\id ROM NT0167 - Kala NT Rob Head Jan/1995 \h ROMO \toc1 POLLONE PEP’ A TOPA MUNDORUMUME Kolomongo Awili 1-4 PULU YEMO KINIE MALOSELO “SIKE” NIMBU TONDOLO MUNDUPU PILIMOLO AKU ULUMUNI MINDI PULU YEMONE OLIO KANOPA ‘YEMBO SUMBI NILIME’ NIMBE KANOLEMO AULKEMO AKISINDILIMO \toc2 ROMO \mt2 POLLONE PEP’ A TOPA MUNDORUMUME \ip \it (Romo, Ou-Korini, Pe-Korini, Gallesia, Epesasi, Pillipai, Kollosi, Ou-Tesallonaika, Pe-Tesallonaika, Ou-Timoti, Pe-Timoti, Taitasi, Pillimono.)\it* \ip \it Pollone Pepá Topa Mundorumumenga Ungu Pulu Mare\it* \ip \it ‘Pollo molopa terimu mele piliembo.’ ningulie Pillipai 3:3-11, Pe-Korini 11:22-29, 12:1-10, Gallesia 1:13-24, Ou-Timoti 1:12-16, Lipe Mundorumu Yema 22:1-21, 26:1-23 kanani. Yu ‘Pulu Yemonga kongonomo teambo.’ nimbe Kirasinge yemboma ou mindili silipe andorumu (Lipe Mundorumu Yema 7:58, 8:1,3, 9:1-2,13-14). Pe konopu alowa tepa “Yesusi sike Pulu Yemone olio molemolona lipe mundorumu yemo.” nimbe tondolo mundupe pilipe Kirasinge yemo molopa, yunge kongonomo andopa terimu temanemo Lipe Mundorumu Yema 9:1 pulu polopa molemo. Pe yu Yesusinge ungumu andopa nimbe, “Yesusi yu sike Pulu Yemone “Lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu. Yu mindi Pulu Yemone olio kanopa peanga kanomba aulkemo. Mosisini sirimu ungu manemane uluri naa temba.” nirimu kinie yu mindili siringila (akumunge ungu mare Lipe Mundorumu Yema 9:16,22-25,28-30, 14:19-20).\it* \ip \it Yesusini lipe mundorumu ye wemane Kirasinge Juda yemboma mindi nokoko ungume ningu siringi nalo Pollo koleamanga pali andopa Kirasinge ungumu Juda yembo naa molko lupe moloringi yemboma nimbe sirimu (Lipe Mundorumu Yema 9:13-14, 18:6, 22:21, Gallesia 1:15-17, 2:2,8). Aku terimumunge Juda ye marene yu-kinie mumindili kolkolie toko kondonge teringi kinie Romo ami yemane yu Jerusalleme ka siku panjikulie, pe Sisaria meli puku panjiku, pe kamu Romo meli puku ka siringi (Lipe Mundorumu Yema 21:27-28:16,30). ‘Kolea awili Romo ponie talo molopalie, altopa ka-ulkena ulsu pupe Romo mundupe siye kolopa kolea marenga ponie mare altopa andopa temane peangamo topa sirimula (Kiriti kepe, Girisi kepe, Sipéne kepe purumu.’ ningu pilimele; Taitasi 1:5, 3:12, Romo 15:24,28).\it* \ip \it Ou pupe ungumu nimbe sirimu kinie konopu alowa teko Kirasinge yemboma moloringime pe walse walse pepá topa mundorumu. Mare topa sirimume manie purumunje, kinié naa lemo. Mare manie naa purumume iboku UNGU KONDEMOnga sukundu molemo. Pepá te topa simbendo alieli ou kumbi lepa yunge imbi topa yembo talapemanga imbi torumu, bokumenga yu mele mele kolomongo awili wane, kolomongo kanga wane (1:1) kanani. Bokumenga yu mele mele pulu polopa torumumenga kumbi lepa ungu pulumu torumulu molemo, akume kananila.\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \imt1 ROMO \imt2 Pollone ROMO Yemboma Pepá Topa Mundorumu Bokumu \ip \it I Pepá Topa Mundorumumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Pollo yuyu kinie yuni pepá topa sirimumenga ungu pulu mare inie yakondo nondopa gomo 714 molemo. Pollo yuni ibokumu pepá topa Romo yemboma sipe mundorumu akumu Romo 1:1,7 nimbe silimo.\it* \ip \it Romo akumu kolea Italli kolea awilimu, ya Papua Nu Gini sukundu kolea awili Mosipi mele. Romo yemane andoko yembo talape lupe lupemanga kolea awisili toko kalkolie koleama kinie yemboma kinie tondolo munduku nokoringi. Pe Yesusi kinie Polloselo moloringili kinie Romo gapomanomone aku sipe Nomu Mediterenia winjo mendo anjo yando koleama pali nokorumu. Kanu walemanga kolea awili Romo kanu koleamanga pali kolea awilimu.\it* \ip \it Pollone pepámo torumumunge ungu pulu te i sipe: Yu ou Romo naa pupili yuni ‘Romo paa pambo.’ nimbe molopalie ipepámo topa sirimu (Romo 1:8-15, 15:22-29).\it* \ip \it Ungu pulu te: Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu ye te ou Romo pupe Kirasinge yemboma Kirasi yunge ungumenga pulumu ou naa ningu siringimunge Pollone pepá topa nimbe sirimu, akumunge ibokune sukundu olio Kirasinge yemboma sumbi sipu molomolo mele ungu tondolo peangama molemo.\it* \ip \it Ungu pulu te: Juda yemboma kinie kepe, Juda yemboma naa moloringi yemboma kinie kepe, Pulu Yemone ‘Yemboma nokomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasi akumu Juda yembomanga mindi nimbe naa lipe tapondorumu. Ulsukundu yembomanga mindi nimbe naa lalipe tapondorumu. Juda yembomane ou pilku teringi mele kapola naa lipe tapondorumu. Eno pali ulu pulu keri konopune peli yemboma. Yesusi Kirasi yu enonga pali Pulu Yemone yemboma sumbi siku molonge kanomba aulkemo (Romo inie 1:14-17, 3:21-24,27-30, 6:23, 14:1-8,17-18). Pulu Yemone yemboma aku sipe lipe tapondorumumunge eno teko molonge mele nimbe sirimula (12:1-15:13).\it* \ip \it Ungu pulu mare boku ambolkonomonga alsena anjokondo i siku kanani: “8. bilip”, “45. stretpela man”, “18. katim skin”, “2. arapela lain”.\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \mt2 Kolomongo Awili 1-4 PULU YEMO KINIE MALOSELO “SIKE” NIMBU TONDOLO MUNDUPU PILIMOLO AKU ULUMUNI MINDI PULU YEMONE OLIO KANOPA ‘YEMBO SUMBI NILIME’ NIMBE KANOLEMO AULKEMO AKISINDILIMO \s1 1:1-7 Yesusini “Kongono Tende-Paa.” Nimbe Lipe Mundorumumunge Pollone Aku Kongonomo Terimu Mele Nimbe Sirimu Ungu Te \p \v 1 Na Pollo, Kirasi Yesusinge kongono tendeli kendemande yemo, yuni ‘Nanga kongonomo tende-pou.’ nimbe na lipe mundupe, ‘Pulu Yemonga temane peangamo ningu siliku andou.’ nimbe na mako torumu yemo molopolie ⸤eno Romo yemboma⸥ ipepámo topo sikiru, \v 2 Kanu temane peangamo koronga-ou ⸤Yesusi mana naa opili⸥ Pulu Yemone ‘wendo ombá’ nimbe, nimbe panjipe, yunge ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane\f + \fr 1:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “1.aposel”, “13.God”, “35.profet”.\f* ‘bokune molopili tangi.’ nirimu kinie yunge boku kake telimu toringi molemo temane peangamo. \v 3 Kanu temane peangamo Pulu Yemo yunge Malo, olionga Ye Awili Yesusi Kirasimunge temanemo. Yu Kingi Depisini kalopa lsimu yembomane meringi yemo.\f + \fr 1:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.2.Pikinini Bilong God”, “6.Bikpela”, “23.Krais”, “32.1.Pikinini Bilong Devit”.\f* \v 4 “Yu Pulu Yemonga ye kake telimu.’ ningu kanangi.’ nimbe Pulu Yemo yunge tondolomone yu yembo ono koleana topa makinjinderimu-ne lomboropa ola molorumu aku tondolomone yu Pulu Yemonga Malo molorumu mele ‘kanangi.’ nimbe Pulu Yemone lipe ora sirimula. \v 5 Yesusi Kirasini terimumunge Pulu Yemone ‘Yesusinge imbi ola molopili.’ nimbe\f + \fr 1:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “28.nem”. \f* olio we kondo kolopa olio ‘yunge kongonomo tende-paa.’ nimbe lipe mundorumu kongonomo temolo tondolomo sirimu. Aku kongonomo isipe: Koleamanga pali yembomane ⸤‘Yesusi sike Pulu Yemonga Malo. Sike olio lipe tapondomba.’ ningu⸥ tondolo munduku pilkulie yuni “Teaa.” nilimo ungume pilku liku tenge kongonomo andopo temolo. \v 6 ‘Koleamanga pali yemboma’ nikiru akumu ⸤eno Romo yemboma ipepámo topo sikirumu⸥ enondo pea nikiru. Eno pea Pulu Yemone mako topa ‘Yesusi Kirasinge yemboma molangi waa.’ nirimu yemboma. \p \v 7 Eno Romo yemboma Pulu Yemone konopu mondopa, eno mako topa ‘Yunge yembo kake telime molangi waa.’ nirimu yemboma\f + \fr 1:7 \ft Pulu Yemone ya ‘Yunge yembo talape kake teli yemboma molangi.’ nirimu yemboma kinie, yakondo nondopa 1:6 ‘Yesusi Kirasinge yemboma molangi.’ nirimu yemboma kinie, paa telumu. Yembo lupe lupe paa molo. Inie anjokondo 15:25,26,31 kinie 16:2,15 kinie ‘Pulu Yemonga yemboma’ nirimu kinie yembo talape telu sipemondo nirimula. \f* nane ipepámo eno topo sikiru. \p Olionga Lapa Pulu Yemo kinie Awili Yesusi Kirasiselone eno we kondo kolkolo, ‘Eno konopu pe nipili taka liku molangi.’ niengili. \s1 1:8-15 Pollone ‘Romo Yemboma Kano-Pamboa!’ Nirimu Ungumu \p \v 8 Ou nane enondo nikiru: Eno Yesusi Kirasi ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele mele ma kolea pali yembomane temane toko silimelemonga nane Yesusi Kirasinge imbi lepo nanga Pulu Yemo kinie “Ange.” nikiru. \v 9-10 Nane Pulu Yemo kinie ungu nilio kinie alieli nane eno nimbu pilipulie eno kepe ⸤‘tondolo pupili molangi.’ nimbu⸥ Pulu Yemo mawa tepo nimbu molio mele nanga tondolomane pali yunge kongonomo mindi tondolo mundupu tepo yunge Malonga temane peangamo andopo topo silio aku Pulu Yemo walsikulie “Sike Pollone nu-kinie olionga nimbe mawa tendelemonje?” ningu walsilimelanje yuni “Sike aku tendelemo.” nilke. ‘Na eno molemelena wambo.’ nimbu ‘Pulu Yemone aulke te lipe sipili.’ nimbu alieli tondolo mundupu yu mawa tepo moliola. \p \v 11 ‘Eno ‘Kirasi sike.’ ningu pilimele yemboma kamu tondolo munduku pilku konopu tondolo pupili molangi kene Mini Kake Telimuni eno sewe anjipe molko kondonge ulu pulu mare sipili kene eno lipu tapondambo pea molamili wamboa!’ nimbu aku sipu mawa tepo molio. \v 12 ‘Nane tondolo mundupu pilio ulumuni eno lipu tapondambo. Enone tondolo munduku pilimele ulumuni na liku tapondangi. Aku temolo kinie na kepe eno kepe olio pea tondolo mundupu pilimolo mele paa tondolo pupili.’ nimbu pilipulie ‘Paa wamboa!’ nimbu molio. \v 13 Angokeme, nane wale awisili ‘eno molemelena kanambo wamboa!’ konopu lelio nalo ou aulke te naa lepa ulu wendo olemomane na pipi silimo, aku konopu lepo molio mele ‘kinié paa piliengi!’ nimbu eno nimbu sikiru. Na kolea lupemanga andopo yemboma ‘Pulu Yemonga ambolangoma molangi.’ nimbu lipu tapondolio mele ‘aku sipu eno kepe molemele mele tondolo pupili lipu tapondambo.’ nimbu ‘paa wamboa!’ nimbu molio. \p \v 14 Giriki yemboma kinie we yembo lupema kepe,\f + \fr 1:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “14.Grik”, “2.arapela lain”.\f* pilipe konginjeli pelemo yemboma kinie we-umbu-konopu pelemo yemboma kepe, akumenga pali kongono tendeli kendemande yemo Pulu Yemone ‘molani.’ nirimu-ne naa tembo kinie kapola naa temba.\f + \fr 1:14 \ft Ya yembo talape kise nikimu akumu yembo talape talondo nikimu. “Giriki yemboma kinie” “pilipe konginjeli pelemo yemboma kinie” nikimu akumu yembo talape te; “we yembo lupema kepe” “umbu konopu peli yemboma kepe” nikimu akumu talape telumula. Lipe tere lepa talape talo.\f* \v 15 Akumunge eno Romo yemboma kepe ‘temane peangamo topo siembo.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio. \s1 1:16-17 Temane Peangamo Pulu Yemone Yemboma Lipe Tapondolemo Tondolomonga Ungu Te \p \v 16 Aku temane peangamonga Pulu Yemone yemboma lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondolemo tondolomo pelemomonga na temane peangamo topo simbondo pipili naa kolio. Juda yemboma kumbi lepa, we yembo lupema kinie pea, akumenga yemboma ⸤‘temane peangamo sike’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele yemboma\f + \fr 1:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “8.bilip”.\f* pali itemane peangamone lipe tapondolemo. \v 17 Pulu Yemone yemboma kanopa ‘Yembo sumbi nilime.’ nimbe kanolemo mele\f + \fr 1:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “45.stretpela man”.\f* aku temane peangamone lipe ora silimo kanumu. Olio alieli ‘Sike’ nimbu tondolo mundupu pilimolo kanu ulumuni mindi Pulu Yemone olio ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanolemo. Pulu Yemonga bokune ungu te molemo akumuni aku sipe nilimola. Akumu isipe: \q1 ‘Yembo tene ‘sike’ nimbe \q1 tondolo mundupe pilimbe yembomo \q1 Pulu Yemone kanopa ‘yembo sumbi nilimu’ \q1 nimbe kanomba yembomo mindi \q1 konde molopa kondopa mindi pumbe.’\f + \fr 1:17 \ft Apakake 2:4, Gallesia 3:11, Ipuru 10:38, Jono 3:36. \f* \m nilimo. \s1 1:18-32 Pulu Yemone Yemboma Kinie Pali Mumindili Kolemomonga Ungu Te \s1 1:18-23 Yembomane Pali Pulu Yemo Bulu Siringimunge Ungu Te \p \v 18-19 Pulu Yemo yu molemo mele yuyu eno lipe ora silimo-na yembomane manda mona kanonge akumunge yuni mulu koleana kanopa molopalie yu bulu siku ulu pulu keri telemele yemboma aku telemelemonga eno kanopa keri kanopa eno umbune simbe telemo mele lipe ora silimo. Aku telemelemonga enone ungu sikemo toko manie mundulimele. \v 20 Pulu Yemone mulu maselo terimu kinie kepe yandopa yandopa mele terimume pali yembomane kanolemele akumunge yunge alieli pepa mindi pulimo tondolomo kinie yu yuyu ulu pulumu pelemo mele kinie mongone naa kanolemele ulume kanokolie pilimele. Yuni terimu melemane lipe ora silimo kanolemele akumunge yuni ‘eno mongo liengi.’ nimbé kinie enone ‘naa pilierimulu.’ manda naa ninge. \p \v 21 ‘Pulu Yemo sike molemo.’ sike niringi nalo ‘Yu Pulu Yemo’ ningu yunge imbi liku ola mundunduku kapi ningu yu-kinie “Ange.” naa niringi, eno konopu naa pepa kekelepa mele toko konopume sumbulu topili moloringi. \v 22 ‘Olio pilipe konginjeli paa pelemo.’ sike nilimele nalo eno konopu naa peli yemboma molko, \v 23 Pulu Ye alieli molopa mindi púlimu popo naa toko munduku siye kolko, kolo wangoko mana yemboma kinie kera kinie wambiye kinie we mele takera melemanga pali none telime manda manjiku teko anjiku ‘Olio nokolemele pulu yema’ ningu popo toko kapi niringi. \s1 1:24-32 Yembomane Ulu Pulu Keri Lupe Lupe Awisili Teringimunge Ungu Te \p \v 24 Aku siku Pulu Yemo kinie teko kenjeringimunge yuni nimbendo: “Kapola, eno konopu kerimene kundupe meli purumu kinie ulu pulu keri awisili teko wa ulu kerinele kinie enonga kangime enono teko kenjiku,\f + \fr 1:24 \ft inie nondopa 1:26-27. \f* aku telemele mele we waka kolko teko molangi.” nimbe siye kolorumu. \v 25 Pulu Yemonga ungu sikemo munduku siye kolko kolo wangoko kolo toli ungumu konopu mondoko ‘piliemili.’ ningu, Pulu Yemone terimu melema liku anjiku ‘aku melemane olio nokolemele pulu yema’ kolo toko ningu popo toko kapi ningu, melema pali terimu Pulu Ye sikemo, yunge imbi alieli liku ola mundulimelanje papu, aku Pulu Yemo munduku siye koloringi. Melema pali terimu Pulu Yemonga imbi paa sike ‘alieli ola mindi molopili.’ nimbu lipu ola mundundemili. \p \v 26 Aku teringimunge Pulu Yemone ‘eno ulu kerime we waka kolko teko molangi.’ nimbe eno siye kolorumu. ⸤Akumunge⸥ ambomane yema-kinie telemela mele naa teko ambomane amboma-kinie enono teringi. \v 27 Aku sipe mele yemane kepe amboma-kinie konopu mondoko telemela mele munduku siye kolko, yema-kinie enono konopu mondoko teringi. Yemane yema-kinie pipili teli ulu kerime teringimunge enonga ulu teko kenjeringimenga mele kalolime linge. \p \v 28 Ulu teringimunge ungu te pelemola, akumu niembo: ‘Pulu Yemo sike molemo mele naa pilipu molomolo kinie uluri molo.’ niringi akumunge Pulu Yemone ‘Ulu paa kerime konopuni pilinge konopume mindi pepili yembomane manda naa pilku telemela mele we teko molangi.’ nimbe siye kolorumu. \m \v 29 Enonga konopune ulu pulu keri lupe-lupe awisili \m perimumunge enone ulu kerime teko, \m mele awisili nosilimelema kanoko konopu mondoko \m ‘Liemboa!’ konopu leko, \m yembo mare-kinie wa ulu kerinele teko, \m aku ulume mindi teko molemele. \m Yembo te mele awisili nosilimomo kanoko keri kanoko, \m yemboma toko kondoko, \m ‘yemboma-kinie taka lipu molamili.’ naa ningu irinele teko, \m kolo toli ulume teko, \m yemboma-kinie konopu keri panjiku teko kenjiku, \m aku ulume tengendo mindi konopu kimbu siku molemele. \m Enone yembomanga ungu bulkundu nindiku, \m \v 30 “yembo tene ungu te isipe nimu.” ningu kolo toko, \m Pulu Yemo kinie konopu keri panjiku, \m yembomando ungu keri awisili ningu, \m mongo kondoko, \m enonga imbi liku ola munduku, kara puku, \m ulu pulu keri mare konde toko tengendo \m konopuni pilku ‘isipu teamili.’ ningu teko, \m anupili lapalini ungu nilimelema naa pilku \m enonga ungume ta ningu, \m \v 31 enonga konopu peanga te naa pepili molko, \m ulu te ‘aku sipu teamili.’ ningu panjikulie naa teko, \m enonga angenupili lapali yemboma konopu naa mondoko, \m we yemboma kondo naa kolko teko kenjiku, \m aku telemele.\f + \fr 1:31 \ft inie anjokondo 13:13, OuKorini 5:10-11, 6:9-10, PeKorini 12:20-21, Gallesia 5:19-21, Epesasi 4:31.\f* \m \v 32 Pulu Yemonga ungu mane sumbi nilimuni ‘Yembomane aku ulume telemelema paa kolonge.’ nimbe molemo ungu manemo sike pilimele nalo enone ta ningu ulu pulu keri akume we teko molemele. Akumu mindi molo. Yembo aku ulu pulu kerime teko molemele yembomanga imbi liku ola mundunduku kapi nilimelela. \c 2 \s1 2:1-16 Pulu Yemone Kote Sumbi Sipe Pilipe Apurulimo Ungu Te \p \v 1 Akumunge, yembomane ulu telemelema enone kanokolie ‘Iyembomane teko kenjikimili.’ ningu apuruku “Aku tekemelemonga Pulu Yemone papu eno mongo sipili.” nilimelemo kapola naa telemo. Eno ‘ulu te naa tepo kenjilimolo.’ konopu lekolie yembo lupemando ‘Teko kenjilimele.’ nilimele kinie aku siku eno enono ‘Tepo kenjilimolo.’ nilimelela. Yembomane ulu kerime telemele mele eno enono aku siku ulu kerime telemelemonga yembo lupema aku siku manda naa apurunge.\f + \fr 2:1 \ft Mateyu 7:1-5.\f* \v 2 Kinié olio pilkimulu: Yembo aku ulu pulu kerime telemelema\f + \fr 2:2 \ft inie yakondo 1:24,32.\f* Pulu Yemone kanopa apurupelie ‘Teko kenjikimili.’ nilimo akumu sumbi sipe pilipe nilimo. \v 3 Akumunge enone yembo lupema kanoko apuruku ‘Teko kenjikimili.’ nilimele nalo eno enono aku sikula teko kenjilimele akumu Pulu Yemone yemboma apurupe ‘Teko kenjeringimunge mindili nangi.’ nimbé kinie ‘eno mundupe siye kolopa aku sipe enonga ulume apurupe naa nimbé.’ konopu lemeleye? \v 4 Molo Pulu Yemone eno tepa kondolemo mele ‘Uluri molo.’ ningu bulu siku molemeleye? Pulu Yemone eno-kinie ulu awisili tepa kondopa, eno-kinie popenge tepa mumindili naakolopa, ‘enonga ulu kerimenga isili-ou pundu naa tambo.’ nimbe molemo. Pulu Yemone aku sipe eno-kinie tepa kondolemo ulumuni eno enonga ulu pulu kerime kanoko keri kanoko konopu alowa tenge aulkena punge mele lipe ora silimo mele naa pilkimiliye? \p \v 5 Nalo eno konopu tondolo munduku konopu alowa naa telemelemonga Pulu Yemone mumindili kolopa kote sumbi sipe pilimbe walemo mona lemba kanonge kinie Pulu Yemone eno-kinie mumindili paa olandopa kolopa mele kalopa mindili simbe. \v 6 Yembomane pali yu-mele-mele telemele ulume apurupelie Pulu Yemone eno yu-mele-mele mele kalomba. \p \v 7 Yembo marene ‘Pulu Yemo kinie yunge pa telimu kinie molopo kondopo, Pulu Yemone ‘nu teko kondorunu.’ nimbémonga nanga imbi ola molopili molopo, alieli molopa mindi pupe pora naa nili ulu pulumu paa liemboa!’ ningu mindili siku ulu peangama telemele yemboma Pulu Yemone alieli molopa kondopa mindi puli ulu pulumu simbe.\f + \fr 2:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “24.laip”.\f* \v 8 Nalo yembo marene ‘Yembo lupema uluri molo. Pulu Yemo uluri molola.’ ningu eno enono pilku teko ungu sikemo munduku siye kolko bulu siku, ulu kerime mindi pilku telemele yemboma Pulu Yemone eno paa mumindili kolopa ‘Mele kalambo.’ nimbe mindili nongo molonge ulu pulumu simbe. \p \v 9 Teko kenjilimele yemboma pali ulu umbune awilime kinie mindili noli awilime kinie eno-kinie yu-mele-mele wendo ombá. Juda yemboma kinie kepe paa sike wendo ombá; yembo lupema\f + \fr 2:9 \ft bokumunge alsena anjokondo “14.Grik”.\f* kinie wendo ombála. \v 10 Nalo yembo marene teko peanga telemele yembomando yu-mele-mele Pulu Yemone nimbendo: “Eno na kinie nanga pa telimu kinie pea tapu topo molopo kondopo, ‘Teko kondoringi.’ nimbe imbi ola molopa konopu pe nipili molangi.” nimbé. Juda yembomando kepe paa sike aku sipe nimbé; yembo lupemando kepe nimbéla. \v 11 Pulu Yemone yembo talapema lupe lupe naa apurupe, yemboma pali tere lepa apurumbe akumunge ‘Juda yemboma lupe, we yemboma lupe.’ nimbe yembomanga ulume naa apurumbe. ⸤Kapola kapola apurumbe.⸥ \p \v 12 We yembomane Mosisini Pulu Yemonga ungu mane nimbe sirimume\f + \fr 2:12 \ft ungu manemabokumunge alsena anjokondo “26.lo”. \f* naa pelemo-na naa pilkulie ulu pulu kerime telemele yemboma sike Pulu Yemone enonga kote pilipe mongo lipe simbe nalo ‘Nanga ungu manema pulue toringi.’ naa nimbé. Juda yembomane Pulu Yemonga ungu manema eno-kinie pelemo akume pilkulie, ulu pulu kerime telemelemonga Pulu Yemone enonga kote pilipelie ‘Eno nanga ungu manema pulue toringi.’ nimbe eno mongo lipe simbela. \v 13 Yembomane Mosisini Pulu Yemonga ungu mane sirimume komuni mindi pilimelemonga Pulu Yemone kanopa ‘yembo sumbi nilime’ nimbe naa kanolemo, molo. Ungu manemane ‘Teaa.’ nilimo mele pilku tenge panjiku telemele yemboma Pulu Yemone kanopa ‘yembo sumbi nilime.’ nimbe kanolemo\f + \fr 2:13 \ft inie anjokondo 10:5*; bokumunge alsena anjokondo “45.stretpela man”.\f* akumunge ⸤Pulu Yemone aku sipe yemboma pali sumbi sipe apurupe mongo lipe simbe⸥.