\id PHP NT0167 - Kala NT Rob Head Jan/1995 \h PILLIPAI \toc1 PILLIPAI Pollone PILLIPAI Yemboma Pepá Topa Sirimu Bokumu \toc2 PILLIPAI \mt1 PILLIPAI \mt2 Pollone PILLIPAI Yemboma Pepá Topa Sirimu Bokumu \ip \it Pollone I Pepá Topa Sirimumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Pollo kinie yuni pepá topa sirimumenga ungu pulu mare inie yakondo gomo 714 molemo.\it* \ip \it Pollo ka-ulkena pepalie ipepámo topa sirimu (1:13-14). ‘Ka-ulkena pepalie Epesasi, Pillipai, Kollosi yembomanga pepáma topa, ye Pillimononga pepámo topa sirimu.’ ningu pilimele. Ka-ulke temunje, naa pilimolo nalo yembo marene pilkulie ‘Romo molopalie pepáma torumu.’ ningu pilimele (Lipe Mundorumu Yema 28:14-31).\it* \ip \it Pollo ou-pulu-pulu kolea awili Pillipai orumu temanemo Lipe Mundorumu Yema 16:8-15 molemo. Pepámo paa pe mele torumu. Pillipai akumu Masedonia poropinji lierimu kolea awili te. Kambani bisinete kongono akune paa teringi. Romo yembo awisili akune molko, Juda yembo paa koltalo moloringi.\it* \ip \it Pillipai yemboma-kinie umbune te pepili Pollone ipepámo naa torumu. Ungu mare nirimu akume isipe:\it* \ip \it Ungu Te: Kirasi pilieli Pillipai yembomane kou-mone mare ‘Pollone kongono telemomo lipu tapondamili.’ ningu, siku mundoringimunge eno-kinie “Ange.” nirimu (1:5, 4:10-19).\it* \ip \it Ungu Te: ‘Kirasinge yemboma molemelemonga mindili nolemele akumu konopu tondolo pupili molko, kele toko mini-wale naa munduku konopu siku molangi.’ nirimu (1:27-30, 4:4-7).\it* \ip \it Ungu Te: ‘Imbi naa mololi yemboma mele molko, anjo yando taka liku yembomanga ungume pilku konopu telune pupili molangi.’ nirimu (2:1-11, 4:2-5). (Pulu Yemone mako topa “Pu.” nimbe mana lipe mundorumu ye nomi Kirasi Yesusi akumunge ungu awili paa tondolo te 2:5-11 molemo, akumu paa kanou.)\it* \ip \it Ungu Te: ‘Timoti kinie Epapodaitasiselo ongele kinie konopu siku “Pea tapu topo molamili.” niengi.’ nirimu (2:19-30).\it* \ip \it Ungu Te: ‘Ye mare eno-kinie molko ungu mane mare kolo toko siringimenga ungume pilku naa liee.’ nirimu (kolomongo awili 3).\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \s1 Kolomongo Awili 1-4 KIRASINGE PILLIPAI YEMBOMA POLLO KINIE TAPU TOKO MOLORINGIMUNGE POLLO PAA KONOPU SIRIMU UNGUMU \s1 1:1-2 Pollone Pep mo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungume \p \v 1 Olto Pollo Timotiselo,\f + \fr 1:1 \ft Elone Kollosi yemboma pep tokolo siringilila. Kollosi 1:1.\f* Kirasi Yesusinge kongono tendeli kendemande yeselone \p eno Pulu Yemonga yembo kake telime kolea awili Pillipai molemelema ipepámo topo sikimbulu. Eno ungu pilieli yembo wema kinie, enonga tapu yema kinie, Kirasinge yembomanga kongono tendeli yema kinie, eno pali ipepámo topo sikumbulu.\f + \fr 1:1 \ft Elo ou-pulu-pulu Pillipai puringili temanemo Lipe Mundorumu Yema 16 molemo.\f* \p \v 2 Olionga Lapa Pulu Yemo kinie Awili Yesusi Kirasiselone\f + \fr 1:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”.\f* eno we kondo kolkolo, ‘Eno konopu pe nipili taka liku molangi.’ niengili. \s1 1:3-11 Pollone Pulu Yemondo “Ange” Nirimu Ungu Te \p \v 3 Nane eno walse walse konopuni pilipulie nanga Pulu Yemo kinie “Ange” nilio. \v 4-5 Na temane peangamo pulu polopo eno topo sirindu kinie kepe, yandopa yandopa kanu kongonomo telio kinie kepe, enone na liku tapondoringi liku tapondolemelemonga Pulu Yemo kinie ungu nimbu enonga mawa tendembondo konopu sipu mawa tendelio. \v 6 Nane pilipulie, ‘Pulu Yemone enonga konopune kongono pulu polopa terimu kongono peangamo telipe pupe pupe, Kirasi Yesusi yando omba olio limbe walemonga kanu kongonomo tepa limbe.’ nimbu tondolo mundupu pilio.\f + \fr 1:6 \ft Ou-Korini 1:4-8.\f* \p \v 7 Na eno konopuni pilipu andopo molio-na na enondo konopu lelio mele papu lelio. Na ka ulkena pelio kinie kepe, temane peangamo topo sipu “Yu paa sike temanemo yemboma paa pilku liengi.” nilipu andorundu kinie kepe, enone na liku tapondolemele-na na kinie eno kinie olio Pulu Yemone we kondo kolopa lipe tapondolemo. \v 8 “Kirasi Yesusini eno kondo kolopa konopu mondolemo mele nane aku sipu eno kondo kolopo konopu mondopo waka kolopo molio.” nikiru akumu sike nikiru. Pulu Yemone ungu nilkenje nane “Sike nikimu.” nilkela. \p \v 9-10 Nane Pulu Yemo enonga mawa tendelio mele isipe: “‘Enone ulu keri peangama apuruku kondokolie ulu peangama mindi pilku liku teangi.’ nimbu eno Pulu Yemo kinie Kirasiselo pea elonga yemboma pea konopu mondolemele mele paa olandopa olandopa mondoko mololiku puku, enonga pilipe konginjelime kinie ulu keri peangama apuroli ulu pulumu kinie enonga konopumenga pepa si nilipe pupili konopu mondoko molangi.” nimbu Pulu Yemo mawa tendelio. ‘Aku siku molonge kinie Kirasi altopa ombá walemo wendo ombá kinie eno konopu kake tepili molko yu kanopa peanga kanolemo ulu pulume mindi enonga konopumenga pepili molko, \v 11 Yesusi Kirasini eno-kinie tapu topa molopa lipe tapondolemomonga yu kanopa sumbi nili ulume nimbe kanolemo ulume mindi teko molonge. Eno aku siku teko molongemone Pulu Yemonga imbi liku ola mundunduku yu kapi ninge.’ nimbu aku sipu Pulu Yemo enonga mawa tendelio.\f + \fr 1:11 \ft Epesasi 3:14-19.\f* \s1 1:12-30 Pollo Ka-Ulkena Perimu Ulumuni Temane Peangamo Lipe Tapondolemo Ungumu\f + \fr 1:12 \ft Lipe Mundorumu Yema 28:16-20,23.\f* \p \v 12 Angokeme, na-kinie ulu umbune wendo omu akumuni temane peangamo pipi naa simu. Na ka siringi ka ulkena pelio ulumuni temane peangamo tepa tondolo mundundulimo. \v 13 Akumunge Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga ulkemo nokolemele ami yema kinie we yemboma pali ‘Na Kirasinge kongonomo tendeliomonga ka siringi ka ulkena pelio.’ ningu kanolemele. \v 14 Na ka ulkena peliomonga nanga angenupili awisilini kanokolie ‘Awilimuni olio sike lipe tapondomba.’ ningu pilku konopu tondolo pupili “‘Yembomane olio mindili singi liemo uluri molo.’ ningu” Pulu Yemonga ungumu pipili naa kolko tondolo munduku ningu siliku andolemele. \p \v 15 Sike ye marene “na kolea awisilinge andopo ungumu nimbu sirindumunge yembo awisili kanu ungumu pilku limele mele” kanoko keri kanokolie ‘Pollonga imbimu manie pupili. Olionga imbime ola molopili.’ ningu Kirasinge temanemo toko silimele nalo marene konopu peanga pepili “‘Kirasinge imbimu ola molopili.’ ningu” Kirasinge temanemo toko silimele. \v 16 Na ‘temane peangamo yu paa sike.’ nilipu andoliomonga ka ulkena pelio mele kanokolie na konopu mondolemelemonga Kirasinge temanemo toko silimele; \v 17 nalo ye marene konopu sumbi sipe naa pepili enonga imbi ‘ola molopili.’ ningu Kirasinge temanemo toko silimele. ‘Na ka ulkena pelio kinie umbune mare olandopa siemili.’ ningu aku telemele. \v 18-19 Nalo ‘Na mindili nopili.’ ningu aku telemele mele uluri pelemoye? Eno konopu peanga pepili temanemo toko silimele molo konopu sumbi sipe naa pepili toko silimele akumu uluri molo. Enone pali Kirasinge temanemo yemboma toko silimelemonga na paa konopu sipu molio. \s1 1:18-26 Pollo Ka-Ulkena Pepalie “Na Kolombo Kinie Molo Molombo Kinie Kirasi Kinie Pea Molembolo Mele Molombolo.” Nirimu Ungu Te (Ka-ulke ungumu 1:12-30 pali.) \p “Konopu sipu molombomonga ulu te pelemola.” Na pilipulie, ‘na ka ulkena pepo mindili nolio kinie enone Pulu Yemo nanga ningu mawa tendelemelemonga kepe, Yesusi Kirasinge Minimu\f + \fr 1:18-19 \ft Yesusinge Minimu kinie Pulu Yemonga Minimu kinie telu kanumu.\f* yu na kinie molopa na lipe tapondolemomonga kepe, iuluselonga na kapola molombo.’\f + \fr 1:18-19 \ft Jopo 13:16. Pollo yu “Ka-ulkena wendo pu.” ningemondo nirimunje molo Pulu Yemone yundu ‘naa teko kenjerinu.’ nimbemondo aku sipe nirimunje?\f* nimbu pilipulie konopu sipu molio mele molombo. \v 20 ‘Nane teambo.’ konopu lekero mele isipe: ‘Na telio mele kepe molio mele kepe akumunge pipili naa kolopo Kirasinge kumbi-kerena angilimbo kinie paa papu.’ nimbu yunge kongonomo tondolo mundupu telio. ‘Molombo kinie kepe molo kolombo kinie kepe nanga kangimuni Kirasinge imbi lipu ola mundundorundu mundundulio mele aku sipu mundundembo.’ nimbu aku telio. \v 21 Na konde molio kinie Kirasi nanga konopune molemo pea tapu topo molembolo akumu papula; kolopolie molombo mele paa olandopa. \v 22 Mana we molondu liemo nane nanga kongono peanga we lemomo manda tembo. Akumunge kolombomo kinie konde molombomo kinie kanu uluselonga te tembo mele na pilipu sundupu lou lelio. \p \v 23 Na konopu talo pelemo. Ma koleamo mundupu siye kolopo Kirasi molemona pupu pea molombolondo na konopu sipu molio. Aku tendu liemo paa peanga. \v 24 Nalo kolondu liemo nane eno nambepo manda lipu tapondomboye? Pe eno nambe-engenje? Aku sipu nimbu pilipulie mana we molondu liemo paa papula. \v 25 ‘Nane eno lipu tapondombo kinie eno Kirasinge yemboma molko kondoko ‘yu sike’ ningu tondolo munduku pilku konopu siku molonge.’ nimbu pilipulie ‘Na eno kinie pea ma koleana sike molomolo.’ nimbu tondolo mundupu pilkiru. \v 26 ‘Pe na eno molongena altopo yando ombo pea molomolo kinie enone Kirasi Yesusinge imbimu liku ola mundunduku molonge.’ nimbu pilipu ‘Sike aku sipu eno kinie altopo molombo.’ konopu lekero. \s1 1:27-30 Pulu Yemone Pillipai Yemboma Tepa Kondolemo Nalo ‘Mindili Nangi.’ Nilimola, Ungu Te \p \v 27 Nalo na ondu liemo kepe naa ondu liemo kepe uluri molo. ‘We yembomane olio kanokolie ‘Sike Kirasinge yemboma molemele.’ ningu piliengi!’ ningu Kirasini yu lombili andolime molonge mele nimbe sirimu mele eno aku siku molangi. Aku siku molonge ulumu olandopamo. Pe aku siku teko molangi ombo mongone kanondu liemo molo eno teko molemele mele temane te ka-ulkena molopolie piliendu liemo ‘eno konopu telune pupili tondolo munduku molko, ‘yemboma “Pulu Yemone mako torumu ye nomi Kirasi Yesusini yembomanga nimbe tenderimumunge molko kondonge mele” ‘sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!’\f + \fr 1:27 \ft inie anjokondo 3:8-9; bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* ningu temane peangamo toko siku, \v 28 enonga opa pulue yembomane ‘eno mini-wale mundengi.’ ningu ulu mare telemele kinie ‘Uluri molo.’ ningu mini-wale naa munduku we angilimele mele piliembo.’ nimbu molio. Enonga opa puluemane eno mini-wale naa munduku we angilimele kinie kanokolie ‘Eno opa puluema mindili nongo molko kenjinge nalo eno Kirasinge yemboma mindili nolemela aulkena wendo ongo, molko kondonge aulkena punge.’ ningu kanonge. Pulu Yemone eno lipe tapondopa opa puluema topa manie mundumbemonga aku siku ningu kanonge. \v 29 Pulu Yemone eno tepa kondopalie “Kirasi yu sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!’ nilimo. ‘Kirasinge imbi ola molopili kene mindili nangi.’ nilimola. “Akumunge opa puluemane aku siku ningu kanonge.” \v 30 Ou na “‘Yesusi Kirasi yu sike.’” nimbu tondolo mundupu pilierindumunge opa puluemane na toko manie mundunge teringi kinie tondolo mundupu molopo mindili norundu mele eno Kirasinge yembomane kanoringi, pe kinié aku sipu molio mele pilimelela. Kinié eno mindili nolemele mele telu sipela. \c 2 \s1 2:1-5 Olio Konopu Telune Pupili Molopo Yembo Lupema Tepo Kondamili Ungu Te \p \v 1 Eno Kirasi pea tapu toko molemelemonga eno toembo toko molko, yuni konopu mondolemo ulumuni eno kundopili molko, eno enono Minimuni anjo yando kapola tapu toko molko, yembo lupema konopu mondoko kondo kolko, aku siku molongi liemo \v 2 na ‘Konopu awili tepa sipe molopili.’ ningu eno konopu telumu pepili molko, enono anjo yando konopu mondoko molko, enonga konopu telune pupili molko, mele lupe lupema yu-mele-mele naa konopu mondoko molayo. \v 3 Eno ‘Na yembo awili te molambo. Nanga imbi ola molopili.’ ningu naa molayo. ‘Na kamakomo molio. Nanga imbi paa olandopa molemo.’ ningu pilku kara puku naa molayo. Eno molonge mele isipe: ‘Yemboma awili mele molemele, na manie mele molio.’ ningu aku siku anjo yando pilku molayo. \v 4 Eno enono yu-mele-mele konopuni pilku tenge mele manjiku pilku naa molayo. Enonga yemboma ‘Teamili.’ ninge mele molo umbune pembama kepe pilku “liku tapondoko” molayo.\f + \fr 2:4 \ft Ou-Pita 5:5-6.\f* \v 5 Kirasi Yesusi mele molayo.\f + \fr 2:5 \ft ungu pulu tondolo te Jono 13:1-17.\f* \s1 2:5-11 Kirasi Yesusi Yuyu ‘We Ye Te Molopo Ye Koropa Te Mele Molambo.’ Nimbe Aku Sipe Molorumu Kulu Pulu Yemone Yu Lipe Paa Olandopa Mondorumu Temanemo \p Kirasi Yesusi pilipe tepa molorumu mele eno aku siku pilku teko molongi liemo paa papu. \v 6 Kirasi Yesusi yu terimu mele isipe: \q1 Yu Pulu Yemo molorumu mele molorumu nalo \q1 ‘Pulu Yemo molio mele kamu molambo.’ ni naa nirimu. \m \v 7 Yu Pulu Yemo molorumu mele mundupe siye kolopa \q1 ‘Kongono tendeli kendemande ye te molambo.’ nimbe \q1 yu olio molemolo mele a lepa molorumu. \q1 Yu mana ye te meringimu molorumu.\f + \fr 2:7 \ft Jono 1:1-3,14.\f* \m \v 8 Yu mana ye te molorumu kanoringi kanu kinie \q1 ‘Na we ye molambo.’ nimbe molopa, \q1 Pulu Yemone “Tei.” nirimu ulume pali \q1 pilipe lipe terimu. \q1 “Nu kolani, unjo perana uku toko mondangi.” \q1 nirimu ungumu kepe mundupe siye naa kolopa \q1 pilipe lipe yu kolorumu. \m \v 9 Pe “yu Pulu Yemonga ungume pali \q1 pilipe lipe terimumunge” \q1 Pulu Yemone yu paa olandopa lipe mondopa, \q1 imbi te we imbime pali topa manie mundupe \q1 paa olandopa molemo imbimu sirimu. \m \v 10 ‘Yesusinge imbimu pilkulie \q1 mulu koleana sukundu molemele yemboma kinie \q1 mana molemele yemboma kinie \q1 mana manie pelemele yemboma kinie \q1 enone pali yu imbi liku ola mundunduku \q1 ‘Yu ye awilimu molopili, \q1 olio maniendopa molamili.’ ningu \q1 “yunge kumbikerena” koporongo langoko, \m \v 11 Lapa Pulu Yemoimbi liku ola mundundungendo \q1 “Yesusi Kirasi yu Awilimu.”\f + \fr 2:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”.\f* niengi.’ nimbe \q1 Pulu Yemone Yesusi yu kanu imbimu sirimu. \s1 2:12-18 Olio Yembomanga Pa Tendelime Molamili Ungu Te \p \v 12 Nanga pulu lemo yemboma, Kirasi Yesusini aku terimu mele pilkulie nanga ungume ou alieli pilku tenge panjiku teringi mele kinié kepe tenge panjiku teangi. Na eno kinie molopo “Teaa.” nirindu kinie pilku liku teringi mele kinié na eno kinie naa molio kinie kepe nane “Teaa.” nilio mele liku awi siku pilku liku teko molangi. Pulu Yemone eno lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lsimumunge yu-kinie pea kapola kapola molemele mele ‘Aku sipu we molamili. Aku sipu molomolo mele meltene pipi simbenje.’ ningu “Pulu Yemonga kumbikerena” pipili kolko mini-wale munduku ‘Pulu Yemone ‘We simbo.’ nirimu melema paa liemili.’ ningu akume linge kongonomo mindili siku teko molangi.\f + \fr 2:12 \ft Epesasi 6:13.\f* \v 13 Olio pilimolo, Pulu Yemo eno-kinie molopa, yuni ‘Teko molangi.’ nimbe konopu lemo mele ‘Teangi.’ nimbe tondoloma sipe lipe tapondopa, ‘Tengendo waka kolangi.’ nilimo kene aku siku teko molangi. \p \v 14-16 ‘Pulu Yemone olio mongo simbe ulu te naa pepili kanopa yembo kake telime mindi nimbe kanopili. Kinié yembo ulu peangama munduku siye kolko ulu kalaro mololime kinie ulu pulu kerime mindi telemele yemboma kinie pea molopo yunge ambolangoma\f + \fr 2:14-16 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”.\f* sumbi sipu molopo yuni olio kanopa ulu kalaro mololi ulume nimbe naa kanopa ‘yembo sumbi nilime mindi molemele’ nimbe kanopili.’ ningulie eno ulu telemelema pali tengendo ungu awisili ningu kerepale naa ningu taka liku teangi. ‘Kanu yembo kerime konde mololi ulumu\f + \fr 2:14-16 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* pelemo ungumu pilku liengi.’ ningu silimelemonga kanu yemboma molemelena tepe-llame mele molko pa tendelemele. Aku tenge kinie Kirasinge walemo wendo ombá kinie eno kanopolie ‘Nane eno kinie mindili sipu kongono telioma we naa telio. Nanga ungu tondolo mundupu nilioma manie naa pumu.’ nimbu kanopolie na paa konopu sipu molombo. \v 17 Juda yembomane Pulu Yemo popo toko melema kalko sikulie, mingi te no-waene molemomo liku Pulu Yemonga kumbikerena kamu ondo leko munduku silimele mele\f + \fr 2:17 \ft ungu pulumu Wendo Oringi 29:38-41.\f* enone ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu\f + \fr 2:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* kinie yunge kongonomo tendelemele kinie yunge popo toko kalko silimele mele akumunge olandopa na “Pollo” ‘kolambo.’ ningu tonge kinie nanga mememo no-waene mele ondo lepa omba pumbenje. Aku liemo na konopu sipu, eno kinie pea paa konopu silio. \v 18 “Na-kinie aku sipe wendo omu liemo na eno-kinie konopu simbo,” akumunge eno kepe konopu siku na kinie pea paa konopu silimele liemo papula. \s1 2:19-30 Pollone (19-24) ‘Timoti Kinie (25-30) Epapodaitasi Kinie “Kolea Awili Pillipai Pale.” Nimbo Tekero.’ Nirimu Ungumu \p \v 19 ‘Awili Yesusini “E.” nimu liemo nane nondopo ‘Timoti eno molemelena opili.’ nimbo. ‘Yu kelepa yando ombalie eno molemele mele na temane topa simbe mele pilimbo kinie na konopu peanga pemba.’ nimbulie ‘Aku teambo.’ nimbu molio. \v 20 Timoti na kinie tapu topa molopa ‘Eno molko kondangi lipu tapondambo.’ nimbe molemo mele yembo te lupe aku sipe naa molemo. \v 21 We yemboma pali ‘Yesusi Kirasi lipu tapondopo yunge kongonomo teamili.’ naa ningu enonga melema mindi konopu kimbu siku pilku molemele. \v 22 Nalo Timoti tepa kondolemo mele eno pilimele. Kango tene yunge lapamo lipe tapondopa nokolemo mele yu kinie olto temane peangamonga kongonomo pea tapu topo telembolo. \v 23 Akumunge “‘Eno molemelena yu opili.’ nimbu lipu mundumbo tekero.” ‘Opali talou na kinie nambolka uluri wendo ombánje.’ nimbu nokokoro. Pe pilipulie, “Yu eno molemelena opili.” nimbu sumbi sipu lipu mundumbo. \v 24 ‘Na kepe Awilimuni na lipe tapondomba kinie nondopo eno ombo kanombo.’ nimbu tondolo mundupu pilkiru. \p \v 25 Nalo kinié isili-ou enone ‘Na lipe tapondopa nokopili.’ ningu liku mundoringi ye Epapodaitasi ‘Eno molemelena altopa opili paa lipu mundumbo.’ konopu lekero. Yu olionga angenu, na kinie pea tapu topo kongono tepolo, ‘temane peangamo manie naa pupili.’ nimbulu pea opa telembolo yemo. \v 26 ‘Eno altopo kanamboa.’ nimbe molopa, yu kuru torumu pilieringimunge yu konopu umbune tepili molemola. \v 27 Yu paa sike kuru torumu, yu pondeanga kamu kolorumu. “Kamu kolka” nalo Pulu Yemone yu kondo kolopa ‘Konde pupili.’ nirimu. Pulu Yemone yu mindi kondo naa kolorumu. ‘ “Yu kolomba kinie” na kinie umbune awilime olandopa olandopa ombá.’ nimbe pilipelie na kepe kondo kolopa yu tepa konde lsimu. \v 28 Akumunge ‘Eno yu altoko kanokolie “‘Kuru pora nirimu lemo.’ ningu” konopu siengi. Na konopu umbune awili tepa naa latepili kene “Eno molemelena yu opili.” nimbo kinie paa papu.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molkoro. \v 29-30 Akumunge yu ombá kinie konopu siku ‘Papu okono.’ niengi. Yu yuyu umbune te wendo ombá mele konopuni naa pilipe, yuni Kirasinge kongonomo mindi pilipe tepa molopalie kolomba tepa, enone ‘Na lipe tapondopili.’ ningu kongono siringimu ‘tepo molambo.’ nimbe yu kuru torumu kinie kepe pilie-kelie tepa we kongono terimu kene ‘Yu pea Awilimunge yemboma molemolo.’ ningu ‘Ange’ ningu konopu siku “Papu okono. Pea tapu topo molamili” ningu, yu molemo mele molemele yemboma liku awi siku enonga imbime liku ola mundundengi. \c 3 \s1 3:1-11 ‘Kirasi Sike’ Nilimele Yemboma Mindi Paa Yembo Sumbi Nilime Molemele. Aulke Te Lupe Naa Lemo Ungu Te \p \v 1 Nanga angokeme, ipepámo topo pora simbondo isipu nikiru: Eno Awilimu kinie “tapu toko molemelemonga” konopu siku molangi. \p Ou pepá te topo “liepi-liepi topo” nirindu mele altopo pepá tombo kinie siye naa temba. Aku tembo kinie eno lipe tapondomba “kene altopo niembo”: \p \v 2 Ye owa takera mele molemelema kanoko kondoko molayo. Kanu yema eno teko kenjinge yema,\f + \fr 3:2 \ft Pe-Korini 11:13.\f* kangimu kopisiku teko kenjilimele yema. \v 3 Olio Kirasinge yemboma mindi paa sike kangi kopiseli\f + \fr 3:3 \ft 2,5 bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* Isirele yemboma molemolo. Olio Pulu Yemonga Minimuni lipe tapondolemomonga Pulu Yemo popo tolemolo yemboma molemolo. Kirasi Yesusinge imbimu mindi lipu ola mundundupu, ‘kangikundu uluri telemele akumu olio naa lipe tapondolemo.’ nimbu pilimolo yemboma molemolo. \v 4 Kangikundu ulumene manda lipe tapondolkanje ‘Na Pulu Yemone uluri naa temba. Molopo kondombo.’ nimbu tondolo mundupu pilipu pipili naa kolka. \p Yembo marene ‘Kangikundu uluri telemolomonga sike kapola molomolo.’ ningu tondolo munduku pilimele liemo nane kepe aku sipu manda ‘Sike.’ nimbu olandopa tondolo mundupu pilimbo. \v 5 Amane na merimu kinie wale yepoko pakera omba purumu kinie engaki sipemonga nanga kangi kopiseringi. Na Isirele ye tela, Isirelene merimu ye Benjaminini kalopa lsimu ye te;\f + \fr 3:5 \ft ungu pulu te Ou-Pulu-Pulu 35:16-26.\f* ama tataselo Ipuru\f + \fr 3:5 \ft Ipuru yemboma kinie, Isirele yemboma kinie, Juda yemboma kinie, sike imbi lupe-lupe nalo eno yembo meme telumu.\f* yemboselo, na Ipuru kangomola. Na Parisi ye te\f + \fr 3:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* molopo Parisi yemane Pulu Yemonga ungu manema\f + \fr 3:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* pilku tondolo munduku telemele mele aku sipu pilipu paa terindu. \v 6 ‘Pulu Yemonga ungumu tondolo mundupu pilipu tepo, yu paa lipu tapondambo.’ nimbu Kirasinge yembo talapemo\f + \fr 3:6 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* tepo kenjipu mindili sirindu.