\id 1TI 1TMTXP Ou-Timoti#+#No-Penge Nomi Ka#+#final 1/11/94 \h OU TIMOTI \toc1 OU TIMOTI Pollone Ye TIMOTI Pepá OU Topa Sirimu Bokumu \toc2 OU TIMOTI \mt1 OU TIMOTI \mt2 Pollone Ye TIMOTI Pepá OU Topa Sirimu Bokumu \ip \it Pollone I Pepá Topa Sirimumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Ungu pulu mare yakondo gomo 714 molemo.\it* \ip \it Timoti yu Gallesia poropinji LLisira taono yemo. Yunge anumu Juda ambo te, lapa Giriki yemo. Yunge anumu kinie yunge bamu kinie Kirasinge ambotolo moloringili. Anumunge imbimu Yunisi, bamunge imbimu LLoisi (Pe Timoti 1:5). Yu Kirasinge yemo molorumu kinie Pollone Kirasinge temane peangamo andopa topa simbendo Timotindu “Pea tapu topo pambili oi.” nimbe lipe memba purumu. Aku temanemo Lipe Mundurumu Yema 16:1-3 molemo. Pe, Timoti kolea aili Epesasi Kirasinge yambo talapemonga nokoli yemo molopili Pollone i pepámo yu topa sirimu (Ou Timoti 1:3). Lipe Mundurumu Yemanga bokumu pora nimbéndo Pollo yu Romo molorumu (kolomongo aili 28). Yu ponie mare altopa andopalie pe altoko yu Romo ka siringi kinie pepalie i pepámo Timoti topa sirimu.\it* \ip \it Timoti molorumu mele ungu mare Pe Timoti 3:15, Ou Timoti 1:2, Lipe Mundurumu Yema 17:14-15, 18:5, 19:22, 20:1-6 kinie molemo. Yunge kongonomonga ungu mare Ou Timoti 3:1-7, 5:17-22, Taitasi 1:5 kinie molemo. Pillipai 2:19-22, Pe Timoti 4:9,21, Ipuru 13:23 kinie kananila.\it* \ip \it Yu Pollo kinie pea molangili Pollone Pe Korini kinie Pillipai kinie Kollosi kinie Ou Tesallonaika kinie Pe Tesallonaika kinie Pillimono kinie boku akuma pali pepá topa sirimu.\it* \ip \it Ungu pulu te: Ou Timoti kinie Pe Timoti kinie Taitasi kinie ungu aisili telu sipe mele molemo. Aku boku yepoko liku tere lelko “Tapu yemanga pepáma.” nilimele, akumu kewa unguna “pasollomanga pasime” molo “pasitamanga pasime” nilimele, nambemuna, Timoti kinie Taitasi kinie Kirasinge yambo talapema nokoko molangili Pollone elte i pepáma topa sipelie, Kirasinge yamboma tapu tekolo nokoko konjingilí mele mane sirimu. Yetolo molko konjingilí mele mane sirimula.\it* \ip \it Pepáma ungu mare telu sipe molemo mele Pe Timoti ungu puluna inie anjukundu nondopa gomo 1076 molemo akumunge maniekondo unguma pora nimbéndo kanani.\it* \ip \it Ungu pulu tondolo te bokumunge alsena anjukundu “21. kisim bek”, “21.3 Man Bilong Kisim Bek Yumi” kanani.\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \p \v 1 Na Pollo, Yesusi Kirasini “Nanga kongonomo tenji-pui.” nimbe lipe mundurumu yemo.* Olionga Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Linjirimu Pulu Yemo** kinie ‘Olio paa sike tepa konjimbe.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ye Kirasi Yesusi kinie na mako tokolo “I kongonomo tenji-pui.” niringili-ne aku sipu andopo nimbu silio yemone \p \v 2 ⸤nu ‘Kirasinge yemo molko konjeni.’ nimbu nane nu nokolio,⸥ nu kinie olto Kirasinge yetolo molembolomonga nu nanga kandi malo* Timoti nu i pepámo topo sikiru. \p Lapa Pulu Yemo kinie olionga Ailimu Kirasi Yesusitolone nu we kondo kolko teko konjikulu, nuni walse walse ulu mare teko kenjini kinie nu kondo kolkolo “Mindili nani.” naa ningulu, ‘Nu konopu pe nipili taka lelko molani.’ niengili. \p \v 3 Nane kolea Masedonia poropinji pumbundu nu tondolo mundupu mawa tepolie “Kolea aili Epesasi molani.” nirindu mele kinié nu altopo mawa tepolie “Akuna we molani.” nikiru. Ye marene akuna kolo toko ungu lupema mane siku molemele kene “Akuna we molko kanu yemando “Aku naa teai.” ni.” nimbu nu mawa tekero. \v 4 Kanu yemane ⸤Juda yambomanga⸥ kangema toko* anda kolepalimenga imbime sulu teko toko mindi molemele** ungumane enenga konopuma topa bulu-balu sipe, ungumanga pulumu pilingindu we kerepali mindi ningí aulkemo akisinjipe, Pulu Yemonga ungu sikema pilingí aulkemo pipi silimo ⸤kene enendo “Aku naa teai.” ni.⸥ Kanu yemane mane silimele ungumane Pulu Yemo pilimulú aulkemo naa akisinjilimo. Pulu Yemonga ungumu kinie, yuni “Olio kinie tembo.” nimbe, nimbe panjirimu uluma kinie, ⸤Kirasi Yesusi molopa olionga nimbe tenjirimu mele⸥ ‘Akumu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo ulumuni mindi akutolo pilimulú aulkemo akisinjilimo. \v 5 “Kanu yemane ningu kenjiku yamboma teko embambo silimele yemando⸥ “Aku siku naa teai.” ni.” nikiru mele ‘Kirasinge yamboma anju yando eneno konopu monjiku molangi.’ nimbu “Kanu yemando aku siku ni.” nikiru. ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu* paa sike telemele ulumu kinie, konopu kake teli ulumu kinie, konopuni pilkulie ‘Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu keri te konopuna naa pelemo lemo.’ ningu pilili ulumu kinie,** aku sipe konopu peanga pepili yamboma anju yando eneno konopu monjili ulumundu nikiru. \v 6 Yambo mare aku sipe konopu peangama naa pepili molko kanu ulu peangama munduku kelkolie we unguma kerepali ningu kekelepa tolemele. \v 7 ‘⸤Mosisini Pulu Yemonga ungu manema pilipelie yando nimbe sirimu⸥ ungu manemanga mane silime molamili.’ nilimele nakolo ungu manemanga puluma naa pilku, tondolo munduku mane singíndu nilimele ungumanga puluma ene eneno mimi siku naa pilimele. \p \v 8 Olio pilimolo, ‘Mosisini ungu mane sirimuma sumbi sipu pilipu, aku ungu manemanga ungu pulumu mimi sipu pilipulie ulu akuma temolo kinie aku ungu manema paa peanga.’ nimbu pilimolo.* \v 9-10 Kanu ungu manemane kongono mimi sipe telemo mele kanopolie ‘Kanu ungu manema peanga.’ nimbu pilimolomonga ungu pulumu i sipe: Pulu Yemone ungu manema simbendo ‘Sumbi siku molemele yamboma pilku teangi.’ nimbe naa sirimu. Ungu manema pulue toko kara pulimele yamboma kinie, Pulu Yemonga unguma liku bulu siku ulu pulu kerime telemele yamboma kinie, Pulu Yemonga unguma naa pilku ‘ulu kake telime pilipu teamili.’ naa nilimele yamboma kinie, yambomane enenga anupili lapali toko konjilimele yamboma kinie, yambo lupema toko konjilimele yamboma kinie, wa ulu kerinele telemele kango yamboma kinie yambo yuma kinie, kolea aili Sodomo yambomane yema eneno ulu kerinele teko amboma eneno ulu kerinele teringi mele* telemele yamboma kinie, ‘Makete tepo kou liemili.’ ningu yamboma wa limele yamboma kinie, kolo tolemele yamboma kinie, kotena puku ‘Sike nimulú.’ ningu panjikulie kolo tolemele yamboma kinie, Pulu Yemonga unguma pilipu ‘Kirasinge yamboma teko molangi.’ nimbu mane silimolo ungu** lupema pea pulue tongendo ulu kerime telemele yamboma pali kinie, Mosisini sirimu ungu manemane aku siku teko kenjiku molemele yamboma pali ‘nokopili.’ nimbe Pulu Yemone ‘Aku ungu manema pepili.’ nimbe, nimbe panjirimu. \v 11 Pulu Yemonga unguma mane silimolo ungu sike akuma Pulu Yemone na mako topa “Andoko ningu si.” nirimu unguma kinie telu sipe. Aku ungumu temane paa peanga olandopamo, imbi paa pelemo Pulu Yemonga temanemo. \p \v 12 Yesusi Kirasi olionga Ailimuni* i kongono tenjiliomonga engemo sirimu yemo “Ange.” nikiru. Yuni na kanopa peanga kanopa ‘Nanga kongonomo mundupe naa kelepa manda tepa konjimbe.’ nimbe pilipelie i kongono tenjiliomo na sirimumunge yundu “Ange.” nikiru. \v 13 Sike ou yunge imbimu lipu ungu taka tonjipu, yunge yamboma kinie opa tou molopo kara pupu mindili sipu topo konjimbu terindu* nakolo yu sike Pulu Yemonga Malo molopa Pulu Yemone ‘Olio nokopili.’ nimbe mana lipe mundurumu ye Kirasimu molorumu mele pilipu sundupulie, yunge temanemo toringi pilipulie “Kolo tokomele.” nimbu tondolo mundupu pilirindu mele akumu tepo lawa terindumunge yuni kanopalie na kondo kolopa ‘Mindili nopili.’ naa nirimu. \v 14 Na Kirasi Yesusi kinie pea tapu topo molorumbulu-na olionga Ailimuni na paa we kondo kolopalie, ‘Yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilili ulumu kinie konopu monjili ulumu kinie na-kinie aisili pelemo kanu ulutolo Ailimuni sirimu. \p \v 15 ‘Olio ulu pulu keri terimulu yamboma lipe taponjipe, mindili nolemolka aulkena wendo lipe yu kinie pea molopo konjimulú aulkena ‘lipu monjembo.’ nimbe ⸤Pulu Yemone mana lipe mundurumu ye nomi⸥ Kirasi Yesusi mana manie orumu.’ aku ungumu paa sike ungumu, yambomane konopu talo naa pepili ‘Paa sike aku terimu.’ ningu paa tondolo munduku pilingí kinie papu. Aku temolo kinie paa sike ku naa pemolo. Ulu pulu keri teringi telemele yambomanga na ulu pulu keri terindu mele paa olandopa, \v 16 nakolo Kirasi Yesusini ‘ ‘Yamboma konopu alowa teangi.’ nimbu taka lepo nokopo molopo ólo áme topili molio. ‘Nane sike manda lipe taponjimbe.’ ningu pilingí yamboma sike kondo kolopo lipu taponjipu, konde molko konjiku mindi pungí ulu pulumu* simbu ningu kanangi.’ nimbelie na ulu pulu keri olandopa terindu yemo ou kondo kolopa ‘Tepa kenjirimumunge mindili naa nopili.’ nimbe lipe taponjirimu. \p \v 17 Alieli molopa mindi puli ye nomi kingimu molopa, kolou naa kolemo yemo molopa, yambo tene naa kanolemo yemo molopa, yu telumu mindi sike Pulu Yemo molopa, aku sipe molemo Pulu Yemo yu mindi imbi ola molopa tondolo pepa, tondolo mundupe pa tepa, aku sipe pepa mindi pupili! Aku sipe mele paa sike tepili!* \p \v 18-19 Nanga malo Timoti, Pulu Yemone ungu umbu tonjilime pilku yando ningu silimele Kirasinge ye marene nu moloni mele ou ningu siringi mele pilipulie ‘Nu paa aku siku teani.’ nimbu, nimbu sikiru.* ⸤‘ ‘Yamboma teko kenjiku molangi.’ nilimele melema manie pupe, Pulu Yemonga kongono tepo moliomo tondolo pupili kene⸥ tondolo mundupu opa paa teambo.’.** ningulie nu teni mele ou ningu siringi ungu akuma pilku liku teani. ‘⸤Kirasi Yesusi⸥ sike.’ ningu tondolo munduku pilino*** mele munduku naa kelko, alieli konopuni pilkulie ‘Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu keri te nanga konopuna naa pelemo. Kongono telioma tepo konjilio lemo.’ ningu pilku molanila.**** Aku ulutolo ambolkolie ‘Opa tondolo mundupu teambo.’ ningu nu teni mele ou ningu siringi ungu akuma paa pilku liku teko molani. Yambo marene ‘Kanu ulutolo naa tembo kinie uluri molo.’ niringimunge, nona andoli sipi te nona kou tene topa bulsulimo kinie paa keri lemo mele kanu yamboma aku siku mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringi ulumu paa kamu keri lerimu. \v 20 Aku teringi yambomanga ye Ameniyasi* kinie Allekesanda* kinie elte aku siku teringili-ne ⸤kurumanga nomi⸥ Setene molorumuna pangili.’ nimbu lipu mundurundu.** ‘Aku siku molko kenjikululie Pulu Yemo ungu taka tonjiku yunge imbimu teko naa kenjingilí mele piliengili!’ nimbu aku sipu terindu. \c 2 \p \v 1 Kapola, nane ‘Ene teangi.’ nimbú ulumanga ou kumbi lepo tondolo mundupu ‘Teangi.’ nimbu nikirumu i sipe: Yambomanga pali Pulu Yemondo unguma ninjiku, mawa tenjiku, “Ene lipe taponjipili.” ninjiku, “Ange, papu tenjikinu.” ninjengi. \v 2 Ene nokolemele ye nomi kingime kinie gapomano yamboma kinie kanumanga Pulu Yemo mawa tenjengi. ‘Pulu Yemo kanopa peanga kanolemo uluma tepo molopo konopu kake tepili molopolie olio kapola kapola taka lepo molamili.’ ningulie aku teangi.* \v 3 Aku siku teko molonge kinie peanga; olionga Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Linjirimu Pulu Yemo* kanopa konopu silimo. \v 4 ⸤Aku Lipe Taponjili Pulu Yemo⸥ yuni ‘Yamboma pali mindili nolemelka aulkena wendo ongo na kinie pea molko konjingí aulkena puku, ungu sikemo pilku ambolongi liemo papu.’ konopu lepa molemo ye kanumu. \v 5 Kanumunge ungu pulumu i sipe: Pulu Ye telumu mindi molemo; ye telumu mindi Pulu Yemo kinie olio mana yamboma kinie olionga suku singine yu molopa ‘Olio Pulu Yemo kinie anjupe molemele mele naa molangi. Yu kinie teluna kapola kapola molangi.’ nimbe molemo, kanu yemo mana ye Kirasi Yesusi. \v 6 Kanu yemone ‘Mana yamboma ulu pulu keri telemelemonga Pulu Yemone ene naa topili mindili naa nangi. Ulu pulu kerimene ene altopa ka sipe naa nokopili kapola molangi kene na enenga nimbu kolo wangopo kolonjembo.’ nimbe yambomanga pali aku tenjirimu.* Aku sipe ⸤tenjimbe kinie aku sipu molomolo⸥ walemo wendo ombá ou ningu siringi mele aku walemo Pulu Yemone mako torumu walemo pe wendo orumu. Yesusini olionga nimbe tenjirimumuni Pulu Yemo mana yamboma lipe taponjimbe mele nimbe sirimu. \v 7 Kirasini “Nanga ungumu puku ningu sinjiku, nanga kongonomo tenji-pui.” nimbe na lipe mundurumu* akumunge pulumu ⸤Pulu Yemo kinie yamboma kinie kapola kapola molonge aulkemo akisinjimbendo kolorumu⸥ kanumu. Kolo naa tokoro. Paa sike nikiru. ‘Juda yambo naa molemele yambo lupema** ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilingí ulu sikemo ene mane siengi.’ nimbe na lipe mundurumu.*** \p \v 8 Aku kene kolea lupe lupemanga pali ⸤Kirasinge yambomane Pulu Yemo popo toko kapi ningindu maku toko molonge kinie⸥ ‘Olionga kangi konopuma pali Pulu Yemonga.’ ningu konopu kake tepili molonge yema ‘Pulu Yemo kinie ungu niemili.’ ningulie, mumindili kolko kerepali ningí ulu te naa pepili ki ola munduku Pulu Yemo kinie ungu niengi. \p \v 9 Ambomanga ungu te ya nikirula: ‘Olio kara pupu mongo kenge teamili. Yemane olio kanoko yama meangi.’ ningu mulu wambale peangama naa pakangi. Enenga penge-indime au siku lapise langoko, kou-gollone teli melema kinie kulumbu peanga kou mone olandopa pulimoma kinie, akumane enenga kangime au siku mulu wambale kou olandopa pulime pakoko, naa teangi. We mulu wambalema mindi pakangi. \v 10 ‘Yamboma olio kanoko peanga kanangi.’ ningulie ulu peangama mindi teangi. Aku uluma ‘Pulu Yemonga amboma molemolo.’ ningu yunge ungumu pilku molemele amboma au singí mele peangama. ⸤‘Mulu wambale pakomolomane olio lipe taponjipili.’ naa niengi.⸥ \p \v 11 ⸤Kirasinge yambo maku toko molongena⸥ amboma taka lelko molko unguma naa ningu, ⸤yemane⸥ mane singí unguma mimi siku pilku, unguma pilku liku ai siku molangi. \v 12 ‘Ambomane yema naa nokoko, Pulu Yemonga unguma mane naa siengi.’ nilio. Ungu naa ningu we taka lelko molangi.* \v 13-14 Pulu Yemone ye Adame ou kumbi lepa tepa, pe ambo Ipu terimu. Pe ⸤kurumanga nomi Setenene⸥ kolo topa kondi torumu unguma Adamene ‘Sike nikimu.’ nimbe pilipe naa lirimu. Ambomone ‘⸤Wambiyemone⸥ sike nikimu.’ nimbelie Pulu Yemone nirimu ungumu pulue topa ulu pulu kerimu terimu. Akumunge amboma aku siku teko molangi. \v 15 Aku sike nakolo amboma ‘⸤Kirasi Yesusi molopa tenjirimu tenjimbe mele⸥ sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele* munduku naa kelko alieli tondolo munduku pilku mindi molko, alieli yamboma konopu monjiku, ‘Olio Pulu Yemonga amboma molamili.’ ningu yuni ulu kake telime nimbe kanolemo uluma teko, enenga imbime toko manie munduku taka lelko molkolie, ambolango menge kinie Pulu Yemone ‘Ene molko konjengi.’ nimbe lipe taponjimbe.** \c 3 \p \v 1 “Ye te yu ‘Kirasinge yambo talapemonga tapu yemo molopo nokondu liemo paa papu.’ nimbe pilimo akumu kongono paa peanga tondolomo konopu monjilimo.” nirimu yemone ungu paa sike te nirimu. \v 2 Akumunge Kirasinge yambomanga tapu yemo molomba yemo yu ye paa sumbi nili ye te molopa, yambomane kanoko keri kanonge ulu te yu kinie naa peli yemo molopili. Tapu ye molomba yemo yu ambo telumunge yemo molopili. Yu molopa konjipe, ulu peangama mindi konopu kimbu sipe, kimbu ki kangi konopu melema waka kolopa temba mele mimi sipe nokopa, yambomane yu kanoko peanga kanoko yunge unguma liku ai singí ulu peangama mindi tepa, yunge ulkena onge yamboma ‘Sukundu wangi.’ nimbe nokopa konjipe, ⸤Pulu Yemonga unguma⸥ yamboma paa mimi siku pilingí mele sumbi sipe mane simbe mele mimi sipe pilipe, aku sipe yemo molopili. \v 3 No nomba kekelepa naa topa, yamboma kinie mumindili kolopa opa naa tepa, yamboma kinie taka lepa molopa, irinele konopu sipe temba yemo naa molopa, kou mone olandopa konopu naa monjipili. \v 4 Yunge ambo ambolangoma nokopa konjipe, yunge ambolangoma yunge unguma taka lelko pilku liku, liku ai siku molonge mele mane sipili. \v 5 Ye tene yunge ambo ambolangoma nokopa konjimbe mele naa pilimu liemo Pulu Yemonga yambo talapemo* nambe tepa ⸤“Molko konjengi.” nimbe⸥ nokombaye? ⸤Manda molo.⸥ Akumu pilipulie ‘yunge ambo ambolangoma nokomba mele ou kanani.’ nimbu nikiru. \p \v 6 Ye kokele Kirasinge ye molombamo Kirasinge yambo talapemonga tapu ye te naa molopili. Aku sipe yemo tapu yemo molopalie kara pumbe kinie Pulu Yemone ⸤kurumanga nomi⸥ depelemo* kote tenjipe “Kara purumumunge mindili nani.” nirimu mele yu aku sipe temba kinie kapola naa temba ⸤kene wale mare aisili mele Kirasinge yemo molopa umbu konopu pemba kinie ‘Tapu yemo molopili.’ nieni.⸥ \v 7 Yu molomba mele ungu te pea nikirula. Tapu ye molomba yemo ulsu molonge yambomane yu kanoko peanga kanoko ‘Yu ye peangamo.’ ningí yemo mindi tapu yemo molopili. Yu tapu yemo molomba kinie ulsu molemele yambomane “Yu ye kerimu.” ningí kinie ulsu yambomane ningu kenjingí unguma ⸤kurumanga nomi⸥ depelemone lipe tapu yemonga melu lemba kinie kanu yemo molopa kenjimbe. \p \v 8 Kirasinge yambo talapemonga kongono tenjili ye molongema ene kepe i siku mele molko konjengi: Yambomane ene kanoko peanga kanoko enenga unguma liku ai siku, ‘ene olionga kongono tenjili yema molongi liemo papu.’ ningí uluma tekolie kongono tengendo mimi siku pilku taka lelko tenge yema molko; konopuna ungu lupe pilku kerena ungu lupe ningu naa teko, yambo marendo ungu lupe ningu marendo alowa teko ungu lupe ningu naa teko; no tondolo aisili nongo kekelepa naa toko, ‘⸤Kirasinge⸥ yambomanga kongono tenjipulie kou mone aisili limbu.’ ningí yema naa molangi. \v 9 ⸤Kanu yema⸥ olio Yesusi Kirasini olionga nimbe tenjirimu lipe taponjilimo mele ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo* yamboma Pulu Yemone ungu lopi terimuma nimbe para sirimu ungu sikema paa ambolonge yema molangi. Enene ungu sikema ambolongendo konopuni pilkulie ‘Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu te konopuna naa pelemo. Kongono telioma tepo konjilio lemo.’ ningu pilkulie, ungu sikema ambolangi. \v 10 Molonge mele ou manda manjiku kanokolie, ene molko konjiku, yambomane kanoko keri kanonge ulu te ene kinie naa pepili molongi liemo ‘⸤Kirasinge⸥ yambo talapemonga kongono tenjili yema molangi.’ nieni. \p \v 11 Amboma* kepe, yambomane kanoko keri kanonge uluma naa teko, uluma tenge mele mimi siku pilku taka lelko teko molonge amboma molko, yambo tenga ungu bulkundu naa ninjiku, molko konjiku, enenga kongonoma mimi siku pilku teko konjingí amboma molangi. \p \v 12 Kirasinge yambo talapemonga kongono tenjimbe yemo yu ambo telumunge yemo mindi molopili. Yunge ambo ambolangoma nokopa konjipe, yunge ambolangoma yunge unguma taka lelko pilku liku, liku ai siku molonge mele mane sipe konjipili. \v 13 Yambo talapemonga kongono teko konjingí yema yambomane liku ai siku enenga imbime ambolko ola linjilimele kepe, Kirasi Yesusi ⸤‘Sike.’ ningu⸥ pilimele mele olandopa tondolo munduku pilkulie, aku siku tondolo munduku pilimele mele pipili naa kolko yamboma sumbi siku ningu silimele. \p \v 14 I pepámo nu simbundu topo molopolie ‘Nu kanambo.’ nimbu ‘Nu molenona nondopo paa wambo.’ konopu lepo molio. \v 15 Nakolo ‘Ulu tene na pipi simbe kinie manda nondopo naa ombónje kene’ nimbulie ‘Pulu Yemonga yambo molemelema teko molonge mele pilieni!’ nimbu i pepámo ou topo sikiru. Aku yamboma konde molopa mindi puli Pulu Yemonga yambo talapemo. Aku talapemo ungu sikemo* lipe taponjipe tondolo pupe pepili nilimo talapemo. Ungu sike akumu ulkemo mele, Pulu Yemonga yambo talape akumu ungu sikemonga ulke simu mele. \p \v 16 Ou Pulu Yemonga ungu te yuni mane sirimu ungu lopi terimumu kinié mona nimbe para sirimu aku ungumuni olio Pulu Yemonga yamboma molopo yuni kanopa peanga kanolemo uluma temolo mele lipe ora silimo aku ungumunge ulu pulumu paa tondolomo, yambomane aku ungumunge pulumu manda toko manie naa mundungí. Aku ungu pulumu i sipe: \q1 Yu mana ye te omba mona molorumu. \q1 Yu ulu peangama tepa molopa konjirimu mele \q1 Minimuni lipe ora sirimu. \q1 Mulu koleana angellomane yu kanoringi. \q1 Yunge temanemo ma koleana pali \q1 ⸤yunge yambomane⸥ toko siliku andoringi. \q1 Yamboma kanu temanemo pilkulie \q1 ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringi.* \q1 Pulu Yemone yu mulu koleana olando lipe, \q1 yu ou ye tondolomo molorumu kolea \q1 tondolo pa teline memba pupe monjirimu. \c 4 \p \v 1 ⸤Kinié ulu mare wendo olemomonga ungu mare⸥ Mini Kake Telimuni i sipe mele sumbi sipe nimbe para silimo: Mulu ma pora nimbé walemanga* kolo toli kurumane ungu ningíme kinie, kuru marene mane singí unguma kinie, yambo marene pilkulie Kirasi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilingí mele munduku kelenge. \v 2 Kanu unguma ye topele mapele tolimene* kolo toko mane silimele. Kanu yemanga penge-kikime naa pepa, enenga konopuni naa pilku ulu pulu keri telemele mele naa pilku molemele.** \v 3 Kanu yemane mane sikulie ningindu: “Yema ambo naa liku amboma ye naa pangi.” ningu, langi mare imbi sikulie “Aku langime kalaro molemo kene mi toko naa nai!” nilimele. Nakolo langi akuma Pulu Yemone ‘Olio ‘Yesusi yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilipu, ungu sikema pilipu limulú yambomane nangi.’ nimbe terimu. Aku langime lipu Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbu nomolo kinie uluri molo. \v 4-5 Pulu Yemone terimu melema pali peanga kanumu. Pulu Yemonga ungumu kinie olione Pulu Yemo kinie ungu nimulú ungutolone langi kinie melema pali Pulu Yemonga mele kake telime lemba akumunge langi akuma munduku kelko naa nonge kinie kapola molo. Pulu Yemo kinie “Ange.” ningu liku nonge kinie uluri naa temba. \p \v 6 I nikiru mele ⸤Kirasinge⸥ angenupili ‘Aku siku teangi.’ ningu mane sini kinie nu Kirasi Yesusinge kongono tenjili ye peangamo moloni. Olio ungu peangama ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo unguma* kinie Kirasinge ungu puluma mane sirimuluma kinie ou kepe yandopa kepe pilku liku teko molenoma ⸤‘Nanga konopu minitolonga langime.’ ningu⸥ pilku liku teni kinie nunge konopu minitolo tondolo mundupe pepili moloni. \v 7 ⸤Juda yambomanga⸥ aroma topa Pulu Yemonga ungumu topa manie mundumbe telemo kange kerime tolemele akuma bulu siku, ‘Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo uluma mindi pilipu teambo.’ ningu aku uluma mimi siku pilku konjiku teko moloyo. \v 8 Sike ‘kangimu enge nipili.’ nimbu ulu mare telemolo kinie akumu peanga. Aku telemolo kinie kangimu sike enge nilimomonga sike olio wallo-kolte lipe taponjilimo. Nakolo Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo uluma mimi sipu pilipu temolo ulu akumu paa olandopa peangamo. Aku temolo ulumuni olio lipe taponjipe, kinié ya mana molemolo mele kinie pe mulu koleana molomolo mele kinie simbemonga akumu paa olandopa* kene Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo uluma mimi siku pilku teko moloyo. \p \v 9 I nikiru ungu akumu* paa sike. Aku ungumu yambomane konopu talo tepa naa pepili ‘Paa sike.’ ningu tondolo munduku pilingí kinie papu. \v 10 Alieli konde molopa mindi puli Pulu Yemone yamboma pali Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Limo Yemo* yuni paa sike olio ‘Yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo yamboma lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena paa sike wendo limo. Aku telemomonga pilipulie, ‘Yuni olio lipe taponjipe tepa konjimbe.’ nimbu nokopo molopolie olio yunge kongonoma tondolo mundupu mindili sipu telemolo. \p \v 11 I ungu nikiruma pali ⸤andi Epesasi Kirasinge yamboma pali⸥ ningu siku, ene teko molonge mele mane siku moloyo. \v 12 Nu sike ye kangomo mindi, nakolo ‘Yambomane ‘Nu ye yumu molo. Nu pilipe konginjili naa peli yemo.’ konopu lelko nunge ungumu bulu singí aulke te naa lepili. Nunge ungumu pilku liengi.’ ningu moloyo. ‘ ‘⸤Kirasi⸥ sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yamboma na molopo tembo mele manda lelko molko tenge mele kanangi.’ ningulie ninimuni, ungu peangama ningí mele nu aku siku ningu, molko peanga tenge mele nu aku siku teliku andoko, yamboma konopu monjingí mele nu aku siku konopu monjiku; ⸤Kirasinge unguma kinie yuni ‘yambomanga’ nimbe tenjirimu tenjilimo mele⸥ ‘Paa sike.’ ningu tondolo munduku pilku molonge mele* aku siku teko; ulu peangama manjiku teko, Pulu Yemone ‘ulu kake telime’ nimbe kanolemo uluma teko, konopu kimbu sikulie ninimuni;** aku uluma teko moloi.*** \p \v 13 Na ou naa wambo nuni Pulu Yemonga bokuna ungu molemoma yamboma piliengi kambu toko, aku ungumanga ungu puluma yamboma ningu siku, ⸤Kirasinge yamboma teko molonge mele⸥ mane siku molani na wambo. \v 14 Kirasinge yambo talapemonga tapu yemane nu ambolko ⸤“Pulu Yemone ‘Yunge kongonomo teko konjeni.’ nimbe lipe taponjipili.” niringi kinie⸥ Pulu Yemone ungu umbu tonjirimumu ye tene pilipelie yando nu nimbe sirimu kinie* Pulu Yemone ‘nu kongono teani.’ nimbe tondolo sirimu akumu nu munduku naa kelei. \v 15 Aku tondolomo ambolko konjiku kongonoma tondolo munduku tei. Aku kongonoma ambolko teko konjiku moloni mele yambomane pali kanangi. \v 16 Nu moloni mele kinie, nuni yamboma mane sini unguma kinie, aku ulutolo nokoko konjeni. Siye naa tepili tondolo munduku aku siku teni kinie aku siku tenimunge Pulu Yemone nu kepe nunge ungumu pilingí yamboma kepe pea lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lipe yu kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjimbe.* \c 5 \p \v 1 ⸤Kinié Kirasinge yambo talapena molemelema kinie teni mele niembo:⸥ \p Ye anda te iri naa tani. ⸤Tepa kenjimbe kinie kanokolie⸥ ‘Yu nanga lapamo.’ ningu taka lelko mane sieni. Nunge angenali nokolena mele aku siku kango yema nokani. \v 2 Ambo yuma ‘Nanga anupilime.’ ningu, kango-amboma kinie ambo wenepoma kinie ‘Nanga kemulupili.’ ningu aku sikula nokani. Nakolo kango-amboma kinie ambo wenepoma kinie nokonindu ‘Na kinie ene kinie umbuni te wendo naa opili.’ ningu paa mimi siku kanoko nokoi.* \p \v 3 Ambo wayema yambo marene ene liku naa taponjingí kanuma paa liku taponjiku nokani. \v 4 Nakolo ambo waye te yunge ambolangoma molo yunge bamupilime molongi liemo kanu yambomane ‘Pulu Yemonga ungumu pilipu teamili.’ ningulie ou kumbi lelko enenga yambo pulu lemoma nokoko, kanu yamboma ene ambolangoma moloringi kinie anupilini ene nokoringimunge enene kinié aku siku pundu toko kanu ambo wayema liku taponjiku nokangi. Aku siku telemele uluma Pulu Yemone kanopa peanga kanolemomonga aku siku teangi. \v 5 Ambo waye te yu yambo tene nokomba yambo te naa molemomonga yu paa sike ambo waye penge akoli molemo ambo akumu ‘Pulu Yemone na sike lipe taponjipe nokomba.’ nimbe pilipelie, ipulueli tangoli kepe Pulu Yemo kinie ungu nimbe ‘Liku taponji.’ nimbe mawa tepa molemo. ⸤Kanu sili ambo wayema liku taponjiku nokoni kinie papu.⸥ \v 6 Ambo waye te yu yuyu konopuni pilipe wapora topa uluma telemo ambo kanumu yu sike we molemo nakolo ambomo yambo kololimu mele molemo. \v 7 Kanu ambo wayema kinie enenga yamboma kinie ‘Yambomane kanoko keri kanonge uluma naa teangi.’ ningu ene aku siku mane sieni. \v 8 Yambo tene yunge anumu lapatolo kinie kemulupili angenupili melte molo tolemo molo umbuni te pelemo kinie naa lipe taponjipe nokopa, yunge pulu lemo yambo wema kinie naa nokomu liemo aku telemo yambomo aku sipe telemomonga yu ⸤‘Kirasi sike.’ nimbe⸥ tondolo mundupe pilimo mele mundupe kelepa bulu sipe, paa tepa kenjilimo. Kirasinge yambo naa molko ulsu molemele yambomane teko kenjilimele mele maniendopa, kanu yambomone tepa kenjilimo mele olandopa. \p \v 9 ‘Kirasinge yambo talapena molemele ambo wayemanga imbime tamili.’ ningulie, ambo waye mare, sike ambu lelko, walsikale mindi ye pulime mindi* ‘ambo wayema’ ningu imbi tangi.** \v 10 Kanu ambo wayema enene ou teringi mele piliengi! Ou enenga ambolangoma langi siku nokoko konjiku, yambo ponengema “Ulkena wangi.” ningu nokoko konjiku, Kirasinge yambomanga kongono kendemande tenjiku,* umbuni pelemo yamboma liku taponjiku, aku siku ulu peangama tondolo munduku teko moloringi mele ningu singí pilingí ambo wayemanga imbime mindi tangi. \p \v 11-12 Nakolo ambo waye kango-amboma ‘Ambo wayema.’ ningu imbi naa tangi. Ene Kirasi konopu monjiku pilimele mele ye te lupe konopu monjiku pilingí ulumuni topa manie mundumbe kinie ou kokele ambo wayema molkolie “Kirasinge kongonomo manjipu tenjipu molomolo.” ningu, ningu panjiringi mele munduku kelenge kinie ⸤Pulu Yemone⸥ ene ‘Teko kenjiringi.’ nimbé kene enenga imbime ambo wayemanga imbime kinie tere lelko naa tangi. \v 13 Ulu te i siku telemelela: Ene ‘yamboma kinie we unguma nimbu tapu topo molamili.’ ningu yambomanga ulkemanga andokolie kongono naa teko siye kololi ulumu mindi pilku liku telemele. Aku mindi molola. Yambomane ulu te telemele mele naa kanoko yambomanga anju anju we ninjiku temane toko siliku andoko, yambo mare ulu teko ungu nilimelema ‘paa piliemili!’ ningu andoko walsiku pilku komu tenjiku molemele. Yamboma ungu kiyongo ningu nilimelema wa pilku anju puku ningu silimele.* Aku siku telemele mele olio kanopo keri kanolemolo uluma ene andoko telemele. \v 14 Aku siku telemelemonga nane ambo-waye kango amboma tenge mele i sipu nikiru: ‘Ene altoko ye puku, ambolango mengo, enenga yema kinie ambolangoma kinie nokangi. Aku tenge kinie olionga opa toumanga tene* enene teko molonge ulu te kanokolie olio Kirasinge yambomanga bulkundu ungu keri te ninjingí aulke te naa lemba. \v 15 Mare ou moloringi mele koronga munduku kelko bulu siku ⸤kurumanga nomi⸥ Setene* lombili pulimele kene** ⸤‘Wema aku siku konopu alowa teko naa teangi.’ ningu ya nikiru mele teangi.⸥ \p \v 16 Ambo te Kirasi ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimo ambo te yunge pulu lemo ambo mare ambo wayema molemelema aku ambomo yuni ene lipe taponjipe nokopili. Kirasinge yambo talapemone* kanu ambo wayema nokongendo umbuni te naa tepili. ‘Kirasinge yambo talapemone ambo waye sike penge akolime mindi nokangi. Wema nokonge kongonomone penge akolime nokonge aulkemo pipi simbe.’ ningu aku siku teangi. \p \v 17 Kirasinge yambo talapemo kinie, talapemonga melema kinie, paa nokoko konjilimele tapu yema* we yambomane olandopa kapi ningu mele olandopa kalonge kinie papu. Pulu Yemonga ungumu ningu siku, yamboma mane silimele tapu yema kepe paa sike aku siku mele kalonge kinie papu. \v 18 Pulu Yemonga bokuna aku tengemonga ungu te nimbe molemo kene aku siku teangi. Aku ungumuni nimbendo: \q1 “‘Rasi witi mongoma wendo pupili.’ ningu \q1 kongi kaoma witi unjuma \q1 andoko kambilingí kinie \q1 ‘Ene witi mare naa nangi.’ ningu \q1 kerema pipi singí kinie \q1 kapola naa temba kene \q1 pipi naa siengi. \q1 ⸤Kongi kaoma witi nonge tenge kinie \q1 ‘Enenga mele kalolimu papu nokomele.’ \q1 ningu siye kolangi.⸥”.* \m aku sipe ungu te molemo. Ungu te molemola, akumuni nimbendo: \q1 “Kongono tenjilimele yamboma \q1 papu mele kalolime lingí.”.** \m nimbe molemola. \p \v 19 Yambo tene nimbendo: “Tapu ye tene i sipe tepa kenjimu.” nimbé kinie naa pilieni! Yambo talo molo yepokone “Sike aku sipe temu. Olio mongone kanomulu.” molo “Komuni pilímulu.” ningí kinie mindi ‘Sike aku sipe temu lepamo.’ ningu pilieni!* \v 20 Tapu ye marene ulu pulu keri mare ⸤sike⸥ tengi liemo we yamboma* pilku molangi ene mane siku iri tani. ‘Ene mane siku iri toni kinie we tapu yema pilkulie pipili kolko ‘Olio aku sipu naa teamili.’ niengi.’ ningu yamboma* pilku molangi ene mane siku iri tani. \p \v 21 Nane nundu nimbú mele Pulu Yemo kinie Kirasi Yesusi kinie* Pulu Yemonga angelloma kinie akumane ‘Papu nikinu.’ ningu molangi. Nane nundu tondolo mundupu nimbundu: “Nuni “Tei.” nikiru mele paa aku siku sumbi siku tei.” nikiru. “Yamboma nokoko ‘Teangi.’ ninindu ene kinie pali telu siku nokani. ⸤Yambo mare konopu monjini yamboma molo nunge pulu lemo yamboma manjiku taka lelko nokoko, wema tondolo munduku nokoko, naa teani⸥.” nikiru. \p \v 22 Nuni ye te liku ‘Pulu Yemonga tapu ye te molopili.’ ningu yu kini ambolko lkisiku mako naa toi. Yema mimi siku kanoko apurukulie mako toyo. Mako toni ye marene pe ulu pulu keri tenge kinie nu ene kinie umbunime menge akumunge mimi siku kanoko tapu yema mako tani. Ulu peangama manjiku teko, Pulu Yemone ‘ulu kake telime.’ nimbe kanolemo uluma teko, konopu kimbu siku moloyo.* \p \v 23 (⸤Nakolo ‘Sumbi sipu molambo.’ ningu⸥ umbu no manjiku noleno mele pe aku siku naa teani. Nu kuru taki taki topa nunge olona manda naa telemo kene ‘Kuru pora nimbe kangi tondolo pupili.’ ningu no-waene kolte nani.)* \p \v 24 ⸤Tapu⸥ ye marene ulu pulu keri telemelema sumbi sipe para lemo akumunge kotena* ou naa pangi kote pilimo yemone ou teko kenjilimele mele sumbi sipe pilimo; ye marene ulu pulu keri lopi teko telemelema ou sumbi sipe para naa lemba nakolo pe kotena mona lemba. \v 25 Aku sipela, yambo marene ulu peangama telemelema sumbi sipe mona lemo; marene telemelema lopi tepa pelemo, nakolo pe lopi tepa naa pemba. Pe akuma pali mona lemba. \c 6 \p \v 1 ⸤Kirasinge yema molemele⸥ yambo kendemande kongono we tenjili yambomane ‘Enenga kongono nokoli yambo akuma peangama.’ ningu enenga unguma pilku liku, liku ai siku molangi. ⸤‘Kongono nokoli yema kinie ulsukundu molemele yambomane tepo kenjimulú mele kanokolie⸥ Pulu Yemonga imbimu kinie, Kirasinge unguma Pollo kinie ye mare kinie enene mane siringi unguma kinie, ungu taka tonjiku naa niengi.’ ningu aku siku taka lelko kongono teko konjiku molangi. \v 2 Kendemande yamboma enenga kongono nokoli yamboma Kirasinge yamboma molemele kinie ‘Ene kinie olio kinie angenupili molemolomonga enenga unguma pilipu naa limulú kinie uluri molo.’ ningu enenga unguma bulu siku kongono sumbi siku naa tenge kinie keri. Aku siku paa naa teangi! ‘Kongono nokoli yamboma olionga angenupilime. Enenga unguma pilipu lipu kongono tepo konjimulú kinie ene molko konjingí.’ ningu enenga kongono ningíme olandopa teko konjengi. Kirasinge yambo naa molemele nokoli yambomanga unguma pilku liku kongono we telemele mele naa teko, olandopa teko konjengi. \p I nu mane sikiru mele ‘Yamboma paa aku siku teangi.’ ningu tondolo munduku mane sieni.* \p \v 3 Olionga Aili Yesusi Kirasinge* ungu akumu ungu sikema mindi pelemo, kolo toli ungu te naa pelemo; akumu Pulu Yemone olio ‘I siku i siku teko molko konjengi.’ nimbe mane silimo ungumu kinie, kanu unguma ye tene mundupe kelepa ungu te lupe kolo topa mane simu liemo \v 4 yu kara pupe yuyu pilimo mele unguma mindi ‘Ungu peanga sikema.’ nimbe kanu unguma mindi konopu monjipe ‘Na pilipe konginjili pelemo yemo molio.’ nimbe pilimo nakolo yu konopu naa pelemo, ungu telu kepe mimi sipe naa pilimo. ‘Konopu siembo.’ nimbe yu ungumanga pulumu yamboma kinie keru kuru lipe kerepali nilimo. Aku sipe telemo ulumane i sipe uluma ‘Yamboma teangi.’ nilimo: Yambo marene anju yando imbi olandopa molemo yamboma kanokolie ene kinie konopu keri panjiku, yamboma kinie irinele teko, yambomanga ungu bulkundu ninjiku, yambo tene ungu te nilimo kinie molo ulu te telemo kinie konopu aisili kimbu siku, \v 5 alieli konopu sumbi sipe naa pelemo yamboma kinie irinele telemele. Aku siku telemele yema ungu sikema konopuna naa pelemo. Enenga konopuni pilkulie, ‘Pulu Yemonga kongono tenjimulú kinie mele aisili lipu kamakoma molomolo.’ konopu lemele. \p \v 6 Sike Pulu Yemonga kongono tenjimbe yambomo aku sipe tembamonga mele peanga aisili limbe, nakolo akumu i sipe mele: Pulu Yemonga kongono tenjili yambo tene konopuni pilipelie ‘Nane Pulu Yemonga ungumu pilipu tepo molio. Mele nosikiruma manda tekemo.’ konopu lepa konopu pe nipili molomu liemo yu aku sipe molemomonga yu mele aisili nosilimo none telemomonga yu molopa konjilimo. \v 7 Olio meringi kinie melte naa membo we orumulu kanumu. Altopo kolomolo kinie melte naa membo we pumulúla.