\id TIT - Taitasi#+#No-Penge Nomi Ka#+#final 9/11/94 \h TAITASI \toc1 TAITASI Pollone Ye TAITASI Pepá Topa Sirimu Bokumu \toc2 TAITASI \mt1 TAITASI \mt2 Pollone Ye TAITASI Pepá Topa Sirimu Bokumu \ip \it Pollone I Pepá Topa Sirimumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Pollo kinie yuni pepá topa sirimumanga ungu pulu mare yakondo gomo 714 molemo.\it* \ip \it Taitasi yu Juda ye te molo nakolo Pollone Yesusi Kirasinge temane peangamo topa sirimu kinie pilipelie yu konopu alowa tepa ‘Yesusi yu sike Pulu Yemone lipe mundurumu ye nomi Kirasimu, nanga nimbe mindili nonjirimu yemo. Yunge yemo molambo.’ nirimu. Pe Kirasinge yemo molopalie Pollo lipe taponjipe, pea Yesusinge kongonomo tapu toko teringili. Walse kolea Kiriti puringili kinie Pollone Taitasindu “Aku koleana molko Kirasinge yambo talapemo nokoi.” nimbe, akuna nokopa molopili Pollo yu tenga purumu.\it* \ip \it Taitasi molopa terimu ungu mare i bokuna 1:4-5, 2:15, 3:12-13 kinie molopa, Pe Korini 2:12-13, 7:5-7,13-14,12-18, 8:6 kinie, Gallesia 2:1-5 kinie, Pe Timoti 2:8, 4:10 kinie, molemo.\it* \ip \it Kolea Kiriti akumu nomu Meditereniana suku lerimu ma aili te (Lipe Mundurumu Yema 27:7-13. Kanu koleamo kolea pikisine molemomo bokumunge yakondo gomo 704 manda kanoni.) Pollone i pepámo topa sipelie ou nimbendo: “Kiriti yambo wemane ulu telemelema teko kenjilimele.” nirimu. “Ye marene ‘Kirasinge yambo talapemonga tapu yema molamili.’ konopu lemele yemane ulu sumbi nilime mindi teangi.” nirimu. Pe Taitasini yambo ambu andama kepe, kango yamboma kepe, kou naa liku we kendemande teringi yamboma kepe, akuma mane simbe mele Pollone Taitasi mane sirimu.\it* \ip \it Pollone Taitasi kamu mane sipelie nimbendo: “‘Yamboma konopu teluna pupili molko, yamboma kinie ulu peangama teko, irinele naa teko, kerepali naa niengi.’ ningu mane si.” nirimu.\it* \ip \it Ungu paa tondolo te 1:16, 2:7,14, 3:1,8,14 kinie molemo. Te 2:11-14 molopa, te 3:4-7 molemo.\it* \ip \it Ungu pulu talo boku ambolkonomonga alsena anjukundu “21. kisim bek”, “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi” kananila.\it* \ip \it Ungu pulu te: Ou Timoti kinie Pe Timoti kinie Taitasi kinie aku pepámanga ungu aisili telu sipe mele molemomonga ungu te Ou Timoti pulu puluna anjukundu gomo 1052 molemo, akuna kanani.\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \p \v 1 Na Pollo, Pulu Yemonga kongono tenjili kendemande yemo, na Yesusi Kirasini “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumu yemo.* Yuni na lipe mundupelie, “Pulu Yemone “Nanga yamboma molangi.” nimbe mako torumu yamboma ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele mele** olandopa tondolo munduku pilku, ungu sikemone yamboma Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo uluma pilku taka lelko tenge mele lipe ora silimo ungumu pilku konjengi liku taponjipui.” nimbe na lipe mundurumu. \v 2 “‘Pulu Yemone alieli konde molko konjiku mindi pungí ulu* simbemo nokoko molangi.’ ningu liku taponjeni.” nirimu. Kanu ulumu walsikale kepe kolo paa naa tolemo Pulu Ye akumuni paa koronga ou yuyu molopalie ‘Olio konde molopo konjipu mindi pumulú ulumu simbu.’ nimbe, nimbe panjirimu ulumu. Yuni “Tembo.” nilimo mele paa sike telemo yemo. \v 3 Pe yuyu mako topa ‘Yambomane ungumu piliengi wendo opili.’ nirimu walemo* wendo orumu kinie na mako topa yunge ungumu “andoko ningu sinji.” nirimu.** Aku nirimu Pulu Yemo, olionga Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Limo Yemo. ⸤Yuni na “Ungu kanumu andoko ningu si.” nirimuna na ungu kanumu nimbu silipu andolio.⸥ \p \v 4 Taitasi, nu kinie olto Kirasinge yetolo molembolo ⸤nu ‘Kirasinge yemo molko konjeni.’ nimbu nane nu nokolio⸥ monga nu nanga kandi malomo moleno, nane i pepámo topo nu sikiru. Lapa Pulu Yemo kinie, olionga Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Lili Ye Kirasi Yesusi* kinie, eltene nu we kondo kolkolo, ‘Nu konopu pe nipili taka lelko molani.’ niengili. \p \v 5 Nu kinie pea kolea Kiriti kongono terimulumu ‘Nuni teko pora sieni. Ou nane nu “Tei.” nirindu mele nuni aku siku taonomanga pali andoko ‘Kirasinge yambo talapema* nokangi.’ ningu tapu ye** mare mako tani.’ nimbu “Akuna moloi.” nimbu orundu.*** \v 6 Tapu yema mako tonindu ene uluma teko molonge mele kanokolie mako tani. Kanu yema yambomane kanoko keri kanonge ulu te ene kinie naa peli yema molonge. Ene ambo telu mindi lili yema molonge. Enenga ambolangoma Kirasi ⸤‘Sike.’ ningu⸥ tondolo munduku pilku, yambomane “I ambolangoma ulu kerime teko kara pulimele.” naa ningu, enenga anupili lapalinge unguma ta naa ningí. Aku sili yema mindi tapu yema molangi mako tani. \v 7 Kirasinge yambo talapemanga tapu yemane Pulu Yemonga kongonomo nokolemele kene yambomane kanoko keri kanonge ulu te ene kinie naa peli yema molangi. ‘Olio paa pilipe konginjili pelemo.’ yema ningu yamboma tondolo munduku nokoko, nondoko mumindili kolko, no tondolo nongendo ‘Aisili nombó kinie kekelepa tombo.’ ningu naa pilku walu nongo, yamboma kinie opa teko, kou mone kinie melema yama panjiku ‘Aku kongonomonga kou aisili limulú.’ ningu, aku siku molko kenjingí yema ‘Tapu yema naa molangi.’ ningu mako naa tani. \p \v 8 Yambo ponenge olemelema nokoko konjiku, ulu peangama mindi tengendo konopu siku teko, we waka lemo uluma bulu siku naa pilku umbu konopu pepili konopuni ulu peangama mindi pilku teko, ulu sumbi nilime mindi teko, Pulu Yemonga ye kake telime molko, ene eneno yu mele mele tondolo munduku nokoko konjilimele yema tapu yema molangi.* \v 9 Kirasinge ungu sike ou mane sirimulu akumu tondolo munduku ambolongendo ambolemele yema mindi ‘tapu yema molangi.’ ningu mako tani. ‘Aku sipe molemo ye tene mindi yamboma manda lipe taponjipe, yambomane pilkulie ‘Sike Pulu Yemonga ungumu’ ningu tondolo munduku pilingí ungu sikemo manda mane sipe, ungumu naa pilku ta nilimele yambomane pilku telemele mele paa piliengi tondolo mundupe mane simbe.’ ningu ‘Aku sili yema tapu yema molangi.’ ningu mako tani. \p \v 10 ⸤Kirasinge yambo kolea Kiriti⸥ molemelemanga ye aisili kara puku Pulu Yemonga sike unguma naa pilku ta ningu, yamboma kolo toko siku ungu aisili we nilimele. ⸤Juda yemane⸥ ‘Pulu Yemonga ou ungu manema pilipu kangi te kopisiemili.’.* nilimele yemanga aisili aku siku telemele kene ⸤mimi siku kanokolie tapu yema mako tani⸥. \v 11 Kanu yemane ningu kenjilimelemonga manga umbu marenga ambo ambolango yamboma pali ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele teko embambo siku altoko ‘Sike.’ ningu pilingindu perelemele kene “Kolo toko mane silimele mele naa niengi, molo!” nieni. ‘Kou mone liemili.’ ningu olio Kirasinge yamboma manda naa temolo uluma ‘Teangi.’ ningu kondi toko ungu mane silimele mele paa kapola molo. \v 12 Kanu kolea Kiriti yemanga pilipe konginjili perimu ye tene kepe ou nimbendo: \q1 “Kiriti yamboma alieli kolo toko, \q1 mele takarama mele yambo kerime molko, \q1 langi aisili nongo \q1 kongono naa teko siye kolko we molemele.” \m nirimu kanumu. \v 13 Yuni aku sipe nirimu ungumu paa sike nirimu kene kanu teko kenjilimele yema ‘ ‘Kirasinge ungumu mindi sike.’ ningu tondolo munduku pilku,* kolo toli unguma munduku kelko naa piliengi!’ ningu tondolo munduku iri tani. \v 14 “Juda yambomanga kangema kinie, ‘Ungu sikemo naa pilimulú.’ nilimele yemane ungu lupema mane silimele unguma* kinie, naa pilku molangi.” tondolo munduku niyo.** \p \v 15 Yambo mare kake tepili molemelemane langi kinie melema kake telime ningu kanokolie limele. Nakolo ulu pulu kerimene kalaro monjinjilimo yamboma, ‘Kirasi sike’ ningu naa pilku molemele yambomane langi kinie melema kalaro molemo ningu kanoko naa ambolemele. Kanu yemanga konopuma kepe konopuni uluma pilku apurulimele mele kepe kalaro mindi molopa keri lemo.* \v 16 Keremane ‘Pulu Yemo pilimolo.’ nilimele nakolo ulu telemelemane ‘Pulu Yemo naa pilku yunge unguma liku su silimele.’ nimbe lipe ora silimo. Kanu yema Pulu Yemone paa kanopa keri kanolemo, Pulu Yemonga unguma ta ningu, ulu peanga telu kepe manda naa telemele tenge. \c 2 \p \v 1 ⸤Kanu yemane aku siku teko kenjilimele⸥ nakolo nuni Kirasinge ungumu ‘Ungu sikemo’ ningu tondolo munduku pilku molemele yambomane pilkulie uluma teko molonge mele yamboma mane sieni. \p \v 2 Ye andama ungu mane sikulie ninindu: “Ene no aisili nongo kekelepa naa toko, mimi siku konopu lelko, we waka lemo uluma bulu siku naa pilku umbu konopu pepili konopuni ulu peangama mindi pilku teko, Pulu Yemonga ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku,* munduku naa kelko, yamboma konopu monjili ulumu paa ambolko, ene kinie umbunime wendo ombá kinie tondolo munduku molangi.” nieni. \p \v 3 Aku sikula ambo ambuma mane sikulie ninindu: “Pulu Yemonga unguma taka lelko pilku yuni kanopa peanga kanolemo uluma teko molko, yambomanga ungu bulkundu naa ninjiku, ‘No tondolomane ene naa ambolopili.’ ningu molko, ⸤amboma kinie enenga ambolangoma kinie⸥ ulu peanga tengema mane siengi.” nieni. \p \v 4 Ambo ambuma aku siku ulu peangama teko molongemonga kango amboma teko molonge mele manda mane sikulie ningindu: “Enenga yema kinie ambolangoma kinie konopu monjiku, \v 5 we waka lemo uluma bulu siku naa pilku umbu konopu pepili konopuni ulu peangama mindi pilku teko, we yema kinie ulu kerime naa teko, aku ulu kerimenga konopu kepe naa lelko, enenga ulkema nokoko konjiku, enenga yamboma nokoko konjiku,* enenga yemanga unguma taka lelko pilku liku teko,** molangi.” ningí. ‘We yambomane Pulu Yemonga unguma marake naa teangi.’ ningu ⸤ambo ambumane⸥ aku siku teangi. \p \v 6 Kango yema kepe aku siku mane sikulie ninindu: “Enenga konopuma kinie ulu tengema kinie lakoko nokoko konjengi.” tondolo munduku ningu, \v 7 nu nunu ulu telenoma ene kanoko manda lelko tenge ulu peangama mindi teani. \p ‘Yambomane na kapi ningu kou mone siengi.’ ningu mane naa siyo. ‘Unguma yamboma mane siembo.’ ningulie konopuni pilku konjiku ungu sumbi nilime mindi ningu kolo naa toko, ‘Yamboma tae teangi.’ ningu ungu ururumi toko kara naa pani.* \v 8 Ungu peanga sikema mindi ningu, yambomane pilkulie “Kolo tokomo.” ningí unguma naa nieni. ‘Olionga opa toumane olio bulkundu manda ninjingí aulke te naa lepili. Olio ningu kenjingí kinie pipili kolangi.’ ningu aku siku sumbi siku mane sieni. \p \v 9 Kou naa liku kongono we tenjili kendemande yamboma mane sikulie ninindu: “Enenga nokoli yemanga unguma taka lelko pilku liku, enene kanoko peanga kanoko konopu singí kongonoma mindi teko, ningí unguma karaye naa teko ene kinie kerepali naa ningu, \v 10 enenga nokoli yemane ‘Nokai.’ nilimele melema kepe wa naa liku, ‘kongono yambomane kongono sumbi siku naa teko, melema wa lingí.’ ningu konopu aisili kimbu naa singí uluma mindi teangi. ‘Tepo molemolo mele we yambomane kanokolie olio Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Lili Pulu Yemonga* temane peangamo kapi ningu pilku liengi.’ ningu kongono tenjili kendemande yamboma aku siku teko molangi.” nieni. \p \v 11 Pulu Yemone olio yamboma pali we kondo kolorumu mele mona lerimu kanumu.* Mona lepalie, Pulu Yemone ‘Mana yamboma mindili nolemelka aulkena wendo ongo, na kinie pea molko konjingí aulkena pangi lipu taponjembo.’ nimbe ⸤‘Yesusi enenga nimbe kolonjipili.’ nimbe⸥ yu sirimu pilipulie Pulu Yemone aku sipe olio we kondo kolorumu mele pilirimulu. \p \v 12-13 Pulu Yemonga we kondo kololi ulu pulumuni olio molopo konjimulú mele mane silimo. Kanu ulu pulumuni olio Pulu Yemonga unguma lipu bulu sipu, ⸤kurumanga nomi⸥ Setenenga unguma pilimolo mele mundupu kelepo “Molo!” nimulú mele mane sipe;* olio oliolio konopuni pilimolo ulu kerime waka naa kolopo siye kolopo, konopuma kinie ulu temoloma kinie lakopo nokopo konjipu, ulu pulu peangama tepo sumbi sipu molopo Pulu Yemone kanopa peanga kanomba uluma mindi tepo molomolo mele mane silimo. Yesusi Kirasi Olionga Pulu Ye Ailimu, olionga Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Lili Yemo pa teli tondolomo kinie ombámonga** olio ya mana konopu sipu nokopo molemolo kinie Pulu Yemonga we kondo kololi ulu pulumuni “Teangi.” nimbe mane silimo uluma tepo molomolo mele mane silimo. \v 14 ⸤Ombá kanu ye Yesusi Kirasimuni⸥ ‘Yambo mare nanga yamboma molangi kene ulu pulu kerime naa teko, enenga konopumanga ulu pulu kerime naa pepa kake tepili molangi.’ nimbe olionga pundu tonjimbendo olionga nimbe kolo wangopa kolonjipe yunge mememo ondo lenjirimu.* ‘Ulu pulu peangama mindi tengendo konopu siku teko molonge yambo talape te wendo ongo, na nanu nokombo talapena ongo molangi.’ nimbe yuni aku sipe tenjirimu. \p \v 15 Ungu aku sipema ⸤tapu teleno⸥ yamboma paa mane sieni. \p ‘Enenga tapu yemo molio.’ ningu ‘⸤ungumu pilku ulu peangama teko molemele yamboma⸥ ulu peangama teko molko konjilimele mele munduku naa kelko konopu enge nipili molangi.’ tondolo munduku ningu; ⸤yambo ungumu naa pilku teko kenjilimele⸥ yamboma siye naa kolko iri toko ⸤‘Ulu akuma munduku kelko ulu peangama mindi teko molangi.’ ningu⸥ tondolo munduku mane sieni. \p ‘Nunge ungu ninime liku su siku ungu taka tonjingí aulke te naa lepili. Nunge unguma yamboma pali piliengi!’ ningu sumbi siku molko unguma sumbi siku mane sieni.* \c 3 \p \v 1 Nuni yamboma altoko mane sikulie ninindu: \m “Enenga ye nomime kinie gapomano yamboma kinie \m enene ungu ningíme taka lelko pilku liku, \m liku ai siku teko molangi. \m Enene ungu ningíme munduku naa kelko,* \m kongono singíme alieli sumbi siku teko konjiku, \m \v 2 yambo tenga ungu bulkundu naa ninjiku, \m yamboma kinie kerepali ningu karaye naa teko, \m yamboma kinie andiki teko taka lelko molko, \m ene enenga imbime ambolko ola naa liku \m yamboma pali liku ai siku molangi.” niyo! \p \v 3 Olio kepe ou ulu keri peangama konopu lepo apurupu konjipu naa molopo, olionga ye nomimenga unguma lipu su sipu, ⸤kurumanga nomi⸥ Setenene olio kolo topa ungu nirimuma pilipu lipu kekelepa topo ulu keri lupe lupema terimulu. Ulu pulu keri akuma mindi temolondo kamele akopo konopu sipu molorumulu. Yambo lupema tepo kenjipu enenga melema kanopo yama membo molorumulu. Olio anju yando yamboma kinie kanopo keri kanorumulu. \p \v 4 Ou olio aku sipu tepo kenjipu molorumulu nakolo kinié olio Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Lili Pulu Yemone* ‘Yamboma nane ene we kondo kolopo ene we konopu monjipu telio mele kanangi.’ nimbe \v 5 yuni olio lipe taponjipe, mindili nolemelka aulkena wendo lipe, yu kinie pea molopo konjimulú aulkena lipe monjirimu.* Olione ulu pulu peanga mare terimuluna kanopalie yuni olio naa lipe taponjirimu. Ulu pulu peanga telu kepe paa naa terimulu.** Ulu pulu kerime mindi tepo molamili yuni olio we kondo kolopalie lipe taponjirimu.*** ⸤‘Yesusini tenjirimu akumu sike olionga nimbe tenjirimu.’ nimbu tondolo mundupu pilipulie⸥ no lirimulu kinie kanopalie Mini Kake Telimuni olio ‘Pulu Yemonga ambolangoma molangi.’ nimbe**** aku tenjipe, ‘Enenga minime konde pangi.’ nimbe aku tenjirimu. Pulu Yemo yuni olio aku sipe lipe taponjirimu. \p \v 6 Olio Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Lili Ye Yesusi Kirasimuni olionga nimbe tenjirimumunge Pulu Yemone Mini Kake Teli kanumu olio paa koya lepa sirimu.* \v 7 Kirasini olio we konopu monjipe kondo kolopa tenjirimu kanumunge Pulu Yemone olio kanopalie olionga ulu pulu kerime siye kolopa ‘konopu sumbi nimbe peli yamboma.’ nimbe kanopa,* ene ‘Sike konde molopo konjipu mindi pumulú.’.** ningu tondolo munduku pilku konopu siku nokoko konjiku molemele ulumu ‘paa sike wendo opili.’ nimbe yuni Mini Kake Telimu olio sirimu. \p \v 8 I ungu nikirumu paa sike. \p ‘ ‘Pulu Yemo yu sike.’ ningu tondolo munduku pilimele* yambomane ulu peangama paa mimi siku pilku teangi.’ ningu i ungu nikiruma ‘yamboma paa pilku liku teangi.’ ningu tondolo munduku mane sieni. Aku sipe uluma paa ulu peangama, akumane yamboma lipe taponjilimo uluma. \p \v 9 Nakolo yambomane kekelepa toko Kirasinge unguma sumbi siku naa pilkulie ‘Ungu marenga puluma piliemili.’ ningu kerepali we nilimele unguma kinie, anda kolepalimenga imbime sulu teko toko silimele unguma kinie, yamboma kinie we irinele telemele unguma kinie, ⸤Mosisini⸥ ungu mane ⸤nimbe sirimu⸥ ma kerepali we nilimele unguma kinie, aku ungumane ene molko konjingí mele naa lipe taponjilimomonga aku unguma bulu siku, aku siku nilimele yamboma kinie irinele teko kerepali naa nieni.* \v 10 Yambo tene ungu mane te simbe molo ulu te tembamonga Kirasinge yamboma kapola kapola naa molongi liemo kanu yambomo mimi siku lepi lepi toko mane siku ‘Temba mele mundupe kelepa sumbi sipe molopili.’ nieni. Pe altoko wale talo siku aku siku lepi lepi toko mane siku “Naa tei.” nini kinie naa pilimu liemo yu kamu munduku kelko bulu sieni. \v 11 Nuni pilino, ‘Nunge ungumu naa pilipe we aku sipe temba yambo kanumu ulu pulu kerimene yunge konopumu tepa aroma tonjimbe, yuni tepa kenjimbe mele yuyu kepe pilipelie ‘Tepo kenjilio.’ nimbe pilimbe.’ ningu pilino. Yuni ‘Telio mele keleambo.’ naa nimbémonga aku nikiru. \p \v 12 Nane ye Atemasi molo Tikikasi* nu molonine “Pui.” nimbu lipu mundumbu ombá kinie na Nikopollisi taono molombona ‘Paa pambo.’ ningu aulke te kanoko liku paa lkisiku wani. Kolea poporome topa ali temba walemanga na akuna we molombo kene akuna wani. \p \v 13 Apollosi* kinie ungu manema pilili ye Sinasi kinie elte aulkena pungilí kinie melte molo naa topili kene paa liku taponjini aulke te kanani. \p \v 14 Olionga ⸤Kirasinge⸥ yambomane mimi siku pilku konjikulie ‘Melte molo tomba yamboma kinie umbuni pemba yamboma kinie lipu taponjemili.’ ningu kongono peangama* teko molangi. Ene we molko kongono peangama naa teko yamboma lipe taponjimbe uluma naa teko molonge kinie keri.** \p \v 15 Na kinie molemele yambomane pali “Nu manda molenoye?” ningu, ningu mundukumili. Kirasini “Konopu monjei.” nirimu mele olio aku siku konopu monjilimele yamboma nuni “Manda molemeleye?” ninjeni. \p ⸤Pulu Yemone⸥ ene pali we kondo kolopa molopili molangi. \p ⸤Aku pea nikiru.⸥