\f + \fr 2:13 \ft pala akune sukundu ungumu yando 2:11 molemo.\f* \v 14 (Juda yembo naa molemele yemboma\f + \fr 2:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “2.arapela lain”.\f* sike Pulu Yemonga Mosisini ungu mane nimbe sirimume naa pelemo-na naa pilku molemele nalo we konopuni pilkulie ‘Isipu tembo kinie peanga.’ ningu pilkulie Pulu Yemonga ungu manemane ‘Teaa.’ nilimo mele aku siku telemele. Sike eno enono Pulu Yemonga ungu manema naa pelemo nalo aku siku telemele kinie Pulu Yemone ungu manemane nimbe molemo eno enono we pilimele mele mona lemo. \v 15 Kanu yembomane telemele ulumene Pulu Yemonga ungu manema enonga konopune pelemo mele lipe ora silimo. Enone ulume telemele kinie enonga konopumene apurupelie ‘I siku tekemele teko kenjikimili. I siku tekemele teko kondokomele.’ nilimo mele konopuni pilimele aku sipe Pulu Yemonga ungu manema sike enonga konopune pelemo mele enonga konopumene lipe ora silimola.) \v 16 Akumunge\f + \fr 2:16 \ft inie nondopa 2:12-13.\f* Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinie Yesusi Kirasi kote pilieli yemo molopa Pulu Yemonga kote pilindipelie yembomanga konopumenga lopi tepa pelemo ulume kepe apurumbendo yemboma pali aku sipe pilipe apurupe kote pilimbe. Temane peangamo topo siliomone aku sipe nimbe silimo. \s1 2:17-29 Juda Yembomane ‘Ungu Manemane Olio Manda Lipe Tapondomba.’ Konopu Lieringi Ungu Te \p \v 17 Pe kinié, eno ‘Juda yemboma molemolo’ nilimele yemboma; ‘Pulu Yemonga ungu mane Mosisini nimbe sirimume pilipu tepolie kapola molemolo.’ ningu, ‘Olio Juda yemboma mindi Pulu Yemone mako topa ‘Nanga yemboma.’ nirimu yemboma molemolo, eno we yembomanga Pulu Yemo molo.’ ningu kara puku enonga imbi liku ola munduku, \v 18 Pulu Yemone ‘eno teangi.’ nimbe konopu mondolemo mele pilku, Pulu Yemonga ungu manema eno mane siringi mele pilkulie ulu peanga sumbi nilime apuruku pilku ‘ime peanga’ ningu, \v 19-20 eno pilkulie ‘Pulu Yemonga ungu manema sike olio-kinie pepa ungu pulume kinie ungu sikema kinie akume pali aku ungu manema kinie sike pelemo akumunge olione mongo keri lepa aulke naa kanolemele yemboma sike lipu tapondopo membo andopo, sumbulu toline molemele yembomanga olio sike pa tendelime molopo, yembo konopu naa pelemoma kinie ambolango kangama\f + \fr 2:19-20 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.pikinini- 31.4. tok bokis bilong”. \f* kinie sike mane silimolo.’ nilimele. \p \v 21 Aku siku sike nilimele liemo enone yembo lupema mane silimele mele eno enono nambemune mane naasilimeleye? Enone yemboma mane sikulie “Wa naa liengi.” nilimele liemo pe eno enono nambemune wa limeleye? \v 22 Enone yembomando “Ambo ye pulime ye lupema kinie wa ulu kerinele naa teko, ye ambo lilime ambo lupema kinie wa ulu kerinele naa teangi.” nilimele liemo pe eno enono nambemune aku siku telemeleye? Yembomane we melema anjiku ‘olionga nokolemele pulu yema’ ningu popo tolemele melema kanoko keri kanolemele liemo pe Juda yembo naa molko we yembo molemelemane ulkema takoko akune sukundu puku kanu melema anjiku popo tolemele ulkemanga suku puku melema nambemune kanoko peanga kanoko wa limeleye? \v 23 Enone ‘Pulu Yemonga ungu manema olio-kinie mindi pelemo akumunge olio yembo peanga olandopama.’ ningu enonga imbi liku ola mundulimele liemo nambemune Pulu Yemonga ungu manema pulue tolemelemone Pulu Yemonga imbimu teko kenjilimeleye? \v 24 Enone aku siku telemelemonga ungu te Pulu Yemonga bokune molemo akumu isipe: \q1 ‘Eno Juda yembomane telemelemonga \q1 Juda yembo naa molemele yembomane \q1 Pulu Yemo marake teko \q1 yunge imbimu ungu taka tondolemele.’\f + \fr 2:24 \ft Aisaya 52:5, Isikiele 36:22; bokumunge alsena anjokondo “28.nem”.\f* \m nimbe molemo. \s1 2:25-29 Juda Yembomane Kangomanga Kangi Te Kopisiku Wendo Lsingimunge Sike Ungu Pulumunge Ungu Te \p \v 25 Eno Juda yembomane ungu manema pilku tenge panjiku tengi liemo kangomanga kangi te kopisiku wendo limele ulumuni eno lipe tapondolemo, nalo ungu manema pulue tongi liemo kangomanga kangi te kopisilimelemone ulu te naa telemo. Aku siku telemelemonga yembo kangi te naa kopiseli yemboma mele molemele.\f + \fr 2:25 \ft bokumunge alsena anjokondo “18.katim skin”.\f* \v 26 We yembomane kangi te naa kopisikulie Pulu Yemonga ungu manemane ‘Teaa.’ nilimo mele pilku tengi liemo Pulu Yemone eno kanopa ‘yembo kangi te kopiseli ⸤Juda⸥ yemboma mele molemele.’ nimbe naa kanombaye? \v 27 Kangi te naa kopisiku ungu manema tenge panjiku telemele yembomane eno Juda yembo kangi te kopisiku eno-kinie ungu mane pelemoma pulue tolemele yemboma enondo ningendo: “Pulu Yemonga ungu manema pulue tolemelemonga aku siku teko kenjilimele kene eno papu mindili nangi.” ninge. \p \v 28 Yembo te yunge kalu kopiselimu mindi kanopalie ‘yu Juda yembomo’ nimbémo yu sike Juda yembomo molo. Kangi te kopisiku wendo liku ltelemele akumu ‘Kangikundu mindi uluri tepili.’ ningulie telemele kinie uluri naa telemo. \v 29 Yembo te konopune sukundu ulu te telemo akumu mindi sike Juda yembomo molemo. Kangi te kopisiku wendo limele akumunge pulumu konopune sukundu Pulu Yemonga yembomo nimbe mako pelemo. ‘Kangi te i siku kopisiku wendo liengi.’ nilimo ungu manemone yuyu uluri naa telemo. Pulu Yemonga Minimuni konopune sukundu telemo akumuni kanu yembomo lipe tapondolemo. Aku yembomo, we yembomane kanoko peanga kanoko kapi ningu imbi liku ola naa mundundulimele, Pulu Yemone yu kanopa peanga kanopa kapi nimbe yunge imbimu lipe ola mundundulimo. \c 3 \s1 3:1-8 Pulu Yemone ‘Tembo.’ Nimbe Panjilimo Mele Paa Sike Telemo Ungu Te \p \v 1 ⸤Juda yembomane kangi te kopisilimele aku ulu pulumuni naa lipe tapondomu⸥\f + \fr 3:1 \ft inie yakondo 2:25-29; bokumunge alsena anjokondo “18.katim skin”.\f* liemo Juda yemboma we yembo lupemanga nambeko olandopa molongeye? Molo kangi te kopisilimele ulu pulumunge nambolka ulu peanga te wendo olemoye? \v 2 Ama, Pulu Yemone Juda yemboma olandopa naa lipe tapondolemoye? Paa sike olandopa lipe tapondolemo. Ungu kumbinemo isipe: Pulu Yemone yunge ungume ‘Juda yembomane nokangi.’ nimbe sirimu. \p \v 3 Sike Juda yembo marene ‘Aku ungume sike.’ ningu tondolo munduku naa pilimele nalo aku siku Pulu Yemonga ungume pilku naa limelemonga Pulu Yemone “Tembo.” nimbe panjerimu mele “Naa tembo.” nimbéye? \v 4 Paa molo! Yembomane pali sike kolo tolemele nalo Pulu Yemone mindi alieli ungu sikema mindi nilimo. Aku sipe mele yunge bokune ungu te nilimo, akumu isipe: \q1 “⸤Pulu Yemo,⸥ \q1 nuni ungu te nilino kinie yembo tene \q1 “Kolo toleno.” paa manda naa nimbé. \q1 Yembo tene nu kote tendepalie \q1 “I yemone kolo tolemo.” nilkenje \q1 nuni sumbi siku nilina kinie, \q1 yuni nu kotena ambolou naa ambolka. \q1 Kote we manie pulke.”\f + \fr 3:4 \ft Konana 51:4, 116:1.\f* \m nimbe molemo.\f + \fr 3:4 \ft PeTimoti 2:13. \f* \p \v 5 Kapola, olio ⸤Juda⸥ yembomanga ulu keri telemolo ulumene Pulu Yemonga ulu sumbi nili telemoma tepa mona lendelemo liemo olione nambolka ungu te manda nimoloye? “Pulu Yemone olio ulu pulu keri telemolomanga pundu topa mindili silimo kinie tepa kenjilimo.” manda nimoloye? (Inikiru akumu we yembo tene konopuni pilipe karaye tepa nilke mele nikiru.) \v 6 Aku sipu paa manda naa nimolo. Pulu Yemone ulu sumbi nilime mindi naa telkanje mana yembomanga ulu pulume nambepa sumbi sipe pilipe apurulkenje? Manda sumbi sipe naa pilipe apurulke. \v 7 Nalo yembo tene konopuni pilipelie nimbendo: “Nane kolo tolio ulumene Pulu Yemonga imbi paa olandopa molombando yunge ungu sikema tepa mona lendemu liemo yuni nando “Teko kenjilinomonga mindili nani.” nambemune nilimoye?” nilke. \v 8 Yembo tene aku nilkenje iungu keri mele nilimelanje papunje: “‘Ulu peangama wendo opili.’ nimbu ulu kerime teamili.” nambemune manda naa nilimelaye? Iungu kerimu mele yembo marene kolo toko nando “Aku nilino.” nilimele. Aku nilimelemonga mindili nonge kinie papu. \s1 3:9-20 Yembo Telu Kepe Ulu Sumbi Nilime Telemo Yembo Te Naa Molemo Ungu Te\f + \fr 3:9 \ft Ungumu*,24 ,30 bokumunge alsena anjokondo “45.stretpela man”.\f* \p \v 9 Aku liemo iungumunge pulumu nambolkare nimbu manda pilimoloye? Pulu Yemone olio Juda yemboma kanopa peanga kanopa yembo lupema\f + \fr 3:9 \ft bokumunge alsena anjokondo “14.Grik”.\f* kanopa keri kanolemoye? Paa molo! Nane ou akumundu ungu te nindu kanumu. “Olione ulu pulu kerime telemolo.” nindu kanu ungumuni olio Juda yemboma kinie we yemboma kinie pali aki tolemo. \v 10 Pulu Yemonga bokune aku sipe ungu mare molemo. Akumuni nimbendo: \q1 “Pulu Yemone yembo teluri kepe \q1 ‘yembo sumbi nili te’ nimbe naa kanolemo. \m \v 11 Yembo te Pulu Yemone kanopa \q1 ‘ulu sumbi nilime’ nimbe kanolemo ulume \q1 pilimo yembo te naa molemo. \q1 ‘Pulu Yemo kinie tapu topolo molambili.’ \q1 nilimo yembo te naa molemo. \m \v 12 Yemboma pea pali \q1 Pulu Yemonga aulkemo munduku siye kolemele. \q1 Eno pali teko kenjiku \q1 Pulu Yemone eno-kinie ulu mare \q1 tapu topa temba ulu te naa liepili molemele. \q1 Yembomanga te ulu peangama \q1 tepa molemo yembo teluri kepe naa molemo. \q1 Te paa molo.”\f + \fr 3:12 \ft Konana 14:1-3, 53:1-3, Pilipe Konginjeli Peli 7:20.\f* \m \v 13 “Enonga kerema yembo ono kolea \q1 muru akuoli we lemo mele angilimo; \q1 keremane ungu awisili \q1 kolo toko mindi nilimele.”\f + \fr 3:13 \ft Konana 5:9.\f* \q1 “Wambiemanga kerena tomo pelemo mele \q1 enonga keremanga aku sipe \q1 yemboma teko kenjilimele ungume pelemo.”\f + \fr 3:13 \ft Konana 140:3.\f* \m \v 14 “Alieli enone yemboma kinie \q1 mumindili kolko ‘paa molko kenjengi!’ ningu \q1 keremane umbune awisili silimele.”\f + \fr 3:14 \ft Konana 10:7 mele.\f* \m \v 15 “Alieli yemboma toko kondongendo \q1 konopu siku toko kondoko, \m \v 16 ‘yemboma mindili nongo molangi.’ ningu \q1 teko kenjiku umbune siku, \m \v 17 yemboma kinie konopu telune pupili \q1 molonge aulkemo kanoko imbi naa silimele.”\f + \fr 3:17 \ft Aisaya 59:7-8.\f* \m \v 18 “Eno ‘Pulu Yemo ye paa awilimu.’ ningu \q1 yu-kinie laye-kolte kepe pipili naa kolemele.”\f + \fr 3:18 \ft Konana 36:1.\f* \m nimbe molemo mele aku sipu molemolo. \p \v 19 Sike olio pilimolo, ‘Yembo telurini kepe “Na molopo kondolio. Na yembo sumbi nilimu.” naa nipili. Koleamanga pali molemele yemboma Pulu Yemone kanopa ‘Ulume teko kenjilimele.’ nimbe kanopili.’ nimbe Pulu Yemonga ungu manemane\f + \fr 3:19 \ft ungu manemabokumunge alsena anjokondo “26.lo”. \f* nilimo akumu ungu manemane nokolemo ⸤Juda⸥ yembomando nilimo. Akumunge Juda yembomane kepe ‘Pulu Yemone olio ‘molko kondolemele.’ nimbe kanolemo.’ ningu manda naa laninge. \p \v 20 Akumunge Mosisini Pulu Yemonga ungu mane sirimume yembomane mimi siku pilku liku telemelemonga Pulu Yemone eno kanopalie enonga ulu pulu kerime siye naa kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma.’ nimbe naa kanomba.\f + \fr 3:20 \ft Konana 143:2, Gallesia 2:16, 3:11.\f* Ungu manemanga pulumu isipe: Ungu manemane olio ulu pulu keri tepo molemoloma lipe ora silimo akumu pilipulie ‘Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu pulume telemolo.’ nimbu pilimolo. \s1 3:21-31 Pulu Yemone Olio ‘Konopu Sumbi Nimbe Peli Yemboma’ Nimbe Kanomba Aulkemonga Ungu Te \p \v 21 Pulu Yemonga ungu manemane Pulu Yemone olio ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba aulke te naa sirimu, nalo kinié Pulu Yemone olio ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba ulu pulumu mona wendo omba lemo. Aku ulu pulumu lupela; Pulu Yemonga ungu mane Mosisini yando sirimumenga ulu pulumu lupela. Mosisini ⸤torumu bokume⸥ kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane ⸤toringi bokume⸥ kinie, ⸤aku bokumenga⸥\f + \fr 3:21 \ft Pulu Yemonga Ungu Oume Pali Bokumundu nirimu; bokumunge alsena anjokondo “26.2.Lo” kananila.\f* enone Pulu Yemone olio ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba ulu pulu pe wendo ombámondo bokumenga ningu siku toringi molemola. Aku ulu pulumu kinié mona lemo. \p \v 22 Pulu Yemone ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanolemo ⸤mele⸥ isipe: Yesusi Kirasini olionga nimbe tenderimu kanu ulumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma\f + \fr 3:22 \ft bokumunge alsena anjokondo “8.bilip”.\f* Pulu Yemone kanopa ‘eno yembo sumbi nilime.’ nimbe kanolemo. Pulu Yemone mana yemboma kanopa apurumbendo yunge Juda yemboma lupe kanopa apurupe yembo talape lupema lupe kanopa apurupe naa telemo. ⸤Juda yemboma kepe, we yemboma kepe,⸥ yemboma pea pali kanopa apurulimo aulke akumu telu mindi.\f + \fr 3:22 \ft inie 3:9-10.\f* \v 23 Yembomane pali ulu pulu kerime teringi, telemele. Yembomane pali Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume naa telemelemonga molko kondonge mele nimbe panjerimumu kapola naa linge. \p \v 24 Yembomane pali ⸤aku siku Pulu Yemone “Teaa.” nimbe panjerimu ungu manema pilku liku naa teko bulu siku teko kenjiku moloringi⸥ nalo yuni mana yemboma pali we kondo kolopa olio kanopalie, ‘enonga ulu pulu kerimu siye kolopo eno konopu sumbi nimbe peli yemboma molemele nimbu kanombo.’ nirimu. Olionga nimbe kolo wangopa kolondorumumuni Yesusi Kirasini olio kolea kerine naa pupu, Pulu Yemo pea altopo telune molomolo aulkemo akisinderimumunge\f + \fr 3:24 \ft OuKorini 1:30; bokumunge alsena anjokondo “23.Krais”, “3.baim bek”, “21.1.kisimbek”. \f* Pulu Yemone olio aku sipe nimbe kanolemo. \v 25 “Enonga ulu pulu keri telemelemanga kolangi tambo.’ naa niembo.’ nimbe ‘Nanga kangomo enonga nimbe kolo wangopa kolondopili.’ nimbe Pulu Yemone yu yando sirimu. Pe kinié yembo yu-mele-mele “Yu sike nanga nimbe kolo wangopa kolondorumu. Yunge meme ondondorumumuni nanga ulu pulu keri telio konopune pelemoma manda kulu tondomba kene sike omba kulu tondopili.” ninge yemboma paa sike konopu kake tepili molonge Pulu Yemone kanomba. ‘Na konopu sumbi nimbe pepili molopo ulu pulu sumbi nilime mindi kanopo peanga kanopo, ulu pulu kerime kanopo keri kanolio mele piliengi!’ nimbe Pulu Yemone Yesusi Kirasi yando sirimu. Ou sike yuni anda-kolepa yemboma we kondo kolopa enonga ulu pulu keri teringime kanopalie we siye kolopa eno mongo naa sirimu. \v 26 ‘Nalo kinié molemele yembomane ‘Na konopu sumbi nimbe pepili molopo ulu pulu kerime we siye naa kolopo ulu pulu sumbi nilime mindi kanopo peanga kanolio.’ ningu piliengi!’ nimbe Pulu Yemone ‘Yesusi olionga ulu pulu kerimenga kolo wangopa kolondopili.’ nimbe yando sirimu. ‘Yesusini olionga nimbe tenderimu ulumu manda.’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma Pulu Yemone kanopa enonga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma.’ nimbe kanolemo. \p \v 27 Pe kinié yembo tene yunge imbimu yuyu lipe ola mundumbe aulke te tena lemoye? Yembo tene yunge tondolomone ungu manema yuni yuyu pilipe lipe telemo ulume kapola naa latelemo. Olio yu-mele-mele ‘Yesusini olionga nimbe tenderimu ulumu manda.’ nimbu tondolo mundupu pilipu limolo akumu mindi manda telemo. Aulke te lupe molo. Aulke telumu mindi. \v 28 Olione pilipulie, ‘⸤‘Yesusini olionga nimbe tenderimu ulumu mindi manda.’⸥ ningu tondolo munduku pilimele yemboma aku siku telemelemonga Pulu Yemone eno kanopalie enonga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘Konopu sumbi nimbe peli yemboma.’ nimbe kanolemo.’ nimbu pilimolo. Mosisini Pulu Yemonga ungu mane sirimume pilipu temolo kinie kapola naa temba. Akumunge ⸤yembo tene yunge imbimu yuyu lipe ola mundumbe aulke te naa lemo.⸥ \p \v 29 ⸤Yembo tene yunge imbimu yuyu lipe ola mundumbe aulke te naa lemo ungu te molemola. Akumu isipe:⸥ Pulu Yemo Juda yembomanga manjipe Pulu Yemo molemoye? We yembo lupemanga Pulu Yemo moloye? Molo. Pulu Yemo we yembo lupemanga kepe pali Pulu Yemo. \v 30 Pulu Ye telumu mindi molemo, akumuni yembo kangi te kopisiku wendo limelemane\f + \fr 3:30 \ft inie anjokondo 4:11-12; bokumunge alsena anjokondo “18.katim skin”.\f* ‘Yesusini olionga nimbe tenderimu ulumu manda.’ ningu tondolo munduku pilimelema kanopa enonga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘Yembo konopu sumbi nimbe pelime.’ nimbe kanopa, yembo kangi te naa kopisiku wendo limelemane ‘Ye Nomi Kirasimu yu mindi sike lipe tapondolimu.’ ningu tondolo munduku pilimelema kanopa enonga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘Yembo konopu sumbi nimbe pelime.’ nimbe kanombala. ⸤Yuni aku sipe nimbé aulke telumu mindi,⸥ akumunge ⸤yu sike we yembo lupemanga kepe pali Pulu Yemo.⸥ \v 31 Akumunge ‘Kirasi sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo ulumuni ungu manema ‘uluri molo’ nilimoloye? Paa molo. ‘Kirasi sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo ulumuni ‘ungu manema enge nipili.’ nilimolo. \c 4 \s1 4:1-25 Ou Pulu Yemone Eporayamo-Kinie Terimu Ulumuni Kinié Pulu Yemone Olio ‘Yembo Sumbi Nilime’ Nimbe Kanolemo Mele Lipe Ora Silimo Ungu Te \s1 4:1-12 Pulu Yemone Eporayamo ‘Ye Sumbi Nilimu.’ Nirimumunge Ungu Pulumu \p \v 1 ⸤‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma Pulu Yemone kanopa ‘Yembo konopu sumbi nimbe pelime.’ nimbe kanolemo akumunge ungu nikiru⸥ akumunge olio Juda yembomanga mana pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo-kinie ulu wendo orumumunge olione nambolka ungu te nimoloye? \v 2 Eporayamone yu yuyu ulu terimumenga sike Pulu Yemone yu kanopa yunge ulu pulu kerimu siye kolopa ‘ye sumbi nilimu’ nimbe kanorumu liemo yu yuyu yunge imbi lipe ola mundulkenje papu. Nalo Pulu Yemonga kumbi-kerena angilipe yunge imbi lipe ola mundupe ‘Nanga tondolomone na ulu isipu isipu tendumunge na ye sumbi nilimu molio.’ manda naa nilke. ⸤Pulu Yemone ‘Aku sipe molo.’ nilke.⸥ \v 3 Aku ungumundu Pulu Yemonga bokumuni nambolka nilimoye? Akumuni nimbendo: \q1 “Pulu Yemone yu-kinie “Tembo.” \q1 nirimu mele Eporayamone ‘Sike temba.’ \q1 nimbe tondolo mundupe pilierimumunge\f + \fr 4:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “8.bilip”.\f* \q1 kanopalie Pulu Yemone \q1 ‘Yu ye sumbi nilimu.’ nimbe kanorumu.”\f + \fr 4:3 \ft OuPuluPulu 15:6, Gallesia 3:6, Jemisi 2:23, inie 4:5,6,9,11,13,22; bokumunge alsena anjokondo “45.stretpela man”.\f* \m nimbe molemo. \p \v 4 Yembo tene yembo tenga kongonomo tendelemo kinie mele kalemo limo akumu ‘We sikimu-ne naa likiru. Na yunge kongono tendeliomonga sikimu-ne likiru.’ konopu lemo.\f + \fr 4:4 \ft inie anjokondo11:6, Epesasi 2:8-9.\f* \v 5 Aku sike nalo yembo tene ⸤‘Pulu Yemone na ‘yembo sumbi nilimu’ nimbe kanopili.’ nimbe⸥ we ulu mare mindili sipe telemo kinie uluri naa telemo. ‘Pulu Yemo kinie tepa kenjilimo yembo tene ⸤konopu alowa tepa Yesusini yunge nimbe tenderimumunge⸥ Pulu Yemone yu kanopalie yunge ulu pulu kerime siye kolopa ‘yu yembo sumbi nilimu’ sike manda nimbe kanomba.’ nimbe tondolo mundupe pilimo yembomo sike Pulu Yemone kanu yembomo aku telemomonga ‘yu yembo sumbi nilimu.’ nimbe kanolemo.\f + \fr 4:5 \ft inie anjokondo6:23. \f* \p \v 6 Depisini aku ungumunge telu sipela nirimu. “Yembo tene mindili sipe ulu ⸤peanga⸥ mare naa telemomo Pulu Yemone kanopa ‘Yembo sumbi nilimu.’ nimbe kanolemo yembomo yu malo.’ ningu piliengi!’ nimbelie nimbendo: \m \v 7 “Yembomanga ulu teko kenjilemelema \q1 Pulu Yemone ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolopa, \q1 enonga ulu pulu kerime \q1 konopune kamu kulu tondolemo yemboma \q1 eno malo. \m \v 8 Yembo tenga ulu pulu kerimenga \q1 Awilimuni altopa naa pilipe, \q1 “Teko kenjerinumunge pundu toko \q1 mindili nani.” naa nimbé yembomo \q1 yu malo.”\f + \fr 4:8 \ft Konana 32:1-2.\f* \m nirimu. \p \v 9 Imolko kondonge mele ⸤Depisini⸥ nirimu ulumu yembo kangi te kopisilimele yembo akumenga mindiye? Molo kanu ulu pulumu yembo kangi te naa kopisilimele yembo akumenga peaye? Aku ungumu ou nilio kanumu.\f + \fr 4:9 \ft inie yakondo 3:30; bokumunge alsena anjokondo “18.katim skin”. \f* ‘Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilierimumunge Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nilimu’ nimbe kanorumu.’ ou nilio kanumu.\f + \fr 4:9 \ft inie nondopa 4:3.\f* \v 10 Eporayamo nambepa molorumu kinie Pulu Yemone kanopalie ‘ye sumbi nilimu’ nimbe kanorumuye? Yu kangi te kopiserimu kinie Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nilimu’ nirimu molo ou kangi te naa kopisepili aku sipe nirimuye? Yu kangi te ou naa kopisepili Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nilimu’ nirimu kanumu. ⸤Akumunge pilipulie ‘Kangi te kopiserimu ulumuni Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nilimu.’ nimbe kanomba uluri naa terimu.’ nimbu pilimolo.⸥ \v 11 Yu ou kangi te naa kopisipelie Pulu Yemone nirimu mele “Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilierimumunge Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nilimu’ nimbe kanorumu. ‘Iyemo Pulu Yemone ‘ye sumbi nilimu’ nimbe kanolemo.’ ningu kanangi.’ nimbelie ‘Kangi te i siku kopisieni.’ nimbe mane sirimu kanumu paa pe mane sirimu. Akumunge yembo kangi te naa kopisiku Pulu Yemone nilimo mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimelemonga Pulu Yemone kanu yemboma ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanolemo yembomanga pali Eporayamo yu aku yembomanga anda-kolepamo. \v 12 Kangi te kopisilimele yembo talape akune sukundu yembo mare kangi te we naa kopisilimele. Ou Eporayamo kangi te naa kopisipelie Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilierimu mele enone aku siku ou Pulu Yemone nilimo mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilkulie pe kangi te kopisilimele aku ⸤Juda⸥ yemboma Eporayamo yu enonga anda-kolepamola. ⸤Kangi te naa kopiseli yembo ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma kinie, kangi te kopiseli yemboma kepe, Eporayamo yu enonga pali anda-kolepamo.⸥ \s1 4:13-25 Pulu Yemone Eporayamo-Kinie Nimbe Panjerimu Ungumu “‘Yesusi Lomboroko Ola Molou.” Nirimu Pulu Yemo Sike.’ Ningu Tondolo Munduku Pilimele Yembomando Pali Nirimu Ungu Te (4:1-25 pali kanani.) \s1 Kolomongo Awili 5-8 OLIO KIRASI-KINIE PEA KOLOPOLIE YU-KINIE PEA LOMBOROPO OLA MOLOPO KONDE MOLEMOLO UNGU TE \p \v 13 Pulu Yemone mana mele terimume pali “Eporayamo kinie yuni kalopa limbe yemboma kinie eno monge mele simbo.” nimbe panjerimu akumu Eporayamone ungu mane mare\f + \fr 4:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “26.lo”. \f* pilipe tenge panjipe terimumunge naa nirimu. Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilierimumunge Pulu Yemone ‘Eporayamo yu ye sumbi nilimu.’ nimbe kanopalie “Melema pali simbo.” nimbe, nimbe panjerimu. \v 14-15 ⸤Ungu manema pelemo kinie yembomane akume pulue tolemelemonga⸥ ungu manemane Pulu Yemone yemboma kanopa keri kanopa eno umbune simbe telemo aulkemo akisindilimo ⸤nalo⸥ ungu manema naa lemo kinie yembomane ungu manema pulue tonge aulkemo naa lemola, akumunge ungu manema pilku tenge panjiku tengemonga Pulu Yemone “melema simbo.” nimbe panjilkenje ⸤‘Yuni nikimu mele sike aku temba.’ ningu⸥ tondolo munduku pilieli ulumuni uluri naa telka, Pulu Yemone “Melema simbo.” nimbe panjerimu ungumu kamu manie pulkela. \p \v 16 Akumunge Pulu Yemone ‘Eporayamondo “Simbo.” nimbu, nimbu panjikiru ungumu nane yemboma we kondo koliomonga mindi wendo ombá. ‘Aku ungumu Eporayamo kinie yuni kalopa limbe yemboma kinie enonga pali ungumu pepili.” nimbelie ‘⸤‘Pulu Yemone “Tembo.” nimbe panjerimu mele sike temba.’ ningu⸥ tondolo munduku pilingemonga manjipe iungumu kamu wendo opili. ⸤Aulke te lupe molo.⸥’ nirimu. Yembomane ungu manema pilku tenge panjiku telemele aku yembomando manjipe naa nirimu. Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilierimu mele aku siku ningu pilinge yemboma enondo kepe pea nirimu. Eporayamo yu olionga pali anda-kolepamo.\f + \fr 4:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.1.pikinini bilong Eporayamo”.\f* \v 17 ⸤Eporayamo olio Pulu Yemone nilimo mele ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo yembomanga pali anda-kolepamo⸥ akumunge ungu te Pulu Yemonga bokune molemo. Akumu isipe: \q1 ‘⸤Pulu Yemone Eporayamo-kinie \q1 nimbe panjipelie nimbendo:⸥ \q1 “‘Nu yembo talape awisilinge \q1 anda-kolepamo molani.’ nirindu.” nirimu.’\f + \fr 4:17 \ft OuPuluPulu 17:5.\f* \m kanumu. Akumundu Eporayamone ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilierimu Pulu Yemone ‘Eporayamo yu olionga pali anda-kolepamo molemo.’ nimbe kanorumu.\f + \fr 4:17 \ft aku ungumunge Giriki-ungune ungu pulumu pilipu sundulimolo. Ungu akumu yembo marene isiku mele tolemela: ‘Eporayamone ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilierimu Pulu Yemone nimbe panjerimu ungumu Pulu Yemone ‘Paa sike wendo opili.’ nimbe konopu kimbu sipe molemo.’ aku siku tolemela.\f* Pulu Yemone kolemele yemboma konde molonge ulu pulumu sipe,\f + \fr 4:17 \ft Imunge pulumu nambolkanje? We sumbi sipe mele ungumunje? Aku sikela Jono 11:25-26 kanani. Molo aku ungumunge lipe tere lepa inie 4:18-21 Eporayamo Seraselo yembo kololi meleselo tondolo sirimu akumundu nirimunje? Akumu sikelanje.\f* mele naa lemoma ‘wendo opili.’ nilimo kinie sike aku sipe wendo olemo\f + \fr 4:17 \ft Ungu pulu te inie 4:20-21. Aisake merimu temanemo OuPuluPulu 18:11, 21:1-3.\f* aku Pulu Yemo ⸤Eporayamone ‘Sike nilimo.’ nimbe tondolo mundupe pilierimu⸥. \p \v 18 Pulu Yemone anda-kolepa Eporayamondo “Nu yembo talape awisili kalko lini.” nimbe panjerimu ungumu Eporayamo yuni tondolo mundupe pilipe lsimu. Kanu kinie ‘⸤Anda lekembolomonga⸥ ungu nimbe panjerimu ungumu we manda wendo naa ombá nalo yuni kamu temba.’ nimbe Eporayamo yu nokopa molopalie ou naa kanorumu nalo Pulu Yemone nirimu mele yuni ‘Pulu Yemone kolo naa tolemo-na sike walse temba.’ nimbe pilipe siye naa kolopalie ‘Temba.’ nimbe we nokopa molorumu. ⸤Pulu Yemo yuni ungu nimbe panjerimu ungumu yu isipe: Yuni Eporayamondo nimbendo: “Nuni kalko lini yemboma paa awisili molonge.” nirimu.⸥\f + \fr 4:18 \ft OuPuluPulu 15:5.\f* Aku nirimu kinie Eporayamone pilipe ‘Sike temba.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie nokopa molopalie pe yu yembo talape awisilinge anda-kolepamo molorumu. \p \v 19 Yuni paa laye-kolte kepe siye naa kolorumu. Yu molopili poniema pali wane anderete mele omba purumu yu anda lepa pora sipelie ambomo-kinie pepalie ambolango membá tondolomo naa perimu, yunge ambo Sera ambou lierimu,\f + \fr 4:19 \ft Ambo Sera yu waengono perimula (OuPuluPulu 11:30, 16:1-2).\f* aku siku sike moloringili nalo ⸤‘Aku sipu molopololie ambolango nambepo membolonje? Manda naa membolo.’ nimbe naa pilipelie,\f + \fr 4:19 \ft OuPuluPulu 17:17.\f*⸥ \v 20-21 Pulu Yemone “Nu kango meni.” nimbe panjerimumu pilipe mindi molopalie konopu talo tepa naa pilipe ‘Paa sike temba.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molopalie nirimumuni, ‘Pulu Yemone ungu nimbe panjerimumu paa sike manda temba.’ nimbe pilipe molopalie yuni Pulu Yemonga imbi lipe ola mundundupe mindi molopalie yunge tondolo mundupe pilierimu ulumu olando olando purumu. \v 22 Yu aku sipe tondolo mundupe pilierimumunge Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nilimu molemo.’ nimbe kanorumu.\f + \fr 4:22 \ft 3OuPuluPulu 15:6.\f* \p \v 23 ‘Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nili te’ nimbe kanorumu.’ kanu ungumu ‘Eporayamo yunge mindi.’ ningu kanu ungumu bokune naa tondoringi. \v 24 Olio yandopa yandopa ‘piliengila.’ ningu kanu ungumu bokune tondoringi. Pe olio kinié pilipulie ‘Yesusi olionga Awilimu\f + \fr 4:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “6.Bikpela”. \f* kolorumu kinie ‘Yu lomboropa ola molopili.’ nimbelie terimu Pulu Yemo.’ nimbu pilipu ‘Yu nilimo mele kolo naa topa sike telemo temba.’ nimbu pilipu ambolopo molomolo yemboma yuni Eporayamo kanorumu mele olio aku sipe ‘yembo sumbi nilime.’ nimbe kanolemola. \v 25 ‘Yesusi yu olionga ulu pulu keri telemolomanga pundu tondombando kolo wangopa kolondopili.’ nimbe Pulu Yemone yu mana maniendo olio sipelie nirimumuni, pe yuni olio kanopa olionga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘olio ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma molemele’ nimbu kanambo.’ nimbe\f + \fr 4:25 \ft 5:1bokumunge alsena anjokondo “45.stretpela man”.\f* Yesusi yu ‘Kelepa lomboropa ola molopili.’ nirimu. \c 5 \s1 5:1-11 Kirasini Terimumuni Olio Kinie Pulu Yemo Kinie Telune Kelepa Lipe Mundorumu Ungu Te \p \v 1 Akumunge, ⸤‘Pulu Yemone nirimu ungu akumu sike.’ nimbu⸥ tondolo mundupu pilimolomonga\f + \fr 5:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “8.bilip”.\f* Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime siye kolopa ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma molemele.’ nimbe kanolemo akumunge olionga Ye Awili Yesusi Kirasini tenderimumuni olio Pulu Yemo kinie kapola kapola molomolo aulkemo akisinderimumunge yu-kinie kapola kapola molemolo. \v 2 Olio ⸤‘Sike’ nimbu⸥ tondolo mundupu pilimolo yemboma, aku yemone olionga nimbe tenderimumuni Pulu Yemone olio we kondo kolemo ulu pulumunge sukundu molemolo aulkemo akisinderimu. ‘Pulu Yemo kinie pea pupu mulu koleana tapu topo molomolo.’ nimbu pilipulie olio konopu sipu nokopo molemolola. \v 3 Akumunge mindi konopu naa silimolo. ‘Olio-kinie umbune wendo olemomane olio tondolo mundupu pilimolo ulumu tepa tondolo mundulimo.’ nimbu pilipulie aku umbunema wendo olemo kinie olio konopu silimolola. \v 4 Pe olio tondolo mundupu pilimolo ulumu tepa tondolo mundulimo ulumuni ‘Eno nambe-engenje?’ nimbe manda lemo kinie Pulu Yemone ‘eno konopu tondolo pupili molemele nimbu kanolio ulumu’ olio-kinie ‘wendo opili.’ nilimo. Pe manda lieli ulumuni ‘olio Pulu Yemone lipe tapondopa, “Yu-kinie pea molamili waa.” nimbé.’ nimbu pilimolo mele ‘tondolo pupili. Siye naa kolko nokoko molangi.’ nilimo. \v 5 Pe ‘Pulu Yemone olio lipe tapondomba.’ nimbu pilimolo ulumu olio oliolio ‘Sike wendo ombá.’ nimbu we nokopo naa molemolo. Pulu Yemone Mini Kake Teli ou olio sirimu akumuni olionga konopune Pulu Yemo olio konopu mondolemo ulu akumu ondo lenderimu akumunge ‘Sike wendo ombá.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ulumu ‘Ombanje naa ombanje.’ nimbu konopu awisili lipu naa mundulimolo. Paa sike wendo ombá. \p \v 6 Olionga ulu pulu keri telemoloma olio oliolione siye kolopo topo manie mundumolo enge te naa perimu kinie Pulu Yemone ‘Tendembo.’ nimbe, nimbe panjerimu mele kamu temba wale kanumunge olio Pulu Yemo bulu sipu tepo kenjeli yembomanga nimbe Kirasi kolondorumu.\f + \fr 5:6 \ft Jono 15:13, Taitasi 3:5, JonoKumbi Lepamo 3:6.\f* \v 7 Pulu Yemonga ungu manema pilipe lipe tepa kondolemo yembo konopu sumbi nimbe peli te tonge tenge kinie olionga yembo tene yu kondo kolopa “Molo.” nimbe ‘Na yunge kolo wangopo tangi kolondambo.’ nimbene naa nimbenje. Taki-teki yembo tene aku sipe naa nilimele kanumu. Molo yemboma kondo kolopa lipe tapondolemo yembo peanga te tonge tenge kinie yembo tene yu kondo kolopa “Molo.” nimbe ‘Na yunge kolo wangopo tangi kolondambo.’ nimbenje. Walse walse sike aku siku nilimelanje. \v 8 ⸤Akumu sike⸥ nalo Pulu Yemone olio ‘Konopu mondolio ulu imu eno kanangi.’ nimbe olio ulu pulu keri teli yemboma mindi molamili ⸤‘Pulu Yemone olio naa topili.’ nimbe Pulu Yemo⸥ yunge Malo Kirasi olionga nimbe kolo wangopa kolondorumu ⸤aku sipe Pulu Yemo olio paa sike konopu mondorumu mondolemo mele Pulu Yemo yuni olio lipe ora sirimu⸥.\f + \fr 5:8 \ft Jono 3:16.\f* \p \v 9 Pe Kirasi olionga nimbe kolondombando yunge meme ondopa omba wendo purumu akumuni Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime siye kolopa, olio ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma.’ nimbe kanolemo\f + \fr 5:9 \ft 1bokumunge alsena anjokondo “45.stretpela man”. \f* liemo akumunge olando sipe Kirasi olionga nimbe tenderimu kanumuni Pulu Yemo mumindili kolomba walemo wendo ombá kinie olionga uluri naa pemba. \v 10 Olio yu-kinie opa puluema molorumulu kinie yunge Malo\f + \fr 5:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “24.laip”, “21.2.kisimbek”.\f* olionga nimbe kolondorumu kanu ulumuni olio ‘Pulu Yemo kinie altoko konopu telune pupili kapola kapola molangi.’ nimbe olio lipe Pulu Yemo kinie tere lenderimu. Aku sipu kinié yu-kinie paa sike telune molemolo liemo Kirasi kelepa lomboropa ola molorumu konde molemo aku ulumuni Pulu Yemone olio paa sike lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo limbe.\f + \fr 5:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.2.Pikinini Bilong God”.\f* \v 11 Aku sipe mindi molola. Ulu te pea isipe: Olionga Awili Yesusi Kirasini\f + \fr 5:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “6.Bikpela”, “23.Krais”.\f* olio Pulu Yemo kinie lipe telune kelepa tere lenderimumunge yu-kinie kelepo kapola-kapola molemolo-na Kirasi yuni aku terimumuni kinié olio Pulu Yemo kinie paa konopu sipu molemolola. \s1 5:12-21 Pulu Pulu Mana Ye Adamene Terimu Ulumuni Kololi Aulkemo Lipe Noserimu, Kelepa Kirasini Terimu Ulumuni Konde Molko Mindi Puli Aulkemo Lipe Noserimu Ungu Te\f + \fr 5:12 \ft OuKorini 15:20-23.\f* \p \v 12 ⸤Olio Pulu Yemo kinie opa puluema molopolie pe yu-kinie kelepo konopu telune pupili molemolo nikiru akumunge ungu te piliengi niembo:⸥ Ou pulu pulu ma koleana Adamene\f + \fr 5:12 \ft Adamenga temane mare OuPuluPulu 2:17, 3:6,19.\f* ulu pulu keri te terimu kinie ulu pulu kerimu kamu mana perimu pelemo. Yuni terimu kanu ulu pulu kerimuni kololi aulkemo wendo orumula. Akumunge kinié yandopa yandopa olio yembomane pali ulu pulu kerime telemolo-na olio-kinie pali kololi ulu pulumu wendo olemola. \v 13 Pulu Yemone Mosisindu “‘Yemboma i siku i siku teangi.’ ni.” nimbe ungu umbu tondopa ungu manema ou naa nimbe sipili ma koleana ulu pulu kerime ou sike we perimu.\f + \fr 5:13 \ft Adame paa ou. Paa pe Pulu Yemone Mosisi ungu mane sirimumenga mare Wendo Oringi 20 molemo; bokumunge alsena anjokondo “26.lo” kananila.\f* Nalo Mosisini Pulu Yemonga ungu manema yemboma ou naa nimbe sipili ou ulu pulu kerime teringi kinie Pulu Yemo yuni kanopalie boku tenga naa topa akumenga “Pundu taa.” ni naa nirimu. \v 14 Akumu sike nalo kololi aulkemo Adame molorumu kinie lierimu, pe yandopa Mosisi molorumu kinie we lierimula. Adamene Pulu Yemonga ungu te ta nimbelie kolorumu aku siku yemboma pali Pulu Yemonga ungu telu sipe mele ta naa niringi nalo we koloringila. \p Kanu ye Adamene terimu ulumu kinie pe orumu yemone\f + \fr 5:14 \ft Pe orumu ye kanumu Yesusi Kirasi.\f* terimu ulumu kinie telu sipe mele akumu isipe: Adamene terimumunge ulu pulu te wendo orumula; pe orumu yemone terimumunge ulu pulu te wendo orumula. \v 15 Nalo teringilimunge ulu pulu lupe lupe wendo orumu. Pulu Yemone olio we kondo kolopalie yuni terimu ulu akumu paa lupela; Adamene terimu ulu pulu keri aku ulumu yu paa lupela. Iuluselo telu sipe molo, lupe lupeselo. Ye telumuni ulu pulu keri terimu aku ulumuni yembo awisili kolemele nalo Pulu Yemo olio yemboma we kondo kololi ulumuni mele paa peangamo we simbendo Yesusi Kirasi we sirimu,\f + \fr 5:15 \ft Pulu Yemone olio we kondo kolopalie terimu ungu mare yakondo 3:24, Jono 3:16.\f* aku yemone manjipe yemboma we kondo kolopa yembo awisili konde molko kondoko mindi punge aulkemo akisinderimu. \p \v 16 Akumunge ungu te pelemola. Pulu Yemone we sirimumu kinie, kanu ye telu ulu pulu keri terimumunge wendo orumu ulumu kinie, lupe lupe. Ye telumuni ulu pulu keri terimu akumuni yemboma pali Pulu Yemone kote tendepalie “Eno pali teko kenjilimelemonga mindili nongo molko mindi pangi.” nimbé aulkemo akisinderimu nalo Pulu Yemone we sirimu mele i sipe: Yembomane ulu pulu keri awisili teringi kinie Pulu Yemone “Mindili nangi.” nilke nalo we kondo kolopa yembomando aku naa nimbé. Eno kanopalie, enonga ulu pulu kerime siye kolopa eno ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma molemele.’ nimbe kanolemo. \v 17 Ye telumuni ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu ta nirimu akumunge kanu yemone ulu pulu keri terimumunge kololi ulu pulumu ye nomi kingi mele molopa yemboma pali tondolo mundupe nokolemo. Akumu sike liemo Pulu Yemone yemboma we kondo kololi ulumu kinie yuni olio we sirimu ulumu-selonga tondolomo olandopamo. Pulu Yemone yemboma we kondo awili tepa kololi ulu pulumu kinie Pulu Yemone ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba ulu pulumu kinie linge yemboma eno ye telu Yesusi Kirasini terimumunge ye nomi kingime molko\f + \fr 5:17 \ft Olio kingime molomolomonga ungu pokore LipeOraSirimu 1:5, 5:10.\f* melema nokoko konde molko mindi punge. \p \v 18 Aku liemo ye telumuni\f + \fr 5:18 \ft Adame kinie Yesusi kanu yeselondo nirimu kanumu. Bokumunge alsena anjokondo “24.laip”, “45.stretpela man” kananila.\f* ungumu ta nirimumunge Pulu Yemone yemboma pali kote tendepa ‘Mindili nangi.’ nimbé ulumu wendo orumu, aku sipela ye telumuni ulu sumbi nilimu terimumunge Pulu Yemone yemboma pali kanopa, enonga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘yembo konopu sumbi nimbe pepili molemele.’ nimbe kanolemomonga yemboma konde molko mindi punge ulu pulumu wendo orumu. \v 19 Ye telumuni ungumu ta nirimu akumunge yembo awisilini ulu pulu keri teringi yemboma moloringi, aku sipe ye telumuni ungumu pilipe tenge panjipe terimumunge yembo awisili yembo sumbi nilime molonge. \p \v 20 Yemboma teko kenjiku molangi Pulu Yemone ‘Ungu ta nilimele mele olandopa teko ta niengi.’ nimbe ⸤Mosisi⸥ ungu manema sirimu. Nalo ⸤Pulu Yemone ungu manema sirimumunge⸥ yembomane ulu pulu keri olandopa olandopa teringi kinie Pulu Yemone yemboma we kondo kololi ulumu olandopa purumula. \v 21 Aku liemo ulu pulu kerime kololi ulu pulumunge ye nomi kingi mélemo molopa kololi ulu pulumu nokorumu aku sipela Pulu Yemone yemboma we kondo kololi ulu pulumu ye nomi kingi mélemo molopa olio nokopa olionga Ye Awili Yesusi Kirasimuni tenderimumunge Pulu Yemone olio ‘yembo sumbi nilime.’ nimbe kanolemomonga alieli konde molopo mindi pulimolo ulu pulumu we kondo kololimuni silimo. \c 6 \s1 6:1-14 Olio Kirasi-Kinie Pea Kolopolie Yu Pea Konde Molopo, Ou-We-Konopu Kerime\f + \fr 6:0 \ft inie anjokondo 7:5, 8:7, 13:14, OuKorini 3:3, Gallesia 2:19-20, 5:19-21,24, Epesasi 2:3. Bokumunge alsena anjokondo “29.olpelabel”.\f* Kolopa Pora Sipili Molemolo Ungu Te \p \v 1 ⸤Ou yembomane ulu pulu keri awisili teringi kinie Pulu Yemone eno paa kondo kolorumumunge⸥ pe kinié nambolka nimolonje? “Pulu Yemone olio paa kamu we kondo kolopili kene ulu pulu kerime kamu tepo molamili.” niemiliye?\f + \fr 6:1 \ft inie yakondo 3:5,8.\f* \v 2 Aku paa naa niemili. Olio ⸤kinié Kirasinge yembo molemoloma⸥ konopu keri akumene olio ou ulu pulu kerime konopu mondopolie terimulu aku konopu keri perimume kolopa pora sirimu. Aku konopume kolorumumunge\f + \fr 6:2 \ft Gallesia 5:24, Kollosi 3:5, OuPita 2:24.\f* aku sipu ulu pulu kerime mundupu siye kolorumulu kanumu. Pe kinié kelepo nambepo manda ulu pulu kerime tepo molomoloye? ⸤Kelepo temolo aulke te molo.⸥ \v 3 Olio no lsimulu kanu ulumuni Kirasi Yesusi kinie olio kinie yembo telumu mele molorumulu. Pe Kirasi-kinie yembo telumu mele molorumulu kulu yu kolorumu kinie ⸤olionga ou-konopu keri perimume⸥ yu pea kolorumulu. Imu naa pilimeleye? \v 4 Pe no lsimulu akumuni ⸤olionga konopu keri oume pepili⸥ yu-kinie pea kolopolie, yu pea ono teringi ono koleana perimulu. Yu pea ono koleana peringi kinie Lapane “Yu lomboropa ola molopili.” nirimu kanu ulu tondolomone olio ⸤ou konopu keri pepili⸥ molopo kenjerimulu mele siye kolopo, kinié ou-konopu kerime kolorumu, kinié konopu konde peangama pepili molemolo.\f + \fr 6:4 \ft Kollosi 2:12.\f* \p \v 5 Kirasi kolorumu kinie olio yu-kinie pea tapu topo kolorumulu, aku liemo pe yu lomboropa ola molorumu kinie paa sike aku sipu olio yu-kinie pea tapu topo lomboropo ola molopo yu molemo mele pea molomolola.\f + \fr 6:5 \ft OuTesallonaika 4:13-15, Kollosi 2:20, 3:1.\f* \v 6 Olio pilimolo, ‘Kirasi unjona ola uku toko mondoringi kolorumu kinie Pulu Yemone olionga ou perimu konopu kerime ‘Yu pea unjona kolangi.’ nirimu. ‘Ulu pulu keri telemolomanga ulu pulumu tondolo naa pupili, olio naa ambolopili, altoko pilku naa teangi kene Kirasi pea kolangili.’ nirimu, pea toko kondoringi.’ nimbu pilimolo.\f + \fr 6:6 \f* \v 7 Yembo te kolemo kinie ulu pulu kerimene yu altopa lipe manda naa ambolomba akumunge ⸤ulu pulu kerime altopo pilipu temolo aulke te molo⸥. \p \v 8 ‘Ou Kirasi pea kolorumulumunge yu pea molomolo.’ nimbu pilimolo. \v 9 Olio pilimolo, ‘Kirasi lomboropa ola molorumu akumunge kelepa kamu-kumu manda naa kolomba. Kololi ulu pulumuni kelepa yu manda naa ambolomba.’ nimbu pilimolo. \v 10 Kirasi kolorumu kanu ulumuni ‘Ulu pulu kerimene yu kamu-kumu kondi naa topili.’ nimbe walsikele mindi kolorumu. Nalo kinié yu we molemo kanu ulumuni Pulu Yemone ‘Pilipu molopo pea kapola kapola molambili.’ nimbe pea molembele. \v 11 Aku siku eno Kirasi Yesusi pea tapu toko molemele kene, kinié ‘Olio kolorumulu kinie ulu pulu kerime manie purumu. Pe kinié ulu pulu kerime kinie olio kinie telune naa molemolo. Pulu Yemo pea kapola kapola molemolo.’ ningu pilku molayo. \p \v 12 Akumunge enonga ou-we-konopume kolopa konopu konde pepili molemele kene kinié ‘Ulu pulu kerimene olionga kangime naa nokopili, kangi akumene olio ‘Ulu pulu kerime waka kolkolie teangi.’ nimbe olio kondi tomba kinie aku naa temolo.’ ningu tondolo munduku molayo.\f + \fr 6:12 \ft 2,6inie anjokondo 13:14.\f* \v 13 ‘Olionga kangimenga kimbu ki angilimoma kinie we mele angilimoma kinie akumene tepo kenjipu ulu pulu kerime teamili.’ naa niengi. ‘Aku ulume naa tepo ulu olandopamo teamili.’ ningu ‘Olio Kirasi pea kolorumulu, kinié kelepo konde molemolo kene olionga kimbu ki kangime pali Pulu Yemo siemili. Olionga kangime pali Pulu Yemone nokopili. Akumene ulu sumbi nilime manjipu tepo molamili.’ ningu teayo.\f + \fr 6:13 \ft inie anjokondo 12:1-2.\f* \v 14 Pulu Yemone ou Mosisi nimbe sirimu ungu manemane\f + \fr 6:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “26.lo”. \f* eno naa nokopa, Pulu Yemone eno we kondo kolopalie Malo Yesusini enonga nimbe tenderimumunge eno Pulu Yemonga yemboma molemelemonga ulu pulu kerimuni ‘Na enonga awilimu.’ nimbe naa nokopa molomba, akumunge ⸤enone aku siku ‘olionga kangime Pulu Yemonga mindi.’ ningu ‘ulu sumbi nilime mindi teamili.’ niengi.⸥ \s1 6:15-23 Ulu Pulu Kerimunge Kendemandema Molemolone Molo Ulu Pulu Sumbi Nilimunge Kendemandema Molemolonje Akumunge Ungu Te \p \v 15 Kinié ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu manemane olio naa nokolemomonga olio nambe-emoloye? Kinié Pulu Yemonga we kondo kololimuni olio nokolemo akumunge ulu pulu kerime teamiliye? Paa molo! \v 16 ‘Yembo tene ‘yembo tenga kendemandemo molambo.’ nimbelie yu sike kanu yembomonga ungume mindi pilipe lipe yunge kongonoma manjipe mindili sipe tendelemo.’ akumu eno naa pilimeleye? Aku sipe melela eno ulu pulu kerimunge kendemande tendeko molongi liemo aku tengemonga kolonge. Molo Pulu Yemonga kendemande tendeko yunge ungume pilku tenge panjiku molongi liemo aku tengemonga Pulu Yemone ‘Eno yembo sumbi nilime.’ nimbe kanomba. Aku ningu naa pilimeleye? \v 17 Eno sike ou ulu pulu kerimunge kendemande yemboma moloringi nalo kinié Pulu Yemonga ungume ⸤‘pilku liengi.’ ningu⸥ eno mane siringi kinie aku ungume paa tondolo munduku pilku lsingi, aku siku teringimunge kinié olione Pulu Yemo kinie ‘Paa ange.’ niemili. \v 18 Ou ulu pulu kerimuni eno tondolo mundupe ka sipe ‘yunge kendemandema molangi.’ nirimu nalo pe Pulu Yemone eno lipe tapondopa wendo lsimu kinie eno ulu pulu sumbi nilimunge kendemandema molemele. \p \v 19 ‘Nane ungu mane we simbo kinie sumbi siku naa pilingenje.’ nimbu enonga umbu konopumene we mana ungume temane toko nilimele mele nikiru. Ou ‘ulu pulu kerime enonga kimbu ki kangimenga pali ye nomi mele molopili.’ niringi kinie tondolo mundupe nokorumu kinie kimbu ki kangimenga melemane ulu pulu peanga te naa teko, ungu manema pulue topa kalaro molemo ulu pulu kerime mindi olandopa olandopa ka kongono mele manjiku teko moloringi, aku siku mele kinié alowa teko ‘kimbu ki kangimenga pali ulu sumbi nilimenga kendemande mele molamili.’ ningu Pulu Yemo kanopa peanga kanolemo ulu pulu peangama kinie ulu pulu sumbi nilime kinie akume mindi teko molayo. ‘Pulu Yemonga yembo kake telime molamili.’ ningu aku teangi. \p \v 20 Ulu pulu kerimene eno ambolorumu kinie yunge kongono kendemande tenderingi. Ulu pulu sumbi nilimuni eno manda ambolomba aulke te naa lierimu. \v 21 Ou teko moloringi ulume kinié pilkulie olie polemele kanu ulumenga ou mele peanga nambolkama lsingiye? ⸤Mele peangare naa lsingi kanumu.⸥ Ulu pulu keri teringimenga eno kololi ulu pulumu mindi liku, ⸤mini pali kolea kerine molko kenjiku mindi punge aulkena puringi⸥. \v 22 Nalo ulu pulu kerimene eno ou ka mele sipe ambolopili moloringi kinie Pulu Yemone ‘Naa ambolopili.’ nimbe eno wendo lsimu, kinié eno yunge kendemande yemboma molemele. Aku siku molemelemonga yuni eno mele kalombando eno konopu kake telime silimo limele. Kanu kinie konopu kake teli pelemo yembomando “Molko kondoko mindi pangi.” nimbé.\f + \fr 6:22 \ft bokumunge alsena anjokondo “24.laip”.\f* \v 23 Ulu pulu kerimuni yunge kongono tendelemele yemboma mele kalemo. Mele kalemo akumu eno kolkolie molko kenjiku mindi punge aulkemo silimo.\f + \fr 6:23 \ft OuPuluPulu 2:17.\f* Nalo olio Kirasi Yesusi olionga Awilimu\f + \fr 6:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “6.Bikpela”, “23.Krais”.\f* yu pea telune kapola kapola molemolo kinie Pulu Yemone olio melte we silimo. Mele we silimo akumu olio peanga tepo molopo mindi pumolo aulkemo silimo.\f + \fr 6:23 \ft inie yakondo 4:4-5. Ungu te Ungu Tondolo Kangama 10:16 molemola, akumu isipe: “Ulu sumbi nilime telemele yembomane aku telemelemonga molko kondoko mindi punge ulu pulumu mele kalolimu limele. Ulu kerime telemele yembomane aku siku teko kenjilimelemonga mongo linge ulumu mele kalolimu limele.” \f* \c 7 \s1 7:1-6 Mosisini Sirimu Ungu Manema Yemboma-Kinie Ou Ambo Ye Mele Moloringi Ungu Te \p \v 1 Angokeme, Mosisini Pulu Yemonga ungu mane ou sirimume\f + \fr 7:1 \ft wale awisili pea, ungu manemabokumunge alsena anjokondo “26.lo”.\f* eno pilimele yembomando nikiru, ‘Yembo konde molemelema ungu manemane nokolemo nalo kolemele kinie naa nokolemo.’ akumu eno naa pilimeleye? \v 2 Akumu isipe mele: Ambo te ye pulimomo yunge yemo we konde molemo kinie ungu mane tene elo nokolemomonga ambomo ulsu pumbe aulke te naa lemo. Nalo yunge yemo kolemo kinie ungu manemone yu naa nokolemo. \v 3 Akumunge yunge yemo we konde molopili yu ye te kinie ulu kerinele temu liemo ‘yu wa ulu kerinele teli ambomo’ nilimele. Nalo yunge yemo kolemo kinie ungu manemone yu naa nokolemomonga ye te lupe pulimo kinie uluri molo. Aku telemo kinie ‘Yu wa ulu kerinele teli ambomo.’ naa nilimele. \p \v 4 Nanga angokeme, eno aku siku teringi. Kirasi kolorumu kinie eno pea telune molko koloringimunge\f + \fr 7:4 \ft Ungu pulu te 6:2-7.\f* kinié Mosisini ungu mane sirimumene eno naa nokolemo; eno ye te lupenga ⸤ambomo mele⸥ molemele,\f + \fr 7:4 \ft PeKorini 11:2, Lipe Ora Sirimu 19:7, 21:2,9, 22:17.\f* aku yemo yembo ono koleana lomboropa ola molorumu ye Kirasimu. Olio ‘Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume teangi.’ nimbe aku terimu. \v 5 Ou olionga ou-we-konopumene\f + \fr 7:5 \ft inie yakondo 6:1-14; bokumunge alsena anjokondo “29.olpelabel”.\f* olio nokorumu kinie ungu manemane “Teangi.” molo “Naa teangi.” nirimu mele pilipu olionga kangimene pali ‘ulu pulu kerime mindi teamili.’ konopu lepo terimulu. Aku ulu terimulume kolomolo ulumu mindi terimulu. \v 6 Nalo kinié olio ⸤Kirasi pea⸥ kolorumulu akumuni olio ou ka sipe ambolorumu ulumu manie purumu. Kinié Mosisini ungu mane sirimumene olio naa nokolemo. Akumunge ungu mane sipe bokune torumumenga kendemande yemboma\f + \fr 7:6 \ft inie yakondo 6:14,17-23. \f* naa molemolo. Minimuni “Teaa.” nilimo ulu kondemanga kendemandema molemolo. \s1 7:7-25 Ulu Pulu Kerimuni Olio Tondolo Mundupe Nokolemomonga Ulu Pulu Peangama Temolondo Mindili Silimolo Ungu Te \s1 7:7-13 Ulu Pulu Kerimuni Olio Tepa Kenjilimo Ungu Te \p \v 7 ⸤‘Ungu manemane olionga konopukundu ulu pulu kerime konopu kimbu siengi.’ nilimo⸥ liemo, nambolka nimoloye? ‘Mosisini ungu mane sirimume ulu pulu kerimu.’ niemiliye? Aku paa molo! Ungu manemane na naa lipe ora silkenje ulu pulu kerime na apurupu naa pilke. Ungu mane tene ‘Yembo tenga melema kanoko kumu naa panjei!’ ni naa nilkenje yembo tenga melema kumu panjeli ulumu ‘keri’ nimbu naa pilke. \v 8 ⸤Aku sike⸥ nalo ulu pulu kerimuni na mele lupe lupe kumu panjimbo aulkemo kororumu kinie aku ungu manemone aku tembo aulkemo akiserimu. Ungu manema naa pelkanje ulu pulu kerimu yembo kololi mele pelka. ⸤Akumuni olio ulu te temba tondolo te naa pelka.⸥ \v 9 Na ou ungu manema naa pilipu walu molorundu\f + \fr 7:9 \ft akumunge ulu pulu talo pelemo: Te: “naa pilipu walu molorundu” mandala. Molo “na naa nokorumu” mandalanje. Te: Pollo yu yuyu kango kanga molorumu kinie ungu manema mane naa siringi-ne naa pilierimumundu nirimunje? Molo OuPuluPulu 3 ambo yeselonga ungu mane te naa perimu-ne we moloringilimunge pilipelie nirimunje. Molo peaselo mandanje?\f* nalo pe Pulu Yemone “Teaa.” nirimu ungume na molorundune wendo orumu kinie ulu pulu kerimu wendo omba tondolo purumu kinie nanga konopune yembo kololi none telimu molorundu. \v 10 Kanu kinie ‘Pulu Yemone “Teaa.” nirimu ungu manema ‘pilku liku tenge yemboma konde molopa mindi puli ulu pulumu\f + \fr 7:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “24.laip”.\f* linge.’ nimbelie sirimu kanu ungu manemane na kololi ulu pulumu sirimu’ nimbu kanorundu. \v 11 Aku nambepa terimuye? Aku “Teaa.” nirimu ungu manemane na nokorumu kanopalie ulu pulu kerimuni kanu ungu manema lipe, akumene na kolo topa kondi topalie topa kondorumu. \p \v 12 Pe kinié ⸤ungu manemando nambolka nimoloye?⸥\f + \fr 7:12 \ft inie nondopa 7:7. \f* Mosisini Pulu Yemonga ungu mane sirimume Pulu Yemonga mele kake telimu. Ungu manemanga sukundu Pulu Yemone ‘Teaa.’ nirimu ungu pelemoma pali Pulu Yemonga mele kake tepa, sumbi nili paa peangamo. \p \v 13 Aku liemo aku mele peangamone na kololi ulu pulumu sirimuye? Aku paa molo! Ulu pulu kerimuni kololi ulu pulumu sirimu. Pe nane ulu pulu kerime waka kolopolie terindumunge kololi ulu pulumu na-kinie omba perimu. Ulu pulu kerimuni ‘Aku mele peangamonga kololi ulu pulumu wendo opili.’ nirimu. Pulu Yemone ‘Ulu pulu kerimu mona lemba kinie yembomane akumu sike ulu pulu kerimu ningu kanangi.’ nimbe ‘Tepili.’ nimbe siye kolorumu. Akumunge Pulu Yemone ‘ “Teaa.” nimbu ungu mane sirindumene ‘ulu pulu kerimu paa mele keri lkupendi tolimu yembomane kanangi.’ nimbe tepa mona lendepili.’ nirimu, ⸤akumunge ungu manemane aku terimu⸥. \s1 7:14-25 Ulu Pulu Kerimuni Olio Nokolemo Ungu Te (7:7-25 pali kanani.) \p \v 14 Olio pilimolo: Mosisini Pulu Yemonga ungu mane sirimu akume ungu mane peangama nalo nanga we-konopu-oumu perimu we pelemomo Pulu Yemonga ulu te molo, akumunge na Pulu Yemonga ungume pilipu limbo aulke te naa pelemo. Ulu pulu kerimuni na ka silimo-na na yunge we kongono kendemande tendeli yemo molio. \v 15 Ulu telioma nambolka puluringe ulu akume telionje, naa pilio. Na konopu mondopo ‘Teamboa!’ konopu lelio mele naa tepo, ‘Naa teambo!’ konopu lepo konopu naa mondolio ulume telio. \v 16 Na konopu naa mondopo ‘Naa teambo.’ nilio ulume teliomonga ‘Pulu Yemonga ungu manema sike peangama.’ nilio. \v 17 Akumunge aku ulu kerime na nanu ‘Teambo.’ nimbu naa telio. Ulu pulu kerimu nanga konopune molopalie yuyu telemo. \v 18 Na pilio, nanga konopune sukundu ulu peanga te tembo ulu pulumu naa pelemo. Aku konopumu nanga we konopu ou perimumundu nikiru. Sike ‘na ulu peangama teamboa!’ konopu lelio nalo manda naa telio. \v 19 Ulu peanga ‘teambo.’ konopu lelio akume naa telio. Ulu keri ‘naa teambo.’ konopu lelio akume tepo mindi molio. \v 20 Ulu keri ‘naa teambo.’ konopu lelio aku ulu kerime telio akumu nanu ‘Teambo.’ nimbu naa telio. Nanga konopune sukundu ulu pulu keri pelemomone mindi aku ulume telemo. \p \v 21 Akumunge ‘ungu mane tene na nokolemo’ nimbu kanolio akumu isipe: ‘Ulu peangama teambo.’ nilio kinie ulu kerimenga aulkemo mindi na moliona wendo olemo. \v 22 Sike nanga konopune sukundu Pulu Yemonga ungu manema kanopo peanga kanopo ‘paa teamboa!’ konopu lelio, \v 23 nalo na ‘Tei.’ nilimo ungu mane te lupe nanga kangimunge sukundu pali pelemo nimbu kanolio. Akumuni ‘Na ungu mane teambo.’ konopuni nimbu pilio ungu manemo-kinie opa telemo. Aku ungu mane lupemo ulu pulu kerimu, akumuni nanga kangine sukundu pali pepalie ka sipe nokolemo. \v 24 Aku ulumuni na konopu topa bulu-balu sipe umbune silimomo nawene na lipe tapondomba-na kololi ulu pulumu pelemo kangimu mundupu siye kolomboye? \v 25 Yesusi Kirasi olionga Awilimuni nanga nimbe tenderimumunge Pulu Yemone na lipe tapondolemomonga Pulu Yemo yu-kinie “Ange.” nikiru. \p Akumunge na nanu kinie, nanga konopu leliomo kinie pali Pulu Yemonga ungu manemane nokolemo, akumenga kendemande yemo molio, nalo we-konopu-keri-oumu ulu pulu kerimunge ungu manemone nokolemo. \c 8 \s1 8:1-27 Pulu Yemonga Minimu Olio-Kinie Molemo Kinie Telemolo Ungu Te \s1 8:1-17 (1-4) Yesusini Olionga Ulu Pulu Kerime ‘Manie Pupili.’ Nimbe Yu Kolondorumumunge (4-13) Pulu Yemonga Minimu Olionga Konopune Molopalie Nilimo Mele Manjipu Telemolo Mele Ungu Te Kinie, (14-17) Aku Siku Molemele Yemboma Pulu Yemonga Ambolangoma Molemele Ungu Te Kinie. \p \v 1 Akumunge\f + \fr 8:1 \ft Yakondo kolomongo-awili 7 nilimo akumunge.\f* Kirasi Yesusi kinie pea tapu topo molemolo yemboma yembo tene olionga kote pilipe “Teko kenjilimelemonga pundu toko mindili nangi.” manda naa nimbé. ⸤Olionga kote tendenge ulu te naa pelemo.⸥\f + \fr 8:1 \ft inie nondopa 8:33-34.\f* \v 2 Olio Kirasi Yesusi kinie pea tapu topo molemolomonga konde mololi ulu pulumu pelemo Mini Kake Telimuni olio nokopa, ‘Ulu pulu kerimu kinie kololi ulu pulumu kinie olio nokoringiliselone olio naa nokangili. Molko kondangi.’ nilimo akumunge ⸤yembo tene olio-kinie aku siku ulu te manda naa tepa nimbé⸥. \v 3 Olionga ou-we-konopu-kerime enge naa perimumunge Mosisini Pulu Yemonga ungu mane sirimumene\f + \fr 8:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “26.lo”.\f* tondolo naa pupelie olio-kinie temba terimu mele manda naa terimu nalo manda naa terimu mele Pulu Yemone manda terimu. Yunge Malo ‘mana yembomanga ulu pulu kerimenga kolo wangopa kolondopili.’ nimbe mana lipe mundorumu, aku yemo omba olio mana yembo ulu pulu keri teli yemboma mele alierimu.\f + \fr 8:3 \ft Ipuru 2:14,17. Yesusi mana ye alierimu (bokumunge alsena anjokondo “32.3.Pikinini Bilong Man”) nalo ulu pulu keri te paa naa terimu (Ipuru 4:15).\f* Aku sipe Pulu Yemone ‘Yesusi-kinie ulu pulu kerimu kamu olionga pundu tondopa manie pupili.’ nirimu. \v 4 ‘Olio ungu manemane ‘I siku i siku sumbi siku teangi.’ nilimo mele olione aku siku kamu teangi.’ nimbe Pulu Yemone ⸤yunge⸥ Malo Yesusi mana manie lipe mundorumu. Olio kinié ou-we-konopu-kerimuni ‘Teaa.’ nilimo mele naa pilipu tepo Mini Kake Telimuni ‘Teaa.’ nilimo mele pilipu telemolo yembomando Pulu Yemone nirimu. \p \v 5 Ou-we-konopu kerimuni ‘Teaa.’ nilimo mele pilku teko molemele yemboma aku konopumuni konopu mondolemo mele mindi konopu kimbu siku molemele, nalo Mini Kake Telimuni ‘Teaa.’ nilimo mele pilku teko molemele yembomane Mini Kake Telimuni konopu mondolemo mele mindi konopu kimbu siku molemele. \v 6 Ou-we-konopu-keri pelemomo konopu kimbu sipe molemo yembomo kolomba, nalo yembo te Mini Kake Telimuni yunge konopumu nokolemo-na pilipe molemo yembomo konde molopa konopu pe nipili molomba. \v 7 Yembo te ou-we-konopu-kerimu\f + \fr 8:7 \ft inie yakondo 6:1-14; bokumunge alsena anjokondo “29.olpelabel”.\f* konopu kimbu sipe molemo yembomone Pulu Yemonga ungu manema naa pilipe lipe telemomonga yu Pulu Yemo kinie opa puluemo molemo. Kanu yembomo Pulu Yemonga ungu manema manda pilipe lipe temba aulkemo paa naa lemola. \v 8 Ou-we-konopu-kerimene ambolemo yemboma Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu telu kepe naa telemele. \p \v 9 Nalo ⸤ibokune tokoromo kanonge yemboma⸥ eno Pulu Yemonga Minimu paa sike konopune molomu liemo Minimuni eno ambolemo-na ou-we-konopu kerimene eno naa ambolemo. Kirasinge Minimu konopune naa molemo yemboma yunge yemboma naa molemele. \v 10 Sike enonga ulu pulu keri teringime perimumunge enonga kangime kolonge nalo Kirasi enonga konopune molomu liemo kinié eno ulu pulu sumbi nilimu pelemomonga enonga minime konde molonge.\f + \fr 8:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “24.laip”. \f* \v 11 Pe Yesusi kolorumu kinie “Yu lomboropa ola molopili.” nirimumunge Minimu enonga konopune molomu liemo yu ungu aku sipe nirimumuni Kirasi Yesusi topa makinjinderimu kanu Pulu Yemone pe enonga kangime kololi ulu pulumu pelemo kangime “Konde pangi.” nimbéla. Yunge Minimu enonga konopune molemomonga yuni aku temba. \p \v 12 Akumunge,\f + \fr 8:12 \ft 8:1-11 nilimo akumunge.\f* angokeme, ⸤olio Pulu Yemonga Minimunge yemboma molemolo akumunge⸥ olio-kinie pundu sike angilimo nalo olionga ou-we-konopu kerimenga pundu paa naa angilimo. Olionga ou-we-konopu kerime ungumu pilipu temolo aulke te naa pelemo. \v 13 Eno ou-we-konopu-keri pelemomonga pilku teko molongi liemo Pulu Yemone ‘Eno mini pali kolangi.’ nilimo. Nalo ‘Minimuni olio lipe tapondomba kinie yunge tondolomone olio ou-we-konopu-kerimenga ulume kolopili.’ ningu toko kondongi liemo kolkolie eno molko kondoko mindi punge. \p \v 14 Pulu Yemonga Minimuni memba andolemo kinie yuni nilimo mele pilku molemele yemboma Pulu Yemonga ambolangoma\f + \fr 8:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.3.pikinini bilong God”.\f* molemelemonga ⸤aku siku konde molonge⸥. \v 15 ‘Eno ⸤kelko⸥ ‘Pulu Yemo mini-wale mundupu molamili.’ ningu kelko piliengi!’ nimbe ka kongono silimo mini te naa lsingi, molo. ‘Pulu Yemonga ambolangoma molangi.’ nilimo Minimu lsingi. Kanu Minimuni olio lipe tapondolemomonga olione Pulu Yemondo “Tata.” nimbu walsilimolo. \v 16 We oliolio pilipu “Tata.” naa nilimolo. Yunge Minimuni olionga minimendo “Eno Pulu Yemonga ambolangoma molemele kene yundu “Tata.” nie.” nilimo kinie aku sipu nilimolo. \v 17 Olio yunge ambolangoma molomulu liemo pe yuni yunge yemboma tepa kondolemo monge-melema “Moke tepo siembo.” nimbelie olio simbela, Kirasi-kinie pea limolo. Nalo we naa simbe. Olio ‘Pe yu pea yunge kolea peangana tapu topo molopo kondamili.’ nimbu kinié Kirasi pea tapu topo mindili nombo molomulu liemo ⸤Pulu Yemone yunge tepa kondolemo moya melema Kirasi simbe limbe kinie olio pea simbe limolola⸥. \s1 8:18-25 Ulu Peangama Omba Mona Lemba Ungu Te \p \v 18 Na pilio, ‘Pulu Yemonga pa telimu-kinie molopo kondomolo ulu peangama mona lendemba kanu ulume paa olandopa mele; kinié walemanga olio Kirasinge yemboma mindili nombo molemolo ulume paa maniendopa mele.’ nimbu pilio. \v 19 ‘Pulu Yemone ‘Nanga ambolangoma kangi peanga angiliepili na-kinie kamu tapu topo molamili.’ nimbé ulumu kanamili.’ ningu kanongendo Pulu Yemone terimu melema pali nokoko molemele. \v 20 Sike Pulu Yemone terimu melema pali molko kenjilimele, nalo melema enono ‘Molopo kenjemili.’ ningulie molko naa kenjilimele, molo. ‘Ulu pe wendo ombá ulume kanangi nokoko molangi.’ nimbelie Pulu Yemone yuyu ‘melema tepa kenjepili.’ nimbe terimu. \v 21 Pe wendo ombá ulu peangamo kanongendo ⸤yuni terimu melema pali⸥ nokoko molemele akumu isipe: Pulu Yemone olio ‘Tepo kenjembo.’ nimbelie ‘Olio-kinie melema pali kolko purengi.’ nirimu, aku sipe yu olio kepe melema pali ka mele sirimumunge olio-kinie melema pali wendo limbe kinie yunge ambolangoma ulu peangamo liku, molko kondonge mele yuni terimu melema palila kanu ulumu liku molko kondongela. \p \v 22 Olio pilimolo, ‘Amboma ambolango kanoko lingendo mindili nongo perelemele mele Pulu Yemone terimu melema pali aku siku mele mindili noringi, yandopa kinié kepe mindili nongo pereko molemele. \v 23 Melema mindi molola, olio Pulu Yemone Minimu ou kumbi lepa sipe pe melema pali simbe lipu nosimolo yemboma pea. I kangi sukundu mindili nombo perepo molopolie ulu pulu kerimene olio kundupe ka-mele silimo aku kangimunge olio wendo lipe kangi te lupe, Kirasinge kangimu mele, sipe olio kamu-kumu yunge ambolangoma tepa limbemonga\f + \fr 8:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.3.pikinini bilong God”, “3.baim bek”, “21.kisimbek”.\f* nokopo molemolo.’ nimbu pilimolo. \p \v 24 ‘Sike kinié umbu kangine sukundu molopolie molopo kenjilimolo. Pe walse kangi te lupe lipu Pulu Yemonga ambolangoma kamu-kumu molamili.’ nirimulumunge Pulu Yemone olio lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lsimu.\f + \fr 8:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.kisimbek”. \f* Nalo ‘Isipu kanomolo. Isipu molomolo.’ nimbu pilimolo mele ou kanolemelanje molo ou limelanje ‘Isipu limolo, molo isipe wendo ombá.’ nimbu pilipu nokopo molemela aulke te naa lelka. Yembo nawene melte ou lipe nosipelie ‘Limbo.’ nimbe pilipe nokopa molemoye? Aku naa telemolo \v 25 nalo kinié ‘aku sipu limolo, aku sipu molomolo.’ nimbu pilipu ‘Aku walemo wendo ombá.’ nimbu taka lipu nokopo molemolo. \s1 8:26-27 Minimuni Pulu Yemo Olionga Mawa Tendelemo Ungu Te \p \v 26 Akumunge ungu te pea pelemo: Olio konopukundu enge naa pelemo kinie Minimuni olio lipe tapondolemola. Olio Pulu Yemo-kinie ungu nimolondo melema kinie, ulume kinie mawa temolo mele naa pilimolola; ‘Yu-kinie nambepo ungu nimolonje?’ nimbu, pilipu sundulimolola kanumu. Olio ⸤aku sipu⸥ pilipu sundupu molemolo kinie Minimuni pilipelie kerena nimolondo mindili sipu kapola naa nilimolo ungume yuni lipe sumbi sipe pilipelie Pulu Yemo kinie olionga nimbe pupe mawa tepa nindilimo. \v 27 Yembo konopumenga sukundu kanolemo Pulu Yemo Minimuni nimbé telemo ungumenga pulumu yuni pilimo. Pulu Yemone ‘Ulume wendo opili.’ nimbe pilimo mele Minimuni pilipelie olio lipe tapondopa olionga mawa tepa popo tondolemomonga Minimuni olionga mawa tendelemo ungumenga pulume Pulu Yemone pilimola. \s1 8:28-30 Yunge Yembo Molongema Pulu Yemone Koronga Ou Mako Torumu Ungu Te \p \v 28 Olio pilimolo, olio Pulu Yemo konopu mondolemolo yemboma yuni ‘eno-kinie konopu lelio ulume teambo.’ nimbe mako topa ‘Pea molamili waa.’ nimbe limo yemboma Minimuni olio ‘Ulu te we wendo opili.’ ni naa nilimo; ‘Olio lipe tapondopa tepa kondomba ulume mindi wendo opili.’ nilimo, akumu olio pilimolo. \v 29 Paa koronga ou Pulu Yemone yunge yembo molongema kanopalie ‘Nanga malo komolayemo yuyu naa molopili, angenupili kinie pea molangi kene’ nimbe ‘Nanga yembo molonge.’ nimbe kanopa mako torumu yemboma ‘Nanga kangomo mele molangi.’ nimbe panjerimu. \v 30 Kanu kinie yuni aku sipe nimbe panjipe mako torumu yemboma ‘Nanga yemboma molangi waa.’ nirimu; ‘Nanga yemboma molangi waa.’ nirimu yemboma kanopalie enonga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe pepili molemele.’ nimbe kanorumu. ‘Konopu sumbi nimbe pepili molemele.’ nimbe kanorumu yemboma ‘Nanga kolea peangana pea tapu topo molopo mele peanga nosilioma pea nosemili wangi.’ nirimu. \s1 8:31-39 Pulu Yemone ‘Nanga Yemboma’ Nimbe Mako Torumu Yemboma Yuni Eno Konopu Mondolemo Aulkemo Kamu Manie Naa Pumbe Ungu Te \s1 Kolomongo Awili 9-11 PULU YEMONE ISIRELE YEMBOMA-KINIE TERIMU MELE POLLONE NIMBE SIRIMU UNGU TE \p \v 31 Akumunge Pulu Yemone olio-kinie telemo inikiru mele pilipulie olione nambolka nimoloye? Pulu Yemo aku sipe olionga opa lkeraye molemomonga nawene olio-kinie opa pulue molopa manda topa manie mundumbeye? Tene manda molo. \v 32 Yuni yunge malo kepe olio ‘naa simbo.’ naa nimbe, olionga pali ‘Lipe tapondopa kolo wangopa kolondopili.’ nimbe toya topa sirimu. Pe yunge malo telumu olionga nimbe sirimu liemo aku sipe pe we melema pea pali konopu kimbu naa sipe olio toya topa naa simbeye? Toya topa simbela. \p \v 33 Pulu Yemone ‘Nanga yemboma molangi’ nimbe mako torumu yemboma nawene kote tendembaye? Pulu Yemone yuyu mindi eno kanopalie enonga ulu pulu kerimu siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma molemele.’ nimbe kanolemomonga yunge yemboma kote manda tendemba yembo te molo.\f + \fr 8:33 \ft seloinie yakondo 8:1.\f* \v 34 Pe kinié olio kote tendepalie ‘Nuni teko kenjenu kene pundu toko mongo lieni.’ nawene nimbeye? Te molo. ⸤Kirasi Yesusini kepe aku naa nimbé.⸥ Yu olionga nimbe kolondorumu kanumu. Kolopalie pe yu Pulu Yemone topa makinjinderimu yu lomboropa ola molopa ⸤imbi ola molopili Pulu Yemo-kinie melema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki umbukundu purumu akune molopa,\f + \fr 8:34 \ft Mako 16:19. \f* yuni Pulu Yemo olionga mawa tendelemo. \p \v 35 Kirasini olio konopu mondolemo aulkemo nawene manda pipi simbeye? Umbune temba meltene manda pipi simbeye? Molo kamele mindili temba meltene manda pipi simbeye? Molo yembomane olio teko kenjinge ulu tene, molo engelene kolomolo kanumuni, molo gele wambale melema molo tomba kanumuni, molo meltene molo ulu tene olio topa kondomba temba kanumuni, molo opa te wendo ombá kanumuni, kanu ulumenga pali tene Kirasini olio konopu mondolemo aulkemo manda pipi simbeye? \v 36-37 Tene manda pipi naa simbe, paa molo. \p Sike Pulu Yemonga bokumuni umbune aku sipema olio-kinie wendo ombá mele nilimo, akumu i-sipe: \q1 ‘Olio nunge yemboma molemolo-na \q1 alieli enone olio toko kondonge telemele. \q1 Kongi konopu naa leko we tolemele aku mele \q1 olio aku siku ‘tamili.’ ningu molemelela.’\f + \fr 8:36-37 \ft Konana 44:22.\f* \m aku sipe bokumuni sike nilimo nalo Kirasi yuni olio konopu mondolemo-na olio ‘Enge niengi.’ nimbe telemo kanu kinie olio mindili silimo ulu akume olione topo manie mundulimolo, aku ulumene olio uluri naa telemo naa temba. \p \v 38 Na pilio, ‘kololi ulu pulumuni, molo mololi ulu pulumuni, molo Pulu Yemonga mulu koleana angellomane, molo Setenenga kurumene, molo kinié pelemo ulumene, molo pe pemba ulumene, molo mele tondolomane, \v 39 molo mulune paa ola melemane, molo mana manie pelemomane, molo mele lupe lupemane pali kepe, Pulu Yemone olio konopu mondolemo aulkemo aku ulumenga pali tene manda pipi naa simbe, paa molo.’ nimbu akumu na tondolo mundupu pilio. Pulu Yemone olio konopu mondolemo aulkemo Kirasi Yesusi olionga Awilimuni kamu akisinderimu. \c 9 \s1 9:1-29 Pulu Yemone Yuyu Pilipe ‘Teambo.’ Nilimo Mele Telemo Ungu Te 9:1-5 Pollone Isirele Yemboma Kamele Umbune Kolopa Kondo Kolorumu Ungu Te \p \v 1 Na Kirasinge yembo te molio-na ungu sikemo nikiru. Kolo naa tokoro. Konopuni pilipulie, Mini Kake Telimuni nanga konopune ‘Sike nikinu.’ nikimu pilkirula. \v 2-3 Nanga angokeme, anda-kolepalimene na pea kalko lsingi Isirele yembo\f + \fr 9:2-3 \ft inie yakondo kolomongo awili 1-8 akune Pollone “Juda yemboma” nimbe, “kangi te kopisilimele yemboma” nilimo akume kinie ya “Isirele yemboma” nilimo yemboma kinie talape telumu. \f* akume, ⸤enone telemelemonga Pulu Yemone eno tepa kenjimbe, kolea kerine molko kenjiku mindi punge-na pilipulie niliomone,⸥ ‘Nanga konopune paa kondo kolopo alieli kamele umbune kolopo mindili paa nombo molio.’ ⸤akumu sike nikiru⸥. Akumunge ‘Wendo liembo.’ nimbu nane ‘Nanga Isirele yemboma lipu tapondambo.’ nimbu Pulu Yemone ‘Eno molko kenjinge aulkena naa pangi.’ nimbe na Pollo ‘Kirasi kinie pea molombolo aulke puliona naa pambo.’ nimbe pipi sipe, ‘Enonga kolo wangopo molopo kenjimbo aulkena pambo, eno nanga kolo wangoko molko kondonge aulkena pangi.’ nimbé aulke te lelkanje nane Pulu Yemondo “Aku siku ni.” nilke, nalo aku sipe nimbé aulke te naa lemo.\f + \fr 9:2-3 \ft Wendo Oringi 32:32.\f* \p \v 4 Ou Pulu Yemone Isirele yemboma mako topa ‘nanga ambolangoma molangi.’ nimbe tepa lsimu ulumu kinie\f + \fr 9:4 \ft Pulu Yemone Isirele yemboma tepa lsimu ungu mare Wendo Oringi 4:22-23, Jeremaya 31:9, Osia 11:1. Olio tepa lsimumunge ungu mare inie yakondo 8:23, Gallesia 4:5, Epesasi 1:5; bokumunge alsena anjokondo “31.3.pikinini bilong God”.\f* Pulu Yemonga pa telimu kinie, ungu anjo yando nimbe panjipe mi lierimu ungume kinie,\f + \fr 9:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “22.kontrak”.\f* Mosisini ungu mane sirimu ungu manema kinie,\f + \fr 9:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “26.lo”.\f* Pulu Yemo popo toko kapi ninge aulkemo kinie, ‘Eno-kinie isipu isipu tembo.’ nimbe panjerimu ungume kinie, ime pali enonga. \v 5 Pulu pulu anda-kolepa ye awilime\f + \fr 9:5 \ft Eporayamone Aisake merimu, Aisakene Jekopo merimu (Ou Pulu Pulu 21:1-7, 25:21-26, 32:26-28, 35:22-26). Pe yu Pulu Yemone imbi Isirele nimbe sirimu. Jekopo Isirelene kango rurepo merimu. Aku ye malapunge yepoko (tene-pape) Isirele yemboma enonga ou pulu pulu anda-kolepa awilimendo nirimu.\f* Isirele yemboma enongala. Pulu Yemone ‘Eno molopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu\f + \fr 9:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “23.Krais”.\f* mana ye molombando anda-kolepalimene yandopa kalko lsingi yembo tene ye nomi Kirasimu yu merimu-ne yu enonga talapena suku molorumula.\f + \fr 9:5 \ft Yesusi Kirasi kalko lsingi Isirele yembomanga imbime Mateyu 1:1-17, LLuku3:23-38. Inie yakondo 1:3 ungu te molemola. \f* Yu melema pali nokopa molemo Pulu Yemo. Yu taki-teki kapi nimbu siye naa kolopo imbi lipu ola mundundemili. Aku sipe tepili. \p \v 6 ⸤Anda-kolepa⸥ Isirelene kalopa lsimu yembo nanga angenupili mare awisili Pulu Yemo bulu silimelemonga sike Isirele yemboma naa molemelemonga ⸤na eno kanopo kondo telemo nalo⸥ aku sipu nikirumu ‘Pulu Yemone Isirele yemboma-kinie “Tembo.” nimbe panjerimu ungumu kamu manie pumu.’ nimbu naa nikiru. ⸤Pulu Yemone “Tembo.” nimbe panjerimu ungu akumu Isirele yembo sikemanga ungumu⸥ akumunge yunge ungumu sike kamu manie naa pumu.\f + \fr 9:6 \ft Ipuru 4:12, inie yakondo 2:28,29, Gallesia 6:16.\f* We pelemo. \v 7 “Eporayamone kalopa lsimu yemboma pali\f + \fr 9:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.1.pikinini bilong Eporayamo”.\f* Pulu Yemonga ambolangoma molemele.” manda naa lanimolo. Ou Pulu Yemone Eporayamondo aku sipe nimbelie nimbendo: \q1 “Aisakene kalopa limbe yemboma mindi imbi leko \q1 ‘Eporayamone kalopa lsimu yemboma.’ ninge.” \f + \fr 9:7 \ft OuPuluPulu 21:12, Ipuru 11:18.\f* \m nirimu. \v 8 Aku ungumunge pulumu isipe: “Olio Eporayamone kalopa lsimumunge Pulu Yemonga ambolangoma molemolo.” manda naa ninge. Pulu Yemone Eporayamondo ‘Yemboma-kinie tembo.’ nimbe panjerimu ungumu ⸤‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma mindi⸥ Pulu Yemone ‘Eporayamonga ambolangoma.’ nimbe kanolemo. \v 9 Pulu Yemone “Tembo.” nimbe panjerimu ungumu isipe: “Wale ‘wendo ombá.’ nikirumu wendo ombá kinie kelepo yando ombó kinie ⸤nunge emena⸥ Serane kango te memba.” nirimu.\f + \fr 9:9 \ft OuPuluPulu 18:10,14.\f* \p \v 10 Akumu mindi molo. Ulu te peala isipe: ⸤Eporayamonga malo Aisakenga menu⸥ Repekane merimu kangoselonga lapa telumu mindi, akumu olionga anda-kolepa Aisake kanumu. \v 11-12 Akumu sike nalo olo-pakilieme kangoselo ou naa meringi kinie, ou ulu keri peangama naa pilku teangili kepe Pulu Yemone Repekando nimbendo: “Komomone akiliomonga kongono kendemande tendemba.” nirimu. Pulu Yemone yuyu alieli pilipe ‘wendo opili.’ nimbe mako tolemo mele pilipelie aku nirimu. Kangoselone ulu teringili mele kanopa naa apurupe, yu yunge konopuni mindi pilipe mako topalie aku sipe nirimu.\f + \fr 9:11-12 \ft OuPuluPulu 25:21-23. 25:24-26 akune “Iso kumbi lepa membalie Jekopo akilipe merimu.” nimbe molemo.\f* \v 13 Aku sipe Pulu Yemonga bokune ungu te molemo, akumu isipe: \q1 ⸤Pulu Yemone nimbendo:⸥ \q1 “Jekopo konopu mondopo \q1 ⸤‘Nanga yemo molopili.’ nilio⸥ \q1 nalo Iso kanopo keri kanopo \q1 ⸤‘Telune naa molambili.’⸥ nilio.” nirimu.\f + \fr 9:13 \ft Mellekai 1:2-3.\f* \m nimbe bokune molemo. \p \v 14 Pulu Yemone aku sipe terimu ulumunge olione nambolka nimoloye? “Pulu Yemone aku sipe terimu mele lawa tepa, tepa kenjerimu.” nimoloye? Akumu paa manda molo. Yuni tepa naa kenjerimu. \v 15 Aku ulumunge Pulu Yemone Mosisindu nimbendo: \q1 “Nane nanu yembo te \q1 ⸤tepa kenjimbe kinie kanopolie⸥ \q1 ‘Kondo kolopo ‘Mindili naa nopili.’ nimbo.’ \q1 konopu lembo yembomo \q1 kondo kolopo ‘Mindili naa nopili.’ nimbo. \q1 Nane nanu yembo te \q1 ⸤umbune pemba kinie kanopolie⸥ \q1 ‘Kondo kolopo lipu tapondombo.’ \q1 konopu lembo yembomo \q1 kondo kolopo lipu tapondombo.” \f + \fr 9:15 \ft Wendo Oringi 33:19.\f* \m nirimu. \v 16 Akumunge yembo tene ‘Pulu Yemone na ‘yunge yembomo’ nimbe mako topili.’ konopu lemomonga Pulu Yemone ‘yunge’ nimbe mako naa tolemo. Molo yembo tene ‘Na mako topili.’ nimbelie mindili sipe ulu telemo akume kanopa mako naa latolemo. Pulu Yemone yuyu, yunge kondo kolemo akumuni mindi aku telemo. \p \v 17 Aku ulumunge\f + \fr 9:17 \ft inie yakondo 9:14. \f* Pulu Yemone ⸤Mosisinge kerena⸥ Isipi ye nomi kingimundu nirimu ungumu Pulu Yemonga bokune molemo akumu isipe: \q1 “‘Nu-kinie tembo mele yemboma kanoko \q1 nanga tondolomo kanangi. \q1 Nanga imbimu ola molopili temanemo \q1 ma koleamanga pali toko molangi.’ nimbu \q1 ‘Nu Isipi yembomanga \q1 ye nomi kingimu molani.’ nirindu.” \f + \fr 9:17 \ft Wendo Oringi 9:16.\f* \m nirimu. \v 18 Akumunge ⸤kinié olio pilimolo:⸥ ‘Pulu Yemone ‘Yembo te kondo kolombo.’ konopu lemo yembomo sike kondo kolemo. “Nanga ungumu naa pilipe kara pupe molopili.’ nimbo.’ konopu lemo yembomo sike aku sipe molemo.’ ⸤nimbu pilimolo⸥. \p \v 19 Akumunge kinié eno yembomanga tene na walsipe pilipelie nimbendo: “⸤Pulu Yemone aku telemo⸥ liemo olio ulu kerime telemolo mele kanopalie olio nambemune ‘Teko kenjilimele.’ nilimoye? Pulu Yemone konopuni pilipe ‘Tembo.’ konopu lemo mele nawene manda ‘Molo.’ nimbéye?” nilke. \v 20 ⸤Aku nilkela⸥ nalo mana yembo nawene Pulu Yemone ulu telemomanga “Teko kenjikinu.” nimbe iri tombaye? Yembo tene melte tepa mimi temba kinie kanu melemone yembomondo “Na nambemune aku siku teko mimi tekenoye?” nimbé kinie papuye?\f + \fr 9:20 \ft Aisaya 29:16, 45:9.\f* \v 21 Mane mingi tepa mimi telemo ye tene mingi talo tepa mimi tepalie ulu awili te wendo ombá kinie kongono simbendo mingi peanga te tepa mimi tepa, we walemanga kongono mingi te tepa, aku telemomo papu naa telemoye? ⸤Akumu yunge konopuni pilipe telemo.⸥ \p \v 22 Aku liemo Pulu Yemone aku sipe manda naa tembaye? Pulu Yemone ‘Nanga mumindili kolio mele mona wendo opili. Nanga tondolomo kanangi.’ nimbe, mele ‘Tepo kenjimbo.’ konopu lemo melema tepa kenjimbe walemo wendo ombá kinie tembando wale awisili we liepili siye kolemo akumu kapola moloye? \v 23 ⸤Aku temba nikirumu⸥ ‘Yunge pa telimu kinie tondolomo-selo kanoko, yunge molopa kondoli ulumu kanangi.’ nimbe melema pe lepa kondopa yunge pa teline lembama koronga-ou tepa mimi tepa nosinderimu aku melema yu kondo kolomba melema temba kinie kapola moloye? \v 24 ‘Melema kondo kolombando temba melema.’ nikiru akume olio mana yembo Pulu Yemone mako torumu yemboma. Olio Juda yembomanga mare manjipe molo. We yembo lupemanga mare pea.\f + \fr 9:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “2.arapela lain”.\f* \v 25 Akumundu Pulu Yemone ou nirimu Osiane bokune torumu molemo mele isipe: \q1 “Nanga yembo naa moloringime \q1 ‘Eno nanga yemboma.’ nimbo. \q1 Yembo na konopu naa mondorundume \q1 ‘Na konopu mondolio yemboma.’ nimbo.”\f + \fr 9:25 \ft Osia 2:23.\f* \m nirimu. \m \v 26 “Kolea tenga ‘Eno nanga yemboma molo.’ \q1 nirindu aku koleana \q1 ‘Konde molopa mindi puli ulu pulumu \q1 pelemo Pulu Yemonga ambolangoma.’\f + \fr 9:26 \ft Osia 1:10. Bokumunge alsena anjokondo “31.3.pikinini bilong God” kananila. \f* nimbo.” \m nirimula. \v 27 Aisayane Isirele yemboma moloringi mele pilipelie nimbendo: \q1 ‘Isirele yemboma ⸤sike awisili molemele nalo⸥ \q1 nomú-kusa kélona ukiya mele kapola molemelanje \q1 ⸤kepe wema pali kolonge kinie⸥ \q1 Pulu Yemone paa koltalo mindi \q1 lipe tapondomba kinie \q1 enonga koleana altoko puku ⸤kapola⸥ molonge.\f + \fr 9:27 \ft Aisayane Isirele yemboma-kinie pe wendo omb mele ou nimbe sirimu. Pe sike Bepillonia yemboma ongo Juda yemboma-kinie opa teko toko munduku enonga kolea Bepillonia mengo puringi. Paa pe Juda yembo paa koltalo mindi altoko enonga koleana yando ongo moloringi.\f* \m \v 28 Yawene mana yembomanga kote \q1 popenge tepa pilipelie \q1 enonga ulu telemelemanga sumbi sipe \q1 kamu pundu topa mindili simbe ⸤akumunge⸥ \q1 aku sipe Isirele yemboma koltalo mindi \q1 lipe tapondomba.’\f + \fr 9:28 \ft Aisaya 10:22-23.\f* \m nirimu. \v 29 Ou Aisayane nirimu mele aku sipe wendo orumu kanumu: \q1 ‘⸤Pulu Ye⸥ Paa Engema Pali Pelemo Awilimuni \q1 olio pali topa kondopa \q1 olionga yembo mare ‘we konde molko \q1 yandopa yemboma kalko liengi.’ naa nilkenje \q1 kolea awili Sodomo kinie Gomoraselonga \q1 yemboma torumu pali koloringi \q1 te konde naa moloringi mele\f + \fr 9:29 \ft OuPuluPulu 19:pali.\f* \q1 olio aku sipu te konde paa naa molemela.’\f + \fr 9:29 \ft Aisaya 1:9.\f* \m nirimu. \s1 9:30-10:21 Isirele Yembomane ‘Yesusi Olio Lipe Tapondomba Orumu.’ Ningu Tondolo Munduku Naa Pilieringi Ungu Te \s1 9:30-33 Isirele Yembomane ‘Pulu Yemone Olio We Lipe Tapondomba.’ Ningu Tondolo Munduku Naa Pilieringimunge Pulu Yemone Eno ‘Yembo Sumbi Nilime’ Nimbe Naa Kanorumu Ungu Te \p \v 30 Aku liemo kinié olione nambolka nimoloye? ⸤Isipu nimolo:⸥ Isirele yembo naa molemele yembo lupemane ‘yembo sumbi nilime molamili.’ ningu mindili siku ulume naa teko moloringi aku yemboma Pulu Yemone ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanorumu. Pulu Yemonga ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringimunge mindi Pulu Yemone ‘eno yembo sumbi nilime.’ nimbe kanorumu.\f + \fr 9:30 \ft bokumunge alsena anjokondo “14.Grik”, “8.bilip”, “45.stretpela man”, “26.lo”. \f* \v 31 Nalo ⸤Pulu Yemone ‘nanga’ nimbe mako torumu⸥ Isirele yembomane ‘Olio Pulu Yemone ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba ungu mane te kanopo teamili.’ ningu molkolie ⸤te naa lierimu-ne⸥ koroko kelieringi. \v 32 Nambemune yembo sumbi nilime naa moloringiye? Eno Pulu Yemonga ungume ‘Sike.’ ningu tondolo munduku naa pilieringi akumunge eno yembo sumbi nilime naa moloringi. Eno enono ‘Mindili sipu ulu peangama temolo kinie olio ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba.’ konopu lieringimunge ⸤Pulu Yemone ‘eno yembo sumbi nilime’ nimbe naa kanorumu⸥. ‘Yembo tele-male tondolemo kou’ akumuni eno topa manie mundorumu.\f + \fr 9:32 \ft Ya 9:33 ‘kou’ nilimomondo nirimu.\f* \v 33 ⸤Aku koumundu⸥ Pulu Yemonga bokune ⸤Aisayane torumu⸥ ungu te molemo, akumu isipe: \q1 ‘Pilieyo! Yemboma tele-male tondolemo kou te, \q1 yemboma topa manie mundumbe kou te, \q1 nane Mulu Sayono\f + \fr 9:33 \ft inie anjokondo 11:26; Mulu Sayono akune ola kolea awili Jerusalleme lierimumunge wale mare “Jerusalleme” ningendo “Mulu Sayono” niringi. PeSamuele 5:6-9, Konana 2:6, 87:1-3, LipeOraSirimu 14:1.\f* ola liepili noserindu. \q1 Kanu koumu molemo yemo ‘Yu sike \q1 ⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopili.’ nimbe \q1 lipe mundorumu ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu\f + \fr 9:33 \ft Koumundu LLuku 20:18, OuPita 2:6,8, inie anjokondo 10:11.\f* \q1 tondolo munduku pilinge yembomane \q1 ⸤yuni sike lipe tapondombamonga⸥ \q1 pe ‘Yu kolo tokomo.’ ningu \q1 konopu keri panjinge aulke te naa lemba.’\f + \fr 9:33 \ft ekendo Aisaya 8:14; ekendo Aisaya 28:16. \f* \m nimbe bokune molemo. \c 10 \s1 10:1-15 Pulu Yemone Ulu Terimumenga Pulumu Isirele Yembomane Naa Pilieringi Ungu Te (9:30-10:21 pali kanani.) \p \v 1 Angokeme, ‘Nanga pulu lemo Isirele yemboma mindili nolemela aulkena wendo ongo, yu kinie pea molko kondonge aulkena pangi.’ konopu lepo ⸤na Pollone⸥ Pulu Yemo alieli mawa tepo molio.\f + \fr 10:1 \ft Nambeko molko kondongeye? “Yesusi yu sike Pulu Yemone lipe mundorumu ye nomi Kirasi olionga Lipe Tapondolimu.’ ningulie molko kondonge.’ nimbe nirimunje. Bokumunge alsena anjokondo “21.2.kisimbek” kananila.\f* \v 2 Enone Pulu Yemone “Teaa.” nilimo ulume ‘Tondolo mundupu teamili.’ ningu telemele mele na kanopo manda nimbu simbo nalo Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume naa pilku kondolemele akumunge aku sipu mawa tepo molio. \v 3 Pulu Yemone ‘yembo sumbi nilime.’ nimbe kanolemo mele naa pilku, eno enono pilku ‘Isipu temolo kinie yembo sumbi nilime molomolo.’ ningu pilku teringi. Akumunge ‘Pulu Yemone eno ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanolemo ulumu teamili.’ naa niringi. \v 4 Kirasini ‘Yemboma ⸤‘Na sike lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo limo.’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele yemboma pali Pulu Yemone ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanopili.’ nimbe ⸤Mosisini Pulu Yemonga⸥ ungu manema ⸤sirimume⸥ nga tondolomo Kirasini ‘manie pupili.’ nirimu kanumu.\f + \fr 10:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “8.bilip”, “45.stretpela man”, “26.lo”. \f* \p \v 5 Mosisini sirimu ungu manema pilku liku tenge yemboma Pulu Yemone ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba mele Mosisini boku topalie nimbendo: \q1 “Ungu manema ⸤pali⸥ pilku kondokolie \q1 sumbi siku tenge yemboma \q1 aku tengemonga molko kondoko mindi punge.” \m nirimu.\f + \fr 10:5 \ft LLipai 18:5. ‘Nalo akumu manda temba yembo te naa molemo.’ nimbe nirimu. Inie yakondo 2:13, 3:10,20,23 kana.\f* \v 6 Nalo ‘⸤Yesusi Kirasi⸥ sike ⸤nanga nimbe tenderimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilimelemonga Pulu Yemone ‘yembo sumbi nilime.’ nimbe kanombamonga ungu te isipe molemo: \q1 “Eno enono konopuni pilkulie, \q1 ‘Nawene (‘Kirasi mana manie lipu membo wambo.’ \q1 nimbe) mulu koleana ola pumbeye?’ \q1 ni naa niengi.”\f + \fr 10:6 \ft UnguManema 30:12.