\id JHN - Urat NT (PNGBTA); Hilkka Arminen (SIL Advisor); 27-NOV-2015 \h JON \toc3 Jon \toc2 Jon \toc1 Wusyep bwore tikin Jon \mt2 Wusyep bwore tikin \mt1 Jon \c 1 \s1 Talah tikin Got kin wusyep tehei ŋaiye laip \q1 \v 1 Ŋendeheiyeh kin ŋaiye Got yukur ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme pe, \q1 Wusyep si narp yer. \q1 Kin narp topoꞌe Got, topoꞌe kin ŋahilyeh taꞌe Got. \q1 \v 2 Somoho somohonme ŋaiye ŋendeheiyeh kin pe, \q1 Wusyep kin narp topoꞌe Got. \q1 \v 3 Pe Got ŋaname Wusyep ŋaiye ka ende ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme pe, kin ŋende. \q1 Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye nate sai pe, \q1 yukur kin nat yaŋah ŋoinde nate sai, pakai. \q1 \v 4 Wusyep uku kin tehei ŋaiye laip, \q1 topoꞌe laip uku kin yirise ŋaiye naŋarꞌe nal lenge miyeꞌ tuweinge lalme. \q1 \v 5 Pe yirise luku kin naŋarꞌe nato yepelmbe pe, \q1 yepelmbe yukur tatame ka oipe yirise luku ŋaiye naŋarꞌe. \p \v 6 \x - \xo 1.6 \xt Mat 3.1, Mak 1.4, Luk 3.1-2\x*Got nember miyeꞌ ende nat, naŋ kin Jon. \v 7 Kin nat ŋaiye ka ininge alaŋatme wusyep me yirise luku el lenge miyeꞌ tuweinge no, ka yisyunde wusyep uku pe, ŋoihmbwaip tinge ka teŋeime wusyep uku. \v 8 Miyeꞌ uku pe, kin yukur yirise luku, pakai. Kin nat ŋaiye ka ininge alaŋatme wusyep me yirise luku. \q1 \v 9 Yirise leꞌe pe, kin yirise bwore mise ŋaiye si nate gah kekep pe, \q1 kin naŋarꞌe gah lenge miyeꞌ tuweinge lalme. \q1 \v 10 Wusyep si nate gah narp kekep. \q1 Got topoꞌe Wusyep ilyeh uku, tinge hindi yende kekep lalme, \q1 kom lenge miyeꞌ tuweinge gah kekep yukur yetekeꞌe yoworme kin. \q1 \v 11 Kin nate ŋoto kekep ŋaiye moi jeheinge kitikin, \q1 kom lenge moi ilyeh kin yukur hriphrip ŋaiye ka yurp topoꞌe kin. \q1 \v 12 O lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ hriphrip me kin, \q1 topoꞌe tinge yambaꞌe kin pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin. \q1 Taꞌe luku pe, kin nangange lenge luh ŋaiye ka yurp tuꞌe talah tikin Got. \q1 \v 13 Tinge yukur tahar talah tikin Got jande yaŋah lenge yai mam \q1 ŋaiye timbit yate yarp ilyeh no, yaraꞌ lenge, \q1 topoꞌe yukur gande ŋasande tikin miyeꞌ ŋaiye kekep, pakai. \q1 Kom Got ŋende lenge tahar ŋambaran pe, ka yurp tuꞌe talah kin. \q1 \v 14 Wusyep uku kin nat taꞌe miyeꞌ hiꞌ pe, kin narp topoꞌe poi. \q1 Ŋoih miꞌmiꞌ topoꞌe ŋoihmbwaip mise papararme kin. \q1 Poi si metekeꞌe yirise miꞌ kin. \q1 Yai naŋaꞌe wutuꞌ nalme Talah esep ilyeh uku ŋaiye kin nember nat. \p \v 15 Jon tambah nal hlaꞌ ŋanange wusyep me kin taꞌe leꞌe, “Kin miyeꞌ ilyeh uku ŋaiye somohon ŋam manange wusyep. Ŋam manange na, ‘Kin ka ot gunde ŋam, kom kin nengelyembe ŋam. Detale, kin somoho somohonme si narp yerme ŋam.’” \q1 \v 16 Ŋoih miꞌmiꞌ pe, kin paparar supulme miyeꞌ uku. \q1 Pe ŋaiye ŋoih miꞌmiꞌ kin uku pe, kin ŋende bworerme poi lalme. \q1 \v 17 Got naŋaꞌe wusyep erŋeme nalme syep Moses \q1 ŋaiye ka angange el lenge miyeꞌ tuweinge. \q1 Kom ŋaiye nato Jisas Krais pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme \q1 yambaꞌe ŋoih miꞌmiꞌ topoꞌe ŋoihmbwaip mise. \q1 \v 18 Yukur miyeꞌ lakai tuwei ende yetekeꞌe Got. \q1 Talah esep ilyeh tikin Got uku pe, kin Got pe, kin narp sehei me Yai. \q1 Taꞌe luku pe, kin ilyehe ŋaiye pasam poi Got. \s1 Jon tikin Baptais ŋanange nalaŋatme wusyep \r (Mat 3.1-12, Mak 1.7-8, Luk 3.15-17) \p \v 19 Lenge miyeꞌ embep tikin Juta yember lenge pris topoꞌ lenge Livai yasme Jerusalem yate yisilihme Jon na, “Nin lahmende liki?” \v 20 Jon yukur garnge ŋaiye ka ungwisme wusyep tinge. Kin ŋana lenge bwore bwarme na, “Ŋam yukur miyeꞌ ilyeh ŋaiye Got nalaŋatme nange ka ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge kin.” \v 21 \x - \xo 1.21 \xt Lo 18.15,18, Mal 4.5\x*Taꞌe luku pe, tinge yisilihme na, “Ŋaiye taꞌe liki pe, nin lahmende? Taꞌe nin Elaija lakai?” Jon nungwisme wusyep na, “Ŋam pakai.” Pe tinge yisilihme na, “Taꞌe nin profet ilyeh ŋaiye poi marp meseperhme lono?” Kin nungwisme wusyep tinge na, “Pakai.” \v 22 Taꞌe luku pe, tinge yisilihme na, “Ini poi ŋaiye nin lahmende. Poi ya plihe menge wusyep plihe mila mini lenge mitiŋ ŋaiye yember poi mat. O ŋaiye nin pe, ni ŋanange nin lahmende?” \v 23 \x - \xo 1.23 \xt Ais 40.3\x*Jon nungwisme wusyep tinge gande wusyep tikin profet Aisaia ŋaiye nainge na, “Ŋam wonge tikin miyeꞌ ende gal gal narp na tas moi gungurar ŋaiye miyeꞌ mitiŋ pakai. Yiche yihyete ŋahwikin ka yelme ŋaiye Lahmborenge ka ot.” \p \v 24 Lenge miyeꞌ syeꞌ uku pe, lenge Farisi yember lenge yat. \v 25 Pe tinge yate yisilihme Jon na, “Ŋaiye nin yukur miyeꞌ ilyeh ŋaiye Got nalaŋatme nange na ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge kitikin, topoꞌe nin yukur Elaija, lakai profet ende pe, detaꞌe lai ti nin gihyeꞌe pinip lenge miyeꞌ tuweinge?” \v 26 Jon nungwisme wusyep tinge na, “Ŋam gwihyeꞌe lenge pinip pakaiye. Kom miyeꞌ ende kin narp bumbe me yip pe, yukur yip sisyeme kin. \v 27 Kin miyeꞌ ilyeh uku ŋaiye nat gande ŋam. Kom ŋam yukur bwore tatame ŋaiye ma mesembele mwah ŋaiye ŋihip hiꞌ kin.” \v 28 Jon ŋotop lenge miyeꞌ uku ŋanange wusyep ŋanar moi Betani, nal ŋumburꞌe ŋaiye mih Jordan, luh moi ŋaiye Jon gihyeꞌe pinip lenge miyeꞌ tuweinge. \s1 Jisas kin Worsip Talah tikin Got \p \v 29 Nyermbe pe, Jon ŋetekeꞌe Jisas natme kin pe, Jon ŋanange na, “Yetekeꞌe! Kin Worsip Talah tikin Got, ŋaiye nongohe ŋoihmbwaip pupwa lenge miyeꞌ tuweinge tikin kekep! \v 30 Kin ŋilyeh eꞌe ŋaiye ŋam mende wah manange wusyep me kin na: miyeꞌ ende ka ot gunde ŋam, kom kin nengelyembe ŋam. Detale, kin somoho somohonme si narp yerme ŋam. \v 31 Somohon ŋam yukur sisyeme kin lahmende. Kom ŋam mate gwihyeꞌe pinip lenge miyeꞌ tuweinge Israel no, ka sisyeme ŋaiye kin lahmende.” \v 32 Jon ŋanange ŋoworꞌe ember na, “Ŋam metekeꞌe Yohe Yirise nase moihlaꞌ gah taꞌe jesumbihnip nate narp kin. \v 33 Teter ŋam jinjame nange kin miyeꞌ ilyeh uku. Kom somohon ŋupe ŋaiye Got nember ŋam mat ŋaiye ma gwihyeꞌe pinip lenge miyeꞌ tuweinge pe, kin ŋana ŋam taꞌe leꞌe, ‘Na etekeꞌe Yohe Yirise ka ote guh orp miyeꞌ ende pe, kin miyeꞌ ilyeh ŋaiye ka gihyeꞌe Yohe Yirise el lenge miyeꞌ tuweinge.’” \v 34 Jon ŋanange na, “Ŋam si metekeꞌe ŋai uku ŋaiye ŋende me Jisas pe, ŋam mana yip ŋaiye kin Talah tikin Got.” \s1 Ŋendeheiyeh ŋaiye Jisas nambaꞌ lenge jetalah \p \v 35 Nyermbe ŋaiye Jon gan uku pe, lenge jetalah kin hoi jan yotop kin. \v 36 O ŋupe ŋaiye kin ŋetekeꞌe Jisas nat nal pe, kin ŋanange na, “Yetekeꞌe! Luku Worsip Talah tikin Got.” \v 37 Lenge jetalah hoi tikin Jon yisande wusyep ŋaiye Jon ŋanange pe, tinge yal topoꞌe Jisas. \v 38 Jisas bunjenge ŋetekeꞌe tinge hindi ŋaiye jande kin yal pe, kin ŋisilih lenge na, “Yip hindi yahaiꞌe ŋaimune?” Tinge yungwisme wusyep kin na, “Jetmam, nin narp pa?” \v 39 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Yip yute yetekeꞌe.” Pe tinge yal topoꞌe kin ya yetekeꞌe luh moi ŋaiye kin narp pe, tinge yarp topoꞌe kin ŋaiye ŋau yungwiris yeh uku. Ki taꞌe ŋaiye ŋau ambaꞌe hoye hoye ŋaiye yungwiris. \v 40 Miyeꞌ ŋoinde ŋaiye tinge hindi hoime yisande wusyep Jon pe, naŋ kin Andru. Kin toꞌ tikin Saimon Pita. \v 41 Nilyehe sai, kin nal ŋetekeꞌe tatai kin Saimon pe, kin ŋaname na, “Poi si metekeꞌe Mesaia.” Naŋ tehei Mesaia pe, ki taꞌe leꞌe, Miyeꞌ ŋaiye Got nalaŋatme nange ka ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge kitikin. \v 42 Miꞌe pe, Andru nambaꞌe Saimon nenge nalme Jisas. Jisas ŋembep nal ŋusukumbe miꞌe pe, kin ŋaname na, “Nin Saimon, talah tikin Jon. Kom ma gwil naŋ nin Sipas.” Naŋ uku ki ŋahilyeh taꞌe Pita, topoꞌe naŋ tehei kin ŋeser. \s1 Jisas gal lenge Filip hindi Nataniel \p \v 43 Nyermbe pe, Jisas ŋoiheryembe ŋaiye ka el distrik Galili. Kin ŋetekeꞌe Filip pe, kin ŋaname na, “Ot topoꞌme ŋam!” \v 44 Filip kin miyeꞌ tikin moi embere Betsaida ŋaiye moi jeheinge tititinge Andru hindi Pita. \v 45 Filip nal ŋetekeꞌe Nataniel pe, kin ŋaname na, “Poi si metekeꞌe miyeꞌ ŋaiye Moses nainge wusyep me kin sai nato tup tikin wusyep erŋeme, topoꞌe lenge profet yainge wusyep me kin. Kin Jisas tikin moi embere Nasaret, topoꞌe kin talah Josep.” \v 46 Nataniel ŋanange na, “Ŋam sisyeme, yukur ŋainde bwore ka tuhur si oto Nasaret.” Pe Filip ŋaname na, “Ni ote etekeꞌe!” \p \v 47 Ŋupe ŋaiye Nataniel nate ŋetekeꞌe Jisas pe, Jisas ŋaname na, “Yetekeꞌe! Kin miyeꞌ Israel bwore mise. Yukur ŋainde pupwa homboꞌe sai nato kin.” \v 48 O Nataniel ŋisilihme Jisas na, “Nin sisyeme ŋam taꞌe lai?” Jisas nungwisme wusyep kin na, “Teter ŋaiye Filip yukur gal nin ŋaiye na ot pe, ŋam si metekeꞌ nin ŋaiye nin narp lou ŋip tuwihe.”\f + \fr 1.48 \ft Jon nainge lou fik, kom poi mainge lou ŋip.\f* \v 49 Nataniel nungwisme wusyep kin na, “Jetmam, nin talah tikin Got! Nin kiŋ titinge lenge Israel!” \v 50 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Ŋam mana nin nange ŋam metekeꞌ nin narp lou ŋip tuwihe pe, luku tehei ŋaiye ŋoihmbwaip nin teŋeime ŋam, lakai? Mindemboi na etekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe syeꞌ ki ŋembere nengelyembe leꞌe.” \v 51 \x - \xo 1.51 \xt Stt 28.12\x*Pe Jisas ŋana lenge na, “Ŋam mana yip bwore mise! Pa yetekeꞌe moihlaꞌ ka hohou si pe, lenge walip hlaꞌ tikin Got ka juh yunuh jin luh ŋaiye Talah tikin Miyeꞌ narp.” \c 2 \s1 Miyeꞌ ende dindiꞌ nato moi embere Kana \p \v 1 Ŋup hoi nal miꞌe pe, tinge yende ŋai embere ŋaiye dindiꞌ nal moi Kana nato distrik Galili. O mam Jisas warp topoꞌe pe, \v 2 tinge yisilihme Jisas topoꞌ lenge jetalah kin yate yarp yoto ŋai embere ŋaiye dindiꞌ. \v 3 Ŋupe ŋaiye tinge yangang lenge wain yal no, ki miꞌe pe, mam tikin Jisas waname kin na, “Tinge seheiꞌe wain.” \v 4 Jisas nungwisme wusyep mam kin na, “Nin yukur na ini ŋam ŋaimune ŋaiye ma mende. Ŋup ŋam teter ka ot.” \v 5 Taꞌe luku pe, mam Jisas wana lenge miyeꞌ wah na, “Yende ŋaimune junde ŋaiye kin ŋana yip.” \p \v 6 Lenge Juta jande wusyep erŋeme wula wula ŋaiye tangarh pinip. Taꞌe luku pe, nato yokoh uku marp ŋeser syepumbur ilyeh ŋaiye pinip sai nato ki tate. O pinip ŋaiye sai marp ŋeser ilyeh ilyeh uku ki tatame 100 lakai 120 lita.\fig Mirakel me pinip wain|src="CN01667B.tif" size="span" ref="2.6" \fig* \v 7 Jisas ŋana lenge miyeꞌ wah na, “Yuwilꞌe pinip yi juh marp lalme luku de ka paparar.” Tinge yuwilꞌe yal jah de pe, marp lalme luku paparar supule. \v 8 Miꞌe pe, ki ŋana lenge na, “Pa yele pinip syeꞌ pe, yenge yilme miyeꞌ ŋaiye bepeteme ŋai embere.” Taꞌe luku pe, tinge yambaꞌe pinip syeꞌ yenge me miyeꞌ uku yal. \v 9 Kin saipe pinip uku pe, ki si bunjenge nal taꞌe wain. Kom kin yukur sisyeme luh ŋaiye tinge yambaꞌe wain uku yenge yat. O lenge miyeꞌ wah ŋaiye si yuwilꞌe pinip uku tinge sisyeme. Taꞌe luku pe, miyeꞌ ŋaiye bepteme ŋai embere luku ŋaname miyeꞌ ŋaiye dindiꞌ na, \v 10 “Lenge miyeꞌ lalme, tinge yiyarꞌe wain bwore ŋaiye tinge yisande yer. O ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ si yonoꞌe pinip wain wula sekete miꞌe pe, tinge yiyarꞌe wain ŋaiye sikirp bwore hwalꞌe yangang lenge ŋaiye ka yonoꞌe. Kom ŋaiye nin pe, nin nupwaiꞌe wain bwore luku nember ŋanar nate tatame tukwini.” \p \v 11 Jisas ŋende mirakel ŋendehei kin uku ŋanar Kana nato distrik Galili. Ŋai uku ŋaiye kin ŋende pe, kin nasambe wutuꞌ embere topoꞌe bongol kitikin. Pe ŋoihmbwaip lenge jetalah teŋeime kin. \v 12 \x - \xo 2.12 \xt Mat 4.13\x*Miꞌe pe, Jisas topoꞌe mam kin, topoꞌe toꞌ yuwon, topoꞌe lenge jetalah kin yal Kaperneam pe, tinge yarp ŋup syeꞌ. \s1 Jisas ginyen lenge miyeꞌ ŋaiye yende windau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe yarp yoto yukoh yirise \r (Mat 21.12-13, Mak 11.15-17, Luk 19.45-46) \p \v 13 \x - \xo 2.13 \xt Kis 12.1-27\x*Sehei ŋaiye ŋup tikin Pasova pe, Jisas nal Jerusalem. \v 14 Nato lem meleꞌe ŋaiye yukoh yirise pe, kin ŋetekeꞌ lenge miyeꞌ syeꞌ yende windau me yowor kau, topoꞌe sipsip, topoꞌ lenge ŋinjet. Topoꞌe kin ŋetekeꞌe lenge miyeꞌ ŋaiye bunjenge wuhyau Rom yal wuhyau Juta yarp hendeinge.\f + \fr 2.14 \ft Lenge miyeꞌ uku yarp ŋaiye ka bunjenge wuhyau Rom yil wuhyau lenge Juta ŋaiye ka yiche wuhyau takis yil yukoh yirise.\f* \v 15 Kin nambaꞌe mwah hroꞌe pe, kin ŋende taꞌe winje pe, kin ginyen lenge sipsip, topoꞌe lenge yuwor kau tinge. Pe tinge yasme lem meleꞌe ŋaiye yukoh yirise yal. Topoꞌe Jisas nuwilꞌe hendeinge lenge miyeꞌ ŋaiye bunjenge wuhyau pe, ŋeser wuhyau tinge turuꞌ nalꞌe nalꞌe.\fig Jisas ginyen lenge miyeꞌ ŋaiye yende windau yarp yoto yukoh yirise.|src="CN01787B.tif" size="span" ref="2.15" \fig* \v 16 Topoꞌe kin ŋanange wusyep bongol nal me lenge miyeꞌ ŋaiye yende windau me ŋinjet sumbihnip na, “Yambaꞌe ŋinjet sumbihnip yip yenge yil tus. Yip yukur pa yende yukoh yirise Yai ŋam ka el tuꞌe ŋaiye yukoh windau!” \v 17 \x - \xo 2.17 \xt Sng 69.9\x*Lenge jetalah kin ŋoiheryembe yal wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋaiye ŋanange na, “Ŋam mende nihararme yukoh nin Got pe, ŋam mende wah nihe ŋaiye yukoh nin ka si bwore.” \p \v 18 Lenge miyeꞌ embep tikin Juta plihe yatme kin pe, tinge yisilihme kin na, “Na ende wah mune bongol pasam poi ŋaiye lahmende yale bongol ti, nin nate ŋende ŋai taꞌe liki?” \v 19 \x - \xo 2.19 \xt Mat 26.61, 27.40, Mak 14.58, 15.29\x*Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Yuluwau yukoh yirise leꞌe pe, ma plihe guhurꞌe moto ŋup hun.” \v 20 Tinge yisilihme kin na, “Nin tatame na plihe guhurꞌe yukoh yirise leꞌe oto ŋup hun? O ki nambaꞌ lenge wahtaip 46 supule ŋaiye lenge miyeꞌ juhurꞌe yukoh yirise leꞌe.” \v 21 Kom yukoh yirise ŋaiye Jisas ŋanange pe, kin ŋanange nalme wahriꞌ kitikin. \v 22 Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye Jisas plihe tahar nasme ŋeheh pe, lenge jetalah kin plihe ŋoiheryembe yal wusyep uku ŋaiye somohon kin ŋanange. Topoꞌe ŋoihmbwaip tinge teŋeime wusyep ŋaiye sai Tup tikin Got, topoꞌe wusyep ŋaiye Jisas ŋanange. \s1 Jisas si sisyeme ŋaimune ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ŋoiheryembe \p \v 23 Ŋup tikin Pasova pe, Jisas kin narp Jerusalem pe, lenge miyeꞌ tuweinge wula wula yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yalme kin. Detale, tinge yetekeꞌe mirakel ŋaiye kin ŋende. \v 24 Kom ŋoihmbwaip Jisas yukur sai me tinge. Detale, kin si sisyeme ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ lalme luku yukur teŋeime kin. \v 25 Jisas yukur seheiꞌe sande tekeꞌe no, miyeꞌ ende ka se inime sisyeme ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ ŋaiye ŋoiheryembe, pakai. Kitikin si sisyeme ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge ilyeh ilyeh. \c 3 \s1 Jisas ŋanange wusyep topoꞌe Nikodemus \p \v 1 Miyeꞌ embep ende Juta, naŋ kin Nikodemus pe, kin narp. Kin tikin Farisi. \v 2 O ŋaiye ŋup pe, miyeꞌ uku kin nate ŋetekeꞌe Jisas pe, kin ŋaname na, “Jetmam, poi sisyeme nange nin jetmam ende ŋaiye Got nember nin nat. Pe mirakel luku ŋaiye nin ŋende pe, ki pasam poi nange Got nember nin nat.” \v 3 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Ŋam mana nin bwore mise, ŋaiye miyeꞌ ende yukur plihe tahar ŋambaran pe, kin yukur tatame ka se etekeꞌe lemame tikin Got.” \v 4 Nikodemus nungwisme wusyep kin na, “Detaꞌe lai ŋaiye miyeꞌ si miyen miꞌe na ka plihe tuhur ŋambaran? Kin yukur tatame ŋaiye ka plihe el oto tihiꞌ tem ŋaiye mam kin no, ta plihe waraꞌe kin ni hoi!” \p \v 5 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Ŋam mana nin bwore mise. Ŋaiye miyeꞌ yukur tahar ŋambaran nato pinip, topoꞌe Yohe Yirise pe, kin yukur tatame ka se el oto lemame tikin Got. \v 6 Lenge yai mam yaraꞌ poi ŋaiye wahriꞌ sai. Kut Yipihinge bwore tikin Got ŋende yipihinge ŋaiye narp nato poi narp laip. \v 7 Nin yukur na se gunguru plaime wusyep ŋaiye ŋam mana nin, nange yip lalme pa plihe tuhur ŋambaran. \v 8 Yohe, ki supurꞌe nalꞌe nalꞌe taꞌe ŋaiye ŋasande kin. Ni ŋasande ŋaiye ki supurꞌe wahriꞌ, kom nin yukur sisyeme luh ŋaiye kin nat, topoꞌe kin nala el tuꞌe lai. Ki ŋahilyeh taꞌe mitiŋ ŋaiye si tahar ŋambaran yal yoto Yohe Yirise.” \v 9 Nikodemus ŋisilihme na, “Pe ŋai iki ka ot tuꞌe la?” \p \v 10 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Nin jetmam ende titinge Israel ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge Israel bep jahyanahme, kom nin yukur sisyeme wusyep eꞌe? \v 11 Ŋam mana nin bwore mise, poi manange wusyep me ŋaimune ŋaiye poi sisyeme, topoꞌe poi manange wusyep me ŋaimune ŋaiye poi metekeꞌe. Kom yip yukur yende miꞌmiꞌ ŋaiye pa yambaꞌe wusyep poi. \v 12 Ŋupe ŋaiye ŋam manange wusyep me ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye kekep eꞌe malme yip pe, ŋoihmbwaip yip yukur teŋeime ŋam. Ŋaiye taꞌe liki pe, ŋupe ŋaiye ma mininge wusyep me ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye moihlaꞌ milme yip pe, ŋoihmbwaip yip yukur ka se teŋeime wusyep uku. \v 13 Topoꞌe miyeꞌ ende yukur nanah moihlaꞌ, pakai. Talah tikin Miyeꞌ ilyeh nase moihlaꞌ nate gah kekep. \p \v 14 \x - \xo 3.14 \xt Nam 21.9\x*Somohon Moses ŋahraꞌe yipihinge hwaŋ ŋaiye kin nenge ŋeser bras ŋende pe, kin ŋupwaiꞌe nal lou ŋanar moi gungurar. Pe yaŋah ilyeh ŋaiye ka yahraꞌe Talah tikin Miyeꞌ. \v 15 Taꞌe luku pe, lenge mitiŋ lalme ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime ŋam pe, ka yambaꞌe laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe. \v 16 Got kin ŋende nihararme lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yarp kekep pe, kin nember Talah esep kin ilyeh uku nate gahme tinge. Pe lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin pe, yukur ka yule, pakai. Kut ka yambaꞌe laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe. \p \v 17 Got yukur nember Talah kin nate gah kekep ŋaiye ka orp tuꞌe miyeꞌ ŋaiye ŋiyarꞌe ŋaimune lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende, pakai. Kom kin nat ŋaiye ka ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge. \v 18 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip teŋeime Talah pe, yukur ka jin wusyep kot. Kut lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime kin pe, tinge ka jin wusyep kot pe, ka tumbe. Detale, ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime Talah esep ilyeh tikin Got. \v 19 Wusyep tehei ŋaiye kot lenge mitiŋ ŋaiye yarp kekep pe, ki taꞌe leꞌe: Yirise si nate gah kekep lalme, kom lenge miyeꞌ tuweinge yende nihararme yepelmbe supule. Kut tinge jarnge yirise. Detale, tinge miyeꞌ ŋaiye yende hwap. \v 20 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende hwap pe, tinge yende wachaihme yirise pe, yukur ka plihe yut yirise. Detale, tinge jarnge hwap tinge luku ka tus halhale. \v 21 Kut lahmende ŋaiye ŋende ŋaimune mise pe, tinge yisande ŋaiye yirise luku ka aŋarꞌe guh tinge. Topoꞌe luku ki sambe wah kin ŋaiye kin ŋende gande ŋasande tikin Got.” \s1 Jon tikin Baptais ŋanange ŋoworꞌe ember ŋaiye Jisas kin lahmende \p \v 22 Miꞌe pe, Jisas ŋotop lenge jetalah kin yal provins Judia. Kin narp ŋotop lenge miyeꞌ tuweinge ŋup syeꞌ gihyeꞌ lenge pinip. \v 23 Jon topoꞌe gihyeꞌ pinip lenge miyeꞌ tuweinge gan moi Ainon sehei me moi Salim. Detale, pinip wula sekete sai luh uku. Lenge miyeꞌ tuweinge yatme kin ŋaiye ka gihyeꞌ lenge pinip. \v 24 \x - \xo 3.24 \xt Mat 14.3, Mak 6.17, Luk 3.19-20\x*Ŋup uku pe, Jon yukur nato mwahupwaiꞌe. \v 25 Wusyep teketenge ende tahar bumbe me lenge jetalah tikin Jon topoꞌe miyeꞌ Juta ende. Tinge yanange teketenge wusyep ŋaiye yaŋah mune ŋaiye ka junde tungurh pinip no, ka tuhur bwore yil ŋembep tikin Got. \v 26 Lenge jetalah yalme Jon pe, tinge yaname na, “Jetmam, nin ŋoiheryembe miyeꞌ ŋaiye somohon kin narp topoꞌe nin nal umbur ŋaiye mih Jordan no, nin ŋanange nalaŋatme wusyep me kin? Miyeꞌ uku, tukwini kin gihyeꞌ pinip lenge miyeꞌ tuweinge pe, tinge lalme yalme kin.” \p \v 27 Jon nungwisme wusyep tinge na, “Ŋaiye Got yukur naŋaꞌe ŋainde me miyeꞌ ende pe, ka se ambaꞌe tuꞌe lai? \v 28 \x - \xo 3.28 \xt Jon 1.20\x*Yip iki, yip si yisande wusyep ŋam ŋaiye somohon ŋam mana yip: ŋam eꞌe yukur miyeꞌ ŋaiye Got nalaŋatme nange ma mungwisme lenge miyeꞌ tuweinge kin. Kom Got nember ŋam mat yerme kin. \v 29 Ŋaiye miyeꞌ ende ka enge tuwei pe, ti ta tuwei tikin miyeꞌ uku ŋaiye nenge ti. Pe miyeꞌ yaŋam kin gan hlaꞌ ŋember mungwim ŋasande wusyep ŋaiye miyeꞌ yaŋam kin si nenge tuwei pe, kin hriphrip ŋotop kin. Ŋahilyeh taꞌe tukwini leꞌe pe, hriphrip ki paparar nato ŋoihmbwaip ŋam. \v 30 Pe naŋ kin ka sisil ende embere unuh hlaꞌ, kut naŋ ŋam ka guh guh. \p \v 31 Miyeꞌ ŋaiye narp anah hlaꞌ no, kin nat pe, kin ŋembere sekete nengelyembe lalme. Lahmende ŋaiye tikin kekep eꞌe pe, kin ŋanange wusyep me ŋaiꞌe ŋaiꞌe tikin kekep eꞌe. Kom miyeꞌ ŋaiye nase moihlaꞌ nat pe, kin taharꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme. \v 32 Kin ŋanange nalaŋatme wusyep me ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye kin si ŋetekeꞌe, topoꞌe