\f + \fr 3:6 \ft Lipe Mundorumu Yema 8:1,3, 9:1-2,13, 22:4-5,19, 26:9-11, Ou-Korini 15:9, Gallesia 1:13, Ou-Timoti 1:13.\f* “Na Kirasinge yemo naa molopolie” Pulu Yemone “Teaa.” nirimu ungu manema pali paa mimi sipu pilipu lipu terindumunge ‘Nane ulu te lawa teko, teko kenjikinu.’ ningu paa naa kanoringi.\f + \fr 3:6 \ft Pe-Korini 11:21-22. Romo 9:5, 11:1 kananila.\f* “Kangikundu aku sipu tepo molorundumunge kangikundu telemele mele uluri lipe tapondolkanje na paa sike lipe tapondolka.” \p \v 7 Nalo kinié Kirasinge yemo molopo yu lombili pupu kongono tendembomonga “Kirasi na molorundune naa opili” ou molorundu mele kinie terindu mele kinie “paa olandopa lipe tapondolka ulume” ‘Tondolo te naa pelemo. Uluri molo. “Aku sipu tepo molorundu ulume Pulu Yemone kanopa peanga kanomba ulu te naa pelemo.” ’ nimbu pilio. \v 8-9 Nane Juda yembomanga ulu pulumendo mindi naa nikiru. ‘Kirasi Yesusi nanga Awilimu\f + \fr 3:8-9 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”.\f* paa pilipu paa tapu topo molembolo aku ulumu paa peanga.’ nimbu we melema kinie ulume waka naa kolopo ‘uluri molo’ nimbu mundupu siye kolopo yu mindi lombili pulio. ‘Kirasi mindi ambolopo yunge ungume tondolo mundupu pilipu lipu tepo, yu kinie tapu topo molambili.’ nimbu ‘we ulume langi purupe lkupendi tolemo kinie toko ltelemele melema mele lemo.’ nimbu pilipu molio. Kinié nane ‘Ungu manema pilipu lipu terindumunge na Pulu Yemone ‘na ye sumbi nilimu.’ nimbe kanolemo.’ nimbu naa pilio. “‘Na ye sumbi nilimu molambo.’ nimbu aulke te lupe pulio.” ‘Kirasi “kinie yuni ‘nanga’ nimbe tenderimumu kinie” sike.’ nimbu tondolo mundupu pilio akumu mindi ye sumbi nilimu molio aulkemo akisindilimo. ‘Kirasi sike’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma mindi Pulu Yemone ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanolemo.\f + \fr 3:8-9 \ft inie yakondo 1:27; bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “45. stretpela man”.\f* \v 10 ‘Na Kirasi molemo mele paa pilipu, yu kinie paa tapu topo kapola kapola molambili.’ konopu lekero. ‘Kirasi kolopa lomboropa ola molopalie tondolo te lsimu aku tondolomone na molopo tembo mele paa lipe tapondopili. Yu kolombando mindili norumu mele na yu kinie pea tapu topo mindili nambo. Kolombando konopuni pilipe molorumu mele na aku sipu molambo. \v 11 Pe kamu kolombo kinie yuni na “Lomboroko ola molou.” paa nipili.’ konopu lekero.\f + \fr 3:11 \ft Romo 6:4-5,8, Epesasi 1:19-20.\f* \s1 3:12-4:1 Pollone Nimbendo: “Yemboma Melte Lingendo Kere-Kuru Liku Lkisiku Pulimele Mele Na Aku Sipu Melte Limbondo Tondolo Mundupu Lkisipu Pulio.” Nirimu Ungu Te \p \v 12 Nalo ‘Na isipu isipu molambo.’ nikiru akumu\f + \fr 3:12 \ft Aku sipe nirimu, inie yakondo 3:8-11 nimbe nirimunje.\f* ‘ou aku sipu molkoro.’ nimbulie naa nikiru. ‘Ye paa peanga ulu pulu keri naa pelimu molio.’ naa lanikiru. Kirasini na ‘molopo kondambo.’ nimbe na ambolorumumunge ‘na aku sipu ulu akumu paa ambolambo.’ nimbu kongono tondolo mundupu tepo molio. \v 13-14 Angokeme, ‘Ulu akumu ou ambolopo molio.’ nimbu naa pilkiru. Nalo ulu te sike tepo molio, akumu isipe: Yembomane melte singe kinie lingendo mako tolemele owena ‘Na ou kumbi lepo lkisipu pupu liemboa.’ ningu kere-kuru liku lkisilimele mele na aku sipu ‘Kirasi Yesusini olionga nimbu tenderimumunge Pulu Yemone ‘na konde molko kondoko mindi pani ou.’ nirimu ulumu paa liembo.’ nimbu na umbune sipe ambolemo melema wendo wendo lipu mundupu siye kolopo, mulu naa pilipu we mele lupema konopuni naa pilipu owe torumu owena pumbondo tondolo mundupu lkisilio.\f + \fr 3:13-14 \ft Ipuru 12:1, Ou-Korini 9:24.\f* \p \v 15 Olio Kirasinge yembo pilipe konginjeli molemoloma pali aku sipu nimbu pilipu molomulu liemo papu. Molo enonga yembo marene inikiru mele ‘Sike nikimu.’ ningu naa pilku konopu lupe liengi liemo eno konopuni sike ungu pilinge mele Pulu Yemone lipe sumbi sindimbe. \v 16 Nalo ‘ulu peangama teamili.’ isili-ou nimbu tepo molemolo mele mundupu siye naa kolopo paa kamu aku sipu tondolo mundupu tepo molamili. \p \v 17 Angokeme, enone pali nane telio mele manda manjiku teko molangi. Olio tepo molemolo mele mimi siku manda manjiku teko molemele yemboma mimi siku kanoko molangi. \v 18 Ou wale awisili nane enondo nimbondo: “Yembo awisili Kirasi kolorumu unjo-peramo kinie opa puluema molemele.