\id MRK Mako - Kala Nomi-Ka - final 31/8/94 \h MAKO \toc1 MAKO Temane Peangamo MAKOne Torumu Bokumu \toc2 MAKO \mt1 MAKO \mt2 Temane Peangamo MAKOne Torumu Bokumu \ip \it I Bokumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Ungu pulu mare inie yakondo gomo 1 molemo.\it* \ip \it Ibokumu torumu yemonga imbimu bokune sukundu naa molemo, nalo ‘Makone torumunje.’ ningu pilimele. ‘Makone sike boku torumu liemo Mako 14:51-52 kango ye tene ulu te terimu akumu Mako yuyunje.’ ningu pilimele. ‘Imbimu nimbe para naa sirimumunge yu tuyu lemo.’ ningu pilimele. Yunge imbi ‘Jono Mako’ ningu lieringila (Lipe Mundorumu Yema 12:12). Mako kolea awili Romo purumu, Pita pea moloringili ungu talo molemo (Pe-Timoti 4:11, Ou-Pita 5:13. Ou-Pita akune Pitane “Bepillono” nirimu akumu “Romo” nimbemondo nirimu). Pitane Yesusinge temanemo topa sirimu ungu mare Lipe Mundorumu Yema 10:37-42, 2:14-41, 3:12-26, 4:8-12, 5:29-32 molemo.\it* \ip \it Wale awisili, wale paono talo mele, “Yesusini mane sirimu” molo Yesusi imbi lembando “ungu mane sili yemo”, aku sipe ungume bokune torumu molemo. Yesusi unjo perana kolorumumunge ungu awisili mele bokune molemo (12:12, 14:1-2, 15:10 molopa, 8:31, 9:31, 10:33). Yesusini yu molorumu mele “Ningu para naa siengi.” nirimu mele 1:34,44, 3:11, 5:43, 7:36-37, 8:26,30, 9:9 molemo. Yesusi mana ye te molorumu (3:5, 6:6,31,34, 7:34, 8:12,33, 10:14, 11:12), nalo Pulu Yemonga malomo molorumula (1:1,11, 3:11, 5:7, 9:7, 12:1-11, 13:32, 15:39).\it* \ip \it Temanemo tombando Makone ou No Lindeli Jonone terimu temanemo topa, Jonone Yesusi no linderimu kinie kurumenga nomi Setenene Yesusi kondi torumu mele temanemo ponjipe torumu. Pe yemboma umbune awisili meringimunge kanopalie Yesusi eno kondo kolorumu mele bokune molopa, Yesusini yemboma mane sirimu mele temane mare molemo. Yesusini ulu terimumunge ungu pulumu yunge lombili andoli yemane naa pilieringi nalo walse walse wallo wallo teko ungu pulumunge mare pilku Yesusi sike molorumu mele pilieringi.\it* \ip \it Ye awisili Yesusi-kinie opa pulue molko, umbunema siringi mele temane mare molopa, yu toringi kolorumu mele temane mare molemo. Nalo kolorumu kinie temanemo pora naa nirimu. Yesusi kelepa lomboropa ola molorumu mele temane mare bokune kamu molemola.\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \s1 1:1-3:6 PULU YEMO YE NOMI KINGIMU MOLOPA YEMBOMA NOKOLEMO NOKOMBA MELE NIMBENDO YESUSI ORUMU TEMANEMO \p \v 1 Yesusi, Pulu Yemone mako topa “Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu, Pulu Yemonga Malo,\f + \fr 1:1 \ft Mateyu 1:21, LLuku 1:31-32, bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek” “21.2.” “21.3.”, “23. Krais”, “32.2. Pikinini Bilong God”, “13. God”.\f* yunge temane peangamo pulu polorumu mele\f + \fr 1:1 \ft Yesusi mana molopa terimu mele temane peangamola, akumu ya molemo. Nalo yu mulu koleana kelepa purumu kinie yunge temanemo pora naa nirimu. Yunge kongono kendemande yemboma lipe tapondorumu kinie yunge temane peangamonga ulu mare wendo wendo orumula.\f* ⸤ya inie tombo tokoro⸥. \s1 1:2-8 No Lindeli Jonone Konopu Alowa Teringi Yemboma No Linderimu Temanemo\f + \fr 1:2 \ft Mateyu 3:1-12, LLuku 3:3-17, Jono 1:19-28.\f* \p \v 2 ⸤Yesusi, Pulu Yemone mako torumu ye nomi Kirasimunge temane peanga imu wendo ombándo ye te ou omba temba mele⸥ Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Aisayane\f + \fr 1:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* Pulu Yemonga ungu te nimbe boku torumu akune molemo mele isipe: \q1 ‘⸤Pulu Yemone nimbendo: “⸤Pílie!⸥ \q1 Nane “Nanga ungu umbu tondolime pilipe \q1 nimbe sipili.’ nimbu lipu mundumbo yemone \q1 nunge aulkemo akisindepili.’ nimbu \q1 yu “Kumbi leko pu.” nikiru.”\f + \fr 1:2 \ft Mallakai 3:1.\f* \m \v 3 ‘Kolea ku lieline \q1 ⸤kumbi lepa pumbe⸥ ye tenga kerena \q1 ungu te nimbendo: \q1 “Awilimu ombá aulkemo teko mimi teame. \q1 Yu ombá aulke kangama toko sumbi siee.” nikimu.’ \m nimbe ⸤Aisayane Jonone paa pe temba mele ou aku sipe nimbe sipe bokune torumu molemo.⸥ \p \v 4-5 Akumunge, ⸤temane peangamo pulu polombando No Lindeli⸥ Jono kolea ku lieli tenga wendo omba ⸤aku sipe⸥ ungu mare yemboma nimbe sipe molorumu. Kolea Judia disiriki yemboma pali kinie kolea Judianga kolea awili Jerusalleme yemboma pali kinie eno yu molorumune puku yunge ungumu pilinge puringi. Yuni ungu te enondo nimbe sipelie nimbendo: “Eno ulu pulu keri telemelema kanoko keri kanoko konopu alowa tekolie ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime ‘We manie pupili.’ nimbe siye kolopili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu waa.” nirimu. Aku sipe nirimu kinie enonga ulu pulu keri teringime ningu para siringi kinie yuni eno no Jodane kolo no linderimu. \p \v 6 Jono kongi kemelenga indini teli wale pakoli te pakopa, kongi kilumuni teli kakomo topalie, kuli-kumbe kinie pilimu-no kinie aku langiselo mindi nomba molorumu. \p \v 7-8 Yuni yemboma ungu nimbe sirimu mele isipe: “Nane sike eno no lindilio nalo ye te akilipe ⸤nondopa⸥ ombá ⸤tekemo⸥mo yuni eno ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini Kake Telimu lindimbe ⸤linge⸥. Ina akilipe ombá yemo yunge tondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa maniendopa, na yu-kinie manda molo. Yembo awilimenga kongono keri tendeli kendemande yembomane sike enonga awilimenga kongono keri tendengendo manie molko enonga yembo awilimenga kimbu sume ka pilke tondolemele nalo na ye paa kerimu moliomonga kanu ombá yemo yunge kimbu su ka pilke tondoli kanu kongonomo paa olandopa mele, nane tendelkanje kapola naa telka. ⸤Na ye paa kerimu, yu ye paa awilimu.⸥” nirimu. \s1 1:9-11 Jonone Yesusi No Linderimu Temanemo\f + \fr 1:7-8 \ft Mateyu 3:13-17, LLuku 3:21-22, Jono 1:29-34.\f* \p \v 9 ⸤Jono yemboma no lindipe molorumu⸥ kanu walemo kinie Yesusi kolea Gallilli disiriki Nasarete taono mundupe siye kolopa ⸤Jono molorumune⸥ orumu kinie Jonone yu no Jodane kolo no linderimu. \v 10 ⸤Yesusi no lipe pora sipelie⸥ nona wendo omba angilierimu kinie sumbi sipe mulúmu kengeya lepa anjo yando purumu kanopalie, Pulu Yemonga Minimu, kera waembono mele, manie omba Yesusi molorumune pupe kangine ola molorumu kanorumula. \v 11 Kanu kinie mulune ola ungu te wendo ombalie nimbendo: “Nu nanga konopu mondolio kangomo. Nu-kinie konopu sipu molio.” nirimu.\f + \fr 1:11 \ft Inie anjokondo 9:7.\f* \s1 1:12-13 Kurumenga Nomi Setenene Yesusi Kondi Torumu Temanemo\f + \fr 1:12 \ft akumunge temane sulu pulimu Mateyu 4:1-11, LLuku 4:1-13.\f* \p \v 12 ⸤Yesusi no lsimu kinie Pulu Yemonga Minimu yu-kinie omba molopalie nirimumuni,⸥ sumbi sipe Minimuni Yesusi kolea ku lieline pulu sipe mundorumu. \v 13 ⸤Akune purumu kinie,⸥ oli te koro talo Yesusi aku kolea ku lieline takera melema kinie molopili ⸤kurumenga nomi⸥ Setene\f + \fr 1:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.\f* omba yu kondi torumu.\f + \fr 1:13 \ft ungu pulu te Mateyu 16:1***, Ipuru 2:18.\f* Kanu kinie ⸤mulu koleana⸥ angelloma ongo yu nokoringi. \s1 1:14-15 Yesusini Kolea Gallilli Disiriki Yunge Kongonomo Pulu Polopa Terimu Temanemo\f + \fr 1:14 \ft Mateyu 4:12,17, LLuku 4:14-15.\f* \p \v 14 Kanu kinie ⸤No Lindeli⸥ Jono ka siku ka ulkena panjeringi\f + \fr 1:14 \ft Jono kamu toko kondoringi temanemo inie anjokondo 6:14-29.\f* kinie pilipelie Yesusi kelepa kolea Gallilli disiriki omba Pulu Yemonga temane peangamo topa silipe andorumu. \v 15 ⸤Topa silipe andopalie⸥ nimbendo: “Kinié enamo kamu wendo okomo, Pulu Yemo ye nomi kingimu molomba enamo\f + \fr 1:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* nondopa wendo okomo kene ulu pulu kerime munduku siye kolko konopu alowa teko, ‘Temane peangamo yu sike ungumu.’ ningu tondolo munduku piliee.” nirimu. \s1 1:16-20 Yesusini Ye Kisendo “Na Lombili Waa.” Nirimu Temanemo\f + \fr 1:16 \ft Mateyu 4:18-22, LLuku 5:1-11.\f* \p \v 16 ⸤Aku sipe nilipe andopa⸥ nomu Gallilli kélona andopalie Yesusini Saimono kinie Saimono angenu Enderuselo oma lili wale te nomune toko munduku moloringili kanorumu. Oma lsingili akumu elonga kou kongono teringili kanumu. \v 17 ⸤Aku siku teko moloringili kanopalie⸥ Yesusini elondo nimbendo: “Na lombili wale. Oma lingelendo oma lili wale te liku nona manie mundulimbele kinie omama walena omba pelemo mele, pe ‘nanga kongonomo tengelendo nanga ungumu pilkulu ningu siliku andongele kinie yemboma nanga talapena sukundu ongo molangi.’ nimbu ‘Elo na lombili wale.’ nikiru.” nirimu. \v 18 ⸤Aku nirimu kinie pilkululie⸥ tamburumbu elonga oma lili walema munduku siye kolkololie Yesusi lombili puringili. \p \v 19 ⸤Kanu kinie⸥ yu laye kolte welto pupelie, Seperinge malo Jemisi kinie Jemisi angenu Jono kinie elonga nona andoli sipine sukundu molkolo oma lili walema toko tambuloringili kanopalie \v 20 walsikele elondo “Wale.” nirimu. Kanu kinie lapa Seperi kinie kongono yema kinie sipine sukundu molangi munduku siye kolkololie Yesusi lombili puringili.\f + \fr 1:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* \s1 1:21-28 Ye Tenga Konopune Kuru Te Molorumumu Yesusini Topa Makororumu Temanemo\f + \fr 1:21 \ft LLuku 4:31-37.\f* \p \v 21 ⸤Kanu ye pokore Yesusi lombili puringi kinie⸥ yu kinie eno Kapeniame taono puringi. Kanu kinie ⸤Juda yembomanga⸥ koro moloringi wale Sambatemo\f + \fr 1:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* wendo orumu kinie Yesusi Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena suku pupe yemboma mane sirimu. \v 22 Mane sirimu kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku eno mane siringi yemane\f + \fr 1:22 \ft bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.\f* we mane siringi mele Yesusini aku sipe mane naa sirimu. Namba lierimu yemane pipili naa kolko tondolo munduku mane siringi mele yuni aku sipe mane sirimu kulu pilkulie yembomane mini-wale mundoringi.\f + \fr 1:22 \ft Mateyu 7:28-29.\f* \p \v 23 Kanu kinie ulke kanune suku kuru te ye tenga konopune molopa ya ambolorumu ye te molorumu, ⸤yemonga konopune suku molorumu kanu kurumuni yu “Ungu ni.” nimbe tópeb sirimu-ne⸥ \v 24 yuni opa ungu nimbelie nimbendo: “Nasarete taono ye Yesusi, nu pea olio ⸤kurume⸥-kinie telune tapu topo manda naa molomolo. Nu olio-kinie nambemune onuye? Nu olio toko kondoni onuye? Nane nunge imbi pilio. Nu Pulu Yemonga Ye Kake Telimu.” nirimu. \p \v 25 ⸤Aku sipe nirimu kulu pilipelie⸥ Yesusini kanu kurumu iri topalie yundu nimbendo: “Nu ungu naa ningu yemonga konopune ongo wendo pu.” nirimu kinie \v 26 kurumuni yemo ambolopa tondolo mundupe puru-puru sipelie kalle nilipe omba wendo purumu. \p \v 27 ⸤Yesusini aku terimu kanokolie⸥ yemboma suru ningu, mini-wale munduku eno enono anjo yando ningendo: “I ulumu nambolka uluri tekemonje? Ungu mane konde te wendo ombámo. Ye namba lieli tene we yembomando “Teaa.” nilimo mele iyemone kurumendo kepe aku sipe nilimo kinie kanu kurume yunge ungumu pilku liku telemele.” niringi. \v 28 Kanu kinie kolea Gallilli disiriki koleamanga pali yuni aku sipe terimu mele temanemo tamburumbu anjo anjo purumu pilieringi. \s1 1:29-34 Yesusini Pitanga Kolepa Ambomo Kinie Yembo Awisili Tepa Konde Lsimu Temaneselo\f + \fr 1:29 \ft Mateyu 8:14-17, LLuku 4:38-41.\f* \p \v 29 Kanu kinie ⸤Yesusi-kinie, yu lombili andoli yema kinie⸥ eno kanu maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemo munduku siye kolko wendo ongolie niringimuni, eno kinie, Jemisi Jonoselo kinie eno puku Saimono kinie Enderuselonga ulkena puringi. \v 30 Ulkena sukundu puringi kinie Saimononga kolepa ambomo kuru topa kangi nopili lierimumu Yesusi ningu siringi. \v 31 Aku siku niringi pilipelie ambomo lierimune pupe yunge kimu ambolopalie yu ola lsimu kinie kangi nomba kelierimu kinie ambomone ⸤ola angilipe wendo ombalie⸥ oringi yema langi sipe nokorumu. \p \v 32 Pe kolea kalá topa ena purumu kinie, kuru torumu yemboma kinie, konopune kuru molorumu yemboma kinie, Yesusi molorumune mengo oringi. \v 33 Kanu koleana moloringi yemboma pali Saimononga ulke kerepulune ongo maku toringi. \v 34 Kanu kinie Yesusini yembo kuru lupe lupe torumu awisili tepa konde lipe, yembomanga konopune moloringi kuru awisili topa makororumula.\f + \fr 1:34 \ft ungu pulu te Mateyu 8:17.\f* Kurumene Yesusi ⸤Pulu Yemonga Malo, yu Pulu Yemone mako topa lipe mundorumu ye nomi Kirasimu⸥ molorumu mele pilieringi kulu yuni enondo “Molio mele anjo ningu naa siee.” nimbe enonga kerema pipi sirimu. \s1 1:35-39 Yesusi Yu Yuyu Tenga Molopa Pulu Yemo Kinie Ungu Nimbelie, Kolea Gallilli Disiriki Ungu Nimbe Silipe Andorumu Temanemo\f + \fr 1:35 \ft LLuku 4:42-44; akumunge 1:39 Mateyu 4:23-25, LLuku 6:17-19.\f* \p \v 35 Ipulueli-ou, kolea muni ou naa lepa sumbulu topa pepili Yesusi ola molopa penando pupelie nirimumuni, kolea ku lieli tenga pupe, akune Pulu Yemo-kinie ungu nimbe molorumu. \v 36 Saimono kinie pea moloringi yema kinie eno yu koroliku lombili pukulie niringimuni, \v 37 yu kanoko lendekolie yundu ningendo: “Yembomane pali nu korokomele.” niringi. \p \v 38 ⸤Aku niringi pilipelie⸥ yuni enondo nimbendo: “Na kolea marenga kepe ungu nimbu siembo kene ikoleamo mundupu siye kolopo kolea tenga pamili. Ne nondopa lemo koleamanga pamili. Na koleamanga pali ungu nimbu simbondo mana manie orundu kanumu.” nirimu. \p \v 39 Aku nimbelie yu kolea Gallilli disiriki sukundu koleamanga pali andopa Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemanga sukundu pupe ungu nimbe sipe, yembomanga konopune kuru moloringime topa makororumu. \s1 1:40-45 Yesusini Kuru Lak Norumu Ye Te Tepa Konde Lsimu Temanemo\f + \fr 1:40 \ft Mateyu 8:2-4, LLuku 5:12-14.\f* \p \v 40 Walse ye te kuru laká nomba perimumu\f + \fr 1:40 \ft bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”.\f* Yesusi molorumune omba yunge kumbikerena koporongo langopa yu mawa tepalie nimbendo: “Nunge konopumuni na ‘Konde pambo.’ konopu lienu liemo nuni na manda teko konde lini.” nirimu. \p \v 41 Kanu kinie Yesusini yu paa kondo kolopalie yunge kimuni yemo ambolopalie yundu nimbendo: “‘Nu konde pani.’ konopu lekero kene konde pu.” nirimu kinie \v 42 kuru lakámo tamburumbu nomba kelierimu, yemo konde pupe umbu kalu lsimu. \p \v 43-44 Kanu kinie Yesusini yu ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Nuni ya ulu tekeromo yembo telurindu kepe paa naa ni!\f + \fr 1:43-44 \ft inie anjokondo 8:30.\f* Sumbi siku puku Pulu Yemo popo tondoli yemo\f + \fr 1:43-44 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.\f* nunge kangimu liku ora siku, ‘Na altopo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Tei.” nimbe ungu mane sirimumu pilku liku tenindu “Pulu Yemo popo toko kalko sie.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yembomane nu kanokolie ‘Yu sike kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliengi kene nikiru mele isili-ou te-pou.” nirimu. \p \v 45 Nalo yemo yu anjo pupelie ungu awisili yembo awisilindu anjo anjo nimbe para silipe andopa, Yesusini yu-kinie terimu temanemo topa sirimu. Yemone aku terimu kulu Yesusi ⸤‘Yembo awisili na molombona nondoko nondoko ongo maku naa tangi.’ nimbe⸥ altopa taonomanga sukundu mona manda naa andopalie kolea ku lieline molorumu, nalo kanune yembo awisili kolea lupe lupemanga molko sukundu sukundu ongo yu molorumune maku toringi. \c 2 \s1 2:1-12 Yesusini Kimbu-Ki Kolopa Pora Sirimu Ye Tenga Ulu Pulu Kerime We Siye Kolopa, Yu Tepa Konde Lsimu Temanemo\f + \fr 2:0 \ft Mateyu 9:1-8, LLuku 5:17:26.\f* \p \v 1 Wale mare omba purumu kinie Yesusi Kapeniame taono altopa sukundu purumu. Yu ou perimu ulkena altopa omba molorumu yembomane pilkulie \v 2 eno awisili ongo ulkena sukundu sukundu ongo liku maku toko moloringi kinie ulke kanune ekelepa terimu kulu yembo mare molonge kolea te naa lierimu kulu pena moloringila. Yuni eno ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu nimbe sipe molorumu. \p \v 3 ⸤Yuni nirimu mele aku siku maku toko pilku molangi⸥ yembo mare kimbu ki kolopa pora sirimu ye te mengo oringi. Kanu yembomanga ye kisene kanu yemo taropola teko mengo Yesusi molorumune onge oringi nalo \v 4 yembo awisili ulkena ekelepa teko angilieringi kulu yu molorumune nondoko mengo punge aulke te naa lierimu kulu ulke imune mengo ola pukulie\f + \fr 2:4 \ft ulke pikisa te inie anjokondo 13:15 molemo.\f* Yesusi molorumune kana-kana ulkemo tekisikulie yemo taropola pali moko toko manie mundoringi. \p \v 5 ⸤‘Yesusini iyemo manda tepa konde limbe.’ ningu⸥ tondolo munduku pilkulie\f + \fr 2:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* yu mengo oringi kanopa pilipelie Yesusini kimbu ki kolopa pora sirimu yemondo nimbendo: “Nanga kangomo, nunge konopune ulu pulu keri terinu pelemoma manie pupili, we siye kolkoro.” nirimu. \p \v 6-7 ⸤Kanu kinie,⸥ Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi ye mare\f + \fr 2:6-7 \ft bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.\f* enono akune molko ⸤Yesusini aku nirimu kinie pilkulie pilku keri pilku⸥ konopu kimbu sikulie, “Nendi yemone ungu aku sipe nambemune nikimuye? Yu Pulu Yemo marake tekemo. Yembomane ulu pulu keri telemelema nawene ‘Manie pupili, siye kolkoro.’ manda nimbeye? Pulu Yemone mindi manda telemo.” ningu enono ningu pilku molko konopu kimbú siringi. \p \v 8 Kanu kinie Yesusini eno aku siku konopu kimbú siku moloringi mele yunge konopuni sumbi sipe pilipelie enondo nimbendo: “Enone ⸤nane nikirumunge⸥ aku siku nambemune konopu kimbú sikimiliye? \v 9 Iyemondo “Nunge ulu pulu kerime manie pupili, we siye kolkoro.” nimbo kinie eno ulu te naa kanokolie ‘We-we tepa nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola angilku nunge kunungumu liku mengo kimbu kongono teko andou.” nimbo kinie yu ola angilimbene naa angilimbenje mona lemba manda kanokolie ‘Aku sipe mindili sipe nikimunje.’ konopu lengeye? \v 10 Nalo “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo\f + \fr 2:10 \ft Yesusi sike Pulu Yemonga Malo nalo enone ‘Yu Pulu Yemonga Malo.’ ningu naa pilieringi. Bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong Man”.\f* tondolo pelemomone ya ma koleana yembomanga ulu pulu kerime “Manie pupili, we siye kolkoro.” manda nimbé.’ ningu piliengi!’ nimbu aku sipu nindu.” nirimu. \p Aku nimbelie kimbu ki kolopa pora sili yemondo nimbendo: \v 11 “Nane ‘Nu ola angilku nunge kunungumu liku mengo ulkendo pu.’ nikiru.” nirimu. \v 12 Aku nirimu kinie yemo ola angilipe tamburumbu kunungumu lipe mepa, eno pali kanoko molangi omba pena purumu. Yuaku terimu kanokolie eno suru ningu mini-wale mundukulie Pulu Yemonga imbi liku ola mundunduku yukapi ningulie ningendo: “Olio iulu wendo okomo kanokomolo mele ou walse kepe ulu te aku sipu paa naa kanorumulu.” niringi. \s1 2:13-17 Yesusini Mateyu LLipaindu “Na Lombili Ou.” Nirimu Temanemo\f + \fr 2:13 \ft Mateyu 9:9-13, LLuku 5:27-32.\f* \p \v 13 Yesusi ⸤ulkemo mundupe siye kolopa⸥ pena pupelie altopa nomu Gallilli kélona pupe andopa molorumu. Kanu kinie yu molorumune yembo awisili ongo liku maku toko moloringi kinie yuni eno mane sirimu. \p \v 14 Kanu kinie yu pumbe pupelie nirimumuni, Allapiasi malo LLipai\f + \fr 2:14 \ft Pe yunge imbi te “Mateyu” lieringila, Mateyu 9:9, 10:3.\f* kou takisi lsingi ulkena ⸤kou takisi lipe⸥ molorumu kanopalie yundu “Nu na-kinie pea pambili lombili ou.” nirimu. Kanu kinie LLipai yu ola angilipe yulombili purumu. \p \v 15 Pe Yesusi LLipainge ulkena langi nomba molorumu kinie kou takisi lili yema kinie, ⸤Juda ye awilimene⸥ “ulu pulu keri teli ye” ⸤niringi⸥ wema kinie awisili ongo Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie eno pea manie molko langi noringi. Aku sili yembo awisili alieli yu lombili andoringimunge eno awisili ⸤akune lombili puku⸥ pea langi nongo moloringi. \p \v 16 Yesusi yu “ulu pulu keri telime” niringi yembo wema kinie kou takisi lili yema kinie pea langi nongo moloringi kanokolie Parisi ye marene,\f + \fr 2:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi kanu yemane, Yesusi lombili andolimendo ningendo: “Kou takisi lili yema kinie, ulu pulu kerime teli wema kinie, eno-kinie yu nambemune langi pea nokomeleye?” niringi. \p \v 17 Aku siku niringi pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kuru naa tolemo yemboma doketana naa pulimele. Kuru tolemo yemboma mindi doketana pulimele kanumu.\f + \fr 2:17 \ft ungu pulu te Mateyu 9:12*.\f* Nane “Yembo sumbi nilime na molombona wangi.” nimbondo ma koleana naa orundu.\f + \fr 2:17 \ft ungu pulu te Mateyu 9:13*.\f* ‘Ulu pulu keri teli yemboma na molombona wangi.’ nimbondo orundu. Ulu pulu keri teli yemboma lipu tapondombondo orundu.” nirimu. \s1 2:18-22 Yembomane Walse Walse Langi Naa Nongo Mi Tolemele Ulumunge Ungu Te\f + \fr 2:18 \ft Mateyu 9:14-17, LLuku 5:33-39.\f* \p \v 18 No Lindeli Jono lombili andoringi yema kinie, Parisi yema lombili andoringime kinie, eno walse-walse langi mi toko naa noringi mele\f + \fr 2:18 \ft ungu pulu te Mateyu 9:14*.\f* walse aku siku teko moloringila. ⸤Aku teringi kulu⸥ yembo mare Yesusi molorumune ongo yu walsiku pilkulie ningendo: “Jono lombili andolime kinie,\f + \fr 2:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* Parisi yema lombili andolime kinie,\f + \fr 2:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* alieli langi mi toko naa nolemele nalo nu lombili andolime\f + \fr 2:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* aku siku naa telemele akumu nambemune naa telemeleye?” niringi. \p \v 19 ⸤Aku siku niringi kinie pilipelie⸥ Yesusini topondopa enondo ⸤ungu iko te topa yu-kinie ulu te wendo ombá mele nimbelie⸥ nimbendo: “Ambo limbe ye te yunge pulu lemo yema kinie molemo kinie eno konopu sikulie “Langi mi topo naa namili.” manda ningeye? ⸤Manda naa ninge.⸥ \v 20 Nalo pe, ambo limbe yemo eno molongena ongo wendo linge kinie kanu walemanga sike ⸤konopu keri panjiku⸥ langi naa nongendo mi tonge. ⸤Isili-ou molo.⸥”\f + \fr 2:20 \ft ungu pulu te Mateyu 9:15*.\f* ⸤nirimu.⸥ \p \v 21 \f + \fr 2:21 \ft ungu ikoselonga ungu pulumu LLuku 8:36 pulu pulune.\f* “Mulumbale ou te sungu nilimo kinie olione mulumbale paa konde tenga te kopisipu lipu, sungu nilimomonga naa topo tambululimolo kanumu. Yembo tene aku sipe topa tambulkenje kanu mulumbalemo nona panjilke kinie mulumbale konde kopiselimu kanga lepa llinimbelie mulumbale oumu kelepa kamu awili tepa sungu nilke. \p \v 22 Kongi-meme kalumuni teli mingi ou tenga\f + \fr 2:22 \ft Pikisa te Mateyu 9:17.\f* no-waene konde naa lakolemolo kanumu. Yembo tene mingi ou tenga no-waene konde te kolkanje kanu no-waenemo mingine sukundu pepalie pe akolka kinie kanu mingi oumu naa akopa sungu nilke. Kanu kinie nomo kepe mingimu kepe kamu keri lelka. Akumunge no-waene konde kongi-meme kalumuni teli mingi kondena mindi kolemolo kanumu.” nirimu. \s1 2:23-3:6 Sambate Walemonga Temane Talo \s1 Te: 2:23-28 Yesusi Yuni Sambate Walemo Nokolemomonga Temane Te\f + \fr 2:23 \ft Mateyu 12:1-8, LLuku 6:1-5; inie anjokondo 3:1-6. Ungu pulu te Kollosi 2:16.\f* \p \v 23 Walse, ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambate tenga,\f + \fr 2:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* Yesusi kinie yu lombili andolime kinie rasi-witi poniemanga ongo puringi kinie yu lombili andoli yemane rasi-witi mongo mare ⸤nongendo⸥ inie toringi. \v 24 Aku teringi kanokolie Parisi yemane\f + \fr 2:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* Yesusindu ningendo: “Kána! ⸤Koro molemolo⸥ wale Sambatemonga ‘Kongono naa teangi.’ nimbe pelemo ungu manemo\f + \fr 2:24 \ft Ou Pulu Pulu 2:3, Ungu Manema 23:25, bokumunge alsena anjokondo “26.lo”.\f* nambemune nu lombili andoli yemane manemo pulue tokolie aku siku tekemeleye?” niringi. \p \v 25 Yesusini topondopa nimbendo: “Eno Pulu Yemonga bokune sukundu ⸤anda-kolepa ye nomi kingi⸥ Depisini\f + \fr 2:25 \ft Mateyu 3:3*.\f* terimu mele nimbe molemo temanemo kanokolie ⸤temanemonga pulumu⸥ naa pilimeleye? Depisi kinie yu pea puringi yema kinie eno ⸤langi⸥ molo torumu⸤munge⸥ engelene kolkolie niringimuni, \v 26 Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Apayata molopili Depisi Pulu Yemo molorumu sele-ulkena sukundu pupe, Pulu Yemonga kumbikerena lierimu pillawa kalolime lipe nomba, yu pea puringi yema sirimu noringila kanumu.\f + \fr 2:26 \ft Mateyu 12:4*.\f* Kanu pillawa kalolimendo Pulu Yemone ungu mane sipelie nimbendo: \q1 “We yembomane paa naa nangi! \q1 Pulu Yemo popo tondoli yema manjiku nangi!”\f + \fr 2:26 \ft LLipai 24:5-9.\f* \m nirimu ⸤kanu ungu manemo pulue torumu⸥ kanumu. \m ⸤Eno konopu talo nambemune lemeleye? Depisi yuni ou aku terimu mele eno pilku keri naa pilimelemonga pe kinié na lombili andoli yemane tekemele mele kanoko keri naa lakanaa!⸥” nirimu. \p \v 27 Aku nimbelie ungu te pea nimbendo: “Pulu Yemone ‘Yemboma molko kondangi.’ nimbe koro molonge wale Sambatemo lipe eno sirimu kanumu. ‘Sambate walemo pepa kondopili.’ nimbe yemboma lipe Sambate walemo naa sirimu. \v 28 Akumunge Sambate walemo kepe Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo nokolemo yemo molemo-na ⸤Sambate wale kinie yemboma molko kondongendo tenge mele manda nimbé kanumu⸥.” nirimu. \c 3 \s1 Te: 3:1-6 Sambate Wale Kinie Yesusini Ki Keri Lierimu Ye Te Tepa Konde Lsimu Temanemo\f + \fr 3:0 \ft Mateyu 12:9-14, LLuku 6:6-11. Ungu pulu te inie yakondo 2:23-28.\f* (2:23-28 kinie pea kanani.) \p \v 1 Pe walse Yesusi pupe Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilieringi ulke tenga purumu. Kanu ulkena ye te molorumu, yunge ki te kamu kolopa kukorumu. \v 2 Kanu kinie akune moloringi ye marene ‘Yesusini ulu te tepa kenjimbe kinie yu kote tendemolo.’ ningu ulu te tepa kenjimbe te ⸤alieli koroko molkolie⸥ ‘⸤Koro molemolo⸥ wale Sambate kinie\f + \fr 3:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* yuni yemo tepa konde limbenje.’ ningu yu mimi siku kanoko moloringi. \v 3 Yesusini kanu ki kolopa kukorumu yemondo nimbendo: “Yemboma molemelena ongo ola angilieni.” nirimu. \p \v 4 Kanu kinie yemando nimbendo: “Sambate wale kinie ulu nambolka ulu te manda temoloye? ‘Sambate walemonga ungu manemone “Teangi.” nilimo mele teamili.’ nimbu yemboma lipu tapondomolo kinie manda molo tepo kenjimolo kinie mandaye? ‘Naa kolangi konde pangi.’ nimbu temolomo manda molo topo kondomolomo mandaye?” nimbe walserimu kinie pilkulie enone ungu te topondoko naa ningu we moloringi. \p \v 5 Yuni eno neme-neme nimbe kanopalie mumindili kolopa eno yemo kondo naa koloringi kanopalie lakopa konopu keri panjipelie ki kolopa kukorumu yemondo nimbendo: “Nunge kimu sinio si.” nirimu kinie yemone yunge kimu sinio sirimu kinie ki kolopa kukorumumu altopa kamu peanga lierimu. \p \v 6 ⸤Yesusini aku terimu kinie kanokolie⸥ Parisi yema\f + \fr 3:6 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* pena puku, eno kinie ye nomi kingi Erotenga talapena yema kinie maku toko “Yu nambepo topo kondomoloye?” ningu aulke te kororingi. \s1 3:7-6:6 YESUSINI YU TONDOLO PERIMU MELE YEMBOMA LIPE ORA SIRIMU NALO KOLEA PULU YEMBOMANE ‘YU SIKE PULU YEMONE LIPE MUNDORUMU YE NOMI KIRASIMU.’ NINGU NAA PILIERINGI TEMANEMA \s1 3:7-12 Yembo Paa Awisili Nomu Gallilli Kélona Yesusi Molorumune Ongo Maku Toko Moloringi Temanemo\f + \fr 3:7 \ft laye telu-sipe mele Mateyu 12:15-16, LLuku 6:17-19.\f* \p \v 7-8 Yesusi kinie yu lombili andolime kinie\f + \fr 3:7-8 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* eno nomu Gallilli puringi kinie yembo awisili lombili puringila.\f + \fr 3:7-8 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* Kolea Gallilli disiriki yemboma kinie, Judia disiriki yemboma kinie, kolea awili Jerusalleme yemboma kinie, Idumia disiriki yemboma kinie, no Jodane nekendo lemo koleamanga yemboma kinie, kolea awili Taya kinie Saidonoselo lierimu koleamanga yemboma kinie, aku koleamanga moloringi yemboma pali Yesusi ulume tepa molorumu mele pilkulie yu molorumune oringi. \p \v 9-10 Yesusini yembo awisili tepa konde lsimu kulu yembo kuru lupe lupe torumumene ‘Yu ambolamili.’ ningu\f + \fr 3:9-10 \ft inie anjokondo 5:24-34, 6:56.\f* yu angilierimune nondoko pungendo ekelepa teringi kulu Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Yembo paa awisili ongo molemele. Yemboma na molombona nondoko ongo ekelepa naa teangi kene sipi te nondoko mengo ongo nosiengi. Na molombona yemboma nondoko ongo ekelepa tenge kinie sipine suku pumbo.” nirimu. \p \v 11 ⸤Yembomanga konopune⸥ kuru moloringimene yu kanokolie alieli koporongo langoko tondolo ru ningulie ningendo: “Nu Pulu Yemonga Malo.”\f + \fr 3:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.\f* niringi \v 12 nalo Yesusini enondo nimbendo: “Yu ⸤sike⸥ molemo mele ⸤yembomane naa piliengi kene⸥ paa naa ningu para siee!” nirimu. \s1 3:13-19 Yesusi Yu Yuyu Lipe Mundumbe Yema Mako Torumu Temanemo\f + \fr 3:13 \ft LLuku 6:12-16; Mateyu 10:2-4, Lipe Mundorumu Yema 1:13.\f* \p \v 13 ⸤Pe walse⸥ Yesusi yu ma pangi tenga ola pupelie yuyu pilipelie ‘yu kinie pea tapu topo molamili.’ nimbe pilierimu yemando “Waa.” nirimu kinie yu molorumune oringi. \v 14-15 Oringi yemanga ye engaki rurepo lipe, yu kinie pea tapu toko molko, “Eno nanga kongonomo tende-pangi lipu mundumbo yema molangi.” nimbe eno mako torumu.\f + \fr 3:14-15 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* ‘Eno koleamanga andoko Pulu Yemonga temane peangamo toko si-puku, yembomanga konopune kuru molombama toko makoronge tondolomo eno-kinie pepili andoko toko makorangi lipu mundumbo.’ nimbe kanu ye engaki rurepo aku sipe lipe mako torumu. \p \v 16 Kanu ye rurepo mako torumumenga imbime isipe: Saimono (yunge imbi te Pita) yu keme, \v 17 Seperi malo Jemisi keme, Jemisi angenu Jono keme, (elo imbi te Boanekesi sirimula. Boanekesi yunge ungu pulumu mulú tolimunge maloselo.) elo kinie, \v 18 ⸤Pita angenu⸥ Enderu keme, Pillipu keme, Batollomiu keme, Mateyu keme, Tomasi keme, Allapiasinge malo Jemisi keme, Tadiasi keme, “Olio Juda yemboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme, \v 19 Judasi Isikeriote, Yesusi pe lipe opa puluema sirimu yemo keme, ⸤aku yema ‘yunge kongonomo tende-pangi lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu yema⸥.. \s1 3:20-30 “Yesusi Kinie Kurumenga Nomi Setene Kinie Tapu Tokolo Kongono Telembele.” Niringi Temanemo\f + \fr 3:20 \ft akumunge 3:22-30 Mateyu 12:22-32, LLuku 11:14-23.\f* \p \v 20 Kanu kinie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie eno ulke tenga sukundu puringi kinie yembo awisili akune ongo liku maku toko moloringi kulu eno langi nonge ena te kepe paa naa lierimu.\f + \fr 3:20 \ft Inie anjokondo 6:31.\f* \v 21 Kanu kinie Yesusi pulu lierimu yemboma ⸤Yesusini aku terimu mele⸥ pilkulie “Kangomo paa kekelepa tomu.” ningu yu linge oringi. \p \v 22 Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi ye mare\f + \fr 3:22 \ft bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.\f* Jerusalleme molko oringi kanu yemane ningendo: “Kurumenga nomi Belsipuli\f + \fr 3:22 \ft Setene kanumu, bokumunge alsena anjokondo “4. Belsebul”.\f* Yesusinge konopune molopalie yu tondolo silimo-na yuni kurume topa makorolemo.” niringi. \p \v 23 Aku siku niringi pilipelie ⸤Yesusi Setene-kinie opa pulue moloringilimunge ‘Setenene yu naa lipe tapondolka paa piliengi!’ nimbe⸥ Yesusini enondo “Waa.” nimbelie enondo ungu iko topa nimbendo: “Setenene Setene yuyu\f + \fr 3:23 \ft “Setene yuyu” nirimu akumu Setenenga kurume nimbendo “Setene yuyu” nirimu. Akumunge ungu pulumu inie nondopa 3:24-26.\f* nambepa topa makorombaye? \v 24 Yembo talape te konopu telune naa pupili molko suku-singine owe panjiku eno enono opa teko lupe lupe molemele kinie kanu talapemo pora nilimo. \v 25 ⸤Molo⸥ ulke telune pelemele yemboma konopu telune pupili naa molko eno enono opa telemele kinie kanu yembo talapemo sungu siku yu mele mele molemele. \v 26 Aku sipela, Setenene\f + \fr 3:26 \ft bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.\f* yunge kuru te makorolkanje aku telkamonga yunge talapemo kinie opamele telka. Pe yunge talapemo kapola naa molemela. Pora nilke. \p \v 27 “Ye enge nili tene yunge ulkemo nokopa kondolemo kinie ye tene we manda sukundu omba melema wa lipe meli pulimoye? Akumu manda molo. Ou wa noli yemone ye enge nilimunge kimbu kime ka topalie yunge ulkena manda omba melema wa limo kanumu.\f + \fr 3:27 \ft ungu pulu te Mateyu 12:29*.\f* \p \v 28 “⸤Akumunge⸥ nane enondo paa sike nimbu sikiru: Yembomane ulu pulu kerime teko ⸤Pulu Yemo⸥ ungu taka tondoko ningu kenjilimele ulume kinie, enonga ulu pulu keri wema kinie pali ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolomba. \v 29 Nalo yembo tene Mini Kake Telimu ungu taka tondopa, nimbe kenjipe, marake telemo yembomo yu Pulu Yemone aku sipe ulu pulu keri telemoma ‘Manie naa pupili.’ nimbe paa siye naa kolomba. ‘Alieli pepa mindi pupili.’\f + \fr 3:29 \ft LLuku 12:10.\f* nimbé.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu. \p \v 30 Enone “Yu kuru te yunge konopune molemo.” niringimunge ⸤aku siku Mini Kake Telimu ningu kenjeringimunge⸥ Yesusini enondo aku sipe nirimu. \s1 3:31-35 Yesusinge Anumu Kinie Angenupili Kinie Akumenga Temane Te\f + \fr 3:31 \ft Mateyu 12:46-50, LLuku 8:19-21.\f* \p \v 31-32 Kanu kinie yembo awisili manie ⸤molko⸥ Yesusini ⸤mane sirimu ungume pilku⸥ molangi yunge anumu kinie angenupili kinie yu-kinie ungu ningendo ongo pena angilku “Yu-kinie ungu niemili opili.” ningu ungu te ningu mundoringi kinie yembomane yundu ningendo: “Aminie kinie angenali kinie nu-kinie ungu ningendo ongo pena angilimele.” niringi. \p \v 33 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Nanga anumu naweye? Nanga angenupili nameleye?” nimbelie nirimumuni, \v 34 yunge ungumu manie molko pilku moloringi yemboma neme-neme nimbe kanopalie nimbendo: “I yemboma nanga anumu kinie nanga angenupili kinie molemele. \v 35 Pulu Yemone “Teangi” nilimo mele pilku liku telemele yemboma nanga anumu kinie nanga angenupili kinie nanga kemulupili kinie molemelemonga aku sipu nikiru.” nirimu. \c 4 \s1 4:1-34 YESUSINI UNGU IKO MARE TORUMU UNGUME \s1 4:1-2 Yesusini Ungu Iko Mare Torumumenga Pulu Pulu Temanemo\f + \fr 4:0 \ft Mateyu 13:1-3, LLuku 8:4.\f* \p \v 1 Walse Yesusi altopa nomu ⸤Gallilli⸥ kélona pupe yemboma mane sipe molorumu kinie yembo paa awisili yu molorumune ongo maku toko moloringimunge nona andoli sipi te lierimumunge suku pupe manie molorumu, yemboma nomu kélona angilieringi. \v 2 Yuni enondo ungu awisili nimbe simbendo ungu iko pokore torumu. \p ‘Eno mane siembo.’ nimbelie ungu iko te isipe topalie nimbendo: \v 3 “Pilieme. \s1 4:3-9,13-20 Ye Tene Langi Umbu Poniena Tanda Sirimu Ungu Ikomo\f + \fr 4:3 \ft Mateyu 13:3-9,18-23, LLuku 8:5-8,11-15.\f* \p Ye tene rasi-witi umbu poniena andopa tanda sirimu. \m \v 4 Tanda silipe andorumu kinie umbu mare aulkena manie purumu, kanume keramane ongo liku noringi. \m \v 5 Umbu mare kou perimune manie pupelie ma wallo-kolte mindi lierimu kulu nondopa muli topa wendo orumu. \v 6 Nalo pulkinio naa mundorumu kulu ena terimu kinie kanume kolorumu. \m \v 7 Umbu mare kombulu-siri ka mele molorumune manie purumu, siri ka melemo wendo omba witi umbume topa norumu kulu omba peanga naa lepa mongo te naa torumu. \m \v 8 Umbu mare ma peangana manie purumume wendo wendo omba akopalie mongo peangama torumu. Mare mongo tokapu-telu mele topa, mare mongo tokapu-talo mele topa, mare tokapu kise mele torumu.” ⸤nirimu.