\id MAT Matthew 06/85,1994 Ross McKerras, Uripiv D3.2 JN 26.07.02 ,D2 JN, Canberra,02/02, D1 BJC 28/11/01 \h Matiu \toc1 Nosp̃en nga M̃irres se Iesu Kristo nga MATIU Muli \toc2 Matiu \mt1 Nosp̃en nga M̃irres se Iesu Kristo nga \mt1 MATIU \mt1 Muli \imt1 Batu nale nga mivsivseni lut nga parmeteni naul ngel puto suri \ip Naul nga Matiu muli ngel osp̃e suri nosp̃en nga m̃irres, nga Iesu evi jinibb nga Atua muloli rijrijen tevi jinibb sen nir tuwi pa vini, nga pivini p̃ila mauren tevi jinibb sen nir. Ko suri Iesu ngok, ololi rijrijen nga Atua muloli renge Naul On Tuwi arremali. Iesu eak renge vanu se m̃eri Isrel nir, ko elik ko emaur tevi nir ie. Ko nosp̃en ngok sete evi se nir kobbong, ko evi ma se jinibb jijle ne iel ngatan. \ip Womujnen re naul ngel, Matiu osp̃e suri daron nga Iesu m̃iak e, ko ejilwer suri etajer van re daron nga Jon mipaptaese Iesu, ko Demij mia-rrowrrowe ni. Ko vitunen, ejilwer suri daron nga Iesu m̃itipatune majingen sen re vanu ne Galili, nga muwrai tweni nosp̃en nga m̃irres sen tevi jinibb nir, ko okvisvisenir ko okloli jinibb arres re mesien ser. Ko vitunen, owrai tweni kele daron nga Iesu m̃ilinglingi Galili e ko mian Jerusalem e. Ko osp̃e suri nanu nga Iesu muloli vitue re majingen sen. Ko bongsin, osp̃e suri mijen se Iesu ko daron nga mimaur luwi kele e. \ip Matiu osp̃e kele nga Iesu evi jinibb nevsivsenien nga m̃irres p̃elak nga orongwose puwrai tweni nale nesesreien se Moses lat nga muto suri. Ko owrai suri kele batun vanu se Atua, nga Atua mivini mivi Numal se jinibb sen nir. \c 1 \s1 Iesu metka sen nir \p \v 1 Ngel evi naul ne metka se Iesu Kristo metka se Devet, ko metka se Epram. \p \v 2 Ko nise jinibb nir re metka nen: Epram womu jer. Ko Epram evesi Aesak, ko Aesak evesi Jekop, ko Jekop evesi Juta ko niaken sen nir. \v 3 Ko Juta evesi Peres ko Sera, nuru ko tasu se nuru ko Tamar; ko Peres evesi Esron, ko Esron evesi Ram. \v 4 Ko Ram evesi Aminatap, ko Aminatap evesi Nason, ko Nason evesi Salmon. \v 5 Ko Salmon evesi Boas nga tasu sen Reap, ko Boas evesi Opet nga tasu sen Rut, ko Opet evesi Jese. \v 6 Ko Jese evesi Numal Devet, ko Numal Devet elesi luwe kele nesevin se Uria, ko evesi Solomon. \v 7 Ko Solomon evesi Reopoam, ko Reopoam evesi Apia, ko Apia evesi Asa. \v 8 Ko Asa evesi Jeosapat, ko Jeosapat evesi Joram, ko Joram evesi Usia. \v 9 Ko Usia evesi Jotam, ko Jotam evesi Eas, ko Eas evesi Esekia. \v 10 Ko Esekia evesi Manasa, ko Manasa evesi Amon, ko Amon evesi Josia. \v 11 Ko Josia evesi Jekonia ko niaken sen nir. Renge daron nen ko aron tertere nir arteka twenir van re Bapilon e suri nuval. \p \v 12 Arteka twenir jile osuw, ko Jekonia evesi Sealtiel, ko Sealtiel evesi Serupapel. \v 13 Ko Serupapel evesi Apiut, ko Apiut evesi Eliakim, ko Eliakim evesi Asor. \v 14 Ko Asor evesi Satok, ko Satok evesi Akim, ko Akim evesi Eliut. \v 15 Ko Eliut evesi Eliesar, ko Eliesar evesi Matan, ko Matan evesi Jekop. \v 16 Ko Jekop evesi Josep diwen se Merri, nga mivi tasu se Iesu nga marveruse Mesaea. \p \v 17 M̃itipatun re metka renge Epram, musuwsuw re Numal Devet, evi metka esngavöl drromon ivij (14). Ko m̃itipatun kele renge Devet, musuwsuw re daron nga marteka twenir van re Bapilon, evi metka esngavöl drromon ivij kele. Ko m̃itipatun kele renge daron nga marteka twenir van Bapilon mijpari daron nga Kristo m̃iak e, evi metka esngavöl drromon ivij kele. \s1 Iesu eak \p \v 18 Iesu Kristo errmali iel ngatan erpel. Arlingi ore Merri, Iesu tasu sen. Ko setewor evan ji diwen sen Josep, ko Merri etaole nga m̃ilesi nga ni m̃itetaur. Suri Nem̃in On ko esilvi ni. \v 19 Ko Josep, Merri diwen sen, evi jinibb nga mumomsawos m̃irres, ko orrorrmi p̃ilinglingi silveni nesen sen bbong; omusus puwrai tevi jinibb nir, tuloli Merri non tiwis. \v 20 Ko daron nga murrorrmi nanu ngel e nir, ko anglo san se Atua eplari jin renge bori san ko owrai owra “Josep, nik kuvi metka se Devet, sete kupmetutu kuptekai ko wor Merri pivi nesevin som. Suri bipi nga musloi ngok, Nem̃in On ko elai tevi. \v 21 Mian ko vinok Merri pia-wosi natun norman san, ko kupa-lingi nisen piwajie Iesu. Suri ni pia-tekai tweni jinibb sen nir renge nololien ser.” \p \v 22 Nanu ngok eplari jile osorsan tevi nale san se Atua nga propet sen san owra wowomue tuwi pa: \v 23 “Nesen m̃elakel osloi bipi mian ko pia-wosi natun norman san, ko para-lingi nisen piwajie Emanuel.” Ko nais nen arieni erpel: “Atua eptevi kerr.” \p \v 24 Mian ko Josep emra re meturen sen; ko ololi suri erpe nga anglo se Numal muwrai tevi ni, ko etkai nesevin sen. \v 25 Ko sete evan jin ejpari daron nga muwosi natun norman m̃iak. Ko daron nga m̃iak jile musuw, ko elngi nisen ewajie Iesu. \c 2 \s1 Jinibb sopor nga norongwosien ser milep arini arwera parlesi Iesu \p \v 1 Iesu eak renge Betliem ne Jutia, ko renge daron nen, Erot evi batu numal. Ko sete epriv, ko jinibb sopor nga norongwosien ser milep arivel re vanu m̃inij san nga muto ngasu renge Is, ko arini Jerusalem e. \v 2 Ko arsusi arwera “Nibeni bipi wel nga m̃iak nga pivi numal se m̃eri Isrel nir? Namlesi moju sen eplari, ko namini tweni nablotoe ni.” \p \v 3 Daron nga numal Erot murnge nanu ngel e ko eririr elep, ko erpok kele re m̃eri Jerusalem kele nir aririr elep kele. \v 4 Ko Erot everus kortoni jinibb nga marlelep ne sulsulen nir ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir, ko osusi tevir owra “Nibeni lat nga Mesaea p̃iak ren?” \v 5 Ko nir arij weli ni, arwera “Mesaea p̃iak renge Betliem re Jutia. Suri nale san se Atua nga propet san muli wowomue tuwi ngel, owra \v 6 ‘Ko nik, Betliem re Jutia, setete kuwelili renge jinibb nga marlelep nir renge Jutia. Natum san nga pia-pelari jim pivi numal nga pia-metmete jinibb suk nir m̃eri Isrel.’” \p \v 7 Mian ko vitunen vajin numal Erot everus silveni bbonge jinibb nen nir ne Is vini ji ni, ko osusi tevir owra “Moju nen eplari re daron sev?” \v 8 Arwera suri jile tevi, ko Erot ekrekrasir owrai tevir, “Erres, kapan kappej bipi wel nen p̃irres, ko poro kaplesi ni, ko kaploli inu borongwose; ko inu kele ban bolotoe ni.” Ko Erot okoni twenir arivel van Betliem e. \p \v 9-10 Ko daron nga marivel kele vajin, ko arlesi kele moju nga; ko artaole, ko arir temijpal. Ko moju nga owowomu kele nir, ko nir arvijuri. Arvijuri moju nga mian ko oto jer mare momsawose naim nga Iesu m̃iak ren. \v 11 Ko daron nga maran loloim e, arlesi bipi wel nen nuru tasu sen Merri. Ko arjipa van ngatan ko arlotoe ni. Arlotoe jile ko arsaro van renge nolo narr ser, ko arlai merrenien ser tevi ni, arla gol ko prangkinsens ko mir. \v 12 Mian ko vitunen vajin arlesi bori san nga Atua ewer orer sete parkali lweni ji Erot e. Ko arkali lweni re sel m̃inij e van renge vanu ser e. \s1 Josep ko Merri orwosi natu nuru arwolu van Ijip e \p \v 13 Ko daron nga lartul nga norongwosien ser milep marivel e vajin, ko anglo san se Atua eplari ji Josep renge bori san ko owrai tevi owra “Kuptur imare kupwosi bipi wolok ko tasu sen, kapwolu van Ijip mun e. Ko kaplik iok pijpari daron nga bea-wera lweni nale tevim. Suri Erot owra pirevji pini, ko otomori pa pipej.” \v 14 Daron nga anglomuwrai jile tevi Josep nat nga mupong nen, ko Josep otur imare, owosi bipi wel nen, ko nir tasu sen arwolu van Ijip mun e. \v 15 Ko arlik iok ejpari nga Erot mimij. \p Ngok eplari osorsan tevi nale se Atua nga propet sen san muwrai wowomu pae tuwi, “Inu beveruse natuk piplari Ijip ko vini.” \s1 Erot okoni jinibb nuval sen nir nga parevji pini bipiwarreng nir \p \v 16 Mian ko vitunen vajin Erot orongwose jinibb ne Is nen arkerkerasi, ko ololar lengleng. Ko okoni jinibb ne nuval sen parevji pini bipi norman nir re Betliem ko rrale p̃etp̃eti Betliem, nga sia ser ejpari eru ko sia ser mulwi vitan. Ngel osorsan tevi daron nga jinibb ne Is marwerai tevi. \p \v 17 Ngok eplari erpe nale se Atua nga Jeremaea muwrai wowomue tuwi: \v 18 “Arunge dingen san renge ngaim ne Rama, arting nga arting lengleng. Rejel ko etengsi natun, ko omusus parjinge, suri natun armij pa osuw.” \s1 Josep arivel lingi Ijip, ko arluwi van Nasret e \p \v 19 Mian ko Erot emij vajin, ko anglo se Atua eplari kele ji Josep renge bori san renge Ijip ko owrai tevi, owra \v 20 “Kuptur imare, kupwosi bipi wolok, ko kami tasu sen, kapluwi van re vanu Isrel kele e. Suri m̃er nga muwra pirevji pini bipi wolok emij pa osuw.” \v 21 Ko Josep otur imare ko owosi bipi wel nen, ko arluwi van re vanu Isrel e. \p \v 22 Mian ko Josep ornge kele nga Arkelaos ela wani milnge tata sen Erot, evi numal ne Jutia. Murnge ko emtutu pian iok e. Mimtutu pian iok e, ko elesi bori san kele nga Atua ewer ore sete pian, ko arwolu van re vanu ne Galili e. \v 23 Ko arini arlik renge ngaim san nga nisen Nasret. Ngok eplari wor osorsan tevi nale se Atua nga propet sen san muwrai wowomu pae suri Kristo, “Ni parveruse m̃eri Nasret ko.” \c 3 \s1 Jon Baptaes ewerwer renge lolo merwer \p \v 1 Mian mian ko vitunen Jon Baptaes evini ewerwer re lolo merwer ne Jutia, owra \v 2 “Nolo kami pulululwi, suri otomori le pa batun vanu ne melrin p̃irrmali.” \v 3 Suri Jon evi m̃er nga Atua m̃ijilwer suri renge nale ngel nga propet Aesea muli tuwi pa, muwra “Jinibb le san ekail renge lolo merwer, owra ‘Kaploli lilane sel se Numal puto metmet terai. Kaploli mesekle sel sen nir parmetet p̃irres.’ \p \v 4 Jon sunsun sen erpe propet Elaeja tuwi. Ori nevlu kamel, ko netatuw sen arloli nevlu buluk e. Ko re devjen nga re nanen sen e, elai nato nga mok-rowrow re mösmös ko narrlu sukabak nga m̃ierri orivi nanen sen.\f A \fr 3:4 \ft narrlu sukabak nga m̃ierri: eg blong sugabag; honey.\f* \v 5 Ko nir jijle ne Jerusalem ko ne Jutia ko rrale nuwi seser ne Jortan arivel ko arini jin. \v 6 Arini jin, ko daron nga marwera tweni nololien ser, ko Jon epaptaes nir renge nuwi seser ne Jortan. \p \v 7 Ko daron nga m̃ilesi Parasi ko Satusi, nga marivi jinibb nga marlelep re m̃eri Isrel nir, ko Jon owrai tevir: “Kamivi jinibb nga kamsij O! Kamirpe metka ne num̃et. Ko weta, kami kamrongwos kapwolu asi ko renge lolaren se Atua nga pia-vini? \v 8 Poro nolo kami pulululwi, rrek erres kapviseni wenen nen. \v 9 Sete kapwerwerai tevi kami: ‘Epram evi metka se kerr, ko ngok rramivi pa jinibb se Atua ko.’ Nu nuwrai tevi kami: Atua orongwos p̃ilai nevöt nawon ngel nir ko p̃irienir parivi metka se Epram. \v 10 Lelingen ngel artori batu deli oto metmet nga parta ototvi lap̃e nai nir; ko nai jijle nga marsij, sete wener marres mun, parta twenir parwirr nir van renge nabb nga m̃in. \v 11 Nu nupaptaes nuwi e kami, kami nga nolo kami mulululwi. Ko san nga pivivitu suri inu, ni ean wor mare renge inu. Inu sete nurres rragrrag nuvter re b̃esai but sen nga m̃irae. Ni pia-paptaese kami re Nem̃in On ko nabb. \v 12 Ni otori nai juljule san renge nevren nga pujlujle wene wit e nir, ko dokolvir parwirr lingi jelangir; ko p̃iser kortoni jelangir p̃ilngir renge b̃ep̃eim sen, ko pusli dokolvir renge nabb nga sete san orongwose pivsi pini.” \s1 Jon epaptaese Iesu \p \v 13 Vitunen Iesu evel re Galili vini re nuwi seser ne Jortan, pian ji Jon p̃ipaptaese ni. \v 14 Ko Jon owra p̃iwer ore ni, owra “Erpese nik kuvini jik nga inu b̃epaptaese nik? Erres ma poro nik kuppaptaese inu.” \v 15 Ko Iesu erij weli, owra tevi ni: “Puto pirpok ko wor, nga rroporloli nanu jijle nga Atua mimrreni parpelari.” Ko ni epaptaese ni vajin. \p \v 16 Ko Iesu daron nga m̃ipaptaes jile, evel lingi nuwi evesane, ko elesi melrin etp̃ir; ko elesi Nem̃in se Atua ojubbul erpe wum̃er, ko evini esilvi ni. \v 17 Ko drrelan san eplari re melrin, owra “Morok evi natuk nga memrreni, nurnge erres elep suri ni.” \c 4 \s1 Demij orrowrrowe Iesu \p \v 1 Daron nga Jon m̃ipaptaes jile Iesu musuw vajin, Nem̃in On etkai Iesu van re lolo merwer nga Demij purrowrrowe ni. \v 2 Ko Iesu elngi tweni nanen, owra pulot van ji Atua. Ko mulot mian mian mijpari vajin nabong ngavöl ivij (40), vitunen ko ornge numer eaji lenglenge. \v 3 Ko Demij, nga mok-rrowrrowe jinibb, evini jin, owra puloli Iesu pivitan. Ko owrai tevi ni: “E, nik kuvi pa Atua natun, ko numer ajim. Kupwerai tevi nevöt nawon ngel nir, parivi niv.” \v 4 Ko ni erij weli ni, owrai tevi ni, “Ejki, sete bololi, suri aruli erpel renge Nale On se Atua, ‘Jinibb sete orongwose pimaur kis e niv kobbong; pimaur e nale jile ngok nga miplari renge jingo Atua.’” \p \v 5 Vitunen Demij etkai Iesu van renge ngaim nga muon renge Jerusalem, ko elngi renge drromdrromo Naim On mare jer, \v 6 ko owrai tevi, “E, nik kuvi pa Atua natun. Kuprow jubbul vitan. Suri aruli erpel renge Nale On se Atua: ‘Atua pia-koni anglo sen nir, parwosinik renge nevrer mare, suri nik tukjilaklak wos b̃elam renge nevöt.’” \v 7 Ko Iesu owrai tevi: “Ejki, sete bololi, suri aruli kele erpel renge Nale On se Atua: ‘Nik sete kuprrowrrowe Numal Atua som te, pijki.’” \p \v 8 Vesan kele Demij etkai Iesu van re botwen san nga muwu mare jer, ko evisenie ni batun vanu jile ne iel ngatan nir, ko nosrövien nen nir. \v 9 Ko owrai tevi, “Poro nik kupjipa van ngatan kuplotoe inu, ko bea-lai nanu jile ngel nir tevim.” \v 10 Ko Iesu owrai tevi ni, “Kupruj ngasu, Demij, suri aruli erpel renge Nale On se Atua: ‘Nik kuplotoe Numal Atua som, ko ni kobbong nik kupmajing sen.’” \v 11 Muwrai jile tevi, ko Demij elinglingi ni. Ko anglo sopor arini ji ni ko armetmete ni. \p \v 12 Vitunen Iesu ornge nale nen nga marlingi Jon renge naim ne nekaien, ko ni olwi van Galili e. \v 13 Mivini Galili, ko setemun evan Nasret, elinglingi Nasret ojpon ko etajer van Kapaneam e, ko elik ie. Kapaneam evi ngaim san nga muto devje nuwito nga milep nga mubbun rrerrale nisen Galili, renge vanu ne metka se Sepulon ko Naptali. \v 14 Ngok eplari osorsan tevi nale san se Atua nga propet Aesea muli tuwi pa, owra \v 15 “Vanu se Sepulon ko vanu se Naptali re devje nuwi seser ne Jortan van re devjen nga ngalu e renge dis; jinibb nen nir arivi jinibb ne vare. \v 16 Arivi jinibb nga marlik renge nemalik, mian ko arlesi vajin moron nga milep. Ko jinibb nir nga marlik renge vanu ne namol ne mijen, moron ngok eplari jir.” \p \v 17 Renge daron nen, Iesu etipatun nga m̃iwerwer, owra “Nolo kami pululwi, suri otomori le pa batun vanu ne melrin p̃irrmali.” \s1 Iesu everuse jinibb sen ivij \p \v 18 Renge nabong kele san, Iesu evel sere renge jeli nuwito ne Galili. Ko elesi niaken eru, Saemon nga marveruse Pita, ko Antru. Ortuwe niva renge nuwi, suri orivi jinibb nga morok-revrevei nai. \v 19 Ko Iesu owrai tevi nuru, “Kopor-vijuri inu, ko inu bea-loli kamru kopor-ivi jinibb nga morok-revrevei jinibb.” \v 20 Ko ngavilvil nuru orlinglingi niva se nuru ko orvijuri ni. \p \v 21 Ko Iesu evel rujruj kele sopon ko elesi niaken kele eru, Jemes ko Jon, nuru tata se nuru Sepeti renge drrav ser, arilile niva ser. Ko everuse nuru. \v 22 Ko ngavilvil nuru orlinglingi drrav ko tata se nuru, ko orvijuri ni. \s1 Iesu evisviseni jinibb nir, ko ololi nir nga marmesi arres luwi \p \v 23 Ko Iesu evel jile re Galili, ko ok-visviseni renge naim gortien ser, ko ok-werwer suri nale nga m̃irres suri batun vanu ne melrin. Ko ok-loli nir nga marmesi mesien lele arres luwi. \p \v 24 Mian ko nosp̃en sen arsup̃e renge Siria jile. Ko jinibb nir arwosi jinibb jijle nga marmesi vini jin. Armesi mesien lele: sopor niber arerer, ko sopor demij esisilvir, ko sopor nem̃i nai ololir armijmij, ko sopor nga niber sopor mimij. Ko ololi nir arres luwi. \v 25 Ko delung elep arvijuri ni, jinibb ne Galili nir, ko Dekapolis nir, ko Jerusalem nir, ko Jutia nir, ko nir nga marlik van devje Jortan e. \c 5 \s1 Iesu evisviseni jinibb sen nir renge botwen mare \p \v 1 Daron nga Iesu m̃ilesi delung nir, ko otongsa van mare renge botwen san ko elik ngatan. Ko jinibb sen nir arini jin, arlik rrale. \v 2 Ko ni esa jingon etipatun evisvisenir owra \q1 \v 3 “Neiren renge nir nga norrorrmien ser mian ngatan, \q1 suri batun vanu ne melrin evi pa se nir ko. \q1 \v 4 Neiren renge nir nga marok-taure dauren ne nololien, \q1 mian ko Atua pia-jinge nir ko. \q1 \v 5 Neiren renge nir nga nolor maran ngatan jer, \q1 suri mian ko dan pia-ivi se nir ko, ko nanu jile nga marto rengen. \q1 \v 6 Neiren renge nir nga marmerrmerreni nga murrun nga m̃irres puto p̃irres, erpe jinibb armerrmerreni nanen ser ko nuwi num̃er, \q1 mian ko Atua pia-la nanu nga marmerrmerreni tevir ko. \q1 \v 7 Neiren renge nir nga marok-telasi jinibb, \q1 mian ko Atua pia-telasi tweni nir ko. \q1 \v 8 Neiren renge nir nga nolor marwokwok, \q1 mian ko nir para-lesi Atua ko. \q1 \v 9 Neiren renge nir nga marok-loli demat, \q1 suri mian ko jinibb nir para-veruse nir Atua natun ko. \q1 \v 10 Neiren renge nir nga jinibb marloli m̃isij tevir suri arloli nanu nga marres, \q1 suri batun vanu ne melrin evi pa se nir ko. \p \v 11 “Ko neiren renge kami poro jinibb nir parwor suri kami, ko poro nir parloli p̃isij tevi kami, ko poro nir parkerkeris p̃isij tevi kami, parwera nanu lele nga marsij suri kamivi inu jinibb suk nir. \v 12 Kami kap̃ir pilep, suri nowli kami elep re melrin, osorsan tevi nowli propet san. Suri propet nir nga marwowomue kami tuwi, jinibb arloli esij ko pa tevir erpok. \s1 Sol ko Moron \p \v 13 “Murru kami nga m̃irres arirpe sol se jinibb jijle nir nga marok-lingi re nanen ser. Ko poro nga sol dilten nga m̃irres pivel lingi jijle, ko p̃irres luwi pirpese ko? Erres re parlai ko parsor tweni, ko jinibb parivivel ren parbbötbböt ren vajin. \p \v 14 “Ko murru kami nga m̃irres erpe moron se jinibb jijle nir. Moron sete orongwos puto teptepi; osorsan tevi ngaim nga milep san nga muto limjer mare re botwen. \v 15 Ko poro jinibb san pusli nasul, ko sete orongwos putori ngatan; putori mare sopon, ko puloli jinibb jile parlesi moron. \v 16 Kami kamivi nasul nen. Moron se kami pimor wor van ji jinibb jile, puloli jinibb jijle parlesi majingen se kami nga m̃irres, ko parsurövi Tata se kami nga m̃ilik renge melrin. \s1 Iesu osp̃e suri nale nesesreien se Moses \p \v 17 “Sete kaprrorrmi inu nuvini tweni bolokloksi nale ne nesesreien nir ko nale se propet nir nga marto re Naul On. Inu sete nuvini tweni bolokloksir, ejki, nuvini tweni bololir parpelari le. \v 18 Nuwretun nuwrai tevi kami, pia-jipari daron nga melrin ko iel ngatan pora-asi, sete bebje nale nesesreien san p̃iasi nawon, pia-jipari nga nanu ngel jijle nir para-pelari. \v 19 Poro jinibb p̃isan putor otvi nale nga welwelili jer nen san renge nale nesesreien, ko pivisvisenie jinibb nga parloli pirpok kele, m̃ernen parveruse pivi jinibb nga welili jer renge batun vanu ne melrin. \v 20 Inu nuwrai tevi kami, kaploli nanu nga parres, parasie jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir ko Parasi nir. Poro pijki, setete kami kamrongwos kapan renge batun vanu ne melrin. \s1 Iesu evisviseni suri sel ne lolaren \p \v 21 “Kami kamrunge pa nga marwerai pa tevi b̃irtera ne tuwi nir renge Naul On, ‘Sete kuprevji pini jinibb pisan. Ko poro jinibb san pirevji pini jinibb pisan, m̃ernen pia-sij ren re daron nga Atua puwra suri lat nga puto suri tevi jinibb nir.’ \v 22 Ko inu ma nuwrai tevi kami vajin, Poro jinibb p̃isan pulolarsi tuwan kobbong, m̃ernen pia-sij ren re daron nga Atua puwra suri lat nga puto suri tevi jinibb nir. Ko poro jinibb p̃isan puwrai tevi tuwan, ‘Kulengleng,’ m̃ernen pia-sij ren re nosp̃en se numal nir. Ko poro jinibb p̃isan puwrai tevi tuwan, ‘Kuvi jinibb nga kumloli sagraut nanu,’ m̃ernen pia-sij ren renge nabb ne norongen nga m̃isij. \p \v 23 “Ko erpok, daron nga kumla merrenien som vini re nawot nga marok-sulsul ren tevi Atua, ko iokporo kuprrorrmi jipari nga nik kumloli tuwam ololar, \v 24 kuplingi merrenien nen puto mun, ko kupan kuploli p̃irres tevi tuwam, pusuw, ko kupluwi vini kele kupa-la merrenien som vajin. \p \v 25 “Ko poro nga jinibb san nga kumloli mulolar p̃itkai nik nga koporan re nosp̃en se numal nir, kupsaro pingavil, kuploli p̃irres tevi ni. Poro mijki, ko ni tia-lingi nik tevi numal nga mok-wera suri lat nga puto suri re jinibb nir, ko ni tia-lingi nik tevi jinibb ne naim ne nekaien, ko m̃ernen tia-lingi nik renge naim ne nekaien. \v 26 Nuwretun nuwrai tevi nik, sete kurongwos kupivare re naim ne nekaien pijpari daron nga nik kupkele lweni nevöt nen jijle. \s1 Iesu evisviseni nir renge sel nga marloli m̃isij tevi nesevin \p \v 27 “Ko kami kamrunge nga marwerai kele renge Naul On arwera ‘Sete kupvenae nesevin m̃inij.’ \v 28 Ko inu ma nuwrai tevi kami vajin, Poro nga jinibb p̃isan pimteni rres nesevin kobbong ko nolon pivnae, ngok nolon ololi pa esij jile ko tevi vinnen. \v 29 Ko poro nga metem rres puloli nik kupvitan pirpok, ko kupla tweni re nik, kupwirre. Erres p̃elak kobbong re metem devjen pijkie, evi nanu nga welili kobbong, renge poro nga parwirre nibem totoklai pian renge lat ne nejijkien. \v 30 Ko poro nga nevrem rres puloli nik kupvitan pirpok, ko kupta tweni re nik ko kupwirre. Erres p̃elak kobbong re nik nevrem devjen pijkie, evi nanu nga welili kobbong, renge poro nga nibem totoklai pian renge lat ne nejijkien. \p \v 31 “Ko arwerai kele renge Naul On arwera ‘Isi nga p̃ilngi kurtweni nesevin sen puli naul san suri, ko p̃ilai tevi vinnen.’ \v 32 Ko inu ma nuwrai tevi kami vajin, Poro nga jinibb san nesevin sen sete puloli womue batun, ko m̃ernen bbong p̃ilngi kurtweni nawone, ko m̃ernen ololi esij nga nesen sen pian pivitan re norman m̃inij. Ko poro nga san p̃ilesi vin nga m̃er nga m̃ilngi kurtweni ngok, m̃ernen evitan re nesevin ngok. \s1 Iesu evisviseni nir nga marok-loli rijrijen nga marterter \p \v 33 “Ko kamrunge kele nga marwerai tuwi renge Naul On, ‘Sete kurongwos kupwera nise Atua nga puloli rijrijen som p̃iterter, ko mian ko vitunen ko kuptor otvi nale nen. Poro kupwera nise Atua, ko kuploli ko wor pusorsan tevi kumwerai.’ \v 34 Ko inu ma nuwrai tevi kami vajin, Sete kupwera rragrrag nise nanu san nga puloli rijrijen som p̃iterter. Sete kupwera nise melrin, suri evi lat seksakel se Atua; \v 35 sete kupwera nise dan, suri evi lat nga m̃ilngi b̃elan ren daron nga m̃isakel re nai seksakel se ni; sete kupwera nise Jerusalem, suri evi ngaim nga milep se Numal nga milep. \v 36 Ko sete kupwera nise batum kele daron nga kumloli rijrijen e, suri nik sete kurongwos kuploli rao batum san puwuwer rrek pimotmot. \v 37 Ko daron nga ma kumrijrij nga kuploli nanu san, ko kuploli ko wor nanu nen; ko daron nga kumrijrij nga sete kuploli nanu san, ko sete kuploli nanu nen. Murrun nga parwera nawon nise nanu daron nga parijrij, arivel ji Demij kobbong vini. \s1 Iesu evisviseni nir nga marwera parkele lweni murrun nga marsij nir \p \v 38 “Kamrunge nga marwerai kele renge Naul On, ‘Poro san pulokloksi metem tuwen, ko nik kupkele lweni kuplokloksi meten tuwen. Ko poro san puti rrawe liwem san, ko nik kupkele lweni, kuputi rrawe liwen san.’ \v 39 Ko inu ma nuwrai tevi kami vajin, Sete kupwer ore jinibb nga m̃isij. Poro pungasim, ko puwje vasum rres, ko kuprieni nom, ko puwje kele vasum devjen kele. \v 40 Ko poro jinibb san puwra p̃ilngim renge nosp̃en se numal nir ko p̃ilai sunsun som tuwen, ko kuplinglingi kele p̃ila sunsun ne melas som. \v 41 Ko poro jinibb san puon terter nik kupsa narr sen van ngasu, ko nik kupsai van ngasu jer wor. \v 42 Ko poro jinibb san pungoni nanu san ji nik, kuplai tevi ni; ko poro jinibb san owra p̃ilai mun jorom, sete kupwer ore ni. \s1 Iesu evisviseni nir nga parmerreni ko wor devje nuval ser \p \v 43 “Kamrunge nga marwerai kele renge Naul On, ‘Kupmerreni selem ko kupungasi jinibb nga mok-loli m̃isij tevim.’ \v 44 Ko inu ma nuwrai tevi kami vajin, Kapmerreni wor jinibb nga marok-loli m̃isij tevi kami, ko kapverus suri nir nga marungasi kami. \v 45 Pirpok ko kapivi natu Tata se kami mawos nga m̃ilik renge melrin. Suri ni ololi nial sen esin ji jinibb nga marres ko nga marsij, ko okoni naus ous ji jinibb nga marres ko nga marsij. \v 46 Poro kapmerreni lartul nga bbong marmerreni kami, ko ngok sev ko pivi nowli kami ren? Iok jinibb nga marok-lai takis kele, nga jinibb jijle nir marungasir, nir kele arok-loli kobbong erpok. \v 47 Ko poro nga kapwera ‘erres’ tevi tuwa kami nir kobbong, kamloli nanu nga jinibb jijle kobbong nir marok-loli. Jinibb nga marlik re devjen nga vare nir arok-loli kele erpok. \p \v 48 “Ngok pirpel ma, kami kapivi wor jinibb mawos nga kapmomsawos p̃irres jijle ko, pirpe Tata se kami nga m̃ilik re melrin ni omomsawos erres jile.” \c 6 \s1 Sel nga marla nanu tevi b̃eres (puaman) muto suri \p \v 1 Ko Iesu owra “Kapmetmet, sete kaploli nanu nga m̃irres nga jinibb nir parlesi nawone. Poro pirpok, ko nowli kami nga Tata se kami nga m̃ilik re melrin pia-lai tevi kami tijkie, suri jinibb arsurövi pa kami osuw. \p \v 2 “Erpok, daron nga nik kumlai nevöt tevi b̃eres, sete kupsup̃sup̃e kele tevi jinibb nir, pirpe lartul nga marivel re sel eru marok-loli re naim gortien nir ko renge sel nir, nga marwera jinibb parsurövir. Nuwretun nuwrai tevi kami, nir arlai pa nowlir ko osuw. \v 3 Ko nik ma, daron nga nik kuplai nevöt tevi b̃eres, kuplai silveni kem̃kam̃e, sete jinibb san purongwose. \v 4 Ko Tata som vajin nga m̃ilesi nanu nga muto silveni pia-lai nowlim tevim. \s1 Iesu evisviseni nir renge sel momsawos ne loten \p \v 5 “Ko daron nga kamlot e, sete kaploli pirpe lartul nga marivel re sel eru. Nir armerreni partur renge naim gortien nir ko partur ore mesakelkel ne sel nir, nga jinibb nir parlesi nir parlot. Nuwretun nuwrai tevi kami, nir arlai pa nowlir ko osuw. \v 6 Ko nik ma, daron nga nik kuplot, kupan renge naim som ko kupkikiorore metali, ko kuplot van ji Tata som nga m̃ilik silveni. Ko Tata som nga m̃ilesi nanu nga muto silveni pia-lai nowlim tevim. \p \v 7 “Ko kami, daron nga kaplot, sete kapwer lululweni nanu nga kami sete kamrongwose, pirpe jinibb nga marlik vare marok-loli. Suri nir arrorrmi poro nga nir parwer lululweni pirpok, ko atua ser nir parunge loten ser. \v 8 Sete kami kaploli pirpok pirpe nir, suri Tata se kami orongwose womu pae sev nga nevre kami marmumrrol ren, vitunen ko kama-ungoni ni. \v 9 Ko ngok kami sel nga kaplot ren pirpel le: Kapwera \q1 ‘Tata se kem, nik nga kumlik renge melrin, \q1 Nik nisem on. Nammerreni jinibb jijle nir partori nisem. \q1 \v 10 Nammerreni nik batun vanu som pivini iel ngatan. \q1 Nammerreni nik marongen som piplari iel ngatan, pirpe nga muto pa re melrin. \q1 \v 11 Kupla nanen pivter tevi kem lelingen, nabaani. \q1 \v 12 Ko kuptelasi tweni nololien se kem, pirpe nga kem namok-telasi pa nanu nga marsij nga jinibb nir marok-loli tevi kem. \q1 \v 13 Ko sete kuploli nanu parini parrowrrow p̃elake kem. Ko kuptor ore Demij, sete pivini pulokloksi kem. \q1 [Suri batun vanu evi som, ko derteren evi som, ko nosrövien evi som, ko parto pijpari tuwi ngok vini. Amen.]’\f B \fr 6:13 \ft Nale nga muto re nolo [ ], rrek sete Matiu oli, ko jinibb san ea-uli vitue daron nga muli tweni kopi san ne naul ngel.\f* \p \v 14 “Suri poro kami kaptelasi tweni nololien se jinibb nir nga marok-loli tevi kami, ko Tata se kami nga m̃ilik re melrin kele p̃itlasi tweni nololien se kami kele vajin. \v 15 Ko poro sete kaptelasi tweni nololien se jinibb nir, ko Tata se kami kele sete mia-telasi tweni nololien se kami kele vajin. \s1 Murrun nga parlingi kurtweni nanen lat nga muto suri \p \v 16 “Ko daron nga kamlingi kurtweni nanen nga kaplot van ji Atua, sete kaploli pirpe lartul nga marivel re sel eru. Arloli nor ous nawon nga jinibb nir parongwose nga marlinglingi tweni nanen ser. Nuwretun nuwrai tevi kami, nir arlai pa nowlir osuw, suri jinibb arsurövir pa. \v 17 Ko nik, daron nga nik kuplingi kurtweni nanen nga kuplot, kupwirap vaseni nom ko kuploli lilane nom p̃irres pirpe bbong nabong jijle komok-loli. \v 18 Pirpok, ko jinibb nir sete parongwose nga nik kumlingi tweni nanen. Ko Tata som ma nga m̃ilik silveni, ni kobbong purongwose; ko Tata som nga m̃ilesi nanu nga muto silveni pia-lai nowlim tevim. \s1 Nijor renge melrin \p \v 19 “Sete nolo kami parkul, ko sete kapok-ser kortoni kis joro kami nga marres iel ngatan. Suri momom tuti ko doto nir tarurro lokloksir, ko jinibb venao tubbri lut nabbu ko tian tivevna loloim. \v 20 Nolo kami parres, ko re sel ngok, kapok-ser kortoni joro kami nga parres parto renge melrin mare. Suri momom sete orongwos puti, ko doto sete arongwos parurro lokloksir, ko jinibb venao sete orongwose pubbri lut nabbu ko pian pivevna loloim. \v 21 Ngok poro nga jorom puto renge lat nga m̃irres, ko nolom kele p̃irres, suri jorom oto pa lat nga m̃irres osuw. \s1 Moron ne niben \p \v 22 “Mete jinibb erpe moron ne niben. Poro nga metem p̃im̃erer, ko moron puwun saut re nibem totoklai. Ngok owra puwra, poro nga nolom p̃irres, ko mauren som totoklai kele p̃irres. \v 23 Ko poro nga metem p̃isij, ko nemalik puwun saute nibem totoklai, suri metem erpe moron ne nibem. Ngok owra puwra, poro nga nolom pukul, ko mauren som totoklai kele p̃isij jile. \p \v 24 “Sete jinibb san orongwos p̃imajing se numal p̃ieru pivesane. Poro pirpok, ko tungasi nuru tuwen, ko timrreni nuru tuwen nen. Erpok ko, sete Atua orongwos pukonim re majingen sen poro nevöt mukonim pa renge majingen sen. Suri sete kurongwos kupmajing se nuru korti pivesane. \s1 Atua orongwos pimetmet kami p̃irres \p \v 25 “Suri nanu ngel, nuwrai tevi kami, sete kaprrorrmi p̃elake mauren se kami. Sete kapok-wera ‘O, rrapurroi sev le?’, rreknga ‘O, rrapmini sev le?’, rreknga ‘O, rrapuri sunsun sev le?’. Mauren se jinibb nir evi nanu nga milep nga Atua m̃ilai pa tevi jinibb nir. Nanen evi nanu nga welili jer kobbong—Atua orongwos p̃ilai kele kobbong. Ko nibe jinibb nir kele evi nanu nga milep nga Atua m̃ilai pa tevir. Sunsun evi nanu nga welili jer kobbong—Atua orongwos p̃ilai kele kobbong. \v 26 Kaprrorrmi ta numön nga marok-il suri mesa ngok nir. Nir sete aruw ko sete arili tweni, ko sete arlingi nanen ser renge b̃ep̃eim; ko Tata se kami nga mok-lik ko re melrin ok-wunganir. Ko kami kamrres womu nen ko wor re numön ngok nir re no Atua, ngok ni puwngani kami kele ko wor. \v 27 Kaprrorrmi ta m̃er nga murrorrmi p̃elake mauren nga mumrrol. Orongwos puloli kele mauren sen pipriv kele renge sel ngok? Ejki rres nawon! \p \v 28 “Ko suri sev kamrrorrmi p̃elake sunsun se kami? Kapmeteni wose renge nevngun nga marmaur suri orsel ngok nir. Armaur erpese? Sete armajing erpe jinibb te, ko sete arilile wose. \v 29 Ko nuwrai kele tevi kami, numal Solomon, daron nga m̃ilngi sunsun sen nga m̃irres p̃elak, ko sunsun sen emau erres, sete erpe nga m̃itra. Ko sunsun se nevngun, nulsen arres easi. \v 30 Ko mösmös ne orsel nir armaur erres, ko Atua ololi orsel emau erres e lelingen ngel; ko mevinen mun parsulir ko pa. Ko kami sete kamrrorrmi nga Atua p̃ilai sunsun se kami nga parres? O, lartul, nosurien se kami ewelili jer. \p \v 31 “Setete kaprrorrmi p̃elake pirpel: ‘Rrapurro isev? Rrapmini isev?’ rreknga ‘Sunsun sev rrapuri?’ \v 32 Jinibb nir nga marlik vare arok-pej nanu nga ngok nir. Ko Tata se kami nga m̃ilik re melrin orongwos pae nanu jijle nga nevre kami mumrrol ren. \v 33 Ko nanu nga milep nen nga kami kaploli, kapp̃elak nga kapsil van renge batun vanu se Atua, ko nga kaploli suri murrun nga m̃irres sen. Ko vitunen ni pia-lai kele nanu ngok jile nir tevi kami. \v 34 Sete erres kaprrorrmi p̃elake nanu ne mevi nir. Suri mevi evi nabong nga kaprrorr \m mi suri nanu nga parpelari kis ren. Nanu nga m̃isij nga piplari renge nabong san evtere kaprrorrmi suri re nabong nen kis kobbong. \c 7 \s1 Iesu evisviseni nir nga sete parwer lokloksi jinibb san \p \v 1 “Sete kapwer lokloksi jinibb p̃isan, puloli Atua sete mia-wer lokloksi kami. \v 2 Pusorsan tevi nga kami kamwer lokloksi jinibb nir, Atua kele pia-wer lokloksi kami. Ko tevi norrngov sev nga kami kamrrongvie jinibb, Atua pia-rrongvie lweni kami e re nabong nga vitunen. \v 3-5 Ko erpese kumlesi nate nato nga tuwam m̃ikrae re nolo b̃elan, ko sete kulesi suri nate buluk nga milep nga nik kumkerae re nik nolo b̃elam? Ko poro pirpok, ko nik kupwerai pirpese tevi tuwam, ‘Tuwak, kuplinglingi b̃esre tweni nate nato nga kumkerae re nolo b̃elam,’ daron nga nik sete kumleslesi nate buluk nga milep nga nik kumkerae re nik nolo b̃elam? O, nik nga kumiel renge sel eru, tukbböt re aseni ni b̃elan, tuloli ni b̃elan turro tiasi! Womunen kupsere tweni nate buluk nga milep nga nik kumkerae re nolo b̃elam jile pusuw, ko kuplesi nolo b̃elam owokwok erres, ko kurongwos kupa-sere tweni vajin nate nato nga tuwam m̃ikrae mibbölji b̃elan.\f C \fr 7:3-5 \ft Erpe iel, Matiu osp̃e suri nanu nga muto re mete jinibb, ko kem namrieni nga namvijuri murrun ne rijen ne nale nga iel.\f* \p \v 6 “Ngok orrongrrongvi nololien nga wowarreng se kalesia nir. Ko re devjen nga re nir ne vare nga marivi jinibb ngamarsij p̃etp̃eti, kapmetmet re nir. Daron nga poro kapan ji nir nga kapwera tweni nale suk, ko nir arongwose parpalpal p̃iterter tevi kami pirpe guli, ko parungasi nale suk pirpe b̃erp̃er marbbötbböt re nanu nga m̃irres. \s1 Loten nga jinibb p̃ilai sev nga mungoni ji Atua \p \v 7 “Kapungoni, ko Atua pia-lai tevi kami. Kappej, ko Atua puloli kapa-lesi. Kapututi, ko Atua pia-tasi metali nen tevi kami. \v 8 Suri nir jijle nga marok-ungoni para-lai, ko nir jijle nga marok-pej para-lesi, ko nir jijle nga marok-ututi, para-tasi tevir. \p \v 9 “Jinibb si re kami poro nga natun pungoni niv tevi ni, ko ni p̃ikrekrasi pia-la nevöt tevi natun? \v 10 Ko poro nga natun pungoni mesal, ko rreknga ni pia-la num̃et tevi? Ejki rres nawon, sete orongwos puloli pirpok. \v 11 Ko ngok, kami nga kamivi jinibb nga kamsij kamrongwos sel nga kapla nanu nga marres tevi natu kami nir. Ko Tata se kami nga m̃ilik re melrin pia-lai ko wor pumomsawos nanu nga marres tevi nir nga marungoni ni. \p \v 12 “Nanu jijle nga kami kamwera jinibb parloli tevi kami, kami kele kaploli ko wor tevi nir pirpok kele. Ngok kobbong evi murrun ne nosp̃en jile se Moses ko propet nir nga maruli re Naul On. \s1 Sel ne mauren ko sel ne nejijkien \p \v 13 “Kapasi renge metali nga m̃ikel, nga pian re lut ne mauren. Suri metali ko sel nga poran renge lut ne nejijkien, metali nen nolon elep, ko sel nen kele elep, ko nir elep nga marvijuri. \v 14 Ko metali ko sel nga poran renge lut ne mauren, metali nen nolon ewelili jer, ko sel nen kele nolon ewelili jer; ko nir pievis kobbong para-vijuri. \s1 Rraplesi wose jinibb renge wenen ne mauren sen \p \v 15 “Kapmetmet renge propet ne gerisen nir. Arirpe guli rrum nga numer m̃iajir, ko aruri nevlu sipsip arkerkeris arirpe sipsip nga sete marongwose parlokloksi nanu san. \v 16 Kaplesi wose nir renge wenen nga marpelari renge mauren ser. Sete jinibb arongwose partawe wene drra renge moku, ko wene nitapol renge jibermij, ejki. \v 17 Erpok, nai jijle nga marres parwen kele wenen nga marres, ko nai jijle nga marsij parwen wenen nga marsij. \v 18 Nai jijle nga marres sete arongwos parla wenen nga marsij, ko nai jijle nga marsij sete arongwose parla wenen nga marres. \v 19 Ko nai jijle nga sete parwen wenen nga m̃irres, parta twenir, ko parwirrer van re nabb. \v 20 Erpok, kaplesi wose nir renge wenen nga miplari re mauren ser. \s1 Jinibb mawos nir se Iesu \p \v 21 “Sete nir jijle nga marok-veruse inu ‘Numal, numal’ tetajer paran renge batun vanu ne melrin. Rrek nir pievis kobbong, nir nga bbong marok-loli marongen se Tata suk nga m̃ilik re melrin mare ko. \v 22 Erpok, renge nabong nga vitunen, nir elep parwera tevi inu, ‘Numal, numal, sete kurrorrmi wos nga kem namsup̃e nosp̃en som re nisem, ko nga kem namoji tweni demij nir renge nisem, ko nga kem namloli majingen nga marterter marlelep marres nir renge nisem?’ \v 23 Ko vitunen bea-werai limjer tevi nir, ‘Setete nurongwose kami. Kapruj ngasu inu, kami nga kamok-majing nanu nga m̃isij.’ \s1 Jinibb lele eru nga morili naim \p \v 24 “Ngel, jinibb jijle nga marunge nale suk ngel nir ko marlolir, osorsan erpe jinibb san nga norongwosien sen otoe, nga m̃ili naim sen renge dan nga m̃iterter m̃irres. \v 25 M̃ili jile vajin, mian ko naus ous elep, ko nuwi owlu vini, ko ling eser elep ko owi naim eterter. Ko setete evitan, suri arili pa eterter renge dan nga m̃iterter m̃irres. \v 26 Ko jinibb jijle nga m̃ilengleng, norongwosien sen m̃ijkie, nga m̃ili naim sen renge dep̃inan. \v 27 M̃ili jile vajin, mian ko naus ous elep, ko nuwi owlu vini, ko ling eser elep ko owi petpate naim. Ko emav ko omobburbbur jijle.” \s1 Nevsivsenien se Iesu orrow erres \p \v 28 Iesu evinvini ore nale sen osuw iok. Ko bbösa nga milep elai delung e nir. \v 29 Suri ni nevisvisenien sen orrow erres, sete erpe nevisvisenien se jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir. \c 8 \s1 Iesu ololi jinibb sopor arres luwi re mesien ser \p \v 1 Daron nga Iesu mujubbul vajin e renge botwen, ko delung nga milep nir arvijuri ni. \v 2 Ko jinibb san nga mimsi mesien nga niber m̃im̃emaul evini ejiol vitan jin, ko owra “Wurru, numal, oto ji nik, poro nga nik kupmarong, ko kurongwos kuploli nibek puwokwok luwi.” \v 3 Ko Iesu esareni nevren ejpari m̃ernen niben, ko owra “Inu numarong, nibem puwokwok luwi.” Ko ngavilvilsen mesien nga niber m̃im̃emaul evel lingi ni, ko niben owokwok luwi erres. \v 4 Ko Iesu ewer ore, owrai tevi: “Kuplesi sete kupwerwerai tevi jinibb p̃isan, ko kupan kupviseni nibem tevi jinibb ne sulsulen san, ko kuplai merrenien p̃isan pusorsan tevi Moses muli tuwi suri nir nga marres luwi re mesien ngok, miviseni nir nga nibem muwokwok pa musuw.” \p \v 5 Ko daron nga Iesu mian renge Kapaneam e, ko numal san se jinibb ne nuval ne Rom nir evini ji ni \v 6 ko ongoni ni, owra “Wurru, numal, nanwarreng weli ne majingen suk emsi, ematur renge naim. Emsi mesien nga niber mokmijmij e, ko ornge esij p̃elak.” \v 7 Ko Iesu owra lweni tevi: “Inu bevinuk le pa, rroporan bololi ni p̃irres.” \v 8 Ko m̃ernen ewer ore, owra lweni tevi Iesu: “Numal, sete nurres nga nik kupini re loloim suk. Ko kuptur iok kobbong, kupwera bbong nale, ko nanwarreng suk wel nen p̃irres luwi re mesien sen. \v 9 Ko inu kele derteren suk otoe, ko numal suk sopor kele derteren ser arasie inu wor. Ko poro nga bowrai tevi jinibb ne nuval suk san, ‘Kupan,’ ko ni pian ko wor; ko poro nga bowrai tevi san kele, ‘Kupini,’ ko ni pivini ko wor; ko poro nga bowrai tevi jinibb ne majingen suk, ‘Kuploli pirpel,’ ko ni puloli ko wor pirpok.” \p \v 10 Ko daron nga Iesu murnge nale sen ngel, ko etaole, ko owrai tevi nir nga marvijuri ni: “Nuwretun, nuwrai tevi kami, setete nulesi jinibb san ne Isrel nga nosurien sen milep mirpe m̃erel. \v 11 Nuwrai tevi kami, nir pilep nga para-ivel re Is ko re Wes ko ngatan jijle vini, para-lik ngatan tevi Epram ko Aesak ko Jekop renge batun vanu ne melrin, ko para-aani nanen. \v 12 Ko m̃eri Isrel nir nga marrorrmi nawon nga paran renge batun vanu ne melrin, para-sor twenir, paran renge lat nga mimalik jerjer. Iok ngok jinibb para-ting ko para-runge p̃isij pilep.” \v 13 Ko Iesu owrai lweni kele tevi jinibb nuval nen, “Kupiel; nanu nga kumosuri piplari ko jim.” Ko renge mete nial mawos nen, nanwarreng wel nen erres luwi re mesien sen. \p \v 14 Ko vitunen, Iesu evan loloim se Pita, ko elesi Pita p̃ilen lekter ematur emsi mesien dowalul. \v 15 Ko Iesu ejpari nevre nesevin, ko mesien dowalul osuw re ni. Ko emra, ko etabbuni nanen se Iesu. \p \v 16 Ko rivriv jer, re daron nga nial muwaj pini, ko nabong on ser musuw, ko artektekai jinibb elep vini ji Iesu nga demij marsisilvir; ko ni oji tweni nem̃in nga marsij rer tevi nale sen, ko ololi nir nga marmesi arres luwi re mesien ser. \v 17 Ngok eplari osorsan tevi nale san se propet Aesea nga muli tuwi mirpel: “Ni ela tweni mesien se kerr ko norongen nga m̃isij se kerr.” \s1 Jinibb eru ormerreni porvijuri Iesu \p \v 18 Ko vitunen Iesu elesi delung elep nga martur rrale ni, ko owrai tevi jinibb sen nir, “Rrapan re devje nuwi Galili e.” \v 19 Ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien san evini ji ni, ko owra “Jinibb nevisvisenien, ngabe nga kupa-van e, ko inu bea-vijuri nik.” \v 20 Ko Iesu owra lweni tevi ni, “Guli rrum nga wowarreng nir b̃elaur otoe, ko numön nir menuner otoe; ko inu Jinibb Mawos, milngek ejkie. Ngok, kuprrorrmi mun p̃irres poro nga kumrreni kupvijuri inu.” \p \v 21 Ko san re jinibb sen owra tevi ni, “Numal, kuplinglingi inu puwomu ban b̃etevni luwe tata suk.” \v 22 Ko Iesu owrai tevi, “Ejki, kupvijuri inu, ko kuplinglingi nir nga sete marla mauren ko pa partevni lartul nga marmij.” \s1 Iesu ewer ore ling serser nga milep \p \v 23 Erij jile erpok musuw, ko ean esa renge drrav se nir, ko jinibb sen arsa tevi ni. Ko ni evan, ematur lolo drrav. Ko drrav owlu. \p \v 24 Ko mian ko ling serser nga milep etewut vini re nuwito, ko owi nuwi daptap nen elelep nga marjerjeravi drrav ser, ko drrav ser otomori purron. Ko Iesu ematur malum, sete emra wor. \v 25 Ko jinibb sen aran arwuni ni, ko arwerai tevi ni: “Numal, kupla se kerr, otomori rrapmij!” \v 26 Ko ni owra tevi nir: “Erpese kami kammetutu? Nosurien se kami ewelili jer.” Ko otur mera, ko ewer ore ling ko daptap ne nuwi, ko ormol kem̃kam̃e. \v 27 Ko nir artaole, ko arwerwerair e, “Jinibb nga mirpese le mirpel ngel, nga m̃irij tevi ling ko nuwi kele, ko morosuri ni?” \s1 Iesu oji tweni demij renge m̃eri Gatara eru \p \v 28 Ko vitunen arjipari devje nuwi renge ngaim se m̃eri Gatara. Ko jinibb eru nga demij m̃isisilvi nuru orpelari re lat ne dubb vini, orivel ore selen. Nuru orivi jinibb rrum, ko orloli jinibb sete arongwose parasi renge sel ngok. \v 29 Ko orkail ko orwera “Nik Atua natun, kuvini iel tweni kuploli sev le tevi komru? Kuvini tweni kuploli komru nobor-runge p̃isij puwomu, vitunen ko daron nen vajin?” \p \v 30 Ko mori bbong nir, nior b̃erp̃er artur arok-susung malum. \v 31 Ko demij nen nir arungoni tevi Iesu, arwera “Wurru, poro kupoji tweni kem, ko kuplinglingi kem naban nabsilvi b̃erp̃er ngok nir.” \v 32 Ko ni owra tevi nir: “Kapan.” Ko daron nga marivare, aran arsilvi b̃erp̃er nir; ko nir jijle arwolu renge botwen nga mivjivjar san ko arowrow jubbul van renge nuwi nga milep nen, ko arron ko armij. \p \v 33 Ko jinibb nga marok-metmete b̃erp̃er nir, daron nga marlesi, arwolu suri sel van ngaim e, ko arsup̃e nanu jile nga marpelari. Ko nanu nga milep nga marsup̃e suri, sev nga miplari ji laru nen nuru. \v 34 Ko nir nga marlik renge ngaim nen jijle nir arivel ore parsesewute Iesu. Ko daron nga marini ji ni ko arungonie eterter, arwera pivel lingi lut nga nir. \c 9 \s1 Iesu ololi jinibb san nga devje niben mimij erres luwi kele \p \v 1 Ko mian ko Iesu esa luwi kele renge drrav nen, olwi kele vini renge ngaim sen e. \v 2 Ko jinibb sopor arwosi jinibb san re maling sen nga mimsie mesien nga niber mok-mij e vini jin. Ko Iesu elesi nosurien ser elep, ko owrai tevi m̃er nga mimsi, “Natuk, nolom p̃irres, b̃etlasi tweni nololien som le pa.” \p \v 3 Ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien sopor arwerwera lululwenir e, “Aro, m̃erel erij melmelas ko osopsop̃e pa Atua!” \v 4 Ko Iesu orongwose norrorrmien ser, ko owra “Suri sev norrorrmien nga m̃isij muto re nolo kami ngok? \v 5-6 Evi nanu nga m̃isisarow bbong nga bowrai tevi m̃erel, ‘Nololien som nutlasi tweni pa,’ suri si p̃ilesi poro nuwretun rrek nukrekris kobbong? Ko evi nanu nga m̃iterter kele wor asi ngok nga poro bowra ‘Kuptur imare kupla milngom ko kupiel van renge naim som e,’ suri jinibb jijle parlesi lelingen poro piplari pirpe nga mowrai ngok. Ko bololi vajin nanu nga m̃iterter nen, puloli kaprongwose kele nga inu Jinibb Mawos derteren suk otoe renge iel ngatan nga b̃etlasi tweni nololien.” Ko ni owrai tevi m̃er nga devje niben mimij, owra “Nuwrai tevi nik, Kuptur imare kuplai maling som kupwosi, ko kupiel van renge naim som e.” \v 7 Ko ni erres luwi, ko otur imare ko evan renge naim sen e. \v 8 Ko delung nir arlesi nanu nga muloli, ko armetutue, ko arsurövi Atua renge nga m̃ilai derteren nga mirpok tevi jinibb. \s1 Iesu everus Matiu nga pivi jinibb sen \p \v 9 Ko Iesu evel lingi lat ngok, orujruj sopon. Ko elesi jinibb san nisen Matiu esakel renge lat nga mok-lai nevöt netakis e. Ko owrai tevi, “Kupvijuri inu.” Ko ni otur imare, evijuri ni. \p \v 10 Ko vitunen Iesu ean loloim se Matiu ko esakel re tep nga p̃iaan. Ko nir elep nga marok-lai nevöt ne takis arini kele, ko nir nga jinibb marok-ungasir arini arsakel tevi Iesu ko jinibb sen nir. \v 11 Ko Parasi nir marlesi ko arwerai tevi jinibb sen nir, “Erpese numal se kami m̃iaan tevi lartul ngok nga marok-loli nanu nga m̃isij?” \p \v 12 Ko Iesu ornge nale ser ko owrai tevir: “Nir nga marres sete armerreni dokta; nir nga bbong marmesi ko. \v 13 Kapan kapmeteni suri re mining ne nale se Atua ngel: ‘Nanu nga memrreni milep evi murrun nga partelasi jinibb. Murrun nga parsulsul tevi Atua evi nanu nga welili jer kobbong.’ Sete nuvini tweni nga beveruse jinibb nga marvilvil ore marsij marwera marres, ko nuvini tweni nga beveruse nir nga sete markerkeris, ko marwer limjere nga marsij.” \s1 Murrun nga mimerr ko murrun nga m̃itra \p \v 14 Ko vitunen vajin jinibb se Jon Baptaes nir arini ji Iesu, ko arsusi tevi ni: “Erpese kem ko Parasi nir namlingi tweni nanen nga nablot van ji Atua, ko jinibb som nir sete arloli erpok?” \v 15 Ko Iesu owra lweni tevir, “Daron nga nesevin muwra p̃ilik ji diwen sen, ko elik malum tevi selen nir renge nanen, sete arongwos partengsi wor. Ko daron nen pia-vini ko nga pia-ivel lingir vajin, ko arongwos parunge p̃isij vajin ko parlingi tweni nanen ser suri. \p \v 16 “Ko sete jinibb san orongwose p̃ilai bebje kalik nga mimerr puwol ore lat nga mimarrerr renge sunsun nga m̃itra e. Poro pirpok, ko kalik nga m̃imerr nen tia-sakuk ko tia-teri kele sunsun nga m̃itra, ko tia-loli lat nga m̃imarrerr tia-lep temijpal. \v 17 Ko erpok kele, sete jinibb san orongwos pujongjongi norro nga mimerr van renge botel nga m̃itra nga marloli nevlu nanikot e. Poro pirpok ko norro nga mimerr tut, tuloli nevlu nanikot nga m̃itra tirrerren ko tiap rrerrsi, suri etra p̃elak. Ko norro timejivjiv tisij, ko nevlu nanikot kele tisij. Pirpel ko, norro nga mimerr parlingi ko wor renge nevlu nanikot nga mimerr mimalum m̃irres.” \s1 Iesu ololi nesevin san erres luwi kele, ko nesenwarreng san nga mimij pa emaur luwi kele \p \v 18 Ko daron nga m̃irij mirpok tevi nir, ko numal san se m̃eri Isrel evini ji Iesu. Ko ejiol ko owra “Natuk nesenwarreng eamij bbong lelingen wolok. Ko poro nga nik kupini, kupa-jipari kobbong ni tevi nevrem, ko ni pia-maur luwi kele.” \v 19 Ko Iesu otur imare ko evijuri ni, ko jinibb se Iesu nir kele arvijuri. \p \v 20 Ko nesevin san nga mok-mesi mesien se nesevin nir tetajer, sete orongwos pumosi ejpari sia esngavöl drromon eru (12), evini evitu suri Iesu re duren, ko ejpari bongsi sunsun sen. \v 21 Nesevin norrorrmien sen erpel: “Poro bbong bejpari bongsi sunsun sen, ko inu bea-rres ko.” \v 22 Ko Iesu erieni lweni ko elesi vinnen ko owrai tevi: “Natuk, nolom p̃irres, nosurien som ololim kumrres.” Ko vinnen erres jer ko pa evesane. \p \v 23 Ko daron nga Iesu mivini vajin re naim se numal nen, ko elesi nir nga marok-uwi davö ne mijen, ko nir nga marting vijajeng. \v 24 Ko ni owrai tevir, “Kapiel, suri nesenwarreng ngel setete emij, ko ematur kobbong.” Ko daron nga marunge nale sen, ko armen kerajie. \v 25 Ko daron nga delung nir maran vajin vare e, ko ni evan re loloim nga nesenwarreng mimatur ren, ko erveinevre nesenwarreng nen imare, ko nesenwarreng emra. \v 26 Ko nosp̃en nen arsup̃e re lat nen jile nir. \s1 Iesu ololi metrrorr eru orkulu luwi \p \v 27 Daron nga Iesu mivel rujruj lingi ie, ko metrrorr eru orvijuri ni. Ko orkail, orwera “Wurru, kuprrorrmi komru, nik metka se Devet!” \v 28 Ko daron nga Iesu mian loloim e, ko metrrorr nuru oran jin. Ko ni owra tevi nuru, “Komor-osuri nga inu nurongwos bololi nanu ngel?” Ko nuru orwera lweni, “O-o, numal.” \v 29 Ko ejpari mete nuru, ko owra “Piplari pusorsan tevi nosurien se kamru.” \v 30 Ko mete nuru orres. Ko Iesu ewer ore eterter owrai tevi nuru, “Kopor-lesi sete jinibb san purongwose.” \v 31 Ko nuru daron nga morivel, ortur imare ko ortewijreni nosp̃en ne Iesu renge vanu nen jile nir. \s1 Iesu ololi nabbut san erij luwi \p \v 32 Ko daron nga nuru morivare re naim e, ko jinibb sopor arpitevi nabbut san nga demij m̃isisilvi vini ji Iesu. \v 33 Ko Iesu oji tweni demij, ko nabbut erij luwi vajin. Ko delung nir artaole, ko arwera “Sete pa nabong san rramlesi nanu nga mirpok eplari renge Isrel.” \v 34 Ko Parasi nir arwera “Wi, ok-ojoji tweni demij suri ni elai derteren sen ji numal se demij nir.” \s1 Iesu orrorrmi delung nir \p \v 35 Ko Iesu evel rrerrale ngaim nga marlelep nir ko nga wowarreng nir, ko ok-visviseni renge naim gortien ser. Ko ok-werwer suri nale nga m̃irres suri batun vanu ne melrin, ko ok-loli nir nga marmesi mesien lele, mesien ser osuw, arres vajin. \p \v 36 Ko daron nga m̃ilesi delung nir, ko orrorrmi elep suri nir. Suri arirpe sipsip nga sete san mok-metmeter, armaob nawon, setemun arongwose parwolu. \v 37 Ko owrai tevi jinibb sen nir, “Numös elep p̃elak, ko nir evis bbong nga partawer ko parilir. \v 38 Ngok, kapungoni tevi Atua, nga mivi numal ne numös, nga pukoni kele jinibb nga marok-tawe ko marok-ili sopon van re orsel sen.” \c 10 \s1 Aposol esngavöl drromon eru se Iesu \p \v 1 Ko Iesu everus jinibb sen esngavöl drromon eru (12), nga marveruse nir aposol, parini mori. Ko elai derteren tevir nga paroji nem̃in nga marsij nir, ko nga parloli nir nga marmesi mesien lele parres luwi. \p \v 2 Ngel evi nise aposol esngavöl drromon eru: nga womuj nen Saemon, nga marveruse kele e Pita, ko Antru Pita tasin, ko Jemes natu Sepeti ko Jon Jemes tasin, \v 3 ko Pilip, ko Batolomiu, ko Tomas, ko Matiu nga mok-lai nevöt ne takis bonevis, ko Jemes natu Alpeas, ko Tateas, \v 4 ko Saemon nga bonevis m̃ilik ji nir nga marmerreni paroji tweni m̃eri Rom nir, ko Jutas Iskariot, nga vitunen pia-teka kerasi Iesu. \s1 Iesu okoni tweni aposol sen nir \p \v 5 Jinibb esngavöl drromon eru ngel Iesu okonir van. Ko daron nga mukonir e, ko ewer sesesre erpel tevir: “Sete kapan ji jinibb ne vare nir, ko sete kapan renge ngaim san se m̃eri Sameria nir, pijki. \v 6 Rrek kapan wor ji m̃eri Isrel nir. Nir arirpe sipsip nga marivel sarrsarr. \v 7 Ko daron nga kapan, ko kapok-werwer pirpel, kapwera ‘Otomori le pa batun vanu ne melrin p̃irrmali.’ \v 8 Kaploli nir nga marmesi parres, ko kaploli nir nga marmij parmaur luwi, ko kaploli nir nga marmesie mesien nga niber m̃im̃emaul parwokwok, ko kapoji tweni demij nga marsisilvi jinibb nir. Ngok evi derteren nga marlai nawone tevi kami. Sete kamwuli. Ko kami kele kaplai nawon tevi jinibb nir. \p \v 9 Sete kapsongni nevöt renge baos se kami; poro pivi nevöt nga milep, rreknga nevöt nga welili, ko sete kapsongni, pijki. \v 10 Ko sete kapsa narr se kami daron nga kapiel e, ko sete kaptori sunsun p̃ieru, rreknga but se kami, rreknga nai nga mok-tor etete kami. Sete kaptori nanu ngok nir, suri oto ji lartul nga kammajing ser para-la nanu ngok nir tevi kami. \p \v 11 “Ko daron nga kapan renge ngaim nga milep san, rrek nga welili san, kappej siko nga m̃irres ren, ko kaplik tevi, pijpari daron nga kapa-ivel. \v 12 Ko daron nga kapan renge naim sen, ko kapwera erres tevi nir nga marlik ren. \v 13 Ko poro nga nir parivi jinibb nga marres, ko kaplinglingi rijen se kami nga m̃irres ngok puto jer jir. Ko poro nga nir sete parivi jinibb nga marres, ko \m kaploli rijen se kami nga m̃irres ngok pulwi vinuk ji kami. \v 14 Ko poro sopor sete parmarong kami kapan ji nir, ko sete parunge nale se kami, daron nga kapiel lingi lut nen, erres kapwirrwirrleni tweni maw nga muto re but se kami, nga piviseni tevir nga marloli m̃isij. \v 15 Nuwretun nuwrai tevi kami, renge nabong nga Atua pia-wera suri lat nga puto suri tevi jinibb nir, pia-sij wor pia-asie renge nir ngok renge nir ne Sotom ko nir ne Gomora, nga marsup̃e tuwi pa suri nololien ser nga marsij. \s1 Jinibb nir para-loli p̃isij tevi jinibb se Iesu nir \p \v 16 “Kapmurrong. Bokoni tweni kami kapirpe sipsip nga paran renge livö ne guli rrum nir. Kapkulu metmet p̃irres pirpe num̃et, ko kapirpe kele wum̃er nga sete orongwos puloli p̃isij. \v 17 Kapmetmet re jinibb nir. Para-tekai kami van re nosp̃en se numal ser nir, ko renge naim gortien ser, para-revji kami tevi nai \v 18 ko para-tekai kele kami van re no numal nga marlelep sopor kele, suri kamivi jinibb suk. Ko kapa-wera tweni nale suk tevi nir ko tevi jinibb ne vare nir. \p \v 19 “Ko daron nga para-tekai kami, sete kaprrorrmi p̃elake sev nga kapwerai ko pirpese nga kapwerai. Suri Nem̃in On pia-lai nale tevi kami nga kapa-werai renge mete nial mawos nen. \v 20 Suri sete kami kis kaprij, ko Nem̃in On se Tata se kami nga pia-rij renge jingo kami. \p \v 21 “Ko tuwan pia-tekai tasin pia-lingi re mijen, ko tata kele pia-loli pirpok tevi natun; ko natur kele nir para-tur imare, para-teka tata ser ko tasu ser para-lingi van re mijen. \v 22 Ko jinibb jile para-ungasi kami suri kamivi jinibb suk. Ko si nga pia-tur p̃iterter pijpari bongsin, Atua pia-la mauren tevi. \p \v 23 “Ko poro nga parloli esij tevi kami renge ngaim san, ko kapwolu van re ngaim nga surie. Nuwretun nuwrai tevi kami, setete kapiel p̃etp̃eti re ngaim ne Isrel nir, pijpari inu Jinibb Mawos bea-luwi vini. \v 24 Sete jinibb san elep asi ni nga mok-visviseni, ko sete jinibb ne majingen san elep asi numal sen. \v 25 Jinibb san purnge p̃irres kobbong nga pirpe numal sen. Ko poro san piveruse numal san puwra ‘Bielsepal’ (ngok evi nise numal se demij nir), ko pia-rij pia-sij kele wor tevi jinibb sen nir, suri jinibb sen nir arivi jinibb nga welili kobbong. \s1 Sete erres jinibb se Iesu pimtutu \p \v 26 “Ngok, sete kapmetutue nir. Suri nanu jijle nga m̃itiwtawi ore, para-raji puto limjer; ko nanu jijle nga muto teptepi, \m para-rongwose kele e. \v 27 Sev nga mowrai silveni tevi kami, ko kapa-werai limjer; ko sev nga mowra renge boro kami, kapkail van mare, kapwerai tevi jinibb nir. \p \v 28 “Ko sete kapmetutue nir nga marok-revji nibe jinibb, ko sete arongwose parevji nem̃ir. Kapmetutu wore Atua kobbong, suri ni orongwose pirevji kortoni niben ko nem̃in renge lat ne norongen nga m̃isij. \p \v 29 “Arok-wulwule numön nga wowarreng nir nowlir ean ngatan temijpal. Ko sete nir san pivitan aseni ngatan poro nga Tata se kami sete pimarong. \v 30 Ko kami, kamlelep lingi nir wor ji Tata se kami. Erpe kami kamrrorrmi rao batu kami evi nanu nga welili kobbong; ko suri kamlelep p̃elak ji Tata se kami, ni orongwose jijle rao batu kami nir. \v 31 Ngok, sete kapmetutu. Kamlelep temijpal wor asi numön nga wowarreng ngok nir, ko Tata se kami pimetmete kami kele wor. \s1 Jinibb nga muwra tweni nga ni evi se Iesu \p \v 32 “Si nga puwrowrai inu renge no jinibb nir, inu kele bea-werwerai ni renge no Tata suk nga m̃ilik re melrin. \v 33 Ko si nga pivilvil ore inu renge no jinibb nir, inu kele bea-vilvil ore ni renge no Tata suk nga m̃ilik re melrin. \s1 Iesu ololi jinibb nir arwirr sarrsarr \p \v 34 “Sete kaprrorrmi nga nuvini tweni bokoni demat vini iel ngatan. Sete nuvini tweni bokoni demat, ko nuvini tweni b̃eti wukari jinibb nir, pivi meling p̃ieru e. \v 35 Ko nuvini tweni bololi jinibb p̃itre tata sen, ko nesenwarreng p̃itre tasu sen, ko nesevinli p̃itre p̃ilen lekter. \v 36 Ko devje nuval se jinibb nir parpelari re nir lulweni kobbong niaken. \s1 Jinibb se Iesu nir parloli ko wor Iesu puwomu renge mauren ser \p \v 37 “Ko poro jinibb san pimrreni tata sen rreknga tasu sen womu re inu, ko sete erres re pivi jinibb suk. Ko ni nga mimrreni natun norman rreknga nesevin womu re inu, ko sete erres kele re pivi jinibb suk. \v 38 Ko si nga sete muwosi nai pelaot sen pivijuri inu, ko sete erres re pivi jinibb suk. \v 39 Si nga putor totoni mauren sen p̃iterter iel ngatan, mian ko pia-tor jabble; ko si nga pimaronge mauren sen suri m̃imajing suk, ko mian ko pia-tor sweri mauren nga m̃irres. \s1 Atua pia-la nowli jinibb mawos \p \v 40 “Ko si nga pimarong kami kapan ji ni, ko erpe emarong kele inu ban ji ni. Ko ni nga pimarong ban ji ni, erpe emarong kele nga Tata suk nga mukoni inu pian ji ni. \v 41 Ko si nga pimarong nga propet san pian ji ni suri evi propet, ni kele pia-lai nowli propet ji Atua. Ko si nga pimarong nga jinibb nga m̃irres san pian ji ni suri evi jinibb nga m̃irres, ni kele pia-lai nowli jinibb nga m̃irres san ji Atua. \v 42 Ko si nga p̃ilai biles nuwi kobbong nga mimemrrali san tevi jinibb suk nga welili ngel san nga pimni, suri evi jinibb suk, erpe ololi nanu nga welili kobbong. Ko nuwretun nuwrai tevi kami, m̃ernen pia-lai nowlin nen ko wor ji Atua.” \c 11 \s1 Jinibb se Jon Baptaes arini arlesi Iesu \p \v 1 Iesu evinvini ore nga muwer sesesre jinibb sen esngavöl drromon eru iok. Ko evel rujruj sopon kele vini re ngaim sopor nga marto rrale ie, nga pivisviseni ko p̃iwerwer rer. \p \v 2 Renge daron nen, Jon Baptaes elik renge naim ne nekaien, ko ornge majingen se Kristo nga mulolir. Ko okoni jinibb sen sopor van ji Iesu. \v 3 Ko arsusi tevi, “Erpese? Nik kuvi ni nga kem m̃eri Isrel nir namok-teravi, rreknga ejki, nabtiriv m̃inij malum?” \v 4 Ko Iesu erij weli tevi nir, owra “Kapan ji Jon, ko kapa-werai tevi ni nanu nga m̃irres nga kamlesi ko kamrunge, pirpel: \v 5 ‘Metrrorr arkulkulu erres luwi, ko naroj nir arivel erres, ko jinibb nga marmesie mesien nga niber m̃im̃emaul arwokwok luwi, ko borwon nir arongrong luwi, ko mijen nir armaur luwi, ko arwerwer nale nga m̃irres tevi b̃eres nir. \v 6 Ko neiren re ni nga sete m̃ilesi nanu san renge inu nga puloli ni purnge p̃isij rengen.’” \s1 Iesu osp̃e suri Jon Baptaes \p \v 7 Ko daron nga nir marivel e vajin, ko Iesu etipatun nga puwrai tevi delung nir suri Jon, owra “Sev ko kamiel tweni van kaplesi re lolo merwer bonevis? Kamiel tweni kaplesi jinibb san nga mirpe mavir nga ling mok-uwi sarrsarre? Ejki. \v 8 Ko suri sev kamiel? Kaman tweni kamlesi jinibb san nga muri sunsun nga mimau m̃irres? Ejki, nir nga maruri sunsun nga mirpok arlik re naim se numal nga marlelep nir. \v 9 Ko suri sev kamiel? Kaman tweni kamlesi propet san? Nuwrai tevi kami, ewretun, ni evi propet, ko elep kele wor asi propet nir. \v 10 Ni ngel ko tuwi aruli suri renge Naul On, erpel: ‘Kapmurrong, bokoni jinibb suk san nga puwowomu re Mesaea, ko puloli sel se ni pimetet.’ \v 11 Nuwretun nuwrai tevi kami, renge nir p̃etp̃eti nga mariak iel ngatan, sete san erpe Jon Baptaes. Ni elep wor asi nir. Ko renge nir nga paran re batun vanu ne melrin, nir p̃etp̃eti arlelep asi wor Jon. \p \v 12 “M̃itipatun renge daron nga Jon Baptaes mok-werwer e evini mijpari lelingen, ko jinibb ne balpalen nir arpalpal tere batun vanu ne melrin, ko arwera parpalpal ore jinibb nir sete paran rengen. \v 13 Nale se propet nir, ko nale nesesreien nga maruli tuwi pa, arsup̃e wowomue ko pa osuw, mijparimian ko Jon mia-pelari. \v 14 Ko nanu nga bowrai rreknga p̃iterter nga parosuri le, ko Jon le evi Elaeja nga nir marsup̃e wowomue nga pia-luwi vini. \v 15 Isi nga boron otoe, purnge re nolo boron! \p \v 16 “Ko bowrai rrongrrongvi dul nga lelingen ngel aripese? Arirpe bipiwarreng nga marlik renge mesa nga m̃irres sopon, ko markikail marververuse seler nir parini jir partetnij. \v 17 Ko arwera ‘Namuwi nabbu, ko kammusus kapsew e; namla nubo nga martaur e, ko kammusus kapting. Kammusus kaptetnij detnijen ne neiren, ko detnijen ne dauren.’ \v 18 Ko erpok kele, dul nga lelingen ngel arungasi murru Jon ko murru inu Jinibb Mawos kele. Suri Jon mivini, ko sete eaan elep, ko sete emni norro ejki, suri ok-lot tetajer. Ko dul ngel arlesi esij, ko arwera ‘Demij san esisilvi.’ \v 19 Ko inu Jinibb Mawos nuvini nomok-aan ko nomok-mini norro. Ko dul ngel arlesi esij kele, ko arwera ‘Kaplesi, leorr lep, ko lemni kis norro! Ni evi sele jinibb nga marok-lai nevöt ne takis, ko jinibb nga marsij nir.’” Ko Iesu owrai tevir, “Ko norongwosien sete eplari re sel sansan, eplari wor re sel elep ko. Ko komru Jon, komru kes nomor-vijuri.” \s1 Iesu otortori jinibb nga sete marosuri ni \p \v 20 Ko vitunen Iesu etipatun ko erij terter tevi nir nga marlik renge ngaim sopor suri nelesien jijle nga muloli re nir marlesi, ko sete nolor arlululwi ren. \v 21 Ko owra “Wi, kami m̃eri Korasin! Wi, kami m̃eri Betsaeta! Kami nga kamok-ungasi jinibb ne vare nir, erpe m̃eri Taea ko m̃eri Saeton nir. Ko poro nga san puloli majingen nga marinijnij nawone ngel nir nga mololi ji kami renge Taea ko Saeton, ko nolor pulululwi pa tuwi nen renge nololien ser, ko paruri sunsun tera nga marmerrmerris nir, ko parlik renge niavi nabb parp̃elpalose, parviseni nga arrorrmi nanu nga marsij nga marloli sarrsarre nir. \v 22 Ko nuwrai tevi kami, pia-sij wor renge kami pia-asi nir m̃eri Taea ko Saeton renge nabong nga Atua pia-wera suri lat nga puto suri tevi jinibb nir, suri nolo kami sete olululwi. \v 23 Ko kami, m̃eri Kapaneam, kamok-rrorrmi nga kapa-van \m mare re melrin, a? Ejki, ko kapa-van ngatan jer re lat ne mijen. Poro nga san puloli majingen nga marlelep ngel nir nga mololi ji kami renge Sotom tuwi, ko nolor pulululwi, ko Atua sete pusli ngaim ser, puto p̃irres pijpari lelingenok. \v 24 Ko nuwrai tevi kami, pia-sij wor renge kami pia-asi nir m̃eri Sotom renge nabong nga Atua pia-wera suri lat nga puto suri tevi jinibb nir, suri nolo kami sete olululwi.” \s1 Iesu owra erres wor tevi Tata sen \p \v 25 Ko renge daron ngok, ko Iesu owra “Nuwra erres wor tevi nik, Tata. Kuvi Numal ne melrin ko ne ngatan. Ko kusilveni nanu ngel nir suri batun vanu ne melrin renge nir nga marwera ‘Norongwosien se kem otoe, ko namrongrongwos,’ ko kuviseni tevi nir nga nolor maran ngatan mirpe bipiwarreng. \v 26 Erpok, emawos re nik, Tata, nelesien som. \p \v 27 “Nanu jijle Tata suk elair pa tevi inu. Ko sete jinibb san orongwose inu Natu Atua, Tata suk kobbong. Ko sete san orongwose Tata suk kele, inu kobbong Natun nusan, ko si nga memrreni kele beviseni Tata suk tevi ni. \s1 Kapini kaplai mosien ji inu \p \v 28 “Kapini ji inu, kami nga kamp̃elak milep ko kamtetaur milep, ko inu bea-lai mosien tevi kami. \v 29 Ko kapwosi nai soloslo suk re birpari kami, ko kapivi jinibb ne majingen suk, ko kapmeteni re inu. Suri inu numalum, ko nolok ean ngatan temijpal, ko kapa-lesi mosien re nem̃i kami. \v 30 Suri nai soloslo suk sete majingen nen orrow, ko detauren suk nga bea-lai tevi kami kapsoloi esisarow kobbong.” \c 12 \s1 Jinibb se Iesu nir arsesri tweni wene wit re nabong ne mosien \p \v 1 Renge daron nen, renge nabong ne Sapat san, ko Iesu ko jinibb sen nir arivel rrurrngi orsel ne wit \m san. Ko jinibb sen nir, numer ajir, ko artipatun arsesri sursele wene wit nir, ko arurroi. \v 2 Ko daron nga Parasi marlesi, ko arlesi esij, suri evi nabong ne Sapat. Ko arwerai tevi Iesu: “E, kuplesi, jinibb som nir artor otvi nesesreien ne nabong ne Sapat!” \v 3 Ko ni owrai tevi Parasi nir, “Nurrorrmi sete kammeteni suri nanu nga Numal Devet muloli nabong san tuwi, daron nga numer m̃iaji ni ko jinibb sen nir. \v 4 Ko ean loloim se Atua ko elai niv nga jinibb ne sulsulen marlai pa tevi Atua musuw, ko ni ko jinibb sen nir nga marpitevi ni arurroi. Ngok nale nesesreien ewer orer nga sete parurroi, jinibb ne sulsulen kis kobbong parurroi. Ko nosp̃en nen ejkie ji Atua. \v 5 Ko rreknga sete kammeteni kele renge nale nesesreien nga renge nabong ne Sapat nir, ko jinibb ne sulsulen nir ne Naim On se Atua arok-tor ototvi nesesreien ne nabong ne Sapat daron nga marmajing majingen ser, ko nosp̃en nen ejkie ji Atua. Kammeteni ko pa, ko kamrrelenge. \v 6 Ko nuwrai tevi kami, inu ngel, nulep asi Naim On. \v 7 Ko poro nga kaprongwose mining ne nale ngel nga muto kele re Naul On, ‘Atua owra sete kaprrorrmi sulsulen ko nanu nga marirpok nir, ko kaprrorrmi suri jinibb,’ ko sete kapsup̃e suri nir ngok nga nosp̃en ser mijkie. \v 8 Ko inu Jinibb Mawos nuvi numal ne Sapat.” \s1 Iesu ololi nevre jinibb san erres luwi kele \p \v 9 Ko Iesu evel rujruj kele sopon, ko ean re naim gortien ser san. \v 10 Ko jinibb san nga nevren mimij elik iok. Ko Parasi nir armerreni parloli Iesu puloli nanu san nga nosp̃en nen putoe. Ko arsusi tevi, arwera “Erpese? Evi nanu nga m̃irres nga parloli jinibb p̃irres luwi re nabong ne Sapat, rreknga ejki?” \v 11 Ko ni owrai lweni tevir, “Poro nga kami san sipsip sen san otoe, ko sipsip nen pivitan re bbulwil san re nabong ne Sapat, ko ni sete mia-van mia-rrul ren ko pirvei tweni, ko p̃ilngi kurtweni kobbong, puto iok? Ejki, pian ko wor, pirvei tweni. \v 12 Ko jinibb elep asi wor ean mare re sipsip. Ngok, erres ko pa nga parloli p̃irres re nabong ne Sapat.” \v 13 Vitunen, ko ni owrai tevi jinibb nga nevren mimij, “Kup̃ete nevrem.” Ko ni ete nevren emetet, ko nevren erres luwi erpe nevren devjen. \v 14 Ko Parasi nir arlolarsi, ko arivare ko armurri suri sel nga parevji pini Iesu ren. \s1 Iesu evi jinibb ne majingen se Atua \p \v 15 Iesu orongwose norrorrmien ser, ko evel lingi ie. Ko delung arvijuri ni, ko ni ololi nir jijle nga marmesi arres luwi. \v 16 “Ko ni ewer ore nir nga nir sete parsup̃sup̃e ni. \v 17 Ngok eplari osorsan tevi nale san se Atua nga propet Aesea muwrai tuwi: \v 18 “M̃erel evi jinibb ne majingen suk nga motobbtobbue ko nga memrreni, ko nurnge erres elep suri ni. Bea-loli Nem̃ik pia-silvi ni, ko ni pia-van pia-wer tweni nesesreien suk nga mimawos tevi m̃eri vare nir. \v 19 Sete orongwos p̃ilat, ko sete orongwos p̃ikail vijajeng p̃elak; ko sete san orongwos purnge drrelan re sel nga marlelep nir nga nir elep marivel asasi ren. \v 20 Ni pivi jinibb malum tevi nir nga marmeljakov ko tevinir nga derteren ser mijkie. Ko ni pok-loli pirpok pijpari daron nga ni pia-loli jile pa nesesreien nga mimawos nga pia-asi ko pia-to p̃iterter jer. \v 21 Ko jinibb ne vare nir parlingi nolor p̃iterter re ni.” \s1 Parasi nir arwera Iesu ela derteren sen ji Demij \p \v 22 Ko vitunen arpitevi jinibb san nga demij m̃isisilvi ko mivi metrrorr ko nabbut vini ji Iesu. Ko ni ololi erres luwi, ko erij vajin ko okluklu. \v 23 Ko delung nir bbösa elair e, ko arwera “A, rreknga ni evi metka mawos se Numal Devet nga rramok-teravi!” \p \v 24 Ko Parasi nir daron nga marunge, arwera “M̃erel elai derteren nga pok-ojoji demij e ji Bielsepal kobbong, numal se demij nir.” \v 25 Ko Iesu orongwose norrorrmien ser, ko owra tevir: “Poro vanu p̃isan jinibb nen nir parteri wukari meling nen p̃ieru e, ko vanu nen pivitan p̃isij. Ko poro nga ngaim p̃isan rreknga niaken p̃isan jinibb nen nir parteri wukari devjen p̃ieru e, ko ngaim nen rreknga niaken nen setete orongwos porlik p̃irres, porvitan ko. \v 26 Ko poro nga Demij pok-ojoji demij sen nir, ko ololi meling eru e, ko ortertere lweni nuru, ko batun vanu sen p̃irres pirpese? Pivitan ko. Ngok kamsarr nga kamwerai inu nulai derteren suk ji Bielsepal, numal se demij nir. \v 27 Ko poro nga pivi weretunen nga inu nomok-lai derteren suk nga boji tweni demij e nir ji Bielsepal, ko pirpese kele re jinibb se kami nir? Suri nir kele arok-ojoji demij nir. Ko arok-lai derteren ser ngabe ko? Erres nir parlesi suri nale se kami nga kamwerair ngok. \v 28 Ko poro nga b̃elai derteren suk nga boji tweni demij e nir ji Nem̃in On se Atua, ngok batun vanu se Atua eplari le pa ji kami. Kaprrorrmi p̃irres suri nanu ngok. \v 29 Ko erpok kele, sete jinibb san orongwos pian nawon lolo naim se jinibb nga m̃iterter san ko p̃ila nijor sen nir. Ejki, pian puwomu ko p̃isre totoni m̃ernen, ko vitunen vajin pia-lai p̃etp̃eti nijor sen jile nir. Ko m̃ernen erpe Demij, nga Nem̃in On esre totoni pa osuw. \v 30 Ko poro san sete p̃imajing tevi inu, erpe etre inu ko; ko poro san sete p̃iser kortoni tevi inu, ngok erpe ewirrwirr sisamis nir. \v 31 Niko nuwrai tevi kami, nololien jile nir ko nale nga m̃isij jile nir, Atua orongwose p̃itlasi tweni renge jinibb nir. Ko nale nga marsopsop̃e ma Nem̃in On e, Atua sete orongwose p̃itlasi tweni rragrrage renge jinibb. \v 32 Ko poro san p̃irij p̃isij ko pusopsop̃e inu Jinibb Mawos, ko Atua orongwose p̃itlasi tweni rengen. Ko poro san p̃irij p̃isij ko pusopsop̃e Nem̃in On, ko Atua sete orongwose p̃itlasi tweni rengen lelingen ngel, ko tuwi ngok vini. Ngok kapmetmet nga sete kapwerai nga inu nula derteren suk ji Demij. \s1 Kapmeteni viringsi duru nai renge wenen nga miplari ren \p \v 33 “Poro nai san p̃irres, ko wenen kele p̃irres. Ko poro nai san p̃isij, ko wenen kele p̃isij. Suri nai jijle arlesi wose renge wenen. \v 34 Kamivi jinibb nga kamsij, kamivi metka ne num̃et. Kapwera nanu nga parres sopon pirpese? Suri, sev nga muwun saut re nolor, niko jingor marwera tweni. \v 35 Jinibb nga m̃irres okwera tweni nanu nga m̃irres kobbong nga muto renge nolon; ko jinibb nga m̃isij okwera tweni nanu nga m̃isij kobbong nga muto renge nolon. \v 36 Nuwrai tevi kami, bebje nale jijle nga jinibb sete murrorrmi muwomue, ko muwra tweni, Atua pia-lesi suri nir jijle renge nabong nga puwra suri lat nga puto suri tevi jinibb nir. \v 37 Renge rijen som ko nir, Atua pia-werai ko nik kurres, rreknga kusij.” \s1 Jinibb nga marlelep sopor arwera parlesi nelesien san \p \v 38 Vitunen ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien sopor ko Parasi sopor arkerkerasi Iesu, ko arsusi tevi, arwera “Jinibb nevisvisenien, nammerreni kupviseni nelesien san tevi kem, nablesi. Ko ngok nabrongwose nga weretunen nik kuvel ji Atua vini.” \v 39 Ko ni owra lweni tevir, “Kamivi dul nga m̃isij, kamok-loli esij tevi Atua erpe nesevin san nga mok-loli m̃isij tevi diwen sen. Erpese kammerreni beviseni nelesien san tevi kami kaplesi? Kapa-lesi kobbong nelesien p̃isan, nga pusorsan tevi nelesien se propet Jona nga miplari tuwi. \v 40 Erpe Jona elik nutrin itul ko nutpong itul renge depai nai nga milep nen, pirpok ko inu Jinibb Mawos bea-lik nutrin p̃itul ko nutpong p̃itul renge lolo dan. \v 41 Ko renge nabong nga Atua pia-wera suri lat nga puto suri tevi jinibb nir, jinibb nir ne Nineve para-tur imare ko para-sup̃e suri kami. Suri nir nolor arlululwi daron nga Jona m̃iwerwer tuwi. Ko kaplesi inu ngel, nulep asasi Jona, ko kami sete nolo kami olululwi daron nga inu m̃ewerwer tevi kami. \v 42 Ko renge nabong nga Atua pia-wera suri lat nga puto suri tevi jinibb nir, nesevin nga tuwi nga mivi kwin se nir ne Saot pia-tur imare ko pia-sup̃e suri kami. Suri ni evel ngasu p̃elak renge bongsi vanu vini, owra purongwose norongwosien se Numal Solomon. Ko kaplesi inu ngel, nulep asasi Solomon. Ko suri sev kami sete kamini ji inu? \s1 Nem̃in nga m̃isij nga mivel olwi kele vini \p \v 43 “Moro nga nem̃in nga m̃isij san nga m̃isilvi jinibb san mivel lingi ni, ko evel rrurrngi lat nga nuwi mijki e, epejpej lat nga p̃ilik p̃irres ren; ko sete otor sweri san. \v 44 Mian ko owra ‘O, bolwi kele van re naim suk, lat nga mevel lingi vini.’ Ko daron nga mijpari, elesi naim sen obbubbil, ko elesi aruruk vaseni pae osuw, ko arjuroi erres. \v 45 Elesi jile naim sen musuw, ko olwi van ko elesi nem̃in ebut kele nga marsij asie ni, ko nir jijle aran loloim ko arlik iok. Ko morok vajin nga nem̃in nga marsij marsilvi elik esij easi re nga m̃ilik womu. Ko pirpok kele ko tevi kami nga kamivi dul nga kamsij.” \s1 Iesu tasu sen ko tasin nir arini parlesi ni \p \v 46 Daron nga m̃irij malum mirpok tevi delung nir, ko tasu sen ko tasin nir arini. Ko artur vare ko arngoni tevi jinibb sen nir nga parij tevi Iesu. \v 47 Ko san owrai tevi Iesu, “Tasu som ko tasim nir nir le vare, ko arngoni nik nga parij tevi nik.” \v 48 Ko Iesu owra lweni tevi ni nga muwrai tevi ni, “Isi evi tasu suk, ko isi arivi tasik?” \v 49 Ko ni esareni nevren mawos jinibb sen nir ko owra “Nir ngel le arivi tasu suk ko tasik nir. \v 50 Suri si nga puloli marongen se Tata suk nga m̃ilik re melrin mare, ni ko evi pa tasik ko jojik ko tasu suk osuw.” \c 13 \s1 Nale rrongrrongvi ne jinibb nga mok-jijreni jelangin \p \v 1 Re nabong mawos nen, Iesu eivare lingi naim nen, ean elik re devje nuwito ne Galili. \v 2 Elik, ko delung nga milep sopor arini arkorti rrale ni. Ko suri nir elep p̃elak, ni otur imare ko esa van renge drrav san ko esakel rengen. Ko delung jile artur jer ngaut. \p \v 3 Ko ni osp̃e suri nale rrongrrongvi elep tevi nir. Owra “Kapmurrong. Jinibb san nga mok-jijreni jelangin ean tweni p̃ijijreni jelangin orsel. \v 4 Ko daron nga mok-jijreni e, ko ejijreni aseni sopon, ko jelangin sopor arvitan re devje sel e. Ko numön nir arini artasi twenir. \v 5 Ko sopor arvitan van re dan ne nevöt, lat nga sete dan mimtul e. Ko moro maretiv, arpelari ngavilvilsen imare, suri sete arto ngatan p̃elak re nolo dan. \v 6 Ko daron nga nial m̃isner, ko armeli. Ko suri lap̃er sete evter, ko armij. \v 7 Ko sopor arvitan van re lolo moku, ko moku emra tevtev nir, ko emelngi orer. \v 8 Ko sopor ma sete arwij lingi dan nga m̃irres nen, armatur jer renge dan nga m̃irres nen, ko armaur erres, ko arwen. Ko sopor wener ongut (100), ko sopor wener ngavöl ouwon (60), ko sopor wener ngavöl itul (30). \v 9 Isi nga boron otoe, purnge re nolo boron!” \s1 Iesu owra tweni suri sev ni mokrij re nale rrongrrongvi \p \v 10 Ko Iesu jinibb sen arini ji ni ko arsusi tevi: “Suri sev komok-sup̃e suri nale rrongrrongvi tevi nir?” \v 11 Ko ni owra lweni tevir, owra “Atua elai tevi kami nga kaprongwose nanu nga marto teptepi renge batun vanu ne melrin, ko sete elai tevi nir nga ngok nga parongwose. \v 12 Si nga norongwosien sen mutoe, Atua pia-lai pilep kele tevi ni. Ko si nga norongwosien sen muwelili jer, Atua pia-la tweni jin. \v 13 Nomok-sup̃e suri nale rrongrrongvi tevi nir, suri arok-lesi ko sete arok-lesi wose, ko arok-runge ko sete arok-rongwos kele e. \v 14 Renge nir ngel eplari erpe nale san se Atua nga propet Aesea osp̃e wowomue, owra ‘Kapa-runge pilep, ko setete kama-rongwose; ko kapa-lesi pilep, ko setete kama-lesi wose. \v 15 Suri jinibb ngel nir batur eterter ko boror arwonwon ko meter arp̃il, ko arwera “Rratlesi tevi meterr, ko rratrunge tevi bororr, ko rratrongwose re nolorr, ko nolorr tulululwi, ko Atua tia-loli kerr rratrres luwi!” ’ \p \v 16 “Ko kami ma, kamlik erres, suri mete kami arok-lesi, ko boro kami arok-runge. \v 17 Nuwretun nuwrai tevi kami, propet elep ko jinibb nga marres elep ne tuwi armerreni elep parlesi nanu nga kamlesir ngel nir, ko sete arlesir; ko arwera elep parunge nanu nga kami kamrunger ngel nir, ko sete arunger. \p \v 18 “Kaprunge kele ta jilweren rrongrrongvi suk suri jinibb nga mok-jijreni jelangin, bowra tweni vajin. \v 19 Poro jinibb san purnge nga marsup̃e suri batun vanu ne melrin ko sete purongwose nale nen, Demij pivini ko p̃iteseni tweni nale nga mietiv renge nolon. Ngok erpe pa jelangin nga marvitan re devje sel. \v 20 Ko jelangin nga marvitan renge dan ne nevöt, erpe pa jinibb san nga murnge nale, ko m̃ilai ngavilvil, ko eir elep. \v 21 Ko lap̃en ejki malume, ko orongwos puto bbong beblen; ko daron nga nanu nga m̃iterter mivini, rreknga poro nga jinibb sopor partur imare parloli p̃isij tevi ni suri nale nga muosuri, ko ni elngi kurtweni evesane. \v 22 Ko jelangin nga marvitan renge lolo moku, erpe pa jinibb san nga murnge nale; ko suri orrorrmi p̃elake nanu ne iel ngatan nir, ko suri emrreni joron pilep, nanu ngok nir armelngi nale nga mimaur ren, ko arloli wenen ejkie. \v 23 Ko jelangin nga marvitan re dan nga m̃irres, erpe pa jinibb sopor nga marunge nale, ko marongwose, ko marlai wener. Ko wenen nir sopon ejpari ongut (100), ko nir sopon ngavöl ouwon (60), ko nir sopon ngavöl itul (30).” \s1 Nale rrongrrongvi ne mösmös nga m̃isij nga mimaur korti tevi wit \p \v 24 Ko Iesu ela nale rrongrrongvi m̃inij kele san tevi nir, owra “Renge batun vanu ne melrin, Atua puloli pusorsan tevi murru jinibb ngel: Jinibb san ean ejijreni jelangin nga m̃irres ne wit re orsel sen. \v 25 Ejijreni jijle osuw, ko daron nga jinibb marmatur e, ko ni devje nuval sen evini ko ejijreni jelangin nga m̃isij oto tevi wit nen, ko evel. \v 26 Ko mian ko jelangin nen nir aretiv vajin, ko armaur, ko arwen. Ko arlesi wose vajin mösmös nga m̃isij nen mutur tevir, suri wenen enije. \v 27 Ko jinibb ne majingen se m̃er nga orsel sen nir arini jin ko arwerai tevi ni: ‘Numal, erpese? Kujijreni jelangin nga marres renge orsel som, ko mösmös nga m̃isij ngel evan erpese?’ \v 28 Ko ni orongwose ko owrai tevi nir, ‘Devje nuval ko ololi nanu ngel.’ Ko jinibb sen arwerai kele tevi ni, ‘Ko kumarong kem naban nabrrangi twenir?’ \v 29 Ko ni owra ‘Ejki, pijki, daron nga poro kaprrangi mösmös nga m̃isij e, takrrangi tweni wit nga m̃irres tuto tevir. \v 30 Kaplinglingir parmaur korti pijpari daron ne numös. Ko renge daron ne numös ngok, bea-werai tevi nir nga partawer, “Kapser kortoni mösmös nga marsij puwomu, ko kapserer parivi bböbbti nga para-sulir. Ko kapsere wit nen pian renge b̃ep̃eim suk.” \s1 Nale rrongrrongvi ne jelangi nubek ko ne is \p \v 31 Ko ni ela nale rrongrrongvi m̃inij kele san tevi nir, owra “Batun vanu ne melrin osorsan tevi jelangi nubek nga mivitan re nai san. \v 32 Jelangin nen ewelili jer lingi jelangin m̃inij nir, ko daron nga mimaur, elep lingi nai nir. Ko numön ne mesa nir arini arok-loli menu ner renge rengsin nir.”\f D \fr 13:32 \ft Erpe iel, Matiu orrongrrongvi batun vanu se Atua erpe jelangi mastat, ko suri mastat ejki iel, namlingi nubek, nga puloli mining ne nale se Matiu piplari limjer.\f* \p \v 33 Ko ni ela nale rrongrrongvi m̃inij kele san tevi nir, owra “Batun vanu nemelrin osorsan tevi is nga nesevin m̃ilai m̃ilngi renge besin nga milep san nga muwune plaoa, ko m̃ikiskisi. Ko setemun arlesi is nen, ko ololi niv jile epau.” \s1 Iesu ok-la nale rrongrrongvi kis tevi delung nir \p \v 34 Nanu ngel jile nir, Iesu osp̃e tevi delung nir renge nale rrongrrongvien. Poro nale rrongrrongvi pijki, ko sete mia-sup̃e nanu san tevi delung nir. \v 35 Ngok eplari osorsan tevi nale san se Atua nga propet san muwrai tuwi: “Bea-sa jingok, ko bea-lai nale rrongrrongvi, bea-werwerai tweni nanu nga marteptepi re iel ngatan m̃itipatun mivini mijpari lelingenok.” \s1 Iesu owra tweni vajin nale rrongrrongvi ne mösmös nga m̃isij lat nga muto suri \p \v 36 Vitunen ko Iesu evel lingi delung nir, ko evan loloim re naim. Ko jinibb sen nir arini ji ni ko arwera “Kupwera suri ta tevi kem nale rrongrrongvi ne mösmös nga m̃isij renge orsel ngok.” \v 37 Ko ni owra lweni tevir, owra “Jinibb nga m̃ijijreni jelangin nga m̃irres ngok erpe pa inu ko, Jinibb Mawos. \v 38 Orsel ngok erpe pa iel ngatan ko. Ko jelangin nga marres ngok arirpe pa jinibb nir ne batun vanu ne melrin ko, ko jelangin nga marsij ngok arirpe pa jinibb se Demij ko nir. \v 39 Ko devje nuval nga m̃ijijrenir erpe pa Demij ko. Ko numös ngok erpe pa iel ngatan ko bongsin nga pia-suw e ko pa, ko nir nga martawe ngok arirpe pa anglo ko nir. \v 40 Pusorsan tevi nga marser kortoni mösmös nga marsij nir ko marsuli, pia-sorsan kele tevi iel ngatan bongsin nga pia-suw e. \v 41 Inu Jinibb Mawos bea-koni anglo suk nir, ko nir para-sere kortoni nir nga marok-loli jinibb parong tweni nale suk ko nir nga marok-loli nololien nga marsij renge batun vanu suk. \v 42 Para-sere kortonir jile, ko para-wirrer van re nabb. Iok ngok jinibb para-ting ko para-runge p̃isij pilep. \v 43 Ko renge daron nen jinibb nga marres nir pia-irpe nial, para-mor renge batun vanu se Tata ser. Kaprunge renge nolo boro kami! \s1 Nale rrongrrongvi ne nanu itul \p \v 44 “Batun vanu ne melrin osorsan tevi nijor nga m̃irres san nga muto teptepi renge orsel, nga poro jinibb san putor sweri, ko p̃ir pilep ren, ko p̃isilveni kele. Ko suri eir elep ren, ko pian puwulwule joron jijle nir, ko puwli tweni orsel ngok, nga nijor nen pivi sen ko vajin. \p \v 45 “Ko erpel kele, batun vanu ne melrin osorsan tevi nevöt san nga marok-lai lolo botrrum. Ko jinibb san nga mokwuli nevöt ngok nir, \v 46 daron nga mutor sweri nevöt nga nowlin milep temijpal ngok san, ko olwi van owulwule joron jijle nir ko ela nevöt nen, ko owli tweni vajin nevöt ngok evi sen. \p \v 47 “Ko erpel kele, batun vanu ne melrin osorsan tevi niva san nga marwirre renge dis, ko nai jijle maron ren. \v 48 Ko daron nga niva nen puwun, parevei van ngaut e. Ko parlik ngatan, ko parla mesal nga marres parsongni van re narr; ko nga marsij nen, parwirr twenir. \v 49 Pia-irpok kele ko renge daron ne iel ngatan bongsin. Anglo nir para-vini para-la tweni jinibb nga marsij re nir nga marres, \v 50 ko parwirrer van re nabb. Iok ngok jinibb para-ting ko para-runge p̃isij pilep.” \s1 Nale rrongrrongvi ne jinibb san nga m̃ilngi nanu nga mimerr ko nanu nga m̃itra \p \v 51 Iesu osusi tevir, “Kamrongwose nanu ngel nir?” Ko nir arwera lweni tevi: “O-o.” \v 52 Ko ni owrai kele tevir: “Ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien san nga marok-visvisenie pa renge murru batun vanu ne melrin erpe jinibb san nga murongwos p̃ila tweni nanu nga mimerr ko nanu nga m̃itra renge narr sen. Suri jinibb nevisvisenien nen ne nale nesesreien orongwos pae suri nale se Atua ne tuwi ko ne lelingenok kele.” \p \v 53 Daron nga Iesu musuw re nale rrongrrongvi ngel nir vajin, ko evel lingi ie, \v 54 ko olwi vajin vini re ngaim sen e. Ko evisviseni jinibb nir re naim gortien ser; ko jinibb nen nir bbösa elair e, ko arwera “E, m̃erel ela norongwosien ko derteren ngel ngabe? \v 55 Ni ngel evi metusu lebbong san natun, ko tasu sen marveruse Merri, ko tasin nir Jemes, ko Josep, ko Saemon, ko Jutas. \v 56 Ko jojin le ngel nir marlik tevi kerr. Ko m̃erel ela nanu ngel nir ngabe ko?” \v 57 Ko arong karkare ni. Ko Iesu owrai tevir, “Propet san parosuri ko wor, sete mia-jiki; ko renge nir nga re ngaim sen ko nir nga niaken sen, san pijki.” \v 58 Ko setemun ololi majingen elep iok, suri arong tweni nale sen. \c 14 \s1 Mijen se Jon Baptaes \p \v 1 Renge daron nen, Erot natun san nga marveruse Erot Antipas, ornge nosp̃en nga marsup̃e Iesu e. \v 2 Ko owrai tevi jinibb sen nir, “M̃erel \m evi Jon Baptaes le. Ni emra renge mijen, niko derteren sen mutoe nga muloli majingen nga marinijnij nawone nir.” \v 3-4 Owrai erpok suri nanu san nga miplari seveling nga, erpel: Erot etka luwe Erotias, nesen se tuwan Pilip. Ko Jon owra tevi Erot, “Sete evi nesesreien nga mimawos nga nik kupteka luwe nesen se tuwam.” Daron nga muwrai mirpok, ko Erot orrul totkoni ni ko esre totkoni, ko elngi ni van re naim ne nekaien, suri Erotias sete emrreni Jon p̃irij pirpok. \v 5 Ko Erot owra pirevji pini Jon, ko emtutue delung nir, suri nir arwera ni evi propet san. \p \v 6 Mian ko vitunen vajin, nir arloli nabong san suri sia se Erot ejpijp̃et. Ko Erotias natun nesevin m̃elakel esew re no nir, ko Erot elesi erres. \v 7 Ko ololi rijrijen tevi, owra “Sev nga kupungoni, ko inu bea-lai ko tevim.” \v 8 Ko nesen m̃elakel nen erij nale se tasu sen, owra “Kuplai tevik iel batu Jon Baptaes renge narov san.” \v 9 Ko Erot ornge esij e; ko suri m̃irijrij pa ko nir nga marini maraan tevi marunge pa, ko ololi owra nale tevi jinibb sen nir nga parlai tevi nesen m̃elakel nen. \v 10 Ko okoni jinibb sen san pian renge naim ne nekaien ko p̃ita otvi batu Jon Baptaes. \v 11 M̃ernen evan, ololi erpok, ko elngi batu Jon Baptaes re narov san. Ko esale tevi nesenwarreng, ko nesenwarreng esale elai tevi tasu sen. \v 12 Ko vitunen, Jon jinibb sen nir arini, arwosi Jon niben, ko arivel tevi van, artevni. Artevni jile Jon, ko vitunen aran arwerai tevi Iesu. \s1 Iesu owngani delung nga milep \p \v 13 Ko daron nga Iesu murnge nanu ngel nir, esa re drrav ko evel lingi ie; owra pian re lolo merwer, ko p̃isan p̃ilik sopon. Ko delung nir, daron nga marunge, ko arivel lingi ngaim ser nir, ko arvijuri, arivel re jeli nuwi. \v 14 Ko Iesu, daron nga mujubbul re drrav, elesi delung elep. Ko orrorrmi nir elep, ko ololi nir nga marmesi arres luwi. \p \v 15 Mian ko nat erivriv vini, ko jinibb sen arini jin, arwerai tevi ni, “Iel evi lolo merwer le, ko nat tupong mun. Kupkoni tweni lartul ngok nir parivel paran re ngaim nir parwuli nanen ser.” \v 16 Ko Iesu owra lweni tevir, “Nir sete mara-ivel. Kami ko kapla nanen tevir paraani.” \v 17 Ko nir arwera lweni tevi “Ai, kem namtori bbong niv elim le ko nai eru.” \v 18 Ko ni owra “Kaplair ta vini jik.” \v 19 Ko owrai tevi delung nir parlik ngatan re mösmös. Ko ni ela niv nga elim nga ko nai nga eru nga, ko oklu imare van re melrin owra erres tevi Atua rengen, musuw ko otpoi ko elai tevi jinibb sen nir; ko nir arlai tevi delung nir. \v 20 Ko nir jijle arurroi, mian ko arup vajin. Ko jinibb sen nir arsere kortoni bebjen nga marjijpon nen nir van renge narr esngavöl drromon eru arwun saute. \v 21 Ko nir nga marurroi ngok arever erpe nuvasngavöl nuvalim (5000) norman kis, ko nesevin ko bipiwarreng kele sete arever. \s1 Iesu evel mare re nuwi \p \v 22 Ko ngavilvil ololi jinibb sen nir arsa kele re drrav, parwowomu van re devje nuwi, parteravi ni nga ni pukoni tututweni delung nir parivel. \v 23 Daron nga mukoni tututweni delung nir marivel musuw, ni esan otongsa van re botwen nga pulot. Olot mian, ko nat opong vajin, ko ni esan malum iok. \v 24 Ko jinibb sen nir nga marla drrav aran vajin re liven mesa re nuwito. Ko daptap ne nuwito arus renge drrav, suri arwolu tere ling. \p \v 25 Marwolu tere ling mirpok mian, ko nat otomori p̃isal p̃irin vajin, ko Iesu evel mare re nuwi vini pivini ji nir. \v 26 Ko jinibb sen nir arlesi ni mivel mare re nuwi ko armetutu, arwera “O, nem̃in ko san!” Ko arkail mare suri armetutu. \v 27 Ko Iesu erij tevir evesane, owra “Nolo kami p̃irres, inu lebbong, sete kapmetutu.” \v 28 Daron nga ni muwrai mirpok ko Pita erij weli lweni ni, owra “Numal, poro weretunen evi nik, kupwerai tevi inu nga inu bevel mare re nuwi vinuk jim.” \v 29 Ko ni owra “Kupini.” Ko Pita orow jubbul re drrav, ko evel mare re nuwi pian ji Iesu. \v 30 Mivel mian, ko elesi ling eser eterter, ko emtutu vajin, ko etipatun purron. Ko ekail owra “Numal, kupla se inu!” \v 31 Ko Iesu esareni nevren ngavilvil ko orrul ren, ko owra tevi, “Nik nosurien som ewelili, ko erpese norrorrmien som eru e?” \v 32 Ko daron nga morini morsa re drrav, ko ling omol vajin. \v 33 Ko jinibb se Iesu nir nga renge drrav arlotoe ni ko arwera “Weretunen, nik kuvi Atua natun.” \s1 Iesu ololi nir nga marmesi Genesaret arres luwi \p \v 34 Ko arwolu re drrav, arwolu toku renge devje nuwito renge ngaim san, nisen Genesaret. \v 35 Ko daron nga jinibb ne lat nen nir marlesi wose Iesu, arla nale van ji nir nga marlik rrale ie. Ko jinibb nen nir artekai jinibb nga marmesi vini ji ni, \v 36 ko arungoni tevi Iesu nga parjipari kobbong bongsi sunsun sen. Ko ni emarong, ko nir jijle nga marjipari arres luwi. \c 15 \s1 Parasi ko jinibb nevisvisenien artere Iesu suri sete evijuri sel mawos ser \p \v 1 Renge daron nen ko Parasi sopor ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien sopor arivel Jerusalem vini ji Iesu, ko arwerai tevi \v 2 “Erpese jinibb som nir martor otvi nale se b̃irterawarreng nir? Suri sete arjejavöl daron nga maraan e.” \v 3 Ko ni erij weli lweni nir owra “Erpese kami kele kamtor otvi nale nesesreien se Atua nga kamok-vijuri nale se b̃irterawarreng se kami nir? \v 4 Suri Atua nale nesesreien sen owra ‘Kuprrorrmi lilane tata som ko tasu som,’ ko nale san kele erpel: ‘M̃er nga m̃irij m̃isij tevi tata sen rreknga tasu sen sete orongwos pimaur, kaprevji pini ko wor.’ \v 5 Ko kami ma kamwera ‘Isi nga pia-werai tevi tata sen rreknga tevi tasu sen: “Nulai pa merrenien tevi Atua, setemun inu mea-lai kele tevi nik,” \v 6 erij erres, ko sete mia-osuri mun tata sen ko tasu sen renge nanu ngok.’ Erpok nale se kami owra nale m̃inij re nale se Atua, nga setemun parvijuri. \v 7 Kamiel re sel eru! Aesea orrongvi kem̃kam̃e kami erres, daron nga muwra wowomue suri kami: \v 8 ‘Lartul ngel nir arosuri inu tevi nevlu jingor kobbong, ko nolor oto ngasue inu. \v 9 Arloto nawone inu, arvisviseni nevisvisien nga mivi se jinibb bbong.’” \s1 Nanu nga marloli jinibb murrokitkit renge no Atua \p \v 10 Ko Iesu everuse delung nir ko owrai tevir, “Kaprunge nanu ngel ko kaprongwose. \v 11 Sete nanu nga mian re nolo jinibb ololi ni orro (ngok evi norrorrmien se nir nga marok-jejavöl tajer kobbong); ko ngel ko ma, nanu nga miplari re nolo jinibb ololi jinibb orro.” \p \v 12 Ko vitunen jinibb sen nir arini jin, arwerai tevi ni: “Nik kurongwose nga Parasi nir marunge m̃isij e nanu nga kumwerai ngok?” \v 13 Ko ni erij weli lwenir, owra “Nanu jijle nga Tata suk nga m̃ilik re melrin sete murwir, pia-rrangi tweni ko. \v 14 Kaplinglingi nir parirpok. Arivi metrrorr pa osuw, ko arwera parviseni sel. Ko poro nga metrrorr puwowomue metrrorr renge sel, ko nuru kes pora-vitan van renge bbulwil.” \v 15 Ko Pita owrai tevi ni: “Kupwera suri nale rrongrrongvi ngok ta tevi kem.” \v 16 Ko ni owra “Kami kele norongwosien se kami ejki malume? \v 17 Sete kamrongwose nga nanu jijle nga mian re nolon evan renge depain e, ko parta \m lev tweni p̃iasi kobbong? \v 18 Ko nanu nga mivare re jingon eplari re nolon, ko ngok kobbong ololi jinibb orro. \v 19 Suri eplari re nolo jinibb ko, norrorrmien nga marsij, nga parevji pini jinibb suri, nga norman pian ji nesevin nga sete evi nesen sen, nga nesevin pian ji norman nga sete evi diwen sen, nga parvenae joro jinibb, nga parkerkeris re kot, nga parsopsop̃e p̃isij Atua rreknga parij p̃isij tere jinibb. \v 20 Nanu ngel le nir arloli jinibb orro; ko nga paraan sete parjejavöl, sete ololi jinibb orro.” \s1 Iesu oji tweni demij re nesenwarreng san \p \v 21 Ko vitunen Iesu evel lingi ie, evel rujruj sopon evan morie Taea ko Saeton. \v 22 Ko daron nga mivel mori ie mirpok, ko nesevin ne Kenan san nga m̃ilik ie sopon errmali ko ekail van jin, owra “Kuprrorrmi inu, numal, nik metka se Devet! Natuk nesenwarreng, demij arsisilvi ni esij elep.” \v 23 Ko Iesu sete erij nale weli san tevi nesevin. Mian ko jinibb sen nir arini jin ko arungoni tevi ni: “Kupkoni tweni vinok, suri ekail vijajeng suri kerr.” \v 24 Ko ni erij weli lweni tevir, owra “Atua okoni inu nga ban ji m̃eri Isrel kis kobbong, nga marirpe sipsip nga marjijki, sete ban ji jinibb m̃inij nir. Ko vinok evi nesevin ne vare san.” \v 25 Ko vinnen evini ejiol vitan ji Iesu ko owra “Wurru, numal, kupla se inu.” \v 26 Ko ni erij weli lweni tevi ni, owra “Sete erres nga parla nanen se bipiwarreng nir ko parwirre tevi guli nir.” Ni erij erpok suri m̃eri Isrel nir arok-veruse jinibb ne vare nir arwera “guli” e nir. \v 27 Ko vin nga owra “Ewretun, numal, ko guli nir arok-urroi ko wor bebje nanen nga marvitvitan re numal ser tep sen.” \v 28 Daron nga murnge nale se nesevin ngok, ko Iesu owra lweni tevi: “O, nesevin, nosurien som elep temijpal. Puto pirpe nga nik kumarong.” Ko re mete nial mawos nen vinnen natun erres luwi. \s1 Iesu ololi jinibb elep nga marmesi arres luwi \p \v 29 Iesu evel lingi iok ko evini re nuwito ne Galili ko otutur sopon iok; mian ko otongsa van mare re botwen, ko elik ngatan iok. \v 30 Ko delung elep arini ji ni, arpitevi jinibb nga marmesi sopor, sopor b̃elar rreknga nevrer arsij, sopor meter arrorr, sopor arivi naroj, sopor arivi nabbut, ko nga marmesi mesien lele kele nir; ko arlingir ngatan re b̃ela Iesu. Ko Iesu ololi nir arres luwi. \v 31 Ko daron nga jinibb nir marlesi nabbut marij, ko nir nga b̃elar ko nevrer marsij arres luwi, naroj marivel, ko metrrorr markulu, bbösa elair e, ko arsurövi Atua se m̃eri Isrel nir. \s1 Iesu ela kele nanen tevi delung nir \p \v 32 Vitunen ko Iesu everus jinibb sen nir vini ji ni, ko owrai tevi nir, “Nurrorrmi lengleng delung ngel nir, suri arpitevik nabong itul le pa, ko nanu nga parurroi ejki. Ko numusus bokoni tweni nawon nir, suri numer ajir pa, ko tarmaob re sel.” \v 33 Ko jinibb sen nir arwerai tevi: “Rrapla nanen ngabe ko, suri iel evi lolo merwer, ko delung elep p̃elak?” \v 34 Ko Iesu owrai tevir, “Kamtori niv evis?” Ko nir arwera “Ebut, ko nai wowarreng sopor.” \p \v 35 Ko ni owrai tevi delung nir parlik ngatan re dan. \v 36 Ko ni ela niv nga ebut nga ko nai nga nir, ko olot owra erres tevi Atua suri, ko otpoir ko elair tevi jinibb sen nir; ko jinibb sen nir artututwenir tevi delung nir. \v 37 Ko nir jijle arurroir, mian ko arup jile. Ko arsere lweni bebje nanen nir nga marjijpon nir van re narr ebut arwun saut. \v 38 Nir nga marurro niv ko nai nir evi nuvasngavöl vavij (4000) norman kis, ko sete areve nesevin ko nanwarreng nir. \p \v 39 Ko Iesu okoni tweni delung nir arivel; ko ni esa re drrav, ko evan morie ngaim san nisen Makatan. \c 16 \p \v 1 Ko Parasi sopor ko Satusi sopor arini. Arwera parrowrrowe Iesu, armerreni ni puloli nelesien san renge derteren ne melrin tevi nir parlesi. \v 2 Ko ni erij weli lweni tevi nir owra “Daron nga nat mirivriv, ko kami kamok-wera ‘Nat p̃irres ko, suri rramlesi nabor arsongsong.’ \v 3 Ko daron nga nial pimraej, ko kami kapok-wera ‘Lelingen naus puto tevi ling, suri rramlesi nabor arsongsong ko armotmote.’ Erpese kamlesi wose nabor nir ko kamrongwose nat nga pirpese nga piplari suri, ko kami sete kamrongwose nabong se inu nga meplari ren? \v 4 Kamivi dul nga m̃isij, kamok-loli esij tevi Atua erpe nesevin san nga mok-loli m̃isij tevi diwen sen! Erpese kammerreni beviseni nelesien san tevi kami kaplesi? Kapa-lesi kobbong nelesien p̃isan, nga pusorsan tevi nelesien se propet Jona nga miplari tuwi.” Ko daron nga Iesu m̃irij jijle mirpok tevir, ko evel lingir. \s1 Iesu erij tevi jinibb sen nir suri nosurien ser ewelili \p \v 5 Ko Iesu evini ji jinibb sen nen nir, ko arsa re drrav, arwolu van re devje nuwito e. Ko jinibb sen nir arlesi vajin nga sete arla niv sopor partori suri. \v 6 Ko Iesu owrai tevir, “Kapmetmet p̃irres renge is se Parasi nir ko Satusi nir.” \v 7 Ko nir arwerwerai lweni tevir, arwera “O, suri sete rramtori niv, niko m̃irij mirpok.” \v 8 Ko Iesu orongwose norrorrmien ser ko owrai tevir: “O, kami nga nosurien ewelili, suri sev kami kamwerweraie kami mirpok suri sete kamtori niv? \v 9 Setewor kamrongwose? Rreknga setemun kamrrorrmi suri niv nga elim, nga nir evi nuvasngavöl valim (5000) marurroir ko marup e, ko narr evis kele nga kamsere marwun? \v 10 Rreknga niv nga ebut nga nir evi nuvasngavöl vavij (4000) marurroir ko marup e, ko narr evis kele nga kamsere marwun? \v 11 Erpese sete kamrongwose nga inu sete nusp̃e suri niv? Kapmetmet renge is se Parasi nir ko Satusi nir.” \v 12 Ko nir arongwos vajine nga ni sete owrai nga nir parmetmet renge is ne niv, ko renge nevisvisenien nga m̃isij se Parasi nir ko Satusi nir. \s1 Pita owra tweni nga Iesu evi Mesaea \p \v 13 Ko nir artutur kele sopon. Ko daron nga marini mori re Sisaria Pilipae, ko ni osusi tevi jinibb sen nir, owra “Jinibb nir arwera inu Jinibb Mawos nuvi isi?” \v 14 Ko nir arwera “Sopor arwera nik kuvi Jon Baptaes, sopor arwera nik kuvi Elaeja, ko nir sopon kele arwera Jeremaea, rreknga propet san ne tuwi.” \v 15 Ko ni owra tevir, “Ko kami, kamwera inu nuvi isi?” \v 16 Ko Saemon Pita erij weli lweni owra “Nik kuvi Mesaea, Atua nga mimaur natun.” \v 17 Ko Iesu erij weli lweni owrai tevi ni: “Nik kulik erres ko pa, Saemon natu Jon, suri sete jinibb san ololi kurongwose nanu ngel, ko Tata suk ko nga m̃ilik re melrin ololi kurongwose. \v 18 Ko inu nuwrai tevim, nik kuvi Pita (nais ngok Pita renge nale se m̃eri Gris nir owra b̃ereng). Nik kupivi batu jinibb suk nir totoklai, pirpe nga marili naim san renge b̃ereng. Ko mijen sete derteren sen evter nga p̃iasie nir. \v 19 B̃ela ki ne batun vanu ne melrin tevi nik. Ko poro nga nik kupwer ore nanu san renge iel ngatan, Atua kele p̃iwer ore; ko poro nga nik kupmaronge parloli nanu san iel ngatan, Atua kele pimaronge parloli.” \p \v 20 M̃irij jile mirpok, ko ewer ore jinibb sen nir nga sete parwerwerai tweni tevi jinibb san nga ni evi Mesaea. \s1 Iesu owra wowomue nga ni pimij ko vitunen pia-maur luwi kele \p \v 21 Etipatun re daron ngok ko Iesu ok-wera suri tevi jinibb sen nir nga ni pian renge Jerusalem ko wor, ko b̃irterawarreng nir ko jinibb nga marlelep re sulsulen nir ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir para-loli p̃isij tevi re nanu pilep, niben pia-runge p̃isij e, ko para-revji pini; ko nabong p̃itul ko Atua pia-loli ni pia-tur imare kele. \v 22 M̃irij jile mirpok, ko Pita ervei tweni ni nuru orsan, ko etipatun erij terter tevi, owra “Numal, Atua pia-rrorrmi nik. Setete pia-pelari pirpok ji nik.” \v 23 Ko Iesu erieni ni ko owrai tevi Pita, “Demij, kupruj ngasue inu! Kuwer ore inu nga sete bololi majingen se Atua. Norrorrmien som sete erpe norrorrmien se Atua, erpe norrorrmien se jinibb kobbong nir.” \p \v 24 Muwrai jile tevi Pita mirpok, ko owrai vajin tevi jinibb sen nir: “Poro san pimarong pivijuri inu, ni putor ore nanu nga ni bbong mimrreni, puwosi nai pelaot sen, ko pivijuri inu. \v 25 Ko poro san puwra putor totoni mauren sen, mian ko pia-tor jabble; ko poro nga san pimaronge mauren sen suri mivijuri inu, ko mian ko pia-lai vajin mauren nga m̃irres. \v 26 Pia-rres pirpese re jinibb san poro p̃ilai p̃etp̃eti nijor ne iel ngatan nir, ko mauren sen pijijki? Pia-la sev ko pia-wuli lweni mauren sen e? \v 27 Inu Jinibb Mawos bea-luwi vini re nosrövien se Tata suk tevi anglo suk nir, ko renge daron nen bea-wuli jinibb jijle nir pusorsan tevi majingen ser sisamis. \v 28 Nuwretun nuwrai tevi kami, kami sopor nga kamtur iel setete kama-mij wor pijpari nga kapa-lesi inu Jinibb Mawos tevi batun vanu suk vini.” \c 17 \s1 Atua erieni nibe Iesu enije \p \v 1 Nabong ouwon easi osuw, ko Iesu etka Pita ko Jemes ko Jemes tasin wor Jon, ko nir arsan aran artongsa van re botwen nga mian mare san. \v 2 Ko Atua erieni nibe Iesu re no nir; ko Iesu non erinrin erpe nial, ko sunsun sen ow erpe moro nial. \v 3 Ko artaol arvesane ko arlesi Moses ko Elaeja kele orpelari jin, orjiljilwer tevi. \v 4 Ko Pita erij van ji Iesu, “O, numal, erres kem namlik pa iel. Poro kumarong, inu b̃eli gorkoraim p̃itul iel, san pivi se nik, san pivi se Moses, ko san pivi se Elaeja.” \v 5 Daron nga mok-rij malum mirpok, ko nabor nga m̃irinrin san esalsal orer, ko arunge drrelan san eplari re nabor, owra “Morok evi natuk nga memrreni, ko nurnge erres elep suri ni. Kaprunge ni p̃irres.” \v 6 Ko daron nga jinibb sen nir marunge, ko armetutu temijpal, ko arsusweni nor van ngatan. \v 7 Ko Iesu evini jir ko ejparir ko owra “Kapmera, sete kapmetutu.” \v 8 Ko daron nga markulu imare, sete arlesi jinibb san, Iesu esan bbong. \s1 Jiljilweren tweni Elaeja \p \v 9 Ko daron nga marok-jubbul re botwen malum, ko Iesu ewer orer, owra “Sete kapwerwera nanu nga Atua miviseni kamlesi re mete kami tevi jinibb p̃isan, pijpari nga inu Jinibb Mawos bea-tur imare luwi re mijen.” \p \v 10 Ko jinibb sen nir arsusi rongornge tevi ni arwera “Erpese jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir marwera Elaeja pia-vini womu ko wor?” \v 11 Ko Iesu erij welir, owra “Arweretun nga marwerai Elaeja pia-vini ko wor ko pia-loli nanu jijle pia-sorsan. \v 12 Ko inu nuwrai tevi kami, Elaeja evini pa osuw; ko nir sete arosuri, ko arloli wor sev nga m̃isij nga marmerreni tevi ni. Pirpok kele kobbong nir para-loli p̃isij tevi inu Jinibb Mawos, nibek purnge p̃isij.” \v 13 Daron nga m̃irij mirpok ko jinibb sen nir arongwose vajin nga ni sete osp̃e suri Elaeja weretun, ko osp̃e suri Jon Baptaes tevi nir. \s1 Iesu oji tweni demij renge bipiwarreng san \p \v 14 Ko musuw vajin, arini ji delung nir; ko jinibb san evini ji ni ko ejipa ngatan jin, \v 15 ko owra “Wurru, numal, kuprrorrmi natuk norman; nai ok-loli, ko ornge niben esij e elep. Ko nabong elep ok-wajeni re nabb nga m̃in ko re nuwi. \v 16 Ko nutkai van ji jinibb som nir, ko nir sete arongwose parloli p̃irres luwi.” \v 17 Ko Iesu owra “Kamivi dul nga nosurien se kami ejkie ko norrorrmien se kami m̃ilengleng. B̃elik tevi kami pijpari seveling? Bornge p̃isij suri kami pijpari seveling? Kaptekai ta bipiwarreng nen vini jik iel.” \v 18 Ko Iesu otortori demij nga m̃isisilvi ni, ko eivare evel lingi ni. Ko bipiwarreng nen erres luwi re mete nial mawos nen. \p \v 19 Ko vitunen, jinibb se Iesu nir arsan arini jin, ko arwera “Erpese kem sete namrongwose naboji tweni demij ngok?” \v 20 Ko Iesu owrai tevir, “Suri nosurien se kami ewelili jer. Nuwretun nuwrai tevi kami, poro nosurien se kami putoe pirpe jelangi nubek nga welili bbong, ko pivtere nga kapwerai tevi botwen nga milep ngel, ‘Kupruj ngasu iok,’ ko puruj ko. Sete nanu p̃isan kele nga kami sete kamrongwos kaploli. \v 21 [Ko nga paroji tweni demij nga pirpok, parlot ko wor, ko parlinglingi nanen ser, ko niko paroji tweni.”]\f E \fr 17:21 \ft Nale nga muto re nolo [ ], rrek sete Matiu oli, ko jinibb san ea-uli vitue daron nga muli tweni kopi san ne naul ngel.\f* \s1 Iesu owra tweni kele nga ni pimij \p \v 22 Ko mian ko daron nga marini marlik korti re vanu ne Galili vajin, ko Iesu owrai tevir: “Inu Jinibb Mawos para-teka kerasi inu van re nevre jinibb. \v 23 Ko jinibb nen nir para-revji pini inu; ko renge nabong itolin, Atua pia-loli inu bea-maur luwi kele.” Ko jinibb sen nir, daron nga marunge nale ngok, ko arunge esij lenglengen e. \s1 Iesu owli takis ne Naim se Atua \p \v 24 Ko daron nga marini vajin re Kapaneam, ko lartul nga marok-lai nevöt ne takis nga mivi se Naim On ne Jerusalem arini ji Pita. Ko arsusi tevi arwera “Jinibb nevisvisenien se kami ok-wuli takis ngel, rrek ejki?” \v 25 Ko ni owra “O-o. Ni ok-wuli ko.” \p Ko daron nga Pita mian vajin loloim ji Iesu, ko Iesu erij womu tevi, owra “Kurrorrmi sev, Saemon? Numal nga marlelep nir ne iel ngatan arok-lai nevöt ne takis ser ji isi? Ji jinibb ser nir, rreknga ji jinibb neturvitan nir?” \v 26 Ko Pita owra tevi, “Ji jinibb neturvitan nir.” Ko Iesu owrai tevi ni: “Niko muloli jinibb ser nir sete arongwos parwuli. Ko erpok kele, jinibb se Atua nir, Atua sete orongwose pok-la nevöt jir. \v 27 Ko rromormusus rroporloli nir nga marok-lai takis ne Naim On parlolar. Kupjubbul van ngatan re nuwi kuptutumun, ko nai nga kupa-revei womue, kupwaki nisen; ko kupa-lesi bebje nevöt san oto ren nga pivtere kerru korti rropora-wuli takis se kerru e. Ko kupan kupwulie tevir.” \c 18 \s1 Jinibb nga mian mare wor \p \v 1 Re daron mawos nen malum ko jinibb se Iesu nir arini jin ko arsusi tevi arwera “Isi elep womunen renge batun vanu ne melrin?” \v 2 Ko Iesu everuse bipi san vini jin ko ololi otur liven re nir, \v 3 ko owra “Nuwretun nuwrai tevi kami, Poro norrorrmien se kami sete pulwi pivini pirpe bipiwarreng nir, ko kami setete kamrongwos kapan re batun vanu ne melrin. \v 4 Isi nga puloli lweni ni pivi jinibb malum pirpe bipi ngel, ni pilep womunen renge batun vanu ne melrin. \v 5 Ko isi nga muosuri inu ko mimaronge bipi nga mirpel san pian ji ni, erpe emaronge nga inu kele ban jin. \s1 Nanu nga marongwos parloli jinibb pivitan van renge nololien \p \v 6 “Poro isi nga puloli nir san nga welili ngel nga muosuri inu pivitan van renge nololien, erres p̃elak renge m̃ernen poro nga parrul totoni womue, ko parruloni nevöt nga milep san renge nowen, ko parjubbli maure re liven mesa re dis, purron van ngatan e. \v 7 Esij wor elep niko re jinibb ne iel ngatan ngel nir suri nanu jijle nga marok-loli jinibb nir parvitan. Nanu ngok nir parini ko wor, ko esij elep niko re jinibb nga m̃ilai nanu ngok san vini. \p \v 8 “Ko pirpel ko, poro nga nevrem rreknga b̃elam porloli kupvitan renge nosurien som, erres ma kupta tweni nuru kupsor tweni nuru van ngasue nik. Evi nanu nga m̃irres renge nik poro kupan renge mauren tevi nevrem p̃isansan rreknga b̃elam p̃isansan, easi re poro nevrem korti nuru ko b̃elam korti nuru, ko parwirre nik van re nabb nga p̃in tuwi ngok vini. \v 9 Ko poro nga metem puloli kupvitan, kupla tweni ko kupwirre van ngasue nik. Evi nanu nga m̃irres renge nik poro kupan renge mauren tevi metem p̃isan, easi re poro metem korti nuru ko parwirre nik van re nabb ne norongen nga m̃isij. \s1 Nale rrongrrongvi ne sipsip nga mijijki \p \v 10 “Kapmetmet renge kamkulu wutane re san nga welili ngel. Nuwrai tevi kami, renge melrin anglo ser nir nga marok-metmete nir arlesi tetajer no Tata suk nga m̃ilik re melrin. \p \v 11 “Ko inu Jinibb Mawos nuvini tweni b̃ela se nir nga marjijki. \v 12 Kami kamrrorrmi erpese? Poro nga jinibb san sipsip sen ongut (100), ko san rer evel sarrsarr ko esarr, ni sete orongwos p̃ilinglingi ngavöl esiw drromon esiw (99) ngok renge botwen parurroi mösmös ko pian pipej nga m̃isarr? Ni pian ko wor. \v 13 Nuwretun nuwrai tevi kami, poro putor sweri, ko p̃ir pilep wor ren suri sipsip ngok, piasie nga ngavöl esiw drromon esiw nga sete marivel sarrsarr. \v 14 Erpok kele, sete evi marongen se Tata se kami nga m̃ilik re melrin nga san nga welili ngel pijijki. \s1 Tuwam nga muloli m̃isij tevim \p \v 15 “Poro nga kalesia nga mivi tuwam e puloli p̃isij tevim, ko kupan ji ni, kamru koporsan bbong, ko kuptortorie suri. Ko poro purnge nik, ko ololi ni evi luwi tuwam. \v 16 Ko poro sete purnge nik, ko kupla kele jinibb p̃isan rreknga p̃ieru, nga pirpe nale san nga Naul On muwrai: ‘Nale jijle nir, nir p̃ieru ko wor rreknga p̃itul parwilwil ren.’ \v 17 Ko poro pumusus malum purnge nir, kupwerai tevi nir nga marivi kalesia. Ko poro pumusus malum purnge nir, ko kaploli ni vajin pirpe jinibb ne vare san, rreknga jinibb nga mok-lai takis san. \s1 Loten ne gortien \p \v 18 “Nuwretun nuwrai tevi kami, nanu jijle nga kapwer orer renge iel ngatan, Atua kele p̃iwer orer renge melrin; ko nanu jijle nga kapmaronge parlolir iel ngatan, Atua kele pimaronge parlolir renge melrin. \v 19 Nuwretun kele nuwrai tevi kami, poro kami p̃ieru kobbong pormarong korti renge iel ngatan suri nanu p̃isan nga porungoni, ko Tata suk nga m̃ilik re melrin pia-loli wor nanu nen tevi nuru. \v 20 Poro jinibb p̃ieru rreknga p̃itul parkorti nga parlotoe inu, ko inu kele b̃elik livö nir.” \s1 Nale rrongrrongvi ne m̃er nga mumusus p̃iwer tweni nivnon se selen \p \v 21 Vitunen ko Pita evini jin ko osusi tevi owra “Numal, pivavis nga tuwak puloli p̃isij tevik ko b̃etlasi ni? Pijpari pivabut?” \v 22 Ko Iesu owra lweni tevi “Inu nuwrai tevi nik, sete pivabut te, ejki, ko pijpari ma pingavöl piebut pivabut (77) kis. \v 23 Suri renge batun vanu ne melrin, Atua pia-loli pirpe jinibb ngel le: Numal nga milep san owra pieve nivnon se jinibb sen nir. \v 24 Ko daron nga m̃itipatun pieve, ko artekai san nga muloli nivnon mijpari nevöt elep nga elep. \v 25 Ko suri sete orongwos puwli, ko numal sen ololi nale nga parwuli ni pivi demij maur, tevi nesen sen ko natun nir, ko parwuli kele joron jile nir, nga puloli parwuli tweni nivnon sen e sopon nga muloli. \v 26 Ko jinibb ne majingen nen ejiol vitan ongoni eterter tevi, owra “Wurru, numal, kuplinglingi inu beblen, pian ko bea-wuli tweni jile kobbong nivnon suk nir.” \v 27 Ko numal sen orrorrmi ni, ko owra lweni tevi ni, “Nivnon som osuw ko pa.” Ko elinglingi ni evel. \p \v 28 “Ko jinibb ne majingen nen evel. Ko daron nga mivini vare e, elesi selen nga mok-majing tevi ni san nga muloli pa nivnon jin, mijpari nevöt nga welili bbong. Ko ololarsi ko orrul totoni ni, ekinji b̃irislan ko owrai tevi: “Kupwuli nivnon som!” \v 29 Ko selen nen ejiol vitan ko ongoni tevi ni, owra “Wurru, kuplinglingi inu beblen, pian ko bea-wuli twenir kobbong tevim.” \v 30 Ko ni omusus p̃ilinglingi ni; otur imare, etkai ni ean elngi re naim ne nekaien, pijpari nga pia-wuli jile wor nivnon sen. \v 31 Ko daron nga selen nir marlesi nanu nga muloli tevi, ko arunge esij elep e; ko aran arwerai nanu nga muloli tevi numal ser nga womu m̃iwer tweni m̃ernen nivnon sen jile. \v 32 Ko daron nga numal ser murnge jile, ko ololar lenglengen; ko vitunen everus m̃ernen, ko owrai tevi: ‘Kuvi jinibb nga m̃isij p̃erp̃er! Nuwer tweni pa nivnon som ngok p̃etp̃eti nga sete kupwuli, suri nik kumngoni tevi inu. \v 33 Ko suri sev nik sete kurongwos kuploli pirpok, kuprrorrmi selem pusorsan tevi nga inu morrorrmi nik?’ \v 34 “Ko numal sen ololarsi lenglengen e, ko etkai ni van ji jinibb nga marok-telmaji nir re naim ne nekaien, p̃ilik iok pijpari nga pia-wuli jile nivnon sen.” \p \v 35 Ko Iesu owrai kele, “Ko erpok Tata suk nga m̃ilik re melrin etlasi tweni pa nololien se kami nga marlelep nir. Ko poro nga kami nolo kami weretunen sete p̃itlasi tweni nanu nga tuwa kami muloli m̃isij tevi kami, nga mirpe nanu nga welili kobbong, ko Tata suk pia-loli tevi kami pusorsan tevi numal ngok muloli tevi jinibb sen ngok.” \c 19 \s1 Iesu osp̃e suri sel nga marlingi kurtweni nesen ser \p \v 1 Daron nga Iesu musuw re m̃irij vajin, ko evel lingi Galili, evini re Jutia re devje nuwi seser ne Jortan. \v 2 Ko delung elep arvijuri ni, ko ni ololi nir nga marmesi arres luwi ie. \p \v 3 Ko Parasi kele nir arini jin, arwera parrowrrowe ni. Ko arsusi, “Erpese? Evi nanu nga m̃irres nga jinibb p̃ilngi kurtweni nesevin sen suri nanu jijle?” \v 4 Ko ni erij luwi, owrai tevir: “Rreknga kami sete kameve nga ni nga muloli nanu jijle womu, ololi norman ko nesevin, \v 5 ko owra ‘Ko ngok niko suri mirpel ngel ko, norman pivel lingi tata sen ko tasu sen, pian vajin piptevi nesevin sen. Nuru nga eru ngok porivi vajin niben sansan ko metka sansan.’ \v 6 Ko ngok niko nuru setemun orivi eru, ko orivi vajin niben sansan ko metka sansan. Sev nga Atua m̃ijipteni kortoni nuru, sete erres jinibb san p̃ila tweni kele.” \v 7 Ko nir arwera lweni tevi: “Poro pirpok ngok ko, suri sev Moses owra ‘Poro jinibb san p̃ilngi kurtweni nesevin sen, ko puli naul p̃ilai tevi, ko p̃ilngi tweni vajin’?” \v 8 Ko ni owra lweni tevir, “Suri batu kami nga m̃iterter, niko Moses mimarong nga kaplingi kurtweni nesevin se kami nir. Ko renge womunen sete erpok. \v 9 Ko nuwrai tevi kami, Poro nga jinibb san nesevin sen sete puloli womue batun, ko m̃ernen bbong p̃ilngi kurtweni nawone, ko p̃itka kele nesevin p̃isan kele, ni evitan re nesevin ngok ko vajin.” \p \v 10 Ko jinibb sen nir arwerai tevi ni, “Poro pirpok tevi jinibb san ko nesevin sen, rrek erres sete portektekai nuru.” \v 11 Ko ni owra lweni tevir, “Sete jinibb jijle orongwose puloli pirpe nga kamwerai ngok, nir nga bbong Atua m̃ilngi re nolor arongwose parloli pirpok. \v 12 Jinibb sopor sete arongwose partekai nesevin suri arivi demaw, rreknga ariak erpok ko wor, rreknga jinibb ololi arirpok. Ko inu nomok-sup̃e suri nir nga marivi jinibb rres ko wor, ko sete arteka nesevin suri armajing suri batun vanu ne melrin. Si nga murongwos puloli pirpok, puloli pirpok ko wor.” \p \v 13 Ko vitunen jinibb sopor artekai bipiwarreng ser vini ji ni nga ni p̃ilngi nevren rer ko pulot. Ko Iesu jinibb sen nir artortori lartul nen nir. \v 14 Ko Iesu owrai tevir: “Sete kapwer orer. Kaplinglingi bipiwarreng nir parini jik, suri batun vanu ne melrin evi se nir nga marirpe bipiwarreng ngok nir.” \v 15 Ko elngi nevren rer jile osuw, ko evel lingi ie. \s1 Jinibb san emrreni p̃ila mauren nga sete mia-suw nabong sopon \p \v 16 Mian ko vitunen vajin, ko jinibb san evini jin ko osusi tevi ni: “E, jinibb nevisvisenien, bololi majingen sev nga p̃irres pivtere nga bea-lai mauren nga tuwi ngok vini?” \v 17 Ko Iesu owra lweni tevi: “Erpese kumsusi tevik suri nanu nga m̃irres? Jinibb san bbong erres, Atua. Ko poro kupwera kupla mauren ngok, kuptori nale nesesreien se Atua.” \v 18 Ko m̃ernen osusi kele tevi Iesu: “Sev nale nesesreien ko kumwerai ngok?” Ko Iesu owra lweni tevi ni: “Nale nesesreien nen le ngel: ‘Sete kuprevji pini jinibb, sete kupvenae nesevin, sete kupevna, sete kupkerkeris re nosp̃en se numal nir, \v 19 kuposuri tata som ko tasu som, ko kupmerreni selem pirpe nik luwi.’” \v 20 Ko m̃elakel nen owra lweni tevi Iesu: “Nomok-loli jile pa erpe nale nga kumwerair ngok nir. Sev ojpon kele wor nga bololi?” \v 21 Ko Iesu owra lweni tevi ni, “Poro kupmerreni kupivi jinibb mawos jile p̃irres, kupan kupwulwule jorom jijle nir, ko kupla nevöt nen tevi b̃eres nir; ko jorom nga marres putoe mare re melrin. Ko kupini kupvijuri inu.” \v 22 Daron nga m̃elakel murnge nale se Iesu ngok e, ko ornge esij e elep, suri ni joron nir elep. Ko evel. \s1 Eterter renge jinibb nga joron milep pian re batun vanu ne melrin \p \v 23 Ko Iesu owrai tevi jinibb sen nir, “Nuwretun nuwrai tevi kami, Eterter elep renge jinibb nga joron milep pian re batun vanu ne melrin. \v 24 Ko bowrai kele tevi kami: Eterter temijpal renge nato liwen pietiv.\f F \fr 19:24 \ft Erpe iel, Matiu osp̃e kamel p̃isil rrurrngi batu nitel san nolon. Ko suri kamel ejki iel, namsup̃e nato ela wani.\f* Ko nga jinibb san nga joron milep poro pian re batunvanu se Atua, eterter wor elep asi wore ngok.” \v 25 Ko daron nga jinibb sen nir marunge nale ngel, ko bbösa elair e elep, ko arwera “Poro pirpok, ko si ma \m orongwos p̃ila mauren?” \v 26 Ko Iesu emtenir ko owrai tevir: “Eterter re devjen nga jinibb puloli. Ko re devjen nga Atua, ni orongwos puloli nanu jijle.” \p \v 27 Ko Pita erij weli, owra lweni tevi: “Kuplesi kem, namlinglingi joro kem jile arjipon, ko namini namvijuri nik. Naba-la sev p̃irres ren?” \v 28 Ko Iesu owrai lweni tevi nir: “Nuwretun nuwrai tevi kami, renge daron nga Atua pia-loli nanu jijle parmerr p̃irres, ko inu Jinibb Mawos bea-sakel renge nai seksakel suk tevi nosrövien suk; ko kami nga kamok-vijuri inu, kami kele kapa-sakel re nai seksakel pisngavöl drromon p̃ieru, ko kapa-wera suri lat nga puto suri tevi metka ne Isrel nir esngavöl drromon eru. \v 29 “Ko nir jile kele nga marivel lingi naim ser nir rreknga tuwar nir rreknga jojir nir rreknga tata ser rreknga tasu ser rreknga natur nir rreknga dan ser suri marongen suk, lartul nen nir para-la weli vajin renge iok pijpari pungut pivesan, ko para-lai kele mauren ne tuwi ngok vini. \v 30 Ko nir elep nga marwowomu mian ko para-vivitu, ko nir elep nga marvivitu, mian ko para-wowomu.” \c 20 \s1 Nale rrongrrongvi ne jinibb sopor nga marmajing tweni nowlir \p \v 1 Ko Iesu owrai kele tevir, “Renge batun vanu ne melrin, Atua pia-loli pusorsan tevi jinibb ngel le: Jinibb san naut nga milep sen san otoe. Ko nabong san emremra rorpong susu, owra p̃ilai jinibb ne majingen sopor nga parmajing renge orsel sen. \v 2 Mian ko eskai jinibb sopor, osp̃e suri nowli nabong tevir, mian ko nir armarong renge nowli nabong nen; ko ni okoni nir vajin van re orsel sen. \v 3 Ko re mete nial esiw sopon, ko ni otutur sopon kele; ko daron nga mututur e, ko elesi jinibb sopor kele artur nawon re maket. \v 4 Ko owra tevir, ‘Kami kele kapan re orsel suk, ko nowlin sev nga pumomsawos bea-wuli kami ren.’ \v 5 Ko nir aran. Ko re mete nial esngavöl drromon eru sopon, mian ko re kele mete nial itul sopon re nat mirivriv, otutur kele, ko ololi erpok kele. \v 6 Ko mijpari re mete nial elim sopon rivriv, ko otutur kele; ko elesi jinibb sopor kele artur nawon, ko owrai tevir: ‘Erpese kamtur nawon iel mirpel nabong totoklai san?’ \v 7 Ko nir arwera lweni tevi: ‘Suri sete jinibb san elngi majingen re kem.’ Ko ni owrai tevir: ‘Kami kele kapan re orsel suk.’ \p \v 8 “Ko rivriv jer ko vajin, numal nga naut sen nen owrai tevi m̃er nga mok-metmete joron nir, ‘E, kupverus kortoni jinibb ne majingen nir, ko kupwulir. Ko kuptipatun \m kupwuli re nir nga marvivitu, pian pusuwsuw re nir nga marwowomu.’ \v 9 Ko nir nga martipatun majingen re mete nial elim sopon rivriv arini ko arlai nevöt ser, osorsan tevi nowli nabong san totoklai. \v 10 Mian ko nir vajin nga marini wowomu re majingen arini, arrorrmi rreknga nir nowlir parasi wor van mare wor. Ko ejki, nir erpok kele bbong, arlai nevöt nga musorsan tevi nowli nabong san. \v 11 Ko daron nga marlair e, ko nir arwor suri jinibb nga naut sen. \v 12 Mian ko arwerai tevi: ‘E, erpese nir ngel arvivitu armajing bbong mete nial sansan, ko nik kuwlir osorsan tevi kem nga nammajing renge nabong totoklai, namrunge m̃isij renge nial nga milep?’ \v 13 Ko ni owra lweni tevi nir san, owra ‘Selek, sete nuloli esij tevim, suri nik kumarong pa tevi inu renge nevöt ngok. \v 14 Kupla nevöt som ko kupiel. Inu numrreni bowli nga mivitu ngel pusorsan tevi nik. \v 15 Rrek kulesi nga sete evi nanu nga m̃irres nga inu bololi sev nga memrreni re jorok? Ejki ma, erres ko wor. Rreknga nolom eleplep kobbong suri inu nolok erres.’” \v 16 Ko Iesu owrai kele: “Pirpok ko, nir nga marvivitu mian ko para-wowomu, ko nir nga marwowomu, mian ko para-vivitu.” \s1 Iesu owra tweni vatolin nga ni pimij \p \v 17 Ko vitunen Iesu owra pulwi kele van Jerusalem e. Ko jinibb sen nir esngavöl drromon eru arpitevi ni re sel. Marivel mian, ko Iesu etkai talev nir van re devje sel e, ko owrai tevir: \v 18 “Kaplesi, rraman Jerusalem le ngel. Ko daron nga rrapa-jipari, ko para-teka kerasi inu Jinibb Mawos van ji jinibb sulsulen nga marlelep nir, ko ji jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir. Ko para-wera inu ban re mijen, \v 19 ko para-tekai inu van ji jinibb ne vare nir nga para-tetnije inu ko para-telmaji inu, ko para-rruloni inu para-wuse maure inu re nai pelaot. Ko mian ko re nabong itolin, Atua pia-loli inu bea-maur luwi kele re mijen.” \s1 Tasu se Jemes ko Jon ongoni nanu san ji Iesu \p \v 20 Mian ko vitunen Sepeti nesen sen eptevi natun nuru Jemes ko Jon, nga morivi pa jinibb se Iesu, arini ji Iesu ko arjipa jin. Ko vinnen owra pungoni nanu san ji Iesu. \v 21 Ko Iesu owra tevi: “Kumrreni sev?” Ko vinnen owra lweni tevi ni: “Numrreni kupwera nale san nga natuk norman ngel nuru porivi jinibb nga morlelep jer renge batun vanu som, tuwen p̃isakel re nevrem rres, ko tuwen re nevrem mair.” \v 22 Ko Iesu owra lweni: “O, sete komor-rongwose nanu nga komor-ngoni ngok. Kamru komor-vitere kopor-minmin re biles ne norongen nga m̃isij nga inu beminmin ren?” Ko nuru orwerai lweni tevi ni: “O-o, komru nomor-vitere.” \v 23 Ko ni owra tevi nuru, “Kopora-minmin ko re biles nga inu beminmin ren. Ko re kopora-sakel re nevrek rres rreknga re nevrek mair, sete evi nanu nga inu bea-lai. Evi nanu nga Tata suk ko pia-lai tevi nuru nga mutobbtobbu tweni nuru pae musuw nga pia-lai tevi nuru.” \p \v 24 Ko daron nga nir esngavöl marunge, arlolarsi niaken nen e nuru, suri nuru orwera poran mare porasi nir. \v 25 Ko Iesu orongwose norrorrmien ser, ko everus kortoni nir jijle vini jin ko owrai tevir: “Kami kamrongwose numal nir se jinibb ne vare nir aron tertere jinibb ser, ko jinibb nga marlelep ser nir arok-rrowrrowe derteren ser elep. \v 26 Sete pirpok re livö ne kami. Isi nga mimrreni pivi jinibb nga milep re livö ne kami, ni puloli lweni ko wor ni pivi jinibb nga welili, nga pivi jinibb ne majingen se kami. \v 27 Ko isi nga mimrreni puwowomu re kami, ni pivi demij maur se kami. \v 28 Osorsan tevi inu Jinibb Mawos, sete nuvini tweni nga jinibb parmajing se inu, ko nuvini tweni b̃emajing se nir, ko nga b̃elai mauren suk puto wani milnge delung nir re mijen, ko bowli lwenir.” \s1 Iesu ololi metrrorr eru orkulu luwi kele \p \v 29 Ko nir artutur mian, ko daron nga marivel lingi Jeriko, ko delung elep arvijuri ni. \v 30 Ko renge devje sel, metrrorr eru orlilik ren. Ko daron nga morunge Iesu m̃iasi re sel, orkail orwera “Warru, Numal, metka se Devet, kuprrorrmi komru!” \v 31 Ko delung nir artortori nuru, arwera “Kopor-p̃erp̃er!” Ko nuru orkail van mare lengleng kele, orwera kele: “Warru, Numal, metka se Devet, kuprrorrmi komru!” \v 32 Ko Iesu otur murrong ko everus nuru ko owrai tevi nuru: “Komor-marong bololi sev tevi kamru?” \v 33 Ko nuru orwera lweni tevi: “O, numal, nomor-marong mete komru porkulu luwi.” \v 34 Ko Iesu orrorrmi lengleng nuru, ko ejpari mete nuru. Ko ngavilvil orkulkulu luwi erres vajin, ko orvijuri ni. \c 21 \s1 Iesu ean Jerusalem ko eviseni nga ni evi batu Numal \p \v 1 Ko mian ko vitunen arini morie Jerusalem, ko arini re ngaim san nisen Betpas nga muto morie botwen san nga marveruse Botwen ne lolnai ne olip. Ko Iesu owrai tevi jinibb sen eru: \v 2 “Koporan re ngaim nga muto ngokwan ngok. Ko pingavil kopora-lesi arile totkoni dongki san tevi natun. Kopor-rupaji dali nuru ko kopor-ile nuru vini jik. \v 3 Ko poro san p̃irij tevi kamru suri, ko kopora-werai tevi, ‘Numal emrreni nuru.’ Ko pingavil ko p̃ilinglingi kamru kopor-ile nuru vini.” \v 4 Ngok eplari osorsan tevi nale san se Atua nga propet sen san muli wowomue tuwi mirpel: \v 5 “Kapwerai tevi jinibb nir nga marlik re Saeon, ‘Kaplesi Numal se kami evini ji kami, evi jinibb malum, ko esakel re dongki nga welili kobbong, nga mivi natu dongki ne majingen.” ’ \v 6 Ko nuru oran ko orloli osorsan erpe Iesu muwrai tevi nuru, \v 7 ko orile dongki nen tevi natun vini ji Iesu; ko arp̃elseni sunsun ser re nuru, ko Iesu esakel mare ren. \v 8 Ko delung elep arla sunsun ser arp̃elsenir renge sel, ko nir sopor kele artitai rengsi nai tevi raor, arp̃elp̃elsenir renge sel. Ngok eviseni nga artori Iesu evi jinibb nga milep. \v 9 Ko delung elep sopon, sopor nga marwowomu ko sopor nga marvivitu arkikail, arsurövi ni ko arwera “Osana van ji metka ngel se Devet! Numal Atua, nik kurij pa erres tevi ni nga mivini re nik nisem. Osana re melrin mare!” \p \v 10 Ko daron nga mivini Jerusalem e, ko jinibb ne ie nir arore, arwera “Isi ko ngok?” \v 11 Ko delung nir arwera lweni: “Ngel evi propet Iesu ne Nasret renge Galili.” \s1 Iesu oji tweni nir nga marwulwule nanu renge Naim On \p \v 12 Mian ko vitunen vajin ko Iesu evan re loloim ne Naim On. Ko oji tweni nir nga marok-wulwule nanu nir iok tetajer, ko nir nga marok-wulwuli nanu nen nir, ko evatpuse tep se nir nga marok-kelkele nevöt nir, ko evatpuse kele nai seksakel se nir nga marok-wulwule wum̃er nir. \v 13 Ko owrai tevir: “Aruli pa tuwi nale se Atua san ngel, owra ‘Naim suk, parveruse naim ne verusen.’ Ko kami kamtur imare vajin ko kamloli evi ‘naim ne venao res.’” \p \v 14 Mian ko jinibb nga meter marrorr nir ko naroj nir arini jin renge Naim On, ko ni ololi arres luwi. \v 15 Ko daron nga jinibb nga marlelep re sulsulen nir ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir marlesi muloli majingen nga marinijnij nawone, ko nanwarreng nir markikail renge Naim On, nga marwera “Osana van ji metka se Devet!”, ko lartul nen arlolarsi lenglengen e \m Iesu suri. \v 16 Ko arwerai tevi: “E, erpese? Nik kurnge nanu nga nanwarreng ngel nir marwerair ngok?” Ko Iesu owrai lweni tevir: “O-o. Ko kami sete kameve nabong san nale ngel se Atua nga muwra tuwi: ‘Eplari re jingo bipi nir ko bipiwarreng nga marsus malum nir, Atua ololi nir arsurövi ni erres p̃elak.’ Kami kameve ko pa osuw.” \v 17 Ko elinglingir ko evel van re ngaim ne Betani ko omosi ie. \s1 Nai pik nga wenen mijkie \p \v 18 Mian ko mevinen vajin renge rorpong susu, olwi van ngaim e re Jerusalem. Ko daron nga mututur mian, ko numer eaji. \v 19 Ko elesi nai san nisen nai pik otur re devje sel, ko emawose evan ren, owra purro wenen. Ko elesi raon kiskis bbong, sete wenen otoe. Ko owrai tevi nai pik nen, “Setemun wenem puto kele e nabong san pijpari tuwi ngok vini.” Ko daron momsawos e nen ko pa, nai pik nen emli. \v 20 Ko jinibb sen nir, daron nga marlesi e, ko artaole ko arwera “Erpese nai pik ngel mimli mivesane?” \v 21 Ko Iesu erij welir, owrai tevir: “Nuwretun nuwrai tevi kami, poro nosurien se kami putoe, ko sete kaprrorrmi karkare le, ko ngok kami kele kaprongwose kaploli kobbong pirpe nga mololi ngel tevi nai pik ngel. Ko mare re iok, kapwerai kele tevi botwen ngel nga Atua p̃ila tweni ko puwirre van re dis, ko piplari pusorsan tevi. \v 22 Ko nanu jijle, sev nga kapa-ngoni renge verusen, poro kapa-osuri, ko kapa-lair ko.” \p \v 23 Ko Iesu olwi kele van re Naim On e, ko ok-visviseni jinibb nir. Ko jinibb nga marlelep nir ne sulsulen ko b̃irterawarreng nga marivi pa jinibb nga marlelep arini jin ko arsusi: “E, kula derteren ngok nir ngabe ko nga komok-loli nanu ngok e nir? Siko elai tevim?” \v 24 Ko Iesu erij welir owrai tevir: “Inu kele bosusi kami e nanu p̃isan, ko poro kami kapwerai tevik, ko inu kele pirpok bowrai tevi kami nulai derteren ngel nir ngabe le nga mololi nanu ngel le nir. \v 25 Kami kapwerai ta tevik: Jon ela derteren sen nga mok-paptaes e ngabe? Ji Atua, rreknga ji jinibb kobbong?” Ko nir arwerwerai tevir: “Poro rrapwerai, ‘Evel ji Atua vini,’ ko ni tia-werai lweni tevi kerr, ‘Erpese kami sete kamosuri ni?’ \v 26 Ko poro rrapa-wera, ‘Evel ji jinibb kobbong vini,’ ko rrammetutue delung nir, suri nir jile artori pa Jon osuw evi propet.” \v 27 Ko nir arwera lweni tevi Iesu, arwera “Sete namrongwose.” Ko Iesu owra lweni tevir, “Ia, ko inu kele sete nurongwose bowrai tweni tevi kami renge derteren sev nga mololi nanu ngel e nir.” \s1 Iesu owra nale rrongrrongvi tweni jinibb nga natun eru \p \v 28 Ko Iesu owrai kele, “Kaprrorrmi ta nanu ngel: Jinibb san natun otoe, natun eru. Ko evini ji m̃erwomu nen ko owrai tevi, ‘Natuk, lelingen kupan kupmajing re orsel suk.’ \v 29 Ko natun owrai lweni tevi, ‘Numusus.’ Ko mian ko vitunen ko vajin, ko norrorrmien sen olwi, ko evan. \v 30 Ko tata se nuru evini kele ji m̃ervitu nen, ko owrai kele erpe nga muwrai tevi m̃erwomu. Ko m̃ervitu nen owra lweni tevi: ‘Bean ko tata.’ Mian ko setemun evan.” \v 31 Ko Iesu osusi suri re nuru nga eru ngok tevir, owra “Nuru si nen ko ololi marongen se tata sen?” Ko nir arwera lweni tevi: “Nga womu nen.” Ko Iesu owra lweni tevir: “Nuwretun nuwrai tevi kami, kami kamsorsan temijpal tevi m̃ervitu nen. Ko lartul nga marok-la nevöt ne takis nir ko nesevin ne sel nir nga kamungasir ngok arsorsan tevi m̃erwomu nen, ko nir parlai wani milnge kami van re batun vanu se Atua. \v 32 Suri Jon evini ji kami, evisviseni sel nga mumomsawos m̃irres, ko kami sete kamosuri ni. Ko nir ma, lartul nga marok-la nevöt ne takis nir ko nesevin ne sel nir, arosuri ni. Ko kami, daron nga kamlesi nir nga marosuri mirpok ngok, ko norrorrmien se kami sete olwi kele nga kami kele kaposuri ni. \s1 Nale rrongrrongvi tweni jinibb nga marsij nga marok-metmet orsel ne grep \p \v 33 “Kaprunge ta nale rrongrrongvi m̃inij kele, ngel: Jinibb san orsel sen otoe. Ko orwi grep. Ololi nalut owlu rrale live laut. Ko eli bbulwil ko elngi besin san ren, ko san oto mare e nga parjingteni wene grep ren ko jinibb parok-bböt ren, suwen p̃iseser van re besin nga muto ngatan e. Muloli jile mirpok, ko eli naim san nga muwu mare nga jinibb nga marok-kulkulu parsa paran partur mare ren, ko parok-kulkulu pej nanu nga marok-vevna nir. Erpok, ololi jile osorsan tevi nga marok-loli daron nga maruwi nanu nen. Koelinglingi tevi jinibb sopor parmetmete, ko ni evel van re vanu m̃inij e. \p \v 34 “Ko mian ko daron nga wenen mutomori pimirr, ni okoni jinibb sen sopor van ji nir nga marok-metmete orsel sen, nga nir parla wenen nen sopor, pusorsan tevi nga marijrij e. \v 35 Ko jinibb nen nga marok-metmete orsel arrul totonir; ko nir san artelmaji, nir san arevji pini, ko nir san artuwe. \v 36 Mian ko ni okoni kele jinibb sen sopor nir elep asi vajin nga womu, ko lartul nga arloli kele tevir osorsan tevi nga marloli tevi nir nga womu. \p \v 37 “Mian ko vitunen jer vajin, okoni natun norman; orrorrmi nga nir parloli p̃irres le tevi ni natun. \v 38 Ko jinibb nen nir, daron nga marlesi ni natun, arwerwerai tevir, ‘O, ngel evi natun nga pia-la joro tata sen. Rraprevji pini, ko puloli orsel pia-ivi vajin se kerr!’ \v 39 Ko arrul totoni, ko arevei van vare re orsel, ko arevji pini.” \p \v 40 Ko Iesu osusi tevi nir, owra “Ko daron nga jinibb nga orsel sen pivini, ko puloli sev tevi jinibb ngok nir?” \v 41 Ko nir arwera lweni tevi ni, “Suri nir arivi jinibb nga marsij, ni kele puloli p̃isij pusorsan luwi tevir, pirevji pinir. Ko pia-linglingi orsel sen tevi jinibb sopor kele nga parok-metmete ko para-la wenen nen tevi re daron mawos nen.” \v 42 Ko Iesu owrai tevir: “Sete kameve nabong san nale ngel ne Naul On? ‘Nabur nga lartul nga marok-ili naim marungasi marwirre, ni ko vajin evi nabur nga murrul totoni naim m̃iterter.\f G \fr 21:42 \ft Erpe iel, Matiu osp̃e nevöt, ko murrun nga nir marili naim muto suri; ko kem namrieni erpe kerr rram̃ili naim iel, nga puloli mining ne nale se Matiu piplari limjer.\f* Ngel evi majingen se Numal nga muloli, ko rramtaole rramlesi m̃irres p̃elak.’ Kameve ko pa osuw. \p \v 43 “Ngok, nuwrai tevi kami: Atua pia-la tweni batun vanu sen ji kami, ko pia-lai tevi jinibb sopor kele nga para-la wenen nga musorsan tevi. \v 44 Si nga pusnge nabur ngel, niben pimabbur. Ko si nga nabur ngel piravij ren, niben pumoloplop p̃etp̃eti.” \p \v 45 Ko jinibb nga marlelep nir re sulsulen ko Parasi nir daron nga marunge nale rrongrrongvi sen ngok, arongwose nga ni owra suri nir. \v 46 Ko arwera parrul totoni Iesu, ko armetutu delung nir. Suri delung nir artori ni evi propet san. \c 22 \s1 Nale rrongrrongvi ne dabbuen ne totkoien \p \v 1 Ko Iesu ela nale rrongrrongvi kele tevi nir, owra \v 2 “Renge batun vanu ne melrin, Atua pia-loli pusorsan tevi numal ngel le: Numal san ololi dabbuen ne totkoien se natun norman. \v 3 Ko okoni jinibb sen nir nga parveruse nir nga m̃ila pa nale tevir nga parini. Ko nir armusus parini. \v 4 Ko okoni kele jinibb sen sopor kele, owra ‘Kapwerai tevi nir nga m̃ela nale tevir nga parini, “Kaplesi, nuloli lilane jile nanen, nutor pini pa buluk suk nir ko natu buluk suk nga marlelep marres nir, ko nanu jijle oto omomsawos pa nga parurroi. Kapini renge dabbuen ne totkoien.” ’ \v 5 Ko nir arong melmelase bbong, ko arivel; san evan orsel sen, ko san evan emajing re sto sen. \v 6 Ko nir sopon nga marlik jer nen arrul totoni jinibb nga mukonir nen, ko arloli esij tevir, ko arevji pinir. \v 7 Ko numal nen, daron nga murnge nanu nga marloli ngok, ko ololar lenglengen. Ko okoni jinibb nuval sen nir aran ko arpir pinpini jinibb nen nir nga marok-revrevji pini jinibb, ko arsuli ngaim ser. \v 8 Muloli jile mirpok tevir musuw, ko owrai vajin tevi jinibb sen nir, ‘Nanen ne totkoien arloli jile osuw, artiriv ko vajin. Ko nir nga marwerai tevi nir nga parini, sete arres re parini. \v 9 Kapiel ta vajin suri sel nir, ko jinibb si nir nga poro kapa-sewute re sel, kapa-werai tevir nga nir parini re nanen ne totkoien.’ \v 10 Ko jinibb sen nir arloli erpok, arivel suri sel nir; ko daron nga marsewute jinibb tama san, poro pivi jinibb nga m̃isij rreknga jinibb nga m̃irres, ko arwerai tevi, ‘Kupan re nanen ne totkoien.’ Marok-loli mirpok mian, konaim ne nanen ne totkoien owun saute nir nga marini vajin. \p \v 11 “Ko daron nga numal nen ne nanen mivini loloim nen, owra p̃ilesi nir nga marini, ko otor sweri jinibb san loloim nga sete muri sunsun mawos ne totkoien. \v 12 Ko numal nen owrai tevi m̃ernen, ‘Selek, erpese kumini loloim ko sete kumuri sunsun mawos ne totkoien?’ Ko ni omurrong jer. \v 13 Ko numal nen elesi esij ko owrai tevi jinibb sen nir, ‘Kaprrul kokortoni nevren nuru ko b̃elan nuru, ko kapsere totkoni. Ko kapwos tweni van vare e, ko kapwosi van kapwirre van re lat nga mimalik jerjer. Iok ngok jinibb para-ting ko para-runge p̃isij pilep.’ \p \v 14 “Nir elep nga Atua m̃iveruser nga parini jin, ko nir ewelili bbong m̃ilai twenir parivi sen.” \s1 Erres nga jinibb puwli takis tevi Sisa, rreknga ejki? \p \v 15 Ni m̃irij jile mirpok musuw, ko Parasi nir arivel van lut san e ko arkorti, ko arsup̃sup̃e suri parloli pirpese nga Iesu puon luwi re nale sen. \v 16 Arsup̃e jile osuw, ko arkoni jinibb ser sopon tevi jinibb se Erot sopor aran arkerkerasi Iesu, arwera “Jinibb nevisvisenien, namrongwose nik kuwretun, kuvisviseni sel se Atua renge weretunen. Sete kuwor suri jinibb san, suri sete kumtutue jinibb san. \v 17 Ngok, kupwerai ta tevi kem norrorrmien som. Evi nanu nga m̃irres rraplai nevöt ne takis tevi Sisa, batu numal se m̃eri Rom nir, rreknga ejki?” \v 18 Ko Iesu orongwose nga arwera parkerkerasi ni, ko owra tevir: “Suri sev kamrrowrrowe inu, kami nga kamiel re sel eru? \v 19 Kapviseni ta inu nevöt nen.” Ko nir arlai nevöt nen san tevi. \v 20 Ko ni elai, emteni, ko osusi tevir, “Isi le nisen ko non maruli rengen ngel?” \v 21 Ko nir arwera lweni tevi, “Rrekma Sisa ko.” Ko ni owrai tevir, “Kaplai tevi numal se m̃eri Rom sev nga marivi se ni, ko kaplai tevi Atua sev nga marivi se Atua.” \p \v 22 Ko daron nga marunge nale ngel e nir, bbösa elair e, suri arrorrmi Iesu sete orongwose p̃iasie nir renge nanu ngok. Ko arlinglingi ni ko arivel sisamis. \s1 Pirpese re jinibb nga mimij ko mimaur luwi kele \p \v 23 Ko vitunen, re nabong mawos nen malum, ko Satusi nir sopor arini jin kele. Nir arok-wera jinibb sete orongwos pimaur luwi kele renge mijen. Ko arsusi kerkerasi tevi, arwera \v 24 “Jinibb nevisvisenien, Moses owrai tuwi, ‘Poro jinibb p̃isan pimij ko natun pijkie, ko tasin p̃itkai nesevin sen ko pivesi wani metka se tuwan nga mimij ngok.’ \v 25 Ko renge kem bonevis jinibb ebut arivi niaken erpok. Ko m̃erwomu nen etka nesevin sen; mian ko orongwose otomori pimij, ko owrai tevi tasin, ‘Natuk ejkie, kuptekai nesevin suk.’ Ko m̃erwomu emij. \v 26 Ko m̃ervitu kele ololi erpok kele, etka kele nesevin nga, mian ko emij. Mian ko ejpari ebutun nga vitu jer nen, nir jijle artekai nesevin nga, mian ko nir jijle armij lingi vin nga. \v 27 Mian ko vitu jer nen vajin, ko nesevin \m emij vajin. \v 28 Ko namwera nabsusi tevim: Renge daron nga jinibb nir parmaur luwi kele re mijen, siko re nir niaken nga ebut ngok pia-ivi nesen sen e vinnen? Kupwerai ta we!” \v 29 Ko Iesu erij welir owrai tevir: “Kamsarr, suri sete kamrongwose Nale On se Atua, ko sete kamrongwose derteren se Atua. \v 30 Suri renge meraien ne mijen, sete arongwose para-totko kele mun, ko para-irpe vajin anglo ko re melrin. \v 31 Ko nga kami kapjipari meraien ne mijen evi weretunen, ko b̃elai nale san se Atua nga kamrongwose pae nga muwrai tevi kami ngel, muwra \v 32 ‘Inu nuvi Atua se Epram, ko Atua se Aesak, ko Atua se Jekop.’ Atua sete evi Atua se jinibb nga marmij nir, ko evi pa se jinibb nga marmaur nir. Suri derteren sen elep nga elep lingi mijen.” \p \v 33 Ko daron nga delung nir marunge nale ngel, ko bbösa nga milep elair renge nevisvisenien nga m̃irres sen. \s1 Nale nesesreien nga mian mare wor re nale nesesreien m̃inij nir \p \v 34 Ko Parasi nir, daron nga marunge Iesu muloli Satusi nir marmurrong jer mirpok, ko nir arververus kortonir arkorti lat san. \v 35 Mian ko san re nir nga norongwosien sen mutoe re nale nesesreien se Atua osusi rongornge tevi ni, owra purrowrrowe ni, owra \v 36 “Jinibb nevisvisenien, renge nale nesesreien, kulesi nale ngabes nen ko elep womunen?” \v 37 Iesu owra lweni tevi: “‘Kupmerreni Numal Atua som tevi nolom totoklai, tevi mauren som totoklai, ko tevi norrorrmien som totoklai.’ \v 38 Ngok evi nale nesesreien nga milep womu jer nen. \v 39 Ko nga suri nen e, mutomori pirpe ngok, ni le ngel: ‘Kupmerreni selem pirpe nik luwi.’ \v 40 Ngok ko nuru orivi batu nale nesesreien nir, ko nale se propet nir kele.” \s1 Mesaea evi metka se Devet, ko evi kele Numal sen \p \v 41 Parasi nen nir arlik korti malum, ko Iesu osusi tevir, \v 42 owra “Kamrrorrmi Mesaea erpese? Isi ko metka sen?” Nir arwera lweni tevi, arwera “Se Numal Devet.” \v 43 Ko ni owra lweni tevir, “Poro pirpok, ko Mesaea piveruse Devet puwra ‘Numal,’ suri Devet owowomu. Ko ejki, Nem̃in On ololi Devet miveruse Mesaea muwra Numal, nga muwra \v 44 ‘Numal Atua owra tevi Numal suk, “Kuplik renge nevrek rres pijpari nga bea-lingi devje nuval som nir parirpe lat nga kupbböt ren renge nolon b̃elam ngatan.’” \v 45 Poro nga pirpok Numal Devet miveruse Mesaea mivi Numal sen, ko evi metka sen erpese?” \p \v 46 Ko daron nga m̃irij jile mirpok, ko sete jinibb kele san orongwos p̃irij weli nale san tevi ni. Ko m̃itipatun re daron nen jinibb jijle armetutu, setemun san orongwos pususi rongornge nanu san tevi ni. \c 23 \s1 Iesu erij tere jinibb nevisvisenien nir ko Parasi nir \p \v 1 Mian ko Iesu erij tevi delung nir ko jinibb sen nir, owra \v 2 “Jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir ko Parasi nir arla wani milnge Moses, arivi pa jinibb nga parvisviseni jinibb nir re nale nesesreien nga Moses muli tuwi. \v 3 Suri iok ko, nanu jijle nga marwerai tevi kami, kaploli tevir pirpe nga marwerai kobbong. Ko re devjen nga nanu nga marlolir, sete kaploli surir e pirpok. Suri nir arok-werai, ko sete arok-majing suri. \v 4 Arsere bböbbti nga marrow milep ko eterter nga jinibb nir parsoloir, ko arjingtenir re birpari jinibb nir; ko nir mawos ma armusus parsa tweni bbös nevrer e san. \v 5 Ko renge majingen ser arlolir armerreni jinibb parlesir. Kamrongwose narr nga wewarreng nir nga marsongni naul nga maruli tweni nale se Atua rer, nga jinibb nir parruloni re borngir ko nevrer. Ko nir arloli se nir arlelep nga jinibb parlesir ko parsurövir renger. Ko suri norrorrmien ngok kobbong, muloli marloli kele sunsun ser marpepriv. \v 6 Ko renge nanen kele, arok-merreni parsakel re lat nga jinibb nga marlelep nir marok-sakel rer; ko arloli erpok kele re naim ne gortien nir. \v 7 Ko armerreni jinibb partorir re maket, ko jinibb nir parveruse nir, ‘Jinibb nevisvisenien.’ \v 8 Ko kami, sete kaplolir parveruse kami san ‘Jinibb nevisvisenien,’ suri jinibb sansan bbong evi jinibb nevisvisenien se kami, ko kami jijle kamivi niaken. \v 9 Ko sete kapveruse jinibb san pivi tata se kami renge iel ngatan, suri jinibb sansan bbong evi tata se kami, ni nga m̃ilik re melrin. \v 10 Ko sete kaplolir parveruse kami ‘Numal,’ suri Numal se kami sansan bbong, Mesaea. \v 11 Ko ni nga mivi jinibb nga milep temijpal re livö renge kami, pivi wor jinibb ne majingen se kami kele. \v 12 Ko si nga musustur lweni ni mian mare, Atua pia-loli ni pian ngatan. Ko si nga puloli lweni ni pian ngatan, Atua pia-sustur ni pian mare. \s1 Iesu ewer lokloksi jinibb nevisvisenien nir tevi Parasi nir \p \v 13 “Wi, kami jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien, ko kami Parasi, kami nga kamiel re sel eru! Suri kamkikiorore batun vanu ne melrin tevi jinibb nir. Ko kami kele sete kaman, ko sete kamlinglingi kele nir nga marmerreni paran. \v 14 [Wi, kami jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien, ko kami Parasi, kami nga kamiel re sel eru! Kami nga nolo kami mok-venae pa naim se nesevin nir nga diwen ser marmij lingir, ko kamkerkeris re kamloli nawon verusen nga marpepriv. Suri nanu ngok, puloli Atua putor vitrangi kami pilep.]