\id COL - Kollosi#+#No-Penge Nomi Ka#+#final 5/11/94 \h KOLLOSI \toc1 KOLLOSI Pollone KOLLOSI Yamboma Pepá Topa Sirimu Bokumu \toc2 KOLLOSI \mt1 KOLLOSI \mt2 Pollone KOLLOSI Yamboma Pepá Topa Sirimu Bokumu \ip \it Pollone I Pepá Topa Sirimumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Pollo kinie yuni pepá topa sirimumanga ungu pulu mare inie yakondo gomo 714 molemo.\it* \ip \it ‘Pollo ou pulu pulu kolea aili Romo ka siku ulke tenga pepili amimene nokoringi kinie i pepámo torumu.’ ningu pilimele (Lipe Mundurumu Yema 28:16-31, Epesasi kinie Pillipai kinie Pillimono kinie pea.)\it* \ip \it Kollosi akumu Esia poropinji lerimu taono aili te. Akumu Epesasi taono nondopa lerimu nakolo Pollo yuyu akuna naa purumunje. Temane te naa molemo. Epesasi taono molopalie ye mare Kollosi akuna “Temane toko siengi pai.” nimbe lipe mundurumunje. Ye Epaparasini unguma nimbe sirimu mele Kollosi 1:7-8 molemo. Ou Korini 16:19 molemo ungu akumu Kollosi yambomando nirimulanje?\it* \ip \it I pepámo Pollone nambemuna topa sirimunje? Ye marene kolo toko mane siringi mele Kirasinge yamboma pilku lombili puringi mele pilipelie pepá topa sirimu.\it* \ip \it Teko kenjiringi mele i sipe: Te: Pulu Yemonga yamboma molongendo langi mare kinie no kinie walema kinie kangi kopisili ulumu kinie ou Mosisini mane sirimu mele pilku liku teringi mele Pollone ‘naa piliengi.’ nirimu (2:16-17 kinie 2:11, 3:11 kinie). Te: Kolo toko ‘Melema naa ambolko, naa nongo piliengi, molo.’ ningu mane siringi (2:21,23). Te: Angelloma popo toko imbi ambolko ola linjiringi (2:18). Te: Kirasi toko manie munduringinje. Pollone Kirasi tondolo mundupe kapi nirimu (1:15-20, 2:2-3,9). Te: Kolo toko ‘Ungu mare lopi terimu.’ niringi akumu Pollone nimbendo: “Kirasi kinie pea mindi pilipe konginjili ungu lopi telime pelemo.” nirimu (2:18, 2:2-3). Te: ‘Mana yambomane pilipe konginjili pelemo unguma kinie mana yambomane ulu pulu teringi mele kinie pilipu teamili.’ niringi. Pollone aku siku pilku aku siku teringi mele ‘Paa manda molo.’ nirimu. ‘ ‘Kapola molamili.’ ningu Kirasi mindi pilku, Kirasi mindi pea molangi.’ nirimu. Yu Pulu Yemo mele molopa, yu mindi melema kinie ungumanga kinie paa olandopa (1:15,16,17,18,19, 2:9, 1:20-22, 2:10). ‘Kolo toli ungumane naa lipe taponjilimo.’ nirimu (2:8, 2:23).\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \p \v 1 Na Pollo, Pulu Yemone na mako torumuna Kirasi Yesusini “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumu yemo,* na kinie olionga ⸤Kirasinge ungumu pilili⸥ angenu Timoti pea molopololie i pepámo topo sikiru. \v 2 Ene Pulu Yemonga yambo kolea aili Kollosi pelemele, ene Kirasi kinie tapu toko molemelena yu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku ambolko molemele angenupilime i pepámo topo sikiru. \p Olionga Lapa Pulu Yemone ene we kondo kolopa, ‘Ene konopu pe nipili taka lelko molangi.’ nipili. \p \v 3 Oltone Pulu Yemo, olionga Aili Yesusi Kirasinge Lapa,* yu kinie ungu nimbulu mawa tenjilimbolo kinie alieli “Ange.” nilimbolo.** \v 4 Ene Kirasi Yesusi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele* kinie Pulu Yemonga yamboma pali konopu monjilimelemonga aku telembolo. \v 5-6 Temane peanga, akumu ungu sikemo, ene moloringine orumu kinie mele Pulu Yemone ‘enenga’ nimbe mako topa mulu koleana nosinjirimu lemo, ‘Akumu sike.’ ningu pilku ‘Akumu paa liemili.’ ningu nokoko molemele. Pe aku nokoko molemele ulumuni ene ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu kinie konopu monjilimele ulumu kinie ‘Ene liengi.’ nirimu.* Ene ou pulu pulu temane peangamo pilku Pulu Yemone ene we kondo kolorumu ungu sikema pilkulie akumunge pulumu paa pilku konjiringi kinie yandopa aku temane peangamone ene tepa konjipe ulu peangama ‘wendo wendo opili.’ nilimo mele ma koleamanga pali aku sipe ulu peangama ‘wendo wendo opili.’ nilimo. \v 7 ⸤Pulu Yemone ene we kondo kolorumu temane peangamo⸥ ye Epaparasini* ene ou nimbe sirimuna piliringi. Kanu yemo yu olio pea tapu topo kendemande tepo molemolo yambomanga ye te, olio konopu monjilimolo yemo. Yu ‘olionga kongono tenjembo.’ nimbe Kirasinge kongono tenjilimu paa ambolopa konjipe siye naa kolemo yemo. \v 8 Enenga konopuna Mini molemomone ene lipe taponjirimuna konopu monjilimele mele kepe Epaparasi yuni olio nimbe sirimu. \p \v 9 Akumunge ene kinie aku sipe uluma wendo orumumunge ou pulu pulu pilirimbulu kinie yandopa taki taki Pulu Yemo kinie enenga nimbulu mawa tenjipululie, “Pulu Yemone ‘Teangi.’ nimbe pilipe molemo mele ene paa pilkulie, akumunge ungu puluma paa piliengi kene Mini Kake Telimu enenga konopuna molopa pilipe konginjilimu sipili.” nilimbolo.* \v 10 “Aku siku pilku teko molkolie, Ailimuni ene kanopa peanga kanopili kene yunge yamboma teko molemele mele aku siku teko molko, ulu peanga lupe lupema aisili teko, Pulu Yemo molemo mele kinie, nilimo unguma kinie, pilku molemele mele paa olandopa pupili.” nimbu mawa tenjilimbolo. \v 11-12 “Ene, umbuni pemba kinie mini wale naa munduku, ‘Umbuni walema pora nimbé.’ ningu taka lelko nokoko molangi kene Pulu Yemo tondolo paa olandopa pulimomanga yuni ‘ene enge nipili molangi.’ nimbe ene tondolo lupe lupema sipili. ‘Yunge yambomanga’ nimbe yu ye nomi kingi molopa nokolemo kolea* pa telimunge** mele nosinjilimoma ene Kollosi yambomanga kepe pea nosinjilimo lingí aulkemo akisinjirimu ye, akumu enenga Lapamo, yu kinie paa konopu siku ‘Ange’ niengi.” nimbu Pulu Yemo enenga mawa tenjilimbolola. \v 13 “Yuni olio lipe taponjipe sumbulu tolimu yu kingi molopa nokolemo tondolomonga* wendo lipe, yunge konopu monjilimo Malone** nokolemo tondolomonga sukundu lipe monjirimu kene ⸤aku siku teangi⸥.” nimbu mawa tenjilimbolo. \v 14 Yunge Malo akumu (yunge meme ondo lenjirimumuni)* olionga ulu pulu kerime ‘Kamu manie pupili.’ nimbe siye kolopa, olio ka sipe ambolorumu aulkena wendo lipe ‘We kapola molangi.’ nirimu yemo.** \p \v 15 ⸤Pulu Yemonga Malo Kirasi akumu⸥ \m Pulu Ye naa kanolemolomo none teli yemo.* \m Pulu Yemo molemo mele \m Malo yu mona molemo kanolemolo. \m Mulu ma melema ou wendo naa opili yu ou molorumu, \m melemanga pali yu ye nomi olandopamo molemo yemo. \m \v 16 Malomo aku sipe yemo molemomonga pulumu i sipe: \m Muluna angilimo melema kinie mana lemo melema kinie, \m kanolemolo melema kinie naa kanolemolo melema kinie, \m aku mele Pulu Yemone ‘Tepo mimi teambo.’ \m nirimu melema pali Malonga kimuni terimu.* \m Tondolo pelemo kuruma kinie, \m mulu koleana yambo namba molemo yambo ailime kinie, \m imbi paa olandopa molopa \m mele aisili nokolemelema kinie, \m enge nilime kinie, \m aku mele paa enge nilime muluna kinie \m mulu koleana kinie molemelema pali** kepe \m mele mongone kanolemolo melema pali pea \m yunge kimuni terimu. \m Melema paa pali Malone mindi tepa mimi terimu. \m ‘Aku melema yunge mindi lepili. \m Yunge imbi ambolko ola linjengi.’ nimbe aku melema \m terimu akumunge yu aku sipe yemo molemo.** \m \v 17 Melemanga pali yu kumbi lepa molorumu;* \m melema pali yunge engemone wendo orumu;** \m pe kinié Kirasi yunge engemonela melema pali \m wendo olemo.*** \m \v 18 Kirasinge talape yamboma* yunge kangimu; \m Kirasi yu kangimunge pengemo.** \m Yu yunge kangimu konde molemomonga ulu pulumu. \m Yu melemanga pali kumbi lepa molemo Malo, \m ‘Yu melemanga pali ye nokoli ailimu molopili.’ \m nimbe Pulu Yemone yu topa makinjirimuna \m yu kumbi lepa lomboropa ola molorumu yemo molemo.