\id GAL - Urat NT (PNGBTA); Hilkka Arminen (SIL Advisor); 24-Nov-2015 \h GALESIA \toc3 Gal \toc2 Galesia \toc1 Pol nainge tup nal me lenge Galesia \mt2 Pol nainge tup nal me lenge \mt1 Galesia \c 1 \s1 Got si nalaŋatme Pol ŋaiye ka ende wah aposel \p \v 1 Ŋam Pol, ŋam aposel ende. Ŋupe ŋaiye ŋam mambaꞌe wah taꞌe aposel pe, yukur mitiŋ syeꞌ topoꞌe miyeꞌ kekep yalaŋatme ŋam, pakai. Kom Jisas Krais hindi Yai Got, ŋaiye ŋahraꞌe Krais nasme ŋeheh tahar narp pe, tinge yalaŋatme ŋam. \v 2 Ŋam topoꞌe lenge Kristen toꞌ tatai lalme ŋaiye yotop ŋam yarp eꞌe member ŋau bwore mal lenge sios Galesia. \v 3 Yai Got poi topoꞌe Lahmborenge Jisas Krais ka yul yip ŋoihmbwaip ŋumwaiye topoꞌe ŋoihmbwaip michukor. \v 4 Jisas Krais nulme pupwa poi gande ŋasande tikin Yai Got poi pe, kin nungwisme poi ŋaiye ya musme pupwa tikin kekep eꞌe. \v 5 Taꞌe luku pe, ya mirisukwarme Yai Got nye nyermbe. Mise. \s1 Wusyep bwore mise ŋilyeh tukwini ki sai \p \v 6 Ŋam gunguru plai ŋaiye nilyehe sai yip si yasme Got, miyeꞌ ŋaiye kin si nambaꞌ yip nato ŋoihginir tikin Jisas Krais. Pe yip yal jande wusyep ŋoinde tikin. \v 7 Yip ŋoiheryembe nange luku ki wusyep bwore mise, kom pakai. Liki yukur wusyep bwore mise. Kom yip jande lenge miyeꞌ homboꞌe ŋaiye bunjenge wusyep bwore mise tikin Krais pe, ŋoiheryembe yip si nalꞌe nalꞌe. \v 8 Kom ŋaiye poi aposel, lakai walip hlaꞌ ende ka ininge alaŋatme wusyep bwore mise ŋaiye ki ŋoinde tikin me wusyep, ŋaiye poi somohon mana yip pe, kin ka el nih ŋaiye susyuꞌ nye nyermbe. \v 9 Wusyep eꞌe somohon poi manange, kom tukwini ŋam plihe manange. Ŋaiye miyeꞌ ende ka ininge alaŋatme wusyep bwore mise ŋaiye ki ŋoinde tikin me wusyep, ŋaiye yip si yasande pe, Got ka ende wachaihme kin. \v 10 Leꞌe yukur ŋam manange ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka pule naŋ ŋembere, pakai. Got ka ambaꞌe naŋ ŋembere. Ŋaiye ŋam masande nange lenge miyeꞌ tuweinge ka pule naŋ ŋembere pe, ŋam yukur miyeꞌ wah tikin Krais. \s1 Pol nambaꞌe wah aposel taꞌe lai \p \v 11 Ŋam da mini yip toꞌ tatai ŋam na, wusyep bwore mise eꞌe ŋaiye ŋam manange malaŋatme malme yip pe, yukur ki gande ŋoihmbwaip tikin miyeꞌ kekep eꞌe. \v 12 Topoꞌe yukur ŋam mambaꞌe matme miyeꞌ ende, lakai miyeꞌ ende pwale sande tekeꞌe, pakai. Jisas Krais kitikin ki pasam wusyep uku. \v 13 \x - \xo 1.13 \xt Apo 8.3, 22.4-5, 26.9-11\x*Yip si yisande ŋaimune ŋaiye somohon ŋam mende, ŋupe ŋaiye ŋam gwande lotu lenge Juta pe, ŋam yukur ŋoihginirme lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got. Ŋam mende yumbune lenge pupwa supule. \v 14 \x - \xo 1.14 \xt Apo 22.3\x*Ŋup uku pe, ŋam gwande ŋoihmbwaip yerkeime lenge mwan kaꞌ poi bongol sekete ŋaiye yende lotu pe, wachaih ŋaiye ŋam mende luku pe, ki yohme lenge lahyambe wula wula Juta. \p \v 15 \x - \xo 1.15 \xt Apo 9.3-6, 22.6-10, 26.13-18\x*Kom ŋoihmbwaip bwore bwore tikin Got, kin nalaŋatme ŋam somohonme ŋaiye mam waraꞌe ŋam nange ma gunde kin. \v 16 Topoꞌe ŋupe ŋaiye kin ŋoiheryembe pe, kin pasam ŋam Talah kin, ŋaiye ma mininge wusyep bwore mise kin mil lenge haiten miyeꞌ tuweinge. Ŋam yukur mambaꞌe sande tekeꞌe matme miyeꞌ ende. \v 17 O ŋam yukur mal Jerusalem ma metekeꞌe lenge miyeꞌ ŋaiye si tahar jan taꞌe aposel, ŋaiye yal yerme ŋam, pakai. Ŋendehei ŋam mal Arebia miꞌe pe, ŋam plihe mat moi Damaskus. \v 18 \x - \xo 1.18 \xt Apo 9.26-30\x*Wahtaip hun si nal miꞌe pe, ŋam mal Jerusalem mala mininge wusyep topoꞌme Pita pe, poi hindi marp Sande hoi. \v 19 O ŋam yukur metekeꞌe aposel ŋoinde, pakai. Miyeꞌ esep ilyeh ŋaiye ŋam metekeꞌe pe, Jems, toꞌ tikin Lahmborenge Jisas. \v 20 Wusyep mune ŋaiye ŋam mainge pe, luku ki bwore mise. Got ki sisyeme nange yukur ŋam homboꞌe. \p \v 21 Miꞌe pe, ŋam malꞌe malꞌe ma moto moi ŋaiye sai nato provins Siria topoꞌe provins Silisia. \v 22 