe yip yukur pa ŋoiheryembe ŋaiye pa junde ŋaimune ŋaiye wahriꞌ yip ŋasande nange ka ende, na pakai. \c 14 \s1 Poi yukur ya miyarꞌe ŋaimune ŋaiye lenge toꞌ tatai yende \p \v 1 \x - \xo 14.1 \xt Kol 2.16\x*Yip pa hriphrip ŋaiye pa yambaꞌ lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Lahmborenge, kom yukur tinge bongol. Topoꞌe yukur pa yotop lenge teketenge ŋaimune ŋaiye yukur poi sisyeme ki bwore lakai pupwa. \v 2 Ŋoihmbwaip miyeꞌ ende ŋaiye teŋeime Lahmborenge bongol pe, kin tatame ŋaiye ka ono ŋai tetehei lalme. Kut ŋoihmbwaip miyeꞌ ende ŋaiye teŋeime Lahmborenge, kom ŋaiye yukur ki sai bongol pe, ka ono ŋai ŋilyehme, kin yukur tatame ka se ono yuwor. \v 3 Miyeꞌ ŋaiye tatame ka ono yuwor lalme pe, kin yukur tatame ka se bepguhme miyeꞌ ŋaiye yukur ŋono yuwor. Topoꞌe miyeꞌ ŋaiye yukur ŋono yuwor pe, yukur ka se ambaꞌe ŋoihmbwaip pupwa me miyeꞌ ŋaiye ŋono ŋai tetehei lalme, nange kin si ŋende hwap. Pakai! Got kin se ka ambaꞌe tinge hindi hoime. \v 4 Nin miyeꞌ mune ti, nin de na iyarꞌe ŋaimune ŋaiye miyeꞌ wah tikin miyeꞌ ende ŋende? Ŋaiye ka ende wah kin bongole, lakai ka tumbe wah kin pe, luku ŋaiꞌe ŋaiꞌe tikin miyeꞌ embepteme kin. Kom kin se ka gin bongole. Detale, Lahmborenge kitikin se ka ende bongolme kin pe, se ka gin bongole. \p \v 5 Miyeꞌ ende pe, ki ŋoiheryembe nange ŋup esep ilyeh pe, ki ŋembere nengelyembe ŋup wula wula. Kut miyeꞌ ŋoinde pe, ki ŋoiheryembe nange ŋup lalme pe, ki ŋahilyeh. Kom lenge miyeꞌ tuweinge ilyeh ilyeh ka sisyeme yi yoto ŋoiheryembe topoꞌe ŋoihmbwaip tinge, ŋaimune ŋaiye ki bwore lakai pupwa. \v 6 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yalaŋatme ŋup esep ilyeh ŋaiye tinge yirisukwarme Got pe, tinge ŋoiheryembe Lahmborenge ŋaiye yaŋaꞌe naŋ embere yalme kin. Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yono ŋai lalme pe, tinge ŋoiheryembe Lahmborenge yaŋaꞌe naŋ embere yalme kin yer ti, tinge yono ŋai. Topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yanange pakai me ŋai syeꞌ ŋaiye ka yono pe, tinge topoꞌe yirisukwarme Lahmborenge yaŋaꞌe naŋ embere yalme Got. \v 7 Ŋaimune ŋaiye poi mende ŋupe ŋaiye poi marp laip, topoꞌe ŋaiye poi mule pe, luku yukur ŋainde poi ŋilyehme. Kin ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe nal lenge mitiŋ syeꞌ topoꞌe. \v 8 Ŋaiye ya murp laip pe, ya mende wah ŋaiye Got ka hriphrip. Topoꞌe ŋupe ŋaiye ya mule pe, ya mila murp topoꞌe Lahmborenge. Taꞌe luku pe, ŋaiye ya mule lakai ya murp laip pe, luku ŋaiꞌe ŋaiꞌe tikin Lahmborenge. \v 9 Tehei kin taꞌe leꞌe: Krais nule pe, kin plihe tahar ŋaiye ka orp Lahmborenge lenge mitiŋ ŋaiye si yule, topoꞌe ŋaiye teter yarp laip. \p \v 10 \x - \xo 14.10 \xt 2Ko 5.10\x*Detaꞌe lai ti yip de pa yiyarꞌe ŋaimune ŋaiye lenge toꞌ tatai yende no, pa yininge nange tinge yende pupwa? Topoꞌe detaꞌe lai ti yip da jonome lenge toꞌ tatai syeꞌ nange tinge yukur bwore? Poi sisyeme nange poi lalme se ya gwin wusyep kot mil ŋembep tikin Got. \v 11 \x - \xo 14.11 \xt Ais 45.23\x*Wusyep tikin Got ŋaiye sai nato tup ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Ŋam