\id LUK - Urat NT (PNGBTA); Hilkka Arminen (Advisor); 23-Nov-2015 \h Luk \toc1 Wusyep bwore tikin Luk \toc2 Luk \toc3 Luk \mt2 Wusyep bwore tikin \mt1 Luk \c 1 \s1 Luk ŋember tup nalme Tiopilus \p \v 1-2 Iyai bwore ŋam Tiopilus, lenge mitiŋ wula si yende wah bongol jarase wusyep me ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye Jisas ŋende no, tahar natme poi. Taꞌe pe, tinge yainge wusyep me ŋaimune ŋaiye somohonme poi masande ŋilyehme. Pe wusyep uku natme lenge aposel ŋaiye yasande, topoꞌe yetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋendeheiyeh ŋaiye Jisas ŋende pe, tinge yalaŋatme wusyep uku yalꞌe yalꞌe. \v 3 Ŋam si miyarꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku, ŋendeheiyeh nate gere tukwini, topoꞌe ŋam mende wah nihe ŋoihmeryembe wusyep uku. Taꞌe luku pe, ma minge wusyep uku member milme nin. \v 4 Ŋam mende taꞌe luku no, nin na sisyeme gondoume wusyep ŋaiye somohonme nin ŋasande pe, ki bwore mise. \s1 Walip hlaꞌ ŋaname Sekaraia ŋaiye tuwei kin Elisabet ta waraꞌe Jon \p \v 5 \x - \xo 1.5 \xt 1Sto 24.10\x*Dindiꞌ ŋup ŋaiye kiŋ Herot bepeteme provins Judia pe, pris ende Sekaraia narp. Kin bamtihei tikin pris Abiya. Naŋ tuwei kin Elisabet. Ti topoꞌe bamtihei lenge pris, kom ti bamtihei lenge pris Aron. \v 6 Pe nyermbe nyermbe tinge hindi yarp bwore bwarme ŋembep tikin Got, topoꞌe tinge hindi jande wusyep erŋeme lalme tikin Got Lahmborenge. \v 7 Elisabet ti gwan pakaiye pe, yukur tinge hindi yaraꞌe talah ende, pakai. Tinge hindi si pupwa borenge. \p \v 8-9 Ŋup uku pe, lenge bamtihei tikin Sekaraia ya yende wah pris yal yukoh yirise pe, lenge pris yiche ŋeser taꞌe ŋaiye nye nyermbe tinge yende pe, ki taharme Sekaraia ŋaiye ka e oto yukoh yirise tikin Lahmborenge esekeh lou hiꞌ ŋaiye naihe sengehrepe no, misip bwore ka ihe e unuhme Got. \v 10 Dindiꞌ ŋup uku ŋaiye ki ŋesekeh pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye jan ya tas wicherꞌ yanange wusyep topoꞌme Lahmborenge. \v 11 Pe walip hlaꞌ tikin Lahmborenge ende natme kin pe, walip hlaꞌ uku gan nal syep non siheime ŋeser hendeinge ŋaiye Sekaraia ŋesekeh lou hiꞌ sengehrepe luku. \v 12 Ŋupe ŋaiye Sekaraia ŋetekeꞌe pe, kin gunguru plai pe, ki hiꞌ garnge. \v 13 Kom walip hlaꞌ uku ŋaname na, “Sekaraia, na hiꞌgirnge, na pakai! Got Lahmborenge si ŋasande ŋisilih yip pe, tuwei nin Elisabet ta waraꞌe lahmiyeꞌ ende. Pe na gilme naŋ kin Jon. \v 14 Ŋupe ŋaiye mam kin ta waraꞌe kin pe, ka ende nin na isyunde miꞌ supule. Nin topoꞌe lenge mitiŋ wula wula pa hriphrip me kin. \v 15-16 \x - \xo 1.15-16 \xt Nam 6.3\x*Kin ka ambaꞌe naŋ embere elme ŋembep tikin Got Lahmborenge. Yukur tatame ŋaiye kin ka onoꞌe pinip wain topoꞌe pinip kwote. Ŋupe ŋaiye kin tahaiꞌ tapam mam pe, kin si papararme Yohe Yirise. Ŋup uku pe, kin ka enge lenge miyeꞌ tuweinge Israel wula wula plihe yutme Lahmborenge, Got tinge. \v 17 \x - \xo 1.17 \xt Mal 4.5-6\x*Pe kin ka el topoꞌe bongol tikin Yohe Yirise tuꞌe profet Elaija pe, ka el yerme Lahmborenge. Ka ende lenge yai topoꞌme lenge talah tinge ka plihe ŋoihmbwaip ilyeh, topoꞌe ka bunjenge ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye si yengelyembe wusyep Got no, ka ŋoihyeryembe bwore bwarme. Taꞌe luku pe, kin ka ende miꞌmiꞌ lenge miyeꞌ tuweinge nange ka yurp jeteme Lahmborenge ŋaiye ka ot.” \p \v 18 Sekaraia ŋisilihme walip hlaꞌ na, “Hai, ŋam topoꞌe tuwei ŋam, poi hindi si pupwa borenge leꞌe. Taꞌe luku pe, ma se sisyeme wusyep nin iki tuꞌe lai?” \v 19 \x - \xo 1.19 \xt Dan 8.16, 9.21\x*Walip hlaꞌ tikin Lahmborenge nungwisme na, “Ŋam Gepriel leꞌe. Ŋam gwan embep tikin Got pe, kin nember ŋam mat nange ma mini nin wusyep bwore leꞌe. Taꞌe luku pe, ŋam mambaꞌe mut kin mat. \v 20 Kom yukur ni ŋenerme wusyep ŋam ŋaiye ka tuhur bwore mise. Taꞌe luku pe, mut nin ka tingis si e tutume ŋaiye wusyep upwaiꞌe ŋam ka teŋei esep bwore mise.” \p \v 21 Dindiꞌ ŋup uku pe, lenge mitiŋ ŋaiye jan ya tas wicherꞌ yarp yeseperhme kin ŋoihyeryembe wula wula na, detale ti Sekaraia gan gwaingwai nato yukoh yirise. \v 22 Ŋupe ŋaiye kin nate tas wicherꞌ pe, yukur tatame ŋaiye ka se ininge wusyep, pakai. Mut kin si tingis. Pe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye jan uku, tinge ŋoihyeryembe nange kin si ŋetekeꞌe ŋainde supule ŋanar nato yukoh yirise. Detale, kin nenge syep nalaŋatme taꞌe ŋaiye ki ŋanange wusyep. \v 23 Wah kin miꞌe pe, ki plihe nal moi kin. \v 24 Pe ŋup syeꞌ nal miꞌe pe, tuwei kin Elisabet wusyeꞌe talah pe, ti tase warp yokoh wa tatame wundehei syepumbur. \v 25 Ti wanange na, “Tukwini leꞌe, Lahmborenge ŋoihginirme ŋam pe, ki ŋende taꞌe luku no, kin nongohe hiꞌe ŋam ŋaiye ŋam somohon yukur maraꞌe talah.” \s1 Walip hlaꞌ ŋaname Maria nange ta waraꞌe Jisas \p \v 26 Ŋupe ŋaiye Elisabet si talahe wundehei syepumbur ilyeh pe, Lahmborenge nember walip hlaꞌ kin Gepriel nal moi Nasaret nato Galili distrik. \v 27 \x - \xo 1.27 \xt Mat 1.18\x*Kin nenge wusyep nalme tesimbihyeꞌ ende, naŋ ti Maria, ŋaiye somohonme tinge si yupwaiꞌe wusyep nange ta windiꞌe Josep, miyeꞌ ŋaiye kin loumwah kiŋ Dewit. \v 28 Pe walip hlaꞌ nate ŋaname ti na, “Amai ŋam, Lahmborenge hriphrip me nin supule pe, kin ŋoih miꞌmiꞌ me nin, topoꞌe kin narp topoꞌe nin!” \v 29 Maria wasande wusyep walip hlaꞌ uku miꞌe pe, ti ŋoihweryembe wula wula woto ŋoihmbwaip ti pe, ti ŋoihweryembe me wusyep tehei uku ki taꞌe la ŋai. \v 30 Walip hlaꞌ ŋaname ti na, “Maria, na hiꞌgirnge, na pakai. Detale, Lahmborenge ŋoih miꞌmiꞌ me nin. \v 31 \x - \xo 1.31 \xt Mat 1.21\x*Taꞌe luku pe, nin na esyeꞌe lahmiyeꞌ ende pe, na gilme naŋ kin Jisas. \v 32-33 \x - \xo 1.32-33 \xt 2Sam 7.12-13,16, Ais 9.7\x*Kin ka ambaꞌe naŋ embere sekete pe, mitiŋ ka jilme kin Talah tikin Got Na Nah Hlaꞌ Supule. Got Lahmborenge ka aŋaꞌe luh yilihe tuꞌe ŋaiye loumwah kin, kiŋ Dewit pe, kin topoꞌe ka tuhur kiŋ lenge Israel lalme pe, ka orp kiŋ nyermbe nyermbe.” \p \v 34 Maria wisilihme walip hlaꞌ uku na, “Ŋai uku ka ot tuꞌe la? Ŋam yukur mindiꞌe miyeꞌ.” \v 35 Pe walip hlaꞌ ŋaname na, “Yohe Yirise se ka guhunuhme nin, topoꞌe bongol tikin Got ka ote si me nin. Taꞌe luku pe, ka jilme talah yirise luku Talah tikin Got. \v 36 Ŋoiheryembe pwap nin Elisabet. Ti si pupwa borenge supule, topoꞌe ti yukur tatame ŋaiye ta waraꞌe talah, pakai. Kom ti si talahe, wundehei ti syepumbur ilyeh. \v 37 \x - \xo 1.37 \xt Stt 18.14\x*Yukur ŋainde nihme Lahmborenge ŋaiye ka ende, pakai supule.” \v 38 Maria wanange na, “Ŋam tuwei wah tikin Lahmborenge. Ŋai uku ka ende gunde ŋaiye si ni ŋanange.” Miꞌe pe, walip hlaꞌ nasme ti. \s1 Maria wa wetekeꞌe Elisabet \p \v 39 Dindiꞌ ŋup uku Maria wende miꞌmiꞌ pe, ti hwihwai wal moi ŋaiye sai nanah hwate ende nal Judia. \v 40 Pe ti wa woto yukoh Sekaraia pe, ti wirisukwarme Elisabet. \v 41 Ŋupe ŋaiye Elisabet wasande ŋaiye Maria wirisukwarme ti pe, talah papalai nale nat tahaiꞌ nato tapam Elisabet pe, ti papararme Yohe Yirise. \v 42 Pe ti wanange wusyep marnge na, “Ŋoih miꞌmiꞌ ŋaiye Got yale pe, ki taharꞌe tuweinge lalme, topoꞌe talah ŋaiye nin na araꞌe pe, Got ka ŋoih miꞌmiꞌ me kin embere supule! \v 43 Kom ŋam tuwei mune ti, nin nate netekeꞌe ŋam. Nin mam Lahmborenge ŋam, kut ŋam tuwei pakaiye. \v 44 Ŋupe ŋaiye ŋam masande wusyep irisukwarme nin pe, talah ŋaiye tahaiꞌ nato tapam ŋam papalai ŋanah hriphrip supule. \v 45 Nin si ŋenerme wusyep tikin Lahmborenge ŋaiye ŋai esep ka tuwei. Taꞌe luku pe, na hriphrip supule.” \s1 Wenersep titi Maria \p \v 46-47 Pe Maria wanange na, \q1 “Ŋoihmbwaip ŋam mirisukwarme Lahmborenge supule, \q1 topoꞌe ŋam chuchukwarme Got, kin Miyeꞌ nungwisme ŋam. \q1 \v 48 \x - \xo 1.48 \xt 1Sam 1.11\x*Ŋam tuwei wah pakaiye kin, kom kin ŋoiheryembe ŋam. \q1 Taꞌe luku pe, tahar tukwini nenge nal pe, \q1 lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka yininge nange ŋam tuwei \q1 ŋaiye Got ende ŋam hriphrip supule. \q1 \v 49 Detale, Got kin bongol pe, ki ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋembere me ŋam. \q1 Pe naŋ kin yirise supule. \q1 \v 50 Pe nyermbe nyermbe kin ŋoihginirme lahmende \q1 ŋaiye yasarꞌe ŋimbep yahraꞌe naŋ kin. \q1 \v 51 Kom ki ŋesembele syep bongol kin pe, \q1 ki nangalai lenge mitiŋ ŋaiye jate bip yahraꞌe naŋ tititinge. \q1 \v 52 \x - \xo 1.52 \xt Jop 5.11, 12.19\x*Kin si tale lenge miyeꞌ ondoh nate gah kekep, \q1 kut kin nahraꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaipwa ŋiꞌ nanah hlaꞌ. \q1 \v 53 Kin nangange ŋai nal lenge ŋaipwa ŋiꞌ, \q1 kut kin ginyen lenge miyeꞌ lowe yenge syep pakaiye yal. \q1 \v 54 Ki ŋende gande wusyep upwaiꞌe kin ŋaiye kin si ŋana \q1 lenge loumwah poi ŋaiye ka ŋoih miꞌmiꞌ me poi pe, \q1 kin nate gah nungwisme poi Israel, miyeꞌ tuweinge wah kin. \q1 \v 55 \x - \xo 1.55 \xt Stt 17.7, 1Sam 2.1-10\x*Kin nupwaiꞌe wusyep topoꞌe lenge loumwah poi, \q1 Abraham topoꞌe lenge ŋambaih talah kin, \q1 ŋaiye ka ŋoihginirme tinge nye nyermbe.” \p \v 56 Maria warp topoꞌe Elisabet wa tatame wundehei hun miꞌe pe, ti plihe wal moi ti. \s1 Elisabet waraꞌe Jon \p \v 57 Ŋup titi nat pe, Elisabet waraꞌe lahmiyeꞌ ende. \v 58 Ŋupe ŋaiye lenge wim ilyeh ti topoꞌe lenge moi ilyeh ti yasande yetekeꞌe ŋaimune bwore ŋaiye Lahmborenge ŋende pe, tinge lalme hriphrip topoꞌe ti. \v 59 \x - \xo 1.59 \xt Wkp 12.3\x*Ŋupe ŋaiye talah ti si sande ende ŋerŋe nal miꞌe pe, tinge yat nange ka yotombo wahriꞌ hiꞌ kin, topoꞌe ka yember naŋ kin Sekaraia, junde naŋ yai kin. \v 60 Kom mam kin wanange na, “Pakai! Naŋ kin ya gwilme Jon.” \v 61 Pe tinge yaname na, “Kom yukur wim ilyeh yip ende naŋ kin Jon sai, pakai!” \v 62 Pe tinge yenge syep yaname yai tikin nange talah uku ka gilme lahmende. \v 63 Taꞌe luku pe, Sekaraia nenge syep nisilih lenge nange ka yenge bambalau ende yut no, ka inge naŋ. Pe kin nainge naŋ kin Jon. Tinge yetekeꞌe taꞌe luku pe, tinge ŋoihyeryembe wula wula. \v 64 Nilyehe sai, Sekaraia, mut kin ginir pe, kin plihe ŋanange wusyep pe, ki ŋirisukwarme Got. \v 65 Pe lenge moi ilyeh titinge gunguru plai ŋoiheryembe wula wula pe, wusyep uku sisil nalꞌe nalꞌe moiye moiye ŋaiye sai nanah hwate Judia. \v 66 Pe mitiŋ lalme ŋaiye yasande wusyep uku pe, tinge ŋoihyeryembe wula wula taꞌe leꞌe na, “Mindemboi talah uku ka tuhur tuꞌe la?” Detale, tinge si yetekeꞌe yoworme bongol tikin Lahmborenge sai topoꞌe kin. \s1 Wenersep tikin Sekaraia \p \v 67 Yohe Yirise gahanahme Sekaraia, yai tikin Jon pe, ki ŋanange wusyep profet taꞌe leꞌe na, \q1 \v 68 Ya miri musukwarme Lahmborenge, Got poi Israel! \q1 Kin si nate nungwisme poi miyeꞌ tuweinge kin ŋaiye ya murp hlaininge. \q1 \v 69 Kin si nember miyeꞌ bongol ende ŋaiye ka ungwisme poi. \q1 Kin ka ambaꞌe luh tikin loumwah kin kiŋ Dewit, miyeꞌ wah tikin Got. \q1 \v 70-71 Somohonme lenge profet bwore bwarme yanange wusyep Got \q1 yanange nange Got ka ungwisme poi pe, \q1 ka enge poi tupwaihme lenge wachaih, \q1 topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye ŋoihmbwaip pupwa me poi. \q1 \v 72-73 Kin si ŋoihginirme lenge loumwah poi pe, \q1 kin ŋoiheryembe wusyep upwaiꞌe kitikin ŋaiye kin si nupwaiꞌe topoꞌe tinge, \q1 wusyep upwaiꞌe luku ŋaiye kin naŋaꞌe nal me loumwah poi Abraham. \q1 \v 74-75 Kin si ŋanange wusyep mise nal lenge loumwah poi \q1 nange ka ungwisme poi osme syep lenge wachaih. \q1 Taꞌe luku pe, nyermbe nyermbe ŋupe ŋaiye poi ya murp kekep eꞌe pe, \q1 poi ya murp holi bwore mise supule, topoꞌe ya murp bwore bwarme mil ŋembep kin. \q1 \v 76 \x - \xo 1.76 \xt Mal 3.1\x*“Talah ŋam Jon, mitiŋ ka jil nin profet tikin Got Na Nah Hlaꞌ Supule. \q1 Nin na el yerme Lahmborenge no, na ende miꞌmiꞌ me yaŋah kin. \q1 \v 77 Nin na ininge wusyep me lenge miyeꞌ tuweinge \q1 asambe lenge ŋahwikin ŋaiye Got ka ungwisme tinge \q1 ŋaiye ka osme pupwa ŋoihmbwaip tinge no, ka yurp hlaininge. \q1 \v 78-79 \x - \xo 1.78-79 \xt Ais 9.2\x*Got poi, kin ŋoihmbwaip ŋumwaiye, topoꞌe kin Got ŋaiye ŋoihginir. \q1 Pe kin ka ember miyeꞌ yirise kin ŋaiye ka ungwisme poi miyeꞌ tuweinge \q1 ŋaiye yarp tuwihme nule. \q1 Yirise kin uku ka aŋarꞌe ote guhme ŋoihmbwaip poi \q1 tuꞌe ŋaiye ŋau ŋoworꞌe nase moihlaꞌ gahme poi. \q1 Ka aŋarꞌe guh lenge lahmende ŋaiye yarp yepelmbe pe, \q1 ka pasam poi yaŋah ŋaiye ya mambaꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye.” \p \v 80 Pe Jon tahar borenge pe, kin nambaꞌe bongol tikin Yohe Yirise nato ŋoihmbwaip kin pe, kin narp nal moi gungurar ŋaiye mitiŋ pakai na tatame ŋupe ŋaiye wah kin tahar nal halhale nal ŋembep lenge miyeꞌ tuweinge Israel. \c 2 \s1 Maria waraꞌe Jisas \r (Mat 1.18-25) \p \v 1 Ŋup uku pe, Sisa, miyeꞌ ondoh tikin Rom, naŋ kin Ogastus, ŋanange wusyep bongol nange ka ambaꞌe naŋ lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yarp tuwihme syep lenge Rom ŋaiye ka jonose lenge miyeꞌ tuweinge luku. \v 2 Leꞌe sensis ŋendehei kin ŋaiye tahar ŋupe ŋaiye Kwirinius narp gavena lenge Siria. \v 3 Taꞌe luku pe, miyeꞌ tuweinge lalme yalꞌe yalꞌe ilyeh ilyeh tongonose yal moi tiheinge tinge ŋaiye ka yember naŋ tinge. \v 4 Josep topoꞌe, ki tahar nasme moi Nasaret ŋaiye sai nato Galili distrik pe, kin nal Betlehem nato Judia. Detale, moi uku moi tiheinge loumwah kin Dewit. \v 5 Kin nal topoꞌe Maria, tuwei ŋaiye somohonme tinge si yupwaiꞌe wusyep nange ka enge ti. Ŋupe ŋaiye tinge hindi yal pe, ti si talahe sai. \v 6 Tinge ya jere Betlehem pe, ti wasande ta waraꞌe talah. \v 7 Kom yokoh dou ŋaiye ka yurp si paparar lalme. Kut ti waraꞌe talah ŋendehei ti pe, ti wenge ŋaiyuwat wupwaiꞌe kin pe, ti wonorh kin wa gwah wurmbuꞌ ŋaiye lenge yowor yono ŋai. \s1 Lenge miyeꞌ ŋaiye yembepeteme yuwor sip ya yetekeꞌe Jisas \p \v 8 Lenge miyeꞌ syeꞌ yarp ya tas luh ŋaiye lenge yuwor sip yono peperiyeh pe, tinge yende wah ŋup yembepetem lenge. \v 9-10 Pe walip hlaꞌ tikin Lahmborenge ende nate gereme tinge pe, yirise tikin Lahmborenge naŋarꞌe na gahme tinge. Tinge hiꞌworhe, kom walip hlaꞌ ŋana lenge na, “Pa hiꞌworhe na pakai! Ŋam menge wusyep bwore matme yip ŋaiye mindemboi lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka hriphrip. \v 11 Tukwini ŋup eꞌe na nato moi Dewit pe, tuwei ende si waraꞌe Miyeꞌ nungwisme. Kin Lahmborenge topoꞌe Miyeꞌ alaŋatme tikin Got, Krais! \v 12 Yip pa yetekeꞌe kin yoworme tuꞌe leꞌe, pa yetekeꞌe talah uku si yenge ŋaiyuwat yupwaiꞌe pe, yonorh ya jah wurmbuꞌ ŋaiye yuwor yono ŋai pe, yip pa sisyeme yuworme wusyep uku kin bwore mise.” \v 13 Nilyehe sai walip hlaꞌ wula wula sekete yat topoꞌe walip hlaꞌ uku pe, tinge yirisukwarme Lahmborenge taꞌe leꞌe, \q1 \v 14 “Yirisukwarme Got nanah moihlaꞌ! \q1 Kin ka angange ŋoihmbwaip michukor el lenge miyeꞌ tuweinge \q1 na gah kekep ŋaiye ki hriphrip me tinge.” \p \fig Lenge miyeꞌ syeꞌ yembepeteme lenge yuwor sip|src="LB00013B.tif" size="span" ref="2.14" \fig* \p \v 15 Ŋupe ŋaiye lenge walip hlaꞌ plihe yal moihlaꞌ pe, lenge miyeꞌ ŋaiye yembepeteme worsip yanange wusyep yale yat tititinge na, “Tuhur, ya mi metekeꞌe ŋaimune ŋaiye si ŋende nal Betlehem taꞌe ŋaiye Lahmborenge si ŋana poi.” \v 16 Taꞌe luku pe, tinge hwihwai yal pe, tinge yetekeꞌe Josep hindi Maria, topoꞌe talah wimbe ŋaiye tahaiꞌ na gah wurmbuꞌ ŋaiye lenge yuwor yono ŋai. \v 17 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ mbep lenge worsip yetekeꞌe kin miꞌe pe, tinge yana lenge ŋaimune ŋaiye walip hlaꞌ si ŋana lenge me talah uku. \v 18-20 Miꞌe pe, lenge miyeꞌ ŋaiye yembepeteme worsip plihe yal pe, tinge yahraꞌe wenersep yirisukwarme Lahmborenge me ŋaimune ŋaiye si tinge yasande yetekeꞌe jande ŋaiye walip hlaꞌ si ŋana lenge. Pe lahmende ŋaiye yasande wusyep uku pe, tinge gunguru plai, topoꞌe ŋoihyeryembe wula wula. Kom wusyep uku ki tahaiꞌ na gah ŋoihmbwaip Maria pe, ti ŋoihweryembe ŋembere sekete. \s1 Josep hindi Maria yenge Jisas yal yukoh yirise \p \v 21 \x - \xo 2.21 \xt Wkp 12.3, Luk 1.31\x*Ŋup syepumbur hun nal miꞌe pe, tinge yotombo wahriꞌ hiꞌ tikin Jisas pe, tinge jalme kin Jisas, naŋ uku ŋaiye walip hlaꞌ si galme nal yer ŋupe ŋaiye yukur teter mam waraꞌe kin. \v 22 Ŋup tikin ŋaiye Maria hindi Josep ka yende miꞌmiꞌ ŋaiye ta wende miꞌme titi ŋaiye ta tuhur prihe gunde wusyep erŋeme tikin Moses. Taꞌe luku pe, Maria hindi Josep yenge kin yal Jerusalem yala yaŋaꞌe kin yil syep tikin Lahmborenge. \v 23 \x - \xo 2.23 \xt Kis 13.2,12\x*Wusyep erŋeme tikin Got ŋanange na, ŋaiye tuwei ende ta waraꞌe lahmiyeꞌ pe, ta waŋaꞌe kin wilme Lahmborenge. \v 24 \x - \xo 2.24 \xt Wkp 12.6-8\x*Taꞌe luku pe, ka yenge jesumbihnip wimbe hoi, lakai jet humbri hoi yil ŋaiye ka yesekeh yende ofa junde wusyep erŋeme tikin Lahmborenge ŋaiye ŋanange. \p \v 25 Dindiꞌ ŋup uku pe, miyeꞌ ende, naŋ kin Simeon narp Jerusalem. Kin miyeꞌ bwore bwarme ŋaiye gande wusyep tikin Got, topoꞌe Yohe Yirise narp topoꞌe kin. Pe kin narp keteme Miyeꞌ nungwisme lenge Israel. \v 26 Detale, Yohe Yirise si ŋaname nange yukur tatame ŋaiye ka ole tutume ŋaiye ka etekeꞌe Miyeꞌ alaŋatme tikin Lahmborenge, Krais. \v 27 Pe Yohe Yirise nenge Simeon nato yukoh yirise. Ŋupe ŋaiye yai mam Jisas yenge Jisas ya yoto yukoh yirise no, ka yende junde wusyep erŋeme luku, pe \v 28 Simeon nambaꞌe kin nimbite sai pe, ki ŋanange wusyep nirisukwarme Lahmborenge na, \q1 \v 29 “Lahmborenge ŋam, tatame ŋaiye na ambaꞌe ŋam, miyeꞌ wah nin no, \q1 ma mule topoꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye. \q1 Detale, wusyep upwaiꞌe nin si bwore mise. \q1 \v 30-31 Tukwini ŋembep ŋam si metekeꞌe Miyeꞌ nungwisme nin \q1 ŋaiye nin si ŋende miꞌmiꞌ ŋaiye ka ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge lalme. \q1 \v 32 \x - \xo 2.32 \xt Ais 42.6, 49.6, 52.10\x*Yirise kin ka aŋarꞌe el lenge haiten, topoꞌe ka angange naŋ ŋembere \q1 el lenge miyeꞌ tuweinge nin Israel.” \p \v 33 Pe yai mam tikin Jisas gunguru plaime ŋaimune ŋaiye Simeon ŋaname Jisas. \v 34 Pe Simeon ŋoih miꞌmiꞌ me tinge. Miꞌe pe, ki ŋaname Maria, mam tikin Jisas na, “Lahmborenge si nalaŋatme talah eꞌe. Pe lenge miyeꞌ tuweinge Israel wula ka hriphrip me kin pe, kin se ka ungwisme tinge. Kom wula se ka jirnge kin pe, leꞌe ka ende tinge ŋaiye ka tumbe. Kin ka tuhur tuꞌe wutuꞌ tikin Got ende ŋaiye mitiŋ wula wula ka jonombaiꞌe kin. \v 35 Taꞌe luku pe, leꞌe ka ende ŋoihmbwaip tase tinge ka ot halhale. Pe Maria, nin na isyunde syohe e oto ŋoihmbwaip nin tuꞌe ŋaiye ŋim gere ŋoihmbwaip nin.” \p \v 36-37 Miꞌe pe, tuwei borenge profet ende, naŋ ti Ana warp wa woto yukoh yirise topoꞌe. Ti talah tikin Fanuel pe, ti bamtihei ilyeh tikin Aser. Somohonme ti windiꞌe miyeꞌ ende, kom tinge hindi yarp ya tatame wahtaip syepumbur hoi pe, miyeꞌ ti nule pe, ti warp ŋope. Wahtaip ti tatame 84. Nye nyermbe ti warp yukoh yirise pe, ŋupe ŋau ti wa wahraꞌe naŋ tikin Got, topoꞌe ti wasme ŋai wanange wusyep topoꞌme kin. \v 38 Dindiꞌ ŋup uku pe, ti wate gwereme tinge pe, ti wirisukwarme Got Lahmborenge, topoꞌe walaŋatme wusyep Jisas wal lenge miyeꞌ tuweinge Jerusalem ŋaiye yarp jeteme Miyeꞌ alaŋatme tikin Got ŋaiye ka ember kin ka ote ungwisme tinge no, ka yurp hlaininge. \p \v 39 \x - \xo 2.39 \xt Mat 2.23\x*Ŋupe ŋaiye Josep hindi Maria si yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme jande wusyep erŋeme tikin Lahmborenge yal Jerusalem pe, tinge plihe yal moi tinge Nasaret ŋaiye sai noto Galili distrik. \v 40 Pe talah uku tahar borenge pe, kin nambaꞌe bongol, topoꞌe sande tekeꞌe bwore bwarme pe, ŋoihmbwaip bwore bwore tikin Got sai me kin. \s1 Jisas nal yukoh yirise \p \v 41 \x - \xo 2.41 \xt Kis 12.1-27, Lo 16.1-8\x*Wahtaipe taipe nato ŋup Pasova\f + \fr 2.41 \ft Tehei kin Pasova luku pe, lenge Juta yono ŋai embere ŋoihyeryembe wah embere ŋaiye somohonme Got ŋende ŋaiye nungwisme tinge yasme mwahupwaiꞌe lenge Isip.\f* pe, lenge yai mam Jisas yal Jerusalem. \v 42 Ŋupe ŋaiye Jisas wahtaip kin nambaꞌe 12 pe, tinge plihe yal Jerusalem ŋaiye ka yende Pasova tuꞌe ŋaiye nye nyermbe tinge yende. \v 43-45 Ŋupe ŋaiye Pasova miꞌe pe, tinge yuworꞌe yosoko yale yil moi tiheinge tinge ilyeh ilyeh tongonose. Ŋau ende supule tinge ya jere yaŋah, kom Josep hindi Maria ŋoihyeryembe nange Jisas ki ŋotop lenge wondoh embere luku nal yaŋah. Kom Jisas teter narp Jerusalem pe, lenge yai mam kin yukur sisyeme taꞌe luku. Tinge yende wah yekepe kin ya yoto lenge bamtihei tinge, topoꞌe lenge ŋimei ŋaiye tinge top lenge lalme yal, kom yukur tinge yetekeꞌe kin, pakai. Taꞌe luku pe, tinge plihe jan bunjenge yal Jerusalem. \p \v 46 Ŋup ende supule tinge plihe yal yaŋah pe, tinge yate jere Jerusalem. Tinge yarp ya tatame nyermbe, tinge yahaiꞌe kin yal pe, tinge yetekeꞌe kin narp ŋotop lenge jetmam tikin wusyep erŋeme nato yukoh yirise ŋasande wusyep tinge, topoꞌe ki ŋisilih lenge wusyep syeꞌ. \v 47 Mitiŋ ŋaiye jan uku yasande wusyep Jisas pe, tinge ŋoihyeryembe wula wula me wusyep kin, topoꞌme sande tekeꞌe kin ŋembere. \v 48 Ŋupe ŋaiye lenge yai mam kin yetekeꞌe kin pe, tinge gunguru plai supulme kin pe, mam kin waname na, “Talah ŋam, detale ti nin ŋende me poi hindi taꞌe leꞌe? Ŋoihmbwaip poi hindi mane sekete. Poi ŋoihginirme nin pe, poi mende wah nihe mekepe nin.” \v 49 Pe kin plihe nungwisme wusyep tinge hindi taꞌe leꞌe na, “Detale ti yip hindi sisipirnge yekepe ŋam? Yip pa sisyeme nange ŋam marp yokoh Yai ŋam kuli.” \v 50 Kom tinge hindi yukur sisyeme wusyep tehei uku, pakai. \p \v 51 Miꞌe pe, kin tahar top lenge plihe nal Nasaret. Kom Maria yukur ŋoihsipe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ti si wetekeꞌe, pakai. Nye nyermbe ti ŋoihweryembe woto ŋoihmbwaip ti. Jisas narp topoꞌe yai mam kin pe, kin talah bwore ŋaiye ŋasande wusyep tinge hindi. \v 52 \x - \xo 2.52 \xt 1Sam 2.26, Snd 3.4\x*Ŋupe ŋaiye Jisas tahar borenge pe, sande tekeꞌe bwore bwarme kin tahar embere pe, Got topoꞌe lenge mitiŋ lalme hriphrip me kin. \c 3 \s1 Jon tikin Baptais ŋiche wusyep nal lenge miyeꞌ tuweinge \r (Mat 3.1-12, Mak 1.2-8, Jon 1.19-28) \p \v 1 Ŋupe ŋaiye Sisa Taiberius si narp miyeꞌ ondoh supule na tatame wahtaip 15 pe, Pontius Pailat narp gavena tikin Judia, Herot narp miyeꞌ mbep lenge Galili o, toꞌ kin Filip narp miyeꞌ mbep lenge Ituria topoꞌe lenge Trakonitis o, Lisanias narp miyeꞌ mbep lenge Abilene. \v 2 O ŋup uku ŋaiye Anas hindi Kaiafas yarp pris ondoh pe, Got ŋaname Jon, talah tikin Sekaraia ŋaiye narp moi gungurar ŋaiye wah kin ka tuhur. \v 3 Taꞌe luku pe, Jon nalꞌe nalꞌe ŋoyorꞌme moi ŋaiye sai siheime mih Jordan pe, ki ŋiche wusyep taꞌe leꞌe, “Yaŋaꞌe teket me pupwa ŋoihmbwaip yip no, pa yambaꞌe pinip pe, Got se ka osme pupwa ŋoihmbwaip yip.” \v 4 \x - \xo 3.4 \xt Ais 40.3-5\x*Leꞌe taꞌe wusyep ŋaiye somohonme profet Aisaia nainge sai nato Tup tikin Got na, “Pa yisyunde miyeꞌ ende ka gil gil orp moi gungurar ininge na, \q1 ‘Yende miꞌmiꞌ me yaŋah Lahmborenge, \q1 topoꞌe yende ŋahwikin ka yelme ŋaiye ka ot. \q1 \v 5 Pa yupulyuꞌe luh gahe lalme, \q1 topoꞌe pa yotombo hwate ka guh yelme lalme. \q1 Ŋahwikin ŋaiye yukule pe, pa yende ka bwarme, \q1 topoꞌe yaŋah ŋaiye gingouwe pe, pa yende ka yelme. \q1 \v 6 Miꞌe pe, lenge miyeꞌ tuweinge na gah kekep eꞌe lalme \q1 ka yetekeꞌe Miyeꞌ nungwisme tikin Got.’” \p \v 7 \x - \xo 3.7 \xt Mat 12.34, 23.33\x*Lenge miyeꞌ tuweinge wondoh embere yatme Jon nange ka gihyeꞌ lenge pinip, kom ki ŋana lenge na, “Yip ŋoihyeryembe nange pa yambaꞌe pinip ilyehme pe, tatame ka ungwis yip ŋaiye pa tupwaihme nihe syohe tikin Got? Pakai! Ŋoihmbwaip yip pupwa homboꞌe taꞌe hwaŋ. \v 8 \x - \xo 3.8 \xt Jon 8.33\x*Kom pa yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore ti, ka sasambe nange yip si yimbilme ŋoihmbwaip no, pupwa ŋaiye sai nato ŋoihmbwaip yip si miꞌe ko. Yukur tatame ŋaiye pa ŋoihyeryembe nange yip ŋambaih talah tikin Abraham no, yip si bwore bwarme, pakai. Detale, Got kin tatame ŋaiye ka imbilme ŋeser eꞌe tuꞌe lenge ŋambaih talah tikin Abraham! \v 9 \x - \xo 3.9 \xt Mat 7.19\x*Got si nenge ŋim ŋeser gan lou tehei pe, ka gine lou ŋaiye yukur ŋai esep bwore teŋei pe, ka iche el nih.” \p \v 10 Lenge miyeꞌ tuweinge yisilihme kin na, “Ya mende tuꞌe la?” \v 11 Kin nungwis lenge na, “Lahmende ŋaiye nenge temhroŋ hoi pe, ka aŋaꞌe ende elme miyeꞌ ŋaiye temhroŋ pakai, topoꞌe lahmende ŋaiye tatame ŋai pe, ka aŋaꞌe miyeꞌ ŋaiye ŋai pakai.” \v 12 \x - \xo 3.12 \xt Luk 7.29\x*Lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye yambaꞌe wuhyau takis yatme kin ŋaiye ka yambaꞌe pinip pe, tinge topoꞌe yisilihme kin na, “Jetmam, ya mende tuꞌe la?” \v 13 Ki ŋana lenge na, “Yukur pa yambaꞌe wuhyau takis yusungurhme wutuꞌ ŋaiye lenge gavman yalaŋatme, na pakai.” \v 14 Pe lenge miyeꞌ wondoh syeꞌ yisilihme kin na, “O poi yi, ya mende tuꞌe la?” Jon ŋana lenge na, “Yukur pa yininge wusyep homboꞌe yiniꞌe lenge miyeꞌ tuweinge no, pa yambaꞌe wuhyau me tinge. Topoꞌe yukur pa yininge nange ka yul yip wuhyau, tu pakai pe, pa yongomb lenge, na pakai. Hriphrip me wuhyau ŋaiye yip si yambaꞌ me wah yip.” \p \v 15 Lenge miyeꞌ tuweinge lalme yarp jeteme Miyeꞌ alaŋatme tikin Got, Krais no, tinge yasande ŋaiye ka ot hwihwai. Taꞌe luku pe, tinge ŋoihyeryembe wula wula yoto ŋoihmbwaip tinge na, “Taꞌe Jon kin Krais, Miyeꞌ alaŋatme tikin Got, lakai pakai?” \v 16 Kom Jon ŋana lenge lalme na, “Ŋam jaih yip pinip pakaiye, kut miyeꞌ ende ŋaiye ka ot gunde ŋam pe, kin Lahmborenge me ŋam supule. Ŋam yukur bwore tatame ŋaiye ma mungul ŋihip hiꞌ kin, pakai. Ŋam miyeꞌ pakaiye. Kin ka jih yip topoꞌe Yohe Yirise pe, ka ende wah tuꞌe nih esekeh pupwa ŋoihmbwaip yip. \v 17 Miyeꞌ uku kin si nenge yap. Kin nerŋe peperiyeh esep ŋiche nanah hlaꞌ endereme. Pe ŋesep ŋaiye bwore pe, ka ember el yokoh ŋai kut o, hoporonge kin ka esekeh el nih ŋaiye sisyuꞌ nye nyermbe.” \p \v 18 Jon ŋende wah ŋiche wusyep wula wula ŋaiye ka yimbilme ŋoihmbwaip ŋupe ŋaiye kin ŋanange nalaŋatme wusyep bwore mise tikin Got nal lenge miyeꞌ tuweinge. \v 19 \x - \xo 3.19 \xt Mat 14.3-4, Mak 6.17-18\x*Kom Jon ŋihyele miyeꞌ mbep Herot ŋaiye somohonme kin ŋosoihme Herodias, tuwei tikin tatai kin, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa syeꞌ ŋaiye kin si ŋende. \v 20 Taꞌe luku pe, Herot ŋende ŋoihmbwaip nihe pe, kin plihe ŋende pupwa ŋember Jon nal mwahupwaiꞌe. \s1 Jisas nambaꞌe pinip \r (Mat 3.13-17, Mak 1.9-11) \p \v 21 O ŋupe ŋaiye Jon teter ŋende wah gihyeꞌe pinip lenge miyeꞌ tuweinge pe, Jisas topoꞌe nambaꞌe pinip. Ŋupe ŋaiye Jisas ŋanange wusyep topoꞌme Got miꞌe pe, ŋaitem ginir pe, \v 22 \x - \xo 3.22 \xt Stt 22.2, Sng 2.7, Ais 42.1, Mat 3.17, Mak 1.11, Luk 9.35\x*Yohe Yirise nate gah taꞌe jesumbihnip pe, kin nate narp ŋanah kin. Pe wusyep ende nase moihlaꞌ nat taꞌe leꞌe, “Nin talah bwore ŋoihmbwaip ŋam pe, ŋam mende nihararme nin. Ŋam hriphrip me nin supule.” \s1 Lenge loumwah topoꞌe mwan kaꞌ Jisas \r (Mat 1.1-17) \p \v 23 Ŋupe ŋaiye wahtaip Jisas nambaꞌe 30 pe, kin nahraꞌe wah Got nal halhale gah ŋembep lenge miyeꞌ tuweinge. Lenge miyeꞌ tuweinge ŋoihyeryembe nange kin talah tikin Josep. \li1 Josep kin talah tikin Heli, \li1 \v 24 Heli kin talah tikin Matat, Matat kin talah tikin Livai, Livai kin talah tikin Melki, Melki kin talah tikin Janai, Janai kin talah tikin Josep, \li1 \v 25 Josep kin talah tikin Matatias, Matatias kin talah tikin Amos, Amos kin talah tikin Nahum, Nahum kin talah tikin Esli, Esli kin talah tikin Nagai, \li1 \v 26 Nagai kin talah tikin Mat, Mat kin talah tikin Matatias, Matatias kin talah tikin Semein, Semein kin talah tikin Josek, Josek kin talah tikin Joda, \li1 \v 27 Joda kin talah tikin Joanan, Joanan kin talah tikin Resa, Resa kin talah tikin Serubabel, Serubabel kin talah tikin Sealtiel, Sealtiel kin talah tikin Neri, \li1 \v 28 Neri kin talah tikin Melki, Melki kin talah tikin Adi, Adi kin talah tikin Kosam, Kosam kin talah tikin Elmadam, Elmadam kin talah tikin Er, \li1 \v 29 Er kin talah tikin Joshua, Joshua kin talah tikin Elieser, Elieser kin talah tikin Jorim, Jorim kin talah tikin Matat, Matat kin talah tikin Livai, \li1 \v 30 Livai kin talah tikin Simeon, Simeon kin talah tikin Juta, Juta kin talah tikin Josep, Josep kin talah tikin Jonam. Jonam kin talah tikin Eliakim, \li1 \v 31 Eliakim kin talah tikin Melea, Melea kin talah tikin Mena, Mena kin talah tikin Matata, Matata kin talah tikin Natan, Natan kin talah tikin Dewit, \li1 \v 32 Dewit kin talah tikin Jesi, Jesi kin talah tikin Opet, Opet kin talah tikin Boas, Boas kin talah tikin Salmon, Salmon kin talah tikin Nason, \li1 \v 33 Nason kin talah tikin Aminadap, Aminadap kin talah tikin Ram, Ram kin talah tikin Hesron, Hesron kin talah tikin Peres, Peres kin talah tikin Juta, \li1 \v 34 Juta kin talah tikin Jekop, Jekop kin talah tikin Aisak, Aisak kin talah tikin Abraham, Abraham kin talah tikin Tera, Tera kin talah tikin Nahor, \li1 \v 35 Nahor kin talah tikin Seruk, Seruk kin talah tikin Reu, Reu kin talah tikin Pelek, Pelek kin talah tikin Eber, Eber kin talah tikin Sela, \li1 \v 36 Sela kin talah tikin Kenan, Kenan kin talah tikin Arpasat, Arpasat kin talah tikin Syem, Syem kin talah tikin Noa, Noa kin talah tikin Lamek, \li1 \v 37 Lamek kin talah tikin Metusela, Metusela kin talah tikin Enok, Enok kin talah tikin Jaret, Jaret kin talah tikin Mahalalel, Mahalalel kin talah tikin Kenan, \li1 \v 38 Kenan kin talah tikin Enos, Enos kin talah tikin Set, Set kin talah tikin Adam, Adam kin talah tikin Got. \c 4 \s1 Miyeꞌ pupwa ŋondolꞌme Jisas \r (Mat 4.1-11, Mak 1.12-13) \p \v 1 Jisas papararme Yohe Yirise pe, kin nenge Jisas nase mih Jordan nember nal moi gungurar. \v 2 Nal moi uku pe, miyeꞌ pupwa Satan ŋondolꞌme Jisas na tatame ŋup 40. Dindiꞌ ŋup lalme luku yukur kin ŋono ŋainde, pakai. Taꞌe luku pe, nimbot ŋonombe kin pupwa supule. \v 3 Pe miyeꞌ pupwa Satan nate ŋaname na, “Ŋaiye nin Talah tikin Got pe, inime ŋeser eꞌe ka imbilme e tuꞌe kakah pe, na ono.” \v 4 \x - \xo 4.4 \xt Lo 8.3\x*Kom Jisas nungwisme na, “Wusyep sai Tup tikin Got ŋanange nange ŋai ilyehme yukur tatame ka si orpe miyeꞌ enge si, pakai.” \v 5 Miꞌe pe, miyeꞌ pupwa nenge kin nanah hwate ende pe, nilyehe sai ki ŋasambe kin moiye moiye lalme na gah kekep. \v 6-7 Miyeꞌ pupwa ŋaname kin na, “Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku sai syep ŋam pe, ŋam tatame ŋaiye ma maŋaꞌe lahmende ŋaiye ŋam masande. Taꞌe luku pe, ŋaiye na asarꞌe ŋimbep irisukwarme ŋam pe, ma yule ŋaiꞌe ŋaiꞌe miꞌ supule luku, topoꞌe bongol ŋaiye na embepeteme moi lalme luku.” \v 8 \x - \xo 4.8 \xt Lo 6.13\x*Kom Jisas plihe nungwisme na, “Wusyep si sai Tup tikin Got ŋanange na, \q1 Na irisukwarme Lahmborenge Got nin, \q1 topoꞌe na orp tuwihme kin ŋilyehme.” \p \v 9 Pe miyeꞌ pupwa plihe nambaꞌe kin nenge nal Jerusalem nember kin nanah yokoh hlaꞌ tikin yukoh yirise pe, ki ŋaname na, “Ŋaiye nin Talah tikin Got pe, papalai e guh. \v 10 \x - \xo 4.10 \xt Sng 91.11-12\x*Wusyep sai Tup tikin Got ŋanange ŋaiye Got se ka ini lenge walip hlaꞌ kin ka yembepeteme nin bworerme. \v 11 Topoꞌe ki ŋanange ŋaiye ka se yurpe nin yenge yi yunuh hlaꞌ pe, yukur ŋeser ka gere ŋihip nin, pakai.” \v 12 \x - \xo 4.12 \xt Lo 6.16\x*Kom Jisas plihe nungwisme kin na, “Wusyep si sai Tup tikin Got ŋanange na, \q1 ‘Yukur na se ondolꞌme Lahmborenge Got nin, pakai supule!’” \p \v 13 Ŋupe ŋaiye miyeꞌ pupwa ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ŋondolꞌme Jisas miꞌe pe, kin nasme Jisas nala e tutume ŋup ende ka plihe ote ondolꞌme kin. \s1 Jisas ŋahraꞌe wah ŋendehei kin ŋanar Galili \r (Mat 4.12-17, Mak 1.14-15) \p \v 14-15 Bongol tikin Yohe Yirise sai topoꞌe Jisas pe, ki plihe nal Galili distrik nalaŋatme lenge wusyep Got gan nato yukoh jahilyeh. Taꞌe luku pe, naŋ kin sisil nalꞌe nalꞌe noto moiye moiye luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme yahraꞌe naŋ kin. \s1 Lenge miyeꞌ tuweinge Nasaret jarnge Jisas \r (Mat 13.53-58, Mak 6.1-6) \p \v 16 Miꞌe pe, Jisas plihe nal Nasaret, moi tiheinge kin. Nato ŋup Sabat, kin nal yokoh jahilyeh tinge taꞌe ŋaiye nye nyermbe kin nal nal. Ki tahar gan de ka gonose wusyep ende ŋaiye sai nato Tup tikin Got. \v 17 Pe miyeꞌ ende naŋaꞌe tup wusyep profet Aisaia. Ki ŋosokome tup uku pe, kin ŋetekeꞌe wusyep uku ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 \v 18 \x - \xo 4.18 \xt Ais 61.1-2\x*“Yohe Yirise tikin Lahmborenge narp topoꞌe ŋam, taꞌe luku pe, \q1 kin si nalaŋatme ŋam nange ma mininge wusyep bwore \q1 mil lenge ŋaipwa ŋiꞌ. \q1 Kin nember ŋam ŋaiye ma musme lenge miyeꞌ tuweinge \q1 ŋaiye yarp mwahupwaiꞌe no, ka yurp hlaininge, \q1 topoꞌe ma mende lenge mitiŋ ŋaiye ŋembep tinge tangar ka plihe yetekeꞌe, \q1 topoꞌe ma monombe mane ŋaiye lenge miyeꞌ yangange yalme \q1 lenge mitiŋ syeꞌ, \q1 \v 19 topoꞌe ma mininge wusyep nange ŋup si nat \q1 ŋaiye Lahmborenge ŋoihginirme lenge miyeꞌ tuweinge tikin pe, \q1 ka ungwis lenge.” \p \v 20 Jisas ŋupwaiꞌe tup plihe naŋaꞌe miyeꞌ uku pe, kin na gah narp. Lenge mitiŋ lalme ŋaiye yarp ya yoto yukoh jahilyeh uku bep ririrme kin sai. \v 21 Pe ki ŋana lenge na, “Wusyep Got uku ŋaiye yip si yasande pe, tukwini ŋai esep tuwei.” \p \v 22 Tinge ŋoihyeryembe wula wula me wusyep bwore luku ŋaiye ki ŋanange. Pe tinge yisilih yale yat na, “Hei, wusyep ŋaiye kin ŋanange bwore mise, kom kin iki talah tikin Josep. Detaꞌe lai ti kin ŋanange taꞌe luku?” \v 23 Ki ŋana lenge na, “Ŋam sisyeme, yip pa yini ŋam wusyep tap uku na, ‘Ŋaiye nin dokta pe, na ende miꞌme wahriꞌ epwa nin, topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge moi tiheinge nitei.’ Yip pa yini ŋam nange ma mende wah uku minir moi tiheinge ŋam ŋahilyeh tuꞌe ŋaiye somohonme yip si yasande ŋam mende manar Kaperneam. \v 24 \x - \xo 4.24 \xt Jon 4.44\x*Kom ŋam mana yip wusyep mise supule, lenge miyeꞌ tuweinge lalme yengelyembe wusyep lenge profet ŋupe ŋaiye tinge yanange wusyep yal moi tiheinge tinge. \v 25-26 \x - \xo 4.25-26 \xt 1Ki 17.1,8-16\x*Ŋoihyeryembe, ki ŋahilyeh taꞌe ŋaiye somohonme ŋupe ŋaiye ŋisih yukur gah na tatame wahtaip hun syeꞌme pe, ŋasarp sai nalꞌe nalꞌe moiye moiye. Bwore mise, dindiꞌ ŋup uku lenge tuweinge ŋope wula sekete yarp Israel, kom Got yukur nember profet Elaija nalme lenge moi jeheinge kin ŋaiye ka ungwis lenge ŋai, pakai. Kom kin nember kin nalme lenge haiten ŋaiye ka ungwisme tuwei ŋope ende ŋaiye warp moi Sarefat ŋaiye sai nato moi embere Saidon ŋilyehme. \v 27 \x - \xo 4.27 \xt 2Ki 5.1-14\x*O dindiꞌ ŋup tikin profet Elisa pe, lenge miyeꞌ tuweinge wula nato moi tiheinge Israel yambaꞌe wahriꞌ epwa wukeh wukeh, kom yukur Elisa ŋende miꞌme wahriꞌ epwa tinge, pakai. Kom miyeꞌ ende nato moi Siria, naŋ kin Naman, kin ilyeh profet Elisa ŋende kin tahar bwore prihe.” \p \v 28 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp ya yoto yukoh jahilyeh yasande taꞌe luku pe, ŋoihmbwaip tinge nihe supule. \v 29 Tinge rar tahar syep yarpe Jisas pe, tinge yenge kin ya tas ŋaiye ka yiche kin yi juh hwate no, ka ole. \v 30 Kom Jisas bunjenge ŋoworꞌe bumbumbe me tinge nal pe, kin nal ko. \s1 Jisas ginyenme yipihinge pupwa \r (Mak 1.21-28) \p \v 31 Miꞌe pe, Jisas nate gere Kaperneam nato Galili distrik pe, ŋup tikin Sabat pe, kin nalaŋatme wusyep gan nato yukoh jahilyeh. \v 32 \x - \xo 4.32 \xt Mat 7.28-29\x*Pe tinge gunguru plaime wusyep kin. Detale, wusyep kin bongol ŋotohote ŋoihmbwaip tinge. \v 33 Nato yukoh jahilyeh uku miyeꞌ ende ŋaiye yipihinge pupwa si gahanahme kin narp. Pe ki tahar tambah mah na hlaꞌ na, \v 34 “Hai, Jisas miyeꞌ tikin Nasaret, detaꞌe lai ti nin nat? Nin nat ŋaiye na ende yumbun poi oho. Ŋam si sisyeme nin miyeꞌ iki. Nin miyeꞌ bwore bwarme tikin Got!” \v 35 Kom Jisas syep erŋeme kin bongol ŋaname na, “Upwaiꞌe mut, e tus osme miyeꞌ iki!” Pe yipihinge pupwa ŋiche kin na gah kekep nal bep tinge pe, ki tas nasme kin nal ko. Kom yukur yipihinge pupwa ŋende yumbune kin, pakai. \v 36 Lenge miyeꞌ tuweinge lalme gunguru plai pe, tinge yanange wusyep yale yat tititinge na, “Kii, miyeꞌ iki ŋanange wusyep bongol ŋihyele lenge yipihinge pupwa pe, tinge tas yal? Wusyep mune taꞌe liki? Bongol uku kin nambaꞌe ŋana ra?” \v 37 Taꞌe luku pe, wusyep uku sisil nalꞌe nalꞌe nato Galili distrik me wah ŋaiye Jisas ŋende. \s1 Jisas ŋende miꞌme mamiyen tikin Saimon \r (Mat 8.14-15, Mak 1.29-31) \p \v 38 Jisas nasme yukoh jahilyeh pe, kin nal yokoh Saimon. O mamiyen tikin Saimon warp yokoh uku wende wahriꞌ epwa pe, wahriꞌ ti nihe supule. Taꞌe luku pe, tinge yisilihme Jisas ŋaiye ka ungwisme ti. \v 39 Pe Jisas na gan siheime ti pe, kin ŋanange wusyep bongol me wahriꞌ epwa luku ŋaiye ka tus upwaihme ti pe, wahriꞌ epwa nasme ti ko. Miꞌe pe, ti tahar wunde ŋai me tinge. \v 40 Ŋupe ŋaiye ŋau na gah pe, lenge mitiŋ yenge lenge miyeꞌ tuweinge wahriꞌ epwa tetehei ŋaiye sai me tinge yatme Jisas pe, kin nikil syep nanah tinge lalme pe, wahriꞌ epwa tinge miꞌe. \v 41 Topoꞌe ŋupe ŋaiye kin ginyen lenge yipihinge pupwa lal tas yasme lenge mitiŋ wula wula pe, lenge yipihinge pupwa yanange na, “Hai! Nin Talah tikin Got kuli!” Kom Jisas syep erŋem lenge nange ka yupwaiꞌe mut. Detale, kin garnge ŋaiye lenge yipihinge pupwa ka yininge wusyep nange kin Miyeꞌ alaŋatme, Krais, na pakai. \s1 Jisas ŋiche wusyep nal yukoh jahilyeh \r (Mak 1.35-39) \p \v 42 Nyermbe hondonge pe, Jisas nasme moi uku pe, kin nal luh ŋaiye mitiŋ pakai. Kom lenge miyeꞌ tuweinge yende wah ŋaiye yekepe kin. Ŋupe ŋaiye tinge yetekeꞌe pe, tinge de ka yupwaiꞌe kin nange ka otop lenge orp. Tinge jarnge ŋaiye ka osme lenge el moi ende. \v 43 Kom ki ŋana lenge na, “Ŋam da miche wusyep bwore mise me lemame tikin Got mil moiye moiye syeꞌ topoꞌe. Leꞌe tehei kin ŋaiye Got nember ŋam nat nange ma mende.” \v 44 Taꞌe luku pe, kin nalꞌe nalꞌe moiye moiye ŋiche wusyep gan nato yukoh jahilyeh lenge Judia distrik. \c 5 \s1 Jisas nalaŋatme lenge jetalah kin \r (Mat 4.18-22, Mak 1.16-20) \p \v 1 \x - \xo 5.1 \xt Mat 13.1-2, Mak 3.9-10, 4.1\x*Ŋup ende Jisas gan nal pinip tikih moi Genesaret pe, lenge wondoh embere yatme kin nange ka yisyunde wusyep Got ŋaiye ki ŋanange pe, kin tangarmbe supule. \v 2 Kom ki ŋetekeꞌe loumbil pinip hoi ŋaiye si lenge miyeꞌ ŋaiye jete ŋuyoꞌ ya yember siheime pinip umun tikih o, lenge miyeꞌ uku jan pinip tikih yungurhme tem ŋuyoꞌ tinge. \v 3 Taꞌe luku pe, Jisas nanah loumbil pinip tikin Saimon pe, ki ŋaname Saimon nange ka ununyuꞌe loumbil pinip uku e tus pinip umun sikirp. Jisas narp nato loumbil pinip uku pe, ki nalaŋatme wusyep nal lenge miyeꞌ tuweinge luku ŋaiye yarp pinip umun tikih. \p \v 4 Ŋupe ŋaiye ki ŋanange wusyep miꞌe pe, ki ŋaname Saimon na, “Enge loumbil pinip e ember el pinip umun bumbumbe ti, pa yiche tem yip yi juh pinip no, pa yambaꞌe ŋuyoꞌ.” \v 5 \x - \xo 5.5 \xt Jon 21.3\x*Saimon nungwisme wusyep kin na, “Lahmborenge, ŋaiye nin ŋanange pe, si ya mende kili. Kom poi si mende wah nihe ŋaiye kwite ŋuyoꞌ ŋup sokoloh uku pe, yukur poi mambaꞌe ŋuyoꞌ ende, pakai.” \v 6 \x - \xo 5.6 \xt Jon 21.6\x*Miꞌe pe, tinge yiche tem ya jah pinip pe, tinge jete ŋuyoꞌ wula wula sekete yate yanah pe, tem sihei da ginir. \v 7 Taꞌe pe, tinge syep hwaime lenge miyeꞌ yaŋam tinge ŋaiye yarp yal loumbil pinip ŋoinde nange ka yute yungwis lenge. Tinge yat pe, tinge lalme jete tem ŋuyoꞌ uku yanah. Tinge yuwil ŋuyoꞌ yanah loumbil pinip hoi uku, de pe, paparar supule. Sihei ŋaiye mane ŋuyoꞌ ka tule loumbil pinip hoi uku e guh pinip meleꞌe. \v 8 Ŋupe ŋaiye Saimon Pita ŋetekeꞌe ŋai uku pe, ki ŋasarꞌe ŋimbep gah ŋihip Jisas ŋanange na, “Lahmborenge ŋam, el angaꞌme ŋam! Ŋam miyeꞌ pupwa yehe.” \v 9-10 Saimon top lenge miyeꞌ wah ilyeh kin Jems hindi Jon, talah tikin Sebedi gunguru plaime ŋuyoꞌ wula wula ŋaiye si tinge jete. Kom Jisas ŋaname Saimon na, “Yukur na hiꞌgirnge, na pakai. Tukwini nenge nal pe, nin na ende wah ŋam pe, na ambaꞌ lenge miyeꞌ tuweinge tuꞌe ŋaiye somohonme nin ŋende wah nambaꞌe ŋuyoꞌ.” \v 11 Ŋupe ŋaiye tinge yununyuꞌme loumbil pinip yate yanah pinip umun tikih pe, tinge yasme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme yanar uku, tinge jande Jisas yal. \s1 Jisas ŋende miꞌe wahriꞌ epwa wukeh wukeh \r (Mat 8.1-4, Mak 1.40-45) \p \v 12 Ŋup ende Jisas nato moi ende pe, miyeꞌ ende ŋaiye wahriꞌ epwa wukeh wukeh ŋaparaꞌe kin lalme ŋetekeꞌe Jisas pe, ki ŋasarꞌe ŋimbep tumbuhuroroꞌe na gah pe, ki ŋisilihme Jisas na, “Lahmborenge, ŋam sisyeme, ŋaiye ni ŋasande pe, nin tatame ŋaiye na ongohe pupwa ŋaiye sai me ŋam pe, ma tuhur prihe.” \v 13 Jisas kete syep ŋusuwaꞌe kin pe, ki ŋaname na, “Ŋam masande. Ni tuhur prihe!” Nilyehe sai wahriꞌ epwa luku nasme miyeꞌ uku. \v 14 \x - \xo 5.14 \xt Wkp 14.1-32\x*Miꞌe pe, Jisas ŋaname ŋindindirme na, “Yukur na inime lahende, na pakai. Kut na e asambe lenge pris nange ka yetekeꞌe wahriꞌ epwa nin si miꞌe, topoꞌe na ember yitini elme Got gunde wusyep erŋeme ŋaiye Moses ŋanange. Na ende ofa yer ti, ka asamb lenge mitiŋ lalme nange wahriꞌ epwa nin si miꞌe, topoꞌe nin si tahar prihe.” \v 15 Taꞌe pe, wusyep Jisas sisil ŋende embere nalꞌe nalꞌe pe, lenge miyeꞌ tuweinge wula wula yat yat ŋaiye ka yisyunde wusyep kin, topoꞌe ŋaiye ka ende miꞌe wahriꞌ epwa tinge. \v 16 Kom ŋup wula wula kin nasme lenge miyeꞌ tuweinge pe, kin nal luh ŋaiye mitiŋ pakai ŋaiye ka ininge wusyep topoꞌme Got. \s1 Jisas ŋende miꞌme miyeꞌ ŋaiye ŋihip syep kin si nule bilmbil \r (Mat 9.1-8, Mak 2.1-12) \p \v 17 Ŋup ende pe, ŋupe ŋaiye Jisas ŋanange nalaŋatme wusyep gan noto yokoh ende pe, lenge Farisi topoꞌe lenge jetmam tikin wusyep erŋeme yarp topoꞌe yasande wusyep kin. Tinge yase moi wula wula ŋaiye sai nato Galili distrik, Jerusalem topoꞌe moi syeꞌ ŋaiye sai nato Judia yat. Pe bongol tikin Lahmborenge sai topoꞌme Jisas pe, ki ŋende miꞌe wahriꞌ epwa lenge miyeꞌ tuweinge. \v 18 Dindiꞌ ŋup uku pe, lenge miyeꞌ syeꞌ yikirh miyeꞌ ende ŋaiye ŋihip syep kin si nule yatme Jisas. Tinge yende bongol nange ka yenge kin yi yoto yokoh no, ka yember kin yi siheime Jisas ŋaiye ka ende bworerme kin. \v 19 Kom mitiŋ wula wula tangarmbe supule pe, tinge yukur tatame ŋaiye ka yetekeꞌe dou ende no, ka yenge kin yi yoto, pakai. Selel supule. Taꞌe luku pe, tinge yikirh kin ya yanah yokoh hlaꞌ pe, tinge yurnguse kohmoiꞌ syeꞌ yende map miꞌe pe, tinge yarpe mwah yasme miyeꞌ uku luh orome na gah bumbumbe mitiŋ lalme siheime Jisas. \v 20 Ŋupe ŋaiye Jisas ŋetekeꞌe ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin bongol pe, ki ŋaname miyeꞌ uku na, “Iyai, pupwa ŋaiye sai ŋoihmbwaip nin si ŋam mongohe miꞌe ko.” \p \v 21 Kom lenge jetmam tikin wusyep erŋeme, topoꞌ lenge Farisi tahar yanange wusyep teketenge yale yat tititinge na, “Miyeꞌ mune liki ŋaiye ŋanange wusyep taꞌe ŋaiye kin Got? Kin ŋende pupwa nalme Got kuli! Miyeꞌ yukur tatame ŋaiye ka ongohe pupwa ŋaiye sai ŋoihmbwaip, pakai. Got ŋilyeh, kin tatame.” \v 22 Kom Jisas si sisyeme ŋoihmbwaip tinge pe, ki ŋana lenge na, “Detale ti yip ŋoihyeryembe taꞌe liki? \v 23 Kin bwore wukiŋge ŋaiye miyeꞌ ende ka ininge nange kin nongohe pupwa ŋaiye sai noto ŋoihmbwaip, kom kin nihe ŋaiye ka ininge na, ‘Ŋam si mende miꞌe wahriꞌ epwa nin. Taꞌe luku pe, ni tuhur el.’ \v 24 Kom se ma yasam yip no, pa sisyeme yoworme nange ŋam, Talah tikin Miyeꞌ,\f + \fr 5.24 \ft Talah tikin Miyeꞌ kin Krais.\f* ŋam membepmeteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme kekep eꞌe, topoꞌe ŋam tatame ŋaiye ma mongohe pupwa ŋaiye sai nato ŋoihmbwaip.” Taꞌe pe, kin bunjenge ŋaname miyeꞌ uku ŋaiye lupu kin si nule na, “Ŋam mana nin, tuhur e ambaꞌe luh nin pe, el moi nin.” \p \v 25 Nilyehe sai, miyeꞌ uku bwore pe, kin tahar gan hlaꞌ gah ŋembep tinge lalme. Miꞌe pe, kin nambaꞌe luh kin ŋaiye sikeime kin nate pe, kin nirisukwarme Got nenge luh nal moi kin. \v 26 Lenge miyeꞌ tuweinge lalme gunguru plai supule. Ŋoihmbwaip tinge hiꞌjarnge, topoꞌe yirisukwarme Got. Taꞌe pe, tinge yanange na, “Tukwini poi si metekeꞌe ŋai ambaran supule ŋoinde tikin kuli!” \s1 Jisas ŋaname Livai ŋaiye ka gunde kin \r (Mat 9.9-13, Mak 2.13-17) \p \v 27 Miꞌe pe, Jisas tas wicherꞌ nal pe, ki ŋetekeꞌe miyeꞌ ende ŋaiye narp noto yokoh ŋende wah nambaꞌe wuhyau takis, naŋ kin Livai. Jisas ŋaname kin na, “Ote gunde ŋam!” \v 28 Taꞌe luku pe, Livai tahar nasme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme kin pe, kin gande Jisas. \v 29 Miꞌe pe, Livai ŋende ŋai embere me Jisas narp yokoh kin pe, lenge miyeꞌ wula wula ŋaiye yambaꞌe wuhyau takis, topoꞌe lenge mitiŋ syeꞌ yarp yono ŋai yotop tinge hindi. \v 30 \x - \xo 5.30 \xt Luk 15.1-2\x*O lenge Farisi yotop lenge jetmam tikin wusyep erŋeme tititinge pe, tinge teketenge wusyep topoꞌme jetalah tikin Jisas. Tinge yanange na, “Detale ti yip yono ŋai yotop lenge miyeꞌ ŋaiye yambaꞌe wuhyau takis, topoꞌe lenge miyeꞌ pupwa yehe lalme liki?” \v 31 Kom Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye wahriꞌ epwa pakai, yukur ka se yilme dokta, pakai. Kut lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende wahriꞌ epwa, ka se yilme dokta kili! \v 32 Ŋam yukur mat ŋaiye ma mungwis lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye tinge ŋoihyeryembe nange tinge si bwore bwarme, pakai. Kom ŋam mat ŋaiye ma mende miꞌme lenge miyeꞌ tuweinge pupwa ŋaiye ka yimbilme ŋoihmbwaip tinge.” \s1 Yukur pa totope yaŋah yere topoꞌe yaŋah gane \r (Mat 9.14-17, Mak 2.18-22) \p \v 33 Pe lenge miyeꞌ ondoh syeꞌ Juta yisilihme Jisas na, “O nye nyermbe ŋup ilyeh ilyeh lenge jetalah tikin Jon Baptais, topoꞌe lenge jetalah Farisi yasme ŋai topoꞌe pinip pe, tinge yanange wusyep topoꞌme Got. Kut lenge jetalah nin yukur tinge yende taꞌe luku, pakai. Nye nyermbe tinge yono ŋai topoꞌe yonoꞌe pinip.” \v 34 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Yip ŋoihyeryembe, ŋaiye miyeꞌ ende ka enge tuwei ende no, ka isilih lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka yute yetekeꞌe dindiꞌ uku, kom ŋaiye yukur ka yono ŋai topoꞌe ka yonoꞌe pinip pe, liki pupwa yehe. Ŋupe ŋaiye miyeꞌ uku kin narp top lenge ŋimei kin uku pe, bwore ŋaiye ka yono ŋai topoꞌe ka yonoꞌe pinip. \v 35 Kom ŋup ende lenge wachaih kin ka yute yonombe miyeꞌ uku pe, ka osme tinge. Ŋup uku pe, lenge ŋimei kin ka yusme ŋai topoꞌe pinip.” \p \v 36 Jisas plihe ŋana lenge wusyep tapimbilme ende taꞌe leꞌe na, “Yukur miyeꞌ ende ka otombo temhroŋ ŋambaran sikirp uwur e gerenge map ŋaiye sai temhroŋ telei, pakai. Detale, ŋaiye ka ende pe, se ka ende yumbune temhroŋ ambaran uku, topoꞌe temhroŋ ŋambaran sikirp uku yukur ka se dindiꞌ me temhroŋ telei, pakai. Taꞌe pe, temhroŋ hoime luku se ka pupwa yehe. \v 37 Rop ende kin taꞌe leꞌe, yukur tatame ŋaiye miyeꞌ ende ka uwilꞌe pinip wain ambaran e guh worhiꞌ telei, pakai. Detale, ŋaiye ka ende pe, pinip wain ambaran uku ka tenenem oworꞌe worhiꞌ telei uku pe, pinip wain ka tuwilꞌ tus. Taꞌe luku pe, worhiꞌ uku topoꞌe ka pupwa yehe. \v 38 Kom se ka uwilꞌe pinip wain ambaran e guh worhiꞌ ambaran. \v 39 Lenge miyeꞌ ŋaiye si yonoꞌe pinip wain ŋaiye somohonme yerkeime tinge yende pe, tinge ŋoihyeryembe ŋaiye pinip uku ki bwore miꞌ supule. Kut tinge jarnge pinip wain ambaran, topoꞌe tinge yanange nange pinip wain yerkeime kin nengelyembe pinip wain ambaran.”\f + \fr 5.39 \ft Taꞌe luku pe, lahmende ŋaiye si sisyeme yaŋah yere no, tinge jande wusyep erŋeme pe, ka jirnge yaŋah gane ŋaiye ŋam menge mat.\f* \c 6 \s1 Jisas kin Lahmborenge tikin Sabat \r (Mat 12.1-8, Mak 2.23-28) \p \v 1 \x - \xo 6.1 \xt Lo 23.25\x*Ŋup ende Sabat pe, Jisas nange nal nato wah syeꞌ ŋaiye tinge yononde peperiyeh kakah. Pe lenge jetalah kin jete peperiyeh kakah esep pe, tinge chichurꞌe jah syep ti, tinge yono ŋesep kin. \v 2 Kom lenge Farisi syeꞌ yanange na, “Detaꞌe lai ti yip yende ŋai taꞌe liki? Wusyep erŋeme poi ŋanange nange yukur na ende ŋai tuꞌe liki guh ŋup tikin Sabat, na pakai.” \v 3-4 \x - \xo 6.3-4 \xt Wkp 24.9, 1Sam 21.1-6\x*Pe Jisas nungwis lenge na, “Hai, yip si sisyeme ŋaimune ŋaiye somohonme Dewit ŋende. Ŋupe ŋaiye kin top lenge miyeꞌ wondoh kin yasande nimbot pe, kin nato yokoh tikin Got nambaꞌe kakah pe, kin top lenge miyeꞌ wondoh kin yono. Kom kakah uku ŋaiye lenge pris yember yaŋaꞌe Got pe, lenge pris ilyehme tatame ŋaiye ka yono. O ŋaiye lenge miyeꞌ pakaiye ka yono pe, tinge yoworꞌe wusyep erŋeme poi.” \v 5 Pe Jisas ŋana lenge na, “Ŋam Talah tikin Miyeꞌ, ŋam Lahmborenge tikin Sabat.” \s1 Miyeꞌ ŋaiye syep lupu kin nule \r (Mat 12.9-14, Mak 3.1-6) \p \v 6 Ŋup ende ŋup tikin Sabat pe, Jisas nato yukoh jahilyeh ende nalaŋatme wusyep nal lenge miyeꞌ tuweinge. Pe miyeꞌ ende ŋaiye syep non kin si nule bilmbil narp. \v 7 Pe lenge jetmam tikin wusyep erŋeme topoꞌ lenge Farisi yahaiꞌe yaŋah ŋaiye ka yiniꞌe Jisas nange ki ende pupwa oworꞌe wusyep erŋeme tinge. Taꞌe luku pe, tinge bep dilndilme kin sai sihei sihei nange ka se ende miꞌe wahriꞌ epwa guh ŋup tikin Sabat. \v 8 Kom Jisas si sisyeme ŋoihmbwaip tinge pe, ki ŋaname miyeꞌ ŋaiye syep lupu nule luku na, “Tuhur ote gin eꞌe no, mitiŋ lalme ka yetekeꞌe nin.” Taꞌe pe, miyeꞌ uku tahar gan uku. \v 9 Miꞌe pe, Jisas ŋana lenge na, “Ŋam da misilih yip tuꞌe leꞌe, wusyep erŋeme poi ki ŋana poi nange ya mende ŋaimune guh ŋup tikin Sabat? Ya mende bwore, lakai ya mende pupwa o, ya mungwis lenge miyeꞌ lakai, ya mende yumbun lenge?” \v 10 Kin bep nal ŋoyorꞌme tinge lalme miꞌe pe, ki ŋaname miyeꞌ uku na, “Kete syep nin bwarme ot.” Ki ŋende taꞌe luku pe, syep kin si plihe bwore ko. \v 11 Kom ki ŋende lenge Farisi topoꞌe lenge jetmam tikin wusyep erŋeme ŋoihmbwaip pupwa supule. Taꞌe luku pe, tinge yahaiꞌe yaŋah ŋaiye ka yende me Jisas. \s1 Jisas nalaŋatme lenge aposel kin \r (Mat 10.1-4, Mak 3.13-19) \p \v 12 Ŋup uku pe, Jisas nanah hwate nala ininge wusyep topoꞌme Got pe, kin narp nanah moi uku ŋup supule ŋanange wusyep topoꞌme kin. \v 13 Tahar hondonge pe, Jisas gal lenge jetalah kin lalme yat pe, kin nalaŋatme miyeꞌ 12 nato bumbe tinge ŋaiye kin nalaŋatme tinge aposel. \v 14 Naŋ tinge taꞌe leꞌe, \li1 Saimon, ŋaiye Jisas nember naŋ umburꞌe kin Pita, topoꞌe toꞌ kin Andru, \li1 topoꞌe Jems, Jon, Filip, Bartolomyu, \li1 \v 15 Matyu, Tomas, Jems talah tikin Alpius, topoꞌe Saimon Selot,\f + \fr 6.15 \ft Tihei tikin wusyep selot ki taꞌe leꞌe. Lenge selot tinge taꞌe pati ende ŋaiye yende wachaihme lenge Rom. Tinge jarnge ŋaiye lenge Rom yembepeteme tinge pe, tinge yende wah nihe ŋaiye ka jinyen lenge Rom. Taꞌe luku pe, Saimon uku kin somohon narp pati luku ŋende wah topoꞌe lenge selot.\f* \li1 \v 16 topoꞌe Judas talah tikin Jems, topoꞌe Judas Iskariot, miyeꞌ ŋaiye nember Jisas nal syep lenge wachaih. \s1 Jisas nalaŋatme wusyep, topoꞌe kin ŋende miꞌme wahriꞌ epwa \r (Mat 4.24-25, Mak 3.7-12) \p \v 17 Ŋupe ŋaiye Jisas ŋotop lenge aposel kin yase hwate jah pe, tinge yate jere temet ŋaiye lenge jetalah kin wula wula si jahilyeh yarp, topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge wula wula sekete ŋaiye yase Jerusalem, topoꞌe moi syeꞌ ŋaiye sai ŋoto Judia, topoꞌe moi syeꞌ ŋaiye sai siheime ŋoloh sah Tair topoꞌe Saidon. \v 18-19 Tinge yat nange ka yisyunde wusyep kin, topoꞌe ka ende miꞌme wahriꞌ epwa tinge. Pe mitiŋ lalme yende wah nihe ŋaiye ka yusuwaꞌe kin. Detale, ŋupe ŋaiye tinge ka yusuwaꞌe kin pe, bongol ŋaiye sai kin ka ende miꞌme wahriꞌ epwa tinge. Taꞌe luku pe, Jisas ŋende miꞌme wahriꞌ epwa, topoꞌe kin ginyenme yipihinge pupwa lalme. \s1 Lenge ŋaipwa ŋiꞌ ka hriphrip, kut lenge miyeꞌ lowe si yambaꞌe yitini tinge \r (Mat 5.1-12) \p \v 20 Jisas ŋetekeꞌ lenge jetalah kin lalme luku pe, ki ŋana lenge na, \q1 “Yip lahmende ŋaiye tukwini ŋaipwa ŋiꞌ, yip si yarp bwore. \q1 Detale, yip si yarp ya yoto lemame tikin Got. \q1 \v 21 Yip lahmende ŋaiye tukwini nimbot yamb yip pe, yip si yarp bwore. \q1 Detale, ŋup ende yip pa yono ŋai tapam supule. \q1 Yip lahmende ŋaiye tukwini yilil pe, yip si yarp bwore. \q1 Detale, ŋup ende yip pa yesenet. \m \v 22-23 \x - \xo 6.22-23 \xt 2Sto 36.16, Apo 7.52, 1Pi 4.14\x*Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ ka jirnge nin, topoꞌe ka yini pakai me nin, topoꞌe ka yininge wusyep pupwa me nin, topoꞌe lenge miyeꞌ yar ka yambaꞌe ŋimbim nin, na hriphrip. Somohonme lenge mwan kaꞌ poi yende ŋahilyeh yal lenge profet tikin Got. Tehei kin ŋaiye ka jirnge nin pe, ki taꞌe leꞌe, nin gande ŋam, Talah tikin Miyeꞌ. Kom ŋupe ŋaiye ŋai uku ka ot pe, na chuchukwar papalai guh unuh hriphrip. Detale, yitini embere sai keteme nin nanah moihlaꞌ. \q1 \v 24 Kom ŋoihme yip lahmende miyeꞌ lowe \q1 ŋaiye tukwini yip tatame ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula sekete. \q1 Detale, tukwini yip si yambaꞌe yitini bwore ŋumwaiye kekep eꞌe, \q1 kom ŋup ende ka miꞌe ko. \q1 \v 25 Ŋoihme yip lahmende ŋaiye tukwini si yono ŋai tapam! \q1 Detale, ŋup ende nimbot embere se ka yumb yip. \q1 Ŋoihme yip lahmende ŋaiye tukwini yesenet. \q1 Detale, yip se pa yilil embere sekete. \q1 \v 26 Ŋoihme yip lahmende miyeꞌ ŋaiye lenge mitiŋ lalme \q1 yanange wusyep yahraꞌe naŋ yip topoꞌe yanange nange yip bwore. \q1 Detale, lenge mwan kaꞌ poi yende ŋahilyeh yal lenge profet homboꞌe.” \s1 Ende nihararme lahmende ŋaiye ŋende wachaihme nin \r (Mat 5.38-48, 7.12) \p \v 27 “Kom ŋam mana yip lalme leꞌe ŋaiye yasande wusyep ŋam, yende nihararme lenge wachaih yip topoꞌe yende bwore lenge lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip pupwa me yip. \v 28 Isilihme Got ŋaiye ka ende miꞌmiꞌ me lahmende ŋaiye yanange wusyep pupwa yalme yip topoꞌe lahmende ŋaiye yende yar yende yumbun yip. \v 29 Pe ŋaiye miyeꞌ ende ka yumbe el wutiꞌ pe, bunjenge aŋaꞌe wutiꞌ umbur ŋaiye ka plihe yumbe topoꞌe. Ŋaiye miyeꞌ ende nambaꞌe temhroŋ nin pe, plihe aŋaꞌe hapwore nin ŋoinde topoꞌe. \v 30 Pe na angange lenge mitiŋ lalme ŋaiye tinge yisilih nin ŋaiꞌe ŋaiꞌe, topoꞌe ŋupe ŋaiye lahende nambaꞌe ŋainde nin pe, yukur na isilih ŋaiye na plihe ambaꞌe, na pakai. \p \v 31 \x - \xo 6.31 \xt Mat 7.12\x*Taꞌe luku pe, na ende bworerme lenge mitiŋ ŋahilyeh tuꞌe ŋaiye ni ŋasande tinge ka yende me nin. \v 32 Ŋaiye na ende nihararme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye tinge yende nihararme nin pe, yukur nin ŋende ŋai embere ende no, yukur tatame ŋaiye na ambaꞌe yitini me wah taꞌe luku, pakai. Detale, lenge miyeꞌ tuweinge pupwa, tinge topoꞌe yende tuwaꞌe taꞌe luku no, tinge yende nihararme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye si yende nihararme tinge. \v 33 Ŋaiye na ende bwore el lenge lahende ŋaiye yende bwore me nin pe, na plihe ambaꞌe yitini bwore ŋoinde, lakai pakai? Pakai! Lenge miyeꞌ tuweinge pupwa, tinge topoꞌe yende ŋahilyeh taꞌe luku. \v 34 Ŋaiye na angange lenge ŋai syeꞌ, lakai wuhyau syeꞌ, kom nin ŋasande ŋaiye ka plihe yungwisme wuyah nin pe, nin de ŋai embere bwore, lakai pakai? Lenge miyeꞌ tuweinge pupwa yangange lenge mitiŋ pupwa nange ka plihe yungwisme ŋahilyeh tutume wutuꞌ uku. \v 35 Kom yaŋah taꞌe liki na pakai. Ende bworerme lenge wachaih, topoꞌe angange lenge ŋaimune ŋaiye tinge yasande, kom yukur na isilih lenge ŋaiye ka plihe yungwisme ŋai uku, na pakai. Ŋaiye na ende bworere tuꞌe luku pe, na ambaꞌe yitini ŋembere, topoꞌe Got Na Nah Hlaꞌ Supule se ka gil nin talah kin. Tehei kin taꞌe leꞌe, Got kin ŋoihginirme tinge, topoꞌe kin nungwisme lenge miyeꞌ tuweinge pupwa ŋaiye tinge yukur hriphrip me kin pe, kin ŋende bworerme tinge. \p \v 36 Taꞌe luku pe, na ŋoihginirme lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋahilyeh tuꞌe Yai poi ŋaiye ŋoihginirme poi lalme.” \s1 Tahlai me nitei yer \r (Mat 7.1-5) \p \v 37 “Ŋaiye na iyarꞌe pupwa lenge miyeꞌ tuweinge pe, Got se ka iyarꞌe pupwa nin. Ŋaiye na gonome lenge miyeꞌ tuweinge pe, Got se ka gonome nin. Na osme pupwa lenge miyeꞌ tuweinge pe, Got topoꞌe se ka osme pupwa nin. \v 38 Angange lenge ŋaiꞌe ŋaiꞌe nin pe, Got se ka yule nin yitini embere sekete pe, ka engelyembe ŋai uku ŋaiye somohon nin nangange. Taꞌe luku pe, ŋaiye na angange lenge mitiŋ ŋaiꞌe ŋaiꞌe pe, Got topoꞌe se ka yule nin.” \p \v 39 \x - \xo 6.39 \xt Mat 15.14\x*Pe Jisas ŋana lenge wusyep tapimbilme ende taꞌe leꞌe, “Yukur tatame ŋaiye miyeꞌ ŋembep tangar ende ka enyerme ŋembep tangar ende. Ŋaiye ka ende pe, se ka hindi hoime tumbe yi juh ŋeheh.” \v 40 \x - \xo 6.40 \xt Mat 10.24-25, Jon 13.16, 15.20\x*O sande tekeꞌe lenge jetalah yukur tatame ŋaiye ka yusungurhme sande tekeꞌe jetmam tinge, pakai. Kom ŋupe ŋaiye lenge jetalah si yambaꞌe sande tekeꞌe lalme tikin jetmam tinge pe, tinge se ka tuꞌe jetmam tinge. \v 41 Detaꞌe lai ti nin bep na ŋetekeꞌe lou hyukut malaih ŋaiye tahaiꞌ nato ŋembep miyeꞌ ende, kom yukur nin ŋoiheryembe lou supun ende ŋaiye tahaiꞌ ŋembep nin? \v 42 Yukur na inime miyeꞌ ende nange na osoko lou hyukut ŋaiye tahaiꞌ ŋembep kin, ŋupe ŋaiye nin yukur nosoko lou supun embere ŋaiye tahaiꞌ ŋembep nin. Nin ŋoiheryembe nange nin bwore mise, kom nin miyeꞌ homboꞌe. Osoko lou supun ŋaiye tahaiꞌ ŋembep nin yer ti, na etekeꞌe bwore gondoume pe, ka tutume ŋaiye na osoko lou hyukut ŋaiye tahaiꞌ ŋembep miyeꞌ ende. \s1 Lou esep hoi \r (Mat 7.16-20, 12.33-35) \p \v 43 “Lou bwore yukur ka se teŋei lou esep pupwa topoꞌe lou pupwa yukur ka se teŋei lou esep bwore, pakai. \v 44 \x - \xo 6.44 \xt Mat 12.33\x*Lou lalme nin si sisyeme lou esep kin ŋaiye ki teŋei. Ŋip esep yukur ka teŋei el mwah senge, topoꞌe yah esep yukur ka teŋei el el mwah bulmbunuh. Pakai supule! \v 45 \x - \xo 6.45 \xt Mat 12.34\x*Miyeꞌ ŋaiye ŋoihmbwaip kin bwore, kin taꞌe ŋaiye lou bwore pe, ŋai esep kin bwore gande ŋoihmbwaip kin. Miyeꞌ ŋaiye ŋoihmbwaip pupwa yehe pe, ŋai esep kin pupwa gande ŋoihmbwaip kin. Taꞌe luku pe, wusyep ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yanange pe, ki sasambe ŋoihmbwaip tinge ŋaiye bwore lakai pupwa.” \s1 Miyeꞌ hoi ŋaiye yahraꞌe yokoh \r (Mat 7.24-27) \p \v 46 “Detaꞌe lai ti yip jalme ŋam Lahmborenge yip, kom yukur yip jande wusyep ŋam? \v 47 Ma mini yip wusyep tapimbilme ende ŋaiye ka asam yip miyeꞌ ende ŋaiye kin nate ŋasande wusyep ŋam no, kin gande. \v 48 Ki taꞌe leꞌe, miyeꞌ ende kin da guhurꞌe yokoh. Taꞌe luku pe, ki ŋiche ŋeheh gah gah nal pe, kin ŋononde tumwange pe, kin nahraꞌe yokoh nanah erŋem pe, ki bwore bongol. Pe ŋupe ŋaiye mih tembelem ŋembere nate ŋondolꞌme yokoh uku pe, yukur ki turuwau, pakai. Detale, yokoh uku dil supule. \v 49 Kom miyeꞌ ŋaiye ŋasande wusyep ŋam no, yukur kin gande wusyep uku pe, kin taꞌe miyeꞌ ŋaiye ŋahraꞌe yokoh topoꞌe lou pilpil. Ŋupe ŋaiye mih tembelem ŋembere nat ŋondolꞌme yokoh kin pe, nilyehe sai ki turuwau na gah kekep ko.” \c 7 \s1 Jisas ŋende miꞌme wahriꞌ epwa miyeꞌ wah tikin kepten lenge Rom \r (Mat 8.5-13) \p \v 1 Ŋupe ŋaiye Jisas si ŋanange wusyep nal lenge miyeꞌ tuweinge luku miꞌe pe, kin nal Kaperneam. \v 2 Nato moi uku pe, kepten titinge Rom ende narp ŋaiye ŋembepteme miyeꞌ wondoh 100. Pe miyeꞌ wah kin ende ŋende wahriꞌ epwa ŋembere pe, sihei kin de ka ole. Kom kepten uku ŋende nihararme miyeꞌ wah kin pe, kin garnge ŋaiye ka ole. \v 3 Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye ki ŋasande wusyep me wah ŋaiye Jisas ŋende pe, kin nisilihme lenge boremborenge lenge Juta syeꞌ ŋaiye ka yila yisilihme Jisas ŋaiye ka ot ende miꞌme wahriꞌ epwa miyeꞌ wah kin. \v 4-5 Tinge yate yetekeꞌe Jisas pe, tinge yisilih yisilihme kin hwaihwai sai taꞌe leꞌe na, “Miyeꞌ uku, kin miyeꞌ bwore. Kin hriphrip me poi Juta, topoꞌe kin nungwisme wuhyau ŋaiye poi mahraꞌe yukoh jahilyeh poi. Taꞌe luku pe, poi masande ŋaiye na ote ungwisme miyeꞌ wah kin.” \p \v 6 Taꞌe pe, Jisas top lenge nal. Ŋupe ŋaiye tinge yat siheime yokoh pe, kepten nember ŋemei syeꞌ yala yinime kin na, “Lahmborenge, prepwanal ŋaiye na ot. Ŋam miyeꞌ pakaiye pe, ŋam hiꞌe ŋaiye na oto yokoh ŋam. \v 7 Leꞌe tehei kin ti, ŋaiye ŋendeheiyeh ŋam yukur mal misilihme nin no, ŋam member lenge miyeꞌ syeꞌ yate yisilih nin ŋaiye na ot. Kom ŋam sisyeme ŋaiye na ininge wusyep mut nin pe, miyeꞌ wah ŋam se ka tuhur bwore. \v 8 Ŋam topoꞌe marp tuwihme miyeꞌ ondoh ende, topoꞌe lenge miyeꞌ wondoh syeꞌ yarp tuwihme ŋam. Ŋam mana lenge ŋaiye ka yil pe, tinge yal, topoꞌe ŋam mana lenge ka yut pe, tinge yat ko. O ŋupe ŋaiye ŋam mana lenge miyeꞌ wah ŋam nange ka yende wah ende pe, tinge yende kuli.” \v 9 Ŋupe ŋaiye Jisas ŋasande wusyep uku pe, kin gunguru plai bunjenge ŋana lenge miyeꞌ tuweinge wula wula ŋaiye jande kin na, “Ŋam mana yip, ŋoihmbwaip miyeꞌ uku teŋeime ŋam ŋembere sekete pe, nato moi lalme ŋaiye sai nato Israel, ŋam yukur somohon metekeꞌe ŋoihmbwaip lenge Juta taꞌe leꞌe, pakai.” \v 10 Miꞌe pe, lenge miyeꞌ uku yisarꞌe plihe yal yokoh kepten pe, tinge yetekeꞌe miyeꞌ wah kin si tahar bwore. \s1 Jisas ŋende miꞌme talah titi tuwei ŋope ende \p \v 11 Nyermbe pe, Jisas nal moi Nain topoꞌe lenge jetalah kin topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge wula wula sekete. \v 12 Ŋupe ŋaiye kin na gere kohmap ŋaiye ya yoto moi embere luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge moi uku yikirh lahmiyeꞌ ende ŋaiye si nule yate tas wicherꞌ nange ka yinise. Lahmiyeꞌ ŋaiye si nule luku, kin talah esep ilyeh titi tuwei ŋope ende pe, lenge miyeꞌ tuweinge wula wula moi uku yat topoꞌe ti. \v 13 Ŋupe ŋaiye Lahmborenge ŋetekeꞌe ti pe, ŋoihmbwaip kin ginirme ti pe, ki ŋaname ti na, “Na ilil, na pakai.” \v 14 Taꞌe pe, kin nal sihei ŋusuwaꞌe wurmbuꞌ ŋaiye miyeꞌ nule tahaiꞌ pe, lenge miyeꞌ ŋaiye yikirh kin, tinge dire jan. Jisas ŋanange na, “Lahyambe, ŋam mana nin, tuhur!” \v 15 Nilyehe sai miyeꞌ ŋaiye nule luku tahar ŋanange wusyep. Miꞌe pe, Jisas naŋaꞌe kin nalme mam kin. \v 16 Lenge miyeꞌ tuweinge lalme luku gunguru plai supule pe, tinge yirisukwarme Got. Pe tinge yanange na, “Tukwini Got si nat ŋaiye ka ungwisme poi Juta, hroꞌmbwat kitikin pe, miyeꞌ profet embere ende si nate gah gan topoꞌme poi.” \v 17 Miꞌe pe, wusyep uku ŋaiye wah kin Jisas sisil nalꞌe nalꞌe noto moiye moiye Judia lalme, topoꞌe moiye moiye ŋaiye sai siheime moi uku. \s1 Jon Baptais nember miyeꞌ hoi yalme Jisas \r (Mat 11.2-19) \p \v 18-19 Ŋupe ŋaiye jetalah tikin Jon yal mwahupwaiꞌe ya yetekeꞌe kin pe, tinge yaname kin ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku ŋaiye Jisas ŋende. Taꞌe luku pe, Jon nalaŋatme miyeꞌ hoi nember lenge hindi yalme Lahmborenge ŋaiye ka yisilihme kin ŋaiye kin Krais, miyeꞌ ŋilyeh iki ŋaiye Got nalaŋatme ŋaiye kin ka ot lakai, ka yurp jeteme miyeꞌ ŋoinde. \v 20 Ŋupe ŋaiye tinge ya jereme Jisas pe, tinge yanange na, “Jon Baptais nember poi mat ŋaiye ya misilih nin na, nin Krais, miyeꞌ ŋilyeh iki ŋaiye Got nalaŋatme na ot lakai, ya murp kweteme miyeꞌ ŋoinde?” \v 21 Dindiꞌ ŋup uku pe, Jisas ŋende miꞌme wahriꞌ epwa wula wula tihei tihei, topoꞌe kin ginyen lenge yipihinge pupwa, topoꞌe ŋende miꞌme miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋembep tangar. \v 22 \x - \xo 7.22 \xt Ais 35.5-6, 61.1\x*Taꞌe luku pe, kin nungwisme wusyep lenge jetalah tikin Jon na, \q1 “Plihe yi yinime Jon ŋaimune ŋaiye si yip yetekeꞌe, topoꞌe yip yasande. \q1 Ŋembep tangar plihe yetekeꞌe, topoꞌe ŋihip pupwa plihe tahar yal. \q1 Mitiŋ ŋaiye yende wahriꞌ epwa pupwa wukeh wukeh plihe tahar bwore, \q1 topoꞌe mungwim kwote plihe yasande wusyep. \q1 Miyeꞌ yule plihe tahar, topoꞌe ŋam miche wusyep bwore mise, \q1 miꞌ supule malme lenge ŋaipwa ŋiꞌ. \q1 \v 23 Lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime ŋam supule no, \q1 ŋoihmbwaip hoi na pakai pe, tinge ka hriphrip.” \p \v 24 Ŋupe ŋaiye jetalah hoi tikin Jon si yal miꞌe pe, Jisas bunjenge ŋanange wusyep nal lenge wondoh embere ŋaiye jan uku. Kin nisilihme tinge na, “Ŋupe ŋaiye yip yalme Jon ya yoto kekep gungurar pe, yip yasande nange pa yetekeꞌe lahmende? Yip yala yetekeꞌe miyeꞌ ŋaiye ŋoihmbwaip kin hoi taꞌe ŋaiye peperiyeh ŋaiye yohe wondolꞌme kin no, ki blohemblohe nale nat, lakai? \v 25 Ta pakai pe, yip yal ŋaiye pa yetekeꞌe lahmende? Yip yala yetekeꞌe miyeꞌ ŋaiye dendeꞌ hihyilih miꞌ supule? Pakai! Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye dendeꞌ hihyilih taꞌe liki, topoꞌe tinge tatame ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei bwore pe, tinge yarp ya yoto yokoh embere miꞌ supule tikin kiŋ ende. \v 26 Taꞌe luku pe, yip yala yetekeꞌe lahmende? Miyeꞌ profet lakai? Hei! Jon kin profet kuli. Kom ŋam ma mini yip tuꞌe leꞌe, kin nengelyembe lenge profet lalme. \v 27 \x - \xo 7.27 \xt Mal 3.1\x*Jon kin walip ilyeh ŋaiye Got ŋanange taꞌe leꞌe na, \q1 Ŋam ma member walip ŋam mil yerme nin no, \q1 kin ka se ende miꞌmiꞌ me yaŋah nin. \p \v 28 Ŋam mana yip taꞌe leꞌe, nato kekep lalme leꞌe Jon kin ŋembere sekete taharꞌe lahmende miyeꞌ ŋaiye somohon yarp eꞌe. Kom tukwini lahmende miyeꞌ tuweinge pakaiye ŋaiye yarp ya yoto lemame tikin Got uku pe, tinge yengelyembe Jon.” \v 29 \x - \xo 7.29 \xt Mat 21.32, Luk 3.12\x*Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge luku yasande wusyep Jisas miꞌe pe, tinge top lenge miyeꞌ ŋaiye yambaꞌe wuhyau takis, tinge lalme tenerme wusyep Jisas. Detale, somohonme tinge yambaꞌe pinip yalme Jon no, tinge si yetekeꞌe wah kin. Taꞌe luku pe, tinge si yetekeꞌe yoworme nange Jisas nalaŋatme wusyep ŋaiye yaŋah bwore mise tikin Got. \v 30 Kom lenge Farisi topoꞌ lenge jetmam tikin wusyep erŋeme somohonme jarnge ŋaiye Jon ka gihyeꞌ lenge pinip no, ka junde yaŋah bwore mise tikin Got. Taꞌe luku pe, tinge jinyenme ŋaimune ŋaiye Got ŋasande nange ka yende me tinge. \p \v 31 Jisas plihe ŋanange na, “Ma mininge tuꞌe lai me lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye tukwini leꞌe? Tinge taꞌe ŋaimune? Yukur tinge hriphrip me ŋaimune ŋaiye miyeꞌ ende ka ende me tinge, pakai. \v 32 Tinge taꞌe lenge lahmakerep ŋaiye jahilyeh yarp moi bumbe pe, tinge jal jal tambah yalme mekerep syeꞌ yanange na, ‘Poi munduhulꞌe tumbuh mende wenersep me yip, kom yukur yip hriphrip papalai yondolꞌme ŋihip, pakai. Poi mosoko wenersep milil gwonos gwonos, kom yip yukur yilil.’ \v 33 Taꞌe liki, Jon Baptais yukur ŋono ŋai bwore topoꞌe ŋonoꞌe pinip wain, kom yip yanange nange yipihinge pupwa si gahanahme kin. \v 34 Ŋam Talah tikin Miyeꞌ, ŋam mono ŋai bwore topoꞌe ŋam monoꞌe pinip wain. Kom yip yanange nange ŋam mut non me, topoꞌe ŋam monoꞌe pinip wain sekete mende kwite kwote, topoꞌe ŋam mende ŋimei top lenge miyeꞌ ŋaiye yambaꞌe wuhyau takis, topoꞌe lenge miyeꞌ ŋaiye tinge pupwa yehe. Yip jarnge yaŋah poi hindi hoime. \v 35 Kom sande tekeꞌe tikin Got, topoꞌe ŋoihmbwaip mise kin ka teŋei esep pe, ka tus halhale no, pa yetekeꞌe yoworme.” \s1 Tuwei niŋ pinip yar ende wuruꞌe pinip winyeꞌ gwah ŋihip Jisas \p \v 36 Farisi ende, naŋ kin Saimon, ŋisilihme Jisas nange ka ote ono ŋai topoꞌe kin. Taꞌe pe, Jisas na ŋono ŋai nal yokoh kin. \v 37 \x - \xo 7.37 \xt Mat 26.7, Mak 14.3, Jon 12.3\x*Nato moi uku pe, tuwei ende ŋaiye wende wah niŋ pinip yar warp. Pe ti wasande wusyep nange Jisas ŋono ŋai narp nato yokoh miyeꞌ Farisi luku. Taꞌe luku pe, ti wenge botol ŋeser miꞌ supule ŋaiye pinip winyeꞌ naihe sengehrepe sai pe, ti wate woto yokoh uku. \v 38 Ti wa gwan teket Jisas wilil embere sekete pe, bep pinip ti na gah ŋihip kin. Pe ti wenge dohwaih ti wihyete bep pinip ŋaiye si na gah ŋihip kin pe, ti wuruꞌe pinip winyeꞌ ŋaiye naihe sengehrepe gwah ŋihip kin, topoꞌe ti wirirme ŋihip kin. \p \v 39 Ŋupe ŋaiye Farisi luku ŋetekeꞌe ŋai taꞌe luku pe, kin ŋoiheryembe nato ŋoihmbwaip kitikin na, “Ŋaiye miyeꞌ eꞌe kin profet bwore mise pe, kin ka sisyeme lahmende tuwei eꞌe ŋaiye wusuwaꞌe kin, topoꞌe ka sisyeme ŋaiye tuwei eꞌe ti pupwa supule.” \v 40 Jisas sisyeme ŋoihmbwaip kin pe, ki ŋaname na, “Saimon, ŋam da mini nin wusyep ende.” Saimon plihe nungwisme kin na, “Jetmam, ni te ininge ti, ma musyunde.” \p \v 41 Jisas ŋaname kin na, “Miyeꞌ ende nangange wuhyau syeꞌ nalme miyeꞌ hoi. Pe miyeꞌ ende nambaꞌe wuhyau silwa 500 o, miyeꞌ ende nambaꞌe wuhyau silwa 50.\f + \fr 7.41 \ft Miyeꞌ wah lenge Juta nambaꞌe wuhyau silwa ŋilyeh me ŋup ende me wah kin.\f* \v 42 Kom ŋupe ŋaiye tinge hindi yukur tatame ŋaiye ka plihe yungwisme wuyah kin pe, kin nasme ŋoihmbwaip ŋaiye ka ŋoiheryembe wuyah kin ŋaiye sai me tinge hindi. Taꞌe luku pe, ŋam da misilih nin, lahmende tinge hindi ka hriphrip me kin embere sekete?” \v 43 Saimon nungwisme kin na, “Ŋam ŋoihmeryembe miyeꞌ ŋaiye wuhyau embere sai me kin.” Jisas ŋanange na, “Hei, nin ŋanange mise.” \v 44 Miꞌe pe, Jisas bunjenge nalme tuwei uku pe, ki ŋaname Saimon na, “Nin si netekeꞌe ŋaimune ŋaiye tuwei uku wende me ŋam, lakai pakai? Ŋupe ŋaiye ŋam mate moto yokoh nin pe, miyeꞌ wah nin yukur pwale pinip ŋaiye ma mungurhme ŋihip ŋam, pakai. Kom ti si wungurhme ŋihip ŋam topoꞌe bep pinip ti pe, ti wenge dohwaih ti wihyete ŋihip ŋam. \v 45 O ŋupe ŋaiye ŋam mate moto yokoh nin pe, nin yukur ŋirirme ŋam. Kom ti leꞌe, ŋendehei kin ŋaiye ŋam moto pe, ti wirirme ŋihip ŋam nate tatame tukwini leꞌe. \v 46 O nin yukur ŋende miꞌme ŋam no, nuruꞌe pinip winyeꞌ gah ŋondoh ŋam, pakai. Kom ti leꞌe, ti wuruꞌe pinip winyeꞌ ŋaiye tikin miꞌ supule naihe sengehrepe wa gwah ŋihip ŋam. \v 47 Taꞌe luku pe, ŋam mana nin, Got si nongohe pupwa ŋembere nato ŋoihmbwaip ti pe, ti wunde nihararme ŋam ŋembere sekete. Detale, lahmende ŋaiye Got nongohe pupwa kin embere sekete pe, kin ka ende nihararme Got embere sekete. Kut lahmende ŋaiye Got nongohe pupwa kin sikirp pe, kin ka ende nihararme Got sikirp.” \v 48 Miꞌe pe, Jisas ŋaname ti na, “Pupwa ŋoihmbwaip nin si miꞌe ko.” \p \v 49 Pe lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye yarp top lenge yono ŋai yanange wusyep yale yatme tititinge na, “Miyeꞌ uku kin ŋoiheryembe nange kin lahmende? Kin tatame ka ongohe pupwa ŋoihmbwaip lakai?” \v 50 Kom Jisas ŋaname tuwei uku na, “Ŋoihmbwaip nin teŋeime ŋam ti, kin nongohe pupwa ŋoihmbwaip nin. Taꞌe luku pe, el topoꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye.” \c 8 \s1 Lenge tuweinge syeꞌ ŋaiye jande Jisas \p \v 1-2 \x - \xo 8.1-2 \xt Mat 27.55-56, Mak 15.40-41, Luk 23.49\x*Miꞌe pe, Jisas nal noto moi embere topoꞌe moi malaih ŋiche wusyep bwore mise me lemame tikin Got. Pe lenge jetalah 12 topoꞌe lenge tuweinge syeꞌ yal yotop kin. Somohonme, tuweinge syeꞌ uku, Jisas ginyenme yipihinge pupwa, topoꞌe ŋende miꞌme wahriꞌ epwa tinge. Maria, tuwei ende ŋaiye moi tiheinge ti Makdala pe, somohonme Jisas ginyenme yipihinge pupwa syepumbur hoi nangaꞌme ti. \v 3 Ti topoꞌe Johana ŋaiye miyeꞌ ti Kusa, miyeꞌ wah tikin kiŋ Herot, topoꞌe Susana, topoꞌe lenge tuweinge syeꞌ yungwisme wah tikin Jisas topoꞌe wuhyau tinge. \s1 Wusyep tapimbilme ŋaiye miyeꞌ nangalai ŋai esep \r (Mat 13.1-17, Mak 4.1-20) \p \v 4 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge wula wula yase moiye moiye yate yetekeꞌe Jisas pe, ki ŋana lenge wusyep tapimbilme ende taꞌe leꞌe, \v 5 “Ŋup ende pe, miyeꞌ ende nal nangalai peperiyeh kakah esep nal wah. Ŋupe ŋaiye kin nangalai ŋesep uku pe, syeꞌ gah ŋahwikin. Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye lenge mitiŋ yale yat pe, tinge ŋihip jah ŋesep kin, topoꞌe lenge ŋinjet yono. \v 6 O ŋesep syeꞌ gah nal kekep ŋaiye ŋeser sai nato meleꞌe pe, ŋupe ŋaiye kin si gere anah pe, tinge ŋataiꞌ pe, tinge yule. Detale, kekep uku ŋom topoꞌe pinip pakai. \v 7 O ŋesep syeꞌ gah nal kekep ŋaiye mwah senge gere sai. Pe mwah senge luku nupwaiꞌe peperiyeh kakah pe, yukur ki teŋei esep bwore, pakai. \v 8 Kut ŋesep syeꞌ gah nal kekep bwore pe, kin gere ŋanah teŋei esep wula wula sekete.” Ŋupe ŋaiye Jisas ŋanange wusyep uku miꞌe pe, kin syep erŋem lenge na, “Mungwim gale yisyunde yoworme wusyep ŋaiye ŋam manange!” \p \v 9 Pe lenge jetalah tikin Jisas yisilihme kin nange ka esembele wusyep tehei wusyep tapimbilme luku. \v 10 \x - \xo 8.10 \xt Ais 6.9\x*Pe Jisas ŋana lenge na, “Got si yal yip sande tekeꞌe ŋaiye pa sisyeme yoworme wusyep tase me lemame tikin Got. Kut ma mininge wusyep tapimbilme ŋilyehme mil lenge mitiŋ syeꞌ. O ki taꞌe ŋaiye wusyep Got ŋanange na, ‘Lenge mitiŋ ka yahaiꞌ yahaiꞌe, kom yukur ka yetekeꞌe. Ka yisyu yisyunde, kom yukur ka sisyeme.’” \s1 Jisas ŋoworꞌe ember wusyep tapimbilme kakah esep \r (Mat 13.18-23, Mak 4.13-20) \p \v 11 Jisas ŋanange neŋelꞌe nal na, “Wusyep tapimbilme luku, tehei kin taꞌe leꞌe. Peperiyeh kakah esep kin taꞌe wusyep tikin Got. \v 12 O lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ ŋaiye yasande wusyep tikin Got pe, tinge taꞌe ŋesep ŋaiye gah nal ŋahwikin no, lenge miyeꞌ ŋihip jah, topoꞌe ŋinjet yono. Tinge si yasande wusyep uku, kom miyeꞌ pupwa Satan nate nongohe wusyep uku ŋaiye sai nato ŋoihmbwaip tinge. Taꞌe luku pe, ŋoihmbwaip tinge yukur tatame ŋaiye ka teŋeime wusyep uku no, Got ka ungwisme tinge, pakai. \v 13 O lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ ŋaiye yasande wusyep tikin Got pe, tinge taꞌe ŋesep ŋaiye gah nal kekep ŋaiye ŋeser sai nato meleꞌe no, nam kin yukur na gah kekep, pakai. Pe ŋupe ŋaiye tinge yasande wusyep uku, tinge hriphrip pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime wusyep uku. Kom ŋupe ŋaiye ŋondolꞌme nat pe, tinge tambe. \v 14 O lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ ŋaiye yasande wusyep tikin Got pe, tinge taꞌe ŋesep ŋaiye gah nal kekep ŋaiye mwah senge gere sai. Tinge yasande wusyep tikin Got, kom ŋupe ŋaiye tinge yale yil pe, ŋoihmbwaip mane, topoꞌe ŋoiheryembe nange ka yambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore kekep pe, ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku nupwaiꞌe tinge. Taꞌe luku pe, ŋai esep kin ŋaiye teŋei pwa tuhute. \v 15 O lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ ŋaiye yasande wusyep tikin Got pe, tinge taꞌe ŋesep ŋaiye na gah kekep bwore. Ŋoihmbwaip tinge bwore bwarme. Ŋupe ŋaiye tinge yasande wusyep uku pe, tinge yarpe wusyep uku yenge gare sai pe, ŋai esep kin teŋei bwore wula wula sekete.” \s1 Yirise tikin nih lam \r (Mak 4.21-25) \p \v 16 \x - \xo 8.16 \xt Mat 5.15, Luk 11.33\x*“Wusyep uku kin taꞌe yirise ŋaiye naŋarꞌe. Yukur miyeꞌ ende ka eŋelꞌe nih lam no, ka enge marp aparaꞌe, topoꞌe ka ember oto luh tuweihe, pakai. Kin ka ikil unuh hlaꞌ ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka yetekeꞌe yirise, ŋupe ŋaiye ka yoto yokoh meleꞌe. \v 17 \x - \xo 8.17 \xt Mat 10.26, Luk 12.2\x*No ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye tinge si yinise, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye sai tase, yirise tikin Got ka aŋarꞌe guh ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku pe, se ka ote tus halhale. \v 18 \x - \xo 8.18 \xt Mat 25.29, Luk 19.26\x*Taꞌe luku pe, ŋoihme! Yisyunde wusyep ŋam bworerme ti, pa yende junde! Detale, lahmende ŋaiye sisyeme wusyep bworerme no, kin gande wusyep uku pe, se ka plihe ambaꞌe syeꞌ topoꞌe. Kut lahmende ŋaiye yukur ŋasande bworerme no, yukur kin gande pe, Got se ka ongohe wusyep sikirp ŋaiye kin si nambaꞌe.” \s1 Lenge toꞌ yuwon topoꞌe mam tikin Jisas \r (Mat 12.46-50, Mak 3.31-35) \p \v 19 Mam Jisas topoꞌe lenge toꞌ yuwon kin yata yetekeꞌe kin, kom yokoh uku ŋaiye kin narp papararme lenge miyeꞌ tuweinge. Taꞌe luku pe, yukur tinge tatame ŋaiye ka yoto yetekeꞌe kin, pakai. \v 20 Miyeꞌ ende ŋaname Jisas na, “Lenge toꞌ yuwon topoꞌe mam nin jan tas wicherꞌ pe, tinge yasande nange ka yetekeꞌe nin.” \v 21 Kom Jisas ŋana lenge mitiŋ lalme na, “Yip lahmende ŋaiye si yasande wusyep tikin Got no, yip yende jande pe, yip mam topoꞌe toꞌ yuwon ŋam.” \s1 Jisas ŋanange pe, yohe bimbilyeꞌme miꞌe \r (Mat 8.23-27, Mak 4.35-41) \p \v 22 Ŋup ende pe, Jisas ŋana lenge jetalah kin nange ka enge lenge erŋe pinip umun Galili el umbur. Taꞌe pe, tinge ya yanah loumbil pinip ende pe, tinge yal. \v 23 Ter ŋaiye tinge yal yaŋah pe, Jisas nate posoh. Ta, yohe bimbilyeꞌme tahar gwah pinip umun pe, tinge ya yoto hwap pupwa supule ŋaiye loumbil pinip uku de ka papararme pinip. \v 24 Taꞌe luku pe, lenge jetalah tikin Jisas ya yahraꞌe kin yaname na, “Hai, iyai, sihei pinip da tule poi hi!” Jisas tahar pe, kin syep erŋeme yohe topoꞌe pinip ŋaiye kotou wale wat pe, yohe ginir nal, topoꞌe pinip bliye sai. \v 25 Miꞌe pe, Jisas ŋisilih lenge jetalah kin na, “O ŋoihmbwaip yip sai na la? Ŋoihmbwaip yip teŋeime ŋam, lakai pakai?” Kom tinge hiꞌjarnge ŋembere sekete topoꞌe ŋoihyeryembe wula wula me bongol luku pe, tinge yanange wusyep yale yat tititinge na, “Kin miyeꞌ taꞌe lai ti, kin syep erŋeme yohe topoꞌe pinip pe, tinge yasande wusyep kin no, yohe ginir nal topoꞌe pinip bliye sai?” \s1 Jisas ginyenme yipihinge pupwa wula wula nasme miyeꞌ ende \r (Mat 8.28-34, Mak 5.1-20) \p \v 26 Jisas top lenge jetalah kin yal loumbil pinip ya jere kekep lenge Gerasa ŋaiye sai nal pinip umun umbur Galili distrik. \v 27-30 \fig Miyeꞌ ŋaiye yipihinge pupwa yarp kin.|src="LB00303B.tif" size="col" ref="8.27-30" \fig*Pe ŋupe ŋaiye tinge ya jere pinip tikih no, Jisas nase loumbil pinip nate gah pe, miyeꞌ ende natme kin. Somohonme ŋaiye miyeꞌ uku ter narp moi kin pe, yipihinge pupwa wula wula jah yanah me kin nye nyermbe. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ moi uku yember kin ya yoto mwahupwaiꞌe, topoꞌe yenge merkinip yupwaiꞌe ŋihip syep kin. Kom lenge yipihinge pupwa ŋaiye jah yanah me kin jirnjir merkinip uku pe, tinge yenge kin yal luh moi ŋaiye mitiŋ pakai. Pe kin narp mondom samale nato ŋeser map ŋaiye tinge yinise lenge miyeꞌ yule. Jisas ŋisilihme miyeꞌ uku naŋ kin pe, ki ŋanange na, “Naŋ ŋam Wula Wula.” Detale yipihinge pupwa wula wula si jah yanah me kin. Pe Jisas bemberer lenge yipihinge pupwa ŋaiye ka tus yupwaihme kin. Taꞌe luku pe, ki tambe na gah ŋihip Jisas ŋilil tambah marnge ŋanange na, “Jisas, Lahmiyeꞌ tikin Got Na Nah Hlaꞌ Supule, nin de na ende tuꞌe lai me ŋam? Yukur na ende yumbune ŋam, na pakai!” \v 31 Pe lenge yipihinge pupwa plihe yisilih yisilihme Jisas bongol nange yukur ka ember tinge el moi pupwa hel ŋaiye Got ka ende yumbune tinge, na pakai. \v 32 Pe lenge yipihinge pupwa yisilih yisilihme Jisas bongol nange ka ember lenge e oto lenge hroꞌ wula wula ŋaiye jan yono ŋai yal hwate luku. Taꞌe luku pe, Jisas nember lenge ka yi yoto hroꞌ uku. \v 33 Pe ŋupe ŋaiye tinge lal tas yasme miyeꞌ ya yoto lenge hroꞌ pe, hroꞌ lalme luku jarnge susungurh jah hwate ya jah pinip umun pe, tinge yonoꞌe pinip pe, tinge yule. \p \v 34 Kom ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ ŋaiye yonorh hroꞌ yetekeꞌe ŋaimune ŋaiye ŋende me hroꞌ tinge pe, tinge jertetenge ya yisilꞌe wusyep yalꞌe yalꞌe moi embere, topoꞌe moi malaih ŋaiye sai siheiye. \v 35 Pe lenge miyeꞌ tuweinge yala yetekeꞌe ŋaimune ŋaiye ŋende. Pe ŋupe ŋaiye tinge yatme Jisas, tinge yetekeꞌe miyeꞌ uku si dendeꞌ temhroŋ narp ŋihip Jisas pe, yipihinge pupwa si tas yasme kin, topoꞌe ŋoihmbwaip kin si bwore. Taꞌe luku pe, tinge hiꞌjarnge ŋembere sekete. \v 36 Pe lenge miyeꞌ ŋaiye si yetekeꞌe ŋai uku pe, tinge yana lenge miyeꞌ tuweinge jande ŋaimune ŋaiye Jisas si ŋende me kin. \v 37 Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme moi Gerasa yisilihme Jisas nange ka el osme moi tinge. Detale, tinge hiꞌjarnge embere sekete. Pe Jisas nanah loumbil pinip de ka el. \v 38 Kom miyeꞌ uku ŋaiye yipihinge pupwa si tas yasme kin ŋaname Jisas na, “Ŋam masande ma mil topoꞌe nin.” Kom Jisas ŋaname kin na, \v 39 “Pakai. Plihe el moi nin pe, na ini lenge ŋaimune ŋaiye Got si ŋende me nin.” Taꞌe luku pe, miyeꞌ uku nalꞌe nalꞌe nato moi kin ŋana lenge ŋaimune ŋaiye Jisas si ŋende me kin. \s1 Jisas ŋende miꞌme talah Jairus topoꞌe tuwei ende ŋaiye wusuwaꞌe temhroŋ syum kin \r (Mat 9.18-26, Mak 5.21-43) \p \v 40 Lenge miyeꞌ tuweinge wondoh embere jan yal pinip umun umbur yeseperhme Jisas ŋaiye ka plihe ot. Pe ŋupe ŋaiye Jisas pwar nal pe, tinge lalme hriphrip me kin. \v 41 Jairus, miyeꞌ mbep ende tikin yukoh jahilyeh topoꞌe nate tekeꞌe Jisas. Pe ki ŋasarꞌe ŋimbep gah ŋembep tikin Jisas pe, ki ŋisilih ŋisilihme kin ŋaiye ka el yokoh kin ŋaiye ka etekeꞌe lahtuwei kin. \v 42 Ti lahtuwei esep ilyeh kin pe, wahtaip ti 12. Kom sehei ti da wule. Dindiꞌ ŋupe ŋaiye Jisas nange yaŋah nal pe, lenge mitiŋ wondoh embere luku yanga bumburme kin. \v 43 Pe tuwei ende ŋaiye gwan woto meleꞌme tinge pe, wahriꞌ epwa wundehei somohonme narpe ti sai ŋup ilyeh ilyeh na tatame wahtaip 12. Pe ti si wiche wuhyau ti lalme wal lenge dokta, kom yukur tatame ŋaiye lahende tinge ka ende wahriꞌ epwa wundehei ti ka miꞌe.\f + \fr 8.43 \ft Tup syeꞌ yukur yember wusyep eꞌe ya yoto, “Ti si wiche wuhyau ti lalme wal lenge dokta.”\f* \v 44 Ti wat teket me Jisas wate wusuwaꞌe temhroŋ syum kin pe, nilyehe sai wahriꞌ epwa wundehei ti miꞌe. \v 45 Pe Jisas ŋisilih na, “Lahmende pusuwaꞌ?” Kom lenge mitiŋ lalme yanange pakai. Miꞌe pe, Pita ŋanange na, “Lahmborenge, lenge miyeꞌ tuweinge wondoh embere jan yoyorꞌme nin pe, tinge yutumbuꞌ nin.” \v 46 Kom Jisas ŋanange na, “Ŋam sisyeme nange miyeꞌ ende si ŋusuwaꞌ ŋam ti, bongol si nasme ŋam.” \v 47 Pe tuwei uku wetekeꞌe nange tinge se ka sisyeme nange ti si wende ŋai uku pe, ti ŋoihweryembe wula wula pe, ŋihip syep ti blohemblohe. Taꞌe luku pe, ti wate wasarꞌe ŋimbep gwah ŋembep Jisas pe, ti waname kin halhale wusyep tehei kin ŋaiye ti wusuwaꞌe kin, topoꞌe ŋaimune ŋaiye si ŋende me ti nilyehe sai pe, lenge mitiŋ lalme yasande wusyep uku. \v 48 Pe Jisas ŋaname ti na, “Talah ŋam, ŋoihmbwaip nin teŋeime ŋam nange ŋam tatame ŋaiye ma mende miꞌe wahriꞌ epwa nin pe, nin si tahar bwore. Taꞌe luku pe, ni el topoꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye.” \p \v 49 Teter ŋaiye ki ŋanange wusyep uku gan pe, miyeꞌ ende nase yukoh Jairus, miyeꞌ mbep yukoh jahilyeh uku pe, kin nenge wusyep ende nate ŋaname Jairus na, “Lahtuwei nin si wule. Taꞌe luku pe, na inime jetmam, prepwanal ŋaiye ka ot.” \v 50 Kom Jisas ŋasande wusyep uku pe, ki ŋaname Jairus na, “Na hiꞌgirnge, na pakai. Ŋaiye ŋoihmbwaip nin ka teŋeime ŋam pe, se ka ende talah nin ta bwore.” \v 51 Ŋupe ŋaiye tinge ya jere yukoh Jairus pe, Jisas nupwaiꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yukur ka yoto yukoh meleꞌe yotop kin, pakai. Kut kin nenge Pita, Jon, Jems topoꞌe yai mam talah uku, tinge ya yoto. \v 52 Kom lenge mitiŋ lalme ŋaiye yarp wicherꞌ uku ŋoihginir pe, tinge yilil me talah uku. Pe Jisas ŋana lenge na, “Pa yilil, na pakai. Talah iki yukur wule. Ti wate posoh eꞌe!” \v 53 Kom tinge yesenetme kin. Detale, tinge si sisyeme nange ti si wule ko. \v 54 Miꞌe pe, Jisas narpe syep ti pe, kin gal ŋanange na, “Talah, ni tuhur!” \v 55 Nilyehe sai yipihinge ti plihe nato meleꞌme ti pe, ti tahar gwan hlaꞌ. Miꞌe pe, Jisas ŋana lenge nange ka yaŋaꞌe ŋai ta wono. \v 56 Yai mam ti yenge plai embere sekete, kom Jisas syep erŋem lenge nange yukur ka yi yinime lahende, na pakai. \c 9 \s1 Jisas nember lenge jetalah kin yala yende wah \r (Mat 10.5-15, Mak 6.7-13) \p \v 1 Jisas gal lenge aposel 12 kin yate jahilyeh pe, kin nangange lenge naŋ embere topoꞌe bongol ŋaiye ka jinyenme yipihinge pupwa, topoꞌe ka yende miꞌme wahriꞌ epwa. \v 2 Miꞌe pe, kin nember lenge yal ŋaiye ka yiche wusyep me lemame tikin Got, topoꞌe ka yende miꞌme wahriꞌ epwa lenge miyeꞌ tuweinge. \v 3 Ŋupe ŋaiye tinge yala yil pe, Jisas ŋana lenge na, “Yukur pa yenge ŋainde me syep yil tuꞌe lou tase o, tem sorh o, ŋai o, wuhyau lakai hihyilih hoi hun, na pakai. \v 4 Ŋaiye miyeꞌ ende hriphrip ŋaiye ka ambaꞌ yip enge el yukoh kin pe, yurp yukoh esep ilyeh uku tutume ŋaiye pa yusme moi uku, kut yukur pa yurp yilꞌe yilꞌe, na pakai. \v 5 \x - \xo 9.5 \xt Luk 10.4-11, Apo 13.51\x*Kom ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge moi ende jarnge yip pe, pa yenderenge sah ŋihip yip yusme moi uku pe, yasam lenge nange tinge si yende pupwa no, mindemboi ka yambaꞌe nihe syohe.” \v 6 Miꞌe pe, lenge jetalah Jisas ya yiche wusyep bwore tikin Got, topoꞌe tinge jinyenme wahriꞌ epwa me lenge miyeꞌ tuweinge moiye moiye tongonose. \s1 Herot ŋoiheryembe wula wula me Jisas \r (Mat 14.1-2, Mak 6.14-16) \p \v 7-9 \x - \xo 9.7-9 \xt Mat 16.14, Mak 8.28, Luk 9.19\x*Pe ŋupe ŋaiye Herot, miyeꞌ mbep tikin Galili distrik ŋasande ŋaimune ŋaiye Jisas topoꞌe jetalah kin yende pe, kin gunguru plai pe, kin ŋoiheryembe wula wula. Ki ŋanange na, “Ŋam somohon motombo wonge Jon. O liki miyeꞌ mune ŋaiye ŋende wah taꞌe liki?” Kin ŋoiheryembe taꞌe luku ŋaiye lenge mitiŋ syeꞌ yanange nange Jon Baptais si plihe tahar nate narp. Kom syeꞌ yanange nange Elaija plihe tahar nate narp o, syeꞌ yanange nange profet yerkeime ende plihe tahar nate narp ŋende wah uku. Taꞌe luku pe, Herot nahaiꞌe yaŋah ŋaiye ka etekeꞌe Jisas. \s1 Jisas nangange ŋai me miyeꞌ 5,000 \r (Mat 14.13-21, Mak 6.30-44, Jon 6.1-13) \p \v 10 Ŋupe ŋaiye lenge aposel tikin Jisas plihe yat pe, tinge yaname Jisas wah ŋaiye si tinge yende. Miꞌe pe, kin nambaꞌ tinge ŋilyehme nenge nal moi ende jalme Betsaida. \v 11 Kom ŋupe ŋaiye lenge wondoh embere yasande taꞌe luku pe, tinge jande kin yal. Kin hriphrip ŋaiye tinge yat pe, ki ŋana lenge wusyep me lemame tikin Got, topoꞌe ki ŋende miꞌme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende wahriꞌ epwa. \p \v 12 Sihei de ka ŋup pe, lenge jetalah 12 kin yatme kin yanange na, “Iyai, poi marp luh ŋaiye miyeꞌ yukur yarp pe, na ember lenge mitiŋ eꞌe ka yil moi ŋaiye sai siheiye no, ka yekepe yokoh topoꞌe ŋai.” \v 13 Kom Jisas ŋana lenge na, “Yip tip pa yangange lenge ŋai ŋaiye ka yono.” Tinge yaname na, “Poi menge kakah syepumbur topoꞌe ŋuyoꞌ hoi. Ni ŋasande nange poi ya menge wuhyau mil la mambaꞌe ŋai me lenge wondoh embere lalme leꞌe?” \v 14 (Lenge miyeꞌ ŋaiye yarp uku, wutuꞌ taꞌe 5,000, kom lenge tuweinge talah syeꞌ yarp topoꞌe lenge miyeꞌ uku.) Pe Jisas ŋana lenge jetalah kin nange ka yini lenge ka yurp miyeꞌ tuweinge ilyeh ilyeh tongonose dom 50. \v 15 Pe lenge jetalah kin yoworꞌe lenge miyeꞌ tuweinge luku pe, tinge yarp dom ilyeh ilyeh. \v 16 Miꞌe pe, Jisas nambaꞌe kakah syepumbur topoꞌe ŋuyoꞌ hoi uku pe, ki bep nanah moihlaꞌ ŋanange wusyep irisukwarme Got me ŋai uku. Miꞌe pe, ki ŋoworꞌe nangange lenge jetalah kin ŋaiye ka yiyarꞌe yangange lenge miyeꞌ tuweinge. \v 17 Tinge lalme yono ya tapam miꞌe pe, lenge jetalah jarase ŋai ŋaiye tasme ŋanar yonorh jah sorh tatame 12. \s1 Pita ŋanange nange Jisas kin Krais, Miyeꞌ alaŋatme tikin Got \r (Mat 16.13-19, Mak 8.27-29) \p \v 18 Ŋup ende ŋaiye Jisas ŋanange wusyep topoꞌme Got pe, lenge jetalah ilyehme ŋaiye yotop kin. Pe Jisas ŋisilih lenge na, “Lenge wondoh embere luku yanange ŋam lahmende?” \v 19 \x - \xo 9.19 \xt Mat 14.1-2, Mak 6.14-15, Luk 9.7-8\x*Tinge yanange na, “Mitiŋ syeꞌ yanange nange nin Jon Baptais, syeꞌ yanange nange nin Elaija o, syeꞌ yanange nange nin profet yerkeime ende si plihe tahar narp.” \v 20 \x - \xo 9.20 \xt Jon 6.68-69\x*Pe ki ŋisilih lenge na, “O yip iki li? Yip yanange ŋam lahmende?” Pe Pita ŋaname na, “Nin Krais, Miyeꞌ alaŋatme tikin Got.” \v 21 Miꞌe pe, Jisas ŋindindirme lenge nange yukur ka yil la yininge wusyep eꞌe yilme miyeꞌ ende, na pakai. \s1 Jisas ŋanange nihe syohe ŋaiye ka ambaꞌe topoꞌe nule kin \r (Mat 16.20-28, Mak 8.30–9.1) \p \v 22 Jisas plihe ŋana lenge na, “Ŋam Talah tikin Miyeꞌ, mindemboi ma mambaꞌe nihe syohe ŋembere. Mindemboi lenge boremborenge, topoꞌ lenge pris ondoh, topoꞌe lenge jetmam tikin wusyep erŋeme ka jirnge ŋam topoꞌe ka pumbe no, ma mule. Kom ŋup hun na erŋe miꞌe pe, ma plihe tuhur.” \v 23 \x - \xo 9.23 \xt Mat 10.38, Luk 14.27\x*Pe ki ŋana lenge lalme na, “Lahmende ŋasande ŋaiye ka gunde ŋam pe, ka ŋoihsipe kitikin, topoꞌe ka ikirh loutungwarmbe kin gunde ŋam nyermbe nyermbe. \v 24 \x - \xo 9.24 \xt Mat 10.39, Luk 17.33, Jon 12.25\x*Lahmende ŋaiye kin ŋinise naŋ ŋam no, kin narpe laip kitikin pe, mindemboi se ka talai. Kut lahmende ŋaiye ka ole ember me naŋ ŋam pe, mindemboi ka orp bwore nye nyermbe. \v 25 O ŋaiye miyeꞌ ende ka ende wah nihe orp kekep eꞌe no, ka ambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore kekep eꞌe pe, kin teter narp miyeꞌ ŋaiye talai. Pe ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku yukur tatame ka ungwisme kin, pakai. \v 26 Miyeꞌ ende ŋaiye hiꞌme ŋam topoꞌe wusyep ŋam pe, mindemboi ŋupe ŋaiye ma plihe mut pe, ŋam Talah tikin Miyeꞌ, ma plihe gwirnge kin. Ŋam se ma plihe mut topoꞌe yirise embere topoꞌe bongol tikin Yai ŋam pe, ma mut topoꞌe lenge walip hlaꞌ yirise. \v 27 Ŋam mana yip bwore mise, yip syeꞌ ŋaiye tukwini jan eꞌe, teter pa yurp pe, pa yetekeꞌe lemame tikin Got.” \s1 Wahriꞌ Jisas nimbilme ŋoinde tikin \r (Mat 17.1-13, Mak 9.2-13) \p \v 28 Sande ende si nerŋe nal miꞌe pe, Jisas nenge Pita hindi Jon topoꞌe Jems pe, kin nenge lenge nanah hwate ŋaiye ka yininge wusyep topoꞌme Got. \v 29 Ŋupe ŋaiye kin ter narp ŋanange wusyep topoꞌme Yai pe, bepmohro kin nimbilme topoꞌe hihyilih kin bunjenge yirise wukauwe supule taꞌe ŋaiye plai gah. \v 30-31 Nilyehe sai miyeꞌ hoi, Moses topoꞌe Elaija yat topoꞌe yirise bongol tikin moihlaꞌ pe, tinge yanange wusyep yotop Jisas me yaŋah ŋaiye ka ambaꞌe nihe syohe no, ka ole inir Jerusalem. \p \v 32 Kom Pita top lenge miyeꞌ yaŋam kin hoi yate posoh. Ŋupe ŋaiye tinge tahar posoh pe, tinge yetekeꞌe yirise Jisas topoꞌe lenge miyeꞌ hoi ŋaiye yotop kin jan. \v 33 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ hoi uku da yusme Jisas pe, Pita ŋanange na, “Lahmborenge, liki