\f* \m ungu te aku sipe molemo. \v 7 Molo i siku ninge: \q1 “‘Nawene (Kirasi kelepa kololi koleana \q1 wendo lipe memba ombándo) \q1 yembo kololime pulimele koleana \q1 manie pumbeye?’ ni naa niengi.”\f + \fr 10:7 \ft UnguManema 30:13.\f* \m nimbe molemo. \p \v 8 ⸤Aku sipe ungumu manda molo. Pulu Yemone yembo sumbi nilime nimbe kanolemomonga⸥ ungumu nambolka nimbe molemoye? Isipe nilimo: \q1 “Ungumu eno-kinie nondopa molemo. \q1 Enonga kerena molopa konopune pelemo.”\f + \fr 10:8 \ft UnguManema 30:14.\f* \m nilimo. Aku ungu nirimumu ‘⸤Kirasi⸥ sike ⸤olionga lipe tapondolimu⸥.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo ungumu olione andopo nimbu silimolo ungu kanumu. Akumu isipe: \v 9 Enone sumbi siku “Yesusi yu nanga Awilimu.” ningu siku, enonga konopune ‘Yu kolorumu kinie Pulu Yemone yu ono koleana topa makinjinderimu.’ ningu tondolo munduku pilimele kinie Pulu Yemone lipe tapondopa eno mindili nolemela aulkena wendo lipe, yu kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondomba.\f + \fr 10:9 \ft LipeMundorumuYema 8:37, 16:30-31; bokumunge alsena anjokondo “21.2.kisimbek”.\f* \v 10 Konopuni ⸤‘Yesusi sike nanga nimbe kolondorumu kinie Pulu Yemone sike yu topa makinjinderimu. Yu nanga Awilimu.’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele yemboma aku siku pilimelemonga Pulu Yemone eno kanopalie, enonga ulu pulu kerime siye kolopa eno ‘yembo sumbi nilime.’ nimbe we kanomba. Konopuni ningu pilimele mele ‘Yemboma piliengi!’ ningu keremone ningu silimelemonga Pulu Yemone eno lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie molko kondonge aulkena lipe mondolemo. \v 11 Akumu Pulu Yemonga bokune ungu te molemo mele isipe: \q1 “Yu sike ⸤lipe tapondomba⸥.’ ningu \q1 tondolo munduku pilimele yembomane \q1 ⸤yuni sike lipe tapondombamonga⸥ \q1 pe ‘Yu kolo tokomo.’ ningu \q1 konopu keri panjinge aulke te naa lemba.’\f + \fr 10:11 \ft Aisaya 28:16, inie yakondo 9:33. \f* \m nilimo. \v 12 Bokune ‘tondolo munduku pilimele yemboma’ nilimo akumu Juda yembomando mindi naa nilimo. Juda yemboma naa molemele yembomando\f + \fr 10:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “14.Grik”. \f* kepe pali nilimo. Ye awili telumu olionga pali Ye Awilimu akumunge olio pali telu sipe nokolemo. Awilimu yu walsiku ‘Na liku tapondou.’ ningu mawa telemele yemboma pali awili tepa, tepa kondolemo. \m \v 13 “Awilimu imbi leko walsiku \q1 ⸤‘Liku tapondou.’ ningu⸥ mawa telemele\f + \fr 10:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “28.nem”. \f* \q1 yemboma pali yu sike lipe tapondopa \q1 mindili nolemela aulkena wendo lipe \q1 yu-kinie pea molko kondonge aulkena \q1 lipe mondomba.”\f + \fr 10:13 \ft Joele 2:32; bokumunge alsena anjokondo “21.2.kisimbek”.\f* \m akumunge olio pali telu sipe nokolemo. \p \v 14 Aku liemo ‘Yu sike. ⸤Yuni sike lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo limbe.⸥’ ningu tondolo munduku naa pilkulie “Liku tapondou.” ningu nambeko yu walsingeye? Yuni enonga nimbe tenderimu, yu molemo mele temanemo naa pilkulie ‘Yuni lipe tapondomba.’ ningu nambeko tondolo munduku pilingeye? Yembo tene yuni enonga nimbe tenderimu, yu molemo mele nimbe naa simbe kinie eno nambeko pilingeye? \v 15 “Ungumu ningu si-pe!” nimbe lipe naa mundumbe kinie eno nambeko ungumu puku ningu singeye? Aku sipe Pulu Yemonga bokune ungu te molemo, akumu isipe: \q1 “Yemboma ungu peangamo ningu singendo \q1 kimbu kongono teko olemele akume \q1 yembo paa peangama.”\f + \fr 10:15 \ft Aisaya 52:7.\f* \m nilimo. \s1 10:16-21 Isirele Yembomane Pulu Yemonga Temane Peangamo Pilku Naa Lsingi Ungu Te (9:30-10:21 pali kanani.) \p \v 16 Nalo Isirele yembo mare temane peangamo pilku naa lsingi. Akumunge Aisayane nimbendo: \q1 “Awilimu, nunge ungu andopo nimbu simulumu \q1 namelene ‘Sike.’ ningu \q1 tondolo munduku pilieringiye?”\f + \fr 10:16 \ft Aisaya 53:1.\f* \m nirimu. \v 17 Akumunge Pulu Yemonga ungu ningu silimele pilimele aku ulumuni yembomane ‘⸤Kirasi⸥ sike. ⸤Yuni sike na lipe tapondopa mindili nolka aulkena wendo limbe.⸥’ ningu tondolo munduku pilimele aulkemo akisindilimo. Ungu ningu silimele pilimele akumu Kirasinge ungumu. \p \v 18 Nalo nane walsipulie: ‘Isirele yemboma eno ⸤iungumu⸥ naa pilieringiye?’ nimbu walsikiru. Molo, ⸤aku naa nikiru⸥. Eno paa sike pilieringi. ⸤Akumu Pulu Yemonga bokune ungu te molemo:⸥ \q1 “Kerena niringi ungume yembo moloringi \q1 ma koleamanga pali wendo omba purumu. \q1 Enonga ungume koleamanga pali pilieringi.”\f + \fr 10:18 \ft Konana 19:4.\f* \m ⸤ungu te aku sipe molemo.⸥ \v 19 Altopo ungu te walsipulie: ‘Isirele yemboma iungumunge pulumu naa pilieringiye?’ nimbu walsikiru. Molo. Paa sike pilieringi. Mosisini ⸤Isirele yembomando Pulu Yemonga⸥ ungu te nirimumu ou niembo: \q1 ⸤Pulu Yemone nimbendo:⸥ \q1 “‘⸤Na Pulu Yemone ‘eno Isirele yemboma mindi \q1 tepa kondomba.’ konopu lemele mele pilipulie \q1 enone⸥ ‘Yembo talape imbi naa mololime.’ \q1 ningu kanolemele yemboma \q1 ⸤tepo kondombo kinie⸥ \q1 molko kondongemonga kanokolie \q1 eno Isirele yembomane \q1 kanu yemboma-kinie konopu keri panjiku \q1 ⸤‘Olio aku sipe tepa kondopili kene \q1 yunge ungumu pilipu \q1 yu bulu naa siemili.’ niengi.’⸥ nimbo. \q1 ‘Nane ⸤eno Isirele yemboma \q1 lipu tapondambo.’ nimbu molio mele \q1 enone⸥ ‘Yembo talape konopu naa peli \q1 molko kenjilimele yemboma.’ \q1 ⸤ningu kanolemele⸥ yemboma \q1 lipu tapondombo kinie \q1 molko kondongemonga kanokolie \q1 nane ‘eno Isirele yembomane akume kanoko \q1 mumindili kolko, \q1 ⸤‘Olio aku sipe tendepili \q1 yu molemona pamili⸥.’ niengi.’ nimbo.”\f + \fr 10:19 \ft UnguManema 32:21. Mateyu 17:27, Romo inie anjokondo 14:20-21. \f* \m nirimu. \v 20 ⸤Sike Isirele yembomane ‘Olio manjipu Pulu Yemonga yemboma molemolo.’ ningu pilieringi nalo⸥ Aisayane kepe aku sipe ⸤Isirele yemboma⸥ pipili naa kolopalie ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu te ⸤Isirele yembo talape ulsukundu yembomando⸥ sumbi sipe nimbendo: \q1 “Na ‘koropo kanamili.’ naa niringi yembomane \q1 na kanoko lenderingi. \q1 Na ungu te walsiku naa pilieringi yemboma \q1 ‘Na kanangi.’ nimbu eno moloringine \q1 ombo mona molorundu.”\f + \fr 10:20 \ft Aisaya 65:1.\f* \m nirimu. \v 21 Isirele yembomando Aisayane ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu te pea nimbendo: \q1 “Nanga ungumu naa pilku liku \q1 kara pulimele yembomando \q1 nane alieli “Wangi.” nimbu \q1 koronga-ou kepe kinié yandopa kepe \q1 kangulupu limbo tepo angilio.”\f + \fr 10:21 \ft Aisaya 65:2.\f* \m nirimu. \c 11 \s1 11:1-10 Pulu Yemone Isirele Yembo Koltalo We Moloringime Kondo Kolorumu Ungu Te \p \v 1 Akumunge nane ⸤eno⸥ walsikiru: Pulu Yemone yunge Isirele yemboma bulu sipe mundupe siye kolorumuye? Paa molo! Na ⸤Pollo⸥ Isirele ye tela, Eporayamone kalopa lsimu ye te, na Benjamininge yembo talapemonga ye te.\f + \fr 11:1 \ft ungu pulu te inie yakondo 9:5*. Isirelene kango rurepo merimu aku kangomanga te Benjamini. Aku kangomane Isirele yembo talape rurepo kalko lsingi. Pillipai 3:5-6, bokumunge alsena anjokondo “31.1.pikinini bilong Eporayamo”, “31.2.pikinini bilong Isrel” kinie kananila.\f* ⸤Na bulu sipe mundupe siye naa kolorumu kanumu.⸥ \v 2 Pulu Yemone yunge yembo pe molonge mele ou pilierimu\f + \fr 11:2 \ft inie yakondo 8:29.\f* kanu yemboma mundupe siye naa kolorumu. ⸤Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye⸥ Illainjane terimu mele temane Pulu Yemonga bokune molemomo eno naa pilimeleye? Illainjane Isirele yembomane teko kenjeringi mele Pulu Yemondo tondolo mundupe nimbe sipelie nimbendo: \m \v 3 “Awilimu, nunge ungu umbu tondolenoma \q1 pilku andoko ningu silimele yema\f + \fr 11:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “35.profet”.\f* toko kondoko, \q1 nu popo toko kalemele poloma \q1 toko bulsuku teko kenjeringi. \q1 Kinié na telumu mindi ⸤nunge ye⸥ moliomo \q1 toko kondonge tekemelela.” \m nirimu kanumu. \v 4 Nalo Pulu Yemone yundu topondopa nambolka nirimuye? Yuni nimbendo: \q1 “Yembo sepene tausini molemele akume \q1 nane nokoliomonga enone ‘olio nokolemo \q1 pulu yemo’ ningu kolo toli Belenga\f + \fr 11:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “13.god giaman”.\f* \q1 kumbikerena tamalu peko popo naa tolemele.” \m nirimu.\f + \fr 11:4 \ft aku temanemo OuKingime 19:10,14,18.\f* \v 5 Aku sipela kinié kepe Pulu Yemone ⸤Isirele⸥ yembo mare koltalo we kondo kolopa ‘nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu-ne molemele.\f + \fr 11:5 \ft ‘we kondo kolorumu’ nirimu akumu kanu yemboma enono ulu peanga mare teringimunge “nanga yemboma molangi.” naa nirimu. Yuni yuyu konopuni pilipe we kondo kolopa “nanga yemboma molangi.” nirimu.\f* \v 6 Pe yuni yuyu eno we kondo kolopalie ‘Yunge yemboma molangi.’ nimu liemo enonga kongono telemelamonga uluri naa telka.\f + \fr 11:6 \ft inie yakondo 4:4, Epesasi 2:8-9.\f* Eno kongono tengemonga yuni kanopalie ‘Nanga yemboma molangi.’ nimu liemo yuni yemboma we kondo kolopalie, ‘Nanga yemboma molangi.’ nilimo aku we kondo kololi ulumu sike we kondo kololi ulumu molo. \p \v 7 Aku liemo kinié olione nambolka nimoloye? Isirele yembomane ⸤Pulu Yemo kinie kapola kapola molko yuni eno ‘yembo sumbi nilime.’ nimbe kanomba ulumu⸥\f + \fr 11:7 \ft inie yakondo 9:30, 10:3.\f* ‘Paa liemiliya!’ ningu kongono mindili siku teringi nalo naa lsingi akumu ⸤Pulu Yemone yuyu konopuni pilipe⸥ mako torumu yemboma lsingi. We ⸤Isirele⸥ yemboma konopu pipi sirimumunge Pulu Yemonga ungumu pilinge aulke te naa lierimu.\f + \fr 11:7 \ft inie anjokondo 11:25. \f* \v 8 Akumunge ungu te ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune toringi molemo, akumu isipe: \q1 “Pulu Yemone eno \q1 ‘konopu naa peli yemboma mele molko, \q1 mongone melema naa kanoko, \q1 komuni ungume naa piliengi!’ nirimu akumu \q1 pe kinié kepe yandopa yandopa \q1 aku siku molemele.”\f + \fr 11:8 \ft UnguManema 29:4, Aisaya 29:10, Mateyu 13:13-15, Jono 12:40, Lipe Mundorumu Yema 28:26-27.\f* \m nimbe molemo. \v 9 ⸤Kanu yemboma Depisini ‘Yunge opa puluema molangi.’ nirimu mele molonge.⸥ Depisini ⸤yunge opa puluema molonge mele⸥ ungu te isipe nimbendo: \q1 “Enonga langi nongo molonge koleamo \q1 kera mamuli anjeli koleamo mele lepa, \q1 yembo tepa atondolemo melte mele lepa, \q1 enone teko kenjilimelemonga \q1 pundu topa umbune simbe mele te liepili. \m \v 10 Enonga mongomane ‘melema naa kanangi.’ \q1 nimbe pipi sipe, sumbulu topa, \q1 alieli eno umbune awili teko mengemonga \q1 enonga bulume langopa olkondo sukundu opili \q1 molko mindi pangi.”\f + \fr 11:10 \ft Konana 69:22-23.\f* \m nirimu. \s1 11:11-24 Pulu Yemone Yembo Talape Lupema ‘Nanga Yemboma Molangi.’ Nirimu Ungu Te \p \v 11 Akumunge na ungu te pea walsikirula:\f + \fr 11:11 \ft Ungu pulu te inie yakondo 10:19.\f* ⸤Isirele yemboma⸥ molko kenjeringi kinie kamu molko kenjeringiye? Paa molo! Isirele yemboma Pulu Yemo kinie teko kenjiku bulu siringimunge Pulu Yemone yembo lupemando lipe tapondopa ‘Mindili nolemela aulkena wendo ongo, na-kinie pea molko kondonge aulkena pangi.’ nimbe lipe mondorumu. ‘Na yembo lupema lipu tapondombo kinie Isirele yemboma kanokolie konopu keri panjiku ‘olio yu-kinie kapola kapola molemelanje papu.’ niengi.’ nimbe aku terimu.\f + \fr 11:11 \ft Isirele yembomane ‘eno enono Pulu Yemonga yemboma. Pulu Yemone eno mindi tepa kondolemo kondomba. Yembo lupema yembo kerime. Pulu Yemone kanume tepa naa kondomba.’ konopu lieringi. Pollone akumu pilipelie aku sipe nimbe pep torumu. LipeMundorumuYema 13:46-47, 22:18,21.\f* \v 12 Nalo Isirele yembomane Pulu Yemo kinie teko kenjiku bulu siringimunge Pulu Yemone ma koleana pali yemboma paa tepa kondorumu, Isirele yembomane Pulu Yemonga ulu peangama munduku siye koloringimunge yembo lupema-kinie ulu peangama terimu. Aku liemo Isirele yemboma Pulu Yemo molemona kelko ongo yunge talapena sukundu molonge kinie yemboma-kinie pali ulu peanga awisili olandopa olandopa temba. \p \v 13-14 Eno Isirele yemboma naa molko yembo lupe molemelema, nane kinié enondo nikiru. Na yembo lupemanga nimbe Kirasini lipe mundorumu yemo\f + \fr 11:13-14 \ft bokumunge alsena anjokondo “1.aposel”.\f* moliomonga yembo lupema ⸤ungu peangamo⸥ nimbu silipu andolio mele ‘Nanga Isirele yembomane kanokolie “Eno malo.” ningu kumu panjikulie mindili nolemela aulkena wendo ongo Pulu Yemo kinie pea molko kondonge aulkena pangi.’ nimbu Yesusini na ‘yembo lupemanga’ nimbe lipe mundundorumu yemo molio mele yemboma pali nimbu silipu andolio. \v 15 Pulu Yemone Isirele yembomando “Naa ongo anjo paa.” nirimu kulu mana yemboma pali yu molemona sukundu puku molko kondoko mindi punge aulkemo wendo orumu. Aku sipe Isirele yemboma molko kondonge aulkemo manie purumumunge yembo lupema molko kondonge aulkemo wendo orumu kulu nanga Isirele yemboma eno Pulu Yemone altopa sukundu limu liemo kololi ulu pulumu manie pupelie molopa mindi puli ulu pulumu paa kamu-kumu wendo ombá. \v 16 Pillawa kalongendo pillawa topele tolemelemonga mare ou wendo liku Pulu Yemo popo toko silimele akumu\f + \fr 11:16 \ft Rasi-witi kepe langime kumbi lepa polo torumu kinie mare ou liku Pulu Yemo siringi ungu manema Kambu 15:17-21, LLipai 23:10,17. Ya ungu iko topalie Isirele yembomando nirimu.\f* Pulu Yemonga pillawa kake telimu lemo liemo pillawa we lemoma pali kepe Pulu Yemonga pillawa kake telime lemola. Unjo tenga pulkinioma Pulu Yemonga kake telime liemo unjomo pali Pulu Yemonga unjo kake telimula.\f + \fr 11:16 \ft Unjomo Isirele yemboma. Unjo pulkinioma Isirele yembomanga pulu pulu anda-kolepama.\f* \p \v 17-18 Unjo ollipi peanga poniena angilimomonga kola mare\f + \fr 11:17-18 \ft aku unjo kolama Isirele yembo mare yu mele mele kanume ungu pulu te 11:16**. \f* Pulu Yemone langopa ltepalie, eno yembo lupema lamana unjo ollipi keri angilimomonga kolama mele moloringimunge kola mare langopa unjo ollipi peangamonga lipe waka-maka suku panjerimumunge enone ‘Unjo peangamonga kola maniendopa, olio olandopa molemolo.’ ningu konopuni naa piliengi! Kola peangama kinie unjo peangamonga langi norumu langime eno-kinie pea nolemelemonga enone ‘Unjo peangamonga kola maniendopa, olio olandopa molemolo.’ ningu konopumuni naa piliengi! Aku siku konopu lieringi liemo i siku piliengi: ‘Eno unjo kolamane unjomonga pulkinioma langi naa silimele. Unjomonga pulkiniomane eno kolama langi silimo.’ konopu leayo.\f + \fr 11:17-18 \ft Iungumu lipe tapondolemo ungu te Jono 4:22 molemola. Pulu Yemone Eporayamo-kinie nimbe panjerimu ungumu kananila (OuPuluPulu 18:18).\f* \v 19 Nalo pe eno ⸤Isirele yembo naa molemelemane⸥ ningendo: “Pulu Yemone ‘Olio kola kerime lipu unjo peangana panjembo.’ nimbe unjo peangamonga kola mare langopa lterimu.” ninge. \v 20 Aku sikela. Nalo unjo peangamonga kola langopa lterimu akumene ⸤Pulu Yemone ‘Eno nokopili.’ nimbe lipe mundorumu ye nomi Kirasimu ‘Yu sike orumu.’ ningu⸥ tondolo munduku naa pilieringimunge Pulu Yemo yuni eno langopa lterimu; eno unjo kerimunge kolama enone ⸤‘Yu sike orumu.’ ningu⸥ tondolo munduku pilimelemonga\f + \fr 11:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “8.bilip”.\f* aku siku angilku kondolemele. Aku sike nalo ‘Olio peanga.’ ningu enonga imbi liku ola naa munduku kara puku naa molangi. Pipili kolko pilku konginjiku molayo. \v 21 Pulu Yemone unjo peangamonga kolama ⸤kondo naa kolopa⸥ we angiliepili siye naa kolopa, langopa lterimumunge eno kepe aku sipe we angiliepili siye naa kolomba kene kara puku naa molayo. \p \v 22 Imu konopuni pilku molayo: Pulu Yemone yemboma-kinie ulu peangama tepa mindili silimo ulume tepa peaselo telemo. Yu munduku siye koloringi yemboma mindili sirimu, nalo enone yu kanopa peanga kanopalie eno tepa kondomba ulume teko molongi liemo yuni eno-kinie ulu peangama terimu mele sike aku sipe temba. Aku naa tengi liemo eno langopa ltembala.\f + \fr 11:22 \ft Ipuru 10:26-31.\f* \v 23 Pe unjo kola ou langopa lterimume konopu alowa teko altoko ⸤‘Ye nomi Kirasimu yu sike orumu.’ ningu⸥ tondolo munduku piliengi liemo unjo langorumune kelepa topa mondomba. Pulu Yemone kanu kolama aku sipe manda temba. \v 24 Eno pilimele, eno lamana unjo ollipi kerimunge kolama Pulu Yemone langopa unjo ollipi peanga poniena umbu topa nokorumu, kanumu enonga unjomo molo, akumunge eno panjerimu. ‘Aku sipe mele kapola naa temba.’ ningu naa telemele kanumu. Aku terimu kinie kapola orumu liemo unjo peangamo yunge kolama kelepa lipe topa mondomba kinie paa kapola naa angilimbeye? \s1 11:25-32 Pulu Yemone Yunge Kondo Kololi Ulu Pulumu ‘Yemboma Pali Kanangi.’ Nimbe Terimu Ungu Te Kinie Pulu Yemone Isirele Yemboma Pali ‘Mindili Naa Nangi.’ Nimbe Lipe Tapondomba Ungu Te Kinie \p \v 25 Angokeme, Pulu Yemonga ungu pulu te ou lopi tepa perimumu eno naa pilinge kinie kapola naa temba. ‘Enone ‘Olio pilipe konginjeli yemboma molopo ungume pali pilimolo.’ ningu naa piliengi!’ nimbu kanu ungu pulu lopi tepa perimumu piliengi nimbu siembo. Akumu isipe: Isirele yembomane pali Pulu Yemonga ungumu ‘Sike.’ ningu pilku linge aulkemo kamu-kumu pipi naa silimo. Pulu Yemone yembo lupe mako torumu yemboma pali yunge talapena sukundu sukundu olemele kinie mindi Isirele yembomanga konopume isili-ou pipi silimo.\f + \fr 11:25 \ft inie yakondo 11:7.\f* \v 26 Yembo lupema Pulu Yemonga talapena sukundu ongo pora singe kinie Pulu Yemone yunge Isirele yemboma pali lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondomba.\f + \fr 11:26 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.2.kisimbek”.\f* ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune ungu te aku sipe nimbe molemo, akumu isipe: \q1 ‘⸤Pulu Ye Yawene nimbendo:⸥ \q1 “‘Isirele yemboma kamu molko naa kenjengi!’ nimbe \q1 lipe tapondomba yemo Jerusalleme\f + \fr 11:26 \ft Imbi Jerusallemenga ungu pulu te inie yakondo 9:33*molemo. “Kanu lipe tapondomba yemo yu Isirele ye te molomba.” nimbelie nirimu. Bokumunge alsena anjokondo “23.Krais”. \f* molopalie ombá. \q1 Kanu yemone \q1 Jekopone kalopa lsimu yembo talapemo \q1 Pulu Yemonga ungumu naa pilku \q1 bulu siku molemele mele ‘munduku siye kolko \q1 konopu alowa teangi.’ nimbe lipe tapondomba. \m \v 27 Nane ‘enonga ulu pulu kerime manie pupili.’ \q1 nimbo walemonga \q1 aku sipu aku ungumu nimbu panjipu mi lembo.” ⸤nirimu⸥’\f + \fr 11:27 \ft Aisaya 59:20-21, 27:9, Jeremaya 31:33-34; bokumunge alsena anjokondo “22.kontrak”.\f* \m nimbe molemo. \p \v 28-29 Pulu Yemone yembo tendo “Yu nanga yembomo molopili.” nimbe mako topalie kelepa konopu alowa naa telemo. “Yu tepo kondombo.” nimbe panjilimo ungume konopu alowa naa tepa siye naa kolemo akumunge Isirele yembomane ⸤Yesusinge⸥ temane peangamo naa pilku liku bulu siringimunge Pulu Yemo Isirele yemboma-kinie opa pulue molemele akumunge eno yembo lupema lipe tapondopa Pulu Yemonga yemboma molonge aulkemo akisinderimu. Nalo Pulu Yemone Isirele yembomanga pulu pulu anda-kolepalime konopu mondopa ‘Enone kalko linge yemboma ‘nanga yemboma molangi.’ nimbo.’ nimbe mako torumu mele pilipelie kinié Isirele yemboma konopu mondopa molemo. \v 30 Eno yembo lupemane ou Pulu Yemone “Teaa.” nirimu mele pilku liku naa teko su siringi nalo Isirele yembomane Pulu Yemone “Teaa.” nirimu mele su siringimunge Pulu Yemone eno yembo lupema we kondo kolemo. \v 31 Aku sipela Pulu Yemo eno yembo lupema we kondo kolemomonga Isirele yembomane Pulu Yemonga ungu naa pilku liku su silimele. Nalo we molo. Pulu Yemo yuni Isirele yemboma we kondo kolombala. Eno yembo lupema Pulu Yemone we kondo kolemo mele aku sipe yuni Isirele yemboma kepe we kondo kolombando Isirele yemboma eno yunge ungumu liku su silimelela. \v 32 Yemboma pali Pulu Yemone ‘We kondo kolambo.’ nimbelie ‘Eno pali ou ungu ta niengi.’ nirimu. \s1 11:33-36 Pollone Pulu Yemo Kapi Nimbe Imbi Lipe Ola Mundundorumu Ungu Te \p \v 33 Olionga Pulu Yemo paa molopa kondolemo. \q1 Yu molemo mele olione pilipu sundulimolo. \q1 Mulúmu\f + \fr 11:33 \ft Kewa-ungune “nomu-kusa mele” nilimo nalo umbu yembomane naa pilimele. \f* paa olandopa lemo olione \q1 yu kapola naa manda manjimolo mele aku sipela \q1 Pulu Yemo yunge ulu peanga telemoma kinie \q1 yunge konopumu kinie \q1 yunge pilipe konginjelimu kinie \q1 paa awisili pelemo, \q1 olione manda pilipu naa limolo.\f + \fr 11:33 \ft Konana 92:5.\f* \q1 Yu konopumuni pilipe nilimomanga pulume \q1 olionga yembo tene paa manda naa pilipu nilimolo; \q1 yu aulke pulimoma \q1 paa manda naa kanopo lendelemolo.