Ŋup uku pe, lenge Kristen miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp yato provins Judia yukur sisyeme ŋam. \v 23 Tinge sisyeme sai wusyep ŋaiye mitiŋ yana lenge na, “Miyeꞌ iki, somohon kin ŋende yumbune lenge Kristen miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Krais. Kom tukwini kin ŋanange nalaŋatme wusyep mise ŋaiye ŋoihmbwaip poi teŋeime.” \v 24 Tinge yahraꞌe naŋ Got me ŋaimune ŋaiye ŋende me ŋam. \c 2 \s1 Lenge aposel ŋoihmbwaip ŋilyeh me Pol \p \v 1 \x - \xo 2.1 \xt Apo 11.30, 15.2\x*Wahtaip syepumbur umbur hoye hoye nal miꞌe pe, poi hindi Banabas plihe mal Jerusalem pe, Taitus nal topoꞌme poi hindi. \v 2 Got ŋana ŋam nange ma mil uku pe, ŋam mal. Ŋupe ŋaiye ŋam marp uku pe, ŋam manange wusyep topoꞌme lenge miyeꞌ embep sios ŋilyehme. Tinge ya yisilih yahaiꞌe wusyep bwore mise ŋilyeh uku ŋaiye ŋam manange malaŋatme mal lenge haiten miyeꞌ tuweinge. Tinge de ka sisyeme wusyep uku ki ŋahilyeh taꞌe Jisas ŋaiye nalaŋatme, lakai. Tu pakai pe, wah ŋaiye somohon topoꞌe tukwini ŋam mende ka talai pakaiye. \v 3 Miyeꞌ yaŋam ŋam Taitus, kin miyeꞌ Grik, kom yukur tinge yututusme nange ka yotombo wahriꞌ hiꞌ kin. \v 4 Tukwini lenge mitiŋ syeꞌ tinge homboꞌe nange tinge miyeꞌ tikin Got pe, tinge tase yarp ya yoto meleꞌe ŋaiye ka yetekeꞌe, ŋaiye poi gwande wusyep erŋeme, lakai. Kom poi si mate gwahilyeh motop Krais Jisas pe, poi marp hlaininge, kom miyeꞌ homboꞌe luku yana poi wusyep bongol ŋaiye ya gunde wusyep erŋeme mwan kaꞌ lenge Juta. \v 5 Kom poi gwarnge ŋaiye ya musyunde wusyep tinge. Detale, poi tukwainge wusyep bwore mise ŋaiye ka si me yip. \p \v 6 \x - \xo 2.6 \xt Lo 10.17\x*Topoꞌe lenge miyeꞌ embep sios yukur yeŋelꞌe wusyep syeꞌ yal topoꞌme wusyep ŋaiye ŋam manange malaŋatme. Ŋaiye ŋoiheryembe ŋam pe, lahmende ŋaiye nambaꞌe naŋ embere, lakai pakai pe, luku yukur ki ŋainde embere, pakai. Detale, Got yukur ŋiyarꞌe lenge miyeꞌ tas wahriꞌ wicherꞌ gande naŋ ŋaiye tinge yenge. \v 7 Got si pwale wah ŋaiye ma mininge wusyep mil lenge haiten miyeꞌ tuweinge, tuꞌe ŋaiye kin si naŋaꞌe wah nal me Pita, ŋaiye ka ininge wusyep el lenge Juta. \v 8 Bongol tikin Got kin nalaŋatme ŋam aposel lenge haiten miyeꞌ tuweinge taꞌe ŋaiye kin nalaŋatme Pita aposel lenge Juta. \p \v 9 Jems, Pita topoꞌe Jon pe, tinge miyeꞌ embep sios. Tinge yetekeꞌe ŋaiye Got si pwale wah embere luku pe, tinge yenge syep jahilyeh yotop poi hindi Banabas, ŋaiye ya mende wah topoꞌe lenge haiten miyeꞌ tuweinge. Kut tinge pe, ka yende wah topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge Juta. \v 10 Wusyep ende ŋaiye tinge yiyarꞌe pe, nange ya mungwisme lenge ŋaipwa ŋiꞌ tinge. Taꞌe luku pe, wah uku ŋam hriphrip ŋaiye ma plihe mende. \s1 Pol ŋanange pupwa ŋaiye Pita ŋende nat nal halhale \p \v 11 Kom ŋupe ŋaiye Pita nate gere Antiok pe, ŋam mihyele gwah ŋembep kin ŋaiye kin si ŋende pupwa. \v 12 Somohon Pita si ŋono ŋai ŋotop lenge haiten miyeꞌ tuweinge ŋaiye si tahar Kristen pe, luku ki bwore supule. Kom ŋupe ŋaiye Jems si nember lenge miyeꞌ syeꞌ yal pe, Pita garnge ŋaiye ka ono ŋai otop lenge haiten. Detale, kin garnge wusyep bongol lenge Juta ŋaiye yanange, nange lenge haiten ŋaiye si tahar Kristen pe, ka yotombo wahriꞌ hiꞌ tinge.\f + \fr 2.12 \ft Wusyep tikin Jems, “Ŋaiye yukur tinge yotombo wahriꞌ hiꞌ tinge pe, yukur na ono ŋai otop tinge.”