ŋasande. Kom lenge miyeꞌ tuweinge yukur yisande wusyep kin. \v 33 Lahmende ŋaiye ŋasande wusyep uku no, kin nambaꞌe nohor tahaiꞌ ŋoihmbwaip kin pe, ki sambe nange Got kin ŋanange wusyep mise. \v 34 Miyeꞌ ŋaiye Got nember nat pe, miyeꞌ uku ŋanange nalaŋatme wusyep Got. Detale, Got si nuwilꞌe Yohe Yirise nate gahanahme kin supule. \v 35 \x - \xo 3.35 \xt Mat 11.27, Luk 10.22\x*Yai ŋende nihararme Talah pe, kin naŋaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme nalme kin ŋaiye ka embepteme. \v 36 Lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip teŋeime Talah pe, ka ambaꞌe laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe. Kut lahmende ŋaiye nengelyembe wusyep Talah pe, yukur ka ambaꞌe laip bwore. Kom ka orp ŋaiye ka ambaꞌe ŋoihmbwaip nihe tikin Got.” \c 4 \s1 Jisas ŋanange wusyep topoꞌe tuwei Samaria \p \v 1 Lenge Farisi yisande wusyep ŋaiye Jisas gihyeꞌe pinip lenge miyeꞌ wula wula pe, lenge miyeꞌ uku tahar jetalah kin. Pe wutuꞌ tinge nengelyembe wutuꞌ lenge jetalah Jon. \v 2 Kom kitikin Jisas yukur gihyeꞌe pinip lenge miyeꞌ tuweinge luku. Lenge jetalah kin tinge yende. \v 3 Ŋupe ŋaiye Jisas ŋasande wusyep ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yanange me kin pe, kin nasme Judia, kut kin plihe nal distrik Galili. \v 4 Nal yaŋah uku ŋaiye kin gande nal pe, kin nal noworꞌe nal bumbumbe me distrik Samaria. \v 5 \x - \xo 4.5 \xt Stt 33.19, Jos 24.32\x*Nato Samaria pe, kin nal gere moi embere ende ŋaiye tinge jalme Sikar. Moi Sikar ki sai sehei me kekep ŋaiye Jekop somohon naŋaꞌe talah kin Josep. \v 6 Ŋau ŋanar moikin bumbumbe pe, Jisas kin nange yaŋah nal pe, wahriꞌ kin ŋataiꞌ. Taꞌe luku pe, kin nambaꞌe yohe narp sehei me pinip ŋeheh tikin Jekop ŋaiye somohon ŋiche sai moi uku. \p \v 7 O tuwei ende titi Samaria wat ŋaiye ta wele pinip pe, Jisas ŋaname ti taꞌe leꞌe, “Amai, pule pinip ma monoꞌe!” \v 8 O lenge jetalah tikin si yal yoto moi embere luku yala yambaꞌe ŋai. \v 9 \x - \xo 4.9 \xt Esr 4.1-5, Neh 4.1-2\x*Tuwei ti gunguru plai. Detale, lenge Juta yukur jahilyeh topoꞌe lenge Samaria. Pe ti wungwisme wusyep Jisas na, “Nin Juta, kut ŋam tuwei Samaria leꞌe. Detaꞌe lai ŋaiye nin ŋisilih ŋam nange ma yule pinip na onoꞌe?” \v 10 Jisas nungwisme wusyep ti na, “Ŋaiye na sisyeme ŋaimune ŋaiye Got nangang lenge miyeꞌ tuweinge, topoꞌe na sisyeme lahmende ŋaiye ŋana nin nange na aŋaꞌe pinip ka onoꞌe pe, nin na isilihme ŋaiye ka yule pinip tikin laip pe, se ka yule.” \v 11 Tuwei wungwisme wusyep kin na, “Lahmborenge! Nin pinip marp pakai eꞌe, topoꞌe pinip ŋeheh eꞌe ki na gah nal supule. Taꞌe luku pe, pinip tikin laip ŋaiye nin ŋanange liki, na se ambaꞌe inirai? \v 12 Mwan poi Jekop kin pwal poi pinip ŋeheh eꞌe. Kin ŋotop lenge talah kin, topoꞌe lenge yuwor kau, topoꞌe sipsip pe, tinge lalme yonoꞌe pinip jah pinip ŋeheh eꞌe. Nin yukur nengelyembe Jekop.” \v 13 Jisas nungwisme wusyep ti na, “Lahmende ŋaiye ka onoꞌe pinip eꞌe ŋaiye sai ŋeheh pe, se ka plihe usyunde wonge salah. \v 14 Kut lahmende ka onoꞌe pinip ŋaiye ma maŋaꞌe kin pe, yukur ka plihe usyunde wonge salah. Pinip ŋaiye ma maŋaꞌe pe, ka tuꞌe pinip ŋeheh ŋaiye ka si el oto kin. Pinip uku ka tus tus nye nyermbe pe, ka aŋaꞌe laip ŋaiye sai nye nyermbe.”\f + \fr 4.14 \ft Jisas ki ŋanange wusyep me gihyeꞌ lenge pinip, topoꞌe wah tikin Yohe Yirise.\f* \v 15 Tuwei wungwisme wusyep na, “Lahmborenge, pule pinip iki no, ŋam yukur ma se plihe musyunde wonge salah. Topoꞌe ŋam yukur ma se plihe muta mele pinip eꞌe.” \p \v 16 Jisas ŋaname ti na, “Nin el gilme miyeꞌ nin ka ot pe, nin na plihe ot!” \v 17 Ti wungwisme wusyep kin na, “Ŋam miyeꞌ pakai.” Jisas nungwisme wusyep ti na, “Nin ŋanange bwore mise ŋaiye nin miyeꞌ pakai. \v 18 Nin ŋindiꞌe lenge miyeꞌ syepumbur pe, miyeꞌ ŋaiye tukwini nin narp topoꞌe kin pe, liki kin yukur miyeꞌ nin. Nin ŋana ŋam bwore mise.” \v 19 Tuwei wungwisme wusyep kin na, “Lahmborenge, tukwini ŋam sisyeme nange nin profet ende. \v 20 Lenge mwan kaꞌ ŋam Samaria yahraꞌe naŋ yirisukwarme Got yarp hwate leꞌe. Kom yip lenge Juta yanange nange Jerusalem, ki moi luh ŋaiye poi ya mirisukwarme Got.” \p \v 21 Jisas ŋaname ti na, “Tuwei, ŋoihmbwaip nin ka teŋeime wusyep ŋam. Ŋup ende ka ot ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yukur ka yirisukwarme Yai yurp hwate leꞌe, lakai yurp Jerusalem. \v 22 Yip lenge Samaria yukur sisyeme lahmende ŋaiye yip yirisukwarme. Kom poi lenge Juta sisyeme lahmende ŋaiye poi mirisukwarme. Detale, Got si nalaŋatme poi Juta ŋaiye ya mil yerme wah ŋaiye yungwisme lenge miyeꞌ tuweinge. \v 23 Kom ŋup ka ot, topoꞌe si nat miꞌe ŋaiye bongol Yohe Yirise tikin Got ka ende lenge miyeꞌ tuweinge ka yirisukwarme Yai junde ŋoihmbwaip mise. Topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ka yirisukwarme kin bwore mise tuꞌe ŋaiye kin ŋasande. \v 24 Got kin yipihinge. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yirisukwarme kin pe, ka yirisukwarme kin topoꞌe bongol tikin Yohe Yirise topoꞌe ŋoihmbwaip mise ŋaiye kin ŋasande.” \v 25 Tuwei waname kin na, “Ŋam sisyeme nange Mesaia ka ot. Tinge jalme kin Krais.\f + \fr 4.25 \ft Naŋ tehei Mesaia Krais.\f* Topoꞌe ŋupe ŋaiye ka ot pe, kin ka ini poi ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme.” \v 26 Jisas nungwisme wusyep ti na, “Ŋam ŋilyeh liꞌ ihei! Ŋam eꞌe ŋaiye manange wusyep topoꞌme nin.” \p \v 27 Dindiꞌ uku pe, lenge jetalah Jisas yate jere pe, tinge gunguru plai supule ŋaiye tinge yetekeꞌe Jisas ŋanange wusyep topoꞌe tuwei ende. Kom lahende tinge yukur ŋisilihme kin na, “Nin nasande ŋaimune?” Lakai, yisilihme kin na, “Detaꞌe lai ti nin ŋanange wusyep ŋotop ti?” \v 28 Taꞌe luku pe, tuwei uku wasme marp pinip ti gwah wanar pe, ti wal woto moi embere luku wana lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp moi uku na, \v 29 “Yute yetekeꞌe miyeꞌ ŋaiye si ŋana ŋam ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei ŋaiye somohon ŋam mende. Taꞌe kin Mesaia lakai?” \v 30 Taꞌe luku pe, tinge lalme tahar yasme moi embere pe, tinge lal yate yetekeꞌe Jisas. \p \v 31 Dindiꞌ uku pe, lenge jetalah yisilih yisilihme Jisas na, “Jetmam, ambaꞌe ŋai ono!” \v 32 Kom Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋai ŋam ŋanar, kom yip yukur sisyeme.” \v 33 Taꞌe luku pe, lenge jetalah yisilih yale yat tititinge na, “Taꞌe lahende si nenge me ŋai nat?” \p \v 34 Jisas ŋana lenge na, “Ŋai ŋam pe, ma gunde ŋasande tikin Got. Kin nember ŋam mat ŋaiye ma mende miꞌe wah kin ŋaiye ki pwale ma mende. \v 35 Yip yanange taꞌe leꞌe, ‘Wundehei hoye hoye teter sai ŋaiye ŋup tikin ŋai bin.’ Kom ŋam mana yip ŋaiye pa bep juhe juh me wah. Ŋai lalme si sasarme miꞌe sai. \v 36 Miyeꞌ ŋende wah ŋaiye talame ŋai pe, kin si nambaꞌe yitini kin. Ŋai uku ŋaiye kin talame pe, lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka yambaꞌe laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe. Taꞌe luku pe, miyeꞌ ŋaiye worsyep ŋai hindi miyeꞌ ŋaiye talame ŋai pe, tinge hindi hriphrip. \v 37 Taꞌe luku pe, wusyep uku ki bwore mise, ‘Miyeꞌ ende ka worsyep, kut miyeꞌ ende ka talame.’ \v 38 Ŋam si member yip mal ŋaiye pa talame ŋai jin wikinge yil yoto wah ŋaiye yip yukur somohon yende. Lenge mitiŋ syeꞌ yende wah uku pe, yip yal yoto talame ŋai ŋaiye mitiŋ syeꞌ si yende wah nihe.” \p \v 39 Lenge mitiŋ wula nato moi embere Samaria yisande wusyep me Jisas ŋaiye tuwei uku wanange pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime Jisas. Detale, tinge yisande wusyep tuwei uku wanange na, “Kin si ŋana ŋam ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye somohon ŋam mende.” \v 40 Taꞌe pe, ŋupe ŋaiye lenge Samaria yatme kin pe, tinge yisilihme bongol ŋaiye ka orp otop tinge pe, Jisas narp ŋup hoi ŋotop tinge. \v 41 Topoꞌe mitiŋ wula wula yisande wusyep Jisas pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime wusyep kin. \v 42 Taꞌe luku pe, tinge yiname tuwei uku taꞌe leꞌe, “Poi yukur misande wusyep nin ŋilyehme no, ŋoihmbwaip poi teŋeime miyeꞌ uku, pakai. Potopoi masande wusyep kin pe, poi sisyeme nange kin miyeꞌ ilyeh uku ŋaiye ka ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge lalme tikin kekep.” \s1 Jisas ŋende miꞌme wahriꞌ epwa talah miyeꞌ tikin miyeꞌ wah kiŋ \p \v 43 Jisas narp ŋup hoi miꞌe pe, kin nasme moi uku pe, kin nal Galili. \v 44 \x - \xo 4.44 \xt Mat 13.57, Mak 6.4, Luk 4.24\x*Topoꞌe kitikin Jisas ŋanange taꞌe leꞌe, “Lenge miyeꞌ tuweinge nato moi jeheinge tikin profet ende yukur ka se hriphrip me kin.” \v 45 \x - \xo 4.45 \xt Jon 2.23\x*Ŋupe ŋaiye Jisas nate gere Galili pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme hriphrip me kin. Tehei kin taꞌe leꞌe, tinge topoꞌe si yal ŋup embere tikin Pasova nato Jerusalem pe, tinge yetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye kin ŋende dindiꞌ ŋup uku. \p \v 46 \x - \xo 4.46 \xt Jon 2.1-11\x*Miꞌe pe, Jisas plihe nal moi Kana nato Galili, luh moi ŋaiye kin nimbilme pinip nal ŋende wain. Ŋup uku pe, miyeꞌ wah ende tikin kiŋ narp moi embere Kaperneam pe, talah miyeꞌ kin ŋende wahriꞌ epwa. \v 47 Ŋupe ŋaiye kin ŋasande nange Jisas si nasme Judia nate gere Galili pe, kin nalme Jisas ŋisilihme nange ka ot Kaperneam ende miꞌme wahriꞌ epwa talah miyeꞌ kin ŋaiye sehei kin de ka ole. \v 48 Jisas ŋaname miyeꞌ uku na, “Ŋaiye yip lenge miyeꞌ tuweinge yukur yetekeꞌ ŋam, ŋaiye ŋam mende mirakel topoꞌe wutuꞌ supule bongol pe, ŋoihmbwaip yip yukur ka teŋeime ŋam.” \v 49 Miyeꞌ wah kiŋ uku nungwisme wusyep Jisas na, “Lahmborenge, ot topoꞌe ŋam hihwaiye na talah miyeꞌ ŋam sehei ka ole!” \v 50 Jisas ŋaname miyeꞌ uku na, “Ni el! Talah nin ka orp laip.” Ŋoihmbwaip miyeꞌ uku teŋeime wusyep Jisas pe, kin nal. \v 51 Nal yaŋah ŋaiye kin mwande nala el moi pe, lenge miyeꞌ wah kin yate yetekeꞌe yanar yaŋah pe, tinge yiname wusyep na, “Talah miyeꞌ nin kin narp laip.” \v 52 Pe kin ŋisilih lenge na, “Ŋau nambaꞌe yukuriye no, wahriꞌ epwa talah miyeꞌ uku miꞌe?” Pe tinge yungwisme wusyep kin, “Misei ŋau ŋuhyulme nambaꞌe ŋilyeh nal umbur pe, wahriꞌ nihe luku miꞌe.” \v 53 Taꞌe luku pe, yai plihe ŋoihmbwar nal misei ŋup ilyeh uku ŋaiye Jisas ŋaname na, “Talah nin ka orp laip.” Pe kin topoꞌe lenge tuweinge talah kin lalme yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yalme Jisas. \v 54 Leꞌe wah bongol supule nihoi ŋaiye kin ŋende, ŋupe ŋaiye Jisas nase Judia nate gere Galili. \c 5 \s1 Jisas ŋende miꞌme wahriꞌ epwa miyeꞌ ende ŋanar pinip ŋeheh embere Betesda \p \v 1 Miꞌe pe, Jisas nal Jerusalem nala el orp oto ŋup embere ende tikin lotu lenge Juta ŋaiye ki tahar. \v 2 Nato Jerusalem pe, pinip ŋeheh ŋembere ki sai sehei me kohmap embere tikin lem ŋaiye tinge jalme Kohmap Titinge Lenge Worsip. O naŋ pinip ŋeheh uku ŋaiye wusyep Hibru pe, tinge jalme Betesda. Topoꞌe sehei me pinip ŋeheh uku pe, yukoh yohe syepumbur ki sai.\fig Jisas ŋende miꞌme wahriꞌ epwa miyeꞌ ende ŋanar pinip ŋeheh embere Betesda|alt="A paralised man by Betesda pool" src="LB00307B.tif" size="col" ref="5.1-18" \fig* \v 3 Lenge miyeꞌ tuweinge wula wula ŋaiye yende wahriꞌ epwa yate yarp yukoh yohe luku: lenge mitiŋ ŋaiye ŋembep tangar, ŋihip pupwa, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye lupu nule. (Tinge yarp yeseperhme pinip ŋaiye ka kotou.\f + \fr 5.3 \ft Wusyep uku sai me tup syeꞌ.\f* \v 4 Ŋup syeꞌ pe, walip hlaꞌ tikin Lahmborenge nate gah pinip ŋeheh ŋende pinip kotou. Pinip uku kotou nal miꞌe pe, lahmende ŋendehei ŋaiye nal gah pinip yer pe, wahriꞌ epwa mune ŋaiye sai kin o ti pe, ka miꞌe.) \p \v 5 Taꞌe luku pe, miyeꞌ ende ŋaiye narp uku, si ŋende wahriꞌ epwa nal tatame wahtaip 38. \v 6 Jisas ŋetekeꞌe ŋaiye kin si nate narp pe, kin sisyeme nange miyeꞌ uku somohonme ŋende wahriꞌ epwa ŋup sokolohe nenge nat. Taꞌe luku pe, Jisas ŋisilihme na, “Nin ŋasande ŋaiye na plihe tuhur bwore?” \v 7 Miyeꞌ ŋaiye ŋende wahriꞌ epwa luku nungwisme wusyep kin na, “Lahmborenge, lahende yukur narp eꞌe ŋaiye ka se ungwisme ambaꞌ ŋam ohor el guh pinip ŋaiye ka kotou. Ŋam mala mil guh, kom lenge mitiŋ syeꞌ tinge yusungurh ŋam yal jah pinip yer.” \v 8 Jisas ŋaname kin na, “Tuhur gin hlaꞌ ambaꞌe luh nin pe, nin el.” \v 9 Taꞌe luku pe, nilyehe sai wahriꞌ miyeꞌ uku si bwore pe, kin nambaꞌe luh kin pe, kin nal. Kin ŋende ŋai uku gah ŋup tikin Sabat. \p \v 10 \x - \xo 5.10 \xt Neh 13.19, Jer 17.21\x*Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ embep titinge lenge Juta yetekeꞌe miyeꞌ uku ŋaiye kin si bwore pe, tinge yiname miyeꞌ uku na, “Leꞌe ŋup tikin Sabat pe, nin nengelyembe wusyep erŋeme poi ŋaiye nenge luh nin.” \v 11 Kin nungwisme wusyep tinge na, “Miyeꞌ ŋaiye ŋende miꞌe wahriꞌ epwa ŋam, ŋana ŋam nange ma mambaꞌe luh ŋam pe, ma mil.” \v 12 Tinge yisilihme kin na, “Lahmende miyeꞌ uku ŋaiye ŋana nin nange na ambaꞌe luh nin no, na el?” \v 13 Kom miyeꞌ uku ŋaiye si tahar bwore luku yukur sisyeme Jisas, kin lahmende. Detale, lenge mitiŋ ŋaiye yarp uku wula sekete pe, Jisas si tas nal. \p \v 14 Nyermbe pe, Jisas ŋetekeꞌe miyeꞌ uku ŋanar nato yukoh yirise pe, kin ŋaname na, “Usyunde, tukwini nin si bwore miꞌe. Pe yukur na se plihe el ende hwap. Ŋaiye na ende pe, ŋainde pupwa embere ende minde ka ende yumbune nin.” \v 15 Taꞌe luku pe, miyeꞌ uku nasme tinge pe, kin nal ŋaname lenge miyeꞌ Juta na, “Jisas ŋilyeh uku ŋaiye si ŋende miꞌe wahriꞌ epwa ŋam”. \v 16 Taꞌe luku pe, tinge yende wachaihme Jisas ŋaiye kin si ŋende ŋai uku gah ŋup tikin Sabat. \v 17 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Yai ŋam nye nyermbe kin ŋende wah nate tatame tukwini pe, ŋam topoꞌe ma mende wah.” \v 18 Lenge miyeꞌ embep Juta yisande wusyep kin uku pe, tinge yisande tikin ŋaiye ka yonombe ka ole. Detale, kin yukur ŋoworꞌe wusyep erŋeme tikin Sabat ŋilyehme, pakai. Kin plihe ŋanange nange Got, kin yai kin. Pe wusyep uku kin ŋende kin ŋahilyeh taꞌe Got. \s1 Got naŋaꞌe naŋ embere nalme Talah kin \p \v 19 Taꞌe luku pe, Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋam mana yip bwore mise. Talah yukur ka se ende ŋaimune gunde ŋoihmbwaip kitikin. Kin ŋende ŋaimune gande ŋaiye kin ŋetekeꞌe Yai kin ŋende. Ŋaimune ŋaiye Yai ŋende pe, Talah plihe ŋende topoꞌe. \v 20 Yai, kin ŋende nihararme Talah pe, kin nasambe kin ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye Yai ŋende. Yai ka asambe Talah wah bongol embere syeꞌ engelyembe wah eꞌe ŋaiye tukwini yip yetekeꞌe miꞌe pe, ka ende yip pa gunguru plai. \v 21 Ki ŋahilyeh taꞌe Yai ŋaiye ŋahraꞌe lenge mitiŋ ŋaiye si yule no, nangang lenge laip bwore. Pe ki taꞌe Talah ŋaiye nangang lenge laip bwore nal lenge miyeꞌ tuweinge gande ŋasande kitikin. \v 22 Yai ŋam yukur ŋiyarꞌe lenge miyeꞌ tuweinge nal wusyep kot. Kin si pwale wah lalme ŋaiye ŋiyarꞌe lenge miyeꞌ tuweinge lalme nal wusyep kot gah syep ŋam ŋaiye Talah kin. \v 23 Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka yahraꞌe yirisukwarme naŋ Talah tuꞌe ŋaiye tinge yirisukwarme naŋ Yai. Lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye yukur yirisukwarme Talah pe, yukur yirisukwarme Yai ŋaiye nember Talah nat. \v 24 Ŋam mana yip bwore mise. Lahmende ŋaiye ŋasande wusyep ŋam no, ŋoihmbwaip kin teŋeime Yai ŋaiye nember ŋam mat pe, kin ka ambaꞌe laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe. Kin yukur ka gin wusyep kot, pakai. Kin si nasme nule, kut kin si narp laip. \p \v 25 Ŋam mana yip bwore mise, ŋup sehei ka ot, topoꞌe tukwini si nat miꞌe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye somohon yule ka yisyunde wonge Talah tikin Got. Topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka yisyunde luku pe, ka yambaꞌe laip bwore. \v 26 Laip bwore sai nato kitikin Yai. Ki ŋahilyeh ŋaiye Yai si pwale bongol ŋaiye ma mende lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka yurp laip. \v 27 Topoꞌe kin naŋaꞌe wutuꞌ naŋ embere nalme Talah ŋaiye ka ende wusyep iyarꞌe ŋaimune ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yende. Detale, kin Talah tikin Miyeꞌ. \v 28 Yip yukur pa ŋoiheryembe wula wula me wusyep uku. Ŋup ka ot ŋaiye lenge miyeꞌ yule lalme ka yisyunde wonge tikin Talah. \v 29 \x - \xo 5.29 \xt Dan 12.2\x*Tinge ka yusme ŋeheh pe, ka yute tus. Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore jande ŋoihmbwaip bwore pe, tinge ka plihe tuhur yurp yambaꞌe laip bwore. Kut lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe jande ŋoihmbwaip pupwa pe, tinge ka tuhur, kom ka jin wusyep kot pe, ka yambaꞌe syohe.” \s1 Tinge yanange yoworꞌe yal halhale ŋaiye Jisas kin Talah tikin Got \p \v 30 Jisas plihe ŋanange wusyep me lenge miyeꞌ embep Juta na, “Ŋam yukur mase mende ŋaimune gunde ŋoihmbwaip ŋam. Ŋam gwande wusyep ŋaiye Yai ŋana ŋam pe, ŋam miyarꞌe lenge miyeꞌ tuweinge gwande ŋaimune ŋaiye tinge yende. Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye ma murpe wusyep kot ŋam pe, ka bwore bwarme. Tehei kin taꞌe leꞌe, ŋam yukur mende ŋaimune gwande ŋaiye ŋam masande. Pakai! Kom ŋam mende gwande ŋasande tikin Yai ŋaiye nember ŋam mat. \v 31 Ŋaiye ma ilyeh mininge moworꞌe member wah topoꞌe ŋoihmbwaip ŋam pe, ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge yukur ka se teŋeime wusyep uku. \v 32 Kom miyeꞌ ende topoꞌe kin narp ŋaiye kin nambaꞌe luh ŋam no, kin ŋanange wusyep me ŋam. Topoꞌe ŋaimune ŋaiye kin ŋanange luku pe, ŋam sisyeme nange kin bwore mise. \v 33 \x - \xo 5.33 \xt Jon 1.19-27, 3.27-30\x*Somohon yip yember lenge miyeꞌ wah syeꞌ yalme Jon, ŋaiye ka yusyunde wusyep kin. Pe wusyep ŋaiye kin ŋanange me ŋam pe, ki bwore mise. \v 34 Ŋam yukur ŋoiheryembe nange wusyep miyeꞌ pakaiye ende ka se ininge wusyep ende bongolme wusyep ŋam. Ŋam manange wusyep eꞌe ŋaiye ŋoihmbwaip yip ka teŋeime ŋam pe, Got ka ungwisme yip. \v 35 Jon kin taꞌe nih lam ŋaiye taimbe riri naŋarꞌe yirise. Pe yip hriphrip me yirise kin ŋaiye ŋup sikirp eꞌe. \p \v 36 Wah ŋaiye ŋam mende topoꞌe sande tekeꞌe ŋam pe, ki nengelyembe Jon. Wah uku Yai pwale ŋaiye ma mende. Topoꞌe ŋaimune ŋaiye ŋam mende pe, ki ŋasambe nange Yai ŋam nember ŋam mat. \v 37 \x - \xo 5.37 \xt Mat 3.17, Mak 1.11, Luk 3.22\x*Topoꞌe Yai ŋaiye nember ŋam mat pe, kin plihe ŋanange wusyep me ŋam. Yip yukur yisande wonge kin lakai, yetekeꞌe bepmohro kin de sikirp, pakai supule. \v 38 Topoꞌe yip yukur yohor wusyep kin tahaiꞌ ŋoihmbwaip yip. Tehei kin taꞌe leꞌe, ŋoihmbwaip yip yukur teŋeime miyeꞌ ŋaiye Yai nember kin nat. \p \v 39 Yip jonose wusyep ŋaiye sai Tup tikin Got pe, yip ŋoiheryembe nange wusyep ŋaiye sai tup uku, se ka yul yip laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe. Taꞌe luku pe, wusyep uku ŋaiye sai Tup tikin Got ŋanange nalaŋatme ŋam. \v 40 Kom yip yukur yisande nange pa yut me ŋam no, pa yambaꞌe laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe. \v 41 Ŋam yukur masande ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka pule naŋ embere. \v 42 Kom ŋam sisyeme yip lenge miyeꞌ tuweinge liki. Ŋam sisyeme nange nato ŋoihmbwaip meleꞌe yip iki pe, yip yukur yende nihararme Got. \v 43 Detale, ŋam mat topoꞌe naŋ tikin Yai ŋam pe, yip yukur yisande wusyep ŋam. Kom ŋupe ŋaiye miyeꞌ ende ka ot topoꞌe naŋ kitikin pe, nilyehe sai se pa yisyunde wusyep kin. \p \v 44 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka hriphrip me yip no, ka yul yip naŋ embere pe, yip yisande. Kom yip yukur yende jande yaŋah ŋaiye Got ka yul yip naŋ embere. Ŋaiye pa yende ŋoihmbwaip tuꞌe luku pe, ŋoihmbwaip yip ka se teŋeime ŋam tuꞌe lai? \v 45 Yip yukur pa ŋoiheryembe nange ŋam eꞌe ma mende wusyep kot me yip mil ŋembep Yai ŋam. Moses, kin miyeꞌ ŋaiye yip ŋoiheryembe nange ka ungwisme yip. Kom pakai, kin miyeꞌ ŋaiye ka ende wusyep kot me yip. \v 46 Ŋaiye ŋoihmbwaip yip ka teŋeime Moses pe, ka teŋeime ŋam topoꞌe. Detale, kin nainge wusyep me ŋam. \v 47 Kom ŋoihmbwaip yip yukur teŋeime wusyep ŋaiye kin nainge pe, detaꞌe lai ŋaiye ŋoihmbwaip yip ka se teŋeime wusyep ŋam tuꞌe la?” \c 6 \s1 Jisas nangange ŋai lenge miyeꞌ 5.000 \r (Mat 14.13-21, Mak 6.30-44, Luk 9.10-17) \p \v 1 Miꞌe pe, Jisas nerŋe nal umbur pinip umun Galili. Naŋ umburꞌe kin pe, pinip umun Taiberias. \v 2 Lenge miyeꞌ tuweinge wula wula, si yetekeꞌe mirakel ŋaiye kin ŋende miꞌe wahriꞌ epwa pe, tinge jande kin yal. \v 3 Jisas ŋotop lenge jetalah kin yal yanah hwate pe, tinge lalme yarp ilyeh. \v 4 Dindiꞌ ŋup uku pe, ŋup tikin Pasova si nat sehei. \v 5 Jisas ŋahraꞌe ŋondoh anah bep nalꞌe nalꞌe pe, kin ŋetekeꞌe mitiŋ wondoh embere yatme kin. Taꞌe luku pe, kin ŋisilihme Filip na, “Yukoh windau sai ya ŋaiye ya mambaꞌe kakah muta mangang lenge miyeꞌ tuweinge leꞌe ka yono?” \v 6 Jisas ŋanange wusyep eꞌe ŋaiye kin da ondolꞌme Filip. Kut kin si sisyeme ŋaimune ŋaiye kin da ende. \v 7 Filip nungwisme wusyep kin na, “Ŋaiye ya miche wuhyau embere sekete mambaꞌe kakah wula pe, lenge mitiŋ ilyeh ilyeh se ka yambaꞌe kakah sikirp yono.”