⸥ \m \v 9 Aku nimbelie “Yembo komu-peo lemomane iungumu piliee.” nirimu. \s1 4:10-12 Yesusindu “Ungu Ikoma Nambemune Tolenoye?” Ningu Walsiku Pilieringi Temanemo\f + \fr 4:10 \ft Mateyu 13:10-17, LLuku 8:9-10.\f* \p \v 10 Pe we yemboma pali puringi kinie yu lombili andoli ye engaki rurepo kinie yembo mare pea yu kinie moloringime kinie, enone yu walsikulie ningendo: “Nuyembomando ungu te ninindu nambemune ungu iko tolenoye?”\f + \fr 4:10 \ft Yu walseringi mele Giriki ungune sumbi sipe naa nimbe molemo.\f* \p niringi. \p \v 11-12 Yuni enondo topondopa nimbendo: “Pulu Yemo yenomi kingimu molopa yemboma kinie melema kinie nokolemomonga ulu pulu\f + \fr 4:11-12 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* nce \p ou yuyu pilierimu kanu ulu pulume ‘Kinié eno ⸤na lombili olemele yemboma⸥ piliengi!’ nimbelie eno nimbe sikimu. Nalo ulsu molemele yemboma ‘Ungume nimbu siembo.’ nimbulie ungu ikoma mindi topo silio. \q1 ⸤Pulu Yemone Aisayanga kerena nimbendo:⸥ \q1 ‘Eno mongone kanokolie naa kanoko, \q1 komuni pilkulie naa pilimele. \q1 Konopuni pilkulie alowa telemela kinie, \q1 ⸤Pulu Yemone⸥ enonga ulu pulu kerime \q1 ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolka.’\f + \fr 4:11-12 \ft Aisaya 6:9-10.\f* \m nirimu akumunge we yembomando ungu ikoma mindi tolio.” nirimu. \s1 4:13-20 (Ungu Ikomonga imbimu inie yakondo 4:3-9.) \p \v 13 Aku nimbelie Yesusini enondo kelepa nimbendo: \m “Ungu iko topo nindu\f + \fr 4:13 \ft Ya 4:3-9.\f* akumunge ungu pulumu naa pilimeleye? Akumu naa pilkulie we ungu ikomanga pali ungu pulume nambeko pilingeye? ⸤Ungu ikomonga pulumu isipe:⸥ \m \v 14 Langi umbu tanda sirimu yemone tanda sirimu umbume ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu. \m \v 15 Umbu mare tanda sirimu aulkena manie purumume yembo mare i siku mele molemele. Enone ungumu pilimele kinie pe ⸤kurumenga nomi⸥ Setenene\f + \fr 4:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.\f* sumbi sipe omba ungu tanda sili konopune pupe pelemoma wendo limo. \m \v 16 Aku sipela, umbu mare tanda sirimu kou perimune manie purumume yembo mare i siku mele molemele. Enone ungumu pilkulie walsikele sumbi siku konopu siku pilku limele. \v 17 Nalo eno pulkinio naa mundukulie ungumu laye kolte mindi pilku molemele. Pe eno konopune umbune telemo kinie molo eno ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu pilku liku molemele mele yembo lupemane kanoko keri kanokolie ungu taka tondoko teko kenjiku mindili silimele kinie enonga pilimele ungume siye kolemele. \m \v 18 Umbu mare tanda sirimu siri ka mele molorumune manie purumume yembo mare kepe i siku mele molemele. Enone ungumu pilimele \v 19 nalo konopune umbune telemo umbunema kinie, mele awisili nosikulie ‘Aku melemane olio lipe tapondolemo tapondomba.’ ningu pilku molemele ulume kinie,\f + \fr 4:19 \ft Yembo kamakomanga ungu mare inie anjokondo 10:17-25, Mateyu 6:24, LLuku 12:13-21.\f* mele naa nosilimelema waka kolko ‘liemili.’ konopu lemele ulu mare kinie, kanu sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinie ungumuni uluri naa tepa langi mongo naa tolemo. \m \v 20 Umbu mare tanda sirimu ma peangana manie purumume yembo mare i siku mele molemele. Enone ungumu pilkulie ungu pulumu pilku kondoko ungumu kamu pilku limele. Pe eno langi mongo mele tolemele. Kanu yembo marenga langi mongo tokapu telu mele topa, yembo marenga mongo tokapu talo mele topa, marenga mongo tokapu kise mele topa, aku sipe tolemo.\f + \fr 4:20 \ft Jono 15:1-8.\f* \m ⸤Ungu ikomonga ungu pulumu aku sipe.⸥” nirimu. \s1 4:21-25 Tepe LLamemonga Ungu Ikomo\f + \fr 4:21 \ft LLuku 8:16-18; 4:25 Mateyu 25:29.\f* \p \v 21 ⸤Aku nimbelie ungu iko te pea topa nimbendo:⸥ \p “Yembomane tepe-llame kandokolie mingine suku panjilimeleye? Molo polo maniekondo nosilimeleye? Polo tenga ola nosilimele kanumu. \v 22 Aku sipe mele, kinié lopi telemo melema pe walse mona lemba yemboma kanonge; kinié aki topa lemo melema pe walse patemba kinie yembomane kanu melema kanonge. \m \v 23 Yembo komu-peo lemomane ⸤ungu nikirumu⸥ piliee.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 24 “Enone ungu pilimele akumu mimi siku piliengi! Enone melema yemboma silimele mele ⸤Pulu Yemone⸥ eno aku sipe mele kalomba. Mare olandopa simbela. \v 25 Melema nosilimo yembomo nane mare pea simbo, yu paa awisili nosimbe. Nalo melema naa nosilimo yembomo yu nosilimoma kepe wendo limbo.”\f + \fr 4:25 \ft Ungu pulu te Mateyu 25:29*.\f* nirimu. \s1 4:26-32 Pulu Yemo Ye Nomi Kingimu Molemomonga Ungu Iko Talo Te: 4:26-29 Langi Umbume Muli Topa Omba Awi Lemomonga Ungu Ikomo Te: 4:30-32 Unjo Masetete Umbumunge Ungu Ikomo \p \v 26 Yesusini ungu te pea nimbendo: \p “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo akumu\f + \fr 4:26 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* isipe mele: \p “Ye tene langi umbu mana tanda silimo. \v 27 Aku yemo ipulueli uru pepa, tangoli ola molopa ⸤andopa kongono tepa⸥., telemo kinie langi umbu tanda silimoma muli topa omba awi lemo nalo aku sipe telemomonga pulumu yemone nimbe naa kanopa naa pilimo. \v 28 Langi umbu tolemoma mamone yu yuyu ‘wendo opili.’ nilimo. Ou kumbi lepa muli tolemo. Pe gomo angilimo. Pe langi mongo tolemo. \v 29 Pe langi nou lemo kinie ‘Langi inie topo sukundu sukundu limbo walemo wendo okomo.’ nimbelie\f + \fr 4:29 \ft Joele 3:13, Lipe Ora Sirimu 14:15, Mateyu 13:24-30.\f* langi umbu tolemo yemone langi inie tolemo. ⸤Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yemboma nokolemo aku sipe molemo.⸥” nirimu. \p \v 30 Pe Yesusini enondo kelepa nimbendo: \p “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo akumu nambolka melte mele niemboye? ‘Yu kingimu molopa yemboma nokolemo mele piliengi nimbu siembo.’ nimbulie nambolka ungu ikomo topo niemboye?” ⸤nimbelie nirimumuni, altopa ungu iko te pea topalie nimbendo:⸥ \p \v 31 “Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yemboma nokolemo akumu unjo masetete umbu mele: \m Yemboma langi umbu poniena mundulimelemanga pali unjo masetete umbumu yu paa kangamo. \v 32 Nalo poniena mundulimele kinie wendo omba awi lemo kinie poniena molemo melemanga pali yu paa awilimu. Kamu awi lepa unjo mele angilimo kinie kerama kanu unjo kolamanga ongo pelemele. Pulu Yemo ye nomi kingi molomba mele aku sipe.” nirimu. \s1 4:33-34 Yesusini Ungu Ikoma Mindi Torumumunge Ungu Pulu Te\f + \fr 4:33 \ft Mateyu 13:34. Ungu pulu te Mateyu 13:35.\f* \p \v 33 Yesusini ungume yemboma nimbe simbendo ungu iko awisili aku sipema topa sirimu. Eno manda pilinge mele topa sirimu. \v 34 Eno ungu te nimbe simbendo ungu iko te mindi torumu. ⸤Ungu te sumbi sipe naa nimbe sirimu.⸥ Nalo yu kinie yu lombili andolime kinie\f + \fr 4:34 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* eno enono moloringi kinie yuni yunge ungumenga pulume pali eno sumbi sipe nimbe para sirimu. \s1 4:35-41 Poporome Awili Te Torumumuni Yesusinge Ungumu Pilipe Lsimu Temanemo\f + \fr 4:35 \ft Mateyu 8:18,23-27, LLuku 8:22-25.\f* \p \v 35 Kanu walemonga kolea kala torumu kinie Yesusini yu lombili andoli yemando nimbendo: “Nomu nekendo pamolo.” nirimu kinie \v 36 nona andoli sipi tenga Yesusi ou suku molopalie ungume nirimu\f + \fr 4:36 \ft inie yakondo 4:1.\f* akune suku yu we molopili nomu kélona maku toko moloringi yemboma munduku siye kolko yu mengo puringi. Sipine puringi kinie sipi mare pea puringila. \v 37 Kanu kinie, nomune punge puringi kinie poporome paa awili te nomune torumu. Aku terimu-ne nomumu apisipe ola ombalie no sipine sukundu sukundu omba peke lepalie sipimu memba nona manie pumbe terimu \v 38 nalo Yesusi sipimunge bulkundu penge kanda wale tenga we uru perimu. Yu lombili andoli yemane yu toko makinjindikulie ningendo: “Ungu Mane Silimu, olio no wangopo kolomolomonga nu mini-wale naa pukumuye?” niringi. \p \v 39 Yu makilipelie poporomemo iri topa nomumundu nimbendo: “Taka liku molou!” nirimu kinie poporomemo topa kelepa nomumu lope naa tepa paa we lierimu. \p \v 40 Kanu kinie yuni lombili andolimendo nimbendo: “‘Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu konopu tondolo naa pekemo yema, eno nambemune mini-wale mundukumiliye?” nirimu. \p \v 41 ⸤Yuni terimu mele kanokolie⸥ yemane mini-wale munduku pipili awili teko kolkolie anjo yando enono walsikulie ningendo: “Apa! Iyemo nawenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yunge ungumu pilku liku kelkembele.” niringi. \c 5 \s1 5:1-20 Kuru Paa Awisili Ye Tenga Konopune Molopa Ambolorumume Yesusini Topa Makororumu Temanemo\f + \fr 5:0 \ft akumunge 5:1-17 Mateyu 8:28-34, (9:1), LLuku 8:26-37; 5:18-20 LLuku 8:38-39.\f* \p \v 1 Kanu kinie, ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie⸥ eno ⸤nona andoli sipine⸥ nomu nekendo puku kolea Gerasa puringi. \v 2 Akune oringi kinie Yesusi sipine wendo orumu kinie konopune kuru molorumu ye te, yembo ono koleana pelipe andorumumu tamburumbu wendo omba yu molorumune orumu. \v 3-4 Kanu yemo, yembo ono koleana yunge perimu koleamo lierimu. ⸤Kurumu yunge konopune molorumumunge yu paa enge nirimu kulu⸥ yembomane yu taki-teki ka wemane kinie, ka senene kinie kepe yu kimbu kime ka toringi ka senema yu sungu sipe, kimbuselo anakapa panjeringimu elke-malke tondorumu. Ye teluri kepe enge te perimu-ne ‘Yu taka lipe molopili.’ nimbe manda ambolopa nokomba ye te paa naa molorumu. \v 5 Alieli, ipulueli kepe tangoli kepe, yembo ono koleana kinie ma pangimenga kinie kalle nilipe andopa, yunge kangimu yu yuyu kou ⸤nee angilieli⸥ marene kopisilipe andopa molorumu. \p \v 6-8 Kanu yemone sulu tepa molopa Yesusi kanopalie yumolorumune lkisipe orumu. ⸤Orumu kinie⸥ Yesusini nimbendo: “Kurumu, iyemonga konopune ongo wendo pu!” nirimu mele pilipelie yemone yunge kumbikerena koporongo langopa tamalu pepa yundu tondolo ru nimbelie nimbendo: “Yesusi, Pulu Ye Paa Olandopa Awilimunge Malo,\f + \fr 5:6-8 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.\f* na-kinie ulu nambolka uluri tenindu onuye? ‘Pulu Yemonga imbimu leko mi leko “Paa sike nikiru. Namindili paa naa lipu simbo.” ni!’ nimbu mawa tekero.” nirimu. \p \v 9 Aku nirimu kinie Yesusini yemondo walsipelie nimbendo: “Nunge imbi naweye?” nirimu kinie \p yuni nimbendo: “⸤Olio paa awisili kene⸥ nanga imbi Paa-Awisili.” nirimu. \v 10 Aku nimbelie wale awisili Yesusi mawa tepalie nimbendo: “Olio ‘ongo wendo pangi.’ ningu toko makorokolie “I koleamo munduku siye kolko kolea luperenga paa.” ni naa ni.” niringi. \p \v 11 Akune ma pangi tenga umbu kongi awisili ímu nongo moloringi kanokolie \v 12 kurumene Yesusi mawa tekolie ningendo: “Olio ⸤toko makorokolie⸥ “Ne kongime molemelena puku, enonga konopune molo-pangi.” ni.” niringi kinie \p \v 13 yuni “Kapola, akune pangi.” nirimu kinie kurume kanu yemonga konopune wendo ongolie kongi akune moloringimenga konopune puku moloringi kinie kanu kongime kekelepa toko lkisiku puku kopona pukue toko nomune suku puku no wangoringi. Kongi kanume ⸤paa awisili,⸥ tausini talo mele. \p \v 14 ⸤Ulu akume wendo orumu-ne kanokolie⸥ kongi tapu teko moloringi yema talopa leko pukulie niringimuni, kolea awiline moloringi yemboma kinie, kolea kangamanga moloringi yemboma kinie, ulu akume wendo orumu mele temane toko siliku puringi. Kanu temanemo pilieringi yemboma ‘Ulume wendo orumu mele kanamili.’ ningu wendo puku \v 15 Yesusi molorumune ongolie ou kuru paa awisili konopune molko ongo wendo puringi yemo mulumbale pakopa, umbu konopu pepili molorumu kanokolie eno pipili koloringi. \v 16 Yesusini terimu mele mongone kanoringi yembomane pe oringi yemboma ningu siringi. Kuru awisili konopune moloringi yemo kinie, kongime-kinie ulume wendo orumu mele temanemo toko siringi. \v 17 Kanu kinie yemboma ⸤paa mini-wale mundukulie⸥ Yesusi mawa tekolie ningendo: “Olionga koleana naa mololi kelko pu.” niringi. \p \v 18 Aku siku niringi pilipelie Yesusi pumbendo nona andoli sipine suku pumbe purumu kinie kuru awisili konopune ou molko wendo oringi yemone yundu nimbendo: “Pea pambili.” nimbe mawa terimu. \p \v 19 Nalo Yesusini “Molo.” nimbe yundu nimbendo: “Nu lkondo puku Awilimuni nu kondo kolopa ‘Molko kenjenu mele pora nipili.’ nimbe, lakopa tepa kondomu mele nunge pulu lemo yemboma ningu si-pou.” nirimu. \v 20 Yesusini aku nirimu-ne pilipelie ye kanumu pupe yunge kolea, ‘Kolea Awili Rureponga Talo’ niringi koleana andopa Yesusini lakopa tepa kondorumu mele nimbe sirimu. Nimbe sirimu kinie pilkulie yemboma pali paa suru ningu mini-wale mundoringi. \s1 5:21-43 (5:21-24,35-43) Ambola Te Kolorumumu Kinie, (5:24-34) Kuru Te Topa Naa Kelierimu Ambo Te Kinie, Elo Yesusini Tepa Konde Lsimu Temaneselo\f + \fr 5:21 \ft Mateyu 9:18-26, LLuku 8:40-56.\f* \p \v 21 Yesusi ⸤yu lombili andolime kinie⸥ nona andoli sipine suku pupe nomu yakondo altopa ombalie nomu kélona wendo orumu kinie yembo awisili yu molorumune ongo liku maku toko kakapu teko moloringi. Yu nomu kélo akune molopili \v 22 Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulke te nokorumu ye te, yunge imbi Jairasi, Yesusi molorumune orumu. Kanu kinie yu Yesusi kanopalie Yesusi yunge kimbune nondopa omba manie molopa tamalu pepa \v 23 yundu tondolo mundupe mawa tepalie nimbendo: “Nanga ambola nanamo nondopa kolomba tekemo kene ‘Yu konde pupe kapola molopili.’ ningu ongo yu kimuni ambolou.” nirimu. \v 24 Aku nirimu-ne pilipelie Yesusi yu pea puringili. \p Pungele puringili kinie yembo awisili liku maku toko lombili puku yu kakapu teko ekelepa teko pea puringi. \v 25 Kanu kinie ambo te molorumu kanumunge pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili ponie engaki rurepo omba purumu. \v 26 Yu doketa awisilimenga yunge kurumu ‘Pora nipili.’ nimbe andorumu nalo mindili mindi siringi. Yunge kou mone pali eno sirimu nalo yunge kuru pora naa nirimu. We topa olandopa mindi purumu. \v 27 Kanu ambomo Yesusi ulu tondoloma terimu mele temanema pilipelie yemboma maku toko angilieringine sukundu omba Yesusinge bulkundu omba yunge wale pakolimu ambolorumu.\f + \fr 5:27 \ft inie 3:9-10, 6:56.\f* \v 28 ‘Yunge wale pakolimu mindi ambolondu liemo na konde pumbo.’ nimbe pilipelie aku terimu.\f + \fr 5:28 \ft inie anjokondo 9:56.\f* \v 29 ⸤Ambolorumu kinie⸥ walsikele yunge kuru torumu kanumu pora nirimu, yunge kalumu ou umbune perimu mele waengo nirimu pilierimu. \p \v 30 Nalo ⸤yu Yesusinge wale pakolimu ambolorumu kinie⸥ Yesusi yuni yemboma lipe tapondoli tondolo mare yunge kangine omba ulsu purumu sumbi sipe pilipelie topele topa kanopa yembomando walsipe pilipelie, “Nanga wale pakolimu nawene ambolomuye?” nirimu. \p \v 31 Nalo ⸤yuni walserimu mele pilkulie⸥ yu lombili andoli yemane topondoko ningendo: “Yembo awisili nu angilinona nondoko nondoko ongo kakapu teko ekelepa teko angilkimili kanumu. Pe nambemune “Nawene na ambolomuye?” nikinuye?” niringi. \p \v 32 Nalo Yesusi mongo male-male tepa koropalie “Akumu nawene temuye?” nimbe we angilierimu. \p \v 33 Kanu kinie tondolo tene yunge kangine kurumu pora nirimu pilipelie ambomo paa pipili kolopa kangime puru-puru nipili Yesusi molorumune omba manie molopa tamalu pepalie yu ulu terimume pali nimbe para sirimu. \p \v 34 Yesusini yundu nimbendo: “Ambolamo, ‘Nu manda tepa konde limbe.’ ningu tondolo munduku pilienu kanu ulumuni nu konde pukunu. Nu kuru pora nimbe konopu pe nipili molo-pani.” nirimu. \p \v 35 Yesusini ambomondo aku sipe nimbe molorumu kinie, ye mare, yemboma maku toko Pulu Yemonga pilieringi ulke nokoli ye Jairasinge ulkena molkolie ongo ⸤Jairasindu⸥ ningendo: “Nunge ambolamo kolopa pora simu. Nambemune Ungu Mane Silimu ‘Mindili nopili.’ ningu we mengo oniye?” niringi. \p \v 36 Nalo Yesusini eno niringi ungumu pilipe naa lipelie ulke nokoli yemondo nimbendo: “Mini-wale naa mundoyo. ⸤Nunge ambolamo nane ‘Manda lipe tapondomba.’ ningu⸥ tondolo munduku piliee.” nirimu.\f + \fr 5:36 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* \p \v 37 Kanu kinie yuni maku toringi yembomando “Naa ongo anjo paa.” nimbelie Pita keme Jemisi keme angenu Jono keme akume mindi lipelie “Pea pamolo.” nirimu. \v 38 Ulke nokoli yemonga ulkena oringi kinie yembo awisili molko kondo kolko kola awili-teko teko moloringi kanorumu. \v 39 Yu ulke suku pupelie yembo moloringimendo nimbendo: “Eno nambemune kola teko kalle ningu molemeleye? Ambolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemo.”\f + \fr 5:39 \ft ungu pulu te Mateyu 9:24*.\f* nirimu. \v 40 Nalo aku nirimu kinie enone yu ungu taka tondoko tawe tenderingi.\f + \fr 5:40 \ft ambola kanumu sike kolopa pora sirimu pilkulie yuni “We uru pelemo.” nirimumunge enone yu ungu taka tondoko tawe tenderingi.\f* \p Eno pali makoropa pena-pena tepalie, ambolamonga anumu lapaselo kinie, kanu lombili andoli ye pokore kinie lipe memba ambola onomo lierimu suluminiana purumu. \v 41 Pupelie ambolamonga kimu ambolopa Juda yembomanga ungu lepa yundu “Tallita kumi!” nirimu. (Ungu akumunge pulumu isipe: “ “Ambolamo, nu ola molou.” nikiru.” nirimu.) \v 42 Aku nirimu kinie ambolamo tamburumbu ola molopalie andorumu. (Ambola kanumu ponie engaki rurepo mele omba pupili yu molopalie kolorumu kinie Yesusini omba tepa konde lsimu.) ⸤Akumu kanokolie⸥ yu kinie moloringi yemboma suru ningu mini-wale awili teko mundoringi. \p \v 43 Kanu kinie Yesusi yuni enondo tondolo mundupe nimbendo: “Ulu itekeromo yembo telurindu kepe anjo puku paa naa ningu siee!” nimbelie ⸤anumundu⸥ nimbendo: “Ambolamo langi mare liku si.” nirimu. \c 6 \s1 6:1-6 Yesusi Molopa Awi Lierimu Kolea Nasarete Yembomane Yunge Ungumu Liku Su Siringi Temanemo\f + \fr 6:0 \ft Mateyu 13:54-58, LLuku 4:16-31.\f* \p \v 1 Yesusi molorumu koleamo mundupe siye kolopa yunge pulu kolea ⸤Nasarete⸥ purumu, yu lombili andoli yema pea puringi.