Lahmborenge, ŋam marp nye nyermbe. \q1 Wusyep ŋam bwore mise nal lenge miyeꞌ tuweinge lalme \q1 ŋaiye yarp kekep, ka lalme yutme ŋam pe, ka yisarꞌe ŋimbep me ŋam. \q1 Pe tinge lalme ka tambah yininge nange ŋam Got bwore mise. \p \v 12 Taꞌe luku pe, poi sisyeme nange Got se ka ende wusyep kot me poi ilyeh ilyeh gunde ŋaimune ŋaiye poi mende. \s1 Yukur ya mende lenge Kristen toꞌ tatai ka tumbe yi yoto hwap \p \v 13 Taꞌe luku pe, yukur ya miyarꞌe lenge Kristen toꞌ tatai. Yukur ya mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe syeꞌ ŋaiye ka ende lenge toꞌ tatai ŋaiye ka tumbe hwap, na pakai. \v 14 Ŋam si tongorꞌ mal Lahmborenge Jisas pe, ŋam sisyeme nange ŋai lalme ki bwore nal ŋembep tikin Got ŋaiye na ono. Kom ŋaiye lahende ka ŋoiheryembe nange ŋai uku ki pupwa pe, ŋai uku ki pupwa me kin ŋaiye ka ono. \v 15 Kut ŋaiye na ono ŋainde ŋaiye toꞌ nin ŋoiheryembe nange ŋai uku pupwa nal ŋembep tikin Got pe, luku nin si ŋende yumbune ŋoihmbwaip toꞌ nin. Yaŋah uku pe, nin yukur nungwisme toꞌ nin, topoꞌe nin yukur ŋende nihararme kin. Krais si nule ŋaiye nungwisme kin pe, yukur na ono ŋai uku no, ka ende yumbune kin. \v 16 Yip yukur pa yusme lenge miyeꞌ tuweinge ka yininge wusyep pupwa jonome ŋaimune ŋaiye yip sisyeme nange ŋai uku ki bwore. \p \v 17 Nato lemame tikin Got pe, yukur ki ŋai ŋembere ŋaiye yono ŋai topoꞌe yonoꞌe pinip, pakai. Kom nato lemame tikin Got pe, ki papararme ŋoihmbwaip bwore bwarme, topoꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye, topoꞌe ŋoihmbwaip ŋaiye yarp hriphrip. Leꞌe ŋaimune ŋaiye Yohe Yirise nember nate tas. \v 18 Lahmende ŋaiye gande yaŋah uku no, ki ŋende wah tikin Krais pe, Got ŋende nihararme ŋoihmbwaip bwore bwore kin. Topoꞌe lenge miyeꞌ ka yininge wusyep hriphrip me kin. \v 19 Taꞌe luku pe, poi ya gunde ŋoihmbwaip bwore bwore lalme ŋaiye ki ŋende poi marp ŋoihmbwaip ilyeh. Topoꞌe ŋoihmbwaip bwore bwore luku ki ŋende bongolme ŋoiheryembe mise lenge mitiŋ. \p \v 20 Yip yukur pa ŋoiheryembe ŋai ilyehme no, pa yende yumbune wah tikin Got, topoꞌe ŋaiye jahilyeh yip. Bwore mise, ŋai lalme ki bwore ŋaiye pa yono. Kom ŋaiye pa yono ŋainde no, ŋai uku ka ende miyeꞌ ende ka tumbe e oto hwap pe, luku yip yende pupwa. \v 21 Ki bwore ŋaiye yukur pa yono yuwor, topoꞌe yonoꞌe pinip kwote, topoꞌe pa yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe syeꞌ ŋaiye ka ende toꞌ yip ka tumbe e oto hwap. \v 22 Ŋaiye nin ŋoiheryembe ŋainde nato ŋoihmbwaip nin nange ki bwore no, ni ŋende pe, na hriphrip. Detale, nin yukur na se ininge nange nin ŋende pupwa, pakai. Luku ŋaiꞌe ŋaiꞌe nin nitei topoꞌme Got. \v 23 Kom ŋaiye miyeꞌ ende ka ŋoiheryembe wula wula me yuwor ŋaiye ka ono pe, luku kin si ŋende pupwa nal ŋembep tikin Got ŋaiye kin si ŋono. Detale, kin yukur ŋende ŋai uku gande ŋoihmbwaip mise kin ŋaiye teŋeime Krais, pakai. Taꞌe luku pe, ŋaimune ŋaiye yukur poi mende gwande ŋoihmbwaip mise poi ŋaiye teŋeime Krais pe, luku poi si mende pupwa. \c 15 \s1 Poi ya mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ka ungwisme lenge