\f H \fr 23:14 \ft Nale nga muto re nolo [ ], rrek sete Matiu oli, ko jinibb san ea-uli vitue daron nga muli tweni kopi san ne naul ngel.\f* \p \v 15 “Wi, kami jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien, ko kami Parasi, kami nga kamiel re sel eru! Kamp̃elak kamwolu otvi dis ko kamiel suri vanu nga kaplai jinibb p̃isansan pivini piptevi kami. Ko daron nga miptevi kami mirpok, kamloli ni evi pa jinibb nga pian re lat ne norongen nga m̃isij, evi jinibb nga m̃isij varu re kami. \p \v 16 “Wi, kami metrrorr nga kamok-wowomue jinibb re sel. Kamok-wera ‘Isi nga p̃irijrij renge Naim On, ololi nanu nawon. Ko isi nga p̃irijrij renge gol ne Naim On, ngok ni puloli nanu nen ko wor.’ \v 17 Kamlengleng, kamivi metrrorr. Ngabes nen evi nanu nga milep nen, gol nen, rreknga Naim On? Suri Naim On kobbong ololi gol nga muto ren on. \v 18 Ko kamok-wera kele, ‘Isi nga p̃irijrij renge nawot nga marok-sulsul ren re Naim On, ololi nanu nawon. Ko isi nga p̃irijrij renge merrenien nga muto ren, ngok ni puloli nanu nen ko wor.’ \v 19 Kamivi metrrorr! Ngabes nen evi nanu nga milep nen, merrenien nen, rreknga nawot? Suri nawot kobbong ololi merrenien on. \v 20 Suri isi nga p̃irijrij re nawot, erpe erijrij ren ko nanu jijle nga pa marto ko ren kele. \v 21 Ko isi nga p̃irijrij re Naim On, erpe erijrij ren, ko erijrij kele renge Atua nga pa m̃ilik ko ren kele. \v 22 Ko isi nga p̃irijrij re melrin, erpe erijrij renge nai seksakel se Atua, ko erijrij kele renge Atua nga m̃isakel ren kele. \p \v 23 “Wi, kami jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien ko kami Parasi, kami nga kamiel re sel eru! Ko kamok-eveve roi wowarreng nir nga marok-lingi re nanen, min ko til ko kamin, nga kaploli pusorsan p̃etp̃eti tevi nale nesesreien se Atua, ko kaplai songovlön pian ji Atua. Ko kamlinglingi nanu nga marlelep re nale nesesreien, erpe nesesreien mawos, murrun nga marrorrmi jinibb, ko murrun nga marosuri weretunene. Ngok, nanu nga marlelep e nir, kaplolir ko wor, ko sete kaplinglingi nanu nga wowarreng, pirpe murrun nga parlai songovlön pian ji Atua, parjipon. \v 24 Kamivi metrrorr nga kamok-wowomue jinibb re sel. Daron nga kamwera kapmini nuwi, ko kamlesi nunu m̃isal ren, ko kamjuljule tweni, musuw ko kammini nuwi nen vajin. Ko poro kaplesi buluk san\f I \fr 23:24 \ft Erpe iel, Matiu osp̃e kamel, ko suri kamel ejki iel, namsup̃e buluk ela wani, nga puloli mining ne nale se Matiu piplari pim̃erer.\f* m̃isal re nuwi se kami, ko sete kamjule tweni, kammini kobbong, ko kamrrolmi nuwi tevi buluk nen! \p \v 25 “Wi, kami jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien, ko kami Parasi, kami nga kamiel re sel eru! Kamok-rrawe vare ne biles nir ko plet nir arwokwok, ko renge nolor arrokitkit temijpal. Erpe kami, nolo kami arwun saute venao. Ko kamwera malum kapevna, nolo kami sete orongwos pusuw ren. \v 26 Kami Parasi, kamivi metrrorr! Womuj nen, kaprrawe vaseni nolo biles ko plet puwomu, ko vare nen kele puwokwok p̃irres vajin. \p \v 27 “Wi, kami jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien ko kami Parasi, kami nga kamiel re sel eru! Kamirpe dubb nga marbbölji laen er, vare ner marow m̃irres, ko lolor marwun saute ji jinibb nga marmij nir, ko nanu jijle nga marrokitkit nir. \v 28 Erpok kele re kami, jinibb arlesi re vare ne nibe kami armomsawos erres; ko renge nolo kami arwun saute gerisen nir ko nololien nga marsij nir. \p \v 29 “Wi, kami jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien ko kami Parasi, kami nga kamiel re sel eru! Kamok-tuwe nevöt re dubb se propet nir ne tuwi pa ko kamok-juroi dubb se jinibb nga marres nir ne tuwi \v 30 ko kamok-wera ‘Poro nga nablik re nabong nga tuwi nir se b̃irterawarreng se kem nir, sete nama-pitevi nir nga marevji propet nir drra mibböljir.’ \v 31 Ko ngok, kamwer lokloksi kami lweni kobbong, suri kamwera kamivi metka mawos se nir nga marevji propet nir. \v 32 Iow, erres kobbong, majingen nga marsij se b̃irterwarreng se kami nga marmajing linglingir, kami vajin kapmajing jijler. \v 33 O, kamivi num̃et! Kamivi metka se num̃et nir nga marsij ko marok-wolu. Kapwolu asi re lat ne norongen nga m̃isij pirpese? \v 34 Erpok ko, kaplesi, bokoni propet sopor ko jinibb sopor nga norongwosien ser mutoe, ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien sopor vinuk ji kami. Ko nir sopor kapa-revji pinir, ko nir sopor kapa-rrulonir kapa-wuse maur nir re nai pelaot, para-rrul pijpari para-mij. Ko nir sopor kapa-telmajir re naim gortien se kami, ko kapa-ojir re ngaim ko ngaim. \v 35 Ngok puloli drra jinibb jijle nga marres nga marevjir iel ngatan parbbölji kami, etipatun re drra jinibb nga m̃irres nen Epel, ejpari drra Sekaria natu Barakaea nga b̃irterawarreng se kami marevji pini re Naim On mawos, liven ne lat nga muon ko nawot. \v 36 Nuwretun nuwrai tevi kami, drra jijle ngel nir para-bbölji kami nga lelingen ngel nir. \s1 Iesu orrorrmi elep suri m̃eri Jerusalem nir \p \v 37 “O Jerusalem, Jerusalem, nik nga komok-revji pini propet nir, ko komok-tuwe pini jinibb nir nga Atua mukonir vini jim. Vavis nga mowra b̃eser kortoni natum nir parkorti pirpe nato dosevin nga m̃isrew ore natun nir; ko ejki, kammusus. \v 38 Kaplesi, Atua evel lingi pa kami ko Naim On se kami. \v 39 Ko nuwrai tevi kami, setete kama-lesik kele sopon pijpari nga kapa-wera: ‘Atua erij pa erres suri ni nga mivini re ni nisen.’” \c 24 \s1 Iesu owra tweni nga partingtinge Naim On \p \v 1 Ko Iesu eivare, owra pivel lingi Naim On. Ko jinibb sen nir arini jin, arwera parviseni tevi ni majingen nga marres milep ne Naim On. \v 2 Ko Iesu erij welir, owra “Kamlesi nanu ngok nir? Nuwretun nuwrai tevi kami, pian ko sete nevöt ngok nir san pia-jek jer re p̃isan, para-wirr sisamis p̃etp̃eti.” \s1 Norongen nga m̃isij nga pia-vini \p \v 3 Mian ko vitunen vajin, Iesu ok-lik ngatan re Botwen ne lolnai ne olip, ko jinibb sen nir arini malum bbong jin, ko arsusi tevi: “Kupwerai ta tevi kem, nanu ngok nir para-rremali seveling? Ko sev piviseni daron nga kupa-luwi e vini ko ngatan ngel bongsin nga pia-suwsuw e?” \v 4 Ko Iesu owra lweni tevir, “Kapmetmete jinibb san tia-kerkerasi kami. \v 5 Suri nir pilep ko para-vini renge inu nisek, ko para-wera ‘Inu le Mesaea,’ ko para-kerkerasi jinibb pilep para-vijurir. \v 6 Ko kapa-runge naror ne nuval nir ko nosp̃en ne nuval nir. Kapmetmet, takmetutue. Nanu ngok jile nir para-pelari ko wor, ko ngatan ngel bongsin ejki wor. \v 7 Ko jinibb nir para-tur imare para-val tevi jinibb nir, ko batun vanu nir para-tur imare para-val tevi batun vanu nir, ko numer pia-to, ko nam̃i pia-m̃i re lat lele. \v 8 Nanu ngel nir arivi nanu womunen re martipatun, erpe nesevin san nga murnge rrongvi depain. \p \v 9 “Renge daron nen, ko para-tekai kami van ji jinibb nga para-loli p̃isij tevi kami, ko para-revji pini kami. Ko jinibb jijle para-ungasi kami suri kamivi jinibb suk. \v 10 Ko renge daron nen nir pilep nolor pia-vitan, ko para-tektekai kerasi lululwenir, ko para-ungungasi lululwenir. \v 11 Ko propet ne gerisen nir pia-lep para-tur imare ko para-kerkerasi jinibb pilep, para-vijurir. \v 12 Ko suri nololien se jinibb nir pia-wun saut, pia-loli merrenien se kalesia nir pilep pia-melmelas. \v 13 Ko si nga pia-tur p̃iterter pijpari bongsin, m̃ernen pia-la mauren nga m̃irres. \v 14 Ko nosp̃en nga m̃irres suri batun vanu ne melrin para-sup̃e tevi jinibb jijle nir puwomu renge iel ngatan, nga jinibb ne vare nir para-runge; pia-suw vajin, ko bongsin pia-vini ko vajin. \s1 Nanu nga milep nga pia-pelari Jerusalem \p \v 15 “Ko nabong san kapa-lesi atua se jinibb ne vare nir nga m̃isij nga m̃isij, nga propet Daniel musp̃e tuwi pa, para-sireni putur renge lat nga muon, ko pia-loli nir para-wolu lingi lat on nen.” (Si nga mok-eve purongwose.) \v 16 “Korenge daron nen, kami nga kamlik Jutia kapwolu van re botwen e nir. \v 17 Ko kami nga kamlik vare renge naim se kami, sete kapluwi kele van loloim se kami kapla joro kami p̃isan, ejki, kapa-wolu lingir pingavil. \v 18 Ko kami nga kammajing re orsel se kami, sete kapa-luwi kele van re ngaim se kami kapa-la sunsun se kami, ejki. \v 19 Wi renge nesevin nir nga marsolo malum bipi, ko renge nesevin nir nga marloli bipi ser marsus renge nabong nga marsij nen nir. \v 20 Kapungoni ko wor tevi Atua nga woluen se kami sete pia-vini re daron ne naus, rreknga re nabong ne Sapat. \v 21 Suri daron nen pia-ivi daron nga m̃iterter m̃isij temijpal san. M̃itipatun re daron nga Atua muloli iel ngatan e, mivini mijpari lelingen ngel, nanu san setewor eplari erpok, ejki wor; ko vitunen, sete pia-irpok kele pia-vesan. \v 22 Numal Atua orrorrmi pa nga pia-ta tweni nabong nga marsij ngel nir; poro pijki, ko sete jinibb san mia-maur. Ko suri orrorrmi nir nga ni mutobbtobbu pae nir, ko niko muloli nabong nen nir sete pilep p̃elak. \p \v 23 “Ko renge daron nen, poro jinibb san pia-werai tevi kami, ‘Kaplesi, Mesaea ngokwan,’ rreknga ‘Ngelan,’ sete kapa-osuri. \v 24 Pian, ko pia-irpok ko wor renge iel ngatan; mesaea ne gerisen nir pilep para-tur imare, ko propet ne gerisen nir pilep para-tur imare, ko para-viseni nevisenien ko nelesien nga marlelep nir, nga para-kerkerasi jinibb nir, ko jinibb se Atua kele nir. Ko sete arvitere para-kerkerasi jinibb se Atua nga mutobbtobbu nir. \v 25 Kaplesi, nuwrai wowomu pae kami le ngel. \v 26 Erpok, poro para-werai tevi kami, ‘Kaplesi, Mesaea nika lolo merwer!’ kami sete kapan. Ko poro para-werai tevi kami, ‘Kaplesi nika, elik teptepi loloim sopon re naim ngok san,’ ko sete kapa-osuri. \v 27 Erpe navil nga mivil, daron nga mivil renge devje melrin ko mimor vaseni melrin p̃etp̃eti mivesane mijpari devjen, nga jinibb jijle nir marlesi, ko ngok pia-irpok renge inu Jinibb Mawos renge daron nga bea-luwi vini. \v 28 Pirpe daron nga nanu san emij, ko numön nir nga marok-tasi parmot rrale; orongwos kaplesi wose kobbong ngasu. \s1 Jinibb Mawos pia-pelari re melrin \p \v 29 “Ko vitunen vajin re daron nga m̃isij nen, ngavilvil nial pia-mot, ko navöl sete mia-ser, ko moju ne melrin nir para-vitvitan, ko nanu nga marterter ne melrin nir para-terrterring. \v 30 Mian ko vitunen nelesien se inu Jinibb Mawos pia-pelari re melrin. Ngok pia-loli metka se jinibb ne iel ngatan nir para-ting nga para-lesi inu Jinibb Mawos bea-vini re nabor ne melrin nir tevi derteren ko nosrövien nga milep. \v 31 Ko vitunen, daron nga para-uwi davö nga milep san, ko inu bea-koni anglo suk nir para-van re iel ngatan bongsin ivij jijle, tevi lat p̃etp̃eti nir nga melrin m̃isalsal orer, ko para-ser kortoni jinibb suk nir nga motobbtobbue. \s1 Sete jinibb san rragrrag orongwose nabong nen \p \v 32 “Kaprrorrmi renge nale rrongrrongvi ne nai pik, ngel: Daron nga rengsin mimalum vajin, ko etengriv luwi kele nga puloli raon nir parpelari. Ngok, kamrongwos pae daron ne dorvusavus oruj mori. \v 33 Kami pirpok ko, daron nga kapa-lesi nanu ngok nir, kapa-rongwose nga inu nuruj mori p̃elak, erpe nutur ko vajin roro metali. \v 34 Nuwretun nuwrai tevi kami, dul nga lelingen ngel sete pia-asi wor pijpari nga nanu ngel nir para-pelari. \v 35 Melrin ko ngatan, mian ko pora-asi; ko nale suk nir setete mara-asi, ejki, para-pelari ko wor. \p \v 36 “Ko nabong nen, ko mete nial nen, sete jinibb san rragrrag orongwose, ejki; sete anglo ne melrin san kele orongwose, ejki; ko inu kele Atua Natun, inu sete nurongwose; ko Tata suk kobbong, ni esan orongwose. \v 37 Inu Jinibb Mawos bea-vini pia-sorsan pia-irpe Noa nabong sen tuwi nga naus nga milep mus ko iel ngatan murron ko nanu jijle nir marmij. Suri re daron nen, jinibb nir arlelea nawon. Pia-sorsan kele ko pia-irpok tevi inu daron suk nga bea-luwi e. \v 38 Suri nabong nga wowomu nen nir, mian ko vitunen naus pia-us, jinibb nir aran ko arminmin ko arloli totkoiennir, ejpari nabong nga Noa mian re lolo drrav nga milep e. \v 39 Ko sete arongwose naus nga pilep nga pivini, ejpari nga mian ko mivini m̃isale twenir. Pia-sorsan kele ko pia-irpok tevi inu daron suk nga bea-luwi e. \v 40 Renge daron nen, jinibb p̃ieru portur re orsel; ko parla luwe nuru tuwen, ko tuwen putur jer. \v 41 Ko nesevin p̃ieru porlik korti portabbu nurrer; ko parla luwe nuru tuwen, ko tuwen p̃ilik jer. \v 42 Erpok ko, kapkulkulu. Suri kami sete kamrongwose nabong sev nga inu Numal se kami bea-luwi ren. \v 43 Kaprongwose nanu ngel: Poro jinibb san purongwose daron sev re nutpong nga jinibb venao pivini p̃irrarre naim sen, ko ni puklu pimetmet ko putur ore nga jinibb nen sete p̃irrarre naim sen. \v 44 Pirpok ko kami kele kapmetmet nga kaptiriv ko wor, suri inu Jinibb Mawos dea-pelari re mete nial nga sete taka-rongwose. \s1 Nale rrongrrongvi tweni jinibb ne majingen eru \p \v 45 “Jinibb si nga erpe jinibb ne majingen nga muosuri m̃irres, ko batun otoe? Numal sen ololi ni emetmete jinibb ne majingen sen nir, ko puwngani nir renge daron momsawos. \v 46 Jinibb ne majingen nga m̃irres nen pia-runge p̃irres daron nga numal sen pia-vini ko pia-lesi ni m̃imajing m̃irres mirpok. \v 47 Nuwretun nuwrai tevi kami, numal nen pia-loli m̃ernen pia-metmete joron totoklai nir. \v 48 Ko poro nga m̃ernen pivi jinibb nga m̃isij, ko puwrai re nolon, ‘O, numal suk ololola nga pulwi vini. Poro nga bololi nanu san, ni sete orongwos purongwose,’ \v 49 ko etipatun vajin pivrrali selen nir nga marmajing tevi nga numal sen m̃ilngi ni mivi jinibb nga milep rer, ko eaan ko eminmin tevi jinibb nga marok-minmin nir. \v 50 Ko numal se m̃ernen pia-luwi vini re nabong nga m̃ernen sete murrorrmi, ko renge mete nial san nga sete murongwose. \v 51 Ko numal nen pia-oji tweni m̃ernen pia-suw, ko pia-tor vitrangi ni pusorsan tevi lartul nga marivel re sel eru, re lat nga jinibb para-ting ko para-runge p̃isij pilep.” \c 25 \s1 Nale rrongrrongvi ne nesenwarreng m̃elakel esngavöl \p \v 1 Ko Iesu ela nale rrongrrongvi m̃inij kele, owra “Re daron nen, batun vanu ne melrin pia-pelari pusorsan tevi nanu ngel nga miplari ji nesenwarreng m̃elakel esngavöl ngel: Nesevin m̃elakel esngavöl arsa laet ser, ko aran arwera parivel ore jinibb san nga muwra putotko re nabong nen. \v 2 Nir elim norrorrmien ser ejkie, ko nir elim norrorrmien ser otoe. \v 3 Suri nir nga norrorrmien ser mijkie arsa laet ser, ko sete artori karsin; \v 4 ko nir nga norrorrmien ser mutoe, artori botel karsin ser oto tevi laet ser. \v 5 Ko jinibb nen nga muwra putotko nen ololola malum. Mian, ko nesenwarreng nen nir meter arrurruwel, ko armatur. \p \v 6 “Ko muruj mori nat nga m̃irrang sopon, ko san ekail owra ‘Kaplesi, jinibb nga putotko evini. Kapiel ore!’ \v 7 Ko nesenwarreng nen nir armera, ko arrowrrowe laet ser. \v 8 Ko nir nga norrorrmien ser mijkie arwera tevi nir nga norrorrmien ser mutoe, ‘E, kapla karsin se kami sopon tevi kem, suri laet se kem artep.’ \v 9 Ko nir nga norrorrmien ser mutoe arwera lweni tevir, ‘O, ejki rres, sete tivtere kem ko kami. Erres p̃elak kapluwi van re sto ko kapwuli wor nga pivi se kami.’ \v 10 Ko daron nga marluwi van parwuli e, ko jinibb nga putotko evini. Ko nir nga martirive aran arpitevi ni aran re totkoien, ko mian ko arkikiore metali nen. \p \v 11 “Mian ko vitunen vajin, nir nga norrorrmien ser mijkie nen arini arwera ‘Numal, numal, kuptasi metali tevi kem!’ \v 12 Ko ni owra lweni tevir, ‘Nuwretun nuwrai tevi kami, Sete nurongwose kami.’” \v 13 Ko Iesu owra kele: “Erpok, kapkulkulu, suri sete kamrongwose nabong nen rreknga mete nial nen nga inu bea-luwi vini ren. \s1 Nale rrongrrongvi ne jinibb itul nga martori nevöt se numal \p \v 14 “Suri renge batun vanu ne melrin, Atua pia-loli pusorsan tevi numal ngelle: Jinibb san owra pivel van re vanu nga ngasu san. Ko everus jinibb ne majingen sen nir, ko elngir parmetmete joron nir. \v 15 Ko ela tevi nir san bebje silva nevöt nuvasngavöl valim (5000), ko tevi nir san kele ela nuvasngavöl varu (2000), ko tevi nir san kele, nuvasngavöl vesan (1000). Ngok, elai tevir osorsan tevi norongwosien ser sisamis. Elai jile tevir, ko evel. \v 16 Ko ni nga m̃ila nuvasngavöl valim nen esaro van ngavilvil ko emajing ren, ko ololi kele ejpari nuvasngavöl valim kele. \v 17 Ko ni nga m̃ila nuvasngavöl varu nen ololi osorsan erpok kele, ko ni ololi kele ejpari nuvasngavöl varu kele. \v 18 Ko ni nga m̃ila nuvasngavöl vesan evan ko eli dan ko etevni silveni ren nevöt se numal sen nen. \v 19 “Mian ko vitu jer nen vajin, numal se jinibb ne majingen nen nir olwi vini, owra p̃ilesi suri ta nevöt sen nen ji nir, ko everuse nir. \v 20 Ko ni nga m̃ila nuvasngavöl valim evini; ko otori nuvasngavöl valim kele oto tevi, ko owrai tevi numal sen owra ‘Numal, nik kula nuvasngavöl valim ko tevik; ko kuplesi, nuloli kele nuvasngavöl valim kele ngel oto tevi.’ \v 21 Ko numal sen owra tevi ni, ‘Erres p̃elak! Nik kuvi jinibb ne majingen nga m̃irres, ko komok-osuri erres. Suri kuosuri erres re nanu nga welili ngel, ko inu bea-loli nik kupa-metmete nanu pilep kele wor. Kupini re neiren se inu numal som.’ \v 22 Ko ni nga m̃ila nuvasngavöl varu evini, ko owra ‘Numal, nik kula nuvasngavöl varu ko tevik; ko kuplesi, nuloli kele nuvasngavöl varu kele ngel oto tevi.’ \v 23 Ko numal sen owra tevi ni, ‘Erres p̃elak! Nik kuvi jinibb ne majingen nga m̃irres, ko komok-osuri erres. Suri kuosuri erres re nanu nga welili ngel, ko inu bea-loli nik kupa-metmete nanu pilep kele wor. Kupini re neiren se inu numal som.’ \v 24 Ko ni nga m̃ila nuvasngavöl vesan evini, ko owrai tevi: ‘Numal, nurongwose, nik kuvi jinibb nga m̃iterter. Komok-tawe wenen nga nik sete kumruwi, ko komok-ser kortoni wenen nga nik sete komok-juljule tweni dokolvin ren, arivi som. \v 25 Ko inu numtutu, ko nuan nusilveni nevöt som lolo dan. Kuplesi ngel, nanu nga mivi som.’ \v 26 Ko numal sen owra lweni tevi: ‘Nik kuvi jinibb ne majingen nga m̃isij! Nibem emijmij temijpal. Kurongwose pae nga inu nomok-tawe wenen nga inu sete nurwi, ko nomok-ser kortoni wenen nga inu sete nomok-juljule tweni dokolvin ren, arivi suk. \v 27 Ko erpese sete kulngi nevöt suk re bang, ko re daron nga bea-luwi vini, ko bea-lai nevöt suk tevi majbböl nen nga bang mok-wuli lwenie?’ \v 28 Ko owra tevi jinibb sen sopor, ‘Kapla tweni nevöt suk jin, kaplai tevi ni nga mutori nuvasngavöl valim ngok. \v 29 Suri nir jijle nga martori pa, para-lai pilep kele ko wor tevir. Ko ni nga sete mutori milep para-la luwe ko wor jin. \v 30 Ko kapwirre jinibb ne majingen ngoknga sete muloli nanu san m̃irres van re lat nga mimalik jerjer. Iok ngok jinibb para-ting ko para-runge p̃isij pilep.’ \s1 Daron nga Jinibb Mawos pia-wera suri lat nga puto suri re jinibb jijle nir \p \v 31 “Re daron nga inu Jinibb Mawos bea-luwi vini tevi nosrövien suk, ko anglo nir para-pitevik. Ko bea-sakel re nai seksakel ne nosrövien suk. \v 32 Ko anglo nir para-ser kortoni jinibb nir ne vanu jijle renge nok. Ko inu bea-tututweni nir sisamis rer, bea-loli pivi meling p̃ieru e, pirpe jinibb nga mok-metmete sipsip mok-tututweni tweni sipsip sen nir renge nanikot nir. \v 33 Ko bea-lingi nir nga marirpe sipsip nir re nevrek rres, ko nir nga marirpe nanikot nir re nevrek mair. \v 34 Ko bea-ivi numal, ko bea-werai tevi nir nga re nevrek rres, ‘Kapini, kami nga Tata suk m̃irij m̃irres suri kami, kapla vajin batun vanu nga Tata suk muloli terai kami re daron nga womu jer nen nga iel ngatan m̃itipatun. \v 35 Suri inu numer ajik, ko kamla nanen tevik. Nolok emesmes, ko kamloli numinmin. Nuturvitan, ko kamtekai inu van loloim e. \v 36 Numalmal, ko kami kamlai sunsun nuri. Numsi, ko kami kamini kamkulkule inu. Nulik re naim ne nekaien, ko kami kamini jik.’ \v 37 Ko nir nga marres nen para-taole, para-werai tevi inu, ‘E, \m numal, seveling namlesi nik, numer ajim, ko namwunganim, rreknga nolom emesmes, ko namloli kuminmin? \v 38 Rreknga seveling namlesi nik kuturvitan, ko namtekai nik van loloim se kem, rreknga kumalmal ko namloli kuri sunsun? \v 39 Rreknga seveling namlesi nik kumsi, rreknga kulik re naim ne nekaien, ko naminuk jim?’ \v 40 Ko inu numal bea-werai lweni tevi nir, ‘Nuwretun nuwrai tevi kami, Erpe nga kamloli erres tevi tasik nga welili jer ngel san, ko erpe kele kamloli ko tevi inu.’ \p \v 41 “Ko mian ko bea-werai kele tevi nir nga renge nevrek mair vajin, ‘Kapruj ngasu inu, kami nga Atua m̃irij pa m̃isij suri kami, ko kapan re nabb nga m̃in tuwi ngok vini, nga Atua muloli terai Demij ko anglo sen nir. \v 42 Suri numer ajik, ko sete kamla nanen tevik. Nolok emesmes, ko sete kamloli numinmin. \v 43 Nuturvitan, ko sete kamtekai inu van loloim e. Numalmal, ko sete kamloli nuri sunsun; numsi, ko nulik re naim ne nekaien, ko sete kami kamkulkule inu.’ \v 44 Ko nir para-taole ko para-werai lweni tevi inu, ‘E, numal, seveling namlesi nik, numer ajim rreknga nolom emesmes rreknga kuturvitan rreknga kumalmal rreknga kumsi, rreknga kulik re naim ne nekaien, ko sete namloli nanu san tevi nik?’ \v 45 Ko inu bea-wera lweni tevir, ‘Nuwretun, nuwrai tevi kami, Erpe nga kami sete kamloli tevi san nga welili jer ngel, erpe sete kamloli ko tevi inu.’ \v 46 Ko nir paran re lat ne norongen nga m̃isij ne tuwi ngok vini. Ko nir nga marres nen paran re mauren ne tuwi ngok vini.” \c 26 \s1 Numal nir se m̃eri Isrel armurri suri sel nga parevji pini Iesu \p \v 1 Ko daron nga Iesu mivinvini ore rijen sen ngok vajin, ko owrai tevi jinibb sen nir, \v 2 “Kamrongwose, teru le pa evi nabong ne nanen ne Asien se m̃eri Isrel nir, daron nga marrorrmi lweni nga marivel lingi Ijip tuwi. Ko inu Jinibb Mawos para-tekai kerasik nga para-rruloni inu para-wuse maure inu re nai pelaot, pijpari nga bemij pin.” \p \v 3 Re wosenen mawos bbong ko jinibb nir nga marlelep re sulsulen ko b̃irtera nir nga marivi pa jinibb nga marlelep nir re m̃eri Isrel nir, arini arlik korti re batu jinibb ne sulsulen nir naim sen. Ko batu jinibb ne sulsulen nir nisen ko Kaeapas. \v 4 Ko armurri suri nga pirpese parrul re venae Iesu nga parevji pini. \v 5 Ko nir arwerwerai lweni tevir, “Re nabong ne nanen pijki, jinibb nir tara-revji kerr.” \s1 Nesevin san ejvi nanu nga mapun m̃irres p̃elak re batu Iesu \p \v 6 Ko vitunen vajin, Iesu evan Betani re naim se jinibb san nisen Saemon nga tuwi mimsi e mesien nga niber m̃im̃emaul. \v 7 Re lat nen, nesevin san evini jin, otori botel san nga marmajing e nevöt nga m̃irres san, nisen alapasta. Ko renge botel nen, nuwi nga muto ren, mapun erres elep, ko nowlin ean mare jer. Ko ejvi re batu Iesu daron nga m̃isakel pia-aan e. \v 8 Ko daron nga jinibb sen nir marlesi, nolor esij e ko arlolar e, ko arwerwera lweni tevir, “Erpese vinel mulokloksi nanu ngok mirpok? \v 9 Suri poro parwulwule nuwi ngok, nowlin pilep temijpal, ko parlai tevi b̃eres nir.” \v 10 Ko Iesu orongwose norrorrmien ser, ko owrai tevir, “Erpese kamlokloksi vinel? Suri ololi majingen nga m̃irres san tevik. \v 11 B̃eres ngok nir arlik tetajer ko pa tevi kami, ko inu sete inu mea-lik tetajer tevi kami. \v 12 Renge nga nesevin ngel mijvi nuwi ngel re inu nibek, ololi lilane nga pa partevni inu. \v 13 Nuwretun nuwrai tevi kami, re iel ngatan totoklai ngabe nga parwerwere nosp̃en nga m̃irres ngel ren, ko parsup̃e kele nanu nga nesevin ngel muloli kele pivi now se ni.” \s1 Jutas emarong nga p̃itkai kerasi Iesu \p \v 14 Mian ko san re nir esngavöl drromon eru, nga marveruse Jutas Iskariot, evan ji nir nga marlelep re sulsulen nir \v 15 ko owrai tevir: “Kapa-la sev tevik poro nga inu bea-teka kerasi Iesu tevi kami?” Ko arla bebje nevöt silva evi ngavöl itul (30) tevi ni. \v 16 Ko etipatun re daron nen, epejpej nabong san nga m̃irres nga p̃itka kerasi Iesu ren. \s1 Jinibb se Iesu nir arloli lilane nanen ne Asien oto metmet \p \v 17 Mian ejpari nabong womunen ne nanen ne niv nga is mijki ren. Ko Iesu jinibb sen nir arini jin, arwerai tevi: “Kumarong kem nabloli lilane ngabe nga nik kupaani nanen ne Asien ren?” \v 18 Ko ni owra “Kapan re ngaim ne Jerusalem ji jinibb san ngok, ko kapwerai tevi ni, ‘Jinibb nevisvisenien owra “Daron suk oto mori pa. Bea-tori nanen ne Asien tevi jinibb suk nir re naim som.” ’ \p \v 19 Ko nir arloli erpe nga Iesu muwrai tevir, ko arloli lilane nanen ne Asien etriv. \s1 Iesu owra tweni nga Jutas p̃itkai kerasi ni \p \v 20 Mian ko rivriv jer ko vajin, nial muwaj pini, ko Iesu esakel tevi jinibb sen nir esngavöl drromon eru, para-aan. \v 21 Ko daron nga maraan e, ko owrai tevi nir: “Nuwretun nuwrai tevi kami nga san re kami pia-tekai kerasi inu.” \v 22 Ko nolor arrum elep, ko artipatun arwerwerai tevi ni, “Numal, evi inu?” \v 23 Ko ni owra lweni tevir, “San re kami nga rramok-saro rramok-la nanen re plet ngel, pia-teka kerasi inu. \v 24 Inu Jinibb Mawos bea-van pirpe nga maruli suri inu renge Naul On pa. Ko wi, isi ko pia-ivi m̃ernen nga pia-teka kerasi inu Jinibb Mawos. Erres p̃elak bbong re m̃ernen poro sete p̃iak.” \v 25 Ko Jutas nga p̃itka kerasi ni owrai tevi ni, “Jinibb nevisvisenien, evi inu?” Ko Iesu owrai tevi, “Erpe nik kumwerai.” \s1 Iesu orro tuloni nanen ne Asien tevi nir \p \v 26 Ko re daron nga marok-aan malum e, Iesu ela niv ko owra erres tevi Atua suri, ko otpoi ko owngani tevi jinibb sen nir ko owra “Kaplai kapurroi, ngel evi nibek.” \p \v 27 Ko elai kele biles ko owra erres tevi Atua suri, ko elai tevir, ko owra “Kami jijle kapmini. \v 28 Ngel evi drrak nga puloli marongen se Atua putur imare. Inu mejvi ngel suri netlasien ne nololien se delung nir. \v 29 Nuwrai tevi kami, Sete nurongwose bemni kele norro ngel pijpari nabong nga bea-mini nga mimerr tevi kami renge batun vanu se Tata suk.” \p \v 30 Mian ko arla nubo nga marok-lai daron nga maraan jile re nanen ne Asien osuw, ko arivel vajin van re Botwen ne lolnai ne olip. \s1 Iesu owra tweni nga Pita pia-vilvil ore ni \p \v 31 Ko Iesu owrai tevir, “Kami jijle nolo kami pia-vitan suri inu renge natmupong ngel, suri aruli re Naul On, ‘Bea-revji jinibb nga mok-metmete sipsip, ko sipsip para-wolu sarrsarr.’ \v 32 Ko bea-tur imare kele, ko vitunen vajin ko bea-womu bea-ivel ore womu kami re Galili.” \v 33 Ko Pita owra lweni tevi: “Poro nolo jinibb ngel jijle nir pia-vitan suri nik, ko inu ma nolok setete mia-vitan.” \v 34 Ko Iesu owrai tevi, “Nuwretun nuwrai tevi nik, \m renge nat nga mupong ngel puwomu, vitunen ko nato pia-kokrout, ko nik kupa-vilvil ore inu pivatul.” \v 35 Ko Pita owra lweni tevi: “Setete bea-vilvil ore nik ko, poro bea-mij wor tevi nik!” Ko jinibb sen jijle nir arwerai kele erpok. \p \v 36 Vitunen Iesu eptevi jinibb sen nir aran re lat san nisen Getsemane. Ko owrai tevir, “Kaplik iel, daron nga inu ban beverus sopon iok.” \v 37 Ko etkai Pita ko natu Sepeti nuru, arivel rujruj sopon. Ko ni nolon orrum elep vajin ko ornge esij. \v 38 Ko owrai tevir, “Inu nolok orrum temijpal, otomori puloli bemij e. Kaplik iel ko kapkulkulu p̃irres tevi inu.” \v 39 Ko ni evel rujruj kele sopon van ngasu ko ejiol non van ngatan ko olot ko owra “Tata suk, poro pivi nanu nga p̃isisarow, kupla tweni biles ne norongen nga m̃isij ngel, inu sete bea-minmin ren. Ko piplari pusorsan tevi nik marongen som, sete inu marongen suk.” \p \v 40 Ko olwi kele vini ji jinibb sen nir nga itul nga ko elesi armaturrwel; ko owra tevi Pita, “Erpese kami sete kamviter kapkulkulu tevi inu mete nial p̃isansan? \v 41 Kapkulkulu p̃irres, ko kapverus nga sete nanu parini parrowrrow p̃elake kami. Nem̃i kami emarong lengleng, ko nibe kami emijmij.” \p \v 42 Ko evel lingir kele varwen ko olot kele, owra “Tata suk, poro pivi nanu nga p̃isisarow, kuploli biles ngel pia-asi re inu, nga inu sete beminmin ren. Ko pirpok ko wor, piplari ko wor pusorsan tevi marongen som.” \v 43 Ko olwi kele vini; ko elesi armatur kele, suri meter orrwel. \p \v 44 Ko elinglingir ko evel lingir kele ko olot vatolin, owra kele nale mawos nga muwrair womu. \v 45 Vitunen, olwi kele vini ji jinibb sen nir nga itul nga, ko owrai tevi nir, “Erres, kapmatur vajin, kapmosi p̃irres. Kaplesi. Daron suk evini \m nga parteka kerasi inu Jinibb Mawos van re nevre lartul nga marsij nir. \v 46 Kapmera, kerr pivel. Kaplesi m̃er nga p̃itka kerasi inu otomori le pa pivini.” \s1 Devje nuval se Iesu arini arrul totkoni ni \p \v 47 Ko daron nga ni m̃irij malum e, ko Jutas, san re esngavöl drromon eru evini, eptevi delung nga milep san ngamartori nesip ne nuval ser nir ko b̃etiluk ser nir. Arivel ji jinibb nga marlelep re sulsulen nir ko b̃irtera nir nga marivi pa jinibb nga marlelep re m̃eri Isrel nir vini. \v 48 Ko ni nga p̃itka kerasi ni owrai pa tevir lat nga pia-loli surie, owra “Kaplesi si nga bea-rromji, ni evi ni nen ko. Kapa-rrul ren.” \p \v 49 Marini vajin, ko ngavilvil ni evan ji Iesu ko owra “O, erres, jinibb nevisvisenien.” Ko orromji ni. \v 50 Ko Iesu owrai tevi ni, “Selek, kuploli vajin nanu nga kumini suri.” Ko nir arini, ko arrul totoni Iesu. \v 51 Ko san re nir nga marpitevi Iesu esaro ko ervei tweni nesip ne nuval sen ko eta jinibb san, ko eta tweni boron. Ko m̃ernen evi jinibb ne majingen se batu jinibb ne sulsulen nir. \v 52 Ko Iesu owrai tevi, “E, kuplingi lweni nesip ne nuval som ngok re milngen. Suri nir jijle nga marla nesip ne nuval, para-mij ko renge nesip ne nuval. \v 53 Nik kurrorrmi sete nurongwose beveruse Tata suk, ko ni lelingen wolok pukoni meling nga marlelep ne anglo ne nuval pisngavöl drromon p̃ieru (12) parpitevi inu? \v 54 Ko poro pirpok, ko pirpese nga nale se Atua nga maruli renge Naul On nga pia-pelari ko wor suri inu pia-rremali mawos?” \p \v 55 Ko re daron mawos nen, Iesu owrai tevi delung nir, “Erpese? Kamloli erpe nuvi jinibb nga mok-revji jinibb san. Kamini tweni kaprrul totkonik, ko kamtori nesip ne nuval nir ko b̃etiluk nir. Ko tetajer nomok-lik renge Naim On, nomok-visviseni, ko sete kamrrul totkonik. \v 56 Ko nanu ngel jijle nir arpelari osorsan tevi nale se Atua nga propet sen nir aruli wowomue tuwi pa.” Erij jile erpok, ko jinibb sen nir arivel arwolu lingi. \s1 Iesu otur re no Kaonsel \p \v 57 Ko delung nga marrul totkoni Iesu arevei tweni van ji Kaeapas, nga mivi batu jinibb ne sulsulen nir, lat nga jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir ko b̃irtera nir nga marivi pa jinibb nga marlelep re m̃eri Isrel nir markorti pa ren. \v 58 Ko Pita evivitue nir vitu jer van re lolo naworr ne naim se batu jinibb ne sulsulen nir nga mutur ren. Ko elik ngatan tevi jinibb nga marok-metmete lat nen, owra p̃ilesi bongsi nanu nga parloli tevi Iesu. \v 59 Ko jinibb nga marlelep ne sulsulen nir tevi nir jijle nga marok-tori gortien nga milep arpejpej nale gerisen san nga p̃itre Iesu, puloli parlingi ni re mijen suri. \v 60 Ko sete artor sweri san, ewretun nir elep arini ko arkerkeris bbong. Mian ko vitu jer nen ko vajin, jinibb eru orini \v 61 orwera “M̃erel owra ‘Inu nuvter bolokloksi Naim On se Atua ngel, ko nabong p̃itul kobbong, bea-ili lweni.’” \v 62 Ko batu jinibb ne sulsulen nir otur imare ko owrai tevi ni: “Sete kupwera nanu san? Erpese re nale se nuru nga morij terem e ngok?” \v 63 Ko Iesu omurrong. Ko batu jinibb ne sulsulen nir owra kele tevi, “Nungoni nik re nise Atua nga mimaur, kupwera weretunen tevi kem poro nik kuvi Mesaea Atua natun, rreknga ejki!” \v 64 Ko Iesu owrai, “Erpe nik kumwerai. Ko nanu san kele bowrai tevi kami: Vitunen kapa-lesi inu Jinibb Mawos bea-sakel renge Atua nga derteren sen mutoe nevren rres. Ko bea-luwi re nabor ne melrin vini.” \v 65 Daron nga batu jinibb ne sulsulen nir murnge nale se Iesu ngok, ko errerrsi sunsun sen, ko owra “A, ni erij melmelas ko osopsop̃e pa Atua! Erpese kerr rrampej malum jinibb kele san nga puwra nale kele sopon? Kaplesi, lelingenok kamrunge ni erij esij. \v 66 Kamrrorrmi erpese?” Ko nir arwera lweni tevi, “O, ni erres re pimij ko wor!” \v 67 Ko arlutövi non ko aruti, ko nir sopon arwuje \v 68 ko artetnije ni, ko arwerai tevi, “Kupwerai tevi kem, nik Mesaea, isi ko muwjem ngok?” \s1 Pita evilvil ore nga sete orongwose Iesu \p \v 69 Ko Pita elik malum vare re naim renge lolo naworr nen. Ko nesenwarreng ne majingen san evini jini, ko owrai tevi ni: “E, nik kele komok-pitevi Iesu ne Galili.” \v 70 Ko ni evilvil ore renge no delung nir, owra “Sete nurongwose nanu nga kumwerai ngok!” \v 71 Ko ni orujruj van morie metali ne naworr nen. Ko nesenwarreng m̃inij kele san elesi ni, ko owrai tevi nir nga marlik ie, “M̃erel okpitevi Iesu ne Nasret.” \v 72 Ko ni evilvil ore kele ojuji mare, owra “O ejki, sete nurongwose morok!” \p \v 73 Mian ko beblen kele, ko nir nga martur iok arini ji ni ko arwerai tevi Pita, “Ewretun nik kuvi nir san, suri rijen som erpe m̃eri Galili nir.” \v 74 Ko Pita ololi nale nga m̃iterter temijpal san, ko ojuji mare ren ko owra “Mowra sete nurongwose morok!” Ko mian ko ngavilvil nato okokrout. \v 75 Ko Pita orrorrmi vajin nale se Iesu nga muwrai tevi ni, “Puwomu, vitunen ko nato pia-kokrout, ko nik kupa-vilvil ore inu pivatul, nga kupwera sete kurongwose inu.” Ko ni eivare ko eting temijpal. \c 27 \s1 Arlingi Iesu van re nevre Paelat \p \v 1 Daron nga rorpong susu mivini e, ko jinibb nga marlelep ne sulsulen nir ko b̃irtera nir nga marivi pa jinibb nga marlelep nir artori gortien san, armurri suri parlingi Iesu re mijen. \v 2 Armurri jile osuw, ko arsere nevren ko arpitei tweni ko artekai van ji numal Paelet, nga batu numal se m̃eri Rom nir m̃ilngi ni nga pok-metmete m̃eri Isrel nir. \s1 Mijen se Jutas \p \v 3 Ko daron nga Jutas, nga m̃itka kerasi Iesu, m̃ilesi nga marwera Iesu pimij, ko norrorrmien sen olwi. Ko ela lweni bebje nevöt silva ngavöl itul nen elai van ji jinibb nga marlelep nir re sulsulen ko b̃irtera nir nga marivi pa jinibb nga marlelep nir, \v 4 ko owrai tevir, “O, nuloli nololien re nga mirpel ngel nga m̃etka kerasi jinibb nga m̃irres pian re mijen!” Ko nir arwera “Ko erpese kumini kumngoni tevi kem? Sete evi nga kem, evi nga nik ko wor. Kuprunge surim tevi!” \v 5 Ko Jutas ewirr tweni nevöt nen van loloim re Naim On, ko evel, ko evan orruloni lweni ni tevi dil, ko emij. \p \v 6 Ko jinibb nga marlelep re sulsulen nir arla nevöt nen, ko arwera “Sete erres rraplai rraplingi re nevöt ne Naim On bokis nen, suri evi nowli drra ne mijen.” \v 7 Ko armurri suri, mian ko arla nevöt nen, arwuli tweni dan sopon se m̃er nga mok-majing sospen dan, ko arloli pivi lat san nga partevni jinibb neturvitan nir ren. \v 8 Ngok dan ngok arveruse “dan ne drra ne mijen” ejpari lelingenok. \v 9 Ko ngok kele eplari erpe nale se Atua nga propet sen Jeremaea muwrai wowomue tuwi pa ngel: “Ko nir arlai bebje silva nevöt ne ngavöl itul, nowli ni nga m̃eri Isrel sopon arlingi nowlin. \v 10 Ko arlair arwuli tweni dan se m̃er nga mok-majing sospen dan, erpe nga Numal Atua muwrai tevi inu bololi.” \s1 Iesu otur renge no Paelet \p \v 11 Musuw, ko Iesu vajin otur womu re no numal Paelet. Ko numal Paelet osusi tevi, owra “Nik kuvi numal se m̃eri Isrel nir?” Ko Iesu owrai tevi, “Erpe nga nik kumwerai.” \v 12 Ko daron nga jinibb nga marlelep re sulsulen nir ko b̃irtera nir nga marivi pa jinibb nga marlelep nir marwera tweni nale ser nga marij tere Iesu ren, ko ni sete owra lweni nanu san. \v 13 Ko daron nga nir marij jile musuw, ko numal Paelet owrai tevi ni, “Erpese? Sete kurnge nale ser nga muwun saut ngok nga marij terem ngok?” \v 14 Ko ni sete owra suri lweni nanu san tevi, ololi numal Paelet etaol lenglenge. \s1 Paelet owra tweni nga Iesu pimij ko wor \p \v 15 Ko sia jijle, re daron ne nanen ne Asien mirpok, ko numal Paelet ok-marong pok-la tweni jinibb nga m̃ilik re naim ne nekaien san nga delung nir poro parwera nisen. \v 16 Ko jinibb san elik re naim ne nekaien re daron nen, arveruse nisen Iesu Barapas. Jinibb jijle arok-runge nanu nga marsij nga mok-lolir. \v 17 Mian ko delung arkorti vajin, ko numal Paelet osusi lesi owrai tevir, “Kammarong isi bea-la tweni tevi kami, Iesu Barapas, rreknga Iesu nga marveruse Mesaea?” \v 18 Suri numal Paelet orongwose nolor eval tevi Iesu ko niko martekai vini jin. \p \v 19 Ko daron nga m̃isakel ngatan re lat nga mok-sakel ren mok-wera suri lat nga puto suri tevi jinibb nir e, ko nesen sen oli naul ko elai tevi jinibbsan elai van jin, ko owra “Sete kuploli nanu san tevi jinibb nga m̃irres ngok, suri numatur lesi bori natmupong suri ni, ko nurnge esij elep e.” \v 20 Ko jinibb nga marlelep re sulsulen nir ko b̃irtera nir nga marivi pa jinibb nga marlelep nir arververus delung nir nga parungoni p̃ila tweni Barapas ko pirevji pini Iesu. \v 21 Ko re daron nga numal Paelet mususi kele e tevir, “Kammarong isi ko re nuru nga eru ngel bea-la tweni tevi kami?”, ko nir arwerai lweni, “Barapas!” \v 22 Ko numal Paelet owra lweni tevir, “Poro pirpok, ko bololi sev tevi Iesu nga marveruse Mesaea?” Ko nir jijle arwera lweni tevi, “Pimij re nai pelaot!” \v 23 Ko numal Paelet owra “Suri sev? Ololi sev esij?” Ko nir arkail van mare kele, “Pimij re nai pelaot!” \p \v 24 Ko numal Paelet elesi vajin sete orongwose puloli mun nanu san, suri delung artoni lweni ni eterter, ko otomori vajin parloli laten nga milep san. Ko elai nuwi sopon ko ejejavöl e renge no delung nir ko owra “Inu drra jinibb ngel sete pubböljik. Kaprunge suri kami tevi!” \v 25 Ko nir jijle arwera lweni tevi, “Rrek erres, drran pubbölji kem ko metka se kem nir.” \v 26 Marwera jile mirpok, ko numal Paelet ela tweni Barapas tevir. Ko etelmaji Iesu ko etkai vini ji jinibb ne nuval sen nir, nga pimij re nai pelaot. \s1 Jinibb nuval nir artetnije Iesu \p \v 27 Ko nir vajin artekai Iesu van re naim nga milep se numal Paelet, ko arser kortoni delung ne jinibb nuval nir. \v 28 Ko nir aruri tweni sunsun sen ko aruri lweni sunsun nga nulsen musongsong van ren; ngok arrongrrongvi nulse sunsun se numal ser nir. \v 29 Ko artali dil moku arrongrrongvi erpe nuvan se numal san, ko arlingi re batun ori; ko arla mavir otori orrongrrongvi nai se numal nga mok-tori. Musuw ko arjipa vajin baur ngatan jin arkerkerasi, arwera “O, erres, numal se m̃eri Isrel nir!” \v 30 Ko arlutövi ni, ko arla mavir nen ko arvirrvirrale batun e. \v 31 Ko arkerkerasi ni mirpok jile musuw, ko aruri tweni sunsun ren ko aruri lweni sunsun sen van ren, ko arpitei tweni ni van re lat nga pimij re nai pelaot e. \p \v 32 Ko daron nga marivel mirpok vini, ko arlesi jinibb san ne Saerin nga nisen Saemon. Ko aron tertere ni nga puwosi nai pelaot se Iesu. \v 33 Ko mian ko arini vajin re lat san nisen Golkota. Nais ngok renge nale se m̃eri Isrel nir owra “Lat ne bongur.” \v 34 Ko arla norro, ko arlingi nanu san nga mirpe melu van ren nga puloli poro pimni ko niben puprus e. Ko arlai tevi. Ko ni, daron nga mimni lesi bbong, ko omusus pimni. \p \v 35 Ko arruloni arwuse vajin re nai pelaot, musuw ko artutweni sunsun sen, ko artuwe daes arwera parlesi isi nga poro pia-asi, niko sunsun se Iesu pivi sen. \v 36 Musuw, ko arlik ngatan vajin, ko armetmet suri Iesu ie. \v 37 Ko aruli tweni nale san ngel suri nga marevji pini ni, “M̃erel evi Iesu, numal se m̃eri Isrel nir,” ko arwuse mare re batun. \v 38 Ko arruloni kele jinibb eru nga morok-vevna ko morok-revrevji jinibb tevi Iesu, nuru tuwen arwuse re nai pelaot san re nevren rres ko tuwen re nevren mair. \p \v 39 Ko lartul nga marasasi ie arij esij tevi, arwirrwirrleni batur tevi, ko armen keraji. \v 40 Ko arwerai tevi, “A, nik nga kumwera kuplokloksi Naim On ko nabong p̃itul ko kup̃ili lweni, kupla lweni nik poro kumivi Atua Natun, ko kuprow jubbul re nai pelaot vitan!” \p \v 41 Erpok kele re jinibb nga marlelep re sulsulen nir, arkerkerasi Iesu tevi jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir ko b̃irtera nir nga marivi pa jinibb nga marlelep re m̃eri Isrel nir, ko arwera \v 42 “Poro weretunen m̃ila se jinibb m̃inij nir, ko erpese ni sete orongwose p̃ila lweni se ni? Evi numal ne Isrel, ko purow jubbul re nai pelaot vitan, ko rrapa-osuri ni vajin! \v 43 Ni ebibto Atua, Atua p̃itka tweni vajin lelingenok poro pimrreni ni. Suri owrai pa, ‘Inu nuvi Atua Natun.’” \p \v 44 Erpok kele, nuru nga morok-revrevji jinibb nga marruloni nuru tevi Iesu oraji liwe nuru tevi Iesu. \s1 Mijen se Iesu \p \v 45 Ko mian ko levial ko vajin, nial muwosput, ko nat emalik p̃etp̃eti re vanu ejpari mete nial itul. \v 46 Ko momsawos mete nial itul sopon, ko Iesu ekail drrelan elep, owra “Eli, Eli, lama sapaktani?” Ngok renge nale se m̃eri Isrel nir owra “Atua suk, Atua suk, erpese kumiel lingi inu?” \v 47 Ko nir sopor nga martur ie arunge jabble, ko arwera “M̃erel everuse Elaeja ko.” \v 48 Ko ngavilvil nir san owlu van ko ela nanu san erpe nalum, ko ololi ervei norro nga mimelmel van ren, ko elngi re mavir ko esareni tevi Iesu pimni. \v 49 Ko nir m̃inij nen nir arwera “Pirpok pa! Rraplesi ta poro Elaeja pivini pia-la sen.” \v 50 Ko Iesu ekail kele drrelan elep ko osrow pini. \p \v 51 Ko kalik nga murrul ore lat nga muon emarrerr devjen eru e, m̃itipatun re bongsin nga mare osuw re bongsin nga ngatan. Ko nam̃i em̃i ko b̃ereng nir armoworwor. \v 52 Ko dubb nir artep̃ir, ko nibe jinibb on elep nga marmij armera. \v 53 Ko vitunen daron nga Iesu mimra jile re mijen sen ko nir arivel lingi dobbir, ko aran re Ngaim On Jerusalem; ko arpelari ji jinibb elep arlesir. \p \v 54 Ko daron nga numal se jinibb nuval nen nir ko jinibb nga marpitevi ni marmetmet suri Iesu marunge nam̃i m̃im̃i ko nanu jijle nga marpelari ngok, ko armetutu temijpal, arwera “Ewretun, m̃erel evi Atua Natun!” \p \v 55 Ko nesevin elep nga marok-majing sen ko nga marvijuri re Galili vini, artur ngasu bbong ko armeteni. \v 56 Livö re nir, Merri ne Maktala ko Merri tasu se Jemes ko Josep, ko Sepeti nesen sen. \s1 Josep etevni Iesu \p \v 57 Mian ko rivriv jer vajin, jinibb ne Aramatia san nga joron milep, nisen Josep, evini. Ni kele evi jinibb se Iesu san. \v 58 Ko evan ji numal Paelet, ongoni nibe Iesu. Ko numal Paelet owra nale san nga parlai. \v 59 Ko Josep ela niben, ko onb̃e ore kalik nga muwokwok e m̃irres. \v 60 Ko elngi renge dubb sen nga mimerr nga m̃itai renge b̃ereng. Ko eitini nevöt b̃ereng nga milep san oto ore metali ne dubb, ko evel lingi. \v 61 Merri ne Maktala ko Merri m̃inij nen kele san orlik mori bbong ie, no nuru orlik ormawos e dubb. \s1 Jinibb nuval sopor armetmete dubb se Iesu \p \v 62 Ngok evi nabong nga parloli lilane nanu parto pumomsawos parteravi nabong ne Sapat. Mevinen jinibb nga marlelep re sulsulen nir ko Parasi nir arini arkorti ji numal Paelet, \v 63 ko arwera “Numal, namrrorrmi iok. Jinibb ne gerisen ngok daron nga mimaur malum e, ko owra ‘Vitunen, nabong p̃itul, ko bea-maur luwi kele re mijen.’ \v 64 Ngok, kupwerai ta nale san nga parmetmet ore dubb p̃irres pijpari nabong p̃itul. Jinibb sen nir tarini ko tarvenae tweni ni ko tarwerai tevi jinibb nir, ‘Ni emaur luwi re mijen.’ Ngok poro pirpok gerisen nga vitu jer nen tia-sij tia-asie nga womuj nen.” \v 65 Ko numal Paelet owrai tevir, “Kamrongwose kapla jinibb nuval sopor. Kapiel vajin kaploli parmetmet ore nanu jijle puto p̃irres pirpe nga kami kamrongwose.” \p \v 66 Ko arivel aran ko arlingi nanu san renge nevöt nga muto ore metali nga puloli parongwose poro jinibb san p̃iasi van loloim. Ko arlingi jile osuw, ko arlingi vajin jinibb ne nuval nen nir parmetmet ore. \c 28 \s1 Iesu emaur luwi kele \p \v 1 Mian ko vitunen ko vajin, nabong ne Sapat osuw ko nial etipatun nga pimraej re nabong womu re wik, ko Merri ne Maktala ko Merri m̃inij nen kele oran orwera porlesi dubb. \v 2 Ko nam̃i nga milep san em̃i, suri anglo san se Numal Atua ojubbul re melrin vini; evini eitini tweni nevöt ne metali, ko esakel ren. \v 3 Non erinrin erpe moro navil ko sunsun sen eraprap temijpal erpe numow. \v 4 Ko nir nga marmetmete dubb armetutue ko aririr lengleng, arirpe jinibb nga marmij nir. \v 5 Ko anglo erij, owrai tevi nesevin nen nuru, “E, sete kopormetutu, suri nurongwose komorpej Iesu nga mimij re nai pelaot. \v 6 Ni ejki iel. Suri emaur luwi kele, erpe nga muwrai wowomue. Koporini ta koporlesi lat nga mimatur ren.” \v 7 Nuru orlesi jile osuw, ko anglo owrai kele: “Koporan pingavil, koporwerai tevi jinibb sen nir nga ni emaur luwi kele pa renge mijen. Ko ni puwowomue kami van re Galili e, ko kapa-lesi ie. Pirpe nga inu mowrai ngel tevi kamru.” \v 8 Ko orivel lingi dubb ngavilvil tevi metutuen ko neiren nga milep, ko orwolu van porla nale tevi Iesu jinibb sen nir. \v 9 Ko ortaole orsorrvij lengleng Iesu miplari ji nuru, ko owra “O, erres.” Ko oran orjipa ngatan jin ko orrul totoni b̃elan, ko orsurövi ni. \v 10 Ko Iesu owrai tevi nuru, “Sete kopormetutu. Koporan koporwerai tevi tasik nir nga para-wowomu iak Galili, ko para-lesik ie.” \s1 Nale se jinibb nuval nir \p \v 11 Ko daron nga nuru moran e, ko jinibb sopor nga marmetmet dubb nen arluwi van Jerusalem e, ko arwerai tevi jinibb nga marlelep re sulsulen nir nanu jijle nga marpelari. \v 12 Ko nir arkorti tevi b̃irtera nga marivi pa jinibb nga marlelep nir ko armurri suri parloli pirpese partawi ore nanu nga miplari. Mian ko vitunen ko vajin arla nevöt elep tevi jinibb nuval nen nir, \v 13 ko arwerai tevi nir, “Kami kapwerai tevi jinibb nir, ‘O, jinibb sen nir arini natmupong ko arvenae tweni niben daron nga nammatur e.’ \v 14 Ko poro numal Paelet purnge nale ngel, ko kem naba-van naba-loli p̃irres tevi ni, ko kami sete kapa-la norongen nga m̃isij ren.” \v 15 Ko jinibb nuval nen nir arla nevöt nen evi se nir, ko arloli erpe nir marwerai suri tevir. Ko nosp̃en ne gerisen ngel m̃eri Isrel nir arsup̃e ejpari lelingen ngel malum. \s1 Iesu errmali ji jinibb sen nir \p \v 16 Ko Iesu jinibb sen nir esngavöl drromon san (11) arivel van re Galili van re botwen nga Iesu muwrai pa tevir. \v 17 Ko daron nga marlesi ni, ko arsurövi ni; ko nir sopon sete arosuri erres. \v 18 Ko Iesu evini mori jir, ko owrai tevir, “Atua elai pa derteren jile tevi inu re nanu jijle ne melrin ko iel ngatan. \v 19 Ngok, kapan re vanu jijle, kapvisviseni jinibb nir, para-ivi jinibb suk. Ko kappaptaes nir re nise Tata suk ko re nise inu Atua Natun, ko re nise Nem̃in On. \v 20 Ko kapvisvisenir nga parloli suri nanu jijle nga mowrai tevi kami. Ko kaplesi, inu beptevi kami tetajer, pian pijpari ngatan ngel bongsin.”