\f + \fr 3:18 \ft Kanu yema inie yakondo 3:2 nimbe molemo yema.\f* “Kanu yembomane teko kenjilimele ulumene Kirasi unjo-perana olionga nimbe kolondorumu tondolomo ‘uluri naa telemo.’ nilimele.” ” nimbu sirindu akumu kinié altopo kola tepo eno nimbu sikiru. \v 19 Eno ‘kalkundu ulume enonga pulu yemo mele’ ningu pilimelemonga alieli molko kenjiku mindi puli kolea kerine punge. Eno pipili kolemela ulume kapi ningu ‘ulu peangama’ ningu, mana melema mindi konopu kimbu siku molemele. \v 20 Nalo ‘olio mulu koleana yemboma molemolo. Olio Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Limo Ye,\f + \fr 3:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”.\f* akumu Awili Yesusi Kirasi, yu aku koleamo mundupe siye kolopa ombá.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo. \v 21 Kanu yemo “omba olio lipelie nimbemone”, yunge tondolo pelemomone yu melema pali topa manie mundupe yu ye awilimu molomba tondolo akumuni olionga kangi kerime alowa tendepa yunge kangi paa peanga olandopa pulimo mele olio kangime simbe. \c 4 \p \v 1 Akumunge, nanga angokeme, na konopu mondopo ‘Paa eno kanamboa!’ nimbu kondo kolopo molio yemboma, na eno-kinie kongonomo terindumunge eno nanga mele kaloli namba peangamo molemelemonga konopu sipu molio yemboma, nanga pulu lemo yembo konopu mondolioma, Awili Kirasini aku sipe eno-kinie manda temba kene pilkulie\f + \fr 4:1 \ft akumu inie yakondo 3:21 nirimu akumunge.\f* eno Awilimu munduku siye naa kolko tondolo munduku ambolko molangi. \s1 4:2-9 Pollone Pillipai Yemboma Ungu Mane Simbendo (4:2-3) “Eno Konopu Telune Pupili Molko (4:4-7) Awilimu Kinie Konopu Siku (4:8-9) Ulu Sikema Kinie Ulu Peangama Kinie Mindi Konopuni Pilku Molangi.” Nirimu Ungu Te \p \v 2 Ambo Yodia kinie Sindikeselo, Awilimunge yemboma ‘Molangi.’ nimbe pelemo ungu manemo mele elo aku sikulu Awilimunge amboselo molembele kene ‘konopu telune pupili molangili.’ nimbu elo paa mawa tekero. \v 3 Sisikosi, ‘ “nunge imbimunge pulumu pilkulie”\f + \fr 4:3 \ft Sisikosinge ungu pulumu ‘tapu topa pea kongono teli’.\f* tapu topo pea kongono telembolo sikemo nuni amboselo “‘Kapola kapola molangili.’ ningu” liku tapondani.’ nimbu mawa tekero. ‘Yembomane temane peangamo piliengi!’ ningulu elo na kinie pea tapu topo kongono mindili sipu tepo molorumulu kene aku teani. Ye Killemene kepe yembo mare pea tapu topo andopo kongono terimulula, aku yembomanga imbime konde molko mindi punge yembomanga imbime molemo bokune\f + \fr 4:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip - buk bilong”.\f* molemo. \p \v 4 “Eno Pillipai yemboma,” Awilimu\f + \fr 4:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* kinie tapu toko molemele kene alieli konopu siku molayo. Altopo nikiru. Konopu siku molayo. \v 5 Awilimu eno molemelena nondopa ombá tekemo kene\f + \fr 4:5 \ft Giriki ungune ‘Awilimu eno molemelena nondopa.’ molo ‘Eno kinie nondopa.’ nilimomo Umbu-Ungune manda naa nilimolo. Giriki ungumunge ungu pulu talo pelemo. Te Pisini ungune toringi molemo mele 4:5 sukundu torumulu molemo. Te manda tolemela akumu i-sipe: ‘Awilimu eno-kinie nondopa molemo.’ Ingillisi ungune yembo mare awisilini aku siku bokune toringi molemo, akumu peangala.\f* enone ‘Yembomane teko kenjinge kinie eno popenge tepo iri topo tondolo mundupu mane naa sipu, yemboma taka lipu lipu tapondopo molemolo mele yembomane pali kanangi.’ ningu aku siku teko molayo. \v 6 Mele teluri kepe eno kele toko mini-wale naa mundeyo.\f + \fr 4:6 \ft Mateyu 6:24-34.\f* Enonga melema kinie ulume kinie enonga konopune umbune pelemoma pali Pulu Yemo ningu para siku, yu-kinie ungu ningendo mawa tekolie\f + \fr 4:6 \ft Jono 16:24.\f* yu-kinie “Ange.” ningu, aku siku teko molayo. \v 7 Aku tenge kinie Pulu Yemone eno konopu pe nili ulu silimomo,\f + \fr 4:7 \ft Jono 14:27.\f* kanumu yembomane pilkulie manda naa pilimele, kanu pe nilimuni Kirasi Yesusi kinie tapu toko molangi enonga konopume\f + \fr 4:7 \ft Giriki ungune kinie Ingillisi ungune Pollone konopumunge ungu talo torumu molemo. Te maku-mongo nimbe, te konopu nimbe torumu, Pisini ungune “bel na tingting” molemo, nalo aku meleselone kongono telembele mele Giriki yembomane ningu pilimele aku mele umbu yembomanga konopumuni mindi telemo. Konopu silimele; konopu mondolemele; konopu lemele; konopuni pilimele; konopu kimbu silimele; konopu pe nilimo; konopu peanga pelemo; konopu umbune pelemo. Aku pilipulie Umbu-Ungune maku-mongo mundupu siye kolopolie konopumu mindi torumulu.