\id REV - Urat NT (PNGBTA); Hilkka Arminen (SIL Advisor); 27-Nov-2015 \h REVELESEN \toc3 Rev \toc2 Revelesen \toc1 Revelesen Wusyep nate tas halhale \mt1 Revelesen \mt2 Wusyep nate tas halhale \c 1 \p \v 1 Wusyep tase leꞌe tikin Got, ŋaiye kin naŋaꞌe Jisas Krais nange ka ini lenge miyeꞌ wah kin me ŋaimune ŋaiye mindemboi ka ot hwihwaiye pe, kin nember walip hlaꞌ kin na ŋaname miyeꞌ wah kin Jon. \v 2 Jon ŋanange wusyep mise me ŋaimune lalme ŋaiye Jisas Krais si ŋasambe kin, topoꞌe Got naŋaꞌe wusyep eꞌe nalme kin, ŋaiye ka inge. \v 3 Hriphrip ŋembere supule nalme miyeꞌ, ŋaiye gonose no, ŋanange wusyep tase tikin Got eꞌe, topoꞌe hriphrip ŋembere supule nal me lenge lahmende, ŋaiye yasande wusyep no, tinge yende jande ŋaimune ŋaiye Got ŋanange. Yukur gwaingwaiye, ŋup si sehei, ŋaiye ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ka ote tus. \s1 Jon nember tup nal me lenge sios syepumbur hoi \p \v 4 \x - \xo 1.4 \xt Kis 3.14, Rev 4.5\x*Ŋam Jon da member tup milme lenge sios syepumbur hoi, ŋaiye sai nato provins Esia. Got ŋaiye tukwini narp dindiꞌe leꞌe, topoꞌe somohonme yerkeime ŋaiye narp, topoꞌe mindemboi boi ŋaiye ka ote orp, kin ŋotop lenge yipihinge bwore syepumbur hoi bongol, ŋaiye jan sehei me luh yilihe kin, ka ŋoih miꞌmiꞌ me yip, topoꞌe ka ende ŋoihmbwaip yip pa yurp ŋumwaiye. \v 5 \x - \xo 1.5 \xt Sng 89.27, Ais 55.4\x*Jisas Krais, kin miyeꞌ mise, ŋaiye ŋanange ŋoiheryembe tikin Got nal halhale, topoꞌe kin miyeꞌ endehei, ŋaiye tahar nasme nule, topoꞌe kin miyeꞌ ondoh embere me lenge miyeꞌ ondoh embere lalme tikin kekep eꞌe.\fig |src="GPS_Seven Churches Plain BW.pdf" size="col" ref="Rev 1.5" \fig* \p Jisas Krais ŋende nihararme poi miyeꞌ tuweinge kin ti, kin nule nal loutungwarmbe pe, wim kin turuꞌ, ŋaiye ka ongohe pupwa poi. \v 6 \x - \xo 1.6 \xt Kis 19.6, Rev 5.10\x*Pe kin si ŋende poi, ŋaiye ya motop kin murp tuꞌe kiŋ, topoꞌe pris tikin Got ŋaiye Yai kin. Poi ya risukwarme naŋ tikin Jisas Krais. Nye nyermbe Jisas Krais nambaꞌe naŋ embere topoꞌe bongol ŋaiye ka bepteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme. Mise. \q1 \v 7 \x - \xo 1.7 \xt Dan 7.13, Sek 12.10, Mat 24.30, Mak 13.26, Luk 21.27, Jon 19.34,37, 1Te 4.17\x*Hai! Yetekeꞌe Jisas uku nat topoꞌe mwahit kuli. \q1 Lenge mitiŋ lalme kekep eꞌe, topoꞌe lenge lahmende \q1 ŋaiye yonombe kin, ka yahraꞌe lalme yetekeꞌe kin. \q1 Pe lenge mitiŋ lalme moiye moiye kekep eꞌe \q1 ka yahraꞌe lalme yilil embere embere me \q1 ŋaimune ŋaiye mindemboi ka ende me tinge. \q1 Bwore mise, ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ka ot. \p \v 8 \x - \xo 1.8 \xt Kis 3.14, Rev 22.13\x*Got Lahmborenge ŋaiye bongol sekete ŋanange na, “Ŋam miyeꞌ endehei, topoꞌe ŋam miyeꞌ yuwo. Ŋam Got ŋaiye somohonme yerkeime marp, tukwini dindiꞌe leꞌe ŋam marp, topoꞌe mindemboi ma mut.” \s1 Jon nate tange me Krais \p \v 9 Ŋam Jon, tatai yip. Poi lalme mambaꞌe nihe syohe, ŋaiye ŋoihmbwaip poi teŋeime Jisas Krais nom, ya syumbe murp ŋumwaiye meseperhme lemame tikin Got, ŋaiye ka ot. Tinge jarnge ŋam pe, tinge jinyen ŋam nange ma mil ailan Patmos. Detale, ŋam si miche wusyep tikin Got ŋaiye ŋanange, topoꞌe ŋam samb lenge Jisas. \v 10 Sande ende, ŋaiye ŋup tikin Lahmborenge pe, yipihinge tikin Got gahanahme ŋam pe, ŋam masande diꞌ ende tambah nal hlaꞌ nase teket ŋam nat taꞌe ŋoih. \v 11 Diꞌ uku ŋana ŋam na, “Inge ŋaimune ŋaiye na etekeꞌe leꞌe e guh tup pe, ember elme lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got, ŋaiye yarp ya yoto moi Efesus, Smerna, Pergamum, Taiataira, Sardis, Filadelfia, topoꞌe el Laodisia.” \p \v 12 Miꞌe pe, ŋam bunjenge nange ma metekeꞌe lahmende ŋaiye ŋana ŋam wusyep pe, ŋam metekeꞌe lam gol syepumbur hoi tate pe, nih lam tikir anah.\fig Nih lam syepumbur hoi|src="BK00154B.tif" size="col" ref="1.12" \fig* \v 13 \x - \xo 1.13 \xt Dan 7.13, 10.5\x*Pe ŋam metekeꞌe ŋainde taꞌe miyeꞌ dendeꞌ hihyilih wukauwe sokoloh na gah gere ŋihip, topoꞌe kin tikimbirme mwah syum gol ŋoyorꞌme hehernge kin pe, kin gan nato bumbumbe me lam gol ŋaiye tate. \v 14 \x - \xo 1.14 \xt Dan 7.9, 10.6\x*Ŋondoh waih topoꞌe ŋondoh kin wukauwe taꞌe wormunuh, topoꞌe wukauwe taꞌe mwahit. O ŋembep kin taꞌe nihilim. \v 15 \x - \xo 1.15 \xt Ese 1.24, 43.2\x*Ŋihip kin naŋarꞌe taꞌe ain yaihe, ŋaiye tinge yesekeh chicheꞌ no, ki woyol, topoꞌe diꞌ kin taꞌe mih tembelem ŋaiye nawe. \v 16 Kin nenge nowas syepumbur hoi sai syep non kin o, mut kin pe, ŋim ŋombor ende gandai bumburme nate tas, topoꞌe ŋembep mohro kin tikin naŋarꞌe dainge taꞌe ŋau, ŋaiye ŋanar bumbumbe no, ki ŋoworꞌe dainge. \p \v 17 \x - \xo 1.17 \xt Ais 44.6, 48.12, Rev 2.8, 22.13\x*Ŋupe ŋaiye ŋam metekeꞌe kin pe, ŋam tambe ma gwah ŋihip kin taꞌe miyeꞌ ŋaiye si nule. Kom kin nikil syep non kin nanah ŋam pe, kin ŋanange na, “Na hiꞌgirnge, na pakai. Ŋam miyeꞌ endehei, topoꞌe ŋam miyeꞌ yuwo. \v 18 Ŋam miyeꞌ, ŋaiye marp laip nye nyermbe. Ŋam si mule, kom ŋam plihe tahar pe, ma murp laip nye nyermbe! Ŋam ilyehe sai, ŋam menge lousikan ŋaiye nule, topoꞌe moi titinge lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye si yule. \v 19 Taꞌe luku pe, inge ŋaimune ŋaiye na etekeꞌe, ŋaiye sai dindiꞌ ŋup eꞌe, topoꞌe ŋaimune ŋaiye ka ot mindemboi boi. \v 20 Tukwini ŋam da mini yip wusyep tehei wutukun syepumbur hoi, ŋaiye sai syep non ŋam, topoꞌe lam gol syepumbur hoi, ŋaiye ŋam metekeꞌe pe, ki taꞌe leꞌe: Wutukun syepumbur hoi uku tinge yalaŋatme lenge walip hlaꞌ syepumbur hoi, ŋaiye bepyeteme sios syepumbur hoi. O nih lam syepumbur hoi pe, tinge yalaŋatme sios syepumbur hoi.” \c 2 \s1 Wusyep eꞌe nalme lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ŋaiye yarp moi Efesus \p \v 1 Ŋam Jisas masande ŋaiye nin Jon na inge wusyep eꞌe elme walip hlaꞌ tikin Got ŋaiye bepteme sios ŋaiye yarp moi Efesus. Wusyep eꞌe tikin miyeꞌ embep ŋaiye nenge wutukun syepumbur hoi sai syep non kin, topoꞌe kin nanga nal ŋoto bumbumbe me nih lam syepumbur hoi. \p \v 2 Ŋam sisyeme nange yip yende wah nihe ŋaiye jande ŋam, Jisas. Yip yukur jarnge ŋaiye pa yikirh mane ŋaiye jande ŋam, Jisas Krais. Ŋam sisyeme nange ŋoihmbwaip yip yukur ŋende nihararme lenge miyeꞌ molohe. Yip si yetekeꞌe yoworme lenge miyeꞌ ŋaiye tinge yanange tinge aposel tikin Jisas, kom tinge yukur aposel tikin Jisas. Pe luku yip si yetekeꞌe lenge yoworme nange tinge miyeꞌ molohe. \v 3 Ŋam sisyeme, yip yukur yana pakai ŋaiye yambaꞌe nihe syohe, ŋaiye ŋoihmbwaip yip teŋeime ŋam Jisas, pakai. \v 4 Kom tuhwar ŋam nalme yip ki taꞌe leꞌe, yip si yasme ŋoihmbwaip bwore yip, ŋaiye ŋendeheiyeh yip yende nihararme ŋam. \v 5 Te plihe yimbilme ŋoihmbwaip yusme ŋoihmbwaip pupwa yip pe, yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore tuꞌe ŋaiye ŋendeheiyeh yip yende ŋupe ŋaiye yip yimbilme ŋoihmbwaip yatme ŋam. Tu pakai pe, ma mongohe nih lam yip, taꞌe luku pe, sios yip ka miꞌe ko. \v 6 Kom ŋai ilyeh uku ŋaiye yip yende pe, ki bwore supule. Yip jarnge ŋoihmbwaip pupwa lenge miyeꞌ tuweinge Nikolas ŋaiye yende pe, ŋam topoꞌe ŋahilyeh taꞌe yip. \p \v 7 \x - \xo 2.7 \xt Stt 2.9, Ese 28.13, 31.8, Rev 22.2\x*Lenge lahmende ŋaiye mungwim asande pe, yusyunde wusyep mune ŋaiye Yohe Yirise ŋanange nal lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ŋaiye yarp sios lalme. Lahmende ŋaiye si yohe wondoh pe, ma member kin ka ono lousep tikin lou laip ŋaiye sai nato wah tikin Got. \s1 Wusyep nal lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ŋaiye yarp Smerna \p \v 8 \x - \xo 2.8 \xt Ais 44.6, 48.12, Rev 1.17, 22.13\x*Ŋam masande ŋaiye na inge wusyep eꞌe ember elme walip hlaꞌ tikin sios ŋaiye narp Smerna tuꞌe leꞌe: Wusyep eꞌe natme miyeꞌ tikin ŋaiye miyeꞌ endehei, topoꞌe miyeꞌ yuwo, topoꞌe miyeꞌ ŋaiye somohon nule, kom kin plihe tahar narp laip nye nyermbe. \p \v 9 Ŋam sisyeme nihe syohe ŋaiye yip yambaꞌe, topoꞌe ŋam sisyeme nange yip ŋaipwa ŋiꞌ, kom ŋaiye ŋembep ŋam pe, yip miyeꞌ lowe supule. Ŋam sisyeme lenge mitiŋ ŋaiye yanange nange tinge Juta, kom tinge miyeꞌ molohe. Tinge jonombaiꞌe yip nange yip pupwa. Tinge bamtihei ŋaiye ka yurp juhilyeh yahraꞌe naŋ tikin miyeꞌ pupwa Satan. \v 10 Yukur pa hiꞌjirnge nihe syohe ŋaiye mindemboi pa yambaꞌe, na pakai. Ŋoihme! Miyeꞌ pupwa de ka ondolꞌme ŋoiheryembe mise yip no, ka iche yip syeꞌ el mwahupwaiꞌe pe, pa yambaꞌe nihe syohe yi tutume ŋup syepumbur umbur. Ŋoihmbwaip yip ka teŋeime ŋam bongole el tutume ŋupe ŋaiye pa yule pe, ma yul yip yitini, ŋaiye yip si yohe. Prepwan ŋaiye pa hiꞌjirnge ŋaiye ka yumb yip pa yule. Kut se ma yul yip yitini ŋaiye yip si yohe pe, pa yurp laip nyermbe nyermbe. \p \v 11 \x - \xo 2.11 \xt Rev 20.14, 21.8\x*Lenge lahmende ŋaiye mungwim asande pe, yusyunde wusyep mune ŋaiye Yohe Yirise ŋanange nal lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ŋaiye yarp sios lalme. Lahmende ŋaiye tinge ka yohe wondoh pe, yukur ka plihe yule no, ka yambaꞌe nihe syohe embere embere, pakai. \s1 Wusyep eꞌe nal lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ŋaiye yarp moi Pergamum \p \v 12 Ŋam masande ŋaiye na inge wusyep eꞌe ember elme walip hlaꞌ tikin Got, ŋaiye bepteme sios ŋaiye sai moi Pergamum. Leꞌe wusyep tikin miyeꞌ ŋaiye nenge ŋim ŋombor gandai bumburme: \p \v 13 Ŋam sisyeme ŋaiye yip yarp moi embere ŋaiye Satan narp. Kom yip yukur yasme ŋoihmbwaip yip, ŋaiye teŋeime ŋam, topoꞌe yip yukur yinise naŋ ŋam. Ŋahilyeh taꞌe liki dindiꞌ ŋupe ŋaiye Antipas ŋanange ŋoworꞌe ŋember naŋ ŋam nal halhale pe, lenge miyeꞌ ŋaiye jande Satan yonombe kin nule berme naŋ ŋam. \v 14 \x - \xo 2.14 \xt Nam 22.5,7, 25.1-3, 31.16, Lo 23.4\x*Kom ma mini yip wusyep hraꞌembep ende ŋaiye yip si yende pupwa taꞌe leꞌe. Lenge mitiŋ yip syeꞌ teter yarpe, topoꞌe jande wusyep ŋaiye Belam nalaŋatme nalme tinge. Kin nasambe Balak yaŋah ŋaiye ka homboꞌe yeh lenge miyeꞌ tuweinge Israel ŋaiye ka yende pupwa. Pe Balak ŋahraꞌe ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge Israel, ŋaiye ka yono yuwor syeꞌ uku, ŋaiye tinge yende ofa yalme got homboꞌe, topoꞌe ka yende niŋ pinip yar. \v 15 Syeꞌ yip topoꞌe yonorh wusyep syeꞌ ŋaiye lenge Nikolas yalaŋatme. \v 16 Pe tukwini dindiꞌ leꞌe yimbilme ŋoihmbwaip pupwa yip. Tu pakai pe, sehei ma mutme yip pe, ma menge ŋim ŋombor ŋaiye sai mut ŋam eꞌe muta murmbe topoꞌ lenge mitiŋ uku. \p \v 17 \x - \xo 2.17 \xt Kis 16.14-15,33-34, Ais 62.2, 65.15, Jon 6.48-50\x*Lenge lahmende ŋaiye mungwim ŋasande pe, yusyunde wusyep mune ŋaiye Yohe Yirise tikin Got ŋanange nal lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ŋaiye yarp sios lalme. Lahmende ŋaiye yohe wondoh pe, ma maŋaꞌe kakah tase, topoꞌe ma maŋaꞌe ŋeser wukauwe ende. Pe nanah ŋeser wukauwe hlaꞌ uku ŋam mainge naŋ ambaran ende sai. Miyeꞌ ende yukur sisyeme naŋ uku. Kut miyeꞌ ŋaiye ka ambaꞌe pe, kin ilyehe sai se ka sisyeme. \s1 Wusyep eꞌe ki nalme lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ŋaiye yarp Taiataira \p \v 18 Wusyep eꞌe nal me walip hlaꞌ tikin Got, ŋaiye bepteme sios ŋaiye sai Taiataira taꞌe leꞌe: Leꞌe wusyep tikin Talah tikin Got, ŋaiye ŋembep kin naŋarꞌe taꞌe nihilim, topoꞌe ŋihip kin naŋarꞌe yaihe taꞌe ŋeser woyol ŋaiye chicheꞌ nih. \p \v 19 Ŋam sisyeme ŋaiye yarp yip. Ŋam sisyeme ŋaiye yip yende nihararme lenge mitiŋ syeꞌ, topoꞌe ŋoihmbwaip yip teŋeime ŋam. Ŋam sisyeme yaŋah ŋaiye yip yungwisme lenge mitiŋ, topoꞌe ŋoihmbwaip ŋaiye syumbe yarp ŋumwaiye, ŋupe ŋaiye lenge wachaih yal yip nihe syohe. Ŋam sisyeme nange ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore ŋaiye tukwini yip yende pe, ki nengelyembe ŋaiye yerkeime yip yende. \v 20 \x - \xo 2.20 \xt 1Ki 16.31, 2Ki 9.22,30\x*Kom tuhwar ŋam nalme yip pe, ki taꞌe leꞌe: Yip yambaꞌe Jesebel wa warp wotop yip pe, yukur yip yanange wusyep yindindir me ti. Ti wanange nange ti profet ende pe, ti wanange walaŋatme wusyep pupwa wal lenge miyeꞌ wah ŋam nange ka yende niŋ pinip yar, topoꞌe ka yono yuwor syeꞌ ŋaiye tinge yende ofa yalme got homboꞌe. \v 21 Ŋam marp meseperhme nange ta wimbilme ŋoihmbwaip, kom ti yukur wimbilme ŋoihmbwaip wasme niŋ pinip yar ti. \v 22 Ŋoihme! Ŋam ma member ti ta wambaꞌe wahriꞌ epwa pe, ta wambaꞌe nihe syohe embere no, lenge lahmende ŋaiye ka yotop ti yende niŋ pinip yar pe, ka yambaꞌe nihe syohe embere. Tinge ka yimbilme ŋoihmbwaip yusme yaŋah pupwa ti, tu pakai pe, \v 23 \x - \xo 2.23 \xt Sng 7.9, 62.12, Jer 17.10\x*ma mongombe lenge miyeꞌ tuweinge lalme, ŋaiye jande wusyep ti, ka yule. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka sisyeme nange ŋam miyeꞌ ŋaiye sisyeme ŋoihmbwaip tase, topoꞌe ŋoiheryembe tinge. Ŋam ma mangange yitini milme yip lenge miyeꞌ tuweinge ilyeh ilyeh tungun me wah mune, ŋaiye yip si yende. \p \v 24 Kom lenge miyeꞌ tuweinge yip lalme ŋaiye yarp Taiataira ŋaiye yukur jande wusyep molohe Jesebel ŋaiye ti walaŋatme, topoꞌe lahmende ŋaiye yukur jande yaŋah tase pupwa tikin Satan pe, ŋam yukur ma yul yip nihe syohe ŋambaran. \v 25 Kom yurpe ŋoiheryembe mise yip bongole yenge si tutume ŋaiye ma mut. \p \v 26 \x - \xo 2.26 \xt Sng 2.8-9\x*Lenge lahmende ŋaiye ka yohe wondoh no, ka yende wah ŋam yi tutume ŋup yuwo pe, ma mangange bongol ŋaiye ka bepyeteme kekep lalme. \v 27 Ŋupe ŋaiye ka bepeteme lenge miyeꞌ tuweinge pe, yukur ka ŋumwai me tinge. Ka enge lou ain ongomb lenge ka mirkit tuꞌe ŋaiye lenge mitiŋ yuworꞌe marp kekep. \v 28 Lenge lahmende ŋaiye yohe wondoh pe, ma mangange lenge bongol ŋahilyeh tuꞌe bongol, ŋaiye ŋam si mambaꞌ me Yai ŋam. Pe ma mangang lenge wutukun ŋaiye ki tas hondo hondonge. \v 29 Lenge lahmende ŋaiye mungwim asande pe, yusyunde wusyep mune ŋaiye Yohe Yirise tikin Got ŋanange nal lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ŋaiye yarp sios lalme. \c 3 \s1 Wusyep eꞌe nal lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ŋaiye yarp Sardis \p \v 1 Miꞌe pe, kin ŋana ŋam na, “Inge wusyep eꞌe elme walip hlaꞌ tikin Got ŋaiye bepteme sios, ŋaiye sai nato Sardis. Leꞌe wusyep tikin miyeꞌ, ŋaiye bepteme lenge yipihinge syepumbur hoi tikin Got ŋaiye bongol, topoꞌe lenge wutukun syepumbur hoi tikin Got. \p Ŋam sisyeme ŋaimune lalme ŋaiye yip yende, topoꞌe yip yanange nange ŋoihmbwaip yip teŋeime ŋam, kom pakai, yip si yule. \v 2 Ŋam metekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye yip yende pe, yukur bwore bwarme nal ŋembep tikin Got. Taꞌe luku pe, tuhur yusme posoh yende bongolme bilip sikirp yip no, ka si bongole. Tu pakai pe, ŋam metekeꞌe taꞌe ŋaiye bilip yip de ka ole miꞌe kili. \v 3 \x - \xo 3.3 \xt Mat 24.43-44, Luk 12.39-40, Rev 16.15\x*Ŋoiheryembe wusyep Krais, ŋaiye yip si yisande pe, yende junde, topoꞌe pa yusme ŋoihmbwaip pupwa yip. Ŋaiye yip yukur yende miꞌmiꞌ yarp hlaꞌ jeteme pe, se ma mut tuꞌe ŋaiye miyeꞌ endei, topoꞌe yukur pa se sisyeme ŋup mune, ŋaiye ma mut me yip. \p \v 4 Yip lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ, ŋaiye yarp Sardis pe, ŋoihmbwaip yip teŋeime Lahmborenge bwore supule. Lenge miyeꞌ tuweinge ŋilyehme uku tatame, ŋaiye ka dendeꞌ hihyilih wukauwe no, ka yut topoꞌme ŋam. \v 5 \x - \xo 3.5 \xt Kis 32.32-33, Sng 69.28, Mat 10.32, Luk 12.8, Rev 20.12\x*Lahmende ŋaiye ka yohe wondoh no, ka dendeꞌ hihyilih wukauwe tuꞌe luku pe, yukur ma mongohe naŋ tinge, ŋaiye