\f + \fr 11:33 \ft Jopo 5:9, 11:7, Konana 139:6.\f* \m \v 34 “Nawene Awilimu konopu lemo mele pilimoye? \q1 Molo nawene ungume kinie, ulume kinie, \q1 Awilimu lipe ora simbeye?”\f + \fr 11:34 \ft Aisaya 40:13.\f* \m \v 35 “Molo nawene ‘Yuni na mele pundu topili kene \q1 nane yu-kinie elou teambili.’ nimbe \q1 yu melte we sirimuye? ⸤Yembo te molo.⸥”\f + \fr 11:35 \ft Jopo 41:11.\f* \m \v 36 Yu melema pali terimu Pulu Yemo; \q1 yu melema pali enge sipe nokopa molemo; \q1 melema pali yunge mindi. \q1 Kinié kepe pe alieli kepe olione \q1 ‘Yu paa olandopa yemo. Yunge imbi \q1 melemanga pali paa olandopa molemo.’ nimbu \q1 yu kapi nimbu \q1 imbi lipu ola mundundulipu mindi pamili. \q1 Sike aku sipe tepili. \c 12 \s1 12:1-15:13 KIRASI ‘SIKE’ NINGU TONDOLO MUNDUKU PILIMELE YEMBOMANE ULU TENGE MELE POLLONE NIMBE SIRIMU UNGUME \s1 12:1-2 Pollone “‘Pulu Yemo Popo Tamili.’ Ningu Enone Enono Konde Molangi Kangi Pali Yu Siee.” Nirimu Ungu Te \p \v 1 Akumunge\f + \fr 12:1 \ft Nambolka akumungeye? Pollone inie yando kolomongo-awili 1-11 nimbe silimo pali akumunge. \f* angokeme, nane enondo tondolo mundupu nikiru: “Pulu Yemone olio kondo kolopa ‘Naa tambo.’ nilimo kene ⸤yembomane kongi kinie kera kinie paa kake telime Pulu Yemo popo toko kalko siringi yuni kanopa peanga kanopa lsimu mele⸥ enone ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu eno enono konde molangi kangi pali ulu pulu keri te naa pepa kake tepili yu siengi.” nimbu mawa tekero. ‘Pulu Yemo kapi nimbu yunge imbi lipu ola mundundemili.’ ningu aku teangi.\f + \fr 12:1 \ft UnguManema 6:5.\f* \v 2 Aku tekolie enonga kangimene altoko we mana yembomanga konopu leko ulume telemele mele manda manjiku naa teayo. ‘Pulu Yemone olio konopu kondema sipili.’ ningu alowa teko konopu lupe leko ulu lupe teko molayo. Aku siku tengi liemo enone Pulu Yemone ‘Ulu teangi.’ konopu lemo ulume manda pilinge. Ulu peangama kinie ulu yu kanopa konopu silimoma kinie ulu sumbi nilime kinie manda pilinge.\f + \fr 12:2 \ft inie yakondo 6:13.\f* \s1 12:3-8 Pulu Yemone Olio Yu-Mele-Mele Tondolo Apurupe Silimomane Yunge Kongono Teamili Ungu Te \p \v 3 Pulu Yemone na we kondo kolopalie nando “Andoko yemboma nanga ungumu ningu si.” nirimu-ne nane enondo nimbondo: “Eno yu-mele-mele molemele mele konopu siku imbi manie mele molopili molkolie ‘Olio imbi ola mele molopili molemolo.’ konopu naa leaa.” nikiru.\f + \fr 12:3 \ft Pillipai 2:1-11.\f* Pulu Yemone eno kongono lupe lupemanga pilipe konginjeli lupe lupe sirimu akumene konopu leko kondoko eno yu-mele-mele telemele tenge mele apureyo. \v 4 Olionga kangine kimbu-ki mele angilimomane pali kongono lupe lupe telemele. Kini kongono lupe tepa, mongone lupe tepa, komuni lupe tepa, kangimunge melemane aku siku kongono lupe lupe telemele mele \v 5 aku sipu olio yembo awisili molemolo nalo olio Kirasinge yemboma molemolomanga olio kangi telumu mele molopo kangi telumunge kimbu-ki melema mele molemolo.\f + \fr 12:5 \ft Ungu pulu te Ou-Korini 10:17*\f* \p \v 6 Pulu Yemone yuyu ‘Olio yu-mele-mele kongono lupe lupe teamili.’ nimbe, pilipe konginjelime lupe lupe moke tepa silimo kanu kongonoma teamili. Ungu nimbe sílimunge pilipe konginjelimu simu liemo Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilimolo mele yemboma ungume nimbu siemili. Kanu yembomanga te Pulu Yemo ⸤‘Sike lipe tapondolemo.’ nimbe⸥ awili tepa tondolo mundupe pilimo yembomone ungu awisili tondolo mundupe nimbe sipili. Molo te Pulu Yemo kanga tepa mele mindi pilimomone kanga tepa nimbe sipili. \v 7 Yembo lipe tapondoli pilipe konginjelimu silimo liemo yemboma lipe tapondopili. Ungu mane sili pilipe konginjelimu silimo liemo akumu limo yembomone ungu mane sipili. \v 8 ‘Umbunemane yemboma topa manie naa mundopili. Konopu tondolo pupili molangi.’ nilimo pilipe konginjelimu pelemo yembomone aku sipe nipili. Yembo lupema lipe tapondombando kou mone silimo yembomone konopu talo tepa naa lepa toya topa kou mone sipili. Yembo lupemanga kongono nokolemo yembomone nokopa kondopili. Yembo mindili nolemelema kondo kolopa lipe tapondolemo yembomone konopu sipe lipe tapondopili.\f + \fr 12:8 \ft OuKorini 12:4-11, Epesasi 4:11, OuPita 4:10-11. \f* \s1 12:9-21 Enonga Angenupilime Konopu Mondonge Ungu Te \p \v 9 ⸤Yembo lupema⸥ paa sike konopu mondoko kondayo. Ulu pulu kerime kanoko keri kanoko munduku siye kolko, ulu pulu peangama mindi konopu mondoko tondolo munduku teko molangi.\f + \fr 12:9 \ft OuTesallonaika 5:21-22.\f* \v 10 Enonga angenali konopu mondolemele mele Kirasinge yemboma anjo yando konopu mondayo.\f + \fr 12:10 \ft Ipuru 13:1. \f* Enonga yembo mare molko kondonge eno molko kenjinge kinie konopu awisili naa leko konopu peanga pepili yembo lupema kapi ningu molayo. \v 11 Ulu peangama tengendo siye naa kolko enge ningu teko, ‘Yembomane olio Pulu Yemonga Minimu pea molemolo kanangi.’ ningu ‘Yu olio ambolopa molopili.’ ningu molayo. Awilimunge kongono tondolo munduku tendayo. \v 12 ‘Pe molopo kondomolo.’ ningu pilku konopu sieyo. Mindili singe kinie mumindili naa kolko taka liku molayo. Alieli Pulu Yemo kinie ungu ningu molayo. \v 13 Pulu Yemonga yembo mare mele molo tolemoma liku tapondoko mele mare siengi. Yembo kolea sulune yembo mare ponenge leko onge kinie liku tapondoko pea peangi. \p \v 14 Yembo marene eno teko kenjingema ‘Pulu Yemone eno tepa kondopa lipe tapondopili.’ ningu yu mawa teangi. Sike Pulu Yemo mawa tendekolie ‘Kanu yemboma tepa kondopa lipe tapondopili’ niengi. ‘Eno ⸤pundu topa⸥ tepa kenjepili.’ ningu mawa naa teangi. \v 15 Yembo konopu singema-kinie eno konopu siku molangi. Yembo kola tengema-kinie kola teko molangi.\f + \fr 12:15 \ft ungu pulu te Ou Korini 12:26 nje.\f* \v 16 Yemboma-kinie konopu telune pupili ulume telu siku teko molangi. Eno kakera naa ningu ‘Yembo awilime molemolo, we yemboma-kinie naa andopo molomolo.’ naa ningu, yembo imbi naa mololime-kinie konopu siku telune tapu toko molangi. ‘Na imbi paa ola molemo. Na paa pilipe konginjeli pelemo yembomo molio.’ naa niengi. \p \v 17 Yembo marene eno teko kenjinge kinie enone anjo teko naa kenjengi! Yembomane pali kanoko peanga kanolemele ulume mindi pilku teko molangi. \v 18 Opa teko mumindili kololi ulu akume konopu liku munduku naa piliengi! Alieli ‘yemboma-kinie pali taka lipu molamili.’ ningu konopu kimbu siku pilku molangi.\f + \fr 12:18 \ft Ipuru 12:14 ekendo.\f* \v 19 Nanga pulu lemo yemboma yembo marene eno teko kenjinge kinie eno pundu naa tangi. ‘Pulu Yemone eno-kinie mumindili kolomba.’ ningu siye kolangi. Aku sipe mele ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune ungu te molemo, akumu isipe: \q1 ‘Awilimuni nimbendo: \q1 “Teko kenjilimelemonga pundu toli kongonomo \q1 nanga kongonomo mindi. Teko kenjilimelemonga \q1 nane nanu pundu topo mindili simbo.” nilimo.’\f + \fr 12:19 \ft UnguManema 32:35, Mateyu 5:39.\f* \m aku sipe molemo kene ⸤eno enono naa teangi⸥. \v 20 Aku siku paa naa tekolie ⸤Pulu Yemonga bokune nilimo mele teangi. Akumuni nimbendo⸥: \q1 “Nunge opa puluemo engelene kolomba kinie ga sieni. \q1 ‘No waka lekemo.’ nimbé kinie no kolko sieni. \q1 Aku teni kinie\f + \fr 12:20 \ft Giriki-ungune isipe ungu iko tolemo: “Aku teni kinie nuni yunge pengena tepe elka liku maku toni” nilimo.\f* \q1 nu-kinie tepa kenjimbe ulu kanume pilipelie \q1 pipili kolomba.”\f + \fr 12:20 \ft Ungu Tondolo Kangama 25:21-22; Wendo Oringi 23:4-5, Mateyu 5:44. \f* \m ⸤nilimo mele teangi.⸥ \v 21 Ulu pulu kerimene eno topa manie naa mundopili. ‘Ulu pulu kerime topo manie mundemili.’ ningulie ulu pulu peangama teangi. \c 13 \s1 13:1-7 Pollone “Yemboma Gapomanone Ungu Mane Sipe Panjilimoma Pilku Liku Teko Molaa.” Nirimu Ungu Te \p \v 1 Yemboma pali gapomanone nilimo mele pilku liku molangi. Gapomano we naa molemo. Pulu Yemone ‘Kolea nokopili.’ nimbe mako tolemo-na molemomonga aku siku teko molangi. Koleamanga pali gapomano molemelema Pulu Yemone mako topa ‘molangi.’ nilimo-na molemelemonga aku siku enone nilimele mele pilku liku molangi. \v 2 Akumunge “Gapomanonga ungu naa pilimolo.” nilimele yembomane aku siku “Pulu Yemone ‘teangi.’ nimbe mondolemo yembomanga ungume naa pilimolo.” nilimele. Aku telemelemonga enonga kotemo wendo ombá. \p \v 3 Molko kondolemele yemboma nokoli yembomane teko naa kenjilimele. Teko kenjiku molemele yemboma mindi pipili kolangi. Gapomanone eno mindi tepa kenjimbe. ‘Nokoli yemboma olione pipili naa kolamili. Enone olio teko naa kenjengi!’ ningulie ulu peangama teko molayo. Aku tenge kinie gapomanone enone teko molemele mele kanopa kapi nimbé. \v 4 ‘Yemboma molko kondangi.’ nimbe Pulu Yemone ‘Nanga kongono tendelimu molopili.’ nimbe gapomano lipe mondolemo-na gapomanone aku sipe temba. Nalo gapomano we tondolo naa pelemo. Gapomanomone yembo kerime konopu keri panjipe mongo simbendo tondolomo pelemo kene enone teko kenjengi liemo yu pipili kolayo. ‘Teko kenjinge yembomanga kote wendo ombá kinie nanga kote pilindepili.’ nimbe Pulu Yemone gapomano mondolemo. \v 5 Akumunge ‘Yuni olio tepa kenjimbe kene yuni nimbé mele tepo molamili.’ akumu manjiku ningu naa molangi. ‘Olio konopu keri naa pepili, konopu waengo sipu molamili.’ ningu yuni nimbé mele teko molangila. \p \v 6 Enone aku siku ningu pilkulie, nokoli yembomane Pulu Yemonga kongono manjiku teko molemele kene kou-takisi tangila. \v 7 Gapomanone ungu mane sipelie “Mele sie.” nilimo melema siengi. Kou takisi limele yemboma kou-takisi toko siengi. Mele limelemanga kou-takisi pulimo mele toko siengila. Eno nokolemele yemboma-kinie karaye naa teko ungu ningema taka liku pilku molangi. Yembo te imbi ola molemomonga imbi liku ola mundundengila.\f + \fr 13:7 \ft Kou takisimunge ungu mare Mateyu 17:24-27, 22:17,21 (LLuku 20:22,25). Romo yembomanga kou mone pikisa te gomo 124.\f* \s1 13:8-10 Ungu Manema Pali Pilipu Lipu Temolondo Yemboma Konopu Mondamili Ungu Te \p \v 8 Eno anjo-yando yemboma-kinie pundu anjikulie ‘We pepa mindi naa pupe aku pundume welea pora nipili.’ ningu nondoko pundu tangi. Ulu telu mindi tekolie “Pora naa nipili.” niengi. Akumu isipe: Anjo yando yembo eno enono-kinie konopu mondoko kondo kolko mololiku pangi. Aku tenge yemboma aku siku Pulu Yemonga ungu manema pali paa pilku liku tenge-na yemboma konopu mondoko siye naa kololiku punge kinie paa papu.\f + \fr 13:8 \ft Mateyu 5:43-44, Jono 13:34, Ou Korini 13, Kollosi 3:14.\f* \v 9 ⸤Pulu Yemonga ungu mane Mosisini yando nimbe sirimu pelemo⸥ ungu manema isipe: \m “Ambo yema wa ulu kerinele naa teangi. \m Yemboma toko naa kondangi. \m Melema wa naa liengi. \m Yembo lupemanga melema kanoko yama naa meangi.”\f + \fr 13:9 \ft Wendo Oringi 20:13-15,17, Ungu Manema 5:17-19,21.\f* \m kanumu. Aku ungu manema kinie ungu mane lupema pali kinie lipu tere lepo nimolondo \q1 “Eno enono yu-mele-mele konopu mondoko \q1 kondo kolko nokolemele mele aku sikula \q1 yemboma konopu mondoko nokoko molangi.”\f + \fr 13:9 \ft LLipai 19:18, LLuku 10:27. Temane te LLuku 10:25-37 pali paa kanoyo.\f* \m aku ungu mane pelemomo nilimolo. \v 10 Enone konopu mondolemele yemboma kondo kolkolie manda naa teko kenjinge.\f + \fr 13:10 \ft LLuku 6:27, Gallesia 5:14.\f* Kanu kinie ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu manema pali pilku liku tengendo yemboma konopu mondoko kondo kolonge kinie aku siku paa sike ungu manema pali pilku liku tenge.\f + \fr 13:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “26.lo”. \f* \s1 13:11-14 Pollone Yesusi Yunge Yemboma Omba Limbe Walemo Wendo Omb monga Olio Kinié Molomolo Mele Nirimu Ungu Te \p \v 11 ‘Aku sipu ulume teamili.’ nambemune nikiruye? Wale te omba pelemomonga aku sipu nikiru. Kanu walemo eno pilimele, akumu isipe: Kinié eno uru pelemelema makilku ola molonge wale kanumu. ⸤Kirasini olionga nimbe tenderimumu ou ‘Sike.’ nimbu⸥ tondolo mundupu pilierimulu\f + \fr 13:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “8.bilip”.\f* kinie yuni yu molombana olio ‘yu pea molamili.’ nimbe kamu sukundu limbe walemo nondopa naa ombá terimu, nalo kanu walemo kinié nondopa wendo ombá tekemo kene eno uru pelemelema makilku ola molonge walemo koronga wendo omu.\f + \fr 13:11 \ft PePita 3:8-14.\f* \v 12 Ipulueli pora nimbé tepa, kolea tangomba tekemo kene sumbulu tolemo kinie telemele ulu pulume mundupu siye kolopo,\f + \fr 13:12 \ft Epesasi 5:11.\f* pa teline\f + \fr 13:12 \ft Pollone ungu iko topalie ipulueli kinie tangoliselondo nirimu mele Ou Tesallonaika 5:4-8 kananila.\f* opa telemele melema lipu panjemili.\f + \fr 13:12 \ft Opa tengendo melema Epesasi 6:10-17, PeKorini 10:4.\f* \v 13 Ulu kake telime kolea pa telemo kinie yemboma kanangi pipili naa temba ulume temolondo tondolo mundupu teamili. Maku topo no tondolo nombo kara pupu kekelepa naa tamili.\f + \fr 13:13 \ft LLuku 21:34.\f* Wa ulu kerinele naa tepo, kanu ulume temolondo konopu lipu mundupu naa andamili. Irinele naa tepo, yembo lupemanga melema kinie kalune angilimo melema kinie ulu mare lupe lupe yembo marene telemele kinie kanopolie, yama naa membo ‘Nanga aku sipe liepiliya!’ molo ‘Na aku sipu teamboa!’ nimbu pilipu konopu keri naa panjemili.\f + \fr 13:13 \ft Gallesia 5:16-24.\f* \v 14 Nalo ⸤mulumbale pakolemele mele eno aku siku⸥ Awili Yesusi Kirasi ⸤konopu lemo mele aku sipu konopu leamili.’ ningu yu⸥ liku pakokolie,\f + \fr 13:14 \ft Ya 13:12 kinie, Epesasi 6:11 kinie ‘opa teli mulumbale kapane telime pakangi.’ nimbe molemo nalo ya 13:14 kinie Gallesia 3:27 kinie ‘kapane teli mulumbalema’ nimbe naa molemo. Ya 13:14 Giriki ungune ‘Yesusi Kirasi pakangi.’ nimbe molemo, akumu ‘Pilku sundungenje.’ nimbu pilipulie ‘mulumbale mele’ torumulula. Epesasi 4:24, Kollosi 3:10,12 kananila.\f* ou-we-konopumene\f + \fr 13:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “29.olpelabel”. \f* ulu kerime pilku waka kolemele mele ‘Waka naa kolamili’ ningu ‘Konopumene pilipu waka kolemolo ulume teamili.’ naa nieyo. \c 14 \s1 14:1-15:13 Kirasinge Yembo Konopu Tondolo Pupili Molemele Yemboma Kinie, Konopu Tondolo Naa Pupili Molemele Yemboma Kinie, Akumenga Ungu Te \s1 14:1-12 Kirasinge Yembomanga Ulume Kanopo Apurupu ‘Teko Kenjikinu.’ Naa Niemili Ungu Te \p \v 1 Yembo te ‘Kirasi yu sike’ nimbe pilimo nalo yu tondolo mundupe naa pilimo yembo akumundu “Pea molamili ou.” ningu, yuni pilipe ulu telemoma naa pilku apuruku yu-kinie ungu awisili kerepale naa niengi.\f + \fr 14:1 \ft Mateyu 7:1-5.\f* \v 2 Kirasinge yembo te ‘langime pali nombó kinie uluri naa temba.’ nimbe pilimo nalo Kirasinge yembo te konopu tondolo naa pupili molopalie kongime pea pali mi lepa naa nomba, poniena olemo langime mindi nolemo. \v 3 Yembo te langime pali nolemo yembomone yembo kongime mi lepa naa nolemo yembomo ‘Yu keri, na peanga.’ konopu naa liepili. Yembo te kongime mi lepa naa nolemo yembomone yembo langime pali nolemo yembomo kanopa apurupelie ‘Tepa kenjikimu.’ naa nipili. Yembo langime pali nolemo kanu yembomo Pulu Yemone kanopa peanga kanopa ‘nanga yembomo molemo.’ nirimu kene aku naa teangi. \v 4 Nu nawe konopu lekolie yembo tenga\f + \fr 14:4 \ft “yembo te” kinie “nokoli yemo” kinie nikimu akumu Yesusi Kirasi kanumu.\f* kendemande yembomone ulu tembama kanoko ‘Imu teko kondokono. Imu teko kenjikinu.’ ningu apurulinoye? Yunge ye awili nokolimuni mindi yunge kongono telemoma kanopa ‘Imu teko kenjikinu. Imu teko kondokono.’ nimbe apurumbe. Nalo Awilimuni kanu yembomo ‘Konopu tondolo pupili molopili.’ nimbe lipe tapondombamonga yu sike konopu tondolo pupili molomba. \p \v 5 Kirasinge yembo tene ‘Iwalema we walema. Iwalemo Pulu Yemonga wale kakemo.’ konopu lemo. Nalo Kirasinge yembo tene walema apurou naa apurupe ‘walema telu sipe’ konopu lemo. Yembomane pali yu-mele-mele konopu lemele mele konopuni pilkulie ‘Na aku sipu konopu lelio papu konopu lelio.’ ningu tondolo munduku piliengi! \v 6 Yembo tene ‘Iwalemo peanga olandopa.’\f + \fr 14:6 \ft Walemondo ungu mare Gallesia 4:10, Kollosi 2:16.\f* nimbe pilimo yembomone ‘Awilimuni kanopa peanga kanolemo mele teambo.’ nimbe aku sipe nimbe pilimo. Yembo te langime naa apurupe walu nolemo yembomo ‘Awilimuni kanopa peanga kanolemo mele teambo.’ nimbe Pulu Yemondo “Ange.” nimbelie langime nolemo. Yembo te langime mi lepa naa nolemo yembomo ‘Awilimuni kanopa peanga kanolemo mele teambo.’ nimbe aku sipe tepa Pulu Yemondo “Ange.” nilimo. \p \v 7 Olio Kirasinge yembomanga tene konopuni pilipe ‘Na nanu pilipulie isipu tepo molambo.’ manda pilipe naa nimbé. Yuyu pilipelie ‘Isipu kolambo.’ manda naa nimbéla. \v 8 Olio konde molopolie Awilimuni\f + \fr 14:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “6.Bikpela”.\f* kanopa peanga kanolemo ulume mindi tepo molamili. Molo kolomulu liemo ‘Awilimuni ‘Kolani.’ nikimu walemo wendo okomo-na yunge imbi ola molopili kolambo.’ niemili. We konde molomolo kinie kepe kolomolo kinie kepe olio Awilimunge yemboma molomolo. \v 9 Aku ulumunge ulu pulumu isipe: Yu ‘Yembo kololimenga kepe konde molemelemanga kepe Awilimu molambo.’ nimbe Kirasi yu kolopalie kelepa konde molorumu. \p \v 10 Akumunge nuni nambemune nunge angenane ulu telemoma ‘Imu teko kenjikinu. Imu teko kondokono.’ ningu apurulinoye? Nunge angena nambemune kanoko keri kanoko ‘Yu yembo kerimu.’ nilinoye? Pe olio pali Pulu Yemonga kotena angilimolomonga kinié aku teleno kapola naa telemo. \v 11 Akumunge Pulu Yemonga bokune ungu te molemo, akumu isipe: \q1 ‘Awilimuni nimbendo: \q1 “I konde molopo mindi pulio akumu paa sike mele \q1 yemboma pali ongo nanga kumbikerena \q1 koporongo langoko tamalu peko, \q1 “Pulu Yemo yu sike molemo.” kerena ninge \q1 akumu paa sikela.” nikimu.’\f + \fr 14:11 \ft Aisaya 45:23, Pillipai 2:10-11.\f* \m nimbe molemo.\f + \fr 14:11 \ft Ou walse Josepone aku sipe ungu te nimbe panjipe mi lierimu (OuPuluPulu 42:15).\f* \v 12 Akumunge olio yu-mele-mele olionga ulu telemolomanga pulume pali sike Pulu Yemo nimbu simolo.\f + \fr 14:12 \ft Kirasinge yembomanga kote te wendo omb la. PeKorini 5:10, Ipuru 4:13, Mateyu 12:36 kananila. \f* \s1 14:13-23 ‘Kirasinge Yemboma Teko Kenjengi!’ Ningu Ulu Mare Naa Teangi Ungu Te (14:1-15:13 pali kanani.) \p \v 13 Akumunge olione anjo yando yembomane ulu telemelema apurupu kanopo keri kanolemolo mele mundupu siye kolamili. Ulu te lupe isipu teamili: Nunge angena ‘manie pumbe molo ulu pulu kerime temba ulu te paa naa teambo.’ ningu\f + \fr 14:13 \ft inie anjokondo 16:17, PeKorini 6:3.\f* pilku molangi. \v 14 Na ⸤Pollo⸥, Awili Yesusi pea konopu telune pupili molembolo yemo molopolie\f + \fr 14:14 \ft Aku sipe mandala, molo akumunge ungu pulumu isipenje: ‘Na Awili Yesusini nanga konopune melema pali lipe ora silimomonga na ulume pali pilio.’\f* “Melemanga pali melte\f + \fr 14:14 \ft inie manie 15 kinie ou yakondo kinie langi nikimu akumundu ya nikimula. Mateyu 15:10-11,16-20, Mako 7:14-23, LipeMundorumuYema 10:9-16, OuTimoti 4:4, Taitasi 1:15.\f* yuyu Pulu Yemone kanopa kalaro molemo’ nimbe naa kanolemo.’ nimbu tondolo mundupu pilkiru. ‘Nalo yembo tene melte ‘kalaro molemo’ konopu lemo liemo sike kanu melemo kanu yembomone aku sipe konopu lemomonga aku melemo kanopa ulu te temba kinie tepa kenjimbe.’ nimbu pilkiru. \v 15 Nuni langi te noleno kinie angenane kanopalie yunge konopune umbune pelemo liemo nuni yu konopu naa mondokolie aku siku teleno. Kirasi yunge nimbe kolo wangopa kolondorumu angena akumu nu langi noleno-na kanopalie Kirasi mundupe siye kolopa kamu ulsu pupe molopa kenjimbe liemo aku langimu naa nou. \v 16 Nuni ulu pilku peanga pilku telenomo yembomane kanokolie nunge bulkundu nindiku ‘Tepa kenjikimu.’ ninge kinie kapola naa temba kene nu teni ulume mimi siku pilku teko molani. \v 17 Pulu Yemo ye nomi kingi molopa ⸤Kirasinge yemboma⸥ nokopalie\f + \fr 14:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “20.kingdom”.\f* langi kinie no kinie nolemele aku melemanga yu kanopalie ungu te naa nilimo. Yu ye nomi kingi molopa nokopalie ulu sumbi nilime kinie, taka lipe mololi ulume kinie, konopu sili ulume kinie, Mini Kake Telimuni silimo aku ulume mindi ‘tenge kinie kanopo peanga kanombo.’ nimbe pilipe molemo. \v 18 Yembomane Kirasinge kongono pilku tendengendo aku ulume telemele yemboma Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo, we yembomane kanoko ‘teko kondokomele’ ningu kanolemele. \p \v 19 Akumunge olione yemboma taka liku konopu telune mindi pupili molonge ulume kinie, olionga angenupilime Kirasinge ungume pilku liku teko molongendo konopu olandopa tondolo pupili molonge ulume kinie, paa tondolo mundupu teamili.