\id HEB URHEB2, Uripiv 1997.D1 27.05.02 Canberra JN \h Ibrus \toc1 Naul nga mian ji M̃eri Isrel Nir (Ibrus) \toc2 Ibrus \mt1 Naul nga mian ji \mt1 M̃eri Isrel Nir (Ibrus) \imt1 Batu nale nga mivsivseni lut nga parmeteni naul ngel puto suri \ip Sete rramrongwose si oli naul ngel: Pol, rreknga Apolos, rrek nir m̃inij nen san. Ko oli van ji m̃eri Isrel sopor nga marivi kalesia. Ko owra Iesu ean mare re anglo nir (1:5-14), ean mare re propet nir, ko ean mare kele re Moses ko Josua (2:1—4:14). Iesu evi batu jinibb ne sulsulen nga mumomsawos m̃irres p̃etp̃eti, suri ni ejkie nololien. Ni emarong bbong pimij erpe sulsulen san nga mian ji Atua, ko setemun rrammerreni sulsulen m̃inij kele san nga rraplai tevi Atua (9:23—10:18). Ko Atua ololi ni emaur luwi re mijen, ko etasi vajin sel nga jinibb jijle arongwos paran ji Atua (4:14—5:10; 7:1—8:13). \ip Ko naul ngel osp̃e nosurien kele, owra kerr rraposuri ko wor Iesu. Nosurien ololi kerr rramrongwose erres nga rraplai ji Atua nanu nir nga lelingenok sete rramleslesir. Osp̃e nosurien se jinibb se Atua nga tuwi nir (11:1-40), ko owra kerr kele nosurien se kerr p̃iterter ko wor (12:1-3). \ie \c 1 \s1 Iesu ean mare wor easi propet nir \p \v 1 Tuwi jer vini, Atua ok-rij tevi b̃irterawarreng se kerr nir renge sel lele nir rrurrngi propet nir. \v 2 Ko renge ma nabong nga mivi bongsi iel ngatan erpe rramlik vajin rengen lelingenok, erij mawos vajin rrurrngi Natun mawos. Natun ngok ko, womu jer daron nga iel ngatan m̃itipatun e, ko Atua emajing nanu jijle renge ni nevren; ko owrai nabong sopon nanu jijle para-ivi sen e. \v 3 Natun ngok, moron se Atua omor rengen, ko non omor erpe Atua, ko eviseni erres Atua. Ni kobbong orrul totkoni nanu jijle, ko ololi kele arto erres renge derteren ne rijrijen sen. Ko emarong lweni kele nga mivini m̃irrawe tweni nololien se kerr jijle. Daron nga mivinvini jijle majingen sen ngok iel ngatan ko olwi van re melrin e, ko elik vajin tevi Tata sen renge nevren rres, nga mivi Numal nga mian mare renge melrin. \s1 Iesu ean mare kele wor easi anglo nir \p \v 4 Iesu ean mare kele wor easi anglo nir, ko nisen nga miwajie ean mare wor easi nise anglo nir. \v 5 Rramrongwose iok, suri Atua sete owrai nabong san tevi anglo sen san owra ‘Nik kuvi natuk. Lelingen nuvini bevi tata som woswos’; ko Atua sete osp̃e kele anglo sen san nga muwra, ‘Inu bevi Tata sen ko ni pivi natuk.’ \v 6 Ko daron nga ma Atua muwra pukoni natun norman nga mivi m̃erwomu vini iel ngatan, ko owra ‘Anglo p̃etp̃eti se Atua parsusi wor nisen ko van mare.’ \v 7 Ko renge nosp̃en tweni anglo nir Atua owra ‘Nuloli anglo suk nir arirpe ling nga muwuw karkar, ko nuloli nir nga marmajing suk arirpe nabb nga muroror.’ \p \v 8 Ko daron nga ma nale on musp̃e suri natu Atua, ejilwer suri erpe nga ni osorsan bbong tevi Atua, owra ‘O Atua, nik kuvi Numal, ko kupivi Numal ko pa pijpari tuwi ngok vini. Ko komok-loli erres p̃elak ko pa renge murrun nga kummetmete jinibb jile nir ren. \v 9 Kumrreni sev nga m̃irres ko musorsan, ko kungasi sev nga m̃isij. Iok ko evi batun nga Atua nga mivi Atua som mutobbtobbue nik ko ololi kurnge erres nga mususi nisem van mare temijpal easi jinibb nga marlik rrale nik.’ \p \v 10 Ko vesan kele Atua owra ‘Numal, tuwi jer pa, nik kobbong kuloli iel ngatan muto, ko renge nevrem kobbong kulngi melrin mare. \v 11 Nanu ngok nir paran ko parjiki, ko nik ma kuplik tetajer. Nanu ngok nir pian ko partera daron sopon pirpe sunsun nga mian ko m̃itra, \v 12 pirpe boriti nga m̃itra san nga marlulngi tweni mijkie, erpe nijor nga martera nir nga marlai twenir. Ko nik ma kusorsan kumerr tetajer, ko mauren som sete orongwose pusuw nabong san.’ \p \v 13 Ko nale se Atua san oto kele nga ni setewor owrai rragrrage tevi anglo sen, ko owrai ma tevi Natun mawos, owra ‘Kuplik ko pa kuptiriv renge devjek rres pijpari nga b̃elngi devje nuval som nir parirpe boriti nga kupververasi ngatan.’ \p \v 14 Ko niko anglo nir arirpese? Arivi bbong nem̃in nga marmajing se Atua, ko arivi nga parwilwil se kerr, ngok kerr nga Atua p̃ila mauren tevi kerr. \c 2 \s1 Nosp̃en nga m̃irres se Iesu ean mare wor easi nale nesesreien se Moses \p \v 1 Renge iok ko, kerr rrapterter ko wor nga rraprrul totkoni nale weretunen nga rramrunge pa musuw, puloli sete rraptor jabble sel se kerr. \v 2 Rramlesi pa renge nale se Moses nga miplari ji anglo nir tuwi pa tevi metka se kerr nir, nga arivi weretunen; ko nir nga martor otvi nale ngok ko sete marosuri, artor sweri pa norongen nga m̃isij osuw. \v 3 Iow, ko rrapasi pirpese renge norongen nga m̃isij ngok poro sete rrapvijuri sel nga mimerr nga Atua mimrreni piwilwil se kerr ren lelingenok? Iesu, Numal se kerr, owomu jer nga muwrai tweni sel ngok nga Atua piwilwil se kerr ren. Ko nir nga marunge ni arviseni tevi kerr nga sel ngok evi weretunen jerjer, \v 4 ko Atua vajin okorti tevi nir nga puwrai lilane nga sel ngok evi pa weretunen jerjer. Ok-loli nanu nga marinijnij nawone nir ko nanu nir nga jinibb marok-taole nir; ko ok-tututweni derteren nir nga marpelari ji Nem̃in On aran ji jinibb, osorsan erpe nga ni mimrreni. \s1 Iesu owomu renge liken nga pia-vini vitu \p \v 5 Atua sete osusture anglo nir nga parivi numal renge liken nga mimerr nga pia-vini, ngok liken nga rramok-jiljilwere ngel. \v 6 Suri nale san nga muto renge Naul On owra ‘O Atua, suri sev kumrrorrmi milep suri jinibb, nga mivi nanu nga welili jer kobbong? \v 7 Kuloli ni ean ngatan renge anglo nir beblen kobbong, ko lelingenok kulai nais nga mian mare ko kususture, \v 8 ko kuloli emetmete nanu jijle.’ Nale nga muwra, ‘emetmete nanu jijle’, eviseni nga sete nanu san pijpon, ko nanu jijle vajin. Ko setewor rramlesi nga jinibb san emetmete nanu jijle nir. \v 9 Ko rramrongwos ma rraplesi Iesu nga mivini iel ngatan mivi jinibb, ni ko evi vajin Numal ne nanu jijle nir. Ko renge nalol nga m̃irres se Atua, ololi Iesu ean ngatan renge anglo nir beblen kobbong, puloli ni pimij nga piwilwil se jinibb nir. Iesu ornge esij renge niben eanan ejpari mimij; ko renge iok ko, Atua osusture lweni, ko elai nais nga mian mare tevi. \p \v 10 Atua ngok nga muloli nanu jijle nga marivi sen, emrreni p̃ilai jinibb pilep parini parkorti tevi renge mauren nga m̃irres p̃elak sen renge melrin. Ko osorsan erres tevi murrun sen nga muloli Iesu murnge m̃isij renge niben, nga pivi jinibb mawos nga puloli ni purongwose piwilwil se jinibb vajin. Ko Iesu owomu re nir nga Atua mimrreni piwilwil se nir. \v 11 Atua ololi aron ko arwokwok erres renge nololien ser. Ko ni tevi nir nga muloli marwokwok, tata ser sansan kobbong. Ngok ko ololi Iesu sete emanun nga puwrai nga nir arivi tasin ko jojin nir. \v 12 Iesu owra ‘Atua, bowrai tweni murrun som renge no tasik ko jojik nir. B̃elai nubo ko bosrövi nik renge no jinibb som nir.’ \v 13 Ko owrai kele ‘B̃elngi nosurien suk p̃iterter renge Atua’; ko owrai kele ‘Inu le ngel tevi natuk nir nga Atua m̃ilai pa tevik musuw.’ \p \v 14 Ko kerr jijle nga rramivi natu Atua, kerr jijle rramivi jinibb, rramivi drra ko niben. Ko ewretun Iesu evini erpe tuwa kerr, ko emaur renge drra ko niben erpe kerr. Ko emarong kele niben nga pimij suri kerr. Ololi erpok suri renge mijen sen orongwose putor pini derteren ne mijen nga Demij murrul totoni. \v 15 Elai tweni derteren se Demij nga mulokloksi kerr nga tetajer muloli rramok-metutue mijen. \p \v 16 Ko oto limjer nga Iesu sete ewilwil se anglo nir, suri Naul On owrai, ‘Ewilwil se nir nga marpelari renge metka se Epram.’ \v 17 Ko norrorrmien se Atua erpok, elesi erpe Iesu pivini pivi niaken kobbong tevi kerr renge nanu jijle nir. Ko kerr rraptur p̃iterter ko wor renge nosurien se kerr renge majingen nga Iesu ololi tevi Atua suri nololien se kerr, nga puloli no kerr p̃irres tevi Atua. Erpe ni evi batu jinibb sulsulen se kerr nga mokrrorrmi kerr. \v 18 Otur tere daron nga marterter milep renge nanu elep nga marpelari renge mauren sen nga murnge m̃isij suri, mianan ko easi; ko lelingenok orongwose piwilwil se kele kerr daron nga nanu nga marterter marini marrowrrowe kerr. \c 3 \s1 Iesu ean mare wor easi Moses \p \v 1 Tasik ko jojik nir, Atua everus pa kami osuw nga kapon ko kapivi jinibb sen. Ngok, kaprrorrmi ko wor Iesu nga Atua mukoni ko m̃ilngi mivi batu jinibb sulsulen tevi kerr jijle nga rramosuri. \v 2 Iesu ololi osorsan erres renge no Atua nga mususture ni renge majingen ngok, erpe tuwi Moses mok-loli musorsan renge majingen sen nga mimetmete jinibb se Atua nir. \v 3 Ko jinibb nga m̃imajing naim ean mare wor easi naim ngok; ko erpok kele osorsan nga Atua pususture Iesu pian mare kele wor p̃iasi Moses. \v 4 Ewretun naim jijle, jinibb sisamis emajinge; ko Atua ma emajinge nanu jijle nir. \v 5 Moses osuri ko ololi osorsan nga mimetmete jinibb se Atua nir. Ni evi jinibb ne majingen se Atua nga mok-werwer womu renge nanu nir nga jinibb m̃inij se Atua para-werai vitue. \v 6 Ko Kristo ma ololi osorsan renge majingen se Atua erpe evi pa natu Atua mawos. Ko kerr rramrongwose rrapivi jinibb sen, poro rraplingi norrorrmien se kerr puto p̃iterter renge nanu nir nga rramrongwose erres nga Atua pia-lai tevi kerr. \s1 M̃eri Isrel ne tuwi artor jabble sel \p \v 7 Renge iok ko pirpe ko wor nga Nem̃in On muwrai renge Naul On muwra ‘Poro kaprunge nale se Atua lelingen \v 8 setemun batu kami p̃iterter nga kaptere ni pirpe nga nir marok-loli tuwi. Sete kaploli murrun ngok nga marrowrrowe ni renge lolo merwer.’ \v 9 Re daron nen kele, Atua owra ‘Renge lolo merwer ngok, b̃irterawarreng se kami nir arok-lesi murrun suk nga marres tetajer ejpari sia ngavöl ivij (40), ko arloli lesi wor nga parrowrrowe inu tetajer. \v 10 Renge iok ko ololi inu nulolarsi temijpal nir suri; ko nuwra, nir arlengleng nawon, ko sete artor sweri murrun suk rragrrag. \v 11 Inu nulolar ko nuwirr nale nga m̃iterter san, nuwra ‘Nir ngok sete paran renge dan ser nga moro b̃elai teir parmosi ren.’ \p \v 12 Tasik ko jojik nir, kapmetmet nga sete kami san norrorrmien sen puwun saut re nanu nga marsij nir, ko sete tuosuri Atua nga mimaur nga sete orongwos pimij nabong sopon, ko tutur imare, ko tivel lingi. \v 13 Kapwilwil sisamis se kami nabong jijle. Renge nabong jijle, kerr rramwera “Lelingen”, ko niko, nale nen renge Naul On nga musp̃e suri ‘lelingen’ eplari ji kerr. Ko niko, nabong jijle, kaploli norrorrmien se kami puto p̃iterter, nga puloli nololien sete orongwose p̃ikrekrasi kami san, ko pirvei tweni kami san. Ko batu kami kele sete p̃iterter. \v 14 Suri poro rraprrul totkoni nosurien se kerr nga rramtipatun ren p̃iterter pianan pijpari bongsi mauren se kerr, ngok kerr jijle rrapok-korti tevi Kristo vajin nga rraptor sweri nale rijrijen se Atua. \p \v 15 Nale on owra ‘poro kaprunge nale se Atua lelingen, setemun kaploli batu kami p̃iterter pirpe nga b̃irterawarreng nir se kami marloli tuwi nga martur imare ko martere ni.’ \v 16 Ko siko nir nga marunge nale se Atua ko martur mera ko martere kele ni? Ko nir ngok ko nga Moses m̃itkai tweni nir Ijip. \v 17 Ko siko nir nga Atua mulolarsi temijpal nir mijpari sia ngavöl ivij (40)? Ko nir ngok kobbong nga marloli m̃isij ko marmij renge lat karkar renge lolo merwer. \v 18 Ko siko nir nga Atua muloli nale terter ngok tweni nir, nga muwra ‘Nir ngok sete paran renge dan ser nga moro b̃elai tevir parmosi ren’? Ngok nir nga bbong martur mera ko marok-tere ni. \v 19 Ko rramlesi wose nga nir ngok sete aran renge dan ser suri sete arosuri Atua. \c 4 \s1 Jinibb se Atua parmosi \p \v 1 Ko Atua elai nale rijrijen san pa tevi kerr osuw nga kerr rraptor sweri mosien nga ni p̃ilai. Ko rrapmetmet nga kerr san sete tivter. \v 2 Suri rramrunge pa nosp̃en nga m̃irres osuw erpe nir ngok nga tuwi marunge. Arunge, ko arunge nawone kobbong, suri daron nga marunge ko sete arosuri. \v 3 Ko kerr nga ma rramosuri, rraplesi ko wor mosien nga Atua pia-lai tevi kerr. Ngok mosien nga Atua muwrai pa nga muwra ‘Nulolar ko nuwirr nale nga m̃iterter san nuwra, nir ngok sete paran renge dan ser nga moro b̃elai tevir parmosi ren.’ Atua erij erpok, ko tuwi pa daron nga m̃imajing iel ngatan ko evinvini jijle wor majingen sen, ko omosi vajin. \v 4 Suri nale san oto renge Nale On nga muwra ‘Atua elngi iel ngatan ko nanu jijle nir renge nabong ouwon, ko renge nabong ebutun ko omosi rengen.’ \v 5 Ko nale kele san osp̃e suri mosien ngok kele, owra ‘Nir ngok sete mara-lesi mosien se Atua.’ \v 6 Nir nga marunge womu nosp̃en nga m̃irres ngok sete arlesi mosien ngok, suri sete arosuri Atua. Ko oto limjer nga nir m̃inij ma partor sweri mosien ngok. \v 7 Renge iok ko Atua elngi nabong m̃inij kele san nga marveruse “Lelingen”. Mian ko sia elep arasasi, ko Atua owrai rrurrngi re jingo Devet nale nen nga rramlesi pa nga muwra ‘Poro kaprunge nale se Atua lelingen, setemun batu kami p̃iterter.’ \p \v 8 Ko daron nga Josua m̃itkai m̃eri Isrel nir nga paran parlesi mosien ngok renge dan ser mawos, ko setemun arlesi. Poro weretunen wor parlesi jile pa, ko Atua sete orongwose p̃ilngi daron m̃inij kele tevi jinibb sen nir nga parlesi. \v 9 Ko niko, sel oto wor nga jinibb se Atua partor sweri mosien erpe nga Atua mumosi renge nabong ebutun. \v 10 Suri nir nga paran parlesi mosien ji Atua parmosi renge majingen ser osorsan erpe Atua mumosi renge majingen sen womu. \v 11 Renge iok ko, kerr rrapp̃elak ko wor nga rraplesi mosien ngok ji Atua. Sete erres poro kerr san pivijuri butterter se nir nga tuwi nir, tuloli ni tutor jabble mosien ngok. \s1 Nale se Atua eterter elep \p \v 12 Nale se Atua emaur ko emajing eterter elep, ko oso easi nesip ne balpalen nga muso renge devjen korti nuru. Orongwose pijpari nolo jinibb, pirpe nesip ne balpalen nga mian mijpari nuwi nga muto renge ji jinibb. Nale se Atua orongwose puwra suri norrorrmien ko nalol nga muto renge nolo jinibb. \v 13 Sete nanu san iel ngatan orongwose piteptepi renge no Atua. Nanu jijle arto limjer rres renge non. Ko renge no Atua kobbong kerr jijle rrapa-werai tweni murrun ne mauren se kerr. \s1 Iesu evi batu jinibb sulsulen se kerr \p \v 14 Kerr rraprrul totkoni ko wor p̃iterter nosurien se kerr. Suri rramtor sweri pa batu jinibb sulsulsen nga m̃irres p̃elak san, nga mivi Iesu ngok nga mivi Atua natun nga mian pa jin ko m̃ilik loloim renge melrin. \v 15 Jinibb sulsulen ngok sete erpe jinibb sulsulen m̃inij nir, nga daron nga derteren se kerr mijkie ko sete marong pote kerr. Ko nanu jijle nga marok-rrowrrowe jinibb arrowrrowe ni kele. Ni orongwos rrerrarre pa osuw. Ko nanu sansan kobbong, ni nololien sen ejkie. \v 16 Ko ngok, daron nga nanu nga marterter marok-ini ji kerr, sete rrama-metutu, rrapini ko wor re no Atua nga mok-rrorrmi kerr ko nga mok-wilwil se kerr renge nalol nga m̃irres sen, ko ni vajin piwilwil se kerr re daron mawos nga m̃iterter. \c 5 \p \v 1 Tuwi, Atua oklai tweni renge jinibb nir san nga ni m̃ilngi nga puloli majingen renge ni non renge nise jinibb \m nir. Jinibb sulsulen ngok oksuli nanu nga marres nir tevi Atua. Erevji nanu rrum nir nga puloli sel nga p̃ilai tweni nololien se jinibb nir. \v 2 Orongwos purnge p̃isij renge nir nga marvitan, suri daron sopon ni kele derteren sen ejkie ko okvitan renge nololien. \v 3 Ko niko ni pirevji nanu rrum, sete erpe nga p̃ilai tweni nololien se jinibb m̃inij kobbong nir, ko evi nga p̃ilai tweni kele nololien se ni kele. \v 4 Ko sete evi marongen se jinibb san nga ni pivini pivi jinibb sulsulen. Atua everuse jinibb nga ni pivini pivi jinibb sulsulen, osorsan erpe nga miveruse Eron tuwi. \p \v 5 Ko erpok sete evi norrorrmien se Kristo nga piwaji nais nga mian mare ngok, ‘batu jinibb sulsulen’. Ejki. Atua ko osusture Kristo ko owrai tevi owra ‘Nik kuvi natuk, lelingen nuvi tata som weretunen.’ \v 6 Ko owrai kele renge naul kele san renge Naul On, owra ‘Nik kuvi jinibb sulsulen erpe jinibb sulsulen nga tuwi ngok Melkisetek. Ko kuptori majingen se jinibb sulsulen ngok pianan pijpari tuwi ngok vini.’ \p \v 7 Renge mauren sen iel ngatan, Iesu ongoni eterter tevi dingen sen nga suwen meten mujumjum tevi Atua, nga Atua piwilwil sen, sete mia-mij. Ko suri norrorrmien sen ean ngatan, ololi Atua ornge drrelan. \v 8 Ewretun Kristo evi Atua natun, ko ornge ma esij re niben, ko niko elesi wose nga puosuri wor nale se Atua. \v 9 Ko norongen nga m̃isij sen ololi ni osorsan erres jijle, ko orongwos vajin p̃ila mauren ne tuwi ngok vini tevi nir nga marosuri. \v 10 Ko Atua elai nais ngok nga piwajie, nga evi batu jinibb ne sulsulen nga muosuri jinibb sulsulen nga tuwi ngok Melkisetek. \s1 Nale nga puwni nir \p \v 11 Renge murrun ngok nale elep oto nga nabwerai tevi kami; ko eterter nga nabwerai lilane nir jijle tevi kami, suri norrorrmien se kami ololola p̃elak nga kaprunge wose. \v 12 Tuwi le pa nga kamok-runge nale nga Atua muwrai, ko evter vajin kapvisviseni; ko sete kamrongwose, ko evter ma jinibb sopor kele wor parini parvisviseni kami renge batu nale ngok. Erpe kami kamluwi kele nga sete kamrongwose kapurroi nanen terter, ko kamsus malum. \v 13 Ko nir nga marok-sus malum arirpe bipi nga welili, nga setewor m̃ilesi wose sev nga m̃irres ko sev nga m̃isij. \v 14 Ko nanen nga m̃iterter evi se nir nga marini pa marivi jinibb nga marlelep nga marok-p̃elak pa tuwi vini, ko arviter vajin nga parini parwera tweni murrun ngabe erres ko murrun ngabe esij. \c 6 \p \v 1 Ko niko, erres rraplinglingi norrorrmien nga womu renge nosurien se Kristo, ko rraptajer tevi norrorrmien nga m̃itra. Rramrieni pa kerr osuw renge majingen nga m̃isij ne mijen, ko rramlai nosurien ji Atua osuw; ko sete evi nga rrapok-luwi kele tetajer van re norrorrmien nga womu. Erpe rramloli lilane pa milnge naim, ko evi vajin daron nga rraploli naim putur e ko. \v 2 Arviseni pa kerr osuw re sel ne marbaptaes ko nga marlingi nevrer re jinibb, ko rramosuri pa nga rrapmaur luwi kele renge mijen, ko rramrongwose nga norongen nga m̃isij san oto metmet nga jinibb nga marsij nir parlesi nga sete orongwose pusuw nabong sopon. Nanu ngok nir rraman pa renger osuw, ko sete erres rraplöni lululwenir kele; ko rraptajer malum ma tevi Numal se kerr. \v 3 Ko ngok evi majingen nga rraploli, nga rraptajer ko pa, poro nga Atua pimarong pirpok. \p \v 4 Erres nga rraptajer ko pa tevi ni tetajer. Ko pirpese renge nir nga marvitan ko marluwi kele van re nololien? Nir ngok, womu arok-ivel erres renge moron, ko arok-urroi pa nanen ne orsel re melrin osuw, ko Nem̃in On evan pa renger; ko daron nga marini marsij kele mirpok, ko setemun orongwose parieni lwenir parluwi vini renge mauren kele. \v 5 Suri nale on se Atua ewilwil pa se nir, ko arlai pa derteren nen beblen ne batun vanu nga pia-vini. \v 6 Ko daron nga martur telur mirpok ko marloli batur mirpok, orongwose parini luwi kele? Ejki rres! P̃isij wor pilep renge nir, suri erpe arok-wuse lweni kele Natu Atua mare kele renge nai pelaot renge nevrer, ko erpe arok-lingi ni mare nga parsowri lokloksi kobbong. \p \v 7 Kaprrorrmi ta dan nga mimni suwe naus nga m̃irres tetajer, ko mok-lai wenen milep tevi nir nga marmajing rengen. Atua erij erres suri. \v 8 Ko dan nga mösmös nga m̃isij mimaur ren, erpe nga Atua p̃ilngi rijrijen ne mijen kobbong tevi, ko pusli renge nabb. \p \v 9 Ewretun lenglengen selek nir, nale nga marirpok arterter temijpal. \p Ko re devjen se kami, sete nurrorrmi kami kamirpok, ejki. Nulngi nolok eterter renge kami nga wenen nga marres ne mauren nga mimerr pok-maur p̃irres malum wor renge kami. \v 10 Nuosuri Atua nga ni sete mia-malie majingen nga m̃irres se kami, ko ni purrorrmi p̃iterter murrun ne merrenien nga kamlai tevi ni daron nga kamwilwil se kalesia m̃inij nir. Kami kammajing erres erpok tuwi ko pa, evini erpe nga kamok-majing rengen malum, ko Atua eir elep suri. Ko ni kele puloli pusorsan ko p̃irres tevi kami jijle. \v 11 Ko erpok kele, numrreni bowrai p̃iterter tevi kami nga sete kapluwi kele, ko kapterter ko wor nga kaptajer malum pianan pijpari bongsin, nga puloli kaplai nanu jijle nga Atua m̃ilngir marto metmet renge no kerr. \v 12 Sete nibe kami pimijmij, ko kapmajing p̃iterter pirpe birterawarreng se kerr nga martori totkoni majingen m̃iterter. Norrorrmien ser m̃iterter ko mipriv eanan ejpari marlai nanu p̃etp̃eti nga Atua m̃ilai renge nale rijrijen tevir. \s1 Nale rijrijen weretunen se Atua \p \v 13 Daron nga Atua m̃ilai rijrijen sen tevi b̃irtera Epram nga musp̃e suri metka nga para-rremali rengen, san ejki kele nga Atua orongwose pujuji nga puloli rijrijen ngok p̃iterter. Suri Atua ean mare renge nanu jijle, ko niko ojuji ni lweni kobbong daron nga m̃ilai nale rijrijen sen, ko owra \v 14 ‘Inu Atua b̃erij p̃irres lenglengen suri nik. Bololi metka som nir pilep temijpal iel ngatan.’ \v 15 Epram elesi nga Atua ololi rijrijen sen ngok eterter erres p̃elak, ko niko, daron nga mutor sweri daron nga m̃iterter milep, ko sete elngi kurtweni rijrijen se Atua; ko orrul totkoni eterter, mian ko elai vajin sev nga Atua m̃irijrije tevi. \v 16 Renge murrun nga parloli rijrijen p̃iterter, arok-juji jinibb nga marlelep. Ko sete arongwose parij latlate kele ren, suri nais ngok oto pae, ko ololi nale eterter. \v 17 Ko erpese renge Atua? Ni kele emrreni puloli nale sen p̃iterter p̃irres nga rraposuri ko sete rraprong tweni. Kerr rramirpe bipi nir nga rraplai nanu pilep ji Atua. Ko Atua owra rraprrorrmi p̃irres nga norrorrmien sen tevi kerr sete mia-suw nabong sopon. Ko niko ojuji ni lweni nga puloli rijrijen sen tevi kerr puto p̃irres tetajer. \v 18 Ko nanu nga eru ngok, rijrijen sen, tevi murrun nga mujuji ni lweni, nuru korti ormajing lat sansan, orviseni nga Atua sete ekrekris, ko sete p̃irieni nale sen nabong san. Niko rraptur p̃iterter renge nale sen. Rramivi jinibb nga rramwolu lingi lat nga m̃isij nga rramlik rengen tuwi, ko rramok-pejpej kele lat nga m̃irres san. Ko rijrijen se Atua ok-wilwil se kerr nga muloli norrorrmien se kerr epriv, nga kerr rrapan rraptor sweri lat nga m̃irres p̃elak ngok nga Atua m̃ilngi muto metmet renge no kerr. \v 19 Nosurien se kerr nga m̃iterter ngok nga muwra Iesu p̃ilai mauren tevi kerr evi norrorrmien nga mirpe angka nga murrul totkoni m̃iterter drrav nga m̃isal murrong. Purrul totkoni mauren se kerr nga sete nanu san purongwose p̃ilai tweni kerr kele. Angka ngok erpe oto pa osuw renge lat nga muon milep ji Atua, nga kalik nga milep murrul ore pa renge melrin. \v 20 Ko Iesu owowomu pa kerr van lat nen osuw, nga puloli majingen sen erpe mivi jinibb sulsulen se kerr nga puloli lilane kerr tevi Atua. Ni erpe batu jinibb sulsulen nga muosuri b̃irtera ngok Melkisetek, ko ni putori majingen ngok pianan pijpari tuwi ngok vini. \c 7 \s1 Batu jinibb sulsulen ngok Melkisetek \p \v 1 Naul ne Jenesis osp̃e suri Melkisetek. Owra ni elik re daron se b̃irtera Epram nga tuwi pa. B̃irtera Melkisetek ngok evi numal re ngaim nga Salem, ko jinibb sulsulen se Atua ne drromsen mare. Daron san b̃irtera Epram evan ololi balpalen san tevi devje nuval sen nir, nga mirevji numal nir ivij. Ko daron nga mulwi vajin ko eskai Melkisetek, ko Melkisetek erij erres suri ni. \v 2 Ko renge joron nir nga Epram m̃ilair renge nuval, elai songovlön tevi Melkisetek. Ko nais ngok Melkisetek owra puwra ‘Numal ne murrun nga musorsan’. Ko ni evi kele numal ne Salem.\f A \fr 7:2 \ft Nais ngok Salem evi nise Jerusalem, tuwi jer.\f* Ko Salem owra puwra Demat, ko niko ni evi kele ‘Numal ne demat’. \v 3 Ko nale san ejki nga musp̃e suri Melkisetek tata sen rreknga tasu sen rreknga apu sen nir, ejki rres. Ko sete nale san osp̃e lat nga m̃iak e rreknga mimij e. Ni erpe natu Atua nga mutori majingen sen ne jinibb sulsulen m̃irres nga sete orongwose pusuw nabong sopon. \s1 Melkisetek ean mare wor easi batu jinibb sulsulen se m̃eri Isrel \p \v 4 Kaprrorrmi ta Melkisetek ngok, nga mivi nais nga mian mare lenglengen. Epram nga mivi b̃irtera se kerr, daron nga m̃ilai joron nir renge nuval, ko emrreni wor p̃ilai songovlön tevi Melkisetek. \v 5 Ko nga marok-lai songovlön mirpok evi murrun nga m̃eri Isrel marok-loli renge sia jijle. Nale nesesreien se Moses owra ‘songovlön pok-an ko wor ji metka se Livae nga marivi jinibb sulsulen.’ Ko m̃eri Isrel jijle nir arivi sansan kobbong, erpe arivi metka se Epram. \v 6 Ko Melkisetek sete evi metka se Livae, ko Epram elai ma joron nir nga m̃ilair re nuval songovlön tevi, ko Melkisetek erij erres suri. Ko Epram ngok ko, Atua m̃ila pa rijrijen tevi. Ko ngok evini em̃erer kele tevi kerr nga Melkisetek ean mare wor easi Epram, \v 7 suri oto limjer nga jinibb nga mian mare kobbong orongwose p̃irij p̃irres suri jinibb nga mian ngatan sopon. \p \v 8 Jinibb arok-lai joror songovlön tevi jinibb sulsulen nir. Ko jinibb sulsulen nir jijle paran ko parmij kobbong. Ko Melkisetek ma sete emij, erpe nga Naul On muwrai. \v 9 Ko lelingenok metka se Livae nir arok-lai songovlön ngok nir ji m̃eri Isrel nir. Ko tuwi daron nga Epram m̃ilai songovlön ngok van ji Melkisetek, ko erpe Livae kele elai tevi. \v 10 Nuwrai erpok, suri Livae evi metka se Epram ko san, nga mivitu. Ko niko, daron nga Epram mutori Melkisetek, ko erpe Livae kele otori Melkisetek. \s1 Batu jinibb sulsulen re metka se Livae ko jinibb sulsulen nga mutori murrun se Melkisetek \p \v 11 Atua osusture metka ne jinibb sulsulen nir, mian ko elai vajin nale nesesreien sen tevi m̃eri Isrel nir. Ko poro majingen se jinibb sulsulen ngok nir erres pa, ko jinibb sulsulen m̃inij san pivini kele suri sev? Ko suri nir sete arviter, ko niko san pivini kele ko wor. Ko ni sete pirpe Eron, nga mivi m̃erwomu nga mutori majingen ne jinibb sulsulen re metka se Livae, ko pirpe ma Melkisetek. \v 12 Ko poro parlai tweni batu jinibb sulsulen nga womu ngok, ko nale nesesrien kele rrek parieni ko. \v 13 Ko pirpok ko wor, suri iok osp̃e Numal se kerr nga miplari renge metka m̃inij. Setewor nir san renge metka nga Iesu miplari ren otur re nawot nga puloli majingen ne sulsulen se Atua. \v 14 Jinibb nir arongwos pae osuw nga ni eplari renge metka se Juta. Ko Moses sete osp̃e rragrrage sopon suri metka se Juta, daron nga mokjilwer suri majingen se batu jinibb sulsulen nir. \s1 Batu jinibb sulsulen m̃inij san nga murrul totkoni murrun se Melkisetek \p \v 15 Ko eplari limjer nga batu jinibb sulsulen m̃inij ngok evi jinibb sulsulen nga murrul totkoni murrun se Melkisetek. \v 16 Otori majingen ne jinibb sulsulen, sete suri nga nale nesesreien muwra ni metka sen ko wor putori majingen ngok, ejki. Otori suri derteren ne mauren sen nga bongsin mijkie. \v 17 Suri Naul On owra ‘Nik kuvi batu jinibb sulsulen erpe jinibb sulsulen ngok Melkisetek ne tuwi. Ko kuptori majingen ne jinibb sulsulen ngok tetajer pijpari tuwi ngok vini.’ \v 18 Nale ngok elai tweni sel nga m̃itra nga derteren nen ejkie ko sete orongwose puloli rrapmomsawos p̃irres. \v 19 Ko nale nesesreien se Moses sete orongwose puloli nanu san pusorsan p̃irres. Ngok norrorrmien nga mimerr san eimare nga p̃ila milnge sel nga m̃itra ngok. Sel nga mimerr ngok ko vajin rraposuri p̃iterter, suri evi sel ne mauren weretunen nga p̃itkai kerr rrapan mori ji Atua. \p \v 20 Ko Atua ololi kele nale rijrijen sen san tuwi nga puloli sel nga mimerr nen pivini mare. Ko sete ololi nale rijrijen san daron nga jinibb sulsulen re metka se Livae nir marini marlai majingen ser. \v 21 Ko Iesu evini evi jinibb sulsulen suri nale nga Atua muloli m̃iterter pa nga Naul On muwra: ‘Atua ololi nale sen eterter pa, ko sete mia-rieni kele norrorrmien sen. Ni owra ‘Nik kuptori majingen se jinibb sulsulen tetajer pijpari tuwi ngok vini.’ \v 22 Ko Iesu orrul totkoni majingen sen erres, ko etasi sel nga mimerr se Atua tevi kerr, nga m̃irres wor asi nga womu. \p \v 23 Ko nanu kele san ni le: jinibb ne sulsulen ne tuwi, nir elep ko wor, suri marmajing mianan ko san emij, ko san kele p̃ilai wani milngen. \v 24 Ko Iesu ma emaur ko sete mia-mij nabong sopon. Sete mia-lai \m majingen sen ne batu jinibb sulsulen tevi jinibb m̃inij kele san. \v 25 Ko niko etipatun lelingenok ko pijpari tuwi ngok vini, ni orongwos p̃ila mauren tevi jinibb nga markorti tevi nga parini ji Atua. Ni pimaur ko pulot tetajer tevi Atua suri nir. \p \v 26 Rramwerai erres wor elep tevi Atua nga mukoni jinibb sulsulen nga m̃irres p̃elak mirpel vini ji kerr nga pimetmete kerr. Ni on elep. Sete nanu san esij jin, ko nololien ejki jin. Sete erpe rragrrag kerr jinibb ne nololien nir. Nisen ean mare temijpal easi nanu jijle ne iel ngatan. \v 27 Ni sete erpe batu jinibb sulsulen nga nabong jijle marok-revji nanu rrum nga p̃ilai tweni nololien ser puwomu, ko vitunen pia-lai tweni kele se jinibb nir. Iesu evinvini ore murrun ngok ko pa osuw daron nga mimarong ni mimij nga p̃itlasi tweni nololien se jinibb nir ne iel ngatan totoklai. \v 28 Nale nesesreien se Moses osusture jinibb nga derteren ser mijkie, ko marok-loli nololien, nga parivi jinibb sulsulen. Ko rijrijen se Atua, nga mivini vajin vitunen, osusture natun Iesu Kristo nga musorsan m̃irres tetajer pijpari tuwi ngok vini. \c 8 \s1 Sel nga mimerr: Majingen se jinibb sulsulen nen erres wor asi \p \v 1 Ngel evi batu rijen suk, nga batu jinibb sulsulen se kerr otoe, ko elik pa renge melrin tevi Atua renge nevren rres tevi derteren sen nga milep. Ko nisen ko Iesu. \v 2 Sete ololi majingen sen renge naim on nga jinibb m̃imajinge, ko ololi majingen sen renge Naim On mawos nga Atua kobbong m̃imajinge renge melrin. \p \v 3 Ko majingen se jinibb sulsulen ne iel ngatan tetajer evi nga parlai merrenien ko parevji nanu rrum nga parloli sulsulen van ji Atua. Ko batu jinibb sulsulen se kerr, Iesu, ni kele p̃ilngi wor nanu ko san nga p̃ilai tevi Atua. \v 4 Ko poro Iesu p̃ilik malum iel ngatan, ko sete mia-tori nais ngok jinibb sulsulen, suri jinibb sulsulen nir arlik pa nga parlai merrenien tevi Atua, osorsan erpe nale nesesreien se Moses muwrai. \v 5 Majingen nga jinibb sulsulen nir arok-loli, erpe arloli rrongrrongvi kobbong nanu nga muto renge melrin; ko nga renge melrin ma evi weretunen jerjer. Ko ewretun, suri daron nga Atua muwrai tevi Moses tuwi pa nga pususture Naim On nga mivi devji ngok, ko owra ‘Kupmetmet p̃irres \m nga kupmajing nanu ngok nir pusorsan tevi nanu nga meviseni pa tevim renge botwen iak.’ \v 6 Ngok rramlesi vajin majingen se jinibb sulsulen nga Iesu m̃imajinge erres wor elep easie nga jinibb sulsulen nir iel ngatan marloli. Ko renge murrun ngok kele, sel se Atua nga Iesu m̃ilai m̃irrmali ji jinibb nir erres kele wor easi sel ne tuwi. Suri nale rijrijen nga marres nir kele wor arto nga puloli putur. \p \v 7 Poro sel nga womu p̃irres malum, ko sete sel nga vitu mia-to kele. \s1 Sel nga mimerr: Atua erijrij pae tuwi nga p̃ilai \p \v 8 Atua elesi nga m̃eri Isrel nir sete arvijuri sel nga womu erres, evi batun nga muloli rijrijen nga p̃ilngi nga mimerr kele san. Owrai tweni renge nale san nga m̃ilai tevi propet Jeremaea nga puwrai tweni. Renge nale nen, Atua rijen sen owrai erpel, owra ‘Kapmurrong p̃irres. Numrreni bowrai tevi kami nga daron san pia-vini ni ko nga inu b̃elngi kele sel nga mimerr san tevi kami jinibb suk nir, kami nga renge metka ne Isrel nir ko metka se Juta. \v 9 Ngel sete mia-irpe rijrijen nga m̃elai tevi apu se kami nir nga tuwi. Renge daron nen erpe nuvel jilijle nir ko m̃etkai tweni nir Ijip. Ko suri nir sete artori rijrijen nga m̃elai tevir, ko iok ko ololi setemun nurrorrmi nir.’ \v 10 Ko Numal owra ‘Rijrijen nga bea-lingi tevi m̃eri Isrel nir renge daron nga pia-vini, ni le vajin ngel. B̃elngi lilane nale nesesreien suk renge norrorrmien ser, ko boli tweni renge nolor. Ko inu bevi Atua ser, ko nir parivi jinibb suk. \v 11 Ko setemun evi nga paran parvisviseni seler, parwera ‘O sel le ma ngel’, rreknga, ‘O Atua erpel, erpok, rreknga erpak wor.’ Ejki. Setemun mara-loli mirpok, suri nir jijle para-rongwose vajin inu renge mauren ser sisamis, p̃itipatun renge bipiwarreng nir pian pijpari jinibb nga m̃itra. \v 12 Ko rijrijen suk evi nga, poro nololien sev oto ji nir, ko inu b̃etlasi tweni, puloli bemalie. Ngok evi sel suk nga mimerr tevi jinibb suk nir.’ \v 13 Ko renge nale sen ngok, Atua osp̃e suri sel nga mimerr ngok nga puloli rraplesi wose sel nga womu pa erpe etra pa osuw. Ko norrorrmien oto renge sev nga Atua muwrai etra pa osuw; suri evan pa ngatan, ko sete mia-periv ko pia-jijki p̃etp̃eti vajin. \c 9 \s1 Sel nga mimerr: Lat on nen erres wor asi \p \v 1 Ko rramrongwose erres rijrijen nga m̃itra ngok, ko sel nen nga parsurövi Atua \m ren otoe. Ko lat on nen kele san otoe nga muto bbong iel ngatan. \v 2 Jinibb ne tuwi arsusture devji san nga mivi Naim On nga markel otvi m̃ierue. Loloim nga womunen arwerai lat nga muon. Renge loloim nen, laet san oto, tep san, ko niv sopon nga marok-lingi tetajer renge no Atua. \v 3 Ko arruloni ore loloim nen tevi kalik nga milep san nga m̃irres p̃elak. Ko loloim tuwen nen evi lat nga muon nga muon lenglengen. \v 4 Ko renge loloim nen, nawot nga mivi gol oto ren, nga marjingteni nanu nir nga mapur marres nga parsulir tevi Atua. Ko bokis ngok kele ne rijrijen se Atua nga mivi gol ngok nga biles san nga mivi gol marjingteni lolon, nga nanen ngok mana muto rengen. Ko nai san nga mivi nejipjip se Eron nga tuwi Atua muloli mimra luwi kele raon mutoe, ko nevöt nivev kele eru nga nale nesesreien esngavöl se Atua maruli renge nuru. \v 5 Mare renge bokis ngok kele evi lat nga Atua mok-lai tweni nololien se jinibb e nir rengen. Ko mare rengen kele, nanu eru kele nga marveruse nisen jerubim nga m̃irinrin lenglengen nga piviseni nga Atua elik iok, ko naben kele orsalsal ore lat nen. Ko daron ejki nga rrapsup̃e nunsi p̃etp̃eti murrmurrun wowarreng ne nanu nen nir. \s1 Sel nga mimerr: Sulsulsen nen erres asi \p \v 6 Ko nanu jijle muto mirpok vajin, ko jinibb sulsulen nir arok-an vajin renge loloim nga womunen nabong jijle nga parloli vajin majingen se jinibb sulsulen nir. \v 7 Ko batu jinibb sulsulen kobbong orongwose pian renge loloim nga erwen nen nga muon lenglengen, ko pian pivesan kobbong renge sia san. Daron nga mian, ko elai drra nanu rrum nir erpe evi sulsulen van ji Atua. Drra ngok evi nga p̃ilai tweni ni nololien sen, ko p̃ilai tweni kele nololien nga m̃eri Isrel jijle nir marloli ko sete marongwose nga evi nololien. \v 8 Iok, Nem̃in On eviseni vajin nanu san em̃erer erres tevi kerr. Daron nga devji ngok mutur malum, ko metali setewor etp̃ir nga kerr