\id ACT - Urat NT (PNGBTA); Hilkka Arminen (SIL Advisor); 27-Nov-2015 \h APOSEL \toc3 Apo \toc2 Aposel \toc1 Wah lenge aposel tikin Jisas \mt1 Wah lenge aposel tikin Jisas \c 1 \s1 Jisas ŋanange ŋaiye ka ember Yohe Yirise ka ot \p \v 1 \x - \xo 1.1 \xt Luk 1.1-4\x*Tiopilus, nato tup ŋendehei\f + \fr 1.1 \ft Tup uku Wusyep Bwore tikin Luk.\f* ŋam ŋaiye ŋam member nin mal pe, ŋam mainge ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei lalme ŋaiye Jisas ŋende, topoꞌe wusyep ŋaiye kin ŋanange nalaŋatme. \v 2 Bongol tikin Yohe Yirise sai topoꞌe kin pe, kin ŋana lenge aposel ŋaiye kin nalaŋatme ŋaimune ŋaiye kin nasande ŋaiye ka yende. Miꞌe pe, Got nambaꞌe kin nenge nanah moihlaꞌ. \v 3 Kom ŋupe ŋaiye Jisas teter narp kekep no, kin nule pe, kin plihe tahar pe, kin nale nat netekeꞌe lenge aposel kin, topoꞌe kin ŋanange wusyep me lemame tikin Got na tatame ŋup 40. Pe kin ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula nasambe kitikin nal lenge nange kin si tahar narp laip. \p \v 4 \x - \xo 1.4 \xt Luk 24.49\x*Ŋup ende pe, kin nate narp ŋono ŋai topoꞌe tinge ŋanange wusyep taꞌe leꞌe na, “Pa yusme Jerusalem, na pakai! Pa yurp jeteme Yohe Yirise, yitini tikin Yai ŋam ŋaiye somohonme kin ŋanange nange se ka yul yip. Liki taꞌe ŋaiye somohon ŋam manange. \v 5 \x - \xo 1.5 \xt Mat 3.11, Mak 1.8, Luk 3.16, Jon 1.33\x*Jon jaih yip pinip pakaiye, kom sihei Got ka jih yip topoꞌe Yohe Yirise kin.” \p \v 6 Ŋupe ŋaiye lenge jetalah jahilyeh topoꞌe Jisas pe, tinge yisilihme kin na, “Lahmborenge, tukwini na ginyen lenge wachaih no, na ambaꞌe luh gavman nange poi Israel ya plihe gwin bongol potopoi tuꞌe ŋaiye somohonme poi gwan?” \v 7 Kom Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Yukur yip pa sisyeme ŋau lakai ŋup uku, pakai. Yai ŋam, kin ilyeh nalaŋatme ŋaiꞌe ŋaiꞌe taꞌe luku pe, ŋup uku sai me Yai bepeteme. \v 8 \x - \xo 1.8 \xt Mat 28.19, Mak 16.15, Luk 24.47-48\x*Kom ŋupe ŋaiye Yohe Yirise ka guhunuhme yip pe, yip pa papararme bongol tikin Got pe, pa yininge wusyep ŋam yilꞌe yilꞌe yi yoto Jerusalem, topoꞌe moi lalme ŋaiye sai nato Judia, topoꞌe Samaria, topoꞌe moiye moiye ŋaiye kekep lalme.” \s1 Got nambaꞌe Jisas nenge nanah moihlaꞌ \r (Mak 16.19-20, Luk 24.50-53) \p \v 9 \x - \xo 1.9 \xt Mak 16.19, Luk 24.50-51\x*Ŋupe ŋaiye Jisas ŋana lenge wusyep miꞌe pe, Got nambaꞌe kin nenge nanah moihlaꞌ. Pe tinge bep dilndilme kin sai ya tatame ŋaiye mwahit tatme kin. \v 10 Ŋembep tinge sai me kin ya yanah ŋaitem ŋaiye kin nal pe, nilyehe sai tinge bep hwai beriyeu yetekeꞌe miyeꞌ hoi dendeꞌ hihyilih wukauwe yate jan siheime tinge. \v 11 Pe miyeꞌ hoi uku yanange na, “Yip miyeꞌ titinge distrik Galili, yukur pa jin iki bep dilndilme ŋaitem, na pakai. Jisas miyeꞌ ilyeh ŋaiye tukwini yip yetekeꞌe no, Got nambaꞌe nenge nanah moihlaꞌ pe, mindemboi ka plihe ot ŋahilyeh tuꞌe ŋaiye tukwini yip yetekeꞌe kin nanah moihlaꞌ.” \s1 Tinge yalaŋatme miyeꞌ ende ka ambaꞌe luh Judas \p \v 12 Miꞌe pe, lenge jetalah tikin Jisas yasme Hwate Olip plihe yala yil moi embere Jerusalem. Hwate luku sai siheiye moi embere Jerusalem, taꞌe ŋaiye kilomita ŋilyeh. \v 13 \x - \xo 1.13 \xt Mat 10.2-4, Mak 3.16-19, Luk 6.14-16\x*Tinge ya yoto Jerusalem pe, tinge ya yanah yokoh dininde nanah hlaꞌ ende ŋaiye nye nyermbe tinge yarp. Lenge jetalah ŋaiye yarp ya yoto yokoh uku pe, naŋ tinge Pita, Jon, Jems pe, Andru, Filip, Tomas, Bartolomyu, Matyu pe, Jems talah tikin Alpius, Saimon ŋaiye tinge jalme Selot pe, Judas talah tikin Jems ŋoinde. \v 14 Toꞌ tikin Jisas topoꞌe mam kin, Maria, topoꞌe tuweinge syeꞌ yarp topoꞌ lenge miyeꞌ uku. Taꞌe pe, tinge ŋoihmbwaip ilyeh pe, tinge yisilihme Yai. \p \v 15 Ŋupe uku pe, Pita tahar gan hlaꞌ de ka ininge wusyep el lenge miyeꞌ tuweinge luku ŋaiye yarp uku, tinge 120. Pe Pita ŋana lenge na, \v 16 “Iyai amai mende, somohon Yohe Yirise gahanahme Dewit no, kin ŋanange wusyep me miyeꞌ ende pe, wusyep tikin Got ŋaiye sai Tup si nat bwore mise ŋupe ŋaiye Judas nember Jisas nal syep lenge wachaih. \v 17 Judas kin miyeꞌ poi ende ŋaiye somohon Jisas nalaŋatme kin ŋaiye kin ŋende wah ŋotop poi. \v 18 \x - \xo 1.18 \xt Mat 27.3-8\x*Wuhyau ŋaiye Judas nambaꞌe ŋaiye kin ŋende wah pupwa luku pe, kin ŋiche nambaꞌe kekep ende. Kin na tuwei mwah pe, tapam kin nowor pe, hap tongolohme tas.” \v 19 Lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yarp ya yoto Jerusalem yasande ŋai uku pe, tinge jalme kekep uku Akeldama. Wusyep tehei kin, kekep wim. \p \v 20 \x - \xo 1.20 \xt Sng 69.25, 109.8\x*Pe Pita ŋanange na, “Wusyep nato tup Wenersep ŋanange taꞌe leꞌe, ‘Yokoh kin ka si pakaiye supule. Yukur miyeꞌ ende ka orp e oto, na pakai!’ Rop ende kin taꞌe leꞌe, ‘Miyeꞌ ende ka ambaꞌe luh kin ŋaiye ka ende wah uku.’ \v 21-22 \x - \xo 1.21-22 \xt Mat 3.16, Mak 1.9,19, Luk 3.21, 24.51\x*Taꞌe luku pe, ya malaŋatme miyeꞌ ende ŋaiye ka ambaꞌe luh kin no, ya mende wah mininge wusyep milꞌe milꞌe me nule tikin Jisas no, kin plihe tahar. Kin ka miyeꞌ ende ŋaiye kin narp topoꞌe poi ŋup wula wula, nal ŋendeheiyeh kin ŋaiye Jon Baptais gihyeꞌ kin pinip, na tatame ŋaiye Got nambaꞌe Jisas nenge nanah moihlaꞌ.” \p \v 23 Pe tinge yalaŋatme miyeꞌ hoi, Matias topoꞌe Josep ŋaiye tinge jalme Barsabas (naŋ umburꞌe kin Jastus). \v 24-25 Pe tinge yanange wusyep yisilihme Lahmborenge na, “Got, nin sisyeme ŋoihmbwaip poi lalme. Pe tukwini na pasam poi lahmende ŋaiye nin si nalaŋatme ŋaiye ka eŋelꞌe wah nin tuꞌe ŋaiye aposel nin no, ka ambaꞌe luh Judas. Detale, Judas kin si garnge wah nin pe, kin si nal luh kitikin.” \v 26 Miꞌe pe, tinge yiche ŋeser talah hoi pe, ŋeser taharme Matias ŋaiye ka ende wah top lenge aposel 11 tikin Jisas. \c 2 \s1 Ŋupe ŋaiye Yohe Yirise nat \p \v 1 \x - \xo 2.1 \xt Wkp 23.15-21, Lo 16.9-11\x*Miꞌe pe, ŋup tikin Pentikos nat pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Jisas yate jahilyeh yal luh ilyeh. \v 2 Ŋupe ŋaiye tinge yarp pe, tinge yasande titire nase ŋaitem nat taꞌe ŋaiye yohe bimbilyeꞌme tahar pe, kin nato yokoh ŋaiye tinge yarp. \v 3 Pe tinge yetekeꞌe taꞌe nihilim ŋaiye nate sai me tinge ilyeh ilyeh tongonose. \v 4 Lahmborenge ŋember Yohe Yirise nate gahanahme tinge lalme pe, Yohe Yirise ŋende lenge tatame ŋaiye ka yininge wusyep ŋimeser moiye moiye. \p \v 5 Dindiꞌ ŋup uku, lenge miyeꞌ tuweinge Juta syeꞌ ŋaiye jande wusyep erŋeme tikin Got si yase moiye moiye yat pe, tinge yarp Jerusalem. \v 6 Ŋupe ŋaiye miyeꞌ tuweinge luku yasande titire pe, tinge yate jahilyeh. Tinge yasande lenge jetalah tikin Jisas yanange wusyep ŋimeser tititinge miyeꞌ tuweinge luku pe, \v 7 tinge gunguru plai. Pe tinge yanange na, “Lenge miyeꞌ tuweinge liki ŋaiye yanange wusyep taꞌe liki, lenge miyeꞌ tuweinge Galili lakai? \v 8 Detaꞌe lai ti luku tinge yanange wusyep ŋimeser poi tongonose? \v 9 Poi syeꞌ mase moi Partia, Midia topoꞌe Elam mat, o syeꞌ poi mase Mesopotemia, Judia topoꞌe Kapadosia mat, o syeꞌ poi mase Pontus topoꞌe Esia, \v 10 syeꞌ poi mase Frigia topoꞌe Pamfilia, syeꞌ poi mase Isip topoꞌe moi syeꞌ Libia ŋaiye sai siheime Sairini, poi syeꞌ mase Rom mat, \v 11 syeꞌ poi lenge Juta, topoꞌme lenge haiten ŋaiye bunjenge ŋoihmbwaip tahar jande lotu lenge Juta, tinge yase Krit topoꞌe Arebia yat, kom poi lalme masande tinge yenge wusyep ŋimeser poi ilyeh ilyeh tongonose yanange wah embere ŋaiye Got ŋende.”\fig Tinge yanange wusyep ŋimeser tikin moi ilyeh ilyeh tongonose nato Pentikos.|src="GPS_Pentecost B&W.pdf" size="col" ref="2.11" \fig* \p \v 12 Tinge ŋoihyeryembe wula wula pe, tinge plihe yisilih yale yat tititinge na, “Liki ŋaimune?” \v 13 Kom lenge mitiŋ syeꞌ yende wi me lenge miyeꞌ uku yanange na, “Tinge yonoꞌe pinip wain ti, tinge yende kwite kwote kuli!” \s1 Wusyep tikin Pita \p \v 14 Miꞌe pe, Pita top lenge aposel 11 tahar jan hlaꞌ pe, kin yohe timbiya gahme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye jahilyeh na, “Hei, yip Juta topoꞌe lahmende ŋaiye yarp ya yoto Jerusalem, mungwim gale si no, ma mini yip ŋai tehei kin! \v 15 Poi yukur monoꞌe pinip kwote taꞌe ŋaiye yip ŋoihyeryembe. Leꞌe teter hondonge, ŋau nambaꞌe syepumbur hoye hoye. \v 16 Kom leꞌe taꞌe wusyep tikin Joel, profet tikin Got ende, ŋaiye somohonme kin ŋanange. \v 17 \x - \xo 2.17 \xt Jol 2.28-32\x*Kin ŋanange taꞌe leꞌe na, \q1 Mindemboi, ŋup yuwo pe, Got ka uruꞌe Yohe Yirise kin \q1 e guh me lenge miyeꞌ tuweinge lalme. \q1 Lenge lahmiyeꞌ yip topoꞌe lenge lahtuweinge yip, \q1 ka yininge wusyep tikin Got tuꞌe lenge profet. \q1 Pe Got ka asambe lenge lahyambe yip yipihinge supule, \q1 topoꞌe ka asambe lenge miyeꞌ bworenge yip yate tange. \q1 \v 18 Dindiꞌ ŋup uku pe, Got ka uruꞌe Yohe Yirise kin e guhme \q1 lenge miyeꞌ wah kin topoꞌe tuweinge wah kin pe, \q1 tinge ka yininge wusyep Got tuꞌe lenge profet. \q1 \v 19 Kin ka ende mirakel si e unuh ŋaitem, \q1 topoꞌe ka ende wutuꞌ ambaran si e guh kekep no, \q1 pa yetekeꞌe yoworme. \q1 Pa yetekeꞌe wim topoꞌe nih pe, nihnom ka ŋembere gumunge supule. \q1 \v 20 Na nah ŋaitem hlaꞌ pe, \q1 ŋau ka imbilme tuꞌe ŋaiye ŋup el yepelmbe supule. \q1 O wundehei ta wimbilme yaihe tuꞌe ŋaiye wim. \q1 Lahmborenge ka ember ŋaiꞌe ŋaiꞌe tuꞌe luku ot yer ti, \q1 ŋup uku ŋaiye ka ot pe, ŋup uku ka bongol yirise supule. \q1 \v 21 Kom lahmende ŋaiye ka yuwor yilme Lahmborenge \q1 nange ka ungwisme tinge pe, Got se ka ende.” \p \v 22 Pita plihe ŋanange na, “Miyeꞌ tuweinge lenge Israel, yisyunde wusyep eꞌe! Jisas, miyeꞌ Nasaret uku, kin miyeꞌ ŋaiye Got nalaŋatme kin ŋaiye kin ŋende wah bongol supule, mirakel topoꞌe wutuꞌ supule taꞌe ŋaiye yip si yasande yetekeꞌe. Liki ki yasam yip nange Got naŋaꞌe bongol luku nal me Jisas topoꞌe kin nember kin nat. \v 23 \x - \xo 2.23 \xt Mat 27.35, Mak 15.24, Luk 23.33, Jon 19.18\x*Got nember Jisas nal syep yip ŋaiye yip yututusme lenge wachaih ŋaiye yukur jande wusyep erŋeme ŋaiye ka yuluwei kin yil loutungwarmbe. Got kin si sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ŋaiye ka ot. \v 24 \x - \xo 2.24 \xt Mat 28.5-6, Mak 16.6, Luk 24.5\x*Kom Got plihe ŋahraꞌe kin pe, kin narp hlaininge. Yukur kin narp taꞌe miyeꞌ nule no, yukur tatame ŋaiye nule ka orpe kin, pakai. \v 25 \x - \xo 2.25 \xt Sng 16.8-11\x*O taꞌe Dewit somohonme ŋanange wusyep me Jisas. Kin ŋanange na, \q1 Ŋam sisyeme Lahmborenge gan siheime ŋam nyermbe nyermbe, \q1 yukur ma tumbe. \q1 \v 26 Ŋoihmbwaip ŋam hriphrip supule pe, ŋam miri musukwarme Got. \q1 Ŋam sisyeme nange nin se na plihe ahraꞌe wahriꞌ ŋam, \q1 ma tuhur musme nule. \q1 \v 27 Got, nin yukur na se osme ŋam ŋupe ŋaiye ma mule, \q1 topoꞌe yukur na se osme miyeꞌ wah bwore nin no, \q1 wahriꞌ kin ka nyeꞌ tihiꞌe guh ŋeheh, pakai. \q1 \v 28 Nin si pasam ŋahwikin ŋaiye ma murp nyermbe nyermbe pe, \q1 hriphrip nin na paparar me ŋam, \q1 detale, nin na orp siheime ŋam.” \p \v 29 Pita plihe ŋana lenge na, “Lenge toꞌ tatai ŋam, ŋam da mini yip wusyep moworme. Somohonme loumwah poi Dewit nule pe, tinge yinise kin. Tukwini ŋeheh kin eꞌe teter sai. \v 30 \x - \xo 2.30 \xt Sng 132.11, 2Sam 7.12-13\x*Kom kin profet tikin Got pe, kin sisyeme wusyep tupwaiꞌ tikin Got ŋaiye bwore mise. Got nupwaiꞌe wusyep ŋaiye mindemboi ka plihe aŋaꞌe luh tikin kiŋ Dewit el ŋambaih talah kin ende Krais. \v 31 Dewit ŋetekeꞌe ŋaimune ŋaiye mindemboi Got ka ende. Taꞌe luku pe, kin ŋanange nange Got ka plihe ahraꞌe Miyeꞌ alaŋatme kin, Krais ŋupe ŋaiye ka ole. Kin yukur tatame ŋaiye ka osme Krais ka tihiꞌe guh ŋeheh, moi lenge miyeꞌ yule no, wahriꞌ kin ka si nyeꞌ, pakai. \v 32 Got si ŋahraꞌe Jisas pe, poi lalme manange wusyep me wah eꞌe ŋaiye Got ŋende. Detale, poi si metekeꞌe. \v 33 Got ŋahraꞌe kin nanah narp syep non kin. Pe kin naŋaꞌe Krais Yohe Yirise gande wusyep tupwaiꞌ kin ŋaiye ka uruꞌe unuh poi topoꞌe. Taꞌe luku pe, tukwini yip si yasande yetekeꞌe yitini tikin Got uku. \v 34-35 \x - \xo 2.34-35 \xt Sng 110.1\x*Dewit yukur nanah moihlaꞌ taꞌe Jisas, kom kin ŋanange na, \q1 Lahmborenge ŋaname Lahmborenge\f + \fr 2.34-35 \ft Lahmborenge ŋendehei pe, kin Got, o Lahmborenge hoi kin pe, Jisas.\f* ŋam na, \q1 ‘Ote orp syep non ŋam pe, \q1 ma mende wachaih nin ka yurp tuwihme nin.’ \p \v 36 Taꞌe luku pe, yip miyeꞌ tuweinge lalme Israel pa sisyeme bworerme. Jisas miyeꞌ ŋaiye somohon yip yuluwei kin yal loutungwarmbe pe, Got si ŋende kin Lahmborenge, topoꞌe Miyeꞌ alaŋatme kin.” \p \v 37 Ŋupe ŋaiye tinge yasande taꞌe luku pe, wusyep uku ŋotohote ŋoihmbwaip tinge pe, tinge yisilihme Pita topoꞌe lenge aposel syeꞌ na, “Toꞌtatai, ya mende ŋaimune?” \p \v 38 Pe Pita nungwis lenge wusyep na, “Yip ilyeh ilyeh pa yimbilme ŋoihmbwaip yusme pupwa yip, topoꞌe yambaꞌe pinip yoto naŋ tikin Jisas Krais ti, Got ka osme pupwa yip. Yende tuꞌe leꞌe pe, pa yambaꞌe Yohe Yirise, yitini tikin Got. \v 39 Yip Juta, topoꞌe lenge talah yip, topoꞌe lenge haiten, topoꞌe lahmende ŋaiye Got ka gil lenge pe, Got si yal yip wusyep tupwaiꞌ kin.” \p \v 40 Pita plihe ŋanange wusyep wula wula pe, kin syep erŋeme lenge ŋanange na, “Pa yisilihme Got ŋaiye ka ungwisme yiptip ŋaiye yukur pa yambaꞌe yitini pupwa tuꞌe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge pupwa leꞌe ŋaiye ka si yambaꞌe.” \p \v 41 Lenge lahmende ŋaiye tenerme wusyep Pita pe, tinge yambaꞌe pinip. Ŋup uku wutuꞌ lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yimbilme ŋoihmbwaip yalme Jisas tatame 3,000. \v 42 Nyermbe nyermbe tinge jahilyeh yambaꞌe sande tekeꞌe yatme lenge aposel, o tinge jahilyeh yono ŋai, o tinge jahilyeh yanange wusyep topoꞌme Got. \s1 Lenge miyeꞌ tuweinge tikin Krais tinge yarp ŋoihmbwaip ilyeh \p \v 43 Ŋupe ŋaiye mitiŋ lalme yetekeꞌe mirakel topoꞌe wutuꞌ supule ŋaiye Got ŋende gah syep lenge aposel tikin Jisas pe, tinge gunguru plai. \v 44 \x - \xo 2.44 \xt Apo 4.32-35\x*Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Jisas jahilyeh pe, tinge yiyarꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe tinge. \v 45 Tinge yember ŋaiꞌe ŋaiꞌe tinge ya tas ŋaiye ka yambaꞌe wuhyau yungwisme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye seheiꞌme ŋaiꞌe ŋaiꞌe. \v 46 Ŋup lalme tinge yate jahilyeh yal yukoh yirise. O ŋup syeꞌ tinge jahilyeh yal yokoh tititinge pe, tinge yono ŋai. Taꞌe luku pe, tinge hriphrip yarp, topoꞌe tinge ŋoihmbwaip ilyeh. \v 47 Nyermbe nyermbe tinge yahraꞌe naŋ tikin Got pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme hriphrip me tinge. Taꞌe luku pe, ŋup ilyeh ilyeh Got nungwisme miyeꞌ tuweinge ŋambaran syeꞌ pe, kin nember tinge yate jahilyeh topoꞌme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye si yimbilme ŋoihmbwaip yalme Jisas. \c 3 \s1 Miyeꞌ lupu nule plihe bwore \p \v 1 Ŋup ende yungwiris ŋaiye ŋau nambaꞌe hun pe, ŋup tikin ŋaiye ka yisilihme Got pe, Pita hindi Jon yal yukoh yirise. \v 2 Nal Kohmap Yilihe tikin yukoh yirise luku pe, miyeꞌ wahriꞌ epwa ende ŋaiye ŋihip lupu nule narp. Wahriꞌ epwa luku somohonme sai ŋupe ŋaiye mam waraꞌe kin. Nyermbe nyermbe tinge yikirh kin ya yember yal kohmap ŋaiye ka isilihme wuhyau me lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye tinge yala yi yoto yukoh yirise. \p \v 3 Ŋupe ŋaiye Pita hindi Jon de ka yi yoto pe, kin nisilihme lenge nange ka hindi yaŋaꞌe wuhyau. \v 4 Tinge hindi bep yal kin pe, Pita ŋaname na, “Bep ot poi hindi!” \v 5 Kin bep nal tinge pe, kin ŋoiheryembe nange kin de ka ambaꞌe ŋainde me tinge hindi. \v 6 Kom Pita ŋaname na, “Ŋam wuhyau pakai supule, kut ŋam da yule ŋaimune ŋaiye sai me ŋam. Nato naŋ tikin Jisas Krais, miyeꞌ tikin Nasaret topoꞌe bongol kitikin, ni tuhur el.” \v 7 Miꞌe pe, Pita narpe syep non kin ŋahraꞌe kin nanah pe, nilyehe sai ŋihip lupu kin bongol. \v 8 Kin tahar gan pe, kin nange yaŋah sisaipe ŋihip kin. Miꞌe pe, kin nato yukoh yirise topoꞌe Pita hindi Jon pe, kin hriphrip ŋembere sekete papalai nale nat pe, kin chuchukwarme Got. \v 9-10 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yetekeꞌe miyeꞌ uku gan hlaꞌ topoꞌe chuchukwarme Got pe, tinge sisyeme nange kin miyeꞌ ilyeh uku ŋaiye somohon narp Kohmap Yilihe tikin yukoh yirise ŋaiye ŋisilih lenge wuhyau. Pe tinge gunguru plai ŋoihyeryembe wula wula me ŋaimune ŋaiye si ŋende me kin. \s1 Pita ŋanange wusyep gan nato yukoh yirise \p \v 11 Miyeꞌ uku teter narpe syep Pita hindi Jon nal dou ende nato yukoh yirise luku ŋaiye tinge jalme yokoh mwah tikin Solomon. Pe lenge miyeꞌ tuweinge lalme gunguru plai pe, tinge sungul yatme tinge. \v 12 Ŋupe ŋaiye Pita ŋetekeꞌ lenge miyeꞌ tuweinge luku pe, kin ŋanange na, “Hei, miyeꞌ tuweinge lenge Israel, detaꞌe lai ti yip yenge plaime ŋai eꞌe no, yip pusukum poi sai? Yip ŋoihyeryembe nange poi miyeꞌ bwore bwarme no, leꞌe bongol potopoi ŋaiye poi mende miyeꞌ eꞌe bwore lakai? \v 13 \x - \xo 3.13 \xt Kis 3.15\x*Got titinge Abraham, Aisak, Jekop topoꞌe lenge mwan kaꞌ poi lalme ŋende miyeꞌ wah kin Jisas nambaꞌe naŋ embere nato mirakel uku. Yip yember kin yal syep lenge wachaih no, kin na gan wusyep nal me Pailat. Pe sihei ka ember kin e tus, kom yip yanange nange kin miyeꞌ pupwa. \v 14 \x - \xo 3.14 \xt Mat 27.15-23, Mak 15.6-14, Luk 23.13-23, Jon 19.12-15\x*Jisas kin bwore bwarme, holi mise supule, kom yip jarnge kin pe, yip yaname Pailat nange ka ember miyeꞌ pupwa Barabas e tus osme mwahupwaiꞌe. Barabas kin miyeꞌ ŋaiye ŋonombe lenge miyeꞌ yule. \v 15 Yip yonombe miyeꞌ ŋaiye kin pwal poi laip. Kom Got plihe ŋahraꞌe kin. Taꞌe luku pe, poi si metekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe taꞌe luku pe, poi ya si mininge wusyep nange kin si tahar narp laip. \v 16 Ŋoihmbwaip poi teŋeime naŋ tikin Jisas ti, bongol kin ŋende miyeꞌ uku bwore. Yip sisyeme miyeꞌ uku ŋaiye somohon ŋende wahriꞌ epwa, kom tukwini yip si yetekeꞌe kin tahar bwore. Tehei kin taꞌe leꞌe, ŋoihmbwaip poi teŋeime Jisas topoꞌe bongol tikin naŋ kin. \p \v 17 Lenge toꞌ tatai ŋam, ŋam sisyeme, yip top lenge miyeꞌ mbep, yukur yip sisyeme ŋaiye kin lahmende. \v 18 Got somohonme ŋanange wusyep kin nal me lenge profet kin ŋaiye mindemboi Miyeꞌ alaŋatme Krais ka ambaꞌe nihe syohe pe, ka ole. \v 19 Yusme pupwa yimbilme ŋoihmbwaip yip yilme Got ti, kin ka ongohe pupwa ŋaiye sai ŋoihmbwaip yip. \v 20 Pa yende tuꞌe luku ti, Lahmborenge ka ende ŋoihmbwaip yip ka yirise no, pa yambaꞌe bongol ŋambaran tikin, topoꞌe ka ember Jisas, Miyeꞌ alaŋatme kin elme yip. \v 21 Kom kin teter ka orp moihlaꞌ e tutume ŋup tikin ŋaiye Got ka ende ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ka plihe bwore supule. Liki ka tuꞌe ŋaiye somoho somohonme lenge profet holi mise supule kitikin yanange. \v 22 \x - \xo 3.22 \xt Lo 18.15,18\x*Ki taꞌe ŋaiye Moses ŋanange na, ‘Got, Lahmborenge poi, mindemboi ka ember profet ende tuꞌe ŋam. Pe miyeꞌ uku ka wim ilyeh poi. Yip pa yisyunde ŋaimune ŋaiye ka ininge. \v 23 \x - \xo 3.23 \xt Lo 18.19\x*Tu, lahmende ŋaiye yukur ŋende gande ŋaimune ŋaiye kin ŋanange pe, kin ka ihyenme kin pe, yukur ka si orp tuꞌe miyeꞌ tuweinge tikin Got, pakai. Se ka talai.’ \v 24 Tahar Samuel nenge nate gere tukwini pe, lenge profet lalme yanange yalaŋatme ŋaimune ŋaiye ŋende tukwini. \v 25 \x - \xo 3.25 \xt Stt 22.18\x*Kontrak ŋaiye somohonme Got ŋupwaiꞌe top lenge profet pe, luku kontrak poi topoꞌe. Got ŋupwaiꞌe kontrak topoꞌe mwan kaꞌ poi ŋaiye ka ende bwore me poi pe, poi mambaꞌe kontrak uku. Taꞌe ŋaiye somohonme kin ŋaname Abraham na, ‘Ŋaimune bwore bwore ŋaiye ŋam mende me lenge ŋambaih talah nin, mindemboi ma plihe mende miꞌme lenge miyeꞌ tuweinge lalme mi guh kekep.’ \v 26 Taꞌe luku pe, Got nalaŋatme miyeꞌ wah bwore kin Jisas nember natme yip Juta yer nange ka ende miꞌ me yip, ŋaiye yip lalme pa yimbilme ŋoihmbwaip yusme ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa ŋaiye yip yende.” \c 4 \s1 Pita hindi Jon jan wusyep \p \v 1 Pita hindi Jon teter yanange wusyep yalme lenge miyeꞌ tuweinge pe, lenge pris, topoꞌe kokorohtup ondoh tikin yukoh yirise, topoꞌe lenge Sadyusi syeꞌ yate jere. \v 2 Tinge yasande wusyep ŋaiye lenge aposel yana lenge miyeꞌ tuweinge nange Jisas si nule miꞌe no, kin plihe tahar pe, tinge ŋoihmbwaip pupwa. Detale, wusyep ŋaiye tinge yalaŋatme yasamb lenge miyeꞌ tuweinge nange ŋupe ŋaiye ka yule pe, tinge topoꞌe min ka plihe tuhur. \v 3 Tinge yarpe Pita hindi Jon ŋaiye ka jin wusyep ta, sehei de ŋup pe, tinge yember lenge ya yoto yarp mwahupwaiꞌe ya tatame nyermbe. \v 4 Kom lenge miyeꞌ tuweinge wula wula ŋaiye si yasande wusyep uku pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime Jisas. Pe wutuꞌ lenge miyeꞌ uku tatame 5,000. \p \v 5 Nyermbe kin pe, lenge miyeꞌ mbep Juta, topoꞌe lenge bwore bworenge tititinge, topoꞌe lenge jetmam ŋaiye yalaŋatme wusyep erŋeme tikin Got yate jahilyeh ya yoto Jerusalem. \v 6 Tinge jahilyeh topoꞌe Anas, miyeꞌ ondoh lenge pris topoꞌe Kaiafas pe, Jon pe, Aleksander topoꞌme miyeꞌ syeꞌ ŋaiye wim ilyeh tikin pris ondoh. \v 7 Tinge yenge lenge aposel tikin Jisas hoi uku yate jan wusyep pe, tinge yisilih lenge na, “Yip yende miyeꞌ uku tahar bongol taꞌe la? Bongol topoꞌe naŋ lahmende ti, yip yende ŋai uku?” \p \v 8 Yohe Yirise gahanahme Pita pe, kin nungwis wusyep lenge taꞌe na, “Yip ŋaiye miyeꞌ mbep topoꞌe bwore bworenge poi Israel. \v 9 Ŋaiye tukwini poi gwan wusyep nange ya mini yip ŋaimune tehei ŋaiye poi ŋoihginirme miyeꞌ lupu nule no, ki tahar bwore pe, \v 10 tukwini yip topoꞌe mitiŋ lalme ŋaiye yarp yoto Israel pa sisyeme tehei kin. Poi mende ŋai uku ma moto naŋ topoꞌe bongol tikin Jisas Krais, Miyeꞌ alaŋatme tikin Got. Kin miyeꞌ tikin Nasaret ŋaiye yip yuluwei kin yal loutungwarmbe, kom Got plihe ŋahraꞌe kin. Taꞌe luku pe, bongol ilyeh uku ŋaiye ŋahraꞌe Jisas plihe ŋende miꞌmiꞌ miyeꞌ iki ŋaiye tukwini gan ŋembep yip iki. \v 11 \x - \xo 4.11 \xt Sng 118.22\x*Luku taꞌe wusyep Got ŋanange me Jisas ŋaiye sai nato Tup kin. Kin ŋanange na, \q1 Yip miyeꞌ ŋaiye juhurꞌe yokoh, yip jarnge tumwange bwore luku pe, yip yiche kin yal. Kom kin plihe tahar lou miyeꞌ bwore. \m \v 12 Got yukur nalaŋatme miyeꞌ ende ŋaiye ka ungwisme poi. Jisas kin ŋilyeh ŋahwikin ŋaiye Got si nalaŋatme pe, kin ŋilyehe sai tatame ŋaiye ka ungwisme poi.” \p \v 13 Lenge miyeꞌ mbep uku yetekeꞌe Pita hindi Jon jan bongole yanange wusyep pe, tinge ŋoihyeryembe wula wula. Tinge ŋoihyeryembe taꞌe leꞌe na: Kii! Tinge hindi miyeꞌ pakaiye. Yukur tinge yambaꞌe sande tekeꞌe ŋembere yal skul, pakai. Kom sande tekeꞌe tinge hindi ŋembere sekete. O tinge sisyeme nange somohon tinge hindi yarp topoꞌme Jisas. \v 14 Kom lenge sisinge woroh uku yukur tatame ŋaiye ka yininge wusyep ende yi tus halhale, pakai. Detale, tinge yetekeꞌe miyeꞌ eꞌe ŋaiye Got si ginyenme wahriꞌ epwa kin gan topoꞌe tinge hindi. \v 15 Miꞌe pe, lenge miyeꞌ embep yana lenge nange ka hindi yusme yokoh lenge sisinge woroh yi tus wicherꞌ. Pe tinge ya yahaiꞌe ŋoihmbwaip tititinge. \p \v 16 Tinge yisilih yale yat tititinge na, “Ya mende tuꞌe lai me miyeꞌ hoi uku? Lenge miyeꞌ tuweinge lalme Jerusalem si sisyeme nange tinge yende mirakel uku pe, yukur tatame ŋaiye ya mininge pakai. \v 17 Kom ya mindindirme lenge pe, ya syep erŋem lenge ŋaiye yukur ka yininge wusyep me Jisas, na pakai. Tu pakai pe, wusyep uku ka sisil el moiye moiye.” \p \v 18 Pe tinge plihe jal lenge hindi ya yoto pe, tinge yana lenge na, “Yukur pa plihe yininge wusyep o, yalaŋatme wusyep yil lenge miyeꞌ tuweinge me Jisas, na pakai.” \v 19 Kom Pita hindi Jon yungwisme wusyep tinge na, “Yip yiyarꞌe yi yoto ŋoihmbwaip yip ilyeh ilyeh tongonose. Ŋaimune bwore me ŋembep tikin Got: ŋaiye poi ya misyunde wusyep yip, lakai ya misyunde wusyep Got? \v 20 Kom yukur ya mupwaiꞌe mut me ŋaimune bwore ŋaiye poi si masande metekeꞌe, pakai.” \p \v 21-22 Lenge mitiŋ lalme yirisukwarme Got ŋaiye kin si ŋahraꞌe miyeꞌ uku ŋaiye somohon ŋende wahriꞌ epwa wahtaip 40. Kom lenge miyeꞌ mbep yasande nange ka yangange lenge hindi nihe syohe. Kut tinge hiꞌjarnge ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge lalme luku ka ŋoihmbwaip pupwa me tinge ŋaiye ka yende tuꞌe luku. Taꞌe luku pe, tinge syep erŋeme lenge aposel bongol nange ka plihe yende ŋai tuꞌe luku pe, se ka yongomb lenge. Miꞌe pe, tinge yasme tinge hindi yal. \s1 Lenge Kristen yisilihme Got ŋaiye ka ende bongolme tinge \p \v 23 Ŋupe ŋaiye Pita hindi Jon yasme yokoh sisinge woroh pe, tinge plihe ya jere lenge Kristen miyeꞌ tuweinge. Pe tinge yana lenge wusyep ilyeh ŋaiye lenge miyeꞌ ondoh lenge pris, topoꞌe lenge bwore bworenge tititinge Juta si yanange. \p \v 24 \x - \xo 4.24 \xt Kis 20.11, Neh 9.6, Sng 146.6\x*Ŋupe ŋaiye tinge yasande wusyep uku pe, tinge lalme yanange wusyep topoꞌme Got. Tinge yanange na, “Lahmborenge, nin bongol supule. Nin ŋende moihlaꞌ, kekep, ŋoloh pinip topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei ŋaiye sai uku. \v 25 \x - \xo 4.25 \xt Sng 2.1-2\x*Somohonme Yohe Yirise ŋende loumwah poi Dewit, miyeꞌ wah nin ŋanange na, \q1 Lenge haiten yahraꞌe ŋoihmbwaip nihme Got pe, \q1 tinge yupwaiꞌe wusyep ŋaiye ka yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa. \q1 Kom tinge yende pakaiye. \q1 \v 26 Pe lenge miyeꞌ ondoh ŋaiye yembepeteme lenge miyeꞌ tuweinge kekep \q1 yende miꞌmiꞌ ŋaiye ka yurmbe, \q1 topoꞌe ka juhilyeh yende wachaihme Lahmborenge \q1 topoꞌe Miyeꞌ alaŋatme kin. \p \v 27 \x - \xo 4.27 \xt Mat 27.1-2, Mak 15.1, Luk 23.1,7-11, Jon 18.28-29\x*Taꞌe leꞌe bwore mise. Nato moi oho, Herot hindi Pontius Pailat yate jahilyeh yotop lenge haiten topoꞌ lenge Juta pe, tinge lalme yende wachaihme miyeꞌ wah bwore bwarme nin, Jisas. Kin miyeꞌ ŋaiye nin Got si nalaŋatme ŋaiye ka ungwisme poi. \v 28 Bwore mise, ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei ŋaiye tinge yende, ki gande ŋoiheryembe nin ŋaiye ka si nye nyermbe. \v 29 Lahmborenge, tukwini na ŋoiheryembe wusyep pupwa ŋaiye tinge yanange ka yende yumbune poi. Pe na ungwisme poi, miyeꞌ wah nin ŋaiye poi ya mininge wusyep nin bongole. \v 30 Lahmborenge, na ember bongol yip hindi Jisas, miyeꞌ wah bwore bwarme nin pe, na ende miꞌme wahriꞌ epwa, topoꞌe na ende mirakel e oto naŋ tikin miyeꞌ wah bwore bwarme Jisas.” \v 31 Ŋupe ŋaiye tinge yisilihme Got miꞌe pe, yoime ŋondolꞌme luh uku. Yohe Yirise gahanahme tinge lalme pe, yukur tinge hiꞌjarnge nange ka yambaꞌe hwap pupwa, pakai. Miꞌe pe, tinge yalꞌe yalꞌe yanange wusyep tikin Got bongole. \s1 Miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip teŋeime