mitiŋ syeꞌ \p \v 1 Poi lahmende ŋaiye bilip poi ki sai bongol pe, ya mungwis lenge mitiŋ ŋaiye pupwa pilpil pe, ya mikirh mane tinge. Kut yukur ya mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ŋende poi ilyehme ya hriphrip. \v 2 Topoꞌe poi ilyeh ilyeh ya mungwisme lenge toꞌ tatai poi ŋaiye ka ende tinge ka hriphrip. Ya mende tuꞌe luku no, ŋoihmbwaip tinge ŋaiye teŋeime Krais pe, ka si bongole. \v 3 \x - \xo 15.3 \xt Sng 69.9\x*O Krais yukur narp ŋaiye nungwisme kitikin, pakai. Ki gande wusyep ŋaiye sai nato tup ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Wusyep pupwa ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yanange yalme nin pe, \q1 tukwini tinge yanange yatme ŋam. \m \v 4 Wusyep lalme luku ŋaiye somohonme tinge yainge sai nato tup pe, kin pwal poi sande tekeꞌe. Wusyep tikin Got uku ki nungwisme ŋoihmbwaip poi ŋaiye ya murp ŋumwaiye no, ya gwin bongole meseperhme Got ŋaiye ka ungwisme poi. \p \v 5 Got kin tehei ŋaiye ka ende poi ya murp ŋumwaiye, topoꞌe ya gwin bongole pe, kin ka ende poi ŋaiye ya murp bwore miꞌ supule guh bumbe lenge Kristen toꞌ tatai pe, ka tuꞌe ŋaiye poi si ŋoihmbwaip ilyeh. Pe luku poi topoꞌe yip si gwande ŋihip wutuꞌ tikin Jisas Krais. \v 6 Taꞌe luku pe, yip lalme pa ŋoihmbwaip ilyeh yaŋaꞌe naŋ embere yilme Got ŋaiye kin Yai tikin Lahmborenge poi Jisas Krais. \s1 Lenge haiten, tinge topoꞌe yisande wusyep mise \p \v 7 Taꞌe luku pe, yip pa hriphrip ŋaiye pa yambaꞌ lenge toꞌ tatai yip. Ka ŋahilyeh tuꞌe ŋaiye Krais si nambaꞌ yip. Pa yende tuꞌe luku pe, Got ka ambaꞌe naŋ embere. \v 8 Ŋam de ma mini yip tuꞌe leꞌe: Krais nat taꞌe miyeꞌ wah ŋaiye ka ungwisme lenge Juta miyeꞌ tuweinge. Kin ŋende taꞌe luku ŋasambe wusyep tikin Got ŋaiye ki bwore mise. Pe luku ki ŋende gande wusyep tupwaiꞌ ŋaiye somohon Got ŋanange nalme lenge loumwah titinge lenge Juta pe, ki bwore mise. \v 9 \x - \xo 15.9 \xt 2Sam 22.50, Sng 18.49\x*Topoꞌe ki ŋasande ŋaiye lenge haiten miyeꞌ tuweinge ka yetekeꞌe ŋoih miꞌmiꞌ tikin Got pe, ka yahraꞌe naŋ kin junde wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋaiye ŋanange na, \q1 Taꞌe luku pe, ma mahraꞌe naŋ nin guh bumbe \q1 me lenge haiten miyeꞌ tuweinge. \q1 Topoꞌe ma mosoko wenersep ŋaiye mirisukwarme naŋ nin. \m \v 10 \x - \xo 15.10 \xt Lo 32.43\x*Topoꞌe wusyep ŋoinde ŋaiye sai nato Tup tikin Got pe, ki ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Yip lenge haiten miyeꞌ tuweinge pe, \q1 pa hriphrip yotop lenge Juta miyeꞌ tuweinge \q1 ŋaiye Got si nalaŋatme tinge. \m \v 11 \x - \xo 15.11 \xt Sng 117.1\x*Topoꞌe wusyep ŋoinde plihe ŋanange na, \q1 Yip lenge haiten miyeꞌ tuweinge lalme yirisukwarme Lahmborenge, \q1 topoꞌe lenge haiten moiye moiye ŋaiye kekep lalme yirisukwarme kin. \m \v 12 \x - \xo 15.12 \xt Ais 11.10\x*Topoꞌe plihe nato tup tikin Aisaia pe, ki ŋanange na, \q1 Loumwah tikin Jesi\f + \fr 15.12 \ft Jesi kin yai tikin kiŋ Dewit.