sai tup laip. Ma mininge moworꞌe ember naŋ tinge mil halhale mil me Yai ŋam, topoꞌe lenge walip hlaꞌ kin, nange ŋam sisyeme tinge. \v 6 Lenge lahmende ŋaiye mungwim asande pe, ka yusyunde wusyep mune, ŋaiye Yohe Yirise ŋanange nalme lenge miyeꞌ tuweinge lalme tikin Got, ŋaiye yarp sios.” \s1 Wusyep nal lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got, ŋaiye yarp Filadelfia \p \v 7 \x - \xo 3.7 \xt Jop 12.14, Ais 22.22\x*Miꞌe pe, kin ŋana ŋam na, “Inge wusyep eꞌe elme walip hlaꞌ tikin Got, ŋaiye bepteme sios, ŋaiye sai ŋoto moi Filadelfia. Wusyep uku ki taꞌe leꞌe: Ŋam holi bwore mise supule, topoꞌe ŋam miyeꞌ mise supule. Ŋam menge lousikan tikin Dewit. Ŋaimune ŋaiye ŋam kumbur pe, yukur miyeꞌ ende tatame, ŋaiye ka se gise. Topoꞌe ŋaiye ŋam gwase pe, yukur miyeꞌ ende tatame ka kumbur. \p \v 8 Ŋam sisyeme ŋaimune lalme ŋaiye yip yende. Bongol yip yukur embere, kom yip jande ŋam. Topoꞌe yip yohor wusyep ŋam tahaiꞌ ŋoihmbwaip yip pe, yip jande topoꞌe yukur yip yinise naŋ ŋam, pakai. Taꞌe luku pe, ŋam si kumbur kohmap gwah ŋembep yip pe, yukur miyeꞌ ende tatame, ŋaiye ka gise. \v 9 \x - \xo 3.9 \xt Ais 43.4, 49.23, 60.14\x*Lenge lahmende ŋaiye tinge bamtihei ilyeh tikin Satan, ŋaiye yanange na, ‘Poi eꞌe lenge miyeꞌ tuweinge Juta, ŋaiye Got si nalaŋatme’, kom pakai, tinge homboꞌe. Ma mende tinge ka yutme yip ti, ka yisarꞌe ŋihip mbep juh ŋihip yip no, tinge ka sisyeme nange ŋam si mende nihararme yip. \p \v 10 Detale, yip si jande wusyep ŋam bworerme pe, yip jan bongole ŋupe ŋaiye yip ya yoto mane. Taꞌe luku pe, ma menge yip tupwaihme hwap, ŋupe ŋaiye ma mondolꞌme miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yarp kekep. Pe ma mende lenge ka yambaꞌe nihe syohe ŋembere. \v 11 Sehei ma mut pe, yurpe gare ŋoiheryembe mise yip no, yukur lahende tatame ŋaiye ka ende ŋendei ambaꞌe yitini yip, ŋaiye yip si yohe. \v 12 \x - \xo 3.12 \xt Ais 62.2, 65.15, Rev 21.2\x*Lahmende ŋaiye si yohme wondoh tikin Satan pe, ma mende kin tuꞌe tumwange moto yukoh yirise tikin Got pe, ka si luku nye nyermbe. Topoꞌe ŋam ma minge naŋ Got ŋam, topoꞌe naŋ moi ambaran Jerusalem tikin Got ka guh me kin. Moi uku nase moihlaꞌ gah. Topoꞌe ŋam ma minge naŋ ambaran ŋam guh kin. \v 13 Lenge lahmende ŋaiye mungwim asande pe, ka yusyunde wusyep mune, ŋaiye Yohe Yirise ŋanange nalme lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got, ŋaiye yarp sios lalme.” \s1 Wusyep nal lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got, ŋaiye yarp moi Laodisia \p \v 14 \x - \xo 3.14 \xt Snd 8.22\x*Miꞌe pe, kin ŋana ŋam na, “Inge wusyep eꞌe elme walip hlaꞌ tikin Got, ŋaiye bepteme sios, ŋaiye sai ŋoto Laodisia. Wusyep eꞌe ŋam member malme yip pe, ki taꞌe leꞌe: Ŋam miyeꞌ mise. Pe nye nyermbe ŋam manange malaŋatme wusyep mise tikin Got. Ŋam tehei tikin ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei lalme ŋaiye somohonme Got ŋende. \p \v 15 Ŋam sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, ŋaiye yip yende. Ŋoihmbwaip yip yukur nihe, lakai singe. Ŋam masande nange pa yurp ŋoihmbwaip nihe, lakai ŋoihmbwaip singe. \v 16 Kom ŋoihmbwaip yip, ŋaiye teŋeime ŋam, syeꞌme syeꞌme no, yip yukur yarp ŋoihmbwaip nihe, topoꞌe ŋoihmbwaip yip yukur singe pe, ŋam ma gwinyen yip tuꞌe ŋaiye ma kusyur nin tus mut ŋam.” \v 17 Detale, nin ŋanange na, “Ŋam miyeꞌ lowe, ŋam tatame ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula, ŋaiye ŋam masande.” Kom ŋaiye ŋembep ŋam pe, yip yarp pupwa supule, taꞌe ŋaipwa ŋiꞌ, ŋembep tangar, topoꞌe mondom samale. \v 18 Taꞌe luku pe, ŋam de ma plihe mini yip tuꞌe leꞌe, “Pa yiche wuhyau yambaꞌe gol ŋam, ŋaiye nih si ŋono gurngur lalme nangaꞌme no, tikin miꞌ supule pe, pa yurp tuꞌe miyeꞌ tuweinge lou. Pa yiche wuhyau uku yambaꞌe hihyilih wukauwe no, pa dendeꞌ tutme wahriꞌ yip, ŋaiye mondom samale. Topoꞌe pa yiche wuhyau yambaꞌe winyeꞌ, ŋaiye yindirꞌe juh ŋembep yip no, pa se yetekeꞌe. \v 19 \x - \xo 3.19 \xt Snd 3.12, Hib 12.6\x*Ŋaiye ŋam mende niharar lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ pe, luku se ma tuhwar mihyel lenge pe, ma masamb lenge ŋaiye tinge ka yusme yaŋah ŋaiye tinge tas yoto no, ka yimbilme ŋoihmbwaip yusme ŋoihmbwaip pupwa tinge. \p \v 20 Yusyunde! Ŋam gwan kohmap pe, ŋam mendere kohmap. Ŋaiye miyeꞌ ende ka usyunde ŋam no, ka kumbur kohmap pe, ma mi moto yokoh kin pe, ya hindi mono ŋai murp ilyeh. \v 21 Lahmende ŋaiye kin yohe wondoh pe, se ma minime kin, ŋaiye ka orp topoꞌe ŋam unuh luh yilihe ŋam uku. Ki ŋahilyeh taꞌe ŋaiye somohon ŋam si yohe wondoh no, ŋam marp topoꞌe Yai ŋam ma manah luh yilihe kin. \v 22 Lahmende ŋaiye mungwim asande pe, tinge ka yusyunde, ŋaimune ŋaiye Yohe Yirise ŋanange nalme lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got, ŋaiye yarp sios lalme.” \c 4 \p \v 1 Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku nat nal miꞌe pe, aya! Ŋam bep mal pe, ŋam metekeꞌe kohmap hohou sai nanah moihlaꞌ. Pe diꞌ miyeꞌ ende tas taꞌe ŋoih, ŋaiye somohonme yer kin, ŋaiye ŋam masande kin ŋanange wusyep natme ŋam pe, kin plihe ŋana ŋam taꞌe leꞌe, “Unuh eꞌe no, ma yisam nin, ŋaimune ŋaiye mindemboi ka ot.” \p \v 2 \x - \xo 4.2 \xt Ese 1.26-28, 10.1\x*Pe nilyehe sai Yohe Yirise nate gahanahme ŋam. Pe ŋam metekeꞌe miyeꞌ ondoh narp luh yilihe, ŋaiye tate nanah moihlaꞌ. \v 3 Pe miyeꞌ uku naŋarꞌe yirise taꞌe ŋeser jaspa, topoꞌe ŋeser yaihe konilian. Topoꞌe ŋuyul ki naŋarꞌe ŋoyorꞌme luh yilihe taꞌe ŋeser ŋumune emeral. \v 4 Ŋoyorꞌme luh yilihe luku pe, luh yilihe 24 ki tate pe, lenge walip hlaꞌ bongol bwore bworenge 24 tinge yarp luh yilihe luku. Tinge dendeꞌ hihyilih wukauwe, topoꞌe tinge taŋar galaꞌ gol ŋahilyeh taꞌe galaꞌ kiŋ tikir ŋondoh tinge. \v 5 \x - \xo 4.5 \xt Kis 19.16, Ese 1.13, Sek 4.2, Rev 1.4, 8.5, 11.19, 16.18\x*Nal ŋaiye luh yilihe luku pe, ŋam masande dululul, ŋaiye buhu mir mir, topoꞌe ŋam metekeꞌe ki plai gah naŋarꞌe nase luh yilihe luku nat. Nal ŋembep ŋaiye luh yilihe luku pe, nih lam gol syepumbur hoi riri sai. Pe luku yipihinge syepumbur hoi tikin Got. \p \v 6 \x - \xo 4.6 \xt Ese 1.5-10,22, 10.14\x*Topoꞌe ŋoyorꞌme luh yilihe luku pe, ŋainde ki sai. Ki taꞌe loh pinip embere, ŋaiye tinge yenge glas yende pe, ki gendei supule. Topoꞌe nal melseh umbur umbur nal teket, topoꞌe tapam tikin luh yilihe luku pe, lenge walip hlaꞌ miꞌ supule hoye hoye tinge yarp. O nal teket topoꞌe tapam, ŋaiye wahriꞌ tinge pe, ŋembep tinge wula wula koro koro sai ŋoyorꞌme wahriꞌ tinge. \v 7 Yipihinge ŋendehei pe, ki taꞌe yuwor laion.\fig Yuwor laion|src="HK00046B.tif" size="col" copy="HK" ref="4.7" \fig* Hoi kin pe, ki taꞌe yuwor bulmakau tuhwim.\fig Yuwor bulmakau tuhwim|src="LB00021B.tif" size="col" copy="HK" ref="4.7" \fig* O hun kin pe, bepmohro kin taꞌe miyeꞌ. O yuwo kin pe, ki taꞌe ŋinjekum, ŋaiye hihiri. \v 8 \x - \xo 4.8 \xt Ais 6.2-3, Ese 1.18, 10.12\x*O lenge walip hlaꞌ miꞌ supule hoye hoye, ŋaiye yarp laip uku pe, ilyeh ilyeh tinge luku ŋinjet yohe syepumbur ilyeh gere sai tinge. Ŋembep wula sai ŋoyorꞌme yohe tinge nal teket topoꞌe nat tapam, topoꞌe ŋoto yohe tuwihe tinge. Topoꞌe ŋupe ŋau tinge yosoko wenersep, \q1 Nin holi, holi, holi, \q1 nin Lahmborenge Got ŋaiye bongol supule, \q1 tukwini nin narp, minde na orp, \q1 topoꞌe mindemboi mboi na orp enge el. \p \v 9 Pe nye nyermbe lenge yipihinge luku yosoko wenersep yahraꞌe naŋ miyeꞌ, ŋaiye narp luh yilihe luku nye nyermbe. \v 10 Pe lenge walip hlaꞌ bongol bwore bworenge 24 luku yasarꞌe ŋimbep jah ŋembep miyeꞌ, ŋaiye narp luh yilihe luku pe, yende wenersep yahraꞌe naŋ kin. Detale, kin miyeꞌ ŋaiye narp laip nye nyermbe, topoꞌe tinge yukul galaꞌ yirise, ŋaiye tinge taŋar uku yiche ya jah ŋembep kin pe, yende wenersep yahraꞌe naŋ kin. \q1 \v 11 Lahmborenge! Nin Got poi. \q1 Nin ŋilyehe sai, nin narp nanah hlaꞌ supule. \q1 Lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka hriphrip me nin, topoꞌe yirisukwarme nin, \q1 topoꞌe yule naŋ embere yilme nin, ŋaiye nin bongol supule. \q1 Detale, nin ŋilyehe sai, nin ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, \q1 ŋaiye sai tukwini dindiꞌ leꞌe gande ŋasande nitei. \c 5 \s1 Jisas nambaꞌe tup, ŋaiye Got nenge \p \v 1 \x - \xo 5.1 \xt Ais 29.11, Ese 2.9-10\x*Luku miꞌe pe, ŋam bep mal metekeꞌe syep non miyeꞌ, ŋaiye narp anah luh yilihe pe, kin nenge tup, ŋaiye tinge si yipelyeꞌe no, yainge sai bumburme. Pe tinge yenge ŋap yaih syepumbur hoi yupwaiꞌe tup hiꞌ.\fig Tup ŋaiye tinge yipelyeꞌe.|src="HK00150B.tif" size="col" copy="HK" ref="5.1" \fig* \v 2 Pe ŋam metekeꞌe walip hlaꞌ, ŋaiye tikin bongol supule tambah ŋanange wusyep marnge nal hlaꞌ na, “Lahmende kin miyeꞌ tehei, ŋaiye ka se esembele ŋap yaih lalme luku no, ka isilme tup uku?” \v 3 Kom miyeꞌ ende, ŋaiye nanah moihlaꞌ, gah kekep lakai na gah kekep tuweihe yukur tatame ŋaiye ka esembele ŋap yaih no, ka isilme tup uku etekeꞌe, pakai. \p \v 4 Taꞌe pe, ŋam milil embere sekete, ŋaiye miyeꞌ ende yukur bwore tatame, ŋaiye ka esembele isilme tup uku no, ka etekeꞌe. \v 5 \x - \xo 5.5 \xt Stt 49.9, Ais 11.1,10\x*Pe walip hlaꞌ bwore bworenge bongol ende luku ŋana ŋam na, “Na ilil, na pakai. Etekeꞌe! Miyeꞌ ŋaiye nal yerme bamtihei Juta taꞌe laion\f + \fr 5.5 \ft Na etekeꞌe yipihinge laion Rev 4.7.\f* pe, kin loumwah tikin Dewit si yohe wondoh pe, kin tatame ŋaiye ka esembele ŋap yaih syepumbur hoi uku, ŋaiye si yupwaiꞌe tup pe, ka isilme tup uku.” \p \v 6 \x - \xo 5.6 \xt Ais 53.7, Sek 4.10\x*Pe ŋam metekeꞌe Worsip Talah gan ŋembep, ŋaiye luh yilihe luku. O lenge walip hlaꞌ miꞌ supule bongol hoye hoye, topoꞌe lenge walip hlaꞌ bwore bworenge bongol 24 jan yoyorꞌme kin. Ŋam metekeꞌe sisyep bwau sai wahriꞌ Worsip Talah, ŋaiye somohon tinge yonombe. Topoꞌe ŋam metekeꞌe sungwar syepumbur hoi, topoꞌe ŋembep syepumbur hoi, ŋaiye sai kin pe, tinge yipihinge syepumbur hoi tikin Got. Pe Got nember lenge yalꞌe yalꞌe kekep lalme. \v 7 Taꞌe luku pe, Worsip Talah nambaꞌe tup, ŋaiye tikir syep non tikin miyeꞌ, ŋaiye narp nanah luh yilihe luku. \v 8 \x - \xo 5.8 \xt Sng 141.2\x*Ŋupe ŋaiye kin nambaꞌe tup uku pe, lenge walip hlaꞌ miꞌ supule bongol hoye hoye luku, topoꞌe lenge walip hlaꞌ bwore bworenge bongol 24 luku yisarꞌe ŋimbep me Worsip Talah. Ŋilyeh ilyeh tinge yenge loutumbwah, topoꞌe dis gol, ŋaiye papararme misip, ŋaiye naihe sengehrepe pe, ŋai uku ki nalaŋatme ŋisilih titinge lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got. \v 9 \x - \xo 5.9 \xt Sng 33.3, 98.1, Ais 42.10\x*Taꞌe luku pe, tinge lalme yosoko wenersep ambaran yalme Worsip Talah yanange na, \q1 Nin bwore bwarme tatame ŋaiye na esembele ŋap yaih uku pe, \q1 na isilme etekeꞌe tup uku. Detale, tinge yambe nin nule pe, \q1 wim nin nungwisme lenge miyeꞌ tuweinge, \q1 lenge bamtihei lalme, lenge wusyep ŋimeser lalme, \q1 moi sambe lalme, topoꞌe kantri lalme. \q1 Pe tukwini tinge lalme tikin Got. \q1 \v 10 \x - \xo 5.10 \xt Kis 19.6, Rev 1.6\x*Pe nin ŋende tinge, ŋaiye ka yurp tuꞌe pris \q1 yil yoto lemame tikin Got pe, \q1 ka bepyeteme kekep lalme. \p \v 11 \x - \xo 5.11 \xt Dan 7.10\x*Topoꞌe ŋam bep mal pe, ŋam masande diꞌ lenge walip hlaꞌ wula wula sekete. Tinge yotop lenge walip hlaꞌ miꞌ supule bongol hoye hoye luku, topoꞌe lenge walip hlaꞌ bwore bworenge bongol jan yoyorꞌme luh yilihe luku. \v 12 Tinge lalme luku yosoko wenersep marnge yal hlaꞌ na, \q1 Worsip Talah, nin ŋilyehe sai ŋaiye narp nanah hlaꞌ pe, \q1 somohon tinge yambe pe, nin nule. \q1 Poi ya mahraꞌe naŋ mirisukwarme nin. \q1 Detale, nin yirise, bongol supule, topoꞌe nin miyeꞌ lowe, \q1 topoꞌe sande tekeꞌe nin ŋembere sekete, \q1 topoꞌe nin na ambaꞌe naŋ embere, \q1 topoꞌe ŋoih miꞌmiꞌ tikin Got sai me nin. \p \v 13 Miꞌe pe, ŋam masande wusyep ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, ŋaiye Got somohon ŋende, ŋaiye yarp yanah moihlaꞌ, topoꞌe ŋaiye yarp yalꞌe yalꞌe kekep, topoꞌe nangah kekep tuweihe, topoꞌe nato loh pinip pe, tinge lalme yosoko wenersep eꞌe na: \q1 Nalme kin, ŋaiye narp anah luh yilihe luku, \q1 topoꞌe nalme Worsip Talah. \q1 Poi ŋoih miꞌmiꞌ me tinge, ŋaiye yirise bongol supule, \q1 topoꞌe maŋaꞌe naŋ embere malme tinge nye nyermbe. \p \v 14 Miꞌe pe, lenge walip hlaꞌ miꞌ supule bongol hoye hoye luku yanange na, “Bwore mise!” Taꞌe luku pe, lenge walip hlaꞌ bwore bworenge bongol 24 luku yisarꞌe ŋimbep me tinge pe, yirisukwarme tinge hindi. \c 6 \s1 Worsip Talah nesembele ŋap yaih syepumbur ilyehe \p \v 1 Pe ŋam metekeꞌe Worsip Talah nesembele ŋap yaih ŋendehei pe, ŋam masande diꞌ tikin walip hlaꞌ miꞌ supule ŋendehei, ŋaiye narp laip uku tambah ŋanange wusyep pe, wonge kin tas taꞌe dululul topoꞌe plai gah. Kin ŋanange na, “Ni ot!” \v 2 \x - \xo 6.2 \xt Sek 1.8, 6.3,6\x*Aya! Ŋam bep mal pe, hos\fig Yuwor hos|src="LB00035B.tif" size="col" copy="HK" ref="6.2" \fig* wukauwe ende gwan pe, miyeꞌ ende narp nanah hos hlaꞌ uku. Kin nenge sehyikal ombor, topoꞌe tinge yaŋarꞌe galaꞌ tikin miyeꞌ, ŋaiye si yohe wondoh pe, kin nalꞌe nalꞌe narmbe wondoh pe, kin yohe lalme. \p \v 3 Ŋupe ŋaiye Worsip Talah plihe nesembele ŋap yaih hoi kin pe, ŋam masande diꞌ tikin walip hlaꞌ miꞌ supule hoi kin, ŋaiye narp laip tambah ŋanange na, “Ot eꞌe!” \v 4 \x - \xo 6.4 \xt Sek 1.8, 6.2\x*Pe hos ende plihe tas. Hos uku yaihe, topoꞌe miyeꞌ ŋaiye narp anah hos uku, si nenge ŋim ŋombor ŋembere ende, topoꞌe kin si nambaꞌe wusyep hraꞌembep, ŋaiye kin nambaꞌe bongol tatame ka ember wondoh guh kekep lalme no, lenge mitiŋ ka yurmbe yile yut tititinge ŋaiye ka yule. \p \v 5 \x - \xo 6.5 \xt Sek 6.2,6\x*Ŋupe ŋaiye Worsip Talah nesembele ŋap yaih hun kin pe, ŋam masande diꞌ walip hlaꞌ miꞌ supule hun kin uku, ŋaiye narp laip tambah mah nal hlaꞌ taꞌe leꞌe, “Ot eꞌe.” Ŋam bep mal pe, ŋam metekeꞌe hos ŋosohe ende. Miyeꞌ ŋaiye narp nanah hos teket nenge skel, ŋaiye nuluwei ŋai sai syep kin. \v 6 Pe ŋam masande diꞌ miyeꞌ ende nas nal bumbumbe me walip hlaꞌ miꞌ supule hoye hoye luku, ŋaiye yarp laip nat ŋanange taꞌe na, “Ni el ende wah nin no, lenge miyeꞌ tuweinge ka seheiꞌe ŋai. Taꞌe luku pe, yitini ŋaiye lenge miyeꞌ ka yambaꞌe ŋup ilyeh pe, luku ki tatame ŋaiye ka yiche wuhyau yambaꞌe marp malaih wit lakai, marp malaih hun bali ilyehme. Kut yukur na ende yumbune lou olip, topoꞌe lou wain.” \p \v 7 Ŋupe ŋaiye Worsip Talah nesembele ŋap yaih hoye hoye kin pe, ŋam masande diꞌ tikin walip hlaꞌ miꞌ supule hoye hoye luku, ŋaiye narp laip ŋanange na, “Ot eꞌe!” \v 8 \x - \xo 6.8 \xt Ese 14.21\x*Ŋam bep mal pe, ŋam metekeꞌe hos ende ki ŋahilyeh taꞌe miyeꞌ, ŋaiye si nule. Naŋ miyeꞌ ŋaiye narp hos uku Nule. Miyeꞌ ŋoinde plihe gande, naŋ kin Moi Lenge Miyeꞌ Yule. Got si nangange bongol nalme tinge hindi, ŋaiye ka yiyarꞌe lenge miyeꞌ tuweinge luku yil dom hoye hoye. Pe ka hindi yenge ŋim ŋombor, yember ŋasarp embere, yember wahriꞌ epwa, ŋaiye pupwa yehe, topoꞌe yember lenge yuwor telpei ka yongomb lenge miyeꞌ tuweinge dom ende luku ka yule, kut hun ka si. \p \v 9 Ŋupe ŋaiye Worsip Talah nesembele ŋap yaih syepumbur kin pe, ŋam metekeꞌe yipihinge lenge miyeꞌ ŋaiye somohonme yule jan yoto tuwihme alta tikin Got. Tinge lenge miyeꞌ uku somohonme tinge yongomb lenge yule. Detale, tinge yende wah tikin Got, topoꞌe yukur yasme ŋaiye yalaŋatme wusyep tikin