\id 2TI - Urat NT (PNGBTA); Hilkka Arminen; (SIL Advisor) 25-Nov-2015 \h 2 TIMOTI \toc3 2Ti \toc2 2 Timoti \toc1 Tup hoi ŋaiye Pol nainge nal me Timoti \mt2 Tup hoi ŋaiye Pol nainge nal me \mt1 Timoti \c 1 \s1 Timoti ka ende wah bongol ŋaiye ka tuꞌe miyeꞌ wah bwore tikin Got \p \v 1 Ŋam Pol, aposel tikin Krais Jisas. Got si nalaŋatme ŋam taꞌe aposel ende gande ŋasande kitikin, ŋaiye ma mini lenge miyeꞌ tuweinge lalme gunde wusyep, ŋaiye kin si nupwaiꞌe nange ka angange el lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Jisas Krais ŋaiye ka yurp bwore nye nyermbe. \v 2 \x - \xo 1.2 \xt Apo 16.1\x*Timoti, nin talah ŋoihmbwaip ŋam supule. Got Yai topoꞌe Lahmborenge poi Krais Jisas ka ŋoih miꞌmiꞌ me nin, topoꞌe ŋoihginirme nin pe, ka yule ŋoihmbwaip ŋumwaiye. \s1 Yukur ya hiꞌme wusyep mise ŋaiye sai tup \p \v 3 Nye nyermbe ŋam manange wusyep hriphrip malme Got me nin. Ŋam mende wah Got gwande ŋoihmbwaip bwore prihe miꞌ supule taꞌe lenge loumwah ŋam ŋaiye yende. \v 4 Ŋam ŋoiheryembe bepinip, ŋaiye nin nilil, ŋupe ŋaiye nin nasme ŋam pe, ŋam masande tikin ŋaiye ma metekeꞌ nin. Luku pe, ka ende ŋam ma hriphrip supule. \v 5 \x - \xo 1.5 \xt Apo 16.1\x*Ŋam sisyeme nange ŋoihmbwaip nin teŋeime Krais supule. Ki ŋahilyeh taꞌe kaꞌ nin Lois hindi mam nin Yunis, ŋaiye somohon ŋoihmbwaip tinge teŋeime. Pe ŋam ŋoihmeryembe nange ŋoihmbwaip nin teter teŋei bongol taꞌe luku. \s1 Pol ŋanange wusyep ŋende bongolme Timoti \p \v 6 Tehei taꞌe luku ti, ŋam de ma mininge wusyep mahraꞌe ŋoihmbwaip nin, ŋaiye na embepteme yitini, ŋaiye Got yale ŋupe ŋaiye ŋam mikil syep ma manah ŋondoh nin. Pe wah nin ka tuhur embere tuꞌe miyeꞌ ŋaiye ŋunduhurꞌe nih no, ki riri. \v 7 Detale, Yohe Yirise ŋaiye Got pwal poi pe, yukur ki yipihinge, ŋaiye ka ende poi ya hiꞌ gwirnge, pakai! Kin Yipihinge tikin, ŋaiye ŋende bongolme ŋoihmbwaip poi, topoꞌe kin nungwisme poi, ŋaiye ya mende niharar lenge mitiŋ. Topoꞌe kin nungwisme poi, ŋaiye ya bepmeteme marp potopoi bworerme. \v 8 Taꞌe luku pe, yukur na hiꞌe, ŋaiye na ininge alaŋatme wusyep mise tikin Lahmborenge poi el lenge miyeꞌ tuweinge lalme. Topoꞌe yukur na hiꞌe me ŋam, ŋaiye ŋam marp moto mwahupwaiꞌe, na pakai! Detale, ŋoihmbwaip ŋam teŋeime Lahmborenge. Kut bongol ŋaiye Got si yale liki pe, na ikirh mane otop ŋam, ŋaiye ya berei malaŋatme wusyep mise tikin Got ŋaiye ka ungwis lenge miyeꞌ tuweinge. \p \v 9 Got galme poi lenge miyeꞌ tuweinge pe, kin nungwisme poi, ŋaiye ya murp tuꞌe lenge miyeꞌ tuweinge holi bwore mise supule kitikin. Kin yukur ŋoiheryembe wah mune bwore bwore, ŋaiye poi mende, pakai. Topoꞌe somohon ŋaiye teter Got yukur ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pe, kin si gal poi gande ŋasande ŋoihmbwaip kitikin. Got si ŋoiheryembe na ŋoto wah tikin Krais Jisas pe, kin pasam poi ŋoih miꞌmiꞌ kin natme poi. \v 10 Kom ŋaiye tukwini leꞌe pe, Krais Jisas, Miyeꞌ ŋaiye nungwisme poi lalme, si nate tas halhale miꞌe. Krais Jisas si ŋonombe bongol tikin nule, topoꞌe ŋoto wusyep bwore mise kin uku pe, kin ŋende lenge miyeꞌ tuweinge sisyeme laip bwore, ŋaiye sai nye nyermbe. \s1 Wah Pol ŋaiye ka ininge alaŋatme wusyep mise \p \v 11 \x - \xo 1.11 \xt 1Ti 2.7\x*Got si nalaŋatme ŋam taꞌe aposel topoꞌe jetmam ende, ŋaiye ma mininge malaŋatme wusyep bwore mise. \v 12 Taꞌe luku pe, leꞌe tehei kin, ŋaiye ŋam mambaꞌe nihe syohme ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku. Kom ŋam yukur hiꞌe. Detale, ŋam si sisyeme lahmende luku, ŋaiye ŋoihmbwaip ŋam teŋeime, topoꞌe ŋam sisyeme nange kin tatame ka embepteme wah uku bworerme, ŋaiye kin si nember gah syep ŋam. Pe luku ka si bworerme el tutume ŋup embere tikin Krais, ŋaiye ka ot. \s1 Timoti topoꞌe wusyep mise \p \v 13 Orpe gare wusyep mise, ŋaiye ŋam manange malaŋatme malme nin. Luku ki sambe nin yaŋah, ŋaiye na gunde. Taꞌe luku pe, Krais Jisas ka ungwisme nin, ŋaiye na ende nihararme lenge mitiŋ, topoꞌe ŋoiheryembe mise nin ka teŋei bongolme Jisas. \v 14 Yohe Yirise narp ŋoto poi pe, ka ungwisme nin, ŋaiye na bepeteme wusyep mise, ŋaiye Got si yale. \v 15 Nin si sisyeme nange lenge miyeꞌ tuweinge lalme, ŋaiye yarp provins Esia yaŋaꞌe teket me wusyep, ŋaiye ŋam mana lenge miꞌe pe, tinge si yal wohe yasme ŋam. O Figelus hindi Hermogenes topoꞌe si yasme ŋam. \v 16 Ŋam manange wusyep topoꞌe Lahmborenge Jisas, ŋaiye tatame ka ŋoih miꞌmiꞌ me Onesiforus, topoꞌe lenge bamtihei kin. O ni wula wula Onesiforus ŋende ŋoihmbwaip ŋam hriphrip. Topoꞌe kin yukur hiꞌ e, ŋaiye ŋam marp mwahupwaiꞌe, pakai. \v 17 Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye kin nat Rom pe, kin ŋende wah nihe, ŋaiye ŋahaiꞌe ŋam nal nal pe, kin ŋetekeꞌ ŋam. \v 18 Ŋam manange wusyep topoꞌe Lahmborenge, ŋaiye ka ŋoihginirme kin oto ŋup tikin ŋaiye Got ka ende wusyep kot. Nin si sisyeme, ŋaiye Onesiforus ŋende wah wula wula nungwisme ŋam ŋoto moi Efesus. \c 2 \s1 Timoti kin ka orp tuꞌe kokorohtup ende tikin Krais Jisas \p \v 1 O nin talah ŋam pe, na orpe ŋoih miꞌmiꞌ tikin Krais Jisas, ŋaiye ka ende bongolme nin. \v 2 Nin si ŋasande wusyep uku, ŋaiye ŋam manange malaŋatme gwan ŋembep lenge miyeꞌ tuweinge wula wula. Pe ambaꞌe wusyep ilyeh uku pe, na alaŋatme el lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye jan bongole wusyep tikin Got