bwore ŋaiye poi marp eꞌe metekeꞌe ŋai iki! Taꞌe luku pe, ya mikil yukoh balmbal hun, nin ende, Moses ende, Elaija ende.” Kom Pita jinjame ŋaimune ŋaiye si ki ŋanange. Kin behembuhu ŋanange. \v 34 Teter ki ŋanange wusyep gan pe, mwahit nate gah ŋaparaꞌe tinge. Kom ŋupe ŋaiye mwahit uku da aparaꞌe lenge pe, jetalah hun tikin Jisas hiꞌjarnge embere sekete. \v 35 \x - \xo 9.35 \xt Ais 42.1, Mat 3.17, 12.18, Mak 1.11, Luk 3.22, 2Pi 1.17-18\x*Pe diꞌ ende nase mwahit uku nate ŋanange na, “Leꞌe talah ŋam ŋaiye ŋam si malaŋatme. Yisyunde wusyep kin!” \v 36 Ŋupe ŋaiye diꞌ uku ginir nal pe, tinge yetekeꞌe Jisas tikin ilyehme gan. Miyeꞌ hoi uku si yal ko. Pe lenge jetalah yupwaiꞌe mut pe, yukur tinge yaname lahende me ŋaimune ŋaiye si ŋende no, tinge yetekeꞌe, pakai. \s1 Jisas ginyenme yipihinge pupwa me lahmiyeꞌ ende \r (Mat 17.14-21, Mak 9.14-29) \p \v 37 Nyermbe pe, Jisas nenge lenge jetalah kin hun yasme hwate yal pe, lenge wondoh embere si yate yetekeꞌe kin. \v 38 Miyeꞌ ende tambah nase nal wondoh embere nat na, “Jetmam, bep ot! Ŋam misilih nin bongol, tatame na ot etekeꞌe talah ŋam, lakai pakai? Kin talah esep ŋam ilyeh! \v 39 Kom yipihinge pupwa gahanahme kin, topoꞌe nangalai kin na gah kekep pe, nilyehe sai ki tambah gah topoꞌe himbihumbwau tas mut kin. Nyermbe nyermbe ki ŋende yumbune kin taꞌe luku. \v 40 Ŋam si misilih lenge jetalah nin nange ka jinyenme, kom ŋupe ŋaiye tinge yende pe, tinge yukur tatame.” \v 41 Jisas ŋana lenge na, “O ŋoihmbwaip yip lalme leꞌe yukule, topoꞌe yukur teŋeime Got bongole, pakai. Ŋam ŋoih min ŋaiye ma murp eꞌe no, ma mikirh mane yip nye nyermbe.” Miꞌe pe, ki ŋaname miyeꞌ uku na, “Enge talah nin ot eꞌe.” \v 42 Ŋupe ŋaiye talah uku nat pe, yipihinge pupwa nangalai kin na gah kekep pe, ki ŋihip syep iche iche ŋanar kekep. Pe Jisas ŋanange wusyep mar wondoh me yipihinge pupwa pe, ki tas nupwaihme talah uku. Miꞌe pe, Jisas plihe naŋaꞌe talah uku nal yai kin. \v 43 Pe lenge mitiŋ lalme yenge plaime bongol embere tikin Got. \s1 Jisas plihe ŋana lenge nule kin \r (Mat 17.22-23, Mak 9.30-32) \p Lenge mitiŋ lalme luku teter ŋoihyeryembe wula wula me ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye Jisas ŋende pe, ki ŋana lenge jetalah kin na, \v 44 “Yisyunde bworere wusyep eꞌe, topoꞌe yukur pa ŋoihsipe ŋaimune ŋaiye ŋam de ma mini yip! Lenge miyeꞌ de ka yurpe Talah tikin Miyeꞌ yenge yil lenge wachaih.” \v 45 Kom lenge jetalah jinjame wusyep tehei ŋaiye Jisas ŋanange pe, wusyep tehei uku sai tase. Kut tinge jarnge ŋaiye ka yisilihme tehei kin. \s1 Lenge jetalah yisilih ŋaiye lahmende lahmborenge me tititinge \r (Mat 18.1-5, Mak 9.33-37) \p \v 46 \x - \xo 9.46 \xt Luk 22.24\x*Lenge jetalah tikin Jisas tahar teketenge yanange nange lahmende tinge lahmborenge. \v 47 Kom Jisas si sisyeme ŋaimune ŋaiye tinge ŋoihyeryembe pe, kin nambaꞌe talah ende nenge nate gan topoꞌe kin. \v 48 \x - \xo 9.48 \xt Mat 10.40, Luk 10.16, Jon 13.20\x*Pe ki ŋana lenge na, “Lahmende ŋaiye ka hriphrip ŋaiye ka ambaꞌe talah tuꞌe leꞌe oto naŋ ŋam pe, liki taꞌe ŋaiye kin hriphrip me ŋam. Lahmende ŋaiye hriphrip me ŋam pe, kin topoꞌe hriphrip me Got ŋaiye nember ŋam mat. Taꞌe luku pe, miyeꞌ ŋaiye ka tule kitikin no, ka aŋaꞌe naŋ embere el ŋembep tikin Got.” \s1 Lahmende ŋaiye yukur wachaih nin pe, kin ŋimei nin \r (Mak 9.38-40) \p \v 49 Jon ŋaname na, “Lahmborenge, poi metekeꞌe miyeꞌ ende ginyenme yipihinge pupwa nato naŋ nin. Kom kin yukur miyeꞌ potopoi ende ŋaiye nye nyermbe narp ŋotop poi ŋende wah nin, pakai. Taꞌe luku pe, poi mindindirme kin nange ka osme wah uku.” \v 50 Pe Jisas ŋana lenge jetalah na, “Pa yotombo wah kin, na pakai. Detale, lahmende ŋaiye yukur wachaih yip pe, kin ŋimei yip.” \s1 Lenge mitiŋ Samaria jarnge Jisas \p \v 51 Ŋup si nat sihei ŋaiye Jisas ka plihe el moihlaꞌ pe, ŋoihmbwaip kin tahar ŋaiye ka el Jerusalem. \v 52 Taꞌe luku pe, kin nember lenge walip syeꞌ yal yerme kin nange ka yil la yende miꞌmiꞌ ŋaiꞌe ŋaiꞌe yil moi ende lenge Samaria ŋaiye ka el la orp. \v 53 Kom ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge moi uku si sisyeme nange kin nala el Jerusalem pe, tinge ŋoihyeryembe wula wula. Detale, lenge Juta, miyeꞌ ŋaiye yarp Jerusalem, tinge wachaih lenge Samaria. Taꞌe luku pe, tinge ŋoihmbwaip pupwa pe, tinge jarnge ŋaiye ka ote orp moi tinge, pakai. \v 54 \x - \xo 9.54 \xt 2Ki 1.9-16\x*Ŋupe ŋaiye lenge jetalah kin hoi Jems hindi Jon yasande taꞌe luku pe, tinge hindi yate yaname Jisas na, “Lahmborenge, ni ŋasande ŋaiye ya misilihme Got nange ka ember nih guha ono tinge lakai?” \v 55 Kom Jisas plihe bunjenge ŋihyel lenge me wusyep ŋaiye tinge yanange. (Yip yukur sisyeme ŋoihmbwaip yip taꞌe la. \v 56 Talah tikin Miyeꞌ yukur nat ŋaiye ka ende yumbune lenge miyeꞌ, pakai. Kin nat ŋaiye ka ungwisme lenge.)\f + \fr 9.56 \ft Tup syeꞌ tikin Luk yukur nainge wusyep eꞌe.\f* Miꞌe pe, kin nenge lenge jetalah kin yal moi ende. \s1 Miyeꞌ ŋaiye da gunde Jisas \r (Mat 8.18-22) \p \v 57 Dindiꞌ ŋupe ŋaiye tinge yange yaŋah yal pe, miyeꞌ ende ŋaname Jisas na, “Ma gunde nin nyermbe nyermbe mil luh moi ŋaiye na el.” \v 58 Kom Jisas ŋaname kin na, “Lenge yowor telpei luh moi tinge sai, topoꞌe lenge ŋinjet tinge yende hwap, kom ŋam Talah tikin Miyeꞌ pe, luh moi pakai.” \v 59 Jisas ŋaname miyeꞌ ende na, “Gunde ŋam.” Kom miyeꞌ uku ŋaname na, “Lahmborenge, te enge si. Ma mi minise yai ŋam yer ti, ma plihe mute gunde nin.” \v 60 Jisas plihe ŋaname na, “Prepwanal. Osme lenge miyeꞌ yule ka yinise lenge miyeꞌ yule. Kom nin, na e iche wusyep me lemame tikin Got.” \v 61 \x - \xo 9.61 \xt 1Ki 19.20\x*Miyeꞌ ende plihe ŋaname na, “Lahmborenge, ŋam ma gunde nin, kom te enge si. Ma mil la monombe syep topoꞌ lenge bamtihei ŋam yer ti, ma plihe mut gunde nin.” \v 62 Jisas ŋaname na, “Miyeꞌ ende ŋaiye da oworꞌe kekep ŋaiye ka ende wah, kom ŋaiye ka bep bunjenge pe, yukur tatame ka ende wah me lemame tikin Got, pakai.” \c 10 \s1 Jisas nalaŋatme jetalah 72 ŋaiye ka yil yende wah kin \p \v 1 Luku miꞌe pe, Lahmborenge nalaŋatme miyeꞌ 72 topoꞌe pe, kin nember lenge yal hoi hoi nange ka yil yerme kin yil moi embere lalme, topoꞌe moi malaih ŋaiye kin nala el. \v 2 \x - \xo 10.2 \xt Mat 9.37-38\x*Ki ŋana lenge na, “Ŋai sekete si sasarme, kom miyeꞌ wah yukur wula ŋaiye ka yila talame ŋai uku, pakai. Yisilihme Lahmborenge, Yai tikin wah uku nange ka ember miyeꞌ wah wula wula ŋaiye ka talame ŋai yoto wah kin. \p \v 3 \x - \xo 10.3 \xt Mat 10.16\x*Taꞌe luku pe, yip yil. Ŋam member yip mal taꞌe ŋaiye worsip umbwahe mal meleꞌe lenge ŋumbwat telpei. \v 4 Yukur pa yenge tem sorh, wuhyau, topoꞌe ŋihip hiꞌ syeꞌ, na pakai. Yukur pa yende gwaingwaiye jin yaŋah yirir lenge lahmende ŋaiye jan yaŋah, pakai. Yikilꞌe yil! \v 5 Ŋupe ŋaiye yip yala yoto yokoh ende pe, ŋendehei yininge na, ‘Ŋoihmbwaip ŋumwaiye tikin Got sai topoꞌe yip lalme.’ \v 6 Ŋaiye miyeꞌ michukor ende narp yokoh uku pe, wusyep bwore yip sai topoꞌe kin. Tu pakai pe, wusyep bwore luku yukur ka si topoꞌe kin, pakai. \v 7 \x - \xo 10.7 \xt 1Ko 9.14, 1Ti 5.18\x*Yukur pa yilꞌe yilꞌe yurp yokoh ilyeh ilyeh, na pakai. Pa yurp yokoh ilyeh uku yono ŋai, topoꞌe pinip, topoꞌe ŋaimune ŋaiye tinge yal yip. Detale, kin bwore ŋaiye miyeꞌ wah ka ambaꞌe yitini me wah ŋaiye ki ŋende. \p \v 8 Ŋaiye pa yi yoto moi embere ende no, tinge ka hriphrip me yip pe, yono ŋaimune ŋaiye tinge yal yip. \v 9 Yende miꞌme lenge wahriꞌ epwa ŋaiye yarp ya yoto moi uku topoꞌe yini lenge miyeꞌ tuweinge luku na, ‘Lemame tikin Got si nat siheime yip.’ \v 10 \x - \xo 10.10 \xt Apo 13.51\x*Kom ŋaiye pa yi yoto moi embere ende no, tinge yukur hriphrip me yip pe, yi jin tus ŋahwikin yininge na, \v 11 \x - \xo 10.11 \xt Mat 10.7-14, Mak 6.8-11, Luk 9.3-5\x*‘Poi menderenge ŋihip sah yip ŋaiye sai ŋihip poi. Leꞌe wutuꞌ ŋaiye ka asam yip pupwa ŋaiye yip yende no, yip jarnge wusyep tikin Got. Kom pa ŋoihyeryembe na, lemame tikin Got si nat siheime yip.’ \v 12 \x - \xo 10.12 \xt Stt 19.24-28, Mat 10.15, 11.24\x*Ŋam mana yip, Got se ka iyarꞌe moiye moiye lalme. Kom moi uku ŋaiye jarnge wusyep yip pe, nal ŋup yuwo pe, yitini pupwa tinge ka engelyembe yitini moi pupwa Sodom.” \s1 Yitini pupwa lenge mitiŋ ŋaiye yukur yimbilme ŋoihmbwaip \r (Mat 11.20-24) \p \v 13 \x - \xo 10.13 \xt Ais 23.1-18, Ese 26.1–28.26, Jol 3.4-8, Amo 1.9-10, Sek 9.2-4\x*Jisas plihe ŋanange na, “Ŋoihme, yip miyeꞌ tuweinge moi Korasin. Ŋoihme, yip miyeꞌ tuweinge moi Betsaida. Ŋaiye moi Tair topoꞌe moi Saidon si yetekeꞌe mirakel taꞌe ŋaiye yip si yetekeꞌe pe, somohonme tinge se ka tereꞌ nihyeh juh wahriꞌ tinge, sasambe ŋaiye tinge si yimbilme ŋoihmbwaip yasme pupwa ŋoihmbwaip tinge. \v 14 Kom ŋupe ŋaiye Got ka iyarꞌe moiye moiye lalme pe, yitini pupwa yip Korasin topoꞌe Betsaida ka engelyembe yitini pupwa lenge Tair topoꞌe Saidon. \v 15 \x - \xo 10.15 \xt Ais 14.13-15\x*O yip moi Kaperneam, yip ŋoihyeryembe nange Got ka ahraꞌe yip e unuh moihlaꞌ lakai? Pakai supule! Got minde se ka ondole yip e guh moi lenge miyeꞌ yule.” \v 16 \x - \xo 10.16 \xt Mat 10.40, Mak 9.37, Luk 9.48, Jon 13.20\x*Jisas plihe ŋaname lenge jetalah kin na, “Taꞌe luku pe, lahmende ŋaiye ŋasande wusyep yip, ki ŋasande wusyep ŋam. Lahmende ŋaiye garnge yip pe, kin garnge ŋam topoꞌe. Kom lahmende ŋaiye garnge ŋam pe, kin garnge miyeꞌ ŋaiye ŋember ŋam nat.” \s1 Lenge miyeꞌ 72 plihe yat \p \v 17 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ 72 ŋaiye Jisas nember tinge yal plihe yat pe, tinge hriphrip embere. Tinge yanange na, “Lahmborenge, poi mende wah nin, topoꞌe lenge yipihinge pupwa yasande wusyep poi ŋupe ŋaiye poi gwinyen lenge moto naŋ nin.” \v 18 Pe Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Hei, ŋam si metekeꞌe miyeꞌ pupwa Satan tambe taꞌe ŋaiye bulel nasme moihlaꞌ gah. \v 19 \x - \xo 10.19 \xt Sng 91.13\x*Taꞌe luku pe, ŋam si yal yip bongol ŋaiye pa hip juh hwaŋ topoꞌe pirp, topoꞌe pa yengelyembe bongol lalme tikin wachaih pe, ŋaimune pupwa yukur ka ende yumbun yip, pakai. \v 20 Kom yukur pa hriphrip ŋaiye yipihinge pupwa yasande wusyep yip, pakai. Kut hriphrip nange naŋ yip si sai nanah moihlaꞌ.” \s1 Jisas ŋanange wusyep hriphrip me Got \r (Mat 11.25-27, 13.16-17) \p \v 21 Dindiꞌ ŋup uku pe, Yohe Yirise ŋende Jisas hriphrip supule pe, Jisas ŋanange na, “Yai, Lahmborenge tikin moihlaꞌ topoꞌe kekep, ŋam hriphrip me nin. Detale, ni ŋinise ŋai uku me lenge mitiŋ ŋaiye ŋondoh tinge bongol no, tinge ŋoihyeryembe nange tinge si sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei. Kom tinge pupwa kwote. Kut nin nasambe lenge mitiŋ ŋaiye tinge yatme nin taꞌe lahmakerep. Yai, leꞌe kin nat gande ŋasande topoꞌe ŋoihmbwaip nin. \v 22 \x - \xo 10.22 \xt Jon 3.35, 10.15\x*Yai ŋam, nin si pwale ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei lalme. Yai, nin ŋilyeh sisyeme talah nin, topoꞌe ŋam ilyeh sisyeme nin. Kom lahmende ŋaiye ŋam malaŋatme pe, ma masambe tinge no, ka sisyeme nin topoꞌe.” \v 23 Pe Jisas bunjenge nal lenge jetalah pe, kin yul ŋana lenge na, “Lahmende ŋaiye ka yetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe tuꞌe ŋaiye yip si yetekeꞌe pe, tinge se ka hriphrip embere sekete. \v 24 Ŋam mana yip, somohonme lenge profet wula wula topoꞌe lenge miyeꞌ ondoh yasande ŋaiye ka yetekeꞌe ŋaimun ŋaiye yip si yetekeꞌe. Kom tinge yukur tatame ŋaiye ka yetekeꞌe, topoꞌe ka yisyunde ŋaimun ŋaiye yip si yasande yetekeꞌe, pakai.” \s1 Wusyep tapimbilme ŋanange miyeꞌ Samaria ŋaiye nungwisme miyeꞌ Juta ende \p \v 25 \x - \xo 10.25 \xt Mat 22.35-40, Mak 12.28-34\x*Ŋup ende pe, jetmam ende tikin wusyep erŋeme natme Jisas nange ka iche kukwaime kin. Ki ŋisilihme Jisas na, “Jetmam, ma mende tuꞌe lai ti, Got ka ungwisme ŋam ŋaiye ma murp moihlaꞌ topoꞌe kin nye nyermbe?” \v 26 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Wusyep erŋeme tikin Moses ŋanange taꞌe la? Nin gonose taꞌe la?” \v 27 \x - \xo 10.27 \xt Lo 6.5, Wkp 19.18\x*Miyeꞌ nungwisme na, “Ŋoihmbwaip poi, yipihinge poi, bongol poi topoꞌe ŋoiheryembe poi lalme ka ende nihararme Lahmborenge Got bongole si. Rop ende kin, ya mende nihararme lenge ŋemei poi tuꞌe ŋaiye poi mende nihararme potopoi.” \v 28 \x - \xo 10.28 \xt Wkp 18.5\x*Jisas nungwisme na, “Ni ŋanange bwore mise. Na ende tuꞌe leꞌe ti, na orp bwore nye nyermbe.” \p \v 29 Kom ki ŋasande ŋaiye ka engelyembe wusyep Jisas no, Jisas ka etekeꞌe nange kin miyeꞌ bwore mise. Taꞌe luku pe, ki ŋisilihme Jisas na, “Lahmende ŋemei ŋam?” \v 30 Jisas ŋanange wusyep tap ende taꞌe leꞌe, “Miyeꞌ lenge Juta ende gah nal yaŋah ŋaiye nase Jerusalem nal Jeriko. O ŋup uku pe, lenge miyeꞌ endei yarpe kin pe, yambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe kin lalme, topoꞌe yupwaiꞌe yararahe kin pe, yasme ki ŋanar dom samale sihei me ŋahwikin de ka ole. \v 31 Pris ende gah yaŋah uku nal, kom ŋupe ŋaiye ki ŋetekeꞌe miyeꞌ uku pe, kin ŋusungurhme nal yaŋah umbur. \v 32 Nal yaŋah ilyeh uku miyeꞌ Livai\f + \fr 10.32 \ft Lenge Livai tinge yende wah topoꞌe lenge pris pe, loumwah tinge, naŋ kin Livai. Kin talah ende tikin Jekop.\f* ende plihe nate gere ŋetekeꞌe miyeꞌ uku pe, kin topoꞌe nal ŋusungurhme kin nal yaŋah umbur. \p \v 33 \x - \xo 10.33 \xt 2Sto 28.15\x*Kom miyeꞌ ende tikin provins Samaria, wachaih lenge Juta, plihe nal yaŋah ilyeh uku pe, kin nate ŋetekeꞌe kin pe, ŋoihmbwaip kin ginirme kin supule. \v 34 Kin nal siheiye kin pe, ki ŋuwilꞌe pinip winyeꞌ topoꞌe pinip wain na gah sisyep kin pe, kin nupwaiꞌe. Miꞌe pe, kin nambaꞌe miyeꞌ nikil nanah wordonki kin pe, kin nenge kin nal yokoh embere ŋaiye mitiŋ wula yarp pe, luh ŋaiye ka bepeteme kin. \v 35 Nyermbe pe, kin nosoko wuhyau syeꞌ pe, kin naŋaꞌe miyeꞌ ŋaiye bepeteme yokoh uku pe, kin nisilihme kin ŋaiye ka embepeteme kin bworerme. Pe ki ŋanange na, ‘Ŋam mal la mil ho, ŋupe ŋaiye ma plihe mut pe, ma mungwisme ŋaimun ŋaiye nin si ŋiche nungwisme kin.’” \v 36 Pe Jisas ŋanange na, “Na iyarꞌe oto ŋoihmbwaip nin. O miyeꞌ uku ŋaiye miyeꞌ endei yonombe kin pe, lahmende tinge hun uku ŋasambe nange kin taꞌe ŋaiye ŋemei kin ende?” \v 37 Jetmam uku nungwisme kin na, “Miyeꞌ uku ŋaiye ŋoihginirme kin.” Jisas ŋanange na, “Hei, ni na e ende ŋahilyeh.” \s1 Jisas na ŋetekeꞌe Mata topoꞌe toꞌ ti Maria \p \v 38 \x - \xo 10.38 \xt Jon 11.1\x*Jisas topoꞌe lenge jetalah kin plihe yal yaŋah pe, kin nate gere moi ende ŋaiye tuwei ende naŋ ti Mata warp. Pe Mata wisilihme kin ŋaiye ka orp sikirp oto yokoh ti. \v 39 Maria, toꞌ titi Mata, warp siheime ŋihip Jisas wasande wusyep ŋaiye ki ŋanange. \v 40 Kom Mata ŋoihmbwaip mane walme wah wula wula ŋaiye ti wende. Taꞌe pe, ti wate wanange na, “Lahmborenge, nin ŋoiheryembe taꞌe la ŋai me toꞌ ŋam ŋaiye ti warp pakaiye pe, ŋam ilyeh mende wah lalme. Inime ti nange ta wute wungwisme ŋam.” \v 41 Kom Lahmborenge nungwisme ti na, “Mata, nin ŋoihmbwaip mane topoꞌe ŋoiheryembe wula wula me ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei. \v 42 Kom ŋaisep ilyeh kin bwore mise ŋaiye ti wasande sande tekeꞌe ŋaiye ŋam manange pe, Maria si wiyarꞌe pe, ti wende gwande pe, yukur ya mupwaiꞌe ti, na pakai.” \c 11 \s1 Yaŋah ŋaiye ka yininge wusyep topoꞌme Got \r (Mat 6.9-15, 7.7-11) \p \v 1 Ŋup ende pe, Jisas ŋanange wusyep topoꞌme Got nal luh ende. Ki ŋanange miꞌe pe, jetalah kin ende ŋaname na, “Lahmborenge, ininge alaŋat me poi yaŋah ŋaiye ya mininge wusyep topoꞌme Got tuꞌe ŋaiye Jon nalaŋat lenge jetalah kin.” \v 2 Jisas ŋana lenge na, “Ŋupe ŋaiye pa yininge wusyep topoꞌme Got pe, pa yininge tuꞌe leꞌe, \q1 Yai, poi da mirisukwarme naŋ yirise supule nin. \q1 Poi da metekeꞌe lemame nin ka ote si pe, na embepeteme poi. \q1 \v 3 Ŋup ilyeh ilyeh tongonose, na pul poi ŋai e tutume ŋup kin. \q1 \v 4 Ongohe pupwa ŋoihmbwaip poi \q1 tuꞌe ŋaiye poi masme pupwa lenge mitiŋ lalme \q1 ŋaiye yende pupwa me poi. \q1 Topoꞌe yukur na osme poi ya mi moto ŋondolꞌme.” \p \v 5 Miꞌe pe, Jisas ŋana lenge jetalah kin wusyep tap ende na, “Ŋaiye ŋende yip ka el yokoh ŋimei kin ŋup syeꞌ syeꞌ no, ka inime kin na, ‘Miyeꞌ yaŋam, tatame ŋaiye na pule kakah hun? \v 6 Ŋimei ŋam ende nase yaŋah wohe nate gere yokoh ŋam, kom ŋam ŋai yokoh pakai ŋaiye ma maŋaꞌe kin.’ \v 7 Kom ŋimei kin nungwisme na, ‘Ŋam gwarnge ŋaiye tahraꞌ. Ŋam si gwase kohmap, topoꞌe ŋam menge lenge talah ŋam si mate luh. Yukur ma tuhur yule ŋainde, pakai.’” \v 8 Ŋam mana yip, yukur ka tuhur aŋaꞌe kakah tuꞌe ŋaiye tinge hindi tangal miyeꞌ yaŋam, na pakai. Kom ŋaiye miyeꞌ uku ka ende wah nihe isilih isilih ni wula wula pe, miyeꞌ yaŋam kin ka tuhur aŋaꞌe ŋaimune ŋaiye ki ŋasande. \p \v 9 “Pe ŋam mana yip, pa yisilih pe, pa yambaꞌe. Pa yahaiꞌe pe, pa yetekeꞌe. Pa yendere kohmap pe, kohmap uku ka bu el hohou si me yip. \v 10 Taꞌe luku pe, mitiŋ lalme ŋaiye ka yisilih pe, se ka yambaꞌe, topoꞌe lahmende ŋaiye ka yahaiꞌe pe, se ka yetekeꞌe, topoꞌe lahmende ŋaiye yendere kohmap pe, se ka bu el hohou si me tinge. \v 11 O yip lenge yai tatame ŋaiye pa yangange talah yip hwaŋ ŋupe ŋaiye tinge yisilih yip ŋuyoꞌ? \v 12 Lakai pa yangange pirp ŋupe ŋaiye ka yisilih yip tuwet yihim? Pakai. \v 13 Yip yai, yip yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa, kom yip sisyeme bworerme ŋaiye yangange ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore yal lenge talah yip. Pe pa sisyeme tuꞌe leꞌe, Yai yip ŋaiye narp nanah moihlaꞌ, kin se ka hriphrip ŋaiye ka aŋaꞌe Yohe Yirise elme lahmende ŋaiye ŋisilihme kin.” \s1 Jisas topoꞌe Belsebul \r (Mat 12.22-30, Mak 3.20-27) \p \v 14 Jisas ginyenme yipihinge pupwa ende ŋaiye ŋende miyeꞌ mut kin tingis. Pe ŋupe ŋaiye yipihinge pupwa luku tas nal pe, miyeꞌ uku plihe ŋanange wusyep. Taꞌe luku pe, lenge mitiŋ lalme gunguru plai. \v 15-16 \x - \xo 11.15-16 \xt Mat 9.34, 10.25, 12.38, 16.1, Mak 8.11\x*Mitiŋ syeꞌ yiche kukwaime kin pe, tinge yisilihme kin ŋaiye ka ende mirakel ende asambe nange Got naŋaꞌe kin bongol luku. Kom lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ jonome kin yanange na, “Hai, Belsebul,\f + \fr 11.15-16 \ft Naŋ Belsebul kin naŋ umbur tikin Satan.\f* miyeꞌ ondoh lenge yipihinge pupwa naŋaꞌe bongol luku ŋaiye kin ginyenme lenge yipihinge pupwa tas yal.” \p \v 17 Kom Jisas sisyeme ŋoihmbwaip tinge pe, ki ŋana lenge na, “Ŋaiye moi ende ka yuworꞌe tititinge juh bumbe no, ka yurmbe pe, moi uku yukur ka si bongol, pakai. Topoꞌe ŋaiye bamtihei ilyeh ka yuworꞌe teketenge tititinge no, ka yurmbe pe, bongol tinge se ka miꞌe. \v 18 Taꞌe luku pe, ŋaiye bamtihei tikin Satan ka yurmbe tititinge pe, ka yurp bongol, lakai pakai? Pakai! Kom yip yanange nange ŋam gwinyen lenge yipihinge pupwa topoꞌe bongol tikin Belsebul. \v 19 Ŋaiye Belsebul pule bongol no, ŋam gwinyen lenge yipihinge pupwa pe, lahmende ŋende bongol me jetalah yip no, tinge jinyen lenge yipihinge pupwa? Taꞌe luku pe, yip jin wusyep me ŋaimune ŋaiye jetalah yip si yanange. \v 20 Kom ŋaiye bongol tikin Got sai topoꞌme ŋam no, ŋam gwinyen lenge yipihinge pupwa mate tas pe, luku sasambe nange lemame tikin Got si natme yip. \p \v 21 Ŋaiye miyeꞌ bongol ende nenge sehyikal ombor bep erŋenge yokoh kin pe, kin ŋoiheryembe nange ŋaiꞌe ŋaiꞌe kin lalme ka si bwore. \v 22 Kom ŋupe ŋaiye miyeꞌ ende ŋaiye bongol kin usungurhme kin nate narmbe topoꞌe kin no, kin nengelyembe kin. Pe kin ka ambaꞌe sehyikal ombor ŋaiye ki ŋende bongolme miyeꞌ uku pe, wachaih kin ka iyarꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe kin nangange lenge mitiŋ syeꞌ.”\f + \fr 11.22 \ft Jisas ŋanange wusyep tapimbilme luku ŋaiye ka asambe lenge nange bongol kin nengelyembe bongol tikin Satan.\f* \v 23 \x - \xo 11.23 \xt Mak 9.40\x*Jisas neŋelꞌe wusyep ŋanange na, “Lahmende ŋaiye yukur yende wah topoꞌme ŋam pe, ki taꞌe ŋaiye tinge da yende yumbune wah ŋam. Lahmende ŋaiye yukur yende wah ŋam yambaꞌ lenge miyeꞌ tuweinge pe, ki taꞌe ŋaiye tinge da jinyen lenge yil wohe.” \s1 Yipihinge pupwa plihe nat \r (Mat 12.43-45) \p \v 24 “Ŋupe ŋaiye miyeꞌ ende ginyenme yipihinge pupwa tas nal nasme miyeꞌ ende pe, yipihinge pupwa uku ki nal moi gungurar ŋahaiꞌe luh moi ŋaiye ka e orp ambaꞌe yohe. Kin na nahaiꞌe, ta pakai. Taꞌe luku pe, ki ŋoiheryembe nange ka plihe el la orp yokoh ŋaiye somohon kin narp. \v 25 Kom ŋupe ŋaiye ki plihe nato miyeꞌ uku pe, ki tekeꞌe yokoh uku si kin ŋuhwarnge bwore miꞌ supule sai. \v 26 Miꞌe pe, ki tas nal nambaꞌ lenge yipihinge pupwa 7 ŋaiye pupwa tinge yengelyembe kin pe, tinge lalme plihe yate yarp yokoh uku. Taꞌe luku pe, miyeꞌ uku kin narp pupwa supule nengelyembe ŋaiye somohon ŋendeheiyeh ki narp.” \s1 Hriphrip mise \p \v 27 Dindiꞌ uku ŋaiye Jisas ŋanange wusyep uku pe, tuwei ende wanange wusyep gwah bumbe mitiŋ lalme luku pe, ti wanange na, “Got ki hriphrip me tuwei ŋaiye waraꞌe nin topoꞌe ti yale ŋimbirip.” \v 28 Pe Jisas nungwisme na, “Hei, kom Got hriphrip embere sekete me lahmende ŋaiye ŋasande topoꞌe gande wusyep kin.” \s1 Lenge miyeꞌ tuweinge yisilihme Jisas nange ka ende mirakel \r (Mat 12.38-42, Mak 8.11-12) \p \v 29 \x - \xo 11.29 \xt Mat 16.4, Mak 8.12\x*Dindiꞌ ŋup uku pe, lenge miyeꞌ tuweinge wula wula tahar yate jan yonyorꞌme Jisas. Pe kin neŋelꞌe ŋanange na, “Yip miyeꞌ tuweinge tukwini leꞌe ŋaiye yarp kekep, yip lalme pupwa supule. Yip yisilihme ŋam nange ma mende mirakel ende ŋaiye ka yisam yip ŋaiye ŋam mende wah Got, kom yukur pa yetekeꞌe, pakai. Wutuꞌ ŋaiye pa yetekeꞌe pe, wutuꞌ bongol supule tikin Jona ŋilyeh. \v 30 \x - \xo 11.30 \xt Jna 3.4\x*Ŋaimune ŋaiye ŋende me profet Jona pe, kin taꞌe ŋaiye wutuꞌ ki samb lenge miyeꞌ tuweinge Ninive. Pe ŋupe ŋaiye Talah tikin Miyeꞌ ka tuꞌe ŋaiye wutuꞌ el lenge miyeꞌ tuweinge tikin kekep eꞌe ŋaiye tukwini yarp. \v 31 \x - \xo 11.31 \xt 1Ki 10.1-10, 2Sto 9.1-12\x*Somoho somohonme tuwei ondoh kwin nal moi Syiba ti wase moi ti ŋaiye sai nal wohme Israel pe, ti wat ta wisyunde topoꞌe ta wambaꞌe sande tekeꞌe ŋembere tikin Solomon. Kom tukwini sande tekeꞌe ŋam nengelyembe Solomon pe, yip jarnge ŋaiye pa yisyunde ŋaimune ŋaiye ŋam si mana yip. Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye Got ka iyarꞌe pupwa lenge miyeꞌ tuweinge lalme pe, kwin Syiba ta gwin topoꞌme yip pe, ta winiꞌ yip pupwa ŋaiye yip si yende. \v 32 \x - \xo 11.32 \xt Jna 3.5\x*Ŋoinde kin taꞌe leꞌe, nato ŋup uku ŋaiye Got ka iyarꞌe pupwa lenge miyeꞌ tuweinge pe, lenge miyeꞌ tuweinge Ninive topoꞌe ka yininge pupwa ŋaiye yip si yende. Detale, tinge si hiꞌme pupwa ŋoihmbwaip tinge no, tinge yimbilme ŋoihmbwaip ŋupe ŋaiye tinge yasande wusyep Got ŋaiye Jona ŋanange, kut yip pakai. Tukwini ŋam si mana yip ŋainde embere supule ŋaiye nengelyembe wusyep Jona, kom yip jarnge.” \s1 Wusyep tapimbilme nih lam \r (Mat 5.15, 6.22-23) \p \v 33 \x - \xo 11.33 \xt Mat 5.15, Mak 4.21, Luk 8.16\x*Jisas neŋelꞌe wusyep ŋanange na, “Lemame tikin Got ki taꞌe ŋaiye nih lam pe, ŋam si member mal halhale. Ki taꞌe leꞌe, yukur miyeꞌ ende ka eŋelꞌe nih lam no, ka enge marp aparaꞌe, topoꞌe ka ember oto luh tase, pakai. Kin ka ikil unuh hlaꞌ ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka yetekeꞌe yirise ŋupe ŋaiye ka yenete yoto yokoh meleꞌe. \v 34 Ŋembep yip ki taꞌe nih lam tikin wahriꞌ yip. Ŋaiye ŋembep yip bwore no, yip yetekeꞌe yuworme pe, wahriꞌ yip topoꞌe ki papararme nih yirise. Kom ŋaiye ŋembep yip pupwa yepelmbe pe, wahriꞌ yip lalme topoꞌe ki pupwa yepelmbe. \v 35 Ŋoihme! Ki pupwa sekete ŋaiye yirise ŋaiye sai nato yip pe, se ka plihe imbilme el la yepelmbe. \v 36 Ŋaiye wahriꞌ yip lalme ka papararme yirise supule, topoꞌe yukur wahriꞌ syeꞌ yepelmbe sikirp pe, yirise ŋaiye lemame tikin Got ka aŋarꞌe guh yip tuꞌe ŋaiye yirise nih lam naŋarꞌe pe, yip pa yambaꞌe gondoume.” \s1 Lenge Farisi topoꞌe jetmam tikin wusyep erŋeme yende pupwa \r (Mat 23.1-36, Mak 12.38-40, Luk 20.45-47) \p \v 37 Ŋupe ŋaiye Jisas si ŋanange wusyep miꞌe pe, Farisi ende ŋisilihme kin ŋaiye ka ot ono ŋai topoꞌe kin. Taꞌe pe, kin na nato yokoh kin gah narp ŋono ŋai. \v 38 Kom wusyep erŋeme lenge Juta ŋanange taꞌe leꞌe, miyeꞌ ŋaiye da ono ŋai pe, ka ungurh syep kin yer. Kom yukur ki ŋende gande. Farisi luku kin gunguru plai ŋupe ŋaiye ki ŋetekeꞌe ŋaiye Jisas yukur nungurhme syep kin ti, kin ŋono ŋai. \v 39 Taꞌe pe, Lahmborenge ŋaname kin na, “Yip Farisi pe, yip yungurhme marp yokoh tas hiꞌ ŋilyehme, kut nato ŋoihmbwaip meleꞌe yip papararme ŋoihmbwaip solombe topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa. \v 40 Yip pupwa kwote! Got ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tas wicherꞌ, topoꞌe kin ŋende nato meleꞌe. \v 41 Kom ŋaiye pa yangange lenge ŋaipwa ŋiꞌ ŋaimune ŋaiye yip ŋoiheryembe sai nato ŋoihmbwaip meleꞌe yip pe, meleꞌe topoꞌe tas wicherꞌ yip lalme ka tuhur bwore prihe supule. \p \v 42 \x - \xo 11.42 \xt Wkp 27.30\x*Ŋoihme, yip Farisi! Mindemboi ka pupwa supulme yip. Detale, nye nyermbe yip si yiyarꞌe kapenih, ŋai, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe pe, yip yaŋaꞌe Got yitini luku, kom ŋoihmbwaip yip si ŋoihsipe ŋaiye pa yende nihararme Got. Bwore ŋaiye yip yende ŋendehei uku, kom pa yende nihararme Got topoꞌe yende bwore bwarme lenge miyeꞌ tuweinge topoꞌe. \v 43 Ŋoihme, yip Farisi! Mindemboi ka pupwa supulme yip. Detale, yip yende niharar ŋaiye pa yurp luh bwore yi yoto yukoh jahilyeh, topoꞌe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka yurume yip pe, yahraꞌe naŋ yip yi yoto moi bumbe ŋaiye mitiŋ lalme jahilyeh. \v 44 Ŋoihme! Mindemboi ka pupwa supulme yip. Detale, yip taꞌe ŋeheh ŋaiye tinge yinise miyeꞌ nule. Pe lenge mitiŋ yale yat yanah ŋeheh hlaꞌ, kom yukur tinge sisyeme naihe pupwa ŋaiye sai na gah meleꞌe, pakai pe, tinge si lome. Taꞌe luku pe, tinge yetekeꞌe wicherꞌ pe, tinge ŋoihyeryembe nange yip bwore. Kom pakai. Yip pupwa yehe.” \p \v 45 Miꞌe pe, jetmam ende tikin wusyep erŋeme ŋaname Jisas na, “Jetmam, ŋupe ŋaiye ni ŋanange taꞌe luku pe, ni ŋende yumbun poi topoꞌe.” \v 46 Jisas nungwisme na, “Ŋoihme, yip lenge jetmam tikin wusyep erŋeme! Mindemboi ka pupwa supulme yip. Detale, yip yangange lenge miyeꞌ tuweinge wusyep erŋeme ŋembere sekete ŋaiye yukur tatame ka junde. Kom yip yukur yungwis lenge sikirp ŋaiye yikirh mane luku, pakai. \p \v 47 Ŋoihme! Mindemboi ka pupwa supulme yip! Detale, yip yendendeꞌme ŋeheh lenge profet ŋaiye somohonme lenge mwan kaꞌ yip yongombe. \v 48 Mise, tinge yongomb lenge profet uku, kom yip yendendeꞌme ŋeheh tinge pe, leꞌe si sasambe nal halhale nange yip yenerme pupwa topoꞌe hriphrip me ŋaimun ŋaiye lenge mwan kaꞌ yip si yende me tinge. \v 49 Liki gande wusyep ende ŋaiye somohonme Got ŋanange, topoꞌe ŋasande tekeꞌe ŋembere kin. Ki ŋanange na, ‘Ma member lenge profet topoꞌe lenge aposel ŋam milme tinge, kom tinge se ka yongombe syeꞌ ka yule, topoꞌe ka yende yumbune syeꞌ.’ \v 50 Taꞌe luku pe, yip miyeꞌ tuweinge ŋaiye tukwini ŋup eꞌe, yip pa yambaꞌe nihe syohe ŋahilyeh tuꞌe ŋaiye miyeꞌ ŋaiye yongomb lenge profet lalme yule, nal somohon somohonme ŋup ŋendeheiyeh kin ŋaiye Got ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe, nate tatame tukwini leꞌe. \v 51 \x - \xo 11.51 \xt Stt 4.8, 2Sto 24.20-21\x*Bwore mise, ŋam mana yip, yip lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye tukwini ŋup eꞌe, pa yambaꞌe nihe syohe ŋahilyeh tuꞌe ŋaiye miyeꞌ ŋaiye yongombe tinge lalme. Got se ka ungwisme wim miyeꞌ yerkeime Abel nate tatame misei ŋaiye tinge yonombe Sekaraia yanar bumbumbe me yukoh yirise meleꞌe topoꞌe alta ŋaiye sai tas wicher. \p \v 52 Ŋoihme, yip lenge jetmam tikin wusyep erŋeme! Mindemboi ka pupwa supulme yip. Detale, yip si tukwainge lousikan ŋaiye chumbur kohmap ŋaiye mitiŋ ka sisyeme ŋoihmbwaip tikin Got. Yip iki jarnge ŋaiye pa yi yoto no, pa sisyeme yoworme ŋoihmbwaip bwore tikin Got. Topoꞌe yip tatme lahmende ŋaiye tinge da yi yoto no, ka sisyeme yoworme.” \v 53-54 Ŋupe ŋaiye Jisas nasme moi uku pe, lenge jetmam tikin wusyep erŋeme topoꞌe lenge Farisi yende wachaih embere sekete me kin. Tinge da yahaiꞌe yaŋah ŋaiye Jisas ka ininge wusyep pupwa me Got no, ka oworꞌe wusyep erŋeme tinge pe, tinge yiche kukwai yisilihme kin wusyep wula wula. \c 12 \s1 Ŋoihme wusyep homboꞌe lenge Farisi \r (Mat 10.26-27) \p \v 1 \x - \xo 12.1 \xt Mat 16.6, Mak 8.15\x*Nato ŋup uku pe, lenge miyeꞌ tuweinge wula wula sekete yate jahilyeh pe, luh uku tangarmbe sekete topoꞌe ŋihip na se iche el la, pakai supule. Ŋendehei kin pe, Jisas ŋana lenge jetalah kin na, “Ŋoihme pupwa lenge Farisi ŋaiye ka ende yumbune yip. Tinge homboꞌe nange tinge miyeꞌ bwore, kom pakai. Pupwa tinge pe, ki taꞌe yis ŋaiye sikirp manaiꞌe, kom ki ŋende kakah tenenem ŋembere. \v 2 \x - \xo 12.2 \xt Mak 4.22, Luk 8.17\x*Ŋaimune ŋaiye tukwini sai tase na gah ŋoihmbwaip, topoꞌe ŋaimune ŋaiye miyeꞌ inise pe, mindemboi ka tus halhale no, pa yetekeꞌe yoworme. \v 3 Taꞌe luku pe, wusyep mune ŋaiye yip yul yanange, topoꞌe wusyep tase ŋaiye yip yenge sihei yanange pe, mindemboi ka tambah ininge halhale pe, pa yisyunde lalme.” \s1 Yukur pa hiꞌjirnge miyeꞌ, pa hiꞌjirnge Got \r (Mat 10.28-31) \p \v 4 “Yip lenge miyeꞌ yaŋam ŋam, ŋam da mini yip tuꞌe leꞌe, yukur pa hiꞌjirnge lahmende ŋaiye tatame ka yumb yip no, pa yule, pakai. Mindemboi ka plihe yende tuꞌe lai me yip? Pakai. \v 5 Kom ŋam da mini yip tuꞌe leꞌe, hiꞌjirnge Got ilyeh. Detale, kin bongol tatame ŋaiye ka onombe wahriꞌ, topoꞌe ka iche yip el moi nih. Bwore mise, pa hiꞌjirnge kin ŋilyehe si! \v 6 Ŋoihyeryembe lenge ŋinjet ŋaiye tinge yiche toea hoi yambaꞌe, kom Got si sisyeme tinge lalme pe, kin nembepeteme tinge. \v 7 Topoꞌe ŋoihyeryembe dohwaih ŋaiye sai ŋondoh yip. Got, kin si gonose dohwaih yukuriye ŋaiye sai ŋondoh yip. Taꞌe luku pe, yukur pa ŋoihyeryembe wula wula, topoꞌe yukur pa hiꞌjirnge ŋaimune ŋaiye ka otme yip. Detale, nato embep tikin Got pe, yip bwore miꞌ supule yengelyembe lenge ŋinjet.” \s1 Yukur pa hiꞌme Jisas \r (Mat 10.19-20,32-33, 12.32) \p \v 8 “Ŋam mana yip bwore mise, lahmende ŋaiye kin nember kin nal halhale nange kin si gande ŋam, topoꞌe kin yukur hiꞌme ŋam pe, minde ŋam Talah tikin Miyeꞌ, ma mende ŋahilyeh me kin mil me ŋembep lenge walip hlaꞌ tikin Got. \v 9 Ŋaiye miyeꞌ ende ka inise naŋ ŋam orp kekep eꞌe pe, ŋam ma minise naŋ kin guh ŋembep lenge walip hlaꞌ tikin Got. \v 10 \x - \xo 12.10 \xt Mat 12.32, Mak 3.29\x*Got tatame ka ongohe pupwa lahmende ŋaiye ŋanange wusyep pupwa natme Talah tikin Miyeꞌ. Kut lahmende ŋaiye ŋanange wusyep pupwa nalme Yohe Yirise pe, Got yukur ka se ongohe pupwa luku, pakai.