Jisas ka ŋoihmbwaip ilyeh topoꞌe tinge tungwisme tititinge \p \v 32 \x - \xo 4.32 \xt Apo 2.44-45\x*Lenge miyeꞌ tuweinge luku ŋaiye ŋoihmbwaip teŋeime Jisas, ŋoihyeryembe topoꞌe ŋoihmbwaip tinge ŋahilyeh. Yukur miyeꞌ ende ŋoiheryembe ŋaiye ka tukwainge ŋaiꞌe ŋaiꞌe kin, pakai. Tinge lalme yiyarꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe tinge yale yatme tititinge. \v 33 Bongol tikin Jisas gahanahme lenge aposel pe, tinge yanange yalaŋatme wusyep me Jisas ŋaiye somohon kin nule no, kin plihe tahar. Pe Got ŋuruꞌe ŋoih miꞌmiꞌ embere kin gahme lenge miyeꞌ tuweinge lalme. \v 34-35 Taꞌe luku pe, yukur miyeꞌ ende ka seheiꞌme ŋainde, pakai. Lenge mitiŋ ŋaiye tinge tatame kekep, topoꞌe yokoh pe, tinge yende windau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku. Pe tinge yambaꞌe wuhyau me ŋaiꞌe ŋaiꞌe yenge yate yangange lenge aposel tikin Jisas pe, tinge yiyarꞌe wuhyau uku pe, tinge yangange lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye seheiꞌme ŋaiꞌe ŋaiꞌe. \p \v 36 Luku taꞌe ŋaiye Josep, kin miyeꞌ tikin Saiprus ende, kin bamtihei lenge Livai pe, kin miyeꞌ bwore ŋaiye lenge aposel yember naŋ kin Banabas. Naŋ tehei Banabas taꞌe leꞌe, miyeꞌ ŋaiye ŋende bongolme lenge miyeꞌ tuweinge. \v 37 Kin ŋende windau me kekep kin topoꞌe pe, kin nenge wuhyau lalme nate nangange lenge aposel tikin Jisas. \c 5 \s1 Ananaias hindi Safaira \p \v 1 Kut miyeꞌ ŋoinde, naŋ kin Ananaias hindi tuwei kin Safaira plihe yende windau me kekep tinge hindi. \v 2 Kom Ananaias tukwainge wuhyau syeꞌ pe, kin yul ŋinise, kut kin nenge syeꞌ na nangange lenge aposel tikin Jisas. O tuwei kin ti si sisyeme nange kin ŋinise wuhyau syeꞌ. \v 3 Ŋupe ŋaiye Ananaias nangange wuhyau uku nal lenge aposel pe, kin ŋana lenge na, “Wuhyau lalme leꞌe.” Kom Pita ŋaname kin na, “Ananaias, nin ŋende pupwa. Nin tukwainge wuhyau syeꞌ ŋaiye nin nambaꞌ me kekep nin. O wusyep ŋaiye nin ŋanange ŋoinde tikin. Nin nasme yipihinge pupwa Satan si gahanahme ŋoihmbwaip nin. Taꞌe luku pe, nin homboꞌe yehme Yohe Yirise. \v 4 Liki somohon kekep nin! Ŋupe ŋaiye nin ŋende windau me kekep uku no, nin nambaꞌe wuhyau pe, luku wuhyau nin lalme. Kom detale ti nin nange nin si pwale wuhyau lalme? Yukur nin homboꞌe yehme miyeꞌ, pakai. Nin homboꞌe yehme Got kuli!” \v 5-6 Ananaias ŋasande wusyep uku pe, kin gunge na gah kekep pe, kin nule. Pe lenge lahyambe yenge ŋaiyuwat ende yate yupwaiꞌe wahriꞌ kin pe, tinge yikirh ya tas wicherꞌ ya yononde. Pe lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yetekeꞌe ŋai uku topoꞌe yasande wusyep uku pe, tinge hiꞌjarnge ŋembere sekete. \p \v 7 O tuwei kin Safaira yukur sisyeme ŋaimune ŋaiye si ŋende me miyeꞌ ti, pakai. Ŋau si na gah umbur pe, Safaira ti wata woto yokoh ŋaiye Pita narp. \v 8 Pe Pita ŋisilihme ti na, “Ini ŋam, leꞌe wuhyau lalme ŋaiye yip hindi miyeꞌ nin si yambaꞌ me kekep ŋaiye yip hindi yende windau taꞌe loho?” Ti wungwisme wusyep kin na, “Hei, wutuꞌ kin tatame taꞌe luku li!” \v 9 Pe Pita plihe ŋaname na, “Detaꞌe lai ti yip hindi miyeꞌ nin si yupwaiꞌe wusyep nange yip da homboꞌe yehme Yohe Yirise tikin Lahmborenge? Lenge miyeꞌ eꞌe ŋaiye sikeime yononde miyeꞌ nin, sihei yata yoto pe, ka plihe yikirh nin yi tus yononde topoꞌe.” \v 10 Nilyehe sai ti gunge wa hrap wal ŋihip kin pe, ti wule. Lenge lahyambe yate yoto yetekeꞌe ŋaiye ti si wule wanar pe, tinge yikirh ti ya tas yononde sai siheime miyeꞌ ti. \v 11 Pe lenge miyeꞌ tuweinge sios topoꞌe lenge mitiŋ lalme ŋaiye yasande wusyep uku, hiꞌjarnge ŋembere sekete. \s1 Mirakel tikin Got \p \v 12-14 Nyermbe nyermbe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Jisas, tinge jahilyeh yal yokoh mwah tikin Solomon, ŋaiye neŋelꞌe nal lem tikin yukoh yirise. Mitiŋ syeꞌ yasande wusyep me Ananaias pe, tinge hiꞌjarnge ŋaiye ka juhilyeh yotop tinge. Kom lenge mitiŋ lalme ŋoihyeryembe nange lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Jisas, tinge bwore. Taꞌe luku pe, miyeꞌ tuweinge wula wula yimbilme ŋoihmbwaip tinge yalme Lahmborenge. Got ŋende bongolme lenge aposel pe, tinge yende mirakel, topoꞌe wutuꞌ supule jah ŋembep lenge miyeꞌ tuweinge. \v 15-16 Lenge miyeꞌ tuweinge Jerusalem topoꞌe moi syeꞌ ŋaiye sai siheime, yasande ŋaimune ŋaiye lenge aposel tikin Jisas yende. Taꞌe luku pe, tinge yikirh lenge mitiŋ ŋaiye yende wahriꞌ epwa embere, topoꞌe tinge yenge lenge mitiŋ ŋaiye yipihinge pupwa gahanahme tinge yat. Tinge yangaraꞌ luh yember lenge yanar yaŋah pe, tinge yasande nange Pita ka ende miꞌme wahriꞌ epwa tinge. O syeꞌ ŋoihyeryembe nange yipihinge kin tatame ka hlaime tinge pe, wahriꞌ epwa tinge ka miꞌe. Taꞌe luku pe, lenge mitiŋ lalme ŋaiye yende wahriꞌ epwa, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye yipihinge pupwa gahanahme tinge, tinge lalme si tahar bwore. \s1 Tinge yember lenge aposel tikin Jisas yal mwahupwaiꞌe \p \v 17 Kom miyeꞌ ondoh lenge pris topoꞌe lenge ŋemei kin Sadyusi, tinge ŋoihmbwaip pupwa me lenge aposel tikin Jisas pe, \v 18 tinge syep yarpe tinge yember yal mwahupwaiꞌe. \v 19 Kom ŋup uku pe, walip hlaꞌ tikin Lahmborenge ende nate kumbur kohmap mwahupwaiꞌe pe, kin nenge lenge na tas wicherꞌ. \v 20 Pe kin ŋana lenge na, “Yi jin yukoh yirise tikin Got pe, yini lenge miyeꞌ tuweinge me yaŋah bwore leꞌe ŋaiye yip jande.” \v 21 Tahar ŋundu hondonge pe, tinge ya yoto yukoh yirise yanange yalaŋatme wusyep tikin Got yal lenge miyeꞌ tuweinge taꞌe ŋaiye walip hlaꞌ ŋanange. \p Ŋupe ŋaiye miyeꞌ ondoh lenge pris, topoꞌe lenge ŋemei kin yate jahilyeh pe, tinge jal lenge bwore bworenge tititinge Israel nange tinge topoꞌe ka lalme yiyarꞌe wusyep lenge aposel tikin Jisas. Miꞌe pe, tinge yember lenge kokorohtup yal mwahupwaiꞌe nange ka yambaꞌe lenge aposel yenge yut me tinge. \p \v 22 Kom ŋupe ŋaiye lenge kokorohtup ya jere pe, tinge yukur yetekeꞌe lenge aposel yarp mwahupwaiꞌe. Taꞌe luku pe, tinge plihe yenge wusyep ya yana lenge na, \v 23 “Ŋupe ŋaiye poi ma pwar mal yokoh mwahupwaiꞌe pe, poi metekeꞌe lenge kokorohtup jan bep yerŋenge kohmap bongol supule. Kom ŋupe ŋaiye tinge chumbur kohmap pe, yukur poi metekeꞌe miyeꞌ ende narp na ŋoto koh meleꞌe, pakai!” \v 24 Ŋupe ŋaiye lenge pris, topoꞌe miyeꞌ ondoh lenge kokorohtup ŋaiye bepyeteme yukoh yirise yasande taꞌe luku pe, tinge ŋoihyeryembe wula wula sekete me ŋaimune ŋaiye si ŋende me lenge aposel tikin Jisas. \v 25 Pe miyeꞌ ende nato pe, kin ŋana lenge na, “Yisyunde! Lenge miyeꞌ eꞌe ŋaiye yip si yember lenge yal mwahupwaiꞌe luku jan ya yoto yukoh yirise yanange yalaŋatme wusyep yal lenge miyeꞌ tuweinge kuli!” \v 26 Taꞌe luku pe, miyeꞌ ondoh lenge kokorohtup plihe ŋember lenge kokorohtup kin ya yambaꞌ lenge aposel tikin Jisas yenge lenge yat. Tinge yukur yupwaiꞌe ŋihip syep tinge o, tinge yongomb lenge, pakai. Detale, tinge hiꞌjarnge nange lenge miyeꞌ tuweinge luku se ka yiche ŋeser yongomb lenge. \p \v 27 Tinge yenge lenge aposel ya yoto yokoh ŋaiye ka jin wusyep yil ŋembep lenge sisinge woroh. Pe pris ondoh ŋisilihme lenge wusyep syeꞌ. \v 28 \x - \xo 5.28 \xt Mat 27.25\x*Kin ŋanange na, “Poi si syep erŋem yip bongol nange yukur pa plihe yininge yalaŋatme wusyep Jisas yilme lenge miyeꞌ tuweinge. Kom yip si yengelyembe wusyep poi pe, yip yanange yalaŋatme wusyep uku yal lenge miyeꞌ tuweinge Jerusalem lalme topoꞌe yip yiniꞌe poi nange poi monombe kin no, kin nule.” \p \v 29 Pe Pita top lenge aposel syeꞌ yungwisme wusyep yanange na, “Poi ya gunde wusyep Got, kut yukur ya gunde wusyep yip. \v 30 Somohon yip yonombe Jisas no, yip yuluwei kin yal loutungwarmbe, kom Got lenge loumwah poi plihe ŋahraꞌe kin. \v 31 Miꞌe pe, Got ŋahraꞌe kin nenge nanah pe, kin naŋaꞌe kin luh bongol nal syep non Got. Taꞌe luku pe, Jisas tahar miyeꞌ ondoh supule, topoꞌe Miyeꞌ nungwisme ti, kin tatame ŋaiye ka ongohe pupwa ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge Israel ŋaiye ka yimbilme ŋoihmbwaip yilme kin. \v 32 Taꞌe luku pe, poi topoꞌe Yohe Yirise manange moworꞌe mal halhale ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku. O Yohe Yirise, kin yitini tikin Got ŋaiye kin nangange lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye jande wusyep kin.” \p \v 33 Ŋupe ŋaiye lenge sisinge woroh yasande taꞌe luku pe, ŋoihmbwaip tinge nihe supule. Tinge yasande ŋaiye ka yongomb lenge ka yule. \v 34 Kom miyeꞌ ende, naŋ kin Gamaliel, kin Farisi topoꞌe jetmam tikin wusyep erŋeme tikin Got ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge lalme yanange nange kin miyeꞌ bwore. Taꞌe pe, kin tahar gan hlaꞌ nato yokoh sisinge woroh ŋana lenge kokorohtup nange ka yember lenge aposel yi tus wicherꞌ. \v 35 Tinge si yal tas wicherꞌ miꞌe pe, kin ŋana lenge sisinge woroh na, “Yip miyeꞌ mbep lenge Israel, ŋoihme sikirp me ŋaimune ŋaiye pa yende me lenge miyeꞌ iki. \v 36 Ŋoiheryembe, somohon Teudas nate ŋana lenge miyeꞌ tuweinge nange kin Lahmborenge pe, miyeꞌ tuweinge 400 tahar jande kin. Kom tinge yonombe kin si nule pe, lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye jande kin tangalai yalꞌe yalꞌe pe, wah kin uku si nal luh pakaiye. \v 37 O ŋup ende ŋaiye tinge jonos lenge miyeꞌ tuweinge pe, miyeꞌ Galili ende, naŋ kin Judas, neleŋeime lenge mitiŋ wula wula nange ka jinyenme gavman. Kom tinge yonombe kin nule topoꞌe pe, miyeꞌ tuweinge lalme luku tangalai yalꞌe yalꞌe. \v 38 Taꞌe luku pe, tukwini ŋam mana yip, pa yende wachaihme lenge miyeꞌ iki, na pakai. Yusme tinge ka yil. Ŋaiye wah uku nat gande ŋoihmbwaip miyeꞌ ilyehme pe, se ka talai. \v 39 Kom ŋaiye wah uku natme Got pe, yukur tatame ŋaiye pa yotombo wah tinge. Ŋaiye pa yende pe, yip pa yende wachaihme Got.” \p \v 40 Taꞌe luku pe, lenge sisinge woroh lalme jande wusyep Gamaliel. Pe tinge jal lenge aposel yate yoto pe, tinge yana lenge kokorohtup nange ka yongomb lenge. Tinge yongomb lenge miꞌe pe, tinge plihe syep erŋem lenge nange yukur ka plihe yi yini lenge miyeꞌ tuweinge me Jisas, na pakai. Miꞌe pe, tinge yasme lenge ya tas yal. \p \v 41 Ŋupe ŋaiye lenge aposel yasme lenge sisinge woroh pe, tinge hriphrip supule. Detale, Got si nalaŋatme tinge nange ka yikirh hwap yoto naŋ tikin Jisas. \v 42 Pe ŋup ilyeh ilyeh tinge yal yukoh yirise topoꞌe yokoh lenge miyeꞌ tuweinge tongonose pe, tinge yanange yalaŋatme wusyep bwore mise me Jisas Krais, Miyeꞌ alaŋatme tikin Got. \c 6 \s1 Tinge yalaŋatme lenge miyeꞌ syepumbur hoi ŋaiye ende wah yungwis lenge miyeꞌ tuweinge \p \v 1 Ŋup uku pe, lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye jande Jisas si tahar wula wula sekete. Pe tuhwar ŋembere sai bumbe lenge Juta ŋaiye yanange wusyep Grik, topoꞌe lenge Juta ŋaiye yanange wusyep Juta. Detale, lenge Juta uku ŋaiye yanange wusyep Grik yana lenge na, “Yip yukur yembepeteme lenge tuweinge ŋope poi bworerme yangange ŋai topoꞌme wuhyau, pakai.” \v 2 Taꞌe luku pe, lenge aposel 12 jal lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye jande Jisas yate jahilyeh pe, tinge yana lenge na, “Yukur tatame ŋaiye ya musme syep wah ŋaiye ya mininge wusyep Lahmborenge no, ya mende wah mangange lenge ŋai. \v 3 Taꞌe luku pe, lenge toꞌ tatai ŋam, yalaŋatme miyeꞌ syepumbur hoi ŋaiye ŋoihmbwaip tinge bwore bwarme juh bumbe yiptip ŋaiye sande tekeꞌe tinge ŋembere, topoꞌe tinge si papararme Yohe Yirise pe, ya member lenge ka bepyeteme wah uku. \v 4 O wah embere poi ŋaiye ya dohmeteme top Got mininge wusyep, topoꞌe ya mininge malaŋatme wusyep kin milꞌe milꞌe.” \p \v 5 Miꞌe pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme hriphrip me wusyep ŋaiye lenge aposel yanange. Taꞌe luku pe, tinge yalaŋatme Stiven, miyeꞌ ŋaiye ŋoihmbwaip kin teŋei bongolme Jisas, topoꞌe Yohe Yirise gahanahme kin supule. Tinge yalaŋatme kin topoꞌe Filip, Prokorus, Nikanor, Timon, Parmenas, topoꞌe Nikolas. Nikolas kin miyeꞌ Antiok ende ŋaiye bunjenge ŋoihmbwaip tahar gande bilip lenge Juta. \v 6 Tinge yate yasamb lenge yal aposel pe, tinge lalme yikil syep ya yanah tinge yisilihme Lahmborenge ŋaiye ka ungwisme tinge ŋaiye ka yende wah uku. \p \v 7 Taꞌe luku pe, wusyep tikin Got tingisil ende embere pe, lenge miyeꞌ tuweinge wula ŋaiye yarp yoto Jerusalem jande Jisas. O lenge pris syeꞌ topoꞌe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime Jisas pe, tinge jande kin. \s1 Tinge syep yarpe Stiven \p \v 8 Got ŋuruꞌe ŋoih miꞌmiꞌ topoꞌe bongol kin na gah Stiven pe, ki papararme Yohe Yirise. Taꞌe luku pe, kin ŋende mirakel, topoꞌe wutuꞌ supule gah embep lenge miyeꞌ tuweinge. \v 9 Kom lenge Juta syeꞌ tuhwarme kin pe, tinge teketenge wusyep topoꞌme kin. Lenge miyeꞌ uku, syeꞌ yase moi Sairini yat no, syeꞌ Aleksandria, syeꞌ Silisia topoꞌe syeꞌ yase Esia yat. Pe tinge miyeꞌ tikin yokoh jahilyeh ende ŋaiye tinge jalme yokoh jahilyeh lenge miyeꞌ hlaininge. \v 10 Kom Yohe Yirise naŋaꞌe Stiven sande tekeꞌe ŋembere pe, wusyep tinge yukur tatame ŋaiye ka engelyembe wusyep kin, pakai. \p \v 11 Pe tinge yul yututusme miyeꞌ syeꞌ yanange na, “Yip pa yininge wusyep homboꞌe yiniꞌe kin tuꞌe leꞌe: Stiven ŋanange wusyep pupwa me Moses topoꞌe Got.” \v 12 Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ uku yanange wusyep yal lenge bwore bworenge tititinge Israel, topoꞌe lenge jetmam tikin wusyep erŋeme, topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka ende ŋoihmbwaip tinge ka nihe supule. Pe tinge syep yarpe Stiven yenge kin yal lenge sisinge woroh. \v 13 Miꞌe pe, tinge yambaꞌe miyeꞌ syeꞌ yenge ya yoto ŋaiye ka si yininge wusyep homboꞌe. Pe tinge yanange na, “Nyermbe nyermbe miyeꞌ eꞌe kin ŋanange wusyep pupwa me yukoh yirise tikin Got topoꞌme wusyep erŋeme ŋaiye Got naŋaꞌe Moses. \v 14 Poi masande kin ŋanange nange Jisas tikin moi Nasaret ka uluwau yukoh yirise, topoꞌe ka uhyulme wusyep erŋeme ŋaiye Moses pwal poi!” \p \v 15 Mitiŋ lalme ŋaiye yarp ya yoto yokoh sisinge woroh uku ŋembep dilndilme Stiven sai pe, tinge yetekeꞌe bepmohro kin yirise ŋahilyeh taꞌe ŋaiye bepmohro tikin walip hlaꞌ ende. \c 7 \s1 Stiven ŋanange wusyep nal lenge sisinge woroh \p \v 1 Pe pris ondoh ŋisilihme Stiven na, “Wusyep eꞌe bwore mise, lakai pakai?” \v 2 \x - \xo 7.2 \xt Stt 12.1\x*Stiven nungwisme na, “Lenge yai mam, toꞌ tatai ŋam, yisyunde wusyep eꞌe! Somohon somohonme ŋaiye mwan poi Abraham yukur na narp moi Haran no, kin narp moi Mesopotemia pe, Got yirise bongol supule nate ŋetekeꞌe kin. \v 3 Pe kin ŋaname na, ‘Osme lenge bamtihei nin topoꞌe moi jeheinge nin, kut el kekep ŋaiye ma yasam nin.’ \v 4 \x - \xo 7.4 \xt Stt 11.31, 12.4\x*Taꞌe luku pe, ki tahar nasme moi jeheinge kin Kaldia na narp nato moi Haran. Ŋupe ŋaiye yai kin si nule miꞌe pe, Got ŋember kin nate narp kekep ŋaiye tukwini poi marp oho. \p \v 5 \x - \xo 7.5 \xt Stt 12.7, 13.15, 15.18, 17.8\x*Got yukur naŋaꞌe kekep sikirp malaih ende nal me Abraham taꞌe ŋaiye kekep kitikin, pakai supule. Kut kin si nupwaiꞌe wusyep nange ka aŋaꞌe kekep eꞌe elme kin topoꞌe lenge ŋambaih talah kin. Kom dindiꞌ ŋup uku, Abraham talah pakai. \v 6 \x - \xo 7.6 \xt Stt 15.13-14\x*Got plihe ŋaname kin na, \q1 Lenge ŋambaih talah nin ka yila yurp moi ende pe, \q1 ka yurp tuꞌe ŋaiye yuwore yi tutume wahtaip 400 pe, \q1 tinge ka yambaꞌe nihe syohe, \q1 topoꞌe ka yende wah nihe tuꞌe mitiŋ ŋaiye yarp mwahupwaiꞌe. \m \v 7 \x - \xo 7.7 \xt Kis 3.12\x*Kom Got plihe ŋanange na, \q1 Ŋam ma plihe mungwisme yitini pupwa mil me miyeꞌ tuweinge luku \q1 ŋaiye yende gamare me ŋambaih talah nin. \q1 Mindemboi pe, ŋambaih talah nin ka yute tus yusme moi luku pe, \q1 tinge ka yurp moi eꞌe yirisukwarme ŋam. \m \v 8 \x - \xo 7.8 \xt Stt 17.10-14, 21.2-4, 25.26, 29.31–35.18\x*Miꞌe pe, Got hindi Abraham yupwaiꞌe kontrak nange ka otombo wahriꞌ lenge lahmiyeꞌ. Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye Sara waraꞌe Aisak no, sande ende supule si nal miꞌe pe, Abraham ŋotombo wahriꞌ talah kin, Aisak. Aisak topoꞌe, kin ŋotombo wahriꞌ lahmiyeꞌ kin Jekop, topoꞌe Jekop ŋotombo wahriꞌ lenge lahmiyeꞌ kin 12, lenge miyeꞌ sambe ilyeh poi Israel. \p \v 9 \x - \xo 7.9 \xt Stt 37.11,28, 39.2,21\x*Lenge lahmiyeꞌ 11 tikin Jekop uku, tinge ŋoihmbwaip pupwa me toꞌ tinge Josep pe, tinge yende windau me kin ŋaiye ka yenge kin yil moi Isip nange ka orp miyeꞌ wah pakaiye tititinge Isip. Kom Got narp topoꞌe kin \v 10 \x - \xo 7.10 \xt Stt 41.39-41\x*pe, kin nungwisme Josep bworerme ŋupe ŋaiye kin nambaꞌe hwap. Got naŋaꞌe sande tekeꞌe topoꞌe ŋoihmbwaip bwore kin nal me Josep pe, miyeꞌ ondoh lenge Isip, Fero hriphrip me kin. Taꞌe luku pe, kin nalaŋatme Josep miyeꞌ mbep ŋaiye ka embepeteme moi embere Isip, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe nato yukoh tikin Fero. \v 11 \x - \xo 7.11 \xt Stt 42.1-2\x*Ŋup tikin ŋaiye ŋasarp embere nat moi Isip topoꞌe moi Kenan lalme pe, tinge lalme nimbot nongomb lenge. Taꞌe luku pe, lenge mwan kaꞌ poi yukur tatame ŋaiye ka yahaiꞌe ŋai ŋaiye ka yende yono, pakai supule. \v 12 Kom ŋupe ŋaiye Jekop ŋasande nange ŋai syeꞌ ŋanar nal moi Isip pe, kin nember lenge lahmiyeꞌ kin nange ka yil moi uku yahaiꞌe ŋai. Liki ŋendeheiyeh ŋaiye tinge ya jere moi uku. \v 13 \x - \xo 7.13 \xt Stt 45.1,16\x*O ŋupe ŋaiye tinge plihe yal moi Isip ninde pe, Josep ŋana lenge toꞌ tatai kin nange kin Josep. Pe kin nasambe Fero lenge wim ilyeh kin. \v 14-15 \x - \xo 7.14-15 \xt Stt 45.9-10,17-18, 46.1-7,27, 49.33\x*Miꞌe pe, Josep ŋember wusyep nal me yai kin Jekop ŋaname nange ka ot topoꞌe bamtihei kin lalme. Taꞌe luku pe, Jekop topoꞌe bamtihei kin tahar yal Isip. Wutuꞌ lenge miyeꞌ tuweinge luku tatame 75 ŋaiye tinge yal. Jekop ŋotop lenge tatai ondoh poi yarp moi uku ya tatame ŋaiye tinge yule. \v 16 \x - \xo 7.16 \xt Stt 23.3-16, 33.19, 50.7-13, Jos 24.32\x*Tinge si yule miꞌe pe, ŋambaih talah tinge yenge lupu tinge yal moi Sikem pe, tinge yinise ya jah ŋeheh tikin Abraham ŋaiye somohon kin ŋiche wuhyau nambaꞌe me bamtihei lenge Hamor. \p \v 17 \x - \xo 7.17 \xt Kis 1.7-8\x*Ŋup si sihei ŋaiye Got ka ende wusyep tupwaiꞌ tikin ŋaiye somohon kin ŋaname Abraham ka tus halhale pe, lenge miyeꞌ tuweinge poi Israel ŋaiye yarp Isip si tahar wula wula sekete. \v 18 Pe kiŋ ŋoinde plihe nambaꞌe luh nembepeteme Isip, kom kin yukur sisyeme Josep. \v 19 \x - \xo 7.19 \xt Kis 1.10-11,22\x*Taꞌe luku pe, kin ŋende homboꞌme lenge mwan kaꞌ poi pe, kin ŋende yumbune tinge, topoꞌe ŋututusme tinge nange ka yember lahmiyeꞌ wimbe tinge yi tus wicherꞌ nange ka yule. \p \v 20 \x - \xo 7.20 \xt Kis 2.2\x*Dindiꞌ ŋup uku, mam waraꞌe Moses pe, kin talah bwore miꞌ supule nal ŋembep tikin Got. Yai mam kin, tinge yembepeteme kin yarp yokoh tititinge wundehei hun. \v 21 \x - \xo 7.21 \xt Kis 2.3-10\x*Kom ŋupe ŋaiye mam wember kin wa tas wicherꞌ pe, talah tuwei tikin Fero wambaꞌe kin wa wembepteme taꞌe ŋaiye talah wim titi. \v 22 Tinge yaname yalaŋatme ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei lalme pe, kin nambaꞌe sande tekeꞌe ŋembere tititinge Isip. Taꞌe luku pe, wusyep ŋaiye kin ŋanange, topoꞌe wah ŋaiye kin ŋende pe, bongol supule. \p \v 23 \x - \xo 7.23 \xt Kis 2.11-15\x*Ŋupe ŋaiye Moses wahtaip kin 40 pe, kin ŋoiheryembe nange ka el etekeꞌ lenge bamtihei kin, lenge Israel. \v 24 Kin na gere luh ŋaiye tinge yarp pe, kin ŋetekeꞌe miyeꞌ Isip ende ŋende wachaih nal me miyeꞌ Israel ende. Taꞌe luku pe, Moses na nungwisme kin pe, kin ŋonombe miyeꞌ Isip uku nule. \v 25 Moses ŋoiheryembe nange lenge miyeꞌ tuweinge kitikin uku ka yisyunde yetekeꞌe nange Got nalaŋatme kin ŋaiye ka ungwisme tinge no, ka enge lenge e tus osme moi uku. Kom tinge yukur sisyeme ŋai uku. \v 26 Nyermbe pe, Moses ŋetekeꞌe miyeꞌ Israel hoi hindi yarmbe pe, kin de ka ungwisme tinge hindi ŋaiye ka hindi ŋoihmbwaip ŋilyeh. Kin ŋana lenge na, ‘Yip hindi yarmbe tale? Yip hindi toꞌtataiye kili!’ \p \v 27 Kom miyeꞌ uku ŋaiye si ŋonombe miyeꞌ ŋoinde ŋutumbuꞌe Moses nal. Pe kin ŋaname Moses taꞌe leꞌe na, ‘Lahmende si nalaŋatme nin nange nin na orp tuꞌe miyeꞌ ondoh topoꞌe miyeꞌ iyarꞌe poi? Pakai! \v 28 Nin de na pumbe tuꞌe ŋaiye misei nin ŋonombe miyeꞌ Isip lakai?’ \v 29 \x - \xo 7.29 \xt Kis 18.3-4\x*Ŋupe ŋaiye Moses ŋasande taꞌe luku pe, kin garnge nasme Isip na narp moi Midian. Kin narp moi ambaran uku pe, kin nenge tuwei ende pe, tinge hindi yaraꞌe lahmiyeꞌ hoi. \p \v 30 \x - \xo 7.30 \xt Kis 3.1-10\x*Moses narp moi uku na tatame wahtaip 40. Ŋup ende pe, Moses ŋende hlaihlai nal kekep gungurar ende ŋaiye mitiŋ pakai. Kekep uku sai siheime hwate Sainai. Miꞌe pe, walip hlaꞌ ende nate gereme kin. Walip hlaꞌ uku nat taꞌe nihilim ŋaiye tahar ŋanah lou senge malaih ende. \v 31 Moses kin ŋetekeꞌe ŋai uku pe, kin gunguru plai. Ŋupe ŋaiye kin nala el siheime lou senge malaih uku no, ka etekeꞌe bworerme pe, kin ŋasande Lahmborenge ŋanange wusyep. \v 32 Lahmborenge ŋanange na ‘Ŋam Got lenge mwan kaꞌ nin, Abraham, Aisak, topoꞌe Jekop.’ Moses hiꞌgarnge ŋembere sekete pe, yukur tatame ŋaiye ka embep el etekeꞌe ŋai uku. \v 33 Pe Lahmborenge ŋaname kin na, ‘Na ungul ŋihip hiꞌ nin, detale, kekep eꞌe yirise! \v 34 Ŋam si metekeꞌe mane topoꞌe ŋembep pinip ŋaiye sai me lenge miyeꞌ tuweinge ŋam ŋaiye yarp ya yoto Isip. Ŋam si masande metekeꞌe nihe syohe ŋaiye tinge yas jal pe, ŋam si mat ŋaiye ma mungwisme tinge member lenge mil hlaininge. Taꞌe luku pe, ni ot. Ma member nin na el Isip.’ \p \v 35 \x - \xo 7.35 \xt Kis 2.14\x*Moses kin miyeꞌ uku ŋaiye somohon lenge miyeꞌ tuweinge Israel jarnge nange yukur ka orp tuꞌe miyeꞌ ondoh, topoꞌe miyeꞌ iyarꞌe tinge. Kom ŋupe ŋaiye walip hlaꞌ uku natme lou senge malaih uku pe, Got nalaŋatme Moses nange ka orp miyeꞌ ondoh, topoꞌe ka enge lenge ote tus hlaininge. \v 36 \x - \xo 7.36 \xt Kis 7.3, 14.21, Nam 14.33\x*Pe Moses plihe nal Isip pe, kin ŋende mirakel topoꞌe wutuꞌ supule bongol ti, kin nenge lenge miyeꞌ tuweinge Israel na tas nasme Isip. Kin nenge lenge na tas plihe ŋende mirakel ya jere Loh Pinip Yaihe, topoꞌe wahtaip 40 tinge yarp ya yoto kekep gungurar ŋaiye mitiŋ pakai. \v 37 \x - \xo 7.37 \xt Lo 18.15,18\x*Moses kin miyeꞌ ilyeh uku ŋaiye ŋana lenge miyeꞌ tuweinge Israel nange Got ka ember profet ende tuꞌe kin ka ot. Pe profet uku, ka wim ilyeh poi. \v 38 \x - \xo 7.38 \xt Kis 19.1–20.17, Lo 5.1-33\x*O ŋupe ŋaiye lenge mwan kaꞌ poi yate jahilyeh yarp moi gungurar pe, Moses kin miyeꞌ ŋaiye plihe ŋanange wusyep topoꞌe walip hlaꞌ nanah hwate Sainai. Pe kin plihe nate gah ŋana lenge wusyep tikin laip ŋaiye sai nye nyermbe. Kin ŋana lenge mwan kaꞌ poi nange tinge ka yember wusyep eꞌe yutme poi. \p \v 39 Kom mwan kaꞌ poi tinge jarnge Moses pe, yukur tinge yasande wusyep kin, pakai. Pe ŋoihmbwaip tinge bongol ŋaiye ka plihe jirnge yil Isip. \v 40 \x - \xo 7.40 \xt Kis 32.1\x*Taꞌe luku pe, tinge yaname tatai tikin Moses, Aron, yanange na, ‘Moses, miyeꞌ uku ŋaiye nenge poi nase Isip nat, kin si nanah hwate luku, kom poi jinjame ŋaimune ŋaiye si ŋende me kin. Taꞌe luku pe, ende yipihinge got syeꞌ ŋaiye ka yil yerme poi.’ \v 41 \x - \xo 7.41 \xt Kis 32.2-6\x*Dindiꞌ ŋup uku pe, tinge yende got homboꞌe ende ŋaiye wutuꞌ kin taꞌe yowor bulmakau. Miꞌe pe, tinge yesekeh yowor syeꞌ taꞌe yitini tinge yalme got uku pe, tinge yirisukwarme kin, topoꞌe tinge yende wenersep hriphrip me ŋaimune ŋaiye tinge si yende. \v 42 \x - \xo 7.42 \xt Amo 5.25-27\x*Kom Got naŋaꞌe teket me tinge pe, kin nasme lenge nange ka yirisukwarme ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye sai nanah ŋaitem taꞌe nowas, ŋau topoꞌe wundehei. Liki gande wusyep Got ŋaiye sai tup lenge profet. Kin ŋanange na, \q1 Miyeꞌ tuweinge lenge Israel, wahtaip 40 \q1 ŋaiye yip yarp kekep gungurar ŋaiye mitiŋ pakai pe, \q1 yukur yip yonombe yuwor yesekeh yatme ŋam taꞌe yitini yip, pakai. \q1 \v 43 Yip yikirh yokoh sel tikin got homboꞌe Molek, \q1 topoꞌe yenge yipihinge got nowas yip Refan ŋaiye yip si yeterpese. \q1 Kom tinge got homboꞌe ŋaiye yip yenge syep yende \q1 nange yip pa yirisukwarme. \q1 Taꞌe luku pe, ma member yip pa yi yoto moi Babilon \q1 ŋaiye sai wohe sekete pe, \q1 yip pa yurp tuꞌe miyeꞌ tuweinge wah tititinge. \p \v 44 \x - \xo 7.44 \xt Kis 25.9,40\x*Ŋupe ŋaiye lenge mwan kaꞌ poi yarp kekep gungurar uku ŋaiye mitiŋ pakai pe, tinge yende yokoh sel ende jande wusyep ŋaiye Got ŋaname Moses. Tinge yende jande wutuꞌ kin ŋahilyeh taꞌe ŋaiye Got nasambe kin. Yokoh sel uku nasamb lenge nange Got narp top lenge.\fig Yukoh sel topoꞌe alta tikin Got|alt="Tabernacle" src="LB00259B.tif" size="span" ref="7.44" \fig* \v 45 \x - \xo 7.45 \xt Jos 3.14-17\x*Luku miꞌe pe, lenge mwan kaꞌ poi yangange lenge ŋambaih talah yokoh sel uku pe, tinge yikirh jande Joshua ya yambaꞌe kekep ŋaiye Got nangange lenge. Got kin nal yerme tinge pe, kin ginyen lenge wachaih ŋaiye yarp kekep uku. O yokoh sel uku sai kekep eꞌe na tatame ŋaiye Dewit narp miyeꞌ ondoh. \v 46 \x - \xo 7.46 \xt 2Sam 7.1-16, 1Sto 17.1-14\x*Got hriphrip me Dewit. Taꞌe luku pe, Dewit ŋisilihme kin nange tatame ŋaiye ka ahraꞌe yukoh yirise me kin, Got tikin Jekop. \v 47 \x - \xo 7.47 \xt 1Ki 6.1-38, 2Sto 3.1-17\x*Kom Got ŋanange pakai me kin pe, talah kin Solomon ŋahraꞌe yokoh uku. Kut Got ŋaiye narp nanah hlaꞌ sekete yukur narp nato yokoh ŋaiye poi lenge miyeꞌ mende, pakai! \v 48 Leꞌe taꞌe wusyep tikin Got ŋaiye profet Aisaia nainge, \q1 \v 49 \x - \xo 7.49 \xt Ais 66.1-2\x*Moihlaꞌ taꞌe ŋaiye luh yilihe ŋam \q1 ŋaiye ŋam marp bepmeteme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme, \q1 kut kekep lope, ki taꞌe luh malaih \q1 ŋaiye ŋam mikil ŋihip ŋam manah. \q1 Taꞌe luku pe, yukur miyeꞌ ende tatame ŋaiye ka ende yokoh me ŋam, \q1 topoꞌe ka ende luh ŋaiye ma murp mambaꞌe yohe, pakai! \q1 \v 50 Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme leꞌe ŋam menge syep ŋam mende.” \p \v 51 \x - \xo 7.51 \xt Ais 63.10\x*Stiven plihe ŋanange wusyep me lenge sisinge woroh na, “Yip iki, yip miyeꞌ ŋaiye yende bwiliꞌe bwulaꞌe sekete pe, ŋoihmbwaip yip taꞌe lenge haiten, topoꞌe yip kwote supulme wusyep Lahmborenge! Yip taꞌe lenge mwan kaꞌ yip pe, yip yende wachaihme Yohe Yirise. \v 52 Somohon lenge mwan kaꞌ yip yende yumbun lenge profet lalme, topoꞌe tinge yongomb lenge miyeꞌ lalme ŋaiye tinge yanange yoworꞌe yember nange miyeꞌ bwore bwarme ka ot. Kom tukwini pe, yip jarnge yember kin yal syep lenge wachaih pe, ki taꞌe ŋaiye yip yonombe kin nule. \v 53 Yip iki, yip si yambaꞌe wusyep erŋeme tikin Got ŋaiye lenge walip hlaꞌ yate yal yip. Kom yip yukur jande wusyep uku, pakai!” \s1 Tinge yiche ŋeser yonombe Stiven \p \v 54 Ŋupe ŋaiye lenge sisinge woroh yasande wusyep Stiven uku pe, ki ŋende ŋoihmbwaip tinge blohemblohe nale nat, topoꞌe ŋesep ikikirme mut tahar yende tuhwar embere me Stiven. \v 55 Kom Yohe Yirise si gahanahme Stiven ti, kin bep nanah moihlaꞌ pe, kin ŋetekeꞌe yirise supule tikin Got nate gah topoꞌe kin netekeꞌe Jisas gan nal syep non tikin Got. \v 56 Pe kin ŋanange na, “Hei, bep yil uku! Ŋam metekeꞌe kohmap moihlaꞌ hohou sai topoꞌe Talah tikin Got gan nal syep non\f + \fr 7.56 \ft Luku ki sasambe nange naŋ Jisas tahar embere, topoꞌe kin miyeꞌ ondoh topoꞌe Got.