\f* ende ka ot. \q1 Kin ka orp tuꞌe Lahmborenge ŋaiye ka embepteme lenge haiten lalme pe, \q1 tinge lalme ka yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yilme kin yurp yeseperhme \q1 ŋaiye ka ungwisme tinge. \p \v 13 Ya murp meseperhme Got ŋaiye ka ungwisme poi no, ka ende poi ŋaiye ya papararme hriphrip, topoꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye. Detale, ŋoihmbwaip poi teŋeime kin. Topoꞌe Yohe Yirise ŋende bongolme poi ŋaiye ya sisyeme nange Got se ka ungwisme poi. \s1 Pol hriphrip me wah ŋaiye kin ŋende \p \v 14 Lenge toꞌ tatai ŋam! Nato ŋoihmbwaip ŋam pe, ŋam sisyeme nange nye nyermbe yip yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore jande ŋoihmbwaip bwore. Topoꞌe yip papararme sande tekeꞌe bwore bwore ŋaiye tatame pa yasamb lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ ŋoiheryembe bwore bwore tikin Got. \v 15 Tehei ŋaiye ŋam mainge wusyep bongol sikirp eꞌe malme yip pe, ki taꞌe leꞌe. Ŋam de ma mahraꞌe ŋoihmbwaip yip ŋaiye pa sisyeme wah embere leꞌe ŋaiye Got si pwale. \v 16 Kin si nalaŋatme ŋam ŋaiye ma murp tuꞌe miyeꞌ wah tikin Krais Jisas ŋaiye ma mende wah guh bumbe me lenge haiten miyeꞌ tuweinge. Ŋam ma murp tuꞌe pris pe, ma mininge malaŋatme wusyep bwore mise tikin Got. Detale, ŋam de ma menge lenge haiten miyeꞌ tuweinge milme Got tuꞌe ofa ŋaiye ki ŋende nihararme tinge. Pe Yohe Yirise ka ende tinge ka yurp tuꞌe lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got. \v 17 Taꞌe luku pe, ŋam ma tongorꞌ mal Krais Jisas pe, ŋam hriphrip me wah eꞌe ŋaiye ŋam mende me Got. \v 18 Ŋam yukur ma mininge wusyep ende topoꞌe, pakai. Krais kin narp nato ŋam pe, ma mil yerme lenge haiten miyeꞌ tuweinge ŋaiye mininge wusyep, topoꞌe mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore no, ka yetekeꞌe pe, ka yaŋaꞌe tinge yilme Got. \v 19 Yohe Yirise tikin Got pwale bongol pe, ŋam mende mirakel, topoꞌe wutuꞌ ambaran. Taꞌe luku pe, ŋam manange malaŋatme wusyep bwore mise tikin Krais lalme luku manar Jerusalem pe, ŋam menge malꞌe malꞌe moiye moiye ma gwere provins Ilirikum. \p \v 20 Ŋoihmbwaip embere ŋam, ki sai ŋaiye ma mininge malaŋatme wusyep bwore mise tikin Krais mil moto moi ŋaiye yukur tinge yisande naŋ Krais. Ŋam gwarnge ŋaiye ma mahraꞌe yokoh mi munuh tumwange ŋaiye miyeꞌ ende si nate ŋononde sai. \v 21 \x - \xo 15.21 \xt Ais 52.15\x*Wusyep ŋaiye sai nato Tup pe, ki ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 Lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye yukur somohon yisande \q1 wusyep sikirp me kin pe, ka yetekeꞌe kin. \q1 Topoꞌe lahmende ŋaiye yukur yisande naŋ kin pe, tinge ka sisyeme kin. \s1 Pol narp ŋoiheryembe ŋaiye ka el Rom \p \v 22 \x - \xo 15.22 \xt Rom 1.13\x*Wah uku nupwaiꞌe ŋam ŋup wula wula ti, leꞌe tehei kin ŋaiye ŋam yukur mate metekeꞌ yip. \v 23 Kom wah ŋaiye ŋam ŋoiheryembe ŋaiye ma mende murp luh moi eꞌe pe, ŋam si mende miꞌe. Topoꞌe wahtaip wula wula luku nenge nat pe, ŋam masande tikin ŋaiye ma muta metekeꞌ yip. \v 24 Kom ŋam ŋoiheryembe ŋaiye ma tuhur eꞌe pe, ma mil kekep Spen pe, ma mwande muta metekeꞌ yip yer ti, ma mil. Ŋam hriphrip ŋaiye ma motop yip murp sikirp miꞌe pe, ŋam masande ŋaiye pa yungwisme ŋam ŋaiye pa yember