*** \m \v 19 Pulu Yemo yuyu molopa telemo mele \m ‘aku sipe ulu puluma Malo kinie pepili.’ \m konopu lerimuna \m Pulu Yemo yuyu tengepea tepa pelemo mele \m Malo kinie aku sipe pelemo, \m ⸤Pulu Yemonga Malo, Lapa molemo mele molemo⸥.* \m \v 20 Pulu Yemone ‘Mulu ma melema pali yu kinie \m konopu teluna pupili, kapola kapola molamili kene \m Malone aku temba aulkemo akisinjipili.’ nimbe pilipelie \m Kirasinge mememo unju perana ondo lerimumuni \m Pulu Yemone olio kinie opa tou molorumulu ulu pulumu \m kamu topa manie mundurumu.* \p \v 21 Aku tenjirimu nikirumuni ene lipe tere lenjilimo. Ou enene ulu kerime teko enenga konopumane yu kinie opa tou moloringimunge Pulu Yemo kinie sulu teko moloringi. \v 22 Nakolo kinié ⸤Malo Kirasinge⸥ kangimu toringi kolorumu aku ulumuni Pulu Yemone ene yu kinie ‘konopu teluna pupili nondoko ongo molangi.’ nirimu. ‘Ene yunge yambo kake telime molko, kalaro te naa pepa, yuni kanopa keri kanolemo ulu te naa pepili* yu molemona ongo molangi.’ nimbelie aku terimu.** \v 23 Nakolo ⸤Kirasi⸥ ‘Sike’ ningu tondolo munduku piliringi mele ningu pilku, ‘Kirasi enenga ulke simu mele.’ ningu yu tondolo munduku ambolko siye naa kolangi. Aku tengi liemo ⸤yuni molonge mele nikimu aku siku molonge⸥. Temane peangamo ou pulu pulu piliringi kinie ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku kanu temanemone wendo ombá mele kinie ene molonge mele kinie nilimo ‘aku sipe mele olio kinie paa wendo opili.’ ningu konopu siku nokoko moloringi mele ulu umbuni te wendo ombá kinie siye kolonge kene mimi siku kanoko molai. Kanu temane peangamo ma koleamanga pali toko siringi, ene pilimele temanemo. ⸤Kirasini⸥ na Pollo ‘Kanu temane peangamonga kendemande yemo molani.’ nirimuna molio. \p \v 24 Pe kinié na ene lipu taponjimbundu mindili noliomonga konopu sikiru. Kirasinge kangimu, akumu yunge yambo talape kanumu,* yuni enenga nimbe lipe taponjipe mindili norumu mele mindili mare we pelemo akumu na yunge talapemo ‘lipu taponjembo.’ konopu lepo ⸤Kirasi mindili norumu mele⸥ nanga kangine mindili nombo kapola tenjilio. \v 25 Pulu Yemone ‘na Kirasinge talape yambomanga kendemande yemo molopili.’ nimbe enenga nimbu lipu taponjimbu kongono te sirimu. Aku kongonomo ‘Ene Pulu Yemone nilimo unguma sumbi siku pilku, akumunge ungu puluma pali paa piliengi!’ nimbu, nimbu simbu kongonomo. \v 26 Paa koronga ou walemanga pali Pulu Yemone i ungumu lopi terimu yamboma pali naa piliringi, nakolo kinié ‘yunge yamboma piliengi!’ nimbe, nimbe para silimo.* \v 27 I ungu lopi terimu ungu ‘akumu paa peanga olandopa, Juda yambo naa molko yambo lupe molemelema* paa manda lipe taponjimbe mele yunge yambomane pali piliengi kene mona lepili.’ nimbe, Pulu Yemone nimbe para sirimu. Aku ungu lopi terimumu i sipe: Kirasi yu ene kinie molemo. Yu ene kinie molemomonga yuni ‘ene Pulu Yemo mulu koleana tondoloma kinie pea pepili molemo akuna tapu topo molamili lipu membo pumbu.’ nirimuna pilkulie ‘Sike.’ ningu konopu siku nokoko molemele kanumu. \p \v 28 I nikiru ye Kirasi akumuni telemomo yamboma temane topo nimbu silimolo. ‘Ene Kirasi kinie pea tapu toko molko yunge yambo konopu tondolo peli yambo yuma molonge kinie membo pupu ⸤Pulu Yemo⸥ siemili.’ nimbu, pilipe konginjili pelemomone yamboma mimi sipu lepi lepi topo mane silimolo. \v 29 ‘Aku teambo.’ nimbu yuni* na enge sipe tondolo mundupe lipe taponjilimo ulumane pali tondolo mundupu mindili sipu kongono telio. \c 2 \p \v 1 Ene kinie, Kirasinge yambo talape LLadosia taono molemelema kinie, koleamanga pali yambo na naa kanolemele yamboma kinie, ene ‘Paa lipu taponjembo.’ nimbu mindili sipu kongono tenjilio mele ‘ene piliengi!’ konopu lekero. \v 2 ‘ ‘Ene konopu tondolo pupili molko, anju yando konopu monjingí ulumuni ene lipe tere lenjimbe kinie ene ⸤Kirasinge⸥ ulu puluma pali mimi siku pilkulie ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele kamu kamu aku siku olandopa pilku molangi.’ nimbu na paa mindili silio. Aku siku pilkulie Pulu Yemonga ungu lopi tepa pelemomonga ene piliengila.’ nimbu na mindili siliola. Aku lopi tepa pelemo ungumu Kirasi yu.* \v 3 Pilipe konginjili ulu puluma kinie, konopuni pilimele ulu puluma kinie, aku ulu puluma Kirasi yu kinie lopi tepa pelemo. Akuma kou mone mele bengena tengepea tepa lemo mele yu kinie aku sipe pelemo. \v 4 ‘Yambo marene enendo kolo toko ungu peanga mare ningu kondi tonge.’ nimbulie i ungumu ene nimbu sikiru. \v 5 Na ene kinie naa molio nakolo ‘ene kinie molio.’ konopu lepo, ene tapu toko tondolo munduku kongonoma sumbi siku teko Kirasi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku* siye naa kolemele mele nanga konopumuni kanopolie lakopo konopu silio. \p \v 6 Pe kinié ‘Kirasi Yesusi olionga Ailimu* molopili, pea molamili konopuna opili.’ niringi mele yu kinie pea tapu toko molangi. \v 7 Unju te ⸤tondolo mundupe angilimbendo⸥ yunge pulkenoma mana manie mundulimo,* ulke te ⸤‘tondolo pupe angilipili.’ ningu⸥ simu enge nili te polemele,** ene ‘aku sipu tondolo mundupu angiliemili.’ ningu unjumu mamo kinie tapu topa angilipe ulkemo simu kinie tapu topa angilimo mele ene Kirasi kinie aku siku tapu toko angilku, olione ene mane sirimulu unguma ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringi mele olandopa tondolo munduku pilkulie, alieli Pulu Yemo kinie ‘Ange.’ niengi. \p \v 8 ‘Yambo tene ‘yunge konopuni pilimo mele ene aku siku mele paa konopuni pilku molangi.’ nimbe we unguma kolo topa ene nimbe simbe.’ ningu kanoko konjiku molangi. Anda kolepalimene ou mane siringi yandopa piliringi mele kinie, ma koleamanga pali nokolemele kurumanga unguma kinie, kanu yambomane pilkulie ene ningu silimele. Kirasinge konopuni pilimo unguma naa pilku ningu silimele.* \p \v 9 Kirasi mana ye au lerimu kinie Pulu Yemo yuyu molopa telemo mele aku sipe ulu pulumu Kirasi yunge kangine pepa tengepea telemo mele* ene pilimele kanumu. \v 10 Akumunge, aku yemo Pulu Yemo molopa telemo ulumu yu kinie pelemo akumu ene yu kinie tapu toko molemele kinie Pulu Yemone ene kepe silimo ene kinie tengepea tepa pelemola. Kanu ye Kirasimu yu muluna kuru enge nilime kepe, aku mele namba pelemona melema nokolemelemanga pali, yu ye olandopamo molemo.* \p \v 11 Ene yu kinie ongo tapu toko moloringi kinie kangi te kopisiku wendo lili ulu pulumu ene sirimu liringi. Aku kangi te kopisili ulu sirimumu yambomane kangikundu telemele akumundu naa nirimu. Kirasini tenjirimu ulumuni olio kangi te kopisipe wendo lili ulumu lirimulu, akumu olio ulu pulu keri terimulumanga ou we konopumanga tondoloma manie purumu.* Aku ulumu kangi te kopisipe wendo lili ulu sikemo.** \v 12 Ene no linjiringi kinie Kirasi kinie pea ene ono teringi kanumu. Pe ene ‘Sike Pulu Yemone yunge tondolomone Kirasi topa makinjirimu.’ ningu tondolo munduku piliringimunge Kirasi topa makinjirimu Pulu Yemone ene no liringi kinie Kirasi kinie pea topa makinjirimula.* \p \v 13 Ene ou we konopuma pepili ulu pulu kerime teringi kinie kepe, ene Juda yamboma naa molko yambo lupema moloringimunge Pulu Yemonga ungu manemane ene naa nokorumu kepe, aku ulutolone ene topa konjirimu, yambo kololime mele moloringi,* nakolo Pulu Yemone ‘Ene Kirasi kinie pea konde molangi.’ nirimu.** Yuni olionga ulu pulu kerime siye kolopa ‘Kamu manie pupili.’ nimbe, \v 14 Mosisini Pulu Yemonga ungu manema bokuna torumumane oliondo alieli ‘Teko kenjilimele.’ nilimo ungu manema olio tondolo mundupe nokorumu tondolomo ‘Olio kotena uluri naa tenjipili. Kamu manie pupili topo manie mundembo.’ nimbelie ⸤Pulu Yemone⸥ aku ⸤ungu mane⸥ ma lipe ⸤Kirasinge⸥ unju perana pirimúni uku topa monjirimu. \v 15 Muluna kuru enge nilime kepe, aku mele namba pelemona melema nokolemelema pali* enenga tondoloma unju perana ⸤kolorumumunge⸥ topa manie mundupe,** ‘ ‘Kurumanga enge te naa pepa kamu manie purumu lemo.’ ningu kanangi.’ nimbe ene lipe ora sirimu.*** \p \v 16 ⸤Yuni aku terimu⸥ kene ‘Yambo tene olio langi nombo no nombo wale kake telimenga uluma tepo, oli ke tolemo kinie uluma tepo, koro mololi wale Sambatemanga* uluma tepo, aku ulumanga yambo tene temolo mele apurupe ungu mane te naa nimbe panjipe, iri topa “Teko kenjikimili.” ni naa nipili.’ niengi.** \v 17 Ulu akuma ‘Teangi.’ ningu ou ungu manema ningu panjiringi akuma pe wendo ombá ulu te manda lelko aku uluma teringi.* Aku ulumanga sike ulumu Kirasi kinie pelemo. \v 18 Yambo te kumbu tepa kanolemo melema temane topa yu yuyu ‘Konopu siembo kene nanga imbi ola naa molopili molambo.’ nimbe kolo topa, angellomanga imbi ambolopa ola linjipe kapi nilimo yambo tene ‘Aku sipu teliomonga na nanu pilipe konginjili olandopa pelemo.’ nimbe “Ene telemele mele teko kenjilimelemonga Pulu Yemone ene mele naa kalomba lingí.” nimbé kinie yunge ungumu naa piliengi! Kanu yambomo yu yuyu yunge ou we konopumuni aku sipe pilipe yuyu imbi ambolopa ola limo. \v 19 Kanu yambomo yu Kirasi kinie tere lelko naa molembele, lupe lupe molembele. Olio Kirasinge kangimu, yu kangimunge pengemo.* Pengemone kimbu ki kangi melemanga pali nokopa, ombele pulkeno melema pali ‘enge nipili.’ nimbe** langi silimo, aku sipe mele Kirasi olionga pengemone olio yunge kangimu yu kinie lipu tere lepo molemolo kinie aku telemo. Aku telemomonga Pulu Yemonga engemone ⸤Kirasinge⸥ kangimu tepa ai silimo. \p \v 20 Ene Kirasi kinie pea kolkolie ma koleana uluma kamu siye koloringi, teluna manda naa molongemonga nambemuna kinié ene ya ma koleana yamboma mele molko ma koleana ungu manema pilku liku teko molemeleye? \v 21 Ungu manemane ⸤langi mare kinie no mare kinie akumando⸥ “Naa ambolai!” nimbe, “Naa nai!” nimbe, “Kini simbi naa tonjengila.” nilimo aku ungu manema mele nambemuna pilku liku telemeleye?* \v 22 Aku ungu manema pali mana yambomane mindi konopuni pilku “I siku teai. I siku teai.” ningu ungu mane silimelemonga aku ungu manemane “Pilku teai.” nilimele melema kinie ulu mare telemele kinie walsikale kamu kamu keri lepa manie pulimo. ⸤Kanu melemane ene lipe taponjimbe ulu te naa pelemo.⸥ \v 23 Kanu ungu manemane ‘ ‘olio imbi naa molopili molamili.’ ningu, melema kapi ningu imbi ambolko ola linjiku, ‘olionga kangime mindili nopili.’ niengi.’ ningu ulu mare aku siku telemele mele kanokolie ‘aku ungu manema pilipe konginjili paa pepa peanga lemo.’ sike nimbu kanolemolo nakolo olio we konopu oumuni ulu kerime mindi pilipu ulu pulu kerime mindi waka lemo uluma ‘Topo manie mundemili.’ nimbe lipe taponjimbe ulu te kanu ungu manema kinie paa naa pemele. \c 3 \p \v 1 * Pulu Yemone ene Kirasi kinie pea topa makinjirimu kene** Kirasi wi ola Pulu Yemonga ki umbukundu molemo koleamonga uluma mindi konopuni pilku waka kolko molangi. \v 2 Mulu koleana melema mindi paa konopu kimbu siku, ma koleana melema konopu naa kimbu siku molayo. \v 3 Ene ⸤enenga ou we konopuma* kinie⸥ pea Kirasi kinie kolkolie** yu pea ⸤lomboroko ola moloringi⸥ kinié konde molemelemonga*** Kirasi yu mulu koleana Pulu Yemo kinie pea teluna tapu toko molembele naa kanolemolo mele ene aku siku elte kinie pea teluna tapu toko molko paa sike molonge mele ou naa kanolemele kene ⸤aku siku mulu koleana melema mindi konopu kimbu siku molayo⸥. \v 4 Enenga sike molemele ulu pulumu Kirasi yu, akumunge yu omba mona angilimbe