pe, tinge topoꞌe ka plihe yalaŋatme wusyep uku yil lenge mitiŋ syeꞌ. \p \v 3 Nin na orp kokorohtup bwore tikin Krais Jisas. Pe na ikirh mane wah eꞌe ŋahilyeh tuꞌe ŋam. \v 4 Kokorohtup bwore yukur ka se plihe ende wah ŋoinde topoꞌe, pakai. Ŋoihmbwaip bumbe kin pe, ka ŋoiheryembe, ŋaiye ka ende wah kokorohtup bworerme no, miyeꞌ ondoh kin ka hriphrip me kin. \v 5 Miyeꞌ ŋaiye gertetenge susungurh pe, yukur ka se yohe no, ka ambaꞌe yitini, ŋaiye yukur kin gande wusyep erŋeme lalme tikin ŋaiye jertetenge. \v 6 Miyeꞌ ŋaiye ŋende wah nihe, ŋaiye ŋende wah worsyep ŋai pe, kin se ka miyeꞌ ŋendehei, ŋaiye ka talame ŋai, ŋaiye ka sasarme. \v 7 Ŋoiheryembe wusyep mune ŋaiye ŋam manange. Detale, Lahmborenge se ka ende ŋoihmbwaip nin se na sisyeme wusyep tehei, ŋaiye wusyep lalme luku. \p \v 8 Na ŋoiheryembe Jisas Krais, ŋaiye kin nule no, Got plihe ŋahraꞌe kin. Kin loumwah tikin kiŋ Dewit. Luku wusyep bwore mise ŋaiye ŋam manange malaŋatme. \v 9 Ŋam manange malaŋatme wusyep bwore mise ti, luku tehei ŋaiye lenge miyeꞌ pwale nihe syohe embere embere pupwa pe, tinge yember ŋam ya yoto mwahupwaiꞌe taꞌe miyeꞌ pupwa. Kom yukur ka se yambaꞌe wusyep tikin Got yember yi yoto mwahupwaiꞌe, pakai. \v 10 Taꞌe luku pe, ŋam tatame, ŋaiye ma mambaꞌe nihe syohe, ŋaiye ŋam manange malaŋatme wusyep bwore mise malme lenge miyeꞌ tuweinge lalme tikin Got, ŋaiye kin si nalaŋatme. Pe Krais Jisas se ka ungwisme tinge, ŋaiye ka yurp bwore yoto moi yirise tikin Got nye nyermbe. \p \v 11 Wusyep eꞌe ki bwore mise! \q1 Ŋaiye ŋoihmbwaip telei poi si nule motop kin pe, \q1 liki mindemboi se ya murp laip motop kin. \q1 \v 12 \x - \xo 2.12 \xt Mat 10.33, Luk 12.9\x*Ŋaiye ya murp bongole no, ya mambaꞌe nihe syohe pe, \q1 liki se ya murp kiŋ motop kin. \q1 Kom ŋaiye ya maŋaꞌe teket me kin pe, \q1 kin topoꞌe se ka pul poi teket. \p \v 13 Ŋaiye poi yukur gwande wusyep kin pe, \q1 kin se ka ende gunde tuꞌe ŋaiye kin ŋanange ka ende. \q1 Detale, Got yukur ka se oworꞌe wusyep tupwaiꞌ kin, pakai. \s1 Miyeꞌ wah ŋaiye kin bwore nal ŋembep tikin Got \p \v 14 Na plihe ini lenge miyeꞌ tuweinge lalme me wusyep uku. Topoꞌe na upwaiꞌe wusyep bongol ende otop tinge guh ŋembep tikin Got, nange yukur ka teketenge wusyep esep sikirp manaiꞌe ende, na pakai. Wusyep ŋaiye taꞌe luku yukur nungwisme lenge miyeꞌ tuweinge. Ki ŋende yumbune lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yisande wusyep uku. \v 15 Nin na ende wah nihe, ŋaiye na tuꞌe miyeꞌ wah bwore mise el ŋembep tikin Got. Pe yukur na hiꞌe wah nin, ŋaiye na ininge alaŋatme wusyep mise kin. \v 16 Yukur na ember mungwim, ŋaiye na usyunde wusyep tetehei