\id 2TH - Pe-esallonaika#+#No-Penge Nomi Ka final 1/11/94 \h PE TESALLONAIKA \toc1 PE TESALLONAIKA Pollone TESALLONAIKA Yamboma Pepá PE Topa Sirimu Bokumu \toc2 PE TESALLONAIKA \mt1 PE TESALLONAIKA \mt2 Pollone TESALLONAIKA Yamboma Pepá PE Topa Sirimu Bokumu \ip \it I pepámonga ungu pulu mare inie yakondo gomo 1026 molemo, akuna kanoko piliéni.\it* \c 1 \p \v 1 Pollo kinie Saillasi kinie Timoti kinie olione \p ene Kirasinge yambo talape* kolea aili Tesallonaika molemelema \p i pepámo topo sikimulu. Pulu Yemo olio kinie ene kinie olionga pea Lapamo kinie, Aili Yesusi Kirasi** kinie, pea tapu toko molemele yamboma, pepá topo sikimulu. \p \v 2 Lapa Pulu Yemo kinie Aili Yesusi Kirasitolone ene we kondo kolkolo, ‘Ene konopu pe nipili taka lelko molangi.’ niengili. \p \v 3 Angokeme, alieli ene nimbu pilipu konopu lipu mundupulie Pulu Yemo kinie “Ange.” nimulú mele mundupu kelemulu liemo keri. Ene ⸤Kirasi kinie yunge ungumu ‘Sike.’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele mele olandopa olandopa tondolo munduku pilku, ene eneno anju yando konopu monjilimele mele olandopa pulimo akumunge alieli Pulu Yemo kinie “Ange.” nilimolo mele alieli aku sipu nimbu molomolo kinie papu. \v 4 Enene aku siku telemelemonga Pulu Yemonga yambo talape kolea lupe lupe molemelemanga andopo, ene kapi nimbu imbi ambolopo ola linjipu, yambomane ene umbuni silimele kinie ene mindili nolemele nakolo tondolo munduku molko Kirasinge ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringi mele siye naa kolko, kinié kepe ‘Akumu sike.’ ningu tondolo munduku pilku molemele mele konopu sipu temane topo silimolo.* \p \v 5 Ene teko molemele mele kanopolie, ‘Pulu Yemone yamboma sumbi sipe apurulimo apurumbe.’ nimbu kanolemolo. ⸤Ene ulu aku sipema wendo olemo⸥ akumunge Pulu Yemone ene pilipe apurupe konjipelie Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo koleana* manda “Kamu sukundu wangi.” nimbé mele lipe ora silimo. Kinié Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo talapena molemelemonga mindili nolemele kanumu. \v 6 Pulu Yemone yamboma sumbi sipe apurulimo, akumunge ene mindili silimele yamboma yuni ‘Mindili nangi.’ nimbe, \v 7 ene mindili nolemele yamboma kinie olio kinie pea ‘konopu wayongo siku molangi.’ nimbé. Aili Yesusi yunge angello enge nilime kinie mulu koleamo mundupe kelepa tepe aili tepa nomba pembana omba mona angilimbe kinie i ulumu wendo ombá. \v 8 ⸤Yu aku sipe ombalie⸥ Pulu Yemo naa pilku tapu toko naa molko, Aili Yesusinge temane peangamo pilku liku tenge panjiku naa telemele yamboma ⸤aku telemelemonga⸥ pundu tombando “Mindili nangi.” nimbé.* \v 9 Teko kenjilimelemonga pundu tomba mindili nonge mele i sipe: Pulu Yemone “Ailimu molombana puku naa molko, yunge tondolo paa olandopamonga pa tondolo tepa teline ongo naa molko, paa anju pangi.” nimbe makoropa, ene kamu topa manie mundumbe, molko kenjiku mindi pungí. \v 10 ‘Yunge yambo kake telimene yu kapi ningu, ‘yu sike’ ningu tondolo munduku pilimele* yambomane yunge imbi ambolko ola linjengi.’ nimbe ombá walemonga kanu uluma wendo ombá. Olione ene ungu nimbu sirimuluma ‘Sike’ ningu tondolo munduku piliringimunge ⸤yu ombá kinie⸥ enene kepe pea yu kapi ningu imbi ambolko ola linjingíla. \p \v 11 Akumunge ‘Pulu Yemone “Ene nanga yamboma molangi wai.” nirimuna moloringi mele kinié ene kanopa peanga kanopa ‘ “Wai.” nirindu mele manie naa pupili.’ nipili.’.* nimbu olione alieli Pulu Yemo kinie enenga nimbu mawa tenjilimolo. ‘Yunge tondolomone ene ‘ulu peangama teamili.’ nilimele uluma ‘Sike teangi.’ nimbe lipe taponjipe, ene ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilkulie kongono telemele kongonoma ‘Peanga lepili. Teko konjengi.’ nipili.’ nimbu yu mawa tenjilimolo. \v 12 ‘Aku tengemonga ⸤yambomane⸥ olionga Aili Yesusinge imbi ambolko ola linjingí kepe, yu ene kinie molombamonga enenga imbi ola molombala.’ nimbulie aku sipu enenga nimbu Pulu Yemo mawa tenjilimolo. Olionga Pulu Yemo kinie Aili Yesusi Kirasitolonga we kondo kololi ulumuni aku uluma paa sike wendo opili. \c 2 \p \v 1 Angokeme, olionga Aili Yesusi Kirasi* ⸤kelepa yando⸥ omba olio lipe maku tomba aku ulutolo wendo ombámonga olio ungu te nimulú tekemolomo ‘ene komu tenjiku molangi.’ nimbu nikimulu. \v 2 ‘Yambomane tondolo munduku ningulie “Ailimunge walemo koronga wendo omu.” ningí kinie ene konopu aisili kimbu siku mini wale munduku pungu pungu ningu naa molangi.’ nimbu ene tondolo mundupu mawa tekemolo. Kolo tokolie “Pulu Yemone ungu umbu tonjimu ungu te pilindu nimbu siembo.” ningulie aku siku ningí kinie, molo “Pollone ungu te nimbe mundumumu niembo.” ningulie aku siku ningí kinie, molo pepá toko sikulie “Na Pollone i pepámo topo sikiru.” ningí kinie, aku siku kolo toko ⸤“Ailimunge Walemo koronga wendo omu.”⸥ ningí kene ⸤uluri naa teai⸥. \v 3 ⸤Nakolo⸥ ‘Yambo tene aku sipe kolo topa kondi tomba.’ ningu ungu nimbéma naa pilku, ⸤‘Nikiru ungumu piliengi.’ nimbe⸥ ulu mare temba kinie naa kanangi. Kanu walemo ou we wendo naa ombá. Ou yambo aisilini Pulu Yemo kinie kara puku ‘Yunge ungumu paa naa pilimolo.’ ningu bulu siku liku su singí walemo ou wendo ombá. ⸤Aku tenge walemonga⸥ ye tene ungu manema pulue topa paa tepa kenjimbe yemo, Pulu Yemone ou mako topa “Kolea kerine lipu mundumbu.” nimbe, nimbe panjirimu yemo wendo omba mona molomba. ⸤Aku ulumu ou wendo ombá, Ailimunge walemo pe wendo ombá.⸥ \v 4 Kanu yemone yamboma ‘Olionga pulu yema’ ningu popo toko kapi ningí pulu yema ‘Manie pupili.’ nimbe, ‘Na aku pulu yemanga kolo wangopo molopo nanga imbi mindi ambolko ola linjiku na mindi kapi niengi.’ nimbé. ⸤Pulu Yemo popo toko kalemele ulke tembelena sukundu⸥ Pulu Yemo molemo suluminiana* kepe pupe polo te lipe akuna molopa “Na nanu Pulu Yemo.” nimbé. \v 5 Kinié ya nikiru mele ou na ene kinie molopolie nimbu sirindu kanu unguma komu siku naa pilkimiliye? \p \v 6 Nakolo kanu ulumu isili ou wendo ombá aulkemo meltene pipi silimo, aku melemo ene pilimele. ⸤Pulu Yemone⸥ yu wendo omba mona molomba wale mako torumumu wendo ombá kinie akumu sike wendo omba mona molomba. \v 7 Yambomane ungu manema pulue toko paa teko kenjilimele ulu pulumu koronga kiyongo nimbe pelemo kanumu. Nakolo pe wendo ombámo we kamu wendo omba mona naa molomba. ‘Isili ou wendo omba mona naa molopili.’ nimbe aulkemo pipi silimo yemo ⸤Pulu Yemone⸥ “Wendo pupili.” nimbé yu wendo pumbe kinie paa tepa kenjilimu kamu wendo omba mona molomba. \v 8 ⸤Aulkemo pipi silimo yemo wendo pumbe kinie⸥ ungu manema pulue topa paa tepa kenjimbe yemo tamburembu mona angilimbe. Mona angilimbe kinie Aili Yesusini yunge kere múlumuni yu topa manie mundupe, yu tondolo pa telimu kinie ombá kanu pa telimuni kanu yemo topa konjimbe. \p \v 9 Ungu manema pulue topa paa tepa kenjimbe ye kanumu ⸤kurumanga nomi⸥ Setenenga* tondolomo kinie ombalie, ⸤Setenenga⸥ ulu kolo tolimuni ulu tondoloma tepa, yamboma kanokolie mini wale mundungí ulu lupe lupema temba, \v 10 ⸤Setenene yu lipe taponjimbemonga⸥ mindili nongo molko kenjingí aulkena pulimele yambomane ‘Sike’ ningu pilingí ulu kolo topa kondi tomba ulu keri lupe lupema tepa ungu keri lupe lupema nimbé. Kanu yambomane ‘Ailimuni olio lipe taponjipe, mindili nolemelka aulkena wendo lipe, yu kinie pea molopo konjimulú aulkena lipe monjipili.’