Got. \v 10 Lenge yipihinge titinge miyeꞌ yule luku tambah mah yal hlaꞌ yanange taꞌe leꞌe, “Got, nin Lahmborenge, ŋaiye bepeteme moihlaꞌ, topoꞌe kekep, nin holi, bwore mise supule, topoꞌe nin miyeꞌ mise. Iyai, ŋup yukuriye sai, ŋaiye na iyarꞌe, topoꞌe na ungwisme yitini pupwa el lenge mitiŋ, ŋaiye teter yarp kekep, ŋaiye somohon tinge pwamb poi?” \v 11 Got nangange ŋaiyuwat sokoloh wukauwe ilyeh ilyeh nal lenge miyeꞌ yipihinge tongonose pe, ki ŋana lenge na, “Te yurp syumbe ŋumwaiye.” Ka yende tuꞌe luku yi tutume ŋaiye lenge wachaih ka yongomb lenge toꞌ tatai yip syeꞌ ka yule. Got si nalaŋatme lenge miyeꞌ tuweinge yukuriye kitikin ŋaiye ka yongomb lenge ka yule. \p \v 12 \x - \xo 6.12 \xt Ais 13.10, Jol 2.10,31, 3.15, Mat 24.29, Mak 13.24-25, Luk 21.25, Rev 11.13, 16.18\x*Ŋam metekeꞌe ŋupe ŋaiye Worsip Talah nesembele ŋap yaih syepumbur ilyeh kin pe, yoime ŋembere supule ŋondolꞌme. Ŋau ki ŋosohe taꞌe ŋaiyuwat ŋosohe, o wundehei ŋaiye waŋarꞌe pe, ti wa miꞌe supule pe, ti wa yaihe taꞌe wim. \v 13 \x - \xo 6.13 \xt Ais 34.4\x*Lenge nowas tahar tiye yate jah kekep ŋahilyeh taꞌe lou ŋip esep ŋumun, ŋaiye yohe ŋembere tahar ŋondolꞌme no, tinge tipir jah. \v 14 \x - \xo 6.14 \xt Rev 16.20\x*Kut ŋaitem si nal miꞌe taꞌe musyukurp, ŋaiye nin chichurꞌe nihnom gah no, ni ŋinyem. O hwate lalme topoꞌe ailan lalme tahar nasme luh, ŋaiye ki si sai yere nal luh umun. \p \v 15 \x - \xo 6.15 \xt Ais 2.19,21\x*Taꞌe luku pe, lenge kiŋ kekep eꞌe, topoꞌe lenge miyeꞌ ondoh embere moiye moiye kekep eꞌe, topoꞌe lenge miyeꞌ mbep, ŋaiye bepyeteme lenge mitiŋ, ŋaiye yende wondoh, topoꞌe lenge miyeꞌ embere embere, topoꞌe miyeꞌ lowe, topoꞌe lahmende ŋaiye yende wah tuwihme miyeꞌ ende, topoꞌe lahmende ŋaiye narp hlaininge, topoꞌe lenge mitiŋ lalme ka tuhur yekepe yaŋah, ŋaiye ka yi tise yil hwate mbris, lakai yi yoto map. \v 16 \x - \xo 6.16 \xt Hos 10.8, Luk 23.30\x*Tinge tahar jal yalꞌe yalꞌe yalme hwate, topoꞌe erngenem nange ka yuta bumbe tinge yi juh no, miyeꞌ ŋaiye narp nanah luh yilihe luku yukur ka se etekeꞌe tinge, topoꞌe Worsip Talah yukur tatame ŋaiye ka se angang lenge nihe syohe. \v 17 \x - \xo 6.17 \xt Jol 2.11, Mal 3.2\x*Bwore mise, ŋup embere ŋaiye ka hindi yuwilꞌe yember ŋoihmbwaip nihe tinge hindi si nat miꞌe. Lahmende tatame ŋaiye ka si tupwaihme nihe syohe luku no, ka orp bwore? Pakai! \c 7 \s1 Lenge miyeꞌ tuweinge 144,000 Israel yambaꞌe wutuꞌ \p \v 1 \x - \xo 7.1 \xt Jer 49.36, Dan 7.2, Sek 6.5\x*Ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku nat nal miꞌe pe, ŋam metekeꞌe lenge walip hlaꞌ miꞌ supule hoye hoye jan yal kekep tikih hoye hoye burumbur yonyorꞌme kekep. Tinge syep yarpe yohe hoye hoye yenge sai no, yukur tatame ŋaiye ka si yusupurꞌe kekep, loh pinip topoꞌe lou, pakai. \v 2 Pe ŋam metekeꞌe walip hlaꞌ ende nase nal ŋaiye ŋau ŋanah nat. Kin nenge wutuꞌ tikin Got, ŋaiye narp laip, nange ka alaŋatme lenge miyeꞌ tuweinge kin pe, ki wusyep bar marnge nal lenge walip hlaꞌ miꞌ supule hoye hoye pe, kin nangang lenge bongol, ŋaiye ka yende yumbune kekep topoꞌe loh pinip. \v 3 \x - \xo 7.3 \xt Ese 9.4,6\x*Te yenge si ti, ya monote wutuꞌ tikin Got yer mil nungup lenge miyeꞌ tuweinge kitikin lalme no, ya se sisyeme tinge ti, pa yende yumbune kekep, topoꞌe loh pinip, topoꞌe lou. \v 4 Miꞌe pe, ŋam masande miyeꞌ ende ŋana ŋam nange lenge walip hlaꞌ si yonote wutuꞌ tikin Got yal nungup lenge miyeꞌ tuweinge 144,000. Lenge miyeꞌ tuweinge leꞌe, tinge lalme yase bamtihei syepumbur umbur hoi titinge Israel yat. \p \v 5 Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge 12,000 tikin bamtihei Juta, ŋaiye yambaꞌe wutuꞌ, topoꞌe bamtihei tikin Ruben 12,000, topoꞌe bamtihei tikin Gat 12,000, \v 6 topoꞌe bamtihei tikin Aser 12,000, topoꞌe bamtihei tikin Naptali 12,000, topoꞌe bamtihei tikin Manase 12,000, \v 7 topoꞌe bamtihei tikin Simeon 12,000, topoꞌe bamtihei tikin Livai 12,000, topoꞌe bamtihei tikin Isakar 12,000, \v 8 topoꞌe bamtihei tikin Sebulun 12,000, topoꞌe bamtihei tikin Josep 12,000, topoꞌe bamtihei tikin Benjamin 12,000. Lenge miyeꞌ tuweinge luku, tinge lalme yambaꞌe wutuꞌ tikin Got. \s1 Wondoh embere tahar anah moihlaꞌ \p \v 9 Miꞌe pe, ŋam plihe bep mal pe, ŋam metekeꞌ lenge miyeꞌ tuweinge wondoh embere, ŋaiye yukur tatame lahende ka gonose. Lenge mitiŋ uku yase moiye moiye, topoꞌe tinge bamtihei ilyeh ilyeh kekep eꞌe, topoꞌe wusyep ŋimeser lalme, topoꞌe wahriꞌ ilyeh lalme sungul ya jahilyeh jan ŋembep tikin Miyeꞌ, ŋaiye narp luh yilihe hindi Worsip Talah. Tinge lalme dendeꞌ hihyilih wukauwe, topoꞌe tinge ilyeh ilyeh yenge kakah mwimwai sai syep tinge. \v 10 Tinge tambah mah yal hlaꞌ yanange na, “Got poi, ŋaiye narp luh yilihe kitikin, topoꞌe Worsip Talah, tinge hindi yungwisme poi.” \v 11 Pe lenge walip hlaꞌ lalme jan yonyorꞌme luh yilihe, topoꞌe lenge miyeꞌ ondoh embere yotop lenge walip hlaꞌ miꞌ supule hoye hoye ŋaiye yarp laip. Tinge lalme luku ya jah tumbuhuroroꞌe yate pe, tinge yahraꞌe naŋ tikin Got. \v 12 Tinge yanange taꞌe leꞌe, \q1 Mise, poi ŋoih miꞌmiꞌ me nin, detale, nin yirise supule. \q1 Sande tekeꞌe nin ka embere sekete. \q1 Poi mirisukwarme nin, topoꞌe poi yale naŋ embere me nin, \q1 topoꞌe nin ilyehe sai, nin Lahmborenge bongol sekete. \q1 Nin ilyehe sai, nin Got poi, ŋaiye narp nye nyermbe. Mise. \m \v 13 Miꞌe pe, miyeꞌ ondoh ende ŋisilih ŋam na, “O mitiŋ mune leꞌe dendeꞌ hihyilih wukauwe leꞌe? Tinge yase la ŋai yat?” \v 14 \x - \xo 7.14 \xt Dan 12.1, Mat 24.21, Mak 13.19\x*Pe ŋam maname na, “Lahmborenge, ŋam yukur sisyeme, nin sisyeme.” \p Taꞌe luku pe, ki ŋana ŋam na, \q1 Lenge miyeꞌ tuweinge leꞌe, \q1 tinge yambaꞌe mane embere tikin kekep eꞌe miꞌe pe, leꞌe tinge yat. \q1 Tinge si yenge wim tikin Worsip Talah yungurhme hihyilih tinge \q1 ŋaiye ka wukauwe. \q1 \v 15 Pe leꞌe tehei kin ti, tinge yate jan yonyorꞌme luh yilihe tikin Got, \q1 topoꞌe nyermbe nyermbe ŋupe ŋau tinge yahraꞌe naŋ tikin Got \q1 yarp yoto yukoh yirise tikin Got. \q1 Miyeꞌ ŋaiye nyermbe nyermbe narp luh yilihe luku, \q1 se ka orp embepteme tinge. \q1 \v 16 \x - \xo 7.16 \xt Ais 49.10\x*Yukur tatame ŋaiye nimbot ka ongomb lenge, \q1 topoꞌe ka se yusyunde wonge salah \q1 lakai ŋau ka oworꞌe nihe guh gut lenge, pakai. \q1 \v 17 \x - \xo 7.17 \xt Sng 23.1-2, Ais 25.8, 49.10, Ese 34.23\x*Detale, Worsip Talah ŋaiye gan luh yilihe \q1 se ka bepeteme tinge. \q1 Topoꞌe ka se eleŋeime lenge enge el luh bwore, \q1 ŋaiye pinip miꞌ supule nawe nangang lenge laip. \q1 Pe Got ka ihyete bepinip upwaihme ŋembep tinge pe, \q1 ŋembep pinip tinge ka miꞌe ko. \c 8 \s1 Worsip Talah nesembele ŋap yaih, ŋaiye syepumbur hoi \p \v 1 Ŋupe ŋaiye Worsip Talah nesembele ŋap yaih syepumbur hoi kin pe, moihlaꞌ syumbe sai ŋumwaiye, diꞌ wusyep mahe titire ŋai pakai supule sai taꞌe ŋaiye hap aua. \v 2 Pe ŋam metekeꞌ lenge walip hlaꞌ syepumbur hoi jan ŋembep tikin Got pe, kin nangang lenge ŋoih syepumbur hoi. \p \v 3 \x - \xo 8.3 \xt Kis 30.1,3, Amo 9.1\x*Pe walip hlaꞌ ende, ŋaiye nenge yaŋ gol, ŋaiye ŋaiꞌe ŋaiꞌe sengehrepe tahaiꞌ nate gan sehei me alta. Tinge yaŋaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye misip naihe sengehrepe wula wula sekete, topoꞌe ŋisilih titinge lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got, ŋaiye ka e unuh alta gol no, misip bwore ka iꞌme elme luh yilihe ŋaiye Got narp. \v 4 Pe misip nihnom tikin ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye naihe sengehrepe, topoꞌe ŋisilih titinge lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got, ŋaiye tahaiꞌ nangah yaŋ uku, ŋaiye walip hlaꞌ nenge si naihe nanah me Got. \v 5 \x - \xo 8.5 \xt Kis 19.16, Wkp 16.12, Ese 10.2, Rev 11.19, 16.18\x*Miꞌe pe, walip hlaꞌ uku nambaꞌe nih sukwilip, ŋaiye tikir alta luku ŋonorh na gah yaŋ, ŋaiye misip nihnom uku naihe sengehrepe pe, ki ŋiche na gah kekep. Ŋupe ŋaiye ki ŋiche nih na gah pe, ki tahar dululul nal liki, ki tahar plai plai plai nanah ŋaitem pe, ki naŋarꞌe nalꞌe nalꞌe pe, yoime ŋondolꞌme. \s1 Walip hlaꞌ hoye hoye yunduhulꞌe ŋoih tinge \p \v 6 Taꞌe luku pe, lenge walip hlaꞌ syepumbur hoi, ŋaiye yenge ŋoih syepumbur hoi yende miꞌmiꞌ no, ka yunduhulꞌe. \p \v 7 \x - \xo 8.7 \xt Kis 9.23-25, Ese 38.22\x*Pe walip hlaꞌ ŋendehei ŋunduhulꞌe ŋoih kin pe, ŋisih tahar gwah taꞌe ŋeser gul, topoꞌe nih terŋenge ŋoto wim nate gah kekep. Taꞌe luku pe, nih ono kekep dom ende, topoꞌe lou lalme dom ende, ŋaiye tinge si jonose yiyarꞌe yember dom hun. Kom nih ono peperiyeh lalme. \p \v 8 Walip hlaꞌ hoi kin ŋunduhulꞌe ŋoih kin pe, nih tahar riri sai ŋainde ŋembere taꞌe hwate pe, ki tahar na gah ŋoloh pinip. Ki taꞌe ŋaiye tinge si jonose yiyarꞌe loh pinip dom hun. Pe loh pinip dom ende luku ki sai taꞌe wim. \v 9 Ŋuyoꞌ topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe syeꞌ loh pinip, ŋaiye tinge si jonose yiyarꞌe dom hun pe, dom ende tinge yule lalme, kut hoi yarp. Plihe topoꞌe loumbil pinip, ŋaiye tinge si yiyarꞌe yember dom hun pe, dom ende tinge ŋowor tirtatar pupwa supule, kut hoi sai. \p \v 10 \x - \xo 8.10 \xt Ais 14.12\x*Walip hlaꞌ hun ŋunduhulꞌe ŋoih kin pe, wutukun embere tahar tongoꞌ nase ŋaitem naŋarꞌe taꞌe nih sarah gah kekep. Kin na gah mih dornge syeꞌ, topoꞌe pinip bwore, ŋaiye tinge si jonose yiyarꞌe yal dom hun. \v 11 \x - \xo 8.11 \xt Jer 9.15\x*Naŋ wutukun uku tinge jalme loumwah sepele, ŋaiye pupwa yehe wondohe. Taꞌe luku pe, pinip bwore ŋaiye tinge si jonose yiyarꞌe yal dom hun uku pe, wutukun uku ŋende loumwah dom ende pupwa sepele wondohe supule. Pe lenge mitiŋ wula wula yonoꞌe pinip pupwa luku pe, tinge lalme yule. \p \v 12 \x - \xo 8.12 \xt Ais 13.10, Ese 32.7, Jol 2.10,31, 3.15\x*Walip hlaꞌ hoye hoye ŋunduhulꞌe ŋoih kin pe, yirise tikin ŋau, wundehei topoꞌe nowas yal yisye dom hun. Pe yirise ŋaiye dom ende tinge luku pupwa yepelmbe supule. Topoꞌe dom ende ŋaiye ŋau, topoꞌe ŋup pe, yirise tinge hindi yukur yuworꞌe naŋarꞌe. \v 13 Miꞌe pe, ŋam bep mal pe, ŋam metekeꞌe ŋinjet hapsalambwai ende tale tale gan nanah hlaꞌ. Pe ŋam masande ki ŋanange wusyep taꞌe miyeꞌ taꞌe leꞌe, “Ŋoihginir, ŋoihginir, ŋoihginir iyai amai mende lalme, ŋaiye yarp kekep! O sehei woh pa yusyunde diꞌ ŋoih lenge walip hlaꞌ hun ka yunduhulꞌe ŋoih pe, mane ŋembere pupwa ka ot lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yarp kekep no.” \c 9 \s1 Walip hlaꞌ syepumbur ŋunduhulꞌe ŋoih kin \p \v 1 Taꞌe luku pe, walip hlaꞌ syepumbur ŋunduhulꞌe ŋoih kin pe, ŋam metekeꞌe wutukun embere tiye nasme moihlaꞌ na dul gah kekep. Pe nal syep wutukun uku, tinge si yaŋaꞌe lousikan tikin kohmap ŋeheh, ŋaiye gululul na gah nal. \v 2 \x - \xo 9.2 \xt Stt 19.28\x*Wutukun uku kumbur kohmap ŋeheh pe, nihnom tahar ŋuruwih ŋanah taꞌe ŋaiye ni ŋesekeh wah, ŋaiye syipsyap teter bilmbil no, kin de nihnom sekete li! Nihnom uku gumunge supule tatme ŋaitem, ŋaiye ŋau ka oworꞌe aŋarꞌe pe, ki yepelmbe. \p \v 3 \x - \xo 9.3 \xt Kis 10.12-15\x*Pe lenge sipit kukuhurꞌme tahar yase nihnom uku yate jah kekep. Lenge sipit kukuhurꞌme luku, Got si nangang lenge bongol, ŋaiye ka yengelꞌ lenge mitiŋ no, ka yisyunde syohe tuꞌe pirp, ŋaiye tengel. \v 4 \x - \xo 9.4 \xt Ese 9.4\x*Got si ŋana lenge na, “Pa yusme lou topoꞌe syipsyap, topoꞌe peperiyeh ka si, kut yende yumbun lenge mitiŋ, ŋaiye yukur si yambaꞌe wutuꞌ ŋam yal nungup tinge.” \v 5 Topoꞌe ki ŋana lenge sipit na, “Wah yip uku, ŋaiye pa yengelꞌ lenge, topoꞌe yangang lenge nihe syohe pe, wah uku ka si tutume wundehei syepumbur. Kut prepwan ŋaiye pa yongomb lenge ka yule, na pakai.” O syohe ŋaiye ka yusyunde pe, ki taꞌe syohe embere, ŋaiye miyeꞌ ende ŋasande ŋupe ŋaiye pirp nengelꞌe. \v 6 \x - \xo 9.6 \xt Jop 3.21, Jer 8.3\x*Dindiꞌ ŋup uku pe, lenge miyeꞌ tuweinge ka yekepe yaŋah, ŋaiye ka yule, kom pakai. Topoꞌe ka yusyunde, ŋaiye ka yule, kom yukur ka yule. \p \v 7-8 \x - \xo 9.7-8 \xt Jol 1.6, 2.4\x*Lenge sipit kukuhurꞌme luku ŋahilyeh taꞌe lenge hos, ŋaiye si yende miꞌmiꞌ jan no, ka yurmbe wondoh. Ŋembep mohro tinge taꞌe miyeꞌ, topoꞌe nanah ŋondoh tinge pe, tinge taŋar galaꞌ gol, topoꞌe ŋondoh waih tinge taꞌe ŋaiye lenge tuweinge. O ŋesep tinge pe, tikin taꞌe yuwor telpei ende, ŋaiye tinge jalme laion.\f + \fr 9.7-8 \ft Na etekeꞌe yipihinge laion Rev 4.7.\f* \v 9 \x - \xo 9.9 \xt Jol 2.5\x*Wihmbwah ain ŋaparaꞌe hehernge tinge, topoꞌe ŋupe ŋaiye tinge hihiri pe, nin nasande diꞌ yohe tinge taꞌe karis wondoh, ŋaiye lenge hos jite no, tinge lenge sipit kukuhurꞌme luku mondom sai taꞌe lenge pirp.\fig Karis wondoh titinge Rom|src="HK00191B.tif" size="span" copy="HK" ref="9.9" \fig* \v 10 Wah tinge ŋaiye ka yengelꞌe lenge, topoꞌe yangang lenge nihe syohe pe, wah uku ka si tutume wundehei syepumbur. \v 11 Miyeꞌ ondoh tinge ende narp. Kin walip hlaꞌ, ŋaiye bepeteme ŋeheh, ŋaiye tikin gululul na gah nal. Naŋ miyeꞌ uku, ŋaiye wusyep ŋimeser lenge Hibru pe, tinge jalme Abadon. O wusyep ŋimeser lenge Grik pe, tinge jalme Apolyon. Naŋ tehei Apolyon pe, kin miyeꞌ ŋaiye ŋende yumbune ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei lalme. \v 12 Mane hun kin pe, ŋoinde si nat nal, kut hoi lope teter sai ka ot. \s1 Walip hlaꞌ syepumbur ŋilyeh ŋunduhulꞌe ŋoih kin \p \v 13 \x - \xo 9.13 \xt Kis 30.1-3\x*Miꞌe pe, ŋam masande walip hlaꞌ, ŋaiye syepumbur ŋilyeh ŋunduhulꞌe ŋoih kin pe, ŋam masande diꞌ wonge miyeꞌ nat bumbe ŋoih hoye hoye, ŋaiye sai hendeinge gol tikihe hoye hoye umbur mbur luku, ŋaiye tate ŋembep tikin Got nat. \v 14 Diꞌ uku ŋaname walip hlaꞌ syepumbur ŋilyeh, ŋaiye nenge ŋoih na, “Esembele lenge walip hlaꞌ hoye hoye, ŋaiye somohonme Got narpe tinge yarp mih embere Yupretis!” \v 15 Walip hlaꞌ syepumbur ŋilyeh uku ŋesembele lenge walip hlaꞌ hoye hoye luku no, ka yongomb lenge miyeꞌ tuweinge dom ende, ŋaiye tinge si yoworꞌe yiyarꞌe lenge dom hun. Kut hoi teter ka yurp. Lenge walip hlaꞌ miꞌ supule hoye hoye luku somohonme Got narpe tinge nenge sai tatame ŋup kitikin uku, ŋaiye tinge ka yila yongombe lenge miyeꞌ tuweinge luku. \v 16 Pe miyeꞌ ende ŋana ŋam na, wutuꞌ lenge miyeꞌ wondoh, ŋaiye yarp hos uku tatame 200 million. \p \v 17 Leꞌe tange ŋam, ŋaiye ŋam metekeꞌe lenge hos, topoꞌe lenge miyeꞌ, ŋaiye yarp hos uku taꞌe leꞌe: Wihmbwah ain, ŋaiye lenge miyeꞌ jah no, tinge yuhrumbe yal hehernge tinge pe, ki yaihe taꞌe nih, ŋumune taꞌe nihnom, topoꞌe sorpohe taꞌe ŋeser salpa. O lenge hos pe, ŋondoh tinge taꞌe yuwor telpei ende, ŋaiye tinge jalme laion. Kut mut tinge pe, nihilim topoꞌe nihnom. Ko mut yumbun tinge ki tas nalꞌe nalꞌe taꞌe nih, topoꞌe nihnom tikin ŋeser salpa ŋaiye ki naihe pupwa supule. \v 18 Ŋai pupwa hun uku, ŋaiye tas mut hos uku pe, nih, nihnom, topoꞌe ŋeser salpa nongomb lenge miyeꞌ tuweinge lalme dom ende, ŋaiye tinge si yoworꞌe yiyarꞌe lenge yal dom hun. \v 19 Bongol lenge hos, ŋaiye ka yongombe yende yumbun lenge miyeꞌ tuweinge sai mut tinge, topoꞌe nal mondom. Mondom tinge ki taꞌe hwaŋ, ŋaiye ŋondoh sai. Pe tinge yenge ŋai uku yongomb lenge mitiŋ taꞌe hwaŋ ŋaiye totohot. \p \v 20 \x - \xo 9.20 \xt Sng 115.4-7, 135.15-17, Dan 5.23\x*O lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋoinde, ŋaiye ŋai pupwa hun uku yukur nongombe ŋende yumbun lenge pe, tinge yukur yaŋaꞌe teket me got homboꞌe, ŋaiye tinge yenge syep tinge taihelou yende. Topoꞌe tinge yukur yasme, ŋaiye yahraꞌe naŋ tikin yipihinge pupwa, ŋaiye miyeꞌ yenge gol, silwa, bras, topoꞌe ŋeser, topoꞌe lou yende, ŋaiye yukur tatame ka yusyunde wusyep, topoꞌe ka yininge wusyep, topoꞌe ŋaiye ka yile yut, pakai. \v 21 Lenge mitiŋ uku yukur yimbilme ŋoihmbwaip pupwa tinge, ŋaiye yongombe lenge miyeꞌ yule, topoꞌe yende ŋimbim yar, topoꞌe yende niŋ pinip yar, topoꞌe ŋaiye tinge yende ŋendei, pakai supule. \c 10 \s1 Tup ŋaiye walip hlaꞌ nenge \p \v 1 Ŋam plihe mate tange pe, ŋam metekeꞌe walip hlaꞌ bongol supule ende nase moihlaꞌ gah. Mwahit ŋoyorꞌme kin taꞌe ŋaiye kin dendeꞌ hihyilih, topoꞌe ŋuyul sai ŋoyorꞌme ŋondoh kin. O ŋembep mohro kin naŋarꞌe taꞌe ŋau, topoꞌe ŋihip kin taꞌe nih. \v 2 Nal syep kin pe, kin nenge tup malaih ende. Tup uku yukur tinge bume. Walip hlaꞌ uku ŋahraꞌe ŋihip non kin nikil nanah loh pinip hlaꞌ, kut ŋihip yaŋgam sai nate gah kekep. \v 3 Pe ki tambah mah gal nal hlaꞌ taꞌe laion,\f + \fr 10.3 \ft Na etekeꞌe yipihinge laion Rev 4.7.