pupwa, ŋaiye yukur gande ŋoihmbwaip tikin Got. Wusyep ŋaiye taꞌe luku pe, se ka kete lenge miyeꞌ tuweinge el wohme Got. \v 17 Wusyep uku, ki taꞌe sisyep yaih embere, ŋaiye ŋono ŋihip ŋanaip nenge nato meleꞌe. Miyeꞌ hoi, ŋaiye yanange wusyep taꞌe luku pe, Himeneus hindi Filetus. \v 18 Tinge yanange yalaŋatme wusyep nange Got si ŋahraꞌe lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye si yule. Kom wusyep uku, ŋaiye tinge yalaŋatme pe, tinge yanange wusyep homboꞌe. Pe luku kin nupwaiꞌe ŋoiheryembe lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ, ŋaiye ka yaŋaꞌe teket yilme Krais. \p \v 19 \x - \xo 2.19 \xt Nam 16.5\x*Kom wusyep mise tikin Got pe, ki ŋononde taꞌe tumwange miyeꞌ pe, yukur ŋainde ka se ondolꞌme. Nanah tumwange miyeꞌ luku pe, tinge yainge wusyep eꞌe sai, “Lahmborenge kin sisyeme bworerme lenge miyeꞌ tuweinge kitikin”, topoꞌe “Lahmende miyeꞌ lakai tuwei, ŋaiye yanange nange tinge tikin Lahmborenge pe, tinge ka yaŋaꞌe teket me ŋaimune ŋaiye ki pupwa.” \p \v 20 \fig Marp yukoh tetehei syeꞌ|src="HK00143C.tif" size="col" ref="2.20" \fig*O nato yukoh embere ende tikin miyeꞌ lowe pe, yukoh ŋai topoꞌe marp tetehei syeꞌ tate. Syeꞌ tinge yenge gol topoꞌe silwa yere. Syeꞌ tinge yenge lou yende, kut syeꞌ tinge yenge kekep yere. O marp yukoh syeꞌ pe, tinge yenge yende wah bwore. Kut syeꞌ pe, tinge yenge yende wah ŋoinde tikin. \v 21 Taꞌe luku pe, ki ŋahilyeh taꞌe lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Lahmborenge. Ŋaiye lahende ka osme ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei pupwa pe, Got se ka ambaꞌe kin ember el, ŋaiye ka ende wah bwore. Kin ka orp miyeꞌ holi bwore mise supule tikin Got pe, kin tatame ka ungwisme Lahmborenge kin. Topoꞌe kin tatame ka ende wah tetehei ŋaiye bwore. \p \v 22 Taꞌe luku pe, nin Timoti na aŋaꞌe teket me ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa, ŋaiye ki tas ŋoihmbwaip lenge lahyambe. Nin na ende wah nihe, ŋaiye na ambaꞌe ŋoihmbwaip bwore, ŋaiye ka teŋeime Got, topoꞌe ŋoihmbwaip ŋaiye na ende niharar lenge mitiŋ, topoꞌe ŋoihmbwaip bwore, ŋaiye narp ŋumwaiye. Nin na orp topoꞌe lenge miyeꞌ tuweinge bwore miꞌ supule ŋaiye yanange wusyep yotop Got. \p \v 23 Kut yukur na ininge wusyep teketenge topoꞌe lenge mitiŋ, ŋaiye ŋondoh tinge si pupwa yehe. Nin sisyeme, wusyep ŋaiye taꞌe liki pe, ki nala ahraꞌe tuhwar topoꞌe yarmbe. \v 24 Taꞌe luku pe, miyeꞌ wah tikin Got yukur ka tuhwar topoꞌe ka ormbe, na pakai. Kut ka bwore bwore me lenge mitiŋ lalme. Kin ka tuꞌe jetmam bwore, ŋaiye narp ŋumwaiye. \v 25 Ka syumbe mwai mwai ende ŋoihmbwaip bwore me lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yengelyembe wusyep. Taꞌe Got se ka ungwisme tinge pe, se ka yimbilme ŋoihmbwaip, topoꞌe se ka yambaꞌe sisyeme wusyep mise bworerme. \v 26 O Satan si nember mwah kin gah yaŋah man tinge pe, mwah kin si narpe tinge lalme. Kom ŋaiye ka sisyeme wusyep mise no, ŋoihmbwaip tinge ka plihe owor tirtatar pe, taꞌe tinge se ka yesembele mwah tikin Satan yangaꞌme. \c 3 \s1 Ŋup yuwo pe, lenge miyeꞌ tuweinge ka yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei pupwa \p \v 1 Kom ŋam masande, ŋaiye na sisyeme tuꞌe leꞌe, sehei ŋaiye ŋup yuwo pe, lenge miyeꞌ tuweinge ka yambaꞌe nihe syohe embere embere pupwa. \v 2 Lenge miyeꞌ tuweinge ka yende nihararme tititinge, topoꞌe yende nihararme wuhyau. Tinge ka yahraꞌe naŋ tititinge pe, ka yende bwiliꞌe bwulaꞌe, topoꞌe ka tuhwar yininge ŋilim yihyele lenge mitiŋ. Tinge ka yengelyembe wusyep lenge yai mam tititinge, topoꞌe yukur ka yininge wusyep hriphrip yil lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore yalme tinge. Tinge ka yaŋaꞌe teket me ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore tikin Got. \v 3 Tinge yukur ka sisyeme yaŋah, ŋaiye ka yende ŋemei topoꞌe mitiŋ syeꞌ. Tinge yukur sisyeme yaŋah, ŋaiye ka yonombe tuhwar tinge. Tinge ka yini lenge ŋilim wusyep yil lenge mitiŋ syeꞌ. Tinge yukur ka yupwaiꞌe wahriꞌ tinge yenge si, ŋaiye ŋoihmbwaip tinge tahar nange ka yende ŋaimune. Topoꞌe tinge ka yurmbe yende yumbune lenge miyeꞌ. Taꞌe luku pe, tinge ka yende yumbune ŋaimune ŋaiye ki bwore. \v 4 Tinge ka yende yumbune lenge ŋemei tinge, topoꞌe tinge ka junde ŋoihmbwaip pupwa tititinge. Tinge ka ŋoiheryembe tititinge pe, ka tengelyem yil umun pe, tinge ka yende nihararme ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei pupwa, ŋaiye hriphrip tikin kekep eꞌe. Pe yukur ka yende nihararme Got. \v 5 Tinge ka yenge wahriꞌ wicherꞌ pakaiye pe, ka yende nihararme Got, kut yukur ka sisyeme bworerme bongol embere tikin ŋoihmbwaip mise tikin Got. Nin na orp wohme lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye taꞌe liki. \p \v 6 Lenge mitiŋ, ŋaiye taꞌe liki pe, tinge yahaiꞌe yaŋah, ŋaiye ka yi yoto yokoh yininge wusyep miꞌmiꞌ yotop lenge tuweinge, ŋaiye seheiꞌe ŋoihmbwaip bwore no, lenge tuweinge luku ka yurp tuwihme ŋoihmbwaip tinge. Lenge tuweinge luku pe, tinge yende pupwa wula wula pe, tinge hiꞌe, topoꞌe ŋoihmbwaip tinge tahar pe, ki kete lenge na tas, ŋaiye tinge yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei syeꞌ. \v 7 Lenge tuweinge luku pe, tinge yisande, ŋaiye ka yambaꞌe sande tekeꞌe ŋambaran me ŋaiꞌe ŋaiꞌe. Kom tinge yukur ka sisyeme ŋaimune ŋaiye