\f + \fr 14:19 \ft OuKorini 14:26.\f* \v 20 Langi te nonimunge Pulu Yemonga kongonomo kamu toko manie mundoni kinie paa kapola naa temba kene aku paa naa teani. Sike langime pali kalaro te naa molopa uluri naa telemo nalo langi te noni kinie yembo tene kanopalie yu konopu talo pembamonga Kirasinge yembo molopa temba mele pilipe sundupe tepa kenjimbe liemo aku tenimu kapola naa temba. \v 21 Nuni kongi te molo no-waene te noni molo ulu te lupe teni kinie angenane kanopalie yu konopu talo pembamonga Kirasinge yembo molopa temba mele pilipe sundupe tepa kenjimbe liemo altoko aku siku naa teni kinie papu. \p \v 22 Nunu aku melema kanoko konopuni pilino mele akumu nu kinie Pulu Yemo kinie elonga kongonomo. Yembo tene melte kanopa ‘Imelemo peanga.’ konopu lepalie yunge konopuni pilipe ‘Tepo kenjikiru.’ nimbe ungu te naa piliemu liemo yu konopu sipili. \v 23 Nalo yembo tene langi te kanopa ‘Ilangimu kalaro molemonje. Nombó kinie kapola naa tembanje.’ nimbe pilipelie nomu liemo tepa kenjilimo. ‘Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu te tekero.’ nimbe tondolo mundupe naa pilimomonga nomu liemo sike tepa kenjilimo. Olione ‘Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume telemolo.’ nimbu tondolo mundupu naa pilimolo ulume telemolo kinie aku sipu ulu pulu kerime telemolo. \c 15 \s1 15:1-6 ‘Kirasini Pilipe Telemo Mele Olione Aku Sipu Pilipu Teamili.’ Nirimu Ungu Te (14:1-15:13 pali kanani.) \p \v 1 Olio ⸤‘Yesusi sike’ nimbu⸥ tondolo mundupu pilipu siye naa kolemolo yembomane konopu tondolo naa pulimo yemboma ‘Yesusi ambolko kondangi.’ nimbu enonga umbunema pea mendepo, olio oliolio konopu sipu molomolo ulume mindi naa teamili.\f + \fr 15:1 \ft inie yakondo kolomongo-awili 14 nirimumunge ungu mele pilipe ya we nilipe pukumu. Te lupe molo. \f* \v 2 Olio yu-mele-mele ‘Kirasinge yemboma ‘Kirasi yu sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele siye naa kolko yu tondolo munduku ambolangi.’ nimbu eno lipu tapondomolondo kanoko peanga kanolemele ulume teamili. \v 3 Olio pilimolo, Kirasi kepe yu yuyu ‘konopu sipu molombo ulume teambo.’ naa nirimu kanumu.\f + \fr 15:3 \ft Pillipai 2:6-8.\f* Yuni pilipe terimu mele Pulu Yemonga bokune molemo mele isipe: ⸤Pulu Yemone “Mana pu.” nimbe lipe mundumbe ye Kirasimuni pe omba temba mele Depisini ou pilipelie nimbendo:⸥ \q1 “Yembomane nu\f + \fr 15:3 \ft akumu Pulu Yemo.\f* ungu taka tondoko marake tengi \q1 akumu na pea tengila.” \m ⸤nirimu.⸥\f + \fr 15:3 \ft Konana 69:9, PeKorini 8:9.\f* \v 4 Ou ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune imbi toringi aku ungumene pali olio mane simbendo molemo.\f + \fr 15:4 \ft inie yakondo 4:23-24, OuKorini 10:6 (10:1-13 pali), PeTimoti 3:16. \f* ‘Olionga konopu tondolo pupili siye naa kolopo Kirasi ambolopolie ‘Pulu Yemone olio lipe tapondomba walemo sike ombá.’ nimbu tondolo mundupu pilipu nokopo molamili.’ nimbe Pulu Yemone ‘Aku ungume piliengi kene bokune tangi.’ nirimu-ne toringi molemo. \p \v 5 ‘Konopu tondolo pupili siye naa kolko Kirasi ambolangi.’ nilimo Pulu Yemone ‘Eno Kirasi Yesusi tepa molemo mele manda manjiku teko molemele yemboma anjo yando konopu telune pupili kapola kapola molangi.’ nipili. \v 6 ‘Eno pali konopu telune pupili molkolie olionga Awili Yesusi Kirasinge Lapa Pulu Yemonga imbi liku ola mundundengi.’ nimbe ‘aku siku molangi.’ nirimu. \s1 15:7-13 Talape Lupe Yemboma Kinie Juda Yemboma Kinie Kirasi Enonga Pali Lipe Tapondolimunge Ungu Te (14:1-15:13 pali kanani.) \p \v 7 Pe kinié eno Kirasinge yemboma molemele kene ‘Pulu Yemonga imbi ola molopili.’ ningu Kirasini enondo “Pea tapu topo molamili waa.” nirimu mele aku siku enone enonga yemboma anjo yando “Pea tapu topo molamili waa.” nieyo. \v 8-9 Nane eno ⸤Romo yemboma⸥ nimbu sikiru: Kirasini ‘Pulu Yemone ‘sike nilimo’ ningu piliengi!’ nimbe, ‘Pulu Yemone anda-kolepalindu wendo ombá mele nimbe panjerimu mele paa sike wendo okomo piliengi!’ nimbe, ‘Juda yembo naa molemele yembomane Pulu Yemo kondo kolopa lipe tapondolimunge Pulu Yemo yunge imbi liku ola mundundengi.’ nimbe, Kirasi yu Juda yembomanga kendemande yemo omba molorumu. Juda yembo molemele yembomando ungu te aku sipe mele Pulu Yemonga bokune toringi molemo kanumu. Akumu i sipe: \q1 ‘Isirele\f + \fr 15:8-9 \ft Pe isili mele “Juda yemboma” niringi nalo ou “Isirele yemboma” niringi. Ungu talo pea manda. Isirelene Juda yemboma kalopa lsimu kanumu.\f* yembomanga talapena \q1 naa molemele yemboma molongena \q1 nane nu kapi nimbu, konana nimbu \q1 nunge imbi lipu ola mundundumbo.’ \f + \fr 15:8-9 \ft Konana 18:49.\f* \m nimbe molemo kanumu. \v 10 Ungu te lupe nimbe molemola. Akumu isipe: \q1 ‘Isirele yembomanga talapena naa molemele yemboma, \q1 eno Pulu Yemonga ⸤Isirele⸥ yemboma-kinie pea \q1 konopu siku molangi.’\f + \fr 15:10 \ft UnguManema 32:43.\f* \m nimbe molemo. \v 11 Ungu te lupe isipela: \q1 ‘Isirele yembo naa mololi yemboma, \q1 Awilimu kapi niengi. \q1 Yembomane pali yu kapi ningu konana nieyo.’\f + \fr 15:11 \ft Konana 117:1.\f* \m nimbe molemo. \v 12 Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye te Aisayane ungu te pea nimbendo: \q1 “Jesini kalopa limbe yemo ombá.\f + \fr 15:12 \ft Jesini ye nomi kingi Depisi merimu, Depisini Yesusi kalopa lsimu temanema OuSamuele 16:5-13, Mateyu 1:6,17, 21:9, Aisaya 11:1, LipeOraSirimu 5:5.\f* \q1 Yu omba Isirele talapena naa molemele \q1 yembomanga ye nomi kingimu molopa eno nokomba. \q1 Enone ‘Yu olio lipe tapondomba.’ ningu \q1 pilku nokoko molonge.”\f + \fr 15:12 \ft Aisaya 11:10. \f* \m nirimu. \p \v 13 Mini Kake Telimunge tondolomone eno Pulu Yemo “Tembo.” nimbe panjerimu mele ‘Sike aku temba.’ ningu tondolo munduku pilimele mele ‘Pe siye naa kolko ‘Sike.’ ningu tondolo munduku paa pilku mololiku mindi pangi.’ nimbe, eno ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimelemonga pulumu Pulu Yemo yuni eno ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele kanu ulumuni ‘Eno konopu awili teko siku konopu pe nipili molangi.’ nipili. \s1 15:14-16:27 POLLONE YU KONGONO TERIMU MELE NIMBE SIPELIE ROMO YEMBOMANDO “ENO MOLAA.” NIRIMU UNGUMU \s1 15:14-22 Pollone Yembo Lupema-Kinie Kongono Konopu Sipe Terimumunge Ungu Te \p \v 14 Nanga angokeme, ‘Eno sike ulu peangama mindi alieli teko molko, ungume pali sike pilku kondoko, anjo yando manda mane singe tondolomo sike eno-kinie pelemo.’ nimbu tondolo mundupu pilio. \v 15 Ungu mare ‘Eno altoko piliengi!’ nimbu na pipili naa kolopo tondolo mundupu pepá tondu. ‘Na kongono paa peanga te siembo.’ nimbe Pulu Yemone \v 16 na mako topa “Kirasi Yesusinge kongono tendambo.’ ningu Juda yembo naa molemele yemboma liku tapondani.’ nirimumunge aku tendu. ‘Yembo lupema Pulu Yemo popo toko kalko silimele kanopa peanga kanolemo melema mele molko, Mini Kake Telimuni ‘Eno Pulu Yemonga yembo manjiku molko, yembo kake telime molangi.’ nipili.’ nimbe Pulu Yemone na ‘Yembomanga popo tondoli yemo molko yemboma temane peangamo toko siliku andani.’ nimbe na mako torumumunge aku sipu eno ungu mare tondolo mundupu nimbu sipu pepá tondu. \p \v 17 Akumunge na Kirasi Yesusi-kinie pea tapu topo kongono telembolomonga Pulu Yemonga kongonomo tendeliomonga na ‘Papu telio.’ nimbu pilipu konopu silio. \v 18 Nane ungu te lupe paa naa nimbu simbo. Kirasini na lipe tapondolemo-na nane ungumu nimbu sipu ulu ⸤tondolo⸥ mare teliomonga yembo lupema Pulu Yemonga ungume pilku liku telemele aulkemo akisindendu ulu akume mindi nimbu simbo. \v 19 Mini Kake Telimuni na tondolo sirimumunge nane ulu tondolo mare terindu-ne\f + \fr 15:19 \ft Ulu tondolo teringi temane mare LipeMundorumuYema 14:8-10, 16:16-18,25-26, 20:9-12, 28:8-9, ungu telu sipe mele PeKorini 12:12, Ipuru 2:3-4. \f* kanokolie yembo lupema aku teringi. Aku kongono tembondo Kirasinge temane peangamo pali kolea awili Jerusalleme pulu polopo topo sipulie koleamanga pali topo silipu pupu kolea Illirikame poropinji topo sipu pora sirindu. \v 20 Ou kepe kinié yandopa yandopa kepe, ‘Kirasinge imbimu naa pilimele koleamanga yunge temane peangamo ‘paa piliengi!’ nimbu andopo topo siembo.’ nimbu pilio. “Ye tene ulke ponga ou polorumune ola ulke naa takambo.’ nimbu aku sipu teambo.’ nimbu pilio. \v 21 ⸤Nane ‘Teambo.’ konopu lelio mele⸥ bokune ungu te molemo, akumu isipe: \q1 ‘Yembo ou yunge temanemo naa toko siringi yembomane \q1 yu kanonge. \q1 Ungumu naa pilieringi yembomane \q1 aku ungumunge ungu pulumu pilinge.’\f + \fr 15:21 \ft Aisaya 52:15.\f* \m nimbe molemo. ⸤Aku sipe mele nane ‘ungu naa pilieringi yemboma nimbu siembo.’ konopu lelio.⸥ \s1 15:22-33 Pollone Romo Yembomando “Ombo Kanambo.” Nirimu Ungumu \s1 Kolomongo Awili 16 Pollone Yembo Lupe Lupema “Molaa.” Nirimu Ungumu \p \v 22 Aku nimbu pilipu aku kongonomo ou ya tepo molio kongonomone eno Romo yemboma ombo kanombo aulkemo wale awisili pipi silimo. \p \v 23 Nalo kinié ikoleamanga na kongono tembo mare naa lemo, nane ponie awisili ‘Eno ombo kanamboa!’ konopu lepo molorundu, akumunge \v 24 ‘na kolea Sipéne pumbondo ou eno ombo kanopolie pumbo.’ konopu lekero. ‘Na eno-kinie konopu sipu pea tapu topo molomolo kinie pe na liku tapondoko kolea Sipéne mundu-pengi.’ nimbulie ‘Aku sipu tembo.’ konopu lepo molio. \v 25 Kinié aku telka nalo isili-ou Pulu Yemonga yembo\f + \fr 15:25 \ft “Pulu Yemonga yemboma” nirimu akumu Kirasinge yembomando nirimu. Ungu pulu te inie yakondo 1:7*.\f* Jerusalleme molemelema pupu lipu tapondo-pukuru. \v 26 ⸤Kirasinge yembo⸥ kolea Masedonia kinie Akaya poropinjiselonga moloringi yembomane Pulu Yemonga yembo Jerusalleme moloringimenga yembo koropama liku tapondongendo kou mone toya toko liku maku toringi ⸤kou monema simbo pukuru⸥.\f + \fr 15:26 \ft Lipe Mundorumu Yema 11:29-30, 24:17, temanemondo nirimu. OuKorini 16:1-4, PeKorini kolomongo-awili 8,9selo. Korini akumu Akaya poropinji sukundu lierimu kolea awilimu. \f* \v 27 Enono pilkulie ‘Aku teamili.’ ningu toya toko siringi nalo pundu mele toringila. Yembomanga minime lipe tapondolemo melema ou Juda yemboma-kinie perimu aku Pulu Yemonga mele peangama yembo lupema-kinie naa perimu akume siringi akumunge yembo lupemane pundu mele tongendo kalkundu lipe tapondomba melema Juda yemboma sikimili papu tekemele. \v 28 Akumunge na ikongonomo tepo pora simbondo ou Jerusalleme pupu ⸤kolea Akaya kinie Masedonia poropinjiselo yembomane liku maku toko na siringi⸥ kou monema yemboma sindi-pupulie nimbomone, pe kolea Sipéne pumbondo ou kolea awili Romo ombo eno kanombo. \v 29 Na pilkiru, ombó kinie Kirasini eno tepa kondomba ulu paa awisili na membo ombó.\f + \fr 15:29 \ft 23,28 Pe Pollo sike Romo purumu temanemo Lipe Mundorumu Yema 28:14-31 molemo. Nalo yuyu pilipe naa purumu. Ele yemane yu akune mengo puringi (Lipe Mundorumu Yema kolomongo awili 27-28 pali).\f* \p \v 30 Angokeme, nane enondo tondolo mundupulie nimbondo: “Na ‘Lipu tapondamili.’ ningu na-kinie mindili siku Pulu Yemo nanga ningu mawa tendeko molangi.” nikiru. ‘Awili Yesusi Kirasi\f + \fr 15:30 \ft bokumunge alsena anjokondo “6.Bikpela”, “23.Krais”.\f* sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolomonga kepe, Mini Kake Telimuni olio anjo yando konopu mondolemolo ulumu silimomonga kepe, akuselonga ‘aku tendangi.’ nimbu mawa tekero. \v 31 Pulu Yemondo nanga ningu mawa tendekolie, ‘Kolea Judia disiriki\f + \fr 15:31 \ft Jerusalleme akumu Judia disiriki sukundu lierimu kolea awilimu.\f* Kirasinge temanemo naa pilku lsingi yembomane na teko kenjiku mindili naa siengi. Nane Pulu Yemonga yembo Jerusalleme molemelema lipu tapondombo kinie kanoko peanga kanangi.’ nieyo. \v 32 ‘Na Pulu Yemone ‘Kapola, pu.’ nimu liemo ene molemelena na konopu silipu ombo eno-kinie pea wale mare tapu topo molomolomonga altopa konopu enge nipili.’ ningu aku siku Pulu Yemo mawa tendayo. \v 33 ‘Olio konopu pe nipili taka liku molangi.’ nilimo Pulu Yemo eno-kinie pali molopili. Sike aku tepili. \c 16 \p \v 1 Olionga kemulu ambo Pimbi, yu Sengiria taono Kirasinge yembo talapemo\f + \fr 16:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “43.sios”.\f* lipe tapondoli kongono te tendelemo ambomo, yu ombá kinie kanoko peanga kanoko \v 2 yu Awilimunge ambo te kene ningu “Molamili ou.” nindengi. ‘Eno Pulu Yemonga yemboma\f + \fr 16:2 \ft ungu pulu te inie yakondo 15:25*.\f* molkolie aku siku teko, yuni ⸤Pulu Yemonga⸥ yembo awisili tondolo mundupe lipe tapondopa, na kepe lipe tapondorumu kene yu umbune te pemu liemo liku tapondangi.’ nimbu mawa tekero. \p \v 3 Na kinie pea Kirasi Yesusinge kongono terimulu ambo Pirisilla kinie ye Akuwilla kinie\f + \fr 16:3 \ft aku ambo yeselonga temanemo Lipe Mundorumu Yema 18:2-3,18-19,26.\f* “Manda molembeleye?” nindengi. \v 4 ‘Elo toko kondonge kinie uluri molo.’ ningulu na liku tapondoringili. Na liku tapondoringilimunge nanu mindi “Ange.” naa nikiru; Juda yemboma naa molemele yembo lupe kolea lupe lupe Kirasinge yembo talapemanga yembomane kepe “Ange.” nilimelela. \p \v 5 Kirasinge yembo mare elonga ulkena maku tolemele yemboma “Manda molemeleye?” nindengila. \p Nanga paa konopu mondolio pulu lemo ye Epainetasi, yu kolea Esia poropinji sukundu koleamanga pali pulu pulu Kirasinge yemo molorumu yemo, yu “Manda molenoye?” nindengi. \p \v 6 Enonga kongono tondolo mundupe tenderimu ambo Maria “Manda molenoye?” nindengi. \p \v 7 Nanga ⸤Juda⸥ ye Andoronikasi kinie Juniasiselo, na-kinie pea ka ulkena perimulu, aku yeselo “Manda molembeleye?” nindengi. Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemane pali\f + \fr 16:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “1.aposel”. \f* aku yeselo ‘Teko kondolembele ye peangaselo.’ nilimele. Na Kirasinge yemo ou naa molambo elo Kirasinge yeselo moloringili. \p \v 8 Yu Awilimunge yemo molemomonga yu konopu mondolio ye Ambilliatasi “Manda molenoye?” nindengi. \p \v 9 Olio Kirasinge kongono pea telemolo ye Upanasi kinie nanga pulu lemo konopu mondolio ye Sitakisi kinie “Manda molembeleye?” nindengi. \p \v 10 Apellesi, Kirasinge yemo molorumumunge mindili norumu nalo Kirasi mundupe siye naa kolopa tondolo mundupe ambolorumumunge yu kanoko kapi nilimele, aku yemo “Manda molenoye?” nindengi. \p Aritopullasinge ulkena pelemele yemboma “Manda molemeleye?” nindengi. \p \v 11 Nanga ⸤Juda⸥ ye Erotiane “Manda molenoye?” nindengi. \p Nasisasinge ulkena pelemele yembomanga mare Awilimunge yembo molemelema “Manda molemeleye?” nindengi. \p \v 12 Awilimunge kongono tondolo munduku tenderingili ambo Tiripina kinie Tiriposaselo “Manda molembeleye?” nindengi. \p Nanga konopu mondolio pulu lemo ambo Pesisi, Awilimunge kongono tondolo mundupe tendelemo ambo tela, akumu “Manda molenoye?” nindengi. \p \v 13 Awilimuni ‘Nanga yemo molopili.’ nimbe mako torumu ye Rupasi\f + \fr 16:13 \ft Mako 15:21 ye imbi telu sipemo, ye telu sipemonje?\f* kinie yunge anumu kinie “Manda molembeleye?” nindengi. Kanu ambomone nanga anumu mele molopa na nokolemola. \p \v 14 Asinikiritasi, Pellekono, Emesi, Patoropasi, Emasi keme, enonga angenupili eno kinie pea molemele yema kinie “Eno manda molemeleye?” nindengi. \p \v 15 Pillollokasi keme Jullia\f + \fr 16:15 \ft ‘Jullia yu Pillollokasinge ambomonje.’ ningu pilimele.\f* keme Nerusi keme yunge kemulu keme Ollimipasi keme Pulu Yemonga yembo\f + \fr 16:15 \ft ungu pulu te inie yakondo 15:25*.\f* eno kinie pea molemele yemboma pali “Manda molemeleye?” nindengi. \p \v 16 ‘Olio pali Kirasinge yemboma’ ningu anjo yando yemboma kangulku\f + \fr 16:16 \ft “kanguluengi.” nimbe molemo akumu Giriki-ungune “kere toko nongo nunu niengi.” nimbe molemo. OuKorini 16:20.\f* “Manda molemeleye?” niengi. \p Kirasinge yembo talapemane pali “Eno manda molemeleye?” ningu mundukumili. \s1 16:17-20 Yembo Marene Kirasinge Yembo Talapemo Sungu Siringimenga Ungumu \p \v 17 ⸤Ungu te kamu niembo.⸥ Angokeme, nane eno tondolo mundupulie nimbondo: Yembo marene Kirasinge yembo talapemo sungu siku, ou mane siringi pilku lsingi ungume ‘naa piliengi!’ ningu ungu lupe lupema ningu silimelemonga Kirasinge yemboma pilkulie, Kirasinge ungumu ou pilimele mele kelko pilku sunduku teko kenjinge kene\f + \fr 16:17 \ft inie yakondo 14:13,20,21, PeKorini 6:3.\f* kanu yemboma kanoko kondoko molaa. Aku yemboma-kinie nondoko telune tapu toko naa molangi. \v 18 Kanu yembomane olionga Awili Kirasinge kongonomo naa tendelemele kene eno-kinie telune naa molangi. Enonga kalkundu ulume mindi konopu mondoko telemele.\f + \fr 16:18 \ft akumu ungu iko mele torumu molo yakondo 14:1-6 akune langi nongemando nirimu ungu akumunje?\f* Yembomane “Eno sike nikimili.’ ningu piliengi!’ ningu kolo toko ‘ungu peanga mare nikimulu’ ningu kondi tolemele aku ungume Kirasinge yembo marene ‘Iungumu sike ungumu. Iungumu kolo.’ ningu naa apuruku kondoko we walu pilku limele yemboma ningu embambo silimele. \v 19 Enone ⸤Awili Kirasinge⸥ ungume pilku liku ambolko kondolemele mele yembomane pali pilimelemonga na eno-kinie awili tepo konopu sipu molio, nalo ‘Eno ulu peangama paa pilku kondangi. Ulu kerime pilku tenge aulke te paa naa liepili.’ konopu lekero. \p \v 20 ‘Nanga yemboma konopu pe nipili taka liku molangi.’ nilimo Pulu Yemone nondopa mele ‘⸤Eno Romo Kirasinge yembomane kurumenga nomi⸥ Setene kimbuni kambiliengi.’ nimbé.\f + \fr 16:20 \ft OuPuluPulu 3:15; bokumunge alsena anjokondo “42.Seten”.\f* \p Olionga Awili Yesusini eno we kondo kolopa molopili molangi. \s1 16:21-24 Yembo Marene Romo Yembomando “Manda Molemeleye?” Niringi Ungume \p \v 21 Na pea kongono tapu topo telembolo ye Timotini\f + \fr 16:21 \ft LipeMundorumuYema 16:1.\f* “Eno manda molemeleye?” nimbe nimbe mundukumu. Nanga ⸤Juda⸥\f + \fr 16:21 \ft “Nanga ye” nikimu olio pilipu sundulimolo. Pollone yunge lapalini kalko lsingi yembomando nirimu molo yunge Juda talape yembomando nimbe nirimunje?\f* ye LLusiasi keme\f + \fr 16:21 \ft Lipe Mundorumu Yema 13:1.\f* Jesono keme\f + \fr 16:21 \ft Lipe Mundorumu Yema 17:5-9. \f* Sosipate keme akumene kepe “Eno manda molemeleye?” ningu ningu mundukumilila. \p \v 22 ⸤Na Tetiasi, Pollone nikimu mele pilipu ipepámo tondokoro yemone Awilimunge yemola molopolie “Eno manda molemeleye?” nimbu nimbu mundukuru.⸥ \p \v 23 Na Pollo kinie Kirasinge yembo talape ya molemelema kinie yunge ulkena ‘pea peamili waa.’ nimbe nokolemo ye Gayasini\f + \fr 16:23 \ft Ye Gayasinge ungu talo Lipe Mundorumu Yema 19:29, OuKorini 1:14. \f* “Eno manda molemeleye?” nimbe nimbe mundukumu. \p Ya kolea awili Korini kou mone kinie koleamonga kongonoma kinie nokolemo ye Erasitasi kinie\f + \fr 16:23 \ft Ye Erasitasinge ungu talo Lipe Mundorumu Yema 19:22, PeTimoti 4:20.\f* olionga angenu Kuwatasi kinie elone “Eno manda molemeleye?” ningulu ningu mundukumbili. \p \v 24 (Olionga Awili Yesusi Kirasini eno pali we kondo kolopa molopili molangi. Sike aku sipe tepili.)\f + \fr 16:24 \ft Iungumu, pala () akune sukundu molemomo, Pisini ungune kepe, Ingillisi ungu toringi boku marenga molemo, marenga naa molemo. Pulu Yemonga ungumu paa pilku kondolemele yembo marene pilkulie, ‘Pollone ipep mo ou topa mundumbendo iungumu naa torumu. Ye tene pe konopuni pilipelie walu torumu.’ ningu pilkulie ‘Bokune sukundu naa molopili.’ nilimele.\f* \s1 16:25-27 Pulu Yemonga Imbi Lipe Ola Mundundoli Ungu Te \p \v 25-27 ⸤Kinié olione Pulu Yemonga imbi alieli lipu ola mundundemili.⸥ Na temane peangamo topo siliomone kinie, Yesusi Kirasindu nimbu silimolomone kinie, Pulu Yemone eno konopu manda tondolo mundundumbe. Itemane peangamo ou lopi tepa perimu ungumu.\f + \fr 16:25-27 \ft Ou lopi tepa perimu pe kinié nimbe para sikimu ungu akumunge ungu pokore Epesasi 3:3-6. \f* \p Yu ponie paa awisili Pulu Yemone ou nimbe para naa sirimu nalo pe kinié mele ‘Mona lepa olio piliengi!’ nimbelie nimbe para sikimu. Molopa Mindi Puli Pulu Yemone ‘Ma koleana yembo talapemane pali ‘Itemanemo yu sike ungumu.’ ningu tondolo munduku pilku kanu ungumu pilku liku tenge panjiku teangi.’ nimbe yuni ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemando “Mona liepili ningu para siee.” nirimu. Kanu kinie kanu ungu ningu siringi yemane ‘Yemboma paa piliengi!’ ningu enonga bokumenga sukundu kanu temane peangamo wendo ombá mele ningu siku boku toringi nimbe pelemo. Yesusi Kirasini olionga nimbe tenderimumunge Pulu Ye yu manjipe pilipe konginjeli pelemo yemo, yunge imbi kamu ola molopa mindi pupili. Sike aku sipe tepili. \p ⸤Aku pea nikiru.⸥