\f* ŋaiye nas. Ŋupe ŋaiye kin gal miꞌe pe, ŋaitem ki dulul ni syepumbur hoi nungwisme wusyep kin. \v 4 Dindiꞌ ŋup uku ŋaiye ŋaitem dulul ni syepumbur hoi pe, ŋam da minge wusyep, ŋaiye ŋam masande. Kom ŋam masande miyeꞌ ende narp nanah moihlaꞌ ŋana ŋam taꞌe leꞌe, “Yukur na inge ŋaimune ŋaiye nin si ŋasande, na pakai. Ka si ŋoihmbwaip tei.” \p \v 5 \x - \xo 10.5 \xt Kis 20.11, Lo 32.40, Dan 12.7, Amo 3.7\x*Miꞌe pe, walip hlaꞌ ŋaiye si ŋam metekeꞌe gan loh pinip topoꞌe kekep ŋahraꞌe syep non kin nanah moihlaꞌ pe, \v 6 kin nupwaiꞌe wusyep mise bongol topoꞌe Got, ŋaiye narp laip nye nyermbe. Kin Got ŋaiye ŋende moihlaꞌ, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, ŋaiye sai nato luku, topoꞌe kin ŋende kekep, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye sai nato luku. Topoꞌe kin ŋende loh pinip topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye sai nato luku pe, kin ŋanange na, “Got yukur ka se eseperhme enge gwaingwaiye si, pakai.” \v 7 Kom ŋupe ŋaiye walip hlaꞌ syepumbur hoi ka unduhulꞌe ŋoih kin pe, Got ka ember ŋaimune ŋaiye sai tase ka tus halhale luku ot, ka teŋei esep gunde, ŋaiye somohonme kin ŋana lenge miyeꞌ wah kin lenge profet. \p \v 8 \x - \xo 10.8 \xt Ese 2.8–3.3\x*Taꞌe luku pe, ŋam plihe masande diꞌ miyeꞌ ende nase moihlaꞌ nat ŋana ŋam taꞌe leꞌe na, “El ambaꞌe tup uku, ŋaiye si sisil tikir nal syep tikin walip hlaꞌ, ŋaiye gan nal loh pinip topoꞌe kekep.” \p \v 9 Ŋam malme walip hlaꞌ pe, ŋam misilihme kin, ŋaiye ka pule tup malaih uku. Pe ki ŋana ŋam na, “Ambaꞌe pe, na ono. Nato mut nin pe, se ka bwore nehe tuꞌe ŋimbip yihim, kom ŋupe ŋaiye na kumburꞌe pe, se na sepele ende yumbune tapam nin.” \v 10 Ŋam mambaꞌe tup malaih uku sai syep kin pe, ŋam mono. Kin bwore miꞌ nehe taꞌe ŋimbip yihim nato mut ŋam. Kom ŋupe ŋaiye ŋam si kumburꞌe miꞌe pe, ki sepele ŋende yumbune tapam ŋam. \v 11 Taꞌe luku pe, tinge yana ŋam na, “Na plihe inge wusyep profet me ŋaimune ŋaiye Got si ŋanange ka ende elme lenge miyeꞌ tuweinge moiye moiye lalme, wahriꞌ ilyeh lalme, ŋaiye yanange wusyep ŋimeser ilyeh ilyeh tongonose, topoꞌe lenge kiŋ.” \c 11 \s1 Miyeꞌ hoi yanange yalaŋatme wusyep \p \v 1 \x - \xo 11.1 \xt Ese 40.3, Sek 2.1-2\x*Miyeꞌ ende pwale lou ende ŋaiye lenge mitiŋ yenge yekemberꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe pe, Got ŋana ŋam na, “El ekemberꞌe yukoh yirise ŋam topoꞌe alta, topoꞌe gonose lenge mitiŋ, ŋaiye yahraꞌe naŋ ŋam yarp yoto yukoh yirise luku. \v 2 \x - \xo 11.2 \xt Luk 21.24\x*Kut prepwan ŋaiye na ekemberꞌe luh lalme ŋaiye sai ŋoyorꞌme yukoh yirise. Detale, ŋam Got si mangange luh uku malme lenge mitiŋ, ŋaiye yukur tinge Juta. Tinge ka yurp yengeryew yile yut moi holi bwore mise supule tutume wundehei 42. \v 3 Pe ŋam ma mangange bongol lenge miyeꞌ wah ŋam hoi ka yiche wusyep mise ŋam yilꞌe yilꞌe kekep eꞌe. Tinge hindi ka dendeꞌ hihyilih ŋosohe, ŋaiye yasambe ŋoihginir tinge hindi pe, ka hindi yiche wusyep ŋam yi tutume ŋup 1,260. \p \v 4 \x - \xo 11.4 \xt Sek 4.3,11-14\x*Lenge miyeꞌ hoi, ŋaiye yalaŋatme wusyep mise tikin Got, ka jin ŋembep tikin Lahmborenge ŋaiye bepteme kekep lalme. Tinge luku pe, tinge taꞌe lou olip hoi, topoꞌe nih lam hoi ŋaiye tate. \v 5 Ŋaiye miyeꞌ ende ŋasande, ŋaiye ka ongombe tinge hindi pe, nih ka tus mut tinge hindi pe, ka ono lenge wachaih tinge hindi. Taꞌe luku pe, Got ka ongombe lahmende, ŋaiye yala yongomb lenge hindi ka yule junde yaŋah uku. \v 6 \x - \xo 11.6 \xt Kis 7.17-19, 1Sam 4.8, 1Ki 17.1\x*Got ka angange bongol me tinge hindi, ŋaiye tinge tatame ka yupwaiꞌe ŋisih no, yukur tatame ŋaiye ŋisih ka guh dindiꞌ ŋupe ŋaiye ka hindi yiche wusyep kin, pakai. Got ka plihe angange lenge bongol, ŋaiye ka hindi yimbilme pinip lalme yil tuꞌe wim. Topoꞌe Got se ka angange bongol me tinge hindi, ŋaiye ka hindi yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei pupwa, ŋaiye ka ende yumbune miyeꞌ tuweinge lalme juh kekep. Tinge hindi tatame ŋaiye ka yende ŋai uku junde ŋasande tinge hindi. \p \v 7 \x - \xo 11.7 \xt Dan 7.7,21, Rev 13.5-7, 17.8\x*Ŋupe ŋaiye ka hindi yiche wusyep tikin Got miꞌe pe, yowor telpei ende ka ose ŋeheh, ŋaiye tikin gululul na gah nal supule unuh pe, ka otop lenge ormbe. Ka yohme tinge hindi pe, ka ongomb lenge hindi ka yule. \v 8 \x - \xo 11.8 \xt Ais 1.9-10\x*Wahriꞌ tinge hindi ka inir ŋahwikin halhale el moi embere luku, ŋaiye somohonme lenge mitiŋ yuluwei Lahmborenge tinge hindi yal loutungwarmbe. Tinge jalme moi embere luku yanange tap angalau yenge yal nange Sodom, lakai Isip. \v 9 Lenge moiye moiye kekep lalme, lenge miyeꞌ tuweinge lalme, topoꞌe wusyep ŋimeser ilyeh ilyeh tongonose, topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge wahriꞌ ilyeh ka yetekeꞌe wahriꞌ waŋ tinge hindi ka inir tutume ŋup hun syeꞌme. Kom tinge yanange pakai, ŋaiye mitiŋ ka yambaꞌe wahriꞌ waŋ tinge hindi yenge yila yinise. \v 10 Lenge miyeꞌ tuweinge moiye moiye lalme, ŋaiye kekep ka hriphrip supulme, ŋaiye lenge miyeꞌ hoi uku si yule. Tinge ka yende wenersep embere embere, topoꞌe ka tungwisme yitini yile yut titinge. Detale, lenge profet hoi tikin Got uku, tinge yember mane embere wula wula yatme lenge miyeꞌ tuweinge lalme, ŋaiye yarp kekep. \p \v 11 \x - \xo 11.11 \xt Ese 37.10\x*Tinge hindi yule yanar bilmbil ŋup hun syeꞌme miꞌe pe, Got ka unduhulꞌe yohe kin ote oto me tinge hindi pe, tinge plihe yate tahar jan ŋihip tinge. Pe lenge mitiŋ lalme, ŋaiye yetekeꞌe tinge hindi pe, tinge yenge plai, topoꞌe hiꞌjarnge. \v 12 \x - \xo 11.12 \xt 2Ki 2.11\x*Miꞌe pe, lenge miyeꞌ hoi uku yasande diꞌ miyeꞌ ende gal nase moihlaꞌ gah ŋana lenge na, ‘Yute yunuh eꞌe.’ Taꞌe luku pe, lenge wachaih tinge hindi mbep sai me tinge pe, tinge ya yoto mwahit pe, tinge hindi ya yanah moihlaꞌ. \p \v 13 \x - \xo 11.13 \xt Rev 6.12, 16.18\x*Dindiꞌ ŋup ilyeh uku yoime ŋembere ŋanah pe, yukoh lalme nato moi malaih syepumbur umbur sai pe, ŋoinde ki turuwau, kut syepumbur hoye hoye sai. Pe lenge miyeꞌ tuweinge tatame 7,000 yule. Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp moi uku yenge plai pe, tinge yaŋaꞌe naŋ embere me Got, miyeꞌ ŋaiye narp nanah moihlaꞌ. \v 14 Mane hoi kin uku si nal miꞌe ko. Kut mane ŋaiye hun ki ŋeteꞌe ŋeteꞌe no, sehei woh ka pwar ot.” \s1 Walip hlaꞌ syepumbur hoi ŋunduhulꞌe ŋoih kin \p \v 15 \x - \xo 11.15 \xt Kis 15.18, Dan 2.44, 7.14,27\x*Miꞌe pe, ŋam masande walip hlaꞌ syepumbur hoi ŋunduhulꞌe ŋoih kin pe, ŋam masande lenge walip hlaꞌ, ŋaiye yarp moihlaꞌ yohe timbiya jah yanange na, \q1 Got poi, topoꞌe miyeꞌ ŋaiye somohonme kin nalaŋatme, \q1 ŋaiye ka ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge kin, \q1 tinge hindi bongol sekete tatame ka bepyeteme kekep lalme miꞌe pe, \q1 tinge hindi ka bepeteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme nye nyermbe. \m \v 16 Pe lenge walip hlaꞌ bwore bworenge 24, ŋaiye jan yoyorꞌme luh yilihe tikin Got ya jah tumbuhuroroꞌe yanar yahraꞌe naŋ tikin Got taꞌe leꞌe, \q1 \v 17 Got poi, poi hriphrip me nin. Nin bongol sekete. \q1 Nin ilyehe sai tukwini nin narp, topoꞌe somohonme nin narp. \q1 Tukwini nin si pasam poi bongol embere nin, \q1 topoꞌe nin narp taꞌe kiŋ bwore mise \q1 bepteme moiye moiye lalme, ŋaiye sai kekep. \q1 \v 18 \x - \xo 11.18 \xt Sng 2.5, 110.5, 115.13\x*Lenge haiten miyeꞌ tuweinge pe, ŋoihmbwaip tinge nihme nin, \q1 kom ŋup nin, ŋaiye na ende ŋoihmbwaip nihe si nat. \q1 Topoꞌe ŋup si nat, ŋaiye na ende wusyep lenge mitiŋ, \q1 ŋaiye somohonme yule. \q1 Ŋup si nat ŋaiye na angange yitini me lenge miyeꞌ wah nin. \q1 Na angange yitini elme lenge profet, \q1 topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge embere malaih lalme, \q1 ŋaiye holi bwore mise supule, \q1 ŋaiye yahraꞌe naŋ nin. \q1 Ŋup si nat, ŋaiye na ongomb lenge mitiŋ, \q1 ŋaiye yongomb lenge miyeꞌ tuweinge nalꞌe nalꞌe kekep. \p \v 19 \x - \xo 11.19 \xt Rev 8.5, 16.18,21\x*Kohmap yukoh yirise tikin Got nal moihlaꞌ mbu nal hohou sai pe, wurmbuꞌ kontrak tikin Got tate halhale. Taꞌe luku pe, dululul plaplaplai naŋarꞌe gah, topoꞌe yoime ŋondolꞌme, topoꞌe ki ŋende titire ŋembere sekete, topoꞌe ŋisih gwah taꞌe ŋeser gul. \c 12 \s1 Tuwei topoꞌe miyeꞌ pupwa Satan \p \v 1 Miꞌe pe, wutuꞌ supule ende tas sai nanah ŋaitem: tuwei ende ti dendeꞌ ŋau taꞌe hihyilih ti. Ŋihip ti tikir nanah wundehei hlaꞌ, topoꞌe ti taŋar galaꞌ ende gwah ŋondoh ti pe, wutukun syepumbur umbur hoi tikir anah. \v 2 Tuwei uku si talahe pe, ti wasande syohe ŋembere sekete, ŋaiye sehei ta waraꞌe talah pe, ti was embere embere sekete. \p \v 3 \x - \xo 12.3 \xt Dan 7.7\x*Topoꞌe wutuꞌ supule ende plihe tas sai nanah ŋaitem: hwaŋ yaihe ŋembere ende narp. Hwaŋ uku, ŋondoh kin syepumbur hoi, topoꞌe sungwar kin syepumbur umbur pe, galaꞌ tikin kiŋ tikir anah ŋondoh kin lalme. \v 4 \x - \xo 12.4 \xt Dan 8.10\x*Kin nenge mondom kin ŋuhwarnge lenge wutukun syeꞌ tikin moihlaꞌ, ŋaiye tinge si yiyarꞌe lenge dom hun pe, ŋiche dom ende na gah kekep. Kut dom hoi teter yarp yanah moihlaꞌ. Hwaŋ uku gan ŋembep tuwei, ŋaiye da waraꞌe talah nange ŋupe ŋaiye ta waraꞌe pe, ka ono talah uku. \p \v 5 \x - \xo 12.5 \xt Sng 2.9, Ais 66.7\x*Pe ti waraꞌe lahmiyeꞌ ende ŋaiye Got si nalaŋatme, nange ka enge lou ain bepeteme lenge miyeꞌ tuweinge lalme kekep eꞌe. Kom nilyehe sai walip hlaꞌ tikin Got nambaꞌe talah uku nenge nanah me Got, topoꞌe luh yilihe kitikin. \v 6 Pe tuwei uku tahar wal luh gungurar, ŋaiye miyeꞌ tuweinge yukur yarp. Nal luh moi uku pe, somohonme Got si ŋende miꞌmiꞌ me ti sai, ŋaiye ta wi wurp tutume ŋup 1,260 no, Got ka embepteme ti. \p \v 7 \x - \xo 12.7 \xt Dan 10.13,21, 12.1, Jut 1.9\x*Ŋup uku pe, yarmbe ŋembere tahar nanah moihlaꞌ. Walip hlaꞌ Maikel nenge lenge walip hlaꞌ, ŋaiye yarp tuwihme Got yarmbe yotop hwaŋ nenge lenge walip hlaꞌ kin. \v 8 Kom hwaŋ ŋembere luku nenge lenge walip hlaꞌ kin yukur bongol, ŋaiye ka yohe wondoh. Taꞌe luku pe, tinge yukur tatame ŋaiye ka plihe yurp moihlaꞌ. \v 9 \x - \xo 12.9 \xt Stt 3.1, Luk 10.18\x*Pe lenge walip hlaꞌ tikin Got yiche hwaŋ ŋembere luku, topoꞌe lenge walip hlaꞌ kin ya jah kekep. Hwaŋ uku kin hwaŋ ŋaiye somohonme narp. Naŋ kin miyeꞌ pupwa Satan. Kin miyeꞌ ŋaiye ŋende lenge miyeꞌ tuweinge yende hwap. Tinge yiche kin ya jah kekep topoꞌe lenge walip hlaꞌ kin. \p \v 10 \x - \xo 12.10 \xt Jop 1.9-11, Sek 3.1\x*Taꞌe luku pe, ŋam masande diꞌ miyeꞌ ende, ŋaiye narp nanah moihlaꞌ tambah mah ŋanange na, \q1 Tukwini Got poi si yohe wondoh miꞌe pe, \q1 tukwini bongol kin si nate tas halhale, ŋaiye ka orp tuꞌe kiŋ. \q1 Pe miyeꞌ uku ŋaiye kin si nalaŋatme, \q1 ŋaiye ka ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge kin pe, \q1 kin si nambaꞌe wutuꞌ embere, topoꞌe bongol, \q1 ŋaiye ka embepteme kekep lalme. \q1 Detale, miyeꞌ pupwa Satan yukur tatame \q1 ŋaiye ka se el gin ŋembep tikin Got ende wusyep iniꞌe \q1 lenge toꞌ tatai poi ŋupe ŋau ŋaiye tinge yende hwap. \q1 Tinge si yiche miyeꞌ pupwa luku yasme moihlaꞌ ya jah kekep. \q1 \v 11 Lenge toꞌ tatai poi si yohme Satan yoto bongol \q1 ŋaiye wim tikin Worsip Talah pe, \q1 tinge yanange yalaŋatme wusyep mise jande ŋoihmbwaip tinge, \q1 ŋaiye teŋeime. \q1 Tinge yukur ŋoiheryembe laip tititinge, \q1 topoꞌe tinge yukur hiꞌjarnge lenge wachaih \q1 ŋaiye ka yongomb lenge ka yule. \q1 \v 12 Taꞌe luku pe, yip lahmende ŋaiye yarp yanah moihlaꞌ pe, \q1 pa hriphrip supule. \q1 Kut yip lahmende ŋaiye yarp kekep, topoꞌe loh pinip pe, \q1 pa yambaꞌe nihe syohe ŋembere embere pupwa. \q1 Detale, miyeꞌ pupwa Satan si na gahme yip. \q1 Ŋoihmbwaip kin nihe supule. \q1 Detale, kin sisyeme nange ŋup kin yukur sokoloh, \q1 ŋaiye ka ende wah. \p \v 13 Ŋupe ŋaiye hwaŋ ŋetekeꞌe nange tinge si yiche kin ya jah kekep pe, ki tahar kukwame tuwei uku, ŋaiye si waraꞌe lahmiyeꞌ uku. \v 14 \x - \xo 12.14 \xt Dan 7.25, 12.7\x*Kom tinge yaŋaꞌe ŋinjet yohe hoi tikin jekum ŋembere, ŋaiye tatame ta hihiri wil moi gungurar, ŋaiye mitiŋ yukur yarp. Nal moi uku Got ka bepeteme ti tutume wahtaip hun syeꞌme no, hwaŋ yukur ka se ende yumbune ti. \p \v 15 Taꞌe luku pe, hwaŋ kusyur pinip nase mut kin tas taꞌe tongoro nawe gande tuwei uku, nange pinip ka ambaꞌe ti enge el. \v 16 Kom kekep nungwisme tuwei uku. Ki ŋowor nal umbur mbur pe, pinip lalme ŋaiye nawe nase mut hwaŋ embere luku tas nat pe, ki lal na gah kekep, ŋaiye si ŋowor. \v 17 Taꞌe luku pe, hwaŋ ŋoihmbwaip nihe pe, kin bunjenge plihe nala ende wachaih elme lenge ŋambaih talah ti. Lenge ŋambaih talah ti pe, tinge mitiŋ ŋaiye jande wusyep erŋeme tikin Got, topoꞌe tinge yalaŋatme wusyep mise tikin Jisas, ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime. \v 18 Pe hwaŋ uku na gan ŋoloh sah nal loh pinip. \c 13 \s1 Yowor telpei hoi yate tas \p \v 1 \x - \xo 13.1 \xt Dan 7.3, Rev 17.3,7-12\x*Miꞌe pe, ŋam metekeꞌe yowor telpei ŋoinde tikin tahar nase ŋoloh pinip tas. Ŋondoh kin syepumbur hoi, topoꞌe sungwar kin syepumbur umbur. Topoꞌe nanah sungwar hlaꞌ ŋilyeh ilyeh pe, galaꞌ kiŋ tikir. O nanah ŋondoh ŋilyeh ilyeh tongonose pe, tinge yainge wusyep tetehei pupwa, ŋaiye jonombaiꞌe Got sai. \v 2 \x - \xo 13.2 \xt Dan 7.4-6\x*Yowor telpei ŋoinde tikin uku taꞌe mbwat yau telpei embere. Ŋiworoh kin gandai bongol sekete taꞌe bear,\fig Yuwor bear.|src="LB00048B.tif" size="col" copy="HK" ref="13.2" \fig* topoꞌe mut kin taꞌe mut laion.\f + \fr 13.2 \ft Yipihinge tikin laion, na etekeꞌe Rev 4.7.