\f* nokomba. \p \v 8 Ungu te kamu niembo. Angokeme, ulu paa peanga olandopa, yembomane kanokolie konopu siku kapi nilimele aku sipe ulume mindi konopu kimbu siku pilku molangi. Ulu sikema kinie, yembomane kanoko peanga kanolemele ulu sumbi nilime kinie, ulu kalaro naa mololi ulume kinie, yembomane pilku peanga pilimele ulume kinie, kanoko “Teko kondokono.” nilimele ulume kinie, aku sipe ulume mindi konopu kimbu siku pilku molangi. \v 9 Nane eno mane silio pilieringi mele kinie, ulu telioma pilku kanolemele mele kinie, aku ulume eno alieli teko molangi. Aku tenge kinie ‘Eno konopu pe nipili taka liku molangi.’ nilimo Pulu Yemo eno-kinie molomba. \s1 4:10-20 Pillipai Yembomane Melema We Siku Mundoringimunge Pollone Konopu Sipe “Ange” Nirimu Ungumu \p \v 10 Na Awilimunge yemo molopolie enone na kondo kolko liku tapondoringi mele talko altoko teringimunge paa konopu sikiru. Ou sike, ‘Lipu tapondamili.’ niringila nalo liku tapondonge aulke te naa lierimu. \v 11 Na melema molo tokomo-na naa nikiru. Ulu lupe lupe keri peangama na-kinie wendo olemo kinie ‘Uluri molo. Aku ulume mandala.’ nimbu konopu kimbu sipu pilipu naa molio. \v 12 Na wale mare mele molo tolemo mele kepe, wale mare mele awisili ambolio mele kepe pilipu molio. “Nalo” na langi awisili lemo walema kepe engele lemo walema kepe, melema molo tolemo kinie kepe mele awisili nosilio kinie kepe, ulu keri peanga aku sipema pali na-kinie wendo olemo kinie ‘Uluri molo.’ nimbu konopu awisili lipu naa mundulio ulu pulumu na pilio. \v 13 “Kirasini” na tondolo silimo aku tondolomone na ulume pali manda telio. \p \v 14 Akumu sike nalo eno na-kinie tapu topo nanga umbunema talko meringi akumu papu. \v 15 Eno Pillipai yembomane pilimele, nane ou pulu polopo temane peangamo topo silipu andopolie eno moloringine ombo topo sirindu pilieringi kinie pe enonga kolea Masedonia poropinji mundupu siye kolopo kolea lupe marenga purundu kinie enone mindi na liku tapondoko kou-mone mare siku mundoringi lsindu. We Kirasinge yembo talape\f + \fr 4:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* lupe marene naa siringi. \v 16 “Kolea Masedonia poropinji ou mundupu siye naa kolopo”\f + \fr 4:16 \ft Lipe Mundorumu Yema 17:1.\f* kolea awili Tesallonaika pupu molorundu kinie kepe ‘Na melte molo naa topili.’ ningu wale mare eno Pillipai yembomane liku tapondoko melema siku mundoringila. \v 17 ‘Na melema we siengi.’ nimbu mawa tepo naa nikiru. ‘Na liku tapondoko melema we singemonga “Pulu Yemone” eno mele peangama olandopa simbe linge, aku kinie na konopu simbo.’ nimbu aku sipu nikiru. \v 18 Akumunge melema pali singimunge pepámo itopo sikiru. Melema siringi lsindu akume na molo torumu melemanga olandopa siringi lsindu. Kinié enone mele siku mundoringi melema Epapodaitasini mendepa orumu-ne lsindumunge na mele paa awisili nosilio. Aku melema singi, olio Pulu Yemo popo topo mele kalopo silimoloma Pulu Yemone mune pilipe peanga pilipe limo mele aku sipe kanu melema popo topa kaloli melema mele yuni kanopa peanga kanolemo. \v 19 Kirasi Yesusini enonga nimbe tenderimu, yunge yemboma molemelemonga, nanga Pulu Yemone mele kande kande peanga awisili nosilimomanga mare ‘eno mele molo tolemoma pali nosengi!’ nimbe simbe. \p \v 20 Alieli olionga Lapa Pulu Yemonga imbi lipu ola mundundupu yu kapi nimbu mololipu mindi pamili. Sike aku teamili. \s1 4:21-23 Pollone Pep mo Topa Pora Simbendo “Eno Molko Kondaa.” Nirimu Ungume \p \v 21 Eno Kirasi Yesusinge yemboma pali nane “Eno manda molemeleye?” nikiru. Na kinie pea molemolo angenupilimene kepe “Eno manda molemeleye?” nikimilila. \v 22 Pulu Yemonga yemboma pali, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga ulkena pelemele yemboma kinie pea, enone “Eno manda molemeleye?” nikimilila. \p \v 23 Awili Yesusi Kirasini\f + \fr 4:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”. \f* enonga minime we kondo kolopa molopili molangi. Aku sipe tepili. \p “Aku pea nikiru.”