\id TIT NT0167 - Kala NT Rob Head Jan/1995 \h TAITASI \toc1 TAITASI Pollone Ye TAITASI Pepá Topa Sirimu Bokumu \toc2 TAITASI \mt1 TAITASI \mt2 Pollone Ye TAITASI Pepá Topa Sirimu Bokumu \ip \it Pollone I Pepá Topa Sirimumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Pollo kinie yuni pepá topa sirimumenga ungu pulu mare yakondo gomo 714 molemo.\it* \ip \it Taitasi yu Juda ye te molo nalo Pollone Yesusi Kirasinge temane peangamo topa sirimu kinie pilipelie yu konopu alowa tepa ‘Yesusi yu sike Pulu Yemone lipe mundorumu ye nomi Kirasimu, nanga nimbe mindili nondorumu yemo. Yunge yemo molambo.’ nirimu. Pe Kirasinge yemo molopalie Pollo lipe tapondopa, pea Yesusinge kongonomo tapu toko teringili. Walse kolea Kiriti puringili kinie Pollone Taitasindu “Aku koleana molko Kirasinge yembo talapemo nokou.” nimbe, akune nokopa molopili Pollo yu tenga purumu.\it* \ip \it Taitasi molopa terimu ungu mare ibokune 1:4-5, 2:15, 3:12-13 kinie molopa, Pe-Korini 2:12-13, 7:5-7,13-14,12-18, 8:6 kinie, Gallesia 2:1-5 kinie, Pe-Timoti 2:8, 4:10 kinie, molemo.\it* \ip \it Kolea Kiriti akumu nomu Meditereniana suku lierimu ma awili te (Lipe Mundorumu Yema 27:7-13. Kanu koleamo kolea pikisine molemomo bokumunge yakondo gomo 704 manda kanoni.) Pollone ipepámo topa sipelie ou nimbendo: “Kiriti yembo wemane ulu telemelema teko kenjilimele.” nirimu. “Ye marene ‘Kirasinge yembo talapemonga tapu yema molamili.’ konopu lemele yemane ulu sumbi nilime mindi teangi.” nirimu. Pe Taitasini yembo ambou-andama kepe, kango-yemboma kepe, kou naa liku we kendemande teringi yemboma kepe, akume mane simbe mele Pollone Taitasi mane sirimu.\it* \ip \it Pollone Taitasi kamu mane sipelie nimbendo: “‘Yemboma konopu telune pupili molko, yemboma kinie ulu peangama teko, irinele naa teko, kerepale naa niengi.’ ningu mane si.” nirimu.\it* \ip \it Ungu paa tondolo te 1:16, 2:7,14, 3:1,8,14 kinie molemo. Te 2:11-14 molopa, te 3:4-7 molemo.\it* \ip \it Ungu pulu talo boku ambolkonomonga alsena anjokondo “21. kisim bek”, “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi” kananila.\it* \ip \it Ungu pulu te: Ou-Timoti kinie Pe-Timoti kinie Taitasi kinie aku pepámanga ungu awisili telu sipe mele molemomonga ungu te Ou-Timoti pulu pulune anjokondo gomo 1052 molemo, akune kanani.\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \s1 Kolomongo Awili 1-3 pali “NOMUNE LIERIMU KOLEANA KIRASINGE YEMBO MOLORINGIME “SIKE.’ NINGU TONDOLO MUNDUKU PILKU MOLEMELE MELE KAMU TONDOLO MUNDUKU PILKU MOLANGI.’ NINGU MANE SIKU, ULU SUMBI NILIME TENGE MELE MANE SIENI.” NIMBE POLLONE TAITASINDU NIRIMU UNGUMU \s1 1:1-4 Pollone I Pep mo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungume \p \v 1 Na Pollo, Pulu Yemonga kongono tendeli kendemande yemo, na Yesusi Kirasini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu yemo.\f + \fr 1:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* Yuni na lipe mundupelie, “Pulu Yemone “Nanga yemboma molangi.” nimbe mako torumu yemboma ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele mele\f + \fr 1:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* olandopa tondolo munduku pilku, ungu sikemone yemboma Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume pilku taka liku tenge mele lipe ora silimo ungumu pilku kondangi liku tapondo-pou.” nimbe na lipe mundorumu. \v 2 “‘Pulu Yemone alieli konde molko kondoko mindi punge ulu\f + \fr 1:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* simbemo nokoko molangi.’ ningu liku tapondani.” nirimu. Kanu ulumu walsikele kepe kolo paa naa tolemo Pulu Ye akumuni paa koronga ou yuyu molopalie ‘Olio konde molopo kondopo mindi pumolo ulumu simbo.’ nimbe, nimbe panjerimu ulumu. Yuni “Tembo.” nilimo mele paa sike telemo yemo. \v 3 Pe yuyu mako topa ‘Yembomane ungumu piliengi wendo opili.’ nirimu walemo\f + \fr 1:3 \ft Ou-Timoti 2:6.\f* wendo orumu kinie na mako topa yunge ungumu “andoko ningu sindei.” nirimu.\f + \fr 1:3 \ft Ou-Timoti 1:11.\f* Aku nirimu Pulu Yemo, olionga Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Limo Yemo. ⸤Yuni na “Ungu kanumu andoko ningu si.” nirimu-ne na ungu kanumu nimbu silipu andolio.⸥ \p \v 4 Taitasi, nu kinie olto Kirasinge yeselo molembolo ⸤nu ‘Kirasinge yemo molko kondani.’ nimbu nane nu nokolio⸥ monga nu nanga kandi malomo moleno, nane ipepámo topo nu sikiru. Lapa Pulu Yemo kinie, olionga Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Lili Ye Kirasi Yesusi\f + \fr 1:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”, “23. Krais”.\f* kinie, elone nu we kondo kolkolo, ‘Nu konopu pe nipili taka liku molani.’ niengili. \s1 1:5-16 Taitasi Kolea Kiriti Yemboma Kinie Molopa Kongono Temba Mele Pollone Nimbe Sirimu Ungumu \s1 1:5-9 “Taitasini Kirasinge Yemboma Nokoko Kondonge Ye Peanga Mare Mako Topili.” Nirimu Ungumu\f + \fr 1:5 \ft akumunge 1:6-8* Ou-Timoti 3:2-4.\f* \p \v 5 Nu kinie pea kolea Kiriti kongono terimulumu ‘Nuni teko pora sieni. Ou nane nu “Tei.” nirindu mele nuni aku siku taonomanga pali andoko ‘Kirasinge yembo talapema\f + \fr 1:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* nokangi.’ ningu tapu ye\f + \fr 1:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”.\f* mare mako tani.’ nimbu “Akune molou.” nimbu orundu.\f + \fr 1:5 \ft Lipe Mundorumu Yema 14:23.\f* \v 6 Tapu yema mako tonindu eno ulume teko molonge mele kanokolie mako tani. Kanu yema yembomane kanoko keri kanonge ulu te eno-kinie naa peli yema molonge. Eno ambo telu mindi lili yema molonge. Enonga ambolangoma Kirasi ⸤‘Sike.’ ningu⸥ tondolo munduku pilku, yembomane “I ambolangoma ulu kerime teko kara pulimele.” naa ningu, enonga anupili lapalinge ungume ta naa ninge. Aku sili yema mindi tapu yema molangi mako tani. \v 7 Kirasinge yembo talapemanga tapu yemane Pulu Yemonga kongonomo nokolemele kene yembomane kanoko keri kanonge ulu te eno-kinie naa peli yema molangi. ‘Olio paa pilipe konginjeli pelemo.’ yema ningu yemboma tondolo munduku nokoko, nondoko mumindili kolko, no tondolo nongendo ‘Awisili nombó kinie kekelepa tombo.’ ningu naa pilku walu nongo, yemboma kinie opa teko, kou mone kinie melema yama panjiku ‘Aku kongonomonga kou awisili limolo.’ ningu, aku siku molko kenjinge yema ‘Tapu yema naa molangi.’ ningu mako naa tani. \p \v 8 Yembo ponenge olemelema nokoko kondoko, ulu peangama mindi tengendo konopu siku teko, we waka lemo ulume bulu siku naa pilku umbu konopu pepili konopuni ulu peangama mindi pilku teko, ulu sumbi nilime mindi teko, Pulu Yemonga ye kake telime molko, eno enono yu-mele-mele tondolo munduku nokoko kondolemele yema tapu yema molangi.