\f + \fr 6:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* \v 2 ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo\f + \fr 6:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* wendo orumu kinie eno maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena suku pupelie yemboma mane sipe molorumu. Yunge ungumu pilku moloringi yembo awisilini suru ningu mini-wale mundukulie ningendo: “Ne yemo aku ungume tena lsimunje? Yunge pilipe konginjelimu kinie yunge ulu tondolo telemomanga tondolomo kinie yu tena lsimuye? \v 3 Yu ulkema takondorumu yemo\f + \fr 6:3 \ft Kewa ungune “kapenda” nilimele nalo Josepone sike ulkema takorumu molo unjone melema nosilimele mingi-kapote kinie kongono teko ponie telemele melema tepa mimi terimunje. Mateyu 13:55 akune “kapenda yemonga malo” nimbe molemo.\f* moloye? Yu Maria malo moloye? Jemisi keme Josepo keme, Judasi keme Saimono keme, enonga angenu moloye? Yunge kemulupili olio kinie pea naa molemoloye? ⸤Yu paa sike aku yemo molemomo⸥.” niringi. ‘Yu paa we yemo nambepa itondoloma yu-kinie pelemoye?’ ningu pilkulie eno yu kanoko keri kanoko yu-kinie paa konopu keri panjeringi. \p \v 4 Kanu kinie ⸤eno yu-kinie mumindili koloringimunge ulu pulumu pilipelie⸥ Yesusini enondo nimbendo: \p “Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo ye te\f + \fr 6:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* koleamanga pali imbi ola molemo, yembomane pali yunge ungume pilku limele. Nalo yunge koleana yu kinie pea tapu toko molemele yemboma kinie, yunge pulu lemo yemboma kinie, eno mindi yuni nilimo ungumu pilkulie ‘Yu olionga we yere. Yu imbi mololi ye te molo.’ ningu yu nilimo ungume naa pilku, liku su silimele.” nirimu. \v 5 ⸤Yunge ungumu liku su siringi kulu⸥ kolea akune yuni ulu tondoloma manda naa terimu. Kuru torumu yembo telu telu nimbe mindi kimuni ambolopalie tepa konde lsimu. \s1 6:6-8:21 YESUSINI YUNGE TONDOLOMO LIPE ORA SIRIMU NALO YU LOMBILI ANDOLIMENE YU SIKE MOLORUMU MELE PILKU IMBI NAA SIRINGI UNGU MARE \s1 6:6-13,30-32 Yesusini Ye Engaki-Rurepo\f + \fr 6:6 \ft “engaki-rurepo” akumu Kewa ungune “tuwellepo” nilimele kanumu. Akumu ya talapemonga imbi lieringi te.\f* “Kongono Te-Paa.” Nimbe Lipe Mundorumu Temanemo\f + \fr 6:6 \ft Mateyu 9:35, 10:1-15, 11:1-2, LLuku 9:1-6.\f* \p \v 6 Yu ⸤ungu nimbe ulume tepa molorumu mele⸥ ‘Sike.’ ningu tondolo munduku naa pilieringimunge yu paa konopu awisili lierimu. \p Kanu kinie Yesusi kolea kanga lupe lupemanga andopalie ⸤Pulu Yemonga ungumu⸥ mane silipe andorumu. \p \v 7 Yesusini yu lombili andoli engaki-rurepondo “Waa.” nimbelie enone yembomanga konopune kuru molemoma “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipelie eno talo talo nimbe “Koleamanga ando-paa.” nimbe lipe mundorumu. \p \v 8-9 ⸤Lipe mundupelie⸥ eno tenge mele ungu mane sipelie nimbendo: \p “Pungendo eno melema naa meangi. Apulu-mingime mindi liku ambolko pangi. Kimbu-su mondonge manda nalo wale pakoli talo kepe langi kepe mele-wale kepe naa mengo, kou mone kakona kepe naa panjiku we pangi.\f + \fr 6:8-9 \ft ungu pulu te Mateyu 10:10.\f* \p \v 10 “Pe kolea tenga suku pukulie akune molongendo ulke teluringe suku pukulie akune mindi peko molkolie pe aku koleamo munduku siye kolko pangi. ⸤Ulke pinie pinie naa andoko ulke teluringe mindi langi nongo peangi.⸥\f + \fr 6:10 \ft ‘ “Kolea tenga ulke telune mindi peangi.” nirimu akumu “Kolea akune molongendo ‘Nawene olio langi peanga te simbenje? Nawene olio nokopa kondombanje? Kanamili.’ ningu, kinié ulke tenga puku peko, opali ulke tengala puku peko teliku andonge kinie kapola naa temba kene.” nimbe nirimunje.’ nimbu pilimolo.\f* \v 11 Kolea marenga suku punge kinie kolea pulu yembomane “Pea peamili waa.” ni naa ningu enone ungu ningema pilku naa lingi liemo kanu koleana yembo kerime munduku siye kolko pungendo kanu koleana yembomane eno liku su singemonga ‘Eno kamu molko kenjengi! Pulu Yemone eno lipe naa tapondomba mele piliengi!’ ningu enonga kimbune kanu koleamanga ma angilimbema kulu toko pangi.” nirimu. \p \v 12 ⸤Yu lombili andolime yuni aku sipe lipe mundorumu-ne pilku⸥ pukulie yembomando ningendo: “Ulu pulu keri telemelema kanoko keri kanoko konopu alowa teaa.” ningu \v 13 yembomanga konopune kuru awisili moloringime ⸤‘Ongo wendo paa.’ ningu⸥ toko makoroko, kuru torumu yembo awisili ‘Konde pangi.’ ningu enonga kangine ollipi-kopongo ondo leko kandondoko teko konde liku, teliku andoringi. \s1 6:14-29 Ye Nomi Kingi Erotene No Lindeli Jono Topa Kondorumu Temanemo\f + \fr 6:14 \ft Mateyu 14:1-12; 6:14-16 LLuku 9:7-9; 6:17-18 LLuku 3:19-20.\f* \p \v 14 Kanu kinie Yesusi yunge imbimu yemboma pilku lieringimunge ye nomi kingi Erote Yesusini terimu mele temane toringi pilierimula. \p ⸤Yesusini tepa nirimu mele pilkulie⸥ yembo marene ningendo: “I ulume telemo yemo No Lindeli Jono lepamo! Yu kolopalie lomboropa wendo omumunge ulu tondoloma temba tondolomo yu-kinie pelemo.” ningu moloringi. \p \v 15 Yembo marene ningendo: “Yu ⸤ou konde molopili Pulu Yemone olando lsimu\f + \fr 6:15 \ft Koronga-ou mele Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Illainjanga temanemo Pe Kingime 2:9-13; ungu te Mallakai 5:45, ungu pulu te inie anjokondo 9:13*.\f* ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.”\f + \fr 6:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* niringi. \p Yembo marene ningendo: “Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi ye koro ou moloringi yema mele yu aku sipe Pulu Yemonga ungu umbu tondolemoma pilipe yando nimbe silimo yemo molemo.”\f + \fr 6:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* niringi. \p \v 16 Nalo ye nomi kingi Erotene ⸤Yesusi yuni terimu mele temane toringi⸥ pilipelie nimbendo: “I ulume telemo yemo ⸤No Lindeli⸥ Jono, ‘Yunge pengemo wendo pupili.’ nimbu nomi karu lierindu kanu yemo. Yu kolopalie lomboropa wendo omu lepamo.” nirimu. \p \v 17-18 ⸤Kingi Erotene aku sipe nirimu ungumunge pulumu i sipe:⸥ Ou walse Erotene yunge angenu Pillipunge ambo menu Erodiasi mangopa lsimu. ⸤No Lindeli⸥ Jonone Erote aku sipe terimu kanopalie yundu alieli nimbendo: “Nuni ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane te pulue toko\f + \fr 6:17-18 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* angenanga ambomo mangoko lsinu. Akumu teko kenjerinu.” nirimu kinie Erotene yu lipe ka sipe ka ulkena panjerimu. \v 19-20 Jonone aku nirimumunge ambo Erodiasini yu mumindili kolopa “Yu topo kondambo.” nimbe molorumu nalo Erotene ‘Jono yu konopu sumbi sipe pepa Pulu Yemonga ye kake telimu molemo.’ nimbe kanopa yu pipili kolopalie nokopa kondorumumunge ambo Erodiasini Jono-kinie ulu te manda naa terimu. Jonone ungu nirimume pilipelie ye nomi kingi Erote yu paa konopu awisili lipe mundupe mini-wale mundorumu nalo aku ungume yu paa konopu sipe pilierimu. \p \v 21 Pe walse, ⸤ambo Erodiasi⸥ konopuni pilipe molorumu ulumu manda temba walemo wendo orumu. Wendo orumu mele isipe: Kingi Erote meringi walemo wendo orumu kinie yunge kendemande awilime kinie, yunge ami yemanga ye nomime kinie, kolea Gallilli disiriki yembomanga ye nomi awilime kinie, enondo “Langi pea namili waa.” nirimu. \v 22 ⸤Eno ongo yu kinie pea langi nongo molangi⸥ Erodiasi lemenu ulkena sukundu omba eno moloringine denisi terimu. Erote kinie, yu kinie pea langi nongo moloringi yema kinie enone ambo wenepomo aku terimu kanoko paa peanga kanoringi. Kingimuni paa kanopa peanga kanopalie ambo wenepomondo nimbendo: “Nuni konopu mondokono melte na mawa téa. Mawa teni melemo nu simbo.” nirimu. \v 23 Pulu Yemonga imbi lepa mi lepalie yundu kelepa nimbendo: “Paa sike nikiru. Nuni na mawa teni mele te paa sike simbo. Nane ye nomi kingi molopo nokolio koleamo ekendo kepe “Si.” ninu liemo paa sike simbomo.” nirimu. \p \v 24 Erotene yundu nirimu mele pilipelie ambo wenepomo pena pupe, anumu molorumune pupe walsipelie nimbendo: “Mele nambolka melemo ‘Si.’ niemboye?” nirimu kinie \p anumuni nimbendo: “‘‘No Lindeli Jononga ⸤nomimu karu leko yunge⸥ pengemo si.” ni.” nirimu. \p \v 25 Anumuni aku nirimu pilipelie yu kingimu molorumune tamburumbu lkisipe omba mawa tepalie nimbendo: “Paa isili ou No Lindeli Jono ⸤nomi karu leko⸥\f + \fr 6:25 \ft ungu pulumu Mateyu 14:8*.\f* yunge pengemo pellete tenga nosiku yando si.” nirimu. ⸤Jonone ou alieli “Erote kinie Erodiasiselone teko kenjeringili.” nirimumunge mumindili kolopalie Erodiasini ‘Yu kolopili. Sike kolomunje na kanambo.’ nimbe “Pengemo ongo si.” nirimu.⸥ \p \v 26 Yuni aku sipe mele mawa terimu kinie pilipelie Erote paa konopu umbune terimu nalo yuni “Paa sike simbo.” nimbe, nimbe panjipe Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu mele kepe, yu konopu alowa temba kinie yu-kinie pea langi nongo moloringi yema yu kanoko keri kanonge mele kepe, aku uluselo pilipelie, “Yuni mawa tepa “Si.” nikimu mele “Molo.” manda naa nimbo.” nimbe pilipelie \v 27 yu nokoringi ami yemanga te lipe mundupelie “⸤No Lindeli⸥ Jono ⸤nomi karu leko⸥ yunge pengemo yando mengo ou.” nirimu kinie kanu ami yemone ka ulkena pupe Jononga nomimu karu lepalie \v 28 yunge pengemo pellete tenga nosipe yando memba omba ambo wenepomo sirimu kinie yuni anumu sirimu. \p \v 29 Aku teringi pilkulie Jono lombili andoringi yema ongo yunge onomo liku mengo puku ono teringi. ⸤Kingi Erotene No Lindeli Jono ou aku sipe topa kondorumu kolorumumunge pe Yesusini ulu tondoloma terimu mele pilipelie “Jono nomi karu lierindu yemo lomboropa ola molemo lemo.” nirimu.⸥\f + \fr 6:29 \ft pala ⸤ ⸥ akune inie yakondo 6:14,16,17 mele.\f* \s1 6:30-44 Yesusini Ye Pape Tausini Langi Sirimu Temanemo\f + \fr 6:30 \ft Mateyu 14:13-21, LLuku 9:10-17, Jono 6:1-13. Laye telu sipe inie anjokondo 8:2-9.\f* \p \v 30 \f + \fr 6:30 \ft Eno lipe mundorumu temanemo inie yakondo 6:6-13.\f* Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema\f + \fr 6:30 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* yu molorumune kelko yando ongolie niringimuni, ulu teringime kinie yemboma ungu mane siringime kinie yu temane toko siringi. \v 31 Nalo yembo awisili ongo puku ongo puku ⸤teko ungu ningu panjiku⸥ teringimunge Yesusi kinie ⸤yuni lipe mundorumu ye yando oringime⸥ kinie langi nonge ena wallo-kolte kepe naa lierimumunge\f + \fr 6:31 \ft Inie yakondo 3:20.\f* kanopalie Yesusini yemando nimbendo: “Eno enono yembo naa mololi kolea ku tenga laye-kolte mulu piliengi kene na-kinie pea pamili waa.” nirimu. \v 32 Kanu kinie eno enono mindi nomune andoli sipi tenga suku puku yembo naa mololi kolea ku lieli tenga puringi. \p \v 33 Nalo punge puringi kinie kanokolie yembo awisili Yesusi kinie yu lombili andolime kinie kanoko imbi siringimunge koleamanga yemboma pali kimbu kongono teko lkisiku nomu kélona makaye teko puku eno nomune wendo punge koleana kumbi leko puku nokoko angilieringi. \v 34 Yesusi nomu kélona ulsu omba kanopa yembo paa awisili akune ongo maku toko moloringi kanopalie eno kongi sipisipi tapu teli ye te naa mololi sipisipime mele\f + \fr 6:34 \ft bokumunge alsena anjokondo “44.1. sipsip”.\f* ku peko moloringi kulu nimbe kanopalie eno kondo kolopa ungu awisili mane simbe terimu. \p \v 35 Kanu kinie ⸤mane sipe molopili⸥ ena pumbe terimumunge yu lombili andolime yu molorumune ongo yundu ningendo: “I koleana yembo te naa pelemo, ena kamu pukumu kene \v 36 ya maku toko molemele yemboma “Puku kolea marenga langi topo toko li-pengi.” ni.” niringi. \p \v 37 Nalo yuni ⸤yu lombili andolimendo⸥ topondopa nimbendo: “Enone enono yemboma langi mare liku siee.” nirimu. \p Enone yu walsikulie ningendo: “‘Kakopoi ye tene oli engaki kongono tepalie mele kalolimu limo kou monemane\f + \fr 6:37 \ft akumu wane tausini kina mele.\f* olio langime topo topo lipulie yemboma siemili.’ ningu nikinuye?” niringi. \p \v 38 ⸤Aku siku niringi pilipelie⸥ yuni eno walsipe pilipelie nimbendo: “Pillawa kaloli nambepa nosikimiliye? Puku kano-paa.” nirimu. \p Puku koroko kanoko lendeko yu molorumune kelko ongolie ningendo: “Ya langi awisili molo. Pillawa kaloli kanga kise pakera kinie oma kaloli talo kinie ⸤aku langi pokore mindi lemo⸥.” niringi. \p \v 39 Kanu kinie Yesusini nimbendo: “Yembomando “Era kondili niline maku toko manie molangi.” niee.” nirimu kinie \v 40 yemboma tokapu talo molo tokapu kise ningu maku toko moloringi. \p \v 41 Kanu kinie Yesusini pillawa kaloli kise pakera kinie oma talo kinie kanume lipelie mulu koleana olando sipe kanopa ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe pillawa kalolime ambolopa pike lepa lombili andolime moke tepa sipelie “Anjo yemboma siee.” nirimu, ⸤enone⸥ yemboma ⸤moke teko siringi⸥. Oma talo kepe lipe moke tepa yemboma pali sirimula. \v 42 Eno pali kanu langime noringi kinie olo terimu. \v 43 Kanu kinie lombili andolimene pillawa kaloli kinie oma kinie kanumenga goli lierimume liku maku toko wale-basikete engaki rurepo toko peke siringi. \v 44 Langi noringi yema manjipe pape tausini mele.\f + \fr 6:44 \ft Ambo ambolango mare pea langi noringi akume olandopamonga langi noringi yemboma pali lipe tere lepa tene tausini (10 000) mele moloringinje. Mateyu 14:21 kana.\f* \s1 6:45-52 Yesusi Nomune Ola Kimbu Kongono Tepa Orumu Temanemo\f + \fr 6:45 \ft Mateyu 14:22-33, Jono 6:15-21.\f* \p \v 45 ⸤Yemboma langi sirimu noringi⸥ kinie Yesusini yu lombili andoli yemando sumbi sipe nimbendo: “Maku toko molemele yemboma nane “Pangi.” niembo. Eno nona andoli sipine ola puku no nekendo, Besaida taono lemona, kumbi leko paa.” nirimu. \v 46 Kanu kinie yemboma mundupe siye kolopalie yu yuyu Pulu Yemo kinie ungu nimbendo ma pangine ola purumu. \v 47 Kanu kinie ena pupe kolea kala torumu kinie sipimu nomu awi suku singine purumu, Yesusi yuyu ma ⸤pangi⸥.ne molorumu. \v 48 Sipi kumbikundu mendo sipe poporomene torumumunge ⸤yu lombili andoli yema sipine suku molkolie⸥ sipimu nomu kélona mengo pungendo pereringi kanopalie ipulueli kolea muni naa liepili eno puringine yu nona ola kimbu kongono tepa ombá ombalie eno sipine puku molangi yuni eno topa akili lendepa yu kumbi lepa pumbe orumu. \v 49-50 Nalo yu lombili andolimene pali yu nona ola kimbu kongono tepa orumu kanokolie niringimuni, paa pipili awili teko kolkolie “Kuru te okomaa!” ningu mini-wale mundoringi kinie Yesusini tamburumbu enondo nimbendo: “Eno konopu tondolo pupili molayo. Na mindi okoro. Pipili naa kolaa.” nirimu. \p \v 51-52 Kanu kinie yu sipine suku purumu kinie poporome topa kelierimu. Aku terimu-ne kanokolie paa mini-wale mundoringi. Yuni ⸤ou tangoli⸥ pillawa kalolime ⸤moke⸥ terimumunge pulumu naa pilku we konopu lou leko moloringi. Yu-kinie tondolo te perimu-ne pillawa kalolime-kinie ulu tondolo te terimu mele mimi siku naa pilkulie eno konopu naa perimu-ne kanu tondolomone poporomemo topa kelierimu mele kepe naa pilkulie\f + \fr 6:51-52 \ft inie anjokondo 8:17.\f* poporomemo topa kelierimu kinie kanokolie eno paa mini-wale mundoringi.\f + \fr 6:51-52 \ft inie yakondo 4:35-41.\f* \s1 6:53-56 Yesusini Kolea Geneserete Kuru Torumu Yembo Awisili Tepa Konde Lsimu Temanemo\f + \fr 6:51-52 \ft Mateyu 14:34-36.\f* \p \v 53 ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ nomu ⸤Gallilli⸥ nekendo pukulie nomu kélona kolea Geneserete lierimune wendo ongolie sipimu ka teringi. \v 54 Sipine manie oringi kinie akune moloringi yembomane Yesusi tamburumbu kanoko imbi sikulie \v 55 akundu lierimu koleamanga pali lkisiku puku yu andorumu koleama pilkulie enonga kuru torumu yemboma liku taropola teko yu andorumune mengo oringi. \v 56 Yu andorumu koleamanga pali, kolea kangamanga kinie, kolea awilimenga kinie, kolea wemanga kinie, aku koleamanga yemboma maku toko moloringi koleamanga kuru torumu yemboma mengo ongo nosikulie, “‘Nunge wale-pakoli pundumu kepe ambolangi.’ ni.” ningu mawa teringi. Kanukinie kuru torumu yembomane yunge wale-pakolimu amboloringi yemboma pali kamu konde puringi.\f + \fr 6:56 \ft inie yakondo 3:9-10, 5:24-34.\f* \c 7 \s1 7:1-23 Melema Kake Telemomonga Pulumu Kinie Melema Kalaro Molemomonga Puluselonga Ungu Mare\f + \fr 7:0 \ft Mateyu 15:1-20.\f* \s1 7:1-13 Pulu Yemonga Ungu Manema Olandopa, Anda-Kolepalimenga Ungu Manema Maniendopa, Ungu Te\f + \fr 7:0 \ft akumunge 7:1-5 Mateyu 15:1-3 ekendo; 7:6-8 Mateyu 15:7-9; 7:9-13 Mateyu 15:3 ekendo-6.\f* \p \v 1 ⸤Walse⸥ Parisi ye mare kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi ye mare kinie\f + \fr 7:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “41. saveman”.\f* eno Jerusalleme munduku siye kolko Yesusi molorumune ongo maku toko moloringimene \v 2 yu lombili andolimene\f + \fr 7:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* ki kalaro molopili ou kulumiye naa toko langi we ambolko noringi kinie kanokolie kanoko keri kanoringi. \v 3 (⸤Sike kalaro naa molorumu nalo⸥ Parisi yema kinie we Juda yemboma kinie enonga anda-kolepalimene “Teaa.” niringi mele pilku liku tengendo ou ki pali nona munduku kulumiye toko kondokolie langi pe noringi. Wenaa noringi. \v 4 Makete koleana puku ulkendo ongolie kiou kulumiye naa tokolie ⸤maketena topo toko lsingi⸥ langime naa noringi. Anda kolepalimenga teringi ulu pulu lupe lupe awisili pilku liku teko moloringila. Kápoma kinie, mingime kinie, langi noringi poloma kinie, aku sipe melema taki-teki we kulumiye toringi.) \p \v 5 ⸤Juda yembomane aku siku teringi⸥ kulu Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, enone ⸤Yesusi lombili andolimene aku siku ki kulumiye naa toko langi we noringi kanokolie⸥ Yesusindu walsiku pilkulie ningendo: “Anda kolepalimene “Teaa.” niringi mele nunge lombili andolimene nambemune naa pilku liku telemeleye? Enonga kime kalaro molopili langi nolemele kanumu.” niringi. \p \v 6 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Eno ⸤ungu manema pilku mane silimele yema kinie Parisi yema kinie⸥ eno topele mapele toli yema molemele!