\f + \fr 6.7 \ft Miyeꞌ ka ende wah wundehei syepumbur hun ŋaiye ka ambaꞌe wuhyau embere liki.\f* \v 8 O jetalah tikin Jisas ende, naŋ kin Andru pe, kin toꞌ tikin Saimon Pita ŋanange na, \v 9 “Lahyambe ende ŋaiye gan eꞌe pe, kin nenge kakah bali syepumbur topoꞌe ŋuyoꞌ hoi. Kom ŋai uku yukur ka se dindiꞌ me tinge lalme leꞌe.”\f + \fr 6.9 \ft Kakah bali pe, kin ŋahilyeh taꞌe wit pe, ŋai titinge ŋaipwa ŋiꞌ.\f* \p \v 10 Jisas ŋana lenge na, “Yini lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka juh yurp.” Taꞌe luku pe, lenge mitiŋ wondoh embere jah yarp peperiyeh ŋaiye gere sai. O wutuꞌ lenge miyeꞌ ilyehme pe, tatame 5,000. \v 11 Jisas nambaꞌe kakah ŋanange wusyep ŋirisukwarme Got miꞌe pe, kin ŋiyarꞌe nangange lenge mitiŋ lalme ŋaiye yarp uku. Kin ŋende ŋahilyeh nalme ŋuyoꞌ topoꞌe. Tinge lalme yono yal tatame ŋaiye tinge tapam. \v 12 Ŋupe ŋaiye tinge si tapam miꞌe pe, kin ŋana lenge jetalah kin na, “Jarase ŋai si sinde ŋaiye dur gah ŋanar pe, yukur ya se mende yupu yupur ŋai syeꞌ.” \v 13 Taꞌe luku pe, tinge jarase kakah si sinde ŋaiye lenge miyeꞌ si yono kakah bali syepumbur no, dur gah pe, tinge yohor jah sorh syepumbur umbur hoi nal ŋihip. \v 14 Lenge miyeꞌ tuweinge yetekeꞌe wah bongol ŋaiye Jisas ŋende pe, tinge yanange na, “Bwore mise! Leꞌe kin profet ŋaiye Got ŋanange nange ka ember ot kekep.” \v 15 Jisas si sisyeme ŋaiye tinge yala yende bongol yurpe kin yututusme ŋaiye ka orp kiŋ. Taꞌe luku pe, kin nasme moi uku pe, kin ilyeh nal hwate. \s1 Jisas nange ŋanah pinip umun hlaꞌ \r (Mat 14.22-33, Mak 6.45-52) \p \v 16 Dir nala yungwiris ŋup pe, lenge jetalah tikin Jisas ya jah pinip umun. \v 17 Tinge yal yoto loumbil pinip pe, tinge yerŋe yala yil Kaperneam. Kin nala ŋup, kom Jisas yukur nate gereme tinge. \v 18 Yohe embere tahar bongol nusupurꞌe pinip embere luku tahar kotou. \v 19 Lenge jetalah yenenem loumbil pinip yal tatame kilomita syepumbur lakai syepumbur ilyeh. Ŋupe ŋaiye tinge yetekeꞌe Jisas nange ŋanah pinip hlaꞌ nat sehei me loumbil pinip tinge pe, tinge hiꞌjarnge pupwa supule. \v 20 Jisas ŋana lenge na, “Yukur pa hiꞌjirnge! Ŋam ilyeh liꞌ ihei.” \v 21 Taꞌe luku pe, tinge hriphrip ŋaiye ka yambaꞌe kin yenge yil yoto loumbil pinip. Topoꞌe nilyehe sai loumbil pinip nal gere luh moi ŋaiye tinge yala yil. \s1 Lenge miyeꞌ tuweinge yahaiꞌe Jisas \p \v 22 Nyermbe pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme ilyeh uku teter yarp yal pinip umun umbur uku. Tinge sisyeme nange Jisas yukur nal loumbil pinip topoꞌe lenge jetalah kin. Tinge yasme kin, kut tinge ilyehme yal. \v 23 Kom lenge loumbil pinip syeꞌ titinge Taiberias si yat sehei me luh uku ŋaiye Lahmborenge somohon ŋanange wusyep ŋirisukwarme Got me kakah no, lenge miyeꞌ tuweinge yono. \v 24 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yetekeꞌe nange Jisas topoꞌe lenge jetalah kin yukur yarp pe, tinge plai yanah loumbil pinip uku pe, tinge yal Kaperneam yahaiꞌe Jisas. \s1 Jisas kin kakah tikin moihlaꞌ \p \v 25 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yetekeꞌe Jisas pe, tinge yiname na, “Jetmam, tumboiyaꞌ nin nat eꞌe?” \v 26 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋam mana yip bwore mise. Yip yono kakah ŋaiye ŋam yal yip depe yip tapam pe, luku tehei ŋaiye yip yahaiꞌe ŋam. Kom yip jinjame tehei tikin wutuꞌ supule ŋaiye yip yetekeꞌe pe, ŋoihmbwaip yip yukur teŋeime ŋam. \v 27 Yip yukur pa yende wah ŋaiye yambaꞌe ŋai ŋaiye ka pupwa! Napakai! Yip pa yende wah ŋaiye yambaꞌe ŋai tikin laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe. Leꞌe ŋai ŋaiye Talah tikin Miyeꞌ ka yul yip. Detale, Got Yai si naŋaꞌe wutuꞌ me kin ŋaiye ka ende tuꞌe luku.” \p \v 28 Taꞌe luku pe, tinge yisilihme Jisas na, “Ya mende ŋaimune ŋaiye ki tatame ka gunde ŋasande tikin Got?” \v 29 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋaimune ŋaiye Got ŋasande yip pa yende pe, ŋoihmbwaip yip ka teŋeime miyeꞌ ŋaiye Got nember kin nat.” \v 30 Tinge yungwisme wusyep na, “Mirakel mune ŋaiye na ende ti, ya metekeꞌe no, ŋoihmbwaip poi ka teŋeime nin? Na ende wutuꞌ mune? \v 31 \x - \xo 6.31 \xt Kis 16.4,15, Sng 78.24\x*Lenge mwan kaꞌ poi yono mana yarp moi gungurar. Ki gande wusyep ŋaiye sai Tup tikin Got ŋanange, ‘Kin nangang lenge kakah tikin moihlaꞌ ŋaiye ka yono.’” \p \v 32 Jisas ŋanange na, “Ŋam mana yip bwore mise. Moses yukur yal yip kakah tikin moihlaꞌ, pakai. Yai ŋam, kin da yul yip kakah mise tikin moihlaꞌ. \v 33 Kakah ŋaiye Got da yul yip pe, kin nase moihlaꞌ gah. Pe ka angange laip bwore el lenge miyeꞌ tuweinge lalme guh kekep.” \v 34 Tinge yisilihme Jisas na, “Lahmborenge, pul poi kakah eꞌe nye nyermbe!” \p \v 35 Jisas ŋana lenge na, “Ŋam kakah ŋaiye maŋaꞌe laip. Lahmende ŋaiye ka otme ŋam pe, yukur ka usyunde nimbot. Topoꞌe lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip kin ka teŋeime ŋam pe, yukur ka usyunde wonge salah. \v 36 Tukwini yip si yetekeꞌe ŋam, kom ŋoihmbwaip yip yukur teŋeime ŋam. \v 37 Lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye Yai ŋam pwale pe, tinge ka yutme ŋam. Topoꞌe ŋam yukur ma gwenyenme lahmende ŋaiye si yatme ŋam. \v 38 Ŋam mase moihlaꞌ gwah ŋaiye ma mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe gunde ŋasande tikin Yai ŋaiye nember ŋam mat. Ŋam yukur ma mende gunde ŋasande ŋam, pakai. \v 39 Yai ŋaiye nember ŋam mat pe, kin ŋasande tikin ŋaiye yukur ma se musme lahmende ŋaiye kin si pwale ŋam. O ŋaiye ŋup yuwo pe, ma mahraꞌe lenge lalme ka yambaꞌe laip bwore nye nyermbe. \v 40 Yai ŋam ki ŋasande taꞌe leꞌe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yetekeꞌe Talah no, ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin pe, ka yambaꞌe laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe. Topoꞌe ŋaiye ŋup yuwo pe, ma plihe mahraꞌe tinge.” \p \v 41 Lenge miyeꞌ tuweinge Juta tuhwar yanange wusyep sekete ŋaiye tinge yisande Jisas ŋanange na, “Ŋam kakah ŋaiye nase moihlaꞌ gah.” \v 42 Tinge yanange na, “Miyeꞌ eꞌe pe, kin Jisas, talah tikin Josep lakai? Poi sisyeme lenge yai mam kin. Detaꞌe lai ti kin ŋanange nange kin nase moihlaꞌ gah?” \p \v 43 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Yip yukur pa yininge wusyep sekete yile yut yip tip. \v 44 Miyeꞌ lakai tuwei ende yukur tatame ka se yutme ŋam junde ŋasande tinge, pakai. Yai ka ahraꞌe ŋoihmbwaip ti, lakai kin ŋaiye ka enge tinge yutme ŋam. O ŋaiye ŋup yuwo pe, ma mahraꞌe kin, lakai ti ŋaiye ka yambaꞌe laip bwore. \v 45 \x - \xo 6.45 \xt Ais 54.13\x*Lenge profet yainge wusyep taꞌe leꞌe, ‘Got ka alaŋatme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka yambaꞌe sande tekeꞌe.’ Lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye yisande wusyep Yai no, yambaꞌe sisyeme pe, ka yutme ŋam. \v 46 Miyeꞌ ende yukur ŋetekeꞌe Yai. Miyeꞌ ilyeh uku ŋaiye si narp topoꞌe Got no, kin nat pe, kin ilyeh si ŋetekeꞌe Yai. \v 47 Ŋam mana yip bwore mise. Miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime ŋam pe, ka yambaꞌe laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe. \v 48 Ŋam kakah ŋaiye maŋaꞌe laip bwore. \v 49 Lenge mwan kaꞌ yip yono mana yarp moi gungurar, kom tinge yule. \v 50 Kom kakah ŋaiye nase moihlaꞌ gah pe, kin ŋoinde tikin ŋaiye lahmende ka yono pe, yukur ka yule. \v 51 Ŋam kakah laip bwore ŋaiye mase moihlaꞌ gwah. Lahmende ŋaiye ka ono kakah eꞌe pe, ka orp bwore nye nyermbe. Kakah ŋaiye ma maŋaꞌe pe, wahriꞌ ŋam. Ŋam mangange malme lenge miyeꞌ tuweinge lalme tikin kekep ŋaiye ka yambaꞌe laip bwore.” \p \v 52 Lenge Juta yisande wusyep uku pe, tinge tuhwar teketenge wusyep yale yat tititinge. Tinge yisilih na, “Detaꞌe lai ti miyeꞌ eꞌe ka pul poi wahriꞌ kin ya mono?” \v 53 Jisas ŋana lenge na, “Ŋam mana yip bwore mise. Ŋaiye yip yukur yono wahriꞌ tikin Talah tikin Miyeꞌ, topoꞌe yonoꞌe wim kin pe, laip bwore yukur sai nato yip. \v 54 Lahmende ŋaiye ka ono wahriꞌ ŋam, topoꞌe onoꞌe wim ŋam pe, ka ambaꞌe laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe. Topoꞌe ŋup yuwo pe, ma mahraꞌe kin ka orp laip. \v 55 Taꞌe luku pe, wahriꞌ ŋam ki ŋai bwore mise, topoꞌe wim ŋam ki pinip bwore mise. \v 56 Lahmende ŋaiye ka ono wahriꞌ ŋam, topoꞌe onoꞌe wim ŋam pe, kin narp ŋoto ŋam topoꞌe ŋam marp moto kin. \v 57 Yai ŋaiye narp laip nye nyermbe nember ŋam mat. Topoꞌe kin tehei ti ŋam marp nye nyermbe. Taꞌe luku pe, yaŋah ilyeh ŋaiye miyeꞌ ka ono ŋam pe, ma mende kin ŋaiye ka orp laip. \v 58 Kakah ŋilyeh eꞌe si nase moihlaꞌ nate gah. Kin yukur ŋahilyeh taꞌe kakah ŋaiye somohon lenge mwan kaꞌ yip yono, kom ŋup syeꞌ nal miꞌe pe, tinge yule. Lahmende ŋaiye ka ono kakah eꞌe pe, ka orp laip nye nyermbe.” \v 59 Jisas ŋanange wusyep uku narp nato yukoh jahilyeh ŋaiye sai nato moi embere Kaperneam. \s1 Wusyep tikin laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe \p \v 60 Lenge jetalah Jisas wula wula yisande wusyep ŋaiye kin ŋanange pe, tinge yanange na, “Wusyep eꞌe ki nihe sekete. Lahmende tatame ka isyunde wusyep iki?” \v 61 Kom nato ŋoihmbwaip Jisas pe, kin sisyeme ŋaiye lenge jetalah kin yanange wusyep sekete me wusyep uku ŋaiye kin ŋanange. Pe kin ŋana lenge na, “Wusyep uku ŋende yumbune ŋoiheryembe mise yip lakai? \v 62 O ŋaiye mindemboi pa yetekeꞌe Talah tikin Miyeꞌ ka el unuh moihlaꞌ ŋaiye somohon kin narp yer pe, luku ka tuꞌe la? \v 63 Yipihinge tikin Got ki nangange laip bwore nal lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye tinge yarp. O ŋaiye bongol lenge miyeꞌ tuweinge ilyehme pe, yukur ka ende lenge ka yurp. Wusyep ŋaiye ŋam mana yip pe, ki yal yip laip bwore ŋaiye ka si nye nyermbe. \v 64 Kom yip syeꞌ iki, ŋoihmbwaip yip yukur teŋeime ŋam.” Jisas si sisyeme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime kin. Topoꞌe miyeꞌ ŋaiye ka ember kin el syep lenge wachaih. \v 65 Taꞌe luku pe, kin ŋanange na, “Leꞌe tehei kin ŋaiye ŋam mana yip na, yukur lahende tatame ka otme ŋam. Kom ŋaiye Yai ka aŋaꞌe bongol elme kin pe, kin tatame ka otme ŋam.” \p \v 66 Jisas ŋanange wusyep uku pe, lenge jetalah Jisas wula wula plihe bunjenge yisarꞌe yal. Topoꞌe tinge yukur tatame ka plihe yil yotop kin. \v 67 Taꞌe luku pe, kin ŋisilih lenge jetalah 12 kin na, “Taꞌe yip topoꞌe yala yusme ŋam no, pa yil lakai?” \v 68 \x - \xo 6.68 \xt Mat 16.16, Mak 8.29, Luk 9.20\x*Saimon Pita nungwisme wusyep kin na, “Lahmborenge, poi ya mil me lahmende? Wusyep nin, kin ŋenyel yaŋah nal laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe. \v 69 Pe tukwini ŋoihmbwaip poi teŋeime nin. Topoꞌe poi sisyeme nange nin miyeꞌ bwore bwarme holi ŋilyeh uku ŋaiye Got nember nat.” \v 70 Jisas nungwisme wusyep na, “Ŋam si malaŋatme yip jetalah 12 iki, kom ŋoinde yip iki pe, kin Satan.” \v 71 Wusyep uku kin ŋanange nalme Judas, talah tikin Saimon Iskariot. Judas kin jetalah 12 ende, kom mindemboi ka ember Jisas el syep lenge wachaih. \c 7 \s1 Lenge toꞌ yuwon Jisas yukur yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yalme Jisas \p \v 1 Miꞌe pe, Jisas nalꞌe nalꞌe ŋoto distrik Galili, kom kin garnge ŋaiye ka elꞌe elꞌe el oto provins Judia. Tehei kin taꞌe leꞌe, lenge Juta yala yonombe ka ole. \v 2 \x - \xo 7.2 \xt Wkp 23.34, Lo 16.13\x*Ŋup embere titinge lenge Juta ŋaiye ka juhilyeh si nat sehei. Luku ŋup embere ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yende yukoh yohe. \v 3 Taꞌe luku pe, lenge toꞌ yuwon tikin Jisas yiname na, “Na osme moi eꞌe pe, na el Judia no, lenge jetalah nin ka yetekeꞌe ŋaimune ŋaiye na ende. \v 4 Ŋaiye miyeꞌ ende ŋasande nange lenge mitiŋ lalme ka yisyunde yetekeꞌe kin pe, yukur ka se ende ŋainde tise, pakai. Ŋaiye nin da ende ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku pe, na ende guh ŋembep lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka yetekeꞌe.” \v 5 Ŋoihmbwaip lenge toꞌ yuwon kin yukur teŋeime kin. \v 6 Jisas ŋana lenge na, “Leꞌe yukur ŋup ŋam. Kom ŋup lalme leꞌe pe, ŋup yip. \v 7 Detale, lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yarp kekep yukur ka yende wachaihme yip. Kom tinge ka yende wachaihme ŋam ŋaiye ŋam manange moworꞌe ember ŋaimune pupwa ŋaiye tinge yende. \v 8 Yip yil ŋup embere luku ŋaiye mitiŋ lalme ka juhilyeh. Ŋam yukur mase mut ŋup embere liki. Detale, liki yukur ŋup ŋam.” \v 9 Kin ŋanange wusyep uku miꞌe pe, kin narp Galili. \p \v 10 Ŋupe ŋaiye lenge toꞌ yuwon kin si yal ŋup embere luku pe, Jisas gande lenge nal topoꞌe. Kom kin yukur nal halhale, kin syumbe yul nal tase. \v 11 Lenge miyeꞌ embep lenge Juta yende wah ŋaiye yahaiꞌe kin yoto ŋup embere luku. Tinge yisilih na, “Miyeꞌ uku narp a?” \v 12 Lenge miyeꞌ tuweinge wula wula syumbe skau skau yanange wusyep me kin. Miyeꞌ tuweinge syeꞌ yanange na, “Kin miyeꞌ bwore.” Kut syeꞌ yanange na, “Pakai, kin homboꞌe ŋaih lenge miyeꞌ tuweinge.” \v 13 Kom lahende yukur ŋanange wusyep marnge nal hlaꞌ ŋaiye mitiŋ lalme ka yisyunde. Tehei kin taꞌe leꞌe, tinge hiꞌjarnge lenge miyeꞌ embep lenge Juta. \p \v 14 Ŋup embere luku nal bumbumbe ŋaiye ka miꞌe pe, Jisas nal ŋoto yukoh yirise ŋanange ŋasambe wusyep nal lenge miyeꞌ tuweinge. \v 15 Lenge miyeꞌ embep yetekeꞌe pe, tinge gunguru plai yanange na, “Detaꞌe lai ŋaiye miyeꞌ eꞌe yukur nal nambaꞌe sande tekeꞌe taꞌe poi ŋaiye mambaꞌe, kom sande tekeꞌe kin ŋembere sekete?” \v 16 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋaimune ŋaiye ŋam manange masambe yip pe, yukur kin nat gande ŋasande ŋam tanam, pakai. Kom kin natme Got, ŋaiye nember ŋam mat. \v 17 Lahmende ŋasande tikin ŋaiye ka gunde ŋasande tikin Got pe, kin se ka sisyeme gondoume wusyep tehei ŋaiye ŋam manange malaŋatme luku. Kin ka sisyeme na, wusyep uku natme Got, lakai kin tas ŋoihmbwaip ŋam tanam. \v 18 Lahmende ŋaiye kin ŋanange wusyep tas ŋoihmbwaip kitikin pe, kin de ka ahraꞌe naŋ kitikin. Kom miyeꞌ nala ahraꞌe naŋ miyeꞌ ŋaiye nember kin nat pe, kin miyeꞌ bwore mise topoꞌe bwarme. Kin yukur miyeꞌ homboꞌe. \v 19 Bwore mise, Moses yal yip wusyep erŋeme, kom lahende yukur ŋasande no, kin gande wusyep erŋeme luku. Kut detaꞌe lai ŋaiye yip yala pumbe ma mule?” \v 20 Lenge miyeꞌ tuweinge jonombaiꞌe wusyep kin na, “Yipihinge pupwa ende narp nato nin. O lahmende de ka yumbe na ole?” \p \v 21 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋam mende mirakel mende miꞌme wahriꞌ epwa moto ŋup tikin Sabat pe, yip lalme gunguru plai topoꞌe ŋoiheryembe wula wula. \v 22 \x - \xo 7.22 \xt Stt 17.10, Wkp 12.3\x*Moses yal yip wusyep erŋeme ŋaiye pa yotombo wahriꞌ hiꞌ lenge lahmiyeꞌ ŋaiye lahwimbe yoto ŋup Sabat. Bwore mise, Moses yukur nal yer ŋaiye ŋende ŋai uku. Kom lenge mwan kaꞌ yip yal yer ŋaiye yende ŋai uku. \v 23 \x - \xo 7.23 \xt Jon 5.9\x*Taꞌe luku pe, yip yotombo wahriꞌ hiꞌ lenge lahmiyeꞌ ŋaiye ŋup tinge yambaꞌe syepumbur hun. O ŋaiye ŋup uku ŋup tikin Sabat pe, yip jande wusyep erŋeme tikin Moses. Taꞌe luku pe, ŋaiye ma mende miꞌe wahriꞌ epwa miyeꞌ ende moto ŋup tikin Sabat pe, detale ti yip tuhwarme ŋam? \v 24 Yukur pa yenge ŋembep yip ŋilyehme yetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe no, pa yiyarꞌe yininge. Kom yiyarꞌe junde ŋaimune ŋaiye ki bwore mise.” \s1 Lenge miyeꞌ tuweinge yala sisyeme na, Jisas kin lahmende \p \v 25 Lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ ŋaiye yarp Jerusalem yanange na, “Taꞌe kin miyeꞌ ilyeh ŋaiye lenge miyeꞌ embep yala yonombe ka ole? \v 26 Yetekeꞌe! Kin ŋanange wusyep gan halhale pe, yukur tinge yanange wusyep ende yalme kin. Pe lenge miyeꞌ embep poi ka sisyeme tuꞌe la ŋai na, kin Miyeꞌ nungwisme ilyeh uku lakai? \v 27 Kom ŋupe ŋaiye Miyeꞌ alaŋatme Krais ka ot pe, yukur miyeꞌ ende ka se sisyeme moi jeheinge kin. Kom poi lalme sisyeme moi jeheinge Jisas.” \v 28 Taꞌe luku pe, Jisas ŋanange nalaŋatme wusyep gan nato yukoh yirise pe, kin tambah marnge ŋanange na, “Yip lalme liki sisyeme ŋam, topoꞌe moi jeheinge ŋam lakai? Ŋam yukur mat gwande ŋasande ŋam, pakai. Yai nember ŋam mat pe, kin bwore mise. Kom yip yukur sisyeme kin. \v 29 Kut ŋam sisyeme kin. Ŋam marp motop kin pe, kin nember ŋam mat.” \v 30 Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ yala yurpe yupwaiꞌe ŋihip syep kin. Kom ŋup kin teter pe, yukur lahende ŋahraꞌe syep ŋaiye narpe kin. \v 31 Kom lenge mitiŋ wondoh embere ŋaiye jan uku yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yalme kin pe, tinge yanange na, “Ŋupe ŋaiye Miyeꞌ alaŋatme Krais ka ot pe, kin ka ende mirakel wula wula engelyembe miyeꞌ eꞌe ŋaiye si ŋende lakai?” \s1 Tinge yember lenge kokorohtup yat ŋaiye ka yurpe Jisas \p \v 32 Lenge Farisi yisande wusyep ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge wula wula skau skau yanange me Jisas pe, tinge topoꞌe lenge pris ondoh yember lenge kokorohtup tikin yukoh yirise yat ŋaiye ka yurpe Jisas. \v 33 Jisas ŋanange na, “Ma motop yip murp wundehei syeꞌ miꞌe pe, ma plihe milme Yai ŋaiye kin nember ŋam mat. \v 34 Pa yahaiꞌe ŋam, kom yukur pa yetekeꞌe ŋam. Detale, yip yukur pa yil luh moi ŋaiye ma mil murp.” \v 35 Lenge miyeꞌ embep lenge Juta yanange na, “Kin ka el lai ti, poi yukur tatame ya metekeꞌe kin? Taꞌe kin ka el lenge bamtihei poi ŋaiye yarp yoto kekep Grik? Pe taꞌe se ka ininge asamb lenge wusyep el lenge Grik, lakai? \v 36 Kin ŋanange nange ya mahaiꞌe kin, kom yukur ya metekeꞌe kin, topoꞌe yukur ya mila murp luh moi ŋaiye kin nala orp. Luku kin ŋanange taꞌe lai uku?” \s1 Jisas nangange pinip tikin laip \p \v 37 \x - \xo 7.37 \xt Wkp 23.36\x*Ŋup yuwo ŋaiye ŋup embere tikin lotu luku nala miꞌe pe, Jisas tahar gan hlaꞌ pe, kin tambah marnge nal hlaꞌ ŋanange na, “Lahmende ŋaiye wonge salah pe, ka otme ŋam ŋaiye ka onoꞌe pinip. \v 38 \x - \xo 7.38 \xt Ese 47.1, Sek 14.8\x*Ki taꞌe wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange na, ‘Lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip kin teŋeime ŋam pe, pinip ka owe tus ŋoihmbwaip kin, ot el pe, ka orp laip nye nyermbe.’” \v 39 Jisas ŋanange wusyep me Yohe Yirise. Lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin pe, ka yambaꞌe Yohe Yirise. Dindiꞌ ŋup uku pe, Jisas yukur tahar nasme nule nanah nambaꞌe naŋ embere no, Yohe Yirise ka ot, teter pakai. \s1 Lenge miyeꞌ tuweinge yoworꞌe tititinge yal hoime \p \v 40 Lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ yisande wusyep ŋaiye Jisas ŋanange pe, tinge yanange na, “Miyeꞌ eꞌe kin profet bwore mise!” \v 41 O syeꞌ tinge yanange na, “Kin miyeꞌ ŋaiye Got nalaŋatme nange ka ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge kin.” Kom syeꞌ yanange na, “Miyeꞌ ŋaiye Got nalaŋatme yukur ka ot Galili, pakai.” \v 42 \x - \xo 7.42 \xt 2Sam 7.12, Mai 5.2\x*Wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange na, \q1 Miyeꞌ ŋaiye Got nalaŋatme luku, ka ot bamtihei tikin kiŋ Dewit. \q1 Pe mam ta waraꞌe kin, winir Betlehem, \q1 moi ŋaiye somohon Dewit narp.\f + \fr 7.42 \ft Maria waraꞌe Jisas wanar Betlehem nato Judia, kom miyeꞌ tuweinge wula wula ŋoiheryembe nange mam waraꞌe kin wanar Nasaret nato distrik Galili pe, ki wohme Betlehem.