.* naa ningu ungu sikemo konopu naa monjiku ‘Paa pilipu liemili.’ naa niringimunge kolea kerine puku mindili nongo molko kenjingí. \v 11 Akumunge Pulu Yemone ‘kanu yambomane kolo toli ungumu* ‘sike ungumu’ niengi.’ nimbe lou lenge tondolomo ene silimo. \v 12 Yuni aku telemomonga yambo ungu sikemo naa pilku ulu pulu kerime mindi konopu siku telemele yamboma kote walemo wendo ombá kinie Pulu Yemone kote pilipe ene apurupe mele kalopa ‘Ene teko kenjiringimunge molko kenjengi!’ nimbé. \p \v 13 Nakolo Ailimuni konopu monjilimo angokeme, Pulu Yemone ene lipe taponjipe, ‘Mindili nolemelka aulkena wendo ongo, yu kinie pea molko konjingí aulkena pangi.’ nimbe ene ou kumbi lepa mako torumu. Minimunge tondolomone ene Pulu Yemonga yambo manjiku molko yambo kake telime molemele ulumu kinie, ungu sikemo tondolo munduku pilimele ulu akutolo pelemomonga Pulu Yemone ene lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lirimu akumunge pilipu molopolie olione alieli Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbu molomulu liemo papu. \v 14 Olione ene temane peanga topo sirimulumuni Pulu Yemone ‘Ene aku siku yamboma molangi wai.’ nirimu. ‘Yamboma olionga Aili Yesusi Kirasinge tondolo pa telimu kinie yunge tondolomo kinie teluna tapu toko molonge kinie, ene kinie pea teluna tapu toko molangi kene.’ nimbe enendo aku sipe “Wai.” nirimu. \v 15 Olionga angokeme, aku terimu kene tondolo munduku molko, olione ene ⸤kinie molopolie⸥ Pulu Yemonga unguma nimbu sipu, ⸤pe⸥ pepá topo sipu, aku sipu mane sirimulu ungu sike akuma munduku naa kelko tondolo munduku pilku molangi. \p \v 16 Pulu Ye olionga Lapa, olio konopu monjirimu yemone olio we kondo kolopalie konopu tondolo pupe pora naa nimbé ulumu kinie, ⸤‘Pulu Yemone olio kinie ulu peangama temba.’ nimbu⸥ tondolo mundupu konopu sipu nokopo molemolo ulumu kinie, silimo yemo kinie, olionga Aili Yesusi Kirasi yu kinie eltene \v 17 ene konopu tondolo pupili toembo toko enge ningu molkolie alieli ulu peangama mindi teko ungu peangama mindi ningu molonge tondolomo siengili. \c 3 \p \v 1 Kapola, angokeme, kinié ungu te kamu niembo: Pulu Yemo kinie ungu ningu olionga mawa tenjikulie i siku niengi: “Ene Tesallonaika yamboma Ailimunge temanemo topo sirimulu kinie pilkulie ‘Ungu peangamo. Yuni sike olionga nimbe aku tenjirimu.’ ningu tamburembu pilku liringi mele aku siku anju anju yamboma i ungumu pilingí aulkemo nondopa wendo opili. Ungumu pilkulie enene teringi mele akula teangi.” ningu mawa tenjiku, \v 2 “Ye kerimene ulu kerime mindi teko, teko kenjiku molemele yema olio ulu te naa teko umbuni te naa siengi kene Pulu Yemone lipe taponjipili.” ningu mawa tenjengila. Ene pilkimili, yambomane pali ‘Ailimunge temane akumu sike.’ ningu naa pilimele* kanumu. Akumunge aku siku Pulu Yemo kinie olionga ningu mawa tenjengi. \p \v 3 ⸤Ye kerimene olio teko kenjingí telemele⸥ nakolo Ailimu olio paa naa mundupe kelemba. ‘Ulu kerimenga pali ulu pulumu pelemo ⸤kuru⸥ muni* ene topa manie naa mundupili.’ nimbe ene tondolo mundunjipe nokopa molomba. \v 4 ‘Ene Ailimu kinie tapu toko molemelemonga olione “Teangi.” nilimolo mele kinié teko konjiku molemele. Pe aku sikula sike teko mindi molonge.’ nimbu pilipu molemolo. \p \v 5 ‘Pulu Yemone yamboma konopu monjilimo mele kinie, ene konopu monjingí mele kinie, Kirasini tondolo mundupe molopa siye naa tepili molemo mele ene aku siku manda lelko teko molonge mele kinie, Ailimuni mane sipe aulke te lipe ora sipili.’ nimbu yu mawa tekemolo. \p \v 6 Angokeme, Aili Yesusi Kirasinge imbi lepo* ene tondolo mundupu nimulundu: Enenga angenu tene ‘Kongono naa tembo.’ nimbe siye kolopa, ene mane sirimulu mele aku sipe naa telemo yambomo pea teluna tapu toko paa naa molko ene anjupe molai! \v 7 Ene pilkulie, ‘Olio telemolo mele ene aku siku manda lelko tenge kinie papu.’ ningu pilimele. Ou ene kinie pea molorumulu kinie olio we naa molorumulu. \v 8 Yambo marene olio langi siringi kinie kepe we naa norumulu. Topo topo lipulie norumulu. Ene kinie pea molorumulu kinie ‘Ene kinie pea molemolomonga ene umbuni te naa tepili.’ nimbu ipulueli kepe tangoli kepe olio tondolo mundupu ⸤Pulu Yemonga kongono temolondo kou kongono terimulula, Pulu Yemonga kongono terimulula, akumunge⸥ olio paa mindili sipu molorumulu.* \v 9 “Olione ene lipu taponjilimolo kene olio pundu toko melte siei.” nilimelkanje papu nilimelka.* Nakolo ‘Kongono telemolo mele kanokolie ene aku siku manda lelko teko we naa molangi.’ nimbu lipu ora simulundu aku sipu mindili sipu kongono tepo we naa molorumulu. \v 10 Aku nikirumunge ungu te olio ene kinie pea molopolie mane sirimulu kanumu ene pilimele. Kanu ungu manemo i sipe: “Yambo te kongono naa temu liemo aku yu ga naa nopilila.” nirimulu kanumu. \p \v 11 ⸤Nambemuna olione aku sipu nikimuluye?⸥ Enenga yambo mare kongono tengendo ⸤sike kongono te naa teko,⸥ yambo mare ulu teko ungu nilimelema ‘Paa piliemili.’ ningu andoko walsiku pilku komu tenjiku mindi molemelena pilipulie aku sipu nikimulu.* \v 12 Aili Yesusi Kirasinge imbi lepolie kanu yamboma tenge mele i sipu tondolo mundupu nikimulu: “Ene taka lelko molko, enenga langi nongendo ene eneno kongono tekolie langi liku nangi.” nikimulu.* \p \v 13 Nakolo angokeme, ene marendo i sipu nikimulu: “Ene ulu peangama tengendo siye naa kolko, enge ningu teai!” nikimulu.* \p \v 14 I pepá topo sikimulumunge sukundu ungu mane sikimuluma yambo tene pilipe lipe tenge panjipe naa tepa molomu liemo enene kanokolie ‘Yu aku sipe telemomonga pilipe pipili kolopili.’ ningu yu molombana ene naa puku anju molangi. \v 15 Nakolo ‘Enene ‘Aku yambomo olionga opa toumu.’ konopu leangi.’ nimbu naa nikimulu. ‘Yu olionga angenu kene yu tepa kenjimu mele pilipili.’ ningu lepi lepi toko ningu molangi. \p \v 16 Ailimu, ‘Konopu teluna pupe konopu pe nipili ulu pulumu pelemo yemo, yuni ‘Ulu lupe lupema wendo ombá kinie ene alieli konopu teluna pupe pe nipili molangi.’ nipili. Ailimu ene kinie pali tapu topa molopili. \p \v 17 ⸤Nane pepá topo silioma ye tene lipe taponjipe tonjilimo⸥ nakolo ‘Yambomane ‘I pepámo paa sike Pollo yuyu tomu lemo.’ ningu kanangi.’ nimbu ungumu kamu topo pora simbundu na nanu topo nanga imbimu tolio mele kinié kepe i pepána topo \p \v 18 “Olionga Aili Yesusi Kirasini ene pali we kondo kolopa molopili molangi.” nikiru. \p ⸤Aku pea nikiru.⸥