kinie ene yu kinie pea molko, tondolo pa telemo koleana yu ye aili olandopamo molopa mele tondoloma nosipe melema nokolemo koleana yu kinie pea tapu toko molonge. \p \v 5 Akumunge, ⸤enenga ou we konopuma Kirasi kinie pea kolkolie yu pea lomboroko ola moloringi⸥* kene mana ulu enenga konopumane pilkulie tengendo waka kolemele uluma toko manie mundeyo! Ulu akuma i sipe: \m Wa ulu kerinele teli ulu pulumu kinie, \m we melema kinie kepe ulu kerinele tengendo taki taki \m konopu kimbu siku molemele ulu pulumu kinie,** \m ambomane ye peangama kanoko ‘Pea tapu topo \m andolembelkanje papu.’ ningu konopu monjiku, \m yemane amboma kanoko konopu monjiku \m aku siku teli ulu pulumu kinie,*** \m yambo lupemanga melema yama meli ulu pulumu kinie, \m aku uluma. \m Yambo lupemanga melema yama melemele mele kinie, \m kuruma kinie pulu ye kolo tolime kinie popo toko \m kapi nilimele mele kinie,**** \m aku ulutolo telu sipe mele.***** \v 6 Aku ulu pulu kerime telemelemonga Pulu Yemone yamboma mumindili kolopa tomba walemo yunge ungu manema ta nilimele yamboma molemelena wendo ombá okomo. \p \v 7 We mana yamboma teko molemele mele ou ene Kirasinge Kollosi yamboma kepe Kirasi naa pilku molkolie aku siku ulu kerime mindi teko moloringi. \p \v 8 Nakolo kinié ‘Aku uluma naa teamili.’ ningu we siye kolayo. \m Yambo mumindili kololi ulu pulumu kinie, \m yambo iri toli ulu pulumu kinie, \m yambo pilku keri pilili ulu pulumu kinie, \m ‘Yamboma pipili kolko molko kenjengi!’ ningu \m kolo toko ungu bulkundu ninjili ulu pulumu kinie,* \m ‘Tae teangi.’ ningu ungu keri nili ulu pulumu kinie, \m aku ulu puluma siye kolayo.** \v 9-10 Ou we konopuma kinie aku konopumane pilku teringi uluma kinie siye kolko, ‘Yambo kondema molamili.’ ningu Kirasi liringimunge ene yambo kondema tepa mimi terimu Pulu Yemone ene konopu konde lipe panjinjirimu, yandopa yandopa ‘yu molemo mele* ene olandopa olandopa pilkulie aku siku molangi.’ nimbe aku telemo kene anju yando kolo naa tayo.** \p \v 11 ⸤Pulu Yemone yuyu yambo kondema pea pali tepa mimi telemomonga⸥ olio yambo kondema mele molemolo yamboma telu sipu molemolo. Juda yambo naa molemelema lupe,* Juda yamboma lupe molo; yambo kangi te kopisili yamboma lupe,** kangi te naa kopisili yamboma lupe molola; kewa yamboma lupe, umbu yamboma lupe molola; ⸤yambo kamakoma lupe yambo koropama lupe molola;⸥ mele kalolimu naa liku kongono we tenjili kendemande yamboma lupe, we molemele yamboma lupe molola. Kirasi yu olionga pali olandopa molemo; yu olionga pali konopuna molemo, akumunge olio yambo lupe lupe manda apurupu naa nimbu naa kanomolo. Olio pali telu sipu molemolo.*** \p \v 12 Akumunge, ene Pulu Yemone ‘Nanga yamboma molangi.’ nimbe mako torumu yambo konopu aili tepa monjipe, ‘konopu kake tepa peli yamboma’ nimbe kanolemo yamboma molemele kene \m yambo lupema kondo kolko liku taponjiku, \m enenga imbime ambolko ola naa liku, \m yamboma kinie kara naa puku andiki teko taka lelko molko, \m ólo áme topili molko, aku siku teko molangi.* \v 13 Enenga angenu tene ene tepa kenjipe ulu tepa mumindili konjili ulu te temba kinie ene yundu ungu te naa ningu, siye kolangi.* Ene Pulu Yemo teko kenjiringi ulu pulu kerime yu ‘Manie pupili.’ nimbe we siye kolorumu mele ene aku siku teko kenjingí uluma ‘Manie pupili.’ ningu we siye kolangi. \v 14 Nakolo aku ulu pulu peanga nikiru ulu pulumanga pali konopu monjili ulu pulumu paa olandopa pelemo kene yamboma konopu tondolo munduku monjengi.* Aku tenge kinie aku siku ulu pulu peanga lupema pali we sumbi siku teko paa kapola kapola molonge.** \p \v 15 Kirasinge yamboma kinie konopu teluna pupili kapola kapola molopo konopu pe nili ulu pulumu Kirasini silimo aku ulu pulumuni ‘Ene aku siku taka lelko konopu wayongo siku molangi.’ nimbe omba nokopili. Kangi telumunge kimbu ki melema lupe lupe angilimo nakolo kangi telumu mindi angilimo aku mele ene yamboma pali telu mele molemele.* Ene aku siku molkolie Pulu Yemone “Ene anju yando konopu teluna pupili kapola kapola molangi wai.” nirimu. Akumunge Pulu Yemo alieli “Ange.” ningu molangi. \p \v 16 Kirasinge unguma enenga konopuna paa tengepea tepa pepili molangi. Aku siku molkolie ene pilipe konginjilimu pepili enene yamboma ungu mane siku, yamboma ulu keri peangama pali tenge mele ‘Pilku konjengi.’ ningu siku; Pulu Yemone enenga nimbe tenjirimu tenjilimomonga yu kinie “Ange.” ningindu Pulu Yemonga bokuna molemo konanama kinie, makuna sukundu konana nilimele konanama kinie, Mini Kake Telimuni enenga konopuna nimbe silimo pilimele konanama kinie, niengi.* \p \v 17 Ungu ningu uluma teko kongono tenge ulu akuma pali tengendo ‘I ulumane Aili Yesusinge imbi ambolopo ola linjemili.’ ningu aku uluma teko,* Lapa Pulu Yemo kinie “Ange.” ningindu Aili Yesusi yuni enenga nimbe tenjirimumunge Lapa Pulu Yemo kinie “Ange.” niengi. \p \v 18 Ene amboma, enenga emenali yemanga unguma taka lelko pilku liku molayo. Aku ulumu Ailimuni kanopa peanga kanolemo ulu pulu te kene aku teayo. \p \v 19 Ene yema, enenga amboma konopu monjiku, ene teko mumindili konjiku iri naa toko molangi. \p \v 20 Ambolangoma, ene aminieli lanielini ningí unguma pali alieli pilku tenge panjiku teko molayo. Aku ulumu Ailimuni kanopa peanga kanolemo.* \p \v 21 Ambolangomanga lapali, enenga ambolangoma ‘Popenge teko mumindili naa kolko, nikimulu mele bulu siku siye naa kolangi.’ ningu taka lelko ungu manema siku popenge teko iri naa toko ungu manema tondolo munduku naa sieyo. \p \v 22 Mele kaloli te naa liku kongono we tenjili kendemande yamboma,* enenga kongono nokolemele mana yambomane ningí unguma pali pilku liku teangi. ‘Nokoli yamboma kanoko molangi kongono tepo konjimbu kinie kanokolie kapi niengi.’ ningu kongono naa teangi. Aili ⸤Kirasi⸥ nge ungumu liku ai siku pilku liku telemele mele aku siku kongono nokoli yambomane “Teai.” ningí unguma pilku liku kongono konopu siku teko konjengi. \v 23 Ene konopu talo tepa pepili enenga kongono nokoli yambomanga kongono naa tenjengi. Kongono tengema pali tengendo Ailimunge kongono tenjilimelka mele aku siku kongono nokoli ye kanumanga kongonoma konopu peanga pepili toyo toko tenjengi. ‘Mana yambomanga kongono mindi tenjikimulu, akumu uluri molo.’ ningu kongono naa teangi. \v 24 ‘Ailimuni pe yunge yamboma mele kalombando nosinjilimo mele peangama olio simbe.’ ningu pilkulie ⸤konopu peanga pepili kongono nokoli yemanga kongono toyo toko tenjengi⸥. Kirasinge kongono kendemande tenjilimele; yu enenga Ye Nokoli Paa Aili kanumu.* \v 25 ‘Teko kenjingí yamboma pali teko kenjingímunge mele kalolimu lingí. Ailimuni ‘Yambo imbi molemoma lupe, imbi naa molemoma lupe.’ nimbe kanopa apurupe mele naa kalomba. ⸤Telemolo mele kanopa apurupelie mele kalomba⸥ kene,’ ningu kongono aku siku tondolo munduku teangi. \c 4 \p \v 1 Kongono nokoli yamboma, enenga kongono we tenjili kendemande yamboma taka lelko nokoko teko konjiku, teko mini wale naa mundunjengi. ‘Olio kongono nokoli yambomanga kepe Nokoli Ye te mulu koleana molemo.’ ningu pilkulie kongono we tenjili kendemande yamboma aku siku teko konjengi. \p \v 2 Pulu Yemo kinie paa alieli ungu ningu siye naa kolko, ⸤Pulu Yemo kinie ungu ningindu⸥ umbu konopu pepili ⸤Pulu Yemo kinie ungu ningu⸥,* Pulu Yemo kinie “Ange” ningu molangi. \v 3 Pulu Yemo kinie ungu ningu molkolie olionga kepe mawa tenjikulie, “Olio yunge temane peangamo andopo topo siemili aulke te akisinjipili.” niengi. Aku temanemo Kirasinge temanemo, akumu ou lopi tepa perimu kanumu. Aku temanemo topo siliomonga na ka ulkena pelio.