\f + \fr 7:6 \ft bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.\f* Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Aisayane enondo nirimu mele papu nirimu. ⸤Enone kinié telemele mele yuni ou nimbe Pulu Yemonga⸥ bokune torumu molemo mele isipe: \q1 ⸤Pulu Yemone nimbendo:⸥ \q1 “Kanu yemboma enonga keremane na kapi ningu \q1 ‘Ye awili olandopamo. \q1 Nu lipu awi silimolo.’ ningu \q1 na imbi liku ola mundundulimele nalo \q1 enonga konopume kinie nanga konopumu kinie \q1 telune naa pulimo. Lupe lupe pelemo. \m \v 7 Enone ‘Nanga imbi \q1 lipu ola mundundemili.’ ningu \q1 na we popo toko kapi nilimele. \q1 Mana yembomane mane silimele ungume mindi \q1 mane sikulie \q1 ‘Iungu manema Pulu Yemone \q1 “Teaa.” nilimo ungu manema.’ \q1 ningu pilku liku telemele, \q1 akumunge na popo tonge kinie \q1 uluri naa temba.”\f + \fr 7:7 \ft Aisaya 29:13.\f* \m nirimu kanumu. \v 8 Pulu Yemone “Teaa.” nirimu ungu manema munduku siye kolkolie anda-kolepalimene “Teaa.” niringi mele mindi ambolko molemele.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu. \p \v 9 ⸤Yesusini⸥ ungu mare pea enondo nimbendo: “Enonga anda-kolepalimene “Teaa.” niringi mele pilku liku tengendo Pulu Yemone “Teaa.” nirimu ungu manema bulu silimele mele papu telemeleye? \v 10 Akumunge Mosisini nimbendo: \q1 “Aminieli lanielinge ungume pilku liku, \q1 liku awi siku teaa.”\f + \fr 7:10 \ft Wendo Oringi 20:12, Ungu Manema 5:16.\f* \m nimbe \q1 “Yembo tene yunge anumundu molo lapando \q1 ungu te nimbe kenjipe iri tomu liemo \q1 kanu yembomo toko kondangi.”\f + \fr 7:10 \ft Wendo Oringi 21:17, LLipai 20:9.\f* \m nirimu kanumu. \v 11 Nalo eno yemane ningendo: “Ye tene yunge anumu lapaselondo nimbendo: “Nane elo mele mare lipu tapondopo silkema koronga ‘Pulu Yemo simbo.’ nimbu panjerindu kanumunge elo manda naa lipu tapondopo simbo.” nimbelie \v 12 yunge anumu lapaselo naa lipe tapondomba kinie papu.” ningu mane silimele. \v 13 Aku siku mane silimele ungumuni ‘Anda-kolepalimene mane siringi ulu pulume olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemone nirimu ungumu uluri molo. Manie pupili.’ nilimele. Enone ulu lupe lupe awisili aku siku teko molemele.” nirimu. \s1 7:14-23 Melemane Yemboma Tepa Kalaro Mondondolemomonga Ungu Te\f + \fr 7:14 \ft Mateyu 15:10-20.\f* (7:1-23 pali kanani.) \p \v 14 Aku nimbelie Yesusini maku toko moloringi yembomando “Na moliona waa.” nimbelie enondo nimbendo: “Nane ⸤aku nikirumunge\f + \fr 7:14 \ft inie yakondo 7:6-13.\f* ungu te⸥ nimbo tekero ungumu enone pali komu tendeko ungumunge pulumu pilku kondayo. \v 15 Yembomanga kangine ulsukundu lepalie kerena pupe olona suku pulimo meltene ⸤Pulu Yemo manda popo tonge aulkemo pipi silimo⸥ kalaro te manda naa mondolemo. Yembomanga konopune sukundu pepalie wendo olemo ulumene mindi yemboma kalaro mondolemo. \v 16 (Yembo komu-peo lemba yemboma iungumu mimi siku piliengi!” nirimu.)\f + \fr 7:16 \ft akumu pilipe konginjeli pelemo yembo marene ningendo: “Akumu ou Giriki ungune ou kumbi lepa naa molorumu kene naa molopili.” nilimele. Marene “Molopili.” nilimele. Inie yakondo 4:9 sike molemo.\f* \p \v 17 Kanune maku toko moloringi yemboma Yesusini mundupe siye kolopa ulkena suku purumu kinie yu lombili andolimene yu walsiku pilkulie ningendo: “Aku ungu ikomonga pulumu nambolkanje? Ningu para sieni.” niringi kinie \p \v 18-19 Yesusini enondo nimbendo: “Kinié kepe naa pilkimiliye? Yembo tenga kangine ulsu lepalie sukundu pulimo melte yunge konopune naa pupe, olona suku pupe ulsu omba le-murune kamu pulimomonga yu kalaro manda naa mondolemo mele naa pilkimiliye?” nirimu. (Yesusini aku sipe nirimumunge “Langimene pali yemboma kalaro te naa mondolemo.” nimbendo nirimu.)\f + \fr 7:18-19 \ft ungu pulu te Lipe Mundorumu Yema 10 (akune 10:9-16 paa kanani).\f* \p \v 20-21 ⸤“Kerena sukundu pulimo melemane aku sipe uluri naa telemo.” nimbelie⸥ yuni kelepa nimbendo: “Yembo tenga konopune sukundu pepalie wendo olemo kanu melemane yembo te ⸤Pulu Yemo popo tomba aulkemo pipi silimo⸥ kalaro te mondolemo. Ulu pulu kerime ou konopumuni pilkulie ⸤pe kamu telemelemonga⸥ “Konopune pepalie wendo olemo melemane kalaro mondolemo. ⸤We naa telemele.⸥” ⸤nikiru.⸥ Kanu melema i sipe: \m Konopumuni ulu kerime pilimele; \m wa ulu kerinele lupe lupema andoko telemele; \m wa nolemele; yemboma toko kondolemele; \m ambo ye pulime molo ye ambo lilime yembo lupema kinie ulu kerinele telemele; \m \v 22 yembomanga mele nosilimelema ‘Na liembo.’ nilimele; \m ulu pulu keri lupe lupema telemele; kolo tolemele; \m yembomane kanokolie pipili kolemele ulume pipili naa kolko sumbi siku telemele; \m yembo lupema molemele mele kepe enonga melema yama mengo ‘Yu malo.’ konopu lemele; \m ‘Yemboma pipili kolko molko kenjengi!’ ningu ungu bulkundu nindilimele; \m ‘Na imbi ola molemo. Na pilipe konginjeli olandopa pelemo. Yembo lupema tondolo te naa pelemo.’ ningu kara pulimele; \m kekelepa toli ulume telemele; \m ulu pulu akume pilku telemele.\f + \fr 7:22 \ft ungu pulu te Gallesia 5:19-20*.\f* \v 23 Aku ulu pulu kerime pali yembomanga konopune sukundu pepa wendo olemomane yemboma ⸤Pulu Yemonga kumbikerena punge aulkemo pipi silimo⸥ kalaro mondolemo. ⸤Ulsu lepa olona pulimo melemane uluri naa telemo⸥” nirimu. \s1 7:24-30 Kolea Pinisia Ambo Tene ‘Yesusini Ulu Tondolo Te Manda Temba.’ Nimbe Tondolo Mundupe Pilierimu Temanemo\f + \fr 7:24 \ft Mateyu 15:21-28. Mateyuni “Kenane ambo te” nirimu.\f* \p \v 24 Kanu kinie Yesusi molorumu kolea ⸤Geneserete⸥\f + \fr 7:24 \ft Inie yakondo 6:53.\f* mundupe siye kolopa ⸤Juda yemboma moloringi kolea Gallilli disiriki ulsukundu⸥ kolea awili Taya kinie Saidonoselo lierimu koleana sukundu purumu. Akune purumu kinie yu ‘Yemboma na naa kanangi.’ nimbe ulke tenga sukundu pupe molorumu nalo yu omba molorumu mele yemboma pilieringi. \v 25-26 Yesusi yu omba molorumu akumu pilipelie ambo te yu molorumune sumbi sipe omba yunge kumbikerena manie molopa tamalu perimu. Kanu ambomo yu ⸤Pulu Yemonga⸥ Juda yembomanga talapena ulsukundu ambo te, kolea Siria poropinji sukundu kolea Ponisia disiriki yunge pulu koleamo. Ambomonga lemenunge konopune kuru te molopa ambolorumu kulu Yesusi molorumune omba manie molopa tamalu pepa yundu mawa tepalie nimbendo: “Nanga ambolamo kuru te konopune sukundu molemo kene yu ⸤kondo kolko⸥ kurumu toko makorou.” nirimu. \p \v 27 ⸤Ambomo yu ambo lupe, Juda ambo te molo, nimbe kanopalie⸥ Yesusini ambomondo ⸤ungu iko te topalie⸥ nimbendo: “Ambolangoma langi ou nangi olo tepili. Enonga langime lipu owama simolo kinie kapola naa temba.” nirimu.\f + \fr 7:27 \ft “Ambolangoma” nirimu akumu Pulu Yemo yunge Juda yembomando nirimu; bokumunge alsena anjokondo “31. pikinini 31.2.”. “owama” nirimu akumu ulsukundu yembomando nirimu. “langime” nirimu akumu Pulu Yemone yunge yemboma tepa kondorumu ulumendo nirimu.\f* \p \v 28 Ambomone yundu nimbendo: “Awilimu,\f + \fr 7:28 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. bikpela”.\f* sike nikinu nalo owamane kepe ambolangomanga langi pundu manie pulimoma liku nolemele kanumu.” nirimu. \p \v 29 Kanu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Ambomo, nu aku siku nikinumu papu nikinu. Aku siku nikinumunge kuru kanumu nunge ambolamonga konopune sukundu molopa omba wendo pumu kene nu ⸤konopu waengo siliku⸥ pu.” nirimu. \v 30 ⸤Yesusini aku sipe nirimu pilipelie⸥ ambomo kelepa ulkendo pupe kanorumu kinie lemenu konopune kuru te naa molopili uru peli polona ola we molorumu kanorumu. \s1 7:31-37 Yesusini Ye Komu Sipe Ungu Naa Nirimu Te Tepa Konde Lsimu Temanemo \p \v 31 Yesusi kolea awili Taya mundupe siye kolopa kolea awili Saidono sukundu omba pupe, ‘Kolea Awili Rureponga Talo’ niringi koleana sukundu omba pupe, nomu Gallilli kélona ⸤sukundu⸥ orumu. \p \v 32 Akune moloringi yembomane yu molorumune ye komu sipe ungu sumbi sipe naa nirimu ye te mengo ongo “⸤Yu konde pupili⸥ nunge kimuni ambolou.” ningu tondolo munduku mawa teringi. \p \v 33 Kanu kinie yembo kakapu teko moloringime mundupe siye kolopa “Oltolo molambili.” nimbe kanu yemo tenga memba pupelie nirimumuni, komuselonga ki sundu suku mundupe, lkambe topa yemonga alumbelumu kimuni ambolopalie, \v 34 mulúne olando sipe kanopa, tondolo mundupe múlu lipe, Juda yembomanga ungu lepa yemondo nimbendo: “Epata!” nirimu. (Kanu ungumunge pulumu “Komumuni pilie!” nirimu.) \v 35 Aku nirimu kinie tamburumbu yemo komu-peo lepa yu ungu kapola pilipe, alumbelumu takele terimu kanumu pe nimbe umbu alumbelu angilierimu kinie yu ungu sumbi sipe nirimu. \p \v 36 Kanu kinie Yesusini enondo tondolo mundupe nimbendo: “Nane iulu tekero mele anjo yembo telurindu kepe paa naa ningu siee!” nirimu. Nalo yu “Molo.” nimbe karaye terimu mele ta ningu anjo yemboma yuni terimu mele temane toko siliku mindi andoringi. \v 37 ⸤Yu terimu mele kanoringi yemboma kinie, anjo temane toko siringi pilieringi yemboma kinie⸥ eno paa mini-wale munduku suruningulie ningendo: “Apa! Yu telemo ulume peangama mindi telemo. “Komu silimoma ungu pilku, ungu naa nilimelema ungu ningu, teaa.” nilimo kinie kepe ungume pilku ungume ningu telemele.” niringi. \c 8 \s1 8:1-10 Langi Naa Lepa Kolea Ku Lieli Tenga Yesusini Ye Po Tausini Kinie Ambo Ambolangoma Kinie Langi Sirimu Temanemo\f + \fr 8:0 \ft Mateyu 15:32-39. Ye pape tausini (5000) langi sirimu temanemo inie yakondo 6:30-44.\f* \p \v 1 Walse Yesusi molorumune yembo awisili altoko ongo liku maku toko moloringi. Moloringi koleana nonge langi te naa lierimu kulu Yesusini yu lombili andolimendo\f + \fr 8:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* “Na moliona waa.” nimbelie enondo nimbendo: \v 2 “I yembo maku toko molemelema na kondo tekemo. Wale yepoko na-kinie molongi, pe kinié ga nonge te naa lemo. \v 3 Mare aulke sulune oringimunge nane “Eno engele tepa pepili ulkendo paa.” nilkenje eno aulkena kimbu ki pange-mange tepa, topa ne-munde ya-munde telka.” nirimu. \p \v 4 Aku nirimu kinie pilkulie yu lombili andolimene yundu topondoko ningendo: “⸤Sike nikinu nalo⸥ ikolea ku lieline molemolo. Iyemboma manda nonge mele pillawa kaloli tena lembana lipu simoloye?” niringi. \p \v 5 Yesusini enondo “Pillawa kaloli nambeko nosikimiliye?” nimbe walserimu kinie \p enone “Yepoko pakera nosikimulu.” niringi. \p \v 6 Kanu kinie yuni maku toko moloringi yembomando “Manie molaa.” nimbelie, pillawa kaloli yepoko pakera lipe ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe, akume pike lepa yu lombili andolimendo “Yemboma moke teko siee.” nimbe eno sirimu. Nirimu kanu mele teringi. \v 7 Eno oma kaloli kanga pokore kepe noseringila, akume lipe ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Angela.” nimbelie yu lombili andolimendo “I me yemboma moke teko siee.” nirimu. \p \v 8 Yemboma ⸤langime⸥ noringi kinie olo terimu. Pe langi kakena lierimume lombili andolimene liku wale basiketemanga lakilieringi, wale awili yepoko pakera pekelierimu. \v 9 Ye po tausinini aku langime noringi. \p Kanu kinie Yesusini maku toko moloringi yembomando “Ulkendo paa.” nimbelie nirimumuni, \v 10 yu lombili andolime kinie yu kinie eno nona andoli sipine suku puku, ⸤nomune nekendo⸥ kolea Dallamanuta\f + \fr 8:10 \ft kolea ungu pulumu Mateyu 15:39*.\f* puringi. \s1 8:11-13 Juda Ye Awilimene Yesusindu “Nu Sike Pulu Yemone Ya Mana Lipe Mundorumunje Kanamili, Ulu Tondolo Te Tei.” Niringi Temanemo\f + \fr 8:11 \ft Mateyu 16:1-4.\f* \p \v 11 Akune puringi kinie Parisi yema\f + \fr 8:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* Yesusi molorumune ongo, ‘Yuni nambe-embanje? Kanamili.’ ningu yu manda manjiku\f + \fr 8:11 \ft ungu pulu te Mateyu 16:1***.\f* mawa tekolie ningendo: “⸤Ungu Mane Silimu,⸥ ‘Nu sike Pulu Yemone ‘Kongono tendani.’ nimbe ya mana lipe mundorumunje kanamili.’ ningu mulu koleana molemo ⸤Pulu⸥ Yemone mindi manda ulu ⸤tondolo⸥ telemo mele te tei.” niringi.\f + \fr 8:11 \ft ungu pulu te Jono 2:11*.\f* \p \v 12 ⸤Aku siku walseringi kinie pilipe keri pilipelie Yesusi⸥ yunge konopune paa umbune terimu-ne múlu awili tepa lipelie nimbendo: “Kinié mana molemele yembomane “Pulu Yemone mindi ulu tondoloma manda telemo mele kanamili tei.” ningu na nambemune mawa telemeleye? ⸤Na molio mele nambemune “Sike.” we naa ningu tondolo munduku pilimeleye?⸥ Nane eno sike nimbu sikiru: ⸤Na Pulu Yemo kinie tapu topo kongono telembolo mele⸥ lipe ora simbe kanonge ulu tondolo te, kinié mana molemele yemboma-kinie wendo naa ombá.” nirimu. \v 13 Aku sipe nimbelie nirimumuni, eno mundupe siye kolopa sipine suku kelepa pupelie nomune nekendo purumu. \s1 8:14-21 Parisi Yema Kinie Ye Nomi Kingi Erote Kinie Enonga Pillawa Akoli Mele ‘Isi’ Nilimunge Ungu Ikomo\f + \fr 8:14 \ft Mateyu 16:5-12. “Isi” nilimunge pulumu Mateyu 16:11-12, bokumunge alsena anjokondo “49. yis”.\f* \p \v 14 ⸤Kanu kinie eno nomune nekendo pungendo Yesusi lombili andoli yema⸥ pillawa kaloli komu sindiku naa mengo puringi. Pillawa kaloli telu mindi sipine suku lierimu, te pea molo. \v 15 Kanu kinie Yesusini enondo liepi-liepi topa ⸤ungu iko topalie⸥ nimbendo: “Paa mimi siku kanaa! Parisi yema kinie ⸤ye nomi kingi⸥ Erote yunge yema kinie enone pillawa akoli mele isi nosilimelemo kanoko kondaa!” nirimu. \p \v 16 Aku sipe nirimu kinie pilkulie yu lombili andoli yemane enono kerepale ningulie ningendo: “Olio pillawa kaloli ⸤nomolo⸥ mare naa lipu membo omulumunge aku sipe nikimunje.” niringi. \p \v 17 Aku siku niringi mele pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Enone “Pillawa kaloli naa memulu.” ningu nambemune kerepale nikimiliye? Eno kinié kepe naa kanoko, mimi siku naa pilkimiliye? Na tondolo te perimu-ne pillawa kalolime-kinie ulu tondolo te terindu mele eno naa pilieringiye? Eno konopu naa pepili molemelemonga nane nikiru mele ungu pulumu naa pilkimiliye?\f + \fr 8:17 \ft inie yakondo 6:51-52.\f* \v 18-19 Eno mongo angilimo nalo melema naa kanokomeleye? Komu angilimo nalo ungume naa pilkimiliye? Pillawa kaloli kise pakera lipu pike lepo ye pape tausini moke tepo sirindu kanumu eno komu sindikimiliye? ⸤Nongo pora siringi kinie⸥ langi kakena lierimume liku wale basikete nambeko toko peke siringiye?”\f + \fr 8:18-19 \ft inie yakondo 6:38-44.\f* nirimu kinie \p ⸤yu lombili andolimene⸥ yundu topondoko “Engaki-rurepo.” niringi. \p \v 20 ⸤Yuni enondo kelepa nimbendo:⸥ “Pe pillawa kaloli yepoko pakera lipu pike lepo ⸤yembo⸥ po tausini moke tepo sirindu kinie ⸤nongo pora siringi kinie⸥ wale basikete awili nambeko langi kakena lierimume toko peko siringiye?” nimbe walserimu kinie \p enone yundu topondoko “Yepoko pakera.” niringi. \p \v 21 Yuni enondo ⸤kelepa⸥ nimbendo: “Enone kinié kepe mimi siku naa pilkimiliye?”\f + \fr 8:21 \ft Langi molo tomba kinie Yesusini wale talo terimu mele altopa manda telka. Langi sikemondo naa nirimu (Mateyu 16:11).\f* nirimu. \s1 8:22-10:52 YESUSINI YUNGE LOMBILI ANDOLIME MANE SIRIMU TEMANEMO \s1 8:22-26 Yesusini Mongo Keri Lierimu Ye Te Tepa Konde Lsimu Temanemo \p \v 22 Yesusi kinie, yu lombili andolime kinie, eno Besaida taonona puringi kinie mongo keri lierimu ye te Yesusi molorumune mengo ongo mawa tekolie ningendo: “Nuni iyemo kini ambolou.” niringi. \p \v 23 Aku niringi kinie Yesusini mongo keri lierimu yemo ki ambolopa taono ulsukundu meli pupelie yunge mongoselonga lkambe topa kandopa kimuni ambolopalie nimbendo: “Nu kinié melte kanokono molo moloye?” nirimu kinie \p \v 24 yemone olando sipe kanopalie nimbendo: “Na kinié yembo mare, eno unjo melema ongo pukumili kanokoro.” nirimu. \p \v 25 Yesusini yunge mongoselonga kelepa ambolorumu kinie yemo yu mongo makilipe melema pali mongoselone sumbi sipe kanorumu. \p \v 26 Yesusini yemondo “Ulkendo pu.” nimbelie nimbendo: “Nu kelko ulkendo punindu ne kolea ⸤molopo wendo ombulu⸥ akune ⸤kelko yando⸥ naa pu.” nirimu.\f + \fr 8:26 \ft Yesusini terimu mele ‘aku koleana yemboma naa piliengi.’ nimbe yemondo “Aku koleana naa pu.” nirimunje? Wale mare “Naa ni.” nirimu ungu mare inie yakondo 1:44, 5:43, 7:36 kanani. Kolea akumu Besaida; yemonga ulkemo akune naa angilierimu lemo.\f* \s1 8:27-30 Pitane Yesusindu “Pulu Yemone “Olio Nokopa Kondomba Ye Te Lipu Mundumbo.” Nimbe, Mako Torumu Ye Nomi Akumu Nu.” Nirimu Temanemo\f + \fr 8:27 \ft Mateyu 16:13-20, LLuku 9:18-21.\f* \p \v 27 Yesusi kinie yu lombili andolime kinie puku kolea awili Sisaria Pillipai nondopa lierimu kolea kangamanga punge puringi. Akune punge puringi kinie Yesusini yu lombili andolimendo walsipelie nimbendo: “Yembomane naimbi leko nawe nilimeleye?” nirimu. \p \v 28 Enone yundu ningendo: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumu kinié kelepa lomboropa ola molemo⸥.” ningu pilku, marene “Nu ⸤Pulu Yemone ou konde molopili olando lsimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilku, marene “Nu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye te ⸤oukolorumu kinié lomboropa ola molemo.⸥” ningu pilimele.” niringi.\f + \fr 8:28 \ft ungu pulu te Mateyu 16:14*. Ungu te inie anjokondo 9:11-13. Bokumunge alsena anjokondo “35.profet”.\f* \p \v 29 Aku niringi pilipelie Yesusini enondo walsipe pilipelie nimbendo: “⸤We yembomane aku siku nilimele⸥ nalo eno enono na nawe nilimeleye?” nirimu. \p Pitane topondopa nimbendo: “Nu Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.” nirimu. \p \v 30 ⸤Pitane aku nirimu pilipelie⸥ Yesusini enondo tondolo mundupe nimbendo: “Na molio mele ⸤Pitane kinié nikimumu⸥ enone anjo yembo telurindu kepe ⸤isili ou⸥ paa naa ningu siee!” nirimu.\f + \fr 8:30 \ft inie yakondo 1:44. Ungu pulu te LLuku 9:21*.\f* \s1 8:31-9:1 Yesusini “Na Tonge Kinie Kolopolie Lomboropo Ola Molombo.” Ou Pulu Pulu Nimbe Para Sipelie Yemboma Yu Lombili Pungendo Tenge Mele Nirimu Temanemo\f + \fr 8:31 \ft Mateyu 16:21-28, LLuku 9:22-27.