\f + \fr 12.10 \ft Kin taꞌe ŋaiye kin si ginyenme Yohe Yirise topoꞌe bongol kin.\f* \v 11 \x - \xo 12.11 \xt Mat 10.19-20, Mak 13.11, Luk 21.14-15\x*Ŋupe ŋaiye ka yenge yip yi jin ŋembep lenge miyeꞌ ondoh yi yoto yukoh jahilyeh no, ka yiniꞌe yip pe, yukur pa ŋoihyeryembe wula wula me wusyep ŋaiye pa yininge, na pakai. \v 12 Nato ŋup uku pe, Yohe Yirise se ka ungwis yip wusyep ŋaiye pa yininge.” \s1 Wusyep tapimbilme miyeꞌ lowe \p \v 13 Miyeꞌ ende nato lenge wondoh embere uku ŋaname Jisas na, “Jetmam, inime tatai ŋam ka iyarꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye Yai poi hindi nase sai pe, ka pule ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋam.” \v 14 Kom Jisas nungwisme wusyep kin na, “Iyai, lahmende nalaŋat ŋam nange ma miyarꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe yip hindi? Luku yukur wah ŋam, pakai!” \v 15 Miꞌe pe, Jisas bunjenge ŋana lenge lalme na, “Ŋoihme yip tip! Yukur pa yende ŋoihmbwaip ŋaiye pa wim lal me ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei lalme, na pakai. Detale, yarp bwore mise kin yukur taꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye yip yambaꞌe yarp kekep eꞌe, pakai.” \p \v 16 Miꞌe pe, Jisas ŋana lenge wusyep tapimbilme ende na, “Somohonme miyeꞌ lowe ende gan wah ŋem gulu pe, ŋai kin wula wula sekete. \v 17 Pe ki ŋoiheryembe nange yokoh hau kin yukur tatame ŋaiye ka ember ŋai kin lalme e oto, pakai. Taꞌe luku pe, kin ŋoiheryembe wula wula me ŋaimune ŋaiye ka ende. \v 18 Miꞌe pe, kin ŋoiheryembe ŋanange kitikin na, ‘Yokoh uku pwa malaih nom, ma muluwau pe, ma plihe guhurꞌe yokoh ŋembere ende nange ka tutume ŋaiye ma member ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋam lalme mi moto.’ \v 19 Taꞌe luku pe, miyeꞌ uku ŋoiheryembe na, ‘Ŋoih mah ende ko! Ŋam si tatame ŋai sekete pe, ma mono murp tutume wahtaip wula wula. Yukur ma plihe mende wah nihe, pakai. Ma syumbe murp mono ŋai, monoꞌe pinip, topoꞌe mite posoh ŋilyehe si.’ \v 20 Kom Got ŋaname miyeꞌ uku na, ‘Nin kwote. Tukwini ŋup eꞌe na ole. Pe lenge mitiŋ syeꞌ se ka yambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe nin lalme ŋaiye nin si nasme ŋanar ko.’ \p \v 21 Liki yaŋah lenge miyeꞌ lowe ŋaiye tukwainge ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula tititinge no, tinge yukur yende wah Got yember yitini ya yanah moihlaꞌ. Taꞌe pe, ŋup ende ka jin syep pakaiye yil ŋembep tikin Got.” \s1 Pa ŋoihyeryembe wula wula, na pakai \r (Mat 6.25-34) \p \v 22 Jisas ŋana lenge jetalah kin na, “Taꞌe luku pe, yukur pa ŋoihyeryembe wula wula me ŋai ŋaiye pa yono, topoꞌe hihyilih ŋaiye pa dendeꞌ wahriꞌ, na pakai. \v 23 Laip ki ŋembere nengelyembe ŋai topoꞌe hihyilih. \v 24 Ŋoihyeryembe lenge ŋinjet. Tinge yukur worsyep wah yekene topoꞌe yiche ŋai yember yokoh hau, pakai. Kom Got nangange lenge ŋai. O nal embep tikin Got pe, yip lalme yengelyembe lenge ŋinjet. \v 25 Detale ti yip ŋoiheryembe wula wula? Yip tatame ŋaiye yip pa yeŋelꞌe wahtaip syeꞌ yilme yarp yiptip? Pakai supule! \v 26 Yip ŋoiheryembe wula wula, kom ŋoiheryembe yip uku yukur ka ungwisme yip. Topoꞌe ŋaiye pa ŋoihyeryembe wula wula me ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ŋembere pe, yukur ka plihe ungwisme yip. \p \v 27 \x - \xo 12.27 \xt 1Ki 10.4-7, 2Sto 9.3-6\x*Ŋoihyeryembe lenge yuhurnge ŋaiye sai nato syipsyap. Tinge yukur yende wah nihe, lakai yende hihyilih tititinge, pakai. Kom yuhurnge miꞌ supule luku yengelyembe hihyilih ŋaiye kiŋ Solomon dendeꞌ sai wahriꞌ kin. \v 28 Ŋaiye Got si dendeꞌme syipsyap topoꞌe yuhurnge taꞌe luku pe, ka dendeꞌme wahriꞌ yip tuꞌe la? Nato embep tikin Got pe, yip yengelyembe syipsyap ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yihir wah pe, tinge yesekeh. Taꞌe luku pe, detale ti ŋoihmbwaip yip teŋeime Got sikirp manaiꞌe? Kin tatame ŋaiye se ka ungwis yip ŋaimune ŋaiye yip seheiꞌe. \v 29 Taꞌe luku pe, yukur nye nyermbe pa ŋoihyeryembe wula wula me ŋai, pinip topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei lalme, na pakai. \v 30 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye kekep eꞌe yende wah nihe ŋaiye ka yambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe tikin kekep eꞌe, kom Yai Got yip, kin si sisyeme ŋaimune ŋaiye yip seheiꞌe. \v 31 Kom ŋaiye ŋoihmbwaip yip ka teŋeime lemame tikin Got yer ti, kin se ka yul yip ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye yip seheiꞌe.” \s1 Ŋoihmbwaip teŋeime yitini bwore ŋaiye sai nanah moihlaꞌ \r (Mat 6.19-21) \p \v 32 Jisas neŋelꞌe wusyep ŋanange na, “Yip mitiŋ syeꞌ ŋaiye jande ŋam, yukur pa hiꞌjirnge, na pakai. Yai yip, kin si hriphrip ŋaiye ka bepeteme yip e oto lemame kitikin. \v 33 Taꞌe luku pe, pa yende windau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme yip pe, yangange wuhyau yil lenge ŋaipwa ŋiꞌ. Ŋaiye pa yende tuꞌe luku pe, yip pa yember yitini bwore yi yunuh moihlaꞌ pe, yitini luku yukur ka miꞌe no, lenge miyeꞌ endei yukur ka yambaꞌe, topoꞌe yukur wiꞌ ka yono ka pupwa, pakai. \v 34 Taꞌe luku pe, moi ŋaiye yitini yip ŋanar, nanah moihlaꞌ lakai kekep pe, ŋoihmbwaip yip ka si topoꞌe.” \s1 Yende miꞌmiꞌ me ŋaimune ŋaiye ka ot \r (Mat 24.42-44) \p \v 35 \x - \xo 12.35 \xt Mat 25.1-13\x*“Nye nyermbe na ende miꞌmiꞌ ŋaiye na ende wah tikin Lahmborenge tuꞌe ŋaiye nin gah temhroŋ ŋaiye na ende wah, topoꞌe nih lam nin ka riri sisyuꞌ ŋupe ŋupe. \v 36 \x - \xo 12.36 \xt Mak 13.34-36\x*Yende miꞌmiꞌ ŋaiye ma mut. Ka tuꞌe ŋaiye lenge miyeꞌ wah yarp jeteme miyeꞌ embep tinge ŋaiye si nal dindiꞌ pe, kin narp ŋup syeꞌ no, ka plihe ot. Pe tinge yarp yeseperhme ŋaiye ka chumbur kohmap me kin no, ka yende wah me kin. \v 37-38 Bwore mise, ŋupe ŋaiye miyeꞌ ondoh tinge pwar nat no, ki ŋetekeꞌe tinge yarp hlaꞌ jeteme kin pe, kin ka hriphrip embere sekete me tinge. Tinge yukur sisyeme ŋupe ŋaiye ka plihe ot, ka ot ŋau lakai ŋup syeꞌ syeꞌ, kom tinge si yende miꞌmiꞌ yarp jeteme ŋupe ŋaiye ka ot. Miꞌe pe, miyeꞌ ondoh tinge se ka dendeꞌ hihyilih tuꞌe ŋaiye miyeꞌ wah ende pe, kin ka ende ŋai angange lenge ka yono. Taꞌe luku pe, ŋoih mah ende ŋaiye tinge si yende miꞌmiꞌ yarp jeteme kin. \p \v 39 \x - \xo 12.39 \xt Mat 24.43-44\x*Wusyep rop ende ki taꞌe leꞌe, ŋaiye miyeꞌ ende ka sisyeme nange miyeꞌ endei ende ka oworꞌe yokoh kin pe, yukur ka osme yokoh kin, pakai. Kin ka ende miꞌmiꞌ orp kiteme ŋupe ŋaiye miyeꞌ endei uku ka ot. \v 40 Taꞌe luku pe, yip topoꞌe yukur sisyeme ŋupe ŋaiye ŋam, Talah tikin Miyeꞌ ma plihe mut, kom pa yende miꞌmiꞌ yurp jeteme ŋam.” \s1 Miyeꞌ wah bwore topoꞌe miyeꞌ wah pupwa \r (Mat 24.45-51) \p \v 41 Pita ŋisilih na, “Lahmborenge, wusyep tapimbilme leꞌe natme potopoi, lakai ni ŋana lenge mitiŋ lalme?” \v 42 Lahmborenge nungwisme wusyep na, “Lahmende miyeꞌ wah bwore ŋaiye sande tekeꞌe kin bwarme, topoꞌe kin ŋasande wusyep miyeꞌ ondoh kin pe, kin miyeꞌ wah ilyeh ŋaiye miyeꞌ ondoh uku ka aŋaꞌe wah ŋaiye ka embepeteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe kitikin, topoꞌe ka embepeteme lenge miyeꞌ wah kin lalme, topoꞌe ka angange lenge ŋai ŋaiye ŋup tikin. \v 43 Miyeꞌ wah uku ka hriphrip embere sekete. Detale, ŋupe ŋaiye miyeꞌ ondoh kin ka plihe ot pe, ka etekeꞌe ŋaiye miyeꞌ wah kin ŋende wah bwore narp. \v 44 Bwore mise, miyeꞌ ondoh ka ember miyeꞌ wah kin ka embepeteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe kitikin lalme. \p \v 45 Kom ŋaiye miyeꞌ wah ende ŋoiheryembe kitikin na, ‘Miyeꞌ ondoh ŋam yukur ka ot hihwaiye.’ Pe kin ŋende yumbune lenge miyeꞌ tuweinge wah kin, topoꞌe ki ŋono ŋai sekete, topoꞌe ŋonoꞌe pinip bongol de kwite kwote. \v 46 Ŋup uku pe, miyeꞌ wah yukur sisyeme no, kin yukur ŋende miꞌmiꞌ me miyeꞌ ondoh ŋaiye ka ot pe, ka onombe otombo wahriꞌ kin sisikirpe pe, ka ember kin el moi pupwa ŋaiye mitiŋ yengelyembe wusyep kin yarp. \p \v 47 Miyeꞌ wah si sisyeme ŋaimune ŋaiye miyeꞌ ondoh ŋasande ka ende, kom yukur ki ŋende topoꞌe ŋende miꞌmiꞌ ŋaiye miyeꞌ ondoh kin ka plihe ot pe, se ka ambaꞌe nihe syohe ŋembere sekete. \v 48 Kom lahmende ŋaiye yukur sisyeme pupwa ŋaiye tinge yende pe, nihe syohe ŋaiye ka yambaꞌe, yukur ka ŋembere. Lahmende ŋaiye kin si nambaꞌe sande tekeꞌe, topoꞌe kin si sisyeme pe, ka se ende wah e tutume sande tekeꞌe topoꞌe sisyeme ŋaiye kin si nambaꞌe. Ŋaiye kin nambaꞌe ŋembere pe, se ka ende wah embere. Kom ŋaiye kin nambaꞌe sikirp pe, ka ende wah e tutume sande tekeꞌe ŋaiye kin si nambaꞌe.” \s1 Jisas se ka oworꞌe bamtihei \r (Mat 10.34-36) \p \v 49 “Ŋam mat ŋaiye ma meŋelꞌe nih moto ŋoihmbwaip yip miyeꞌ tuweinge guh kekep no, ka timbe sisil ende embere. Ŋam masande nih uku ka tuhur hwihwai pe, ka ende ŋoihmbwaip ŋam ka hriphrip embere. \v 50 \x - \xo 12.50 \xt Mak 10.38\x*Kom ŋoihmbwaip ŋam mane sekete ŋaiye ka pumbe ŋam no, ma mule. \v 51 Yip ŋoihyeryembe nange ŋam mat ŋaiye ma mende lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka ŋoihmbwaip ilyeh? Pakai. Ŋam mat ŋaiye ma moworꞌe bamtihei. Detale, mitiŋ syeꞌ se ka jirnge ŋam, kut syeꞌ se ka hriphrip me ŋam. \v 52 Tukwini nenge nal pe, bamtihei ŋaiye tinge syepumbur pe, ka yoworꞌe pe, hoi ka yende wachaihme hun, o hun ka yende wachaihme hoi. \v 53 \x - \xo 12.53 \xt Mai 7.6\x*Lenge yai syeꞌ ka yende wachaih yilme talah miyeꞌ tinge, topoꞌe lenge talah miyeꞌ syeꞌ ka yende wachaih yilme yai tinge. Lenge mam syeꞌ ka yende wachaih yilme talah tuwei tinge, topoꞌe lenge talah tuwei ka yende wachaih yilme mam tinge. Lenge mamiyen syeꞌ ka yende wachaih yilme mihin, topoꞌe lenge mihin syeꞌ ka yende wachaih yilme mamiyen tinge.” \s1 Mitiŋ yukur sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye tukwini tas nat \r (Mat 16.1-3) \p \v 54-55 Jisas plihe ŋana lenge miyeꞌ tuweinge na, “Ŋupe ŋaiye yip pa yetekeꞌe ŋaitem hroŋ pe, nilyehe sai yip yanange ŋisih ka guh pe, ŋisih ki gah. Topoꞌe ŋupe ŋaiye yip yetekeꞌe ŋaitem yaih gondou miꞌ supule pe, yip sisyeme nange ŋau wilei ka si pe, ŋau ki sai. \v 56 Yip miyeꞌ molohe. Mise, yip tatame ŋaiye pa yetekeꞌe kekep topoꞌe ŋaitem no, yip yiyarꞌe, kom detale ti yip yukur sisyeme yoworme ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ki tas tukwini leꞌe?” \s1 Iyarꞌe wusyep topoꞌe miyeꞌ ŋaiye da ember nin el wusyep kot \r (Mat 5.25-26) \p \v 57 Pe Jisas neŋelꞌe wusyep ŋanange na, “Yip pa yiyarꞌe ŋaimune ŋaiye ki bwore bwarme. \v 58 Ŋaiye miyeꞌ ende ki ŋineiꞌe nin no, kin de ka ember nin el kot pe, na ende bongol ŋaiye pa hindi yininge wusyep no, pa yonombe yer pe, yukur pa hindi yil wusyep kot. Ŋai pakai pe, kin ka ember nin el wusyep kot. Taꞌe luku pe, ŋaiye miyeꞌ iyarꞌe ka iyarꞌe wusyep ŋaiye nin de pupwa pe, ka ember nin el lenge kokorohtup, topoꞌe tinge ka yember nin yil mwahupwaiꞌe. \v 59 Ŋam mana yip, yukur na tupwaihme mwahupwaiꞌe e tutume ŋaiye na iche wuhyau lalme ŋaiye miyeꞌ iyarꞌe si nalaŋatme.” \c 13 \s1 Yimbilme ŋoihmbwaip, tu pakai pe, pa yule \p \v 1 Dindiꞌ ŋup uku pe, lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ yate yaname Jisas na, “Iyai, somohon dindiꞌ uku ŋaiye lenge miyeꞌ Galili syeꞌ yende ofa yalme Got pe, Pailat nember lenge miyeꞌ wondoh kin yate yongombe lenge pe, wim tinge turuꞌ gah meleꞌe wim lenge yuwor uku.” \v 2 Pe Jisas ŋisilih lenge na, “Yip ŋoihyeryembe nange tinge si yende pupwa yengelyembe lenge miyeꞌ tuweinge lalme Galili ti, tinge yongomb lenge, lakai pakai? \v 3 Pakai! Ŋam mana yip, ŋaiye yip yukur yimbilme ŋoihmbwaip yasme pupwa yip pe, pa lalme yule tuꞌe ŋaiye tinge si yende. \v 4 O detaꞌe laime lenge miyeꞌ 18 ŋaiye somohon yule ŋupe ŋaiye yokoh dini dini nanah hlaꞌ nal Siloam turuwau na gah nongombe lenge? Yip ŋoihyeryembe nange luku ki yasam yip ŋaiye tinge yende pupwa yengelyembe miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yarp ya yoto Jerusalem, lakai pakai? \v 5 Pakai! Ŋam mana yip lalme na, ŋaiye yip yukur yimbilme ŋoihmbwaip yip pe, yip pa lalme yule tuꞌe ŋaiye tinge yule.” \s1 Wusyep tapimbilme lou ŋaiye yukur teŋei esep bwore \p \v 6 Miꞌe pe, Jisas ŋana lenge wusyep tapimbilme leꞌe, “Miyeꞌ ende ki ŋenete ŋip\f + \fr 13.6 \ft Luk nainge lou fik, kom poi member lou ŋip.\f* esep nato wah meleꞌe kin pe, kin gere nah embere. Taꞌe luku pe, wahtaipe taipe ki nale nat bep osoko ŋip esep nanah lou uku, kom yukur ki ŋetekeꞌe ŋesep ende, pakai. \v 7 Taꞌe pe, ki ŋaname miyeꞌ wah kin na, ‘Hai, wahtaip hun ŋam male mat gwaiꞌ me ŋip esep, kom ŋam yukur metekeꞌe ŋesep ende teŋei, pakai. Kin pupwa yehe no, ki kite ŋom bwore gah kekep eꞌe. Taꞌe luku pe, gine pupwa ember el.’ \v 8 Kom miyeꞌ wah nungwisme wusyep na, ‘Iyai, osme ka si tutume wahtaip ende topoꞌe. Ŋam da sisipe ŋaiye ma miche kekep topoꞌe muwilꞌe gurngur mil lou tehei metekeꞌe. \v 9 Ŋaiye ka teŋei ŋesep wahtaip ende pe, bwore. Ka si. Tu pakai pe, ya gwine member mil.’” \s1 Jisas ŋende miꞌme wahriꞌ epwa tuwei ende nato ŋup tikin Sabat \p \v 10 Ŋup ende nato ŋup Sabat pe, Jisas nalaŋatme wusyep gan nato yukoh jahilyeh ende. \v 11 Pe tuwei ende ŋaiye warp uku, yipihinge pupwa narp nato ti tatame wahtaip 18. Pe yipihinge pupwa luku naŋaꞌe wahriꞌ epwa teket geih geih no, yukur tatame ŋaiye ta wahraꞌe teket ti wunuh bwar bwar gwin, pakai. \v 12 Ŋupe ŋaiye Jisas ŋetekeꞌe ti pe, ki galme ŋaname ta wut pe, ki ŋaname na, “Amai, wahriꞌ epwa si nasme nin.” \v 13 Miꞌe pe, kin nikil syep nanah ti pe, nilyehe sai ti tahar bwar bwarme pe, ti wirisukwarme Got. \p \v 14 \x - \xo 13.14 \xt Kis 20.9-10, Lo 5.13-14\x*Miyeꞌ mbep tikin yukoh jahilyeh uku tuhwar ŋaiye Jisas ŋende miꞌe wahriꞌ epwa gah ŋup tikin Sabat. Taꞌe pe, ki ŋihyel lenge miyeꞌ tuweinge ŋanange na, “Dindiꞌ ŋup tikin Sabat yukur ya mende wah, na pakai. Kut ŋup syepumbur ilyeh ŋaiye sande ilyeh ilyeh poi tatame. Taꞌe luku pe, ŋaiye yip yasande ka ende miꞌme wahriꞌ epwa yip pe, pa yut junde ŋup ilyeh ilyeh uku. O ŋup tikin Sabat, na pakai.” \v 15 Pe Lahmborenge nungwisme wusyep kin na, “Yip iki miyeꞌ molohe! Nato ŋup tikin Sabat pe, yip ŋoihginirme lenge yowor ŋembelei yip, lakai pakai? Hei, yip yesembele mwah yangaꞌme workau pe, yip yenge kin ya tas ŋaiye ka onoꞌe pinip. \v 16 O tuwei eꞌe, ti wengelyembe lenge yuwor embelei kuli! Ti ŋambaih talah ende tikin Abraham ŋaiye Satan nupwaiꞌe ti na tatame wahtaip 18 supule. Taꞌe luku pe, ŋaiye ya mesembele syep Satan guh ŋup tikin Sabat no, ta tuhur bwore wusme pupwa luku pe, se ka bwore supule!” \v 17 Wusyep kin uku ŋotohote lenge wachaih pe, tinge hiꞌme tititinge, kom lenge miyeꞌ tuweinge lalme hriphrip me ŋaimun bwore bwore ŋaiye kin si ŋende. \s1 Wusyep tapimbilme lousep mastet topoꞌe yis \r (Mat 13.31-33, Mak 4.30-32) \p \v 18 Jisas ŋisilih na, “O lemame tikin Got ki taꞌe la ŋai? Ma mininge wusyep tapimbilme lemame tikin Got tuꞌe leꞌe. \v 19 Ki taꞌe ŋaiye lousep mastet malaih sisikirpe.\f + \fr 13.19 \ft Lou esep mastet malaih sisikirpe taꞌe ŋaiye tihir. Tinge yenete yal wah pe, ki tahar embere taꞌe lou pe, lenge ŋinjet yate yende hwap tinge yanah lombo kin.\f* Tinge yenete yal wah pe, ki tahar embere taꞌe lou. Pe lenge ŋinjet yate yende hwap tinge yanah lou lombo kin.” \v 20 Pe Jisas plihe ŋisilih lenge na, “O lemame tikin Got ki taꞌe la ŋai? \v 21 Rop ende kin taꞌe leꞌe. Tuwei ende wambaꞌe yis syeꞌ wimbilme topoꞌe kakah pe, kakah lalme luku tenenem embere. Taꞌe luku pe, lemame tikin Got kin ŋahilyeh.” \s1 Kohmap malaih \r (Mat 7.13-14,21-23) \p \v 22 Jisas nala el Jerusalem pe, kin mwande nato moiye moiye ŋaiye sai yaŋah ŋanange nalaŋatme wusyep nal lenge miyeꞌ tuweinge moi lalme luku. \v 23 Miyeꞌ ende ŋisilihme kin na, “Lahmborenge, Got ka ambaꞌe lenge miyeꞌ ilyeh ilyeh tongonose, lakai pakai?” Pe Jisas nungwisme na, \v 24 “Lenge miyeꞌ tuweinge wula wula se ka sisipe yaŋah wula ŋaiye ka yil yoto lemame tikin Got, kom yukur tatame ka yi yoto, pakai. Taꞌe luku pe, pa yende wah nihe ŋaiye pa yi yoto kohmap malaih uku. \v 25 Ŋupe ŋaiye yai tehei yukoh uku si tahar gase kohmap miꞌe pe, yip pa jin tus wicherꞌ yendere yendere kohmap jil jil yininge na, ‘Lahmborenge, kumbur kohmap no, poi ya mi moto.’ Pe kin ka ungwisme wusyep yip na, ‘Ŋam jinjame yip iki. Yip yase la ŋai yat?’ \v 26 Pe yip pa yungwisme na, ‘Somohon poi motop nin mono ŋai, topoꞌe poi masande wusyep ŋaiye ni ŋanange nalaŋatme narp nato moi poi.’ \v 27 \x - \xo 13.27 \xt Sng 6.8\x*Kom ka plihe ini yip na, ‘Ŋam yukur sisyeme yip topoꞌe yip yase la ŋai yat. Yip miyeꞌ pupwa yehe. Yil yangaꞌme ŋam.’ \p \v 28 \x - \xo 13.28 \xt Mat 8.11-12, 22.13, 25.30\x*Dindiꞌ ŋup uku pe, yip pa yetekeꞌe Abraham, Aisak, Jekop topoꞌe lenge profet lalme ŋaiye yarp ya yoto lemame tikin Got pe, pa yikikirme ŋesep, topoꞌe pa yilil embere sekete. Detale, Got se ka ginyen yip e tus wicherꞌ. \v 29 Kom lenge haiten ka yuse ŋau anah, ŋau gah, topoꞌe moiye moiye lalme yut pe, ka yurp yi yoto ŋai embere nato lemame tikin Got. \v 30 \x - \xo 13.30 \xt Mat 19.30, 20.16, Mak 10.31\x*Taꞌe luku pe, lenge haiten ŋaiye tukwini yat yuwo pe, ka yil yer. Kut yip Juta ŋaiye Got nalaŋat yip yer pe, pa yut yuwo.” \s1 Jisas ŋoihginirme Jerusalem \r (Mat 23.37-39) \p \v 31 Dindiꞌ ŋup uku lenge Farisi syeꞌ yatme Jisas pe, tinge yaname kin na, “Iyai, miyeꞌ ondoh kiŋ Herot ŋasande ka yumbe nin. Taꞌe luku pe, na tuhur osme moi eꞌe.” \v 32 Jisas ŋana lenge na, “Yi yinime ŋumbwat telpei Herot na, ‘Tukwini topoꞌe minde pe, ma mende wah gwinyen lenge yipihinge pupwa topoꞌe ma mende miꞌme wahriꞌ epwa. O ŋup hun kin pe, wah ŋam ka miꞌe.’ \v 33 Liki yukur bwore ŋaiye ka yonombe profet ka ole inir kekep moi ende, pakai. Tinge ka pumbe yinir Jerusalem ŋahilyeh tuꞌe ŋaiye lenge profet. Taꞌe luku pe, tukwini, lakai minde, lakai boiye pe, se ma mil Jerusalem.” \p \v 34 Jisas plihe ŋanange na, “O Jerusalem, Jerusalem! Yip yongomb lenge profet, topoꞌe yip yiche ŋeser yongombe lenge miyeꞌ wah tikin Got ŋaiye kin nember natme yip. Ŋup wula wula ŋam masande ŋaiye ma gwarase yip tuꞌe ŋaiye tuwet mam gwarase lenge tuwet talah ti no, ti kwite yohe gwah waparaꞌe tinge, kom yip jarnge ŋam. \v 35 \x - \xo 13.35 \xt Sng 118.26\x*Taꞌe luku pe, Got se ka osme yukoh yirise ŋaiye sai nato moi yip Jerusalem pe, ka si pakaiye. Ŋam mana yip bwore mise, yukur pa plihe yetekeꞌe ŋam, miyeꞌ wah tikin Got yi tutume ŋupe ŋaiye pa yenerme wusyep eꞌe ŋaiye ŋanange na, ‘Hriphrip me Lahmborenge ŋaiye natme naŋ tikin Got.’” \c 14 \s1 Jisas ŋende miꞌe wahriꞌ epwa miyeꞌ ende ŋaiye wahriꞌ kin nikimbir \p \v 1 Dindiꞌ ŋup Sabat ende pe, Jisas na ŋono ŋai nal yokoh tikin miyeꞌ mbep ende lenge Farisi pe, lenge miyeꞌ tuweinge luku bep yusukumbe kin sai. \v 2 Pe miyeꞌ ende ŋaiye ŋihip syep kin nikimbir narp siheime Jisas pe, \v 3 Jisas ŋisilih lenge Farisi topoꞌe lenge jetmam tikin wusyep erŋeme na, “O dindiꞌ ŋup Sabat pe, tatame ŋaiye ya mende miꞌe wahriꞌ epwa, lakai pakai?” \v 4 Kom tinge yukur yanange wusyep ende, pakai. Tinge sisyoꞌ yupwaiꞌe mut yarp. Taꞌe luku pe, Jisas syep narpe miyeꞌ uku ŋaiye ŋende wahriꞌ epwa pe, kin ginyenme wahriꞌ epwa nupwaihme kin. Miꞌe pe, kin nember kin nal. \v 5 \x - \xo 14.5 \xt Mat 12.11\x*Miꞌe pe, Jisas ŋana lenge na, “O ŋaiye talah yip ende, lakai yuwor kau yip ende tambe na gah pinip ŋeheh dindiꞌ ŋup Sabat pe, pa yende tuꞌe la? Yip se pa hwihwai chite kin yunuh, lakai pakai!” \v 6 Kom tinge yukur tatame ŋaiye ka yungwisme ŋisilih kin uku, pakai. \s1 Jisas ŋanange ŋaiye miyeꞌ ka tule kitikin \p \v 7 Miꞌe pe, miyeꞌ syeꞌ ŋaiye yai tehei yokoh uku si ŋisilih lenge ŋaiye ka yute yono ŋai topoꞌe kin pe, tinge hwihwai yambaꞌe luh bwore ŋaiye ka yurp. Ŋupe ŋaiye Jisas ŋetekeꞌe ŋai uku pe, ki ŋana lenge wusyep tap eꞌe ŋanange na, \v 8 \x - \xo 14.8 \xt Snd 25.6-7\x*“Ŋupe ŋaiye miyeꞌ ende ka isilih nin nange na ote etekeꞌe dindiꞌ kin no, na ono ŋai embere hriphrip topoꞌe kin pe, na hwihwai ambaꞌe luh endehei, lakai pakai? Pakai! Detale, nin yukur sisyeme ŋaiye miyeꞌ ende lahmborenge me nin ŋaiye ka ote gunde nin. \v 9 Ŋaiye na ende pe, yai tehei yokoh uku ka ote ini nin nange na aŋaꞌe luh eꞌe elme miyeꞌ ŋoinde pe, nin na e orp el luh teket pe, nin na hiꞌe ŋembere sekete. \v 10 Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye miyeꞌ ende isilih nin nange na ote ono ŋai topoꞌe kin pe, orp luh el teket. Na ende tuꞌe luku yer ti, yai tehei kin tatame ŋaiye ka ini nin na, ‘Miyeꞌ yaŋam ŋam, ote orp e unuh luh ŋendehei.’ Taꞌe luku pe, na ambaꞌe naŋ embere. \v 11 \x - \xo 14.11 \xt Mat 23.12, Luk 18.14\x*Taꞌe luku pe, lahmende ŋaiye ka ahraꞌe naŋ kitikin pe, mindemboi ka guh tuweihe. Kut lahmende ŋaiye ka tule naŋ kitikin pe, mindemboi ka ahraꞌe kin e unuh hlaꞌ.” \s1 Yaŋah ŋaiye na ambaꞌe yitini bwore \p \v 12 Miꞌe pe, Jisas ŋaname yai tehei yokoh uku na, “Ŋupe ŋaiye na ende ŋai pe, yukur na gil lenge miyeꞌ yaŋam, toꞌ tatai, wim ilyeh, ŋemei lakai lenge miyeꞌ lowe ŋilyehme, na pakai. Ŋaiye na ende tuꞌe luku pe, ki taꞌe ŋaiye ni ŋasande nange ka plihe yisilih nin ŋaiye na el yukoh tinge pe, yitini nin, nin si nambaꞌe yehe. \v 13 Kom ŋupe ŋaiye na ende ŋai embere ende pe, na gil lenge ŋaipwa ŋiꞌ, miyeꞌ ŋaiye ŋihip syep nule, topoꞌ lenge ŋembep tangare ŋaiye ka yut yono ŋai uku. \v 14 Pe ŋaiye nin na ende tuꞌe luku pe, nin na hriphrip sekete. Detale, tinge yukur tatame ŋaiye mindemboi ka plihe yungwisme ŋai uku, pakai. Kom mindemboi Got se ka yule yitini bwore ŋupe ŋaiye ka ahraꞌe lenge miyeꞌ tuweinge bwore bwarme ŋaiye si yule.” \s1 Wusyep tapimbilme ŋai embere \r (Mat 22.1-10) \p \v 15 O miyeꞌ titinge ende ŋaiye narp ŋono ŋai topoꞌe Jisas ŋasande taꞌe luku pe, ki ŋaname Jisas na, “Iyai, mise, lenge mitiŋ lalme ŋaiye ka yono ŋai yurp yi yoto lemame tikin Got pe, se ka hriphrip embere sekete!” \v 16 Pe Jisas ŋaname wusyep tap ende na, “Miyeꞌ ende ŋende ŋai embere pe, kin gal lenge miyeꞌ tuweinge wula wula ŋaiye ka yute yono ŋai kin. \v 17 Ŋup sihei ŋaiye ka yono ŋai embere luku pe, ki nember miyeꞌ wah kin ende nange ka ini lenge mitiŋ ŋaiye kin si nalaŋatme ka yute yono ŋai ŋaiye kin si ŋende miꞌmiꞌ. \v 18 Kom ŋoihmbwaip tinge lalme sai me ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei pe, tinge jarnge ŋaiye ka yil. Taꞌe pe, miyeꞌ ŋendehei ŋaname miyeꞌ wah uku na, ‘Hai, ŋam yukur tatame ma mil. Ŋam da mi metekeꞌe kekep ambaran ende ŋaiye tukwini ŋam mambaꞌe.’ \v 19 O miyeꞌ ende plihe ŋaname miyeꞌ wah na, ‘O ŋam pakai. Tukwini ŋam miche wuhyau mambaꞌe workau 10 pe, ŋam mal la sisipe lenge metekeꞌe na tinge yende wah bwore lakai. Taꞌe luku pe, ŋam yukur tatame ma mil, pakai.’ \v 20 O ŋaiye hun kin ŋanange na, ‘Tukwini leꞌe ŋam dindiꞌ ambaran pe, ŋam sisyeme nange yukur ma se mil, pakai.’ \p \v 21 Taꞌe luku pe, miyeꞌ wah uku plihe na ŋaname miyeꞌ ondoh kin me wusyep lalme luku ŋaiye tinge si yaname. Miꞌe pe, miyeꞌ ondoh uku ŋoihmbwaip kin tuhyul supule pe, ki ŋaname miyeꞌ wah kin na, ‘Hwihwai e tus el moi embere pe, na el ŋahwikin embere topoꞌme ŋahwikin lombo ambaꞌ lenge ŋaipwa ŋiꞌ, topoꞌ lenge ŋembep tangare, topoꞌ lenge ŋihip syep nule enge lenge ot.’ \v 22 Miꞌe pe, miyeꞌ wah plihe nate ŋaname na, ‘Iyai, ŋam si mende wah gwande wusyep nin, kom dou syeꞌ teter sai me mitiŋ wula wula.’ \v 23 Pe miyeꞌ ondoh uku plihe ŋaname miyeꞌ wah kin na, ‘Plihe e tus ŋahwikin embere, topoꞌe el ŋahwikin lombo sisikirpe ŋaiye sai wohe pe, na ende wah nihe ini lenge ŋaiye tinge ka yut. Detale, ŋam masande yokoh ŋam ka paparar.’” \v 24 Pe Jisas ŋana lenge na, “Wusyep eꞌe bwore mise. Lenge miyeꞌ tuweinge ŋendehei ŋaiye ŋam gwal lenge no, tinge jarnge pe, tinge yukur tatame ŋaiye ka yi yoto lemame tikin Got no, ka yono ŋai topoꞌme ŋam, pakai.” \s1 Na ikirh loutungwarmbe nitei pe, na gunde Jisas \r (Mat 10.37-38) \p \v 25 Miꞌe pe, lenge miyeꞌ tuweinge wondoh embere yate jande Jisas yal yaŋah pe, kin bunjenge ŋana lenge na, \v 26 \x - \xo 14.26 \xt Mat 10.37\x*“Lahmende ŋaiye ŋasande ka gunde ŋam pe, kin ka ende nihararme ŋam engelyembe yai mam kin, topoꞌ lenge tuweinge talah kin, topoꞌ lenge toꞌ tatai, mihyen, yuruwai topoꞌme laip kitikin. Tu pakai pe, yukur tatame ka se gunde ŋam, pakai. \v 27 \x - \xo 14.27 \xt Mat 10.38, 16.24, Mak 8.34, Luk 9.23\x*Lahmende ŋaiye yukur nikirh loutungwarmbe kin gande ŋam pe, yukur tatame ka gunde ŋam, pakai. \v 28 O ŋaiye miyeꞌ ende ŋasande ŋaiye ka guhurꞌe yokoh pe, ŋendeheiyeh ka ŋoiheryembe bworerme ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ka enge ahraꞌe yokoh uku. \v 29 Tu pakai pe, ka dondowonge ilyehme depe ka si pe, lenge mitiŋ lalme ka yesenetme kin. \v 30 Ka yende wi yininge na, ‘Hai, yetekeꞌe miyeꞌ eꞌe. Kin de ka guhurꞌe yokoh, kom kin behembuhu ŋende no, yukur kin ŋoiheryembe bworerme ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ka enge ahraꞌe yokoh kin.’ \p \v 31 O rop ende kin taꞌe leꞌe. Ŋaiye miyeꞌ ondoh moi ende da enge lenge miyeꞌ wondoh kin yala yurmbe topoꞌme miyeꞌ wondoh moi ende pe, ka ŋoiheryembe bworerme yer ti, kin ka iyarꞌe ŋaiye miyeꞌ wondoh 10,000 kin tatame ka yurmbe topoꞌe miyeꞌ wondoh 20,000 moi ende. \v 32 Ŋaiye kin teter narp wohe no, kin si netekeꞌe nange kin yukur tatame pe, ka ember lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye ka hwihwai hri yil la yupwaiꞌe wusyep michukor yotop tinge.” \v 33 Pe Jisas plihe ŋana lenge na, “Taꞌe luku pe, lahmende ŋasande ŋaiye ka gunde ŋam pe, ka osme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme kin, topoꞌe ŋoihmbwaip kin ka teŋeime ŋam ŋilyehe si.” \r (Mat 5.13, Mak 9.50) \p \v 34-35 “Ŋendeheiyeh kin, tihir ki bwore nehe, kom ŋaiye nehe kin ka miꞌe pe, yukur tatame ŋaiye ma se mende ŋainde no, ka plihe nehe, pakai. Ki si bilmbil, topoꞌe yukur ya menge tihir uku mende ŋainde no, ka bwore, pakai supule. Si pupwa yehe. Taꞌe luku pe, poi miche mal. Mungwim gale si, yisyunde yoworme wusyep ŋaiye ŋam manange!” \c 15 \s1 Worsip ende talai \r (Mat 18.12-14) \p \v 1 \x - \xo 15.1 \xt Luk 5.29-30\x*Pe lenge miyeꞌ ŋaiye yambaꞌe wuhyau takis, topoꞌe miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei pupwa yata yisyunde wusyep Jisas. \v 2 Kom lenge Farisi topoꞌ lenge jetmam tikin wusyep erŋeme yanange wusyep teket me kin yanange na, “Hai, miyeꞌ eꞌe ki ŋirir lenge miyeꞌ tuweinge pupwa ŋaiye yatme kin, topoꞌe ki ŋotop lenge ŋono ŋai narp ilyeh!” \v 3 Pe Jisas plihe ŋana lenge wusyep tapimbilme ende taꞌe leꞌe, \v 4 “O ŋaiye ŋende yip iki embepeteme worsip 100 no, ŋoinde ki talai pe, ka ende tuꞌe la? Se ka osme worsip 99 ka jin yono peperiyeh, kut ka e ekepe ŋilyeh uku e tutume ŋaiye ka etekeꞌe. \v 5-6 Ŋupe ŋaiye ka etekeꞌe pe, ka irirme ambaꞌe ikil e unuh melem kin pe, ka enge el moi. Pe ka gil lenge miyeꞌ yaŋam kin topoꞌme lenge moi ilyeh kin ka yute juhilyeh ŋaiye ka hriphrip topoꞌe kin. Detale, kin si netekeꞌe worsip kin ŋaiye somohon talai pe, kin hriphrip embere sekete.\fig Miyeꞌ ŋaiye bepteme worsip nambaꞌe worsip ŋaiye si talai nenge nat.|src="LB00001B.tif" size="span" ref="15.5-6" \fig* \v 7 Bwore mise, ŋam mana yip, ŋupe ŋaiye miyeꞌ esep ilyeh ka imbilme ŋoihmbwaip osme pupwa kin pe, Got topoꞌe ka hriphrip embere sekete. Kom lenge mitiŋ 99 ŋaiye tinge ŋoihyeryembe nange tinge si bwore bwarme no, tinge yukur yimbilme ŋoihmbwaip pe, yukur Got ka hriphrip me tinge, pakai.” \s1 Wuhyau ende talai \p \v 8 “O ŋaiye tuwei ende wenge wuhyau mape syepumbur umbur lalme, kom ti wangalaime wuhyau mape ende wa woto yokoh meleꞌe pe, ta wende tuꞌe la? Ta se weŋelꞌe nih topoꞌe ta wenge timinyenge wuhwarnge yukoh meleꞌe wekepe wuhyau uku pe, ta bep wosoko wilꞌe wilꞌe bworerme tutume ŋaiye ta wetekeꞌe. \v 9 Ŋupe ŋaiye ta wetekeꞌe pe, ta gwil lenge ŋemei ti, topoꞌe lenge moi ilyeh ti ka yute juhilyeh ŋaiye ka hriphrip topoꞌe ti. Detale, ti si wetekeꞌe wuhyau ti ŋaiye somohon talai pe, ti hriphrip embere sekete. \v 10 Bwore mise, ŋam mana yip, ŋupe ŋaiye miyeꞌ esep ilyeh ka imbilme ŋoihmbwaip osme pupwa kin pe, lenge walip hlaꞌ tikin Got topoꞌe ka hriphrip embere sekete.” \s1 Wusyep tapimbilme talah miyeꞌ hoi \p \v 11 Jisas neŋelꞌe ŋanange na, “O miyeꞌ ende pe, talah miyeꞌ kin hoi. \v 12 Pe miyeꞌ yuwo ŋisilihme yai kin nange ka iyarꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe kin aŋaꞌe. Taꞌe luku pe, ki ŋiyarꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe tongonose talah miyeꞌ kin hoi. \v 13 Kom talah yuwo luku ŋende windau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe kin lalme nambaꞌe wuhyau. Miꞌe pe, kin nasme moi tiheinge kin nal moi ende wohe pe, ki ŋiche wuhyau kin lalme nalme ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei pupwa. \v 14 Ŋupe ŋaiye kin si ŋiche wuhyau kin lalme miꞌe pe, ŋasarp embere ki tahar nato moi uku. Taꞌe luku pe, miyeꞌ uku nimbot onombe kin embere sekete pe, ka tingini ŋaimune? Pakai supule. \v 15 Taꞌe luku pe, miyeꞌ ende moi uku naŋaꞌe kin wah pe, kin nember kin nal moi bwahe nange ka embepeteme hroꞌ kin. \v 16 Dindiꞌ ŋup uku ŋaiye ki ŋiche hapakau hiꞌ na gah lenge hroꞌ no, ka yono pe, ki ŋasande nange kin topoꞌe ka ono syeꞌ. Kom yukur lahende naŋaꞌe ŋai ŋaiye ka ono. Yohoꞌ supule. \p \v 17 Ŋupe ŋaiye ŋoihmbwaip bwore natme kin pe, kin ŋoiheryembe na, ‘Lenge miyeꞌ wah yai ŋam tinge yono ŋai tapam, kom ŋam eꞌe nimbot pwambe gere ŋoih marp. \v 18 Taꞌe luku pe, ma plihe milme yai ŋam pe, ma minime kin na, “Ŋam si mende pupwa malme ŋembep tikin Got topoꞌme nin. \v 19 Ŋam pupwa supule, topoꞌe yukur bwore tatame ŋaiye na gil ŋam talah nin. Kom tatame ŋaiye na pule wah syeꞌ ma mende tuꞌe ŋaiye lenge miyeꞌ wah nin yende?” ’ \v 20 Kin ŋoiheryembe taꞌe luku pe, kin plihe tahar nalme yai kin. Ŋupe ŋaiye kin da el siheime yokoh yai kin pe, yai kin netekeꞌe pe, ŋoihmbwaip kin ginirme kin supule. Taꞌe luku pe, ki gertetenge nal nerŋe orope kin pe, ki ŋirirme. \v 21 Pe talah ŋaname yai kin na, ‘Yai, ŋam si mende pupwa mal ŋembep tikin Got topoꞌme nin. Ŋam pupwa supule, topoꞌe yukur bwore tatame ŋaiye na gil ŋam talah nin.’ \p \v 22 Kom yai kin gal lenge miyeꞌ wah kin ŋanange na, ‘Hwihwai yambaꞌe hihyilih bwore miꞌ supule yenge yut ŋaiye ya mendendeꞌme kin, topoꞌe ring ya mungul munuh syep lombo kin, topoꞌe ŋihip hiꞌ ya mungul munuh ŋihip kin. \v 23 Pe yi yonombe yuwor kau ŋumbwahe embere liki ŋaiye somohon poi malaŋasme gan nange ya mende ŋai embere pe, pa yenge yut ŋaiye ya mende ŋai embere hriphrip me talah ŋam. \v 24 O talah ŋam eꞌe, ki taꞌe ŋaiye somohon kin nule, kom tukwini ki plihe narp. Topoꞌe ki taꞌe ŋaiye kin si talai, kom tukwini poi plihe mambaꞌe kin.’ Taꞌe luku pe, tinge tahar yende ŋai embere hriphrip me kin. \p \v 25 Dindiꞌ ŋup uku, talah ondohe teter gan wah. Ŋupe ŋaiye kin nase wah nate gere siheime yokoh pe, ki ŋasande wenersep embere. \v 26 Taꞌe luku pe, kin galme miyeꞌ wah ende nate ŋisilihme kin ŋaiye tinge yende ŋaimune. \v 27 Miyeꞌ wah uku nungwisme na, ‘Toꞌ nin si plihe nat. Pe kin narp bwore. Taꞌe luku pe, yai nin si ŋonombe workau ŋumbwahe embere liki ŋaiye somohon poi malaŋasme gan.’ \p \v 28 Kom talah ondohe ŋoih kin tuhyul pe, ki garnge ŋaiye ka e orp top lenge hriphrip me toꞌ kin. Taꞌe pe, yai kin nate tas ŋisilihme kin bongol ŋaiye ka ote oto hriphrip me toꞌ kin. \v 29 Kom talah ondohe ŋaname yai kin na, ‘Etekeꞌe, wahtaip wula wula ŋam mende wah nihe taꞌe ŋaiye miyeꞌ wah nin, topoꞌe yukur ŋam mengelyembe wusyep nin ende, pakai. Kom yukur de sikirp ni pwale yowor ende ŋaiye ma motop lenge miyeꞌ yaŋam ŋam ya mende ŋai mono. Pakai supule. \v 30 O talah nin iki, si ŋiche wuhyau nin lalme nal lenge tuweinge yaŋah. Kom ŋupe ŋaiye ki plihe nat moi pe, ni ŋonombe workau ŋembere miꞌ supule ŋaiye poi si malaŋasme gan iki pe, nin de ŋai hriphrip nirirme kin kuli!’ \p \v 31 Yai ŋaname na, ‘Talah ŋam, nyermbe nyermbe poi berei marp eꞌe pe, ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋam lalme ŋaiye sai eꞌe pe, ŋaiꞌe ŋaiꞌe nin ko. \v 32 Kom ki bwore ŋaiye poi mende ŋai embere hriphrip me kin. Detale, ki taꞌe ŋaiye somohon kin nule, kom tukwini ki plihe narp. Topoꞌe ki taꞌe ŋaiye ki talai, kom tukwini poi plihe mambaꞌe kin.’” \c 16 \s1 Wusyep tapimbilme miyeꞌ wah homboꞌe \p \v 1 Jisas plihe ŋana lenge jetalah kin wusyep tap ende na, “Somohonme miyeꞌ lowe ende nalaŋatme miyeꞌ wah ende ŋaiye ka embepeteme wah wuhyau kin. Kom ŋup ende miyeꞌ lowe ŋasande wusyep nange miyeꞌ wah kin ŋende ŋendei wuhyau kin syeꞌ. \v 2 Taꞌe luku pe, kin galme miyeꞌ wah kin nate ŋisilihme na, ‘Ŋam masande wusyep nange nin si de ŋendei me wuhyau ŋam syeꞌ. Taꞌe pe, ŋam masande ŋaiye na inge wusyep me wah nin no, ma miyarꞌe. Kom ŋaiye nin si ŋende pupwa pe, wah nin miꞌe ko.’ \v 3 Miyeꞌ wah uku ŋoiheryembe kitikin na, ‘Ma mende tuꞌe la? Miyeꞌ ondoh ŋam se ka ginyenme ŋam wah. Ŋam yukur tatame ŋaiye ma mende wah embere bongol bongol, topoꞌe ŋam pwa hiꞌe ŋaiye ma tingilme ŋai. \v 4 Tukwini ŋam si sisyeme ŋaimune ŋaiye ma mende no, ŋupe ŋaiye miyeꞌ ondoh ka ginyen ŋam wah pe, lenge mitiŋ ka hriphrip pe, ka yambaꞌ ŋam yenge yil yokoh tinge.’ \v 5 Taꞌe luku pe, miyeꞌ wah uku yul gal lenge mitiŋ lalme ŋaiye wuyah tinge tuwihme miyeꞌ ondoh kin yat pe, ki ŋisilihme miyeꞌ ŋendehei na, ‘Wuyah nin yukuriye sai me miyeꞌ ondoh ŋam?’ \v 6 Miyeꞌ ŋendehei ŋaname na, ‘O somohon kin pwale ŋam dram 100 olip winyeꞌ.’\f + \fr 16.6 \ft Lou olip esep tinge yipiyete yende pinip winyeꞌ.\f* Pe miyeꞌ wah uku ŋaname kin na, ‘Hwihwai e ambaꞌe tup nin pe, na isilꞌe dram 50 olip winyeꞌ, kut 50 dram ka si ŋaiye na ungwisme wuyah nin.’ \v 7 Pe ki ŋisilihme miyeꞌ ende na, ‘O wuyah nin yukuriye?’ Miyeꞌ uku ŋaname na, ‘Tem 1,000 peperiyeh kakah esep.’ Taꞌe pe, miyeꞌ wah ŋaname kin na, ‘Isilꞌe tem 200, kut tem 800 ka si ŋaiye na ungwisme wuyah nin.’ \p \v 8 Pe ŋupe ŋaiye miyeꞌ ondoh uku ŋasande ŋaimun ŋaiye miyeꞌ wah kin ŋende pe, kin hriphrip me kin. Detale, ŋoihmbwaip kin ŋowor tirtatar pe, ki ŋende wah ŋahaiꞌe yaŋah ŋaiye mitiŋ ka hriphrip me kin. Kom detale ti lenge miyeꞌ tuweinge kekep eꞌe yende wah nihe taꞌe luku yalme lenge mitiŋ ŋaiye ka ŋoihmbwaip bwore me tinge, kut lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got pakai? \v 9 Kom ŋam mana yip, pa yangange wuhyau, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe kekep yil lenge mitiŋ ŋaiye seheiꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe, topoꞌe lenge ŋaipwa ŋiꞌ ŋaiye ka yende ŋemei topoꞌme yip. Ŋup ende wuhyau topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe kekep ka miꞌe. Kom ŋaiye pa yende tuꞌe luku pe, Got se ka hriphrip me yip, topoꞌe ka ambaꞌe yip enge el yokoh kin e unuh moihlaꞌ. \p \v 10 Lahmende ŋaiye embepeteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe malaih bworerme pe, kin topoꞌe tatame ŋaiye ka embepeteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋembere. Kom lahmende ŋaiye yukur embepeteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe malaih bworerme pe, kin yukur tatame ŋaiye ka embepeteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋembere. \v 11 Taꞌe luku pe, ŋaiye yip yukur yembepeteme wuhyau, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe kekep eꞌe bworerme no, yip yukur yungwisme lenge miyeꞌ tuweinge pe, yukur Got ka se yul yip yitini mise kitikin. \v 12 Ŋaiye yip yukur yembepeteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe titinge mitiŋ bworerme pe, yukur Got ka se yul yip yitini nanah moihlaꞌ, pakai. \v 13 \x - \xo 16.13 \xt Mat 6.24\x*Yukur tatame ŋaiye pa yende wah me miyeꞌ ondoh hoi, pakai. Detale, pa yende nihararme ŋoinde, o pa jirnge ŋoinde, topoꞌe pa yusyunde wusyep ŋoinde, kut pa yaŋaꞌe teket me ŋoinde. Yukur tatame ŋaiye pa yasarꞌe ŋembep me Got topoꞌe wuhyau.” \s1 Wusyep erŋeme topoꞌe lemame tikin Got \p \v 14 Lenge Farisi ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime wuhyau yasande taꞌe luku pe, tinge yende wime Jisas. \v 15 Pe Jisas ŋana lenge na, “Yip bep jahe jahme yip tip nange yip bwore bwarme yal ŋembep lenge mitiŋ, kom Got si sisyeme ŋoihmbwaip yip. Ŋaimune ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ŋoiheryembe nange ki ŋembere me tinge pe, nato ŋembep tikin Got pe, ki luh paka pakaiye. \v 16 \x - \xo 16.16 \xt Mat 11.12-13\x*Somohonme nate gere tukwini pe, yip si yasande wusyep upwaiꞌe tikin Got ŋaiye sai nato Tup tikin Got, nal ŋendeheiyeh ŋaiye Moses ŋember wusyep erŋeme tikin Got na gere wusyep lenge profet lalme pe, ki taꞌe luku na tatame ŋaiye Jon Baptais tahar ŋende wah kin. Kom tukwini nenge nal pe, wusyep bwore me lemame tikin Got sisil nalꞌe nalꞌe pe, lenge miyeꞌ tuweinge ilyeh ilyeh yende bongol yahaiꞌe yaŋah ŋaiye ka yi yoto. \v 17 \x - \xo 16.17 \xt Mat 5.18\x*Bwore mise, moihlaꞌ topoꞌe kekep ka miꞌe, kut wusyep erŋeme tikin Got malaih ende yukur ka se talai, pakai supule.” \s1 Oworꞌe dindiꞌ no, ka plihe dindiꞌ \r (Mat 5.31-32, 19.9, Mak 10.11-12) \p \v 18 \x - \xo 16.18 \xt Mat 5.32, 1Ko 7.10-11\x*“Ŋaiye miyeꞌ ende ka oworꞌe dindiꞌ no, ka plihe enge tuwei ende pe, ki ŋende niŋ pinip yar. Topoꞌe ŋaiye miyeꞌ nenge tuwei ende ŋaiye somohonme ti si woworꞌe dindiꞌ ti pe, kin topoꞌe ŋende niŋ pinip yar.” \s1 Miyeꞌ lowe topoꞌe Lasarus \p \v 19 Jisas plihe ŋanange wusyep tap ende na, “Somohonme miyeꞌ lowe ende narp pe, nye nyermbe ki dendeꞌ hihyilih miꞌ supule, topoꞌe ki ŋono ŋai bwore bwore. \v 20 Pe lenge mitiŋ syeꞌ yenge miyeꞌ ŋaipwa ŋiꞌ ende, naŋ kin Lasarus, yate yember kohmap miyeꞌ lowe uku. Sisyep wararaimbe wahriꞌ kin lalme. Nye nyermbe kin nal yokoh miyeꞌ lowe luku pe, \v 21 ki ŋasande nange ka ono ŋai temben ŋaiye ka derndur guh kekep ŋupe ŋaiye miyeꞌ lowe luku ŋono ŋai. Kin narp uku pe, lenge ŋumbwat yate yenge ŋilim yihyete sisyep kin. \p \v 22 O ŋupe ŋaiye Lasarus nule pe, lenge walip hlaꞌ yenge kin yal moihlaꞌ pe, kin narp topoꞌme loumwah poi Abraham. Ŋup ende pe, miyeꞌ lowe luku topoꞌe, kin nule pe, tinge yinise kin. \v 23 Kom kin nal luh moi lenge miyeꞌ yule pe, kin nambaꞌe nihe syohe ŋembere supule. Pe kin bep nanah tekeꞌe Abraham hindi Lasarus yarp wohe pe, \v 24 kin galme Abraham ŋaname na, ‘Yai Abraham, ŋam mambaꞌe nihe syohe ŋembere supule ŋaiye ŋam marp moto nih eꞌe. Taꞌe luku pe, na ŋoihginirme ŋam pe, ember Lasarus ka e inyer syep lombo kin e guh pinip ti, ka ote usuwaꞌe ŋilim ŋam ka singe sikirp.’ \v 25 Kom Abraham ŋaname na, ‘Talah ŋam, te ŋoiheryembe, somohonme ŋaiye nin narp kekep pe, nin nambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore, kut Lasarus nambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa. Kom tukwini pe, kin narp hriphrip embere sekete, kut nin nambaꞌe nihe syohe supule. \v 26 Ŋoinde kin taꞌe leꞌe, Got si ŋiche ŋeheh embere ŋaiye gululul na gah supule, ŋaiye ŋeheh mondom kin pakai. Taꞌe luku pe, yukur tatame ŋaiye ya merŋe mile mut moi poi topoꞌe moi nin, pakai supule.’ \v 27-28 Pe miyeꞌ lowe luku ŋisilih bongol na, ‘Iyai Abraham, ŋoihmbwaip ŋam ŋilil embere sekete pe, ŋam masande na ember Lasarus ka el yokoh yai ŋam pe, ka ini lenge toꞌ yuwon ŋam syepumbur ŋaiye ka yimbilme ŋoihmbwaip tinge no, yukur ka yut luh eꞌe ŋaiye nihe syohe sai, na pakai.’ \v 29 Kom Abraham ŋaname na, ‘Tinge si yambaꞌe wusyep tikin Got ŋaiye Moses topoꞌe lenge profet lalme yainge. Pe ŋaiye ka junde wusyep uku pe, ka yurp bwore.’ \v 30 Miyeꞌ lowe uku ŋaname na, ‘Yai Abraham, luku yukur tatame. Kom ŋaiye ka yetekeꞌe Lasarus ka plihe tuhur orp pe, liki se ka yisyunde wusyep kin no, ka yimbilme ŋoihmbwaip yusme pupwa tinge.’ \v 31 Kom Abraham ŋaname na, ‘Ŋaiye tinge yukur jande wusyep tikin Got ŋaiye Moses topoꞌe lenge profet yainge pe, yukur ka yenerme wusyep miyeꞌ nule ende ŋaiye ka plihe tuhur ininge wusyep, pakai.’” \c 17 \s1 Ŋoihmbwaip pupwa se ka ende yumbune bilip \r (Mat 18.6-7,21-22, Mak 9.42) \p \v 1 Jisas ŋana lenge jetalah kin na, “Ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula se ka ondolꞌme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka yende pupwa no, ka tumbe. Kom ki pupwa supulme lahmende ŋaiye ki nututusme tinge nange ka yende pupwa no, ka tumbe. \v 2 O ŋaiye miyeꞌ ende nututusme, lakai ŋondolꞌme lenge jetalah ambaran ŋam eꞌe nange ka yende pupwa no, ka tumbe pe, miyeꞌ uku ka ambaꞌe yitini pupwa supule. Yitini pupwa ŋaiye ka ambaꞌe pe, ka engelyembe ŋaiye mitiŋ ka yenge mwah yupwaiꞌe ŋeser embere yoyorꞌme wonge kin pe, ka yiche kin yi juh loh pinip mondom no, ka onoꞌe pinip ka ole. \v 3 \x - \xo 17.3 \xt Mat 18.15\x*Taꞌe luku pe, ŋoihme yip tip, topoꞌe ŋaimune ŋaiye pa yende. Ŋaiye jetalah ŋam ende ŋende pupwa pe, inime kin yukur ka plihe ende ŋai uku, na pakai. Ŋaiye kin si nimbilme ŋoihmbwaip nasme pupwa luku pe, osme pupwa kin, topoꞌe yukur na ŋoih oworme pupwa kin ŋaiye kin si ŋende, na pakai. \v 4 Ŋaiye miyeꞌ ende ŋende pupwa ni syepumbur hoi natme nin nato ŋup ilyeh, kom kin nale nat ŋisilihme nin nange na osme pupwa kin pe, na osme pupwa kin.” \s1 Lenge aposel yisilihme Jisas nange ka ende bongolme ŋoihmbwaip tinge \p \v 5 Lenge aposel yisilihme Lahmborenge na, “Ende ŋoihmbwaip poi ka teŋeime nin bongole.” \v 6 Pe Lahmborenge nungwisme na, “Mastet esep kin pwa malaih, kom ŋaiye ŋoihmbwaip yip ka teŋeime ŋam sikirp manaiꞌe taꞌe kapenih esep uku pe, yip tatame ŋaiye pa yininge wusyep yilme lou nange ka tus upwaihme luh uku no, ka el la gere si loh pinip pe, lou uku se ka isyunde wusyep yip.” \s1 Miyeꞌ wah se ka ende wah gunde wusyep miyeꞌ ondoh kin \p \v 7 “Ŋaiye miyeꞌ ondoh ende ŋaname miyeꞌ wah ende kin nange ka embepeteme worsip, lakai ka oworꞌe kekep ononde ŋai pe, ka plihe ot yokoh pe, yukur ka guh orp ote ono ŋai topoꞌe kin, pakai. \v 8 Kom miyeꞌ ondoh ka plihe inime na, ‘Ende miꞌmiꞌ ŋai ŋam. Ni na orp eseperhme ŋam ma mono ŋai ŋam yer ti, nin na ono ŋai nin.’ \v 9 Tehei kin ŋaiye miyeꞌ ondoh yukur ŋirisukwarme miyeꞌ wah kin taꞌe leꞌe, miyeꞌ wah uku yukur ŋende wah embere ŋoinde tikin, pakai. Ki ŋende wah gande wusyep tikin miyeꞌ ondoh. Taꞌe luku pe, miyeꞌ ondoh yukur ka irisukwarme miyeꞌ wah kin ŋupe ŋaiye kin si ŋende wah gande wusyep kin, pakai. \v 10 Liki ŋahilyeh nalme yip. Ŋupe ŋaiye yip si yende wah jande ŋaimune ŋaiye ŋam si mana yip nange pa yende pe, ka tuꞌe loko. Yukur pa plihe ŋoihyeryembe nange yip si yende wah embere ende no, pa yahraꞌe naŋ yip, na pakai. Kom pa yininge na, ‘Poi miyeꞌ wah pakaiye. Taꞌe luku pe, poi mende wah gwande ŋaimun ŋaiye miyeꞌ ondoh poi si nalaŋatme nange ya mende.’” \s1 Jisas ŋende miꞌme miyeꞌ 10 ŋaiye yende wahriꞌ epwa wukeh wukeh \p \v 11 Ŋupe ŋaiye Jisas teteꞌe nal yaŋah nala el Jerusalem pe, kin nate gere kolpot bumbumbe me Samaria topoꞌe Galili distrik. \v 12 Pe ŋupe ŋaiye kin nala oto moi malaih ende pe, ki ŋetekeꞌe miyeꞌ 10 ŋaiye yambaꞌe wahriꞌ epwa wukeh wukeh jan sikirp wohe yal tas moi kin. Detale, wahriꞌ epwa luku pupwa yehe pe, yukur tatame ŋaiye ka yut siheime lenge miyeꞌ tuweinge, pakai. \v 13 Pe tinge tambah yanange na, “Lahmborenge Jisas, ŋoihginirme poi.” \p \v 14 \x - \xo 17.14 \xt Wkp 14.1-32\x*Ŋupe ŋaiye Jisas ŋasande wusyep tinge pe, ki ŋana lenge na, “Yi yasambe wahriꞌ yip yil lenge pris.” Kom ŋupe ŋaiye tinge yal yaŋah pe, wahriꞌ epwa tinge si miꞌe ko. \v 15 Pe ŋupe ŋaiye tinge yetekeꞌe ŋaiye wahriꞌ epwa tinge si miꞌe pe, miyeꞌ esep ilyeh tikin Samaria plihe natme Jisas tambah ŋanange wusyep ŋirisukwarme Got embere sekete. \v 16 Pe ki na gah tumbuhuroroꞌe gah kekep siheime ŋihip Jisas hriphrip irisukwarme kin embere sekete. \v 17 Pe Jisas ŋanange wusyep na, “O lenge miyeꞌ syepumbur hoye hoye ŋaiye ŋam si mende miꞌe wahriꞌ epwa tinge topoꞌe yarp pa? \v 18 Detaꞌe lai ti miyeꞌ titinge haiten kin ŋilyeh plihe nate ŋirisukwarme Got, kut lenge Juta pakai?” \v 19 Pe Jisas plihe ŋaname kin na, “Ŋoihmbwaip nin teŋeime ŋam ti, ŋam mende miꞌme nin. Taꞌe pe, tuhur el.” \s1 Lemame tikin Got ka ot tuꞌe lai? \r (Mat 24.23-28,36-41) \p \v 20-21 Lenge Farisi syeꞌ yisilihme Jisas na, “Tumboiyaꞌ lemame tikin Got ka ot?” Kin nungwis lenge na, “Yukur tatame ŋaiye na etekeꞌe lemame tikin Got, topoꞌe yukur lahende tatame ŋaiye ka ininge na, ‘Hai, bep e etekeꞌe lemame tikin Got tu kuli!’ Pakai supule. Detale, lemame tikin Got sai nato ŋoihmbwaip meleꞌe, topoꞌe miyeꞌ mbep lemame luku, kin narp nato ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge ilyeh ilyeh tongonose ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin.” \p \v 22 Miꞌe pe, Jisas ŋana lenge jetalah kin na, “Ŋup ende se ka ot ŋaiye pa yende niharar embere nange pa yetekeꞌe ŋam, Talah tikin Miyeꞌ. Kom yukur pa yetekeꞌe ŋam, pakai. \v 23 Ŋup uku pe, lenge mitiŋ syeꞌ se ka yini yip na, ‘Hai, bep yil luku’ lakai, ‘Bep yut eꞌe ŋaiye pa yetekeꞌe Talah tikin Miyeꞌ.’ Kom yukur pa junde tinge no, pa yi tus sisipirnge yahaiꞌe ŋam, na pakai. \v 24 Tehei kin taꞌe leꞌe, ŋup uku ŋaiye ma plihe mut pe, ma mut nilyehe si tuꞌe ŋaiye plai gah ŋoworꞌe tirtatar nal ŋaitem pe, yirise ka aŋarꞌe elꞌe elꞌe pe, mitiŋ lalme se ka yetekeꞌe ŋam. \v 25 Kom ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ka ot gan, kut ŋendehei kin pe, lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye tukwini leꞌe ka jinyenme ŋam yer, topoꞌe ma mambaꞌe nihe syohe embere sekete. \p \v 26 \x - \xo 17.26 \xt Stt 6.5-8\x*Ŋupe ŋaiye ŋam, Talah tikin Miyeꞌ ma plihe mut pe, ka ŋahilyeh tuꞌe ŋaiye ŋup tikin Noa. \v 27 \x - \xo 17.27 \xt Stt 7.6-24\x*Ŋup uku pe, tinge lalme yende yono ŋai, yonoꞌe pinip, tinge dindiꞌ, topoꞌe yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei, kom tinge yukur yende miꞌmiꞌ. Ŋupe ŋaiye Noa si nato loumbil pinip miꞌe pe, nilyehe sai ŋisih embere embere gah, topoꞌe mih tembelem nat pe, nongombe lenge lalme. \v 28 \x - \xo 17.28 \xt Stt 18.20–19.25\x*Kin ka plihe ŋahilyeh tuꞌe ŋaiye ŋup tikin Lot. Ŋup uku topoꞌe lenge mitiŋ lalme luku yende yono ŋai, yonoꞌe pinip, yende windau, yononde ŋai, yende yokoh, topoꞌe yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei, kom tinge yukur yende miꞌmiꞌ. \v 29 Taꞌe pe, ŋup uku ŋaiye Lot nasme Sodom pe, nilyehe sai nih topoꞌe ŋeser woyol nase ŋaitem gah pe, nongombe lenge lalme. \p \v 30 Ka ŋahilyeh tuꞌe ŋam, Talah tikin Miyeꞌ ŋaiye ma plihe mut. \v 31 \x - \xo 17.31 \xt Mat 24.17-18, Mak 13.15-16\x*Nal ŋup uku pe, lahmende miyeꞌ ŋaiye narp tas wicher, topoꞌe lahmende ŋaiye gan nato wah meleꞌe pe, yukur ka plihe bunjenge e oto yokoh kin ambaꞌe ŋainde, pakai supule. \v 32 \x - \xo 17.32 \xt Stt 19.26\x*Ŋoiheryembe ŋaimune ŋaiye ŋende me tuwei Lot. \v 33 \x - \xo 17.33 \xt Mat 10.39, 16.25, Mak 8.35, Luk 9.24, Jon 12.25\x*Lahmende ŋaiye ŋende nihararme ŋaiꞌe ŋaiꞌe kekep eꞌe pe, mindemboi se ka talai. Kut lahmende ŋaiye kin nasme ŋaiꞌe ŋaiꞌe kekep eꞌe no, ŋoihmbwaip kin teŋeime ŋam nilyehe sai pe, mindemboi ka se orp bwore nye nyermbe. \v 34 Ŋam da mini yip tuꞌe leꞌe, ŋup uku ŋaiye ma plihe mut pe, mitiŋ hoi ka hindi yite posoh yi yoto yokoh ilyeh. Ŋoinde ka tuhur el, kut ŋoinde ka ete posoh. \v 35-36 Tuweinge hoi ka hindi yurp yerŋe kakah blau pe, ŋoinde ta wil, kut ŋoinde ta wurp.”\f + \fr 17.35-36 \ft Miyeꞌ syeꞌ yainge wusyep 17.36 taꞌe leꞌe: Miyeꞌ hoi ka yende wah meleꞌe. Ŋoinde ka el, kut ŋoinde ka gin.\f* \v 37 Lenge jetalah yisilihme Jisas na, “Lahmborenge, ŋai uku ka ende si la?” Jisas ŋanange wusyep tap na, “Luh ŋaiye yuwor nule ŋanar pe, luh ilyeh uku lenge jekum se ka yute juhilyeh. Luku ki sasambe nange ŋup yuwo nat sihei.” \c 18 \s1 Wusyep tapimbilme yaŋah ŋaiye ya misilihme Got \p \v 1 Miꞌe pe, Jisas nalaŋat lenge jetalah kin wusyep tapimbilme ende ŋasambe tinge yaŋah ŋaiye nye nyermbe ka yini yininge wusyep topoꞌme Got no, yukur ka ŋoih min, na pakai. \v 2 Ki ŋanange na, “Nato moi embere ende pe, miyeꞌ iyarꞌe ende narp ŋaiye yukur hiꞌ garnge Got topoꞌe ŋoihginirme lenge miyeꞌ tuweinge, pakai. \v 3 Pe tuwei ŋope ende topoꞌe warp wa woto moi embere ilyeh uku pe, nye nyermbe ti watme kin wisilihme ŋaiye ka usyunde wusyep ti ŋaiye wachaih ŋeneiꞌe ti no, ka ungwisme ti iyarꞌe wusyep ti. \v 4-5 Ta, miyeꞌ iyarꞌe luku kin de sisyoꞌe ŋaiye ka usyunde wusyep ti. Kom ti wende wah wisilih wisilihme kin wa tatame ŋaiye kin ŋoih min. Pe ki ŋoiheryembe kitikin na, ‘Sikei. Bwore mise, ŋam yukur hiꞌgwarnge Got, topoꞌe ŋoihginirme lenge miyeꞌ tuweinge, kom ma miyarꞌe wusyep ti ŋaiye wachaih ŋeneiꞌe ti. Detale, ŋaiye yukur ma mende pe, ŋam sisyeme nyermbe nyermbe ta wut wut pe, wahriꞌ ŋam ka syohe supule.’” \p \v 6 Pe Lahmborenge teter neŋelꞌe wusyep uku ŋanange na, “Yip si yasande ŋaimune ŋaiye miyeꞌ iyarꞌe pupwa liki ŋanange? \v 7 Ŋaiye miyeꞌ iyarꞌe pupwa luku ŋende ŋai bwore luku pe, o detaꞌe lai me Got? Yip ŋoihyeryembe nange Got yukur ka ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge kitikin ŋaiye ŋupe ŋau tinge yisilihme kin, topoꞌe ka ŋoih min ŋaiye ka ungwisme tinge, lakai pakai? \v 8 Ŋam mana yip, Got se ka hwihwai ungwis lenge miyeꞌ tuweinge kitikin. Kom ŋupe ŋaiye ŋam, Talah tikin Miyeꞌ ma plihe mut pe, ma metekeꞌe lenge miyeꞌ tuweinge na ŋoihmbwaip tinge teŋeime ŋam, lakai pakai?” \s1 Wusyep tapimbilme Farisi, topoꞌe miyeꞌ pupwa ŋaiye ambaꞌe wuhyau takis \p \v 9 Jisas ŋanange wusyep tapimbilme ende nal lenge mitiŋ syeꞌ ŋaiye tinge bep jahme lenge miyeꞌ tuweinge lalme, topoꞌe ŋoihyeryembe nange tinge si bwore bwarme. \v 10 Jisas ŋanange na, “Ŋup ende pe, lenge miyeꞌ hoi yale yi yoto yukoh yirise yininge wusyep topoꞌme Got. Miyeꞌ ŋoinde Farisi o, ŋoinde miyeꞌ ŋaiye nambaꞌe wuhyau takis. \v 11 O miyeꞌ Farisi luku gan kitikin ŋanange wusyep topoꞌme Got pe, ki ŋanange na, ‘Yai Got, ŋam hriphrip me nin, tale, ŋam yukur taꞌe lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye yende solombe, topoꞌe miyeꞌ homboꞌe, topoꞌe yende niŋ pinip yar, pakai. Ŋam hriphrip ŋaiye ŋam yukur taꞌe miyeꞌ pupwa ŋaiye nambaꞌe wuhyau takis gan nal luku. \v 12 Mise, ŋam masme ŋai topoꞌe pinip ŋup hoi nato sande ilyeh ilyeh, topoꞌe nye nyermbe ŋam moworꞌe wuhyau ŋam dom dom pe, ŋam yale nin namba ten hap.’ \v 13 Kut miyeꞌ pupwa luku ŋaiye nambaꞌe wuhyau takis gan sikirp wohme kin pe, kin hiꞌe embere sekete doundou gan. Yukur tatame ŋaiye ka ahraꞌe ŋembep kin e unuh, pakai. Kom kin ŋendere bip kin ŋanange na, ‘Got na ŋoihginirme ŋam. Ŋam miyeꞌ pupwa.’” \v 14 \x - \xo 18.14 \xt Mat 23.12, Luk 14.11\x*Jisas ŋanange na, “Ŋam mana yip, ŋupe ŋaiye miyeꞌ pupwa luku plihe nal moi kin pe, nal embep tikin Got pe, kin si bwore bwarme, kut Farisi luku pakai. Taꞌe luku pe, lahmende ŋaiye ka ahraꞌe naŋ kitikin pe, mindemboi Got se ka tule kin e guh. Kut lahmende ŋaiye tale kitikin pe, mindemboi Got se ka ahraꞌe kin e unuh hlaꞌ.” \s1 Na e oto lemame tikin Got tuꞌe la? \r (Mat 19.13-15, Mak 10.13-16) \p \v 15 Lenge mitiŋ syeꞌ yenge lahmakerep tinge yatme Jisas ŋaiye ka ikil syep e unuh tinge no, ka ende miꞌmiꞌ me tinge. Kom lenge jetalah yetekeꞌe ŋai uku pe, tinge jonome lenge yai mam yanange ŋaiye yukur ka yende tuꞌe luku, na pakai. \v 16 Kom Jisas gal lenge lahmakerep yatme kin pe, kin ŋanange na, “Yusme lenge lahmakerep ka yutme ŋam, kut yukur pa yupwaiꞌe tinge, na pakai. Detale, lemame tikin Got ki sai me mitiŋ ŋaiye yatme Got taꞌe lenge lahmakerep eꞌe. \v 17 Ki taꞌe ŋaiye lenge lahmakerep yarp syep lenge yai mam no, tinge yarp tuwihme yai mam tinge pe, lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Got taꞌe lahmakerep uku pe, tinge se ka yi yoto lemame tikin Got no, se ka embepeteme lenge.” \s1 Ya mende tuꞌe la ŋai ti ya murp bwore nye nyermbe \r (Mat 9.16-30, Mak 10.17-31) \p \v 18 Miyeꞌ embep lenge Juta ende ŋisilihme Jisas na, “Jetmam bwore, ma mende tuꞌe lai ti ma murp bwore nyermbe nyermbe?” \v 19 Jisas nungwisme kin na, “Ŋaiye nin ŋoiheryembe nange ŋam miyeꞌ ŋilyehme pe, detaꞌe lai ti ni gal ŋam bwore? Got kin ilyeh bwore. \v 20 \x - \xo 18.20 \xt Kis 20.12-16, Lo 5.16-20\x*O nin si sisyeme wusyep erŋeme lalme leꞌe. Yukur na ende niŋ pinip yar. Yukur na onombe miyeꞌ ende ka ole. Yukur na ende ŋendei. Yukur na ininge wusyep homboꞌe iniꞌe miyeꞌ ende. Topoꞌe yukur na ginyenme wusyep yai mam nin, na pakai.” \v 21 Miyeꞌ uku ŋanange na, “Somohon ŋaiye ŋam lahmalaih nate gere tukwini pe, wusyep erŋeme lalme luku ŋam si gwande.” \v 22 Ŋupe ŋaiye Jisas ŋasande wusyep miyeꞌ uku pe, ki ŋaname kin na, “Bwore mise. Kom ŋainde teter sai ŋaiye na ende topoꞌe. Ende windau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe nin lalme pe, angange wuhyau el lenge ŋaipwa ŋiꞌ. Na ende tuꞌe luku ti, na ember yitini nin e unuh moihlaꞌ. Miꞌe pe, na ote gunde ŋam.” \v 23 Kom ŋupe ŋaiye miyeꞌ uku ŋasande taꞌe luku pe, kin ŋoihmbwaip mane supule. Detale, kin miyeꞌ lowe kuli. \p \v 24 Jisas si sisyeme ŋoihmbwaip miyeꞌ uku pe, ki ŋanange na, “Ki nihe supule ŋaiye miyeꞌ lowe ka e oto lemame tikin Got. \v 25 Mise supule, ki sikirp ŋumwaiye ŋaiye yowor embere kemel ka e oto map malaih sehau, kut ki nihme ŋaiye miyeꞌ lowe ka e oto lemame tikin Got.” \v 26 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yasande wusyep uku yisilihme Jisas na, “Ŋaiye taꞌe liki pe, lahmende tatame ka orp bwore nye nyermbe?” \v 27 Jisas nungwisme lenge na, “Ŋaimune ŋaiye ki nihme miyeꞌ pe, yukur ki nihme Got, pakai supule.” \v 28 O Pita ŋanange na, “Iyai, poi si masme ŋaiꞌe ŋaiꞌe poi lalme ŋaiye ya gunde nin.” \v 29-30 Jisas ŋana lenge na, “Kom ŋam mana yip, lahende yip ŋaiye ŋende wah me lemame tikin Got no, ki nasme moi lakai, tuwei lakai, toꞌ tatai lakai, yai mam lakai, talah pe, tukwini kekep eꞌe Got se ka ungwisme ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula sekete engelyembe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye kin si nasme, topoꞌe mindemboi ka orp bwore nye nyermbe.” \s1 Ni hun kin Jisas plihe ŋanange wusyep me nule kin \r (Mat 20.17-19, Mak 10.32-34) \p \v 31 Jisas nenge lenge jetalah 12 kitikin nal tikihe pe, ki ŋana lenge na, “Yusyunde, poi ya mil Jerusalem. Kom wusyep lalme ŋaiye lenge profet yainge me ŋam, Talah tikin Miyeꞌ pe, ka teŋei esep bwore mise. \v 32 Tinge ka yember ŋam yil syep lenge haiten ŋaiye ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime Got pe, tinge se ka yende wime ŋam, ka yininge wusyep pupwa me ŋam, ka chusyur tuhwaꞌ yalahe ŋam, ka yenge mwah yararahe ŋam, topoꞌe ka pumbe ŋam ma mule. \v 33 Kom ŋup hun ka el miꞌe pe, ma plihe tuhur murp.” \v 34 Kom lenge jetalah kin yukur sisyeme wusyep tehei ŋaiye ki ŋanange.\f + \fr 18.34 \ft Detale, tinge teter ŋoihyeryembe nange Jisas ka ambaꞌe luh embere embepeteme lenge Juta.\f* Taꞌe luku pe, wusyep tehei uku ki sai tasme tinge pe, tinge yukur sisyeme wusyep mune ŋaiye Jisas ŋanange. \s1 Jisas ŋende miꞌme miyeꞌ ŋembep tangar \r (Mat 20.29-34, Mak 10.46-52) \p \v 35 Sihei ŋaiye Jisas ka pwar e oto Jeriko pe, miyeꞌ embep tangare ende narp yaŋah tikih tangalme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka yaŋaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe. \v 36 Ŋupe ŋaiye ki ŋasande lenge miyeꞌ tuweinge wondoh embere ŋaiye yat yaŋah pe, ki ŋisilih lenge mitiŋ syeꞌ na, “Liki ŋaimune?” \v 37 Pe tinge yaname na, “Jisas tikin Nasaret uku nat nal ko.” \v 38 Taꞌe luku pe, kin gal nal hlaꞌ ŋanange na, “Jisas, ŋambaih tikin Dewit, ŋoihginirme ŋam.” \v 39 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yat yerme wondoh embere luku yaname kin nange ka upwaiꞌe mut. Kom kin plihe tambah marnge na hlaꞌ ŋanange na, “Ŋambaih tikin Dewit, ŋoihginirme ŋam.” \v 40-41 Taꞌe luku pe, Jisas na gan pe, ki ŋana lenge ŋaiye ka yambaꞌe miyeꞌ embep tangare luku yenge yutme kin. Ŋupe ŋaiye kin nate gere siheime Jisas pe, Jisas ŋisilihme kin na, “Ni sande ma mende nin tuꞌe la?” Kin ŋanange na, “Lahmborenge, ŋam masande na ende miꞌme ŋembep ŋam no, ma plihe metekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe.” \v 42 Pe Jisas ŋaname kin na, “Ŋoihmbwaip nin si teŋeime ŋam, topoꞌe nin si ŋoiheryembe nange ŋam tatame ti, na plihe etekeꞌe.” \v 43 Nilyehe sai miyeꞌ uku plihe ŋetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe pe, kin gande Jisas nirisukwarme Got. Pe ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge wondoh embere yetekeꞌe ŋai uku pe, tinge lalme topoꞌe yirisukwarme Got. \c 19 \s1 Sakius ŋasande ŋaiye ka etekeꞌe Jisas \p \v 1-4 Miyeꞌ ondoh lenge miyeꞌ ŋaiye yambaꞌe wuhyau takis pe, naŋ kin Sakius narp nato Jeriko pe, kin miyeꞌ lowe ende. Kin de ka etekeꞌe bepmohro Jisas no, ka sisyeme kin miyeꞌ mune. Kom kin pupwa seheiꞌe pe, yukur tatame ŋaiye ka etekeꞌe Jisas. Detale, mitiŋ lalme tinge jan tatme kin. Taꞌe luku pe, ki gertetenge nal yerme lenge mitiŋ lalme pe, kin nanah lou ende no, ka orp etekeꞌe Jisas ŋaiye ka ot el yaŋah uku. Ŋupe ŋaiye Jisas na noto Jeriko no, ka erŋe el moi uku pe, \v 5 ki nat siheime lou ŋaiye Sakius si ŋanah narp pe, Jisas bep nanah ŋaname kin na, “Sakius, hwihwai ote guh. Tukwini ŋam da murp topoꞌe nin mil yokoh nin.” \p \v 6 Taꞌe luku pe, Sakius hwihwai gah nasme lou pe, kin nirisukwarme Jisas nenge kin nal yokoh kin. \v 7 Kom lenge miyeꞌ tuweinge lalme yetekeꞌe ŋai uku pe, tinge jonome Jisas yanange na, “Hai, detaꞌe lai ti Jisas nala orp yokoh miyeꞌ pupwa luku.” \v 8 Pe tinge hindi ya jere yokoh pe, Sakius tahar gan hlaꞌ ŋaname Lahmborenge na, “Iyai, ŋam ma moworꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋam guh bumbe pe, ma mangange syeꞌ mil lenge ŋaipwa ŋiꞌ, topoꞌe lahmende ŋaiye ŋam si mende homboꞌme tinge no, ŋam mende ŋendei me ŋaiꞌe ŋaiꞌe tinge pe, ma plihe mangange lenge ni hun mi munuh hlaꞌ me ŋaiꞌe ŋaiꞌe tinge.” \v 9 Jisas ŋaname kin na, “Tukwini Got si nat nungwisme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp yokoh eꞌe pe, kin nongohe pupwa ŋoihmbwaip tinge. Detale, miyeꞌ eꞌe ŋoihmbwaip kin teŋeime Got taꞌe ŋaiye loumwah poi Abraham si ŋende. \v 10 \x - \xo 19.10 \xt Mat 18.11\x*Taꞌe pe, ŋam, Talah tikin Miyeꞌ si mat ŋaiye ma mahaiꞌe lahmende ŋaiye si talai ŋaiye ma mungwisme tinge.” \s1 Miyeꞌ wah bwore topoꞌe miyeꞌ wah pupwa \r (Mat 25.14-30) \p \v 11 O lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp uku yasande wusyep pe, tinge ŋoiheryembe wula wula. Sihei sihei ŋaiye Jisas ka gere Jerusalem pe, tinge ŋoiheryembe ŋaiye lemame tikin Got tukwini ka tus halhale no, kin ka embepteme tinge. Kom Jisas si sisyeme ŋoihmbwaip tinge pe, kin neŋelꞌe ŋanange wusyep tapimbilme ende na, \v 12 “Miyeꞌ ondoh ende kin nala el moi embere wohe ŋaiye miyeꞌ ondoh supule ka alaŋatme kin tuꞌe ŋaiye kiŋ miꞌe pe, ka plihe ot embepeteme lenge miyeꞌ tuweinge moi kin. \v 13 Kom teter ŋaiye yukur kin nal pe, kin gal lenge miyeꞌ wah 10 kin yat pe, kin nangange lenge wuhyau tem syepumbur ilyeh ilyeh tongonose.\f + \fr 19.13 \ft Miyeꞌ ka ende wah tutume wundehei hun ŋaiye ka ambaꞌe wuhyau uku.