\f* \m \v 43 Taꞌe luku pe, nato ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge pe, tinge ŋoiheryembe wula wula me Jisas pe, tinge yoworꞌe tititinge hoime. \v 44 Mitiŋ syeꞌ yala yurpe kin yupwaiꞌe ŋihip syep kin, kom yukur lahende ŋahraꞌe syep anah ŋaiye ka ende, pakai. \s1 Ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ embep Juta yukur teŋeime Jisas \p \v 45 Ŋupe ŋaiye lenge kokorohtup tikin yukoh yirise plihe yal pe, lenge pris ondoh, topoꞌe lenge Farisi yisilih lenge na, “Detaꞌe lai ti yukur yip yenge kin yat?” \v 46 Lenge kokorohtup yungwisme wusyep tinge na, “Somohonme miyeꞌ ende yukur ŋanange wusyep taꞌe miyeꞌ eꞌe ŋaiye tukwini ŋanange.” \v 47 Lenge Farisi yisilih lenge na, “Taꞌe se ka homboꞌe yeh yip topoꞌe liki? \v 48 Yip sisyeme nange yukur lahende poi, taꞌe miyeꞌ ondoh ende, lakai Farisi ende naŋaꞌe ŋoihmbwaip kin nalme kin. Pakai supule! \v 49 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Jisas pe, tinge yukur sisyeme wusyep erŋeme tikin Moses. Taꞌe luku pe, Got se ka ende yumbune tinge.” \v 50 \x - \xo 7.50 \xt Jon 3.1-2\x*Farisi ende ŋaiye narp uku pe, naŋ kin Nikodemus. Miyeꞌ uku somohon kin nal ŋetekeꞌe Jisas. Kin ŋanange wusyep nalme tinge luku na, \v 51 “Wusyep erŋeme poi ki ŋanange na: ŋendehei ya misyunde metekeꞌe ŋaimune ŋaiye miyeꞌ ŋende ti, ya mende wusyep miyarꞌe kin.” \v 52 Tinge yungwisme wusyep na, “Bwore, nin iki, nin topoꞌe nase Galili nat lakai? Kom gonose wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got bworerme ti, na sisyeme nange profet ende yukur ka se ose Galili ot.” \s2 Miyeꞌ sande tekeꞌe syeꞌ ŋoiheryembe nange wusyep sai bumbe me 7.53–8.11 yukur Jon nainge. Miyeꞌ ende ki nainge gande. \p \v 53 Miꞌe pe, lenge mitiŋ lalme yal yukoh tinge ilyeh ilyeh. \c 8 \s1 Tinge yate yambaꞌe tuwei ŋaiye wende niŋ pinip yar yenge yatme Jisas \p \v 1 Kut Jisas nal hwate Olip. \v 2 Tahar nyermbe ŋaiye hondo hondonge pe, kin plihe nal yukoh yirise. Lenge miyeꞌ tuweinge lalme yatme kin pe, kin gah narp pe, kin ŋanange wusyep nalme tinge. \v 3 Lenge jetmam tikin wusyep erŋeme topoꞌe lenge Farisi yenge tuwei ende ŋaiye wende niŋ pinip yar wotop miyeꞌ titi tuwei ende. Pe tinge yember ti gwan ŋembep lenge mitiŋ lalme. \v 4 Tinge yiname Jisas na, “Jetmam, tuwei eꞌe tinge yetekeꞌe ti wende niŋ pinip yar wotop miyeꞌ titi tuwei ende. \v 5 \x - \xo 8.5 \xt Wkp 20.10, Lo 22.22-24\x*O ŋaiye wusyep erŋeme poi pe, Moses ŋanange nange tuwei ŋaiye wende ŋai taꞌe luku pe, ya miche ŋeser mongombe ta wule. O ŋaiye nin pe, na ininge tuꞌe la?” \p \v 6 Tinge yanange wusyep uku yala homboꞌe yehme Jisas no, ka ininge wusyep ende pe, ka yende wusyep me kin. Kom Jisas geih na gah kekep pe, kin nenge syep lombo kin nainge gah kekep. \v 7 Tinge janꞌe janꞌe yisilih yisilihme pe, kin tahar gan ŋana lenge na, “Lahmende miyeꞌ ŋaiye gah bumbe yip iki yukur ŋende hwap pe, kin ka iche ŋeser ŋendehei elme tuwei uku.” \v 8 Miꞌe pe, kin geih nal gah pe, kin nainge gah kekep. \v 9 Tinge yisande wusyep uku pe, tinge ilyeh ilyeh yasme moi uku pe, tinge yal. Lenge miyeꞌ bwore bworenge pe, tinge yal yer. Tinge yasme tuwei uku gwan topoꞌe Jisas. \v 10 Kin tahar gan pe, kin ŋaname na, “Lenge miyeꞌ uku jan a? Miyeꞌ ende yukur gan eꞌe ŋaiye ka ende wusyep me nin?” \v 11 Ti wungwisme wusyep kin na, “Lahmborenge, miyeꞌ ende yukur gan eꞌe.” Jisas nungwisme wusyep ti na, “Ŋam topoꞌe yukur ma mende wusyep me nin. Ni el, kom yukur na plihe ende hwap uku.” \s1 Jisas kin yirise tikin kekep \p \v 12 \x - \xo 8.12 \xt Mat 5.14, Jon 9.5\x*Jisas plihe ŋanange wusyep nal lenge miyeꞌ tuweinge na, “Ŋam yirise tikin kekep lalme. Lahmende ŋaiye ka gunde ŋam pe, ka ambaꞌe yirise bwore tikin laip ŋaiye sai nye nyermbe. Topoꞌe yukur ka yile yut yoto yepelmbe.” \v 13 \x - \xo 8.13 \xt Jon 5.31\x*Lenge Farisi yiname na, “Nin ŋanange wusyep me wah topoꞌe nitei. Yukur miyeꞌ ende ŋanange nange wusyep nin ki bwore mise.” \p \v 14 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Bwore mise, ŋam manange wusyep me ŋam tanam, kom lenge miyeꞌ tuweinge se ka yusyunde wusyep ŋam. Tehei kin taꞌe leꞌe, ŋam sisyeme luh moi ŋaiye ŋam tahar mat, topoꞌe luh moi ŋaiye ma mil. O yip yukur sisyeme moi jeheinge ŋam, topoꞌe luh moi ŋaiye ŋam mala mil. \v 15 Yip yiyarꞌe lenge miyeꞌ tuweinge jande yaŋah tikin kekep eꞌe. Kom tukwini ŋam yukur miyarꞌe ŋaimune ŋaiye miyeꞌ ende ŋende. \v 16 Kom ŋaiye ma miyarꞌe ŋaimune ŋaiye miyeꞌ ende ŋende pe, luku ki bwore bwarme. Detale, ŋam ŋilyeh yukur miyarꞌe kin. Yai ŋaiye nember ŋam mat pe, kin ŋende wah ŋotop ŋam. \v 17 \x - \xo 8.17 \xt Lo 19.15\x*Nato wusyep erŋeme yip pe, wusyep ki sai taꞌe leꞌe: Ŋaiye miyeꞌ hoi ka hindi yininge wusyep esep ilyeh pe, wusyep tinge hindi ki bwore mise. \v 18 Ŋam manange wusyep me ŋam tanam, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ŋam mende. Topoꞌe Yai ŋaiye nember ŋam mat pe, kin ŋanange wusyep me ŋam, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ŋam mende.” \p \v 19 Tinge yisilihme na, “O yai nin narp a?” Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋaiye yip yukur sisyeme ŋam pe, yip yukur pa sisyeme Yai topoꞌe. Ŋaiye pa sisyeme ŋam pe, yip se pa sisyeme Yai ŋam topoꞌe.” \v 20 Jisas ŋanange wusyep ŋasambe lenge miyeꞌ tuweinge gan nato yukoh yirise ŋaiye sehei me wurmbuꞌ wuhyau ŋaiye tate. Pe kin ŋanange wusyep lalme luku. Topoꞌe yukur lahende syep narpe kin, detale, ŋup kin teter. \s1 Jisas ŋanange nange lenge miyeꞌ tuweinge yukur tatame ka yil luh moi ŋaiye kin nala el \p \v 21 Jisas plihe ŋana lenge miyeꞌ tuweinge na, “Ŋam ma mil pe, yip pa yahaiꞌ ŋam. Hwap yip teter ka si pe, yip pa yule. Kom yip yukur pa yil luh moi ŋaiye ŋam mala mil.” \v 22 Lenge Juta yisande wusyep uku pe, tinge yanange na, “Kin ŋanange nange poi yukur ya mil luh moi ŋaiye kin nala el. Pe luku kin nala ininge nange ka onombe kitikin ka ole?” \v 23 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Yip nate gah tuweihe, kut ŋam nanah hlaꞌ. Topoꞌe yip tikin kekep eꞌe, kut ŋam nanah moihlaꞌ. \v 24 Leꞌe tehei kin ŋaiye ŋam mana yip nange pa yule me hwap ŋaiye yip yende. Wusyep ŋaiye ŋam manange me ŋam tanam, ŋaiye ŋam miyeꞌ ilyehe ihei no, ŋaiye ŋoihmbwaip yip yukur teŋeime ŋam pe, hwap yip teter ka si pe, pa yule.” \p \v 25 Tinge yisilihme na, “Nin lahmende?” Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋam miyeꞌ ilyeh ŋaiye somohon ŋendeheiyeh ŋaiye ŋam si mana yip. \v 26 Ŋam wusyep wula wula ŋaiye ma mininge milme ŋaimune mune ŋaiye yip yende. Topoꞌe wusyep wula wula ŋaiye ma miyarꞌe yip. Ŋam mana lenge miyeꞌ tuweinge lalme gwande ŋaimune ŋaiye ŋam masande matme Yai. Detale, kin miyeꞌ ŋaiye nember ŋam mat pe, kin bwore mise topoꞌe bwarme.” \p \v 27 Tinge yukur sisyeme ŋaiye Jisas ŋanange wusyep me Yai kin nanah moihlaꞌ. \v 28 Taꞌe luku pe, kin ŋana lenge na, “Ŋupe ŋaiye pa yahraꞌe Talah tikin Miyeꞌ pe, pa sisyeme Ŋam ŋilyeh ŋaiye manange nange Ŋam Liꞌ Eheiꞌ pe, luku pa sisyeme nange ŋam yukur mende ŋaimune gwande ŋasande ŋam. Kom ŋam manange wusyep gwande ŋaimune ŋaiye Yai ŋana ŋam nange ma mininge. \v 29 Topoꞌe Yai ŋaiye nember ŋam mat pe, kin narp topoꞌe ŋam. Kin yukur nasme ŋam ŋilyehme, pakai. Detale, nye nyermbe ŋam mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ŋende kin hriphrip.” \v 30 Lenge miyeꞌ tuweinge wula wula ŋaiye yisande wusyep Jisas uku pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin. \s1 Wusyep mise ŋende lenge miyeꞌ tuweinge yarp bwore hlaininge \p \v 31 Taꞌe luku pe, Jisas ŋana lenge lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin na, “Ŋaiye pa yisyunde wusyep ŋam eꞌe no, pa junde pe, yip pa yurp tuꞌe jetalah ŋam supule. \v 32 Yip pa sisyeme wusyep mise pe, wusyep mise luku ka ende yip pa yurp hlaininge.” \v 33 \x - \xo 8.33 \xt Mat 3.9, Luk 3.8\x*Tinge yungwisme wusyep kin taꞌe leꞌe, “Poi loumwah tikin Abraham. Yukur ŋup ende poi marp taꞌe miyeꞌ wah pakaiye tikin miyeꞌ ende, pakai. Taꞌe luku pe, detaꞌe lai ti nin ŋanange nange yip pa yurp bwore hlaininge?” \p \v 34 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋam mana yip bwore mise. Lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yende hwap pe, tinge ka yurp miyeꞌ tuweinge wah tikin ŋaiye yende hwap. \v 35 Lenge miyeꞌ tuweinge wah yukur nye nyermbe yotop yai tehei yarp yukoh kin. Pakai. Kom talah tiheinge kin narp yukoh uku nye nyermbe. \v 36 Ŋaiye Talah ka ende yip pa yurp hlaininge pe, yip pa yurp hlaininge supule. \v 37 Ŋam sisyeme nange yip loumwah tikin Abraham. Kom yip yukur yambaꞌe wusyep ŋam ŋaiye ŋam manange pe, yip yala pumbe ma mule. \v 38 Ŋam manange wusyep me ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ŋam metekeꞌe ŋupe ŋaiye ŋam marp topoꞌe Yai ŋam. Kom yip yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe jande ŋaimune ŋaiye yip yisande yatme yai yip.” \p \v 39 Tinge yungwisme wusyep kin na, “Yai poi Abraham.” Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋaiye yip ŋambaih talah tikin Abraham pe, yip pa yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋahilyeh tuꞌe Abraham ŋaiye ŋende. \v 40 Ŋam manange malaŋatme wusyep mise lalme ŋaiye ŋam masande matme Got. Kom yip yala pumbe ma mule. O Abraham yukur ŋende ŋai taꞌe liki! \v 41 Yip yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku jande yai yip ŋaiye ŋende.” Tinge yungwisme wusyep kin na, “Mam poi yukur waraꞌe poi taꞌe ŋaiye talah yaŋah. Got ŋilyeh kin Yai poi, topoꞌe poi talah kin bwore mise.” \p \v 42 Jisas ŋana lenge na, “Ŋaiye Got kin yai yip bwore mise pe, yip pa yende nihararme ŋam. Detale, ŋam marp topoꞌe Got ti, ŋam mat. Ŋam yukur mat taꞌe ŋaiye ŋasande ŋam, kom kin nember ŋam mat. \v 43 Detaꞌe lai ti yip yukur yisande gondoume wusyep ŋaiye ŋam manange? Tehei kin taꞌe leꞌe, yip jarnge ŋaiye pa yisyunde wusyep ŋam. \v 44 Yip talah tikin Satan, kin yai yip. Yip yisande ŋaiye pa junde ŋasande yai yip. Somohon ŋaiye ŋendeheiyeh pe, kin miyeꞌ ŋaiye nongomb lenge miyeꞌ yule. Topoꞌe kin yukur gan topoꞌe wusyep mise. Detale, wusyep mise yukur sai nato kin. Ŋupe ŋaiye kin ŋanange wusyep homboꞌe pe, kin ŋende gande ŋaimune ŋaiye si sai wim topoꞌe ŋoihmbwaip kin. Detale, kin miyeꞌ tehei tikin ŋaiye ŋanange wusyep homboꞌe, topoꞌe kin ŋende ŋoihmbwaip lenge mitiŋ ŋaiye tinge yende homboꞌe. \v 45 Kom ŋupe ŋaiye ŋam manange malaŋatme wusyep mise malme yip pe, ŋoihmbwaip yip yukur teŋeime wusyep ŋam. \v 46 Yip ŋoiheryembe nange ŋam mende hwap lakai? Ŋaiye pa ŋoiheryembe tuꞌe liki pe, pa yininge yoworꞌe yember hwap ŋam yil halhale. Topoꞌe ŋaiye ma mininge malaŋatme wusyep mise pe, detaꞌe lai ŋaiye ŋoihmbwaip yip yukur teŋeime ŋam? \v 47 Lenge talah tikin Got yisande wusyep tikin Got. Yip yukur talah tikin Got no, pa yisyunde wusyep kin.” \s1 Jisas somohonme narp yerme Abraham \p \v 48 Lenge Juta yiniꞌe Jisas na, “Poi manange bwore mise ŋaiye nin miyeꞌ Samaria, topoꞌe yipihinge pupwa ende narp nato nin pe, luku ki bwore mise lakai?” \v 49 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Pakai! Yipihinge pupwa yukur narp nato ŋam. Ŋam mahraꞌe naŋ Yai ŋam ma manah, kom yip tale naŋ ŋam ya jah. \v 50 Ŋam yukur mahraꞌe naŋ ŋam tanam. Miyeꞌ ende kin nala ahraꞌe naŋ ŋam pe, kin Got, miyeꞌ iyarꞌe. \v 51 Ŋam mana yip bwore mise, lahmende ŋaiye ŋende ŋaimune gande wusyep ŋaiye ŋam maname pe, yukur ka ole.” \v 52 Tinge yiname na, “Tukwini poi si sisyeme nange yipihinge pupwa ende narp nato nin! Abraham si nule, topoꞌe lenge profet si yule. Kom nin ŋanange na, lahmende ŋaiye ka gunde wusyep nin pe, yukur ka ole. \v 53 Pe nin ŋanange nange nin nengelyembe yai poi Abraham, lakai? Lenge profet topoꞌe si yule. O nin lahmende liki?” \p \v 54 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋaiye ma mahraꞌe naŋ ŋam tanam pe, naŋ ŋam uku ka el luh paka pakaiye. Kom Yai ŋam nahraꞌe naŋ ŋam. Kin ŋilyehe sai ŋaiye yip yanange kin Got yip. \v 55 Yip yukur sisyeme kin, kom ŋam sisyeme kin. O ŋaiye ma mininge nange ŋam yukur sisyeme kin pe, liki ŋam miyeꞌ homboꞌe taꞌe yip. Kom ŋam sisyeme kin pe, ŋam gwande wusyep kin lalme. \v 56 Mwan yip Abraham kin narp neseperhme ŋup uku ŋaiye ma mut pe, ka hriphrip ŋaiye ka etekeꞌ ŋam. Ŋupe ŋaiye ka etekeꞌe miꞌe pe, ŋoihmbwaip kin ka bwore supule.” \v 57 Tinge yiname na, “Wahtaip nin teter yukur nambaꞌe 50 pe, nin si ŋetekeꞌe Abraham lakai?” \v 58 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋam mana yip bwore mise, ŋupe ŋaiye mam teter yukur waraꞌe Abraham pe, Ŋam eꞌe somohonme marp yer.” \v 59 Miꞌe pe, tinge yambaꞌe ŋeser ŋaiye ka yiche yonombe kin, kom Jisas ŋinise kitikin pe, kin nasme yukoh yirise. \c 9 \s1 Jisas ŋende miꞌme miyeꞌ ŋembep tangar \p \v 1 Jisas nanga nal pe, kin ŋetekeꞌe miyeꞌ ende ŋaiye somohon mam waraꞌe kin pe, ŋembep kin tangar. \v 2 Lenge jetalah tikin Jisas yisilihme na, “Jetmam, lahmende ŋende hwap ti, ŋupe ŋaiye mam waraꞌe kin pe, ŋembep kin tangar? Miyeꞌ uku ŋende hwap, lakai lenge yai mam kin yende hwap?” \p \v 3 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Tehei ŋaiye ŋembep kin tangar pe, yukur hwap kin, topoꞌe hwap lenge yai mam kin, pakai. Ŋembep kin tangar ŋaiye lenge mitiŋ ka yetekeꞌe bongol tikin Got ka ende wah oto kin. \v 4 Tukwini ŋaiye teter ŋau sai pe, poi ya mende wah nihe ŋaiye mende wah tikin Got ŋaiye nember ŋam mat. Ŋup yepelmbe ka ot ŋaiye lahende yukur ka ende wah. \v 5 \x - \xo 9.5 \xt Mat 5.14, Jon 8.12\x*Ŋupe ŋaiye teter ŋam marp kekep eꞌe pe, ŋam yirise tikin kekep eꞌe.” \p \v 6 Kin ŋanange wusyep uku miꞌe pe, kin kusyur tuhwaꞌ nal gah kekep. Kin nimbilme kekep topoꞌe tuhwaꞌ miꞌe pe, kin nambaꞌe kekep uku ŋindirꞌe nal ŋembep miyeꞌ uku. \v 7 Pe kin ŋaname miyeꞌ uku na, “El ungurhme ŋembep mohro nin el guh pinip ŋeheh Siloam!” Wusyep tehei Siloam ki taꞌe leꞌe, ‘Tinge yember kin nal’. Taꞌe luku pe, miyeꞌ uku nal nungurhme bepmohro kin. Pe ŋembep kin tanaꞌ bwore pe, kin ŋetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe. \p \v 8 Taꞌe luku pe, lenge moi ilyeh kin, topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ ŋaiye somohonme yetekeꞌe kin narp mbep tangare yanange na, “Taꞌe kin miyeꞌ mbep tangare ilyeh eꞌe ŋaiye somohon narp tangal lenge mitiŋ ŋaiye ka yaŋaꞌe wuhyau lakai?” \v 9 Mitiŋ syeꞌ yanange na, “Kin ŋilyeh liki li.” Kom syeꞌ yanange na, “Pakai, liki yukur kin, o kin ŋahilyeh taꞌe miyeꞌ iki.” Taꞌe pe, miyeꞌ uku ŋanange na, “Ŋam miyeꞌ ilyeh liꞌ ihei.” \v 10 Tinge yisilihme na, “Detaꞌe lai ti ŋembep nin si tanaꞌ bwore ŋaiye ni ŋetekeꞌe?” \v 11 Kin nungwisme wusyep tinge na, “Miyeꞌ ŋaiye tinge jalme Jisas nambaꞌe kekep syeꞌ nimbilme topoꞌe tuhwaꞌ pe, kin ŋindirꞌe nal ŋembep ŋam. Pe kin ŋana ŋam nange ma mil mungurhme bepmohro ŋam mil pinip ŋeheh Siloam. Taꞌe luku pe, ŋam mal mungurhme bepmohro ŋam pe, ŋembep ŋam tanaꞌ bwore pe, ŋam metekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe.” \v 12 Tinge yisilihme na, “O miyeꞌ uku kin narp a?” Kin nungwisme wusyep tinge na, “Ŋam yukur sisyeme.” \s1 Lenge Farisi yisilihme miyeꞌ ŋaiye ŋembep kin si bwore \p \v 13 Miꞌe pe, tinge yambaꞌe miyeꞌ ŋaiye somohon ŋembep kin tangar yenge yal lenge Farisi. \v 14 Ŋup uku ŋaiye Jisas nambaꞌe kekep ŋindirꞌe nal ŋembep kin no, ŋembep kin bwore pe, luku ŋup tikin Sabat. \v 15 Lenge Farisi plihe yisilihme miyeꞌ uku na, “Ŋembep nin ki tanaꞌ bwore taꞌe lai?” Kin ŋana lenge na, “Jisas nambaꞌe kekep ŋaiye kin nimbilme topoꞌe tuhwaꞌ kin pe, kin ŋindirꞌe nal ŋembep ŋam. Ŋam mal mungurhme ŋembep ŋam pe, tukwini ŋam metekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe.” \v 16 Lenge Farisi syeꞌ yanange na, “Miyeꞌ ŋaiye ŋende ŋai uku pe, Got yukur ka ember kin ot. Detale, kin yukur gande wusyep erŋeme tikin Sabat.” O lenge syeꞌ yanange na, “Miyeꞌ ŋaiye si ŋende hwap pe, kin yukur tatame ka ende wah bongol tuꞌe luku!” Pe tinge yoworꞌe tititinge yal hoime. \p \v 17 Taꞌe luku pe, lenge Farisi plihe yisilihme miyeꞌ uku ninde na, “O nin ŋanange nange kin ŋende ŋembep nin tanaꞌ bwore pe, nin ŋoiheryembe taꞌe laime miyeꞌ uku.” Miyeꞌ uku nungwisme na, “Kin profet ende.” \v 18 Ŋembep miyeꞌ uku somohon tangar bwore mise, kom tukwini kin si ningilise ŋembep kin gah. Kom ŋoihmbwaip lenge Juta ki sai bongol nange miyeꞌ uku pupwa ŋende homboꞌe. Taꞌe luku pe, tinge jalme lenge yai mam tikin miyeꞌ uku yat. \v 19 Tinge yisilih lenge na, “Leꞌe talah yip? Yip yanange nange somohon ŋaiye mam waraꞌe kin pe, ŋembep kin tangar taꞌe luku? Detaꞌe lai ti kin tatame ka ingilise ŋembep kin etekeꞌe?” \v 20 Lenge yai mam kin yungwisme wusyep na, “Poi hindi sisyeme nange leꞌe talah poi hindi. Topoꞌe poi sisyeme ŋaiye somohon mam waraꞌe kin pe, ŋembep kin tangar. \v 21 Kom poi yukur sisyeme ŋaiye tukwini leꞌe kin ningilise ŋembep kin gah no, kin tatame ka etekeꞌe. Topoꞌe poi yukur sisyeme lahmende ŋaiye ŋende bworerme ŋembep tangar kin uku. Yisilihme kitikin! Kin si ŋende miyeꞌ gah tatame ŋaiye kitikin ka ininge wusyep.” \v 22 Lenge yai mam hiꞌjarnge lenge miyeꞌ embep Juta pe, tinge yanange wusyep uku. Lenge Juta si yupwaiꞌe wusyep nange lahmende ŋaiye ŋanange nange ŋoihmbwaip kin teŋeime Jisas, ŋaiye kin Miyeꞌ alaŋatme Krais pe, ka jinyen lenge yi tus yangaꞌme lotu tinge. \v 23 Luku tehei kin ŋaiye lenge yai mam yanange na, “Kin si ŋende miyeꞌ gah tatame ŋaiye kitikin ka ininge wusyep. Yisilihme kitikin!” \p \v 24 Tinge plihe jalme miyeꞌ ŋaiye somohon ŋembep kin tangar uku nat pe, tinge yiname na, “Nin na gil naŋ Got pe, na upwaiꞌe wusyep bongol topoꞌe kin nange wusyep ŋaiye ni ŋanange pe, ki bwore mise! Poi sisyeme nange miyeꞌ uku kin ŋende hwap.” \v 25 Miyeꞌ uku nungwisme wusyep na, “Ŋam yukur sisyeme ŋaiye kin ŋende hwap, lakai pakai. Ŋaisep ilyeh ŋaiye ŋam sisyeme pe, tukwini ŋam mingilise ŋembep ŋam gwah pe, ŋam metekeꞌe.” \v 26 Tinge yisilihme na, “Kin ŋende nin taꞌe la? Kin ningilise ŋembep nin gah taꞌe la?” \v 27 Kin nungwisme wusyep tinge na, “Ŋam si mana yip kuli. Kom taꞌe yip jarnge ŋaiye pa yisyunde? Detaꞌe lai ti yip tepeli tepelih me yanar? Taꞌe yip topoꞌe plihe yala yurp tuꞌe jetalah kin lakai?” \p \v 28 Lenge Farisi yihyele wusyep pupwa me miyeꞌ uku na, “Nin jetalah kin, kut poi jetalah tikin Moses. \v 29 Poi sisyeme nange Got ŋanange wusyep nalme Moses. O miyeꞌ iki ŋaiye tinge jalme Jisas pe, poi yukur sisyeme kin miyeꞌ mune.” \v 30 Miyeꞌ uku nungwisme wusyep tinge na, “Hei, ŋam gunguru plaime wusyep iki! Yip jinjame kin miyeꞌ mune, kom kin ŋende bworerme ŋembep ŋam ŋaiye tangar! \v 31 Poi sisyeme nange Got yukur ŋasande wusyep lenge miyeꞌ ŋaiye yende hwap. Kom kin ŋasande wusyep lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yirisukwarme kin, topoꞌe yende ŋaimune jande ŋaiye Got ŋana lenge ka yende. \v 32 Somoho somohonme nate gere tukwini leꞌe pe, poi yukur misande wusyep me miyeꞌ ende ŋaiye ŋende bwore me ŋembep miyeꞌ ende ŋaiye mam waraꞌe kin no, ŋembep kin tangar. \v 33 Ŋaiye Got ka ember miyeꞌ uku ot pe, lono. Tu pakai pe, miyeꞌ iki yukur ka se ende ŋainde.” \p \v 34 Tinge yiniꞌe kin yiname na, “Mam waraꞌe nin pe, nin bworenge nato hwap supule. Pe nin nala ininge alaŋat poi wusyep lakai?” Pe tinge jinyenme kin nasme yukoh lotu. \s1 Lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip tinge kute \p \v 35 Jisas ŋasande wusyep ŋaiye tinge si jinyenme miyeꞌ uku pe, kin na ŋahaiꞌe kin pe, ki ŋetekeꞌe pe, Jisas ŋisilihme na, “Ŋoihmbwaip nin teŋeime Talah tikin Miyeꞌ, lakai pakai?” \v 36 Miyeꞌ nungwisme na, “Lahmborenge, ini ŋam na, kin lahmende no, ŋoihmbwaip ŋam ka teŋeime kin!” \v 37 Jisas ŋaname kin na, “Nin si ŋetekeꞌe kin pe, kin ŋilyeh eꞌe ŋaiye ŋanange wusyep ŋotop nin tukwini.” \v 38 Pe miyeꞌ uku ŋanange na, “Lahmborenge, ŋoihmbwaip ŋam teŋeime nin.” Pe kin ŋasarꞌe ŋimbep ŋirisukwarme Jisas. \p \v 39 Jisas ŋanange na, “Ŋam mat kekep eꞌe ŋaiye ma miyarꞌe ŋaimune ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yende. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋembep tinge tangar pe, ka plihe yingilise ŋembep juh yetekeꞌe. O lenge mitiŋ ŋaiye yetekeꞌe pe, ŋembep tinge ka tingir.” \v 40 Lenge Farisi syeꞌ yarp sehei me Jisas pe, tinge yisande wusyep uku ŋaiye Jisas ŋanange. Pe tinge yisilihme na, “O nin ŋanange nange poi topoꞌe ŋembep si tangar lakai?” \v 41 Jisas ŋana lenge na, “Ŋaiye ŋembep yip si tangar pe, Got yukur ka iyarꞌe pupwa yip. Kom yip yanange na, ‘Ŋembep poi eꞌe sai pe, poi metekeꞌe, topoꞌe poi miyeꞌ bwore mise.’ Taꞌe luku pe, hwap yip teter sai nal ŋembep tikin Got.” \c 10 \s1 Jisas kin miyeꞌ embepteme lenge worsip \p \v 1 Jisas ŋanange na, “Ŋam mana yip bwore mise. Miyeꞌ endei topoꞌe miyeꞌ ŋaiye bule ŋonombe kete ŋaiꞌe ŋaiꞌe miyeꞌ ende pe, yukur ka yil yoto yukoh map tikin lem lenge worsip. Kom ka taharꞌe lem yil juh umbur ŋaiye ka yil yoto. \v 2 Miyeꞌ ŋaiye nato yukoh map pe, kin miyeꞌ embepteme lenge worsip. \v 3 Miyeꞌ ŋaiye gan keteme kohmap pe, ki kumbur kohmap me kin. Lenge worsip yisande diꞌ kin ŋaiye kin gal lenge naŋ ilyeh ilyeh pe, kin nenge lenge nate tas. \v 4 Ŋupe ŋaiye kin si nenge lenge nate tas miꞌe pe, kin nal yerme tinge, kut lenge worsip jande kin. Detale, tinge si sisyeme diꞌ wonge kin. \v 5 Tinge yukur ka se plihe junde miyeꞌ ŋoinde. Ŋaiye miyeꞌ ende ka gil lenge pe, lenge worsip ka jirnge kin yil. Detale, tinge yukur sisyeme diꞌ wonge kin.” \p \v 6 Jisas ŋana lenge wusyep tap eꞌe, kom tinge yukur sisyeme ŋaimune ŋaiye kin ŋanange. \v 7 Taꞌe luku pe, Jisas plihe ŋanange na, “Ŋam mana yip bwore mise. Ŋam kohmap titinge lenge worsip.