bwore lakai pupwa. \v 8 \x - \xo 3.8 \xt Kis 7.11\x*Somohonme Janes hindi Jambres yende wachaih yalme Moses. Lenge jetmam homboꞌe leꞌe plihe yende wachaih ŋahilyeh yalme wusyep mise. Ŋoihmbwaip tinge si pupwa supule pe, ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime Got. \v 9 Kom ŋoihmbwaip pupwa tinge luku yukur ka ende embere, pakai. Detale, lenge mitiŋ lalme se ka yetekeꞌe ŋaimune ŋaiye tinge yende luku pupwa taꞌe kwite kwote. Ki ŋahilyeh taꞌe Janes hindi Jambres ŋaiye yende. \s1 Timoti, na orpe gare wusyep tikin Got \p \v 10 Kut Timoti, nin narp ŋotop ŋam pe, nin sisyeme ŋoihmbwaip topoꞌe wusyep ŋam, ŋaiye ŋam manange malaŋatme mal lenge miyeꞌ tuweinge gwande ŋasande tikin Got. Nin si sisyeme ŋoihmbwaip ŋendehei ŋam. Nin si ŋetekeꞌe ŋoihmbwaip ŋam, ŋaiye teŋeime Krais. Topoꞌe ŋam syumbe marp ŋumwaiye. Ŋam mende nihararme lenge mitiŋ, topoꞌe ŋam marp bongol, ŋaiye mikirh mane. \v 11 \x - \xo 3.11 \xt Apo 13.14-52, 14.1-20\x*Nin sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa, ŋaiye lenge miyeꞌ yende me ŋam, topoꞌe nihe syohe wula wula, ŋaiye ŋam mambaꞌe manar Antiok, Aikoniam topoꞌe Listra. Tinge yuwilꞌe yember ŋoihmbwaip nihe tinge yatme ŋam. Kom Lahmborenge nungwisme ŋam nihe syohe lalme luku. \v 12 Mise supule, lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yala yurp topoꞌe Krais Jisas no, ka junde ŋoihmbwaip bwore bwarme tikin Got pe, lenge mitiŋ syeꞌ se ka yende yumbune tinge. \v 13 O lenge miyeꞌ pupwa, topoꞌe lenge profet homboꞌe ka yende wah, ŋaiye homboꞌe yaŋaih lenge miyeꞌ tuweinge yenge yil. O lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ ka homboꞌe yisarꞌe wih minjaume tititinge pe, tinge luku ka pupwa supule. \p \v 14 Kom ŋaiye nin pe, orpe gare wusyep, ŋaiye nin si ŋasande pe, ŋoihmbwaip nin teŋeime. Nin si sisyeme lahmende miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yalaŋatme wusyep uku yalme nin. \v 15 Topoꞌe nin ŋoiheryembe el ŋupe ŋaiye teter nin lahmalaih pe, nin si sisyeme tup, ŋaiye wusyep mise tikin Got sai. Wusyep mise luku ki tatame, ŋaiye ka yule sande tekeꞌe embere, topoꞌe ŋoihmbwaip nin ka teŋeime Krais Jisas pe, Got se ka ambaꞌ nin. \v 16 Yohe Yirise nangange sande tekeꞌe wusyep tikin Got lalme, ŋaiye sai Tup tikin Got. Pe wusyep uku ki ŋai bwore, ŋaiye ka alaŋatme poi miyeꞌ tuweinge, ŋaiye ya sisyeme ŋaimune ŋaiye ki bwore. Topoꞌe ka uhyulme ŋoihmbwaip pupwa poi ŋaiye poi mende. Pe ka ende bongolme poi, topoꞌe ka alaŋatme poi ŋaimune ŋaiye ya mende pe, ka bwore bwarme. \v 17 Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge tikin Got ka yambaꞌe sande tekeꞌe tutume ŋaiye