\f* \v 13 Taꞌe luku pe, lenge toꞌ tatai syeꞌ Juta tahar pe, tinge yende bwiliꞌe bwulaꞌe jande Pita ŋaiye yukur ki ŋono ŋai topoꞌe lenge haiten ŋaiye si tahar Kristen. Pe Banabas topoꞌe tahar pe, gande ŋaimune ŋaiye tinge yende. \v 14 Ŋupe ŋaiye ŋam metekeꞌe nange tinge yukur jande wusyep bwore mise pe, ŋam maname Pita gwah ŋembep lenge mitiŋ lalme na, “Nin miyeꞌ Juta, kom nin yukur gande yaŋah lalme lenge Juta. Detaꞌe lai ti nin bongol bongol nange lenge haiten ka junde wusyep erŋeme lenge mwan kaꞌ titinge Juta?” \s1 Miyeꞌ ŋaiye ŋoihmbwaip kin teŋeime Jisas pe, kin miyeꞌ bwore bwarme \p \v 15 Bwore mise, tinge yaraꞌe poi Juta, yukur tinge jal poi haiten miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende hwap. \v 16 \x - \xo 2.16 \xt Sng 143.2, Rom 3.20,22\x*Kom poi sisyeme, Got yukur ŋoiheryembe miyeꞌ ŋaiye gande wusyep erŋeme tikin Moses no, kin galme miyeꞌ uku nange kin si bwore bwarme, pakai. Miyeꞌ ŋaiye ŋoihmbwaip kin teŋeime Jisas Krais, kin miyeꞌ ŋaiye bwore bwarme nal ŋembep tikin Got. Ŋoihmbwaip poi teŋeime Jisas Krais ti, Got galme poi miyeꞌ tuweinge ŋaiye bwore bwarme. Yukur yaŋah ŋaiye poi gwande wusyep erŋeme. Detale, miyeꞌ ende yukur ka se gunde wusyep erŋeme lalme no, ka orp bwore bwarme el ŋembep tikin Got. \p \v 17 Ŋoihmbwaip poi Juta teŋeime Krais pe, yaŋah uku Got ka gilme poi bwore bwarme. Kom luku ki sasambe ŋaiye poi sisyeme ŋaiye poi si mende hwap taꞌe ŋaiye lenge mitiŋ syeꞌ. Pe luku ki sasambe ŋaiye Krais nenge poi nato ŋaiye ya mende hwap, lakai? Pakai supule! \v 18 Ŋaiye ya plihe bunjenge mil gunde wusyep erŋeme lenge Juta, ŋaiye somohon poi masme pe, liki ki pasam poi nange poi si moworꞌe wusyep erŋeme. \v 19 O ŋupe ŋaiye ŋam mala gunde wusyep erŋeme pe, ŋam sisyeme nange ŋam yukur miyeꞌ bwore bwarme mal ŋembep tikin Got. Wusyep erŋeme luku pwambe pe, ŋam mule. Taꞌe luku pe, ŋam si mule mal loutungwarmbe topoꞌe Krais ŋaiye ma maŋaꞌe laip ŋam milme Got. \v 20 Taꞌe luku pe, ŋam yukur marp moto ŋoihmbwaip yerkeime, pakai. Krais narp nato ŋam. Yarp bworere leꞌe ŋaiye tukwini ŋam marp pe, ŋoihmbwaip ŋam teŋeime talah tikin Got pe, kin ŋende nihararme ŋam, topoꞌe kin nule berme ŋam. \v 21 Ŋam gwarnge ŋaiye ma mende ŋoih miꞌmiꞌ tikin Got ka el luh paka pakaiye. Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka ŋoiheryembe nange yaŋah ŋaiye jande wusyep erŋeme ki nongohe pupwa tinge pe, ki taꞌe ŋaiye Krais kin nule pakaiye. \c 3 \s1 Yaŋah ŋaiye jande wusyep erŋeme, lakai ŋoihmbwaip ŋaiye teŋeime Krais \p \v 1 Yip Galesia pupwa kwote. Ŋam si manange malaŋatme wusyep uku mal halhale ŋaiye Jisas Krais nule nal loutungwarmbe me yip, kom miyeꞌ ŋaiye ŋende map nate homboꞌme yip, lakai? \v 2 Yungwisme wusyep ŋam eꞌe. Yip yambaꞌe Yohe Yirise tikin Got taꞌe la? Yip yambaꞌe ŋaiye yip jande wusyep erŋeme, lakai yip yisande wusyep bwore mise pe, ŋoihmbwaip yip teŋeime Krais? \v 3 Yip kwote supule. Yohe Yirise ŋende yip tahar Kristen. Kom tukwini yip yala yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe junde bongol yip tip. \v 4 Nihe syohe ŋaiye yip si yambaꞌe pe, yip si yambaꞌe pakaiye, lakai? \v 5 Yip yisande wusyep mise tikin Krais pe, ŋoihmbwaip yip teŋeime Got ti, kin yal yip Yohe Yirise, topoꞌe kin de mirakel gah bumbe yip. Yohe Yirise yukur nat gande yaŋah ŋaiye yip jande wusyep erŋeme. \p \v 6 \x - \xo 3.6 \xt Stt 15.6, Rom 4.3\x*Ki ŋahilyeh nalme Abraham. Ŋoihmbwaip kin teŋeime Got pe, Got galme kin miyeꞌ bwore bwarme. \v 7 \x - \xo 3.7 \xt Rom 4.16\x*Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Got pe, tinge ŋambaih talah mise tikin Abraham. \v 8 \x - \xo 3.8 \xt Stt 12.3\x*Wusyep tikin Got ŋanange nange mindemboi Got se ka gil lenge haiten miyeꞌ tuweinge, ŋaiye tinge yarp bwore bwarme yal ŋembep kin. Detale, ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin. Ki taꞌe ŋaiye Tup tikin Got ŋanange me wusyep ŋupwaiꞌe nalme Abraham, \q1 Nato nin Abraham, ŋam Got ma mende miꞌmiꞌ lenge miyeꞌ tuweinge lalme. \m \v 9 Abraham naŋaꞌe ŋoihmbwaip kin nalme Got pe, Got ŋende miꞌmiꞌ me kin. Taꞌe luku pe, lahmende ŋaiye ka yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yilme Got pe, ka ende miꞌmiꞌ lenge tuꞌe Abraham. \v 10 \x - \xo 3.10 \xt Lo 27.26\x*Lahmende ŋaiye jande wusyep