\f* \p \v 31 Kanu kinie Yesusi yu lombili andolimene yundu ⸤“Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu nu.” ningu, ningu para siringi kinie pilipelie⸥ yuni yu-kinie wendo ombá mele pulu polopa\f + \fr 8:31 \ft aku mele pe wale yepoko nirimula, inie anjopa 9:9,12, 10:32-34, 10:45.\f* eno mane sipelie nimbendo: “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo mindili awisili nombá. Juda yemboma nokolemele tapu yema kinie, Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane sili yema kinie,\f + \fr 8:31 \ft bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”, “34. pris”, “41. saveman”.\f* enone ⸤ningendo: “Yu Pulu Yemone naa lipe mundorumu. Yu Pulu Yemonga Malo naa molemo.” ningu⸥ yu liku bulu siku yu toko kondonge. Yu toko kondonge kolomba kinie wale talo omba pumbe kinie yepoko sipemonga yu lomboropa ola molomba.” nirimu. \p \v 32 Yesusi yu-kinie wendo ombá mele aku sipe sumbi sipe nimbe para sirimu kinie pilipelie Pitane yu anjo lipe memba pupelie ⸤Yesusi yuni “Na toko kondonge.” nirimumunge⸥ yu pulu polopa iri torumu. \v 33 Nalo ⸤yuni kurumenga nomi Setenene\f + \fr 8:33 \ft bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.\f* ungu umbu tondorumu mele pilipelie nirimu kulu pilipelie⸥ Yesusini topele topa yu lombili andolime kanopalie Pita iri topalie yundu nimbendo: “Setene, nu anjo pa! Nu Pulu Yemone konopu lemo mele naa leno. Yembomane konopu lemele mele mindi leno kene anjo pu!” nirimu. \p \v 34 Kanu kinie yembo akune liku maku toko moloringime pali kinie yu lombili andolime pea “Na moliona waa.” nimbelie enondo nimbendo: “Yembo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yuni yunge konopumuni pilimo melemanga ‘Topo manie mundembo.’ nimbe yemboma unjo perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unjo pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbondo mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ nimbelie na lombili opili. We naa opili. \v 35 Yembo tene yunge mana molopa naa kololi ulu pulumu ambolomba temba kinie yu kolopalie sike molopa kenjipe mindi pumbe. Nalo yembo te na konopu mondopa nanga yembomo molopa, ‘Yemboma temane peangamo piliengi!’ nimbe eno nimbe sipe molomba kinie yu kolopalie yu konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu sike kanopa limbe. \v 36 ⸤Akumu nambemune nikiruye?⸥ Yembo tene mana melema pali yuyu lipe nosipelie yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pupe mindili nomba molopa kenjilkenje kanu melemane kanu yembomo nambepa lipe tapondolkanje? Lipe naa tapondolkamo. \v 37 Yembo tene ‘Na mini pali konde molopo kondopo mindi pambo.’ nimbelie yu nambolka meltene mini pali konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu topo topa lilkeye? Meltene manda topo topa naa limbe. \p \v 38 “Nanga yembo mare ulu pulu keri teko Pulu Yemo munduku siye kolko mele lupema imbi liku ola mundunduku molemele yemboma-kinie molkolie pipili kolko ningendo: “Olio Yesusinge ungume pilipu lipu, yu lombili andopo molemolo mele we yembomane naa piliengi!” ningulie na kiyengo ningu lombili andolemele yemboma, eno-kinie ulu te pe wendo ombá mele nimbu siembo: Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo\f + \fr 8:38 \ft Yesusi yuyu kanumu. Bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”.\f* pe Lapanga tondolo patelimu kinie ⸤mulu koleana⸥ angello kake telime kinie ⸤manie⸥ ombá temba kinie, kanu we yemboma molongena yunge yemboma mona molongendo we yemboma molongena kanokolie, yu ou naa opili ‘Olio yunge yemboma molemolo mele we yembomane naa piliengi!’ ningu pipili kolko lopi teko molonge yemboma yuni lipe wekendo kanopa, “Na moliona naa waa!” nimbéla.” nirimu. \c 9 \p \v 1 Yesusi yuni enondo ungu te pea nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno ya angilkimilimenga mare ou kolou naa kolangi Pulu Yemo ye nomi kingimu omba,\f + \fr 9:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* enge nimbe molopa, melema kinie yemboma kinie pali nokomba ombá kanonge.” nirimu.\f + \fr 9:1 \ft Ya 9:2-7 molemo mele aku ulumundu nirimunje.\f* \s1 9:2-13 Yesusinge Kalumu Te Lupe ALierimu Temanemo\f + \fr 9:2 \ft Mateyu 17:1-13, LLuku 9:28-36.\f* \p \v 2 Yesusini ⸤yu lombili andolimendo aku sipe nimbe sirimu kinie⸥\f + \fr 9:2 \ft ungu pulu te Mateyu 17:1*.\f* pe koro te omba purumu kinie Pita keme Jemisi keme Jono keme eno lipe meli pupe mulú\f + \fr 9:2 \ft ungu pulu te Mateyu 17:1**.\f* paa olandopa polorumu tenga ola purumu. ‘Olio oliolio mindi molamili.’ nimbe eno akune lipe memba purumu. Akune puringi kinie eno kanoko molangi yunge kangimu alowa tepa, \v 3 yu pakorumu mulumbalema ena tondolo topa mongo paa takele telemo mele aku sipe paa kake terimu. Ya mana yembo tene wale pakoli te sopone kulumiye topa kake tendemba mele kapola molo. ⸤Yunge mulumbalema kake terimu mele paa olandopa.⸥ \v 4 Yu aku sipe molopili, ⸤Juda yembomanga koronga-ou moloringili ye awili talo,⸥ Illainja kinie Mosisiselo ongolo Yesusi kinie ungu ningulu mona angilieringili kanoringi. \p \v 5 Kanu kinie Pitane Yesusindu nimbendo: “Rapai,\f + \fr 9:5 \ft ungu pulumu Ungu Mane Silimu Jono 1:38*.\f* olio ya molopamolo peanga lepamo. Olione ulke takaye yepoko takondamili. Te nunge, te Mosisinge, te Illainjanga takondamili.” nirimu. \v 6 (Nalo aku nirimumu eno pipilini paa koloringi kulu yuni nimbé mele naa pilipe ungu te walu nirimu.) \p \v 7 Kanu kinie kupe te omba eno aki torumu kinie kupena suku ungu te wendo ombalie nimbendo: “I yemo nanga konopu mondolio Malomo. Yuni ungu nimbéma pilku liengi.” nirimu. \v 8 Pe walsikele, eno mongo male-male teko kanokolie yeselo altoko naa kanoringi. Yesusi yu mindi eno-kinie molorumu kanoringi. \p \v 9 Mulu polorumumunge manie onge oringi kinie Yesusini eno mane sipelie nimbendo: “Enone kinié kanongi mele isili-ou yembo teluri kepe ningu naa siengi. Pe mindi, Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo\f + \fr 9:9 \ft bokumunge alsena anjokondo “32:3. Pikinini Bilong Man”.\f* kolopalie altopa lomboropa ola molomba kinie temanemo toko anjo siengi. Ou molo!” nirimu. \v 10 Aku nirimu kinie eno yunge ungumu pilku liku ou anjo naa niringi nalo “yu “kolopolie altopo lomboropo ola molombo.” nikimu ungu kanumunge pulumu nambolka ulurindu nikimunje?” ningu eno enono kerepale niringi. \p \v 11 Kanu kinie yu lombili andolimene ⸤yu sike molorumu mele ningu kanokolie⸥ yundu walsiku pilkulie ningendo: “⸤Pulu Yemone ‘olio nokopa kondopa lipe tapondomba.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu nuliemo⸥ Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane silimele yemane “I llainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombá. ⸤Ye nomi Kirasimu pe akilipe ombá.⸥” nilimele akumu nambemune nilimeleye? ⸤Illainja kelepa naa opili nu koronga orunu moleno kanumu.⸥” niringi. \p \v 12 Yesusini topondopa nimbendo: “ “I llainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombalie melema pali tepa mimi temba.” nilimele kanumu sike nilimele. Aku liemo Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kanoko keri kanoko mindili liku singe mele ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune nambemune imbi toringi molemoye? \v 13 Nalo ⸤akumunge ungu te pea nimbu sikiru.⸥ Pilieme! Illainja koronga orumu. Yu orumu kinie ⸤kanu yemane yu kanoko imbi naa siku⸥ ‘Yu we-yere.’ konopu lekolie ‘yu-kinie temolo.’ ningu pilieringi ulume pali teringi.\f + \fr 9:13 \ft No Lindeli Jonondo nirimu kanumu, ungu pulu mare Mateyu 9:10-13.\f* Yu-kinie aku siku tenge mele ou bokune imbi toringi molemola.” nirimu. \s1 9:14-29 Yesusini Kuru Te Makororumu Temanemo\f + \fr 9:14 \ft Mateyu 17:14-21, LLuku 9:37-42.\f* \p \v 14 ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli ye yepoko kinie⸥ eno yu lombili andoli ye wema moloringine yando ongo, yembo paa awisili akune kakapu teko maku toko moloringi kanoringi. Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yemane\f + \fr 9:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.\f* Yesusi lombili andoli ye wema kinie ungu ningu, ungu mare walsiku pilku moloringi kanoringila. \v 15 Yesusi orumu kinie kanokolie kanu maku toko moloringi yemboma suru awili teko ningu yu orumune lkisiku ongo yundu “⸤Awilimu,⸥ nu okonoye?” niringi. \p \v 16 Kanu kinie yuni enondo “Enone ungu nambolka ungumu kerepale nikimiliye?” nimbe walserimu kinie \p \v 17 kanu maku toko moloringi yembomanga ye tene topondopa yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, nanga kangomo, kuru te yunge konopune molemomonga ungu manda naa nilimo-na nu molonu ⸤konopu lepolie⸥ membo ondu. \v 18 Kurumuni kangomo wale marenga ambolopalie yu topa manie mundulimo kinie yu kuru kopari topa, apoupu memba, ungú kilkiyé lipe telemo. Nu lombili andolimendo aku temanemo topo sipu enone kanu kurumu ‘Makorangi.’ nimbu mawa tendu nalo eno manda naa tengi.” nirimu. \p \v 19 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yemboma ⸤iri topalie⸥ nimbendo: “Kinié molemele yemboma eno ⸤‘Pulu Yemone ulume sike manda temba.’ ningu⸥ tondolo munduku naa pilku molemele yemboma, na eno-kinie molopo, wale nambepo mane sipu ulu mare lipu ora simbokinie mimi siku pilingeye? ⸤Na eno-kinie siye tekemo.⸥” nimbelie \p “Na moliona kangomo mengo waa.” nirimu kinie \m \v 20 kangomo yu molorumune mengo oringi. Mengo oringi kinie ⸤kangomonga konopune molorumu⸥ kurumuni Yesusi kanopalie kangomo topa manie mundorumu kinie kangomo kimbu kime peue mundupe apoupu merimu. \p \v 21 Aku terimu kinie kanopalie Yesusini kangomonga lapa walsipelie nimbendo: “Kangomo ikurumu tewale pulu polorumuye?” nirimu. \p Lapane nimbendo: “Yu kokele anumuni merimu kinie aku sipe terimu. \v 22 Wale awisili yu kopari topa tepena topa mundupe, nona topa mundupe telemo kene nuni manda liku tapondonu liemo olio kondo kolko liku tapondou.” nirimu. \p \v 23 Yesusini nimbendo: “Nuni nambemune “Manda liku tapondoni molo moloye?” nikinuye? ‘Nane nu manda lipe tapondomba.’ ningu tondolo munduku pilienu liemo\f + \fr 9:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* ulume pali sike wendo ombá.” nirimu. \p \v 24 Yesusini aku nirimu kinie pilipelie kangomonga lapane tondolo ru nimbelie nimbendo: “Nane ‘sike nuni liku tapondoni.’ nimbu pilkiru nalo ‘Sike.’ nimbu pilkiru ungumu tondolo mundupu ambolombo mele manda naa tekemo kene ‘Sike.’ nimbu pilkiru mele ‘tondolo pupili.’ ningu liku tapondani.” nirimu. \p \v 25 ⸤Kanu kinie⸥ yemboma lkisiku sukundu sukundu kanonge onge oringi kanopalie Yesusini kurumu iri topalie nimbendo: “Kere pipi siku, komu pipi siku teleno kurumu, kangomonga konopune ongo wendo puku, altoko paa naa ongo molani. Kamu pu!” nirimu kinie \v 26 kurumuni kangomo tondolo topa manie mundorumu kinie yu kimbu kime peue mundorumu kinie kurumu kalle nimbe yunge konopune wendo orumu. Kanu kinie kangomo yu kolopa lierimu none terimu kanokolie yembo awisilini “Yu kolomu.” niringi. \v 27 Nalo Yesusini yunge kimu ambolopalie yu ola lsimu kinie ola angilierimu. \p \v 28 ⸤Kanu kinie Yesusini kurumu topa makoropa pora sipelie⸥ ulkena sukundu ⸤yu lombili andolime kinie⸥ purumu kinie lombili andolime enone Yesusi pea enono molkolie yu walsiku pilkulie ningendo: “Kuru akumu olione nambemune manda naa makoromuluye?” niringi kinie \p \v 29 Yesusini topondopa nimbendo: “I ulumu mele temolondo Pulu Yemo kinie ungu nimbu mawa temolomone mindi manda temolo. We manda naa temolomo.” nirimu. \s1 9:30-33 Yesusini Yu Tonge Kinie Kolopa Lomboropa Ola Molomba Mele Wale Talo Sipe Nirimu Temanemo\f + \fr 9:30 \ft Mateyu 17:22-23, LLuku 9:44-45. Ungu pulu te inie yakondo 8:31.\f* \p \v 30-31 ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ eno aku koleamo munduku siye kolko ⸤yemboma moloringi koleama naa puku⸥ kolea Gallilli disiriki sumbi siku ongo punge puringi. Akune punge puringi kinie yu lombili andolime ungu mane silipe purumu kulu ‘Na lombili andolime ungu mane sikiru mele we yembomane naa piliengi kene olio we yembomane naa kanangi, pea naa pamili.’ nimbe yu kinie yu lombili andolime kinie enono kiyengo ningu puringi. ⸤Yu-kinie pe wendo ombá mele⸥ yuni eno ungu mane silipe purumu mele i sipe: \p “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ka sikulie ⸤yu tonge⸥ yema anjo singe kinie\f + \fr 9:30-31 \ft Inie anjokondo 14:41.\f* enone yu toko kondonge. Kolopalie wale yepoko sipemonga yu lomboropa ola molomba.” nirimu. \p \v 32 Nalo yuni nirimu ungumu pilku sundukulie ‘Iungumunge pulumu nambolkarenje, naa pilkimulu.’ niringi nalo “Nambolka ningu nikinuye?” ningu walsiku pilingendo pipili kolko naa walseringi. \s1 9:33-37 Pulu Yemo Ye Nomi Kingi Molopa Nokolemo Yembomanga Yembo Paa Imbi Olandopa Molemomonga Ungu Te\f + \fr 9:33 \ft Mateyu 18:1-5, LLuku 9:46-48. Ungu pulu te Jono 13:1-17.\f* \p \v 33 ⸤Ongolie⸥ kamu Kapeniame taonona suku oringi. \p Molonge ulkena suku puku moloringi kinie Yesusini yu lombili andolime walsipe pilipelie nimbendo: “Eno aulkena ungu nambolkarenga kerepale niliku ongiye?” nirimu. \v 34 Nalo enone ‘Olionga ye nawe paa olandopa molemoye?’ ningu kerepale ningu kere-kuru lsingi kulu Yesusindu eno niringi mele ningu para singemonga pipili kolkolie molko duma lsingi. \p \v 35 Kanu kinie Yesusi yu manie molopalie yu lombili andoli rurepondo “Na moliona waa.” nimbelie nimbendo: “Yembo tene ‘Yembomanga awilimu molambo.’ nimbelie yu we yembomo molopa yembomanga kendemandemo molopili.” nirimu.\f + \fr 9:35 \ft inie anjokondo 10:43-44.\f* \v 36 Aku nimbelie ambolango kanga te lipe ⸤yu lombili andolime⸥ angilieringine mondopalie nirimumuni, aku ambolangomo yuni kangulupe enondo nimbendo: \v 37 “Yembo tene ‘Na Awilimunge yembomo molio.’ nimbe\f + \fr 9:37 \ft bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* i ambolangomo mele lipe tapondomba kinie kanu yembomone aku tembamonga na lipe tapondombala. Na lipe tapondomba yembomone na manjipe naa lipe tapondomba. Ambolangomo lipe tapondombamonga kanu yembomo yuni na lipe mundorumu yemo lipe tapondombala.” nirimu.\f + \fr 9:37 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.4. pikinini - tok bokis”.\f* \s1 9:38-41 Yesusini Nimbendo: “Olio Kinie Opa Pulue Naa Molemele Yemboma ‘Olionga Opa-Lkerayema.’ Niemili.” Nirimu Temanemo\f + \fr 9:38 \ft LLuku 9:49-50.\f* \p \v 38 ⸤Yesusi lombili andoli ye⸥ Jonone Yesusindu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, olio kanomulu, ye tene nunge imbimu lepa\f + \fr 9:38 \ft bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* kuru mare yembomanga konopune molongime “Ongo wendo paa!” nimbe topa makoropa molomu kanomulu. Kanopolie yu olio pea tapu topo naa molemolo kene yundu “Nu aku siku naa tei!” nimulu.” nirimu. \p \v 39 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu ⸤kanu yemone terimu ulumundu⸥ nimbendo: “Yembo tene nanga imbi lepa ulu tondolo te tepalie yuni kelepa nondopa nando ungu te manda nimbe naa kenjimbe kene enone yundu “Molo!” naa niengi. \v 40 Yembo te olio kinie opa-puluemo naa molemomo olionga opa-lkerayemo molemo kanumu.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 41 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno no waka lemba kinie yembo tene ‘Eno Kirasinge yemboma molemele kene no te nangi kolopo siembo.’ nimbe eno te kolopa simu liemo, Kirasinge kongono tendenge yemboma yuni mele kalomba kinie kanu yembomo kepe komu naa sindipe yu konopu lipe mundupe mele kalombala.” nirimu. \s1 9:42-50 Olio Kirasinge Yemboma Kondi Tolemele Ulume Kinie, Olio Ulu Pulu Keri Telemolo Ulume Kinie, Aku Ulumenga Yesusini Mane Sipe Ungu Iko Torumu Temanemo\f + \fr 9:42 \ft Mateyu 18:6-9; 9:42 LLuku 17:1-2; 9:43,47 Mateyu 5:29-30.\f* \p \v 42 “Yembo tene i ambolangomonga ⸤mele yembo⸥ te na ‘Sike’ nimbe tondolo mundupe pilimo ambolangomo\f + \fr 9:42 \ft ungu pulu te Mateyu 18:6*.\f* \p ‘Ulu kerime tepili.’ nimbe kondi tombamonga kanu ambolangomo tondolo mundupe pilimo mele mundupe siye kolopa bulu simu liemo ⸤ambolangomo ou kondi naa topili⸥ yu kou paa awili te\f + \fr 9:42 \ft ungu pulu te Mateyu 18:6**.\f* moko toko nomine lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomune paa maniekondo mundulimelanje paa papu.\f + \fr 9:42 \ft ungu pulu te Mateyu 18:6***.\f* Aku siku toko mundulimela kinie yu kolopalie pe yu Pulu Yemonga ambolango tendo ‘Ulu kerime tepili.’ nimbe kondi manda naa tolka. Nalo yu aku siku nomune naa mundulimela kinie yu yemboma kondi tombamonga Pulu Yemone yu mongo awili silke kene enone yu nomune papu paka toko mundulimela. \p \v 43-44 “Nunge kiselone ulu pulu keri te temu liemo aku kiselo kari leko lteani. Nu konde mololiku mindi puni koleana\f + \fr 9:43-44 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* kiselo naa angiliepili puni kinie peangamo. Nunge ki talo we angiliepili nu tepe kolea, \q1 (‘akune Pulu Yemo teko kenjilimele yembomanga korowama kolou naa kolopa \q1 nolipe mindi pulimo, \q1 tepe toko kumundou naa kumundulimele kolea’)\f + \fr 9:43-44 \ft Pilipe konginjeli pelemo yembomane pilkulie, pala () akune sukundu molemo ungumu ‘ou-pulu-pulu bokune naa torumu naa molorumu. Yembo tene lupe pe torumu kene naa molopili.’ ningu pilimele. Kanu ungumu 9:47-48 molemola, ‘Akune sike ou-pulu-pulu bokune torumu molorumu kene akune mindi molopili.’ ningu pilimele.\f* \m akune suku toko mundunge kinie kerimu. \p \v 45-46 “Molo nunge kimbuselone ulu pulu keri te temu liemo aku kimbuselo kari leko lteani. Nu konde mololiku mindi puni koleana kimbuselo naa angiliepili puni kinie peangamo. Nunge kimbu talo we angiliepili nu tepe kolea, \q1 (‘akune Pulu Yemo teko kenjilimele yembomanga \q1 korowama kolou naa kolopa nolipe mindi pulimo, \q1 tepe toko kumundou naa kumundulimele kolea’) \m akune suku toko mundunge kinie kerimu. \p \v 47-48 “Molo nunge mongoselone melte kanokolie konopuni ‘liembo.’ ningu pilku ulu pulu keri te tenu liemo aku mongoselo akuku lteani. Nu Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana\f + \fr 9:47-48 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* mongoselo naa angiliepili puni kinie peangamo. Mongo talo we angiliepili nu tepe kolea, \q1 ‘akune Pulu Yemo teko kenjilimele yembomanga \q1 korowama kolou naa kolopa nolipe mindi pulimo, \q1 tepe toko kumundou naa kumundulimele kolea’\f + \fr 9:47-48 \ft Aisaya 66:24.\f* \m akune suku toko mundunge kinie kerimu. \p \v 49 “Yembomane Pulu Yemo popo toko kalemele melema singendo ‘Pulu Yemone kanopalie ‘Langi kake telime.’ nimbe kanopili.’ ningu api kusa mundukulie silimele\f + \fr 9:49 \ft ungu pulumu LLipai 2:13, Isikiele 43:24.\f* aku siku mele yemboma molongena tepemo, api kusa mele, yemboma kinie pali wendo ombá.\f + \fr 9:49 \ft akumu pali pilipe konginjeli pelemo yembomane Giriki ungune mimi siku kanoko pilkulie ungu pulumu pilkulie tongendo lupe lupe tolemele. Tene ungu pulu te topa, tene te topa, ungu pulu lupe lupe tolemele.\f* \v 50 Api kusa yu mele peangamo nalo yu songo naa temba kinie ‘Yu kelepa songo tepili.’ ningu ulu te manda telemeleye?\f + \fr 9:50 \ft Mateyu 5:13.\f* ⸤Api kusa langimenga mundulimele kinie songo telemo aku siku⸥ eno api kusa mele molko yemboma kinie anjo yando konopu telune pupili taka liku molangi.”\f + \fr 9:50 \ft Kollosi 4:6.\f* nirimu. \c 10 \s1 10:1-12 Yemane Enonga Amboma “Kamu Paa.” Nilimelemonga Ungu Te\f + \fr 10:0 \ft Mateyu 19:1-9.\f* \p \v 1 Kanu kinie Yesusi molorumu koleamo mundupe siye kolopa kolea Judia disiriki pupe no Jodane lumbilipe nekendo purumu. Kanu kinie altoko yembo awisili yu molorumune ongo maku toringi kinie alieli aku teringi kinie yuni yemboma ungu mane sirimu mele maku toringime altopa mane sirimula. \p \v 2 Parisi ye mare\f + \fr 10:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* yu molorumune ongo ‘Yu nambolka nimbénje? Nimbe kenjimbenje manda manjipu piliemili.’ ningu\f + \fr 10:2 \ft ungu pulu te Mateyu 16:1***.\f* yu walsiku pilkulie ningendo: “Ye tene yu yuyu pilipelie yunge ambomo “Kamu pu.” nimbé kinie kapola temba molo aku temba kinie ungu mane te pulue tombaye?” niringi. \p \v 3 Yuni anjo topondopa nimbendo: “Mosisini aku ulumundu ungu mane sipe nambolka nirimuye?” nirimu. \p \v 4 Enone ningendo: “Mosisini nimbendo: \q1 “Ye tene yunge ambomondo \q1 ‘Kamu pupili.’ nimbe makorombando \q1 ambomo “Kamu pu.” nimbé mele \q1 pepá tenga topa ambomo sipelie \q1 yundu “Kamu pu.” nimbe aku tepili.”\f + \fr 10:4 \ft Ungu Manema 24:1-4, Mateyu 5:31.\f* \m nirimu.” niringi. \p \v 5 Yesusini nimbendo: “Mosisini sike aku sipe bokune torumu nalo eno kara puku Pulu Yemone ambo yeselo kapola kapola molongele mele ungu mane sirimumu liku su siringi naa pilieringi kulu yuni “Aku teangi.” nirimu. \v 6 Nalo ou pulu pulu Pulu Yemone melema tepalie \q1 yuni yembo tembando \q1 yemo kinie ambomo kinie terimu. \m \v 7 ‘Aku sipe terimumunge ye tene ambo te lipelie \q1 yunge anumu lapaselo mundupe siye kolopa \q1 yunge ambomo kinie elolo telune tapu toko peko, \m \v 8 kangi telumu mele ⸤molkolo \q1 elonga konopu telune pupili⸥ molongele.’\f + \fr 10:8 \ft Mateyu 19:5*.\f* \m Ye te ambo te limo kinie kangi telumu mele molembele-na elo altoko talo mele naa molembele, elo yembo telumu mele molembele. \v 9 Yembo telumu molembele kene Pulu Yemone ambo ye talo ‘Telumu molangili.’ nilimo ambo yeselo yembo tene liku lupe lupe naa mundengi. Aku tengi liemo kapola naa temba.” nirimu. \p \v 10 Altoko ulkena suku puku moloringi kinie yu lombili andolimene Yesusi yundu aku ungumunge pulumu walsiku pilieringi kinie \v 11 yuni enondo topondopa nimbendo: “Ye tene yunge ou limo ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbelie kelepa ambo te limo kinie aku yemone wa ulu kerinele tepa, ou limo ambomo tepa kenjilimo. \v 12 Molo ambo te yunge ou pulimo yemo mundupe siye kolopa wendo pupe ye te pulimo kinie aku ambomone wa ulu kerinele telemola.” nirimu. \s1 10:13-16 Yesusini Ambolangomando “Pulu Yemone Eno Sewe Anjepili.” Nirimu Temanemo\f + \fr 10:13 \ft Mateyu 19:13-15, LLuku 18:15-17. Ungu pulu te inie yakondo 9:33-42.\f* \p \v 13 Kanu kinie yembomane enonga ambolangoma ‘Yesusi yunge kimuni ambolopili.’ ningu yu molorumune mengo oringi. Nalo yu lombili andolimene iri toko ⸤“Naa mengo waa!”⸥ niringi. \v 14 ⸤“Molo.” niringi kinie⸥ kanopalie Yesusini konopu keri panjipe ⸤yu lombili andolime⸥ enondo nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo yembo talape akumu\f + \fr 10:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* i ambolangoma mele molemele yemboma enonga yembo talapemo kene enone i ambolangoma na moliona wangi pipi siku “Molo.” naa niee!” ⸤nirimu.⸥ \v 15 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Ambolangomane ‘Pulu Yemo olionga ye nomi kingimu molopili.’ ningu molemele mele aku siku naa nilimele yemboma yunge koleana suku paa naa punge, molo.” nirimu.\f + \fr 10:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “31. pikinini” “31.4.”.\f* \v 16 Aku nimbelie yuni ambolangoma kangulupe yunge kimuni eno telu telu nimbe pengena ambolopa eno tepa kondombando “Pulu Yemone “Eno molko kondangi.” nipili.” nirimu. \s1 10:17-31 Ye Kamako Tenga Temane Te\f + \fr 10:17 \ft Mateyu 19:16-30, LLuku 18:18-30. Ungu pulu talo Mateyu 16:26, LLuku 16:19-30.\f* \p \v 17 Kanu kinie Yesusi ola angilipe kolea marenga pumbe purumu kinie ye te yu pumbe purumune lkisipe omba yunge kumbikerena koporongo langopa yundu walsipe pilipelie nimbendo: “Ungu Mane Sili Peangamo, nanambolka uluri tembo kinie na konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu limboye?”\f + \fr 10:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* nirimu. \p \v 18 Yesusini yundu nimbendo: “Nuni na nambemune “Peangamo” nikinuye? Yembo peanga te molo. Pulu Yemo mindi peangamo.” nirimu.\f + \fr 10:18 \ft Yesusini ‘Pulu Yemo naa molkoro.’ nimbe aku sipe naa nirimu. Yemone ‘Yesusi we yere.’ konopu lepalie yundu ‘Ye Peangamo.’ nirimumunge Yesusini aku sipe nirimu.\f* \p \v 19 ⸤Aku nimbelie yemone walserimumunge topondopa nimbendo:⸥ “Nu ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu manema ⸤Mosisini yando nimbe sirimume⸥ pilino. Yuni nimbendo: \q1 “Yembo toko naa kondangi.” nimbe, \q1 “Ambo ye pulime molo ye ambo lilime \q1 yembo lupema kinie \q1 wa ulu kerinele naa teangi.” nimbe, \q1 “Melema wa naa liengi.” nimbe, \q1 “Yembomanga kote \q1 kolo toko naa tendangi.” nimbe, \q1 “Yembomanga melema \q1 kolo toko we naa liengi.” nimbe, \q1 “Aminieli lanieli kinie teko kondoko, \q1 ungu ninge mele pilku liku teko molangi.”\f + \fr 10:19 \ft Wendo Oringi 20:12-16.\f* \q1 nimbe, \m ungu mane akume sirimu pelemo kanumu.” nirimu. \p \v 20 Aku nirimu kinie pilipelie kanu yemone nimbendo: “Ungu Mane Silimu, na kangomo molopolie aku ungu manema pali pilipu lipu tepo molorundu mele yandopa kinié kepe tepo molioko.” nirimu. \p \v 21 Yesusini yu neme-neme nimbe kanopa konopu mondopalie yundu nimbendo: “Papu teleno nalo ulu telu mindi naa teleno. Nu puku nunge mele nosilinoma pali kou mone li-pukulie, kou mone linime yembo koropama moke teko sikulie na lombili ou.” nirimu. “Nunge ⸤mana⸥ melema aku teni kinie mulu koleana nunge mele kande kandema lemba.” nirimu. \p \v 22 Kanu yemo mele paa kande kandema noserimu kulu Yesusini yundu aku nirimu kinie pilipelie yu kumbikere tepa konopu keri panjilipe anjo purumu. \p \v 23 ⸤Aku terimu kulu kanopalie⸥ Yesusi topele topa yunge lombili andolimendo nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana\f + \fr 10:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* suku pungendo yembo kamakoma paa mindili siku suku punge.” nirimu. \v 24 Aku ungumu nirimu ⸤kinie pilkulie⸥ yu lombili andolimene mini-wale mundoringi. Nalo Yesusini altopa enondo nimbendo: “Kangoma, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana suku pungendo yemboma paa mindili siku punge. \v 25 Kongi kemele ⸤kongi paa awili te nalo⸥ kale suru toline suku pumbendo mindili kanga mele sipelie pumbe. Nalo yembo kamakoma Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana suku pungendo mindili paa awili mele siku punge.” nirimu. \p \v 26 ⸤Aku nirimu kinie pilkulie⸥ yu lombili andolime paa mini-wale munduku suru ningu anjo yando ungu-mele tekolie ningendo: “Aku liemo mindili nolemela aulkena nawe manda wendo pupe, molopo kondomolo aulkena pumbeye?\f + \fr 10:26 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.\f* Te molonje?” niringi. \p \v 27 Yesusini eno neme-neme nimbe kanopalie nimbendo: “Sike yemboma enono manda molo, nalo Pulu Yemone manda tendemba. Pulu Yemo yuni ulume pali kapola telemo. Ulu te yuni manda naa temba te molo.”\f + \fr 10:27 \ft LLuku 1:37.\f* nirimu. \p \v 28 Yuni aku nirimu kinie pilipelie Pitane yundu nimbendo: “⸤Pe olio-kinie nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga melema pali mundupu siye kolopo nu lombili purumulu mele pulimolo kanumu.” nirimu. \p \v 29 Yesusini nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Yembo na konopu mondoko nanga kongono tendeko temane peangamo toko siliku andongendo enonga ulkema, angenupili, kemulupili, anupili, lapali, ambolangoma, koleama, akume munduku siye koloringi yemboma pali \v 30 ya mana paa olandopa mele awisili likulie, pe punge koleana konde molko kondoko mindi puli ulu pulumu lingela.\f + \fr 10:30 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* Ya mana ulkema, angenupili, kemulupili, anupili, ambolangoma,\f + \fr 10:30 \ft 10:29 akune “lapali” molemo nalo 10:30 akune “lapali” naa nirimu, nambemune naa nirimuye? ‘Pulu Yemo olionga pali Lapamo’ nimbe pilipelie 10:30 akune naa nirimunje?\f* koleama kinie, akume pali awisili olandopa lingela; ⸤na konopu naa mondonge yembomane⸥ eno mindili singela. \v 31 Nalo kinié awili molemele yembomanga awisili pe ⸤Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana⸥\f + \fr 10:31 \ft Inie yakondo 10:23.\f* yembo koropama molonge; kinié koropa pupili molemele yemboma pe yembo awilime molonge.” nirimu. \s1 10:32-34 Yesusini Yu Kolopalie Lomboropa Ola Molomba Mele Altopa Wale Yepoko Sipe Nimbe Para Sirimu Temanemo\f + \fr 10:32 \ft Mateyu 20:17-19, LLuku 18:31-34. Ungu pulu te inie yakondo 8:31*.\f* \p \v 32 Kanu kinie ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ eno kolea awili Jerusalleme punge puringi. Yesusi kumbi lierimune lombili andolime paa konopu awisili liku munduliku yu lombili puringi. We yembo akiliku lombili oringime kepe mini-wale munduku pipili kololiku puringi. \p Yesusini ⸤yu lombili andoli⸥ ye engaki rurepo ‘na kinie eno kinie oliolio molamili.’ nimbe eno lipe anjo memba pupelie yu-kinie wendo ombá mele altopa pulu polopa nimbe sipelie nimbendo: \v 33 “Pilieme. Olio Jerusalleme pumolo pukumulu. Akune pumolo kinie Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ye tene ‘Tangi.’ nimbe Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane sili yema kinie,\f + \fr 10:33 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”, “41. saveman”.\f* lipe simbe, enone yu kote tendeko ‘Yu kolopili tangi.’ ningulie Juda ye naa molemele yema liku singe.\f + \fr 10:33 \ft ungu pulu te Mateyu 20:19*.\f* \v 34 Kanu kinie kanu yemane yu ungu taka tondoko yunge kumbikerena olkambe toko yu ka pulsene toko yu toko kondonge. Yu toko kondonge kinie wale yepoko sipemonga lomboropa ola molomba.” nirimu. \s1 10:35-45 Jemisi Kinie Jonoselone Yesusi Mawa Tekololie “Nu Mulu Koleana Puku Moloni Kinie Olto Nu-Kinie Awiliselo Molambili.” Niringili Temanemo\f + \fr 10:35 \ft Mateyu 20:20-28; 10:41-45 LLuku 22:24-27; inie yakondo Mako 9:33-37, Mateyu 18:1-9, 20:1-16. Ungu pulu tondolo te Jono 13:1-17.\f* \p \v 35 Kanu kinie Seperi malo Jemisi kinie Jonoselo elo Yesusi molorumune ongololie ningelendo: “Ungu Mane Silimu, nuni ‘Olto ulu te teani.’ nimbu mawa tembolo okombolo.” niringili. \p \v 36 Yuni elondo nimbendo: “Nambolka uluri ‘nane elo-kinie tendambo.’ ningu nikimbiliye?” nirimu. \p \v 37 Elone topondoko ningelendo: “Nu pe nunge kolea tondolo pateline ⸤ye nomi kingimu molkolie ninimuni, ‘olto nu-kinie pea ye nomime molamili.’ ningu⸥ ‘olto te nunge ki umbukundu mondoko te nunge ki tarokondo mondani.’ nimbu mawa tekembolo.” niringili. \p \v 38 Yesusini elondo nimbendo: “Mawa tekembele mele elo pilku naa kondokombele. Na no mingine no nombomo elo manda nongeleye? Molo na no limbomo elo manda lingeleye?” nirimu.\f + \fr 10:38 \ft ungu pulu te Mateyu 20:22*.\f* \p \v 39 Elone yundu topondoko ningelendo: “Manda tembolo.” niringili. \p Yuni elondo nimbendo: “Na no mingine no nombomo pe elo sike nongelela. No limbomo pe sike lingelela. \v 40 Nalo nane elo “Nanga wanguselonga ongo molangili.” nimbomo kapola naa temba. ⸤Pulu Yemone yuyu⸥ akune molongeleselo koronga mako torumu.” nirimu. \p \v 41 Jemisi Jonoselone ⸤‘Yesusinge wanguselonga molambili.’⸥ ningu mawa teringili mele pilkulie lombili andoli rureponga talo\f + \fr 10:41 \ft ungu pulu te Mateyu 20:24*.\f* wemane elo-kinie konopu keri panjeringi. \p \v 42 Kanu kinie Yesusini eno “Waa.” nimbelie nirimumuni, enondo nimbendo: “Olio Juda yembomanga ulsu molemele yembo\f + \fr 10:42 \ft bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”.\f* talapemanga ye nomime enonga yemboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilime alieli silimele. Ye imbi ola molemo yema enonga yemboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele. ⸤Yembomane enonga ye nomimenga ungume liku su singe aulke te naa lemo mele⸥ eno pilimele. \v 43 Nalo ⸤we yembomanga ye nomimene enonga yemboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ eno enono aku siku anjo yando naa teangi. Enonga ye te ‘Na imbi olandopa molopili. Na ye awilimu molambo.’ nimbé yemo enonga kongono tendeli yemo molopili. \v 44 ‘Na enonga ye nomimu molopo eno nokambo.’ nimbé yemo enonga pali kongono kendemande tendeli yemo molopili.\f + \fr 10:44 \ft inie yakondo 9:35.\f* \v 45 Aku sipela, Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kepe ‘Yembomanga ye awilimu molopo eno nokambo. Enone nanga kongono tendeli kendemande yemboma molangi.’ nimbe naa orumu. ‘Yembomanga kongono tendeli kendemande yemo molopo eno lipu tapondopo, ulu pulu kerimene eno ka sipe nokolemo mele naa tepili kapola molangi kene na yembo awisilinge nimbu pundu tondopo nanga kangimu sipu, kolo wangopo kolondambo.’ nimbe orumu.”\f + \fr 10:45 \ft ungu pulu talo Mateyu 20:28*, 20:28**.\f* nirimu. \s1 10:46-52 Yesusini Mongo Keri Lierimu Ye Te Tepa Konde Lsimu Temanemo\f + \fr 10:46 \ft Mateyu 20:29-34, LLuku 18:35-43.\f* \p \v 46 Kanu kinie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie eno kolea awili Jeriko oringi. Ongolie eno kinie we yembo awisili kinie Jeriko munduku siye kolko punge puringi kinie mongo keri lierimu ye te, imbi Ba-Timiasi, (akumunge pulumu Timiasi malo,) aulke alselsena molopa yemboma “Kou mone siee.” nimbe mawa terimu. \p \v 47 Kolea Nasarete ye Yesusi omba purumu mele pilipelie mongo keri lierimu yemo yuni pulu polopa tondolo ru nimbe walsipelie nimbendo: “Yesusi, ⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa lsimu yemo,\f + \fr 10:47 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.1. Pikinini Bilong Devit”.\f* na kondo kolou!” nirimu. \p \v 48 Yembo awisilini yu iri toko “Nu ungu naa nili taka liku molou!” niringi. \p Nalo yuni paa tondolo ru nimbe walsipelie nimbendo: “Depisini kalopa lsimu yemo, na kondo kolou!” nirimu. \p \v 49 Yesusi we angilipelie “Yu opili niee.” nirimu. \p Aku nirimu kulu eno mongo keri lierimu yemo walsikulie ningendo: “Yuni “Nu ou.” nikimu kene konopu waengo siku ola angilku ongo pu.” niringi. \v 50 Yu popenge tepa ola pakorumu wale pakolimu kulupe ola angilipe Yesusi molorumune orumu. \p \v 51 Yesusini yundu nimbendo: “Nane nu nambe-eambo konopu lekenoye?” nirimu kinie \p mongo keri lierimu yemone nimbendo: “Raponai,\f + \fr 10:51 \ft ungu pulumu Ungu Mane Silimu Jono 1:38*.\f* na mongone melema kanambo nanga mongoselo teko peanga tendani.” nirimu. \p \v 52 Yesusini nimbendo: “‘Nane nunge mongoselo kapola tendembo.’ konopu lienumunge nu umbu mongo kapola angilkimu kene pu.” nirimu. Yesusini aku nirimu kinie yu tamburumbu mongoselo peanga lierimu, melema kanopalie, Yesusi purumu aulkena lombili purumu. \c 11 \s1 Kolomongo Awili 11-16 YESUSI MINDILI NOMBA KOLOPALIE, LOMBOROPA OLA MOLOPA MULU KOLEANA KELEPA PURUMU TEMANEMO \s1 11:1-11 Ye Nomi Kingi Te Kolea Tenga Suku Pumbe Purumu Kinie Teringi Mele Yesusi Jerusalleme Suku Pumbe Purumu Kinie Aku Siku Teringi Temanemo\f + \fr 11:0 \ft Mateyu 21:1-11,14, LLuku 19:29-38.\f* \p \v 1 ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ eno kolea awili Jerusalleme nondoko ongo, ma pangi te ‘Ma Pangi Unjo Ollipi Ponie’ nili akune lemo kolea kanga talo, Betepasi kinie Betaniselonga oringi. Kanu kinie Yesusini yu lombili andoli ye talo lipe mundupelie,\f + \fr 11:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* \v 2 elondo nimbendo: “Ne kolea kanga kanokombelena pukululie kongi dongi walo te, yembo te yunge bulu mingine walsikele kepe naa molopa andorumumu ka teko panjingemo ne sukundu molomba kanongele, kanumu puku posiku yando mengo wangili pale. \v 3 Posingele teko molongele kinie yembo tene elondo “Aku nambemune tekembeleye?” nimu liemo elone i siku niengili: “Awilimu\f + \fr 11:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. bikpela”.