* \v 4 Pulu Yemo kinie nanga mawa tenjikulie “Kirasinge temane lopi tepa perimumu yamboma paa sumbi siku piliengi nimbu para sipu konjembo.” niengi. ‘Na aku sipu kongono teambo.’ nimbe Pulu Yemone sirimu ⸤kene aku tenjengi⸥. \p \v 5 Kirasinge yambo talapena naa molko ulsukundu molemele yamboma ene Kirasinge yambo molemelemane kanoko konjiku aulke andoko, Kirasinge ungumu kanu yamboma ningu singíndu aulkemo mimi siku kanoko, aulke te mona lemba kinie kanokolie ungumu ene piliengi sumbi siku ningu siengi. \v 6 Ene ungu ningu singíme alieli api mele songo tepili. Waka kolko ‘Paa piliemiliya.’ ningu komu tenjingí ungu peangama niengi. ‘Yambomane walsingí kinie olione ungu peangama pundu topo niemili.’ ningu aku siku teangi. \p \v 7 Olio paa konopu monjilimolo angenu Tikikasi* ⸤ombá kinie⸥ na molio mele pali ene temane topa simbe. Yu Ailimunge** kongono paa tenjipe siye naa kolopa, olio kinie pea tapu topo telemolo yemo. \v 8 Yu aku sipe tapu topo kongono pea telemolomonga ‘Olio molemolo mele ene piliengi! ‘Ene konopu tondolo pupe pe nipili molangi.’ nipili.’ nimbu nane yu ene molemelena lipu mundukuru. \v 9 Ene Kollosi yambomanga ye Onesimasi, olionga konopu monjilimolo angenumu kongono paa tepa konjipe siye naa kolemo yemo, yu Tikikasi kinie pea lipu mundukuru. Ya olio molemolona ulu wendo olemoma pali ene ningu singilí. \p \v 10 Na pea ka ulkena pelembolo ye Arisitakasini “Ene manda molemeleye?” nimbe, nimbe mundukumu. Banapasinge pelepa* Mako ⸤ya tapu topo molemolo yemone⸥ “Ene manda molemeleye?” nimbe, nimbe mundukumula. (Mako kinie ene tenge mele ou nimbu mundurundu** kanumu. Ene molongena omu liemo “Pea molamili oi.” niengi.) \v 11 ⸤Ye te, yunge imbi⸥ Yesusi, aku yemo yunge imbi te “Jasitasi” nilimele, aku yemone “Ene manda molemeleye?” nimbe mundukumula. Pulu Yemo ye nomi kingi molopa melema nokombamonga* nimbu silio kongonomo na liku taponjiku pea telemele yambomanga aku yema mindi Juda yema**. Kanu yemane ‘kongono tondolo mundupu teambo.’ ningu paa liku taponjilimele. \p \v 12 Epaparasi, ene Kollosi yambomanga ye te, yuni kepe “Ene manda molemeleye?” nimbe, nimbe mundukumu. Yu Kirasi Yesusinge kongono tenjili ye te molopa, Pulu Yemo kinie ungu nimbéndo siye naa kolopa alieli enenga nimbe tondolo mundupe mawa tenjipelie “Ene Kirasinge yambo yuma molko, ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku molemele mele konopu alowa malowa naa teko Pulu Yemo kanopa peanga kanomba ulu “Teai.” nilimoma pilku liku tengendo tondolo munduku teko molangi.” nilimo. \v 13 Yuni enenga kepe, LLadosia taono yambomanga kepe Irapollisi taono yambomanga kepe, ‘Ene lipu taponjembo.’ nimbe paa kongono mindili sipe telemo ‘akumu ene paa piliengi!’ nimbu nikiru. \p \v 14 Olionga konopu monjilimolo ye doketa LLukuni “Ene manda molemeleye?” nikimula. Ye Dimasini aku sipe nikimula. \p \v 15 Olionga angenu LLadosia taonona molemelema kinie ambo Nimba kinie Kirasinge yambo talape* yunge ulkena maku toko molemele yamboma kinie “Ene manda molemeleye?” ninjengi. \p \v 16 Ene Kollosi yamboma i pepámo piliengi kambu tonjiku pora singí kinie ‘Kirasinge yambo talape LLadosia taono molemelema kanoko piliengi!’ ningu liku mundengi. LLadosia yamboma pepá topo sindumu ‘Olio kanamili yando siengi.’ niengila. \p \v 17 Akipasindu i siku ningu siengi: “Nu Ailimunge kongono ‘Tenji.’ ningu siringimu ‘Paa pali tepo pora siembo.’ ningu tondolo munduku tei.” niengi. \p \v 18 Na Pollo nanu i pepámo topo “Ene manda molemeleye?” nikiru. \p Na ka ulkena we pelio mele komu naa sinjengi. \p ⸤Pulu Yemone⸥ ene we kondo kolopa molopili molangi. \p ⸤Aku pea nikiru.⸥