erŋeme pe, tinge ŋoiheryembe nange Got se ka gil me lenge nange tinge si bwore bwarme, kom pakai. Tinge yarp tuwihme nihe syohe. Ki gande wusyep tikin Got ŋaiye ŋanange, \q1 Lahmende ŋaiye yukur nye nyermbe ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme \q1 gande yainge ŋaiye sai nato tup tikin wusyep erŋeme pe, \q1 ŋoihmbwaip nihe tikin Got sai me kin. \m \v 11 \x - \xo 3.11 \xt Hab 2.4\x*Yukur miyeꞌ ende ka se ininge na, “Ŋam si bwore bwarme mal ŋembep tikin Got. Detale, ŋam si gwande wusyep erŋeme lalme.” Miyeꞌ ŋaiye ŋasande wusyep Got no, ŋoihmbwaip kin teŋeime pe, kin si bwore bwarme nal ŋembep tikin Got pe, ka orp bwore nye nyermbe. \v 12 \x - \xo 3.12 \xt Wkp 18.5\x*Yaŋah ŋaiye jande wusyep erŋeme pe, ki ŋoinde tikin, yukur ki ŋahilyeh taꞌe ŋaiye nin ŋasande wusyep Got no, ŋoihmbwaip nin teŋeime, pakai. Wusyep erŋeme ŋanange na, lahmende ŋaiye ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe gande wusyep erŋeme lalme pe, se ka orp laip. \v 13 \x - \xo 3.13 \xt Lo 21.23\x*Wusyep erŋeme ŋaiye sai Tup tikin Got ŋanange na, \q1 Miyeꞌ ŋaiye tinge yuluwei ya yanah lou pe, \q1 kin narp tuwihme ŋoihmbwaip nihe tikin Got. \m Kom Krais si nate nungwisme poi nambaꞌe nihe syohe uku poi. \v 14 Krais ŋende taꞌe luku no, ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore ŋaiye somohon Got nupwaiꞌe wusyep topoꞌe Abraham pe, ka angange ot el lenge haiten miyeꞌ tuweinge el oto naŋ tikin Krais Jisas. Ŋoihmbwaip poi teŋeime Krais pe, Got se ka pul poi Yohe Yirise ŋaiye kin si nupwaiꞌe wusyep. \s1 Wusyep erŋeme topoꞌe wusyep upwaiꞌe tikin Got \p \v 15 Lenge toꞌ tatai ŋam, yip si sisyeme wusyep eꞌe ŋaiye ŋam da mininge. Ŋaiye miyeꞌ hoi ka hindi ŋoihmbwaip ilyeh, ŋaiye ka yupwaiꞌe wusyep ende pe, yukur miyeꞌ ende ka se oworꞌe, lakai ka eŋelꞌe wusyep sikirp el oto topoꞌe. \v 16 Got si nupwaiꞌe wusyep kin pe, kin naŋaꞌe nalme Abraham hindi talah kin. Tup Got yukur ŋanange talah wula wula, topoꞌe mitiŋ wula wula. Kom talah ŋesep ilyeh, kin Krais. \v 17 \x - \xo 3.17 \xt Kis 12.40\x*Wusyep ŋaiye ŋam manange, ŋaiye somohon Got nupwaiꞌe wusyep topoꞌe Abraham pe, wahtaip 430 si nal miꞌe pe, Got naŋaꞌe wusyep erŋeme nalme Moses. Pe luku yukur tatame ka onombe inise wusyep tupwaiꞌ ŋaiye Got somohon nupwaiꞌe, pakai. \v 18 \x - \xo 3.18 \xt Rom 4.14\x*Ŋaiye ya gunde wusyep erŋeme no, ya mambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore pe, luku yukur ka se tus gunde tuꞌe ŋaiye Got nupwaiꞌe wusyep ŋaiye ka pul poi. Kom Got naŋaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore nal Abraham gande wusyep upwaiꞌe kin. \v 19 Ŋaiye taꞌe liki pe, detaꞌe lai ti wusyep erŋeme ki sai? Ki pasam poi hwap nal tatame ŋupe ŋaiye ŋambaih tikin Abraham ka ot gunde wusyep tupwaiꞌ ŋaiye Got nupwaiꞌe. Got naŋaꞌe wusyep erŋeme nal lenge walip hlaꞌ ŋaiye tinge yaŋaꞌe Moses, miyeꞌ bumbe tikin Got topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge. \v 20 Ŋaiye miyeꞌ esep ilyeh ka ende ŋaimune gunde ŋasande kin pe, miyeꞌ bumbe pakai. Got kin ŋilyehe sai ŋaiye kin ŋupwaiꞌe wusyep topoꞌe Abraham. \s1 Tehei tikin wusyep erŋeme \p \v 21 Luku taꞌe ŋaiye wusyep erŋeme nengelyembe wusyep tupwaiꞌ tikin Got? Pakai, pakai supule. Lenge miyeꞌ tuweinge yukur ka yurp bworerme nye nyermbe, topoꞌe tinge se ka yurp bwore bwarme yil ŋembep tikin Got, ŋaiye ka junde wusyep erŋeme. Pakai. \v 22 Kom Tup tikin Got ŋanange nange hwap pupwa si nupwaiꞌe lenge miyeꞌ tuweinge pupwa supule. Taꞌe luku pe, ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore ŋaiye Got si nupwaiꞌe wusyep pe, se ka angange el lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Jisas Krais. \v 23 Kom ŋupe ŋaiye bilip poi yukur sai pe, wusyep erŋeme si nupwaiꞌe poi taꞌe lenge miyeꞌ ŋaiye yarp mwahupwaiꞌe nal tatame