ka yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei ŋaiye bwore bwore. \c 4 \s1 Timoti ka bongol ŋaiye ka ininge alaŋatme wusyep tikin Got \p \v 1 Ŋupe ŋaiye Jisas Krais ka ota orp miyeꞌ embep tuꞌe kiŋ pe, ka ende wusyep kot iyarꞌe ŋaimune ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge teter yarp laip, topoꞌe ŋaiye si yule no, tinge yende. Taꞌe luku pe, nal ŋembep tikin Got hindi Krais pe, ŋam manange wusyep bongol eꞌe malme nin, \v 2 ŋaiye na ininge alaŋatme wusyep kin uku. Nye nyermbe na ende wah nihe, ŋaiye na ininge alaŋatme wusyep tikin Krais elme lenge miyeꞌ tuweinge, ŋaiye yende miꞌmiꞌ ka yusyunde wusyep, topoꞌe lahmende ŋaiye jarnge ka yisyunde wusyep. Na asamb lenge miyeꞌ tuweinge ŋaimune ŋaiye tinge yende hwap. Topoꞌe ininge wusyep bongol no, ka otohote ŋoihmbwaip tinge, ŋaiye tinge si yende pupwa. Kut na orp ŋumwaiye ininge wusyep bwore bwore, ŋaiye ka ende bongolme tinge. \p \v 3 Ŋup ende ka ot, ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka jirnge, ŋaiye ka yusyunde wusyep, ŋaiye ki bwore mise. Kom tinge yala junde ŋasande tinge pe, ka yambaꞌe lenge jetmam wula wula ka yalaŋatme wusyep, ŋaiye tinge yisande nange ka yusyunde. \v 4 Taꞌe luku pe, tinge ka bunjenge yaŋaꞌe teket, ŋaiye ka yusyunde wusyep mise, kut ka yaŋaꞌe ŋoihmbwaip bumbe tinge yilme wusyep homboꞌe lenge mwan kaꞌ tinge. \p \v 5 Kom ŋaiye nin pe, orp ŋumwaiye bepteme nitei bworerme, topoꞌe prepwan ŋaiye na ŋoiheryembe ŋaimune ŋaiye ka otme nin. Ikirh mane topoꞌe nihe syohe, ŋaiye nin nato. Nin miyeꞌ wah tikin Got pe, ende wah nihe, ŋaiye na alaŋatme wusyep bwore mise kin, topoꞌe na ende wah lalme, ŋaiye Got si nalaŋatme nin nange na ende. \s1 Pol ŋanange ŋaiye sehei ka ole \p \v 6 Ŋup si nat sehei ŋeteme sai, ŋaiye ma mule tuꞌe ofa milme Got. Topoꞌe ŋup si nat sehei miꞌe, ŋaiye ma musme kekep eꞌe. \v 7 Marmbe, ŋaiye ŋam marmbe pe, ki bwore. Ŋam si gwertetenge yaŋah sokoloh mat miꞌe pe, ŋoihmbwaip ŋam ki teŋeime Got bongol supule. \v 8 O tukwini pe, yitini ŋam, ŋaiye ŋam gwertetenge susungurh no, ŋam yohe pe, ki ŋanar topoꞌme Got ŋeseperhme ŋam. Pe Lahmborenge bwore bwarme, ŋaiye ka ende wusyep kot me lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋupe ŋaiye ka ot pe, kin ka gilme ŋam miyeꞌ bwore bwarme pe, ka pule yitini luku. Kom yukur ŋam ilyeh. Ka angange lenge mitiŋ, ŋaiye yende niharar nange ka yetekeꞌe kin ŋupe ŋaiye ka ot. \s1 Timoti ka ot hihwai me Pol \p \v 9 Nin na ende wah nihe, ŋaiye na ahaiꞌe yaŋah no, na otme ŋam hihwaiye. \v 10 \x - \xo 4.10 \xt 2Ko 8.23, Gal 2.3, Kol 4.14, Tai 1.4, Flm 1.24\x*Demas ŋende nihararme ŋaiꞌe ŋaiꞌe