* \v 8 Mulu wambale kepe langi kepe manda temu liemo konopu sipu konopu pe nipili molamili. \v 9 Yambo tene ‘Na mele aisili nosipu yambo kamakomo molambo.’ konopu lepalie kanu sili melema limbe telemomonga ⸤kurumanga nomi Setenene⸥ yu kondi tolemo kinie melema limbendo tepa kenjilimo. Kanu yemone aku sipe konopu lemo kanumu yunge konopuna melu mele lemo. Mele aisili konopu lipe mundupelie yu kekelepa topa molopa kenjimbe aulke kerine kamu pulimo. \v 10 Kou mone konopu monjili ulu akumu ulu pulu keri aisili wendo olemomonga pulumu. Yambo marene ‘Kou mone liemboa!’ ningu konopu paa olandopa liku mundukulie ungu sike tondolo munduku pilimelemo munduku kelkolie konopuna pilku keri pilku konopuna sukundu mindili aisili nongo molemele. \p \v 11 Nakolo nu Pulu Yemonga yemo kene ulu pulu kerime munduku kelko kowa pukulie ⸤ulu peanga i silime mindi konopu kimbu siku teko molani:⸥ Ulu sumbi nilime kinie, Pulu Yemonga kongonomo kinie, tondolo munduku pilili ulumu* kinie, yamboma konopu monjili ulumu kinie, ulu peangama tenindu tondolo munduku ambolko munduku naa keleli ulumu kinie, yambo tene nu tepa kenjimbe kinie pundu naa toko, taka lelko mololi ulumu kinie, ‘Aku sipe uluma mindi tepo molambo.’ ningu konopu kimbu siku molani.** \v 12 Yambo te mele kalolimu limbendo yamboma kinie pea keru-kuru liku lkisilimele kinie paa tondolo mundupe lkisipe siye naa kolemo mele Kirasinge ye ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilino yemo molenomonga paa aku siku ‘Mele kalolimu liembo.’ ningu keru-kuru paa liku tondolo munduku lkisi! Nu ‘konde molopa konjipe mindi puli ulu pulumu* paa lipu ambolambo!’ ningu tondolo munduku lkisiku siye naa kolko molani.** ‘Konde molopa konjipe mindi puli ulu pulu’ nikiru kanumu yambo aisili pilku molangi nuni ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilirinu mele ningu para sirinu kinie Pulu Yemone ‘Konde molopa konjipe mindi puli ulu pulumu simbu lieni.’ nimbe nu ou walsirimu kanumundu nikiru. \p \v 13 Pulu Yemone melema pali ‘Konde pupili.’ nilimo yemo kinie, Yesusi Kirasi Pondiasi Paillatenga kumbikerena Yesusi Kirasi yunge ungu pulu sikemo pipili naa kolopa sumbi sipe nimbe para sirimu yemo kinie, kanu Pulu Yemo kinie kanu Yesusi Kirasi kinie pilku kanoko molangili i kongonomo nu paa teni mele nimbu sipulie nimbundu: \v 14 ‘⸤Nu Pulu Yemonga kongono tenjeni.’ nimbu nu mako torumulu mele pilku⸥* Pulu Yemonga ungumu nokoko konjiku moloi! ‘Aku ungumu yambomane kanoko keri naa kanangi. Nane ulu te tembo kanoko keri naa la kanangi.’ ningu kalaro mololi uluma kinie ulu kerime kinie naa teko Pulu Yemonga kongonomo mindi teko konjiku molani. Olionga Aili Yesusi Kirasi mona yando ombá kene nu aku siku mele munduku naa kelko teko mindi molani. \p \v 15 Yu yando ombá walemo Pulu Yemone ou mako torumu aku walemonga “Pui.” nimbé kinie mona yando ombá. \q1 Pulu Yemo yu molopa konjili ulu pulumu pelemo yemo, \q1 olio nokolemele yambomanga engema maniendopa, \q1 yuni olio nokolemo engemo olandopa, \q1 ye nomi kingimenga pali \q1 yu ye nomi kingi aili olandopamo, \q1 yambo ailimenga yu ye aili olandopamo.* \m \v 16 Kololi ulu pulumunge yu mindi manda naa kolomba, \q1 alieli molopa mindi pulimo pumbe. \q1 Yu molemona pa aili tepa telemomonga \q1 olio akuna manda sukundu naa pumulú. \q1 Ou yambo tene yu naa kanorumu. \q1 Kinié yambo tene yu manda naa la kanomba,* \q1 kanu Pulu Yemone wale te yuyu pilipe \q1 yundu “Pui.” nimbé. \q1 Kanu Pulu Yemo yunge imbi olandopa molemomo kinie \q1 yunge tondolomo kinie alieli pepa mindi pupili. \q1 Aku sipe tepili.** \p \v 17 Ya mana mele aisili nosilimele yambo kamakomando i siku mane sieni: “Aku melema keri lemba kene kara naa puku, ‘Mele aisili nosilimolomonga kapola molomolo.’ naa niengi. ‘Olio konopu sipu molamili.’ nimbe mele peanga aisili silimo simbe Pulu Yemo ⸤‘Sike olio nokopa konjimbe.’⸥ ningu tondolo munduku pilku nokoko molangi.” nieni. \v 18 Kanu yambo kamakomando i siku mane sieni: “Yamboma liku taponjiku, ulu peanga aisili teko, mele nosilimele melema konopu kimbu siku naa molko, yambo mele molo tombama mare toyo toko moke teko siengi.” niyo. \v 19 “Aku tenge kinie ene pe kapola molonge ulumunge mele tondolo aisili nosingí kanu kinie paa molko konjingí ulu pulu sikemo* liku ambolonge.” ningu aku siku enendo niyo.** \p \v 20 Kango Timoti, Pulu Yemone nu kongono sirimumu mimi siku nokoko moloi. Ma koleamonga ungu wema, Pulu Yemone pilipe keri pilimo unguma kinie, kolo toli ungumane Pulu Yemonga ungumu topa manie mundumbe telemo unguma kinie, naa pilku, bulu sieni. Aku ungumando kolo toko “Enenga pilipe konginjili pelemomane nimbu sikimulu.” nilimele kanumu. \v 21 Kanu unguma yambo marene ‘Sike unguma.’ ningu tondolo munduku piliringimunge Pulu Yemonga ungu sikema ou tondolo munduku piliringi mele munduku kelko aulke lou leringi kene ⸤nu kanu unguma bulu siku naa pilieni!⸥ \p ⸤Pulu Yemone⸥ ene we kondo kolopa molopili molangi. \p ⸤Aku pea nikiru.⸥