\f* kin.” \p \v 57-58 Lenge sisinge woroh yasande taꞌe luku pe, tinge tuhwar embere sekete tahar tambah jah pe, tinge syep tatme mungwim tinge nange yukur ka yisyunde wusyep Stiven. Miꞌe pe, tinge lalme tahar jertetenge yalme Stiven pe, tinge syep yarpe kin jetete yate tas yasme moi uku yenge yal yipih nange ka yiche ŋeser yonombe. O lenge miyeꞌ ŋaiye ka si yiniꞌe Stiven yungul temhroŋ tinge yember yanar siheime ŋihip lahyambe ende, naŋ kin Sol, nange ka embepeteme. \p \v 59 Ŋupe ŋaiye tinge yiche ŋeser yonombe Stiven nihe sai pe, Stiven kin gal me Lahmborenge na, “Lahmborenge Jisas, ambaꞌe yipihinge ŋam eꞌe!” \v 60 Miꞌe pe, kin ŋasarꞌe ŋimbep pe, kin tambah nal me Lahmborenge na, “Lahmborenge! Yukur na ende wachaih elme tinge me hwap eꞌe ŋaiye tukwini tinge yende leꞌe.” Kin ŋanange taꞌe luku, miꞌe pe, kin nule. \c 8 \p \v 1 Sol narp eꞌe pe, kin hriphrip ŋaiye tinge yonombe Stiven no, kin nule. \s1 Sol ŋende yumbune lenge miyeꞌ tuweinge sios \p \v 2-3 \x - \xo 8.2-3 \xt Apo 22.4-5, 26.9-11\x*Lenge miyeꞌ bwore tikin Got yononde Stiven pe, tinge yilil me kin embere sekete. Ŋup uku pe, lenge miyeꞌ tuweinge sios ŋaiye yarp ya yoto Jerusalem yambaꞌe nihe syohe embere. Sol ŋende niharar ŋaiye ka ende yumbune lenge. Pe kin tas ŋoto yokoh tinge ilyeh ilyeh tongonose pe, kin narpe lenge ŋember nato mwahupwaiꞌe. Taꞌe luku pe, wula tinge tahar jarnge tangalai ya yoto moi lalme tikin provins Judia topoꞌe Samaria. Kut lenge aposel ŋilyehme, tinge teter yarp Jerusalem. \s1 Filip ŋanange nalaŋatme wusyep bwore mise tikin Lahmborenge gan nato provins Samaria \p \v 4 Lenge miyeꞌ tuweinge sios ŋaiye si jarnge tangalai yalꞌe yalꞌe plihe yeŋelꞌe yanange yalaŋatme wusyep bwore mise tikin Lahmborenge Jisas yarp ya yoto moi ŋaiye tinge yarp. \v 5 Filip nal moi embere Samaria pe, kin ŋanange nalaŋatme wusyep me Krais, Miyeꞌ alaŋatme tikin Got, nal me lenge miyeꞌ tuweinge. \v 6 Lenge miyeꞌ tuweinge wula moi uku yasande bworerme wusyep ŋaiye Filip ŋanange, topoꞌe tinge yetekeꞌe mirakel ŋaiye kin ŋende. \v 7 Kin ŋende miꞌme wahriꞌ epwa ŋaiye ŋihip pupwa topoꞌe lupu nule. O kin ginyenme yipihinge pupwa tas yasme lenge miyeꞌ tuweinge pe, lenge yipihinge pupwa luku yas yas yilil ŋembere jarnge yal. \v 8 Taꞌe luku pe, nato moi uku pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme hriphrip ŋembere sekete. \p \v 9 Miyeꞌ ende ŋaiye ŋende ŋimbim yar, naŋ kin Saimon, narp moi uku. Pe lenge miyeꞌ tuweinge Samaria gunguru plaime ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye kin ŋende. Kin miyeꞌ ŋaiye ŋahraꞌe naŋ kitikin nange kin bwore. \v 10 Pe lenge miyeꞌ ondoh topoꞌe lenge ŋaipwa ŋiꞌ jan yember mungwim me wusyep kin. Tinge yanange na, “Miyeꞌ uku pwa bongol sekete, detale, Lahmborenge naŋaꞌe bongol uku ŋembere sai me kin.” \v 11 Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye tinge jan yetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei ŋaiye kin ŋende pe, tinge gunguru plai jande kin. \v 12 Kom ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge luku yasande Filip ŋanange wusyep bwore mise me lemame tikin Got topoꞌe naŋ tikin Jisas Krais pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime wusyep uku pe, tinge yambaꞌe pinip. \v 13 Saimon topoꞌe, ŋoihmbwaip kin teŋeime Jisas pe, kin nambaꞌe pinip. Nyermbe nyermbe kin narp siheime Filip pe, kin ŋetekeꞌe mirakel, topoꞌe wutuꞌ supule ŋaiye Filip ŋende pe, kin gunguru plaime ŋai uku. \p \v 14-16 Lenge Samaria teter yukur yambaꞌe Yohe Yirise no, ka ote guhunuhme tinge, pakai. Kut tinge yambaꞌe pinip yoto naŋ tikin Lahmborenge Jisas ŋilyehme. Kom ŋupe ŋaiye lenge aposel ŋaiye yarp ya yato Jerusalem yasande nange ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge Samaria si teŋeime wusyep tikin Got pe, tinge yember Pita hindi Jon yalme tinge. Ŋupe ŋaiye tinge ya jere moi uku pe, tinge hindi yisilihme Lahmborenge nange ka ember Yohe Yirise ote guhunuhme tinge. \v 17 Miꞌe pe, Pita hindi Jon yikil syep yanah ŋondoh tinge pe, Lahmborenge nember Yohe Yirise nate gahanahme tinge lalme. \p \v 18 Ŋupe ŋaiye Saimon ŋetekeꞌe Yohe Yirise si gahanahme lenge miyeꞌ tuweinge lalme luku ŋaiye lenge aposel yikil syep yanah ŋondoh tinge pe, kin da angange wuhyau elme Pita hindi Jon. \v 19 Pe kin ŋana lenge na, “Pa pule ŋam bongol no, lahmende ŋaiye ma mikil syep ŋam mi munuh tinge pe, ka yambaꞌe Yohe Yirise topoꞌe.” \v 20 Kom Pita nungwisme na, “Detale ti nin ŋoiheryembe nange na iche wuhyau ambaꞌe yitini ŋaiye Lahmborenge nember nat? Pakai supule! Ni e hel topoꞌe wuhyau nin! \v 21 Yukur tatame na ende wah Lahmborenge ŋaiye poi mende, pakai. Detale, ŋoihmbwaip nin yukur sai bwore bwarme me Got. \v 22 Nin na imbilme ŋoihmbwaip aŋaꞌe teket me ŋoihmbwaip pupwa nin pe, na isilihme Lahmborenge ŋaiye ka ongohe pupwa ŋaiye sai nato ŋoihmbwaip nin. \v 23 Ŋam metekeꞌe taꞌe ŋaiye nin wim lal ŋembere sekete me yitini tikin Got pe, wim lal nin uku ki ŋende yumbune ŋoihmbwaip nin pe, nin narp nato mwahupwaiꞌe tikin hwap uku.” \p \v 24 Pe Saimon ŋaname Pita hindi Jon na, “Iyai mende, yisilihme Lahmborenge ŋaiye ka ungwisme ŋam no, yukur ŋaiꞌe ŋaiꞌe leꞌe ŋaiye si yip yanange leꞌe ka ende yumbune ŋam.” \p \v 25 Ŋupe ŋaiye Pita hindi Jon yanange yalaŋatme wusyep Lahmborenge miꞌe pe, tinge yasme yala yil Jerusalem pe, tinge yanange yalaŋatme wusyep Lahmborenge tuwase yal moi Samaria wula ŋaiye sai ŋahwikin. \s1 Filip topoꞌe miyeꞌ embep tikin Itiopia \p \v 26 Walip hlaꞌ tikin Lahmborenge nate ŋaname Filip na, “Tuhur e guh ŋahwikin nal moi gungurar uku ŋaiye nase Jerusalem nal Gasa.” \v 27 Filip tahar nal pe, kin netekeꞌe miyeꞌ mbep tikin Itiopia ende ŋaiye ŋende wah nembepeteme wuhyau me kandas ŋaiye kwin titinge lenge Itiopia.\f + \fr 8.27 \ft Itiopia ki kantri ende tikin Afrika.\f* Miyeꞌ iki yerkeime tinge yosoko ŋerp kin pe, somohon kin nal Jerusalem nirisukwarme Got. \v 28 Miꞌe pe, kin nate narp nanah karis ende ŋaiye yowor donki kete nala el moi kin pe, kin gonose tup profet Aisaia tuwase nat. \v 29 Taꞌe luku pe, Yohe Yirise ŋaname Filip na, “Hai, el siheime karis uku ŋaiye yuwor donki kete kin.” \p \v 30 Filip gertetenge nal siheime karis uku pe, kin ŋasande miyeꞌ uku gonose tup tikin profet Aisaia. Filip ŋisilihme kin na, “Nin si ŋasande gondoume wusyep ŋaiye nin gonose liki?” \p \v 31 Miyeꞌ wah uku nungwisme na, “Ma sisyeme tuꞌe lai ŋaiye lahende yukur esembele wusyep tihei?” Pe kin ŋaname Filip ŋaiye ka e unuh orp topoꞌme kin el karis. \p \v 32 \x - \xo 8.32 \xt Ais 53.7-8\x*Wusyep tikin Got ŋaiye kin gonose, taꞌe leꞌe, \q1 Kin nupwaiꞌe mut kin topoꞌe yukur kin ŋilil, pakai \q1 Kin taꞌe worsip ŋaiye tinge yenge yala yi yonombe no, \q1 tinge tainge wahriꞌ waih kin. \q1 \v 33 Tinge yanange wusyep tale kin topoꞌe wusyep homboꞌme kin. \q1 Lahmende yukur narp tatame ŋaiye ka yininge wusyep \q1 me lenge ŋambaih talah kin, pakai. \q1 Detale, tinge yonombe kin nule pe, yukur kin narp kekep eꞌe. \p \v 34 Miyeꞌ embep uku plihe ŋisilihme Filip na, “Ini ŋam, profet eꞌe kin ŋanange wusyep me kitikin lakai, kin ŋanange wusyep me miyeꞌ ende?” \v 35 Taꞌe luku pe, Filip nambaꞌe wusyep tikin Got ilyeh uku pe, kin ŋanange ŋoworꞌe wusyep bwore mise tikin Jisas. \v 36-37 \f + \fr 8.36-37 \ft Miyeꞌ syeꞌ yember wusyep ves 37 nato meleꞌme ves 36 topoꞌme ves 38 taꞌe leꞌe, “Filip ŋaname kin na, ‘Ŋaiye ŋoihmbwaip nin teŋeime Jisas supule pe, tatame ŋaiye na ambaꞌe pinip.’ Miyeꞌ uku nungwisme Filip na, ‘Ŋoihmbwaip ŋam teŋeime Jisas Krais nange kin talah tikin Got.’”\f* Tinge yal ŋahwikin pe, tinge yate jere luh ŋaiye pinip ehe syeꞌ sai pe, miyeꞌ Itiopia luku ŋanange na, “Pinip ŋeheh ende liꞌ ihei! Ŋaimune ŋupwaiꞌe ŋam ŋaiye na pingih pinip?” \v 38 Pe miyeꞌ Itiopia luku ŋaname miyeꞌ ŋaiye ŋenenem karis nange ka upwaiꞌe pe, tinge hindi ya jah jan pinip pe, Filip gihyeꞌe pinip me kin. \v 39 Ŋupe ŋaiye tinge hindi yase pinip yate yanah pe, nilyehe sai Yohe Yirise Lahmborenge nate nambaꞌe Filip nenge kin nal. Pe miyeꞌ Itiopia yukur plihe ŋetekeꞌe kin, kom kin hriphrip nal. \v 40 O Filip nate gere Asdot pe, kin ŋanange wusyep bwore mise tikin Got tuwase moi nal na tatame moi embere Sisaria. \c 9 \s1 Sol nimbilme ŋoihmbwaip \r (Apo 22.4-16, 26.9-18) \p \v 1-2 Dindiꞌ uku pe, Sol ŋanange wusyep pupwa ŋaiye ka ongomb lenge jetalah tikin Lahmborenge, topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye jande kin. Kin ŋasande ŋaiye ka el yokoh lotu lalme el moi embere Damaskus no, ka ekepe lenge Kristen pe, ka ember lenge el mwahupwaiꞌe nal Jerusalem. Taꞌe luku pe, kin nal ŋetekeꞌe pris ondoh pe, kin ŋisilih kin ŋaiye ka aŋaꞌe kin tup wusyep erŋeme ende ŋaiye ka ende wah uku. \v 3 Sihei ŋaiye Sol ka pwar el moi embere Damaskus pe, yirise ŋembere nase ŋaitem gah naŋarꞌe kin. \v 4 Kin tambe na gah kekep pe, kin ŋasande diꞌ miyeꞌ ende ŋaname kin na, “Sol, Sol! Detaꞌe lai ti nin ŋende yumbune ŋam?” \p \v 5 Sol ŋisilihme kin na, “Iyai, nin lahmende liki?” Miyeꞌ uku nungwisme kin na, “Ŋam Jisas ŋaiye nin ŋende yumbune. \v 6 Kom tuhur e oto moi embere Damaskus pe, miyeꞌ ende ka ini nin ŋaimune ŋaiye na ende.” \p \v 7 Lenge miyeꞌ ŋaiye yal topoꞌe Sol yetekeꞌe taꞌe luku pe, sekemeꞌ anah tinge. Pe tinge yasande diꞌ ilyehme, kut yukur tinge yetekeꞌe miyeꞌ ende ŋaiye ŋanange wusyep. \v 8 Sol tahar gan hlaꞌ pe, kin bep gili, kom ŋembep kin si tangar. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ uku yenyerme kin ya yoto moi embere Damaskus. \v 9 Ŋembep kin tangar sai tatame ŋup hun pe, kin yukur ŋono ŋai, topoꞌe ŋonoꞌe pinip, pakai. \p \v 10 Pe jetalah tikin Lahmborenge ende, naŋ kin Ananaias narp nato moi Damaskus netekeꞌe nate tange pe, Lahmborenge gal naŋ kin na, “Ananaias!” Pe kin nangar ŋanange na, “O Lahmborenge, ŋam ihei!” \p \v 11 Lahmborenge plihe ŋanange na, “Tuhur el yokoh tikin Judas ŋaiye sai ŋahwikin ŋaiye tinge jalme Ŋahwikin Bwarme. Pe na isilih lenge miyeꞌ ende Tarsus, naŋ kin Sol. Kin narp yokoh uku ŋanange wusyep ŋisilihme ŋam Jisas. \v 12 Pe ŋam masambe kin yipihinge supule ende ŋaiye miyeꞌ ende naŋ kin Ananaias nate nikil syep kin nanah kin no, ŋembep kin tanaꞌ.” \v 13 Ananaias plihe nungwisme na, “Lahmborenge, ŋam si masande wusyep me miyeꞌ uku ŋaiye kin si ŋende yumbune lenge miyeꞌ tuweinge bwore bwarme nin ŋaiye yarp ya yoto Jerusalem. \v 14 Pe tukwini kin nate ŋoto moi Damaskus topoꞌe wusyep erŋeme ŋaiye lenge pris ondoh yaŋaꞌe kin. Pe kin de ka orpe lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye tinge yahraꞌe naŋ nin pe, ka ember lenge el mwahupwaiꞌe.” \v 15 Lahmborenge ŋaname Ananaias na, “Ni el! Ŋam si malaŋatme kin ŋaiye ka ende wah me ŋam, topoꞌe ka ininge naŋ ŋam alaŋatme el lenge haiten, topoꞌe lenge miyeꞌ ondoh tinge, topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge Israel. \v 16 Pe ŋam, ma masambe kin nihe syohe ŋaiye ka si ambaꞌ me naŋ ŋam.” \p \v 17 Taꞌe luku pe, Ananaias nal yokoh ŋaiye Sol narp pe, kin nato nikil syep kin nanah Sol. Kin ŋaname Sol na, “Tatai ŋam, Lahmborenge Jisas ŋilyeh ŋaiye nin netekeꞌe ŋanar yaŋah nember ŋam ti, ŋam mat ŋaiye ŋembep nin ka tanaꞌ no, Yohe Yirise ka guhunuhme nin.” \v 18 Nilyehe sai pe, ŋainde taꞌe hroꞌ hap ŋuyoꞌ tangaꞌ nasme ŋembep Sol gah pe, kin plihe ŋetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe. Kin tahar gan hlaꞌ pe, tinge jihyeꞌe kin pinip baptais. \v 19 Miꞌe pe, kin ŋono ŋai pe, kin plihe nambaꞌe bongol. \s1 Sol ŋanange nalaŋatme wusyep me Jisas nato Damaskus \p Sol narp nato Damaskus ŋup syeꞌ topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye jetalah tikin Jisas. \v 20 Miꞌe pe, kin tahar nal yokoh lotu tinge ilyeh ilyeh tongonose pe, kin ŋanange nalaŋatme nange Jisas kin talah tikin Got. \v 21 Tinge lalme ŋaiye yasande wusyep kin gunguru plai pe, tinge yisilih yale yat na, “Leꞌe miyeꞌ ilyeh ŋaiye somohon narp nato Jerusalem ŋende yumbune lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yahraꞌe naŋ tikin Jisas lakai? Taꞌe tehei kin ŋaiye tukwini kin nat eꞌe pe, ka orpe tinge enge el lenge pris ondoh lakai?” \v 22 Kom wusyep Lahmborenge ŋaiye Sol ŋanange tahar bongol sekete pe, kin ŋanange nesembele nal halhale wusyep ŋaiye Jisas kin Miyeꞌ alaŋatme, Krais. Wusyep eꞌe ŋende lenge Juta ŋaiye yarp Damaskus tinge sekemeꞌ anah pe, yukur tatame ŋaiye ka yungwisme wusyep kin syeꞌ. \p \v 23 \x - \xo 9.23 \xt 2Ko 11.32-33\x*Ŋup wula si nal miꞌe pe, lenge Juta yanange wusyep tase nange ka yonombe Sol ka ole. \v 24 Ŋup pe ŋau tinge bep sai me kohmap embere ŋaiye moi luku ŋaiye ka yonombe kin. Kom Sol si sisyeme wusyep tase ŋaiye tinge yanange. \v 25 Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye ki yepelmbe pe, lenge jetalah syeꞌ yambaꞌe kin yember yal dou ende ŋaiye sai nato lem uku pe, tinge yohor kin jah sorh embere pe, tinge yasme sorh ya tas lem wicherꞌ na gah kekep.\fig Tinge yohor Sol jah sorh embere pe, tinge yasme sorh ya tas lem wicherꞌ na gah kekep.|alt="Letting Paul down in a basket" src="LB00333B.tif" size="span" ref="9.25" \fig* \s1 Sol na narp Jerusalem \p \v 26 Sol na gere Jerusalem pe, kin na netekeꞌe lenge jetalah tikin Jisas nange ka ende wah top tinge. Kom tinge lalme hiꞌjarnge kin pe, tinge ŋoihyeryembe nange kin yukur jetalah tikin Jisas bwore mise. \v 27 Kom Banabas nate nambaꞌe kin nenge nal lenge aposel pe, kin ŋanange wusyep nal me tinge ŋaiye Sol nal yaŋah Damaskus pe, kin ŋetekeꞌe Lahmborenge pe, Lahmborenge ŋaname wusyep. Miꞌe pe, Sol nenge naŋ tikin Jisas pe, kin nal moi Damaskus gan bongole ŋanange nalaŋatme wusyep me Jisas. \v 28 Wusyep uku miꞌe pe, Sol ŋotop lenge narp. Kin gan hiꞌluluwe ŋanange wusyep me naŋ tikin Lahmborenge nalꞌe nalꞌe nato Jerusalem. \v 29 Kin ŋanange wusyep uku nal lenge Juta ŋaiye yanange wusyep Grik pe, tinge tahar teketenge wusyep topoꞌe kin. Taꞌe luku pe, tinge de ka yonombe. \v 30 Ŋupe ŋaiye lenge Kristen yasande yetekeꞌe ŋai uku pe, tinge yambaꞌe Sol yenge yal Sisaria pe, yember kin ŋaiye ka el moi Tarsus. \v 31 Miꞌe pe, lenge miyeꞌ tuweinge sios lalme ŋaiye yarp ya yoto Judia, Galili topoꞌe Samaria, yarp bwore ŋumwaiye supule. Pe Yohe Yirise nungwis lenge, topoꞌe kin ŋende bongolme tinge pe, kin ŋende lenge tahar wula wula sekete. Taꞌe luku pe, tinge lalme yarp tuwihme Lahmborenge. \s1 Ainias hindi Dorkas \p \v 32 Ŋupe ŋaiye Pita ŋende hlaihlai nalꞌe nalꞌe pe, kin nate gere moi Lida nange ka etekeꞌe lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ŋaiye yarp moi uku. \v 33 Nato moi uku pe, kin ŋetekeꞌe miyeꞌ ende naŋ kin Ainias, ŋihip syep kin si nule pe, kin ŋanar luh na tatame wahtaip syepumbur hun. \v 34 Pe Pita ŋaname kin na, “Ainias, Jisas Krais si ŋende miꞌme wahriꞌ epwa nin. Tuhur gin hlaꞌ pe, asarꞌe luh nin.” Nilyehe sai Ainias tahar gan hlaꞌ. \v 35 Pe lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yarp ya yato moi Lida topoꞌe Saron yetekeꞌe kin taꞌe luku pe, tinge yimbilme ŋoihmbwaip yalme Lahmborenge. \p \v 36 O plihe nal moi Jopa pe, tuwei ende naŋ ti Tabita warp (wusyep Grik tinge jalme ti Dorkas). Ti jetalah Jisas ende ŋaiye nye nyermbe ti wende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore, topoꞌe ti wungwisme lenge ŋaipwa ŋiꞌ. \v 37 Dindiꞌ ŋup uku pe, ti wende wahriꞌ epwa pe, ti wule. Taꞌe pe, tinge jihyeꞌe pinip yungurhme wahriꞌ ti miꞌe pe, tinge yember ti ya yanah yokoh dininde nanah hlaꞌ. \p \v 38 Moi Jopa luku sai siheime moi Lida. Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye lenge jetalah Jisas yasande nange Pita narp moi Lida pe, tinge yember miyeꞌ hoi ya yetekeꞌe kin pe, tinge yisilih yisilihme nange ka hwihwai ot moi tinge. \v 39 Taꞌe pe, Pita tahar ŋotop lenge nal pe, ŋupe ŋaiye kin na gere yokoh uku pe, tinge yambaꞌe kin yenge ya yanah yokoh dininde luku. O lenge tuweinge ŋope syeꞌ jan yilil yoyorꞌme kin pe, tinge yasambe temhroŋ topoꞌe ŋaiyuwat ŋaiye somohon Dorkas gwerenge no, ti wangang lenge. \v 40 Pita ginyen lenge lalme ya tas wicherꞌ pe, kin ŋasarꞌe ŋimbep pe, kin ŋisilihme Yai. Miꞌe pe, kin bunjenge nal me ti pe, kin ŋanange na, “Tabita, ni tuhur!” Pe ti wesembele ŋembep wetekeꞌe Pita pe, ti tahar warp hlaꞌ. \v 41 Pita narpe syep ti ŋahraꞌe ti nah pe, ti tahar gwan hlaꞌ. Miꞌe pe, Pita gal lenge tuweinge ŋope topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got lalme pe, kin ŋasamb lenge ŋaiye Dorkas si plihe tahar warp laip. \v 42 Taꞌe luku pe, wusyep eꞌe sisil nalꞌe nalꞌe nato moi Jopa pe, lenge miyeꞌ tuweinge ŋambaran wula sekete, ŋoihmbwaip tinge teŋeime Lahmborenge. \v 43 Miꞌe pe, Pita plihe na narp ŋup syeꞌ nal Jopa topoꞌe Saimon, miyeꞌ ŋaiye ŋende wah gerenge yowor hiꞌ ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe. \c 10 \s1 Pita hindi Kornilius \p \v 1 Miyeꞌ ende narp Sisaria, naŋ kin Kornilius. Kin miyeꞌ mbep ŋaiye bepeteme lenge miyeꞌ wondoh 100 tititinge Rom. Tinge jal lenge miyeꞌ wondoh Itali. \v 2 Kin topoꞌe tuweinge talah kin bwore bwarme, topoꞌe tinge yirisukwarme naŋ Got. Nyermbe nyermbe kin ŋanange wusyep topoꞌme Got. Topoꞌe kin miyeꞌ bwore ŋaiye nungwisme lenge Juta ŋaiye seheiꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe. \v 3 Yungwiris ende, ŋau nambaꞌe hun pe, Kornilius ŋetekeꞌe yipihinge supule taꞌe nate tange ende. Pe kin netekeꞌe walip hlaꞌ tikin Got nate galme naŋ kin. \v 4 Taꞌe luku pe, kin hiꞌgarnge pe, kin bep sai me walip hlaꞌ uku. Pe kin nisilihme na, “Iyai, ŋaimune?” Pe walip hlaꞌ nungwisme wusyep kin na, “Got si ŋasande ŋisilih nin topoꞌe kin netekeꞌe wah bwore ŋaiye nin nungwisme lenge ŋaipwa ŋiꞌ. \v 5 Taꞌe luku pe, ember lenge miyeꞌ syeꞌ ka yil Jopa yambaꞌe miyeꞌ ende naŋ kin Saimon, kom naŋ umbur kin Pita. \v 6 Kin narp topoꞌe Saimon ŋoinde ŋaiye ŋende wah gerenge yowor hiꞌ ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pe, yokoh kin sai siheime loh pinip.” \v 7 Ŋupe ŋaiye walip hlaꞌ nasme kin nal pe, Kornilius galme miyeꞌ wah kin hoi, topoꞌe miyeꞌ wondoh kin ende ŋaiye miyeꞌ bwore bwarme ŋaiye gande Got. \v 8 Pe Kornilius ŋana lenge ŋaimune ŋaiye si ŋende me kin. Miꞌe pe, kin nember tinge yal Jopa. \p \v 9 Nyermbe ŋau ŋaiye tinge da yi jere moi uku pe, Pita nanah narp kohmoiꞌ nange ka ininge wusyep topoꞌme Got. \v 10 Pe kin ŋasande nimbot ŋaiye ka ono ŋai. Kom ŋupe ŋaiye lenge tuweinge teter yende ŋai pe, Pita ŋetekeꞌe yipihinge supule taꞌe nate tange. \v 11 Kin bep nanah pe, kin ŋetekeꞌe ŋaitem ginir pe, kin ŋetekeꞌe ŋai embere ende taꞌe ŋaiyuwat hwai gah kekep no, kin taꞌe ŋaiye mitiŋ yarpe syum hoye hoye tuwasme yenge jah kekep.\fig Pita ŋetekeꞌe yipihinge taꞌe ŋaiyuwat hwai gah kekep.|alt="Peter's vision of animals in a sheet" src="CN01945B.tif" size="span" ref="10.11" \fig* \v 12 Na nah ŋaiyuwat hlaꞌ pe, yowor tetehei taꞌe hroꞌ, sopoꞌ topoꞌe ŋinjet lalme jan. \v 13 Pita ŋasande diꞌ ende ŋaname kin na, “Pita, tuhur ongombe yowor uku ono!” \p \v 14 Kom Pita ŋanange na, “Iyai, pakai! Ŋam yukur tatame! Ŋam yukur somohon mono yuwor ŋaiye pupwa lome.” \p \v 15 Pita plihe ŋasande diꞌ ŋaname na, “Yukur na si ininge nange yuwor uku pupwa lome, pakai. Got si ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye bwore pe, liki bwore.” \v 16 Kom Pita nengelyembe wusyep diꞌ uku ni hun miꞌe pe, nilyehe sai ŋaiyuwat uku plihe nanah ŋaitem. \v 17 Pita ter narp ŋoiheryembe wula wula me tehei ŋai uku pe, lenge miyeꞌ ŋaiye Kornilius ŋember lenge yal si yetekeꞌe yokoh kin pe, tinge ya jan kohmap. \v 18 Tinge jal yisilih nange Saimon Pita narp nato yokoh uku, lakai pakai? \v 19 Kom Pita ter ŋoiheryembe tehei tikin yipihinge supule luku pe, Yohe Yirise ŋaname kin na, “Isyunde! Miyeꞌ hun yata yetekeꞌe nin. \v 20 Taꞌe pe, ni tuhur e guh. Yukur na girnge ŋaiye na top lenge el, na pakai. Detale, ŋam member tinge yat.” \p \v 21 Taꞌe luku pe, Pita na gah ŋana lenge na, “Ŋam miyeꞌ ilyeh ŋaiye yip yekepe. Yip yat tale?” \p \v 22 Tinge yungwisme na, “Miyeꞌ mbep lenge miyeꞌ wondoh Kornilius, kin nember poi mat. Kin miyeꞌ bwore bwarme ŋaiye kin narp tuwihme Got topoꞌe ŋirisukwarme kin. Lenge Juta lalme yirirme kin. Somohon walip hlaꞌ yirise ende nate ŋetekeꞌe kin. Pe kin ŋaname kin nange nin na ot yokoh kin ŋaiye ka isyunde ŋaimune ŋaiye na ininge.” \v 23 Miꞌe pe, Pita nenge lenge nato yokoh pe, tinge yarp topoꞌme kin. Nyermbe pe, Pita top lenge nal, kom lenge miyeꞌ syeꞌ moi Jopa tikin Got tinge yal topoꞌme tinge. \v 24 Yal pe, nyermbe tinge pwar yal Sisaria. Kornilius si ŋende miꞌmiꞌ narp ŋeseperhme tinge. Taꞌe luku pe, kin ŋisilih lenge bamtihei kin, topoꞌe lenge ŋimei kin ŋaiye tinge yate jahilyeh topoꞌme kin. \v 25 Ŋupe ŋaiye Pita nala e oto yokoh pe, Kornilius ŋetekeꞌe kin pe, kin ŋasarꞌe ŋimbep me kin. \v 26 Kom Pita ŋahraꞌe kin ŋanah pe, kin ŋaname na, “Gin hlaꞌ! Ŋam miyeꞌ ŋahilyeh taꞌe nin.” \v 27 Pita ŋaname wusyep tuwase nato yokoh pe, kin ŋetekeꞌe mitiŋ wula wula jahilyeh yarp. \v 28 Kin ŋana lenge na, “Yip si sisyeme wusyep erŋeme poi Juta. Yukur tatame ŋaiye poi Juta ya murp topoꞌe haiten no, ya moto tus yokoh tinge. Kom Got si pasam nange yukur ma si gwonome miyeꞌ ende no, ma mininge nange tinge pupwa lome, pakai. \v 29 Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye tinge yate yambaꞌe ŋam pe, ŋam yukur mende sisyoꞌ me wusyep tinge. Kom ŋam de ma misilih yip na, tehei kin taꞌe la ŋai ti, yip yisilih ŋam no, ŋam mat?” \p \v 30 Kornilius nungwisme na, “Ŋup hoye hoye si nal dindiꞌ ŋaiye ŋau nambaꞌe hun yungwiris pe, ŋam misilihme Got marp yokoh ŋam. Nilyehe sai ŋam metekeꞌe miyeꞌ dendeꞌ hihyilih yirise supule nate gan ŋembep ŋam. \v 31 Pe kin ŋana ŋam na, ‘Kornilius! Got si ŋasande ŋisilih nin, topoꞌe kin si ŋetekeꞌe wah bwore nin ŋaiye nin nungwis lenge ŋaipwa ŋiꞌ. \v 32 Taꞌe luku pe, ember lenge miyeꞌ syeꞌ nange ka yil Jopa yambaꞌe miyeꞌ ende, naŋ kin Saimon, kom naŋ umbur kin Pita. Kin narp topoꞌme Saimon ŋoinde ŋaiye ŋende wah yowor hiꞌ pe, yokoh kin sai siheime loh pinip.’ \v 33 Taꞌe luku pe, ŋam member lenge miyeꞌ syeꞌ hwihwai ya yambaꞌe nin. Pe poi hriphrip ŋaiye tukwini nin nat. O poi si mate gwahilyeh marp tuwihme Got nange ya misyunde wusyep mune ŋaiye Lahmborenge si ŋana nin.” \s1 Pita ŋanange wusyep narp yokoh Kornilius \p \v 34 \x - \xo 10.34 \xt Lo 10.17\x*Pe Pita ŋana lenge na, “Tukwini ŋam sisyeme bwore mise nange nato ŋembep tikin Got pe, lenge miyeꞌ lalme tinge ŋahilyeh. \v 35 Got hriphrip me miyeꞌ moiye moiye lalme ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwarme topoꞌe jande wusyep kin. \v 36 Bwore mise, Got somohon ŋember wusyep bwore mise ŋaiye nat poi Juta. Wusyep bwore luku ŋanange nange Jisas Krais kin yaŋah tikin ŋoihmbwaip ŋumwaiye. Kin Lahmborenge poi lalme. \p \v 37 Yip sisyeme ŋaimune ŋaiye tahar nato Judia. Ŋendehei nal Galili, ŋupe ŋaiye Jon si ŋanange nalaŋatme wusyep me pinip ŋaiye ka yambaꞌe pe, \v 38 Got ŋuruꞌe Yohe Yirise topoꞌe bongol kin gahanahme Jisas tikin Nasaret. Taꞌe luku pe, Got narp topoꞌme kin ti, kin nalꞌe nalꞌe ŋende wah bwore, topoꞌe ŋende miꞌme wahriꞌ epwa lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye Satan si ŋende yumbune tinge. \v 39 Poi si metekeꞌe ti, poi manange me ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei ŋaiye kin ŋende nato Jerusalem, topoꞌe moiye moiye lalme ŋaiye sai nato Juta. Tinge yuluwei kin yal loutungwarmbe pe, tinge yonombe kin nule. \v 40 Kom ŋup hun nal miꞌe pe, Got plihe ŋahraꞌe kin ŋende kin nat halhale. \v 41 Yukur lenge miyeꞌ lalme yetekeꞌe kin ŋup uku. Kut poi lahmende ŋaiye somohonme Got nalaŋatme ya mininge wusyep me kin mil me lenge miyeꞌ tuweinge, poi ilyehme metekeꞌe kin. Poi motop kin marp mono ŋai, topoꞌe monoꞌe pinip ŋupe ŋaiye kin tahar nasme nule. \v 42 Pe kin ŋanange wusyep bongol natme poi ŋaiye ya mininge malaŋatme wusyep mil me lenge miyeꞌ tuweinge. Kin ŋaname poi nange kin ŋilyehe sai ŋaiye Got nalaŋatme kin ka ende wah iyarꞌe poi lenge miyeꞌ tuweinge lalme, ŋaiye marp laip, topoꞌe ŋaiye si yule. \v 43 Lenge profet lalme yanange wusyep me kin na, lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin pe, bongol kin se ka ongohe pupwa ŋoihmbwaip tinge.” \s1 Yohe Yirise gah lenge haiten \p \v 44 Teter ŋaiye Pita ŋanange wusyep uku pe, Yohe Yirise nate gah lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yasande wusyep kin. \v 45-46 Kom ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ titinge Juta ŋaiye tikin Krais ŋaiye yotop Pita yase Jopa yat pe, tinge yasande lenge haiten yanange wusyep ŋimeser wula wula ŋoinde tikin, topoꞌe tinge yirisukwarme Got pe, tinge gunguru plai ŋaiye Got si ŋember yitini tikin Yohe Yirise nate gahme tinge. Miꞌe pe, Pita ŋanange na, \v 47 “Ya mininge tuꞌe la? Pakai! Lahmende tatame ŋaiye ka upwaiꞌe lenge ŋaiye ka yambaꞌe pinip? Tinge si yambaꞌe Yohe Yirise taꞌe poi.” \v 48 Taꞌe luku pe, kin ŋanange nange ka yambaꞌe pinip yoto naŋ tikin Jisas Krais. Miꞌe pe, tinge yisilihme Pita nange ka orp topoꞌe tinge ŋup syeꞌ. \c 11 \s1 Pita ŋanange wusyep nal Jerusalem \p \v 1 Lenge aposel tikin Jisas, topoꞌe lenge jetalah kin ŋaiye yarp ya yoto Judia tinge yasande ŋaiye lenge haiten topoꞌe jande wusyep tikin Got. \v 2-3 Ŋupe ŋaiye Pita nal Jerusalem pe, lenge jetalah Juta ŋaiye tinge yotombo wahriꞌ jonome Pita yanange na, “Nin ŋende pupwa! Nin nato yokoh lenge haiten ŋaiye yukur tinge yotombo wahriꞌ, topoꞌe nin ŋono ŋai tinge!”. \p \v 4 Taꞌe luku pe, Pita ŋanange ŋesembele wusyep tehei gande ŋaimune ŋaiye si ŋende me tinge. \v 5 Pita ŋanange na, “Ŋupe ŋaiye ŋam marp Jopa no, ŋam manange wusyep topoꞌme Got pe, ki pasam ŋam yipihinge supule ende taꞌe nate tange. Pe ŋam metekeꞌe ŋainde taꞌe ŋaiyuwat embere nase ŋaitem hwai gah nate gere me ŋam. \v 6 Ŋam bep mal pe, ŋam metekeꞌe yuwor tetehei taꞌe hroꞌ, sopoꞌ topoꞌe ŋinjet lalme jan nanah hlaꞌ ŋaiyuwat uku. \v 7 Pe ŋam masande diꞌ ende ŋana ŋam na, ‘Pita, tuhur ongombe yuwor uku, ono!’ \p \v 8 Ŋam mungwisme wusyep na, ‘Iyai, pakai! Ŋam yukur tatame. Ŋam yukur somohon mono yuwor ŋaiye pupwa lome.’ \v 9 Diꞌ plihe nase ŋaitem gah ŋanange na, ‘Yukur na si ininge nange yuwor uku lome. Got si ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore pe, liki bwore.’ \v 10 Ŋam mengelyembe wusyep uku ni hun pe, ŋai uku plihe nanah ŋaitem. \p \v 11 Dindiꞌ ŋup uku pe, miyeꞌ hun yase Sisaria yate yambaꞌe ŋam yanar yokoh ŋaiye ŋam marp. \v 12 Pe Yohe Yirise ŋana ŋam nange yukur ma gwirnge ŋaiye ma motop lenge mil, na pakai. Lenge toꞌ tatai syepumbur ilyeh leꞌe, tinge top ŋam yal Sisaria pe, poi ma moto yokoh Kornilius. \v 13 Pe Kornilius ŋana ŋam ŋaimune ŋaiye ŋende me kin. Kin ŋanange nange kin netekeꞌe walip hlaꞌ ende ŋoto yokoh kin. Pe walip hlaꞌ uku ŋaname kin na, ‘Ember miyeꞌ syeꞌ ka yil Jopa yambaꞌe miyeꞌ ende, naŋ kin Saimon, kom naŋ umbur kin Pita. \v 14 Kin ka ininge wusyep ŋaiye Got ka ungwisme nin, topoꞌe lenge bamtihei nin lalme.’ \p \v 15 Pe ŋupe ŋaiye ŋam tahar manange wusyep pe, Yohe Yirise gahme tinge taꞌe ŋaiye somohon ŋendeheiyeh kin gahme poi. \v 16 \x - \xo 11.16 \xt Apo 1.5\x*Taꞌe pe, ŋam ŋoih bwar wusyep ende ŋaiye somohonme Lahmborenge ŋanange. Kin ŋanange nange Jon ka jih yip pinip pakaiye, kom Lahmborenge ka jih yip topoꞌe Yohe Yirise. \v 17 Taꞌe luku pe, ŋaiye Got si nangange lenge haiten yitini tikin Yohe Yirise ŋahilyeh taꞌe ŋaiye kin pwal poi ŋupe ŋaiye ŋoihmbwaip poi teŋeime Lahmborenge Jisas Krais pe, ma mininge wusyep tuꞌe la? Pakai! Ŋam yukur tatame ŋaiye ma mupwaiꞌe yaŋah ŋaiye wah tikin Got.” \p \v 18 Ŋupe ŋaiye tinge yasande wusyep taꞌe luku pe, tinge sisyoꞌ yarp. Yukur tinge plihe yiniꞌe Pita, pakai. Miꞌe pe, tinge yirisukwarme Got yanange na, “Hei, Got si nangange yaŋah lenge haiten ŋaiye ka yimbilme ŋoihmbwaip no, ka yusme pupwa ŋoihmbwaip tinge ŋaiye ka yurp nyermbe nyermbe.” \s1 Sios tahar Antiok \p \v 19 \x - \xo 11.19 \xt Apo 8.1-4\x*Lenge Kristen Judia somohonme yambaꞌe nihe syohe ŋupe ŋaiye lenge wachaih si yonombe Stiven pe, tinge jarnge yalꞌe yalꞌe yal moi Fonisia, Saiprus topoꞌe Antiok. Tinge yanange yalaŋatme wusyep bwore tikin Jisas yal lenge Juta ŋilyehme. \v 20 Kom syeꞌ yase Saiprus topoꞌe Sairini yat Antiok pe, tinge yana lenge haiten wusyep bwore mise tikin Lahmborenge Jisas. \v 21 Bongol tikin Lahmborenge sai topoꞌe tinge. Taꞌe luku pe, ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge wula wula teŋeime Lahmborenge pe, tinge yimbilme ŋoihmbwaip yalme kin. \p \v 22 Lenge sios nal Jerusalem yasande wusyep eꞌe pe, tinge yember Banabas nal Antiok. \v 23 Ŋupe ŋaiye kin nate gere pe, kin netekeꞌe ŋaiye Got si ŋoih miꞌmiꞌ me tinge. Taꞌe luku pe, Banabas hriphrip ŋembere sekete pe, kin nungwis lenge wusyep bwore nange ka jin bongole yi yoto Lahmborenge topoꞌe bongol tinge lalme. \v 24 Banabas kin miyeꞌ bwore. Ŋoihmbwaip kin teŋeime Got supule, topoꞌe kin papararme Yohe Yirise. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge wula wula yimbilme ŋoihmbwaip yatme Lahmborenge. \p \v 25 Miꞌe pe, Banabas nal Tarsus nala ekepe Sol. \v 26 Ŋupe ŋaiye Banabas netekeꞌe kin pe, kin nambaꞌe kin nenge nal Antiok. Tinge hindi yarp tatame wahtaip ende supule yanange yalaŋatme wusyep yalme lenge miyeꞌ tuweinge wula wula. Luku ŋendeheiyeh ŋaiye tinge yember naŋ Kristen yal lenge jetalah tikin Jisas. \v 27 Dindiꞌ ŋup uku pe, lenge profet syeꞌ yase Jerusalem jah yate jere Antiok. \v 28 \x - \xo 11.28 \xt Apo 21.10\x*Profet ende, naŋ kin Agapus, bongol tikin Yohe Yirise sai topoꞌe kin pe, kin ŋanange ŋaiye ŋasarp embere ka ot moiye moiye lalme. Leꞌe tahar ŋupe ŋaiye Klodius narp miyeꞌ ondoh tititinge Rom. \v 29 Lenge jetalah Jisas ŋaiye yarp moi uku yupwaiꞌe wusyep ŋaiye ka yember wuhyau syeꞌ yil tutume wutuꞌ tinge ŋilyeh ilyeh tongonose. Tinge yasande nange ka yember wuhyau uku yila yungwisme lenge Kristen nal Judia. \v 30 Tinge yende ŋai uku pe, Sol hindi Banabas yenge wuhyau uku yal yangange lenge miyeꞌ bwore bworenge ŋaiye yembepeteme sios lenge Juta. \c 12 \s1 Tinge yonombe Jekop, kut tinge yember Pita yal mwahupwaiꞌe \p \v 1 Dindiꞌ ŋup uku pe, miyeꞌ ondoh Herot syep narpe lenge miyeꞌ tuweinge sios syeꞌ nange ka ende yumbun lenge. \v 2 Kin ŋaname lenge miyeꞌ wah kin syeꞌ pe, tinge yotombo Jems, tatai tikin Jon pe, kin nule. \v 3 Ŋupe ŋaiye kin netekeꞌe nange lenge Juta hriphrip me ŋai uku pe, kin da orpe Pita topoꞌe. Dindiꞌ ŋup uku pe, lenge Juta yende ŋai embere ŋaiye tinge jalme Ŋai Kakah Ŋaiye Yis Pakai. \v 4 \x - \xo 12.4 \xt Kis 12.1-27\x*Kin narpe Pita miꞌe pe, kin nalaŋatme lenge miyeꞌ wondoh 16 ŋaiye ka bepteme kin. Pe lenge miyeꞌ wondoh hoye hoye luku, tinge bepyeteme kin yal miꞌe pe, tinge yal ko, hoye hoye plihe yate bepyeteme kin. Pe Herot kin de ka orp eseperhme ŋup embere lenge Juta ŋaiye tinge jalme Pasova ka miꞌe ti, ka ember Pita el halhale ŋaiye ka gin wusyep. \v 5 Taꞌe luku pe, Pita narp mwahupwaiꞌe. Kom lenge miyeꞌ tuweinge sios tinge yisilih yisilihme Got bongole nange ka ungwisme Pita. \s1 Pita tas mwahupwaiꞌe \p \v 6 Nyermbe kin ŋaiye Herot de ka ember Pita ka tus gin wusyep pe, dindiꞌ ŋup uku Pita nate posoh bumbe lenge miyeꞌ wondoh hoi. Tinge yenge merkinip hoi yupwaiꞌe ŋihip syep kin pe, lenge miyeꞌ wondoh yende wah jan bepyeteme kohmap. \v 7 Nilyehe sai walip hlaꞌ tikin Lahmborenge nate gan pe, yirise embere naŋarꞌe nato yokoh mwahupwaiꞌe. Pe walip hlaꞌ koꞌe melseh Pita ŋanange na, “Hwihwai tuhur!” Nilyehe sai merkinip tumbursyum nasme ŋihip syep Pita.\fig Walip hlaꞌ ŋaname Pita ŋaiye narp mwahupwaiꞌe.|alt="Angel releases Peter" src="CN01953B.tif" size="col" ref="12.7" \fig* \v 8 Pe walip hlaꞌ ŋaname na, “Erŋeme mwah ŋap topoꞌe ŋihip hiꞌ!” Pita ŋende miꞌe pe, walip hlaꞌ plihe ŋaname na, “Guh temhroŋ mwate nin pe, ot gunde ŋam!” \p \v 9 Pita gande kin na tas nasme mwahupwaiꞌe, kom kin ŋetekeꞌe ŋaimune ŋaiye walip hlaꞌ ŋende pe, kin ŋoiheryembe nange yukur bwore mise, pakai. Kin ŋoiheryembe nange kin nate tange. \v 10 Tinge hindi yasme miyeꞌ wondoh hoi uku ya tas yusungurhme miyeꞌ wondoh ŋaiye jan kohmap pe, tinge yal. Tinge tas yal pe, tinge yate jere kohmap ain embere ŋaiye yaŋah nal moi embere. Pe kohmap uku kitikin bu nat nal pe, tinge hindi ya tas yal. Tinge hindi jah ŋahwikin yal pe, nilyehe sai walip hlaꞌ nasme Pita. \p \v 11 Taꞌe luku pe, Pita si sisyeme ŋaimune ŋaiye ŋende me kin. Kin ŋanange na, “Tukwini ŋam metekeꞌe moworme nange leꞌe bwore mise! Leꞌe Lahmborenge ŋember walip hlaꞌ kitikin nate nungwisme ŋam nasme syep tikin Herot topoꞌme ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa ŋaiye lenge Juta yasande ka yende me ŋam.” \p \v 12 Ŋupe ŋaiꞌe Pita sisyeme taꞌe luku pe, kin nal yokoh Maria, mam tikin Jon Mak. Lenge miyeꞌ tuweinge wula wula si yate jahilyeh yarp yokoh uku yisilihme Got. \v 13 Pita ŋendere kohmap pe, tuwei wah ende, naŋ ti Roda, wata kumbur kohmap. \v 14 Ŋupe ŋaiye ti wasande diꞌ Pita pe, ti hriphrip embere sekete, kom ti ŋoihsipe ŋaiye ta kumbur kohmap pe, ti plihe bunjenge gwertetenge wa wana lenge na, “Pita gan tas kohmap kili!”. \v 15 Tinge yanange nange ti kwote. Kom ti wende wah wana wanange wenge wal na, “Bwore mise kili!” Taꞌe luku pe, tinge yanange na, “Pakai! Liki taꞌe walip hlaꞌ tikin Pita.” \p \v 16 Kom Pita ŋende wah ŋendere endere kohmap. Taꞌe pe, tinge chumbur kohmap yetekeꞌe kin pe, tinge gunguru plai. \v 17 Kin nenge syep ŋindindirme lenge nange ka yupwaiꞌe mut na, kin ŋana lenge ŋaimune ŋaiye Lahmborenge si ŋende me kin nal mwahupwaiꞌe, topoꞌe kin ŋana lenge na, “Yi yinime Jems topoꞌe lenge Kristen wusyep eꞌe.” Miꞌe pe, kin nasme tinge nal moinde. \p \v 18 Nyermbe hondonge pe, lenge miyeꞌ wondoh ŋoihyeryembe wula wula me ŋaimune ŋaiye si ŋende me Pita. Pe tinge yisilih yale yat tititinge yanange na, “Ya mende tuꞌe la?” \v 19 Pe Herot ŋember lenge miyeꞌ wondoh syeꞌ nange ka yekepe Pita. Kom tinge yukur yetekeꞌe kin, pakai. Taꞌe luku pe, Herot ŋisilih wusyep syeꞌ lenge miyeꞌ wondoh ŋaiye somohon yende wah bepyeteme Pita. Pe kin ŋanange nange se ka yongomb lenge ka yule. Tinge si yongomb lenge miꞌe pe, Herot nasme Judia na narp ŋup syeꞌ nal Sisaria. \s1 Herot nule \p \v 20 Herot tuhwar ŋembere sekete me lenge miyeꞌ tuweinge Tair topoꞌe Saidon pe, kin gase ŋahwikin ŋaiye ka yambaꞌe ŋai. Taꞌe luku pe, tinge ŋoihyeryembe wula wula. Taꞌe pe, tinge jahilyeh yala yi yetekeꞌe kin. Pe tinge ya yisilihme Herot ŋaiye ŋoihmbwaip nihe kin ka miꞌe no, ka yila yiche wuhyau yambaꞌe ŋai me tinge. Tinge yate yanange wusyep topoꞌe Blastus, miyeꞌ wah ondoh ende tikin Herot ti, kin tenerme wusyep tinge. \p \v 21 Ŋup ende, ŋaiye tinge si yalaŋatme, Herot dendeꞌ hihyilih kin pe, kin narp luh yilihe tikin miyeꞌ ondoh pe, kin ŋanange wusyep nal lenge moi Tair topoꞌe Saidon. \v 22 Lenge miyeꞌ tuweinge luku tambah yanange na, “Liki yukur miyeꞌ ŋanange wusyep. Taꞌe liki got iki!” \v 23 Kom Herot yukur gonome wusyep tinge no, kin ŋirirme Got mise, pakai. Taꞌe luku pe, nilyehe sai walip hlaꞌ tikin Lahmborenge ŋonombe kin naŋaꞌe wahriꞌ epwa embere pe, lenge wiꞌ yono wahriꞌ kin ya tatame kin nule. \p \v 24 Wusyep tikin Got sisil neŋelꞌe nenge nal moiye moiye. \v 25 Ŋupe ŋaiye wah titinge Banabas hindi Sol nato Jerusalem si miꞌe pe, tinge yambaꞌe Jon Mak pe, tinge lalme yal Antiok. \c 13 \s1 Yohe Yirise nalaŋatme Banabas hindi Sol \p \v 1 Nato sios Antiok pe, lenge profet syeꞌ topoꞌe jetmam syeꞌ yarp. Lenge miyeꞌ uku, naŋ tinge Banabas, Simeon (naŋ umburꞌe kin Niger),\f + \fr 13.1 \ft Naŋ tehei Niger, ŋosohe. Mitiŋ syeꞌ yanange nange Niger kin miyeꞌ ŋosohe.\f* Lusius (miyeꞌ tikin Sairini), Manain (yalh kin miyeꞌ ondoh Herot), topoꞌe Sol. \v 2 Dindiꞌ ŋup uku ŋaiye tinge yasme ŋai no, yirisukwarme Lahmborenge yarp pe, Yohe Yirise ŋanange na, “Yalaŋatme Banabas hindi Sol ŋaiye ka yi yende wah ŋaiye ŋam si malaŋatme nange ka yende.” \v 3 Miꞌe pe, tinge plihe yasme ŋai yanange wusyep me Got, topoꞌe tinge yikil syep jah tinge pe, tinge yember Banabas hindi Sol yal.\fig |src="GPS_Paul1-BW.pdf" size="col" ref="Apo 13.3" \fig* \s1 Banabas hindi Sol yal Saiprus \p \v 4 Yohe Yirise si nember Banabas hindi Sol yal Selusia pe, tinge yiche wuhyau me yaŋah loumbil pinip ende pe, tinge yal ailan Saiprus. \v 5 Tinge ya jere moi Salamis pe, tinge ya yoto yokoh jahilyeh lenge Juta ŋilyeh ilyeh yanange yalaŋatme wusyep tikin Got. Jon Mak topoꞌe, kin nal nungwisme wah tinge hindi. \p \v 6 Tinge yerŋe yal ailan mbur uku yal pe, tinge ya jere moi Pafos. Nal moi uku pe, tinge yate yetekeꞌe miyeꞌ yar Juta ende ŋaiye profet homboꞌe. Naŋ kin Barjisas o, naŋ umburꞌe kin nal wusyep Grik tinge jal Elimas. \v 7 Kin ŋende wah tuwihme miyeꞌ ondoh gavena ende, naŋ kin Sergius Paulus. Sande tekeꞌe Sergius Paulus ŋembere sekete pe, kin ŋasande nange ka isyunde oworme wusyep Got. Taꞌe luku pe, kin galme Banabas hindi Sol yat. \v 8 Kom Elimas miyeꞌ yar luku, kin de ka tutme Banabas hindi Sol. Kin garnge ŋaiye gavena uku ka imbilme ŋoihmbwaip elme Jisas. \v 9 Pe Sol, naŋ umburꞌe kin Pol, papararme Yohe Yirise ŋembep dilndil sai me Elimas. \v 10 Kin ŋaname na, “Nin talah tikin Satan! Nyermbe nyermbe nin ŋende wachaihme ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore, topoꞌe nin da bunjenge yaŋah bwore bwarme tikin Lahmborenge nange pupwa molohe. Taꞌe pe, nin miyeꞌ homboꞌe topoꞌe nin papararme wusyep molohe. Yukur nin nasme ŋoihmbwaip pupwa nin. \v 11 Taꞌe luku pe, Lahmborenge ka yumbe pe, ŋembep nin ka tingir. Yukur tatame ŋaiye na si etekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme e tutume ŋup ende.” Pe nilyehe sai Elimas ŋetekeꞌe taꞌe ŋaiye ŋainde ŋosohe nate naparaꞌe ŋembep kin pe, kin guru teteꞌe nekepe lahende ŋaiye ka orpe syep kin isisyepe. \v 12 Ŋupe ŋaiye gavena uku ŋetekeꞌe ŋaimune ŋaiye si ŋende pe, kin gunguru plai ŋembere supulme pe, ŋoihmbwaip kin teŋeime Lahmborenge. \s1 Banabas hindi Pol yal Pisidia Antiok \p \v 13 Pol ŋotop lenge miyeꞌ yaŋam kin plihe yal loumbil pinip yasme Pafos yal moi Perga ŋaiye sai nato provins Pamfilia. Pe nal moi uku pe, Jon Mak nasme tinge hindi pe, ki plihe nal Jerusalem. \v 14 Miꞌe pe, tinge plihe yasme Perga pe, tinge ya jere moi Antiok nato provins Pisidia. Ŋup tikin Sabat pe, tinge ya yarp yoto yokoh jahilyeh. \v 15 Ŋupe ŋaiye tinge si jonose wusyep Moses topoꞌe lenge profet syeꞌ ŋaiye sai nato Tup tikin Got miꞌe pe, lenge miyeꞌ bepeteme yokoh jahilyeh yember wusyep yalme Banabas hindi Pol yisilih lenge na, “Toꞌ tatai, ŋaiye pa yenge wusyep ende ŋaiye ka ende bongol me lenge miyeꞌ tuweinge pe, poi masande ŋaiye pa yininge.” \p \v 16 Pe Pol tahar gan hlaꞌ pe, kin nenge syep ŋindindirme lenge miyeꞌ tuweinge nange ka yisyunde wusyep kin. Kin ŋana lenge na, “Yip miyeꞌ tuweinge lenge Israel, topoꞌe yip haiten ŋaiye yirisukwarme Got poi, yisyunde ŋam! \v 17 \x - \xo 13.17 \xt Kis 1.7, 12.51\x*Somohonme Got poi Israel si nalaŋatme lenge mwan kaꞌ poi ŋupe ŋaiye tinge yarp Isip taꞌe lenge yuwore pe, kin ŋende tinge tahar bongol, topoꞌe wula wula sekete. Pe bongol embere kin nenge lenge nasme moi uku. \v 18 \x - \xo 13.18 \xt Nam 14.34, Lo 1.31\x*Wahtaip 40 supule ŋaiye tinge yoyorꞌme yarp moi gungurar pe, tinge yende sisyoꞌ me kin, kom kin nikirh mane tinge. \v 19 \x - \xo 13.19 \xt Lo 7.1, Jos 14.1\x*Kin ŋende yumbune kantri syepumbur hoi nato kekep embere Kenan pe, kin nangange lenge hroꞌmbwat kin Israel pe, kin ŋende tinge yai me kekep uku. \v 20 \x - \xo 13.20 \xt Het 2.16, 1Sam 3.20\x*Ŋendeheiyeh ŋaiye tinge ya yoto Isip nate tatame ŋaiye tinge si yambaꞌe kekep uku lalme pe, wahtaip kin 450. Tinge yambaꞌe kekep miꞌe pe, Got nalaŋatme lenge miyeꞌ iyarꞌe ŋaiye ka bepyeteme tinge. Lenge miyeꞌ iyarꞌe luku yende wah yarp ya tatame ŋaiye profet Samuel. \v 21 \x - \xo 13.21 \xt 1Sam 8.5, 1Sam 10.21\x*Ŋup uku pe, tinge yisilihme Got ŋaiye ka alaŋatme miyeꞌ ondoh ende. Taꞌe pe, Got nalaŋatme Sol ŋaiye ka embepeteme tinge. Sol kin talah tikin Kis ŋaiye bamtihei Benjamin. Kin bepeteme tinge na tatame wahtaip 40. \v 22 \x - \xo 13.22 \xt 1Sam 13.14, 16.12, Sng 89.20\x*Ŋupe ŋaiye Got ginyenme Sol miꞌe pe, kin nalaŋatme Dewit miyeꞌ ondoh tinge. Got ŋanange wusyep me Dewit taꞌe leꞌe na, ‘Ŋam si metekeꞌe moworme Dewit, talah tikin Jesi, kin miyeꞌ bwore ŋaiye ka ende gunde ŋoihmbwaip ŋam ŋembere sekete.’ \p \v 23 Somohonme Got si ŋupwaiꞌe wusyep gahilyeh nange ka ember Miyeꞌ nungwisme el lenge Israel no, kin ka ŋambaih talah tikin Dewit ende. Miyeꞌ uku kin Jisas. \v 24 \x - \xo 13.24 \xt Mak 1.4, Luk 3.3\x*Teter ŋaiye Jisas yukur ŋende wah kin pe, Jon ŋanange nalaŋatme wusyep nal lenge miyeꞌ tuweinge Israel nange ka yimbilme ŋoihmbwaip no, ka yusme pupwa ŋoihmbwaip tinge pe, ka yambaꞌe pinip. \v 25 \x - \xo 13.25 \xt Mat 3.11, Mak 1.7, Luk 3.16, Jon 1.20,27\x*Pe sihei ŋaiye wah Jon ka miꞌe, kin ŋana lenge miyeꞌ tuweinge na, ‘Yip ŋoihyeryembe nange ŋam lahmende? Miyeꞌ alaŋatme lakai? Pakai! Ŋam yukur miyeꞌ uku ŋaiye yip yarp jeteme. Kom yisyunde! Mindemboi kin ka ot gunde ŋam, kut ŋam yukur bwore tatame ŋaiye ma mungul ŋihip hiꞌ kin, pakai.’” \p \v 26 Pol plihe neŋelꞌe wusyep ŋanange na, “Toꞌ tatai, yip ŋambaih talah tikin Abraham, topoꞌe yip lenge haiten ŋaiye jande Got poi, Got si nember wusyep uku natme miyeꞌ ende ŋaiye ka nungwisme poi lalme. \v 27 Lenge miyeꞌ tuweinge Juta ya yoto Jerusalem, topoꞌe lenge miyeꞌ mbep tinge yukur yetekeꞌe yoworme nange Jisas kin Miyeꞌ nungwisme luku, pakai. Nye nyermbe ŋup Sabat tinge ya yoto yokoh jahilyeh jonose tup lenge profet, kom tinge yukur yetekeꞌe yoworme wusyep tehei kin, pakai. Taꞌe pe, ŋupe ŋaiye tinge yanange ka yonombe ka ole pe, tinge jande wusyep ŋaiye somohonme lenge profet yainge. \v 28 \x - \xo 13.28 \xt Mat 27.22-23, Mak 15.13-14, Luk 23.21-23, Jon 19.15\x*Yukur tinge yasande yetekeꞌe ŋainde ŋaiye kin ŋende pupwa, kom tinge yisilihme Pailat nange ka yonombe kin ka ole. \v 29 \x - \xo 13.29 \xt Mat 27.57-61, Mak 15.42-47, Luk 23.50-56, Jon 19.38-42\x*Ŋupe ŋaiye tinge si yende jande wusyep Tup tikin Got lalme ŋaiye ŋanange wusyep me kin miꞌe pe, tinge yanaꞌ kin yenge yase loutungwarmbe jah pe, yember kin ya yoto ŋeser map ende. \v 30 Kom Got plihe ŋahraꞌe kin pe, \v 31 \x - \xo 13.31 \xt Apo 1.3\x*ŋup syeꞌ kin narp kekep. Lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye top kin yase Galili yal Jerusalem pe, tukwini tinge yende wah yana yanange wusyep kin yalꞌe yalꞌe me lenge miyeꞌ tuweinge poi Israel. \p \v 32 \x - \xo 13.32 \xt Sng 2.7\x*Tukwini leꞌe poi ya mini yip wusyep bwore mise. Poi da mini yip tuꞌe leꞌe. Got si noworꞌe nember wusyep upwaiꞌe kin nale lenge mwan kaꞌ poi Juta. \v 33 Kin ŋende ŋai uku natme poi ŋambaih talah tinge, ŋupe ŋaiye kin ŋahraꞌe Jisas narp laip. Luku taꞌe ŋaiye Dewit nainge sai nato tup Wenersep bop hoi pe, kin ŋanange na, \q1 Nin Talah ŋam, o tukwini ŋam Yai nin. \m \v 34 \x - \xo 13.34 \xt Ais 55.3\x*O wusyep ende ŋaiye Got si ŋanange nange ka ahraꞌe kin no, wahriꞌ kin yukur ka si nyeꞌ, taꞌe leꞌe na, \q1 Ŋam ma mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore miꞌ, yirise supule mil me nin gunde \q1 tuꞌe ŋaiye somohonme ŋam mupwaiꞌe wusyep topoꞌe Dewit. \p \v 35 \x - \xo 13.35 \xt Sng 16.10\x*Topoꞌe plihe nato tup Wenersep ŋanange na, \q1 Yukur na se osme miyeꞌ wah bwore bwarme nin no, \q1 wahriꞌ kin ka nyeꞌ e guh ŋeser map, pakai. \p \v 36 Dewit ŋende wah ŋaiye Got nalaŋatme nange ka ende miꞌe pe, kin nule. Tinge yinise kin topoꞌe lenge mwan kaꞌ kin pe, wahriꞌ kin si gerŋen ko. \v 37 Kom ŋai taꞌe luku yukur natme miyeꞌ uku ŋaiye Got ŋahraꞌe, pakai. \v 38-39 Lenge toꞌ tatai ŋam, tukwini poi masande ŋaiye yip lalme pa sisyeme yoworme nange Jisas ŋilyeh, tehei tikin wusyep ŋaiye poi manange. Lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip teŋeime kin, se ka osme pupwa ŋoihmbwaip tinge pe, ka yurp bwore bwarme hlaininge. Kut wusyep erŋeme Moses yukur tatame ŋaiye ka ungwisme poi tuꞌe luku, pakai. \v 40 Ŋoihme! Yukur pa tuꞌe lenge mitiŋ syeꞌ ŋaiye lenge profet yana lenge na, \q1 \v 41 \x - \xo 13.41 \xt Hab 1.5\x*Bep yut, yip miyeꞌ ŋaiye yende wi me wusyep bwore mise! \q1 Yip pa gunguru plai ŋaiye pa yetekeꞌe ŋaimune ŋaiye ma mende, \q1 topoꞌe ŋaiye miyeꞌ ende ka ini yip, kom yip yukur pa heꞌme ŋai uku, pakai. \q1 Ma mende miꞌe pe, ma mende wachaihme yip.” \p \v 42 Dindiꞌ uku ŋaiye Pol hindi Banabas de ka yusme yokoh lotu pe, lenge miyeꞌ tuweinge yisilih lenge nange ŋup Sabat ŋaiye nanah hlaꞌ pe, ka hindi plihe yute yeŋelꞌe yininge wusyep syeꞌ. \v 43 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge si yasme yokoh lotu tikin Juta tangalai yal pe, lenge Juta syeꞌ topoꞌe lenge haiten syeꞌ ŋaiye bunjenge ŋoihmbwaip tinge jande Got lenge Juta pe, tinge jande Pol hindi Banabas yal. Pe tinge hindi yanange wusyep yende bongolme tinge nange ka yurp yi yoto ŋoihmbwaip ŋumwaiye tikin Got. \p \v 44 Ŋup Sabat ende nat pe, sihei lenge miyeꞌ tuweinge lalme moi embere luku yat yokoh lotu ŋaiye ka plihe yisyunde wusyep tikin Lahmborenge. \v 45 Kom ŋupe ŋaiye lenge Juta yetekeꞌe mitiŋ wula wula yate jahilyeh pe, tinge ŋoihmbwaip syohe supule. Taꞌe luku pe, tinge yanange wusyep hiꞌe tale wusyep Pol nange pupwa molohe. \v 46 Kom Pol hindi Banabas jan bongole yungwisme wusyep tinge na, “Mise, ŋendeheiyeh poi manange wusyep Got malme yip Juta, kom yip jarnge wusyep eꞌe. Ŋaiye yip si jarnge wusyep uku pe, ki sasambe nange yip si jarnge kin, topoꞌe ŋaiye pa yurp laip nye nyermbe. Taꞌe luku pe, poi ya si mil lenge haiten mangange lenge wusyep tikin Got uku. \v 47 \x - \xo 13.47 \xt Ais 42.6, 49.6\x*Detale, Lahmborenge si ŋana poi wusyep erŋeme kin taꞌe leꞌe, \q1 Ŋam mende yip taꞌe ŋaiye yirise. \q1 Pe yirise luku ka aŋarꞌe el haiten nal moiye moiye lalme kekep eꞌe, \q1 ŋaiye ka yisyunde yetekeꞌe Miyeꞌ nungwisme ŋam.” \p \v 48 Ŋupe ŋaiye lenge haiten yasande wusyep taꞌe luku pe, tinge hriphrip supule, topoꞌe tinge yirirme wusyep tikin Lahmborenge. Taꞌe luku pe, lahmende ŋaiye Got si nalaŋatme tinge nange ka yurp topoꞌe kin nye nyermbe pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin. \v 49 Wusyep tikin Lahmborenge sisil nalꞌe nalꞌe nal provins uku. \v 50 Kom lenge Juta syeꞌ yahraꞌe ŋoihmbwaip nihe lenge miyeꞌ ondoh embere moi uku, topoꞌe tuweinge ŋondoh ŋaiye yahraꞌe naŋ Got nange ka yende wachaihme Pol hindi Banabas. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge luku yanange wusyep yalꞌe yalꞌe nange lenge mitiŋ ka yende yumbune Pol hindi Banabas pe, tinge kukwam lenge nange ka yil yusme moi tinge. \v 51 \x - \xo 13.51 \xt Mat 10.14, Mak 6.11, Luk 9.5, 10.11\x*Taꞌe luku pe, Pol hindi Banabas yangange teket me lenge miyeꞌ tuweinge moi uku pe, tinge hindi yasme tinge yal buryehme moi Aikoniam. \v 52 Kom lenge jetalah hriphrip supule topoꞌe tinge paparar me Yohe Yirise. \c 14 \s1 Pol hindi Banabas yal Aikoniam \p \v 1 Pol hindi Banabas yal Aikoniam pe, tinge plihe yal yokoh lotu lenge Juta taꞌe ŋaiye nye nyermbe tinge yende. Wusyep ŋaiye tinge yanange ŋotohote ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge Juta topoꞌe lenge haiten wula pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime Lahmborenge. \v 2-3 O Banabas hindi Pol yarp Aikoniam ŋup syeꞌ pe, tinge yana yanange wusyep tikin Lahmborenge. Taꞌe luku pe, tinge hindi yende mirakel syeꞌ, wutuꞌ supule syeꞌ topoꞌe ŋai supule bongol. Ŋai uku, ki nasamb lenge nange wusyep ŋaiye tinge yanange me ŋoihginirme tikin Lahmborenge, ki bwore mise. Kom lenge Juta ŋaiye yukur yimbilme ŋoihmbwaip plihe bunjenge ŋoihmbwaip lenge haiten, yututusme tinge nange ka tuhwarme lenge Kristen. \v 4 Kom lenge miyeꞌ tuweinge moi uku yoworꞌe pe, syeꞌ jande ŋoihmbwaip lenge Juta o, syeꞌ jande ŋoihmbwaip lenge aposel. \v 5 Pe lenge haiten syeꞌ, topoꞌe lenge Juta topoꞌe lenge miyeꞌ mbep tinge, tinge lalme yekepe yaŋah ŋaiye ka yende yumbun lenge aposel, topoꞌe ka yiche ŋeser yongomb lenge. \v 6 Kom ŋupe ŋaiye lenge aposel yasande wusyep taꞌe luku pe, tinge jarnge yal distrik Likonia pe, tinge ya yoto moi Listra, Derbe topoꞌe moi syeꞌ ŋaiye sai siheime. \v 7 Pe tinge plihe yanange yalaŋatme wusyep bwore tikin Lahmborenge. \s1 Pol hindi Banabas yarp Listra topoꞌe Derbe \p \v 8 Miyeꞌ ende ŋaiye narp Listra pe, ŋihip kin si nule. Kin taꞌe luku ŋupe ŋaiye mam waraꞌe kin. Yukur kin nange yaŋah, pakai. Kin narp luh ilyeh. \v 9 Dindiꞌ ŋup uku pe, kin narp ŋasande wusyep ŋaiye Pol ŋanange pe, Pol bep nal ŋetekeꞌe kin pe, kin ŋetekeꞌe ŋoworme taꞌe ŋaiye ŋoihmbwaip miyeꞌ uku ŋoiheryembe nange Lahmborenge tatame ŋaiye ka ende miꞌme wahriꞌ epwa kin. \v 10 Taꞌe luku pe, Pol galme kin ŋanange na, “Tuhur gin hlaꞌ.” Pe miyeꞌ uku tahar gan hlaꞌ papalai sisaipe ŋihip kin. \p \v 11 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yetekeꞌe ŋaimune ŋaiye Pol si ŋende pe, tinge tambah yanange wusyep ŋimeser Likonia yanange nange Banabas hindi Pol tinge got hoi. Tinge ŋoihyeryembe nange tinge hindi yase moihlaꞌ yate jah kekep taꞌe miyeꞌ. \v 12 Taꞌe luku pe, tinge yember naŋ got ondoh Sus tititinge Grik yalme Banabas o, tinge yember naŋ got ende Hermes yalme Pol. Tehei kin taꞌe leꞌe, Pol kin miyeꞌ ŋaiye ŋoworꞌe ŋanange tap wusyep taꞌe got Hermes. \v 13 Yokoh ŋaiye lenge mitiŋ uku yahraꞌe naŋ tikin got Sus sai tas moi uku. Taꞌe pe, pris ende tikin got Sus nenge yowor bulmakau tuhwim syeꞌ topoꞌe yuhurnge nat kohmap embere moi uku nange ka top lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka yesekeh yowor yahraꞌe naŋ tinge hindi. \p \v 14 Kom ŋupe ŋaiye Banabas hindi Pol yasande taꞌe luku pe, tinge yoworꞌe hihyilih ŋaiye tinge dendeꞌ nange ka yasamb lenge ŋaiye tinge ŋoihmbwaip mane supule. Pe tinge hindi jertetenge ya yoto meleꞌe lenge miyeꞌ tuweinge wula wula ŋaiye jan uku. Pe tinge tambah yanange na, \v 15 \x - \xo 14.15 \xt Kis 20.11, Sng 146.6\x*“Detaꞌe lai ti yip yende taꞌe leꞌe? Poi miyeꞌ ŋahilyeh taꞌe yip! Poi mat eꞌe ŋaiye ya mini yip wusyep bwore mise nange yip pa yusme got homboꞌe ŋaiye yip yisarꞌe ŋembep yahraꞌe naŋ tinge, kut pa bunjenge ŋoihmbwaip yip yilme Got ilyeh ŋaiye narp nye nyermbe. Kin Got ŋilyeh ŋaiye ŋende moihlaꞌ topoꞌe kekep, topoꞌe ŋoloh pinip, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye sai eꞌe. \v 16 Somohonme pe, kin nasme lenge miyeꞌ tuweinge lalme yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe taꞌe ŋaiye ŋasande tinge. \v 17 Kom nye nyermbe kin yal yip ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore taꞌe ŋisih topoꞌe ŋai bwore. Kin yal yip ŋup bwore ŋaiye pa worsyep ŋai, topoꞌe kin ŋende ŋoihmbwaip yip hriphrip supule. Ŋai bwore lalme luku yasam yip nange Got kin narp.” \v 18 Tinge yana lenge wusyep taꞌe luku, topoꞌe tinge yindindir lenge nange ka bunjenge ŋoihmbwaip tinge ŋaiye yukur ka yesekeh yowor yahraꞌe naŋ tinge hindi, na pakai. \p \v 19 Dindiꞌ ŋup uku pe, lenge Juta syeꞌ yase Antiok topoꞌe syeꞌ yase Aikoniam yate bunjenge ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge moi uku. Taꞌe luku pe, tinge yiche ŋeser yonombe Pol pe, tinge jetete kin ya tas moi tinge pe, yember kin yanar. Tinge ŋoihyeryembe nange kin si nule ko. \v 20 Kom ŋupe ŋaiye lenge Kristen yate jahilyeh yonyorꞌme kin pe, kin plihe tahar nato moi uku. Nyermbe pe, Pol hindi Banabas yasme moi uku yal Derbe. \s1 Pol hindi Banabas plihe yal moi Antiok tikin Siria \p \v 21-22 Pol hindi Banabas yanange yalaŋatme wusyep bwore mise tikin Got yarp Derbe pe, lenge miyeꞌ tuweinge wula wula tahar Kristen. Miꞌe pe, tinge plihe yal Listra, Aikoniam topoꞌe Pisidia Antiok yende bongolme lenge Kristen nange ka jin bongole. Tinge yana lenge taꞌe leꞌe na, “Lahmende ŋaiye ka yi yoto lemame tikin Got pe, se ka yikirh mane yer ti, ka yi yoto.” \v 23 Miꞌe pe, Pol hindi Banabas yalaŋatme lenge bwore bworenge syeꞌ nange ka bepyeteme lenge sios ilyeh ilyeh tongonose. Pe tinge yasme ŋai topoꞌe tinge yisilihme Yai pe, tinge yember lenge bwore bworenge luku yal syep tikin Lahmborenge nange ka bepyeteme tinge. \v 24 Ŋupe ŋaiye tinge si yasme Pisidia pe, tinge hindi yal distrik Pamfilia. \v 25 Pe tinge hindi ya yoto moi Perga yanange yalaŋatme wusyep Lahmborenge. Miꞌe pe, tinge hindi yal Atalia. \p \v 26 Pe tinge hindi yal loumbil pinip yasme Atalia plihe yal moi Antiok, moi ŋaiye somohonme lenge Kristen yember tinge hindi yal syep Lahmborenge nange ka yende wah kin. Pe wah si tinge yende miꞌe pe, tinge plihe yal Antiok. \v 27 Ŋupe ŋaiye tinge hindi plihe ya jere Antiok pe, tinge jal lenge sios yate jahilyeh. Pe tinge yana lenge ŋaimune embere ŋaiye Got si ŋende me tinge hindi, topoꞌe yaŋah ŋaiye kin si ŋende me lenge haiten no, tinge yimbilme ŋoihmbwaip yilme kin. \v 28 Pe tinge hindi yarp moi uku ŋup wula wula topoꞌe lenge jetalah tikin Jisas. \c 15 \s1 Pol hindi Banabas ya jahilyeh topoꞌe lenge aposel yal Jerusalem \p \v 1 \x - \xo 15.1 \xt Wkp 12.3\x*Lenge miyeꞌ Judia syeꞌ yate jere Antiok pe, tinge yalaŋatme wusyep yal lenge Kristen taꞌe leꞌe, “Ŋaiye yukur yip jande wusyep erŋeme tikin Moses ŋaiye ka yotombo wahriꞌ yip pe, Got yukur ka ungwis yip. Yip pa talai.” \v 2 Taꞌe luku pe, tinge tingilyeꞌ wusyep topoꞌe Pol hindi Banabas ŋembere embere supule. Taꞌe pe, tinge yalaŋatme Pol hindi Banabas topoꞌe lenge Kristen syeꞌ ŋaiye ka yil Jerusalem yetekeꞌe lenge aposel, topoꞌe lenge bwore bworenge tikin sios no, ka yambaꞌe ŋoihmbwaip tinge. \v 3 Lenge sios Antiok yember tinge yal pe, tinge yal yusungurhme Fonisia topoꞌe Samaria yal pe, tinge yana lenge sios moi uku me ŋaimune ŋaiye Got ŋende me lenge haiten no, tinge yimbilme ŋoihmbwaip yalme Lahmborenge. Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge sios uku yasande wusyep taꞌe luku pe, tinge hriphrip supule. \v 4 Ŋupe ŋaiye tinge yal jere Jerusalem pe, lenge sios, lenge aposel topoꞌe lenge bwore bworenge lalme hriphrip me tinge. Pe tinge yana lenge wah embere embere ŋaiye Got si ŋende me tinge ŋupe ŋaiye tinge yalꞌe yalꞌe yanange wusyep kin. \v 5 Kom lenge Kristen syeꞌ titinge lenge Farisi syeꞌ tahar yanange taꞌe leꞌe na, “Lenge haiten topoꞌe ka junde wusyep erŋeme tikin Moses no, ka si yotombo wahriꞌ tinge.” \p \v 6 Taꞌe luku pe, lenge aposel topoꞌe lenge bwore bworenge yate yenge ŋoihmbwaip jahilyeh ŋaiye ka yiyarꞌe wusyep ŋisilih uku. \v 7 \x - \xo 15.7 \xt Apo 10.1-43\x*Ŋupe ŋaiye tinge tingilyeꞌ wusyep miꞌe pe, Pita tahar ŋanange taꞌe leꞌe, “Toꞌ tatai ŋam, yip sisyeme ŋaiye somohonme Got nalaŋatme ŋam nange ŋam ma mininge malaŋatme wusyep bwore kitikin mil me lenge haiten no, ka yimbilme ŋoihmbwaip tinge. \v 8 \x - \xo 15.8 \xt Apo 2.4, 10.44\x*Got si sisyeme ŋoihmbwaip poi miyeꞌ lalme pe, kin si pasam poi nange kin hriphrip ŋaiye ka ambaꞌe lenge haiten ŋupe ŋaiye kin nangange lenge Yohe Yirise ŋahilyeh taꞌe ŋaiye kin si pwal poi. \v 9 Nal ŋembep tikin Got, poi Juta topoꞌe lenge haiten ŋahilyeh. Ŋupe ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime kin pe, kin plihe nungurhme ŋoihmbwaip tinge taꞌe ŋaiye kin si ŋende me poi. \v 10 Poi topoꞌe lenge mwan kaꞌ poi somohonme, poi lalme yukur gwande bworere ŋahwikin tikin wusyep erŋeme Moses. Nihe supule. Taꞌe luku pe, detale ti tukwini yip da bunjenge yaŋaꞌe teket yilme Got no, pa yember mane liki yil lenge haiten? \v 11 Pakai! Kom ŋoihmbwaip poi teŋeime ŋoihginir tikin Lahmborenge pe, Got ka ambaꞌe poi tuꞌe ŋaiye kin si nambaꞌe lenge haiten miyeꞌ tuweinge.” \p \v 12 Miꞌe pe, lenge miyeꞌ tuweinge jahilyeh yarp pe, tinge mungwim gale sai yasande wusyep ŋaiye Pol hindi Banabas yanange. Tinge yana lenge wusyep ŋaiye Got si nungwis lenge no, tinge yende mirakel, topoꞌe wutuꞌ supule yalme lenge haiten. \v 13 Ŋupe ŋaiye wusyep tinge miꞌe pe, Jems ŋanange na, “Toꞌ tatai ŋam, yisyunde ŋam! \v 14 Saimon si ŋanange nal halhale ŋaiye Got nambaꞌe lenge haiten syeꞌ nange ka si tuhur lenge miyeꞌ tuweinge kitikin pe, ki pasam poi nange ŋoihmbwaip kin ŋoihginirme tinge. \v 15 Wusyep eꞌe kin ŋahilyeh taꞌe wusyep Got ŋaiye somohon lenge profet yainge. \q1 \v 16 \x - \xo 15.16 \xt Amo 9.11-12\x*Bamtihei tikin Dewit, Israel, tinge taꞌe ŋaiye yokoh ŋaiye si turwau. \q1 Kom ma mut ti, ma plihe guhurꞌe yokoh no, \q1 ma plihe mende bworerme yokoh uku, ka tuꞌe ŋaiye somohonme. \q1 \v 17 Ma mende tuꞌe luku no, lenge haiten topoꞌe, \q1 ka yahaiꞌe ŋam Lahmborenge, topoꞌe lenge mitiŋ syeꞌ \q1 ŋaiye ŋam si nalaŋatme lenge ŋam tanam. \q1 \v 18 Leꞌe wusyep tikin Lahmborenge ŋaiye somoho somohonme \q1 kin si ŋanange ŋember nal halhale ŋaiye se ka ende.” \p \v 19 Jems neŋelꞌe ŋanange na, “Ŋoihmbwaip ŋam taꞌe leꞌe. Ŋam ŋoihmeryembe nange yukur ya mende yaŋah ka nihme lenge haiten ŋaiye ka yimbilme ŋoihmbwaip yilme Got, na pakai. \v 20 \x - \xo 15.20 \xt Kis 34.15-17, Wkp 17.10-16, 18.6-23\x*Kom ya member tup ende mila syep erŋem lenge na, yukur ka yono ŋai ŋaiye mitiŋ syeꞌ si yember yirisukwarme got homboꞌe tinge, topoꞌe yukur ka yonoꞌe wim,\f + \fr 15.20 \ft Ŋoihmbwaip lenge Juta taꞌe leꞌe, tinge bongol sekete ŋaiye yukur tatame ŋaiye ka yono wim. Taꞌe luku pe, tinge yasande ŋaiye lenge haiten topoꞌe, ka junde yaŋah tinge.\f* topoꞌe yukur ka yono yowor ŋaiye tinge chite mwah yonombe ŋaiye wim teter sai nato yowor meleꞌe, topoꞌe yukur ka yende niŋ pinip yar, na pakai. \v 21 Tehei kin taꞌe leꞌe, nye nyermbe ŋaiye ŋup tikin Sabat pe, tinge ya yasande wusyep erŋeme tikin Moses ya yoto yokoh jahilyeh ilyeh ilyeh tongonose nal moiye moiye. Taꞌe luku pe, tinge lalme si sisyeme wusyep erŋeme luku.” \s1 Tinge yember tup yal lenge haiten ŋaiye tahar Kristen \p \v 22 Pe lenge aposel topoꞌe lenge bwore bworenge, topoꞌe lenge Kristen lalme moi uku yupwaiꞌe wusyep nange ka yalaŋatme lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye ka yil Antiok topoꞌe Pol hindi Banabas. Taꞌe luku pe, tinge yalaŋatme Judas (naŋ umburꞌe kin Barsabas) hindi Sailas. Tinge hindi miyeꞌ mbep tikin sios. \v 23 Pe tinge yainge tup ende yangange lenge yenge yal. Wusyep ŋaiye sai tup eꞌe kin taꞌe leꞌe, “Ŋup bwore yip lalme. Poi aposel, topoꞌe bwore bworenge, topoꞌe toꞌ tatai yip, poi mainge wusyep eꞌe member malme yip haiten ŋaiye tahar Kristen yarp yoto Antiok, Siria topoꞌe Silisia. Somohon yip haiten. \v 24 Poi si masande nange lenge miyeꞌ poi syeꞌ si ya jereme yip pe, tinge yanange wusyep syeꞌ ŋaiye ka ihyulme ŋoihmbwaip yip nange yip pa yotombo wahriꞌ hiꞌ yip. Taꞌe pe, tukwini yip ŋoiheryembe wula wula sekete. Kom poi yukur mangange lenge wusyep hraꞌembep iki ŋaiye tinge ya yanange, pakai. \v 25 Taꞌe luku pe, poi si mupwaiꞌe wusyep nange ya malaŋatme miyeꞌ syeꞌ ŋaiye ka yil me yip yotop ŋimei poi, Pol hindi Banabas. \v 26 Pol hindi Banabas, tinge hindi miyeꞌ ŋaiye si yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge hindi yalme wah tikin Lahmborenge Jisas Krais. Yukur tinge ŋoiheryembe wula wula me wahriꞌ tinge ŋaiye wachaih ka otme tinge. \v 27 Taꞌe luku pe, poi member Judas hindi Sailas yal ŋaiye ka yi yini yip ŋaimune ŋaiye poi ŋoiheryembe gwande ŋisilih yip. \v 28 Ŋoihmbwaip poi ŋahilyeh taꞌe Yohe Yirise pe, poi gwarnge ŋaiye ya yul yip mane. Kom poi masande nange yip pa junde wusyep erŋeme hoye hoye leꞌe. \v 29 Yukur pa yono yuwor ŋaiye mitiŋ syeꞌ si yember yirisukwarme got homboꞌe tinge, topoꞌe yukur pa yono wim, topoꞌe yukur pa yono yowor ŋaiye tinge chite mwah yonombe ŋaiye wim teter sai nato yowor meleꞌe, topoꞌe yukur pa yende niŋ pinip yar, na pakai. Ŋaiye pa yenge wahriꞌ yip yosokome ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku pe, pa yurp bworerme.” \p \v 30 Lenge miyeꞌ tuweinge sios yember lenge miyeꞌ uku yal. Ŋupe ŋaiye tinge si yate jere Antiok pe, tinge jal lenge miyeꞌ tuweinge sios moi uku ŋaiye ka yute juhilyeh no, ka yangange lenge tup tinge. \v 31 Dindiꞌ ŋup uku ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge jonose wusyep pe, tinge hriphrip me wusyep uku, topoꞌe wusyep uku ŋende bongolme tinge. \v 32 Profet hoi, Judas hindi Sailas, plihe yana lenge wusyep syeꞌ ŋaiye ka ende bongolme tinge no, ka hriphrip yurp. \v 33-34 Tinge yarp Antiok ŋup syeꞌ pe, lenge miyeꞌ tuweinge sios yana lenge wusyep bwore na, “Ŋoihmbwaip ŋumwaiye tikin Lahmborenge ka si topoꞌme yip”. Miꞌe pe, tinge plihe yember lenge yal moi tinge. \v 35 Kom Pol hindi Banabas yarp Antiok. Tinge topoꞌe lenge miyeꞌ syeꞌ yanange yuworꞌe yal halhale wusyep tikin Lahmborenge, topoꞌe tinge yanange yalaŋatme wusyep kin yalꞌe yalꞌe. \s1 Pol hindi Banabas tanganarme \p \v 36 Ŋup syeꞌ nal miꞌe pe, Pol ŋaname Banabas na, “Ya berei plihe mi maŋar lenge Kristen ŋaiye yarp yal moiye moiye ŋaiye somohonme poi manange malaŋatme wusyep Lahmborenge malme tinge na, tinge yarp taꞌe la.” \v 37 Banabas ŋasande nange ka ambaꞌe Jon Mak ka el topoꞌe tinge hindi. \v 38 \x - \xo 15.38 \xt Apo 13.13\x*Kom Pol ŋoiheryembe na, liki yukur bwore ŋaiye Jon Mak ka el topoꞌe tinge hindi, pakai. Tehei kin taꞌe leꞌe, wah ŋendehei ŋaiye somohon tinge si yende yer pe, Jon Mak ŋotop lenge nal, kom kin plihe bunjenge garnge nal nasme tinge hindi ŋanar Pamfilia. \v 39 Ŋoihmbwaip tinge hindi taꞌe luku pe, tinge hindi tuhwar teketenge wusyep embere me Jon Mak nange ka el topoꞌe tinge pe, tinge hindi tanganarme. Taꞌe luku pe, Banabas nambaꞌe Jon Mak pe, tinge hindi plai yanah loumbil pinip ende pe, tinge hindi yal Saiprus. \v 40 O Pol, kin nalaŋatme Sailas nange ka el topoꞌe kin. Pe lenge miyeꞌ tuweinge sios yember tinge hindi yal syep tikin Got. Tinge yaname tinge hindi na, ŋoih miꞌmiꞌ tikin Got ka el topoꞌe tinge hindi. Miꞌe pe, tinge hindi yal. \v 41 Tinge ya yoto moiye moiye ŋaiye sai nato moi embere Silisia topoꞌe Siria yanange wusyep yende bongolme lenge sios.\fig |src="GPS_Paul2-BW.pdf" size="col" ref="Apo 15.41" \fig* \c 16 \s1 Timoti nal topoꞌe Pol hindi Sailas \p \v 1 Pol plihe nal pe, kin na gere moi Derbe. Miꞌe pe, kin nusungurhme Derbe pe, kin nate gere moi Listra. Nal moi uku pe, Kristen ende narp, naŋ kin Timoti. Mam kin, ti Kristen topoꞌe ti tuwei Juta. Kut yai Timoti kin miyeꞌ Grik. \v 2 Lenge Kristen lalme ŋaiye yarp yoto moi Listra topoꞌe Aikoniam yanange nange Timoti kin miyeꞌ bwore. \v 3 Pol ŋasande nange ka ambaꞌe Timoti ka el topoꞌe kin. Taꞌe luku pe, kin ŋotombo wahriꞌ hiꞌ kin. Detale, lenge Juta moi eꞌe tinge si sisyeme nange yai Timoti kin miyeꞌ Grik, topoꞌe lenge Grik yukur yende ŋai taꞌe luku. Kom Pol ŋende taꞌe luku no, lenge Juta ka hriphrip me Timoti. \v 4 Tinge yase Listra yal pe, tinge ya yoto tas moiye moiye yanange wusyep yalme lenge miyeꞌ tuweinge sios. Tinge yana lenge nange ka junde wusyep erŋeme ŋaiye somohon lenge aposel topoꞌe lenge bwore bworenge nal Jerusalem si yanange. \v 5 Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge sios tahar bongol pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime Lahmborenge supule. Ŋup ilyeh ilyeh lenge miyeꞌ tuweinge ŋambaran syeꞌ yat yat pe, tinge tahar Kristen. \s1 Got ŋasambe Pol yipihinge supule taꞌe nate tange \p \v 6 Pol topoꞌe ŋimei kin ya yoworꞌe Frigia topoꞌe Galesia provins yal. Kom Yohe Yirise tatme tinge ŋaiye ka yi yoto provins Esia yininge wusyep Got. \v 7 Ŋupe ŋaiye tinge ya jere kolpot tititinge distrik Misia pe, tinge de ka yi yoto provins Bitinia, kom Yohe Yirise tikin Jisas tatme lenge ŋaiye ka yi yoto moi uku. \v 8 Taꞌe luku pe, tinge yal yoworꞌe distrik Misia yal pe, tinge ya yoto jere moi Troas. \v 9 Ŋup uku, Pol netekeꞌe yipihinge supule ende taꞌe nate tange. Kin ŋetekeꞌe miyeꞌ Masedonia ende gan ŋisilih ŋisilihme kin ŋaiye ka ot Masedonia ungwisme tinge. \v 10 Pol ŋetekeꞌe yipihinge supule ende taꞌe nate tange miꞌe pe, nilyehe sai poi mende miꞌmiꞌ ŋaiye ya mil Masedonia. Poi ŋoihmeryembe ŋaiye Got si nalaŋatme poi nange ya mininge malaŋatme wusyep bwore mise kin mil lenge miyeꞌ tuweinge luku. \s1 Lidia tahar Kristen \p \v 11 Taꞌe luku pe, poi mal loumbil pinip masme Troas mal bwarmbwarme mal Samotres. Nyermbe pe, poi mal Neapolis. \v 12 Miꞌe pe, poi masme Neapolis pe, poi mal Filipai. Filipai kin moi embere ŋaiye sai nato Masedonia provins ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge Rom syeꞌ somohon yate yarp. Poi marp ŋup syeꞌ ma moto moi uku. \p \v 13 Ŋup Sabat pe, poi da mekepe luh ŋaiye lenge mitiŋ jahilyeh yisilihme Yai. Pe poi masme moikin mal sikirp ma gwere mih tikih pe, poi metekeꞌe lenge tuweinge syeꞌ ŋaiye si yate jahilyeh yarp. Taꞌe luku pe, poi gwah marp manange wusyep topoꞌe tinge. \v 14 Tuwei ende warp uku, naŋ ti Lidia pe, moi ti Taiataira. Ti tuwei ŋaiye wende windau me ŋaiyuwat yaihe tikin miꞌ supule, topoꞌe ti tuwei ŋaiye wirisukwarme Got. Pe Lahmborenge si ŋende miꞌmiꞌ ŋoihmbwaip ti ŋaiye ta wisyunde worme wusyep ŋaiye Pol ŋanange no, ti wimbilme ŋoihmbwaip. \v 15 Ŋupe ŋaiye ti topoꞌe lenge bamtihei ti si yenerme wusyep Pol pe, tinge yambaꞌe pinip. Ti wisilihme poi na, “Ŋaiye yip ŋoiheryembe nange ŋam Kristen bwore mise pe, yip pa yute yurp yokoh ŋam.” Pe ti wututusme poi pe, poi mal. \s1 Pol hindi Sailas yarp yoto mwahupwaiꞌe \p \v 16 Ŋup ende pe, poi mala mil luh ende ŋaiye tinge jahilyeh yisilihme Got. Poi mal pe, poi metekeꞌe tuwei wah pakaiye ende ŋaiye yipihinge pupwa si gahanahme ti. Pe yipihinge pupwa luku ŋende ti ŋaiye ti wana lenge miyeꞌ tuweinge me ŋaimune ŋaiye mindemboi ka ot. Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye ti wende wah uku pe, ti wambaꞌe wuhyau wula wula me wah uku ŋaiye ti wende. Pe wuhyau uku ti wangange lenge miyeꞌ mbep ti. \v 17 Ti gwande poi wat pe, ti tambah wanange wusyep na, “Lenge miyeꞌ eꞌe tinge miyeꞌ wah tikin Got bwore mise ŋaiye narp nanah moihlaꞌ! Tinge yana yip ŋahwikin ŋaiye Got ka ungwisme yip.” \v 18 Ti wende taꞌe luku ŋup wula wula nate tatame ŋaiye Pol ŋoihmin me ti supule pe, kin bunjenge bep nal ti pe, kin ŋaname yipihinge pupwa luku na, “Nato naŋ tikin Jisas Krais pe, ni e tus upwaihme ti!” Pe nilyehe sai yipihinge pupwa luku tas nasme ti. \v 19 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ mbep ti yasande yetekeꞌe nange yaŋah tinge ŋaiye ka yambaꞌe wuhyau si tingis supule pe, tinge syep yarpe Pol hindi Sailas jetete lenge yenge yal halhale ŋaiye ka jin wusyep yil ŋembep lenge miyeꞌ ondoh Rom. \p \v 20 Tinge yenge lenge hindi yate jan ŋembep lenge miyeꞌ ondoh pe, tinge yanange na, “Lenge miyeꞌ eꞌe tititinge lenge Juta. \v 21 Tinge yangange ŋoihmbwaip pupwa yal lenge miyeꞌ tuweinge poi. Tinge yalaŋatme wusyep me yaŋah ŋoinde ŋaiye ŋoworꞌe wusyep erŋeme poi Rom ŋaiye yukur tatame ya gunde.” \v 22 Pe lenge miyeꞌ tuweinge wula wula yate jahilyeh pe, tinge topoꞌe yende mwihe mwahe nange ka yongombe Pol hindi Sailas. Taꞌe luku pe, lenge kokorohtup yuworꞌe ŋaiyuwat tinge hindi pe, lenge miyeꞌ ondoh yanange ŋaiye ka yupwaiꞌe yararahe Pol hindi Sailas. \v 23 Ŋupe ŋaiye lenge kokorohtup si yongomb lenge pupwa supule pe, tinge yiche lenge hindi ya yoto mwahupwaiꞌe. O lenge miyeꞌ ondoh plihe syep erŋem lenge kokorohtup nange ka yembepeteme kohmap bworerme. \v 24 Miyeꞌ uku ŋasande wusyep uku pe, kin ŋember lenge hindi ŋoto dou malaih ende ŋaiye sai bumbe mwahupwaiꞌe. Kin nupwaiꞌe ŋihip tinge hindi gah bumbe yukop embere hoi.\fig Tinge yupwaiꞌe ŋihip Pol hindi Sailas gah bumbe yukop embere hoi.|src="LB00337B.tif" size="col" ref="16.24" \fig* \p \v 25 Ki taꞌe ŋaiye ŋup syeꞌ syeꞌ pe, Pol hindi Sailas yanange wusyep topoꞌe yosoko wenersep yalme Got pe, lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye yarp yoto mwahupwaiꞌe luku yasande tinge hindi. \v 26 Dindiꞌ uku pe, yoime embere ŋanah ŋondolꞌme yokoh mwahupwaiꞌe. Nilyehe sai, kohmap lalme luku bu nat nal pe, hohou sai, topoꞌe merkinip lalme luku ŋaiye nupwaiꞌe yukop embere hoi uku ginir nasme ŋihip tinge lalme. \v 27 Miyeꞌ ŋaiye bepeteme mwahupwaiꞌe tahar posoh pe, kin ŋetekeꞌe kohmap lalme hohou sai pe, kin ŋoiheryembe nange miyeꞌ lalme ŋaiye yarp yoto luku si jarnge yal. Taꞌe luku pe, ki kite ŋim ŋombor kin de ka enge syep onombe wahriꞌ kitikin. \v 28 Kom Pol tambah nal hlaꞌ ŋanange na, “Na enge syep onombe wahriꞌ nitei, na pakai! Poi lalme leꞌe marp ihi.” \p \v 29 Miyeꞌ ŋaiye bepeteme mwahupwaiꞌe gal lenge kokorohtup syeꞌ nange ka yenge nih yut. Miꞌe pe, ki gertenge nato ŋasarꞌe ŋihip na gah narp siheime Pol hindi Sailas pe, ŋihip syep kin dolndol. \v 30 Miꞌe pe, kin nenge lenge hindi nate tas wicherꞌ pe, kin ŋisilih lenge hindi na, “Iyai mende ŋam, ma mende tuꞌe lai ti, Got ka ungwisme ŋam?” \v 31 Tinge yungwisme kin na, “Ŋaiye ŋoihmbwaip nin ka teŋeime Lahmborenge Jisas pe, Got ka si ungwisme nin topoꞌe bamtihei nin.” \v 32 Taꞌe luku pe, tinge hindi yanange wusyep Lahmborenge yalme kin topoꞌe lenge bamtihei kin. \v 33 Nilyehe sai, dindiꞌ ŋup ilyeh uku pe, miyeꞌ mbep tikin mwahupwaiꞌe luku nambaꞌ lenge nenge na nungurhme wim wahriꞌ tinge. Miꞌe pe, ki top lenge bamtihei kin yambaꞌe pinip. \v 34 Pe kin nambaꞌe lenge hindi nenge nal yokoh kin pe, kin nangange lenge ŋai ŋaiye ka yono. Kin topoꞌe bamtihei kin hriphrip embere sekete ŋaiye tukwini ŋoihmbwaip tinge si teŋeime Got. \p \v 35 Tahar nyermbe pe, lenge miyeꞌ ondoh yember wusyep ahraꞌ embep ende yal lenge kokorohtup yanange na, “Yusme syep lenge miyeꞌ iki ka yil.” \v 36 Taꞌe luku pe, miyeꞌ mbep tikin mwahupwaiꞌe ŋaname Pol na, “Lenge miyeꞌ ondoh si yember wusyep ahraꞌ embep ende nange nin topoꞌe Sailas pa hindi yusme mwahupwaiꞌe. Taꞌe luku pe, yip yil topoꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye.” \p \v 37 Kom Pol ŋana lenge kokorohtup na, “Tinge yukur yahaiꞌe ŋaimune pupwa ŋaiye poi mende yer ti, tinge pwamb poi jah halhale ŋaiye mitiŋ lalme jan pusukum poi. Pe tinge yiche poi ya yoto mwahupwaiꞌe. Kom yukur tinge jande wusyep erŋeme. Detale, poi hindi topoꞌe, poi miyeꞌ Rom. Poi ŋoihmbwaip mane embere sekete. Kom tukwini tinge yasande nange poi topoꞌe ya mi tus no, ka yisisyelmbe ŋai pupwa ŋaiye si tinge yende. Ŋaiye tinge yasande nange ya mi tus wicherꞌ pe, poi masande nange tinge ka yute yini poi wusyep bwore bwore pe, ka yusme poi yi tus mwahupwaiꞌe.” \p \v 38 Pe lenge kokorohtup yenge wusyep uku ya yana lenge miyeꞌ ondoh. Pe ŋupe ŋaiye tinge yasande nange Pol hindi Sailas tinge miyeꞌ Rom pe, tinge gunguru plai. \v 39 Taꞌe luku pe, tinge ya yana lenge na, “Poi mende pupwa malme yip hindi, kom yip yusme pupwa poi pe, pa hindi yusme moi embere eꞌe yil.” Miꞌe pe, tinge yenge lenge yase mwahupwaiꞌe tas yal hlaininge. \v 40 Ŋupe ŋaiye Pol hindi Sailas yasme mwahupwaiꞌe tas pe, tinge hindi yal yokoh Lidia. Tinge ya jere luku pe, tinge yetekeꞌe lenge Kristen topoꞌe yana lenge wusyep ŋaiye ŋende bongolme tinge. Miꞌe pe, tinge hindi yasme moi uku pe, tinge hindi yal. \c 17 \s1 Pol hindi Sailas yarp Tesalonaika \p \v 1 Pol hindi Sailas yerŋe moi Ambipolis topoꞌe Apolonia yal pe, tinge hindi ya yoto Tesalonaika, moi embere ŋaiye yokoh jahilyeh ende lenge Juta sai. \v 2-3 Leꞌe ŋahilyeh taꞌe ŋaiye nye nyermbe Pol nal yokoh jahilyeh ŋaiye ŋup Sabat. Taꞌe luku pe, sande hun ŋaiye ŋup Sabat pe, kin nal yokoh jahilyeh ŋanange nalaŋatme wusyep tehei tikin wusyep Got nal me tinge. Kin nasamb lenge ŋaiye Miyeꞌ alaŋatme Krais ka se ambaꞌe nihe syohe, topoꞌe ka plihe tuhur. Kin ŋanange na, “Jisas eꞌe ŋaiye ŋam mana yip pe, kin Miyeꞌ alaŋatme tikin Got, Krais.” \p \v 4 Taꞌe luku pe, lenge Juta syeꞌ yenerme wusyep Pol hindi Sailas. Tinge topoꞌe lenge Grik wula wula ŋaiye yahraꞌe naŋ Got, topoꞌe lenge tuweinge embep syeꞌ, tinge lalme jande tinge hindi. \v 5 Kom lenge Juta syeꞌ ŋoihmbwaip pupwa me Pol hindi Sailas ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yenerme wusyep tinge hindi. Taꞌe luku pe, tinge yambaꞌe lenge miyeꞌ bwiliꞌe bwulaꞌe syeꞌ yate jahilyeh pe, tinge lalme tuhwar yende dandainge yoto moi uku. Pe tinge dir susungurhme ya yokoh Jeson yuluwau kohmap yekepe Pol hindi Sailas nange ka yurpe tinge hindi yenge yute tus yil lenge mitiŋ lalme. \v 6 Kom ŋupe ŋaiye tinge ya yoto yokoh Jeson pe, tinge yukur yetekeꞌe tinge hindi, pakai. Pe tinge yarpe Jeson topoꞌe lenge Kristen syeꞌ jetete yate tas ya jan ŋembep lenge miyeꞌ mbep moi uku pe, tinge tambah yanange na, “Pol hindi Sailas si yende hwap yalꞌe yalꞌe! Tukwini tinge si yate yarp moi poi topoꞌe. \v 7 Jeson kin ŋimei tinge pe, tinge yarp yokoh kin. Tinge lalme yende yumbune wusyep erŋeme tikin miyeꞌ ondoh Rom pe, tinge yanange nange kiŋ ŋoinde tikin Rom narp, naŋ kin Jisas.” \v 8 Ŋupe ŋaiye tinge yasande wusyep uku pe, lenge miyeꞌ tuweinge topoꞌe lenge miyeꞌ mbep moi uku yambaꞌe ŋoihmbwaip pupwa pe, tinge yende titire sekete yanange wusyep yale yat. \v 9 Pe lenge miyeꞌ mbep moi uku yututusme Jeson topoꞌ lenge Kristen uku nange ka yiche wuhyau me Pol hindi Sailas ŋaiye ka yusme mwahupwaiꞌe. \s1 Pol hindi Sailas yoto jere Beria \p \v 10 Si ŋup pe, lenge Kristen yember Pol hindi Sailas yal Beria. Ŋupe ŋaiye tinge ya jere luku pe, tinge yal yokoh jahilyeh lenge Juta. \v 11 Lenge miyeꞌ tuweinge Beria syumbe yarp ŋumwaiye yasande wusyep tinge hindi. Ŋoihmbwaip tinge yukur bongol taꞌe lenge miyeꞌ tuweinge Tesalonaika, kom tinge hriphrip ŋaiye ka yisyunde wusyep uku. Pe ŋup ilyeh ilyeh tongonose tinge jonose wusyep tikin Got topoꞌe ka yiyarꞌe wusyep ŋaiye Pol ŋanange na, ki bwore mise, lakai homboꞌe. \v 12 Taꞌe luku pe, lenge Juta wula topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge embep titinge Grik wula pe, ŋoihmbwaip tinge tengeime Got. \p \v 13 Kom ŋupe ŋaiye lenge Juta ŋaiye yarp Tesalonaika yasande nange Pol si nate ŋanange wusyep Got nato Beria pe, tinge yal Beria plihe yahraꞌe ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge moi uku nange ka tuhwar no, ka ŋoihmbwaip pupwa me Pol. \v 14 Kom nilyehe sai lenge Kristen yember Pol yal ŋoloh tikih, kut Sailas hindi Timoti yarp Beria. \v 15 Lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye yal topoꞌme Pol ya jere Atens pe, tinge yasme kin narp Atens, kut tinge plihe yal Beria. Tinge yenge wusyep ahraꞌ embep Pol yatme Sailas hindi Timoti nange ka hindi hwihwai yila yetekeꞌe kin. \s1 Pol narp nato Atens \p \v 16 Dindiꞌ ŋupe ŋaiye Pol narp Atens ŋeseperhme Sailas hindi Timoti pe, kin ŋoihmbwaip mane embere ŋaiye kin netekeꞌe got homboꞌe wula wula sai nato moi embere luku. \v 17 Taꞌe luku pe, kin ŋanange wusyep nato yokoh jahilyeh topoꞌme lenge Juta topoꞌe lenge Grik ŋaiye yirirme Got. O ŋup ilyeh ilyeh kin ŋanange wusyep gan moi embere ŋaiye tinge yende windau yarp pe, kin nesembele wusyep Lahmborenge nal lenge miyeꞌ tuweinge luku. \v 18 Lenge jetmam syeꞌ ŋaiye jande ŋoihmbwaip Epikurian\f + \fr 17.18 \ft Lenge jetmam uku jande ŋoihmbwaip miyeꞌ ende, naŋ kin Epikurus. Tinge ŋoiheryembe nange ki bwore ŋaiye miyeꞌ ka hriphrip, topoꞌe tinge ŋoihyeryembe nange ki pupwa ŋaiye miyeꞌ nambaꞌe nihe syohe.\f* topoꞌe Stoik syeꞌ ŋaiye jande ŋoihmbwaip miyeꞌ ende Seno pe, tinge teketenge wusyep topoꞌme Pol ŋupe ŋaiye kin ŋanange wusyep nange Jisas plihe tahar. Taꞌe luku pe, syeꞌ tinge yisilih yale yat taꞌe na, “Miyeꞌ mut pinip uku nangange wusyep mune?” O syeꞌ yanange taꞌe na, “Kilou? Taꞌe ki ŋututus poi nange ya gunde got ŋoinde tikin lakai?” \v 19 Pe tinge yenge kin yat hwate Areopagus yalme lenge sisinge woroh nange ka yininge wusyep. Taꞌe luku pe, tinge yisilihme kin na, “Tatame ŋaiye na esembele wusyep tehei, wusyep uku ŋaiye nin ŋanange no, poi ya misyunde moworme? \v 20 Ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ni ŋanange pe, kin ŋambaran supulme poi pe, poi masande ŋaiye ya mambaꞌe sisyeme wusyep tehei kin.” \v 21 Tehei kin ŋaiye tinge yisilihme Pol taꞌe leꞌe, lenge miyeꞌ Atens, topoꞌe lenge miyeꞌ moinde yukur yende wah bwore mise. Kom nye nyermbe tinge yarp yasande ŋoihmbwaip ambaran pe, tinge yende wah yana yanange yale yat yiyarꞌe ŋoihmbwaip ambaran wula wula. \p \v 22 Miꞌe pe, Pol tahar gan hlaꞌ ŋanange wusyep na, “Yip lenge miyeꞌ Atens! Ŋam si metekeꞌe moworme taꞌe ŋaiye yip yende wah nihe yisarꞌe ŋembep yirirme lenge got yip.\fig Pol ŋanange wusyep nal lenge Atens.|src="CN01993B.tif" size="span" ref="17.22" \fig* \v 23 Ŋupe ŋaiye ŋam mende hlaihlai ma moto moi yip pe, ŋam metekeꞌe luh wula ŋaiye yip yirisukwarme lenge got yip. Ŋam metekeꞌe luh hendeinge ende ŋaiye tinge yainge wusyep taꞌe leꞌe: Hendeinge tikin got ŋaiye poi jinjame. Tukwini ma mini yip moworꞌe member Got bwore mise. Kin Got ŋaiye yip yirisukwarme, kom yukur yip sisyeme kin lahmende. \p \v 24 \x - \xo 17.24 \xt 1Ki 8.27, Ais 42.5, Apo 7.48\x*Got bwore mise ŋaiye ŋende kekep, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye sai kekep eꞌe, topoꞌe kin Lahmborenge tikin moihlaꞌ topoꞌe kekep lalme. Kin yukur narp nato yukoh yirise ŋaiye miyeꞌ yenge syep yende, pakai. \v 25 Yukur tatame ŋaiye poi miyeꞌ ya mungwisme kin ŋainde. Got kitikin tatame. Kin yukur seheiꞌme ŋainde, pakai. Kin Got ŋaiye pwal poi laip, topoꞌe yohe topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme. \v 26 Got ŋende miyeꞌ ŋendehei ilyeh uku pe, poi lalme mate gwande loumwah ilyeh uku mate marp kekep eꞌe. Kin nalaŋatme ŋupe ŋaiye ka yurp, topoꞌe kin noworꞌe kekep nangang lenge. \v 27 Kin ŋende taꞌe luku nange poi miyeꞌ tuweinge ya mahaiꞌe kin no, ya metekeꞌe kin. Kom kin yukur narp wohme poi, pakai. \v 28 Kin tehei ŋaiye yarp laip, topoꞌme yale yat, topoꞌe ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe. Leꞌe taꞌe ŋaiye somohon lenge miyeꞌ yip syeꞌ yainge tup yanange na, ‘Poi lalme talah kin.’ \p \v 29 Taꞌe luku pe, poi si marp talah tikin Got. Yukur ya ŋoihmeryembe nange Got kin taꞌe ŋaiye gol, silwa lakai ŋeser ŋaiye miyeꞌ yenge syep yende taꞌe got tinge. \v 30 Somohon poi yukur sisyeme bwore bwarme ŋaimune ŋaiye Got ŋasande ya mende. Taꞌe luku pe, Got yukur ŋende wachaihme poi ŋaiye poi mende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa. Kom tukwini kin si nember wusyep erŋeme ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge lalme moiye moiye ka yimbilme ŋoihmbwaip yusme pupwa. \v 31 Pe kin si nalaŋatme ŋup tikin ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge lalme ka jin wusyep kot, topoꞌe kin si nalaŋatme miyeꞌ ende ŋaiye ka iyarꞌe bworere lenge miyeꞌ tuweinge lalme. Kin si pasam poi nal halhale nange wusyep uku bwore mise ŋupe ŋaiye miyeꞌ uku nule miꞌe pe, Got ŋende kin plihe tahar narp laip.” \p \v 32 Ŋupe ŋaiye tinge yasande ŋaiye Pol ŋanange wusyep me miyeꞌ nule no, kin plihe tahar narp pe, syeꞌ tinge yesenetme kin. Kom syeꞌ yanange na, “Poi masande nange ŋup ende na plihe ininge eŋelꞌe wusyep uku.” \v 33 Miꞌe pe, Pol nasme lenge sisinge woroh pe, kin nal. \v 34 O lenge miyeꞌ syeꞌ jande kin pe, tinge yimbilme ŋoihmbwaip. Miyeꞌ ende, naŋ kin Dionisius, kin sisinge woroh ende lenge Areopagus, topoꞌe tuwei ende, naŋ ti Damaris, topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ yende ŋahilyeh. \c 18 \s1 Pol ŋanange wusyep narp Korin \p \v 1 Miꞌe pe, Pol nasme Atens nal Korin. \v 2 Kin na gere luku pe, kin netekeꞌe miyeꞌ ende Juta, naŋ kin Akwila. Moi jeheinge kin Pontus, kom misei sikirp eꞌe kin nase Itali nat topoꞌe tuwei kin Prisila. Tehei kin ŋaiye tinge hindi tahar yasme Itali yat pe, ki taꞌe leꞌe, miyeꞌ ondoh Rom, Klodius, ginyen lenge Juta lalme pe, tinge yasme moi embere Rom. \v 3 Akwila kin miyeꞌ ŋaiye ŋende yokoh sel ambaran taꞌe Pol ti, Pol nala el etekeꞌe kin. Taꞌe luku pe, kin narp ŋende wah topoꞌe tinge hindi ŋup syeꞌ. \v 4 Ŋup tikin Sabat lalme pe, kin ŋanange wusyep nato yokoh jahilyeh tikin Juta nange ka bunjenge ŋoihmbwaip lenge Juta topoꞌe Grik yilme Jisas. \p \v 5 Ŋupe ŋaiye Sailas hindi Timoti yase Masedonia yate jere moi uku pe, Pol ŋende wah doheteme ŋiche wusyep nal lenge Juta nange Jisas kin miyeꞌ nalaŋatme Krais. \v 6 Kom lenge Juta jarnge wusyep Pol pe, tinge tuhwarme kin. Taꞌe luku pe, Pol ŋenderenge sah temhroŋ kin ŋasamb lenge nange kin si nangange teket me tinge. Pe kin ŋana lenge na, “Yip pa yambaꞌe yitini pupwa yiptip. Yukur Got ka iniꞌe ŋam ŋaiye ŋam mende pupwa. Ŋam si mana yip wusyep bwore mise, kom yip jarnge wusyep eꞌe. Taꞌe luku pe, ma musme yip buryehme pe, ma mil lenge haiten.” \v 7 Miꞌe pe, Pol nasme yokoh jahilyeh titinge Juta ŋaiye sai sihei me yukoh Titius Jastus pe, kin narp topoꞌe kin. Kin miyeꞌ ŋaiye somohon kin haiten, kom tukwini kin nirisukwarme Got. \v 8 O Krispus, miyeꞌ ondoh tikin yokoh jahilyeh uku, topoꞌe lenge bamtihei kin lalme, topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge Korin wula yenerme wusyep Pol pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime Lahmborenge ti, tinge yambaꞌe pinip. \p \v 9 Ŋup ende pe, Lahmborenge nasambe Pol yipihinge supule ende taꞌe ŋaiye nate tange. Kin ŋanange na, “Yukur na hiꞌgirnge ŋaiye na ininge wusyep me ŋam. Ende wah ininge wusyep ŋam enge el, yukur na upwaiꞌe mut, na pakai. \v 10 Ŋam marp topoꞌe nin pe, miyeꞌ ende yukur ka ende yumbune nin. Detale, lenge miyeꞌ tuweinge ŋam wula wula yarp yoto moi iki pe, ŋoihmbwaip tinge se ka teŋeime ŋam.” \v 11 Taꞌe luku pe, Pol top lenge narp wahtaip ende syeꞌme pe, kin ŋanange nalaŋatme wusyep Got nal me lenge miyeꞌ tuweinge moi uku. \v 12 Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ ondoh Rom yalaŋatme Galio nange ka ende wah tuꞌe sisinge woroh ondoh tikin moi Grik ŋaiye provins Akaia pe, lenge Juta tahar syep yarpe Pol pe, yenge kin na gan wusyep. \v 13 Tinge yanange na, “Miyeꞌ eꞌe kin ŋende wah ŋututus lenge miyeꞌ tuweinge nange ka yirisukwarme Got yil yaŋah ŋoinde tikin ŋaiye noworꞌe wusyep erŋeme poi.” \p \v 14 Sihei ŋaiye Pol da ungwisme wusyep uku pe, Galio ŋana lenge Juta na, “Ŋaiye yip Juta yiniꞌe miyeꞌ uku nange kin ŋende pupwa embere pe, tatame ŋaiye ma murp misyunde wusyep yip. \v 15 Kom prepwan! Ŋaiye yip teketenge wusyep tehei topoꞌe wusyep erŋeme yip pe, yip pa yininge wusyep yiptip. Yukur ma miyarꞌe hwap uku, pakai.” \v 16 Taꞌe luku pe, kin ginyen lenge ya tas wicherꞌ. \v 17 Miꞌe pe, tinge syep yarpe Sostenes, miyeꞌ mbep yokoh jahilyeh ende titinge Juta pe, tinge yonombe kin jan kohmap sisinge woroh. Galio ŋetekeꞌe ŋaimune ŋaiye tinge yende me kin, kom kin sisyoꞌ narp. \s1 Pol plihe nal Antiok \p \v 18 \x - \xo 18.18 \xt Nam 6.18\x*Pol narp Korin topoꞌe lenge Kristen ŋup wula wula. Miꞌe pe, kin nasme tinge nala el Siria pe, Akwila hindi Prisila yal topoꞌme kin. Ŋupe ŋaiye tinge yate jere moi Senkria nal ŋoloh pe, Pol ŋotombo dohwaih\f + \fr 18.18 \ft Lenge miyeꞌ syeꞌ tinge yotombo dohwaih tinge nange ka asambe Got topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge wutuꞌ ŋaiye tinge si yupwaiꞌe wusyep ende topoꞌme Got.\f* kin taꞌe wutuꞌ ŋaiye kin nupwaiꞌe wusyep ende topoꞌme Got. Tinge yiche wuhyau me yaŋah loumbil pinip pe, tinge yasme moi uku ya jere Efesus. \v 19 Pol ilyeh nato yokoh jahilyeh lenge Juta pe, kin teketenge wusyep topoꞌme tinge. \v 20 Pe tinge yisilihme kin ŋaiye ka orp topoꞌe tinge ŋup syeꞌ, kom kin garnge. \v 21 Ŋupe ŋaiye kin da osme tinge pe, kin ŋana lenge na, “Ŋaiye Got ŋasande nange ma plihe mut pe, ma mut. Tu pakai pe, pakai.” Taꞌe luku pe, Pol plihe ŋanah loumbil pinip ende nal Sisaria. \p \v 22 Ŋupe ŋaiye kin na gere Sisaria pe, kin nanah Jerusalem netekeꞌe lenge Kristen miyeꞌ tuweinge. Miꞌe pe, kin nasme lenge pe, kin nal Antiok. \v 23 Kin narp Antiok ŋup syeꞌ miꞌe pe, ki plihe nasme moi uku pe, kin nal moiye moiye nato Galesia provins topoꞌe Frigia provins ŋanange wusyep ŋende bongolme lenge Kristen miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp uku.\fig |src="GPS_Paul3-BW.pdf" size="col" ref="Apo 18.23" \fig* \s1 Apolos ŋanange wusyep nato Efesus topoꞌe Korin \p \v 24 Dindiꞌ ŋup uku pe, miyeꞌ ende, naŋ kin Apolos nate gere Efesus. Kin miyeꞌ Juta ende, kom moi jeheinge kin Aleksandria. Kin miyeꞌ sande tekeꞌe embere topoꞌe ŋoihmbwaip kin ŋowor tirtatar me wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got, topoꞌe kin miyeꞌ ŋaiye ŋanange wusyep bwore miꞌ supule. \v 25 Tinge si yaname yalaŋatme kin yaŋah tikin Jisas pe, kin papararme hriphrip topoꞌe bongol, ŋupe ŋaiye kin ŋanange nalaŋatme wusyep ŋaiye bwore bwarme topoꞌe bwore mise. Kom kin yukur sisyeme yaŋah ŋaiye lenge Kristen yambaꞌe pinip yoto naŋ tikin Jisas, pakai. Kin sisyeme yaŋah ŋaiye Jon gihyeꞌ lenge pinip ilyehme. \v 26 Ŋup ende pe, Apolos ŋanange wusyep bongol supule gan nato yokoh jahilyeh pe, Prisila hindi Akwila yasande wusyep kin. Miꞌe pe, tinge yambaꞌe kin yenge yal yokoh tinge hindi pe, tinge plihe yeŋelꞌe wusyep yanange yoworꞌe yember yal halhale me yaŋah tikin Got ŋaiye ka sisyeme. \p \v 27 Apolos ŋoiheryembe ŋaiye ka el moi Grik. Taꞌe luku pe, lenge Kristen miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp Efesus yungwisme kin pe, tinge yainge tup yember yal lenge Kristen ŋaiye yarp moi Grik pe, tinge yisilih lenge nange ka yambaꞌe Apolos ŋupe ŋaiye ka ot. Ŋupe ŋaiye kin na gere luku pe, kin nungwis lenge miyeꞌ tuweinge sios, ŋaiye Got ŋoih miꞌmiꞌ me tinge no, tinge tahar Kristen. \v 28 Kin ŋanange wusyep bongol sekete nengelyembe wusyep lenge Juta gan halhale. Kin ŋanange nalaŋatme wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋasamb lenge nange Jisas kin Miyeꞌ alaŋatme, Krais. \c 19 \s1 Pol na narp Efesus \p \v 1-2 Teter ŋaiye Apolos narp nato Korin pe, Pol si nerŋe nal Galesia provins topoꞌe Frigia provins ŋanange wusyep miꞌe pe, kin na gere Efesus. Kin na gere luku pe, kin ŋetekeꞌe lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Lahmborenge pe, kin ŋisilih lenge na, “Ŋupe ŋaiye yip yimbilme ŋoihmbwaip yip ŋaiye teŋeime Lahmborenge pe, yip yambaꞌe Yohe Yirise topoꞌe, lakai pakai?” Tinge yungwisme na, “Pakai. Yukur poi sisyeme nange Yohe Yirise kin narp.” \v 3 Taꞌe luku pe, Pol ŋisilih lenge na, “Ŋaiye taꞌe liki pe, yip yambaꞌe pinip mune?” Tinge yungwisme na, “Poi mambaꞌe pinip gwande ŋaiye Jon ŋanange.” \v 4 \x - \xo 19.4 \xt Mat 3.11, Mak 1.4,7-8, Luk 3.4,16, Jon 1.26-27\x*Pol ŋanange na, “Somohon Jon gihyeꞌ lenge pinip ŋupe ŋaiye tinge yimbilme ŋoihmbwaip yasme pupwa tinge. Pe kin ŋana lenge nange ŋoihmbwaip tinge ka teŋeime miyeꞌ esep ilyeh ŋaiye ka ot gunde kin pe, Jisas.” \v 5 Tinge yasande wusyep uku pe, tinge yambaꞌe pinip ya yoto naŋ tikin Jisas. \v 6 Miꞌe pe, Pol nikil syep kin nanah tinge ŋisilihme Got pe, Yohe Yirise nate gahanahme tinge pe, tinge yanange wusyep ŋimeser wula wula ŋoinde tikin, topoꞌe tinge yanange yalaŋatme wusyep profet ŋaiye Got nember nat. \v 7 Lenge miyeꞌ uku tinge taꞌe 12 ŋainde. \p \v 8 Pol nale nat nato yokoh jahilyeh titinge Juta wundehei hun supule ŋanange wusyep mut loluwe. Kin top lenge tengelyeꞌ me wusyep nange tinge ka sisyeme ŋaiye lemame tikin Got bwore mise. \v 9 Kom ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ pupwa bongol pe, yukur tinge yenerme wusyep Pol, pakai. Tinge yanange wusyep jonombaiꞌe yaŋah lenge Kristen yal halhale. Taꞌe luku pe, Pol nasme tinge pe, lenge Kristen yal topoꞌe kin. Miꞌe pe, ŋup ilyeh ilyeh kin nato yokoh sande tekeꞌe tikin Tiranus pe, kin ŋanange nalaŋatme wusyep me tinge. \v 10 Kin ŋende taꞌe luku na tatame wahtaip hoi supule pe, lenge Juta topoꞌe lenge Grik ŋaiye yarp ya yoto provins Esia, tinge lalme yasande wusyep Lahmborenge. \s1 Lenge lahmiyeꞌ tikin Skewa \p \v 11 Got ŋende ŋai supule bongol ŋoinde tikin nate gahme syep tikin Pol. \v 12 Ŋaiyuwat malaih ŋaiye kin si nenge ŋihyete ŋaisingihnim, topoꞌe temhroŋ ŋaiye kin si gah wahriꞌ kin uku pe, tinge yate yikil yanah lenge wahriꞌ epwa pe, wahriꞌ epwa tinge miꞌe, topoꞌe yipihinge pupwa tas yasme tinge. \v 13 O lenge Juta syeꞌ topoꞌe yende wah yalꞌe yalꞌe sisaipe yenge naŋ tikin Jisas jinyen lenge yipihinge pupwa. Tinge yana lenge yipihinge pupwa na, “Poi manange wusyep bongol malme yip moto naŋ tikin Jisas topoꞌe bongol kin, miyeꞌ ŋaiye Pol ŋanange nalaŋatme pe, pa tus yupwaihme miyeꞌ iki!” \p \v 14 Lenge lahmiyeꞌ syepumbur hoi tikin pris ondoh Juta, naŋ kin Skewa pe, tinge yende wah ŋahilyeh taꞌe luku. \v 15 Kom yipihinge pupwa ŋana lenge wusyep na, “Ŋam sisyeme Jisas topoꞌe Pol, kom yip iki, yip lahmende?” \v 16 Pe miyeꞌ ŋaiye yipihinge pupwa gahanahme kin uku, tahar papalai nongomb lenge ŋotombo wahriꞌ topoꞌe ŋoworꞌe temhroŋ tinge. Taꞌe luku pe, tinge mondom samale jarnge yasme yokoh kin yenge wim birmbare yal. \p \v 17 Ŋupe ŋaiye lenge Juta topoꞌe lenge Grik ŋaiye yarp Efesus yasande wusyep uku pe, tinge hiꞌjarnge ŋembere sekete pe, tinge yahraꞌe naŋ Lahmborenge Jisas yenge ya hlaꞌ. \v 18 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye tukwini tinge yenerme wusyep Lahmborenge, yate yanange yoworꞌe pupwa tititinge yal halhale ŋaiye somohon tinge yende. \v 19 Lenge miyeꞌ wula ŋaiye yende yar yenge tup tinge yate yungulyu jahilyeh. Somohon tinge jonose tup uku ti, kin samb lenge yaŋah ŋaiye yende yar. Pe tinge yesekeh tup uku jah embep lenge mitiŋ lalme. Miꞌe pe, tinge jonose wuhyau yitini ŋaiye tup lalme luku pe, wutuꞌ wuhyau silwa tatame 50,000. \v 20 Yaŋah taꞌe luku ti, wusyep Lahmborenge ŋende wah bongol ŋoto lenge miyeꞌ tuweinge, topoꞌe ki sisil nalꞌe nalꞌe moiye moiye. \s1 Lenge miyeꞌ tuweinge Efesus tuhwar yende dandainge \p \v 21 Ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku miꞌe pe, Yohe Yirise ŋahraꞌe ŋoihmbwaip Pol nange ka erŋe Masedonia topoꞌe moi Grik el Jerusalem. Kin ŋasande nange ka etekeꞌe moi uku yer ti, kin ŋoiheryembe ŋaiye ka plihe e etekeꞌe Rom topoꞌe. \v 22 Taꞌe luku pe, kin nember lenge miyeꞌ nungwisme kin hoi, Timoti topoꞌe Erastus nange ka yil yerme kin yil Masedonia. Kut kin teter ka orp ŋup syeꞌ oto Esia provins ende wah yuwo kin. \p \v 23 Dindiꞌ ŋup uku pe, lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp yoto Efesus tuhwar teketenge wusyep me yaŋah Lahmborenge ŋaiye lenge Kristen jande. \v 24 Miyeꞌ ende, naŋ kin Demitrius, kin miyeꞌ Efesus ende ŋaiye ŋende wah silwa pe, nye nyermbe kin nenge silwa ŋende yokoh yilihe sisikirpe titi Artemis ŋaiye got tinge.\fig Yipihinge got molohe Artemis|src="HK00286B.tif" size="col" ref="19.24" \fig* Kin top lenge miyeꞌ ŋaiye yungwisme kin, tinge yende windau me yokoh sisikirpe luku pe, tinge yambaꞌe yitini ŋembere. \v 25 Taꞌe luku pe, kin galme lenge miyeꞌ yungwisme kin uku, topoꞌe lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye tinge wah ilyeh yate jahilyeh pe, kin ŋana lenge na, “Yip sisyeme wah eꞌe ŋaiye poi mende pe, poi mambaꞌe yitini ŋembere. \v 26 Kom poi lalme si metekeꞌe masande ŋaimune ŋaiye Pol ŋende. Kin ŋanange nange got ŋaiye lenge miyeꞌ yenge syep tinge yende pe, tinge yukur got bwore mise. Taꞌe luku pe, kin si nihyulme ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge wula nato Efesus topoꞌe moi lalme ŋaiye sai nato Esia provins. \v 27 Ŋaiye ka si tuꞌe leꞌe pe, mitiŋ lalme ka jonome wah wuhyau poi, topoꞌe ka ende yumbune naŋ got poi Artemis ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge lalme yoto Esia provins, topoꞌe moiye moiye lalme ŋaiye yirisukwarme ti. Tinge ka yininge nange bongol ti pakai, topoꞌe yokoh ti luh paka pakaiye.” \p \v 28 Ŋupe ŋaiye tinge yasande wusyep taꞌe luku pe, tinge tuhwar sekete bemberer yal hlaꞌ yanange nange Artemis, ti got tititinge Efesus pe, ti taharꞌe got lalme. \v 29 Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme nato moi embere luku, tinge yende dandainge dilnge ya syep yarpe lenge miyeꞌ Masedonia hoi, Gaius hindi Aristarkus ŋaiye somohon top Pol yat moi eꞌe. Tinge yenge lenge hindi yal yokoh embere embere ŋaiye lenge mitiŋ yate jahilyeh. \v 30 Pol de ka e ininge wusyep gin ŋembep lenge mitiŋ lalme luku, kom lenge Kristen tatme kin ŋaiye ka el. \v 31 Lenge ŋimei kin syeꞌ, tinge miyeꞌ mbep nato provins uku pe, tinge topoꞌe yember wusyep bongol yatme kin nange yukur tatame ŋaiye ka asambe bepmohro kin e guh yokoh ŋaiye tinge jahilyeh yarp. \p \v 32 O lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye jahilyeh yarp yoto yokoh uku tuhwar yende dandainge yanange wusyep yalꞌe yalꞌe. Kom mitiŋ wula yukur sisyeme tehei ŋaiye tinge yate jahilyeh uku pe, syeꞌ yanange wusyep ŋoinde, o syeꞌ yanange wusyep ŋoinde. \v 33 Lenge Juta yututusme Aleksander nange ka gin wusyep ininge gingirme nange lenge Juta yukur yende yumbune Pol. Pe Aleksander tahar nenge syep ŋindindirme lenge mitiŋ lalme nange ka syumbe yurp ŋumwaiye. \v 34 Kom ŋupe ŋaiye tinge yetekeꞌe nange kin miyeꞌ Juta pe, tinge lalme tambah ya hlaꞌ yanange wusyep esep ilyeh na, “Artemis, got poi Efesus, ti got esep ilyeh ŋaiye bwore mise supule.” Tinge yanange wusyep uku ya tatame aua hoi. \p \v 35 O miyeꞌ ende ŋaiye nainge tup moi uku tahar ŋende tinge syumbe yarp ŋumwaiye. Pe kin ŋana lenge na, “Miyeꞌ tuweinge Efesus, miyeꞌ tuweinge lenge moiye moiye lalme si sisyeme nange poi Efesus, poi membepteme yokoh yilihe titi got bongol poi Artemis, topoꞌe ŋeser miꞌ supule ti ŋaiye somohon nase ŋaitem gah. \v 36 Lahmende poi yukur ka yininge nange tinge jinjame ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku, pakai! Taꞌe luku pe, pa syumbe yurp ŋumwaiye. Yukur pa pupuru her. \v 37 Yip yenge lenge miyeꞌ eꞌe yat, kom tinge yukur yanange wusyep pupwa me got poi Artemis, topoꞌe yukur tinge yende ŋendei me yokoh yilihe ti. \v 38 Taꞌe luku pe, ŋaiye Demitrius topoꞌe lenge wah ilyeh kin, ka yininge wusyep yiniꞌe lenge miyeꞌ syeꞌ pe, yaŋah sai ŋaiye ka yember lenge jin wusyep sisinge woroh ti, ka yiyarꞌe wusyep tinge. \v 39 O ŋaiye yip ŋoihyeryembe nange yip de pa yininge wusyep embere ende yiniꞌe tinge pe, pa yurp yeseperhme ŋupe ŋaiye lenge sisinge woroh ka juhilyeh ti, ka yiyarꞌe. \v 40 Kom tukwini poi miyeꞌ tuweinge wula sekete mate gwahilyeh mende tuhwar dandainge wusyep male mat pe, liki pupwa yehe. Ŋaiye lenge miyeꞌ mbep gavman poi ka yisyunde wusyep ŋaiye poi mende taꞌe leꞌe pe, tatame ŋaiye ka yende poi ya gwin wusyep. O ŋaiye ka yember poi ya gwin wusyep pe, ya mungwisme wusyep tuꞌe la? Pakai! Poi si mende pupwa.” \v 41 Miyeꞌ ŋaiye nainge tup me uku ŋanange wusyep kin miꞌe pe, kin ŋana lenge miyeꞌ tuweinge nange ka lalme yil. \c 20 \s1 Pol plihe nal Masedonia topoꞌe Grik \p \v 1 Ŋupe ŋaiye wusyep tetehei lalme luku nule miꞌe pe, Pol gal lenge Kristen yate jahilyeh pe, kin ŋana lenge wusyep syeꞌ ŋende bongolme tinge. Tinge tirir miꞌe pe, kin nasme tinge nal Masedonia. \v 2 Kin nato moi syeꞌ ŋaiye sai nato Masedonia pe, kin ŋana lenge wusyep wula wula ŋaiye ŋende bongolme lenge Kristen miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp ya yoto moi uku. Miꞌe pe, kin nate narp moi Grik wundehei hun supule. \v 3 Pol ŋende miꞌmiꞌ nange ka ambaꞌe loumbil pinip el Siria, kom kin ŋasande wusyep nange lenge Juta yende yaŋah tase nange ka yende yumbune kin. Taꞌe luku pe, ki plihe bunjenge nala el Masedonia. \v 4 Pe Sopater, lahmiyeꞌ tikin Pirus (miyeꞌ Beria ende), topoꞌe Aristarkus hindi Sekundus (miyeꞌ hoi tititinge moi Tesalonaika), topoꞌe Gaius (miyeꞌ moi Derbe ende), topoꞌe Tikikus hindi Tropimus (miyeꞌ hoi tititinge Esia provins) topoꞌe Timoti, tinge lalme yal topoꞌme Pol. \v 5 Kom lenge miyeꞌ uku yasme poi yer yal pe, yarp Troas yeseperhme poi hindi Pol. \v 6 Dindiꞌ ŋup uku pe, tinge yende ŋai embere ŋaiye tinge jalme Kakah Ŋaiye Yis Pakai. Ŋai uku miꞌe pe, poi masme Filipai pe, poi marp ma moto loumbil pinip tatame ŋup syepumbur pe, poi mal mal gwereme lenge miyeꞌ uku manar Troas pe, poi lalme marp Troas sande ende supule. \s1 Pol narp nato moi Troas \p \v 7 Sande ŋup pe, poi top lenge Kristen syeꞌ mate gwahilyeh ŋaiye ya mono ŋai embere ŋoihmeryembe nule tikin Jisas. Pol ŋoiheryembe ŋaiye nyermbe se ka el moi ende. Taꞌe luku pe, kin ŋanange nalaŋatme wusyep Got gan na tatame ŋup syeꞌ syeꞌ. \v 8 Nih lam wula naŋarꞌe teŋei nanah dou dininde nanah hlaꞌ ŋaiye poi gwahilyeh marp. \v 9 Ŋupe ŋaiye Pol ŋanange wusyep pe, lahyambe ende, naŋ kin Yutikus, narp nanah yokoh dou ende. Kin narp uku pe, kin ŋasande ŋembep kin posohe pe, kin nate posoh amahe pe, ki turkun nasme yokoh dini hun uku na gah kekep. Ŋupe ŋaiye tinge ya jah yahraꞌe kin pe, kin si nule miꞌe ko. \v 10 Kom Pol na gah ŋumbuhurꞌe narpe kin pe, kin ŋanange na, “Pa ŋoihmbwaip mane na pakai. Kin teter narp laip.” \v 11 Pe tinge lalme plihe ya yanah dou dininde luku pe, tinge yoworꞌe kakah yono. Miꞌe pe, Pol plihe ŋanange wusyep na tatame ŋundu hondonge pe, kin nasme tinge nal. \v 12 Kut lenge miyeꞌ tuweinge yambaꞌe lahyambe luku yenge yal yokoh kin pe, ŋoihmbwaip tinge lalme na gah tahaiꞌ ŋumwaiye ŋaiye miyeꞌ uku kin narp laip. \s1 Pol nasme Troas pe, kin nal Miletus \p \v 13 Pol ŋana poi nange ya mambaꞌe loumbil pinip ende pe, ya mil yer mil moi Asos. Kut kin ŋasande ŋaiye ka el kekep e gere moi uku. Taꞌe luku pe, poi gwande wusyep kin pe, poi mambaꞌe loumbil pinip ende mal marp Asos meseperhme kin. \v 14 Ŋupe ŋaiye kin nate gereme poi ŋanar Asos pe, kin nate nanah loumbil pinip ŋaiye poi marp pe, poi lalme mal Mitilini. \v 15 Nyermbe hondonge poi mambaꞌe loumbil pinip masme Mitilini pe, poi ma gwere Kios. Plihe tahar nyermbe pe, poi masme Kios ma gwere Samos. Nyermbe pe, poi masme Samos pe, poi ma gwere Miletus. \v 16 Pol ŋasande ŋaiye ka plihe ambaꞌe loumbil pinip el moi uku no, ka hwihwai el Jerusalem nange ka top lenge orp oto ŋup embere Pentikos. O kin garnge ŋaiye ka orp gwaingwai e oto Esia provins. Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye poi mat yaŋah uku pe, poi musungurhme Efesus pe, mikilꞌe mal moi Miletus. \s1 Pol ŋanange wusyep yuwo kin nal lenge bwore bworenge lenge Efesus \p \v 17 Ŋupe ŋaiye poi mate gwere Miletus pe, Pol ŋember wusyep ahraꞌ embep me lenge bwore bworenge ŋaiye yembepeteme sios Efesus nange ka yute juhilyeh topoꞌme kin. \v 18 Ŋupe ŋaiye tinge yate jere pe, kin ŋana lenge na, “Ŋup ŋendehei ŋaiye ŋam mate marp topoꞌme yip miyeꞌ tuweinge Esia provins nate tatame tukwini pe, yip si sisyeme ŋaimune ŋaiye ŋam mende. \v 19 Lenge Juta yende wusyep homboꞌme ŋam ŋaiye tinge pwale nihe syohe embere embere pe, tinge yende yumbune ŋam. Kom ŋam tale ŋam tanam mende wah taꞌe ŋaiye miyeꞌ wah tikin Lahmborenge. Ŋup syeꞌ pupwa nihe, kom ŋam dohmeteme mende wah uku topoꞌe bep pinip. \v 20 Yip sisyeme. Ŋam yukur hiꞌgwarnge ŋaiye ŋam manange malaŋatme wusyep bwore mungwisme yip. Ŋam manange wusyep uku malaŋatme mal halhale, topoꞌe ŋam malaŋatme wusyep ma moto yokoh yip tongonose. \v 21 Ŋam syep erŋeme lenge Juta, topoꞌe lenge Grik ŋaiye ka yusme pupwa ŋoihmbwaip tinge no, ka yimbilme ŋoihmbwaip tinge yilme Got, topoꞌe ŋoihmbwaip tinge ka teŋeime Lahmborenge poi, Jisas. \p \v 22 O tukwini ŋam ma gunde ŋoihmbwaip Yohe Yirise pe, ma mil Jerusalem. Kom ŋam yukur sisyeme ŋaimune ŋaiye ka ende me ŋam. \v 23 Ŋam si sisyeme, nato moi embere embere ilyeh ilyeh ŋaiye ŋam si mal pe, Yohe Yirise si ŋana ŋam nange mwahupwaiꞌe topoꞌe hwap sai yeseperhme ŋam. \v 24 \x - \xo 20.24 \xt 2Ti 4.7\x*Ŋam yukur gwonose wahriꞌ ŋam. Ŋam monorh ŋoihmbwaip ilyeh pe, ŋam masande ŋaiye ma mende wah lalme luku ŋaiye Lahmborenge Jisas pwale. Kin pwale wah ŋaiye ma mininge wusyep bwore me yitini bwore me ŋoih miꞌmiꞌ tikin Got. \p \v 25 Somohon ŋam malꞌe malꞌe moto moi yip manange wusyep me lemame tikin Got. Kom tukwini ma musme yip mil pe, ŋam sisyeme yukur mindemboi pa plihe yetekeꞌe ŋam, pakai. \v 26 Tukwini ŋam mana yip wusyep bwore mise na, ŋaiye miyeꞌ yip ende ka talai pe, yukur tehei ŋam no, ma si mambaꞌe yitini pupwa kin, pakai. \v 27 Detale, ŋam yukur minise wusyep syeꞌ ŋaiye Got si nalaŋatme nange ma mininge, pakai. \v 28 Yohe Yirise si nalaŋatme yip ŋaiye pa bepyeteme lenge Kristen miyeꞌ tuweinge. Taꞌe luku pe, ŋoihme! Yip pa bepyeteme yiptip bworerme topoꞌe sios tikin Got taꞌe ŋaiye miyeꞌ ŋonorh worsip. Detale, Got ŋember talah ŋesep ilyeh kin nat pe, kin si nulme tinge nange tinge ka tuhur talah kin. \v 29 Ŋam sisyeme, ŋupe ŋaiye ma musme yip mil pe, lenge miyeꞌ syeꞌ ka yute yoto meleꞌme yip pe, tinge ka yende yumbun yip tuꞌe ŋaiye ŋumbwat telpei jinjir lenge worsip yono. \v 30 O lenge miyeꞌ syeꞌ yiptip topoꞌe ka tuhur yininge wusyep homboꞌe yil lenge Kristen miyeꞌ tuweinge nange ka junde tinge. \v 31 Taꞌe luku pe, yip ŋoihme! Yukur pa ŋoihsipe wah nihe ŋaiye ŋam mende topoꞌe ŋembep pinip. Ŋupe ŋau ŋam malaŋatme wusyep erŋeme malme yip tatame wahtaip hun supule. \p \v 32 Pe tukwini ŋam member yip mal syep tikin Got. Wusyep kin ŋanange me ŋoih miꞌmiꞌ kitikin. Ŋaiye ŋoihmbwaip yip ka teŋeime wusyep ŋaiye ŋam mana yip pe, ki ŋende bilip yip taꞌe ŋaiye munuh si narpe yip. Got si nihyenme yip lahmende ŋaiye kitikin pe, ka yul yip ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore gunde wusyep upwaiꞌe kin. \v 33-34 Yip lalme sisyeme nange ŋam mende wah gwerenge yukoh sel ŋaiye ka ungwisme ŋam topoꞌe lenge wah ilyeh ŋam. Ŋam yukur wim lal ŋaiye ma mambaꞌe wuhyau topoꞌe temhroŋ miyeꞌ ende, pakai. \v 35 Ŋam ŋoihmeryembe wusyep ende ŋaiye Lahmborenge Jisas ŋanange na, ‘Hriphrip embere sai me ŋaiye na aŋaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe, kut ki taharꞌe ŋaiye na ambaꞌe.’ Taꞌe luku pe, ŋam si masam yip wah tetehei lalme luku ŋaiye ya mende wah nihe no, ya mungwis lenge ŋaipwa ŋiꞌ.” \v 36 Ŋupe ŋaiye wusyep Pol miꞌe pe, tinge lalme yasarꞌe ŋimbep yanange wusyep topoꞌme Got. \v 37 Tinge lalme yilil yerŋe yorope kin, topoꞌe tinge yonombe syep yirirme kin ŋaiye kin nala el. \v 38 Tinge lalme ŋoih mane embere sekete me wusyep kin ŋaiye kin si ŋana lenge nange yukur ka plihe yetekeꞌe kin. Taꞌe luku pe, tinge top kin yal luh ŋaiye loumbil pinip tate. \c 21 \s1 Pol nal Jerusalem \p \v 1 “Miꞌe pe, poi masme tinge mal. Pe poi merŋe bwarme ma gwere moi ende tinge jalme Kos. Nyermbe pe, poi ma gwere Rodes. Miꞌe pe, poi ma gwere Patara. \v 2 Nato moi uku pe, poi metekeꞌe loumbil pinip ende ŋaiye nala el Fonisia. Taꞌe luku pe, poi manah loumbil pinip uku pe, poi mal. \v 3 Poi mal mal pe, poi metekeꞌe ailan Saiprus sai pe, poi musungurhme moi uku ma gwah pe, poi ma gwere moi Tair nato Siria provins nange loumbil pinip ka ember ŋaiꞌe ŋaiꞌe. \v 4 Taꞌe luku pe, poi gwah metekeꞌe lenge jetalah tikin Jisas syeꞌ ŋaiye yarp Tair pe, poi top lenge marp sande ende supule. Yohe Yirise ŋana lenge ŋanah ŋoihmbwaip tinge pe, tinge yaname Pol ŋaiye yukur ka el Jerusalem, na pakai. \v 5 Kom dindiꞌ ŋup uku poi masme tinge mal pe, lenge jetalah lalme luku, miyeꞌ tuweinge topoꞌe talah, yal topoꞌe poi ma gwah ŋoloh tikih. Pe poi lalme masarꞌe ŋimbep manange wusyep topoꞌme Got. \v 6 Poi tirir miꞌe pe, poi ma manah loumbil pinip uku, kut tinge plihe yal moi tititinge. \p \v 7 Poi masme Tair mal pe, poi plihe meŋelꞌe yaŋah ma gwere Tolemes. Poi ma gwere luku pe, poi metekeꞌe lenge Kristen miyeꞌ tuweinge syeꞌ pe, poi marp topoꞌe tinge ŋup ende supule. \v 8 \x - \xo 21.8 \xt Apo 6.5, 8.5\x*Tahar nyermbe poi masme tinge pe, poi ma gwere Sisaria. Nato moi uku pe, poi marp yokoh Filip, miyeꞌ ŋaiye kin ŋende wah ŋanange wusyep bwore mise tikin Got, topoꞌe kin miyeꞌ ende ŋaiye somohon lenge aposel yalaŋatme lenge miyeꞌ syepumbur hoi ŋaiye ka yungwisme sios. \v 9 Lenge lahtuweinge kin hoye hoye yukur yindiꞌ lenge miyeꞌ pe, tinge yambaꞌe yitini tikin Yohe Yirise ŋaiye yanange wusyep profet. \p \v 10 \x - \xo 21.10 \xt Apo 11.28\x*Poi marp moi uku ŋup syeꞌ nal miꞌe pe, profet ende naŋ kin Agapus nase Judia nat. \v 11 Kin natme poi pe, kin nambaꞌe mwah ŋap Pol ŋupwaiꞌe ŋihip topoꞌe syep kitikin. Miꞌe pe, kin ŋaname Pol na, ‘Yohe Yirise ŋanange taꞌe leꞌe, miyeꞌ tehei mwah ŋap eꞌe, lenge Juta ka yupwaiꞌe kin yinir Jerusalem tuꞌe ŋaiye ŋam mende yasam yip pe, ka yember kin yil syep lenge haiten.’ \p \v 12 Ŋupe ŋaiye poi masande wusyep uku pe, poi topoꞌe lenge Kristen syeꞌ titinge Sisaria manange wusyep masarꞌe Pol ŋaiye yukur ka e oto Jerusalem. \v 13 Kom kin nungwisme wusyep na, ‘Yip yende ŋaimune liki? Ŋam gwarnge ŋaiye pa yilil no, pa yende ŋoihmbwaip ŋam ka mane? Ŋam si mende miꞌmiꞌ ŋaiye ka yupwaiꞌe ŋam yinir Jerusalem, topoꞌe ma mule munuh hlaꞌ me wah tikin Lahmborenge Jisas.’ \v 14 Poi yukur tatame ŋaiye ya bunjenge ŋoihmbwaip kin pe, poi manange na, ‘Ŋaimune ŋaiye Lahmborenge da ende pe, ya musme ka ende.’” \s1 Pol na ŋetekeꞌe Jems \p \v 15 “Ŋup syeꞌ nal miꞌe pe, poi mende miꞌmiꞌ pe, poi mal Jerusalem. \v 16-17 Ŋupe ŋaiye poi ma gwere Jerusalem pe, lenge jetalah syeꞌ ŋaiye yase Sisaria yat topoꞌe poi yenge poi yal yokoh miyeꞌ ende, naŋ kin Nason nange ya murp topoꞌe kin. Kin miyeꞌ Saiprus ende ŋaiye somohonme tahar jetalah tikin Jisas. Pe lenge Kristen Jerusalem hriphrip ŋaiye poi mat. \v 18 Nyermbe pe, poi mal ŋaiye ya metekeꞌe Jems pe, poi titinihme lenge bwore bworenge sios lalme si jahilyeh yarp. \v 19 Pol nirirme tinge miꞌe pe, kin ŋana lenge ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei bwore bwore ŋaiye Lahmborenge ŋende nal lenge haiten ŋupe ŋaiye Pol ŋende wah gah bumbe me lenge haiten. \p \v 20 Ŋupe ŋaiye tinge yasande wusyep kin pe, tinge hriphrip me Got. Pe tinge yaname Pol na, ‘Tatai, ŋoiheryembe bworere. Lenge Juta wula wula sekete si tahar Kristen, kom tinge bongol sekete jande wusyep erŋeme tikin Moses.’ \v 21 Kom syeꞌ yanange taꞌe leꞌe, nin nalaŋatme wusyep nal lenge Juta ŋaiye yarp top lenge haiten nange ka yusme yaŋah ŋaiye jande wusyep erŋeme tikin Moses. Pe tinge yanange nange nin nalaŋatme wusyep ŋaiye yukur ka yotombo wahriꞌ hiꞌ lenge lahmiyeꞌ tinge no, ka junde yaŋah poi Juta, pakai. \v 22 Ya mende tuꞌe la? Tinge se ka yisyunde ŋaiye nin si natme poi! \p \v 23 \x - \xo 21.23 \xt Nam 6.13-21\x*Ŋoihmbwaip poi taꞌe leꞌe, poi masande nin na ende tuꞌe leꞌe. Lenge miyeꞌ poi hoye hoye leꞌe, tinge si yupwaiꞌe wusyep topoꞌme Got. \v 24 Taꞌe luku pe, poi masande ŋaiye na el topoꞌe tinge e oto yukoh yirise pe, yende miꞌmiꞌ me yip ŋaiye pa tuhur prihe yil ŋembep tikin Got tuꞌe ŋaiye poi Juta mende. Pe poi masande ŋaiye na iche wuhyau me tinge, topoꞌe ŋaiye ka yende ŋai uku no, ka tinge dohwaih tinge.\f + \fr 21.24 \ft Tinge tainge dohwaih ŋaiye ka asamb lenge nange tinge si jande wusyep erŋeme lenge Juta.\f* Na ende tuꞌe luku pe, mitiŋ lalme ka sisyeme wusyep pupwa luku ŋaiye tinge yanange na, liki homboꞌe. Kom ka sisyeme nange nin miyeꞌ ŋaiye gande wusyep erŋeme poi. \v 25 \x - \xo 21.25 \xt Apo 15.29\x*Poi si member wusyep mal lenge Kristen ŋaiye somohon haiten pe, poi mana lenge ŋoihmbwaip poi ŋaiye yukur ka yono ŋai ŋaiye mitiŋ syeꞌ si yember yirisukwarme got homboꞌe tinge, topoꞌe yukur ka yono wim, topoꞌe yukur ka yono yowor ŋaiye tinge yonombe no, wim teter sai nato yowor meleꞌe, topoꞌe yukur ka yende niŋ pinip yar, na pakai.” \p \v 26 Nyermbe pe, Pol nambaꞌe lenge miyeꞌ hoye hoye luku pe, kin top lenge na ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku ŋaiye ka tuhur prihe yil ŋembep tikin Got. Miꞌe pe, kin nal yukoh yirise ŋaiye ka ini lenge pris ŋup tikin uku pe, tinge ka tuhur prihe ko, lenge pris ka yende ofa me tinge ilyeh ilyeh tongonose. \s1 Tinge yarpe Pol yanar yukoh yirise \p \v 27 Sihei ŋaiye sande ende supule kin de ka miꞌe no, tinge ka tuhur prihe pe, lenge Juta syeꞌ ŋaiye yase Esia yat pe, tinge yetekeꞌe Pol gan yukoh yirise. Taꞌe luku pe, tinge yahraꞌe ŋoihmbwaip lenge mitiŋ lalme ŋaiye ka tuhwarme Pol no, ka syep yurpe kin. \v 28 Pe tinge yanange na, “Yip miyeꞌ lenge Israel, pa yungwisme poi. Miyeꞌ eꞌe, kin nalꞌe nalꞌe ŋanange wusyep tale poi Juta, topoꞌe wusyep erŋeme poi, topoꞌe yukoh yirise luku. Ŋoinde kin, kin yukur gande yaŋah poi no, kin nenge lenge miyeꞌ Grik nato yukoh yirise ŋende yumbune yukoh yirise luku lome.” \v 29 \x - \xo 21.29 \xt Apo 20.4\x*Tehei kin ŋaiye tinge yanange wusyep uku taꞌe leꞌe na, tinge si yetekeꞌe Tropimus, miyeꞌ Grik ende tikin Efesus narp topoꞌe Pol nato Jerusalem pe, tinge ŋoihyeryembe nange Pol si nenge kin nato yukoh yirise. \p \v 30 Wusyep eꞌe sisil nalꞌe nalꞌe nato moi uku pe, mitiŋ lalme jertetenge yate jahilyeh pe, tinge yarpe Pol jete kin yase yukoh yirise tas. Pe nilyehe sai tinge jase kohmap yukoh yirise luku. \v 31 Miꞌe pe, lenge mitiŋ tuhwar yende wah yonombe Pol, kom miyeꞌ ondoh lenge miyeꞌ wondoh Rom nambaꞌe wusyep ahraꞌ embep uku ŋaiye lenge Jerusalem lalme yende dandainge. \v 32 Nilyehe sai pe, kin nambaꞌe lenge miyeꞌ wondoh syeꞌ pe, tinge hri ya jah ŋaiye mitiŋ grangarar jan. Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ yetekeꞌe miyeꞌ ondoh uku topoꞌe lenge miyeꞌ wondoh yat pe, tinge yasme Pol, kut tinge sisyoꞌ jan. \p \v 33 Miyeꞌ ondoh nal me Pol pe, ki syep narpe kin pe, kin ŋana lenge miyeꞌ wondoh ŋaiye ka yupwaiꞌe merkinip yil syep Pol. Miꞌe pe, miyeꞌ ondoh ŋisilih lenge na, “Miyeꞌ ai eꞌe, kin de tale?” \v 34 Mitiŋ lalme ŋaiye grangarar jan uku yanange yalꞌe yalꞌe. Syeꞌ tititinge behembuhu yanange. Taꞌe luku pe, miyeꞌ ondoh lenge miyeꞌ wondoh jinjame ŋaimune tehei ŋaiye ŋende. Pe kin ŋana lenge miyeꞌ wondoh nange ka yambaꞌe Pol yenge yi yunuh yokoh ŋaiye lenge miyeꞌ wondoh yarp. \v 35 Tinge yenge kin yal siheime lou gringri yokoh uku ŋaiye ka yunuh, kom lenge miyeꞌ wula wula jan uku yende mwihe mwahe ŋembere nange ka yonombe Pol. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ wondoh yambaꞌe kin yikirh ya hlaꞌ. \v 36 Kom lenge mitiŋ lalme jande tinge yanange wusyep tambah yal hlaꞌ na, “Yonombe ka ole! Yonombe ka ole!” \s1 Pol ŋanange wusyep nerŋeme kitikin \p \v 37 Sihei ŋaiye lenge miyeꞌ wondoh de ka yenge Pol yi yunuh yokoh tinge pe, Pol ŋaname miyeꞌ ondoh tinge na, “Tatame ŋaiye ma mini nin wusyep sikirp?” Miyeꞌ ndoh nungwisme kin na, “O nin sisyeme wusyep Grik a? \v 38 Ŋam ŋoihmeryembe nange nin miyeꞌ Isip ende ŋaiye somohon ŋende yumbune gavman poi pe, kin nal yerme miyeꞌ 4,000 ŋaiye tinge yarmbe wondoh yal moi gungurar.” \p \v 39 Pol ŋanange na, “Pakai. Ŋam miyeꞌ Juta ende kili. Nom moi tiheinge ŋam Tarsus sai nato Silisia provins. Moi ŋam uku si ambaꞌe naŋ embere. Taꞌe luku pe, tatame ŋaiye ma mininge wusyep syeꞌ mil lenge miyeꞌ tuweinge luku?” \p \v 40 Miyeꞌ ndoh uku nasme Pol ŋaiye ka gin ininge wusyep. Taꞌe luku pe, Pol gan nanah lou gringri pe, kin nenge syep ŋetenge lenge nange ka yupwaiꞌe mut. Ŋupe ŋaiye tinge yupwaiꞌe mut miꞌe pe, Pol nenge wusyep Hibru ŋana lenge wusyep. \c 22 \p \v 1 Kin ŋana lenge na, “Toꞌ tatai topoꞌe yai mam ŋam, yisyunde wusyep ŋaiye tukwini ŋam da mini yip mil halhale, ŋaiye ŋam yukur mende pupwa.” \v 2 Ŋupe ŋaiye tinge yasande nange Pol nenge wusyep Hibru ŋanange wusyep pe, tinge plihe syumbe jan ŋumwaiye yasande wusyep kin. \v 3 \x - \xo 22.3 \xt Apo 5.34-39\x*Pe Pol ŋanange na, “Ŋam miyeꞌ Juta ende ŋaiye moi tiheinge ŋam Tarsus nato Silisia provins. Kom ŋam mate marp moto Jerusalem pe, ŋam borenge manar eꞌe. Ŋam jetalah ende tikin Gamaliel. Kin ŋana ŋam nalaŋatme wusyep erŋeme embere embere lenge mwan kaꞌ poi, topoꞌe ŋam mende wah nihe ŋaiye gwande wusyep Got taꞌe ŋaiye tukwini yip lalme yende. \v 4 \x - \xo 22.4 \xt Apo 8.3, 26.9-11\x*Somohon ŋam miche yumbun lenge miyeꞌ topoꞌe lenge tuweinge ŋaiye jande yaŋah Krais pe, ŋam syep marpe tinge member ma moto mwahupwaiꞌe ŋaiye ka yule. \v 5 Lenge pris topoꞌe lenge sisinge woroh sisyeme wusyep ŋam. Tinge tatame ŋaiye ka yininge nange wusyep ŋam bwore mise. Somohonme tinge pwale tup wusyep erŋeme bongol ende ŋaiye ma menge mila mangange lenge Juta ŋaiye yarp Damaskus nange ma murpe lenge Kristen miyeꞌ tuweinge moi luku pe, ma menge merkinip mupwaiꞌe syep tinge pe, ma menge lenge mut Jerusalem nange ka yambaꞌe nihe syohe.” \s1 Pol ŋanange wusyep kin ŋupe ŋaiye kin nimbilme ŋoihmbwaip \r (Apo 9.3-19, 26.12-18) \p \v 6 Ŋam mal ŋahwikin pe, ŋau ŋanar bumbumbe, sihei ŋaiye ma pwar mil Damaskus pe, yirise ŋembere nase ŋaitem gah naŋarꞌe ŋam. \v 7 Pe ŋam tambe ma gwah kekep pe, ŋam masande diꞌ miyeꞌ ende gal ŋana ŋam na, “Sol, Sol! Detaꞌe lai ti nin de yumbune ŋam?” \p \v 8 Ŋam misilihme kin na, “Iyai, nin lahmende liki?” Pe kin nungwisme wusyep ŋam taꞌe leꞌe na, “Ŋam Jisas tititinge Nasaret ŋaiye nin ŋende yumbune.” \v 9 Lenge miyeꞌ ŋaiye yotop ŋam yal pe, tinge yetekeꞌe yirise luku, kom tinge yukur yisande diꞌ ŋaiye ŋana ŋam wusyep. \p \v 10 Ŋam misilihme kin na, “Iyai, ma mende tuꞌe la ŋai?” Pe Lahmborenge plihe nungwisme wusyep ŋam na, “Na tuhur e oto Damaskus pe, na isyunde wah ŋaiye Got si nalaŋatme nin ŋaiye na ende.” \v 11 Yirise embere luku naŋarꞌe ŋam pe, kin ŋende ŋembep ŋam tangar. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ yaŋam ŋam yenyerme syep ŋam pe, yenge ŋam ya yoto Damaskus. \p \v 12 Nato moi Damaskus pe, Kristen miyeꞌ ende, naŋ kin Ananaias narp. Miyeꞌ uku kin miyeꞌ bwore bwarme ŋaiye nye nyermbe gande wusyep erŋeme tikin Got, topoꞌe miyeꞌ ŋaiye lenge Juta lalme moi eꞌe yahraꞌe naŋ kin. \v 13 Kin nate gan siheime ŋam pe, kin ŋanange na, “Tatai ŋam, Sol, na plihe etekeꞌe!” Nilyehe sai ŋam metekeꞌe kin. \v 14 Kin plihe ŋana ŋam na, “Got lenge mwan kaꞌ poi si nalaŋatme nin ŋaiye na ende wah kin. Nin na etekeꞌe miyeꞌ bwore bwarme Jisas, topoꞌe na isyunde wusyep ŋaiye ka ininge. \v 15 Nin na el lenge mitiŋ lalme ininge wusyep alaŋatme naŋ kin no, ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei ŋaiye ka yasamb, topoꞌe na isyunde otme kin pe, na ininge. \v 16 Taꞌe luku pe, ni tuhur gin. Yukur na ende gwaingwaiye, na pakai. Ambaꞌe pinip, topoꞌe na gilme naŋ kin ŋaiye ka ongohe pupwa ŋoihmbwaip nin.” \p \v 17 Ŋupe ŋaiye ŋam plihe mate gwere Jerusalem pe, ŋam ma manange wusyep topoꞌe Got marp ma moto yukoh yirise pe, ŋam metekeꞌe yipihinge supule taꞌe yate tange. \v 18 Ŋam metekeꞌe Lahmborenge ŋanange wusyep natme ŋam na, “Lenge miyeꞌ tuweinge Jerusalem yukur ka yisyunde wusyep nin ŋaiye na ininge alaŋatme naŋ ŋam. Taꞌe luku pe, hwihwai, tuhur osme moi eꞌe.” \p \v 19 Ŋam mungwisme na, “Lahmborenge, lenge miyeꞌ tuweinge lalme luku tinge si sisyeme wah ŋaiye somohon ŋam mende taꞌe ŋaiye ŋam mal yokoh jahilyeh titinge Juta tongonose nange ma murpe lenge mongombe mende yumbun lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime nin. \v 20 \x - \xo 22.20 \xt Apo 7.58\x*Pe ŋupe ŋaiye tinge yonombe miyeꞌ wah nin Stiven no, wim kin tas pe, ŋam topoꞌe hriphrip gwan bepmeteme temhroŋ lenge miyeꞌ ŋaiye yonombe kin.” \p \v 21 Kom Lahmborenge plihe nungwisme wusyep ŋam na, “Tuhur osme Jerusalem. Ma member nin na el moi wohe el lenge haiten.” \v 22 Lenge miyeꞌ tuweinge Juta luku yasande wusyep ŋaiye Pol ŋanange nalme lenge haiten pe, tinge lalme bembererme kin yanange na, “Yambaꞌe kin yenge yi yonombe ka ole! Miyeꞌ taꞌe liki yukur tatame ŋaiye ka orp kekep eꞌe.” \v 23 Tinge lalme tuhwar tambah yal hlaꞌ yanange wusyep uku pe, tinge yihlai temhroŋ tinge, topoꞌe tinge yiche sah ya yanah ŋaiye sasambe nange tinge jarnge Pol. \v 24 Taꞌe luku pe, miyeꞌ ondoh lenge miyeꞌ wondoh ŋaname lenge miyeꞌ kin nange ka yurpe Pol yenge yi yoto yokoh tinge. Kin ŋana lenge miyeꞌ uku nange ka yupwaiꞌe yararahe kin topoꞌe winje no, ka isyunde etekeꞌe tehei kin ŋaiye lenge Juta tuhwar tambah yal hlaꞌ, topoꞌe tinge bembererme kin. \v 25 \fig Tinge yupwaiꞌe ŋihip syep Pol no, tinge de ka yararahe kin.|src="CN02027B.tif" size="col" ref="22.25" \fig*Kom ŋupe ŋaiye tinge yupwaiꞌe ŋihip syep kin no, tinge de ka yararahe kin pe, Pol wusyep bar nal me miyeꞌ mbep ŋaiye gan uku na, “Liki taꞌe bwore bwarme gande wusyep erŋeme yip Rom ŋaiye pa yonombe miyeꞌ paka pakaiye ŋaiye teter yukur kin gan wusyep, lakai? Ŋam topoꞌe miyeꞌ Rom ende.” \p \v 26 Ŋupe ŋaiye miyeꞌ mbep ŋasande wusyep uku pe, kin hwihwai nal me miyeꞌ ondoh kin pe, kin ŋisilihme na, “Ya mende tuꞌe la? Miyeꞌ eꞌe kin miyeꞌ Rom!” \p \v 27 Taꞌe luku pe, miyeꞌ ondoh uku nal me Pol pe, kin ŋisilihme na, “Ini ŋam, nin miyeꞌ Rom lakai?” Pol nungwisme wusyep kin na, “Bwore mise kili!” \v 28 Miyeꞌ ndoh uku plihe nungwisme wusyep Pol na, “Ŋam miche wuhyau embere mate moto gavman Rom ti, ŋam taꞌe ŋaiye miyeꞌ Rom.” Kom Pol plihe nungwisme wusyep miyeꞌ ondoh na, “Lenge yai mam ŋam moi jeheinge tinge Rom pe, nye nyermbe ŋam marp taꞌe miyeꞌ Rom!” \p \v 29 Dindiꞌ ŋup uku lenge miyeꞌ wondoh ŋaiye jan uku ŋaiye de ka yisilihme Pol wusyep ende plihe yal. Pe miyeꞌ ondoh Rom ŋasande ŋoworme nange Pol kin miyeꞌ Rom pe, kin hiꞌ garnge ŋaiye kin si ŋupwaiꞌe ŋihip syep kin topoꞌe merkinip. \s1 Pol gan wusyep \p \v 30 Miyeꞌ ndoh uku de ka isyunde oworme wusyep tehei ŋaiye lenge Juta yiniꞌe Pol. Taꞌe luku pe, tahar nyermbe pe, kin ŋana lenge nange ka yesembele merkinip yupwaihme Pol pe, kin ŋaname miyeꞌ ondoh lenge pris topoꞌe lenge sisinge woroh lalme nange ka yute juhilyeh. Pe kin nambaꞌe Pol nenge nate gan ŋembep tinge. \c 23 \p \v 1 Pol ŋembep dilndilme sisinge woroh sai pe, kin ŋanange na, “Lenge toꞌe tatai ŋam! Laip ŋam topoꞌe wah ŋaiye ŋam si mende gwande Lahmborenge mate gwere tukwini pe, ŋoihmbwaip ŋam ŋanange yukur ŋam mende pupwa, pakai.” \v 2 Ananaias, miyeꞌ ondoh lenge pris ŋana lenge tinge ŋaiye jan siheime Pol nange ka yangalai syep jute mut kin. \v 3 \x - \xo 23.3 \xt Mat 23.27-28\x*Pol plihe ŋaname na, “Got se ka angalai syep yumbe nin. Nin taꞌe bambalau ŋaiye tinge yihyete tas wicherꞌ no, ki dunduhur wukauwe. Kut nato meleꞌe nin pupwa supule. Nin narp iyarꞌe ŋam gande wusyep erŋeme, kom nin si ŋoworꞌe wusyep erŋeme ŋaiye nin ŋana lenge no, tinge yangalai syep pangat!” \p \v 4 Lenge miyeꞌ ŋaiye jan siheime Pol yaname kin na, “Nin si ŋanange wusyep ŋende yupupur pris ondoh tikin Got!” \p \v 5 \x - \xo 23.5 \xt Kis 22.28\x*Pol nungwisme wusyep na, “O toꞌ tatai ŋam, yukur ŋam sisyeme nange kin pris ondoh. Pe Tup tikin Got ŋanange na, ‘Yukur tatame ŋaiye ya mininge wusyep pupwa mil me miyeꞌ mbep poi, pakai.’” \p \v 6 \x - \xo 23.6 \xt Apo 26.5, Flp 3.5\x*Ŋupe ŋaiye Pol ŋetekeꞌe nange lenge sisinge woroh tititinge, lenge Sadyusi syeꞌ, topoꞌe lenge Farisi syeꞌ pe, kin tambah ŋana lenge na, “Lenge toꞌ tatai ŋam! Ŋam topoꞌe lenge mwan kaꞌ ŋam, poi tikin Farisi topoꞌe. Kom tehei ŋaiye ŋam mate gwan wusyep eꞌe no, tukwini yip yiyarꞌe ŋam taꞌe leꞌe pe, ŋoihmbwaip ŋam teŋeime wusyep ŋaiye lenge miyeꞌ yule se ka plihe tuhur!” \v 7 Ŋupe ŋaiye kin ŋanange wusyep uku miꞌe pe, lenge Sadyusi topoꞌe lenge Farisi tuhwar teketenge wusyep uku. Detale, ŋoihmbwaip tinge ŋowor hoi. \v 8 \x - \xo 23.8 \xt Mat 22.23, Mak 12.18, Luk 20.27\x*Lenge Sadyusi ŋoihyeryembe nange lenge miyeꞌ yule yukur ka plihe tuhur. Topoꞌe, tinge ŋoihyeryembe nange lenge walip hlaꞌ, topoꞌe yipihinge yukur yarp. Kom lenge Farisi ŋoihyeryembe nange miyeꞌ yule se ka plihe tuhur, topoꞌe tinge ŋoihyeryembe nange lenge walip hlaꞌ topoꞌe lenge yipihinge yarp laip. \p \v 9 Taꞌe luku pe, tinge tahar tambah yende ŋembere pe, lenge Farisi syeꞌ ŋaiye jetmam tikin wusyep erŋeme tahar jan bembererme lenge yanange na, “Poi si miyarꞌe miyeꞌ eꞌe pe, poi yukur metekeꞌe ŋai pupwa ŋaiye kin ŋende. Poi jinjame, taꞌe yipihinge lakai walip hlaꞌ ŋanange wusyep nato ŋoihmbwaip kin ti, kin ŋanange taꞌe luku, lakai?” \v 10 Tinge tuhwar yende ŋembere jah pe, miyeꞌ ondoh lenge miyeꞌ wondoh hiꞌgarnge nange se ka jetete Pol yile yut no, ka jinjir kin pe, ka ole. Taꞌe luku pe, kin ŋana lenge miyeꞌ wondoh kin nange ka yi juh bumbe lenge miyeꞌ uku yambaꞌe Pol yenge kin yi yoto moi yokoh tinge. \v 11 Si ŋup miꞌe pe, Lahmborenge nate gan siheime Pol pe, kin ŋaname na, “Na hiꞌ worhe, na pakai! Gin hiꞌluluwe. Tukwini nin si ŋanange wusyep ŋam nato Jerusalem eꞌe, kom na plihe ininge wusyep ŋam tuꞌe liki el Rom.” \s1 Lenge Juta yanange wusyep tase ŋaiye ka yonombe Pol \p \v 12-13 Tahar nyermbe pe, lenge Juta 40 yate jahilyeh yende yaŋah ŋaiye ka yonombe Pol ka ole. Tinge yupwaiꞌe wusyep bongol nange yukur tatame ka yono ŋai, topoꞌe ka yonoꞌe pinip yi tutume ŋupe ŋaiye ka ole. \v 14 Miꞌe pe, tinge yalme lenge pris ondoh topoꞌe lenge bwore bworenge pe, tinge yana lenge na, “Poi si lalme mupwaiꞌe wusyep gwahilyeh nange yukur ya mono ŋai mi tutume ŋupe ŋaiye ya monombe Pol ka ole. \v 15 Taꞌe luku pe, yip topoꞌe lenge sisinge woroh yember wusyep yilme miyeꞌ ondoh lenge miyeꞌ wondoh ŋaiye ka ember Pol otme yip. Pa homboꞌe yisarꞌe wusyep yininge nange yip de pa yisyunde ŋaiye ka ini yip wusyep syeꞌ. Kom poi ya mende miꞌmiꞌ ŋaiye ka ot pe, ya monombe minir yaŋah.” \v 16 Kom yuruwai tikin Pol gan ŋasande wusyep tase ŋaiye tinge yanange. Taꞌe luku pe, kin nikilꞌe nal yokoh lenge miyeꞌ wondoh ŋaname Pol wusyep uku. \v 17 Miꞌe pe, Pol galme miyeꞌ mbep ende nat pe, kin ŋaname na, “Ambaꞌe lahyambe leꞌe enge elme miyeꞌ ondoh yip ŋaiye ka inime kin wusyep ende.” \v 18 Taꞌe luku pe, kin nenge kin nal me miyeꞌ ondoh. Kin ŋaname kin na, “Pol, miyeꞌ ŋaiye narp mwahupwaiꞌe gal ŋam nat pe, kin nisilih ŋam nange ma menge lahyambe leꞌe mutme nin ŋaiye ka ini nin wusyep ende.” \p \v 19 Miyeꞌ ndoh narpe syep kin nenge kin na tikihe pe, kin nisilihme na, “Wusyep mune ŋaiye nin de ini ŋam?” \p \v 20 Yuruwai Pol nungwisme kin na, “Lenge Juta si yupwaiꞌe wusyep nange ka yisilih nin ŋaiye minde na ember Pol ka el gin wusyep el lenge sisinge woroh. Kom tinge ka homboꞌe yisarꞌe wusyep yininge nange ka yisyunde Pol ka ininge wusyep syeꞌ topoꞌe elme tinge. \v 21 Yukur na isyunde wusyep tinge, na pakai. Lenge miyeꞌ uku, wutuꞌ tinge tatame 40 pe, tinge ka tise yurp yaŋah ŋaiye ka tus yonombe kin. Tinge si yupwaiꞌe wusyep bongol nange yukur ka yono ŋai, topoꞌe ka yonoꞌe pinip yi tutume ŋaiye ka yonombe kin ka ole. Tinge si yende miꞌmiꞌ yarp yeseperhme wusyep nin nange na ember Pol el lenge sisinge woroh.” \p \v 22 Miyeꞌ ndoh uku ŋanange na, “Yukur na inime miyeꞌ ende nange nin si nate ŋana ŋam wusyep eꞌe.” Miꞌe pe, kin nember lahyambe luku nal. \s1 Tinge yember Pol nal me gavena Feliks \p \v 23 Taꞌe pe, miyeꞌ ondoh gal lenge miyeꞌ mbep kin hoi yat pe, kin ŋana lenge hindi na, “Yende miꞌmiꞌ miyeꞌ wondoh 200, topoꞌe lenge miyeꞌ 70 ŋaiye sisyeme worhos topoꞌe miyeꞌ 200 ŋaiye sisyeme ŋombor wondoh ŋaiye ka yil Sisaria tuꞌe ŋaiye 9 kilok ŋup.\fig Lenge kokorohtup Rom yarp worhos.|src="LB00198C.tif" size="col" ref="23.23" \fig* \v 24 Yende miꞌmiꞌ worhos ŋaiye Pol ka e unuh pe, pa yembepeteme kin bworerme yil yaŋah tutume ŋaiye ka elme Feliks, miyeꞌ ondoh gavman.” \v 25 Miꞌe pe, miyeꞌ ondoh lenge miyeꞌ wondoh uku nainge tup ende taꞌe leꞌe, \v 26 “Ŋau bwore iyai. Ŋam Klodius Lisias. Ŋam mainge tup eꞌe member malme nin, Feliks, miyeꞌ ondoh lenge gavman. \p \v 27 Lenge Juta syep yarpe miyeꞌ iki de ka yonombe ka ole. Kom ŋupe ŋaiye ŋam masande nange kin miyeꞌ Rom pe, ŋam menge lenge miyeꞌ wondoh ŋam mala mungwisme kin. \v 28 Ŋam de ma misyunde gondoume tehei ŋaiye tinge yiniꞌe kin pe, ŋam menge kin malme lenge sisinge woroh tititinge Juta. \v 29 Ŋam marp masande wusyep ŋaiye tinge yanange pe, tinge tingilyeꞌ wusyep yale yat nange kin ŋoworꞌe wusyep erŋeme tinge. Kom yukur kin ŋende pupwa tatame ŋaiye ka el mwahupwaiꞌe, lakai ka yonombe ka ole. \v 30 Kom ŋupe ŋaiye ŋam masande ŋaiye tinge yul yupwaiꞌe wusyep nange ka yonombe kin pe, ŋam hwihwai mambaꞌe kin member malme nin. Topoꞌe ŋam si mana lenge miyeꞌ ŋaiye yiniꞌe kin nange ka yi yini nin ŋoihmbwaip tinge. Wusyep ŋam taꞌe lono.” \p \v 31 Lenge miyeꞌ wondoh jande wusyep ŋaiye miyeꞌ ondoh tinge si ŋana lenge. Pe ŋup tinge yambaꞌe Pol yenge ya jere moi Antipatris. \v 32 Tahar nyermbe pe, lenge miyeꞌ wondoh syeꞌ plihe yal Jerusalem, kut lenge miyeꞌ tinge syeꞌ ŋaiye yal worhos yembepeteme kin yenge yala yil Sisaria. \v 33 Ŋupe ŋaiye tinge ya jere luku pe, tinge yaŋaꞌe tup uku yalme miyeꞌ ondoh gavman, topoꞌe tinge yember Pol yalme kin. \v 34-35 Kin gonose tup miꞌe pe, kin ŋisilihme Pol na, “Provins nin nala?” O ŋupe ŋaiye kin ŋasande wusyep nange Pol kin miyeꞌ Silisia ŋaiye yarp tuwihme Rom pe, kin ŋanange na, “Bwore. Ma misyunde wusyep nin. Kom ma murp meseperhme lenge miyeꞌ ŋaiye yiniꞌe nin ka yute jere leꞌe.” Taꞌe luku pe, kin ŋana lenge kokorohtup nange ka yambaꞌe Pol yenge yil yokoh gavman ŋaiye somohonme Herot guhurꞌe no, ka yember kin yil dou ende pe, ka yembepeteme kohmap uku bworere. \c 24 \s1 Lenge Juta yiniꞌe Pol \p \v 1 Ŋup syepumbur nal miꞌe pe, pris ondoh Ananaias ŋotop lenge bwore bworenge syeꞌ topoꞌe Tertulus, miyeꞌ ŋaiye ŋende wah ŋineiꞌe lenge miyeꞌ ŋaiye jan wusyep kot pe, tinge lalme yal Sisaria. Tinge yala yi yetekeꞌe Feliks nange ka yiniꞌe Pol jin ŋembep kin. \v 2 Gavena ŋana lenge miyeꞌ wondoh ŋaiye ka yenge Pol yute yoto pe, tinge yenge kin ya yoto. Pe Tertulus ŋineiꞌe kin nal me gavena Feliks taꞌe na, “Miyeꞌ ondoh gavena Feliks, wahtaip wula wula ŋaiye nin bepeteme poi pe, poi marp miꞌ ŋumwaiye supule. Nin ŋende bworerme ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula ŋoto provins eꞌe. \v 3 Taꞌe luku pe, poi lalme hriphrip me nin, topoꞌe poi chuchukwarme nin ŋembere sekete. \v 4 Ŋam gwarnge ŋaiye ma menge nin mila mut, kut ŋam misilih nin ŋaiye na isyunde wusyep ŋam sikirp eꞌe. \v 5 Poi sisyeme nange miyeꞌ iki kin miyeꞌ ŋaiye ŋende hwap nye nyermbe nalꞌe nalꞌe, topoꞌe kin miyeꞌ ŋaiye ŋahraꞌe tuhwar topoꞌe narmbe nal lenge Juta moiye moiye lalme. Topoꞌe kin miyeꞌ mbep ende ŋaiye si ŋututus lenge miyeꞌ tuweinge nange ka junde yaŋah ŋoinde tikin ŋaiye tinge jalme miyeꞌ tuweinge tikin miyeꞌ Nasaret. \v 6-7 Rop ende kin, somohon kin de ka ende yumbune yukoh yirise ka lome, kom poi syep marpe kin.\f + \fr 24.6-7 \ft Miyeꞌ sande tekeꞌe syeꞌ ŋoiheryembe taꞌe leꞌe, wusyep rop ende ŋaiye sai bumbe me ves 6 topoꞌme 8 ki taꞌe leꞌe: Poi da mende wusyep me kin me wusyep erŋeme poi, kom miyeꞌ ondoh Lisias nat, topoꞌe miyeꞌ wondoh kin yat pe, tinge yetembuꞌe poi pe, tinge jete kin yasme syep poi. Pe Lisias ŋanange na, “Lenge miyeꞌ ŋaiye yende niharar nange ka yende wusyep me miyeꞌ eꞌe pe, tinge ka yute jin wusyep nin.”\f* \v 8 Ŋaiye na iyarꞌe kin pe, na sisyeme oworme nange wusyep ŋaiye poi mineiꞌe kin pe, luku bwore mise.” \p \v 9 Lenge Juta topoꞌe yambaꞌe wusyep Tertulus yenge pe, tinge yanange nange wusyep kin bwore mise. \s1 Pol lilal nungulme wusyep \p \v 10 Miꞌe pe, Feliks nalaŋatme Pol ŋaiye ka ininge wusyep pe, Pol ŋanange na, “Ŋam sisyeme nange wahtaip wula wula nin miyeꞌ mbep moi eꞌe pe, luku ki ŋende bongolme ŋam ŋaiye ma gwin hiꞌluluwe mininge wusyep. \v 11 Bwore wukiŋge ŋaiye na isilih pe, na sisyeme nange misei sikirp eꞌe ŋam mal Jerusalem mirisukwarme Got miꞌe pe, ŋam mase Jerusalem mat pe, leꞌe tukwini ŋup 12 ŋam marp eꞌe. \v 12 Lenge wachaih uku yukur yetekeꞌe ŋam tingilyeꞌ topoꞌe mitiŋ syeꞌ manar moto yukoh yirise, topoꞌe ŋam yukur ma mututus lenge miyeꞌ tuweinge ma moto yokoh jahilyeh titinge Juta topoꞌme mitiŋ lalme naha nanga nange ka tuhwar, pakai. \v 13 Taꞌe luku pe, yukur tatame ŋaiye ka yasam nin wusyep ŋaiye tinge yiniꞌe ŋam nange bwore mise, pakai. \v 14 Kom tukwini ŋam ma mana nin bwore mise na, ŋam miyeꞌ ŋaiye mirisukwarme Got lenge mwan kaꞌ poi Juta, topoꞌe ŋam miyeꞌ ŋaiye gwande yaŋah Krais. Kom lenge wachaih uku yanange yaŋah uku pupwa homboꞌe. Kut ŋoihmbwaip ŋam teŋeime ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye gande wusyep erŋeme tikin Moses topoꞌe lenge profet lalme. \v 15 Ŋoihmeryembe ŋam ŋahilyeh taꞌe lenge miyeꞌ uku nange lenge miyeꞌ pupwa topoꞌe lenge miyeꞌ bwore bwarme ŋaiye ka yule pe, ka plihe tuhur. \v 16 Taꞌe luku pe, ŋam mende wah nihe ŋaiye bepmeteme ŋoihmbwaip ŋam nange yukur ma mende pupwa mil ŋembep tikin Got topoꞌe mitiŋ lalme. \p \v 17 \x - \xo 24.17 \xt Apo 21.17-28\x*Somohonme ŋam masme Jerusalem wahtaip wula wula. Kom misei sikirp eꞌe ŋam plihe mal. Pe ŋam menge wuhyau mal ŋaiye ma mangange lenge Juta syeꞌ ŋaiye ŋaipwa ŋiꞌ, topoꞌe ŋam da mende ofa mil me Got. \v 18 Ŋam si gwande yaŋah poi Juta ŋaiye tahar prihe nal ŋembep tikin Got miꞌe pe, ŋam ma moto yukoh yirise. O dindiꞌ ŋup uku pe, lenge miyeꞌ syeꞌ yetekeꞌe ŋam yanar ya yoto, kom tinge yukur yat jan yonyorꞌme ŋam, topoꞌe tinge yukur yende dandainge. \v 19 Kut lenge Juta syeꞌ ŋaiye yase Esia yat, tinge yarp ya yoto topoꞌe. Bwore ŋaiye tinge se ka yut eꞌe yini nin ŋoihmbwaip tinge ŋaiye ŋam mende pupwa, lakai pakai. \v 20 Tu pakai pe, isilih lenge miyeꞌ eꞌe ŋaiye ka yini nin wusyep erŋeme ŋaiye tinge yanange ŋam moworꞌe ŋupe ŋaiye ŋam gwan wusyep mal sisinge woroh tinge. \v 21 \x - \xo 24.21 \xt Apo 23.6\x*Ŋam jinjame, tinge tuhwar nange wusyep ilyeh ŋaiye ŋam manange ŋupe ŋaiye ŋam gwan ŋembep lenge sisinge woroh lakai? Mise, ŋam tambah manange wusyep mal halhale taꞌe leꞌe, ‘Tehei ŋaiye ŋam mate gwan wusyep eꞌe no, tukwini yip yiyarꞌe ŋam pe, taꞌe leꞌe, ŋoihmbwaip ŋam teŋeime wusyep ŋaiye lenge miyeꞌ si yule ka plihe tuhur!’” \p \v 22 Pe Feliks, si ŋasande ŋoworme yaŋah Krais. Kin ŋana lenge mitiŋ na, “Ŋupe ŋaiye miyeꞌ ondoh Lisias ka ote gere no, ya misyunde ŋoihmbwaip kin pe, ma plihe miyarꞌe wusyep yip. Yip pa plihe yil. Wusyep miꞌe taꞌe lono.” \v 23 Kut kin ŋaname kokorohtup ende ŋaiye ka embepeteme Pol e oto mwahupwaiꞌe. Kom kin ŋanange ŋaiye lenge ŋimei Pol tatame ka yungwisme kin ŋaimune ŋaiye kin seheiꞌe. \s1 Pol ŋanange wusyep nal me Feliks hindi Drusila \p \v 24 Ŋup syeꞌ si nal miꞌe pe, Feliks hindi tuwei kin Drusila yat. Ti tuwei Juta ende. Pe kin nambaꞌe Pol nenge nat nange ka inime yaŋah ŋaiye ŋoihmbwaip teŋeime Krais Jisas. \v 25 Kom ŋupe ŋaiye Pol nalaŋatme yaŋah ŋaiye lenge miyeꞌ ka jin bwore bwarme yoto ŋembep tikin Got no, ka yembepeteme tititinge bworerme, topoꞌe kin nalaŋatme wusyep nange ŋup yuwo ŋaiye Got ka iyarꞌe ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge lalme pe, Feliks hiꞌ garnge. Taꞌe luku pe, kin ŋanange na, “Sikei! Ŋam masande ŋaiye na osme ŋam ti, ŋup ende ŋaiye ma plihe ŋoihmeryembe nange ma misyunde wusyep uku pe, ma plihe gwil nin.” \p \v 26 Dindiꞌ ŋup luku Feliks ŋende wah nale natme Pol nange ka isyunde wusyep me kin. Kom ŋoihmbwaip tehei kin pe, kin ŋasande nange Pol ka aŋaꞌe wuhyau no, ka ember kin ka osme mwahupwaiꞌe el. \p \v 27 Kom Feliks teter nasme Pol narp mwahupwaiꞌe no, ka ende lenge Juta ka hriphrip me kin. Pe wahtaip hoi nal miꞌe pe, Porsius Festus nambaꞌe luh Feliks. \c 25 \s1 Festus ŋiyarꞌe wusyep Pol \p \v 1 Festus tahar gavena miꞌe pe, kin nate gere provins eꞌe. Kin narp ŋup hun miꞌe pe, kin nasme Sisaria nal Jerusalem. \v 2-3 Pe lenge pris ondoh topoꞌe lenge miyeꞌ mbep tititinge Juta yate yaname Festus me hwap ŋaiye somohon Pol ŋende. Tinge yisilihme kin na, “Tatame ŋaiye na enge Pol ot Jerusalem ŋaiye poi ya plihe miyarꞌe kin?” Kom ŋoihmbwaip tase tinge yukur Festus sisyeme ŋaiye ka yonombe Pol yinir yaŋah. \v 4 Festus nungwisme wusyep tinge na, “Pol ter narp mwahupwaiꞌe nal Sisaria o, ŋam sihei ma plihe mil moi uku. \v 5 Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ mbep yip ka yil topoꞌe no, tinge ka plihe yininge hwap ŋaiye yip yanange kin si ŋende pe, ma miyarꞌe.” \p \v 6 Festus top lenge narp taꞌe ŋup syepumbur hun lakai syepumbur umbur, miꞌe pe, ki plihe nal Sisaria. Nyermbe pe, Festus ŋaname lenge kokorohtup nange ka yi yenge Pol yutme kin ŋaiye ka gin wusyep. \v 7 Ŋupe ŋaiye Pol ŋoto pe, lenge Juta ŋaiye si yase Jerusalem yate jan yonyorꞌme kin pe, tinge yiniꞌe kin ŋembere sekete nange kin si ŋende pupwa. Kom tinge yukur tatame ŋaiye ka yasambe Festus ŋaiye Pol si ŋoworꞌe wusyep erŋeme, pakai. \v 8 Pe Pol ŋanange wusyep ŋosokome kitikin na, “Ŋam yukur moworꞌe wusyep erŋeme lenge Juta, topoꞌe