tetehei tikin kekep eꞌe pe, kin si nasme ŋam. Kin si nal moi Tesalonaika. O Kresens si nal provins Galesia, kut Taitus si nal distrik Dalmesia. \v 11 \x - \xo 4.11 \xt Apo 12.12,25, 13.13, 15.37-39, Kol 4.10,14, Flm 1.24\x*Luk ŋilyeh narp ŋotop ŋam. Ŋupe ŋaiye na ot pe, ambaꞌe Mak enge ot topoꞌe nin. Tehei kin taꞌe leꞌe, kin miyeꞌ bwore, ŋaiye ka se ungwis ŋam ende wah. \v 12 \x - \xo 4.12 \xt Apo 20.4, Efe 6.21-22, Kol 4.7-8\x*O Tikikus, ŋam si member kin mal Efesus. \v 13 \x - \xo 4.13 \xt Apo 20.6\x*Ŋupe ŋaiye na ot pe, ambaꞌe temhroŋ mwate ŋam, ŋaiye ŋam ŋoihsipe ŋanar yokoh tikin Karpus nal moi embere Troas, topoꞌe na ambaꞌe tup ŋam syeꞌ. O ŋanah hlaꞌ me tinge lalme luku pe, yukur na ŋoihsipe tup syeꞌ, ŋaiye tinge yenge yuwor hiꞌ yende. \p \v 14 \x - \xo 4.14 \xt Sng 62.12, Rom 2.6, 1Ti 1.20\x*Aleksander, miyeꞌ ŋaiye nenge bras ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pe, ki pwale nihe syohe embere pupwa. Mindemboi Lahmborenge se ka ende yumbune kin tuwaꞌe gunde ŋaimune ŋaiye kin ŋende. \v 15 Nin topoꞌe na ŋoihme miyeꞌ uku. Kin ŋende wachaih embere me wusyep, ŋaiye poi manange malaŋatme. \p \v 16 Ŋendeheiyeh kin, ŋaiye ŋam gwan wusyep kot malme Sisa nal Rom pe, yukur lahende gan teket me ŋam nungwis ŋam wusyep. Lenge mitiŋ lalme si yasme ŋam. Ŋam manange wusyep misilihme Got, ŋaiye yukur ka ŋoiheryembe ŋaimune luku ŋaiye tinge yende me ŋam. \v 17 Kom Lahmborenge gan topoꞌe ŋam pe, kin pwale bongol, ŋaiye ŋam gwan manange malaŋatme wusyep bwore mise lalme tikin Lahmborenge luku mal lenge haiten lalme, ŋaiye ka yusyunde. Got kin nungwisme ŋam pe, yukur ŋam mule. \v 18 Taꞌe luku pe, Lahmborenge se ka ungwisme ŋam, ŋaiye tinge yala yende yumbune ŋam. Pe ka ambaꞌe ŋam enge el pe, ma murp bwore mi moto lemame kin, ŋaiye sai moihlaꞌ. Poi ya maŋaꞌe naŋ embere mirisukwarme kin nye nyermbe! Bwore mise. \p \v 19 \x - \xo 4.19 \xt Apo 18.2, 2Ti 1.16-17\x*Ŋam member ŋau bwore, topoꞌe hriphrip ŋam malme Prisila hindi Akwila, topoꞌe bamtihei tikin Onesiforus. \v 20 \x - \xo 4.20 \xt Apo 19.22, 20.4, 21.29, Rom 16.23\x*Erastus teter narp moi embere Korin. Kut Tropimus ŋende wahriꞌ epwa pe, ŋam masme kin narp moi embere Miletus. \v 21 Nin na ende wah nihe, ŋaiye na ahaiꞌe yaŋah no, na ot yer. Na ende gwaingwaiye pe, na ŋoihme ŋaiye ŋup tikin yohe. O Yubulus hindi Pudens, topoꞌe Linus hindi Klodia, topoꞌe lenge tatai lenge miyeꞌ tuweinge lalme, ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Lahmborenge, yember ŋau bwore tinge yalme nin. \v 22 Lahmborenge ka ende bongolme yipihinge bwore nin, topoꞌe ŋoih miꞌmiꞌ tikin Got ka si topoꞌe yip lalme.