\f* Pe ki ŋana lenge na, ‘Ŋupe ŋaiye ma mil pe, pa yende wah topoꞌe wuhyau eꞌe ŋaiye ŋam si yal yip yi tutume ŋaiye ma plihe mut.’ \v 14 Kom lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye moi ilyeh kin jarnge kin pe, tinge yember miyeꞌ syeꞌ yenge wusyep jande kin yal ŋaiye ka yinime miyeꞌ ondoh supule na, ‘Poi gwarnge miyeꞌ eꞌe. Yukur na alaŋatme kin ka miyeꞌ mbep poi tuꞌe ŋaiye kiŋ, na pakai.’ \p \v 15 Kom miyeꞌ ondoh supule luku nalaŋatme kin miyeꞌ ondoh kiŋ pe, kin plihe nat moi kin. Ŋupe ŋaiye kin na gere moi kin pe, kin gal lenge miyeꞌ wah kin ŋaiye ka yut no, ka etekeꞌe wuhyau yukuriye ŋaiye tinge si yende tasme wuhyau kin. \v 16 Pe miyeꞌ wah ŋendehei nate ŋaname na, ‘Iyai, ŋam si mambaꞌe wuhyau tem 50 manah hlaꞌ me wuhyau tem syepumbur ŋaiye ni pwale.’ \v 17 Kiŋ ŋaname miyeꞌ wah uku na, ‘Bwore miꞌ supule. Nin miyeꞌ bwore ŋaiye ŋende wah bwore, topoꞌe ŋoihmbwaip nin sai me wah malaih taꞌe leꞌe. Taꞌe luku pe, ma yule nin wah embere ende ŋaiye na orp miyeꞌ mbep moi 10 ŋaiye sai tuwihme ŋam.’ \v 18 Pe miyeꞌ wah ŋoinde nate ŋaname kiŋ na ‘Iyai, ŋam mambaꞌe wuhyau tem 25 nanah hlaꞌ me wuhyau tem syepumbur ŋaiye ni si pwale.’ \v 19 Taꞌe pe, kiŋ ŋaname miyeꞌ wah kin uku na, ‘Bwore. Nin na embepeteme moi 5 ŋaiye sai tuwihme ŋam.’ \p \v 20-21 Miꞌe pe, miyeꞌ wah ŋoinde nate ŋaname na, ‘Iyai, wuhyau tem syepumbur tei eꞌe. Ŋam hiꞌ gwarnge nin. Nin pwa miyeꞌ wondohe sekete. Detale, nin nambaꞌe wuhyau yohe ŋaiye lenge mitiŋ yende wah nihe yambaꞌe, topoꞌe nin nambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye tinge worsyep yal wah nin. Taꞌe luku pe, ŋam si minise wuhyau nin ma moto ŋaiyuwat no, yukur ka talai, pakai.’ \v 22 Kom kiŋ ŋaname miyeꞌ wah kin uku na, ‘Nin miyeꞌ wah pupwa yehe. Pe wusyep nitei eꞌe ka plihe enge nin el na gin wusyep. Ŋaiye nin si sisyeme ŋaiye ŋam miyeꞌ pwa wondohe sekete, topoꞌe ŋam mambaꞌe wuhyau yohe ŋaiye lenge mitiŋ yende wah nihe yambaꞌe, topoꞌe ŋam talame ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye tinge worsyep pe, nin de taꞌe luku tale? \v 23 Detaꞌe la ŋai ti, nin yukur nember wuhyau uku nato yokoh ŋaiye yember wuhyau no, ŋupe ŋaiye ma plihe mut pe, ma mambaꞌe wuhyau yohe syeꞌ topoꞌe?’ \p \v 24 Miꞌe pe, kiŋ ŋana lenge mitiŋ syeꞌ ŋaiye jan siheime kin na, ‘Yusoihme wuhyau me miyeꞌ iki pe, yaŋaꞌe yilme miyeꞌ wah ŋaiye ŋende wah bwore nambaꞌe wuhyau tem 55.’ \v 25 Kom tinge yaname kin na, ‘Iyai, kin si nambaꞌe wuhyau tem 55 kuli.’ \v 26 \x - \xo 19.26 \xt Mat 13.12, Mak 4.25, Luk 8.18\x*Pe kiŋ nungwisme wusyep tinge na, ‘Kom lahmende ŋaiye ŋende wah bwore no, wah ka ende ŋembere pe, se ma maŋaꞌe kin syeꞌ mi munuh hlaꞌ topoꞌe. Kut lahmende ŋaiye pakai supule pe, se ma mosoihme sikirp ŋaiye kin si nambaꞌe.’ \v 27 \x - \xo 19.27 \xt Mat 25.14-30\x*Miꞌe pe, kiŋ ŋana lenge na, ‘O lenge wachaih ŋam ŋaiye tinge jarnge ŋaiye ma murp miyeꞌ ondoh, kiŋ tinge pe, tinge yarp pa? Pa yi yambaꞌe lenge yenge yut pe, yongomb lenge ka yule juh embep ŋam.’” \s1 Jisas nato Jerusalem \r (Mat 21.1-11, Mak 11.1-11, Jon 12.12-19) \p \v 28 Jisas ŋanange wusyep uku miꞌe pe, ki nal yerme yaŋah nal Jerusalem. \v 29 Ŋupe ŋaiye kin si nat siheime moi hoi Betfage topoꞌe Betani ŋaiye sai siheime hwate malaih ŋaiye tinge jalme Hwate Olip pe, kin nember jetalah kin hoi yal pe, kin ŋana lenge hindi na, \v 30 “Yi yoto moi ŋaiye sai nal luku pe, pa yetekeꞌe yuwor donki umbwahe ende ŋaiye tinge si yupwaiꞌe no, kin gan. Wor donki luku yukur somohon miyeꞌ ende narp ŋanah, pakai. Pe pa yesembele mwah yupwaihme pe, pa yenge yut. \v 31 Ŋaiye miyeꞌ ende ka isilih yip tehei kin ŋaiye yip yesembele yowor iki pe, pa yinime kin na, ‘Lahmborenge ŋasande yowor eꞌe.’” \p \v 32 Pe jetalah Jisas hoi uku ya yoto moi uku pe, tinge yetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku sai gande ŋaiye Jisas si ŋana lenge. \v 33 Pe ŋupe ŋaiye tinge yesembele mwah yangaꞌme yuwor donki jan pe, miyeꞌ tehei wordonki luku nate ŋana lenge na, “Detaꞌe lai ti yip yesembele mwah yangaꞌme wordonki liki?” \v 34 Tinge hindi yungwisme wusyep kin yanange na, “Lahmborenge ŋasande ŋaiye ka ambaꞌe.” \v 35 Taꞌe luku pe, tinge yambaꞌe wordonki luku yenge yalme Jisas. Miꞌe pe, tinge yikil temhroŋ sokoloh ŋaiye tinge jah tas wicherꞌ ya yanah wordonki pe, tinge yungwisme Jisas nanah narp. \v 36 Ŋupe ŋaiye kin nal yaŋah na el Jerusalem pe, lenge miyeꞌ tuweinge yirirme kin pe, tinge yangaraꞌ temhroŋ sokoloh tinge jah yanar ŋahwikin. \v 37 Ŋupe ŋaiye kin na gere Hwate Olip no, sihei ŋaiye ka e oto Jerusalem pe, lenge jetalah kin wula wula hriphrip me Got, topoꞌe tinge tambah yirisukwarme kin ŋaiye tinge si yetekeꞌe mirakel embere embere ŋaiye Jisas si ŋende. \v 38 \x - \xo 19.38 \xt Sng 118.26\x*Tinge yanange na, \q1 “Poi mirisukwarme kiŋ ŋaiye kin natme naŋ tikin Lahmborenge. \q1 Got Na Nah Moihlaꞌ ka pul poi ŋoihmbwaip ŋumwaiye otme poi, \q1 lenge miyeꞌ tuweinge kin.” \p \v 39 Kom lenge Farisi syeꞌ ŋaiye jan yotop lenge wondoh embere luku yaname Jisas na, “Jetmam, indindirme lenge jetalah nin no, yukur ka yirisukwarme naŋ nin, na pakai.” \v 40 Ta, Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋam mana yip, ŋaiye lenge jetalah ŋam yukur yirisukwarme ŋam pe, ŋeser eꞌe tinge se ka tambah yirisukwarme ŋam kili!” \s1 Jisas ŋilil me Jerusalem \p \v 41-42 Ŋupe ŋaiye Jisas si nat sihei pe, kin bep na etekeꞌe Jerusalem pe, ki ŋilil me moi uku ŋanange na, “O Jerusalem, ŋam masande ŋaiye tukwini yip pa sisyeme yaŋah ŋaiye pa yambaꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye tikin Got no, ka ungwisme yip, kom ŋoihmbwaip yip teter bongol sekete. Taꞌe luku pe, yukur pa yetekeꞌe. \v 43 Ŋup ende ka ot ŋaiye lenge wachaih yip ka tuhur jin yoyorꞌme yip tuꞌe ŋaiye lem pe, tinge ka gise yaŋah ŋaiye pa yi yoto tus moi uku. \v 44 Tinge ka yuluwau lem, yokoh, ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei lalme nato moi uku ka pupwa supule, topoꞌe ka yende yumbune lenge miyeꞌ tuweinge lalme. Yukur ka yusme ŋainde ka si, pakai. Detale, yip yukur yetekeꞌe sisyeme ŋup tikin Got si nember Miyeꞌ nungwisme kin ka ot ŋaiye ka ungwisme yip, pakai.” \s1 Jisas nato yukoh yirise \r (Mat 21.12-17, Mak 11.15-19, Jon 2.13-22) \p \v 45 Jisas nato yukoh yirise nal Jerusalem pe, kin ginyen lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende windau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe taꞌe yowor topoꞌe ŋinjet ŋaiye ka yesekeh yende ofa me Got. \v 46 \x - \xo 19.46 \xt Ais 56.7, Jer 7.11\x*Kin ŋana lenge na, “Wusyep sai nato Tup tikin Got ŋanange na, ‘Yukoh yirise ŋam ka yokoh tikin ŋaiye pa yirisukwarme ŋam, topoꞌe pa yininge wusyep topoꞌme ŋam.’ Kom yip si yimbilme yokoh uku taꞌe yokoh tase ŋaiye lenge miyeꞌ endei yarp yende wah tinge.” \v 47 \x - \xo 19.47 \xt Luk 21.37\x*Ŋup ilyeh ilyeh pe, Jisas nalaŋatme ŋanange wusyep gan nato yukoh yirise. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ ondoh lenge pris, topoꞌe lenge jetmam tikin wusyep erŋeme, topoꞌe lenge miyeꞌ mbep syeꞌ yahaiꞌe yaŋah ŋaiye ka yonombe kin ka ole. Kom pakai. \v 48 Tinge jinjame ŋaiye ka yonombe kin tuꞌe la. Detale, lenge miyeꞌ tuweinge wula wula jan yonyorꞌme kin yasande wusyep ŋaiye kin ŋanange. \c 20 \s1 Miyeꞌ ondoh lenge Juta yisilihme Jisas na, lahmende nalaŋatme kin \r (Mat 21.23-27, Mak 11.27-33) \p \v 1-2 Ŋup ende pe, Jisas nalaŋatme wusyep bwore mise tikin Got nal lenge miyeꞌ tuweinge gan nato yukoh yirise. Pe lenge pris ondoh, lenge jetmam tikin wusyep erŋeme, topoꞌe lenge bwore bworenge titinge Juta yate yaname Jisas na, “Ini poi, lahmende nalaŋatme nin topoꞌe yale bongol luku ŋaiye nin de wah iki.” \v 3-4 Pe Jisas nungwis lenge na, “Kom ŋam da misilih yip wusyep ende yer ti. Pa yini ŋam, ŋupe ŋaiye Jon gihyeꞌ lenge pinip pe, lahmende nalaŋatme kin, topoꞌe naŋaꞌe bongol uku ŋaiye kin de wah uku? Lenge miyeꞌ lakai Got?” \v 5 Pe tinge skau skau yanange wusyep teketenge yale yat tititinge na, “Ya mininge tuꞌe la? Ŋaiye ya mininge nange bongol uku natme Got pe, kin se ka isilihme poi na, ‘Detaꞌe lai ti yukur yip yenerme wusyep Jon?’ \v 6 Kom ŋaiye ya mininge nange bongol uku natme miyeꞌ pe, mitiŋ lalme se ka yiche ŋeser pumb poi. Detale, lenge miyeꞌ tuweinge ŋoihyeryembe nange Jon kin profet mise.” \v 7 Taꞌe luku pe, tinge yungwisme wusyep Jisas na, “Poi jinjame bongol uku natme lahmende.” \v 8 Pe Jisas ŋana lenge na, “Taꞌe pe, yukur ma mini yip lahmende pwale bongol leꞌe no, ŋam mende wah uku.” \s1 Wusyep tapimbilme lenge miyeꞌ pupwa ŋaiye yembepeteme wah wain \r (Mat 21.33-46, Mak 12.1-12) \p \v 9 \x - \xo 20.9 \xt Ais 5.1\x*Jisas plihe ŋanange wusyep tapimbilme ende taꞌe leꞌe, “Miyeꞌ ende ŋononde wain nal wah. Ŋupe ŋaiye kin de ka osme moi kin el wohe pe, kin nupwaiꞌe wusyep topoꞌe lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye ka yembepeteme wah kin. Pe kin ŋana lenge nange ka se yambaꞌe wain esep syeꞌ tuwaꞌe wah ŋaiye ka yende. Miꞌe pe, kin nal narp wahtaip wula wula. \m \v 10 O ŋup tikin ŋaiye wain si wuchende no, ka yasarꞌe pe, yai tehei wah uku nember miyeꞌ wah ende nalme lenge miyeꞌ ŋaiye yembepeteme wah wain kin uku nange ka yaŋaꞌe wain esep syeꞌ ŋaiye kitikin. Kom lenge miyeꞌ uku yonombe miyeꞌ wah jinyenme kin nenge syepe nal. \v 11 Taꞌe luku pe, yai tehei wah uku plihe nember miyeꞌ wah ende nal, kom tinge plihe yonombe topoꞌe jonombaiꞌe kin pe, kin hiꞌe. Miꞌe pe, tinge jinyenme kin nenge syepe nal topoꞌe. \v 12 Ni hun kin pe, yai tehei wah uku plihe nember miyeꞌ wah ende nal, kom tinge plihe yende yumbune kin ŋahilyeh taꞌe ŋaiye tinge si yende yumbune hoi uku pe, tinge jinyenme kin ya tas wah wornge. \p \v 13 Taꞌe luku pe, yai tehei wah wain uku ŋoiheryembe na, ‘Ma mende tuꞌe la? Ŋam sisyeme! Ma member talah esep ilyeh ŋoihmbwaip ŋam mil ti, tinge se ka yusyunde wusyep kin.’ \v 14 Kom ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ ŋaiye yembepeteme wah wain uku yetekeꞌe kin pe, tinge yanange yale yat tititinge na, ‘Liki talah tikin yai tehei wah eꞌe. Ya monombe ka ole no, wah wain kin lalme leꞌe ya mambaꞌe menge poi.’ \v 15 Taꞌe luku pe, tinge yarpe yiche yate tas wah wornge pe, tinge yonombe kin nule.” \p Miꞌe pe, Jisas ŋisilih lenge na, “O yai tehei wah wain uku ka ende ŋaimune me lenge miyeꞌ ŋaiye yembepeteme wah wain kin? \v 16 Ma mini yip tuꞌe leꞌe, kin se ka ote ongombe lenge miyeꞌ lalme luku pe, ka bunjenge angange wah wain uku el lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye ka yembepeteme.” \p Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ ondoh Juta yasande wusyep luku ŋaiye Jisas ŋanange (pe, tinge sisyeme nange wusyep uku nalaŋatme tinge ŋaiye tinge taꞌe lenge miyeꞌ pupwa luku. Taꞌe)\f + \fr 20.16 \ft Wusyep eꞌe poi mainge ŋaiye ka gondoume halhale.\f* pe, tinge yanange na, “Pakai. Yukur ya mende tuꞌe luku. Pakai supule.” \v 17 \x - \xo 20.17 \xt Sng 118.22\x*Kom Jisas bep nal tinge pe, kin ŋisilih lenge na, “O yip sisyeme wusyep eꞌe ŋaiye sai Tup tikin Got ŋaiye ŋanange na, \q1 Lenge miyeꞌ ŋaiye juhurꞌe yokoh jarnge tumwange bwore pe, \q1 tinge yiche kin yal. Kom kin plihe tahar lou miyeꞌ tumwange bwore. \m \v 18 O tehei kin taꞌe la? Ŋam mana yip, lahmende ŋaiye ka tetenih tumwange luku no, ka tumbe pe, tumwange luku ka isyerꞌe wahriꞌ kin sikirp sikirp no, ka ole. Topoꞌe lahmende ŋaiye tumwange luku ka guh anainge kin pe, wahriꞌ kin ka merkit no, ka ole.” \s1 Miyeꞌ homboꞌe syeꞌ da yiche kukwaime Jisas \r (Mat 22.15-22, Mak 12.13-17) \p \v 19 Pe lenge jetmam tikin wusyep erŋeme topoꞌe lenge pris ondoh sisyeme nange wusyep tapimbilme luku ŋaiye Jisas ŋanange pe, kin ŋineiꞌe tinge. Taꞌe luku pe, tinge ŋoihmbwaip pupwa me kin pe, tinge yahaiꞌe yaŋah ŋaiye ka syep yurpe kin ta, pakai. Detale, tinge hiꞌjarnge lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye hriphrip me kin. \v 20 Pe tinge bep erŋenge kin ŋaiye ka ininge wusyep pupwa oworꞌe wusyep erŋeme tinge no, ka yember kin yil syep lenge gavman. Taꞌe luku pe, tinge yul yember lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye ka yi yetekeꞌe Jisas taꞌe ŋaiye tinge miyeꞌ bwore. Kom tinge da yiche kukwaime kin. \v 21 Lenge miyeꞌ homboꞌe luku yisilihme Jisas na, “Jetmam, poi si sisyeme wusyep ŋaiye nin nalaŋatme ki bwore mise, topoꞌe nin yukur ŋahraꞌe miyeꞌ syeꞌ, kut tale miyeꞌ syeꞌ, pakai. Kom nin nalaŋatme wusyep bwore mise tikin Got nal lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋasamb lenge yaŋah bwore mise tikin Got. \v 22 Taꞌe luku pe, nin ŋoiheryembe taꞌe la, ki bwore ŋaiye ya miche wuhyau takis milme Sisa, miyeꞌ ondoh supule titinge gavman lenge Rom, lakai pakai?” \v 23-24 Kom Jisas si sisyeme ŋoihmbwaip tinge ŋaiye tinge ya la yiche kukwaime kin pe, ki ŋana lenge na, “Te pasam wuhyau ende, ma metekeꞌ. O naŋ topoꞌe bepmohro lahmende sai wuhyau iki?” Pe tinge yungwisme na, “Naŋ topoꞌe bepmohro tikin Sisa kuli.” \v 25 Pe Jisas ŋana lenge na, “Taꞌe luku pe, pa yaŋaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye tikin Sisa yilme Sisa, kut ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye tikin Got pe, yaŋaꞌe Got.” \v 26 Pe tinge gunguru plaime wusyep uku pe, ka plihe yininge wusyep tuꞌe la? Pakai supule. Taꞌe luku pe, tinge yukur tatame ŋaiye ka yiche kukwaime kin no, ka yututusme kin ŋaiye ka oworꞌe wusyep erŋeme tinge e tus halhale ŋaiye mitiŋ lalme ka yisyunde. \s1 Lenge Sadyusi topoꞌe da yiche kukwaime Jisas \r (Mat 22.23-33, Mak 12.18-27) \p \v 27-28 \x - \xo 20.27-28 \xt Lo 25.5, Apo 23.8\x*Pe lenge Sadyusi syeꞌ yatme Jisas. Tinge miyeꞌ ŋaiye ŋoihyeryembe nange miyeꞌ yule yukur ka plihe tuhur. Pe tinge yisilihme kin na, “Jetmam, wusyep erŋeme Got ŋaiye Moses nainge ŋanange taꞌe leꞌe, ‘Ŋaiye miyeꞌ ende ka ole osme tuwei kin, topoꞌe ŋaiye tinge hindi talah pakai pe, lenge toꞌ yuwon kin ka yenge ŋop uku no, ka yaraꞌe talah miyeꞌ ende ŋaiye ka ambaꞌe luh tatai kin.’ \v 29-32 Kom ŋupe ende pe, lenge lahmiyeꞌ 7 tataꞌ tataꞌ wim ilyeh yarp. Tatai tinge nenge tuwei, kom kin nule pe, yukur tinge hindi yaraꞌe talah ende, pakai. Pe ŋaiye gande kin plihe nenge ŋop uku, kom kin topoꞌe nule pe, tinge hindi talah pakai topoꞌe. O ŋahilyeh nal lenge toꞌ yuwon kin syepumbur uku, ŋaiye tinge lalme yenge ŋop uku, kom tinge lalme yule, topoꞌe yukur tinge yaraꞌe talah ende pakai. Pe yuwo kin tuwei uku topoꞌe wule. \v 33 Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye tinge yarp kekep pe, lenge toꞌ yuwon lalme luku si ilyeh ilyeh yenge ti. Kom ŋup yuwo ŋaiye lenge miyeꞌ yule ka tuhur yurp pe, lahmende tinge ŋaiye miyeꞌ tataꞌ tataꞌ uku ka enge tuwei uku?” \p \v 34 Pe Jisas nungwisme lenge wusyep na, “Mise, tukwini ŋaiye na gah kekep eꞌe pe, lenge miyeꞌ tuweinge dindiꞌ. \v 35 Kom lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye tatame ka yil moihlaꞌ pe, ŋupe ŋaiye ka plihe tuhur yurp pe, yukur ka dindiꞌ, pakai. \v 36 Tinge yukur ka plihe yule. Detale, ka tuꞌe lenge walip hlaꞌ pe, tinge ka tuhur talah tikin Got ŋupe ŋaiye tinge si tahar yarp. \v 37 \x - \xo 20.37 \xt Kis 3.6\x*O ŋupe ŋaiye Moses nanah Hwate Sainai ŋetekeꞌe nihilim ŋaiye tahar lou malaih ende pe, Got ŋaname Moses na, ‘Ŋam Got lenge mwan kaꞌ nin, Abraham, Aisak, topoꞌe Jekop.’ Wusyep uku pasam poi ŋaiye lenge miyeꞌ uku si tahar yarp. Detale, tinge somohon yule, kom Got ŋanange nange kin Got tinge. \v 38 Taꞌe luku pe, kin yukur Got titinge miyeꞌ yule, pakai. Kut kin Got titinge lenge miyeꞌ ŋaiye yarp laip. Pe nato embep tikin Got pe, poi miyeꞌ tuweinge lalme, poi marp.” \p \v 39 Miꞌe pe, lenge jetmam syeꞌ tikin wusyep erŋeme yaname Jisas na, “Jetmam, wusyep ŋaiye ni ŋanange ki bwore mise kuli!” \v 40 Kom tinge hiꞌjarnge ŋaiye ka plihe yisilihme kin wusyep syeꞌ. Detale, nye nyermbe wusyep kin nengelyembe wusyep tinge. \s1 Ŋambaih Dewit kin Miyeꞌ alaŋatme tikin Got, Krais \r (Mat 22.41-46, Mak 12.35-37) \p \v 41 Miꞌe pe, Jisas ŋisilih lenge na, “Yip yanange taꞌe lai? Miyeꞌ alaŋatme tikin Got, Krais, kin ŋambaih tikin Dewit taꞌe la? \v 42-43 \x - \xo 20.42-43 \xt Sng 110.1\x*Dewit somohonme ŋanange sai nato tup Wenersep taꞌe leꞌe, \q1 Lahmborenge Got ŋaname Lahmborenge ŋam na, \q1 ‘Ote orp syep non ŋam pe, \q1 ma mende wachaih nin ka yurp tuwihme nin.’ \m \v 44 O wusyep iki pe, Dewit galme kin Lahmborenge kin. Kom detaꞌe lai ŋaiye Miyeꞌ alaŋatme luku, kin ŋambaih tikin Dewit topoꞌe?” \r (Mat 23.1-36, Mak 12.38-40, Luk 11.37-54) \p \v 45-46 Dindiꞌ uku ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ter yasande wusyep Jisas pe, ki ŋana lenge jetalah kin na, “Ŋoihme lenge jetmam tikin wusyep erŋeme. Tinge yale yat dendeꞌ temhroŋ sokoloh ŋaiye miꞌ supule pe, tinge yende niharar ŋaiye mitiŋ lalme ka yirisukwarme tinge yi yoto moi bumbe ŋaiye mitiŋ jahilyeh. Topoꞌe tinge yende niharar ŋaiye ka yambaꞌe luh bwore ŋupe ŋaiye mitiŋ syeꞌ yende ŋai embere, topoꞌe luh bwore yi yoto yukoh jahilyeh. \v 47 Topoꞌe tinge yanange wusyep yalme Got sokoloh sekete nange mitiŋ lalme ka yetekeꞌe yisyunde. Tehei kin taꞌe leꞌe, tinge yasande nange mitiŋ lalme ka yurume nange tinge miyeꞌ bwore no, ka yahraꞌe naŋ tinge. Kom tinge homboꞌe yeh lenge tuweinge ŋope nange ka yambaꞌe yokoh, kekep topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe tinge lalme. Taꞌe luku pe, mindemboi se ka yambaꞌe yitini pupwa pupwa supule, yengelyembe lenge mitiŋ lalme.” \c 21 \s1 Tuwei ŋope ende wiche wuhyau ti lalme wende ofa \r (Mak 12.41-44) \p \v 1-2 Jisas ŋanange wusyep uku miꞌe pe, kin bep na netekeꞌe lenge miyeꞌ lowe yate yember wuhyau tinge ya jah luh ŋaiye tinge yiche ofa ya yoto yukoh yirise, topoꞌe kin plihe ŋetekeꞌe tuwei ŋope ende wate wember wuhyau ŋeser talah malaih hoi ti wa gwah. \v 3-4 Pe Jisas ŋanange na, “Bwore mise! Ŋam mana yip, wuhyau ŋaiye tuwei ŋope luku wiche pe, kin nengelyembe mitiŋ lalme. Detale, lenge miyeꞌ lowe tinge wuhyau embere topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula sekete. Pe tinge yoworꞌe syeꞌ yende ofa, kut syeꞌ ter ŋanar yokoh tinge. O tuwei uku pe, ti ŋaipwa ŋiꞌ supule, kom wuhyau ti lalme luku, ti wende ofa.” \s1 Wutuꞌ ŋaiye ŋup yuwo, ka tuꞌe la ŋai? \r (Mat 24.1-14, Mak 13.1-13) \p \v 5-6 Tinge ter jan ya yoto yukoh yirise pe, lenge jetalah syeꞌ bep ya yetekeꞌe ŋeser ŋaiye tinge yenge juhurꞌe yukoh yirise luku dunduhur miꞌ supule, topoꞌe yitini tetehei ŋaiye lenge mitiŋ yaŋaꞌe Got. Taꞌe luku pe, lenge jetalah uku yanange wusyep yurume yukoh yirise luku. Kom Jisas ŋanange na, “Ŋup ende ka ot pe, ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme liki ŋaiye tukwini yip yetekeꞌe pe, lenge wachaih se ka yute yuluwau lalme. Yukur ŋeser ende ka tikir e unuh ŋeser ende, pakai supule.” \p \v 7 Tinge yisilihme Jisas na, “Jetmam, tumboi yukur ŋai uku ka ot, topoꞌe ya metekeꞌe wutuꞌ mune no, ka pasam poi nange ŋup uku si nat sehei?” \v 8 Jisas nungwis lenge na, “Ŋoihme ŋaiye lenge miyeꞌ syeꞌ se ka yuta homboꞌe yeh yip. Miyeꞌ wula wula se ka yut pe, ka yininge na, ‘Hai, tukwini ŋup kin. Ŋam Miyeꞌ alaŋatme tikin Got ihei!’ Kom yukur pa junde tinge, na pakai. \v 9 Ŋupe ŋaiye pa yusyunde wondoh topoꞌe wachaih embere ka tuhur kekep eꞌe pe, yukur pa hiꞌjirnge, na pakai. Ŋai uku ka ot yer, kom ŋup yuwo teter.” \v 10 Pe kin plihe ŋanange na, “Lenge miyeꞌ tuweinge moi sambe ende ka yurmbe topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge moi sambe ŋoinde. Topoꞌe kantri ende ka yurmbe topoꞌe kantri ende. \v 11 Yoime ŋembere ka tuhur, ŋasarp nimbot embere ka ongombe lenge miyeꞌ tuweinge, topoꞌe wahriꞌ epwa pupwa ŋembere ka sisil elꞌe elꞌe ende yumbune lenge miyeꞌ tuweinge. Lenge miyeꞌ tuweinge se ka yetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe nange ka ende tinge ŋaiye ka hiꞌjirnge, topoꞌe ka yetekeꞌe wutuꞌ supule ŋambaran ka si unuh ŋaitem hlaꞌ. \p \v 12 Yer ŋendehei ŋaiye ŋaiꞌe ŋaiꞌe taꞌe luku ka ot pe, lenge wachaih ka syep yurpe yip, topoꞌe ka yumbe yip yende yumbune. Pe ka yember yip yi yoto yukoh jahilyeh ŋaiye pa jin wusyep, topoꞌe ka yember yip yil mwahupwaiꞌe, topoꞌe ka yember yip pa jin wusyep yil ŋembep lenge miyeꞌ ondoh, topoꞌe lenge miyeꞌ mbep lenge gavman titinge haiten. Tehei kin ŋaiye yip pa yambaꞌe hwap uku ki taꞌe leꞌe na, yip jande ŋam. \v 13-15 \x - \xo 21.13-15 \xt Luk 12.11-12\x*Kom ŋupe ŋaiye hwap uku ka ot pe, yukur pa ŋoihyeryembe wula wula, topoꞌe pa yahaiꞌe yaŋah ŋaiye pa jin wusyep. Detale, ma se yul yip wusyep topoꞌe sande tekeꞌe bwore ŋaiye pa yininge wusyep no, yukur lenge wachaih ka se yengelyembe yip, pakai. Taꞌe luku pe, ŋup uku ki bwore ŋaiye pa yininge wusyep bwore me ŋam, ŋaiye ŋam Miyeꞌ nalaŋatme tikin Got. \p \v 16-17 O ŋup uku pe, mitiŋ lalme se ka jirnge yip. Lenge yai mam, toꞌ tatai, bamtihei ilyeh yip topoꞌe lenge ŋimei yip, se ka yember yip yil syep lenge miyeꞌ ondoh no, ka yumb yip syeꞌ pe, pa yule. Tehei kin taꞌe leꞌe na, yip jande ŋam. \v 18 Kom yukur ka yende yumbune laip bwore yip ŋaiye sai nye nyermbe, pakai supule. \v 19 Taꞌe luku pe, pa jin bongole no, pa yambaꞌe laip bwore ŋaiye pa yurp nye nyermbe.” \s1 Jisas nanange ŋaiye Jerusalem ka pupwa \r (Mat 24.15-21, Mak 13.14-19) \p \v 20 “Ŋupe ŋaiye pa yetekeꞌe lenge miyeꞌ wondoh ka yute yoyorꞌme Jerusalem pe, yip pa sisyeme nange sehei ka yende yumbune Jerusalem pupwa supule. \v 21 Taꞌe luku pe, lahmende yip ŋaiye yarp ya yoto Jerusalem pa tus jirnge yusme moi uku, topoꞌe lahmende ŋaiye yarp ya yoto provins Judia pa jirnge yi yunuh hwate, topoꞌe lahmende ŋaiye yarp yal moi bwahe, yukur pa plihe yi yoto moi Jerusalem, na pakai. \v 22 \x - \xo 21.22 \xt Hos 9.7\x*Detale, ŋup uku pe, ŋup tikin Got ŋaiye ka tungwisme wachaih tuꞌe ŋaiye wusyep tikin Got si ŋanange. \v 23-24 Pe ka nihe supule me lenge tuweinge ŋaiye talahe, topoꞌe ka nihme lenge tuweinge ŋaiye yengeꞌe talah wimbe. Detale, ka nihme tinge ŋaiye ka jirnge tupwaihme nihe syohe luku. Pe lenge haiten syeꞌ se ka yenge ŋim yongomb lenge miyeꞌ tuweinge, topoꞌe ka syep yurpe lenge yenge yil kantri tinge yember yi yoto mwahupwaiꞌe. Taꞌe luku pe, nihe syohe luku ka aparaꞌe provins Judia lalme leꞌe no, ŋoihmbwaip nihe tikin Got ka si lenge miyeꞌ tuweinge Juta lalme. Pe Got se ka osme lenge haiten uku ka yende yumbune Jerusalem yi tutume ŋup tikin ŋaiye kin si nalaŋatme.” \s1 Yende miꞌmiꞌ ŋaiye Miyeꞌ Mise ka ot \r (Mat 24.29-31, Mak 13.24-27) \p \v 25 \x - \xo 21.25 \xt Ais 13.10, Ese 32.7, Jol 2.31, Rev 6.12-13\x*Jisas neŋelꞌe ŋanange wusyep na, “Wutuꞌ supule se ka bunjenge ŋau, wundehei topoꞌe nowas ka ŋoinde tikin. Pe na gah kekep, moiye moiye lalme se ka ŋoihyeryembe wula wula, topoꞌe ka hiꞌjirnge ŋupe ŋaiye ka yisyunde yetekeꞌe ŋoloh pinip kotou behembuhu nalꞌe nalꞌe embere sekete. \v 26 Lenge mitiŋ ŋoiheryembe wula wula me ŋaimune ŋaiye ka ot kekep eꞌe pe, ka hiꞌjirnge ŋembere sekete, topoꞌe ŋembep tinge ka talalai. Detale, ŋau, wundehei, nowas topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye sai nanah moihlaꞌ pe, ka blohemblohe lalme. \v 27 \x - \xo 21.27 \xt Dan 7.13, Rev 1.7\x*Dindiꞌ ŋup uku pe, lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp kekep se ka yetekeꞌe ŋam, Talah tikin Miyeꞌ ma mut topoꞌe bongol, topoꞌe yirise supule mute gwin munuh mwahit hlaꞌ. \v 28 Ŋupe ŋaiye ŋaiꞌe ŋaiꞌe taꞌe luku ka tus pe, yip pa tuhur jin yahraꞌe ŋondoh bep yi yunuh hlaꞌ. Detale, ŋupe ŋaiye Got ka ungwisme yip si nat sehei.” \s1 Yip pa yambaꞌe sisyeme yilme lou fik \r (Mat 24.32-35, Mak 13.28-31) \p \v 29 Miꞌe pe, Jisas ŋana lenge wusyep tapimbilme ende na, “Ŋoiheryembe lou herkep mip\f + \fr 21.29 \ft Luk nainge lou fik, kom poi member lou herkep mip.\f* topoꞌe lou lalme. \v 30 Ŋupe ŋaiye yip pa yetekeꞌe herkep mip ka owoh tup ambaran pe, yip pa sisyeme nange ŋau wa si. \v 31 Pe ka ŋahilyeh tuꞌe ŋupe ŋaiye pa yetekeꞌ hwap embere luku ka si kekep eꞌe pe, yip pa sisyeme nange ŋup si nat sihei ŋaiye Got ka embepteme lenge miyeꞌ tuweinge kin e oto lemame kitikin. \v 32 Ŋam mana yip bwore mise, yip miyeꞌ tuweinge ŋaiye tukwini yarp eꞌe yukur pa lalme yule, pakai. Syeꞌ teter pa yurp pe, pa yetekeꞌe ka yende yumbune Jerusalem yer ti, pa yule. \v 33 Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme nanah hlaꞌ topoꞌe gah kekep ka miꞌe, kom wusyep ŋam yukur ka miꞌe, pakai. \p \v 34 Yip ŋoihme! Yukur pa hetehetur yende bwiliꞌe bwulaꞌe, yonoꞌe pinip bongol yende kwite kwote, topoꞌe ŋoiheryembe wula wula me ŋaiꞌe ŋaiꞌe kekep eꞌe, na pakai. Detale, ŋup uku se ka ot nilyehe si tuꞌe ŋaiye ŋombor esep ŋotohote yip. \v 35 Pe ka otme lenge miyeꞌ tuweinge lalme moiye moiye kekep eꞌe. \v 36 Taꞌe luku pe, nyermbe nyermbe yende miꞌmiꞌ yurp jeteme ŋam, topoꞌe pa yisilihme Got ŋaiye ka ende bongolme yip no, pa yikirh mane luku ŋaiye ka tus, topoꞌe pa jin bongole yil ŋembep Talah tikin Miyeꞌ.” \p \v 37-38 \x - \xo 21.37-38 \xt Luk 19.47\x*Ŋup ilyeh ilyeh ŋundu hondonge pe, mitiŋ lalme sungul ya yoto yukoh yirise nange ka yisyunde wusyep ŋaiye Jisas nalaŋatme. Kin de wah uku ŋau ilyehme, kut ŋup pe, ki na tas nal Hwate Olip ŋanange wusyep topoꞌme Got. \c 22 \s1 Judas nupwaiꞌe wusyep topoꞌe lenge pris ŋaiye ka angange Jisas el syep tinge \r (Mat 26.1-5,14-16, Mak 14.1-2,10-11, Jon 11.45-53) \p \v 1 \x - \xo 22.1 \xt Kis 12.1-27\x*Ŋup si nat sihei ŋaiye lenge Juta ka yende ŋai embere ŋaiye tinge jalme Pasova no, ka yono kakah ŋaiye yis pakai. \v 2 Pe lenge pris ondoh topoꞌme lenge jetmam tikin wusyep erŋeme yekepe yaŋah ŋaiye ka yonombe Jisas tise. Detale, tinge hiꞌjarnge lenge miyeꞌ tuweinge. \v 3-4 Pe Satan gahanahme Judas Iskariot, jetalah ende tikin Jisas pe, kin na netekeꞌe lenge pris ondoh, topoꞌe lenge kokorohtup ŋaiye yembepeteme yukoh yirise. Pe tinge jahilyeh yanange wusyep yekepe yaŋah ŋaiye Judas ka ember Jisas el syep tinge. \v 5 Taꞌe luku pe, tinge chuchukwarme wusyep kin pe, tinge yotop kin taname ŋaiye ka yaŋaꞌe wuhyau. \v 6 Pe Judas heꞌme wusyep tinge pe, kin ŋoiheryembe yaŋah ŋaiye ka ember Jisas el syep tinge tisme lenge miyeꞌ tuweinge no, yukur ka yetekeꞌe. \s1 Jisas ŋende miꞌmiꞌ ŋaiye ka ono ŋai Pasova \r (Mat 26.17-25, Mak 14.12-21, Jon 13.21-30) \p \v 7 Ŋupe ŋaiye ŋup embere si nat ŋaiye lenge Juta ka yende kakah ŋaiye yis pakai, topoꞌe ka yongombe worsip umbwahe tikin Pasova yende ofa pe, \v 8 Jisas nember Pita hindi Jon yal nange ka yende miꞌmiꞌ ŋai Pasova ŋaiye ka yono. \v 9 Kom tinge hindi yisilihme Jisas na, “O ni ŋasande ya mende miꞌmiꞌ murp pa?” \v 10 Pe ki ŋana lenge na, “Ŋupe ŋaiye pa yi yoto Jerusalem pe, pa tetembuhu topoꞌe miyeꞌ ende ŋaiye nikirh pinip nat. Pe pa junde kin yi yoto yokoh ŋaiye kin nal pe, \v 11 pa yinime yai yokoh uku na, ‘O jetmam Jisas da isilih nin na, yokoh dou ende ŋaiye mitiŋ ka yurp sai ya? Ki ŋasande nange ka ote orp ono ŋai Pasova topoꞌe poi, jetalah kin.’ \v 12 Miꞌe pe, miyeꞌ uku ka asam yip dou embere ende nanah hlaꞌ ŋaiye tinge si yende miꞌmiꞌ ŋaiꞌe ŋaiꞌe taꞌe hendeinge maha ŋai ŋanar pe, pa yi yende miꞌmiꞌ me ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ya mono ŋai.” \v 13 Miꞌe pe, tinge hindi yal yetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe gande taꞌe ŋaiye Jisas si ŋana lenge. Taꞌe luku pe, tinge yende miꞌmiꞌ me ŋai Pasova. \s1 Jisas ŋono ŋai yuwo kin topoꞌme lenge jetalah kin \r (Mat 26.26-30, Mak 14.22-26, 1Ko 11.23-25) \p \v 14 Ŋup tikin ŋaiye ka yono ŋai nat pe, Jisas topoꞌe lenge jetalah kin ya yarp yoyorꞌme hendeinge.\fig Ŋupe ŋaiye lenge Juta yono ŋai pe, tinge yate melseh yaŋgam yonyorꞌme hendeinge.