\f* Pe hwaŋ embere naŋaꞌe naŋ embere topoꞌe bongol embere kin nalme yowor telpei uku, ŋaiye ka orp tuꞌe kiŋ. \p \v 3 Na nah ŋondoh ende tikin yowor telpei ŋoinde tikin uku pe, tinge si yonombe kin nule. Kom sisyep plihe salah pe, ki tahar bwore. Pe miyeꞌ tuweinge lalme kekep eꞌe yenge plai pe, tinge jande yowor telpei ŋaiye ŋoinde tikin. \v 4 Lenge miyeꞌ tuweinge lalme yisarꞌe ŋimbep, yaŋaꞌe naŋ embere me hwaŋ embere. Detale, kin si naŋaꞌe naŋ embere, topoꞌe bongol kin supule nal me yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin. Tinge yahraꞌe naŋ me yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin pe, tinge yanange na, “Lahmende yukur taꞌe yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin, topoꞌe lahmende tatame ŋaiye ka ormbe topoꞌe yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin, pakai.” \p \v 5 \x - \xo 13.5 \xt Dan 7.8,25, 11.36\x*Got naŋaꞌe dou me yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin, ŋaiye ka asambe bongol kitikin, topoꞌe ininge wusyep gonombaiꞌe Got. Taꞌe luku pe, ka sasambe bongol kin si el tutume wundehei 42. \v 6 Kin tahar ŋanange wusyep gereworme Got, topoꞌe gonombaiꞌe naŋ kin, topoꞌe luh moi ŋaiye kin narp, topoꞌe lenge lahmende, ŋaiye yarp ya yanah moihlaꞌ. \v 7 \x - \xo 13.7 \xt Dan 7.21\x*Got si naŋaꞌe dou me yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin uku, ŋaiye ka ormbe topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got no, ka yohme tinge. Topoꞌe Got plihe naŋaꞌe bongol nalme kin, ŋaiye ka bepeteme lenge miyeꞌ tuweinge tikin bamtihei ilyeh ilyeh, topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge moiye moiye ŋaiye wahriꞌ ilyeh, topoꞌe wusyep ŋimeser tinge ilyeh ilyeh tongonose. \v 8 \x - \xo 13.8 \xt Sng 69.28\x*Lenge miyeꞌ tuweinge lalme gah kekep ka yirisukwarme, topoꞌe yisarꞌe ŋimbep me kin, kut lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye naŋ tinge si ŋanar tup yirise, ŋaiye somohonme yerkeime, ŋaiye teter Got yukur ŋende kekep pe, tinge pakai. Tup yirise luku tikin Worsip Talah, ŋaiye lenge miyeꞌ yonombe no, kin nule. \q1 \v 9 Nin lahmende ŋaiye mungwim asande pe, mungwim gale si no, \q1 na usyunde wusyep eꞌe. \q1 \v 10 \x - \xo 13.10 \xt Jer 15.2, 43.11\x*Ŋaiye Got ka alaŋatme miyeꞌ ende \q1 nange miyeꞌ uku ka el mwahupwaiꞌe pe, \q1 kin ka el mwahupwaiꞌe. \q1 O ŋaiye Got ka alaŋatme miyeꞌ ende \q1 nange lenge miyeꞌ ka yenge ŋim ŋombor yonombe kin pe, \q1 ka yenge ŋim ŋombor yonombe kin ka ole. \q1 Ŋupe ŋaiye ŋaiꞌe ŋaiꞌe taꞌe luku ka ot pe, \q1 lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ka jin bongole, \q1 topoꞌe ka yurpe gare ŋoiheryembe mise tinge. \p \v 11 Miꞌe pe, ŋam plihe metekeꞌe yowor telpei ŋoinde tikin plihe tas nase kekep meleꞌe ŋanah. Kom ŋondoh kin pe, sungwar hoi gere sai taꞌe sungwar worsip talah pe, ki ŋanange wusyep taꞌe hwaŋ embere ende. \v 12 Ŋupe ŋaiye yowor telpei gane, ŋaiye ŋoinde tikin nambaꞌe bongol natme yowor telpei yere, ŋaiye ŋoinde tikin pe, kin ŋende wah ŋende bongolme wah pupwa tikin yowor telpei yere, ŋaiye ŋoinde tikin. Pe kin ŋende wah embere, ŋaiye ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, ŋaiye sai kekep, topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka yisarꞌe ŋimbep yirisukwarme yowor telpei yere. Sisyep ŋembere luku ŋende kin, ŋaiye tatame ka ole, kom sisyep si salah. \v 13 Ki ŋende mirakel ŋoinde tikin. Ki ŋende nih nase moihlaꞌ nate gah kekep gah ŋembep lenge miyeꞌ tuweinge lalme yetekeꞌe. \v 14 Got naŋaꞌe dou me yowor telpei ganme, ŋaiye ŋoinde tikin ka ende mirakel ende bongolme wah pupwa tikin yowor telpei yere, ŋaiye ŋoinde tikin. Ki ŋende mirakel luku pe, kin nungungwohe lenge miyeꞌ tuweinge lalme, ŋaiye yarp kekep nal yaŋah ŋoinde tikin. Ki ŋana lenge wusyep mar wondohe na, “Yip lenge miyeꞌ pa tihei lou yende yipihinge tikin yowor telpei yere, ŋaiye ŋoinde tikin, ŋaiye somohon tinge yenge ŋim ŋombor yonombe kin nule no, ki plihe tahar.” \v 15 Pe Got nasme yowor telpei ganme nange ka unduhulꞌe yohe el oto yipihinge tikin yowor telpei yere, ŋaiye tinge si taihelou yende no, yipihinge luku ka tuhur wimun pe, ka ininge wusyep. Lahmende ŋaiye yukur yisarꞌe ŋimbep yahraꞌe naŋ yirisukwarme kin pe, kin bongol tatame ŋaiye ka ininge nange ka ongomb lenge ka yule. \p \v 16 Yowor telpei ganme ŋana lenge mitiŋ lalme na, “Lenge lahmende ŋaiye yambaꞌe naŋ embere lakai, ŋaiye naŋ pakai, topoꞌe lahmende ŋaiye miyeꞌ tuweinge lowe, lakai ŋaipwa ŋiꞌ, topoꞌe lenge miyeꞌ wah pakaiye, lakai ŋaiye yarp hlaininge pe, tinge ka lalme yambaꞌe wutuꞌ ende, ŋaiye ka si syep non, lakai nungup tinge.” \v 17 Lahmende ŋaiye wutuꞌ tikin naŋ yowor telpei yukur sai syep lakai nungup tinge pe, tinge yukur tatame ŋaiye ka yiche wuhyau yambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe, topoꞌe yende windau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe, pakai. Wutuꞌ uku ki nalaŋatme naŋ lakai wutuꞌ tikin yowor telpei uku, ŋaiye ŋoinde tikin supule. \v 18 Wusyep eꞌe nalme lenge lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip tinge ŋowor tirtatar. Lahmende ŋaiye sisyeme bworerme pe, se ka sisyeme wusyep tehei tikin naŋ yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin supule. Luku pe, wutuꞌ tikin naŋ miyeꞌ, wutuꞌ eꞌe 666. \c 14 \s1 Worsip Talah ŋotop lenge miyeꞌ tuweinge kin \p \v 1 \x - \xo 14.1 \xt Ese 9.4, Rev 7.3\x*Ŋam bep mal hwate Saion pe, ŋam metekeꞌe Worsip Talah nenge lenge miyeꞌ tuweinge 144,000 kitikin jan. Na nah nungup lenge miyeꞌ tuweinge luku pe, naŋ Worsip Talah, topoꞌe naŋ Yai kin sai tinge. \v 2 Ŋam masande diꞌ ende nase moihlaꞌ gah taꞌe pinip embere, ŋaiye nate durndur gah sambe, topoꞌe taꞌe dululul ŋembere sekete. Pe ŋam masande diꞌ uku ki tas taꞌe diꞌ lenge miyeꞌ, ŋaiye jate loutumbwah.\f + \fr 14.2 \ft Na etekeꞌe yipihinge loutumbwah ŋoinde tikin tinge Rev 15.2.\f* \p \v 3 Lenge miyeꞌ tuweinge 144,000 luku jan sehei me luh yilihe tikin Got, topoꞌe walip hlaꞌ miꞌ supule hoye hoye, ŋaiye yarp laip nye nyermbe jan yal ŋembep lenge miyeꞌ bwore bworenge 24. Tinge yosoko wenersep ŋambaran ende, ŋaiye tinge ŋilyehme sisyeme, kut mitiŋ syeꞌ pakai. Got si nalaŋatme lenge miyeꞌ tuweinge 144,000 luku ŋilyehme gah bumbe lenge miyeꞌ tuweinge lalme, ŋaiye yarp kekep. \v 4 Lenge miyeꞌ tuweinge luku yukur yende niŋ pinip yar, pakai supule.\f + \fr 14.4 \ft Lenge miyeꞌ sande tekeꞌe syeꞌ ŋoiheryembe nange lenge miyeꞌ tuweinge luku yukur yisarꞌe ŋimbep me got homboꞌe.\f* Tinge yarp supun bwore miꞌ supule. Nyermbe nyermbe ŋaiye Worsip Talah nala el lai pe, tinge jande kin yal. Detale, Got si nambaꞌe tinge gah bumbe lenge miyeꞌ tuweinge lalme. Topoꞌe tinge ŋaisep ŋendehei bwore tikin wah ambaran, ŋaiye nalme Got hindi Worsip Talah. \v 5 \x - \xo 14.5 \xt Sef 3.13\x*Tinge yukur yanange wusyep homboꞌe ŋainde, yohoꞌ supule. Topoꞌe tinge yukur yende ŋainde pupwa. \s1 Lenge walip hlaꞌ hun yanange wusyep me ŋup yuwo \p \v 6 Pe ŋam metekeꞌe walip hlaꞌ ende hihiri tale tale nanah ŋaitem. Kin da ininge wusyep bwore mise tikin Got, ŋaiye sai nye nyermbe elme lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yarp kekep. Tinge ŋaiye wahriꞌ lalme, topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge lalme, ŋaiye yarp tuwihme miyeꞌ ondoh ilyeh ilyeh, topoꞌe wusyep ŋimeser tongonose ilyeh ilyeh lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yarp moiye moiye kekep lalme. \v 7 Kin tambah mah ŋanange na, “Hiꞌ jirnge Got pe, yahraꞌe naŋ kin ilyehme. Ŋup se nat sehei, ŋaiye ka iyarꞌe ŋaimune ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ilyeh ilyeh yende el wusyep kot. Yisarꞌe ŋimbep me miyeꞌ ŋaiye ŋende moihlaꞌ, kekep, loh pinip, topoꞌe pinip ŋeheh.” \p \v 8 \x - \xo 14.8 \xt Ais 21.9, Jer 51.8, Rev 18.2\x*Walip hlaꞌ ŋoinde, ŋaiye gande walip hlaꞌ, ŋaiye nal yer ŋanange na, “Moi embere Babilon si pupwa yehe supule. Mise, ti si pupwa supule. Moi Babilon si wende lenge miyeꞌ tuweinge lalme jande niŋ pinip yar, ŋaiye ti wende. Ki taꞌe ŋaiye ti wangang lenge pinip bongol, ŋaiye ka yende niŋ pinip yar pe, tinge ka yonoꞌe luku pe, ka yende kwite kwote.” \p \v 9 Walip hlaꞌ hun kin plihe gande walip hlaꞌ hoi, ŋaiye si yat yer tambah mah ŋanange na, “Lahmende ŋaiye ka asarꞌe ŋimbep ahraꞌe naŋ yirisukwarme yowor telpei ŋoinde tikin supule, topoꞌe yipihinge, ŋaiye miyeꞌ yenge syep taihelou yende no, kin nambaꞌe wutuꞌ ŋaiye sai syep, lakai nungup kin pe, ka onoꞌe pinip bongol ŋoinde tikin.” \v 10 \x - \xo 14.10 \xt Stt 19.24, Ais 51.17, Ese 38.22\x*Pinip bongol uku pe, ki ŋoihmbwaip nihe tikin Got. Kin yukur ŋuluwih me topoꞌe pinip, pakai. Got ka uwilꞌe ŋoihmbwaip nihe kin uku e guh yaŋ, ŋaiye lenge mitiŋ yukur ka tupwaihme, ŋaiye ka yonoꞌe pinip bongol uku. Lenge mitiŋ uku ka yambaꞌe nihe syohe pupwa, ŋaiye nih ŋeser woyol salpa luku susyuꞌ no, ka gute tinge guh ŋembep lenge walip hlaꞌ yirise, topoꞌe Worsip Talah. \v 11 \x - \xo 14.11 \xt Ais 34.10\x*Nih ŋaiye riri gate wahriꞌ tinge luku pe, nihnom uku ka si nyermbe nyermbe. Lenge mitiŋ, ŋaiye yisarꞌe ŋimbep yahraꞌe naŋ yirisukwarme yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin supule topoꞌe yipihinge miyeꞌ, ŋaiye miyeꞌ taihelou ŋende, topoꞌe ŋaiye wutuꞌ naŋ kin sai tinge pe, nih ka gute tinge ŋupe ŋau. Tinge yukur tatame ka yambaꞌe yohe. \v 12 Wusyep eꞌe nal lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got no, ka jin bongole. Tinge mitiŋ ŋaiye jande wusyep erŋeme kin, topoꞌe ŋoihmbwaip tinge teŋeime Jisas. \p \v 13 Miꞌe pe, ŋam masande diꞌ ende nase moihlaꞌ natme ŋam taꞌe leꞌe, “Inge wusyep eꞌe: Lenge lahmende ŋaiye ka yule yi yoto syep tikin Lahmborenge pe, tinge ka hriphrip supule. Yohe Yirise plihe ŋanange na, ‘Bwore mise supule. Ka yi yambaꞌe yohme wah nihe, ŋaiye tinge si yende. Got nangang lenge naŋ bwore. Detale, tinge si yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore yalme Lahmborenge.’” \p \v 14 \x - \xo 14.14 \xt Dan 7.13\x*Taꞌe luku pe, ŋam plihe bep mal pe, ŋam metekeꞌe ŋaitem wukauwe ende. Pe ŋam metekeꞌe miyeꞌ ende taꞌe Talah tikin Miyeꞌ narp nanah mwahit. Nanah ŋondoh kin pe, kin taŋar galaꞌ gol, topoꞌe kin nenge ŋim ŋombor, ŋaiye gandai sekete sai syep kin. \v 15 \x - \xo 14.15 \xt Jol 3.13\x*Pe walip hlaꞌ ŋoinde plihe nase yukoh yirise nanah moihlaꞌ nat pe, kin gal marnge ŋaname miyeꞌ ŋaiye narp mwahit taꞌe leꞌe, “Ende miꞌmiꞌ ŋim ŋombor nin iki, ŋaiye na talame ŋai. Detale, ŋai lalme ŋaiye sai kekep si sasarme. Leꞌe ŋup tikin ŋaiye na talame ŋai.” \v 16 Taꞌe luku pe, miyeꞌ ŋaiye narp nanah mwahit uku ŋiche ŋim ŋombor kin nate gah kekep talame ŋai. \p \v 17 Pe ŋam metekeꞌe walip hlaꞌ ŋoinde plihe nase yukoh yirise nanah moihlaꞌ tas pe, kin topoꞌe nenge ŋim ŋombor ende, ŋaiye tikin gandai sekete. \v 18 O walip hlaꞌ ŋoinde ŋaiye bepeteme nih, ŋaiye sai anah alta Got nat. Kin bongol sekete pe, kin bepeteme nih. Kin tambah mah galme walip hlaꞌ yere, ŋaiye nenge ŋim ŋombor, ŋaiye tikin gandai sekete ŋaname na, “Wain esep lalme na gah kekep, ŋaiye wah wain si gwinim. Taꞌe luku pe, enge ŋim ŋombor nin, ŋaiye gandai iki otombo wain esep wehe rome tikin kekep.” \v 19 Taꞌe luku pe, walip hlaꞌ ŋiche ŋim ŋombor kin nate gah kekep ŋotombo wain esep wehe rome pe, ŋember lalme ŋanar luh ilyeh. Miꞌe pe, kin nambaꞌe wain darah, ŋaiye ŋesep lalme teŋei ŋiche nal gah luh ŋeser ŋembere, ŋaiye tinge yenanainge wain esep. Luku ki sasambe ŋoihmbwaip nihe tikin Got.\fig Tinge yenanainge wain esep.|src="LB00106B.tif" size="span" copy="HK" ref="14.19" \fig* \v 20 \x - \xo 14.20 \xt Ais 63.3, Kra 1.15, Rev 19.15\x*Pe tinge yenanainge wain esep jan luh ŋeser embere uku, ŋaiye sai na tas woh me moi embere. Pe wim tahar nawe tas luh ŋeser embere luku, ŋaiye yisyerꞌe wain esep pe, ki nawe nal ŋaparaꞌe kekep lalme taꞌe 200 kilomita pe, wim uku ti wa wanah hlaꞌ tatame mut hos. \c 15 \s1 Lenge walip hlaꞌ syepumbur hoi yenge ŋoihmbwaip nihe syepumbur hoi tikin Got yat \p \v 1 Taꞌe luku pe, ŋam plihe metekeꞌe wutuꞌ ŋoinde tikin sai nanah ŋaitem pe, ŋam gunguru plai pe, ŋam ŋoihmeryembe wula wula. Lenge walip hlaꞌ syepumbur hoi yenge ŋoihmbwaip nihe syepumbur hoi tikin Got. Luku yuwo kin. Ŋaiye ka miꞌe pe, Got yukur ka se plihe ende ŋoihmbwaip nihe ende gunde yuwo luku, pakai, miꞌe ko. \v 2 Pe ŋam metekeꞌe ŋainde taꞌe loh pinip embere, ŋaiye tinge yenge glas yende pe, ki naŋarꞌe taꞌe nih. Ŋam plihe metekeꞌe lenge mitiŋ, ŋaiye somohonme yohe wondoh me yowor telpei ŋaiye ŋoinde tikin, topoꞌe tinge yukur yirisukwarme yipihinge kin, ŋaiye miyeꞌ taihelou yende taꞌe miyeꞌ, topoꞌe wutuꞌ ŋaiye nalaŋatme naŋ kin. Tinge yenge loutumbwah ŋoinde tikin, ŋaiye Got si nangang lenge pe, tinge jan yanah loh pinip, ŋaiye taꞌe glas uku.\fig Loutumbwah tinge ŋoinde tikin.|src="BK00175B.tif" size="col" copy="HK" ref="15.2" \fig* \v 3 \x - \xo 15.3 \xt Kis 15.1\x*Tinge yosoko wenersep tikin Moses, miyeꞌ wah tikin Got, topoꞌe Worsip Talah. Wenersep uku ki taꞌe leꞌe, \q1 Lahmborenge, nin Got, ŋaiye bongol sekete. \q1 Nin ŋende wah ŋoinde tikin, ŋaiye bongol supule no, \q1 ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye ni ŋende pe, \q1 ki bwore bwarme, topoꞌe mise supule. \q1 Nin na orp kiŋ lenge miyeꞌ tuweinge lalme nye nyermbe. \q1 \v 4 \x - \xo 15.4 \xt Sng 86.9, Jer 10.7\x*Lahmborenge, nin ŋilyehe sai, \q1 nin narp holi bwore mise supule. \q1 Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka hiꞌjirnge nin pe, \q1 ka yule naŋ embere yilme nin. \q1 Lenge miyeꞌ tuweinge lalme kekep \q1 ka yuta yisarꞌe ŋimbep yirisukwarme nin. \q1 Detale, ŋoihmbwaip bwore bwarme nin \q1 tinge si yetekeꞌ miꞌe. \p \v 5 \x - \xo 15.5 \xt Kis 38.21\x*Luku miꞌe pe, ŋam plihe bep mal pe, ŋam metekeꞌe ŋaiye tinge si chumbur kohmap tikin Luh Sel Yirise tikin moihlaꞌ. Luku yukoh sel, ŋaiye somohon wusyep erŋeme tikin Got ŋanar pe, lenge pris ya yanange wusyep topoꞌme Got. \v 6 Pe lenge walip hlaꞌ syepumbur hoi yenge ŋoihmbwaip nihe syepumbur hoi tikin Got yase yukoh uku tas, ŋaiye yende yumbun lenge miyeꞌ tuweinge lalme. Ilyeh ilyeh tinge jah hihyilih wukauwe, ŋaiye tikin miꞌ supule, topoꞌe tinge yerŋeme mwah ŋap gol yerŋeꞌe hehernge tinge. \v 7 Taꞌe luku pe, lenge walip hlaꞌ miꞌ supule bongol hoye hoye, ŋaiye yarp laip uku pe, ŋoinde tinge luku nambaꞌe yaŋ syepumbur hoi uku nangang lenge nal walip hlaꞌ syepumbur hoi. Got kin narp nye nyermbe pe, nangah yaŋ uku ŋoihmbwaip nihe kin tahaiꞌ. \v 8 \x - \xo 15.8 \xt Kis 40.34, 1Ki 8.10-11, 2Sto 5.13-14, Ais 6.4\x*Taꞌe luku pe, nato yukoh yirise tikin Got uku pe, tikin paparar me nihnom, ŋaiye tikin yirise supule ŋuruwih topoꞌe bongol tikin Got. Miyeꞌ ende yukur tatame, ŋaiye ka se e oto yukoh yirise kin uku, pakai. Ka yeseperhme lenge walip hlaꞌ syepumbur hoi uku, ka yuruꞌe ŋoihmbwaip nihe syepumbur hoi tikin Got yil ka miꞌe. \c 16 \s1 Ŋoihmbwaip nihe syepumbur hoi tikin Got turuꞌ gah lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yarp kekep \p \v 1 Miꞌe pe, ŋam masande diꞌ ende tambah mah nase yukoh yirise tikin Got nalme lenge walip hlaꞌ syepumbur hoi taꞌe leꞌe, “Yi yuruꞌe ŋoihmbwaip nihe syepumbur hoi tikin Got yi juh kekep.” \p \v 2 \x - \xo 16.2 \xt Kis 9.10\x*Taꞌe luku pe, walip hlaꞌ ŋendehei na ŋuruꞌe ŋai pupwa yehe, ŋaiye tahaiꞌ yaŋ kin uku na gah kekep. Pe sisyep yaih embere embere, ŋaiye syohe pupwa yehe tahar gerembaiꞌe wahriꞌ lenge mitiŋ, ŋaiye wutuꞌ tikin yowor telpei si sai tinge, topoꞌe tinge yisarꞌe ŋimbep yahraꞌe naŋ yirisukwarme yipihinge kin, ŋaiye miyeꞌ taihelou yende. \p \v 3 Miꞌe pe, walip hlaꞌ hoi ŋuruꞌe yaŋ kin na gah loh pinip. Pe pinip tahar nimbilme yaihe taꞌe wim miyeꞌ ŋaiye si nule pe, ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, ŋaiye yarp ya jah loh pinip yahraꞌe yule. \p \v 4 \x - \xo 16.4 \xt Kis 7.17-21, Sng 78.44\x*Walip hlaꞌ hun ŋuruꞌe yaŋ kin na gah tongoro, topoꞌe dornge, topoꞌe pinip lalme pe, pinip lalme luku tahar yimbilme yaihe taꞌe wim. \v 5 Pe ŋam masande walip hlaꞌ, ŋaiye bepeteme pinip ŋaname Got