ŋam ma mil Spen. \p \v 25 \x - \xo 15.25 \xt 1Ko 16.1-4\x*Kom tukwini pe, ma mil Jerusalem mila mangange ŋaiꞌe ŋaiꞌe syeꞌ mil lenge miyeꞌ tuweinge tikin Krais ŋaiye yarp uku ti, ma mut. \v 26 Lenge miyeꞌ tuweinge tikin Krais ŋaiye yarp provins Masedonia topoꞌe Akaia tinge hriphrip jahilyeh yember wuhyau ŋaiye ka yember yil yungwis lenge miyeꞌ tuweinge tikin Krais ŋaiye seheiꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe yarp Jerusalem. \v 27 \x - \xo 15.27 \xt 1Ko 9.11\x*Tinge hriphrip ŋaiye yember wuhyau uku taꞌe ŋaiye ŋasande tititinge. Kom ŋaiye bwore mise kin pe, wuyah lenge haiten sai me lenge Juta ŋaiye lenge haiten ka yungwisme. Detale, ŋaimune ŋaiye Got ŋende pe, ki nungwisme yipihinge lenge miyeꞌ tuweinge Juta pe, tinge plihe bunjenge yungwis lenge haiten miyeꞌ tuweinge. Taꞌe luku pe, wah plihe sai me lenge haiten miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka tungwisme ŋaimune tikin kekep yil lenge Juta ŋaiye ka yungwisme yarp tinge. \v 28 Ŋupe ŋaiye ma mende wah eꞌe miꞌe no, ma menge wuhyau lalme mila mangang lenge minir Jerusalem pe, ma mwande muta metekeꞌ yip yer ti, ma mil Spen. \v 29 Ŋam si sisyeme nange ŋupe ŋaiye ma muta metekeꞌe yip pe, ŋoihmbwaip bwore bwore tikin Krais ŋaiye papararme ŋam pe, ka ote guhme yip topoꞌe. \p \v 30 Lenge toꞌ tatai ŋam, nato naŋ tikin Lahmborenge Jisas Krais pe, Yohe Yirise pwal poi ŋoihmbwaip bwore bwore ŋaiye ya mende nihararme lenge mitiŋ. Taꞌe luku pe, ŋam misilih yip ŋaiye pa jin yotop ŋam ŋaiye ya lalme mininge wusyep misilihme Got bongole ŋaiye ka ungwisme ŋam. \v 31 Pa yininge wusyep yisilihme Got ŋaiye ka ungwisme ŋam, topoꞌe ka enge ŋam tupwaihme lenge miyeꞌ tuweinge Judia ŋaiye yukur yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yalme Jisas Krais. Pa yende tuꞌe luku no, lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ŋaiye yarp Jerusalem, ka hriphrip me wuhyau ŋaiye ma mangange lenge. \v 32 Taꞌe luku pe, ŋaiye Got ki ŋasande nange ma muta metekeꞌ yip pe, ŋam ma hriphrip supule ŋaiye ma metekeꞌ yip pe, ma mambaꞌe yohe, topoꞌe ma plihe mambaꞌe bongol. \p \v 33 Got kin miyeꞌ ŋaiye pwal poi ŋoihmbwaip ŋumwaiye pe, kin ka orp topoꞌme yip lalme. Bwore mise. \c 16 \s1 Pol nember wusyep hriphrip nal lenge Kristen miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp Rom \p \v 1 Ŋam de ma mini yip tuꞌe leꞌe. Ŋupe ŋaiye Fibi ta wil pe, yip pa bepteme ti bworerme. Ti mihyen poi ende. Ti tuwei wah bwore ende tikin sios wa woto moi embere Senkria sai nato Korin. \v 2 Nato naŋ tikin Lahmborenge pe, yambaꞌe Fibi yenge yil ŋaiye ta wurp topoꞌme yip. Yende ŋai uku junde yaŋah ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got yende. Topoꞌe ŋaiye ta wahaiꞌe nihme ŋainde pe, ŋam masande pa yungwisme ti. Detale, ti tuwei bwore ŋaiye wungwisme ŋam topoꞌe lenge mitiŋ wula wula. \p \v 3 \x - \xo 16.3 \xt Apo 18.2\x*Ŋam member ŋau bwore ŋam eꞌe malme Prisila hindi Akwila. Tinge hindi wahilyeh ŋam ŋaiye poi lalme mende wah tikin Krais Jisas. \v 4 Sehei ŋaiye tinge de ka yule yungwisme ŋam. Taꞌe luku