\fig Lem tikin worsip|src="LB00014B.tif" size="col" ref="10.7" \fig* \v 8 Lenge mitiŋ lalme ŋaiye yat yer me ŋam pe, tinge mitiŋ ŋaiye yende ŋendei, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye bule yonombe jete ŋaiꞌe ŋaiꞌe lenge mitiŋ. Kom lenge worsip yukur yisande wonge tinge. \v 9 Ŋam kohmap. Lahmende ŋaiye ka oto ŋam pe, Got ka ungwisme kin. Pe kin ka ote tus ŋaiye ka ambaꞌe ŋai. \v 10 Tehei ŋaiye miyeꞌ endei nat pe, kin nat ŋaiye ka ende ŋendei lenge worsip, topoꞌe ka ongombe ende yumbune ŋaiye ka yule. Kom ŋaiye ŋam pe, ŋam mat ŋaiye ma mende yip pa yurp bwore supule nye nyermbe. \p \v 11 Ŋam miyeꞌ embepteme bwore titinge lenge worsip. Miyeꞌ embepteme bwore titinge worsip pe, kin se ka aŋaꞌe laip kitikin el ŋaiye ka ungwis lenge worsip. \v 12 Ŋaiye miyeꞌ ŋende wah wuhyau ŋilyehme, kut kin yukur miyeꞌ embepteme mise lenge worsip, topoꞌe kin yukur yai tehei lenge worsip pe, ŋupe ŋaiye ka etekeꞌe ŋumbwat telpei ka ot pe, kin se ka osme lenge worsip, kut se ka girnge. O ŋumbwat telpei se ka kukwame lenge worsip elꞌe elꞌe pe, se ka ongomb lenge worsip syeꞌ ono. \v 13 Miyeꞌ uku se ka ende tuꞌe luku. Detale, kin ŋende wah wuhyau ŋilyehme. Kin yukur ŋoiheryembe lenge worsip. \p \v 14 \x - \xo 10.14 \xt Mat 11.27, Luk 10.22\x*Ŋam miyeꞌ embepteme bwore lenge worsip. Ŋam sisyeme lenge worsip ŋam. Topoꞌe lenge worsip ŋam tinge sisyeme ŋam. \v 15 Kin ŋahilyeh taꞌe ŋaiye Yai kin sisyeme ŋam, topoꞌe ŋam sisyeme Yai. Topoꞌe ŋam masande ŋaiye ma maŋaꞌe laip ŋam ŋaiye ma mungwisme lenge worsip. \v 16 Worsip syeꞌ tinge tanam, kom tinge yukur jan ya yoto lem eꞌe. Ŋam ma meleŋeime lenge menge mute moto topoꞌe. Tinge ka yisyunde diꞌ ŋaiye wonge ŋam. Pe lenge worsip uku ka lalme jin ŋilyeh, topoꞌe miyeꞌ embepteme ilyeh ŋaiye ka embepteme tinge lalme. \p \v 17 Yai kin ŋende nihararme ŋam. Detale, ŋam masande ma maŋaꞌe laip ŋam no, ma mule, kom se ma plihe tuhur murp. \v 18 Yukur lahende tatame ŋaiye ka se ongohe laip bwore ŋam. Ŋaiye ŋasande ŋam tanam pe, ma mule. Bongol ŋam sai ŋaiye ma mule, topoꞌe bongol ŋam sai ŋaiye ma plihe tuhur murp. Yai ŋam si ŋanange bongol, nange ma mende tuꞌe luku.” \p \v 19 Lenge Juta yisande wusyep uku pe, tinge plihe yoworꞌe tititinge yal hoime. \v 20 Lenge mitiŋ wula yanange na, “Yipihinge pupwa narp kin. Kin taꞌe kwote leꞌe. Yip yember mungwim yalme wusyep kin tale?” \v 21 Kom syeꞌ yanange na, “Miyeꞌ ŋaiye yipihinge pupwa narp kin pe, yukur ka se ininge wusyep tuꞌe leꞌe. O yipihinge pupwa se ka ende bworerme ŋembep lenge miyeꞌ ŋaiye si tangar tuꞌe la?” \s1 Lenge Juta yende wachaihme Jisas \p \v 22 Ŋup uku pe, wundehei tikin mwate pe, ŋup embere ende ŋaiye lenge mitiŋ yate jahilyeh yarp Jerusalem. Ŋup uku tinge ŋoiheryembe yal ŋaiye somohon tinge yalaŋatme yukoh yirise luku yalme Got. \v 23 O Jisas kin nange nal ŋoto lem wicherꞌ ŋaiye yukoh yirise nal yukoh yohe tikin Solomon.\fig Yukoh yirise tikin Jerusalem|src="HK048B.tif" size="col" ref="10.23" \fig* \v 24 Lenge Juta yate jan yoyorꞌme kin pe, tinge yisilihme na, “Tumboiyaꞌ tikin ŋaiye na ini poi el halhale ŋaiye nin lahmende? Na ini poi bwore mise ŋaiye nin Miyeꞌ nalaŋatme Krais lakai?” \p \v 25 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋam si mana yip miꞌe, kom ŋoihmbwaip yip yukur teŋeime ŋam. Wah lalme ŋaiye ŋam mende moto naŋ Yai ŋam pe, luku ki yasam yip ŋaiye ŋam lahmende. \v 26 Kom yip yukur worsip ŋam, taꞌe luku pe, ŋoihmbwaip yip yukur teŋeime ŋam. \v 27 Worsip ŋam yisande diꞌ ŋaiye wonge ŋam. Ŋam sisyeme tinge pe, tinge jande ŋam. \v 28 Ŋam mangang lenge laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe pe, yukur ka yule. Topoꞌe yukur lahende ka se ongohe tinge angaꞌme syep ŋam. \v 29 Yai ŋam ki ŋembere taharꞌe miyeꞌ tuweinge lalme. Lahmende tinge ŋaiye Yai pwale pe, yukur miyeꞌ ende ka se ongohe tinge angaꞌme syep ŋam. \v 30 Yai topoꞌe ŋam pe, poi hindi ŋaisep ilyeh.” \p \v 31 Miꞌe pe, lenge miyeꞌ tuweinge plihe yambaꞌe ŋeser ŋaiye yala yiche yonombe Jisas. \v 32 Jisas ŋana lenge na, “Ŋam si mende wah bwore wula wula ŋaiye Yai pwale nange ma mende guh ŋembep yip. O wah mune bwore luku ŋaiye ŋam mende ti, yip yala yiche ŋeser pumbe?” \v 33 \x - \xo 10.33 \xt Wkp 24.16\x*Lenge Juta yungwisme wusyep kin na, “Poi yukur mala miche ŋeser yumbe ŋaiye ni ŋende ŋaimune bwore, pakai. Kom nin ŋanange wusyep pupwa gonombaiꞌe Got. Nin miyeꞌ pakaiye leꞌe, kom nin nala ende nitei el tuꞌe ŋaiye na ambaꞌe luh Got.” \p \v 34 \x - \xo 10.34 \xt Sng 82.6\x*Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Yainge ŋaiye sai nato wusyep erŋeme yip pe, wusyep tikin Got sai taꞌe leꞌe, ‘Ŋam manange taꞌe leꞌe, yip taꞌe got’. \v 35 Poi sisyeme nange wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got, ki bwore mise supule, topoꞌe yukur ki bunje bunjenge. Topoꞌe somohon Got nangange wusyep erŋeme nal me lenge miyeꞌ embep titinge Juta pe, kin gal lenge nange tinge taꞌe got. \v 36 O ŋaiye ŋam pe, Yai nalaŋatme ŋam pe, kin nember ŋam mate gwah kekep. Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye ŋam manange nange ŋam Talah tikin Got pe, detaꞌe lai ti ŋaiye yip yanange nange ŋam gwonombaiꞌe Got? \v 37 Ŋaiye yukur ŋam mende wah me Yai ŋam pe, ŋoihmbwaip yip yukur ka teŋeime ŋam. \v 38 Kom ŋam mende wah me kin. Kut ŋaiye ŋoihmbwaip yip yukur teŋeime wusyep ŋam pe, ŋoihmbwaip yip ka teŋeime mirakel ŋaiye ŋam mende. Taꞌe luku pe, yip pa sisyeme bworerme nange Yai kin narp nato ŋam, topoꞌe ŋam marp ma moto Yai.” \p \v 39 Tinge yala syep yurpe Jisas ninde topoꞌe, kom kin syul tas syep tinge nal. \v 40 \x - \xo 10.40 \xt Jon 1.28\x*Jisas plihe nal nerŋe nal mih Jordan. Kin na gere luh ŋaiye somohon Jon gihyeꞌe pinip lenge miyeꞌ tuweinge pe, kin narp uku. \v 41 Lenge miyeꞌ tuweinge wula yatme kin pe, tinge yanange na, “Bwore mise, Jon yukur ŋende mirakel ende. Kom wusyep lalme ŋaiye kin ŋanange nalme miyeꞌ eꞌe pe, ki bwore mise.” \v 42 Pe ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge wula wula ŋaiye jan uku teŋeime kin. \c 11 \s1 Lasarus si nule \p \v 1 \x - \xo 11.1 \xt Luk 10.38-39\x*Miyeꞌ ende ŋaiye narp moi Betani pe, naŋ kin Lasarus, kin ŋende wahriꞌ epwa. Mihyen kin Maria hindi tatai ti, Mata tinge yarp moi Betani. \v 2 \x - \xo 11.2 \xt Jon 12.3\x*Ti Maria ŋilyeh uku ŋaiye wuruꞌe pinip winyeꞌ gwah ŋihip Jisas no, ti wenge ndoh waih ti wihyete. Pe moih ti Lasarus ŋende wahriꞌ epwa. \v 3 O lenge tuweinge toꞌ tataime hoi uku yember wusyep yalme Jisas yanange na, “Lahmborenge, ŋimei nin ŋende wahriꞌ epwa.” \v 4 Ŋupe ŋaiye Jisas ŋasande pe, kin ŋanange na, “Wahriꞌ epwa luku yukur ka onombe Lasarus ka ole yehe, pakai. Luku ka ende lenge miyeꞌ tuweinge ka yetekeꞌe bongol tikin Got no, ka yaŋaꞌe naŋ embere yilme kin. Topoꞌe ŋaiye nato yaŋah ilyeh uku pe, Talah tikin Got ka ambaꞌe naŋ embere.” \v 5 Jisas ŋende nihararme Mata hindi toꞌ ti topoꞌe Lasarus. \v 6 Kom ŋupe ŋaiye kin ŋasande wusyep nange Lasarus kin ŋende wahriꞌ epwa pe, kin plihe narp nato moi uku ŋup hoi topoꞌe. \p \v 7 Miꞌe pe, kin ŋana lenge jetalah kin na, “Ya plihe mil provins Judia.” \v 8 Lenge jetalah yiname na, “Jetmam, yukur ŋup wula si nal ŋaiye lenge Juta yala yiche ŋeser yumbe na ole. O ni plihe ŋoiheryembe ŋaiye na el Judia lakai?” \v 9 Jisas ŋanange na, “Taꞌe aua 12 nato ŋau ilyeh ilyeh, lakai pakai? Ŋaiye miyeꞌ ka oho anga ŋaiye ŋembep ŋauwe pe, yukur ka tumbe. Detale, kin si ŋetekeꞌe yirise tikin kekep eꞌe. \v 10 Kom ŋaiye ka oho anga yaŋah oto yepelmbe pe, se ka tumbe. Detale, yirise yukur naŋarꞌe.” \p \v 11 Jisas ŋanange luku miꞌe pe, kin plihe ŋanange na, “Ŋimei poi Lasarus kin nate posoh, kom ŋam ma mila mahraꞌe kin.” \v 12 Lenge jetalah yungwisme wusyep kin na, “Lahmborenge, ŋaiye kin nate posoh pe, wahriꞌ epwa kin se ka plihe miꞌe pe, ka bwore.” \v 13 Lenge jetalah yukur sisyeme ŋaiye Jisas kin ŋanange ŋaiye Lasarus si nule. Kom tinge ŋoiheryembe nange Jisas kin ŋanange nange Lasarus kin nate posoh. \v 14 Taꞌe luku pe, Jisas ŋoworꞌe ŋanange nal na, “Lasarus si nule. \v 15 Kom tehei ŋaiye yip ti, ŋam hriphrip ŋaiye yukur ŋam mal marp topoꞌe kin. Detale, yip pa yetekeꞌe ŋai uku pe, ŋoihmbwaip yip ka teŋeime ŋam. Tuhur, ya milme kin.” \v 16 Tomas, naŋ umburꞌe kin Didimus, ŋana lenge jetalah na, “Tuhur, ya mil topoꞌe jetmam no, ya mule motop kin.” \s1 Jisas kin tehei ŋaiye plihe ŋahraꞌe lenge miyeꞌ tuweinge no, kin nangange laip bwore \p \v 17 Ŋupe ŋaiye Jisas nate gere Betani pe, kin ŋasande wusyep nange ŋup hoye hoye si nerŋe nal miꞌe ŋaiye tinge yinise Lasarus. \v 18 Betani ki sai sehei me Jerusalem. Wohe kin taꞌe kilomita hun. \v 19 Pe lenge miyeꞌ tuweinge wula lenge Juta si yate yarp yotop Mata hindi Maria. Tinge yate yenge lenge hindi yarp yanange wusyep bwore yende bongolme tinge hindi ŋaiye moih tinge si nule. \p \v 20 Ŋupe ŋaiye Mata wasande nange Jisas nat pe, ti wal tas wa wetekeꞌe kin. Kut Maria warp yukoh. \v 21 Mata waname Jisas na, “Lahmborenge, ŋaiye na orp eꞌe pe, moih ŋam yukur ka ole. \v 22 Kom tukwini ŋam sisyeme nange Got se ka yule ŋaimune ŋaiye na isilihme.” \v 23 Jisas ŋaname ti na, “Moih nin ka plihe tuhur orp laip.” \v 24 Ti wungwisme wusyep na, “Ŋam sisyeme ŋaiye ŋup yuwo ka tuhur.” \v 25 Jisas ŋanange na, “Ŋam ilyeh, ŋam tehei ŋaiye mahraꞌe lenge miyeꞌ tuweinge no, mangang lenge laip bwore. Lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip kin teŋeime ŋam pe, kin ka orp laip. Kin ka ole, kom ka tuhur orp laip. \v 26 Topoꞌe lahmende ŋaiye narp laip no, ŋoihmbwaip kin teŋeime ŋam pe, yukur ka ole. O ŋoihmbwaip nin teŋeime wusyep uku, lakai pakai?” \v 27 Ti wungwisme wusyep na, “Hei, Lahmborenge! Ŋoihmbwaip ŋam teŋeime nin, Talah tikin Got topoꞌe miyeꞌ ŋaiye Got nalaŋatme, nange ka ot kekep ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge kin.” \s1 Jisas ŋoiheryembe Lasarus pe, kin ŋilil \p \v 28 Mata wanange wusyep uku miꞌe pe, ti syumbe yul wa waname toꞌ ti Maria. Ti waname na, “Jetmam si nat pe, kin ŋisilih nin.” \v 29 Ŋupe ŋaiye Maria wasande wusyep uku pe, ti bambarar tahar hihwai wala wetekeꞌe kin. \v 30 Jisas yukur nate ŋoto gere moi. Teter kin gan luh ŋaiye Mata si wa wetekeꞌe yer. \v 31 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yenge Maria yarp yukoh uku yetekeꞌe ŋaiye ti bambarar tahar hihwaiye wal pe, tinge tahar jande ti ya tas. Tinge ŋoiheryembe nange taꞌe ti wala wilil wurp ŋeheh. \v 32 Maria ti wa gwere luh ŋaiye Jisas narp pe, ti wetekeꞌe Jisas. Ti wasarꞌe ŋihip mbep gwah sehei me ŋihip Jisas pe, ti waname na, “Lahmborenge, ŋaiye na orp eꞌe pe, moih ŋam yukur ka ole.” \v 33 Jisas ŋetekeꞌe ŋaiye Maria wilil, topoꞌe kin ŋetekeꞌe lenge Juta ŋaiye yat yotop ti yahraꞌe yilil lalme pe, ŋoihmbwaip kin ginir supule, topoꞌe kin de ka ilil. \v 34 Jisas ŋisilih lenge na, “Yip yinise kin yala?” Tinge yaname na, “Lahmborenge, ote etekeꞌe!” \v 35 Pe Jisas ŋilil. \v 36 Lenge miyeꞌ tuweinge yanange na, “Yetekeꞌe, kin ŋende nihararme miyeꞌ uku supule!” \v 37 Kom mitiŋ syeꞌ yanange na, “Kin ŋumbuse ŋembep me miyeꞌ ŋaiye ŋembep kin tangar pe, kin plihe ŋetekeꞌe. Kom detaꞌe lai ŋaiye yukur kin nungwisme Lasarus no, kin nule?” \s1 Jisas ŋahraꞌe Lasarus pe, kin plihe tahar narp laip \p \v 38 Jisas kin plihe ŋoihmbwaip mane supule pe, kin nal gere ŋeheh. O ŋeheh uku pe, ki map ende sai nato ŋeser pe, ŋeser bimbaiye embere ende tatme ŋeheh map. \v 39 Jisas ŋanange na, “Yenenem ŋeser yil yangaꞌme!” Mata, mihyen tikin miyeꞌ nule luku wungwisme wusyep kin na, “Lahmborenge! Leꞌe ŋende ŋup hoye hoye kin ŋaiye tahaiꞌ ŋeheh tukwini. Taꞌe luku pe, misip kin se ka iriwih ihe tekepe pupwa supule.” \v 40 Jisas ŋaname ti na, “Ŋam si mana nin miꞌe. Ŋaiye ŋoihmbwaip nin ka teŋei bongole pe, se na etekeꞌe yirise topoꞌe bongol embere tikin Got.” \p \v 41 Tinge yenenem ŋeser yal yangaꞌme. Jisas ŋembep nanah moihlaꞌ pe, kin ŋanange na, “Yai, ŋam hriphrip me nin ŋaiye ni ŋasande wusyep ŋam. \v 42 Ŋam sisyeme nange nye nyermbe ni ŋasande wusyep ŋam. Kom ŋam ŋoiheryembe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye jan eꞌe pe, ŋam manange wusyep eꞌe ŋaiye tinge ka sisyeme bworerme nange nin nember ŋam mate e.” \v 43 Kin ŋanange wusyep uku miꞌe pe, kin gal marnge na, “Lasarus, ni tus!” \v 44 Taꞌe luku pe, Lasarus plihe tahar tas. Tinge yenge ŋaiyuwat yupwaiꞌe ŋihip, syep topoꞌe ŋembep mohro kin. Jisas ŋana lenge na, “Yesembele ŋaiyuwat yangaꞌme pe, yusme ka el!” \s1 Lenge miyeꞌ embep yupwaiꞌe wusyep ŋaiye ka yonombe Jisas ka ole \r (Mat 26.1-5, Mak 14.1-2, Luk 22.1-2) \p \v 45 Lenge mitiŋ wula ŋaiye si yate yetekeꞌe Maria, yetekeꞌe ŋaimune ŋaiye Jisas ŋende pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin. \v 46 Kom lenge mitiŋ syeꞌ plihe yal yana lenge miyeꞌ embep titinge Farisi me ŋaimune ŋaiye Jisas si ŋende. \p \v 47 Taꞌe luku pe, lenge Farisi topoꞌe lenge pris ondoh yate jahilyeh yotop lenge bwore bworenge tititinge lenge sisinge woroh pe, tinge yanange na, “Ya mende tuꞌe lai? Yetekeꞌe mirakel wula wula ŋaiye miyeꞌ eꞌe ŋende! \v 48 Ŋaiye ya musme ka se ende gunde yaŋah ilyeh uku pe, lenge mitiŋ lalme leꞌe, ŋoihmbwaip tinge ka teŋeime kin. Pe lenge Rom ka yute yende yumbune yukoh yirise poi, topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge poi.” \v 49 Miyeꞌ ende ŋaiye gah bumbe tinge luku, naŋ kin Kaiafas pe, kin miyeꞌ ondoh lenge pris ŋaiye dindiꞌ wahtaip uku. Kin ŋana lenge taꞌe leꞌe, “Yip yukur sisyeme ŋainde sai ya! \v 50 Taꞌe yip yukur sisyeme ŋainde bwore ŋaiye ka ungwisme yip. Ki bwore ŋaiye miyeꞌ ende ka ambaꞌe luh lenge miyeꞌ tuweinge lalme no, ka ole. Kut ŋaiye ka yende yumbune lenge mitiŋ lalme pe, na pakai.” \v 51 Kaiafas yukur ŋanange wusyep tas ŋoihmbwaip kitikin, pakai. Kin narp miyeꞌ ondoh lenge pris dindiꞌ wahtaip uku pe, kin ŋanange wusyep profet uku ŋaiye Jisas ka ole ungwis lenge miyeꞌ tuweinge Juta.\f + \fr 11.51 \ft Kaiafas kin miyeꞌ pupwa, topoꞌe wusyep profet ŋaiye kin ŋanange pupwa, kom mindemboi Got ka imbilme wusyep uku ŋaisep ka teŋei.\f* \v 52 Topoꞌe yukur ka ole berme tinge ilyehme, pakai. Kin ka ole ŋaiye ka garase lenge talah tikin Got lalme ŋaiye yarp tirtatar yalꞌe yalꞌe enge ote oto bamtihei ŋilyeh. \p \v 53 Dindiꞌ ŋup uku nenge nal pe, lenge miyeꞌ embep Juta yarp wusyep yahaiꞌe yaŋah ŋaiye ka yonombe Jisas. \v 54 Taꞌe luku pe, Jisas yukur nal halhale nato lenge Juta. Kin nasme moi uku pe, kin nal moi ŋaiye lenge mitiŋ pakai. Moi embere luku tinge jalme Efraim pe, kin narp ŋotop lenge jetalah kin. \p \v 55 O ŋup embere ŋaiye Pasova si nat sehei pe, lenge miyeꞌ tuweinge wula wula ŋaiye moiye moiye lalme yal Jerusalem ŋaiye ka yende miꞌmiꞌ tititinge ŋaiye ka bwore prihe miꞌ supule yil ŋembep tikin Got ŋaiye ŋup tikin Pasova. \v 56 Tinge yende wah yahaiꞌe Jisas ŋaiye ka yetekeꞌe. Topoꞌe ŋaiye tinge jan yal yoto lem meleꞌe ŋaiye yukoh yirise pe, tinge yisilih yale yat tititinge na, “Yip ŋoiheryembe taꞌe la? Ka se ote etekeꞌe ŋup embere ŋaiye Pasova leꞌe, lakai pakai?” \v 57 Lenge pris ondoh topoꞌe lenge Farisi si yana lenge miyeꞌ tuweinge lalme taꞌe leꞌe, “Ŋaiye miyeꞌ ende ka sisyeme luh ŋaiye Jisas narp pe, ka hihwai jereme poi no, ya syep murpe kin mupwaiꞌe.” \c 12 \s1 Maria wiwilꞌe pinip winyeꞌ gwah ŋihip Jisas \r (Mat 26.6-13, Mak 14.3-9) \p \v 1 Ŋup syepumbur ilyeh teter sai ŋaiye ŋup Pasova ka ot pe, Jisas nal Betani, moi jeheinge Lasarus, miyeꞌ luku ŋaiye Jisas ŋahraꞌe kin gah ŋeheh. \v 2 Tinge yende ŋai miꞌmiꞌ ŋaiye hriphrip me Jisas yanar moi uku. Mata ti wohor ŋai, kut Lasarus kin narp ŋotop lenge miyeꞌ ŋaiye yono ŋai yotop Jisas. \v 3 \x - \xo 12.3 \xt Luk 7.37-38\x*Miꞌe pe, Maria wambaꞌe pinip winyeꞌ botol ende ŋaiye wuhyau kin ŋembere sekete ŋaiye na iche ambaꞌe. Ti wiwilꞌe gwah ŋihip Jisas pe, ti wenge ndoh waih ti wihyete. Misip ŋaiye pinip winyeꞌ uku ŋuruwih anah pe, ki naihe dindiꞌ me nato yukoh meleꞌe uku. \p \v 4 Jetalah tikin Jisas ende, Judas Iskariot, kin miyeꞌ ŋaiye mindemboi ka ember Jisas el syep lenge wachaih ŋanange na, \v 5 “Ki bwore ŋaiye ya mende windau me pinip winyeꞌ eꞌe no, ya mambaꞌe silwa wuhyau 300. Pe ya tungwar mangange wuhyau uku milme lenge ŋaipwa ŋiꞌ.” \v 6 Judas ŋaiye ŋanange wusyep uku pe, yukur kin ŋoihginirme lenge ŋaipwa ŋiꞌ, pakai. Kom kin pupwa miyeꞌ endei. Kin miyeꞌ ŋaiye bepsaime wuhyau pe, ŋup syeꞌ kin ŋende ŋendei me wuhyau nungwisme kitikin. \v 7 Kom Jisas ŋanange na, “Yusme tuwei iki. Ti wiwilꞌe pinip winyeꞌ uku wende miꞌmiꞌ wahriꞌ ŋam ŋaiye ma mule no, ka yinise ŋam. \v 8 \x - \xo 12.8 \xt Lo 15.11\x*Nye nyermbe lenge ŋaipwa ŋiꞌ ka yurp yotop yip, kut ŋam yukur ma murp motop yip.” \s1 Lenge pris ondoh yupwaiꞌe wusyep ŋaiye ka yonombe Lasarus ka ole \p \v 9 Lenge mitiŋ wula wula yisande nange Jisas kin narp Betani pe, tinge yal luku. Tinge yukur yal ŋaiye ka yetekeꞌe Jisas ŋilyehme, kom tinge yala yetekeꞌe Lasarus ŋaiye Jisas si ŋahraꞌe kin tahar ŋeheh. \v 10 Taꞌe luku pe, lenge pris ondoh yupwaiꞌe wusyep ŋaiye ka yonombe Lasarus topoꞌe. \v 11 Tehei sai ŋaimune ŋaiye Jisas ŋende me Lasarus ti, luku ŋende me lenge Juta wula jarnge lenge pris ondoh pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime Jisas. \s1 Jisas nato Jerusalem taꞌe kiŋ \r (Mat 21.1-11, Mak 11.1-11, Luk 19.28-40) \p \v 12 Nyermbe pe, lenge miyeꞌ tuweinge wondoh embere si yal Jerusalem ŋaiye ka yetekeꞌe ŋup embere tikin Pasova. Pe lenge miyeꞌ tuweinge yisande nange Jisas kin ka ot Jerusalem topoꞌe. \v 13 \x - \xo 12.13 \xt Sng 118.25-26\x*Taꞌe luku pe, tinge yambaꞌe mikwot tup yenge yal yetekeꞌe kin yanar yaŋah. Tinge wilyeꞌ wiwawau yanange na,\fig Jisas narp nanah yuwor donki nato Jerusalem.|src="LB00315B.tif" size="span" ref="12.13" \fig* \q1 “Hriphrip me Got! Got ka ŋoih miꞌmiꞌ me kin \q1 ŋaiye nat naŋ tikin Lahmborenge! \q1 Kin kiŋ ŋaiye ka embepteme Israel.” \p \v 14 Jisas ŋetekeꞌe yowor donki ende pe, kin ŋanah narp donki nal. Ki gande wusyep ŋaiye sai tup ŋanange: \q1 \v 15 \x - \xo 12.15 \xt Sek 9.9\x*Yip lenge miyeꞌ tuweinge tikin moi embere Saion. \q1 Yip yukur pa hiꞌjirnge. \q1 Kiŋ yip eꞌe tukwini nat. Kin narp nanah donki ŋumbwahe nat. \m \v 16 Yerendehei kin pe, lenge jetalah yukur sisyeme wusyep tehei ŋaiye wusyep uku. Kom ŋupe ŋaiye Got ŋahraꞌe Jisas naŋaꞌe naŋ embere nalme kin pe, tinge ŋoihmbwar wusyep ŋaiye sai nato tup ŋanange me kin, topoꞌe ŋaimune ŋaiye lenge miyeꞌ yende me kin. \p \v 17 Ŋupe ŋaiye Lasarus si nule no, kin tahaiꞌ ŋeheh pe, lenge miyeꞌ tuweinge wula tinge yarp topoꞌe Jisas pe, tinge yetekeꞌe Jisas ŋaiye galme Lasarus no, ki nase ŋeheh tas. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge luku yende wah ŋaiye yana yanange wusyep me ŋaimune ŋaiye Jisas ŋende. \v 18 Lenge miyeꞌ tuweinge yisande nange Jisas si ŋende mirakel uku pe, tinge yal yetekeꞌe yanar yaŋah. \v 19 Lenge Farisi yanange wusyep yale yat tititinge na, “Yip yetekeꞌe! Poi yukur tatame ŋaiye ya se mende ŋaimune! Topoꞌe yip yetekeꞌe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme si jande kin eꞌe!” \s1 Lenge Grik syeꞌ yala yetekeꞌe Jisas \p \v 20 Gah bumbe lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yat Jerusalem ŋaiye ka juhilyeh yoto ŋup embere tikin Pasova pe, lenge Grik syeꞌ yat topoꞌe. \v 21 Tinge yalme Filip, kin miyeꞌ Betsaida nato distrik Galili pe, tinge yiname na, “Lahmborenge, poi mala metekeꞌe Jisas.” \v 22 Filip nal ŋaname Andru pe, tinge hindi hoime yala yisilihme Jisas. \v 23 Kom Jisas ŋana lenge na, “Ŋupe ŋaiye Talah tikin Miyeꞌ ka ambaꞌe naŋ embere pe, si nat miꞌe. \v 24 Ŋam mana yip bwore mise, ŋaiye wit esep yukur nangah kekep no, kin nyeꞌ, kin ilyeh ka orp. Kom ŋaiye ka ole pe, kin ka gere unuh teŋei ŋaisep wula wula. \v 25 \x - \xo 12.25 \xt Mat 10.39, 16.25, Mak 8.35, Luk 9.24, 17.33\x*Lahmende ŋaiye ka ende nihararme kitikin ende ŋaimune gunde ŋaiye kin ŋasande pe, kin ka talai supule. Kom lahmende garnge ŋaiye ka ende nihararme narp bwore kitikin, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe kekep eꞌe pe, kin ka ambaꞌe laip bwore nye nyermbe. \v 26 Lahmende ŋaiye kin nala ende wah me ŋam pe, ka gunde ŋam. Luh mune ŋaiye ma murp pe, miyeꞌ wah ŋam ka orp topoꞌe. Topoꞌe Yai ŋam ka aŋaꞌe naŋ embere elme lahmende ŋaiye ŋende wah me ŋam. \s1 Jisas ŋanange wusyep me nule kin \p \v 27 Tukwini ŋoihmbwaip ŋam ki mane sekete pe, wusyep mune sai ŋaiye ma mininge? Tatame ŋaiye ma mininge na: Yai, tatame ŋaiye na enge ŋam tupwaihme ŋup pupwa luku ŋaiye ma mambaꞌe nihe syohe? Kom luku tehei ŋaiye ŋam mat eꞌe. \v 28 Yai ŋam, ende naŋ nin ka sisil ende ŋembere!” Miꞌe pe, Got ŋanange wusyep nase moihlaꞌ nat na, “Ŋam si mende naŋ ŋam si sisil ŋende ŋembere. Pe ŋam ma plihe mende topoꞌe menge mil.” \v 29 Lenge mitiŋ lalme ŋaiye jan uku yisande wusyep pe, syeꞌ tinge yanange nange luku dululul. Kut syeꞌ yanange na, “Walip hlaꞌ ende ŋanange wusyep natme kin.” \v 30 Kom Jisas ŋana lenge na, “Wonge luku ŋaiye ŋanange wusyep pe, yukur ka ungwisme ŋam, ka ungwisme yip. \v 31 Tukwini Got ka ende wusyep kot me lenge miyeꞌ tuweinge lalme. Topoꞌe Got ka ginyenme miyeꞌ embep ŋaiye bepeteme kekep eꞌe. \v 32 Ŋupe ŋaiye ka yahraꞌe ŋam yusme kekep yenge yil yunuh hlaꞌ pe, ma kwete lenge miyeꞌ tuweinge lalme mut me ŋam!” \v 33 Ŋupe ŋaiye Jisas ŋanange wusyep uku pe, kin ŋanange ŋasambe yaŋah ŋaiye ka ole el loutungwarmbe. \p \v 34 \x - \xo 12.34 \xt Sng 110.4, Ais 9.7, Ese 37.25, Dan 7.14\x*Lenge mitiŋ lalme ŋaiye jan uku yungwisme wusyep kin na, “Nato wusyep erŋeme Got ŋaiye poi gwonose pe, Miyeꞌ ŋaiye Got nalaŋatme nange ka ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge kin ŋaiye ka ot pe, ka orp nye nyermbe. Detaꞌe lai ŋaiye ni ŋanange nange tinge ka yahraꞌe Talah tikin Miyeꞌ yenge yil yunuh? Talah tikin Miyeꞌ uku pe, kin lahmende?” \v 35 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Yirise ŋam ka aŋarꞌe guh me yip sikirp. Tukwini teter