ŋaiye bilip mise poi uku nal me Krais ka ote tus halhale. \v 24 O dindiꞌ ŋup uku pe, wusyep erŋeme ki bepteme poi nate tatame ŋaiye Jisas Krais nat halhale pe, ŋoihmbwaip poi teŋeime kin. Taꞌe luku pe, bilip poi ŋende poi marp bwore bwarme mal ŋembep tikin Got. \v 25 Tukwini ŋup tikin ŋaiye yarp bwore ya yoto Jisas Krais, yukur wusyep erŋeme ka plihe bepteme poi. \s1 Ŋoihmbwaip mise yip sai me Krais pe, kin ŋende yip talah tikin Got \p \v 26 Yip yarp talah tikin Got. Detale, ŋoihmbwaip yip teŋeime Krais. \v 27 Yip yambaꞌe pinip yoto naŋ tikin Krais pe, yip si tongorꞌ yal Krais pe, yip si tahar taꞌe ŋaiye kitikin. \v 28 Taꞌe luku pe, yukur ŋainde embere ŋaiye yip Juta, lakai haiten miyeꞌ tuweinge, topoꞌe lenge miyeꞌ wah pakaiye, lakai lenge miyeꞌ ŋaiye yarp hlaininge, topoꞌe miyeꞌ hindi tuwei. Yip lalme si jahilyeh topoꞌe Krais Jisas. \v 29 \x - \xo 3.29 \xt Rom 4.13\x*Ŋaiye yip tikin Krais pe, yip ŋambaih talah mise tikin Abraham pe, pa yambaꞌe ŋaimune ŋaiye Got si nupwaiꞌe wusyep ŋotop kin. \c 4 \s1 Wah tikin Krais ŋende poi tahar talah tikin Got \p \v 1 O tukwini ma plihe mininge meŋelꞌe wusyep menge mil tuꞌe leꞌe. Ŋaiye yai ka ole no, ka osme ŋaiꞌe ŋaiꞌe embere embere kin lalme luku elme talah kin ŋaiye teter kin lahmalaih pe, talah uku kin ka yai me ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ŋupe ŋaiye kin ka tuhur bworenge. Kom talah uku teter ka ŋahilyeh tuꞌe miyeꞌ wah pakaiye yai kin. \v 2 Ŋupe ŋaiye teter kin lahmalaih pe, lenge miyeꞌ syeꞌ bepteme kin, topoꞌe tinge bepteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye yai kin yi tutume ŋupe ŋaiye yai tehei kitikin si nalaŋatme. \v 3 Ŋahwikin ilyeh uku pe, poi topoꞌe, poi marp miyeꞌ tuweinge wah titinge lenge yipihinge pupwa ŋaiye bepteme kekep eꞌe. \v 4 Kom ŋupe ŋaiye ŋup kitikin uku si nat pe, Got si nember Talah kin nat. Kin nat taꞌe talah ŋaiye tuwei ende waraꞌe pe, kin narp tuwihme wusyep erŋeme lenge Juta. \v 5 \x - \xo 4.5 \xt Rom 8.15-17\x*Got nember kin nat ŋaiye ka ungwisme poi lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye poi marp tuwihme wusyep erŋeme no, poi ya murp talah tikin Got. \p \v 6 Taꞌe na, yip topoꞌe poi si marp taꞌe talah tikin Got pe, Got nember Yohe Yirise tikin Talah nate ŋoto ŋoihmbwaip poi lalme pe, tukwini ya lalme gwilme kin tuꞌe leꞌe, “Aba, Yai”. \v 7 Taꞌe luku pe, yip yukur yarp taꞌe miyeꞌ wah pakaiye. Yip si yarp taꞌe talah wim kitikin. Pe Got se ka yul yip ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore. \s1 Pol ŋoihginirme lenge Galesia \p \v 8 Yerkeime nenge nat yukur yip sisyeme Got pe, yip yarp miyeꞌ wah tikin got homboꞌe. \v 9 Kom tukwini ma mininge tuꞌe leꞌe: Yip si sisyeme Got pe, Got si sisyeme yip. Detaꞌe lai ti yip plihe bunjenge yala junde yipihinge pupwa ŋaiye bongol pakai? Topoꞌe yip plihe yala yil tuꞌe miyeꞌ wah tinge. \v 10 Nye nyermbe yip ŋoiheryembe nange pa junde wusyep erŋeme tikin ŋup embere ŋaiye yende lotu, topoꞌe wundehei ŋaiye bor ŋambaran, topoꞌe ŋup embere tikin lotu ŋaiye wahtaip ŋambaran. \v 11 O ŋam sikirp ŋoihmane me yip. Wah nihe ŋaiye ŋam mende me yip, se ka el luh paka pakaiye. \p \v 12 Lenge toꞌ tatai ŋam, ŋam misilih yip ŋaiye pa tuꞌe ŋam. Ŋam si masme yaŋah ŋaiye jande wusyep erŋeme pe, ŋam ŋahilyeh taꞌe yip. Topoꞌe yukur yip yende pupwa yatme ŋam. \v 13 Yip si sisyeme ŋaiye somohon ŋendeheiyeh kin ŋaiye ŋam mat me yip pe, ŋam mende wahriꞌ epwa. Luku tehei kin ŋaiye ki kumbur kohmap ŋaiye ŋam manange malaŋatme wusyep bwore mise tikin Krais malme yip. \v 14 Yip sisyeme ŋaiye ŋam mende wahriꞌ epwa pe, yip yekepe nihe. Kom yip yukur yende sisyoꞌ me ŋam, lakai yip jarnge ŋam. Ŋam hriphrip ŋaiye yip yambaꞌe ŋam yenge yat yoto moi yip taꞌe ŋaiye yip yambaꞌe walip hlaꞌ ende, lakai Krais Jisas. \v 15 Somohon yip hriphrip