\f + \fr 1:8 \ft Ou-Timoti 3:2-4.\f* \v 9 Kirasinge ungu sike ou mane sirimulu akumu tondolo munduku ambolongendo ambolemele yema mindi ‘tapu yema molangi.’ ningu mako tani. ‘Aku sipe molemo ye tene mindi yemboma manda lipe tapondopa, yembomane pilkulie ‘Sike Pulu Yemonga ungumu’ ningu tondolo munduku pilinge ungu sikemo manda mane sipe, ungumu naa pilku ta nilimele yembomane pilku telemele mele paa piliengi tondolo mundupe mane simbe.’ ningu ‘Aku sili yema tapu yema molangi.’ ningu mako tani. \s1 1:10-16 Nomune Lierimu Kolea Kiriti ‘Kirasinge Yemboma ‘Sike.’ Ningu Tondolo Munduku Pilimele Mele Munduku Siye Kolko Molko Kenjengi!’ Ningu Moloringi Yembo Awisili Moloringi Ungumu (1:5-16 pali kanani.) \p \v 10 ⸤Kirasinge yembo kolea Kiriti⸥ molemelemanga ye awisili kara puku Pulu Yemonga sike ungume naa pilku ta ningu, yemboma kolo toko siku ungu awisili we nilimele. ⸤Juda yemane⸥ ‘Pulu Yemonga ou ungu manema pilipu kangi te kopisiemili.’\f + \fr 1:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* nilimele yemanga awisili aku siku telemele kene ⸤mimi siku kanokolie tapu yema mako tani⸥. \v 11 Kanu yemane ningu kenjilimelemonga manga-umbu marenga ambo ambolango yemboma pali ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele teko embambo siku altoko ‘Sike.’ ningu pilingendo perelemele kene “Kolo toko mane silimele mele naa niengi, molo!” nieni. ‘Kou mone liemili.’ ningu olio Kirasinge yemboma manda naa temolo ulume ‘Teangi.’ ningu kondi toko ungu mane silimele mele paa kapola molo. \v 12 Kanu kolea Kiriti yemanga pilipe konginjeli perimu ye tene kepe ou nimbendo: \q1 “Kiriti yemboma alieli kolo toko, \q1 mele takerama mele yembo kerime molko, \q1 langi awisili nongo \q1 kongono naa teko siye kolko we molemele.” \m nirimu kanumu. \v 13 Yuni aku sipe nirimu ungumu paa sike nirimu kene kanu teko kenjilimele yema “Kirasinge ungumu mindi sike.’ ningu tondolo munduku pilku,\f + \fr 1:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* kolo toli ungume munduku siye kolko naa piliengi!’ ningu tondolo munduku iri tani. \v 14 “Juda yembomanga kangema kinie, ‘Ungu sikemo naa pilimoló.’ nilimele yemane ungu lupema mane silimele ungume\f + \fr 1:14 \ft te Ou-Timoti 4:3.\f* kinie, naa pilku molangi.” tondolo munduku niyo.\f + \fr 1:14 \ft Pe-Timoti 4:4.\f* \p \v 15 Yembo mare kake tepili molemelemane langi kinie melema kake telime ningu kanokolie limele. Nalo ulu pulu kerimene kalaro mondondolemo yemboma, ‘Kirasi sike’ ningu naa pilku molemele yembomane langi kinie melema kalaro molemo ningu kanoko naa ambolemele. Kanu yemanga konopume kepe konopuni ulume pilku apurulimele mele kepe kalaro mindi molopa keri lemo.\f + \fr 1:15 \ft Mako 7:(1-)15, Romo 14:14,20.\f* \v 16 Keremane ‘Pulu Yemo pilimolo.’ nilimele nalo ulu telemelemane ‘Pulu Yemo naa pilku yunge ungume liku su silimele.’ nimbe lipe ora silimo. Kanu yema Pulu Yemone paa kanopa keri kanolemo, Pulu Yemonga ungume ta ningu, ulu peanga telu kepe manda naa telemele tenge. \c 2 \s1 2:1-15 Taitasini Yembo Lupe Lupema Mane Simbe Mele Pollone Nimbe Sirimu Ungume \p \v 1 ⸤Kanu yemane aku siku teko kenjilimele⸥ nalo nuni Kirasinge ungumu ‘Ungu sikemo’ ningu tondolo munduku pilku molemele yembomane pilkulie ulume teko molonge mele yemboma mane sieni. \s1 2:2-5 “Ambou Andama Pulu Yemone Kanopa Peanga Kanolemo Ulume Teangi.” Nimbe, (2:4-5) Kango-Amboma Teko Kondonge Mele Nirimu Ungumu (2:1-15 pali kanani.) \p \v 2 Ye andama ungu mane sikulie ninindu: “Eno no awisili nongo kekelepa naa toko, mimi siku konopu leko, we waka lemo ulume bulu siku naa pilku umbu konopu pepili konopuni ulu peangama mindi pilku teko, Pulu Yemonga ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku,\f + \fr 2:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* munduku siye naa kolko, yemboma konopu mondoli ulumu paa ambolko, eno-kinie umbunema wendo ombá kinie tondolo munduku molangi.” nieni. \p \v 3 Aku sikula ambo-amboume mane sikulie ninindu: “Pulu Yemonga ungume taka liku pilku yuni kanopa peanga kanolemo ulume teko molko, yembomanga ungu bulkundu naa nindiku, ‘No tondolomane eno naa ambolopili.’ ningu molko, ⸤amboma kinie enonga ambolangoma kinie⸥ ulu peanga tengema mane siengi.” nieni. \p \v 4 Ambo-amboume aku siku ulu peangama teko molongemonga kango-amboma teko molonge mele manda mane sikulie ningendo: “Enonga yema kinie ambolangoma kinie konopu mondoko, \v 5 we waka lemo ulume bulu siku naa pilku umbu konopu pepili konopuni ulu peangama mindi pilku teko, we yema kinie ulu kerime naa teko, aku ulu kerimenga konopu kepe naa leko, enonga ulkema nokoko kondoko, enonga yemboma nokoko kondoko,\f + \fr 2:5 \ft Ou-Timoti 5:14.\f* enonga yemanga ungume taka liku pilku liku teko,\f + \fr 2:5 \ft Epesasi 5:22.\f* molangi.” ninge. ‘We yembomane Pulu Yemonga ungume marake naa teangi.’ ningu ⸤ambo-amboumene⸥ aku siku teangi. \s1 2:6-7 “Kango-Yema Kanoko Tenge Ulu Peangama Mindi Taitasini Aku Sipe Mindi Tepili.” Nimbe, 2:7-8 Pollone Taitasi Yuyu Molomba Mele Mane Sirimu Ungumu (2:1-15 pali kanani.) \p \v 6 Kango-yema kepe aku siku mane sikulie ninindu: “Enonga konopume kinie ulu tengema kinie lakoko nokoko kondangi.” tondolo munduku ningu, \v 7 nu nunu ulu telenoma eno kanoko manda manjiku tenge ulu peangama mindi teani. \p ‘Yembomane na kapi ningu kou mone siengi.’ ningu mane naa siyo. ‘Ungume yemboma mane siembo.’ ningulie konopuni pilku kondoko ungu sumbi nilime mindi ningu kolo naa toko, ‘Yemboma tawe teangi.’ ningu ungu ururume toko kara naa pani.\f + \fr 2:7 \ft ekendo Pollone Timotindu aku sipe nirimula, Ou-Timoti 4:12.\f* \v 8 Ungu peanga sikema mindi ningu, yembomane pilkulie “Kolo tokomo.” ninge ungume naa nieni. ‘Olionga opa puluemane olio bulkundu manda nindinge aulke te naa liepili. Olio ningu kenjinge kinie pipili kolangi.’ ningu aku siku sumbi siku mane sieni. \s1 2:9-10 “Kongono We Tendeli Kendemande Yemboma Enonga Nokoli Yemanga Ungume Pilku Tenge Panjiku Teangi.” Nirimu Ungu Te\f + \fr 2:9 \ft Epesasi 6:5, Kollosi 3:22-23, Ou-Timoti 6:1, Ou-Pita 2:18.\f* (2:1-15 pali kanani.) \p \v 9 Kou naa liku kongono we tendeli kendemande yemboma mane sikulie ninindu: “Enonga nokoli yemanga ungume taka liku pilku liku, enone kanoko peanga kanoko konopu singe kongonoma mindi teko, ninge ungume karaye naa teko eno kinie kerepale naa ningu, \v 10 enonga nokoli yemane ‘Nokaa.’ nilimele melema kepe wa naa liku, ‘kongono yembomane kongono sumbi siku naa teko, melema wa linge.’ ningu konopu awisili kimbu naa singe ulume mindi teangi. ‘Tepo molemolo mele we yembomane kanokolie olio Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Lili Pulu Yemonga\f + \fr 2:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. God”, “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”.\f* temane peangamo kapi ningu pilku liengi.’ ningu kongono tendeli kendemande yemboma aku siku teko molangi.” nieni. \s1 2:11-14 ‘Yesusi Kirasi Kelepa Ombá.’ Nimbu Nokopo Molopo, Konopukundu Kake Tepili Molamili Ungu Te\f + \fr 2:11 \ft Mateyu 25 pali molo Mateyu 25:13.\f* (2:1-15 pali kanani.) \p \v 11 Pulu Yemone olio yemboma pali we kondo kolorumu mele mona lierimu kanumu.\f + \fr 2:11 \ft Jono 3:16.\f* Mona lepalie, Pulu Yemone ‘Mana yemboma mindili nolemela aulkena wendo ongo, na-kinie pea molko kondonge aulkena pangi lipu tapondambo.’ nimbe ⸤‘Yesusi enonga nimbe kolondopili.’ nimbe⸥ yu sirimu pilipulie Pulu Yemone aku sipe olio we kondo kolorumu mele pilierimulu. \p \v 12-13 Pulu Yemonga we kondo kololi ulu pulumuni olio molopo kondomolo mele mane silimo. Kanu ulu pulumuni olio Pulu Yemonga ungume lipu bulu sipu, ⸤kurumenga nomi⸥ Setenenga ungume pilimolo mele mundupu siye kolopo “Molo!” nimolo mele mane sipe;\f + \fr 2:12-13 \ft Pe-Timoti 2:16.\f* olio oliolio konopuni pilimolo ulu kerime waka naa kolopo siye kolopo, konopume kinie ulu temoloma kinie lakopo nokopo kondopo, ulu pulu peangama tepo sumbi sipu molopo Pulu Yemone kanopa peanga kanomba ulume mindi tepo molomolo mele mane silimo. Yesusi Kirasi Olionga Pulu Ye Awilimu, olionga Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Lili Yemo pa teli tondolomo kinie ombámonga\f + \fr 2:12-13 \ft Mako 13:26.\f* olio ya mana konopu sipu nokopo molemolo kinie Pulu Yemonga we kondo kololi ulu pulumuni “Teangi.” nimbe mane silimo ulume tepo molomolo mele mane silimo. \v 14 ⸤Ombá kanu ye Yesusi Kirasimuni⸥ ‘Yembo mare nanga yemboma molangi kene ulu pulu kerime naa teko, enonga konopumenga ulu pulu kerime naa pepa kake tepili molangi.’ nimbe olionga pundu tondombando olionga nimbe kolo wangopa kolondopa yunge mememo ondo lenderimu.\f + \fr 2:14 \ft Ou-Timoti 2:6, Mateyu 20:28; bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* ‘Ulu pulu peangama mindi tengendo konopu siku teko molonge yembo talape te wendo ongo, na nanu nokombo talapena ongo molangi.’ nimbe yuni aku sipe tenderimu. \p \v 15 Ungu aku sipema ⸤tapu teleno⸥ yemboma paa mane sieni. \p ‘Enonga tapu yemo molio.’ ningu ‘⸤ungumu pilku ulu peangama teko molemele yemboma⸥ ulu peangama teko molko kondolemele mele munduku siye naa kolko konopu enge nipili molangi.’ tondolo munduku ningu; ⸤yembo ungumu naa pilku teko kenjilimele⸥ yemboma siye naa kolko iri toko ⸤‘Ulu akume munduku siye kolko ulu peangama mindi teko molangi.’ ningu⸥ tondolo munduku mane sieni. \p ‘Nunge ungu ninime liku su siku ungu taka tondonge aulke te naa liepili. Nunge ungume yemboma pali piliengi!’ ningu sumbi siku molko ungume sumbi siku mane sieni.\f + \fr 2:15 \ft akilipe molemo ungumunge pulumu mimi siku naa pilimele. Ungu pulu te torumulu molemo. Te isipe melela: “Taitasi yu olio nokomba namba te naa molemo. Yu we yere.’ ninge kene nu kanoko keri kanoko nunge ungumu naa pilinge aulke te ‘naa liepili.’ ningu namba mololi ye tene ungu mane silke mele ungume sumbi siku tondolo munduku mane si.’ nimbe nirimunje. Molo te: ‘Taitasi yuyu sumbi sipe naa molomba kinie yu kanoko keri kanoko yu molo yunge ungumu bulu singe kene sumbi sipe molopili.’ nimbe nirimunje. Pollone Timotindu ‘Timoti kango-yemo mindi molorumumunge Timoti yunge ungumu pilku su singenje.’ nimbe nirimu mele Ou-Timoti 4:12 molemo.\f* \c 3 \s1 3:1-11 Kirasinge Yemboma Teko Kondonge Mele Ungu Te \p \v 1 Nuni yemboma altoko mane sikulie ninindu: \m “Enonga ye nomime kinie gapomano yemboma kinie \m enone ungu ningema taka liku pilku liku, \m liku awi siku teko molangi. \m Enone ungu ningema munduku siye naa kolko,\f + \fr 3:1 \ft Romo 13:1-7, Ou-Pita 2:13-17.\f* \m kongono singema alieli sumbi siku teko kondoko, \v 2 yembo tenga ungu bulkundu naa nindiku, \m yemboma kinie kerepale ningu karaye naa teko, \m yemboma kinie andiki teko taka liku molko, \m eno enonga imbime liku ola naa munduku, \m yemboma pali liku awi siku molangi.” niyo! \s1 3:3-8ekendo Olio Tepo Kenjipu Molorumulu Kinie Pulu Yemone Olio We Kondo Kolorumu Temanemo \p \v 3 Olio kepe ou ulu keri peangama konopu lepo apurupu kondopo naa molopo, olionga ye nomimenga ungume lipu su sipu, ⸤kurumenga nomi⸥ Setenene olio kolo topa ungu nirimume pilipu lipu kekelepa topo ulu keri lupe lupema terimulu. Ulu pulu keri akume mindi temolondo kamele akopo konopu sipu molorumulu. Yembo lupema tepo kenjipu enonga melema kanopo yama membo molorumulu. Olio anjo yando yemboma kinie kanopo keri kanorumulu. \p \v 4 Ou olio aku sipu tepo kenjipu molorumulu nalo kinié olio Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Lili Pulu Yemone\f + \fr 3:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”.\f* ‘Yemboma nane eno we kondo kolopo eno we konopu mondopo telio mele kanangi.’ nimbe \v 5 yuni olio lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo lipe, yu-kinie pea molopo kondomolo aulkena lipe mondorumu.\f + \fr 3:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* Olione ulu pulu peanga mare terimulu kulu kanopalie yuni olio naa lipe tapondorumu. Ulu pulu peanga telu kepe paa naa terimulu.\f + \fr 3:5 \ft Romo 3:9-18.\f* Ulu pulu kerime mindi tepo molamili yuni olio we kondo kolopalie lipe tapondorumu.\f + \fr 3:5 \ft Romo 5:6.\f* ⸤‘Yesusini tenderimu akumu sike olionga nimbe tenderimu.’ nimbu tondolo mundupu pilipulie⸥ no lsimulu kinie kanopalie Mini Kake Telimuni olio ‘Pulu Yemonga ambolangoma molangi.’ nimbe\f + \fr 3:5 \ft Jono 1:12-13, Jono Kumbi Lepamo 2:28-3:10, Romo 8:14-17, Ipuru 12:5-6.\f* aku tendepa, ‘Enonga minime konde pangi.’ nimbe aku tenderimu. Pulu Yemo yuni olio aku sipe lipe tapondorumu. \p \v 6 Olio Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Lili Ye Yesusi Kirasimuni olionga nimbe tenderimumunge Pulu Yemone Mini Kake Teli kanumu olio paa koya lepa sirimu.\f + \fr 3:6 \ft Jono 15:26, Lipe Mundorumu Yema 2:1-4,33.\f* \v 7 Kirasini olio we konopu mondopa kondo kolopa tenderimu kanumunge Pulu Yemone olio kanopalie olionga ulu pulu kerime siye kolopa ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma.’ nimbe kanopa,\f + \fr 3:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”.