pe, yukur ŋam ilyeh ŋaiye ŋam manange wusyep hriphrip me tinge hindi. Topoꞌe lenge haiten miyeꞌ tuweinge ŋaiye si yimbilme ŋoihmbwaip ŋaiye yarp ya yoto sios lalme plihe yangange wusyep hriphrip yalme tinge hindi. \v 5 Hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam ka elme lenge Kristen miyeꞌ tuweinge ŋaiye jahilyeh yarp yokoh tinge hindi. Hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam ka elme ŋimei ŋam Epainetus. Kin miyeꞌ ŋendehei ŋaiye nimbilme ŋoihmbwaip nalme Krais nato provins Esia. \v 6 Hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam nalme Maria. Ti wende wah nihe embere embere pupwa ŋaiye wungwisme yip. \v 7 Hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam nalme Andronikus hindi Junias. Tinge hindi Juta ŋahilyeh taꞌe ŋam ŋaiye poi lalme marp moto mwahupwaiꞌe. Lenge aposel yahraꞌe naŋ tinge hindi, topoꞌe tinge hindi yimbilme ŋoihmbwaip yalme Krais yal yerme ŋam. \p \v 8 Hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam nalme Ampliatus. Kin miyeꞌ yaŋam bwore ŋam ŋaiye ŋam hriphrip me kin nato naŋ tikin Lahmborenge. \v 9 Hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam nalme Urbanus. Kin wahilyeh poi ŋaiye poi lalme mende wah tikin Krais. Yaŋaꞌe hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam yilme ŋimei ŋam Stakis. \v 10 Hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam nalme Apeles. Kin miyeꞌ ŋaiye nikirh mane nato wah tikin Krais bworerme pe, Krais hriphrip me kin. Hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam nalme bamtihei tikin Aristobulus. \v 11 Hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam nalme Herodion. Kin bamtihei ilyeh ŋam Juta. Yaŋaꞌe hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam yilme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye bamtihei tikin Narkisus ŋaiye tinge jande Lahmborenge. \v 12 Hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam nalme Tripina hindi Triposa. Tinge hindi tuweinge wah ŋaiye yende wah tikin Lahmborenge. Topoꞌe plihe yaŋaꞌe ŋau bwore topoꞌe hriphrip ŋam yilme tei ŋam Persis. Ti tuwei wah ŋaiye wende wah nihe tikin Lahmborenge. \v 13 \x - \xo 16.13 \xt Mak 15.21\x*Hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam nalme Rufus topoꞌe mam kin. Kin miyeꞌ wah bwore ŋaiye Got nalaŋatme kin nato Krais. Pe mam kin bepweteme ŋam bwore taꞌe talah wim ti. \v 14 Hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam nalme Asinkritus hindi Flegon topoꞌe Hermes, topoꞌe Patrobas hindi Hermas, topoꞌe lenge toꞌ tatai syeꞌ tikin Krais ŋaiye yarp yotop tinge. \v 15 Hriphrip topoꞌe ŋau bwore ŋam nalme Filologus hindi Julia, topoꞌe Nereus hindi mihyen kin, topoꞌe Olimpas ŋotop lenge miyeꞌ tuweinge lalme tikin Got ŋaiye yarp yotop tinge. \p \v 16 O poi ŋaiye marp taꞌe lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got pe, poi ilyeh ilyeh ya tirir motop lenge toꞌ tatai poi. Lenge miyeꞌ tuweinge lalme tikin Krais yember hriphrip topoꞌe ŋau bwore tinge yalme yip. \s1 Ŋoihme miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka yoworꞌe sios \p \v 17 Ŋam manange wusyep bongol malme yip lenge toꞌ tatai ŋam. Ŋembep yip ka gondoume lenge mitiŋ ŋaiye ka yute yininge wusyep tetehei pupwa yende yumbune wusyep bwore ŋaiye yip si yisande pe, ka yoworꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp yoto sios. Yil wohme lenge mitiŋ ŋaiye taꞌe luku. \v 18 Lenge mitiŋ ŋaiye tinge yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku pe, yukur tinge yende wah me Krais, Lahmborenge poi, pakai. Kom tinge yende wah jande ŋaimune ŋaiye wahriꞌ tinge yasande ka yende. Tinge yanange wusyep homboꞌe ŋaiye yende minjau yisenyeꞌe tapam lenge miyeꞌ tuweinge no, ka yende yumbune ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge bwore bwore ŋaiye yukur somohon yisande wusyep molohe luku. \v 19 Lenge mitiŋ lalme si yisande wusyep me yip ŋaiye yip jande wusyep tikin Got. Taꞌe luku pe, ŋam topoꞌe, ŋam hriphrip me yip supule. Kom ŋoihmbwaip yip ka ende niharar ŋaiye pa yende ŋaimune ŋaiye ki bwore, kut yukur pa yende ŋaimune ŋaiye pupwa, na pakai. \v 20 Topoꞌe sehei woh, Got poi ŋaiye pwal poi ŋoihmbwaip ŋumwaiye topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore pe, ka ende yumbune bongol tikin Satan pe, ka orp tuwihme yip. Ŋoih miꞌmiꞌ tikin Lahmborenge Jisas Krais ka si topoꞌme yip. \p \v 21 \x - \xo 16.21 \xt Apo 16.1\x*Wah ilyeh ŋam Timoti ŋember hriphrip topoꞌe ŋau bwore kin nalme yip. Topoꞌe Lusius hindi Jeson topoꞌe Sosipater, tinge bamtihei ilyeh ŋam Juta yember hriphrip topoꞌe ŋau bwore tinge yalme yip. \p \v 22 Ŋam Tertius, ŋam mambaꞌe wusyep tas mut Pol pe, ŋam mainge tup eꞌe. Nato naŋ tikin Lahmborenge pe, ŋam member hriphrip topoꞌe ŋau bwore malme yip. \p \v 23 \x - \xo 16.23 \xt Apo 19.29, 1Ko 1.14, 2Ti 4.20\x*Gaius nember hriphrip topoꞌe ŋau bwore kin nalme yip. Poi hindi marp yokoh kin pe, kin bepteme ŋam bworerme. Kin bepteme lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yate jahilyeh yarp yukoh kin. Erastus kin miyeꞌ ŋaiye bepteme wuhyau tititinge gavman nate ŋoto moi embere leꞌe, topoꞌe tinge hindi toꞌ poi Kwartus yember hriphrip topoꞌe ŋau bwore tinge hindi yalme yip. \v 24 Ŋoih miꞌmiꞌ tikin Lahmborenge poi Jisas Krais, ka si topoꞌme yip. Mise. \s1 Ya mahraꞌe naŋ tikin Got nye nyermbe \p \v 25 Poi ya lalme hriphrip maŋaꞌe naŋ embere milme Got. Kin tatame ŋaiye ka ende yip pa jin bongole junde ŋoihmbwaip yip ŋaiye teŋeime kin. Ki gande wusyep bwore mise tikin Jisas Krais ŋaiye ŋam manange malaŋatme sai nato tup. Wusyep mise luku pe, ki sai tase somohonme nenge nat. \v 26 Kom tukwini pe, Got si nember wusyep tase luku nate tas halhale. Got ŋaiye kin narp nye nyermbe ŋanange wusyep bongol ŋaiye ya mininge malaŋatme wusyep profet uku mil lenge miyeꞌ tuweinge nalꞌe nalꞌe kekep lalme. Topoꞌe ka yisyunde wusyep uku no, ka yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yilme Got. \v 27 Got uku pe, kin ilyeh ŋaiye sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei lalme. Pe nato naŋ tikin Jisas Krais pe, ya mahraꞌe naŋ kin mirisukwarme kin nye nyermbe. Mise supule.