topoꞌe tapam ilyeh me ŋam pe, ŋaiye yip tatame pe, pa yongoꞌ ŋembep yip pule, ŋaiye pa yungwisme ŋembep pupwa ŋam. Detaꞌe lai ti yukur yip hriphrip tukwini? \v 16 Taꞌe ŋam wachaih yip ŋaiye ŋam mana yip wusyep mise? \p \v 17 Lenge mitiŋ uku tinge homboꞌe yenge wahriꞌ wicherꞌ hihembepme yip iki, kom ŋoihmbwaip meleꞌe tinge pe, yukur sai topoꞌme yip ŋaiye ka yungwis yip. Tinge homboꞌe de ka bunjenge ŋoihmbwaip yip yil wohme ŋam no, ŋoihmbwaip yip ka ende nihararme tinge ŋaiye pa yungwis lenge. \v 18 Ki bwore ŋaiye nye nyermbe pa yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore junde ŋoihmbwaip ŋaiye ki bwore yil lenge mitiŋ. Ŋupe ŋaiye yukur ŋam marp motop yip pe, pa yende ŋahwikin ilyeh tuꞌe luku yenge yil. \v 19 Lenge talah ŋam ŋaiye ŋam mende nihararme! Ŋam mambaꞌe syohme yip ŋahilyeh taꞌe ŋaiye tuwei de ta waraꞌe talah. Detale, ŋam masande ŋaiye pa yurp ŋahilyeh tuꞌe Krais. \v 20 Ŋam masande ŋaiye tukwini ma otop yip murp no, ma mini yip wusyep bwore bwore ŋaiye ka ungwisme yip. Taꞌe luku pe, ma se mungwisme yip tuꞌe la? \s1 Wusyep tapimbilme Hagar hindi Sara \p \v 21 Ŋam de ma misilih yip lahmende ŋaiye yarp tuwihme wusyep erŋeme tuꞌe leꞌe, yip sisyeme ŋaimune ŋaiye wusyep erŋeme ŋanange, lakai pakai? \v 22 \x - \xo 4.22 \xt Stt 16.15, 21.2\x*Tup Got ŋanange na, talah kin Abraham hoi. Ŋoinde pe, tuwei wah pakaiye waraꞌe, kut ŋoinde pe, tuwei tehei kitikin waraꞌe. \v 23 Talah ŋaiye tuwei wah pakaiye waraꞌe pe, ki ŋahilyeh taꞌe ŋaiye tuweinge lalme yaraꞌe, kut talah ŋaiye tuwei tehei kitikin waraꞌe pe, ki nat gande wusyep upwaiꞌe tikin Got. \v 24 Wusyep eꞌe pe, wusyep tapimbilme. Tuweinge hoi uku pe, tinge hindi yalaŋatme kontrak hoi ŋaiye Got nupwaiꞌe. Hagar ti walaŋatme hwate Sainai pe, talah ti kin miyeꞌ wah pakaiye ŋaiye narp tuwihme wusyep erŋeme. \v 25 Wusyep tapimbilme Hagar pe, ti gwan walaŋatme hwate Sainai nato kekep Arebia pe, ki nalaŋatme Jerusalem ŋaiye tukwini sai. Pe Jerusalem uku ti warp tuwei wah pakaiye wenge lenge talah ti. \v 26 Kom Jerusalem ŋoinde ŋaiye sai nanah moihlaꞌ pe, ti warp bwore hlaininge pe, ti taꞌe mam poi. \v 27 \x - \xo 4.27 \xt Ais 54.1\x*Wusyep tikin Got ŋanange na, \q1 Nin tuwei ŋaiye gan pakaiye yukur ŋaraꞌe talah pe, na hriphrip. \q1 Na tambah topoꞌe na hriphrip osoko wenersep \q1 ŋaiye nin yukur ŋaraꞌe talah, pakai. \q1 Detale, nin na hriphrip ŋaiye nin talah wula wula \q1 engelyembe tuwei ŋaiye si windiꞌe miyeꞌ. \m \v 28 Tukwini yip toꞌ tatai ŋam, yip ŋahilyeh taꞌe Aisak ŋaiye gande wusyep upwaiꞌe tikin Got. \v 29 \x - \xo 4.29 \xt Stt 21.9\x*Ŋup uku pe, talah ŋaiye nat gande ŋasande tititinge yai hindi mam pe, kin ŋende yumbune talah ŋaiye mam waraꞌe gwande bongol tikin Yohe Yirise. Pe ki ŋahilyeh taꞌe tukwini. \v 30 \x - \xo 4.30 \xt Stt 21.10\x*Kom wusyep Got ŋanange taꞌe la? Ki ŋanange na, \q1 Ember tuwei wah pakaiye hindi talah ti ka yil. \q1 Detale, talah titi tuwei wah pakaiye yukur ka se hindi hoime \q1 tunuh me ŋaiꞌe ŋaiꞌe yai tinge hindi, na pakai. \m \v 31 Taꞌe luku pe, toꞌ tatai ŋam, poi yukur talah titi tuwei wah pakaiye, pakai. Poi talah titi tuwei hlaininge. \c 5 \s1 Poi ya murp hlaininge supule \p \v 1 Krais si ŋende poi ŋaiye ya murp hlaininge, topoꞌe ya gwin bongole. Pe ya murp gunde tuꞌe luku. Yukur ya plihe murp tuwihme wusyep erŋeme. \v 2 Yusyunde! Ŋam Pol, ŋam da mini yip na, ŋaiye pa yusme miyeꞌ ende ka otombo wahriꞌ hiꞌ yip pe, wah tikin Krais ki taꞌe ŋaiye pupwa luh paka pakaiye. \v 3 Ŋam da plihe mininge ninde topoꞌe, ŋaiye miyeꞌ ende ka otombo wahriꞌ hiꞌ kin pe, kin da gunde wusyep erŋeme lalme. \v 4 Lahmende ŋaiye ŋende bongol nange ka orp bwore bwarme gunde wusyep erŋeme pe, kin si nal wohe nasme Krais. Topoꞌe kin si na tas nasme ŋoihginir tikin Got. \v 5 O ŋaiye poi pe, bongol tikin Yohe