yirise luku naŋarꞌe gah yip pe, pa yile yut yoto yirise luku. Tu pakai pe, yepelmbe se ka ote aparase yip. Lahmende ŋaiye nange yaŋah nato yepelmbe pe, kin yukur sisyeme yaŋah ŋaiye kin nal. \v 36a Ŋupe ŋaiye yirise naŋarꞌe gah yip pe, ŋoihmbwaip yip ka teŋeime yirise luku. Pe yip pa yurp tuꞌe talah tikin yirise.” \s1 Lenge mitiŋ wula Juta, ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime Jisas \p \v 36b Ŋupe ŋaiye Jisas ŋanange wusyep uku miꞌe pe, kin nal tase narp luh ŋaiye tinge yukur sisyeme. \v 37 Kin ŋende mirakel wula gah ŋembep tinge, kom ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime kin. \v 38 \x - \xo 12.38 \xt Ais 53.1\x*Taꞌe luku pe, wusyep ŋaiye profet Aisaia si ŋanange ki bwore mise. \q1 Lahmborenge, ŋoihmbwaip lahmende teŋeime wusyep poi? \q1 Topoꞌe lahmende si ŋetekeꞌe wah bongol embere \q1 ŋaiye tukwini Lahmborenge ŋende? \m \v 39 Kom ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime Jisas. Detale, tinge yukur tatame. Ki gande wusyep ŋoinde ŋaiye Aisaia ŋanange na: \q1 \v 40 \x - \xo 12.40 \xt Ais 6.10\x*Got si ŋende yumbune ŋembep tinge ŋaiye ka yetekeꞌe, \q1 topoꞌe kin si nusukute ŋoihmbwaip tinge \q1 ŋaiye yukur ka sisyeme gondoume ŋaiꞌe ŋaiꞌe bworerme. \q1 Topoꞌe Got ŋanange na: \q1 Tinge yukur yimbilme ŋoihmbwaip yatme ŋam no, \q1 ma mende tinge ka tuhur bwore. \p \v 41 Aisaia ŋanange wusyep uku. Detale, kin si ŋetekeꞌe yirise topoꞌe bongol embere tikin Jisas. \v 42 Bwore mise ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ embep wula Juta teŋeime Jisas. Kom tinge hiꞌjarnge lenge Farisi pe, tinge yukur yanange wusyep yal halhale no, ka jinyen lenge tus yangaꞌme yukoh lotu tinge. \v 43 Tinge yisande ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka yahraꞌe naŋ tinge, kut tinge jarnge ŋaiye Got ka ahraꞌe naŋ tinge. \s1 Jisas ŋanange wusyep ŋaiye ka iyarꞌe yarp lenge miyeꞌ tuweinge \p \v 44 Jisas ŋanange wusyep marnge na, “Lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip kin teŋeime ŋam pe, yukur ki teŋeime ŋam ilyeh, pakai. Ŋoihmbwaip kin teŋeime Yai ŋaiye nember ŋam mat topoꞌe. \v 45 Lahmende ŋaiye ŋetekeꞌe ŋam pe, kin ŋetekeꞌe Yai ŋaiye nember ŋam mat topoꞌe. \v 46 Ŋam si mat eꞌe taꞌe yirise ŋaiye naŋarꞌe nal kekep ŋaiye yepelmbe. Lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip kin teŋeime ŋam pe, yukur ka plihe orp oto yepelmbe. \v 47 Topoꞌe lahmende ŋaiye ŋasande wusyep ŋam no, yukur kin gande pe, tukwini ŋam yukur mat taꞌe miyeꞌ iyarꞌe ŋaiye ma miyarꞌe kin. Ŋam yukur mat ŋaiye ma murp tuꞌe miyeꞌ iyarꞌe lenge miyeꞌ tuweinge kekep, pakai. Kom ŋam mat ŋaiye ma mungwisme tinge. \v 48 Kut lahmende ŋaiye garnge ŋam, topoꞌe yukur ŋasande wusyep ŋam pe, miyeꞌ iyarꞌe ende narp ŋaiye ka iyarꞌe kin. O ŋaiye ŋup yuwo pe, wusyep uku ŋaiye ŋam manange pe, ka orp tuꞌe miyeꞌ iyarꞌe kin. \v 49 Luku ki bwore mise, ŋam yukur manange wusyep ŋaiye ki tas ŋoihmbwaip ŋam tanam, pakai. Yai ŋaiye nember ŋam mat pe, kin syep erŋem ŋam wusyep lalme ŋaiye ma mininge. \v 50 Taꞌe luku pe, ŋam sisyeme nange wusyep lalme ŋaiye Yai syep erŋem ŋam pe, luku ŋam manange. Topoꞌe ka ende lenge miyeꞌ tuweinge ka yurp laip nye nyermbe.” \c 13 \s1 Jisas nungurhme ŋihip lenge jetalah \p \v 1 O ŋup ilyeh sai ŋaiye ŋup embere tikin Pasova ka ot. Topoꞌe Jisas si sisyeme nange ŋup kin ŋaiye ka osme kekep eꞌe si nat sehei miꞌe ŋaiye ka elme Yai. Nye nyermbe kin ŋende nihararme lenge miyeꞌ tuweinge kitikin ŋaiye yarp kekep eꞌe. Kin ŋende nihararme tinge nal gere ŋupe ŋaiye kin nule. \v 2 Dir nala yungwiris ŋup pe, Jisas nenge lenge jetalah kin yono ŋai yarp. O Satan si nember ŋoihmbwaip kin nato ŋoihmbwaip Judas, talah tikin Saimon Iskariot ŋaiye ka ember Jisas el syep lenge wachaih. \v 3 Jisas sisyeme ŋaiye Yai si naŋaꞌe bongol ŋaiye ka bepeteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme. Kin sisyeme nange Got nember kin nat pe, ka plihe elme Got. \v 4 Taꞌe luku pe, Jisas nasme ŋai tahar gan pe, kin nungul ŋaiyuwat sokolohe, kut kin nerŋeme tawol nal mondom kin. \v 5 Miꞌe pe, Jisas ŋuruꞌe pinip syeꞌ nangah yaŋ ende pe, kin nungurhme ŋihip lenge jetalah kin. Topoꞌe kin nihyete ŋihip tinge topoꞌe tawol ŋaiye kin nerŋeme sai mondom kin. \p \v 6 Jisas natme Saimon Pita pe, Pita ŋisilihme Jisas na, “Lahmborenge, detaꞌe lai ti nin nala ungurhme ŋihip ŋam?” \v 7 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Tukwini nin yukur sisyeme ŋaimune leꞌe ŋaiye ŋam mende leꞌe. Kom mindemboi se na sisyeme.” \v 8 Pita ŋanange na, “Nin yukur tatame na ungurhme ŋihip ŋam! Ŋam manange pakai supule!” Jisas nungwisme wusyep kin na, “Ŋaiye taꞌe liki pe, nin yukur na orp tuꞌe jetalah ŋam.” \v 9 Saimon Pita ŋaname na, “Lahmborenge, yukur na ungurhme ŋihip ŋam ilyehme. Na ungurhme syep topoꞌe ŋondoh topoꞌe!” \v 10 Jisas ŋaname na, “Miyeꞌ ŋaiye si tangarh pinip pe, yukur ka plihe tungurh pinip ninde. Kin ka ungurhme ŋihip ilyehme pe, ka bwore prihe supule. Topoꞌe yip lalme si bwore prihe, kut miyeꞌ esep ilyeh.” \v 11 Jisas si sisyeme lahmende ŋaiye ka ember kin el syep lenge wachaih. Luku tehei ŋaiye kin ŋanange wusyep na, yip lalme leꞌe yukur si bwore prihe miꞌ supule. \p \v 12 \x - \xo 13.12 \xt Luk 22.27\x*Jisas nungurhme ŋihip tinge miꞌe pe, kin plihe gah temhroŋ sokoloh kin uku pe, kin plihe nangah narp luh kin ŋono ŋai. Kin ŋisilih lenge na, “Yip sisyeme ŋaimune leꞌe ŋaiye tukwini ŋam mende me yip eꞌe? \v 13 Yip jalme ŋam nange jetmam topoꞌe Lahmborenge. Pe luku ki bwore ŋaiye yip jalme ŋam taꞌe luku. Detale, ŋam ŋilyeh liꞌ ihei. \v 14 Ŋam Lahmborenge topoꞌe jetmam yip ŋaiye si mungurhme ŋihip yip. Yip topoꞌe pa plihe yungurhme ŋihip lenge miyeꞌ tuweinge poi syeꞌ. \v 15 Ŋam si masambe yaŋah uku malme yip pe, pa yende yaŋah ilyeh tuꞌe ŋaiye ŋam mende me yip. \v 16 \x - \xo 13.16 \xt Mat 10.24, Luk 6.40, Jon 15.20\x*Ŋam mana yip bwore mise. Miyeꞌ wah yukur taharꞌe miyeꞌ embep kin. Topoꞌe walip ende yukur narp anah hlaꞌ me miyeꞌ ŋaiye nember kin nal. \v 17 Tukwini yip si sisyeme wusyep tehei ŋaiye wusyep ŋam pe, ŋaiye pa junde bworerme pe, pa hriphrip! \p \v 18 \x - \xo 13.18 \xt Sng 41.9\x*Ŋam yukur manange malme yip lalme. Ŋam si sisyeme lahmende ŋaiye ŋam malaŋatme. Kom wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got pe, ki ŋanange taꞌe leꞌe, ‘Miyeꞌ ŋaiye ŋono kakah ŋotop ŋam pe, kin ka ende wachaihme ŋam.’ Pe ŋai iki sehei ka tus bwore mise. \v 19 Ŋai eꞌe teter ka ot, kom tukwini ŋam mana yip. Ŋupe ŋaiye ŋai uku ka ot pe, ŋoihmbwaip yip ka teŋeime Ŋam eꞌe ŋaiye Ŋam Ilyeh liꞌ ihi. \v 20 \x - \xo 13.20 \xt Mat 10.40, Mak 9.37, Luk 9.48, 10.16\x*Ŋam mana yip bwore mise. Lahmende ŋaiye nambaꞌe miyeꞌ wah ende ŋaiye ŋam member mal no, kin bepteme kin bworerme pe, kin nambaꞌe ŋam topoꞌe. Topoꞌe lahmende ŋaiye nambaꞌe ŋam pe, kin nambaꞌe Yai ŋaiye nember ŋam mat.” \s1 Jisas ŋanange ŋaimune ŋaiye ka ende me kin \r (Mat 26.20-25, Mak 14.17-21, Luk 22.21-23) \p \v 21 Jisas ŋanange wusyep uku miꞌe pe, ŋoihmbwaip kin mane sekete pe, kin ŋanange ŋoworꞌe nal halhale na, “Ŋam mana yip bwore mise. Lahende yip eꞌe ka ember ŋam el syep lenge wachaih.” \v 22 Lenge jetalah susukum yale yat tititinge pe, tinge heꞌwohme lahmende ŋaiye ka ende ŋai uku. \p \v 23 O jetalah ende ŋaiye Jisas ŋende nihararme pe, kin narp sehei me Jisas. \v 24 Pe Saimon Pita nenge ŋondoh ŋisilihme na, “Liki ki ŋaname lahmende?” \v 25 Taꞌe luku pe, jetalah uku bunjenge bepmohro kin nalme Jisas pe, kin ŋisilihme na, “Lahmborenge, nin ŋanange lahmende?” \v 26 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Miyeꞌ ŋaiye ma mohor kakah sikirp mil guh yukoh no, ma maŋaꞌe liꞌ. Kin miyeꞌ ilyeh uku.” Taꞌe luku pe, kin nambaꞌe kakah nohor nangah miꞌe pe, kin naŋaꞌe Judas, talah tikin Saimon Iskariot. \v 27 Ŋupe ŋaiye Judas nambaꞌe kakah uku ŋono miꞌe pe, Satan nate gahanahme kin. Jisas ŋaname na, “Hihwai el ende ŋaimune ŋaiye nin nala ende!” \v 28 Lenge miyeꞌ lalme ŋaiye yarp luh uku yisande wusyep, kom tinge yukur sisyeme wusyep tehei ŋaiye Jisas ŋanange nalme Judas. \p \v 29 O Judas kin bepteme wuhyau tem pe, tinge syeꞌ ŋoiheryembe nange Jisas ŋaname kin nange ka el la iche wuhyau ambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe syeꞌ ŋaiye ŋup embere tikin Pasova, lakai ka angange lenge ŋaipwa ŋiꞌ. \v 30 Judas nambaꞌe kakah uku pe, kin hihwai na tas. O si yepelmbe ko. \s1 Jisas nangange wusyep erŋeme ŋambaran nalme lenge jetalah \p \v 31 Judas si nal miꞌe pe, Jisas ŋanange na, “Tukwini Talah tikin Miyeꞌ ka ambaꞌe naŋ embere. Ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ka ende me ŋam pe, Got ka ambaꞌe naŋ embere. \v 32 Topoꞌe ŋaiye Got ka ambaꞌe naŋ embere ot me Talah pe, Got ka aŋaꞌe naŋ embere elme Talah tikin Miyeꞌ pe, kin ka ende tuꞌe luku nilyehe si. \v 33 \x - \xo 13.33 \xt Jon 7.34\x*Lenge talah ŋam, ŋam yukur ma motop yip murp gwaingwai. Pe yip pa talalai yahaiꞌ ŋam. Kom ma mini yip wusyep ilyeh ŋaiye ŋam si mana lenge Juta. Yip yukur pa yil luh moi ŋaiye ŋam mala mil. \p \v 34 \x - \xo 13.34 \xt Jon 15.12,17, 1Jo 3.23, 2Jo 1.5\x*Topoꞌe tukwini ma mini yip wusyep erŋeme ŋambaran. Yip pa yende nihararme lenge miyeꞌ tuweinge ŋam tuꞌe ŋaiye ŋam mende nihararme yip. Pe pa plihe yende ŋahwikin ilyeh uku ŋaiye pa yende nihararme miyeꞌ tuweinge ŋam. \v 35 Ŋaiye pa yende niharar lenge miyeꞌ tuweinge ŋam pe, tinge lalme ka sisyeme nange yip lenge jetalah ŋam.” \s1 Jisas ŋanange nange Pita ka aŋaꞌe teket me kin \r (Mat 26.31-35, Mak 14.27-31, Luk 22.31-34) \p \v 36 Saimon Pita ŋisilihme Jisas na, “Lahmborenge, nin na el la?” Jisas nungwisme wusyep kin na, “Moi ŋaiye ŋam mala mil pe, tukwini nin yukur na gunde ŋam el, kom mindemboi na gunde ŋam el.” \v 37 Pita ŋisilihme na, “Lahmborenge, detaꞌe lai ŋaiye yukur tukwini ma gunde nin mil? Ŋam mende miꞌmiꞌ ŋaiye ma mule mungwisme nin!” \v 38 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Nin ŋoiheryembe nange nin tatame na ole ungwisme ŋam lakai? Ŋam mana nin bwore mise. Teter ŋaiye tuwet yukur ka enger pe, na ininge ni hun nange nin jinjame ŋam.” \c 14 \s1 Jisas kin ŋahwikin ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka yilme Yai \p \v 1 Jisas plihe ŋana lenge na, “Yip yukur pa ŋoih mane no, pa ŋoiheryembe wula wula. Ŋoihmbwaip yip ka teŋeime Got topoꞌe ŋam. \v 2 Nato yukoh ŋaiye Yai ŋam pe, luh wula wula sekete, topoꞌe ŋam mala mil ŋaiye ma mende miꞌmiꞌ me luh yip. Ŋaiye luku ka pakai pe, yukur ma se mini yip wusyep eꞌe. \v 3 Ŋupe ŋaiye ma mila mende miꞌmiꞌ luh moi yip miꞌe pe, ma plihe muta mambaꞌe yip menge mil moi ŋaiye ŋam marp. \v 4 Yip sisyeme yaŋah ŋaiye nal moi ŋaiye ŋam mala mil.” \p \v 5 Tomas ŋaname na, “Lahmborenge, poi yukur sisyeme moi ŋaiye nin nala el pe, ya se sisyeme yaŋah tuꞌe lai ŋaiye ya mil gwere luku?” \v 6 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Ŋam eꞌe ŋahwikin, topoꞌe tehei ŋaiye wusyep mise, topoꞌe ŋam tehei ŋaiye maŋaꞌe laip bwore mal lenge miyeꞌ tuweinge. O ŋahwikin ŋoinde yukur sai ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka yilme Yai, pakai. Ŋam ilyeh ŋahwikin.” \v 7 Kin ŋana lenge na, “Tukwini yip si sisyeme ŋam pe, yip sisyeme Yai topoꞌe. Pe ŋaiye tukwini nenge nal pe, yip sisyeme kin, topoꞌe yip si yetekeꞌe kin.” \p \v 8 Filip ŋaname na, “Lahmborenge, na pasam poi Yai pe, luku taꞌe ŋaiye ka oipe ŋoih poi.” \v 9 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Filip, ŋam motop yip marp somohonme menge mat, kom nin teter jinjame ŋam eꞌe? Lahmende ŋaiye kin ŋetekeꞌe ŋam pe, kin si ŋetekeꞌe Yai topoꞌe. Detaꞌe lai ŋaiye ni ŋanange na, ‘Pasam poi Yai’? \v 10 Filip, taꞌe ŋoihmbwaip nin yukur teŋeime ŋam ŋaiye ŋam marp moto Yai pe, poi hindi ŋaisep ilyeh.” Jisas ŋana lenge jetalah kin na, “Wusyep ŋaiye ŋam si mana yip pe, yukur tas ŋaiye ŋoihmbwaip ŋam, pakai. Yai ŋaiye narp nato ŋam pe, ki ŋende ŋam mende wah kitikin. \v 11 Ŋoihmbwaip yip ka teŋeime wusyep uku ŋaiye ŋam manange na, ŋam marp moto Yai pe, poi hindi ŋaisep ilyeh. Ŋaiye pakai pe, pa ŋoiheryembe yil mirakel ŋaiye ŋam mende pe, luku ka ende bongolme ŋoiheryembe mise yip. \v 12 Ŋam mana yip bwore mise. Lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip kin teŋeime ŋam pe, ka ende wah tetehei gunde ŋaiye ŋam mende. Topoꞌe kin ka ende wah embere engelyembe wah ŋaiye ŋam mende. Ŋam mala milme Yai, \v 13 miꞌe pe, ŋaimune ŋaiye pa yisilih yoto naŋ ŋam pe, se ma mende. Taꞌe luku pe, Yai ka ambaꞌe naŋ embere otme Talah kin. \v 14 Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye pa yisilih yoto naŋ ŋam pe, se ma mende gunde. \s1 Jisas ŋanange ŋaiye ka ember Yohe Yirise ot \p \v 15 Ŋaiye pa yende nihararme ŋam supule pe, pa junde wusyep erŋeme ŋam bworerme pe, \v 16 ma misilihme Yai ŋaiye ka yul yip nungwisme ende ŋaiye ka orp otop yip supule. \v 17 Kin Yohe Yirise mise ŋaiye ŋanange wusyep mise. Lenge miyeꞌ tuweinge tikin kekep yukur ka se yambaꞌe kin. Detale, tinge yukur yetekeꞌe kin, topoꞌe tinge yukur sisyeme kin. Kom yip sisyeme kin. Detale, kin narp topoꞌe yip pe, min ka orp oto yip. \p \v 18 Ŋam yukur ma musme yip no, pa yurp wuhliye, pakai. Ŋam ma plihe mut me yip. \v 19 Sehei lenge miyeꞌ tuweinge gah kekep yukur ka plihe yetekeꞌe ŋam. Kom yip pa yetekeꞌe ŋam. Taꞌe luku pe, ŋam ma plihe murp laip, topoꞌe yip pa yurp laip. \v 20 Ŋup uku pe, pa sisyeme nange ŋam marp mal moto Yai ŋam, topoꞌe yip yarp ya yoto ŋam. Ki ŋahilyeh taꞌe ŋaiye ŋam marp moto yip. \v 21 Lahmende ŋaiye ŋasande wusyep erŋeme ŋam no, kin gande pe, kin uku ŋende nihararme ŋam. Yai ŋam ka ende nihararme lahmende ŋaiye kin ŋende nihararme ŋam. Pe ŋam topoꞌe ma mende nihararme kin pe, ma masambe ŋam milme kin.” \p \v 22 Judas ŋoinde ŋaiye yukur Iskariot ŋanange na, “Lahmborenge, detaꞌe lai ŋaiye na asambe nitei otme poi, kut yukur na asambe nitei ot el lenge miyeꞌ tuweinge kekep?” \v 23 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Lahmende ŋaiye ŋende nihararme ŋam pe, kin se ka gunde wusyep ŋam bworerme. Yai ŋam ka ende nihararme kin, topoꞌe poi ya hindi muta murp motop kin. \v 24 Lahmende ŋaiye yukur ŋende nihararme ŋam pe, kin yukur gande wusyep ŋam. Topoꞌe wusyep ŋaiye yip yisande pe, yukur wusyep ŋam. Kin natme Yai ŋaiye nember ŋam mat. \p \v 25 Ŋupe ŋaiye teter ŋam marp motop yip pe, ŋam mana yip ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku. \v 26 Yai ka ember Yohe Yirise kin oto naŋ ŋam ŋaiye ka ungwisme yip. Kin ka ininge asamb yip ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, topoꞌe ka ende yip pa ŋoiheryembe wusyep lalme, ŋaiye somohon ŋam mana yip. \p \v 27 Ŋoihmbwaip ŋumwaiye ŋam leꞌe, ŋam mala musme topoꞌe yip. Leꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye ŋam ŋaiye ŋam mala yul yip. Ŋoihmbwaip ŋumwaiye ŋam yukur ki ŋahilyeh taꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye lenge miyeꞌ tuweinge kekep ŋaiye yangang lenge mitiŋ syeꞌ. Yukur pa yambaꞌe ŋoihmbwaip wula wula topoꞌe worhe. \v 28 Yip si yisande wusyep ŋaiye ŋam mana yip. Ŋam ma musme yip pe, ma mil. Kom ŋam ma plihe mutme yip. Ŋaiye pa yende nihararme ŋam pe, yip pa hriphrip ŋaiye ŋam mala milme Yai. Detale, Yai kin Lahmborenge sekete nengelyembe ŋam. \v 29 Ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku teter ka ot pe, tukwini ŋam si mana yip. Ŋupe ŋaiye ŋai uku ka ot pe, pa yaŋaꞌe ŋoihmbwaip yip yilme wusyep ŋam. \v 30 Ŋam yukur mase mininge wusyep topoꞌe yip gwaiye. Detale, miyeꞌ embep ŋaiye bepteme kekep eꞌe nat. Bongol kin yukur tatame ŋaiye ka ende ŋaimun me ŋam. \v 31 Kom lenge miyeꞌ tuweinge kekep, ka sisyeme nange ŋam mende nihararme Yai. Luku tehei ŋaiye ŋam mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme gwande ŋaiye kin ŋana ŋam ma mende. Tuhur, ya mil musme luh eꞌe.” \c 15 \s1 Jisas kin lou wain bwore mise \p \v 1 Jisas plihe ŋanange na, “Ŋam eꞌe lou wain bwore mise, kut Yai ŋam kin Yai tehei ŋaiye wah wain.\f + \fr 15.1 \ft Got si ŋasamb lenge miyeꞌ tuweinge Juta yaŋah ŋaiye ŋaisep ka teŋeime kin. Tinge taꞌe lou wain tikin Got, kom ŋaisep yukur teŋei, kut ŋaisep ka teŋeime Jisas.\f*\fig Lou wain|src="HK00112B.tif" size="col" ref="15.1" \fig* \v 2 Yai ŋotombo lou lombo lalme ŋam ŋaiye yukur teŋei ŋesep pe, ki ŋiche nal. Topoꞌe kin ŋotombo ŋendehyenge lou lombo ŋaiye teŋei ŋesep pe, ka teŋei esep wula wula. \v 3 Wusyep lalme ŋaiye ŋam mana yip pe, ki ŋende yip ŋaiye pa teŋei esep bwore miꞌ supule. \v 4 Yip pa yurp tongorꞌ yutme ŋam pe, ŋam ma murp tongorꞌ mil me yip. Ŋaiye lou wain lombo yukur ŋonombe nal lou orope pe, lombo luku yukur ka se teŋei esep. Ŋaiye ka onombe el lou orope pe, liki se ka teŋei esep. Kin ŋahilyeh ŋaiye yip yukur yonombe yat ŋam pe, yukur pa se teŋei esep. \p \v 5 Ŋam lou wain orope, kut yip lou wain lombo. O lahmende ŋaiye tongorꞌ nat ŋam no, ŋam tongorꞌ mal kin pe, kin se ka teŋei esep wula wula. Ŋaiye yukur yip tongorꞌ yat ŋam pe, yukur pa se yende ŋainde. \v 6 Ŋaiye miyeꞌ ende yukur nate tongorꞌ nat ŋam pe, ka yiche kin yil tuꞌe ŋaiye tinge yiche lou lombo yal yanar no, ki telei. Taꞌe luku pe, tinge jarase lou lombo ŋaiye si telei uku yate yisye yal ilyeh pe, tinge yesekeh. \v 7 Ŋaiye pa tongorꞌ yut ŋam no, wusyep ŋam ka tihiꞌ oto yip, topoꞌe ŋaiye pa yisilihme Yai nange ka yul yip ŋaimune ŋaiye yip yisande pe, kin se ka yul yip. \v 8 Yip pa teŋei ŋaisep wula wula. Detale, pa yurp jetalah mise ŋam pe, Yai ŋam ka ambaꞌe naŋ embere. \v 9 Ŋam mende nihararme yip ŋahilyeh taꞌe Yai ŋaiye ŋende nihararme ŋam. Yurp tongorꞌ yut ŋam no, ŋam ma mende nihararme yip. \v 10 Pa junde wusyep ŋam pe, ma plihe mende nihararme yip. Ki ŋahilyeh taꞌe ŋaiye ŋam gwande wusyep tikin Yai ŋam pe, kin ŋende nihararme ŋam. \p \v 11 Ŋam masande ŋaiye hriphrip ŋam ka si el oto yip, topoꞌe hriphrip uku ka paparar kwerꞌ supule oto ŋoihmbwaip yip. Luku tehei ŋaiye ŋam mana yip wusyep uku. \v 12 \x - \xo 15.12 \xt Jon 13.34, 15.17, 1Jo 3.23, 2Jo 1.5\x*Wusyep erŋeme ŋam ki taꞌe leꞌe: Pa yende niharar lenge mitiŋ tuꞌe ŋaiye ŋam mende nihararme yip. \v 13 Ŋupe ŋaiye miyeꞌ ende ŋende nihararme lenge ŋemei kin no, kin nule berme tinge pe, luku kin nengelyembe yaŋah ŋoinde ŋaiye yende niharar lenge miyeꞌ tuweinge. \v 14 Taꞌe luku pe, ŋaiye pa yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe junde wusyep ŋaiye ŋam mana yip pe, yip ŋimei ŋam. \v 15 Miyeꞌ wah yukur sisyeme ŋaimune ŋaiye miyeꞌ embep ka ende. Taꞌe luku pe, ŋam yukur ma plihe gwil yip nange miyeꞌ wah, pakai. Ŋam ma gwil yip ŋimei. Tehei kin taꞌe leꞌe, ŋam si mana yip ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye ŋam mambaꞌe mat me Yai ŋam. \v 16 Yip yukur yalaŋatme ŋam. Ŋam malaŋatme yip ŋaiye pa yi tus teŋei esep wula wula. Ŋaisep uku ka teŋei nye nyermbe. Taꞌe luku pe, Yai ka yul yip ŋaimune ŋaiye pa yisilihme kin yoto naŋ ŋam. \v 17 Ŋam yal yip wusyep erŋeme ende taꞌe leꞌe, yip ilyeh ilyeh pa yende niharar lenge miyeꞌ tuweinge ŋam.” \s1 Lenge miyeꞌ tuweinge kekep ka yende wachaihme lenge jetalah \p \v 18 “Ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge kekep ka yende wachaihme yip pe, pa ŋoiheryembe tuꞌe leꞌe, tinge si yende wachaihme ŋam yer. \v 19 Ŋaiye pa yurp tuꞌe lenge miyeꞌ tuweinge tikin kekep eꞌe pe, lenge miyeꞌ tuweinge tikin kekep eꞌe, ka yende nihararme yip tuꞌe ŋaiye yip tititinge. Kom ŋam si malaŋatme yip pe, yip yukur tikin kekep eꞌe pe, luku tehei kin ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge kekep yende wachaihme yip. \p \v 20 \x - \xo 15.20 \xt Mat 10.24, Luk 6.40, Jon 13.16\x*Ŋoiheryembe wusyep ŋaiye ŋam mana yip. Miyeꞌ wah yukur lahmborenge taharꞌe miyeꞌ embep kin. Ŋaiye ka yende yumbune ŋam pule nihe syohe pe, yip topoꞌe se ka yende yumbune yip yul yip nihe syohe. O ŋaiye ka yisyunde wusyep ŋam no, ka junde pe, yip topoꞌe se ka yisyunde wusyep yip. \v 21 Tinge sisyeme nange yip jande ŋam pe, se ka yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa luku yilme yip. Detale, tinge yukur sisyeme Yai ŋaiye kin nember ŋam mat. \v 22 Ŋaiye yukur ŋam mate manange wusyep malme tinge pe, hwap ŋaiye tinge yende pe, se ka yininge nange tinge yukur yende hwap. Kom tukwini tinge yukur ka yininge nange tinge yukur yende hwap, pakai. \v 23 Lahmende ŋaiye ŋende wachaihme ŋam pe, kin ŋende wachaihme Yai topoꞌe. \v 24 Ŋaiye ŋam yukur mende mirakel uku ŋaiye miyeꞌ ende yukur somohon ŋende pe, tinge yukur ka yininge nange tinge hwap pakai. Kom tinge si yetekeꞌe mirakel uku ŋaiye ŋam mende pe, tinge yende wachaihme ŋam topoꞌe Yai ŋam. \v 25 \x - \xo 15.25 \xt Sng 35.19, 69.4\x*Tinge yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe ya yanah yikilꞌe wusyep ende ŋaiye sai nato wusyep erŋeme tinge ŋaiye ŋanange taꞌe leꞌe, ‘Lenge miyeꞌ yende wachaihme ŋam paka pakaiye supule.’ \p \v 26 Yohe Yirise mise luku ŋaiye ma member mutme yip no, ka ungwisme yip pe, kin narp topoꞌe Got. Kin ka ininge wusyep mise tikin Got. Kin ka ote ininge wusyep me wah, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ŋam mende. \v 27 Yip topoꞌe pa yininge wusyep me ŋam ŋaiye ŋendeheiyeh yip yarp yotop ŋam yate jere tukwini.” \c 16 \p \v 1 “Ŋam gwarnge ŋaiye pa yusme ŋoihmbwaip yip ŋaiye teŋeime ŋam pe, luku tehei kin ŋaiye ŋam mana yip wusyep uku. \v 2 Tinge ka jinyen yip ŋaiye pa yute juhilyeh yotop lenge yoto yukoh lotu titinge lenge Juta. Ŋup ende ka ot ŋaiye lenge miyeꞌ ŋaiye ka yumbip pa yule pe, ka ŋoiheryembe nange ŋaimune ŋaiye tinge yende luku pe, tinge yende wah tikin Got. \v 3 Lenge miyeꞌ tuweinge yukur sisyeme Yai topoꞌe ŋam pe, ka yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku yilme yip. \v 4a Kom ŋam si mana yip ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ŋaiye ka ot. Ŋup uku ka ot ŋaiye lenge miyeꞌ ka yende ŋai uku yut me yip pe, pa ŋoiheryembe yil wusyep mune ŋaiye ŋam si mana yip. \s1 Jisas ŋanange wusyep me wah tikin Yohe Yirise \p \v 4b Somohonme ŋaiye ŋendeheiyeh nenge nat pe, ŋam yukur mana yip ŋai uku. Detale, ŋam marp motop yip. \v 5 Kom tukwini ŋam mala mil me Yai ŋaiye nember ŋam mat. Topoꞌe yukur ende yip iki ŋisilih ŋam na, ‘Na el la?’ \v 6 Topoꞌe tukwini ŋam si mana yip pe, ŋoihmbwaip yip ginir supule. \v 7 Kom ŋam mana yip bwore mise. Ki bwore ŋaiye ma mil mangaꞌme yip. O ŋaiye yukur ma mil pe, Nungwisme yukur ka otme yip. Kom ŋaiye ma mil pe, ma member kin ka otme yip. \v 8 Topoꞌe ŋupe ŋaiye ka ot pe, ka ende lenge miyeꞌ tuweinge gah kekep ka sisyeme yoworme hwap tinge ŋaiye yende. Topoꞌe ka sisyeme yaŋah tehei ŋaiye yarp bwore bwarme, topoꞌe yaŋah tehei ŋaiye Got ka ende wusyep kot me poi. \v 9 Tehei ŋaiye tinge yende hwap pe, ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime ŋam. \v 10 Ŋupe ŋaiye ma milme Yai pe, yip yukur pa yetekeꞌ ŋam. Kom yip pa sisyeme tehei ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe jande ŋoihmbwaip bwore bwarme. \v 11 Tehei ŋaiye Got ka ende wusyep kot pe, ki taꞌe leꞌe, miyeꞌ embep ŋaiye bepteme kekep eꞌe, kin si tambe wusyep miꞌe.\f + \fr 16.11 \ft Lenge miyeꞌ ŋaiye yarp kekep yetekeꞌe Jisas ŋaiye nule pe, tinge ŋoiheryembe nange Jisas si tambe wusyep kot. Kom ŋaiye ŋembep tikin Got pe, Jisas yukur tambe wusyep kot. Ŋupe ŋaiye Jisas nule pe, Got kin ŋende wusyep me Satan pe, kin tale bongol kin nangah supule.\f* \p \v 12 Wusyep ŋam wula ŋaiye ŋam mala mini yip. Kom se ka wula sekete ŋaiye pa yisyunde. \v 13 Ŋupe ŋaiye Yipihinge bwore mise tikin Got ka ot pe, kin ka ende yip pa sisyeme wusyep lalme ŋaiye ki bwore mise. Kin yukur ka ininge wusyep tus ŋoihmbwaip kitikin. Kom kin ka ininge wusyep me ŋaimune ŋaiye kin ŋasande, topoꞌe ka ini yip ŋaimune ŋaiye mindemboi ka ot. \v 14 Kin ka ambaꞌe ŋaimune ŋaiye ma mininge pe, ka ini yip. Pe luku ka pule bongol topoꞌe naŋ embere otme ŋam. \v 15 Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye Yai nenge pe, luku ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋam lalme topoꞌe. Luku tehei kin ŋaiye ŋam manange na, Yipihinge bwore mise ka ambaꞌe wusyep ŋam lalme ŋaiye ŋam manange pe, ka ini yip.” \s1 Tukwini lenge jetalah tinge ŋoihmbwaip mane, kom mindemboi ka hriphrip \p \v 16 “Sehei woh yukur pa plihe yetekeꞌe ŋam. Kom ŋup syeꞌ ka el miꞌe pe, se pa plihe yetekeꞌ ŋam.” \v 17 Lenge jetalah tikin syeꞌ yisilih yale yat tititinge na, “Luku kin ŋanange taꞌe la? Luku kin ŋana poi nange sehei yukur ya metekeꞌe kin? O ŋup syeꞌ ka miꞌe pe, ya plihe metekeꞌe kin. Topoꞌe kin plihe ŋanange na, ‘Tehei ŋaiye luku pe, ŋam mala milme Yai’.” \v 18 Pe tinge yanange na, “Luku ŋaiye kin ŋanange na, sehei woh pe, luku ki taꞌe la? Poi yukur sisyeme ŋaimune ŋaiye kin ŋanange liki.” \p \v 19 Jisas si sisyeme wusyep mune ŋaiye tinge yala yisilihme kin pe, kin ŋana lenge na, “Ŋam manange no, ŋup sehei ŋaiye yukur pa yetekeꞌe ŋam, topoꞌe ŋup syeꞌ ka miꞌe pe, pa yetekeꞌe ŋam. Luku wusyep ŋaiye yip yisilih yale yat yip tip oko? \v 20 Ŋam mana yip bwore mise, yip pa yilil jonos jonos, kom lenge miyeꞌ tuweinge kekep ka hriphrip. Yip pa ŋoihmbwaip mane, kom ŋoihmbwaip mane yip uku ka plihe bunjenge el ende hriphrip. \v 21 Ŋup titi tuwei ŋaiye ti da waraꞌe talah ka ot pe, ti ta ŋoihmbwaip mane supule ŋaiye ta wambaꞌe nihe syohe. Kom ŋupe ŋaiye ti si waraꞌe talah miꞌe pe, ti ŋoihsipe ŋoihmbwaip mane, topoꞌe nihe syohe luku. Kom ti hriphrip ŋaiye ti si waraꞌe talah wat wal kekep eꞌe. \v 22 Kin ŋahilyeh me yip. Tukwini yip ŋoihmbwaip mane, kom ŋam ma plihe metekeꞌ yip pe, ŋoihmbwaip yip ka hriphrip supule. Lahende yukur tatame ka se ongohe hriphrip uku el angaꞌme yip. \v 23 Ŋupe ŋaiye ma plihe murp topoꞌe yip pe, yukur pa yisilih ŋam ŋainde. Ŋam mana yip bwore mise, ŋaiye pa yisilihme Yai ŋainde yoto naŋ ŋam pe, Yai se ka yul yip. \v 24 Somohon nate gere tukwini pe, yukur yip yisilih, ŋaiye pa yambaꞌe ŋainde yoto naŋ ŋam. Pa yisilih pe, pa yambaꞌe no, hriphrip uku ka paparar si el oto yip.” \s1 Jisas si yohme bongol tikin kekep eꞌe \p \v 25 “Ŋam menge tap wusyep mana yip ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku. Kom ŋup ende ka ot ŋaiye yukur ma plihe mininge taptap. Ma mininge moworꞌe ember mil halhale minime yip ŋaimune ŋaiye Yai ŋasande. \v 26 Ŋup uku ka ot pe, pa yisilihme kin yoto naŋ ŋam. Topoꞌe ŋam yukur manange nange ma mambaꞌe luh yip mininge wusyep misilihme kin, ŋaiye ka ungwis me yip, pakai. \v 27 Detale, Yai kitikin ŋende nihararme yip pe, kin ŋasande ŋisilih yip. Yip yende nihararme ŋam ti, kin ŋende nihararme yip. Topoꞌe ŋoihmbwaip yip teŋeime ŋam nange Got nember ŋam mat. \v 28 Ŋam masme Yai pe, ŋam mate gwah kekep. Taꞌe luku pe, tukwini ŋam plihe masme kekep pe, ŋam mala milme Yai.” \p \v 29 Miꞌe pe, lenge jetalah kin yiname na, “Tukwini nin ŋana poi halhale. Yukur nin ŋanange taptap. \v 30 Tukwini poi sisyeme nange nin si sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme. Nin yukur na eseperhme miyeꞌ ende ŋaiye ka isilih nin ti, na ungwisme ŋisilih kin. Taꞌe luku pe, ŋoihmbwaip poi teŋeime nin, ŋaiye nin narp topoꞌe Got ti, nin nat.” \v 31 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Tukwini ŋoihmbwaip yip teŋeime ŋam lakai? \v 32 Yusyunde! Ŋup si nat sehei. Topoꞌe si nat miꞌe, ŋaiye ka yandalam yip pe, pa tangalai ilyeh ilyeh yil moi yip tongonose. Kut ŋam ma ilyeh murp. Kom yukur ŋam ilyeh marp, Yai kin narp topoꞌe ŋam. \v 33 Tehei kin ŋaiye ŋam mana yip wusyep uku pe, ŋam masande ŋaiye yip pa tongorꞌ yut ŋam no, pa yurp ŋoihmbwaip ŋumwaiye. Lenge miyeꞌ tuweinge kekep ka yende yip pa yambaꞌe nihe syohe. Kom jin hiꞌ loluwe! Ŋam si yohme bongol tikin kekep eꞌe!” \c 17 \s1 Jisas ŋanange wusyep nalme Got ŋaiye ka ungwis lenge jetalah kin \p \v 1 Jisas ŋanange wusyep uku miꞌe pe, kin ŋembep nanah moihlaꞌ pe, kin ŋanange na, “Yai, ŋup si nat miꞌe. Tukwini na aŋaꞌe naŋ embere elme Talah nin no, Talah nin ka plihe yule naŋ embere. \v 2 Nin si naŋaꞌe wutuꞌ tikin naŋ embere, ŋaiye ka embepteme lenge miyeꞌ tuweinge lalme. Taꞌe luku pe, kin ka angange laip bwore ŋaiye sai nye nyermbe el lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye nin si naŋaꞌe kin. \v 3 O laip bwore ŋaiye ka yurp nye nyermbe pe, ki taꞌe leꞌe, ka sisyeme nin Got bwore mise, topoꞌe ka sisyeme Jisas Krais ŋaiye nin nember nat. \v 4 Wah lalme ŋaiye nin pwale, ŋaiye ma mende pe, ŋam si mende lalme miꞌe. Me yaŋah uku ŋam si masambe bongol topoꞌe naŋ embere nin mal lenge miyeꞌ tuweinge lalme. \v 5 Yai, ŋupe ŋaiye kekep yukur nate sai pe, ŋam marp topoꞌe nin pe, naŋ embere ki sai me ŋam. Tukwini ŋam masande na plihe pule naŋ embere liki otme ŋam no, ma murp topoꞌme nin. \p \v 6 Ŋam si manange naŋ nin malme lenge miyeꞌ tuweinge tikin kekep, ŋaiye nin si pwale ŋam. Tinge nin, kom nin si pwale ŋam. Tinge si jande wusyep nin. \v 7 Topoꞌe tukwini tinge sisyeme nange ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye nin si pwale pe, kin natme nin. \v 8 Wusyep lalme ŋaiye nin ŋana ŋam pe, ŋam si mana lenge pe, tinge si yambaꞌe yohor yoto ŋoihmbwaip tinge. Tinge sisyeme bwore mise nange poi berei marp ti, ŋam mat. Topoꞌe ŋoihmbwaip tinge teŋeime ŋam, ŋaiye nin nember ŋam mat. \p \v 9 Ŋam manange wusyep malme nin, ŋaiye na ungwisme tinge ŋaiye nin si pwale ŋam. Detale, tinge luku pe, tititinge nin. Ŋam yukur manange wusyep misilihme nin ŋaiye na ungwis lenge miyeꞌ tuweinge lalme tikin kekep. \v 10 Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋam pe, tititinge nin. Topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye nin pe, tinge tanam. Pe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku tinge yasamb lenge mitiŋ me naŋ embere ŋam. \p \v 11 Topoꞌe tukwini ŋam matme nin. Ŋam yukur ma se plihe murp kekep eꞌe. Kom tinge se ka yurp kekep eꞌe. Yai, nin holi bwore mise supule pe, na embepteme tinge oto bongol nin. Bongol uku ŋaiye ni pwale. Taꞌe luku pe, tinge ka ilyeh supule tuꞌe ŋaiye poi berei ŋilyeh. \v 12 \x - \xo 17.12 \xt Sng 41.9, Jon 13.18\x*Ŋupe ŋaiye ŋam marp motop tinge pe, ŋam membepteme lenge moto bongol ŋaiye ni pwale. Ŋam bep merŋenge tinge bworerme pe, lahende tinge yukur talai. Kut kin miyeꞌ esep ilyeh tikin hel pe, ka talai. Luku ki gande wusyep nin ŋaiye sai tup ki mise. \p \v 13 Topoꞌe tukwini ŋam matme nin pe, ŋam manange wusyep eꞌe malme nin, ŋaiye teter ŋam marp kekep. Taꞌe luku pe, hriphrip ŋam ka paparar supule el oto ŋoihmbwaip meleꞌe tinge. \v 14 Wusyep nin ŋam si mana lenge jetalah ŋaiye nin pwale. Taꞌe luku ti, lenge miyeꞌ tuweinge lalme gah kekep, tinge yende wachaihme lenge jetalah. Detale, lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋam pe, tinge yukur miyeꞌ tuweinge tikin kekep eꞌe. Ki ŋahilyeh taꞌe ŋam yukur miyeꞌ tikin kekep eꞌe, pakai. \v 15 Ŋam yukur manange wusyep misilih nin, ŋaiye na ginyen lenge angaꞌme kekep eꞌe. Kom ŋam manange wusyep misilih nin, ŋaiye na bepsime tinge bworerme ŋaiye miyeꞌ pupwa yukur ka se ende yumbune tinge. \v 16 Ki ŋahilyeh taꞌe ŋam yukur tikin kekep eꞌe. Topoꞌe tinge yukur tikin kekep eꞌe. \v 17 Wusyep nin ki bwore mise supule. Taꞌe luku pe, na ende wusyep mise nin uku, ka ende wah oto ŋoihmbwaip tinge pe, lenge miyeꞌ tuweinge nin uku ka yurp holi bwore mise supule. \v 18 Ŋam member lenge mal kekep lalme ŋahilyeh, taꞌe ŋaiye nin nember ŋam nate gah kekep. \v 19 Ŋam maŋaꞌe ŋam tanam malme nin supule. Taꞌe luku pe, tinge topoꞌe ka yaŋaꞌe tititinge yilme nin ŋaiye ka yurp holi bwore mise supule. \p \v 20 Ŋam yukur manange wusyep misilihme nin, ŋaiye na ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge luku ŋilyehme, pakai. Kom ŋam manange wusyep misilih nin, ŋaiye na ungwis lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye mindemboi ka yisyunde wusyep lenge jetalah no, ŋoihmbwaip tinge ka teŋeime ŋam. \v 21 Ŋam manange wusyep misilih nin, ŋaiye tinge lalme luku ka yurp ŋoihmbwaip ilyeh. Ki taꞌe ŋaiye nin Yai narp ŋoto ŋam, topoꞌe ŋam marp moto nin. Topoꞌe ŋam masande ŋaiye tinge ka yurp yoto poi berei. Taꞌe luku pe, ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge lalme tikin kekep ka teŋeime nin, ŋaiye ni nember ŋam mat. \p \v 22 Ŋam mangang lenge naŋ embere, topoꞌe bongol ilyeh uku, ŋaiye nin si pwale ŋam no, tinge ka ŋoihmbwaip ilyeh tuꞌe ŋaiye poi berei ŋoihmbwaip ilyeh. \v 23 Ŋam marp moto tinge pe, nin narp ŋoto ŋam. Ka yende tuꞌe luku no, ka ŋoihmbwaip ilyeh supule. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yarp kekep, ka sisyeme nange nin nember ŋam mat. Topoꞌe nin ŋende nihararme tinge ŋahilyeh taꞌe ŋaiye nin ŋende nihararme ŋam. \v 24 Yai, lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye nin si pwale ŋam pe, ŋam masande ŋaiye ka yotop ŋam yurp moi uku, ŋaiye ŋam mala murp no, ka yetekeꞌe yirise bongol embere, topoꞌe naŋ embere ŋam, ŋaiye nin si pwale. Detale, nin si ŋende nihararme ŋam yer ti, kekep nate sai. \v 25 Yai bwore mise, lenge miyeꞌ tuweinge lalme tikin kekep yukur sisyeme nin, kom ŋam sisyeme nin. Topoꞌe lenge jetalah uku tinge sisyeme ŋaiye nin nember ŋam mat. \v 26 Ŋam manange moworꞌe member naŋ nin mal halhale me tinge. Pe ma plihe mininge moworꞌe ember naŋ nin menge milꞌe milꞌe. Taꞌe luku pe, tinge ka yambaꞌe sisyeme yaŋah ŋaiye yende niharar lenge mitiŋ tuꞌe ŋaiye nin ŋende nihararme ŋam. Topoꞌe ŋam tatame ŋaiye ma murp moto tinge.” \c 18 \s1 Judas nember Jisas nal syep lenge wachaih \r (Mat 26.47-56, Mak 14.43-50, Luk 22.47-53) \p \v 1 Jisas ŋanange wusyep ŋisilihme Got ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku miꞌe pe, kin ŋotop lenge jetalah kin yerŋe yal tongoro Kidron. Nal luh uku pe, wah olip ende ki sai pe, Jisas ŋotop lenge jetalah kin yal yoto wah uku. \v 2 Judas, miyeꞌ ŋaiye ka ember Jisas el syep lenge wachaih, si sisyeme wah uku. Tehei kin taꞌe leꞌe, ŋup wula wula Jisas nal gahilyeh ŋotop lenge jetalah kin ŋanar wah uku. \v 3 Taꞌe luku pe, Judas nambaꞌ lenge miyeꞌ wondoh syeꞌ tititinge Rom, topoꞌe lenge kokorohtup ŋaiye lenge miyeꞌ ondoh pris, topoꞌe lenge Farisi ŋaiye yember tinge yat pe, ki nenge lenge nal wah uku. Tinge yenge nih lam, topoꞌe yulpou, topoꞌe sehyikal ombor. \v 4 Jisas si sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, ŋaiye ka ende me kin. Taꞌe luku pe, kin nate tas nal sehei me tinge pe, kin ŋisilih lenge na, “Yip yahaiꞌe lahmende?” \v 5 Tinge yungwisme wusyep kin na, “Jisas tikin Nasaret.” Kin nungwisme wusyep tinge na, “O ŋam Jisas ŋilyeh liꞌ ihei.” O Judas, miyeꞌ ŋaiye ka ember Jisas el syep tinge, si gan ŋotop tinge. \v 6 Ŋupe ŋaiye Jisas ŋana lenge na, “Ŋam Jisas ŋilyeh liꞌ ihei” pe, lenge miyeꞌ uku plihe tutunyuꞌ yal teket yal pe, tinge tambe ya jah kekep. \v 7 Jisas plihe ŋisilih lenge na, “Yip yahaiꞌe lahmende?” Tinge yungwisme wusyep kin na, “Jisas tikin Nasaret.” \v 8 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋam si mana yip ŋaiye ŋam Jisas ŋilyeh liꞌ ihei. Ŋaiye yip yahaiꞌ ŋam pe, yusme lenge miyeꞌ lalme leꞌe ka yil.” \v 9 Kin ŋende ŋai uku ŋanah nikilꞌe wusyep, ŋaiye somohon kin ŋanange, “Yai, lenge miyeꞌ ŋaiye nin si pwale ŋam uku pe, lahende tinge yukur talai.” \p \v 10 O Saimon Pita nenge ŋim ŋombor ende nat pe, ki kwuraꞌe kete ŋim ŋombor kin ŋanah pe, kin ŋiche nal ŋotombo mungwim nom tikin miyeꞌ wah pris ondoh. Naŋ miyeꞌ wah uku Malkus. \v 11 \x - \xo 18.11 \xt Mat 26.39, Mak 14.36, Luk 22.42\x*Jisas ŋaname Pita na, “Plihe inyer ŋim ŋombor nin el guh luh kin! Ŋam da monoꞌe pinip guh yukoh tikin nihe syohe uku ŋaiye Yai ŋam si pwale.” \s1 Tinge yenge Jisas yalme Anas \p \v 12 Lenge miyeꞌ wondoh Rom yotop lenge miyeꞌ embep tinge, topoꞌe lenge kokorohtup lenge Juta syep yarpe Jisas pe, tinge yupwaiꞌe syep kin topoꞌe mwah hroꞌe.\fig Lenge miyeꞌ wondoh Rom yupwaiꞌe Jisas|src="CN01814B.tif" size="span" ref="18.12" \fig* \v 13 Miꞌe pe, tinge yenge kin yalme Anas yer. Kin yongwah tikin Kaiafas. O Kaiafas kin narp miyeꞌ ondoh lenge pris wahtaip uku. \v 14 \x - \xo 18.14 \xt Jon 11.49-50\x*Kin Kaiafas ilyeh uku, ŋaiye ŋana lenge miyeꞌ ondoh syeꞌ Juta na, “Ki bwore, ŋaiye miyeꞌ ende ka ambaꞌe luh lenge miyeꞌ tuweinge lalme no, ka ole me tinge.” \s1 Pita ŋanange nange kin yukur sisyeme Jisas \r (Mat 26.69-70, Mak 14.66-68, Luk 22.55-57) \p \v 15 Saimon Pita hindi jetalah ende jande Jisas yal. Jetalah ende luku kin sisyeme pris ondoh pe, kin gande Jisas nato lem meleꞌe, ŋaiye yukoh tikin pris ondoh sai. \v 16 O Pita narp nate tas kohmap ŋaiye lem. Taꞌe luku pe, jetalah ŋoinde luku plihe nate tas wicherꞌ ŋaname tuwei uku, ŋaiye bepweteme kohmap lem uku pe, kin nambaꞌe Pita nenge nal ŋoto meleꞌe. \v 17 Tuwei, ŋaiye bepweteme kohmap uku waname Pita na, “Taꞌe nin topoꞌe jetalah ende tikin miyeꞌ uku?” Pita nungwisme ti na, “Pakai. Ŋam yukur jetalah kin.” \v 18 Luh uku ki mwate sekete pe, lenge miyeꞌ wah topoꞌe lenge kokorohtup jasar nih pe, tinge lalme jan yoyorꞌme yikilme wahriꞌ tinge ŋaiye ka nihe. Taꞌe luku pe, Pita nal gan ŋotop tinge nikilme wahriꞌ kin nal nih. \s1 Pris ondoh ŋende wusyep me Jisas \r (Mat 26.59-66, Mak 14.55-64, Luk 22.66-71) \p \v 19 Pris ondoh ŋisilihme Jisas na, “Lenge jetalah nin tinge lahmende, topoꞌe wusyep mune ŋaiye nin ŋanange nalaŋatme?” \v 20 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Ŋam manange wusyep mal lenge miyeꞌ tuweinge lalme gwan halhale. Ŋam manange wusyep masambe lenge miyeꞌ tuweinge gwan mal moto yukoh jahilyeh lenge Juta, topoꞌe yukoh yirise, ŋaiye lenge mitiŋ lalme yate jahilyeh. Ŋam yukur manange wusyep ende tase. \v 21 Detaꞌe lai ti nin ŋisilih ŋam? Isilih lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye tinge yisande wusyep ŋam. Isilih lenge wusyep mune ŋaiye ŋam mana lenge. Tinge sisyeme wusyep ŋaiye ŋam manange.” \v 22 Ŋupe ŋaiye Jisas ŋanange wusyep uku miꞌe pe, kokorohtup ende nangalai syep gate pe, kin ŋaname na, “Lahmende ŋana nin, ŋaiye ni nungwisme wusyep taꞌe luku nalme pris ondoh?” \v 23 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Ŋaiye ŋam manange wusyep ende ŋaiye ki pupwa pe, ininge wusyep mune pupwa ŋaiye ŋam manange luku el lenge mitiŋ lalme el halhale. Kom ŋaiye ŋam manange wusyep bwore mise pe, detaꞌe lai ti nin pwambe?” \v 24 Taꞌe luku pe, Anas nember Jisas nalme pris ondoh Kaiafas. O tinge yukur yesembele mwah hroꞌe ŋaiye tinge si yupwaiꞌe syep kin. \s1 Pita plihe ŋanange nange kin yukur sisyeme Jisas \r (Mat 26.71-75, Mak 14.69-72, Luk 22.58-62) \p \v 25 Saimon Pita gan me nih nikilme wahriꞌ kin. Pe tinge plihe yisilihme kin na, “Taꞌe nin jetalah ende tikin miyeꞌ uku?” Kom Pita ŋanange na, “Pakai. Ŋam yukur jetalah kin.” \v 26 Miyeꞌ wah ende tikin pris ondoh gan uku topoꞌe. Kin bamtihei tikin miyeꞌ ŋaiye Pita si ŋotombo mungwim kin. Kin ŋanange wusyep ŋisilihme Pita na, “Taꞌe ŋam metekeꞌ nin ŋaiye nin gan topoꞌe Jisas nato wah uku lakai?” \v 27 Pe Pita plihe ŋanange na, “Pakai!” O dindiꞌ ŋup uku pe, tuwet nenger. \s1 Tinge yenge Jisas yalme Pailat \r (Mat 27.1-2,11-26, Mak 15.1-15, Luk 23.1-25) \p \v 28 O hondo hondonge pe, tinge yambaꞌe Jisas yasme yukoh Kaiafas pe, tinge yenge kin yal yukoh gavman tikin Rom. Lenge Juta yukur ya yoto yukoh gavena. Tehei kin taꞌe leꞌe, tinge jarnge, ŋaiye lenge mitiŋ ka yetekeꞌe nange tinge yal yoto yukoh tikin haiten miyeꞌ pe, luku tinge si yende hwap yal ŋembep tikin Got. Taꞌe luku pe, tinge tupwaihme ŋaiye ka se yono ŋai embere Pasova. \v 29 Taꞌe luku pe, Pailat nate tas ŋetekeꞌ lenge pe, kin ŋisilih lenge na, “O miyeꞌ eꞌe kin ŋende ŋaimune ti, yip yala yende wusyep me kin?” \v 30 Tinge yungwisme wusyep kin na, “Ŋaiye kin yukur miyeꞌ ŋaiye ŋende hwap pe, leꞌe yukur ya se menge kin mutme nin.” \v 31 Pailat ŋana lenge na, “Yip yambaꞌe kin yenge yil yende wusyep me kin junde wusyep erŋeme yip ŋaiye ŋanange.” Tinge yungwisme wusyep kin na, “Yip lenge Rom tatame ŋaiye pa yonombe miyeꞌ ka ole. O poi lenge Juta pakai.” \v 32 \x - \xo 18.32 \xt Jon 3.14, 12.32\x*Ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku kin nat bwore mise gande wusyep, ŋaiye somohon Jisas ŋanange nalme nule, ŋaiye ka ole. \p \v 33 Pailat plihe nato yukoh gavman pe, kin galme Jisas nate ŋoto pe, kin ŋisilihme kin na, “Nin kiŋ lenge Juta lakai?” \v 34 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Nitei ŋoiheryembe ti, nin ŋanange wusyep uku, lakai lenge mitiŋ syeꞌ si yana nin me ŋam?” \v 35 Pailat nungwisme wusyep kin na, “Nin ŋoiheryembe nange ŋam miyeꞌ ende Juta lakai? Lenge mitiŋ nitei, ŋaiye Juta, topoꞌe lenge pris ondoh ŋaiye yember nin natme ŋam. Nin ŋende ŋaimune ti?” \v 36 Jisas ŋanange na, “Lemame ŋam yukur tikin kekep eꞌe. Ŋaiye lemame ŋam tikin kekep eꞌe pe, tatame ŋaiye lenge miyeꞌ wah ŋam ka yurmbe ŋaiye yungwisme ŋam pe, miyeꞌ yukur ka se ember ŋam el syep lenge wachaih. Kom pakai, lemame ŋam yukur tikin kekep eꞌe.” \v 37 Taꞌe luku pe, Pailat plihe ŋisilihme na, “Ŋaiye taꞌe liki pe, nin kiŋ bwore mise lakai?” Jisas nungwis wusyep kin na, “Wusyep uku ŋaiye yanange ŋam kiŋ pe, wusyep nin ŋanange. Mam ti waraꞌe ŋam ŋaiye ŋam mat kekep eꞌe, ŋaiye ma mende wah esep ilyeh. Pe luku ma mininge malaŋatme wusyep mise. Lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye jande wusyep mise luku pe, tinge yisande wusyep ŋam.” \v 38a Pailat ŋisilihme na, “O wusyep mise pe, ki ŋaimune tikin?” \s1 Pailat ŋanange ŋaiye ka yuluwei Jisas yil loutungwarmbe \p \v 38b Pailat plihe nate tas lenge miyeꞌ tuweinge pe, kin ŋana lenge na, “Ŋam yukur masande metekeꞌe hwap ende ŋaiye kin ŋende. \v 39 Kom yip si sisyeme yaŋah ŋaiye ŋam gwande. Nato ŋup embere tikin Pasova ŋaiye wahtaip ilyeh ilyeh pe, ŋam masme miyeꞌ pupwa ende ŋaiye narp ŋoto mwahupwaiꞌe mat mal gwande ŋasande yip tip ŋaiye yalaŋatme. Taꞌe luku pe, yip yisande ma musme kiŋ lenge Juta milme yip?” \v 40 Tinge tambah marnge yungwisme wusyep kin na, “Kin na pakai! Kut poi masande ŋaiye na osme Barabas!”