jijle rrapan loloim renge lat nga muon lenglengen ngok. \v 9 Ngok erpe nale rrongrrongvi nga piviseni kerr daron nga rramlik ren lelingenok. Nale rrongrrongvi ngok owrai erpok, nga merrenien nga jinibb sulsulen marok-lai tevi Atua, ko nanu rrum nga marok-revji nga p̃ilai tweni nololien se jinibb nir, sete evter. Nanu ngok nir sete arongwose parloli norrorrmien se jinibb puwokwok p̃irres renge no Atua. \v 10 Iok arsupsup̃e bbong murrun ne jinibb m̃iaan ko miminmin ko m̃ilalos. Ko nanu \m ngok nir arivi nanu nawon nga marto kobbong mijpari daron nga Atua m̃irieni nanu jijle nir arini armerr luwi kele. \s1 Kristo elai mauren sen nga p̃ilai tweni nololien se jinibb \p \v 11 Ko Kristo errmali pa osuw nga mirpe batu jinibb sulsulen ne nanu nga marres ngok nga marpelari pa. Ko devji nga ni m̃imajing ren erres ko osorsan easi nga womu. Devji ngok, sete jinibb ne iel ngatan emajinge, ko sete evi nanu ne iel ngatan san. \v 12 Daron nga Kristo mian loloim nga womu renge devji ngok, ko etajer van renge loloim nga muon lenglengen. Ko sete ololi erpe jinibb sulsulen m̃inij nir marloli. Sete elai drra nanu rrum san nga p̃itlasi tweni nololien se jinibb nir, ejki. Elai ni drran mawos kobbong. Ko ololi evesan rres kobbong, nga pivinvini ore sel nga m̃itra ngok ko p̃ilai tweni nololien se kerr, ko puloli rrapiel sisarow vajin pian pijpari tuwi ngok vini. \v 13 Drra nanani, drra buluk ko natu buluk nga marsuli mivi niavin, majingen ner otoe. Jinibb sulsulen arongwose parlai drra ngok sopon ko niavin ngok ko parwirrwirrlenir renge jinibb nga marrokitkit renge no Atua, ko nanu ngok orongwose puloli parwokwok luwi kele. \v 14 Ko drra Iesu orongwose puloli majingen nga m̃iterter kele wor easi majingen ne nanu ngok nir. Renge majingen se Nem̃in On nga mimaur tuwi ngok vini, Kristo elai mauren sen tevi Atua erpe sulsulen san nga musorsan m̃irres p̃etp̃eti. Ko drran ngok orongwose puloli norrorrmien se kerr puwokwok re nanu ne mijen nga rramloli, nga rraploli vajin majingen se Atua nga mimaur tuwi ngok vini. \s1 Tetajer drra puwlu ko wor nga piviseni nga rijrijen otur \p \v 15 Ko suri majingen nga m̃irres mirpok, niko Iesu mususture kele rijrijen nga mimerr se Atua. Emij nga puwli tweni jinibb nir renge nololien ser nga martor otvi nale nesesreien se Atua nga womu. Kristo ololi nir nga Atua miveruse nir arivel sisarow pa nga artor sweri nanu nga sete mia-suw nabong sopon, nga Atua m̃irijrij pae musuw nga p̃ilai tevir nabong san. \v 16 Poro jinibb san puloli marongen san puwra ‘Daron nga bemij ko nanu ngok parivi se morok, nanu ngok parivi se morok’, em̃erer erres tevi jinibb nir nga poro m̃ernen pia-mij, puloli marongen nen putur vajin. \v 17 Suri poro jinibb san ololi marongen nga mirpok san ko emaur malum, ko setewor mara-vijuri nale nen. Para-vijuri ko ma renge daron nga poro pia-mij. \v 18 Ko erpok kele renge marongen rreknga sel nga womu nga Atua muloli. Nanu san pimij ko wor, drran puwlu, ko niko sel nen putur vajin. \v 19 Erpok ko, Moses owra tweni jijle nale nir re nale nesesreien tevi jinibb nir. Daron nga muwrai tweni jijle musuw, ko otor pini vajin sulsulen nga puloli nale renge nale nesesreien ngok pimaur ko putur. Arevji pini natu buluk tevi nanani, ko elai drran sopon ko ejvi nuwi sopon van ren. Ko elai rao nai san nga marveruse isop tevi silvi sipsip nga musongsong, ko orrurrngoni van re drra nga, ko erringrringe renge naul ngok nga maruli nale nesesreien se Atua nir rengen ko renge kele jinibb nir, ko owra \v 20 ‘Ngel evi drra nga puloli sel se Atua putur. Atua owra kami kaposuri ko wor.’ \v 21 Ko renge murrun ngok kele kobbong Moses ewirrwirrleni kele drra ngok sopon lat lele nir renge devji ko renge nanu sopor nga marto renge lat nga marok-surövi Atua rengen. \v 22 Sel ne majingen ne nale nesesreien arirpok ko, nga otomori nanu jijle nga marmajinge rengen, arok-wirrwirrleni ko wor drra pian ren nga puloli puon. Ko poro drra sete p̃iseser, ko Atua sete mia-telasi tweni nololien se jinibb. \s1 Kristo elai mauren sen, ko drran owlu nga p̃ilai tweni nololien se jinibb. \p \v 23 Nanu nen nir, erpe devji nen, arloli rrongrrongvie nanu ne melrin nir. Ko drra nanu rrum san puwlu ko wor suri nga puloli parwokwok. Ko nanu mawos ma nga marto renge melrin armerreni sulsulen nga m̃iterter kele ko wor san nga puloli nir parwokwok. \v 24 Ko Kristo sete ean loloim renge lat nga muon lenglengen ngok nga jinibb kobbong marsusture nga mirpe marrongrrongvie kobbong, ejki. Ean mawos renge melrin weretunen ko otur renge no Atua. Ko evan nga p̃ila se kerr. \v 25 Ko erpok, batu jinibb sulsulen ok-lai drra nanu rrum nir evesan renge sia jijle nga mian renge lat nga muon lenglengen ngok. Ko Kristo sete ololi lululweni erpe nir ngok, ejki. Ololi evesan kobbong. \v 26 Suri poro ni pok-loli pirpok, ko kami kamrrorrmi ni pok-rrul lululwi ko pa renge nai pelaot? Pok-runge p̃isij renge niben daron pilep, etipatun re daron nga iel ngatan m̃itipatun, mivini mijpari lelingenok? Ko ejki, sete erpok. Evini vesansan rres kobbong nga pivinvini ore nanu jijle nir ne daron nga womu. Ko errmali nga m̃ilai mauren sen nga p̃ilai tweni nololien se jinibb. \p \v 27 Ko Atua owngani pa sel se jinibb jijle nir, owra jinibb pimij pivesan kobbong, ko vitunen ko Atua pia-wera suri lat nga puto suri tevi vajin. \v 28 Ko renge iok, Kristo elai mauren sen evesan rres kobbong nga p̃ilai tweni nololien se delung. Ko pia-rremali luwi kele, ngok erpe pivi varwen ko vajin, sete nga p̃itlasi tweni nololien se jinibb. Ko evi nga piwilwil se nir nga marok-teravi. \c 10 \s1 Sulsulen se Iesu erres kele wor \p \v 1 Nale nesesreien se Moses owra rrongrrongvi bbong nanu nga marto ko renge melrin, ko sete arivi nanu nen mawos nir; ko sete osorsan p̃elak tevir, namol ner kobbong. Ko mian ko nanu mawos nen nir para-pelari ko. Tetajer renge sia jijle, jinibb sulsulen arok-revji nanu rrum nir renge murrun ngok ko pa, nga p̃ilai tweni nololien se jinibb. Arp̃elak malume, ejpari lelingen ngel, ko ejki mun. Suri nale nesesreien se Moses nga m̃imajing renge sel ngok sete orongwose puloli jinibb nga marwera parini ji Atua parmomsawos p̃irres. \v 2 Ko nir nga marok-loli sulsulen van ji Atua sete arwokwok erres renge nololien ser. Poro parwokwok, ko setemun parunge nanu san purrowsir, ko sulsulen ser pusuw ko vajin. Ko sete erpok. \v 3 Sia jijle, arp̃elak malum, ko sulsulen nir nga marloli arviseni lweni bbong tevi nir, nololien nga nir marok-loli. \v 4 Suri drra buluk rreknga nanani sete orongwose p̃irrawe tweni rragrrag nololien se jinibb. \p \v 5 Ko renge iok, tuwi pa, daron nga Kristo muwra pivini iel ngatan, owrai tevi Atua owra ‘Nik sete kumrreni sulsulen ko merrenien nga marok-lai tevim, ko kula ma nibek tevik. \v 6 Nanu nga marsulir van ko marnivniv nawon, ko merrenien nga puloli jinibb puwokwok renge nololien, setemun kuir renger. \v 7 Ko nutur mera ko nuwrai lilane tevi Atua nuwra ‘O Atua, nuir nga bololi marongen som, erpe maruli pa renge Naul On.’ \v 8 Womu jer Kristo owra ‘Nik sete kumrreni nga jinibb parok-revji nanu rrum ko parok-lai merrenien tevim. Sete kumrreni parevji nanu rrum ko parloli sulsulen nga p̃ilai tweni nololien ser. Sete kurnge erres renge murrun ngok.’ Ko murrun nga marok-loli ngok osorsan bbong tevi nga nale nesesreien se Moses muwrai. \v 9 Ko mian ko Kristo owra ‘Atua, numarong le vajin nga bean bololi marongen som.’ Renge iok, rramlesi sel nga womu ne sulsulsen tweni nololien, Atua ewirr tweni; ko nga vitunen ma, elai ko otori. \v 10 Renge sel nga mimerr ngok ko vajin, Iesu Kristo ololi erpe marongen se Atua muwrai, nga m̃ilai niben erpe sulsulen mivesan kobbong nga sete mia-loli vesan kele. Ko suri muloli mirpok, Atua ololi rramwokwok ko rramon erres renge nololien se kerr. \s1 Sulsulen se Iesu puto tuwi ngok vini \p \v 11 Nabong jijle jinibb sulsulen se m̃eri Isrel arok-loli majingen ser nga marevji nanu rrum nir nga p̃itlasi tweni nololien se jinibb. Ko murrun ngok sete orongwose p̃itlasi tweni rragrrag nololien se jinibb. \v 12 Ko Kristo ma elai ni lweni niben nga p̃ilai tweni nololien se jinibb nir. Ololi vesansan kobbong, renge mijen sen, ko evter nga p̃itlasi tweni ko pa nololien se jinibb nir pijpari tuwi ngok vini. Ko vitunen ko ean esakel vajin tevi Atua vajin renge nevren rres. \v 13 Ko Iesu p̃isakel iok pian pijpari nga Atua puloli devje nuval sen parlik ngatan pirpe boriti, ko Iesu pibbötbböt rer. \v 14 Daron nga Kristo mimij vesan bbong nga p̃itlasi tweni nololien se jinibb nir, ko ololi kele nir aron ko pa, ko arivi jinibb sen. Ko armomsawos erres jijle, ko parlik vajin pirpok pian pijpari tuwi ngok vini. \p \v 15 Ko Nem̃in On kele ok-werai lilane nanu ngok nir tevi kerr. Womujnen owra \v 16 ‘Ngel evi rijrijen nga b̃elai tevi m̃eri Isrel nir renge daron nga pia-vini. Bevisviseni nir renge nale nesesreien suk, ko b̃elngi lilane nale nesesreien suk renge nolor. \v 17 Ko setemun mea-rrorrmi nololien ser tevi sev nga marsij nga marok-loli.’ \v 18 Daron nga Atua m̃itlasi tweni nololien se nir mirpok, sel san ejki kele mun nga jinibb purrorrmi nga parlai kele wor merrenien van ji Atua nga p̃ilai tweni kele nololien ser, ejki. \s1 Erres nga rrapruj mori Atua \p \v 19 Tasik ko jojik nir, suri drra Iesu Kristo ololi rramwokwok pa osuw, rramrongwose rrapan loloim ko vajin renge lat nga muon lenglengen ngok, nga sete rrammetutu rragrrag. \v 20 Iesu etasi pa sel nga mimerr san osuw. Sel ne mauren ngok elik rrerrsi kalik nga tuwi murrul ore lat nga muon lenglengen ngok, niko evi nga mimij suri. \v 21 Ngok rramtor sweri vajin batu jinibb sulsulen nga m̃irres nga pok-metmet vajin jinibb se Atua nir. \v 22 Ko niko erres rrapini mori ji Atua, nga norrorrmien se kerr puwokwok ko nosurien se kerr \m p̃iterter. Drra Iesu Kristo errawe vaseni nolo kerr arwokwok, ko nibe kerr kele arlalos pa renge nuwi nga muwokwok. \v 23 Erres nga rraplingi norrorrmien se kerr puto p̃iterter renge Atua, suri ewretun rramrongwose rraposuri Atua nga ni puloli rijrijen sen nir pia-rremali. \v 24 Ko erres nga rrapok-lai se lululweni kerr nga puloli rrap̃ir nga rrapmerreni sele kerr nir renge murrun nga m̃irres p̃elak. \v 25 Sete erres nga rraplingi kurtweni sel nga rramok-korti lat sansan, pirpe kerr sopor marloli pa musuw. Tetajer ko wor rrapkorti renge jiljilweren, puloli norrorrmien se kerr pivini p̃iterter kele wor. Suri daron nga Numal se kerr pia-wera sesesre lat nga puto suri tevi jinibb e nir oto mori pa. \s1 Sete rrapok-loli kele nololien \p \v 26 Ko poro kerr nga rramtor sweri nale weretunen pa osuw, rraptur mera ko rrapok-loli kele nololien, ngok, sel san ejki rres mun nga rraprevji kele nanu san nga p̃ilai tweni nololien se kerr. \v 27 Sel sansan kobbong oto, nga rrapmetutu temijpal Atua rengen, evi nga putor vitrangi kerr, ko rrapmetutu nabb ngok nga m̃iterter lenglengen nga Atua pusli devje nuval sen nir ren. \v 28 Renge nale nesesreien se Moses tuwi, poro jinibb san otor otvi nale nesesreien nen san, ko jinibb eru rrek itul orwera nga ewretun m̃ernen muloli, ko osuw ko, partor pini m̃ernen ko suri. \v 29 Poro parloli pirpok renge jinibb nga mutor otvi nale nesesreien se Moses, ko pirpese renge jinibb nga mungasi natu Atua? Atua putor vitrangi ni pilep suri. Erpe olokloksi drra nga muon renge sel nga mimerr nga muloli muwokwok pa renge no Atua, ko Atua pulolarsie pilep suri. \v 30 Suri Atua ko owra ‘B̃ekle lweni nanu nga m̃isij nga marloli.’ Ko owra kele ‘Atua p̃iwer sesesre lat nga puto suri tevi jinibb sen nir.’ \v 31 Ngok evi nanu nga rrapmetutue pilep san, poro rrapwera rrapwolu asi ji Atua, ko Atua purrul totkoni kerr, ko pivrrivrrali kerr. Suri Atua emaur, ko derteren sen elep. \p \v 32 Erres ma kaprrorrmi nanu ngok nir nga kamok-lesir tuwi, daron nga moron se Atua mia-rremali ji kami. Ewretun kamrunge esij suri nanu elep nga marterter, ko nolo kami sete evitan. \v 33 Daron sopon jinibb arij esij tevi kami renge no jinibb nir, ko arloli esij kele tevi kami. Ko daron sopon jinibb arok-loli esij tevi kami sopor renge no kami, ko kami sete kammetutu, kamtur eterter lat sansan. \v 34 Kamkorti tevi nir nga marlik renge naim ne nekaien renge norongen nga m̃isij ser; ko daron nga jinibb marlai luwe joro kami ko sete kamrunge esij suri, norrorrmien se kami erres bbong, suri kamrongwose nga joro kami m̃inij san oto metmet nga m̃irres kele wor, nga sete mia-jijki nabong san. \v 35 Ko kaprrul totkoni ko pa norrorrmien se kami p̃iterter pirpok, suri nowlin nga kapa-lesi elep nga elep temijpal. \v 36 Ko kami kaploli nolo kami pipriv, ko kaploli nanu nga Atua mimrreni, puloli kaplai sev nga nale se Atua muwra kaplai. \v 37 Ngok pirpe nale san nga muto renge Naul On nga muwra ‘Beblen kele ma, ko si nga muwra pia-vini, p̃irrmali ko. Sete mia-lolola. \v 38 Renge daron ngok, jinibb suk nga marmomsawos ko marosurik, para-maur. Ko poro nir san p̃irieni lweni kele, ko Atua sete mia-ir rengen.’ \v 39 Ko kerr ngel sete rramivi jinibb nga rraprieni kerr ko rrapluwi van rrapjijki kele, ejki. Rramivi ma jinibb nga rramosuri Atua, ko ni pia-lai mauren tevi kerr. \c 11 \s1 Jinibb nga mimrreni pivini ji Atua, nosurien sen puto wore ko \p \v 1 Sev ko evi nosurien? Nosurien erpe nga rramrongwose erres nga rraplai ko wor sev nga rramlingi nolo kerr renger. Ko nosurien erpe nga rramrongwose erres suri nanu nga sete rramleslesir. \v 2 B̃irterawarreng se kerr ne tuwi nir arlingi nosurien ser eterter renge Atua erpok, niko muloli Atua m̃ir suri nir. \v 3 Murrun ne nosurien kobbong ololi rramlesi wose nga ewretun, nale se Atua kobbong ololi nanu jijle ne iel ngatan marremali. Atua sete emajing tevi nanu san, ko ololi ma nanu jijle arpelari nga lelingenok rramlesir. \p \v 4 Ko erres nga rraprrorrmi kele van re b̃irtera ne tuwi nir. Womunen, rraprrorrmi luwe Apel. Renge ni nosurien sen, ko ololi merrenien nga m̃irres p̃elak van ji Atua, easi Ken. Ko suri Epel osuri Atua, ko niko Atua muloli mumomsawos. Atua eir renge sulsulen se Epel. Ko Epel ngok emij pa, ko murrun ne nosurien sen ngok oto malum nga p̃ilai norrorrmien tevi kerr. \p \v 5 San kele evi b̃irtera Inok. Elngi nosurien sen eterter renge Atua; ko niben sete emij, ko Atua elai tweni ni iel ngatan van mare e nga setemun arlesi kele. Ko Naul On owra ‘Daron nga Inok m̃ilik iel ngatan, ko evi jinibb nga m̃irres’, ko niko Atua m̃ir suri ko vitunen m̃ilai lweni van mare e. \v 6 Ko ewretun lenglengen nga poro nosurien sete puto renge kerr, ko Atua sete mia-ir suri kerr. Si nga mimrreni pivini mori ji Atua ko purongwose Atua renge mauren sen, puosuri ko wor p̃iterter nga ewretun Atua elik pa, ko puloli p̃irres p̃elak tevi nir nga marok-pej ni eterter. \p \v 7 Ko nir san kele evi b̃irtera Noa. Evi nosurien kele ko nga Noa osuri sev nga Atua muwra womue, nga setewor jinibb san m̃ilesi. Ko emajing drrav nga milep nga piwilwil se metka sen nir rengen. Ngok erpe Noa ewer lokloksi jinibb jijle nir nga marlik iel ngatan re daron nen, lat nga puto suri tevir. Ko Atua vajin owra nga Noa omomsawos erres suri nosurien sen ngok. \p \v 8 Ko evi nosurien ngok kele nga muto ji b̃irtera Epram nga muloli daron nga Atua miveruse nga pian renge vanu m̃inij, ko evan. Atua ololi pa nale rijrijen tevi nga pia-lai lat nen tevi ni, ko Epram elinglingi sisen nga pian lat nen. Daron nga m̃ilinglingi sisen, ko setewor orongwose lat nen oto ngabe; \v 9 ko suri osuri Atua, niko ean, ko elik ren. Ko elik iok erpe jinibb neturvitan kobbong, ni nuru Aesak ko Jekop, nga Atua m̃ilai rijrijen ngok tevir. Nir sete armajing naim; armajing devji kobbong, arlik toto rer. \v 10 Epram elik erpok suri etriv tweni ngaim san nga Atua m̃imajinge ko pia-susture, nga puto tuwi ngok vini. \p \v 11 Epram evi pa b̃irtera, etra p̃elak pa, setemun orongwos natun putoe. Ko Sera kele em̃er. Ko suri Epram osuri Atua, niko Atua elai bipi san tevi nuru nga Sera muwosi. Epram osuri rijrijen se Atua nga muloli tuwi, mian ko errmali vajin. \v 12 Ko suri nanu ngok, Epram nga m̃itra lenglengen ko otomori pimij, ko metka sen ma nir nga vitunen elep nga elep temijpal erpe moju nga renge melrin mare, ko erpe kele dep̃inan nga ngalu. \p \v 13 Jinibb ngok nir arosuri Atua, ko mian ko armij, ko setemun arlai sev nga Atua m̃irijrije p̃ilai tevir. Arlesi ma nanu ngok nir, ko erpe arto ngasu lengleng malume nir; ko arir ma nga marlesir. Ko arwerai tweni limjer nga arlik iel ngatan arirpe jinibb neturvitan kobbong. Iel ngatan sete evi siser mawos. \v 14 Ko daron nga jinibb marok-rij mirpok, oto limjer nga arok-pej lat kele san nga mivi siser mawos. \v 15 Ko norrorrmien ser sete oto renge lat nga marivel e vini. Poro parrorrmi ko rrek parluwi ko, ko ejki. \v 16 Nir ngok armerreni siser m̃inij kele san, nga lat nen evi melrin kobbong. Renge iok ko, Atua sete emanune te nga nir marok-werai nga evi Atua ser, suri ololi pa ngaim ser san oto metmet osuw. \p \v 17 Ko rramlesi kele Epram nosurien sen re nanu san kele, ni le: Aesak evi m̃er nga Atua m̃irijrije p̃ilai tevi Epram. Ko elai pa tevi, nga mivi natun sansan bbölbböl. Ko daron nga vajin Atua owra purrowrrowe Epram, ko Epram emarong bbonge nga p̃ilai natun Aesak tevi Atua. \v 18 Atua owrai tweni womu pae tevi Epram owra ‘Renge Aesak ngok, metka som pilep lenglengen nga parrul totkoni nisem.’ \v 19 Epram orrorrmi mian ko owra “O, rreknga Atua puloli pimaur luwi kele renge mijen”, ko niko emarong nga putor pini pirpe nga Atua muwrai. Ko erpe pirpe otomori pirpok, nga Atua muloli mimaur luwi re mijen, suri otomori jer Aesak pimij. \p \v 20 Mian ko suri Aesak muosuri Atua, niko Atua erij erres suri natun nuru Jekop ko Esao nga nanu nga parres nir parremali ji nuru. \v 21 Ko Jekop osuri Atua, niko ololi daron nga mutomori pimij, ko emajil renge nejipjip sen ko olot van ji Atua, ko erij erres suri mebbun nuru nga morivi natu Josep. \p \v 22 Ko Josep kele osuri Atua, niko ololi daron nga mutomori pimij e, ejilwer suri daron nga m̃eri Isrel nir parivel lingi Ijip. Ko owra tweni ngarre tevir nga para-wosi lweni niben. \p \v 23 Ko suri nosurien nga tata ko tasu se Moses morosuri Atua rengen, niko daron nga Moses m̃iak e, ko morsilveni mian mijpari navöl itul m̃iasi. Orlesi nga mivi bipi nga m̃irres p̃elak, ko sete ormetutu nga portor otvi nale se Pero, batu numal ne Ijip. \p \v 24 Ko suri Moses kele osuri Atua, niko ololi daron nga milep vajin ko sete emrreni jinibb parok-wera ni evi mebbu Pero ko tasu sen e Pero natun nesevin. \v 25 Orrorrmi erres nga pian pukorti tevi jinibb se Atua nir nga marunge m̃isij, easi nga pukorti tevi nir nga marok-loli nololien nga neiren nen puto beblen kobbong, pian ko pijijki. \v 26 Ko owrai, poro parmen kerajik suri Mesaea nga Atua pia-koni vini, ko sete inu mea-manune. Bea-runge p̃irres kele ma p̃iasi nga nurongwos bornge renge nijor nir nga marres ne Ijip. Ko elngi meten oto eterter renge nowlin nga pia-tor sweri vitu. \p \v 27 Ko suri Moses osuri Atua, ololi sete emtutu numal Pero nga mulolarsi, ko evel lingi Ijip. Ewretun jinibb sete orongwos p̃ilesi Atua, ko Moses evijuri ma sel nga Atua muwra pivijuri, etajer erpe m̃ilesi meten e, ko omusus p̃irieni lweni. \v 28 Renge nosurien sen tevi Atua, ololi etipatun renge murrun ne nanen ne asien. Owrai tevi m̃eri Isrel nir nga parperteni drra sipsip nir renge metali ne naim ser. Parloli pirpok nga anglo nga Atua mukoni vini nga pirevji m̃eri Ijip natur norman nga womunen nir, sete pirevji natu m̃eri Isrel nir. \p \v 29 Ko suri m̃eri Isrel kele nir arosuri Atua, ololi dis ngok nga marwera dis nga musongsong emes evi dan, ko arivel otvi vajin. Ko daron nga m̃eri Ijip nir marini vajin nga paroji surir, ko dis devjen korti orlulngoni lweni vini, ko orwoj orer. \p \v 30 Ko evi nosurien kobbong nga muloli nawot nga milep nga ngaim nga Jeriko mivitan daron nga m̃eri Isrel nir marivel rrale vabut. \v 31 Ko Reap evi nesevin ne sel san, ko suri nosurien sen kobbong, ololi m̃eri Isrel ngok nuru morini re naim sen. Iok ololi m̃eri Isrel nir sete arevji nesevin nen daron nga marevji jinibb ne ie nir nga sete marosuri Atua. \p \v 32 Ko sete inu mea-tajer. Sete daron oto nga b̃ejilwere nale se Kition, Barak, Samson, Jepta, Devet, Samuel ko propet kele nir. \v 33 Ko suri arosuri Atua, ololi armajinge nanu elep. Lartul ngok nir artekai m̃eri Isrel nir aran arval tevi m̃eri m̃inij nir, mian ko arevjir. Arloli murrun nga mumomsawos, ko arlai nanu nga Atua m̃irijrije nga p̃ilai tevir. Daron sopon artur ore nanu rrum ngok laeon nga sete orongwos p̃iajir. \v 34 Daron sopon arvisi pini nabb nga m̃in temijpal, ko daron sopon arwolu asi renge jinibb nga marwera parevjir renge nesip ne nuval. Nir ngok derteren ser ejkie, ko Atua elai derteren tevir nga muloli marterter nga marevji jinibb nuval ne vanu m̃inij nir. \v 35 Ko nesevin sopor arosuri Atua, ko Atua ololi natur nir armaur luwi kele renge mijen. Ko nir sopor, devje nuval ser arrul totonir, ko artorrlair, ko arwerai tevir ‘Poro nga kaplingi kurtweni nosurien se kami renge Atua, ko ngok orongwos kapiel sisarow.’ Ko armusus, suri arrorrmi eterter nga Atua puloli nir para-maur luwi kele renge mauren san nga m̃irres kele wor. \v 36 Jinibb sopor nga marosuri Atua, arok-men keraji lokloksir ko arvirralir. Ko nir sopor, arkai totkonir ko arlingir van renge naim ne nekaien. \v 37 Nir sopor, artuw pinpinir. Nir sopor, arvarre otvir, morrlor eru e, armij. Nir sopor, arsari pinir e nesip nuval. Ko nir sopor kele nen arivel nawon erpok, ko aruri sunsun nga marsij bbong nga marloli renge nevlu sipsip tevi nevlu nanani. Joror ejkie, ko jinibb arojir ko arloli esij tevir. \v 38 Nir arivi jinibb nga marres p̃elak, ko iel ngatan sete erres evtere nir. Arivel sarrsarr van renge lolo merwer e nir, ko renge botwen e nir, ko armatur renge nolo b̃ereng ko renge lolo bbulwil ne dan nir. \p \v 39 Suri nosurien ser nga marosuri Atua rengen, elai nais nga m̃irres tevir arwajie nga sete orongwos pijijki nabong sopon. \p Ko setewor arlai sev nga Atua m̃irijrije tevir nga p̃ilai tevir. \v 40 Suri Atua ololi pa norrorrmien sen san oto metmet kele osuw se kerr, nga m̃irres asi. Renge norrorrmien sen ngok, emrreni pukortoni nir tevi kerr nga rrapivi sansane ko rrapmomsawos p̃irres. \c 12 \s1 Atua Tata se kerr \p \v 1 Ko delung elep nga marlik rrale kerr, ko marok-meteni kerr. Niko rraplingi kurtweni nanu nga marok-to ore kerr ko nololien nga marrul totkoni kerr, ko rraploli norrorrmien se kerr p̃iterter nga rrapwolu renge sel nga muto renge no kerr. \v 2 Ko tetajer rrapok-meteni Iesu. Nosurien se kerr arto p̃etp̃eti renge ni, etipatun renge bongsin, ko ean osuwsuw renge bongsin. Daron nga m̃ilngi non mawos nai pelaot nga pimij ren, sete elngi tweni sel sen, ejki. Renge iok, orongwose nga neiren nga milep san oto metmet terai, ololi setemun orrorrmi nai pelaot nga mivi manunen nga milep, ko emawose ko pa van. Ko lelingen esakel vajin tevi Atua renge nevren rres renge nai seksakel sen renge melrin. \p \v 3 Erres nga kaprrorrmi wor daron nga marterter nga Iesu moklesir, nga jinibb nga marsij martur imare ko marungasi ni milep. Ko ngok puloli nosurien se kami puto p̃iterter nga sete kaplingi kurtweni. \v 4 Ko renge balpalen nga kamok-tur tere nololien nga marini nir, setewor kami san emij esre. \p \v 5 Rrek kammali pae nale ngok nga pususi norrorrmien se kami van mare, nga muto renge Naul On, nga Atua m̃irije tevi kami mirpe natun mawos nir, muwra ‘Natuk, inu nuvi Numal; ko daron nga m̃evrrali nik, kuprongwose nga nuvisvisenim ko. Ko daron nga m̃erij m̃iterter tevim, ko sete nolom p̃isij nga norrorrmien som pivitan. \v 6 Nuvi Numal Atua, ko nurongwose bololi lilane nir nga memrreni lenglengen nir, ko b̃ete nir nga meveruse marivi natuk.’ \v 7 Ko nanu totoklai nga marloli rramrunge m̃isij renge nibe kerr ngok arirpe Atua mokete kerr. Murrun nga Atua muloli tevi kerr ngok eviseni nga rramivi natun. Setewor bipi san elik nawon nga tata sen sete erij tevi, rreknga evrrali. \v 8 Ko poro Atua sete pok-loli murrun ngok nir tevi kami pirpe nga mok-loli tevi natun jijle nir, ko ngok eviseni nga sete kamivi natun, ko kamivi bipi ne sel kobbong nir. \v 9 Renge murrun se kerr jinibb, tata se kerr arvirrali kerr, ko rramosuri bbong nir. Ko erpese renge tata se kerr nga m̃ilik renge melrin? Rraposuri ko wor p̃iasi tata se kerr ne iel ngatan, puloli rraplai mauren e. \v 10 Daron nga tata se kerr marvirrali kerr, ko arvirrali kerr beblen kobbong, re norongwosien beblen nga muto jir. Ko Atua okvirrali kerr nga puloli lilane kerr nga rrapon p̃irres. \v 11 Rramrongwose pae nga poro Atua pivrrali jinibb san, ko m̃ernen purnge p̃isij. Ko vitunen, nir nga Atua mivrralir nga puloli parmomsawos arongwos parlesi wenen nga m̃irres; parlesi mauren nga mumolmol ko mumomsawos m̃irres renge no Atua. \p \v 12 Ko iok, kapsusi nevre kami nga marmijmij van mare, ko kaploli bau b̃ela kami nga marok-m̃imarring parini parterter luwi kele. \v 13 Kapok-ivel suri bbong sel nga m̃irres, ko poro bau b̃ela kami p̃isij, ko orongwose pivini p̃irres luwi kele kobbong. \s1 Kapmetmet p̃irres \p \v 14 Kapkorti ko wor tevi jinibb nir renge mauren nga mumolmol m̃irres. Tetajer kaploli mauren se kami puon p̃irres; poro pijki ko sete kama-lesi Numal se kerr nabong san. \v 15 Kapmetmet p̃irres nga kami san tirieni lweni ko tian ngasu renge Atua ngok nga mok-wilwil se kerr renge nalol sen nga m̃irres. Kapmetmet nga sete kami san pirpe duru nai ngok nga raon mimelmel, ko daron nga jinibb marurroi ko armesi e, ko olokloksi delung elep. \v 16 Ko kapmetmet p̃irres nga sete kami san pirpe Esao, nga mauren sen sete omomsawos nga sete orongwose purrorrmi kele Atua. Suri ni evi m̃erwomu, ko joron nga moro p̃ilai erpe m̃erwomu, ko ekle lweni nir p̃etp̃eti e nanen sansan bbong. \v 17 Ko vitunen, erpe kamrongwos pae, ko orrorrmi lweni nanu ngok nir; mian ko owra p̃irieni lweni kele, ko ejki mun. Otor jabble pa. Ko eting lenglengen vajin. Murrun nga muloli womue oto ore sel sen. \s1 Sel nga m̃itra ko sel nga mimerr \p \v 18 Nanu nga kamini renger ngel sete erpe nanu nga m̃eri Isrel nir maran renger tuwi, ko sete arirpe nanu ne iel ngatan nga kamrongwose kaprunge nir renge nibe kami. M̃eri Isrel ngok nir aran renge botwen ngok nga marveruse Sinae. Iok, nabb okin rengen, ko nat kele emalik elep ko emalik ore nanu jijle nir; ko ling kele owuw elep. \v 19 Ko renge iok, davö nga milep san eting, ko m̃eri Isrel nir arunge nga Atua okrij tevir. Daron nga marunge drrelan, ko arungoni eterter, arwera setemun armerreni parunge nale ngok kele. \v 20 Suri aririr elep daron nga marunge nale ngok nga muwra ‘Poro jinibb san rrek nanu rrum san pijpari botwen ngok, ko kami kaptuwe pini ko wor.’ \v 21 Daron nga Moses m̃ilesi nanu ngok nir, ko ni kele ornge esij elep, mian ko owra ‘Inu nuririr ko numtutu elep suri.’ \p \v 22 Ko kami kamjikie nanu ngok nir. Suri kamini renge botwen ngok nga marveruse Saeon nga mivi ngaim nga milep se Atua nga mimaur. Ngok Jerusalem nga mimerr nga muto mare renge melrin, nga anglo elep nga elep arlik ren ko arir tetajer. \v 23 Ko kamini re gortien se jinibb se Atua nga marirpe m̃erwomu se Atua nir nga marir tetajer, ko nga niser marto pa renge melrin musuw. Kamini ji Atua, nga p̃iwer sesesre lat nga puto suri tevi jinibb jijle, ko kamini ji nem̃i jinibb nir nga Atua mulolir marmomsawos m̃irres. \v 24 Kamini ji Iesu nga ni evi jinibb nga mususture sel nga mimerr ngok se Atua, nga drran puloli kapwokwok, erpe owrai tweni nanu nga m̃irres kele wor easi nanu nga drra Epel muwrai. \v 25 Ko ngok, kapmetmet nga sete kapsir dure kami tevi si nga mokrij tevi kami ngok. Nir nga tuwi nga marmusus parunge drrela si nga muwrai tweni nale ngok vini iel ngatan sete mara-wolu asi. Ko poro kerr sete rraprunge nale ngok se Atua nga mivel renge melrin vini nga puwni kerr, ko rrapasi pirpese ko? \p \v 26 Tuwi pa Atua ololi dan eririr. Ko lelingenok elai vajin nale rijrijen sen tevi kerr owra ‘Bololi iel ngatan piririr kele pivesan. Ko sete dan kis ko tevi melrin kele, nuru korti poririr.’ \v 27 Nale ngok nga Atua muwrai nga muwra ‘Vesan kele wor’, eviseni erres nga Atua osp̃e suri nanu jijle nga m̃ilngi iel ngatan. Ni puloli nanu jijle ngok paririr, ko p̃ila twenir vajin. Ko sev nga sete marongwose paririr parjipon jer. \p \v 28 Ko renge iok, erres nga rrapwerai erres temijpal wor tevi Atua nga mivi Numal se kerr ko miverus kerr rramini re batun vanu san nga sete orongwos p̃iririr. Erres nga rrapsurövi ni renge murrun nga p̃ir rengen, ko rraptori ni puon ko rrapmetutu wore ko. \v 29 Suri ewretun, Atua se kerr osorsan tevi merre nabb nga muroror lenglengen san nga murongwose pusli nanu totoklai nir pianan ko parjijki p̃etp̃eti. \c 13 \s1 Murrun momsawos se Kalesia \p \v 1 Kami kapmerrmerreni ko wor kami pirpe kamivi niaken woswos. \v 2 Ko kapok-metmet tetajer nga kaptekai neturvitan vini re naim se kami. Kamrongwose nga jinibb sopor ne tuwi arloli murrun ngok, ko vitunen vajin artaol nga marteka anglo vini loloim re naim ser. \v 3 Kaprrorrmi nir nga marlik renge naim ne nekaien pirpe nga kami kamlik tevir renge naim ne nekaien. Ko kaprrorrmi nir nga marunge m̃isij renge niber pirpe nga kami kele kamrunge esij tevir. \p \v 4 Totkoien evi nanu san nga kaprrorrmi pilep suri. Norman p̃ilik tevi ko wor nesen sen mawos, ko nesevin p̃ilik tevi ko wor diwen sen mawos. Atua pivrrali norman m̃elakel nga mututur nawon malum, ko nesen m̃elakel nga mututur nawon malum, poro pormatur kokorti. Ko pivrrali kele norman nga mimatur tevi nesevin nga sete mivi nesen sen, ko pivrrali kele nesevin nga mimatur tevi norman nga sete mivi diwen sen. \p \v 5 Sete erres nga kaploli murrun nga kapmerreni p̃elake nevöt. Poro joro kami pilep rreknga joro kami puwelili, ko kaprunge p̃irres ko wor, suri Atua owrai pa osuw owra ‘Sete mea-linglingim kuma-san, ko sete mea-linglingim nabong san.’ \v 6 Ko erpok, rramrongwose rraploli norrorrmien se kerr p̃iterter nga rrapwera ‘Sete mea-metutu, suri Numal Atua ok-wilwil se inu. Ko si vajin orongwos pulokloksik?’ \p \v 7 Ko sete kapmalie nir ngok nga tuwi nga marwowomue kami, nga marlai nale se Atua vini ji kami. Kaprrorrmi ta murrun ser, mauren ser, ko mijen ser erpese, ko kapvijuri vajin murrun ne nosurien ser. \p \v 8 Iesu Kristo sete orongwose p̃irieni kele. Osorsan rres kobbong. Murrun osorsan kobbong, etipatun tuwi pa, evini ejpari lelingenok, ko pianan sete orongwose pusuw nabong sopon. \v 9 Ko sete kaploli nale ne murrun lele parini parevei tweni kami renge murrun nga mumomsawos. Rrapkulu ko wor van ji Atua nga piwilwil se kerr renge nalol nga m̃irres sen, puloli rrapterter. Ko sete erres nga rrapvijuri nale se nir nga marok-vile nanen sopor. Murru sel ngok nir sete arwilwil rragrrag se jinibb nga marvijurir, ejki. \p \v 10 Lat ne sulsulen se kerr oto, ko jinibb sulsulen se m̃eri Isrel nga marok-loli majingen ser renge Naim On ser sete arongwose parla nanen ser renge lat ne sulsulen se kerr. \v 11 Ko batu jinibb sulsulen, daron nga mirevji nanu rrum ko elai drran van lat nga muon lenglengen, ko elai van ji Atua nga p̃ilai tweni nololien se jinibb nir. Ko vitunen arlai nibe nanu rrum ngok nir van, arwirrer vare re ngaim ko arsulir. \v 12 Ko renge iok, Iesu kele eivare renge ngaim ngok, ko ornge esij lenglengen renge niben. Ko suri mijen sen ko drran nga murongwose puloli jinibb parwokwok renge nololien ser, ko orongwose parini partur vajin renge no Atua. \v 13 Ko kerr kele, rraploli ko wor pirpok nga rrapan rrapkorti tevi ni vare re ngaim, ko rrap̃ir kobbong daron nga jinibb parungasi kerr. \v 14 Renge iel ngatan, ngaim woswos se kerr san ejki nga puto tetajer. Ejki rres. Rramok-pej ngaim woswos se kerr nga pia-rremali daron sopon. \v 15 Renge iok, kerr rrapkorti ko wor tevi Iesu ngok nga tetajer rrapsusi nise Atua van mare. Murrun nga mirpok erpe nga rramok-revji nanu rrum nga rramlai tevi. Suri tetajer daron nga rramok-werai tweni tevi jinibb nir nga Iesu evi Numal, iok erpe nga rramlai merrenien tevi Atua. \v 16 Ko kaploli murrun nga marres nir ko kapok-wilwil lululweni se kami tetajer, suri murrun ngok nir kele arirpe nga kele kamok-revji nanu rrum nir nga kaplai tevi Atua, nga ni m̃ir lenglengen ren. \p \v 17 Kaposuri ko wor nir nga marok-wowomue kami, ko marivi burtur se kami, ko kaposuri nale ser. Nir erpe arok-metmete mauren ne kalesia se kami ko, nga sete marongwos parmosi. Ko nir parwerai tweni ko wor tevi Atua erpese nga martori majingen ngok. Poro kaposurir, ko nir parir nga parloli majingen ser p̃irres. Ko poro sete kaposurir, ko sete mara-ir re majingen ser, ko murrun ngok sete mia-wilwil rragrrag se kami. \p \v 18 Ko kami kapok-tajer ko wor nga kaplot suri kem. Sete namrunge erpe norrorrmien se kem erpe p̃irij lokloksi kem, ko namrunge bbong erres, suri nammerreni nga tetajer nabloli p̃irres kobbong. \v 19 Re iok ko ololi numrreni lenglengen wor nga kaplot van ji Atua ko kapngoni tevi p̃iterter kele wor nga inu borongwos bea-luwi kele vinuk ji kami pingavil. \s1 Bongsi nale \p \v 20-21 Ngel evi loten suk, nga Atua nga mivi batu demat p̃ilai nanu jijle nga nevre kami mumrrol ren tevi kami, puloli kapviter nga kapmajing sev nga mimrreni. Iesu nga mivi Numal se kerr emij ko drran eseser nga pususture sel ngok se Atua nga sete mia-vitan nabong sopon. Ko Atua ololi emaur luwi renge mijen. Ko suri drran nga m̃iseser, Atua ololi evi jinibb nga m̃iasi jer nga pimetmete sipsip sen nir. Ko ngel evi loten suk, nga Atua puloli kerr nga rramkorti tevi Iesu Kristo, rraploli pirpe nga ni mimrreni. Ko rrapsusi nise Kristo pian mare kele wor pijpari tuwi ngok vini. Pirpok ko. \p \v 22 Tasik ko jojik nir, kaploli norrorrmien se kami pipriv, ko kapmurronge nale suk nir p̃irres. Nale ngok arivi nga parjile norrorrmien se kami, ko naul nga moli ngel sete epriv p̃elak. \p \v 23 Ko numrreni bowrai tevi kami nga tasi kerr ngok Timoti, arlai tweni pa renge naim ne nekaien. Ko poro piplari pingavil, ko pia-pitevi suri inu re daron nga bea-vinuk b̃elesi kami e. \p \v 24 Kapwera erres suk tevi nir nga marivi burtur se kami, ko tevi kele kalesia jijle nir re sise kami. Ko kalesia nir ne Itali nir arwera erres kele tevi kami. \v 25 Ngel evi loten suk, nga nalol nga m̃irres se Atua piptevi kami jijle.