\f* eno ‘Sike konde molopo kondopo mindi pumolo.’\f + \fr 3:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* ningu tondolo munduku pilku konopu siku nokoko kondoko molemele ulumu ‘paa sike wendo opili.’ nimbe yuni Mini Kake Telimu olio sirimu. \p \v 8 Iungu nikirumu paa sike. \p “Pulu Yemo yu sike.’ ningu tondolo munduku pilimele\f + \fr 3:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* yembomane ulu peangama paa mimi siku pilku teangi.’ ningu i ungu nikirume ‘yemboma paa pilku liku teangi.’ ningu tondolo munduku mane sieni. Aku sipe ulume paa ulu peangama, akumene yemboma lipe tapondolemo ulume. \p \v 9 Nalo yembomane kekelepa toko Kirasinge ungume sumbi siku naa pilkulie ‘Ungu marenga pulume piliemili.’ ningu kerepale we nilimele ungume kinie, anda-kolepalimenga imbime sulu teko toko silimele ungume kinie, yemboma-kinie we irinele telemele ungume kinie, ⸤Mosisini⸥ ungu mane ⸤nimbe sirimu⸥ me kerepale we nilimele ungume kinie, aku ungumene eno molko kondonge mele naa lipe tapondolemomonga aku ungume bulu siku, aku siku nilimele yemboma-kinie irinele teko kerepale naa nieni.\f + \fr 3:9 \ft Pe-Timoti 2:23.\f* \v 10 Yembo tene ungu mane te simbe molo ulu te tembamonga Kirasinge yemboma kapola kapola naa molongi liemo kanu yembomo mimi siku liepi-liepi toko mane siku ‘Temba mele mundupe siye kolopa sumbi sipe molopili.’ nieni. Pe altoko wale talo siku aku siku liepi-liepi toko mane siku “Naa tei.” nini kinie naa piliemu liemo yu kamu munduku siye kolko bulu sieni. \v 11 Nuni pilino, ‘Nunge ungumu naa pilipe we aku sipe temba yembo kanumu ulu pulu kerimene yunge konopumu tepa aroma tondomba, yuni tepa kenjimbe mele yuyu kepe pilipelie ‘Tepo kenjilio.’ nimbe pilimbe.’ ningu pilino. Yuni ‘Telio mele keleambo.’ naa nimbémonga aku nikiru. \s1 3:12-15 Pep mo Topa Pora Simbendo Pollone Kamu Nirimu Ungume \p \v 12 Nane ye Atemasi molo Tikikasi\f + \fr 3:12 \ft Lipe Mundorumu Yema 20:4, Kollosi 4:1, Epesasi 6:21, Pe-Timoti 4:12.\f* nu molonine “Pu.” nimbu lipu mundumbo ombá kinie na Nikopollisi taono molombona ‘Paa pambo.’ ningu aulke te kanoko liku paa lkisiku wani. Kolea poporome topa ali temba walemanga na akune we molombo kene akune wani. \p \v 13 Apollosi\f + \fr 3:13 \ft Kanu yemo yu Lipe Mundorumu Yema 18:24 nirimu ye Apollosi molo te lupenje?\f* kinie ungu manema pilieli ye Sinasi kinie elo aulkena pungele kinie melte molo naa topili kene paa liku tapondoni aulke te kanani. \p \v 14 Olionga ⸤Kirasinge⸥ yembomane mimi siku pilku kondokolie ‘Melte molo tomba yemboma kinie umbune pemba yemboma kinie lipu tapondamili.’ ningu kongono peangama\f + \fr 3:14 \ft ‘Wale mare kou-mone naa liku kongono we liku tapondoko tendeko, wale mare kou liku tapondoko siengi.’ nimbe nirimunje.\f* teko molangi. Eno we molko kongono peangama naa teko yemboma lipe tapondomba ulume naa teko molonge kinie keri.\f + \fr 3:14 \ft Pe-Tesallonaika 3:6-13. \f* \p \v 15 Na-kinie molemele yembomane pali “Nu manda molenoye?” ningu, ningu mundukumili. Kirasini “Konopu mondaa.” nirimu mele olio aku siku konopu mondolemele yemboma nuni “Manda molemeleye?” nindeni. \p ⸤Pulu Yemone⸥ eno pali we kondo kolopa molopili molangi. \p ⸤Aku pea nikiru.⸥