\f + \fr 18.40 \ft Lenge miyeꞌ sande tekeꞌe syeꞌ ŋoiheryembe nange Barabas kin miyeꞌ ende ŋaiye ŋotop lenge miyeꞌ syeꞌ yarmbe ŋaiye ka jinyenme gavman lenge Rom yi tus kantri Juta.\f* Kin miyeꞌ ende ŋaiye narmbe topoꞌe ŋende ŋendei. \c 19 \p \v 1 Pailat ŋana lenge kokorohtup ŋaiye ka yenge mwah jute Jisas. \v 2 Lenge kokorohtup yambaꞌe mwah senge pe, tinge yende taꞌe galaꞌ tikin kiŋ pe, tinge yaŋarꞌe jah ŋondoh kin. Miꞌe pe, tinge yungunuꞌ me ŋaiyuwat yaihe jah kin. \v 3 Topoꞌe tinge yat sehei me kin pe, tinge yiname na, “Ŋau bwore, kiŋ lenge Juta.” Pe tinge yangalai syep jate kin. \v 4 Pailat plihe na tas ninde nal lenge miyeꞌ tuweinge pe, kin ŋana lenge na, “Yusyunde! Ŋam ma menge kin mute tus me yip no, pa sisyeme tuꞌe leꞌe, ŋam yukur masande topoꞌe metekeꞌe hwap ende ŋaiye kin ŋende.” \v 5 Taꞌe luku pe, Jisas nate tas taŋar mwah senge luku, ŋaiye taꞌe galaꞌ kiŋ, topoꞌe ŋaiyuwat yaihe. Pailat ŋana lenge na, “Yetekeꞌe! Miyeꞌ ihi!” \v 6 Ŋupe ŋaiye lenge pris ondoh, topoꞌe lenge kokorohtup yetekeꞌe kin pe, tinge tambah yanange na, “Yuluwei kin yil loutungwarmbe! Yuluwei kin yil loutungwarmbe!” Pailat ŋana lenge na, “Yip tip yambaꞌe kin pe, yuluwei kin yil loutungwarmbe. Kom ŋam yukur masande metekeꞌe hwap ŋaiye kin ŋende.” \v 7 Lenge miyeꞌ tuweinge lalme plihe yungwisme wusyep kin na, “Wusyep erŋeme poi ki sai taꞌe leꞌe, miyeꞌ taꞌe luku ka ole. Tehei kin taꞌe leꞌe, kin ŋanange nange kin Talah tikin Got.” \p \v 8 Ŋupe ŋaiye Pailat ŋasande wusyep taꞌe luku pe, kin hiꞌgarnge ŋembere sekete. \v 9 Kin plihe nato yukoh gavena pe, kin ŋisilihme Jisas na, “Nin nase lai nat?” Kom Jisas yukur nungwisme wusyep kin. \v 10 Pailat ŋaname kin na, “Nin na ungwisme wusyep ŋam lakai? Nin sisyeme, ŋam ilyeh eꞌe bongol tatame ŋaiye ma member nin na el hlaininge, lakai ma muluwei nin mil loutungwarmbe.” \v 11 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Got yale bongol uku pe, nin tatame, ŋaiye na uluwei ŋam el loutungwarmbe. Taꞌe luku pe, miyeꞌ ŋaiye nember ŋam nal syep nin pe, hwap kin ŋembere sekete nengelyembe nin.” \v 12 Ŋupe ŋaiye Pailat ŋasande wusyep uku pe, kin ŋahaiꞌe yaŋah ŋaiye ka ember Jisas el hlaininge. Kom lenge miyeꞌ tuweinge Juta tambah yanange na, “Ŋaiye na ember Jisas ka el hlaininge pe, nin yukur ŋimei tikin Sisa! Miyeꞌ ŋaiye ŋanange nange kin kiŋ pe, kin wachaih tikin Sisa!” \p \v 13 Ŋupe ŋaiye Pailat ŋasande wusyep uku pe, kin nambaꞌe Jisas nenge nate tas wicherꞌ. Pailat narp luh tikin miyeꞌ ŋaiye ŋiyarꞌe wusyep. Luh uku tinge si yenge ŋeser wula wula yate yungwau yende bongolme luh uku ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge jan. Nato wusyep ŋimeser Hibru pe, tinge jalme Gabata. \v 14 Ki sehei ŋaiye ŋau anar moikin bumbumbe pe, ŋup uku tinge yende miꞌmiꞌ ŋai embere tikin Pasova. Pe Pailat ŋana lenge miyeꞌ tuweinge na, “Yetekeꞌe kiŋ yip ihi!” \v 15 Tinge tambah yungwisme wusyep kin na, “Yambaꞌe kin yenge yil! Yambaꞌe kin yenge yil! Yuluwei kin yil loutungwarmbe!” O Pailat ŋisilih lenge na, “Yip yisande ŋaiye ma muluwei kiŋ yip mil loutungwarmbe?” Lenge pris ondoh yungwisme wusyep kin na, “Poi kiŋ ŋoinde pakai! Kut kiŋ ilyeh ŋaiye narp pe, Sisa!” \v 16 Taꞌe luku pe, Pailat nember Jisas nal syep tinge ŋaiye ka yuluwei kin yil loutungwarmbe pe, tinge yenge Jisas yal. \s1 Tinge yuluwei Jisas yal loutungwarmbe \r (Mat 27.32-44, Mak 15.21-32, Luk 23.26-43) \p \v 17 Kin nikirh loutungwarmbe kin na tas moi embere luku nal luh, ŋaiye tinge jalme Kekep tikin Ŋondoh Lupu. Wusyep ŋimeser Hibru pe, tinge jalme Golgota. \v 18 Nal kekep uku pe, tinge yuluwei Jisas yal loutungwarmbe. Topoꞌe tinge plihe yuluwei miyeꞌ hoi yal umbur umbur, kut Jisas teŋei bumbe me tinge hindi. \v 19 Pailat nainge wusyep syeꞌ pe, tinge yonote yal yanah loutungwarmbe. Kin nainge taꞌe leꞌe, “Jisas tikin Nasaret, kiŋ titinge lenge Juta.” \v 20 Tinge yainge wusyep uku yal yoto wusyep ŋimeser Hibru, topoꞌe wusyep ŋimeser Rom, topoꞌe wusyep ŋimeser lenge Grik. Luh ŋaiye tinge yuluwei Jisas yal loutungwarmbe luku pe, ki sai sehei me moi embere. Taꞌe luku pe, lenge mitiŋ wula Juta yate jonose wusyep uku. \v 21 Lenge pris ondoh yiname Pailat na, “Yukur na inge tuꞌe leꞌe, ‘Kiŋ titinge lenge Juta’, na pakai! Kut na inge tuꞌe leꞌe, ‘Miyeꞌ eꞌe ŋanange taꞌe leꞌe, Ŋam kiŋ titinge lenge Juta’.” \v 22 Pailat nungwisme wusyep tinge na, “Wusyep mune ŋaiye ŋam si mainge pe, ka si tuꞌe luku.” \p \v 23 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ wondoh si yuluwei Jisas yal loutungwarmbe miꞌe pe, tinge yambaꞌe hihyilih kin pe, tinge yiyarꞌe yal dom hoye hoye pe, lenge kokorohtup hoye hoye luku yambaꞌe ilyeh ilyeh. Tinge plihe yambaꞌe temhroŋ ŋoinde ŋaiye kin gah nato meleꞌe pe, temhroŋ uku somohon tuwei ende wenge wende ŋaiyuwat ŋilyeh. Ti yukur wenge ŋaiyuwat wula wula ŋaiye gwerenge temhroŋ uku. \v 24 \x - \xo 19.24 \xt Sng 22.18\x*Lenge kokorohtup yanange wusyep yale yat titinge na, “Yukur ya moworꞌe temhroŋ iki, na pakai. Ya gute tup hun no, ya metekeꞌe, lahmende ka yohe ŋaiye ka ambaꞌe.” O tinge yende ŋai uku yanah yikilꞌe wusyep ende ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange na, \q1 Tinge yiyarꞌe hihyilih ŋam jah bumbe me tinge, \q1 topoꞌe tinge jate tup hun me temhroŋ ŋam nato meleꞌe. \m Taꞌe luku pe, luku ŋaimune ŋaiye lenge kokorohtup yende. \p \v 25 Lenge tuweinge ŋaiye jan sehei me loutungwarmbe Jisas pe, Maria ŋaiye mam tikin Jisas, topoꞌe mam embere tikin Jisas, topoꞌe Maria ŋaiye tuwei tikin Klopas, topoꞌe Maria titi moi embere Makdala. \v 26 Jisas ŋetekeꞌ mam kin topoꞌe jetalah ŋaiye kin ŋende nihararme gan uku pe, kin ŋaname mam kin na, “Kin talah nin.” \v 27 Miꞌe pe, kin ŋaname jetalah uku na, “Ti mam nin.” Dindiꞌ ŋup uku pe, jetalah uku nambaꞌe ti nenge nal pe, ti warp yukoh kin. \s1 Jisas nule \r (Mat 27.45-56, Mak 15.33-41, Luk 23.44-49) \p \v 28 \x - \xo 19.28 \xt Sng 22.15, 69.21\x*Jisas si sisyeme nange wah lalme ŋaiye kin ŋende pe, tukwini miꞌe. Pe kin ŋanange taꞌe leꞌe, “Wonge ŋam hwaiꞌe.” Kin ŋanange wusyep uku ŋanah nikilꞌe wusyep ende ŋaiye sai nato Tup tikin Got. \v 29 O marp ende tikin paparar me pinip wain ŋaiye tikin ŋenyene supule tate sehei. Taꞌe luku pe, tinge yambaꞌe ŋaiyuwat syum yohor yal jah pinip wain uku yupwaiꞌe yal lou ende pe, tinge yaŋaꞌe Jisas jah mut. \v 30 Jisas ŋonoꞌe wain uku pe, kin ŋanange na, “Ki miꞌe ko!” Miꞌe pe, kin dou ondoh nate gah pe, kin nule ko. \s1 Kokorohtup ende nenge ŋombor gere Jisas nal melseh \p \v 31 Lenge Juta yisilihme Pailat, ŋaiye ka ini lenge kokorohtup kin no, ka yisarꞌe ŋihip lenge miyeꞌ ŋaiye tinge yuluwei lenge yal loutungwarmbe no, ka yule hihwaiye pe, ka yukul lenge yenge juh. Tehei kin ŋaiye tinge yisilih pe, tinge yende miꞌmiꞌ ŋup tikin Sabat ŋaiye si nat. Taꞌe luku pe, tinge jarnge wahriꞌ lenge miyeꞌ yule ŋaiye ka teŋei el unuh loutungwarmbe oto ŋup embere tikin Sabat. \v 32 Taꞌe luku pe, lenge kokorohtup ya yisarꞌe ŋihip lenge miyeꞌ hoi ŋaiye tinge yuluwei lenge teŋei yotop Jisas yal burmbur. \v 33 Kom ŋupe ŋaiye tinge yat sehei me Jisas pe, tinge yetekeꞌe taꞌe ŋaiye kin si nule. Pe tinge yukur yisarꞌe ŋihip kin. \v 34 O kokorohtup ende ŋinyer ŋombor nanah gere melseh Jisas pe, nilyehe sai wim topoꞌe pinip turuꞌ tas. \v 35 Miyeꞌ ŋaiye ŋetekeꞌe ŋai uku pe, kin nainge wusyep me ŋaimune ŋaiye kin si ŋetekeꞌe. Wusyep mune ŋaiye kin nainge pe, ki bwore mise. Taꞌe luku pe, ŋoihmbwaip yip ka teŋeime wusyep ŋaiye ŋam manange me Jisas. \v 36 \x - \xo 19.36 \xt Kis 12.46, Nam 9.12, Sng 34.20\x*Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku kin ŋende gande wusyep ende ŋaiye sai nato Tup tikin Got, ki bwore mise, “Yukur ka yisarꞌe lupu kin.” \v 37 \x - \xo 19.37 \xt Sek 12.10, Rev 1.7\x*Topoꞌe wusyep ende ŋaiye plihe sai nato Tup tikin Got ŋanange taꞌe leꞌe, “Lenge miyeꞌ tuweinge ka yetekeꞌe miyeꞌ uku ŋaiye tinge si yenge ŋombor jere.” \s1 Tinge yember wahriꞌ Jisas yal yoto ŋeser map \r (Mat 27.57-61, Mak 15.42-47, Luk 23.50-56) \p \v 38 Miꞌe pe, Josep tikin moi embere Arimatea nal ŋisilihme Pailat ŋaiye tatame ka ambaꞌe wahriꞌ Jisas. Josep kin jetalah ende tikin Jisas, kom kin hiꞌgarnge lenge miyeꞌ embep Juta pe, kin ŋinise ŋoihmbwaip mise kin, ŋaiye teŋeime Jisas. \v 39 \x - \xo 19.39 \xt Jon 3.1-2\x*Nikodemus kin miyeꞌ ŋaiye nat ŋup nate ŋetekeꞌe Jisas pe, kin nal topoꞌe Josep. Kin nenge sanda syeꞌ ŋaiye misip ki naihe sengehrepe miꞌ supule, topoꞌe aloe syeꞌ. Tinge yenge lou mbirꞌ hoi uku yuluwihme yal jahilyeh. Mane sanda luku tatame 33 kilogram. \v 40 Lenge miyeꞌ hoi uku yukul wahriꞌ Jisas yenge jah pe, yindirꞌe sanda luku jah wahriꞌ kin. Miꞌe pe, tinge yupwaiꞌe kin topoꞌe ŋaiyuwat ŋaiye bwore supule. Tinge yende jande yaŋah lenge Juta ŋaiye yinise lenge miyeꞌ yule tinge. \v 41 Sehei me luh ŋaiye tinge yuluwei Jisas yal loutungwarmbe pe, wah ende ki sai. O nato wah uku pe, ŋeser map ende ki sai. Map uku yukur tinge yohor miyeꞌ yule ende yal yoto. \v 42 Luku ŋup tikin ŋaiye lenge Juta yende miꞌmiꞌ ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ŋup tikin Sabat. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ hoi uku yambaꞌe wahriꞌ Jisas yenge yal yohor ya yoto ŋeser map uku, ŋaiye sai seheiye luku. \c 20 \s1 Jisas plihe tahar \r (Mat 28.1-8, Mak 16.1-8, Luk 24.1-12) \p \v 1 O tahar ŋundu Sande hondo hondonge ŋaiye ŋau tambaram anah pe, Maria titi moi Makdala wal ŋeheh pe, ti wetekeꞌe ŋaiye tinge si yenenem ŋeser yangaꞌme ŋeheh map. \v 2 Ti plihe bunjenge gwertenge walme Saimon Pita hindi jetalah ende ŋaiye Jisas ŋende nihararme pe, ti wana lenge hindi na, “Tinge si yosoko Lahmborenge yal yoto ŋeheh. Topoꞌe poi yukur sisyeme luh ŋaiye tinge yember kin.” \v 3 Taꞌe luku pe, Pita hindi jetalah uku yasme moi uku pe, tinge hindi yal ŋeheh. \v 4 Tinge hindi jertenge yal, kom jetalah uku gertenge marnge nusungurhme Pita pe, kin nal gere ŋeheh yer. \v 5 Kin gan bep nal ŋoto ŋeheh pe, kin ŋetekeꞌe ŋaiyuwat syeꞌ ŋaiye somohon tinge yupwaiꞌe Jisas ŋilyehme ŋanar. Kom kin yukur nato ŋeheh. \v 6 O Saimon Pita gande kin nat pe, kin nikilꞌe nal ŋoto ŋeheh. Kin ŋetekeꞌe ŋaiyuwat syeꞌ ŋilyehme ŋanar. \v 7 Topoꞌe kin plihe ŋetekeꞌe ŋaiyuwat ŋoinde ŋaiye tinge yenge yupwaiꞌe ŋondoh kin. Ŋaiyuwat uku taꞌe ŋaiye miyeꞌ ende si ŋasarꞌe ŋember ŋanar kitikin. \v 8 Taꞌe luku pe, jetalah uku ŋaiye si nal yer nal ŋeheh plihe nato ŋeheh topoꞌe. Kin ŋetekeꞌe ŋai uku pe, ŋoihmbwaip kin teŋeime. \v 9 Somohonme ŋup uku nate tatame tukwini leꞌe pe, tinge yukur sisyeme wusyep tikin Got bworerme ŋaiye sai nato Tup ŋaiye ŋanange nange Jisas ka plihe tuhur. \v 10 Miꞌe pe, lenge jetalah hoi uku plihe yal yukoh. \s1 Maria titi moi Makdala wetekeꞌe Jisas \r (Mat 28.9-10, Mak 16.9-11) \p \v 11 O Maria teter gwan tas ŋeheh wicherꞌ pe, ti wilil. Ŋupe ŋaiye ti wilil wilil pe, ti geih gwah bep wal woto ŋeheh meleꞌe. \v 12 Pe ti wetekeꞌe lenge walip hlaꞌ hoi dendeꞌ hihyilih wukauwe yarp luh, ŋaiye somohon tinge yember wahriꞌ Jisas. Ŋoinde narp anah luh ondoh, kut ŋoinde narp gah luhip. \v 13 Tinge hindi yisilihme ti na, “Amai, ni ŋilil me ŋaimune?” Ti wungwisme wusyep tinge na, “Tinge si yate yambaꞌe Lahmborenge ŋam yenge yal! Pe ŋam yukur sisyeme luh, ŋaiye tinge yenge kin ya yember!” \v 14 Ti wanange taꞌe luku miꞌe no, ti bunjenge pe, ti wetekeꞌe miyeꞌ ende si nate gan. Kom Maria yukur sisyeme nange liki Jisas. \v 15 Jisas ŋisilihme ti na, “Amai, detaꞌe lai ti ni ŋilil? Nin nahaiꞌe lahmende?” Ti ŋoiheryembe nange kin miyeꞌ, ŋaiye ŋende wah gan nato wah uku. Taꞌe luku pe, ti waname na, “Lahmborenge, ŋaiye nin si nambaꞌe kin nenge nal pe, ini ŋam luh ŋaiye nin na nember kin. Pe ma mila mambaꞌe kin.” \p \v 16 Jisas galme naŋ ti ŋanange na, “Maria!” Ti bunjenge bep wal kin pe, ti wenge wusyep Hibru wanange na, “Rabonai!” Wusyep uku ki taꞌe leꞌe, jetmam. \v 17 Jisas ŋaname ti na, “Yukur na orpe wahriꞌ ŋam. Tehei kin taꞌe leꞌe, ŋam teter yukur malme Yai ŋam, pakai. Kom na plihe el lenge toꞌ yuwon ŋam pe, na ini lenge tuꞌe leꞌe, ŋam ma mil munuh hlaꞌ milme Yai ŋam topoꞌe Yai yip ŋaiye Got ŋam, topoꞌe Got yip.” \v 18 Taꞌe luku pe, Maria titi moi Makdala wal wetekeꞌe lenge jetalah pe, ti wana lenge gwande, ŋaiye ti si wetekeꞌe Lahmborenge. Topoꞌe ti wana lenge wusyep, ŋaiye Lahmborenge si ŋaname. \s1 Lenge jetalah yetekeꞌe Jisas \r (Mat 28.16-20, Mak 16.14-18, Luk 24.36-49) \p \v 19 Sande ŋup uku pe, lenge jetalah hiꞌjarnge lenge Juta pe, tinge jase kohmap yukoh ŋaiye tinge yarp uku bongol supule. Nilyehe sai Jisas nate gan bumbe tinge lalme pe, kin ŋana lenge na, “Ŋoihmbwaip yip ka tihiꞌ ŋumwaiye.” \v 20 Kin ŋanange taꞌe luku miꞌe pe, kin ŋasamb lenge syep topoꞌe melseh kin. Lenge jetalah yetekeꞌe Lahmborenge pe, ŋoihmbwaip tinge hriphrip supule. \v 21 Jisas plihe ŋana lenge na, “Ŋoihmbwaip yip ka syumbe tihiꞌ ŋumwaiye. Ki taꞌe ŋaiye Yai nember ŋam mat pe, ŋam plihe member yip mal.” \v 22 Kin ŋanange taꞌe luku miꞌe pe, kin ŋusupurꞌe yohe kin nalme tinge pe, kin ŋana lenge na, “Yambaꞌe Yohe Yirise! \v 23 \x - \xo 20.23 \xt Mat 16.19, 18.18\x*Ŋaiye pa yusme hwap lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende pe, hwap tinge luku se ka miꞌe. O ŋaiye yukur pa yusme hwap tinge ŋaiye yende pe, hwap tinge liki teter se ka si.” \s1 Tomas ŋetekeꞌe Jisas \p \v 24 Ŋupe ŋaiye Jisas nate gere me lenge jetalah kin pe, jetalah ŋoinde ŋaiye 12 yukur narp ŋotop tinge luku. Kin Tomas, naŋ umburꞌe kin Didimus. (Naŋ tehei uku mam waraꞌ lenge hindi hoime.) \v 25 Lenge jetalah lalme luku yiname kin na, “Poi si metekeꞌe Lahmborenge!” Kom Tomas ŋana lenge na, “Ŋaiye yukur ŋam metekeꞌe wutuꞌ tikin sehau, ŋaiye tinge yendere jah syep kin, topoꞌe yukur ŋam minyer syep lombo ŋam mal wutuꞌ tikin sehau, topoꞌe ŋaiye yukur ŋam syep marpe melseh kin pe, ŋoihmbwaip ŋam yukur ka teŋeime wusyep ŋaiye yip yanange, pakai supule.” \p \v 26 Sande ende supule nal miꞌe pe, lenge jetalah lalme plihe jahilyeh yal yoto yukoh pe, Tomas narp ŋotop tinge. O kohmap si tinge jase bongol supule, kom nilyehe sai Jisas nate gan bumbe tinge. Pe kin ŋana lenge na, “Ŋoihmbwaip yip ka tihiꞌ ŋumwaiye.” \v 27 Miꞌe pe, kin ŋaname Tomas na, “Enge syep lombo nin ote usuwaꞌe wutuꞌ, ŋaiye sai syep ŋam eꞌe. Topoꞌe kite syep nin ote orpe melseh ŋam no, ŋoihmbwaip nin yukur ka hoihoi, ka teŋei bongol supule!” \v 28 Tomas nungwisme wusyep kin na, “Nin Lahmborenge ŋam, topoꞌe nin Got ŋam!” \v 29 Jisas ŋaname kin na, “Nin ŋetekeꞌe ŋam ti, ŋoihmbwaip nin teŋeime ŋam. Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yukur yetekeꞌ ŋam, kom ŋoihmbwaip tinge teŋeime ŋam pe, tinge ka hriphrip supule.” \s1 Tehei ŋaiye tinge yainge tup eꞌe \p \v 30 Jisas ŋende mirakel wula sekete gah ŋembep lenge jetalah ŋupe ŋaiye tinge yarp yotop kin. Kom ŋam yukur mainge wusyep lalme gwah tup eꞌe. \v 31 Kom wusyep eꞌe ŋaiye ŋam mainge pe, ŋam mainge ŋaiye ŋoihmbwaip yip ka teŋeime Jisas, kin miyeꞌ ilyeh uku, ŋaiye Got si nalaŋatme nange ka ungwisme lenge miyeꞌ tuweinge kin. Kin Talah tikin Got. Ŋaiye ŋoihmbwaip yip ka teŋeime kin pe, pa yambaꞌe laip bwore yoto naŋ kin. \c 21 \s1 Jisas plihe nate ŋasambe kitikin nal lenge jetalah syepumbur hoi \p \v 1 Luku miꞌe pe, Jisas plihe nate gere me lenge jetalah kin ninde ŋanar pinip umun Galili. Leꞌe yaŋah ŋaiye kin nate ŋasambe kitikin nal lenge jetalah. \v 2 Saimon Pita, Tomas, naŋ umburꞌe kin Didimus, topoꞌe Nataniel tikin moi Kana nal Galili, topoꞌe lenge talah hoi tikin Sebedi, topoꞌe lenge jetalah ŋoinde hoi tikin Jisas yarp topoꞌe. \v 3 \x - \xo 21.3 \xt Luk 5.5\x*Saimon Pita ŋana lenge tinge lalme luku na, “Ŋam mala mil mahaiꞌe ŋuyoꞌ.” Tinge yiname kin na, “Poi ya mut topoꞌme nin.” Taꞌe luku pe, tinge lalme yal yanah loumbil pinip pe, tinge yal. Kom ŋaiye ŋup sokoloh uku nenge nat pe, tinge yukur jete ŋuyoꞌ ende, pakai. \p \v 4 Sehei ŋaiye ŋau tambaram anah pe, Jisas nate gan nal pinip umun tikih. Kom lenge jetalah yukur sisyeme nange luku Jisas. \v 5 Miꞌe pe, Jisas gal lenge na, “Lenge lahyambe, yip si jite ŋuyoꞌ syeꞌ lakai?” Tinge yungwisme wusyep kin na, “Pakai.” \v 6 \x - \xo 21.6 \xt Luk 5.6\x*Kin ŋana lenge na, “Yiche tem yil juh loumbil pinip umbur ŋaiye syep non pe, pa jite ŋuyoꞌ syeꞌ.” Taꞌe luku pe, tinge yiche tem yal jah pinip pe, tinge yukur tatame ŋaiye ka plihe jite tem yute yunuh. Detale, ŋuyoꞌ wula wula sekete si yate jah tem. \v 7 O jetalah, ŋaiye Jisas ŋende nihararme, ŋaname Pita na, “Lahmborenge ilyeh iki li!” Somohon Pita si nungul temhroŋ mwate ŋaiye kin ŋende wah. Ŋupe ŋaiye Pita ŋasande nange luku Lahmborenge pe, kin plihe gah temhroŋ mwate kin pe, kin papalai nangah ŋende taijeleꞌ nal pinip umun tikih. \v 8 O lenge jetalah syeꞌ yarp yanah loumbil pinip pe, tinge yat pinip umun tikih, jite tem ŋaiye tikin papararme ŋuyoꞌ. Tinge yukur yarp wohme pinip umun tikih. Ki taꞌe ŋaiye 100 mita. \p \v 9 Ŋupe ŋaiye tinge yate jere pinip umun tikih pe, tinge yetekeꞌe nih ende susyuꞌ topoꞌe ŋuyoꞌ tikir anah nih, topoꞌe kakah ŋanar. \v 10 Miꞌe pe, Jisas ŋana lenge na, “Yenge ŋuyoꞌ syeꞌ ŋaiye tukwini yip jite liki yut.” \v 11 Taꞌe luku pe, Saimon Pita nal plai anah loumbil pinip pe, kin kete tem ŋaiye papararme ŋuyoꞌ embere lalme nate ŋanah pinip umun tikih. Wutuꞌ tinge lalme luku tatame ŋuyoꞌ 153, kom tem yukur ginir. \v 12 Jisas ŋana lenge na, “Yip yute yambaꞌe ŋai yono.” O jetalah ende yukur ŋisilihme kin na, “Nin lahmende liki?” Detale, tinge hiꞌjarnge topoꞌe tinge si sisyeme nange liki Lahmborenge. \v 13 Taꞌe luku pe, Jisas nambaꞌe kakah nangang lenge miꞌe pe, kin plihe nambaꞌe ŋuyoꞌ pe, kin nangang lenge topoꞌe. \v 14 Leꞌe nihun kin ŋaiye Jisas nate gereme lenge jetalah kin, ŋupe ŋaiye kin si nule miꞌe no, kin plihe tahar. \s1 Jisas ŋaname Pita na, “Nin na embepteme lenge worsip ŋam” \p \v 15 Tinge yono ŋai miꞌe pe, Jisas ŋaname Saimon Pita na, “Saimon, talah tikin Jon, nin ŋende nihararme ŋam ŋembere nengelyembe lenge miyeꞌ lalme leꞌe, lakai?” Kin nungwisme wusyep Jisas na, “Hei, Lahmborenge, nin sisyeme nange ŋam mende nihararme nin kili.” Jisas ŋaname na, “Embepteme lenge worsip ŋumbwahe ŋam bworerme.” \p \v 16 Nihoi ŋaiye Jisas plihe ŋaname kin na, “Saimon, talah tikin Jon, nin ŋende nihararme ŋam?” Pita nungwisme wusyep Jisas na, “Hei, Lahmborenge, nin sisyeme nange ŋam mende nihararme nin.” Jisas ŋaname na, “Embepteme lenge worsip ŋam bworerme.” \p \v 17 Nihun kin Jisas ŋaname na, “Saimon, talah tikin Jon, nin ŋende nihararme ŋam?” Pita sikirp ŋoih mane ŋaiye Jisas ŋisilihme kin ni hun ŋaiye kin ŋende nihararme kin. Taꞌe luku pe, Pita ŋaname kin na, “Lahmborenge, nin sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme. Nin sisyeme nange ŋam mende nihararme nin!” Jisas ŋaname Pita na, “Embepteme lenge worsip ŋam bworerme. \v 18 Ŋam mana nin bwore mise. Ŋupe ŋaiye nin lahyambe no, nin ŋende miꞌmiꞌ ŋaiye nin nala el lai ŋaiye nin ŋasande pe, nin nal ko. Kom ŋaiye nin miyen pe, na ahraꞌe syep nin unuh, ŋaiye miyeꞌ ende ka erŋeme mwah el nin pe, ka enge nin el luh ŋaiye nin garnge nange na el.” \v 19 Jisas ŋanange wusyep uku nalme yaŋah ŋaiye Pita ka ole no, ka aŋaꞌe naŋ embere elme Got. Miꞌe pe, Jisas ŋaname Pita na, “Gunde ŋam!” \s1 Wusyep tikin jetalah ŋaiye Jisas ŋende nihararme \p \v 20 \x - \xo 21.20 \xt Jon 13.25\x*Pita bunjenge pe, kin ŋetekeꞌe jetalah uku, ŋaiye Jisas ŋende nihararme gande tinge hindi nat. Kin miyeꞌ ilyeh uku, ŋaiye tinge yono ŋai yarp no, kin hwai nal tuwur hehernge Jisas, topoꞌe kin ŋisilihme na, “Lahmborenge, lahmende ka ember nin el syep lenge wachaih?” \v 21 Ŋupe ŋaiye Pita ŋetekeꞌe miyeꞌ uku pe, kin ŋisilihme Jisas na, “Lahmborenge, o detaꞌe laime miyeꞌ eꞌe?” \v 22 Jisas nungwisme wusyep kin na, “Ŋaiye ŋam masande nange ka orp tutume ŋaiye ma mut pe, luku ki ŋainde nin lakai? Nin gunde ŋam!” \v 23 Taꞌe luku pe, wusyep sisil nalꞌe nalꞌe lenge jetalah syeꞌ tikin Jisas nange jetalah ilyeh uku yukur ka ole. Kom Jisas yukur ŋanange nange jetalah uku yukur ka ole, pakai. Kin ŋanange na, “Ŋaiye ŋam masande nange kin ka orp tutume ŋaiye ma mut pe, leꞌe yukur ŋainde nin?” \v 24 Kin jetalah ilyeh uku, ŋaiye kin ŋanange nalaŋatme wusyep eꞌe, topoꞌe kin nainge wusyep eꞌe gah tup. Pe poi sisyeme nange ŋaimune ŋaiye kin ŋanange no, kin nainge pe, ki bwore mise. \s1 Jisas ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula syeꞌ topoꞌe \p \v 25 O ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula syeꞌ ŋaiye Jisas ŋende topoꞌe. Kom ŋaiye ka yinge tup junde ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ilyeh ilyeh, ŋaiye kin ŋende pe, taꞌe dou ŋaiye kekep poi lalme leꞌe, yukur tatame ŋaiye ya se member tup eꞌe.