ŋam yukur mende pupwa moto yukoh yirise, topoꞌe ŋam yukur moworꞌe wusyep erŋeme Sisa, miyeꞌ ondoh tikin Rom, pakai.” \p \v 9 Festus ŋasande nange lenge Juta ka hriphrip me kin. Taꞌe luku pe, kin ŋisilihme Pol nange, “Tatame ŋaiye na plihe el Jerusalem no, ma miyarꞌe hwap ŋaiye tinge si yiniꞌe nin?” \p \v 10 Kom Pol ŋaname na, “Pakai, yukur ma plihe mil Jerusalem ŋaiye lenge Juta ka yiyarꞌe ŋam. Detale, gavman Rom si nalaŋatme nin ŋaiye na iyarꞌe ŋam. Leꞌe tukwini bwore bwarme ŋaiye ma gwin wusyep kot tikin Sisa. Nin si sisyeme, ŋam yukur mende pupwa me lenge Juta, pakai. \v 11 Ŋaiye ŋam si mende pupwa embere pe, ŋam wusyep pakai. Tatame ŋaiye ma mule. Kom ŋaiye wusyep tinge yukur mise pe, yukur tatame ŋaiye na si ember ŋam elme tinge, pakai. Taꞌe luku pe, ŋam masande ma mil Rom ŋaiye Sisa ka iyarꞌe wusyep ŋam.” \p \v 12 Ŋupe ŋaiye Festus ŋanange wusyep topoꞌe lenge sisinge woroh kin no, kin nambaꞌe ŋoihmbwaip tinge pe, kin nungwisme wusyep Pol taꞌe leꞌe na, “Nin si ŋanange nange nin da gin ininge wusyep nin elme Sisa, taꞌe luku pe, nin na el Rom pe, ka iyarꞌe nin.” \s1 Kiŋ Agripa ŋasande wusyep Pol \p \v 13 Ŋup syeꞌ nal miꞌe pe, kiŋ Agripa hindi mihyen kin Bernaisi yat Sisaria nange ka yirirme miyeꞌ mbep ambaran uku Festus. \v 14 Tinge yotop kin yarp ŋup sikirp wula pe, Festus ŋaname kiŋ Agripa me wusyep kot Pol taꞌe leꞌe na, “Somohonme Feliks nember miyeꞌ uku narp mwahupwaiꞌe. \v 15 Ŋup uku pe, ŋam mal Jerusalem pe, lenge pris ondoh, topoꞌe lenge bwore bworenge Juta yasande ŋaiye ma mininge nange kin ŋende pupwa no, ka ambaꞌe yitini me pupwa kin. \v 16 Kom ŋam mana lenge na, wusyep erŋeme poi Rom sai taꞌe leꞌe. Ya mende kot miyarꞌe miyeꞌ yer ti, lenge miyeꞌ ŋaiye yiniꞌe kin ka yininge wusyep tinge yoworꞌe yil halhale. Miꞌe pe, kin ka ininge wusyep ŋaiye ka enge hiꞌ kin tupwaihme kitikin. \v 17 Taꞌe luku pe, tinge yotop ŋam yase Jerusalem plihe yat eꞌe. Pe yukur poi mende gwaingwaiye ŋaiye poi miyarꞌe kin. Nyermbe hondonge ŋam maname lenge kokorohtup nange ka yambaꞌe Pol yenge yut no, ka gin wusyep. \v 18 Ŋupe ŋaiye lenge Juta tahar yanange wusyep yiniꞌe kin pe, tinge yanange wusyep ŋoinde tikin. Yukur tinge yanange wusyep taꞌe ŋaiye ŋam ŋoihmeryembe nange ka yininge. \v 19 Kom tinge yanange wusyep tingilyeꞌ topoꞌme kin me yaŋah bwarme ŋaiye jande Got tititinge, topoꞌe tinge tingilyeꞌ me miyeꞌ ende Jisas ŋaiye somohon nule. Kom Pol ŋanange nange miyeꞌ uku si plihe tahar narp! \v 20 Ŋam masande wusyep tinge taꞌe luku, kom nihe ŋaiye ma sisipirnge mahaiꞌe tehei ŋai uku. Taꞌe luku pe, ŋam misilihme Pol nange tatame ŋaiye ka plihe e gin wusyep el Jerusalem. \v 21 Kom Pol ŋasande nange ka enge wusyep kin elme Sisa no, ka iyarꞌe kin. Taꞌe luku pe, ŋam plihe member kin moto mwahupwaiꞌe ŋaiye ka orp tutume ma mende miꞌmiꞌ yaŋah kin pe, ka el Rom.” \p \v 22 Kiŋ Agripa ŋaname Festus taꞌe leꞌe na, “Ŋam masande ŋaiye ma misyunde wusyep miyeꞌ iki.” Pe Festus ŋaname na, “Hei, minde nin na isyunde wusyep kin kili.” \v 23 Nyermbe pe, kiŋ Agripa topoꞌe mihyen kin Bernaisi dendeꞌ hihyilih kiŋ ŋaiye tikin miꞌ supule. Tinge hindi yate yoto yokoh dou embere ŋaiye mitiŋ wula jahilyeh, topoꞌe lenge miyeꞌ ondoh embere ŋaiye yembepeteme lenge miyeꞌ wondoh, topoꞌe lenge miyeꞌ mbep moi uku. Miꞌe pe, Festus nember wusyep nal ŋaiye Pol ka ot. \v 24 Pe Festus ŋanange na, “Kiŋ Agripa topoꞌe yip lalme, bep yi yetekeꞌe miyeꞌ iki. Ŋoto moi Sisaria leꞌe topoꞌe nal Jerusalem pe, lenge Juta lalme yiniꞌe kin, topoꞌe tinge tambah yanange nange yonombe ka ole. \v 25 Kom ŋam yukur metekeꞌe moworme nange kin ŋende pupwa no, tatame ŋaiye ka ole, pakai. Pe kin ŋasande nange ka enge wusyep kin elme miyeꞌ ondoh Sisa pe, ŋam da member kin mil Rom. \v 26 Kom ŋam yukur sisyeme ŋaimune ŋaiye ma minge mi guh tup member mil me Sisa, pakai. Taꞌe luku pe, ŋam menge kin matme yip lalme topoꞌe nin kiŋ Agripa pe, yip pa yungwisme ŋam ya miyarꞌe miyeꞌ uku no, ya mekepe wusyep ŋaiye ma minge mi guh tup. \v 27 Yukur bwore ŋaiye ma member miyeꞌ mwahupwaiꞌe ende mil me Sisa ŋaiye ŋam yukur mainge pupwa tehei ŋaiye tinge yanange kin ŋende.” \c 26 \s1 Pol gan ŋembep Agripa nenge hiꞌ kin tupwaihme \p \v 1 Agripa ŋaname Pol na, “Tukwini ŋam yale dou ŋaiye nin na ininge wusyep nitei.” Pe Pol ŋahraꞌe syep kin pe, kin de ka enge hiꞌ kin tupwaihme mane kin tuꞌe leꞌe, \v 2 “Kiŋ Agripa! Ŋam hriphrip ŋaiye tukwini leꞌe ŋam gwan ŋembep nin nange na isyunde wusyep ŋam no, ma menge hiꞌ ŋam tupwaihme hwap ŋaiye lenge Juta yiniꞌe ŋam. \v 3 Nin si sisyeme bworerme yarp lenge Juta, topoꞌe tehei ŋaiye tinge tingilyeꞌ wusyep. Taꞌe luku pe, ŋam da misilih nin ŋaiye na orp ŋumwaiye isyunde wusyep ŋam. \p \v 4 Ŋendehei ŋaiye ŋam lahmalaih marp moi jeheinge nate tatame ŋaiye ŋam mate marp Jerusalem pe, lenge Juta wula wula sisyeme marp ŋam, topoꞌe ŋaimune ŋaiye ŋam mende. \v 5 \x - \xo 26.5 \xt Apo 23.6, Flp 3.5\x*Tinge sisyeme ŋam wahtaip wula wula. Kom ŋaiye tinge yisande pe, tinge tatame ŋaiye ka yininge yoworꞌe yember ŋaimune ŋaiye somohonme ŋam mende. Ŋam bamtihei ilyeh lenge Farisi pe, ŋam mende wah nihe ŋaiye ŋam gwande wusyep erŋeme tinge lalme. \p \v 6-7 Iyai ŋam, kiŋ Agripa, tehei ŋaiye tukwini ŋam gwan wusyep eꞌe taꞌe leꞌe, ŋoihmbwaip ŋam teŋeime wusyep ŋaiye somohonme Got ŋupwaiꞌe ŋotop lenge mwan kaꞌ poi. Ŋupe ŋau lenge bamtihei 12 tikin Israel luku yende wah nihe ŋaiye jande Got pe, ŋoihmbwaip tinge topoꞌe teŋeime wusyep tupwaiꞌ tikin Got uku. Leꞌe tehei kin uku ŋaiye lenge Juta yiniꞌe ŋam tukwini no, ŋam gwan wusyep. \v 8 Taꞌe la ŋai ti yip yanange nange yukur Got ka plihe ahraꞌe lenge miyeꞌ yule? \p \v 9 \x - \xo 26.9 \xt Apo 8.3, 22.4-5\x*Somohon ŋam topoꞌe, ŋam ŋoiheryembe nange ki bwore ŋaiye ma mende wachaihme Jisas, miyeꞌ tikin Nasaret. \v 10 Ŋai eꞌe somohon ŋam mende manar Jerusalem. Pe ŋam mambaꞌe wusyep erŋeme matme lenge pris ondoh pe, ŋam member miyeꞌ tuweinge tikin Got wula wula mal mwahupwaiꞌe. Ŋupe ŋaiye tinge jan wusyep ŋaiye ka yongomb lenge pe, ŋam manange nange ŋam ŋoihmbwaip ŋilyeh. \v 11 Ŋup wula wula ŋam mende wah male mat yokoh jahilyeh titinge Juta pe, ŋam syep marpe tinge nange ka yambaꞌe nihe syohe. Topoꞌe ŋam mende wah mututus lenge nange ka bunjenge yininge wusyep pupwa me Jisas no, ka yusme kin. Taꞌe luku pe, ŋoihmbwaip ŋam nihe sengangarar supulme tinge pe, ŋam malꞌe malꞌe ma moto kantri ŋoinde mahaiꞌe tinge nange ma mende yumbun lenge.” \s1 Pol ŋanange tehei ŋaiye kin nimbilme ŋoihmbwaip \r (Apo 9.3-19, 22.6-16) \p \v 12 “Leꞌe tehei kin ŋaiye ŋam menge tup wusyep erŋeme tikin pris ondoh ŋaiye pwale no, ŋam mal Damaskus. \v 13 Ŋam mal yaŋah pe, ŋau ŋanar bumbumbe pe, yirise ŋembere sekete ŋoinde tikin nase ŋaitem gah. Yirise luku kin timbiya gah naŋarꞌe ŋoyorꞌme poi lalme. \v 14 Poi lalme tambe mal kekep pe, ŋam masande taꞌe ŋaiye diꞌ miyeꞌ ende nenge wusyep Hibru galme ŋam taꞌe leꞌe na, ‘Sol, Sol! Detale ti nin ŋende yumbune ŋam? Nin ŋende yumbune nitei taꞌe ŋaiye hroꞌ gah mwah no, kin ende mwihe mwahe ŋaiye ka osme mwah el.’ \p \v 15 Ŋam misilihme kin na, ‘Iyai, nin lahmende liki?’ Pe Lahmborenge ŋana ŋam na, ‘Ŋam Jisas ŋaiye nin ŋende yumbune. \v 16 Kom tuhur gin hlaꞌ. Ŋam si mat ŋaiye ma malaŋatme nin nange na ende wah ŋam no, na ininge wusyep ŋam elꞌe elꞌe me lenge mitiŋ lalme. Pe na ini lenge me ŋaimune ŋaiye ŋam si yasam, topoꞌe ŋaimune ŋaiye mindemboi ma yasam. \v 17 Kom ŋam si ma menge nin tupwaihme lenge Israel topoꞌe lenge haiten. Taꞌe luku pe, ma member nin na el lenge haiten \v 18 ŋaiye na umbuse ŋembep tinge no, ka bunjenge yusme yepelmbe, topoꞌe ka tupwaihme bongol tikin Satan pe, ka yute yoto yirise tikin Got no, ma mongohe pupwa tinge. Taꞌe luku pe, lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime ŋam pe, se ma mihyenme tinge nange ka yurp luh ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye Got si nalaŋatme nange tinge bwore bwarme.’” \s1 Pol ŋanange wah ŋaiye kin ŋende \p \v 19 “Iyai ŋam, kiŋ Agripa, ŋupe ŋaiye ŋam metekeꞌe ŋai supule luku taꞌe nate tange no, Lahmborenge ŋana ŋam wusyep pe, yukur ŋam mengelyembe wusyep uku, pakai. \v 20 \x - \xo 26.20 \xt Apo 9.20,28-29\x*Ŋam ma manange malaŋatme wusyep kin ŋendehei mal Damaskus miꞌe pe, ŋam mal Jerusalem, topoꞌe provins Judia, topoꞌe mal lenge haiten. Ŋupe ŋaiye ŋam mal pe, ŋam mana lenge nange ka yusme pupwa ŋoihmbwaip tinge no, ka yimbilme ŋoihmbwaip yilme Got. Pe ŋam mana lenge na, ŋaiye ka yende wah bwore pe, ka sasamb lenge nange tinge si yimbilme ŋoihmbwaip. \v 21 Tehei kin taꞌe luku ti, lenge Juta gunge yarpe ŋam yanar ya yoto yukoh yirise no, tinge de ka pumbe. \v 22 Kom nye nyermbe Got nungwisme ŋam. Taꞌe luku pe, somohon nate tatame tukwini leꞌe ŋam manange moworꞌe member wusyep Got mal halhale ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ŋembere malaih ka yisyunde. Wusyep eꞌe ŋaiye tukwini ŋam manange, ki ŋahilyeh taꞌe ŋaiye lenge profet topoꞌe Moses yanange sai nato Tup tikin Got ŋaiye mindemboi ka tuhur. Ŋam yukur meŋelꞌe wusyep ende. \v 23 \x - \xo 26.23 \xt Ais 42.6, 49.6, 1Ko 15.20\x*Tinge yanange wusyep me Miyeꞌ alaŋatme, Krais, ŋaiye mindemboi ka ambaꞌe nihe syohe no, ka ole. Kom kin ka miyeꞌ ŋendehei ŋaiye ka plihe tuhur. Pe kin ka tuꞌe ŋaiye yirise el lenge bamtihei kin Juta topoꞌe lenge haiten.” \p \v 24 Pol ŋanange taꞌe luku pe, Festus ŋotombo wusyep kin. Pe kin bembererme Pol ŋanange na, “Sande tekeꞌe ŋembere embere ŋaiye nin nambaꞌe taꞌe ŋende nin kwote ŋainde e!” \p \v 25 Kom Pol nungwisme na, “Iyai ŋam Festus! Ŋam yukur kwote. Ŋam manange wusyep bwore mise. Yukur wusyep eꞌe luh paka pakaiye. \v 26 Kiŋ Agripa kin si sisyeme wusyep eꞌe, yukur sai tase. Ŋam sisyeme nange kin si sande tekeꞌe ŋai uku. Ŋai uku yukur sai tase. Taꞌe luku pe, ŋam tatame ma mininge wusyep hlaininge topoꞌe kin.” \p \v 27 Pol bunjenge nal me kiŋ Agripa. Pe kin ŋaname na, “Kiŋ Agripa, nin si sisyeme wusyep lenge profet, lakai pakai? Ŋam sisyeme, nin si sisyeme.” \p \v 28 Kom Agripa ŋaname kin na, “Nin ŋoiheryembe nange tatame na etutus ŋam tukwini ma tuhur Kristen lakai?” \p \v 29 Pol nungwisme kin taꞌe leꞌe na, “Ŋam meteteme tukwini lakai mindemboi. Kom ŋam misilihme Got nange ka ende wah e oto ŋoihmbwaip nin, topoꞌe yip lalme ŋaiye yasande wusyep ŋam. Ŋam masande ŋaiye yip pa tuhur Kristen tuꞌe ŋam, kut ŋam gwarnge ŋaiye pa yurp tuꞌe tukwini leꞌe ŋaiye ŋam gwan miyeꞌ mwahupwaiꞌe.” \p \v 30 Wusyep Pol miꞌe pe, kiŋ Agripa topoꞌe, Festus pe, Bernaisi topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp top tinge, lalme tahar yasme luh ŋaiye tinge jahilyeh. \v 31 Pe tinge yanange wusyep yale yat tititinge taꞌe leꞌe na, “Miyeꞌ uku yukur ŋende ŋainde pupwa embere ti, tatame ŋaiye ka yonombe ka ole, lakai ka yember kin yil mwahupwaiꞌe, pakai.” \v 32 Pe Agripa ŋaname Festus na, “Tatame ŋaiye tukwini ka osme mwahupwaiꞌe el hlaininge, kom somohon kin si nisilih nange ka etekeꞌe miyeꞌ ondoh embere Sisa el Rom. Taꞌe luku pe, ka el Rom.” \c 27 \s1 Tinge yember Pol nal Rom \p \v 1 Lenge miyeꞌ ondoh uku si yupwaiꞌe wusyep nange ya mambaꞌe loumbil pinip mil Itali pe, tinge yember Pol topoꞌe lenge miyeꞌ mwahupwaiꞌe syeꞌ yal syep miyeꞌ mbep ende, naŋ kin Julius. Kin miyeꞌ ŋaiye ŋembepteme lenge miyeꞌ wondoh 100 tikin Sisa. \v 2 Pe poi ma manah loumbil pinip ende titinge Adramitium ŋaiye ka gunde ŋoloh tikih Esia provins. Miyeꞌ ende Tesalonaika, moi ŋaiye sai nato Masedonia provins, naŋ kin Aristarkus pe, kin topoꞌe nanah loumbil pinip uku pe, poi lalme mal.\fig |src="GPS_Paul4-BW.pdf" size="span" ref="Apo 27.2" \fig* \p \v 3 Nyermbe pe, poi mate gwere Saidon. Julius de bwore me Pol pe, kin nasme kin ŋaiye ka e etekeꞌe lenge ŋimei kin no, ka yungwisme ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye kin seheiꞌe. \v 4 Poi plihe masme moi uku pe, poi mal. Kom yohe tahar bongol nengelyembe loumbil pinip pe, poi tase yohe manga ŋoloh tikih Saiprus. \v 5 Poi merŋe ŋoloh pinip halhale mal siheime Silisia topoꞌe Pamfilia pe, poi ma gwere Maira ŋaiye sai nato Lisia provins. \v 6 Pe miyeꞌ mbep poi Julius ŋetekeꞌe loumbil pinip tititinge moi Aleksandria nala el Itali pe, kin nenge poi nanah loumbil pinip uku ŋaiye poi ya mil. \p \v 7 Poi mal, kom yohe plihe tahar bongol sekete nengelyembe loumbil pinip poi pe, poi mal ŋumwai ŋumwai. Yohe nengelyembe poi ŋup wula wula pe, nihe ŋaiye poi ya mi gwere Nidus hwihwaiye. O ŋupe ŋaiye poi si mate gwere siheime moi uku pe, yukur tatame ya mengelyembe yohe mil uku. Taꞌe luku pe, poi tase yohe ma gwande ŋoloh tikih Krit ma gwah mal pe, poi ma musungurhme Salmone ŋaiye gandai na tas nal ŋoloh pinip. \v 8 Poi mende wah nihe gwande ŋoloh tikih tikih mal, kom poi gwere luh ŋaiye tinge jalme Luh Ŋaiye Loumbil Pinip Nato Tase Yohe. Luh uku yukur wohme moi Lasea. \v 9 Poi gwaingwai sekete mal yaŋah pe, ŋup embere tikin ŋaiye lenge Juta yasme ŋai si nal miꞌe. O tukwini wundehei eꞌe ka ŋup pupwa tikin ŋaiye ŋoloh ka kotou bongol, topoꞌe yohe ka tuhur embere. Pe Pol syep erŋem lenge taꞌe leꞌe na, \v 10 “Yisyunde, ŋam sisyeme, ŋaiye ya mil pe, poi ya mambaꞌe hwap minir yaŋah. Ŋoloh pinip ka ende yumbune loumbil pinip, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ka guh pinip pe, poi lalme se ya da mule.” \p \v 11 Kom miyeꞌ mbep Julius yukur ŋasande wusyep Pol. Kin gande wusyep yai tikin loumbil pinip uku, topoꞌe miyeꞌ ŋaiye ŋenenem loumbil pinip pe, tinge yende miꞌmiꞌ ŋaiye ya mil. \v 12 Tinge yanange nange yukur bwore ŋaiye loumbil pinip ka tite luh eꞌe wundehei syeꞌ ŋupe ŋaiye yohe embere ka tuhur. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ wula, tinge ŋoihmbwaip ilyeh ŋaiye ya musme moi uku mil. Tinge ŋoihyeryembe nange ka tutume ŋaiye ya mil Finiks, moi ŋoi ende ŋaiye sai nato Krit. Taꞌe na, luh uku bwore ŋaiye sai tase yohe nal moi ŋaiye bep yal ŋau nangah. \s1 Yohe bimbilyeꞌme tahar ŋoloh pinip \p \v 13 Ŋupe ŋaiye yohe tahar naha ŋumwai ŋumwai pe, lenge miyeꞌ uku ŋoihyeryembe nange tatame ŋaiye ya mil Finiks. Taꞌe luku pe, tinge yesembile mwah ŋaiye tinge si yenderenge no, loumbil pinip sai pe, poi gwande ŋoloh tikih Krit maha. \v 14-15 Kom poi mal sikirp pe, yohe bimbilyeꞌme tahar bongol sekete nase ailan uku ŋaiye sai ŋau ŋanah nat pe, kin nengelyembe loumbil pinip plihe nenge nal pe, tinge yukur tatame ŋaiye ka yenge loumbil pinip yerŋe yohe yil. Taꞌe luku pe, tinge sisyoꞌ yarp yasme yohe nenge loumbil pinip nal. \p \v 16 Poi tase yohe sikirp ŋaiye poi manga moi Kauda. Luh uku pe, poi mende wah nihe ŋaiye bepmeteme loumbil pinip malaih poi menge mal. \v 17 Pe poi kwite loumbil pinip malaih ma mikil manah loumbil pinip embere pe, poi mupwaiꞌe mwah ŋaiye ka tite bworerme. Miꞌe pe, tinge yupwaiꞌe mwah yonyorꞌme loumbil pinip embere luku ŋaiye ka ende bongolme loumbil pinip no, yukur ka turwau. \p Tinge hiꞌjarnge nange ka da yi yunuh sah molon ŋaiye sai ŋoloh Libia. Taꞌe luku pe, tinge jete sel jah, topoꞌe tinge yiche mwah ya jah yenderenge loumbil pinip pe, tinge yasme loumbil pinip yohe wenge wal. \v 18 Kom nyermbe yohe bimbilyeꞌme teter sai bongol sekete pe, tinge yiche ŋaiꞌe ŋaiꞌe syeꞌ ya jah ŋoloh pinip ŋaiye ka ende loumbil pinip ka huhwai. \v 19 Ŋup hun si nal, kom teter ki sai ŋahilyeh. Taꞌe luku pe, tinge yiche ŋaiꞌe ŋaiꞌe wah syeꞌ tikin loumbil pinip taꞌe sel, mwah, mahe ŋaiꞌe ŋaiꞌe syeꞌ ya jah ŋoloh pinip. \v 20 Ŋup wula wula si nal, kom ki taꞌe luku sai. Yukur ŋaitem ginir de sikirp no, poi ya metekeꞌe ŋau topoꞌe nowas yohoꞌ supule. Kom yohe ŋende wah tahar bongol supule pe, poi ŋoihmeryembe nange poi ya mule lalme. \p \v 21 O ŋup wula wula lenge miyeꞌ yukur yono ŋai. Pe Pol tahar gan hlaꞌ pe, kin ŋana lenge na, “Ŋaiye somohon pa yisyunde wusyep ŋam no, yukur ya musme Krit pe, yukur ya mambaꞌe hwap eꞌe. \v 22 Kom ŋam da mini yip wusyep hraꞌembep na, pa jin bongole, topoꞌe pa hiꞌjirnge, na pakai. Yukur ya mule. Loumbil pinip ŋilyehme ka talai. \v 23 Misei ŋup pe, walip hlaꞌ Got ŋam ŋaiye ŋam mende wah kin, kin nate gan siheime ŋam. \v 24 Pe kin ŋana ŋam na, ‘Pol, yukur na hiꞌgirnge, na pakai. Mindemboi na gin wusyep el ŋembep miyeꞌ ondoh Sisa. Taꞌe luku pe, Got se ka ungwisme nin, topoꞌe lenge miyeꞌ lalme ŋaiye top nin yarp loumbil pinip eꞌe.’ \v 25 Taꞌe luku pe, yukur yip pa hiꞌjirnge, na pakai. Ŋam menerme wusyep Got pe, ŋam ŋoihmeryembe nange Got se ka ende tuꞌe ŋaiye walip hlaꞌ si ŋana ŋam. \v 26 Kom yohe si na tumbuꞌe loumbil pinip nenge nal sah molon tikih ŋanah ailan ende.” \p \v 27 Ŋup 14 pe, yohe wende wah wenge poi wale wat woyorꞌme tahaiꞌ wal ŋoloh pinip Mediterenian. Ŋup syeꞌ syeꞌ pe, lenge miyeꞌ ŋaiye yende wah loumbil pinip ŋoihyeryembe nange poi si ma siheime sah molon tikih. \v 28 Pe tinge yiche mwah ya jah yekemberꞌe pinip pe, ŋoloh kin tatame 40 mita. Pe tinge plihe yal sikirp pe, tinge yiche ni ende ya jah pe, ŋoloh ŋanah tatame 30 mita. \v 29 Tinge hiꞌjarnge ŋaiye loumbil pinip si na e unuh erngenem pe, tinge yiche mwah hoye hoye ya jah pinip yenderenge ŋaiye ka orpe loumbil pinip enge si pe, tinge yasande ŋaiye ka ŋundu yirise hwihwaiye. \p \v 30 Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ wah loumbil pinip uku yekepe yaŋah ŋaiye ka jirnge yusme loumbil pinip yil ŋoloh tikih. Tinge homboꞌe yeh lenge nange ka yiche mwah syeꞌ yi juh pinip yi yoho loumbil pinip mut. Taꞌe luku pe, tinge yesembele loumbil pinip malaih pe, tinge yukul yonorh ya jah pinip hlaꞌ nange tinge ka yi juh. \v 31 Kom Pol ŋaname miyeꞌ mbep Julius topoꞌe lenge miyeꞌ wondoh na, “Ŋaiye lenge miyeꞌ wah loumbil pinip ka yusme loumbil pinip embere yil pe, yip lalme pa yule.” \v 32 Tinge yasande taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ wondoh yotombo mwah yasme loumbil pinip malaih ŋilyehme nal. \p \v 33 Sihei ŋaiye ka ŋundu pe, Pol ŋana lenge lalme nange ka yono ŋai syeꞌ. Kin ŋanange na, “Yip yende wah nihe embere embere pe, yukur yip yono ŋainde sikirp na tatame ŋup 14. \v 34 Pe ŋam masande ŋaiye pa yono ŋai syeꞌ no, ka ende bongol me yip. Tu pakai pe, pa yule. Yukur pa hiꞌjirnge, na pakai. Yip pa lalme yurp bwore.” \p \v 35 Pol ŋanange wusyep miꞌe pe, kin nosoko kakah ŋanah pe, kin nisilihme Got gan ŋembep tinge. Miꞌe pe, kin noworꞌe kakah uku ŋono. \v 36 Ŋoihmbwaip tinge lalme na gah tahaiꞌ ŋumwaiye pe, tinge yono ŋai syeꞌ topoꞌe. \v 37 Poi miyeꞌ ŋaiye marp manah loumbil pinip uku, wutuꞌ poi tatame 276. \v 38 Pe poi lalme mono ŋai tapam. Poi si mono miꞌe pe, poi mambaꞌe peperiyeh kakah lalme miche ma gwah ŋoloh pinip nange ka ende loumbil pinip ka hihwai. \p \v 39 Ŋupe ŋaiye ŋau si ŋanah pe, tinge yukur sisyeme ŋoloh tikih ŋaiye tinge yal. Kom tinge yetekeꞌe pinip ŋaiye yukur ŋoloh, topoꞌme sah molon tikih pe, tinge ŋoihyeryembe nange ka yenge loumbil pinip yi yoto no, tinge de ka yenge yi yunuh sah molon tikih. \v 40 Taꞌe luku pe, tinge yotombo mwah ŋaiye tinge si yenderenge loumbil pinip yase ya jah tahaiꞌ pinip. Topoꞌe tinge yesembele mwah ŋaiye tinge si yupwaiꞌe lou hoi ŋaiye tinge yuhyulme loumbil pinip yal pe, tinge yupwaiꞌe sel ya topoꞌe woroh pe, tinge jete sel malaih ya yanah ya yaha loumbil pinip mut pe, yohe tumbuꞌe loumbil pinip nenge nala el tikih. \v 41 Kom loumbil pinip nal pe, tahar nal sah molon muꞌmuꞌe ŋaiye sai gah ŋoloh mondom pe, loumbil pinip mut si nato sah molon meleꞌe, topoꞌe teket kin nowor tirtatar ŋupe ŋaiye ŋoloh kotou embere nate gate nal pe, yukur tatame ŋaiye ka el, pakai supule.\fig Loumbil pinip ŋuwor tirtatar.|alt="Shipwreck" src="CN02045B.tif" size="span" copy="UBS" ref="27.41" \fig* \p \v 42 Lenge miyeꞌ wondoh hiꞌjarnge ŋaiye lenge miyeꞌ mwahupwaiꞌe ka juh yerŋe pinip jirnge yil pe, tinge ŋoihyeryembe nange ka yongomb lenge. \v 43 Kom miyeꞌ mbep Julius ŋoiheryembe nange Pol ka orp pe, kin ŋana lenge nange yukur ka yongomb lenge. Taꞌe luku pe, kin ŋana lenge lahmende ŋaiye tatame ka yende jetuhwei pe, ka papalai yi juh yende jetuhwei yi yunuh tikih. \v 44 Kut lahmende ŋaiye yukur tatame pe, ka yambaꞌe yokop, topoꞌe loumbil pinip syeꞌ ŋaiye si ŋowor tirtatar pe, ka enge lenge e unuh tikih. Poi mende taꞌe luku pe, kin nungwisme poi lalme ma manah tikih bworerme. \c 28 \s1 Tinge yarp Malta \p \v 1 Ŋupe ŋaiye poi ma manah tikih bworerme pe, poi masande moworme nange moi uku Malta. \v 2 Lenge mitiŋ ŋaiye yarp moi uku yambaꞌe poi. Ŋisih nate gah pe, ki mwate. Taꞌe luku pe, tinge jasar poi nih, topoꞌe tinge hriphrip me poi. \v 3 Pol garase niŋ nate gasar nanah nih pe, hwaŋ nase nih tas nengelꞌe gah syep pe, ki dalndal teŋei syep kin. \v 4 Kom ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge moi uku yetekeꞌe hwaŋ dalndal tuwei syep Pol pe, tinge yanange yale yat tititinge na, “Miyeꞌ eꞌe taꞌe miyeꞌ pupwa ŋaiye nongombe miyeꞌ yule lakai? Somohon ŋaiye ka ole el ŋoloh pinip pe, ka ambaꞌe yitini pupwa kin. Kom pakai. Tukwini kin si nambaꞌe yitini kin pe, se ka ole.” \p \v 5 Kom Pol nangalaime hwaŋ na gah nih, kut yukur ŋainde ŋende me kin taꞌe rop, pakai eꞌe. \v 6 Tinge yarp jeteme nange syep kin ka se ikimbir dul no, ka ole. Ta pakai eꞌe. Yukur kin nule. Taꞌe luku pe, tinge bunjenge ŋoihmbwaip tinge pe, tinge yanange na, “Kin got ende lakai?” \p \v 7 Siheime moi uku pe, yokoh embere tikin miyeꞌ ondoh ende lenge ailan uku sai. Naŋ kin Publius. Kin nambaꞌe poi nenge nal yokoh kin ŋaiye kin bepeteme poi bworerme pe, poi motop kin marp ŋup hun. \v 8 Yai Publius ŋende wahriꞌ epwa ŋanar luh pe, wahriꞌ kin nihe topoꞌe hap pinip. Pe Pol na nikil syep ŋanah kin ŋisilihme Got pe, wahriꞌ epwa kin miꞌe. \v 9 Kin ŋende taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge moi uku ŋaiye yende wahriꞌ epwa yatme kin pe, kin ŋisilihme Got pe, wahriꞌ epwa tinge miꞌe. \v 10 Tinge hriphrip me poi miꞌ supule. Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye poi da musme tinge no, ya mil pe, tinge yikil poi ŋaiꞌe ŋaiꞌe ya yanah loumbil pinip ŋaiye ka ungwisme poi el yaŋah. \s1 Tinge yasme Malta yal Rom \p \v 11 Wundehei hun poi marp Malta miꞌe pe, poi mambaꞌe loumbil pinip ŋoinde tititinge Aleksandria. Loumbil pinip uku tate moi uku ŋup tikin ŋaiye yohe tahar embere. O na naha loumbil mut, tinge yainge yipihinge got tititinge ŋaiye lahmiyeꞌ hoi toꞌ tataime. \v 12 Poi masme moi uku pe, poi ma gwere moi Sirakus. Pe poi marp ŋup hun. \v 13 Miꞌe pe, poi tahar ma gwere moi Regium. Nyermbe pe, yohe tahar nal umbur nenge nat pe, ŋup hoi ŋanar yaŋah pe, poi mate gwere moi Puteoli nato Itali. \v 14 Poi mate gwere moi uku pe, poi metekeꞌe lenge Kristen miyeꞌ tuweinge syeꞌ yarp pe, tinge yisilih poi ŋaiye ya top lenge murp sande ende. Poi motop lenge marp miꞌe pe, poi tahar mala mil Rom. Yaŋah ŋaiye poi mate gwere Rom, ki taꞌe lono. \v 15 Lenge Kristen Rom yasande nange poi mat mat yaŋah pe, tinge syeꞌ tahar lal yase yase moi embere Apius ŋaiye lenge mitiŋ yate jahilyeh, topoꞌe syeꞌ yate jere me poi yanar moi ŋaiye tinge jal Yokoh Hun Ŋaiye Yambaꞌe Yohe. Pol ŋetekeꞌe lenge pe, kin hriphrip me Got, topoꞌe ki plihe nambaꞌe bongol. \s1 Pol ŋanange wusyep nal Rom \p \v 16 Ŋupe ŋaiye poi ma gwere Rom pe, tinge yukur yember Pol ya yoto mwahupwaiꞌe, pakai. Tinge yasme Pol ŋaiye ka orp yokoh ende. Kom tinge yalaŋatme kokorohtup ende nange ka gin embepeteme kohmap uku. \v 17 Ŋup hun nal miꞌe pe, Pol gal lenge miyeꞌ mbep lenge Juta ŋaiye ka ininge wusyep. Ŋupe ŋaiye tinge jahilyeh miꞌe pe, kin ŋana lenge na, “Toꞌ tatai ŋam, ŋam yukur mende ŋainde pupwa me lenge bamtihei poi, topoꞌe ŋam yukur mende yumbune yaŋah ŋaiye lenge mwan kaꞌ poi yalaŋatme, pakai. Kom tinge yarpe ŋam yanar Jerusalem pe, tinge yember ŋam yal syep lenge Rom. \v 18 Lenge Rom yiyarꞌe ŋam pe, tinge yukur yetekeꞌe nange ŋam mende ŋainde pupwa no, ka pumbe ma mule. Kut tinge da yusme ŋam yil hlaininge, \v 19 \x - \xo 28.19 \xt Apo 25.11\x*kom lenge Juta jarnge. Taꞌe luku pe, ŋam misilih ŋaiye ma plihe mi mininge wusyep eꞌe mil me miyeꞌ ondoh lenge Rom, Sisa. Kom yukur ma se mininge wusyep pupwa me lenge bamtihei ŋam, pakai. \v 20 Taꞌe luku pe, leꞌe tehei ŋaiye ŋam gwal yip nange ma metekeꞌe yip no, ma mininge wusyep topoꞌe yip. Tehei kin ŋaiye ŋam gwan mwahupwaiꞌe taꞌe leꞌe, ŋoihmbwaip ŋam teŋeime Krais ŋaiye Got poi Israel somohonme nupwaiꞌe wusyep ŋaiye ka ember otme poi Juta.” \p \v 21 Tinge yaname Pol na, “Yukur poi mambaꞌe tup ende nal moi jeheinge ŋaiye tinge yanange nin o, yukur miyeꞌ tuweinge poi syeꞌ yase luku yat ŋaiye tinge yanange wusyep pupwa me nin, pakai. \v 22 Kom poi da misyunde ŋoihmbwaip nin taꞌe la. Poi sisyeme mitiŋ lalme moiye moiye tinge yanange wusyep pupwa me yip Kristen.” \p \v 23 Taꞌe luku pe, tinge yalaŋatme ŋup tikin ŋaiye ka juhilyeh topoꞌe Pol. Pe mitiŋ wula wula tinge lalme yate jahilyeh yal luh ŋaiye Pol narp. Ŋau ende supule Pol ŋende wah ŋana lenge wusyep noworꞌe nember halhale me lemame tikin Got. Kin ŋanange nesembele wusyep erŋeme tikin Moses, topoꞌe lenge profet nange tinge ka sisyeme Jisas, Miyeꞌ alaŋatme tikin Got. \v 24 Mitiŋ syeꞌ tenerme wusyep kin, kut mitiŋ syeꞌ tinge yanange kin homboꞌe. \v 25 Tinge yanange wusyep yale yat tititinge tingilyeꞌ me wusyep Pol. Syeꞌ tinge yasme yal no, Pol ŋanange wusyep yuwo kin taꞌe leꞌe, “Yohe Yirise ŋanange wusyep bwore mise tas mut loumwah poi, profet Aisaia. Kin ŋanange taꞌe leꞌe, \q1 \v 26 \x - \xo 28.26 \xt Ais 6.9-10\x*E ini lenge miyeꞌ tuweinge liki na, \q1 Ka yisyu yisyunde, kom yukur ka sisyeme. \q1 Ka yeke yekepe, kom yukur ka yetekeꞌe. \q1 \v 27 Tehei kin taꞌe leꞌe, ŋoihmbwaip tinge si tingis pe, \q1 mungwim tinge si kwot, \q1 topoꞌe ŋembep tinge si tangar. \q1 Ŋoihmbwaip tinge yukur ka sisyeme, \q1 topoꞌe yukur ka bunjenge no, ka yimbilme yutme ŋam \q1 ŋaiye ma mende miꞌme tinge, pakai. \m \v 28 Taꞌe luku pe, ŋam da mini yip wusyep ŋaiye pa sisyeme. Wusyep nungwisme tikin Got si nal lenge haiten pe, tinge se ka yisyunde.” \v 29 (Pol ŋanange wusyep yuwo kin taꞌe luku miꞌe pe, lenge Juta tahar yal tuhwar tingilyeꞌ wusyep yale yat tititinge.)\f + \fr 28.29 \ft Wusyep uku sai me tup syeꞌ, yukur sai tup lalme.\f* \p \v 30 Pol niche wuhyau me yokoh uku ŋaiye kin narp wahtaip hoi. Pe kin hriphrip ŋaiye lahmende yat yokoh yetekeꞌe kin. \v 31 Tinge yukur yupwaiꞌe kin ŋaiye ka ininge wusyep. Pe kin gan hiꞌluluwe ŋanange wusyep me lemame tikin Got, topoꞌe Lahmborenge Jisas Krais.