na, \q1 Got, nin bwore bwarme. Nin Got, ŋaiye tukwini nin narp, \q1 topoꞌe yerkeime nin narp. \q1 Nin si ŋiyarꞌe lenge miyeꞌ tuweinge lalme pe, \q1 ŋaimune pupwa ŋaiye nin nungwisme natme tinge pe, \q1 ki bwore bwarme supule. \q1 \v 6 Somohonme tinge yongombe lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got, \q1 topoꞌe lenge profet pe, tinge ya yuru yuruꞌe wim sai. \q1 Pe tukwini ni plihe nangang lenge wim uku no, ka yonoꞌe. \q1 Luku tinge yambaꞌe yitini me ŋaimune ŋaiye tinge si yende. \m \v 7 Miꞌe pe, ŋam masande diꞌ miyeꞌ ende nase alta ŋanange na, \q1 Got Lahmborenge, nin Bongol Sekete! \q1 Nin ŋiyarꞌe ŋaimune ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge lalme yende pe, \q1 ŋiyarꞌe nin ki bwore mise supule, topoꞌe kin bwarme. \m \v 8 Walip hlaꞌ hoye hoye ŋuruꞌe yaŋ kin nanah ŋau hlaꞌ pe, Got ŋende bongol me ŋau, ŋaiye ka oworꞌe nihe dainge gute lenge miyeꞌ tuweinge lalme. \v 9 Ŋau ŋoworꞌe nihe supule nesekeh lenge miyeꞌ tuweinge pupwa supule pe, tinge yanange ŋilim wusyep jonombaiꞌe naŋ Got, ŋaiye kin bongol sekete bepeteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa luku, ŋaiye natme tinge. Kom tinge yukur yimbilme ŋoihmbwaip pupwa tinge luku yahraꞌe naŋ bwore tikin Got, pakai. \p \v 10 \x - \xo 16.10 \xt Kis 10.21\x*Pe walip hlaꞌ syepumbur nate ŋuruꞌe yaŋ kin nanah luh tikin yowor telpei supule ŋaiye narp. Pe yepelmbe ŋaparaꞌe moiye moiye lalme, ŋaiye yowor telpei ŋoinde tikin supule bepeteme pe, lenge miyeꞌ tuweinge yono ŋilim tinge. Detale, tinge yisande syohe pupwa. \v 11 Pe tinge yiname ŋilim wusyep jonombaiꞌe Got, ŋaiye narp nanah moihlaꞌ. Detale, sisyep tinge syohe pupwa supule. Kom tinge yukur plihe yasme ŋoihmbwaip pupwa tinge, pakai. \p \v 12 \x - \xo 16.12 \xt Ais 11.15\x*Miꞌe pe, walip hlaꞌ syepumbur ŋilyeh nate ŋuruꞌe yukoh yaŋ kin na gah mih embere Yupretis. Pe mih uku nangarꞌe pe, ki ŋende yaŋah bwore ŋumwaiye me lenge kiŋ, ŋaiye ka yuse ŋau anah yut no, ka yurmbe. \v 13 Miꞌe pe, ŋam metekeꞌe lenge yipihinge pupwa hun taꞌe kwuchep. Ŋoinde nase mut hwaŋ embere tas. O ŋoinde nase mut yowor telpei yere tas, topoꞌe ŋoinde nase mut profet homboꞌe tas. (Luku yowor telpei gane.) \v 14 Lenge yipihinge pupwa luku tinge yende mirakel. Topoꞌe tinge yalꞌe yalꞌe kekep lalme yende lenge kiŋ lalme, ŋaiye yarp kekep ka yenge lenge miyeꞌ, ŋaiye yarmbe wondoh yute juhilyeh no, ka yahraꞌe wondoh topoꞌe Got Lahmborenge Bongol Sekete yoto ŋup tikin, ŋaiye ka ende wusyep kot lenge miyeꞌ tuweinge. \p \v 15 \x - \xo 16.15 \xt Mat 24.43-44, Luk 12.39-40, Rev 3.3\x*Lahmborenge Jisas ŋanange na, “Yusyunde! Ma mut hihwaiye ŋahilyeh tuꞌe miyeꞌ endei ŋaiye nat. Lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye dendeꞌ hihyilih no, yarp yeseperhme ŋam pe, tinge ka hriphrip. Detale, dindiꞌ ŋupe ŋaiye ma mut pe, yukur ka se hiꞌme miyeꞌ ende nange tinge yenge mondom samale yarp, pakai!” \p \v 16 \x - \xo 16.16 \xt 2Ki 23.29, Sek 12.11\x*Taꞌe luku pe, lenge yipihinge pupwa yenge lenge kiŋ ya jahilyeh yal moi ende. Moi uku, lenge Hibru jalme Armagedon. \p \v 17 Miꞌe pe, walip hlaꞌ syepumbur hoi nate ŋuruꞌe yaŋ kin nase ŋaitem gah. O nato yukoh yirise tikin Got pe, diꞌ mut tikin miyeꞌ ende, ŋaiye bongol nase luh yilihe tikin Got nat ŋanange taꞌe leꞌe, “Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme miꞌe ko.” \v 18 \x - \xo 16.18 \xt Rev 8.5, 11.13,19\x*Pe ki tahar dululul plaplaplai naŋarꞌe gah pe, yoime ŋaiye tikin ŋembere supule ŋanah. Yoime ŋembere ŋaiye taꞌe luku yukur somo somohonme ŋondolꞌme kekep ŋainde, pakai supule! Yoime leꞌe ki pupwa supule nengelyembe lenge yoime lalme ŋaiye somohonme. \v 19 \x - \xo 16.19 \xt Ais 51.17\x*Moi embere Babilon tahar ŋuwor hun me, topoꞌe yoime embere luku ŋende yumbune moi embere embere lalme kekep. Got yukur ŋoihsipe moi embere Babilon. Pe kin ŋende Babilon wonoꞌe wain pupwa, ŋaiye sasambe ŋoihmbwaip nihe kitikin Got. \v 20 \x - \xo 16.20 \xt Rev 6.14\x*Ŋupe ŋaiye yoime embere luku ŋanah pe, ailan ŋaiye sai nal loh pinip ya jah pinip meleꞌe, topoꞌe hwate si na gah ŋende temet. \v 21 \x - \xo 16.21 \xt Kis 9.23, Rev 11.19\x*Ŋisih sep embere embere ais taꞌe ŋeser gul, taꞌe 40 kilogram ilyeh ilyeh tahar nase ŋaitem gah nongomb lenge miyeꞌ tuweinge pe, tinge yiname ŋilim wusyep jonombaiꞌe Got. Detale, lenge ŋeser gul embere embere luku gah taꞌe ŋisih pe, nangang lenge nihe syohe embere pupwa. \c 17 \s1 Tuwei ŋaiye wende niŋ pinip yar wambaꞌe yitini pupwa \p \v 1 \x - \xo 17.1 \xt Jer 51.13\x*Taꞌe luku pe, walip hlaꞌ ende, ŋaiye syepumbur hoi uku nenge yaŋ, ŋaiye ŋoihmbwaip nihe tikin Got ŋana ŋam na, “Ot eꞌe no, ma yisam ŋaimune ŋaiye ka ende me tuwei uku ŋaiye wende niŋ pinip yar warp sehei me mih embere wula no, ta wambaꞌe yitini pupwa ti. \v 2 \x - \xo 17.2 \xt Ais 23.17, Jer 51.7\x*Lenge kiŋ yotop ti yende niŋ pinip yar. Lenge miyeꞌ tuweinge kekep yonoꞌe pinip wain ti, pe, tinge si yende kwite kwote, topoꞌe tinge jande ti yende niŋ pinip yar.” \p \v 3 \x - \xo 17.3 \xt Rev 13.1\x*Yohe Yirise gahanahme ŋam pe, kin nenge ŋam nal moi gungurar. Pe ŋam metekeꞌe tuwei ende warp wanah teket yowor telpei yaihe, ŋaiye ŋoinde tikin supule. Wahriꞌ yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin supule luku, tikin paparar me ŋilim wusyep pupwa, ŋaiye tinge yaname Got. Ŋondoh kin syepumbur hoi, topoꞌe sungwar kin syepumbur umbur. \v 4 \x - \xo 17.4 \xt Jer 51.7\x*Tuwei uku dendeꞌ hihyilih yaihe terŋenge, topoꞌe ti wenge ŋaiꞌe ŋaiꞌe, ŋaiye tinge yenge gol yende yendendeꞌme wahriꞌ titi, topoꞌe ti wungunuꞌ salpan, ŋaiye tinge yenge ŋeser, ŋaiye tikin miꞌ supule yende. Nal syep non ti pe, ti wenge yaŋ ende, ŋaiye tinge yenge gol yende. Na gah yaŋ uku pe, ki papararme ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye tikin tekepe. Ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ki sasambe niŋ pinip yar, ŋaiye ti wende. \v 5 Nanah nungup tuwei uku pe, tinge yainge wusyep tase syeꞌ sai. Wusyep uku ŋanange taꞌe leꞌe, “Ŋam Babilon Ŋembere. Ŋam tehei ŋaiye mende niŋ pinip yar wula wula sekete, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei lalme, ŋaiye pupwa yehe manar kekep.” \m \v 6 Pe ŋam metekeꞌe ti si wende kwite kwote. Detale, ti si wonoꞌe wim lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got, ŋaiye tinge yanange yalaŋatme wusyep me Jisas. Ŋupe ŋaiye ŋam metekeꞌ ti pe, ŋam menge plai pe, ŋam ŋoihmeryembe wula wula. \p \v 7 Kom walip hlaꞌ ŋana ŋam na, “Detale ti nin nenge plai no, ni ŋoiheryembe wula wula? Se ma mini nin wusyep tase titi tuwei uku, topoꞌe yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin ŋaiye nikirh ti kili. Yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin uku pe, ŋondoh kin syepumbur hoi, topoꞌe sungwar kin syepumbur mbur. \v 8 \x - \xo 17.8 \xt Sng 69.28, Dan 7.7, Rev 11.7\x*Yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin supule leꞌe, ŋaiye nin si tekeꞌe pe, yerkeime kin narp, kom yukur kin narp tukwini, pakai. Kut sehei tikin, ŋaiye ka ose ŋeheh, ŋaiye tikin yepelmbe gululul na gah nal unuh pe, Got ka asambe ŋoihmbwaip nihe kin elme yowor telpei uku pe, Got ka ende yumbune kin pe, ka ambaꞌe nihe syohe pupwa pe, kin miꞌe ko. Yerkeime, ŋaiye Got yukur ŋende kekep no, lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye naŋ tinge yukur ŋanar tup laip kin pe, ka yenge plai ŋupe ŋaiye ka yetekeꞌe yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin supule luku. Yerkeime kin narp nom, tukwini yukur kin narp, pakai. Kom mindemboi ka plihe ot. \p \v 9 Miyeꞌ ŋaiye ŋoihmbwaip kin ŋowor tirtatar pe, ka se sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe leꞌe. Ŋondoh syepumbur hoi uku tinge yalaŋatme hwate, ŋaiye tuwei warp, topoꞌe moi embere Babilon, ŋaiye sai. Topoꞌe ŋondoh syepumbur hoi uku tinge yalaŋatme lenge kiŋ syepumbur hoi. \v 10 Lenge ŋondoh uku pe, syepumbur si yule, kut ŋilyeh teter narp kiŋ. O ŋoinde ŋaiye ŋende hoi pe, teter yukur tahar kiŋ. Ŋupe ŋaiye ka tuhur kiŋ pe, Got ka aŋaꞌe dou me kin, kom yukur ka ende wah gwaingwaiye. \v 11 Yuwor telpei, ŋaiye somohon kin narp, kom tukwini dindiꞌ leꞌe yukur kin narp pe, kin taꞌe ŋaiye kiŋ syepumbur hun. Kom kin yalh ilyeh tititinge lenge kiŋ syepumbur hoi. Nom kin se ka plihe ole pe, kin ka ambaꞌe nihe syohe pe, kin miꞌe ko. \p \v 12 \x - \xo 17.12 \xt Dan 7.24\x*Lenge sungwar syepumbur umbur, ŋaiye nin si ŋetekeꞌe pe, tinge yalaŋatme lenge kiŋ syepumbur umbur, ŋaiye teter yukur yende wah tinge, pakai. Tinge ka yotop yuwor telpei yambaꞌe bongol, ŋaiye ka yende wah tuꞌe kiŋ nom, yukur ka yurp gwaingwai. Bongol topoꞌe wah tinge ka miꞌe hihwaiye. \v 13 Lenge kiŋ yonorh ŋoihmbwaip ŋahilyeh pe, tinge ka yaŋaꞌe bongol me yuwor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin supule. \v 14 Lenge kiŋ syepumbur umbur, topoꞌe yuwor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin supule se ka yende wondoh me Worsip Talah. Detale, kin Lahmborenge titinge lenge lahmborenge, topoꞌe Kiŋ titinge lenge kiŋ. Kom Worsip Talah nenge lenge lahmende ŋaiye jande kin se ka yohe wondoh me tinge. Lenge lahmende ŋaiye jande kin iki tinge mitiŋ, ŋaiye Got si nalaŋatme tinge no, kin nambaꞌe tinge pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin.” \p \v 15 Walip hlaꞌ ŋana ŋam na, “Pinip lalme, ŋaiye ni ŋetekeꞌe tuwei, ŋaiye wende niŋ pinip yar, warp pe, ki nalaŋatme lenge moi, lenge miyeꞌ tuweinge wahriꞌ ilyeh, topoꞌe wusyep ŋimeser ilyeh ilyeh tongonose. \v 16 Lenge sungwar syepumbur umbur, topoꞌe yuwor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin supule, ŋaiye ni ŋetekeꞌe pe, tinge yalaŋatme kiŋ syepumbur umbur, ŋaiye se ka yende wachaihme tuwei, ŋaiye wende hwap. Tinge ka yungul hihyilih ti pe, ta wenge mondom somale wurp. Ka jirnjir wahriꞌ ti yono, topoꞌe ka yesekeh ti. \v 17 Detale, Got si nangange ŋoihmbwaip nalme lenge kiŋ syepumbur umbur uku, ŋaiye ka yende ŋaimune junde ŋasande kin. Pe tinge lenge kiŋ uku ka tapam ilyeh, ŋaiye ka yaŋaꞌe bongol tinge yilme yuwor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin supule. Tinge ka junde wusyep yuwor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin supule yi tutume, ŋaiye wusyep tikin Got ka teŋei esep. \v 18 Tuwei ŋaiye nin ŋetekeꞌe luku pe, ti walaŋatme moi embere ŋaiye bepeteme lenge kiŋ tikin kekep.” \c 18 \s1 Got ŋende yumbune moi embere Babilon \p \v 1 Miꞌe pe, ŋam metekeꞌe walip hlaꞌ ŋoinde nase moihlaꞌ nate gah kekep. Kin bongol supule. Pe yirise embere kin naŋarꞌe nalꞌe nalꞌe kekep lalme. \v 2 \x - \xo 18.2 \xt Ais 13.21, 21.9, Jer 50.39, 51.8, Rev 14.8\x*Kin tambah mah ŋanange na, “Ŋoihginirme moi embere Babilon ŋaiye ti si tambe miꞌe ko! Ti si tambe miꞌe ko! Tukwini lenge yipihinge pupwa, topoꞌe ŋinjet pupwa yarp ya yoto moi uku. \v 3 \x - \xo 18.3 \xt Ais 23.17, Jer 51.7\x*Lenge miyeꞌ tuweinge moiye moiye lalme, topoꞌe lenge kiŋ kekep si yende niŋ pinip yar yotop ti. Ki taꞌe ŋaiye tinge yonoꞌe wain pupwa ŋaiye niŋ pinip yar. Topoꞌe lenge miyeꞌ, ŋaiye yende windau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe si tahar miyeꞌ lowe. Detale, lenge miyeꞌ tuweinge moi wula wula yiche wuhyau embere yalme tinge yambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula.” \p \v 4 \x - \xo 18.4 \xt Ais 48.20, Jer 50.8, 51.6,45\x*Miꞌe pe, ŋam masande diꞌ ende nase moihlaꞌ nat ŋanange taꞌe leꞌe, “Yute tus yusme moi iki, lenge miyeꞌ tuweinge ŋam! Yute tus yupwaihme ti no, pa yenge wahriꞌ yip tupwaihme pupwa ti. Detale, prepwan, ŋaiye pa yotop ti yambaꞌe nihe syohe. \v 5 \x - \xo 18.5 \xt Stt 18.20-21, Jer 51.9\x*Pupwa ti ki dini dini nanah hlaꞌ na tatame moihlaꞌ pe, Got ŋoiheryembe ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa, ŋaiye ti wende. \v 6 \x - \xo 18.6 \xt Sng 137.8, Jer 50.29\x*Yip pa yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa yilme tuwei uku ŋahilyeh tuwaꞌe, ŋaiye ti wende me lenge mitiŋ syeꞌ. Topoꞌe yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa wula wula tataꞌ tataꞌ yi yunuh hlaꞌ me ti. Yuruꞌe pinip wain embere yi yunuh hlaꞌ me ti yi juh yukoh ti no, ka bongol wondohe sekete ŋahilyeh tuꞌe ŋaiye ti si wende me lenge mitiŋ syeꞌ, ŋaiye tinge si yonoꞌe. Pe yende miꞌmiꞌ me pinip wain pupwa luku yinir me ti, ŋaiye ta wonoꞌe. \v 7 \x - \xo 18.7 \xt Ais 47.7-9\x*Yaŋaꞌe nihe syohe embere embere, ŋaiye ka tungwisme wusyep pupwa tititi nange ti lahmborenge bongol sekete, topoꞌe ti tatame ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula sekete. Ti wanange titi na, ‘Ŋam marp taꞌe tuwei ondoh eꞌe. Ŋam miyeꞌ pakai, ŋaiye ka ole no, ma milil me kin.’ \v 8 Taꞌe luku pe, nilyehe sai ŋaiye ŋup ende Got ka ende yumbune ti topoꞌe nihe syohe embere embere, ŋaiye ka ot me ti. Wahriꞌ epwa topoꞌe ŋasarp embere ka otme ti. Pe ti ta wilil embere sekete. Nih ka ono ti hyelhyul guh. Detale, Got miyeꞌ ŋaiye bongol supule, ka iyarꞌe ŋaimune ti ŋaiye wende pe, ka aŋaꞌe nihe syohe luku. \p \v 9 \x - \xo 18.9 \xt Ese 26.16-17\x*Lenge kiŋ kekep, ŋaiye yotop ti yende niŋ pinip yar, topoꞌe ŋoihmbwaip, ŋaiye yende nihararme ŋaiꞌe ŋaiꞌe ti pe, tinge ka yilil me moi embere luku ŋupe ŋaiye ka yetekeꞌe nihnom tikin nih, ŋaiye ka ono ti. \v 10 Tinge ka jin yil wohe sekete, detale, tinge ka hiꞌjirnge, ŋaiye se ka yambaꞌe nihe syohe ti. Tinge ka yininge na, \q1 ‘Ŋoihginir, ŋoihginir moi embere Babilon eꞌe! \q1 Nilyehe sai yitini pupwa ŋaiye hwap nin si natme nin.’ \p \v 11 \x - \xo 18.11 \xt Ese 27.31,36\x*Lenge miyeꞌ, ŋaiye yende windau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe yarp kekep lalme pe, tinge ka yilil, topoꞌe ŋoihmanme ti. Detale, lenge mitiŋ Babilon pakai, ŋaiye ka plihe yiche wuhyau yambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe tinge. \v 12 \x - \xo 18.12 \xt Ese 27.12-13,22\x*Miyeꞌ ende Babilon yukur ka plihe ambaꞌe gol, silwa, topoꞌe ŋeser ŋaiye tikin miꞌ supule, topoꞌe salpan bwore. Topoꞌe ŋaiyuwat bwore ŋaiye yaihe, lakai silk, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye tinge yenge lou yende, topoꞌe lou, ŋaiye naihe miꞌ supule. Topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe, ŋaiye tinge yenge elefan buwelh yende, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe, ŋaiye tinge yenge bras, topoꞌe ain yende, topoꞌe ŋeser bwore.\fig Ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore supule|src="HK00144B.tif" size="span" copy="HK" ref="18.12" \fig* \v 13 Yukur ka plihe yende windau me lou lalme, ŋaiye nihnom lakai lou imbirꞌ kin misip naihe sengehrepe, topoꞌe tihir, topoꞌe pinip wain, topoꞌe pinip winyeꞌ olip, topoꞌe kakah ŋuhruwet, topoꞌe kakah wit. Topoꞌe kau, sipsip, hos, topoꞌe karis, topoꞌe lenge miyeꞌ ŋaiye ka yende lenge wah pakaiye. \q1 \v 14 Lenge miyeꞌ ŋaiye yende windau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe \q1 yanange wusyep eꞌe yalme ti na, \q1 ‘Ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore lalme, ŋaiye ni ŋoiheryembe \q1 nange na enge pe, si talai miꞌe ko. \q1 Wuhyau embere embere nin, \q1 topoꞌe hihyilih bwore bwore si talai nal pe, \q1 yukur na si plihe etekeꞌe!’ \p \v 15 \x - \xo 18.15 \xt Ese 27.31,36\x*Lenge miyeꞌ ŋaiye yende windau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe, topoꞌe yambaꞌe wuhyau wula wula yanar yoto moi uku pe, tinge hiꞌjarnge ŋaiye se ka yetekeꞌe ti, ta wambaꞌe nihe syohe. Pe tinge ka jin wohe. Tinge hiꞌjarnge ŋaiye yikirh mane ti. Pe ka yilil jonos jonos na, \q1 \v 16 ‘Ŋoihginirme! Ŋoihginirme! Moi embere, nin miꞌe nal ko. \q1 Nye nyermbe nin dendeꞌ hihyilih yaihe, \q1 topoꞌe nin nenge gol ŋendendeꞌme nitei, \q1 topoꞌe ŋeser, topoꞌe salpan, ŋaiye tikin miꞌ supule. \q1 \v 17 \x - \xo 18.17 \xt Ais 23.14, Ese 27.26-30\x*Nilyehe sai ti wangalaime ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore ti!’ \m Lenge yai tehei ŋaiye loumbil pinip, topoꞌe lenge miyeꞌ embep, ŋaiye yenenem loumbil pinip\fig Loumbil pinip|src="HK00216B.tif" size="span" copy="HK" ref="18.17" \fig* yotop lenge miyeꞌ wah tikin loumbil pinip, topoꞌe lenge mitiŋ, ŋaiye yarp loumbil pinip, topoꞌe lenge lahmende ŋaiye yende windau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe yarp loh pinip pe, tinge topoꞌe jan wohe supule pe, \v 18 \x - \xo 18.18 \xt Ese 27.32\x*tinge yilil ŋupe ŋaiye tinge yetekeꞌe nihnom tikin nih, ŋaiye ŋono ti. Pe tinge yanange na, ‘Yukur na plihe tekeꞌe moi embere ende ŋahilyeh taꞌe moi embere luku, pakai!’ \v 19 \x - \xo 18.19 \xt Ese 27.30-34\x*Tinge tangarh yihimbiliꞌ pe, tinge yilil jonos jonos na, \q1 Ŋoihginirme, ŋoihginirme moi embere luku! \q1 Ti moi embere, ŋaiye lenge loumbil pinip moiye moiye yat pe, \q1 yai tehei loumbil pinip nambaꞌe wuhyau embere, \q1 ŋaiye Babilon wiche wuhyau wambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore tinge. \q1 Kom nilyehe sai, ti si wangalaime ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku miꞌe ko. \m \v 20 \x - \xo 18.20 \xt Lo 32.43, Jer 51.48\x*Yip lenge lahmende, ŋaiye yarp ya yanah moihlaꞌ pe, pa hriphrip. Detale, Got si ŋende yumbune moi Babilon. Lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got, topoꞌe lenge aposel tikin Jisas, topoꞌe lenge profet, yip pa hriphrip me Got, ŋaiye ŋende yumbune moi Babilon me ŋaimune pupwa ŋaiye ti wende me yip.” \p \v 21 \x - \xo 18.21 \xt Jer 51.63-64, Ese 26.21\x*Miꞌe pe, walip hlaꞌ bongol ende ŋahraꞌe ŋeser, ŋaiye tikin ŋembere supule ŋiche na gah loh pinip pe, ki ŋanange na, \q1 Yaŋah eꞌe ki ŋahilyeh taꞌe mindemboi, \q1 ŋaiye ka iche moi embere Babilon e guh no, \q1 yukur ya plihe metekeꞌe. \q1 \v 22 \x - \xo 18.22 \xt Ais 24.8, Jer 7.34, 25.10, Ese 26.13\x*Babilon, yukur ya plihe musyunde wenersep bwore ka tus moi uku. \q1 Wenersep ŋaiye diꞌ loutumbwah lakai, \q1 diꞌ miyeꞌ ŋaiye ŋosoko wenersep, \q1 topoꞌe diꞌ miyeꞌ ŋunduhulꞌe tumbuh, topoꞌe diꞌ ŋoih. \q1 Lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei bwore bwore \q1 si lal yal miꞌe ko. \q1 Yukur ka plihe yusyunde diꞌ, ŋaiye yisyerꞌe kakah wit, pakai supule. \q1 \v 23 Yukur lenge miyeꞌ tuweinge ka plihe yetekeꞌe nih lam ende \q1 ka riri aŋarꞌe si moi uku. \q1 Topoꞌe yukur ka plihe yusyunde diꞌ wusyep \q1 lenge miyeꞌ topoꞌe tuweinge yala dindiꞌ. \q1 Somohon lenge miyeꞌ, ŋaiye yende windau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe ti, \q1 tinge bongol sekete, ŋaiye bepyeteme kekep lalme, \q1 topoꞌe wah molohe ti, ŋaiye wende ŋimbim yar pe, \q1 tinge homboꞌe yehme lenge miyeꞌ tuweinge lalme moiye moiye. \q1 \v 24 \x - \xo 18.24 \xt Jer 51.49\x*Got ŋende yumbune Babilon, \q1 ŋaiye ti wende pupwa wongomb lenge profet, \q1 ŋaiye yanange yalaŋatme wusyep Got. \q1 Topoꞌe Babilon wende pupwa, ŋaiye wongomb \q1 lenge miyeꞌ tuweinge holi wbore mise supule tikin Got \q1 nalꞌe nalꞌe kekep lalme. \c 19 \s1 Lenge miyeꞌ tuweinge wula wula hriphrip me Babilon, ŋaiye si pupwa yehe \p \v 1 Ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku nal miꞌe pe, ŋam masande nal moihlaꞌ pe, lenge miyeꞌ tuweinge wondoh embere yosoko wenersep marnge taꞌe leꞌe, \q1 Ya hriphrip mirisukwarme Got. \q1 Got poi ilyeh kin nungwisme poi. \q1 Kin nambaꞌe naŋ embere, topoꞌe bongol supule. \q1 \v 2 \x - \xo 19.2 \xt Lo 32.43, 2Ki 9.7\x*Got kin miyeꞌ bwore mise, topoꞌe wusyep kot kin uku \q1 ki mise, topoꞌe ki bwore bwarme supule. \q1 Kin si ŋende yumbune tuwei, ŋaiye wende niŋ pinip yar, \q1 topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yarp kekep, \q1 ŋaiye ti kwite lenge ya yende niŋ pinip yar. \q1 Topoꞌe Got plihe nungwisme nihe syohe nalme ti, \q1 ŋaiye ti wongomb lenge miyeꞌ wah kin. \m \v 3 \x - \xo 19.3 \xt Ais 34.10\x*Lenge miyeꞌ tuweinge wondoh embere luku plihe yangange na, \q1 “Hriphrip me Got! \q1 Nihnom tikin nihilim, ŋaiye ŋono moi embere luku, \q1 ka unuh teteme si nyermbe nyermbe tuꞌe luku.” \p \v 4 Lenge walip hlaꞌ bwore bworenge 24, topoꞌe lenge walip hlaꞌ miꞌ supule hoye hoye, ŋaiye yarp uku ya jah tumbuhuroroꞌe yahraꞌe naŋ tikin Got, ŋaiye narp luh yilihe kin. Tinge yanange na, \q1 “Bwore mise supule! Got, nin Lahmborenge supule!” \m \v 5 \x - \xo 19.5 \xt Sng 115.13\x*Pe ŋam masande diꞌ ende nase luh yilihe tikin Got, ŋaiye narp nate ŋanange na, \q1 “Yip lenge miyeꞌ tuweinge wah tikin Got, yip lahmende, \q1 ŋaiye hiꞌjarnge Got no, yip yarp tuwihme kin, \q1 yip lenge mitiŋ pakaiye, topoꞌe lenge mitiŋ, ŋaiye tangat naŋ embere pe, \q1 yip lalme yahraꞌe naŋ tikin Got poi.” \s1 Worsip Talah da dindiꞌ pe, tinge ka yende ŋai embere \p \v 6 \x - \xo 19.6 \xt Sng 93.1, 97.1, 99.1, Ese 1.24\x*Miꞌe pe, ŋam masande diꞌ wusyep embere lenge mitiŋ wondoh embere. Diꞌ wusyep uku ki tas taꞌe diꞌ tikin loh pinip embere. Topoꞌe ki tas taꞌe dululul, ŋaiye buhu marnge. Tinge yanange na, \q1 Ya mahraꞌe naŋ tikin Got, kin Lahmborenge Bongol Sekete, \q1 ŋaiye kin bepteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme. \q1 \v 7 Poi ya mirisukwarme topoꞌe ya hriphrip me kin. \q1 Topoꞌe ya mahraꞌe naŋ embere tikin Lahmborenge! \q1 Ŋup si nat sehei, ŋaiye Worsip Talah ka enge tuwei kin. \q1 Pe tuwei uku si wende miꞌmiꞌ warp, ŋaiye ta windiꞌe kin. \q1 \v 8 Got si naŋaꞌe hihyilih yilihe, ŋaiye wukauwe supule no, ta dendeꞌ. \q1 Pe luku ki sasambe wah bwore bwarme, \q1 ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got si yende. \p \v 9 \x - \xo 19.9 \xt Mat 22.2-3\x*Miꞌe pe, walip hlaꞌ ŋana ŋam na, “Inge wusyep eꞌe: Lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye Got si ŋana lenge nange tinge ka yuta yetekeꞌe ŋup tikin ŋaiye Worsip Talah ka hindi tuwei kin dindiꞌ pe, ka yende miꞌmiꞌ ŋai embere pe, tinge ka hriphrip supule.” Pe walip hlaꞌ plihe ŋana ŋam na, “Wusyep eꞌe, wusyep mise tikin Got.” \p \v 10 Taꞌe luku pe, ŋam ma gwah tumbuhuroroꞌe manar sehei me ŋihip tikin walip hlaꞌ uku nange ma maŋaꞌe naŋ embere mil me kin ta, ki ŋana ŋam na, “Prepwan ŋaiye na ende tuꞌe liki. Ŋam topoꞌe mende wah tikin Got ŋahilyeh taꞌe ŋaiye ni ŋotop lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye ŋoihmbwaip teŋeime Jisas yende. Poi mirisukwarme naŋ tikin Got ilyehme.” \m Poi sisyeme, wusyep Jisas, ŋaiye kin ŋanange pe, ki ŋende bongolme lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye ka yininge yalaŋatme wusyep mise tikin Got. \s1 Jon ŋetekeꞌe miyeꞌ narp ŋanah hos wukauwe \p \v 11 \x - \xo 19.11 \xt Sng 96.13, Ais 11.4, Ese 1.1\x*Aya, ŋam metekeꞌe moihlaꞌ ginir pe, hos wukauwe ende gwan. Miyeꞌ ŋaiye narp ŋanah hos uku pe, naŋ kin taꞌe leꞌe, Miyeꞌ ŋaiye bepeteme wah kitikin bworerme, topoꞌe kin Miyeꞌ Bwore Mise. Detale, kin ŋiyarꞌe bwore bwarme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, topoꞌe wondoh ŋaiye kin ŋende ŋotop lenge wachaih pe, ki bwore bwarme. \v 12 \x - \xo 19.12 \xt Dan 10.6\x*Ŋembep kin naŋarꞌe taꞌe nih, topoꞌe kin taŋar galaꞌ gol kiŋ wula wula gah ŋondoh kin. Tinge si yainge naŋ ende sai wahriꞌ kin, kom lahmende yukur sisyeme. Kitikin ilyeh sisyeme naŋ uku.\fig Galaꞌ gol kiŋ|src="BK00158B.tif" size="col" copy="HK" ref="19.13" \fig* \v 13 Hihyilih sokolohe, ŋaiye kin dendeꞌ pe, wim si ŋende lalme. Pe tinge jalme naŋ kin taꞌe leꞌe, Wusyep tikin Got. \v 14 Lenge miyeꞌ wondoh tikin moihlaꞌ yarp yanah hos wukauwe jande kin. Tinge dendeꞌ hihyilih wukauwe, ŋaiye tikin prihe miꞌ supule. \v 15 \x - \xo 19.15 \xt Sng 2.9, Ais 63.3, Jol 3.13, Rev 14.20\x*Ŋim ŋombor, ŋaiye tikin gandai bumburme tas nase mut miyeꞌ, ŋaiye nal yerme tinge pe, ka ongombe ende lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka yurp tuwihme kin. Topoꞌe kin ka enge wunje ain bepeteme tinge. Pe ŋoihmbwaip nihe tikin Got Lahmborenge ŋaiye bongol sekete ki taꞌe ŋaiye ka anainge wain esep el pe, wain mwaꞌ ka tus. \v 16 O hihyilih sokolohe, ŋaiye kin dendeꞌ uku pe, naŋ ende sai ŋirope kin, Kiŋ lenge kiŋ, topoꞌe Lahmborenge lenge lahmborenge. \p \v 17 \x - \xo 19.17 \xt Ese 39.17-20\x*Miꞌe pe, ŋam metekeꞌe walip hlaꞌ ende gan na ŋanah ŋau. Ki tambah marnge gal lenge ŋinjet embere lalme, ŋaiye tale tale ya yanah ŋaitem taꞌe leꞌe, “Yip lalme yute juhilyeh yurp yeseperhme ŋai embere tikin Got.” \v 18 No pa yono wahriꞌ lenge kiŋ, topoꞌe wahriꞌ lenge miyeꞌ ondoh embere titinge lenge miyeꞌ ŋaiye yarmbe wondoh, topoꞌe wahriꞌ lenge miyeꞌ bongol ŋaiye yarmbe. Topoꞌe pa yono wahriꞌ lenge hos, topoꞌe lenge miyeꞌ ŋaiye yarp hos uku. Pa yono ŋanaip wahriꞌ lenge miyeꞌ lalme, lenge miyeꞌ ŋaiye yarp hlaininge, topoꞌe lenge miyeꞌ ŋaiye yende wah pakaiye. Topoꞌe pa yono wahriꞌ lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yambaꞌe naŋ embere, topoꞌe lenge mitiŋ, ŋaiye yukur yambaꞌe naŋ embere. \p \v 19 Miꞌe pe, ŋam metekeꞌe yowor telpei ŋoinde tikin, topoꞌe lenge kiŋ tikin kekep yotop lenge miyeꞌ wondoh titinge yate jahilyeh no, ka yurmbe yotop miyeꞌ ŋaiye narp nanah hos, topoꞌ lenge miyeꞌ wondoh kin. \v 20 \x - \xo 19.20 \xt Rev 13.1-18\x*Kom kin syep narpe yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin supule nenge nal mwahupwaiꞌe, topoꞌe profet homboꞌe luku, ŋaiye somohonme ŋende mirakel supule naŋaꞌe naŋ embere nal me yowor telpei. Kin ŋende mirakel luku pe, kin homboꞌe ŋeyeh lenge mitiŋ ŋaiye yambaꞌe wutuꞌ tikin yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin supule, topoꞌe tinge yisarꞌe ŋimbep yirisukwarme yipihinge kin uku, ŋaiye miyeꞌ taihelou yende. Tinge yarpe profet homboꞌe, topoꞌe yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin supule, ŋaiye teter hindi yarp yiche ya jah nih ŋeheh embere ŋaiye paparar me ŋeser salpa woyol riri sai. \v 21 Miyeꞌ uku ŋaiye narp na ŋanah hos nenge ŋim ŋombor, ŋaiye gandai bumburme, ŋaiye nase mut kin tas nongomb lenge miyeꞌ wondoh lalme titinge profet homboꞌe hindi yowor telpei. Pe lenge ŋinjet embere lalme yate yono wahriꞌ titinge miyeꞌ wondoh uku yal tatame, ŋaiye tinge tapam supule. \c 20 \s1 Miyeꞌ pupwa Satan ka orp mwahupwaiꞌe e tutume wahtaip 1,000 \p \v 1 Miꞌe pe, ŋam metekeꞌe walip hlaꞌ ende nase moihlaꞌ gah. Nal syep kin pe, kin nenge lousikan tikin kohmap tikin ŋeheh, ŋaiye tikin gululul na gah nal supule. Topoꞌe kin nenge mwah hroꞌe bongol ende. \v 2 \x - \xo 20.2 \xt Stt 3.1\x*Pe walip hlaꞌ syep narpe hwaŋ tikin somoho somohonme luku, ŋaiye tinge jalme Miyeꞌ pupwa Satan. Kin nenge mwah hroꞌe ŋupwaiꞌe ŋihip syep Satan pe, \v 3 kin ŋiche kin na gah ŋeheh, ŋaiye tikin gululul na gah nal supule. Miꞌe pe, kin gase kohmap enderenge bongol tatme Satan. Pe Got ŋaname Satan na, “Nin na orp mwahupwaiꞌe e tutume wahtaip 1,000.” Taꞌe luku pe, Satan yukur tatame ka se plihe homboꞌe aŋaih lenge miyeꞌ tuweinge lalme, ŋaiye yarp kekep. Kin ka orp mwahupwaiꞌe el tutume wahtaip 1,000 ka miꞌe ti, ka se chumbur kohmap osme kin sikirp pe, ka elꞌe elꞌe ŋaiye kekep lalme. \p \v 4 \x - \xo 20.4 \xt Dan 7.9,22\x*Miꞌe pe, ŋam bep mal pe, ŋam metekeꞌe luh yilihe wula wula tate. Pe ŋam metekeꞌe yipihinge lenge mitiŋ wula yarp luh uku. Lenge mitiŋ ŋaiye yarp uku pe, somohonme tinge yotombo wonge tinge, ŋaiye tinge yanange yalaŋatme wusyep mise Jisas, topoꞌe wusyep tikin Got. Lenge mitiŋ uku yukur yisarꞌe ŋimbep me yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin, topoꞌe yipihinge kin, ŋaiye miyeꞌ taihelou yende. Topoꞌe tinge yukur yambaꞌe wutuꞌ yowor telpei uku yal syep topoꞌe nungup tinge, pakai supule. Tinge si plihe tahar yate yarp laip pe, tinge yarp yanah luh yilihe luku. Got nangange lenge bongol, ŋaiye ka lalme yurp kiŋ topoꞌe Krais bepyeteme kekep eꞌe yi tutume wahtaip 1,000. \v 5 Luku ŋendeheiyeh kin, ŋaiye Got si ŋahraꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye somohonme yule tahaiꞌ ŋeheh. O lenge miyeꞌ tuweinge ŋoinde, ŋaiye somohonme yule pe, yukur ka plihe tuhur yute yurp laip, pakai. Teter ka yurp yeseperhme wahtaip 1,000 ka erŋe ti. \v 6 Lenge mitiŋ uku, ŋaiye Got si ŋahraꞌe lenge ŋendeheiyeh pe, tinge ka hriphrip supule. Taꞌe na, tinge tikin Got supule. Tinge yukur ka plihe yule ni hoi, pakai. Kut ka yurp tuꞌe pris tikin Got hindi Krais. Pe tinge ka yotop kin yurp kiŋ yi tutume wahtaip 1,000. \s1 Satan kin nambaꞌe nihe syohe pupwa \p \v 7 Ŋupe ŋaiye wahtaip 1,000 ka el miꞌe pe, Got ka kumbur kohmap mwahupwaiꞌe osme Satan ka tus pe, \v 8 \x - \xo 20.8 \xt Ese 7.2, 38.2,9,15\x*ka el la homboꞌe aŋaih lenge miyeꞌ tuweinge moiye moiye lalme, ŋaiye sai kekep eꞌe. Lenge mitiŋ uku tinge tangat Gok, topoꞌe Magok. Satan ka garas lenge enge e guhilyeh no, ka yende wondoh. Lenge miyeꞌ wondoh tinge luku wula wula sekete taꞌe sah molon, ŋaiye ŋanar ŋoloh sah. \v 9 Tinge yase yase moiye moiye, ŋaiye kekep eꞌe lalme yate yoyorꞌme luh moi titinge lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ŋaiye yarp, topoꞌe moi embere ŋaiye Got ŋende nihararme. Kom Got nember nih nase moihlaꞌ gah ŋono lenge miyeꞌ wondoh uku. \p \v 10 Miꞌe pe, Got ŋiche Satan, miyeꞌ ŋaiye homboꞌe ŋeyeh tinge lalme na gah nih ŋeheh embere, ŋaiye paparar me ŋeser salpa ŋaiye woyol riri sai nal luh ilyeh, ŋaiye somohon tinge yiche yowor telpei, ŋaiye ŋoinde tikin supule, topoꞌe profet homboꞌe ya jah. Pe nyermbe nyermbe ŋup ŋau tinge ka hun me yambaꞌe nihe syohe pupwa. \s1 Ŋup tikin ŋaiye Got ka iyarꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ilyeh ilyeh tongonose \p \v 11 \x - \xo 20.11 \xt Dan 7.9-10\x*Miꞌe pe, ŋam metekeꞌe Got narp luh yilihe wukauwe kitikin, ŋaiye miꞌ supule. Ŋupe ŋaiye kin nat pe, kekep topoꞌe ŋaitem jarnge kin yal pe, yukur tinge plihe sai. \v 12 Pe ŋam plihe metekeꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yule lalme, lenge mitiŋ, ŋaiye yambaꞌe naŋ embere, topoꞌe lenge mitiŋ paka pakaiye yate jan sehei me luh yilihe. Pe lenge walip hlaꞌ yisilme tup ŋendehei, ŋaiye somohonme Got nainge ŋaimune tetehei, ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yende. Miꞌe pe, tinge plihe yisilme tup ŋoinde, ŋaiye somohonme Got nainge naŋ lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye kin nalaŋatme, ŋaiye ka yotop kin yurp laip nye nyermbe. Pe Got ŋetekeꞌe wusyep, ŋaiye sai tup uku pe, kin ŋiyarꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yule lalme luku gande ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei lalme, ŋaiye somohonme tinge yende. \v 13 Topoꞌe lenge mitiŋ, ŋaiye somohonme yule tahaiꞌ ya jah loh pinip plihe tahar yal pe, Got ŋiyarꞌe tinge. Ŋahilyeh me Nule, topoꞌe Moi Lenge Mitiŋ Ŋaiye Yule Yarp, plihe yember lenge miyeꞌ tuweinge tinge yal pe, Got plihe ŋiyarꞌe tinge lalme ŋilyeh ilyeh gande ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei lalme, ŋaiye somohonme tinge yende. \v 14-15 Taꞌe luku pe, lenge lahmende ŋaiye naŋ tinge yukur ŋanar nato tup laip tikin Got pe, Got ka iche tinge e guh nih ŋeheh embere ŋaiye papararme ŋeser, ŋaiye woyol riri sai. Miꞌe pe, kin ŋiche Nule, topoꞌe Moi Lenge Mitiŋ Yule na gah nih ŋeheh embere ŋaiye papararme ŋeser, ŋaiye woyol riri sai. Nih na gah ŋeheh uku pe, tinge jalme nange nule ni hoi. \c 21 \s1 Moihlaꞌ ambaran, topoꞌe kekep ambaran nate sai \p \v 1 \x - \xo 21.1 \xt Ais 65.17, 66.22, 2Pi 3.13\x*Miꞌe pe, ŋam metekeꞌe ŋaitem ambaran, topoꞌe kekep ambaran nate sai. O ŋaitem yere, topoꞌe kekep yere, topoꞌe loh pinip, ŋaiye somohonme sai si na talai miꞌe ko. \v 2 \x - \xo 21.2 \xt Ais 52.1, 61.10, Rev 3.12\x*Pe ŋam metekeꞌe Got nember Jerusalem ŋambaran nase moihlaꞌ gah. Moi ambaran Jerusalem ŋaiye holi, bwore mise supule, ti taꞌe tesimbihyeꞌ, ŋaiye si dendeꞌ hihyilih bwore bwore wende miꞌmiꞌ warp weseperhme miyeꞌ ti, ŋaiye ta windiꞌe. \p \v 3 \x - \xo 21.3 \xt Wkp 26.11-12, Ese 37.27\x*Pe ŋam masande diꞌ ende tahar yohe timbiya nase luh yilihe tikin Got, ŋaiye narp ŋanange nat taꞌe leꞌe, “Yisyunde leꞌe, tukwini moi tikin Got si nate gah sai topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge kitikin! Ka orp topoꞌe tinge pe, tinge ka yurp miyeꞌ tuweinge kitikin. Mise, Got kitikin ka orp otop tinge. \v 4 \x - \xo 21.4 \xt Ais 25.8, 35.10, 65.19\x*Kin ka ihyete ŋembep pinip lalme, ŋaiye sai ŋembep tinge. Pe lenge miyeꞌ tuweinge yukur ka plihe yule. Pe yukur tinge ka plihe yusyunde ŋoihmbwaip mane embere embere no, ka yilil, pakai supule. Topoꞌe yukur ka plihe yambaꞌe nihe syohe. Detale, ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, ŋaiye somohonme luku yukur ka plihe si dindiꞌe leꞌe, miꞌe ko.” \p \v 5 Miꞌe pe, miyeꞌ uku ŋaiye narp luh yilihe kitikin ŋanange na, “Tukwini ŋam ma mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋambaran.” Pe ki plihe ŋana ŋam na, “Inge wusyep eꞌe, ŋaiye ŋam si mana nin. Detale, wusyep lalme luku ki bwore mise. Topoꞌe lenge mitiŋ lalme ka sisyeme nange wusyep uku ki mise.” \v 6 \x - \xo 21.6 \xt Ais 55.1\x*Topoꞌe ki plihe ŋanange na, “Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, ŋaiye ŋam mende pe, ki miꞌe ko. Ŋam miyeꞌ endehei, ŋaiye mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, topoꞌe ŋam plihe miyeꞌ yuwo, ŋaiye gwase ŋaiꞌe ŋaiꞌe, ŋaiye ŋam mende. O miyeꞌ ende, ŋaiye ka usyunde wonge salah pe, ŋam ma minime, ŋaiye ka onoꞌe pinip laip e guh pinip ŋeheh. Pe yukur ka iche wuhyau ambaꞌe. Kin ka ambaꞌe pakaiye. \v 7 \x - \xo 21.7 \xt 2Sam 7.14, Sng 89.26-27\x*Ŋaiye miyeꞌ syeꞌ ka yohe wondoh pe, ma se maŋaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku mil me tinge. Topoꞌe ŋam se ma murp Got kin pe, kin ka orp talah ŋam. \v 8 Kom lenge lahmende ŋaiye jarnge ŋaiye ka yikirh mande ŋam, topoꞌe ŋaiye ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime Got, topoꞌe mitiŋ ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei pupwa, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye yongombe miyeꞌ yule, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye yende niŋ pinip yar, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye yende ŋimbim yar, topoꞌe lenge lahmende ŋaiye yasarꞌe ŋimbep me got homboꞌe, topoꞌe lenge lahmende ŋaiye yanange wusyep molohe pe, moi tinge sai nal nih ŋeheh embere ŋaiye paparar me ŋeser, ŋaiye woyol riri sai nye nyermbe. Nih uku tinge jalme nule ni hoi.” \s1 Moi ambaran Jerusalem \p \v 9 Miꞌe pe, walip hlaꞌ syepumbur hoi, ŋaiye nenge marp syepumbur hoi, ŋaiye ŋende yumbune lenge miyeꞌ tuweinge, topoꞌe ŋende miꞌe ŋoihmbwaip nihe tikin Got pe, kin ŋana ŋam na, “Ot eꞌe no, ma yasam tesimbihyeꞌ ende, ŋaiye tuwei tikin Worsip Talah. Tukwini ka hindi dindiꞌ.” \p \v 10 \x - \xo 21.10 \xt Ese 40.2\x*Pe Yohe Yirise gahanahme ŋam pe, kin nenge ŋam nanah hwate hwundeiꞌ ŋembere ende, ŋaiye nanah hlaꞌ. Pe ki pasam Jerusalem, moi holi, bwore mise supule, ŋaiye sai topoꞌe Got pe, nase moihlaꞌ gah. \v 11 Yirise tikin Got naŋarꞌe gah moi uku pe, yirise luku ki ŋoinde tikin supule. Topoꞌe yirise moi uku tikin naŋarꞌe ŋoinde tikin supule taꞌe ŋeser, ŋaiye na iche wuhyau embere ambaꞌe, topoꞌe ki yirise taꞌe ŋeser jaspa, ŋaiye prihe miꞌ supule taꞌe pinip yipihinge. \v 12 \x - \xo 21.12 \xt Ese 48.30-35\x*Moi uku pe, lem embere gumunge ŋoyorꞌme, topoꞌe nanah hlaꞌ guh. Kohmap kin syepumbur umbur hoi. Pe lenge walip hlaꞌ syepumbur mbur hoi jan ilyeh ilyeh tongonose kohmap uku. Nal kohmap ilyeh ilyeh uku pe, se tinge yainge naŋ bamtihei ilyeh ilyeh, ŋaiye syepumbur mbur hoi titinge lenge Israel sai. \v 13 Nal lem uku pe, kohmap hun sai tongonose bumburme topoꞌe syeꞌ syeꞌ kin. Hun sai nal tapam, ŋaiye ŋau anah, hun sai nal teket, ŋaiye ŋau na gah, hun sai nal syep non, topoꞌe hun sai nal syep yaŋgam. \v 14 Tinge yenge ŋeser ŋembere syepumbur umbur hoi, ŋaiye yende bongol me lem uku. Pe tinge yainge naŋ lenge aposel syepumbur umbur hoi tikin Worsip Talah sai tongonose ŋeser uku. \p \v 15 \x - \xo 21.15 \xt Ese 40.3\x*Pe walip hlaꞌ ŋaiye ŋanange wusyep topoꞌe ŋam pe, kin nenge lou gol sokoloh ende, ŋaiye yekemberꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe sai syep kin. Pe kin de ka ekemberꞌe moi uku topoꞌe lem, topoꞌe kohmap ŋaiye lem. \v 16 Walip hlaꞌ nenge lou gol sokoloh uku nekemberꞌe moi uku pe, ŋaiye sokoloh kin, nerŋeꞌe kin, ŋaiye hlaꞌ kin, topoꞌe tikih umbur umbur hoye hoye, ŋaiye ŋoyorꞌme moi uku pe, wutuꞌ tinge ŋahilyeh tatame lalme. Wutuꞌ tinge ilyeh ilyeh tatame 2,220 km lalme tongonose. \v 17 Ki plihe nekemberꞌe gumunge lem uku pe, wutuꞌ kin tatame 70 mita. Ŋai uku ŋaiye walip hlaꞌ nenge nekemberꞌe moi uku pe, ki ŋahilyeh taꞌe lenge miyeꞌ kekep, ŋaiye yenge yekemberꞌe lou yende yokoh. \p \v 18 \x - \xo 21.18 \xt Ais 54.11-12\x*Lem ŋaiye ŋoyorꞌme moi uku pe, tinge yenge ŋeser jaspa yende. Kut ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, ŋaiye sai ŋoto moi uku pe, Got nenge ŋeser gol ŋilyehme ŋende pe, gol uku naŋarꞌe yirise taꞌe pinip yipihinge. \v 19 Na gah mondom, ŋaiye Got ŋere lem ŋoyorꞌme moi uku pe, kin nenge ŋeser wula wula, ŋaiye tikin bwore miꞌ supule ŋoinde tikin ŋendendeꞌme. Ŋeser ŋendehei, ŋaiye Got ŋere lem gah mondom pe, yaihe topoꞌe sorpohe – jaspa. Hoi kin pe, ŋumune taꞌe ŋaitem – sapaia. Hun kin yaihe, sorpohe, ŋumune, terŋenge – aget. Ŋeser hoye hoye pe, ŋumune supule – emeral. O syepumbur pe, terŋenge, wukauwe topoꞌe yaihe – sadoniks. \v 20 Syep umbur ilyeh kin pe, yaihe – konilian. Syep umbur hoi kin pe, sorpohe – krisolait. Syep umbur hun pe, plihe ŋumune ŋoinde tikin miꞌ supule – beril. Syep umbur hoye hoye kin sorpohe ŋoinde tikin – topas. Syepumbur mbur kin ŋumune, kom sikirp yirise – krisopres. O ŋeser syepumbur mbur ilyeh pe, yaihe terŋenge topoꞌe sorpohe – haiasin. Syep umbur mbur hoi kin pe, ŋeser yaihe, ŋaiye ŋoinde tikin – ametis. \p \v 21 Nal kohmap syepumbur umbur hoi uku pe, tinge yenge salpan wukauwe ilyeh ilyeh yende, ŋaiye tikin miꞌ supule. Topoꞌe ŋahwikin ŋoto moi uku pe, tinge yenge ŋeser gol ŋilyehme yende pe, ki naŋarꞌe taꞌe pinip yipihinge. \p \v 22 Pe ŋam yukur metekeꞌe yukoh yirise ende sai ŋoto moi uku, yohoꞌ. Detale, Yai Got Lahmborenge Bongol sekete, hindi Worsip Talah si yambaꞌe luh, ŋaiye yukoh yirise yoto moi uku. \v 23 \x - \xo 21.23 \xt Ais 60.19-20\x*Topoꞌe nato moi uku pe, ŋau hindi wundehei yukur ka se hindi plihe yuworꞌe yaŋaꞌe yirise, pakai. Detale, yirise tikin Got si naŋarꞌe naŋaꞌe yirise kin, topoꞌe Worsip Talah kin taꞌe nih lam, ŋaiye naŋarꞌe sai moi uku. \v 24 \x - \xo 21.24 \xt Ais 60.3\x*Lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka yurp yoto yirise ŋaiye naŋarꞌe ŋoto moi uku. Topoꞌe lenge kiŋ nal moiye moiye kekep ka yenge ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore miꞌ supule yute yoto moi uku. \v 25 \x - \xo 21.25 \xt Ais 60.11\x*O kohmap lalme moi uku pe, ka tikin hohou si tuꞌe luku nye nyermbe. Yukur mitiŋ ka se jise kohmap. Detale, nato moi uku pe, ŋup pakai, kut ŋau ŋilyehme. \v 26 Tinge ka yenge ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, ŋaiye tikin bwore miꞌ supule tititinge lenge miyeꞌ tuweinge lalme kekep yi yoto moi uku. \v 27 \x - \xo 21.27 \xt Ais 52.1, Ese 44.9\x*Kut lenge mitiŋ ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei, ŋaiye pupwa tekepe, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe, ŋaiye pupwa yehe taꞌe lenge mitiŋ, ŋaiye yanange wusyep molohe yukur ka yi yoto moi uku, pakai supule. Lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye naŋ tinge si ŋanar tup laip tikin Worsip Talah pe, tinge ilyehme ka yi yoto moi uku. \c 22 \s1 Jon ŋetekeꞌe pinip topoꞌe lou, ŋaiye yaŋaꞌe laip yal lenge miyeꞌ tuweinge \p \v 1 \x - \xo 22.1 \xt Ese 47.1, Sek 14.8\x*Miꞌe pe, walip hlaꞌ pasam mih ende. Pinip uku pe, pinip tikin ŋaiye naŋaꞌe laip me lenge miyeꞌ tuweinge. Ki gendei taꞌe pinip yipihinge, ŋaiye na etekeꞌe bepmohro nin. Pinip uku ki nawe nat nase luh yilihe ŋaiye Got hindi Worsip Talah yarp. \v 2 \x - \xo 22.2 \xt Stt 2.9\x*Pe pinip uku nawe gande ŋahwikin embere, ŋaiye yal moi uku nal. Nal ŋahwikin tikih burumbur pe, lou ŋaiye naŋaꞌe laip me lenge miyeꞌ tuweinge sai. Lou uku ki teŋei esep ŋoto wundehei ilyeh ilyeh tongonose, ŋaiye wahtaip ilyeh lyeh. Lenge miyeꞌ tuweinge kekep yenge lou tup kin yende miꞌe wahriꞌ epwa. \p \v 3 \x - \xo 22.3 \xt Stt 3.17, Sek 14.11\x*Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, ŋaiye Got garnge yukur ka se inir oto moi uku. Luh yilihe, ŋaiye Got hindi Worsip Talah yarp ŋilyehme ka si oto moi uku. Pe lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ka yirisukwarme kin. \v 4 Topoꞌe tinge ka yetekeꞌe ŋembep mohro kin pe, kin ka inge naŋ kin e si nungup tinge. \v 5 \x - \xo 22.5 \xt Ais 60.19, Dan 7.18\x*Nal moi uku pe, yukur ka plihe ŋup no, lenge mitiŋ ka se ŋoiheryembe nange tinge ka yeŋelꞌe nih lam, ŋaiye ka se riri angange yirise, lakai ŋau ka oworꞌe angang lenge yirise, pakai. Detale, Yai Got kin ka orp tuꞌe yirise tinge. Pe tinge ka lalme yurp tuꞌe kiŋ nyermbe nyermbe. \s1 Jisas ŋanange nange ka plihe ot \p \v 6 Miꞌe pe, walip hlaꞌ nate ŋana ŋam na, “Wusyep lalme luku, ŋaiye sai nato tup eꞌe, ŋaiye ni ŋasande pe, luku wusyep tikin Got pe, wusyep uku bwore mise. Pe Yai Got, miyeꞌ ŋaiye nember yipihinge kin no, kin gahanahme lenge profet, ŋaiye tinge yalaŋatme wusyep kin. Kin si nember walip hlaꞌ kin, ŋaiye ka asamb poi lenge miyeꞌ wah kin lalme, ŋaimune ŋaiye sehei ka ot hwihwaiye.” \p \v 7 Jisas ŋanange na, “Yusyunde, ŋam da mut hwihwaiye leꞌe! Lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yasande wusyep profet, ŋaiye sai tup eꞌe no, tinge jande pe, tinge ka hriphrip supule.” \p \v 8 Ŋam Jon, miyeꞌ ŋaiye masande metekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme leꞌe. Ŋupe ŋaiye ŋam masande metekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe leꞌe miꞌe pe, ŋam tumbuhuroroꞌe ma gwah ŋihip walip hlaꞌ, ŋaiye si pasam ŋaiꞌe ŋaiꞌe leꞌe nange ma masarꞌe ŋimbep me kin. \v 9 Kom kin ŋana ŋam na, “Na ende tuꞌe liki, na pakai! Ŋam topoꞌe miyeꞌ wah tikin Got ŋahilyeh taꞌe nin, topoꞌe lenge toꞌ tatai nin lenge profet, topoꞌe lenge mitiŋ lalme, ŋaiye yasande wusyep no, tinge jande. Kut na ahraꞌe naŋ tikin Got ŋilyehme.” \p \v 10 Pe walip hlaꞌ ŋana ŋam na, “Na inise wusyep profet, ŋaiye sai ŋoto tup eꞌe, na pakai. Detale, ŋup tikin Got, ŋaiye ka ende ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku si nat sehei miꞌe. \v 11 \x - \xo 22.11 \xt Dan 12.10\x*Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yarmbe tuhwar yanange wusyep pupwa, topoꞌe yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei pupwa pe, ka yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa luku yenge yil yil. O lahmende ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore pe, tinge ka plihe yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore luku yenge yil yil, topoꞌe lenge lahmende ŋaiye yarp yirise supule pe, tinge ka yurp yirise supule yenge yil yil.” \v 12 \x - \xo 22.12 \xt Sng 28.4, Ais 40.10, 62.11, Jer 17.10\x*Jisas ŋanange na, “Yusyunde leꞌe, ŋam ma mut hwihwaiye. Ma menge yitini muta mangang lenge miyeꞌ tuweinge ilyeh ilyeh gunde ŋaimune ilyeh ilyeh tongonose, ŋaiye tinge yende. \v 13 \x - \xo 22.13 \xt Ais 44.6, 48.12, Rev 1.8,17, 2.8\x*Ŋam ilyeh miyeꞌ endehei, ŋaiye ŋam mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei lalme, topoꞌe ŋam miyeꞌ yuwo, ŋaiye gwase ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme.” \p \v 14 \x - \xo 22.14 \xt Stt 2.9, 3.22\x*Lenge lahmende ŋaiye yungurhme ŋoihmbwaip tinge no, ki sai prihe bwore miꞌ supule pe, Got ka ini lenge, ŋaiye ka yi yoto kohmap moihlaꞌ no, ka yono lousep tikin lou, ŋaiye nangange laip lenge miyeꞌ tuweinge. \v 15 Kut lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei pupwa, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye yende ŋimbim yar, topoꞌe mitiŋ ŋaiye yende niŋ pinip yar, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye yongomb lenge mitiŋ yule, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye yahraꞌe naŋ tikin got homboꞌe, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye hriphrip yanange wusyep molohe pe, lenge mitiŋ, ŋaiye taꞌe luku, yukur ka yi yoto moi tikin Got. \p \v 16 \x - \xo 22.16 \xt Ais 11.1,10\x*“Ŋam Jisas, ŋam si member walip hlaꞌ ŋam mat me nin ŋaiye na ininge alaŋatme wusyep eꞌe elme lenge miyeꞌ tuweinge titinge lenge sios. Ŋam loumwah tikin kiŋ Dewit, topoꞌe ŋam talah tikin kiŋ Dewit. Ŋam nowas ŋaiye ŋoworꞌe yerme ŋau hondo hondonge.” \p \v 17 \x - \xo 22.17 \xt Ais 55.1\x*Yohe Yirise hindi tuwei tikin Worsip Talah yanange na, “Ni ot.” Topoꞌe lenge mitiŋ ilyeh ilyeh tongonose, ŋaiye yasande wusyep uku plihe yanange na, “Ni ot.” Topoꞌe lahmende nin ŋaiye ŋasande wonge salah pe, ni ot na onoꞌe pinip, ŋaiye naŋaꞌe laip lenge miyeꞌ tuweinge. Lahmende nin ŋaiye ŋasande na ambaꞌe pe, ni ot ti, na ambaꞌe. Pinip eꞌe yukur na si iche wuhyau ambaꞌe. Leꞌe pinip tikin Got pe, se ka yule pakaiye. \s1 Wusyep yuwo \p \v 18 \x - \xo 22.18 \xt Lo 4.2, 12.32\x*Ŋam Jon, ŋam manange wusyep bongol da syep erŋem lenge mitiŋ lalme, ŋaiye yasande wusyep profet, ŋaiye sai ŋoto tup eꞌe. Ŋaiye miyeꞌ ende ka eŋelꞌe wusyep ŋoinde el oto wusyep ŋaiye sai tup eꞌe pe, Got se ka plihe eŋelꞌe nihe syohe syepumbur hoi, ŋaiye kin ŋanange sai tup eꞌe el unuh kin. \v 19 Topoꞌe ŋaiye miyeꞌ ende ka isilꞌe wusyep profet syeꞌ upwaihme wusyep, ŋaiye sai tup eꞌe pe, Got se ka ginyenme kin pe, kin yukur tatame ka orp oto moi ambaran tikin Got uku no, ka ono lousep tikin lou, ŋaiye naŋaꞌe laip lenge miyeꞌ tuweinge. Kin yukur ka ambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore luku, ŋaiye tinge yainge yato tup eꞌe. \p \v 20 Miyeꞌ ŋaiye ŋanange wusyep me ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme leꞌe ŋanange na, “Mise supule! Ŋam ma mut hwihwaiye!” \p Ki mise. Lahmborenge Jisas, ni ot. \p \v 21 Ŋoih miꞌmiꞌ tikin Lahmborenge Jisas sai topoꞌe yip lenge miyeꞌ tuweinge lalme.