Yirise ŋende ŋoihmbwaip poi teŋeime Got pe, poi marp meseperhme Got ŋaiye ka gil poi nange poi si bwore bwarme. \v 6 Ŋupe ŋaiye poi marp moto Krais Jisas pe, yaŋah ŋaiye yotombo wahriꞌ, topoꞌe ŋaiye yukur yotombo wahriꞌ pe, luku ki luh pakaiye lalme. Kut yaŋah ŋaiye ŋoihmbwaip teŋeime Jisas, topoꞌe yende nihararme mitiŋ pe, luku ki nengelyembe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme. \p \v 7 Ŋendehei yip si yende bwore supule. Kom lahmende nate nupwaiꞌe ŋondoh yip ŋaiye yukur pa yisyunde wusyep mise tikin Got? Topoꞌe wusyep mune ŋaiye ki ŋana yip? \v 8 Ŋaimune ŋaiye kin ŋende yukur natme Got. Got kin miyeꞌ ŋaiye nalaŋatme yip. \v 9 \x - \xo 5.9 \xt 1Ko 5.6\x*Ŋoiheryembe, yis sikirp manaiꞌe tatame ka ende kakah lalme ka tenenem embere. \v 10 Ŋam ŋoihmeryembe ŋaiye Lahmborenge se ka ungwisme yip pe, yip se pa junde ŋoihmbwaip ŋam. Pe yip yukur pa se junde ŋoihmbwaip ŋoinde. Ŋam yukur sisyeme lahmende ŋaiye kin nate bunjenge ŋoihmbwaip yip. Kom miyeꞌ uku se ka ambaꞌe yitini me hwap kin ŋaiye ŋende. \p \v 11 Lenge toꞌ tatai ŋam, ŋam mambaꞌe nihe syohme ŋaiye ŋam manange malaŋatme wusyep ŋaiye yukur pa yotombo wahriꞌ. Taꞌe luku pe, tinge jarnge ŋaiye ka yisyunde wusyep mise tikin loutungwarmbe ŋaiye ŋam malaŋatme. \v 12 Lenge mitiŋ ŋaiye yende niharar ŋaiye pa yotombo wahriꞌ pe, ka yende luku yil tutume ŋaiye ka yosokoꞌe ŋerp tinge topoꞌe.\f + \fr 5.12 \ft Pol ŋoihmbwaip nihe pe, ki ŋanange wusyep uku.\f* \p \v 13 Yip toꞌ tatai ŋam, Got si nalaŋatme yip ŋaiye pa yurp hlaininge. Ŋoihme ŋaiye pa plihe bunjenge yil ŋoihmbwaip yerkeime. Yurp hlaininge pe, yende niharar ŋaiye yungwisme lenge mitiŋ ŋaiye Got si nalaŋatme. \v 14 \x - \xo 5.14 \xt Wkp 19.18\x*Wusyep erŋeme lalme ki sai nato meleꞌme wusyep esep ilyeh uku. Ki ŋanange na, “Nin na ende nihararme lenge mitiŋ tuꞌe ŋaiye nin ŋende nihararme nitei.” \v 15 Kom ŋaiye pa yende wah teketenge, topoꞌe pa tuhwar yile yut yip tip pe, ŋoihme ŋaiye pa yende yumbune yiptip. \s1 Yohe Yirise hindi ŋoihmbwaip yerkeime \p \v 16 Wusyep ŋam taꞌe leꞌe, yusme Yohe Yirise ka embepteme yip tip no, yukur pa plihe yil yoto junde ŋoihmbwaip yerkeime. \v 17 \x - \xo 5.17 \xt Rom 7.15-23\x*Poi sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ŋoihmbwaip yerkeime da ende yumbune Yohe Yirise. Topoꞌe Yohe Yirise da ende yumbune ŋoihmbwaip yerkeime. Tinge hindi yende wachaih yale yat tititinge pe, ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye poi da mende pe, yukur tatame ya mende. \v 18 Ŋaiye pa junde Yohe Yirise pe, yukur pa yurp tuwihme wusyep erŋeme. \p \v 19 Yip sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ŋoihmbwaip yerkeime si miꞌe. Ki taꞌe niŋ pinip yar, ŋoihmbwaip ŋaiye ka ende ŋai uku, topoꞌe ŋoihmbwaip tahar ŋaiye wim lal me miyeꞌ lakai tuwei no, yende hwap. \v 20 Topoꞌe yahraꞌe naŋ got homboꞌe, yende ŋimbim, yende wachaih, yahraꞌe ŋoihmbwaip nihe, topoꞌe tunguhul yarmbe tuhwar, topoꞌe yende homboꞌe lenge mitiŋ, topoꞌe tuhwar yanange wusyep bongol yoworꞌe bamtihei. \v 21 Tinge yambaꞌe ŋoihmbwaip pupwa me mitiŋ ŋaiye yarp bwore pe, tinge yonoꞌe pinip kwote, yende bwiliꞌe bwulaꞌe, tambah mah yal hlaꞌ, topoꞌe yengelyembe wusyep. Somohon ŋam mana yip, topoꞌe leꞌe tukwini ŋam plihe mana yip, lahmende ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku pe, tinge yukur tatame ka yil yoto lemame tikin Got. \p \v 22 Kom Yohe Yirise narp nato poi pe, ki ŋahraꞌe ŋoihmbwaip poi ŋaiye ya mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore tuꞌe mende nihararme lenge miyeꞌ tuweinge, ŋoihmbwaip ŋaiye hriphrip, ŋoihmbwaip ŋumwaiye, ŋoihmbwaip michukor, mungwisme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yasambe lenge ŋoihmbwaip bwore bwore mil me tinge, gunde wusyep upwaiꞌe poi, \v 23 yurp ŋumwaiye, tule