|src="LB00320B.tif" size="span" ref="22.14" \fig* \v 15 Pe ki ŋana lenge na, “O ŋam masande tikin ŋaiye ma mono ŋai Pasova leꞌe motop yip yer ti, ma mambaꞌe nihe syohe. \v 16 Detale, yukur ma plihe mono ŋai Pasova mi tutume ŋaiye tehei mise tikin Pasova ka tus halhale me lemame tikin Got.” \v 17 Pe Jisas nambaꞌe yokoh pinip pe, ki ŋanange wusyep hriphrip me Got me pinip wain uku. Miꞌe pe, ki ŋanange na, “Yambaꞌe yokoh pinip eꞌe pe, pa yonoꞌe tutume yip lalme. \v 18 Kom ŋam mana yip, yukur ma plihe monoꞌe pinip wain mi tutume ŋaiye lemame tikin Got ka ot.” \p \v 19 Pe kin nambaꞌe kakah ende pe, kin ŋanange wusyep hriphrip me Got me kakah uku. Miꞌe pe, kin noworꞌe nangange lenge pe, ki ŋana lenge na, “Leꞌe ki taꞌe wahriꞌ ŋam ŋaiye ŋam yal yip no, ka ungwisme yip. Yambaꞌe yono. Pe ŋupe ŋaiye pa yende tuꞌe leꞌe pe, pa plihe ŋoiheryembe ŋam.” \v 20 \x - \xo 22.20 \xt Jer 31.31-34\x*Tinge yono ŋai miꞌe pe, kin plihe nambaꞌe yokoh pinip wain nangange lenge pe, ki ŋana lenge na, “Got si nupwaiꞌe kontrak ambaran nange ka ungwisme miyeꞌ tuweinge kitikin. Topoꞌe Got si nupwaiꞌe wusyep ŋaiye wim ŋam ka tus me yip lalme. \v 21 \x - \xo 22.21 \xt Sng 41.9\x*Kom miyeꞌ ŋaiye ka ember ŋam el syep lenge wachaih pe, kin narp hendeinge ŋono ŋai topoꞌe ŋam. \v 22 Ŋam, Talah tikin Miyeꞌ, ma mule tuꞌe ŋaiye Got si nalaŋatme, kom miyeꞌ ŋaiye ka ember ŋam el syep lenge wachaih pe, ka pupwa supulme kin!” \v 23 Miꞌe pe, lenge jetalah sisilih yale yat titinge tongonose ŋaiye lahmende ka ende ŋai uku. \s1 Lenge jetalah tingilyeꞌ nange lahmende kin ŋondoh me tinge \p \v 24 \x - \xo 22.24 \xt Mat 18.1, Mak 9.34, Luk 9.46\x*Lenge jetalah tikin Jisas tingilyeꞌ wusyep yale yat tititinge ŋaiye lahmende kin ŋondoh me tinge. \v 25 Kom Jisas ŋana lenge na, “Lenge miyeꞌ ondoh haiten jate bip yahraꞌe naŋ tinge nange tinge bongol. Pe tinge yasande ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka jil lenge nange tinge miyeꞌ ŋaiye yungwis lenge miyeꞌ tuweinge. \v 26 \x - \xo 22.26 \xt Mat 20.25-27, 23.11, Mak 9.35, 10.42-44\x*Kom yukur pa ŋoihyeryembe tuꞌe liki, na pakai. O lahmende ŋaiye ka tule kitikin tuꞌe ŋaiye toꞌ narp tuwihme tatai kin, topoꞌe miyeꞌ wah pakaiye pe, kin ka tuhur tuꞌe miyeꞌ ondoh ende. \v 27 \x - \xo 22.27 \xt Jon 13.12-15\x*O ŋoihyeryembe miyeꞌ hoi, miyeꞌ ondoh topoꞌe miyeꞌ wah kin. Lahmende tinge hindi kin miyeꞌ bwore nengelyembe ŋoinde? Miyeꞌ ondoh uku ŋaiye narp hendeinge ŋono ŋai, lakai miyeꞌ wah ŋaiye naŋaꞌe ŋai me kin? Ŋam sisyeme, yip ŋoihyeryembe nange miyeꞌ ondoh uku, kom ŋam miyeꞌ ŋoinde tikin. Ŋam mate marp topoꞌe yip taꞌe miyeꞌ wah ende. \p \v 28 Somohonme ŋaiye ŋendeheiyeh na tatame tukwini leꞌe pe, yip yotop ŋam yarp, topoꞌe yetekeꞌe mane ŋaiye ŋam mikirh. \v 29 Kom tukwini ŋam malaŋatme yip ŋaiye pa yembepeteme lenge miyeꞌ tuweinge taꞌe ŋaiye Got si nalaŋatme ŋam nange ma membepteme lenge miyeꞌ tuweinge kin tuꞌe kiŋ. \v 30 \x - \xo 22.30 \xt Mat 19.28\x*Taꞌe luku pe, yip pa yono ŋai topoꞌe yonoꞌe pinip yurp hendeinge ŋam yi yoto lemame ŋam. Topoꞌe pa yurp luh tuꞌe ŋaiye lenge kiŋ pe, pa yembepeteme bamtihei 12 lenge Israel tuꞌe ŋaiye miyeꞌ iyarꞌe tinge.” \s1 Jisas ŋanange nange Pita ka inise naŋ kin \r (Mat 26.31-35, Mak 14.27-31, Jon 13.36-38) \p \v 31 Jisas ŋaname Pita na, “O Saimon, Saimon, Satan si ŋisilihme Got nange tatame ŋaiye ka ondolꞌme yip lalme. Pe ŋondolꞌme luku ka tuꞌe ŋaiye lenge miyeꞌ yendederme peperiyeh kakah no, yohe wenge hoporonge pupwa wal, kut ŋesep bwore na gah ŋanar. \v 32 Kom Saimon, ŋam si misilihme Got ŋaiye ŋoihmbwaip nin ka teŋeime ŋam bongole si no, yukur na talai, pakai. Kom ŋupe ŋaiye nin plihe nambaꞌe ŋoihmbwaip bwore no, na plihe otme ŋam pe, na se gin bongole, topoꞌe na ende bongolme lenge toꞌ tatai nin.” \v 33 Pita nungwisme Jisas na, “Lahmborenge, ŋam mende miꞌmiꞌ marp ŋaiye ma mil mwahupwaiꞌe topoꞌe nin pe, ma mule topoꞌe nin kili!” \v 34 Kom Jisas ŋaname Pita na, “O Pita, ŋam mana nin, tukwini ŋup eꞌe, teter ŋaiye tuwet yukur nenger pe, nin na inise naŋ ŋam ni hun nange nin yukur sisyeme ŋam.” \s1 Jisas ŋana lenge jetalah kin nange ka yende miꞌmiꞌ ŋaiye hwap ka ot \p \v 35 \x - \xo 22.35 \xt Mat 10.9-10, Mak 6.8-9, Luk 9.3, 10.4\x*Pe Jisas ŋisilih lenge jetalah kin na, “Somohonme, ŋupe ŋaiye ŋam member yip mal ŋaiye pa yende wah ŋam pe, ŋam mana yip nange yukur pa yenge ŋaiꞌe ŋaiꞌe syep taꞌe wuhyau, tem sorh, topoꞌe ŋihip hiꞌ, na pakai. O ŋup uku pe, yip seheiꞌme ŋainde, lakai pakai?” Tinge yungwisme kin na, “Pakai. Poi tatame ŋaiꞌe ŋaiꞌe kuli.” \v 36 Jisas si sisyeme nange mane embere se ka otme tinge. Taꞌe luku pe, kin ŋana lenge na, “Kom tukwini leꞌe, lahmende yip ŋaiye nember tem sorh, lakai wuhyau syeꞌ ŋanar pe, se ka enge topoꞌe kin el. Topoꞌe lahmende ŋaiye ŋim pakai pe, ka ende windau me temhroŋ sokoloh kin ti, ka ambaꞌe wuhyau pe, ka iche wuhyau ambaꞌe ŋim ŋombor ende. \v 37 \x - \xo 22.37 \xt Ais 53.12\x*Detale, wusyep ende ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange na, ‘Lenge mitiŋ se ka yende yumbune kin tuꞌe ŋaiye miyeꞌ pupwa ŋaiye ŋoworꞌe wusyep erŋeme.’ Ŋam mana yip, wusyep uku nalaŋatme ŋam pe, sihei sihei se ka teŋei esep.” \v 38 Lenge jetalah yaname na, “O Lahmborenge, ŋim ŋombor hoi eꞌe ŋanar ihi.” Kin nungwisme tinge ŋanange na, “Wusyep iki sikei taꞌe lono.” \s1 Jisas ŋisilihme Got narp nanah Hwate Olip \r (Mat 26.36-46, Mak 14.32-42) \p \v 39 Jisas plihe tas nasme moi Jerusalem nal Hwate Olip taꞌe ŋaiye ŋup ilyeh ilyeh ki ŋende pe, lenge jetalah kin jande kin yal. \v 40 Ŋupe ŋaiye tinge ya jere luh uku pe, ki ŋana lenge na, “Yisilihme Got ti, ka ende bongolme yip, topoꞌe yukur ka enge yip e oto ŋondolꞌme ŋaiye nihe supule.” \v 41 Miꞌe pe, kin nasme tinge nal sikirp wohe taꞌe ŋaiye 30 mita pe, ki ŋasarꞌe ŋimbep ŋisilihme Yai Got. \v 42 Ki ŋaname na, “Yai, ŋaiye ni sande pe, ambaꞌe nihe syohe embere luku ŋaiye ma mambaꞌe pe, enge upwaihme ŋam. Kom ende ŋaimune tuꞌe ŋaiye ni ŋasande, kut yukur na ende tuꞌe ŋaiye ŋam masande, na pakai.” \v 43 Nilyehe sai walip hlaꞌ ende nate gah ŋende bongolme kin. \v 44 O ŋoihmbwaip Jisas kin mane ŋembere sekete me nihe syohe ŋembere ŋaiye ka ambaꞌe. Taꞌe luku pe, ki ŋende wah ŋisilihme Got ŋembere bongol sekete nal pe, ŋaisingihnim tas taꞌe ŋaiye wim pe, ki bormbor na gah kekep. \p \v 45 Ŋupe ŋaiye ki ŋanange wusyep topoꞌme Got miꞌe pe, ki plihe nal luh ŋaiye lenge jetalah kin yarp pe, ki ŋetekeꞌ lenge ta, tinge si yate posoh. Detale, ŋoihmbwaip tinge mane ŋembere sekete pe, wahriꞌ tinge si ŋataiꞌ. \v 46 Pe Jisas ŋana lenge na, “Detale ti yip yate posoh? Tuhur yisilihme Got ŋaiye ka ende bongolme yip, topoꞌe yukur ka enge yip e oto ŋondolꞌme ŋaiye nihe supule.” \s1 Lenge wachaih syep yarpe Jisas \r (Mat 26.47-56, Mak 14.43-50, Jon 18.3-11) \p \v 47 Jisas teter ŋanange wusyep nal lenge jetalah kin pe, Judas, jetalah tikin Jisas ende, neleŋeime lenge wachaih wondoh embere yate jereme tinge. Pe Judas nal siheime Jisas ŋaiye ka irirme kin no, ka sisyeme nange kin miyeꞌ ilyeh ŋaiye ka yurpe loko. \v 48 Kom Jisas ŋaname kin na, “Judas, nin nat ta irirme ŋam nange na alaŋatme ŋam no, na ember ŋam, Talah tikin Miyeꞌ el syep lenge wachaih lakai?” \v 49 Ŋupe ŋaiye lenge jetalah kin yetekeꞌe ŋaimune ŋaiye ka ot me kin pe, tinge yisilihme na, “Lahmborenge, ya menge ŋim ŋombor poi mongomb lenge, lakai pakai?” \p \v 50 Kom jetalah kin ende nenge ŋim ŋombor ŋotombo ŋeleꞌe mungwim non miyeꞌ wah ende tikin pris ondoh. \v 51 Jisas ŋana lenge na, “Sikei no! Pa yende tuꞌe liki, na pakai.” Miꞌe pe, ki ŋusuwaꞌe mungwim miyeꞌ wah uku pe, ki plihe bwore. \v 52 Lenge miyeꞌ uku ŋaiye yata yurpe Jisas pe, tinge lenge pris ondoh, lenge kokorohtup ŋaiye yembepeteme yukoh yirise, topoꞌe lenge bwore bworenge titinge lenge Juta. Pe Jisas ŋana lenge na, “Detaꞌe lai ti yip yenge ŋim ŋombor topoꞌe lou yat taꞌe ŋaiye ŋam miyeꞌ pupwa ŋaiye gwinyenme gavman? \v 53 \x - \xo 22.53 \xt Luk 19.47, 21.37\x*Misei, somohon, ŋup ilyeh ilyeh ŋam motop yip marp halhale ma moto yukoh yirise. Pe detaꞌe lai ti yip yukur syep yarpe ŋam ŋup uku? Kom leꞌe ŋup yip tip, ŋup yepelmbe ŋaiye miyeꞌ pupwa ŋende wah kin.” \s1 Pita ŋanange kin yukur sisyeme Jisas \r (Mat 26.57-58,69-75, Mak 14.53-54,66-72, Jon 18.12-18,25-27) \p \v 54 Tinge syep yarpe Jisas pe, tinge yenge kin yal yokoh embere tikin pris ondoh. Pe Pita gande tinge nal, kom kin teter nat sikirp wohme tinge. \v 55 O ŋupe ŋaiye tinge ya yoto lem meleꞌe ŋaiye ŋoyorꞌme yokoh uku pe, lenge kokorohtup jasar nih. Pe Pita ŋotop lenge mitiŋ syeꞌ yarp me nih. \v 56 O ŋupe ŋaiye nih naŋarꞌe bepmohro Pita pe, tuwei wah ende titinge wetekeꞌe Pita pe, ti wusukumbe kin dilndil sai. Pe ti wanange na, “Miyeꞌ iki, kin topoꞌe somohonme narp topoꞌme Jisas.” \v 57 Kom Pita ŋanange na, “Amai, ŋam yukur sisyeme kin, pakai.” \v 58 Tinge yarp sikirp pe, miyeꞌ ende plihe ŋetekeꞌe Pita pe, ki ŋaname Pita na, “Hai! Nin iki, nin miyeꞌ ende ŋaiye somohonme narp topoꞌe Jisas kili.” Kom Pita nungwisme wusyep kin na, “Homboꞌe. Ŋam pakai.” \v 59 Tinge ter yarp sikirp gwaingwai taꞌe ŋaiye aua ŋilyeh pe, miyeꞌ ende plihe ŋende wah ŋana ŋanange ŋanar na, “Hai, ŋam si sisyeme nange miyeꞌ iki, kin somohonme narp topoꞌme Jisas. Detale, tinge hindi hoime miyeꞌ tikin Galili distrik.” \v 60 Kom Pita ŋaname na, “Homboꞌe. Ŋam yukur sisyeme wusyep ŋaiye nin nange liki!” Dindiꞌ ŋupe ŋaiye Pita teter ŋanange wusyep uku gan pe, tuwet nenger. \v 61 Miꞌe pe, Lahmborenge bunjenge bep dilndilme Pita sai pe, Pita plihe ŋoih bwarme wusyep ŋaiye somohonme Jisas ŋaname kin na, “Dindiꞌ ŋup uku pe, teter ŋaiye tuwet yukur nenger pe, na inise naŋ ŋam ni hun nange nin yukur sisyeme ŋam.” \v 62 Miꞌe pe, Pita na tas wicherꞌ pe, ki buhu tangar gah ŋilil embere sekete ŋaiye kin si ŋinise naŋ tikin Jisas. \s1 Jisas gan wusyep nal sisinge woroh lenge Juta \r (Mat 26.59-68, Mak 14.55-65, Jon 18.19-24) \p \v 63-64 O ŋup uku pe, lenge kokorohtup yanange wusyep pupwa yende wime Jisas, topoꞌe yerŋeme ŋaiyuwat yal tatme ŋembep kin ti, tinge yonombe kin. Pe tinge yisilih na, “Ŋaiye nin profet mise pe, ni te ini poi na, lahmende yambe.” \v 65 Pe tinge jonombaiꞌe kin pupwa supule. \p \v 66 Nyermbe hondonge pe, lenge sisinge woroh lenge Juta taꞌe ŋaiye bwore bworenge tinge, lenge pris ondoh, topoꞌ lenge jetmam tikin wusyep erŋeme yate jahilyeh. Pe lenge kokorohtup tikin yukoh yirise yarpe Jisas yenge yal ŋaiye ka gin wusyep el ŋembep tinge.\fig Lenge miyeꞌ ondoh lenge pris yineiꞌe Jisas|alt="size 1/3" src="CN01815B.tif" size="span" ref="22.66" \fig* \v 67 Pe tinge yaname Jisas na, “Te ini poi, nin Krais, Miyeꞌ alaŋatme tikin Got, lakai.” Kom Jisas plihe nungwisme wusyep tinge na, “Ŋaiye ma mini yip pe, yukur pa se yenerme wusyep ŋam. \v 68 Topoꞌe ŋam sisyeme, ŋaiye ma misilihme yip wusyep ende pe, yukur pa plihe yungwisme wusyep ŋam, pakai. (Taꞌe luku pe, yukur ma plihe mungwisme wusyep yip.)\f + \fr 22.68 \ft Wusyep eꞌe poi mainge ŋaiye ka gondoume halhale.\f* \v 69 Kom dindiꞌ ŋup eꞌe nenge nal pe, ŋam Talah tikin Miyeꞌ, ma murp syep non tikin Got ŋaiye bongol sekete.” \p \v 70 Pe tinge lalme yaname na, “Nin Talah tikin Got, lakai pakai?” Jisas plihe ŋana lenge na, “Liki si yip yanange kili.” \v 71 Tinge yanange na, “Ya plihe gurunguru mekepe ti, yukur wusyep uku sai tase. Kin si ŋana poi nal halhale. Taꞌe luku pe, kin si ŋineiꞌe kitikin kili.” \c 23 \s1 Jisas gan wusyep nal ŋembep tikin Pailat \r (Mat 27.1-2,11-14, Mak 15.1-5, Jon 18.28-38) \p \v 1-2 Lenge sisinge woroh rar tahar pe, tinge yenge Jisas yalme miyeꞌ ŋembep Pailat ŋaiye ka yiniꞌe kin. Tinge yaname Pailat taꞌe leꞌe na, “Poi metekeꞌe miyeꞌ eꞌe ŋende wah ŋende yumbune ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge poi pe, ki ŋasambe lenge ŋahwikin pupwa, topoꞌe ki ŋana lenge ŋaiye yukur ka yiche wuhyau takis yilme gavman Rom. Pe kin topoꞌe ŋana lenge nange kin Krais, Miyeꞌ alaŋatme tikin Got, topoꞌe kin kiŋ ende.” \v 3 Taꞌe luku pe, Pailat ŋisilihme Jisas na, “O nin kiŋ lenge Juta lakai?” Pe Jisas nungwisme wusyep na, “Hei, taꞌe ŋaiye nin si nanange kili.” \v 4 Pe Pailat ŋana lenge pris ondoh topoꞌe lenge mitiŋ lalme luku na, “Ŋam yukur metekeꞌe ŋainde pupwa ŋaiye ki ŋende no, kin si ŋoworꞌe wusyep erŋeme ende, pakai.” \v 5 Kom tinge plihe yiniꞌe kin bongol sekete yanange na, “Kin nalꞌe nalꞌe nato Judia lalme nalaŋatme wusyep nal lenge miyeꞌ tuweinge poi ŋaiye ka yende wachaihme gavman yip. O somohon ŋendeheiyeh kin ŋende wah uku narp Galili nate gere leꞌe topoꞌe.” \s1 Pailat nember Jisas nalme kiŋ Herot \p \v 6 Ŋupe ŋaiye Pailat ŋasande nange Jisas nase Galili nat pe, ki ŋisilih lenge na, “O miyeꞌ eꞌe, kin miyeꞌ tikin Galili lakai?” \v 7 Pe tinge yangange na, “Hei, kin miyeꞌ tikin Galili kuli!” O ŋup uku pe, kiŋ Herot si nate narp Jerusalem. Taꞌe luku pe, Pailat nember Jisas nalme kin. Detale, lenge miyeꞌ tuweinge titinge Galili distrik yarp tuwihme syep kiŋ Herot. \v 8 Ŋupe ŋaiye Herot ŋetekeꞌe Jisas pe, kin hriphrip embere sekete. Tehei kin taꞌe leꞌe, somohon somohonme kin si ŋasande wusyep me naŋ Jisas, kom yukur kin ŋetekeꞌe kin, pakai. Pe kin ŋoiheryembe nange ka etekeꞌe Jisas ka ende mirakel ende. \v 9 Taꞌe luku pe, Herot ŋisilihme Jisas wusyep wula wula, kom Jisas yukur nungwisme wusyep ende, pakai. \v 10 O lenge pris ondoh topoꞌe lenge jetmam tikin wusyep erŋeme ŋaiye jan sehei uku, yiniꞌe Jisas bongol sekete nange ki ŋende pupwa. \v 11 Herot topoꞌe lenge miyeꞌ wondoh kin yanange wusyep pupwa yende wime Jisas topoꞌe jonombaiꞌe kin. Miꞌe pe, tinge jahme temhroŋ sokoloh ŋaiye miꞌ supule taꞌe kiŋ pe, tinge yember kin plihe yalme Pailat. \v 12 Somohonme kiŋ Herot topoꞌe Pailat tinge hindi wachaih, kom ŋupe ŋaiye tinge hindi yember Jisas yale yat gan wusyep pe, tinge hindi taꞌe ŋaiye ŋimei. \s1 Tinge taname nange ka yonombe Jisas \r (Mat 27.15-26, Mak 15.6-15, Jon 18.38–19.16) \p \v 13-14 Pailat gal lenge pris ondoh, lenge miyeꞌ mbep lenge Juta, topoꞌe lenge mitiŋ syeꞌ yate jah ilyeh pe, ki ŋana lenge na, “Yip yenge miyeꞌ eꞌe yatme ŋam pe, yip yanange ki ŋasambe lenge miyeꞌ tuweinge ŋahwikin pupwa ŋaiye ka yende wachaihme gavman poi Rom. Tukwini ŋam si miyarꞌe kin gwan ŋembep yip lalme, kom ŋam yukur metekeꞌe moworme ŋainde pupwa ŋaiye kin ŋende no, yip yiniꞌe kin, pakai. \v 15 Herot si ŋiyarꞌe kin, kom kin yukur ŋetekeꞌe pupwa ende pe, kin plihe nember kin natme poi. Taꞌe luku pe, ŋam ŋoihmeryembe nange miyeꞌ eꞌe yukur ŋende ŋainde pupwa ti, ma monombe ka ole. \v 16 Kom ma mini lenge miyeꞌ wondoh ŋam ŋaiye ka yenge mwah jute kin miꞌe pe, ka el. Ka tuꞌe loko.” \v 17 (Wahtaipe taipe nato ŋup tikin Pasova pe, lenge gavman yasme miyeꞌ ŋilyeh ŋaiye narp mwahupwaiꞌe nal hlaininge.)\f + \fr 23.17 \ft Tup Luk syeꞌ yukur yember ves 17 ya yoto wusyep meleꞌe, pakai.\f* \p \v 18 Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme tambah yal hlaꞌ yanange na, “Onombe miyeꞌ iki ka ole, kut poi masande na ember Barabas ka el hlaininge.” \v 19 O Barabas kin miyeꞌ ende ŋaiye tinge yiniꞌe kin nange somohonme kin nal yerme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende wachaih ya yoto Jerusalem, topoꞌe kin ŋonombe miyeꞌ ende no, kin nule. Taꞌe pe, tinge si yember kin ya yoto mwahupwaiꞌe pe, kin narp neseperhme ŋup tikin ŋaiye ka yonombe ka ole. \v 20 Kom Pailat ŋasande ka ember Jisas ka el hlaininge. Taꞌe luku pe, kin plihe gal lenge miyeꞌ tuweinge yat pe, ki ŋana lenge wusyep ŋahilyeh taꞌe ŋaiye sikei ki ŋanange. \v 21 Kom tinge plihe bemberer yat na, “Uluwei kin el loutungwarmbe! Uluwei kin el loutungwarmbe!” \v 22 Pailat si ŋana lenge ni hoi nal ko, leꞌe ni hun kin pe, kin plihe ŋana lenge na, “Kin de ŋaimune pupwa? Ŋam yukur metekeꞌe pupwa ŋaiye kin de no, ma muluwei kin mil loutungwarmbe! Ŋam masande ŋaiye ma menge mwah gute kin miꞌe pe, ma member kin ka el hlaininge. Taꞌe loko.” \v 23-24 Kom tinge tahar tambah yal hlaꞌ yana yanange na, “Uluwei Jisas el loutungwarmbe.” Taꞌe luku pe, Pailat si ŋoih min me wusyep ŋaiye tinge yana yanange pe, kin ŋende gande ŋoihmbwaip tinge. \v 25 Taꞌe pe, kin nember Jisas nal syep tinge ŋaiye ka yende tuꞌe ŋasande tinge, kut kin nasme Barabas, miyeꞌ ŋaiye somohon narp mwahupwaiꞌe neseperhme ŋaiye ka yonombe pe, kin nal hlaininge. \s1 Tinge yuluwei Jisas yal loutungwarmbe \r (Mat 27.32-44, Mak 15.21-32, Jon 19.17-27) \p \v 26 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ wondoh Rom yenge kin yal pe, tinge ya titinihme Saimon, miyeꞌ tikin moi Sairini ende. Pe kin nase moi kin plihe nato Jerusalem, kom tinge yetekeꞌe pe, tinge yututusme kin ŋaiye ka ikirh loutungwarmbe Jisas gunde kin.\fig Tinge yututusme Saimon ŋaiye ka ikirh loutungwarmbe Jisas|src="WA03924b.tif" size="span" copy="UBS" ref="23.26" \fig* \v 27 Miyeꞌ tuweinge wondoh embere jande kin pe, lenge tuweinge syeꞌ ŋaiye yal bumbumbe me tinge, ŋoihginirme kin, topoꞌe tinge yilil embere sekete. \v 28 Kom Jisas bunjenge ŋana lenge na, “Yip lahtuweinge Jerusalem, yukur pa yilil me ŋam, na pakai. Kut pa yilil me yip tip topoꞌe talah yip. \v 29 Detale, mindemboi ŋup ende ka ot ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka yininge na, ‘Lenge tuweinge ŋaiye talah pakai, topoꞌe lenge tuweinge ŋaiye yukur yaraꞌe talah pe, yip pa hriphrip lalme.’ Tehei kin taꞌe leꞌe, tinge ka jirnge ŋaiye talah tinge ka yambaꞌe nihe syohe topoꞌe. \v 30 \x - \xo 23.30 \xt Hos 10.8, Rev 6.16\x*Dindiꞌ ŋup uku pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka yambaꞌe nihe syohe pupwa pe, tinge se ka yisyunde ŋaiye hwate ka kotou ongombe lenge no, ka yule hwihwaiye, topoꞌe hwate ka kotou guh tutme no, ka enge lenge tupwaihme nihe syohe luku. \v 31 Kom ŋaiye tukwini tinge yende wachaih pupwa luku yatme ŋam, miyeꞌ ŋaiye yukur ŋende pupwa pe, pa ŋoihyeryembe wachaih embere ŋaiye mindemboi ka otme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende pupwa. Ka ŋembere sekete ko.” \p \v 32 Pe tinge yenge miyeꞌ hoi ŋaiye somohon yende pupwa yala yuluwei tinge hindi topoꞌe Jisas yil loutungwarmbe. \v 33 Ŋupe ŋaiye tinge ya jere kekep ŋaiye tinge jalme Ŋondoh Lupu pe, tinge yuluwei Jisas topoꞌe miyeꞌ pupwa hoi uku. Ŋoinde teŋei nal syep non Jisas, kut ŋoinde teŋei nal syep yaŋgam kin. \v 34 \x - \xo 23.34 \xt Sng 22.18\x*Miꞌe pe, lenge miyeꞌ wondoh jate tup hun me hihyilih Jisas ŋaiye ka tuhur me miyeꞌ ende no, ka enge kin. Pe Jisas galme Yai Got ŋanange na, “Yai, osme pupwa tinge. Tinge jinjame ŋaimune ŋaiye tukwini tinge yende me ŋam.” \p \v 35 \x - \xo 23.35 \xt Sng 22.7\x*Miyeꞌ tuweinge lalme jan bep sai me Jisas, topoꞌe lenge miyeꞌ mbep lenge Juta yanange wusyep pupwa yende wime kin taꞌe leꞌe na, “Nin si nungwisme lenge mitiŋ syeꞌ. Taꞌe luku pe, ŋaiye nin Krais, Miyeꞌ alaŋatme tikin Got pe, na nungwisme nitei!” \v 36 \x - \xo 23.36 \xt Sng 69.21\x*Lenge miyeꞌ wondoh topoꞌe yende wime kin, topoꞌe tinge yaŋaꞌe pinip wain telei ŋaiye si ŋenyene. \v 37 Pe tinge yaname na, “Ŋaiye nin kiŋ bwore mise lenge Juta pe, ungwisme nitei!” \v 38 Pe tinge yendere bambalau malaih ya yanah loutungwarmbe ŋaiye kin teŋei pe, tinge yainge wusyep taꞌe na, ‘Leꞌe kiŋ lenge Juta.’ \p \v 39 O miyeꞌ pupwa ende ŋaiye teŋei nal loutungwarmbe topoꞌe Jisas ŋaname wusyep hiꞌe nalme Jisas na, “Hai, nin Krais, Miyeꞌ alaŋatme tikin Got lakai? Ungwisme nitei no, na ungwisme poi topoꞌe.” \v 40 Kom miyeꞌ pupwa ŋoinde plihe ŋihyele kin ŋaname na, “Nin hiꞌgarnge Got, lakai pakai? Nihe syohe ŋaiye poi berei mambaꞌe pe, ki ŋahilyeh taꞌe kin. \v 41 Bwore mise, poi berei mambaꞌe nihe syohe gwande pupwa ŋaiye poi mende. Kut kin pakai. Yukur ki ŋende ŋainde pupwa, pakai.” \v 42 Miꞌe pe, ki ŋaname Jisas na, “Ŋupe ŋaiye na e oto lemame nin no, na tuhur kiŋ pe, na ŋoiheryembe ŋam.” \v 43 Pe Jisas ŋaname kin na, “Bwore mise, tukwini nin na orp topoꞌme ŋam e unuh Moi Yilihe.” \s1 Jisas nule \r (Mat 27.45-56, Mak 15.33-41, Jon 19.28-30) \p \v 44-45 \x - \xo 23.44-45 \xt Kis 26.31-33\x*Ŋau ŋanar bumbumbe, kom ki ŋup yepelmbe supule ŋaparaꞌe kekep lalme na tatame ŋau nambaꞌe hun. Topoꞌe ŋaiyuwat ŋaiye teŋei tatme ŋahwikin ŋaiye ka yi yoto yukoh yirise pe, kin nowor gah sai bumbe (nange kin de yaŋah ŋaiye miyeꞌ tuweinge ka yi yoto ŋembep tikin Got).\f + \fr 23.44-45 \ft Wusyep eꞌe poi mainge ŋaiye ka gondoume halhale.\f* \v 46 \x - \xo 23.46 \xt Sng 31.5\x*Pe Jisas gal marnge na hlaꞌ ŋanange na, “Yai, ŋam member yipihinge ŋam mal syep nin.” Ŋupe ŋaiye ki ŋanange taꞌe luku miꞌe pe, kin nule. \v 47 Miꞌe pe, miyeꞌ ondoh uku ŋaiye ŋembepteme lenge miyeꞌ wondoh 100 ŋetekeꞌe ŋaimun ŋaiye ŋende me Jisas pe, ki ŋahraꞌe naŋ tikin Got ŋanange na, “Bwore mise, miyeꞌ eꞌe yukur ŋende pupwa ende, pakai. Kin miyeꞌ bwore bwarme.” \v 48 Ŋupe ŋaiye lenge mitiŋ ŋaiye jahilyeh jan uku yetekeꞌe ŋaimun ŋaiye ŋende me Jisas pe, tinge lalme syep yendere ŋoihmbwaip tinge ŋoihginirme kin pe, tinge plihe yal moi tinge. \v 49 \x - \xo 23.49 \xt Luk 8.2-3\x*Kom lahmende ŋaiye sisyeme kin, topoꞌe lenge tuweinge ŋaiye somohon jande kin yase Galili yat pe, tinge teter jan yal wohe bep sai me ŋai uku. \s1 Tinge yinise Jisas ya yoto ŋeser map \r (Mat 27.57-61, Mak 15.42-47, Jon 19.38-42) \p \v 50-51 Miꞌe pe, miyeꞌ ende titinge moi Arimatea nato Judia, naŋ kin Josep, kin narp Jerusalem ŋup uku. Pe kin miyeꞌ sisinge woroh ende titinge Juta, kom kin yukur top lenge nupwaiꞌe wusyep ŋaiye ka yonombe Jisas, pakai. Kin miyeꞌ bwore bwarme, topoꞌe kin narp neseperhme Miyeꞌ alaŋatme tikin Got ŋaiye ka ot embepeteme lemame tikin Got. \v 52 Pe kin nalme Pailat ŋisilihme kin ŋaiye ka ambaꞌe wahriꞌ Jisas. \v 53 Taꞌe luku pe, lenge mitiŋ syeꞌ yungwisme kin yambaꞌe wahriꞌ Jisas yenge jah pe, tinge yupwaiꞌe wahriꞌ kin topoꞌe ŋaiyuwat ende pe, tinge yenge ya yonorh ya yoto ŋeser map ambaran ŋaiye somohon yukur tinge yonorh miyeꞌ yule ende, pakai. \v 54 O ŋup uku pe, ŋup titinge lenge Juta yende miꞌmiꞌ me Sabat ŋaiye ka tuhur nyermbe. \p \v 55 Pe lenge tuweinge syeꞌ ŋaiye somohon yotop Jisas yase Galili yat pe, tinge yotop Josep yal ŋeser map ŋaiye ka yetekeꞌe ka yonorh wahriꞌ Jisas yi yoto ka tihiꞌ. \v 56 \x - \xo 23.56 \xt Kis 20.10, Lo 5.14\x*Miꞌe pe, tinge plihe yal moi tinge nange ka yende miꞌmiꞌ me pinip winyeꞌ ŋaiye naihe sengehrepe no, ka plihe yut yihyete wahriꞌ Jisas. Kom ŋau si miꞌe pe, ŋup tikin Sabat si nat sihei. Taꞌe luku pe, yukur tinge plihe ya yende wah uku, pakai. Pe tinge yambaꞌe yohe jande wusyep erŋeme ŋanange nange tinge yukur tatame ka yende wah yi yoto ŋup tikin Sabat, pakai. \c 24 \s1 Jisas plihe tahar \r (Mat 28.1-10, Mak 16.1-8, Jon 20.1-10) \p \v 1 Sande hondo hondonge pe, lenge tuweinge luku plihe tahar yenge pinip winyeꞌ uku ŋaiye tinge si yende miꞌmiꞌ pe, tinge yala yil ŋeser map ŋaiye wahriꞌ Jisas tahaiꞌ. \v 2 Ŋupe ŋaiye tinge ya jere luku pe, tinge yetekeꞌe ŋeser si tenenem nal nupwaihme ŋeser map. \v 3 Taꞌe luku pe, tinge ya yoto, kom yukur tinge yetekeꞌe wahriꞌ Lahmborenge Jisas, pakai. \v 4 Pe tinge ŋoihyeryembe wula wula me ŋaimun ŋaiye ŋende me wahriꞌ Jisas jan pe, nilyehe sai miyeꞌ hoi ŋaiye dendeꞌ hihyilih wukau wukauwe taꞌe ŋaiye plai gah yate jan siheime tinge. \v 5 Taꞌe luku pe, lenge tuweinge luku hiꞌjarnge embere sekete pe, tinge doundou jan bepmohro na gah kekep. Pe lenge walip hlaꞌ hoi uku yana lenge na, “Detaꞌe lai ti yip yat luh lenge miyeꞌ yule yekepe miyeꞌ ŋaiye narp laip? \v 6 \x - \xo 24.6 \xt Mat 16.21, 17.22-23, 20.18-19, Mak 8.31, 9.31, 10.33-34, Luk 9.22, 18.31-33\x*Kin yukur ŋanar eꞌe, kin si tahar miꞌe. Yip si ŋoihsipe wusyep ŋaiye somohonme ki ŋana yip ŋanar Galili lakai? \v 7 Kin ŋana yip na, ‘Ka yember Talah tikin Miyeꞌ yilme lenge miyeꞌ pupwa pe, se ka yonombe kin no, ka yuluwei kin yil loutungwarmbe no, ka ole. Kom ŋup hun kin pe, ka plihe tuhur.’” \v 8 Taꞌe luku pe, lenge tuweinge plihe ŋoih bwar wusyep mune ŋaiye somohonme Jisas ŋana lenge. \p \v 9 Ŋupe ŋaiye lenge tuweinge luku plihe yasme ŋeser map pe, tinge ya yana lenge jetalah 11 tikin Jisas, topoꞌe lenge lahmende ŋaiye jande Jisas me ŋaimune ŋaiye si tinge yetekeꞌe. \v 10 O lenge tuweinge luku ŋaiye si ya yana lenge jetalah tikin Jisas pe, naŋ tinge Maria ŋaiye moi ti Makdala, Johana topoꞌe Maria, mam tikin Jems, yotop lenge tuweinge syeꞌ. \v 11 Kom lenge jetalah tikin Jisas yukur tenerme wusyep lenge tuweinge nange bwore mise. Tinge yanange nange pupwa luh paka pakaiye. \v 12 Kom Pita tahar pe, ki gertetenge nal ŋeser map. Pe kin gan ŋeser map geih gah bep nato pe, ki ŋetekeꞌe ŋaiyuwat ŋaiye somohonme tinge yupwaiꞌe wahriꞌ Jisas ŋilyehme ŋanar. Pe ki bunjenge plihe nal moi ŋoiheryembe wula wula me ŋaimune ŋaiye si ŋende me wahriꞌ Jisas. \s1 Miyeꞌ hoi yetekeꞌe Jisas yanar yaŋah ŋaiye nal moi Emeus \r (Mak 16.12-13) \p \v 13 Dindiꞌ ŋup uku pe, lenge jetalah hoi tikin Jisas yala yil moi Emeus ŋaiye sai taꞌe ŋaiye 11 kilomita wohme Jerusalem. \v 14 Tinge hindi yanange wusyep tuwase yal yaŋah me ŋaimune ŋaiye tinge si yende me Jisas. \v 15 O ŋupe ŋaiye tinge hindi yanange wusyep uku yal pe, Jisas nat siheime tinge hindi pe, kin ŋotop lenge nal. \v 16 Tinge hindi yetekeꞌe kin, kom tinge yukur sisyeme nange kin Jisas, pakai. Ki taꞌe ŋaiye Got si tatme ŋembep ŋaiye ka yetekeꞌe kin yoworme. \v 17 Miꞌe pe, Jisas ŋana lenge hindi na, “Liki yip hindi yende wah yana yanange ŋaimun tuwase?” Pe lenge miyeꞌ hoi uku ŋoihmbwaip tinge hindi mane supule pe, tinge hindi dire jan. \v 18 Pe miyeꞌ ŋoinde, naŋ kin Kliopas, plihe ŋisilihme Jisas na, “Hai, taꞌe nin miyeꞌ esep ilyeh Jerusalem ŋaiye yukur sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye misei somohon ŋende sai eꞌe, lakai pakai?” \p \v 19 Jisas ŋisilih lenge hindi na, “Ŋaimune?” Tinge hindi yaname na, “Poi manange wusyep me Jisas, miyeꞌ tikin Nasaret. Kin profet ende ŋaiye somohonme Got hriphrip me kin no, kin naŋaꞌe kin bongol ŋaiye ka iche wusyep, topoꞌe kin ŋende mirakel wula wula. Taꞌe luku pe, lenge mitiŋ lalme, tinge hriphrip me kin. \v 20 Kom lenge pris ondoh topoꞌe lenge sisinge woroh yenge kin yalme Pailat pe, tinge yiniꞌe kin pe, tinge yuluwei kin yil loutungwarmbe no, kin nule. \v 21 Pe poi ŋoihmeryembe nange kin Miyeꞌ alaŋatme luku ŋaiye ka ote ungwis poi Israel no, ya murp hlaininge. Kom tinge si yonombe kin ŋup hoi nal ko, o leꞌe pe, hun kin no. \v 22-23 Pe tukwini hondonge leꞌe, lenge tuweinge syeꞌ ŋaiye tinge topoꞌe jande kin, tinge yenge wusyep yat ŋaiye ŋende poi gunguru plai embere sekete. Tinge yal ŋeser map ŋaiye somohon wahriꞌ Jisas tahaiꞌ, kom tinge yukur yetekeꞌe wahriꞌ kin ŋanar uku, pakai. Pe tinge yate yana poi jetalah me ŋai uku, topoꞌe ŋaiye tinge si yetekeꞌ walip hlaꞌ yate yana lenge nange Jisas si tahar narp. \v 24 Taꞌe luku pe, lenge mitiŋ poi syeꞌ plihe yal ŋeser map, kom tinge topoꞌe yukur yetekeꞌe wahriꞌ Jisas, pakai. Ki sai ŋahilyeh taꞌe ŋaiye lenge tuweinge si yanange.” \p \v 25 Pe Jisas ŋana lenge na, “Ŋoihmbwaip yip tutuhe, topoꞌe ŋoiheryembe yip seheiꞌe pe, kin gwaingwaiye ŋaiye pa yenerme wusyep ŋaiye somohonme lenge profet yainge sai tup. \v 26 Tinge si yanange nange Miyeꞌ alaŋatme, Krais, se ka ambaꞌe nihe syohe luku yer ti, ka ambaꞌe luh yirise kitikin.” \v 27 Miꞌe pe, Jisas ŋaname tinge hindi ŋanange ŋoworꞌe ŋember wusyep ŋendehei Moses, topoꞌe lenge profet lalme ŋaiye sai noto Tup tikin Got. Pe ki ŋasambe lenge wusyep uku ŋaiye lenge profet si yainge me kitikin, topoꞌe ŋaimune ŋaiye ka ende me kin. \v 28 Ŋupe ŋaiye tinge ya jere siheime moi Emeus pe, Jisas nikilꞌe nala el. \v 29 Kom tinge hindi yaname na, “Ŋau si da miꞌe. Sihei ka ŋup nom, ote orp topoꞌme poi.” Taꞌe luku pe, kin na top lenge narp. \v 30 Ŋupe ŋaiye Jisas ŋotop lenge narp hendeinge ŋaiye ka yono ŋai pe, kin nambaꞌe kakah ende ŋanange wusyep hriphrip me Got me kakah uku. Miꞌe pe, kin ŋoworꞌe nangange lenge ŋaiye ka yono. \v 31 Nilyehe sai, tinge yetekeꞌe yoworme nange kin Jisas pe, ki bilyeu talai ko. \v 32 Miꞌe pe, tinge hindi yanange wusyep yale yat titinge na, “Sikeime ŋaiye kin ŋanange wusyep tuwase ŋotop poi nat yaŋah no, kin nesembele wusyep tehei ŋaiye sai nato Tup tikin Got pe, wusyep kin bongol sekete, topoꞌe ŋotohote ŋoihmbwaip poi kili.” \p \v 33 Miꞌe pe, nilyehe sai tinge hindi plihe yal Jerusalem pe, tinge yetekeꞌe lenge jetalah 11 tikin Jisas jahilyeh yarp uku topoꞌe lenge miyeꞌ syeꞌ. \v 34 O lenge mitiŋ ŋaiye si jahilyeh yarp uku yanange na, “Bwore mise, Lahmborenge si tahar narp kili! Detale, sikeime kin si ŋasambe kitikin nalme Saimon.” \v 35 Miꞌe pe, lenge jetalah hoi uku topoꞌe yana lenge ŋaimune ŋaiye si ŋende me tinge ŋanar yaŋah, topoꞌe ŋupe ŋaiye Jisas ŋoworꞌe kakah nangange lenge pe, tinge yetekeꞌe yoworme nange kin Jisas. \s1 Jisas plihe natme lenge jetalah kin \r (Mat 28.16-20, Mak 16.14-18, Jon 20.19-23) \p \v 36 Teter ŋaiye lenge jetalah yana yanange wusyep me ŋai uku pe, nilyehe sai Jisas nate gan bumbe me tinge. Pe ki ŋanange na, “Ŋoihmbwaip ŋumwaiye tikin Got ka si topoꞌme yip lalme.” \v 37 Kom tinge gunguru plai topoꞌe hiꞌjarnge embere sekete. Detale, tinge ŋoihyeryembe nange tinge si yetekeꞌe mai yipihinge ende. \v 38 Kom Jisas ŋana lenge na, “Detale lai ti yip gunguru plai, topoꞌe ŋoihyeryembe wula wula me ŋaimune ŋaiye yip yetekeꞌe no, yip hiꞌjarnge? \v 39 Bep yute yetekeꞌe wutuꞌ sehau ŋaiye sai ŋihip syep ŋam eꞌe. Ŋam ŋilyeh liꞌ ehei! O lenge yipihinge yukur yambaꞌe wahriꞌ taꞌe ŋaiye miyeꞌ, pakai. Kom pa yute yusuwaꞌe ŋam ti, pa sisyeme nange ŋam miyeꞌ mise.” \v 40 Ŋupe ŋaiye Jisas ŋana lenge wusyep uku pe, kin nasambe lenge ŋihip syep kin. \v 41 Pe tinge hriphrip embere sekete, kom tinge teter ŋoihyeryembe wula wula topoꞌe ŋoihmbwaip hoi hoi. Taꞌe luku pe, Jisas da asamb lenge nange kin miyeꞌ mise. Taꞌe pe, kin ŋisilih lenge na, “O ŋai syeꞌ ŋanar ŋaiye ma mono, lakai pakai?” \v 42-43 Pe tinge yaŋaꞌe ŋuyoꞌ buyende ende pe, kin nambaꞌe ŋono gah ŋembep tinge lalme. \p \v 44 Miꞌe pe, ki ŋana lenge na, “Ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ŋaiye misei, somohon ŋende me ŋam pe, kin gande wusyep ŋaiye somohonme ŋam mana yip ŋupe ŋaiye ŋam teter motop yip marp. Ŋam si mana yip nange ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme se ka tus gunde wusyep erŋeme tikin Moses, wusyep lenge profet, topoꞌe tup Wenersep ŋaiye sai nato Tup tikin Got.” \v 45 Miꞌe pe, Jisas nangange lenge ŋoihmbwaip ŋaiye ka sisyeme gondoume wusyep tehei ŋaiye wusyep tikin Got. \v 46 Pe ki ŋana lenge na, “Wusyep tikin Got ŋaiye somohonme tinge yainge nange mindemboi Miyeꞌ alaŋatme tikin Got, Krais, ka ambaꞌe nihe syohe no, ka ole. Kom ŋup hun kin pe, ka plihe tuhur orp. \v 47 Topoꞌe tinge yainge nange ka yambaꞌe bongol ŋam ti, ka yininge yalaŋatme wusyep ŋam ŋaiye mitiŋ ka yimbilme ŋoihmbwaip yusme pupwa ŋoihmbwaip tinge ti, Got se osme pupwa tinge. Ŋendehei kin pe, ka yininge wusyep ŋam yinir Jerusalem yer ti, ka yilꞌe yilꞌe kekep lalme yininge wusyep. \v 48 Taꞌe luku pe, ŋam member yip mal ŋaiye pa yil la yini lenge mitiŋ me ŋaimune ŋaiye yip si yasande yetekeꞌe. \v 49 \x - \xo 24.49 \xt Apo 1.4\x*Kom teter pa yurp yoto Jerusalem yeseperhme Yohe Yirise ŋaiye Yai si nupwaiꞌe wusyep nange ka ember kin ote guh no, ka ende bongolme yip.” \s1 Jisas plihe nanah moihlaꞌ \r (Mak 16.19-20, Apo 1.9-12) \p \v 50 \x - \xo 24.50 \xt Apo 1.9-11\x*Miꞌe pe, kin nenge lenge tas nasme Jerusalem pe, tinge yal siheime moi Betani. Ŋupe ŋaiye tinge ya jere luh uku pe, kin nikil syep nanah tinge pe, kin nisilihme Got ŋaiye ka uruꞌe bwore kin ote guhme tinge. \v 51 Teter kin ŋanange wusyep uku gan pe, Got nambaꞌe kin nasme tinge nenge nanah moihlaꞌ. \v 52 Taꞌe luku pe, tinge yirisukwarme kin miꞌe pe, tinge plihe yal Jerusalem, topoꞌe hriphrip embere sekete papararme tinge. \v 53 Pe ŋup ilyeh ilyeh tinge ya yoto yukoh yirise yanange wusyep yahraꞌe naŋ tikin Got.