ŋoihmbwaip nihe. Wusyep erŋeme ende yukur ŋanange pakai, ŋaiye na ende ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku. \v 24 Lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye tikin Krais Jisas pe, tinge si yuluwei ŋoihmbwaip yerkeime, topoꞌe ŋoihmbwaip ŋaiye wim lal me ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa ya yanah loutungwarmbe pe, ki nule ko. \v 25 Yohe Yirise si ŋende poi marp bwore pe, pa yusme kin ka embepteme poi bworerme. \v 26 Poi yukur ya tengelyem mahraꞌe naŋ potopoi, topoꞌe ya mahraꞌe ŋoihmbwaip miyeꞌ ende ŋaiye ka yurmbe, topoꞌe yukur ya wim lal me ŋaiꞌe ŋaiꞌe miyeꞌ ende. \c 6 \s1 Ŋaimune ŋaiye nin worsyep pe, ŋaisep kin na talame ŋahilyeh \p \v 1 Lenge toꞌ tatai ŋam, ŋaiye toꞌ lakai tatai poi ende ka ende hwap pe, yip lahmende ŋaiye Yohe Yirise narp nato yip pe, syumbe ŋumwaiye yungwisme kin, ŋaiye yukur ka plihe ende hwap uku. Kom ŋoihme nitei ŋaiye yukur na plihe tumbe e oto hwap uku. \v 2 Ungwisme lenge mitiŋ syeꞌ ŋaiye ikirh mane tinge no, na gunde wusyep erŋeme tikin Krais. \v 3 Ŋaiye miyeꞌ ende ka syep gute bip kin nange kin bwore nengelyembe lenge mitiŋ lalme pe, kin pupwa ŋende homboꞌme kitikin. \v 4 Miyeꞌ ilyeh ilyeh na iyarꞌe wah nitei ŋaiye ninde tu, ka bwore pe, na hriphrip me wah ŋaiye ninde. O yukur na iyarꞌe wah nin topoꞌe wah miyeꞌ ende ŋaiye ŋende. \v 5 Taꞌe luku pe, mitiŋ lalme ka yikirh mane titinge ilyeh ilyeh. \p \v 6 Lahmende ŋaiye nambaꞌe sande tekeꞌe wusyep tikin Got pe, ka aŋaꞌe jetmam kin ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore syeꞌ elme kin. \v 7 Ŋoihme ŋaiye pa homboꞌe yeh me yiptip no, pa ŋoiheryembe nange pa se homboꞌe yeh me Got pe, ŋaimune ŋaiye ni ŋononde pe, na iche ŋahilyeh. \v 8 Ŋaiye na ononde ŋoihmbwaip yerkeime el oto laip nin pe, ŋai ŋaiye na iche pe, nule. Kut ŋaiye na ononde Yohe Yirise oto laip nin pe, nin na orp bwore nye nyermbe. \v 9 Taꞌe luku pe, yukur pa jirnge ŋaiye pa yende ŋaimune ŋaiye ki bwore. Ŋaiye pa bepteme yip tip bworerme pe, se pa talame ŋaisep bwore yil yoto laip yip. \v 10 Taꞌe luku pe, ŋup teter sai ŋaiye ya mende bwore bwore mil lenge mitiŋ, topoꞌe lenge bamtihei ilyeh poi lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got. \s1 Pol hriphrip me loutungwarmbe Krais \p \v 11 Etekeꞌe tup eꞌe pe, ŋam menge syep ŋam mainge pe, ŋam mainge wutuꞌ embere embere. \v 12 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yututus yip, nange pa yotombo wahriꞌ pe, tehei kin taꞌe leꞌe, tinge yende ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka yetekeꞌe lenge, topoꞌe tinge jate bip tinge me ŋaiꞌe ŋaiꞌe gah kekep. Tinge yende taꞌe luku no, yukur ka yambaꞌe nihe syohe me loutungwarmbe tikin Krais. \v 13 Topoꞌe lahmende ŋaiye yotombo wahriꞌ pe, tinge yukur jande wusyep erŋeme lalme. Tinge yisande ŋaiye pa yotombo wahriꞌ no, tinge ka yahraꞌe naŋ tititinge nange yip si jande tinge. \v 14 Ŋaiye ŋam pe, ŋam ma mahraꞌe naŋ tikin Lahmborenge Krais Jisas. Kin si nule nal loutungwarmbe pe, ŋam hriphrip me ŋilyeh uku. Miꞌe pe, hriphrip ŋam tikin kekep eꞌe ŋam si muluwei mal loutungwarmbe, topoꞌe ŋam si mule me ŋaiꞌe ŋaiꞌe tikin kekep eꞌe. \v 15 Ŋaiye tukwini tinge yotombo wahriꞌ, lakai yukur tinge yotombo pe, luku yukur ki ŋainde ŋambaran. Ŋai embere kin pe, Got ŋende poi si tahar miyeꞌ tuweinge ŋambaran. \v 16 Lahmende ŋaiye jande ŋoihmbwaip tikin Got pe, ŋoihmbwaip ŋumwaiye topoꞌe ŋoihginir tikin Got ka si topoꞌe tinge. Pe lenge miyeꞌ tuweinge luku, tinge bamtihei mise tikin Israel ŋaiye tikin Got. \p \v 17 Leꞌe wusyep yuwo ŋam pe, ŋam gwarnge ŋaiye miyeꞌ ende ka ende hwap otme ŋam. Detale, bwau ŋaiye sai wahriꞌ ŋam pe, ki sasambe nange ŋam miyeꞌ wah Jisas. \v 18 Ŋoihmbwaip ŋumwaiye Lahmborenge poi Jisas Krais ka si topoꞌe yip lalme toꞌ tatai ŋam. Mise.