\f* yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-ne ombo likimbulu. Yu dongi walomo altopa nondopa yando lipe mundumbe.” niengili.” nimbe elo lipe mundorumu. \p \v 4 Lipe mundorumu yeselo pukulu, kongi dongi walo te, ulke kerepulune ka teko panjeringimu kanokololie kongi kanumu puku poseringili. Aku siku tengele teringili kanokolie \v 5 akune angilieringi yembo marene elondo “Kongi dongi walomo nambemune posikimbiliye?” ningu walsiku pilieringi kinie \p \v 6 elone, Yesusini ‘i siku i siku niengili.’ nirimu mele niringili kinie “Kapola, ⸤dongi walomo⸥ mengo pangili.” niringi. \p \v 7 Kanu kinie elone kongi dongi walomo Yesusi molorumune mengo ongololie, enone enonga mulumbalema kulku dongimunge bulu mingine ola pauwe toringi kinie Yesusi kanune ola molorumu. \v 8 Yembo awisilini enonga mulumbalema kulku yu ombá aulkena pauwe toliku puku, marene unjo kipiyala poniena puku kipiyala gomo langoko liku yu ombá aulkena pauwe toliku puringi. \v 9 Kumbi leko puringi yembomane kepe akiliku puringi yembomane kepe naka leko unjo ambololiku pukulie ningendo: \q1 “‘Yunge imbi ola molopili.’ niemili! \q1 ‘Pulu Ye Yawene lipe mundorumu-ne \q1 yunge kongonomo tendemba okomo yemo\f + \fr 11:9 \ft bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* \q1 molopa kondopili!’\f + \fr 11:9 \ft Konana 118:25-26.\f* \m \v 10 Olionga anda kolepa ye nomi kingi Depisi⸤ni \q1 kalopa lsimu yemo⸥ \q1 ye nomi kingi molomba tekemo yemo\f + \fr 11:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* \q1 Pulu Yemone tepa kondopa \q1 ‘Yu tondolo pupili.’ nipili. \q1 Mulu koleana ola yu imbi ola molopili!”\f + \fr 11:10 \ft ungu pulu te Konana 148:1-2 molemonje?\f* \m niliku puringi. \s1 11:11,15-18 Ulke Tembelena Bisinete Teko Kou Liku Moloringi Yema Yesusini Topa Makororumu Temanemo\f + \fr 11:11 \ft Yesusini aku sipe mele wale talo terimu. Ou kumbi lepa terimu temanemo Jono 2:13-22. Pe wale talo sipe terimu temane ya molemomo Mateyu 21:12-13, LLuku 19:45-46(-48).\f* \p \v 11 Kanu kinie Yesusi Jerusalleme suku pupelie Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena pupe akune suku ⸤teko moloringi ulume⸥ pali kanorumu, nalo kolea ipu lierimu-ne kanopalie ⸤‘Isili-ou ulu te naa teambo.’ nimbe⸥ yu lombili andoli ye engaki rurepo kinie ⸤Jerusalleme⸥ ulsukundu puku, kolea kanga Betani ⸤pengé⸥ puringi. \s1 11:12-14,20-26 Yesusini Unjo Piki Te Iri Torumu Kinie Kolorumu Temanemo\f + \fr 11:12 \ft Mateyu 21:18-22.\f* \p \v 12 Ipulueli-ou ⸤Jerusalleme nondopa lierimu⸥ kolea kanga Betani munduku siye kolkolie ⸤kelko Jerusalleme punge puringi kinie⸥ Yesusi yu engele terimu. \v 13 Kanu kinie yu unjo piki te gomo tepa angilierimumu sulu tepa kanopalie ‘Mongo te tomunje.’ nimbe nondopa pupe kanorumu nalo, piki mongo torumu walemo ou wendo naa orumumunge unjo mongo topa te naa perimu, gomoma mindi terimu kanorumu. \v 14 ⸤Gomo mindi terimu kulu⸥ kanopalie “Nu altoko yembomane nonge mongo te naa tani!” nirimu. Aku nirimumu yu lombili andolimene pilieringi. \p \v 15 Jerusalleme kamu oringi kinie Yesusi yu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena ⸤“Juda yembo naa molemele yemboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akune⸥ suku pupe kanopalie akune melema makete teko moloringi yemboma kinie, melema topo toko liku moloringi yemboma kinie, akume kanopalie eno pali topa makoropa, kou mone lupe lupema alowa teko anjo siringi yembomanga poloma kinie, kera waembono makete teko manie moloringi poloma kinie, lipe topele topa, topa bulu-balu sipelie, \v 16 yembomando nimbendo: “Yemboma kou mone linge makete tenge melema kolea tenga lupe makete tenge pungendo ulke tembele palana naa pangi. ⸤Anekale teko pangi.⸥” nirimu. \p \v 17 Eno mane sipelie nimbendo: “Pulu Yemonga bokune ungu te isipe nilimo: \q1 ‘Yembomane nanga ulkemondo \q1 “Koleamanga pali yembo talapemane\f + \fr 11:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.\f* \q1 Pulu Yemo kinie ungu nilimolo ulkemo.” ninge.’\f + \fr 11:17 \ft Aisaya 56:7.\f* \m kanumu eno naa pilimeleye? \m Ungu aku sipe molemo nalo enone iulkemo \q1 ‘wa nolemele yemboma lopi teko molemele ulkemo’ mele\f + \fr 11:17 \ft Jeremaya 7:11.\f* \m ningu pilkulie aku siku telemele.” nirimu. \p \v 18 Yesusini aku nirimu kulu pilkulie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,\f + \fr 11:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”.\f* eno yu toko kondonge aulke te kororingi. We yemboma yuni mane sirimu mele pilkulie mini-wale mundoringi kulu kanokolie kanu Juda yembomanga ye awilimene yu pipili kolko yu toko kondonge aulke te kororingi. \p \v 19 Pe ipupene, kolea kala tomba terimu kinie ⸤Jerusalleme⸥ ulsu pupe ⸤tenga\f + \fr 11:19 \ft Betaninje (inie yakondo 11:11).\f* pe-porumu⸥. \s1 11:20-26 (inie yakondo 11:12-14,20-26.) \p \v 20 Ipulueli-ou, ⸤unjo piki angilierimu koleana⸥ ongo pukulie kanu unjo pikimu kamu pulu pali kolorumu kanoringi. \v 21 Aku sipe terimu mele Pitane kanopalie ⸤Yesusini unjomondo oleangakondo nirimu mele⸥ kelepa pilipelie yundu nimbendo: “Rapai,\f + \fr 11:21 \ft ungu pulumu Ungu Mane Silimu Jono 1:38*.\f* kána! Iunjo piki nuni ⸤oleanga⸥ iri tonumu ⸤walsikele⸥ kolomu.” nirimu. \p \v 22 Yesusini topondopa nimbendo: “Pulu Yemone nanga ungumu sike pilimbe⸤monga nimbo mele ‘Paa sike wendo ombá.’ ningu⸥ tondolo munduku piliengi! \v 23 Nane eno paa sike nimbu sikirumu: Yembo tene ‘nane nimbo mele paa sike wendo ombá.’ nimbe konopu talo tepa naa pepili ne ma pangimundu “Ungú toko nomu kusana sukundu pu!” nimbé kinie yu nimbé mele paa sike wendo ombá. \v 24 Akumunge eno isipu nimbu siembo: ‘Olio ⸤Pulu Yemone paa sike lipe tapondombamonga ‘Teamili.’ nimolo mele sike manda aku sipu temolo.’ molo ‘Nimolo kinie sike aku sipe wendo ombá.’ ningu⸥ tondolo munduku pilkulie Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa tenge mele pali Pulu Yemone sike tendembamonga kanu ulume sike wendo ombá.” nirimu.\f + \fr 11:24 \ft Jemisi 1:5-8.\f* \p \v 25 “‘Ulu pulu keri temulume olionga Lapa, mulu koleana molemomone ‘We manie pupili, siye kolambo.’ nipili.’ ningu, Pulu Yemo kinie ungu ningu angilkulie yembomane eno teko kenjingemonga konopu keri panjiku molonge ulume ‘We manie pupili. Siye kolamili.’ niengila.\f + \fr 11:25 \ft Mateyu 6:14-15.\f* \v 26 (Nalo yembomane eno teko kenjinge ulume ‘We manie pupili.’ ningu siye naa kolongi liemo enonga Lapa, mulu koleana molemomone kepe enone ulu pulu keri tengema ‘Manie pupili.’ naa lanimbe siye naa lakolomba.)”\f + \fr 11:26 \ft akumu pilipe konginjeli pelemo yembo marene pilkulie ningendo: “Ou Giriki ungune naa molorumu. Pe Giriki ungune Mateyu 6:15 kanoko ya we manda manjiku toringi.” nilimele.\f* nirimu. \s1 11:27-33 Yesusi Namba Sirimumunge Kerepale Niringi Temanemo\f + \fr 11:27 \ft Mateyu 21:23-27, LLuku 20:1-8.\f* \p \v 27 Jerusalleme altoko oringi kinie Yesusi yu ulke tembelena suku andorumu kinie ye mare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie,\f + \fr 11:27 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”, “16. hetman”.\f* \v 28 eno ongo yu walsiku pilkulie ningendo: “Nu namba nambolka nambamo likulie ikongonomo telenoye? Nawene ikongonomo ‘Te-pou.’ nimbe nu nambamo sipe lipe mundorumuye?” niringi. \p \v 29 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Nane eno ungu te walsipu piliembola. Pe nane eno walsimbo mele na sumbi siku topondoko ningi liemo ‘Na ikongonomo teambo.’ nimbe namba sirimumunge pulumu eno nimbu simbola. \v 30 ⸤Nane isipu eno walsipu pilkiru:⸥ Ou ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yemboma no linderimu kinie yu mulu koleana molemo yemonga kongonomo tendembando yemboma no linderimu molo ya mana yembomanga kongonomo tendembando yemboma no linderimuye? ⸤Nawene “Tei.” nirimu-ne terimuye?⸥ Ningu siee.” nirimu. \p \v 31 ⸤Yuni aku sipe walserimu mele pilkulie⸥ enone enono kerepale ningulie ningendo: “Yuni walsikimu mele olione topondopo, ‘⸤Jono⸥ yu mulu koleana ⸤molemo yemonga kongono tendembando yemboma no linderimu⸥.’ nimulu liemo yuni oliondo nimbendo: ‘Aku liemo eno Jonone nirimu ungumu nambemune ‘Iungumu sike.’ ningu naa pilku lsingiye?’ nimbé. \v 32 Molo olione nimolondo: ‘Yu mana yembomanga ⸤kongono tendembando yemboma no linderimu⸥.’ nimulu liemo “We yembomane olio tongenje.” ningu aku siku ningendo pipili koloringi. We yembomane ‘⸤No Lindeli⸥ Jono yu paa sike Pulu Yemone ungu umbu tondorumumu pilipe yemboma nimbe sirimu ye te molorumu.’\f + \fr 11:32 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* ningu pilimele kene olio nambe-emolonje?” ningu enono aku siku kerepale niringi. \p \v 33 ⸤Enono aku siku anjo yando kerepale ningulie⸥, Yesusindu topondoko ningendo: “⸤Nuni walsikinu mele⸥ olio naa pilkimulu.” niringi. \p Aku siku niringi kinie pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kapola. ⸤Nane eno walsikiru ungumunge ungu te topondoko naa nikimilimunge⸥ enone na walsikimili ungumunge ungu te topondopo, nando ikongonomo ‘Te-pou.’ nimbe na lipe mundupe namba sirimu yemonga imbimu eno naa nimbu simbola.” nirimu. \c 12 \s1 12:1-12 Unjo-Waene Ponie Nokoringi Ye Kerimenga Ungu Ikomo\f + \fr 12:0 \ft Mateyu 21:33-46, LLuku 20:9-19.\f* \p \v 1 Walse Yesusini ⸤Juda yembomanga ye awilimendo⸥ ungu ikoma eno topa simbendo ungu iko te isipe torumu: \p “Ye tene unjo waene ponie tepalie pala terimu. Poniena sukundu loyekolo akupe waene-no ingi tepa mondombando tepa mimi tepalie nirimumuni, pe ponie nokonge ulke takaye te polo kulupe ola takorumu. Ye mare kanopa lipelie enondo nimbendo: “Nanga poniemo tapu tendeko unjo mongoma inie toko nokondangi. Pe waene mongo polo tomba kinie unjo mongoma moke tepo, kongono tendenge mele mare eno liengi, mare na liembo.” nimbe kanu poniemo eno sipelie yu kolea paa suluringe pupe molorumu. \p \v 2 Kanu kinie pe waene mongo polo tomba terimu kinie ponie pulu yemone yunge kendemande ye te “Nanga waene-mongo siengi puku liku mendeko wani pu.” nimbe ponie nokoringi yema moloringine lipe mundorumu. \v 3 Nalo kendemande yemo ⸤orumu kinie⸥ ponie nokoli yemane yu ambolko likulie yu wale awisili kopene toko waene mongo mare naa siku yando we liku mundoringi. \p \v 4 Altopa ponie pulu yemone kendemande ye te lipe ⸤“Nanga waene mongo lindi-pou.” nimbe lipe⸥ mundorumu. Nalo yu ⸤orumu kinie⸥ ponie nokoli yemane yu ambolko likulie toko pengemo toko siku yu teko kenjeringi. \p \v 5 Altopa ponie pulu yemone kendemande ye te lipe mundorumu kinie enone yu toko kondoringi. Kendemande ye mare awisili mele lipe mundorumumenga mare wale awisili kopene toko, mare toko kondoringi. \p \v 6 Kanu kinie ponie pulu yemo yunge ye telu mindi molorumu, yunge malo, yu konopu mondorumu kangomo. Yuni ⸤konopuni pilipelie⸥ ‘Nanga kangomo pipili kolko liku awi siku, yu waene mongo mare singe.’ konopu lepalie yunge malomo kamu lipe mundorumu. \v 7 Nalo ponie nokoli yemane ponie pulu yemonga malo ombá orumu kanokolie enone enono ningendo: “Andi okomo yemo pe lapanga melema limbe yemo okomo. Yu topo kondopo iponiemo olio kamu liemili.” ningulie \v 8 enone yu ambolko liku toko kondoko ⸤yunge onomo⸥ poniena toko ulsu mundoringi.”\f + \fr 12:8 \ft Mateyu 21:39*.\f* ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥ \p \v 9 ⸤Yesusini ungu iko akumu topa pora simbendo kanu Juda yembomanga ye awilimendo walsipelie nimbendo:⸥ \p “Ponie nokoli yemane aku teringimunge pe ponie pulu yemone eno-kinie nambolka uluri tembaye? Yu omba kanu ye kerime topa kondopalie ‘Ye marene lupe poniemo nokondangi.’ nimbe lipe simbe.” ⸤nirimu.⸥\f + \fr 12:9 \ft ungu pulume LLuku 20:16*.\f* \p \v 10 ⸤Yesusini Pulu Yemonga Juda yemboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipelie\f + \fr 12:10 \ft Inie yakondo 11:18, ya nondopa 12:12, Jono 11:45-53,57.\f* enondo nimbendo:⸥ “Pulu Yemonga bokune sukundu ungu te kanoko naa pilimeleye? ⸤Aku ungumu isipe mele:⸥ \q1 ‘Ulke takoringi yemane \q1 kanoko keri kanoko toko lteringi kou kanumu \q1 kinié kelepa ulke simu mele \q1 ulke enge sindeli kou awili peangamo.”\f + \fr 12:10 \ft Konana 118:22.\f* \m \v 11 ‘Awilimuni aku ulumu terimu olione \q1 kanopo paa peanga kanolemolo.’\f + \fr 12:11 \ft Konana 118:23.\f* \m nimbe molemo kanumu.” nirimu. \p \v 12 ⸤Kanu Juda yembomanga ye awilime⸥ enone Yesusini ungu iko torumu kanumu pilkulie enone yu tonge teko moloringi mele yuni nirimu pilkulie enone yu ka singe teringi nalo kanu ye awilimene we yemboma pipili kolkolie yu liku ka naa siringi. Yu munduku siye kolkolie anjo puringi. \s1 12:13-17 “Gapomano Kou Takisi Tamili Molo Moloye?” Ningu Yesusi Walsiku Pilieringi Temanemo\f + \fr 12:13 \ft Mateyu 22:15-22, LLuku 20:20-26.\f* \p \v 13 Pe walse ⸤Juda yembomanga ye awilimene⸥\f + \fr 12:13 \ft inie yakondo 11:27.\f* Parisi ye mare kinie\f + \fr 12:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* ye nomi kingi Erotenga talape ye mare kinie liku, “‘Yesusini ungu te nimbe kenjepili.’ ningu i siku i siku yundu niengi.” ningu Yesusi molorumune liku mundoringi. \v 14 Liku mundoringi yemane Yesusi molorumune ongo yundu ningendo: \p “Ungu Mane Silimu, olio pilimolo, ‘nuni ungu sikema mindi ningu, nu yembo teluringe kepe konopu kimbu naa siku, yemboma pipili naa kolko enondo pali ungu telu siku kapola kapola ningu siku, Pulu Yemone “Teaa.” nilimo ulume paa sike ungume mane siku, aku siku teleno.’ konopu lemolo. ⸤Aku siku teko molenomonga nu nambolka konopu lekenoye?⸥ Olione Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine ‘Sisa’ nilimu kou takisi tomulu liemo kapola molo moloye? Yu ⸤kou takisi⸥ simolone naa simolone? Pulu Yemone akumundu ungu mane sirimu ungu mane nambolkamo pelemoye?\f + \fr 12:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* Ningu si.” niringi. \p \v 15 Nalo Yesusini, eno topele mapele toli yema\f + \fr 12:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.\f* vmolemele mele pilipelie enondo nimbendo: “‘Yuni nimbe kenjepili.’ ningu nambemune na manda manjiku kolo toko walsikimiliye?\f + \fr 12:15 \ft ungu pulu te Mateyu 16:1***.\f* ⸤Takisi tolemele⸥ kou mongo te kanambo, mengo ongo siee.” nirimu kinie \p \v 16 enone yu molorumune te mengo ongo yu siringi. \p Kanu kinie Yesusini enondo nimbendo: “I koune nainge kumbikeremo kinie imbimu kinie molemoye?” nirimu. \p Enone yundu ningendo: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga kumbikeremo kinie imbimu kinie molemo.” niringi. \p \v 17 Kanu kinie yuni enondo nimbendo: “⸤Kou monemo Sisamonga⸥ kene Sisamonga melema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga melema Pulu Yemo yuyu siee.” nirimu. \p Yuni aku sipe ⸤paa sumbi sipe⸥ nirimu mele pilkulie ⸤‘Yu paa pilipe konginjeli pelemo yemo lepamo.’ ningu pilkulie⸥ konopu awisili liku mundoringi. \s1 12:18-27 “Kolemele Yemboma Lomboroko Ola Molkolie Altoko Nambe-Engenje?” Ningu Yesusi Walsiku Pilieringi Temanemo\f + \fr 12:18 \ft Mateyu 22:23-33, LLuku 20:27-40.\f* \p \v 18 ⸤Kanu yema Yesusi kinie kou takisi toli ungumu ningu pora siringi kinie⸥ pe Sadusi ye mare\f + \fr 12:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “38. Sadyusi”.\f* Yesusi molorumune oringi. Sadusi yema eno ‘Pulu Yemone pe kolemele yemboma topa naa makinjindimbe, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo. Aku Sadusi yema ongo Yesusi walsiku pilkulie ningendo: \v 19 “Ungu Mane Silimu, ⸤Pulu Yemonga ungu manema olio sirimu ye⸥ Mosisini ungu mane sipelie nimbendo: \q1 “Ambo limbe ye te ambolango naa membalie \q1 ambomo we molopili kolomba kinie \q1 kanu yemo yunge angenu molombamone \q1 yunge ambo wayemo lipe \q1 angenu lipe tapondopa ambolango mendepili.”\f + \fr 12:19 \ft Ungu Manema 25:5.\f* \m nirimu aku sipe nimbe bokune torumu molemo kanumu. \v 20 ⸤Aku ungu manemonga ulu te olionga ye mare-kinie wendo orumu mele nu walsipu piliemili.⸥ \p “Angenupili yepoko pakera moloringi. Komomo ambo lipe ambolango te naa membalie kolorumu. \v 21 ⸤Ambolango te naa molopili kolorumu kulu⸥ yunge bulkundu angenumuni ⸤yunge angenu kolorumumunge ambolango ‘Mendambo.’ nimbe⸥ ambo wayemo kelepa lsimu. Yu ambolango te naa mendepalie yu we kolorumula. Yunge angenu bulkundumuni kanu ambomo lsimula nalo yu kepe we kolorumu. \v 22 Aku teliku pukulie ye yepoko pakera pali ambolango telu kepe naa mengolie kolko pora siringi kinie akiliomo we kolorumula. Pe ambomo yu kolorumula. \v 23 Akumunge, kolemele yemboma pe lomboroko ola molonge kinie kanu ambomo ye yepoko pakera pali ya mana lsingi kulu ambomo yu ye paa nainge menu molombaye?” niringi. \p \v 24 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Eno Pulu Yemonga bokune ungu molemoma kinie, Pulu Yemo kinie tondolo pelemo mele kinie, naa pilku lou lemelemonga ⸤yemboma pe tengemondo nikimili mele pilku sunduku kolo tokomele⸥. \v 25 Lomboroko ola molonge yembomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa puku, aku paa naa tenge. Mulu koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molonge. ⸤Angellomane mana yemboma telemele mele naa telemele kanumu.⸥ Aku tengemonga ⸤‘Eno Pulu Yemonga ungumu pilku sunduku lawa telemele.’ nikiru⸥. \p \v 26 “Nalo ⸤eno Sadusimene⸥ ‘Kolemele yemboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu te niembola. Mosisi unjo kanga tenga ⸤tepe nomba perimu tepemone unjomo naa norumu kanopalie nirimumuni⸥ akune Pulu Yemonga ungu te wendo omba Mosisindu ungu te nirimu temanemo enone naa kanoko pilimeleye? Pulu Yemone Mosisindu nimbendo: \q1 “Na Eporayamo kinie Aisake kinie Jekopo kinie \q1 enonga Pulu Yemo molio.” nirimu.\f + \fr 12:26 \ft Wendo Oringi 3:6. Ungu pulu te LLuku 20:37*.\f* \m Pulu Yemonga bokune Mosisini torumu aku ungu molemomo naa kanoko pilimeleye? ⸤‘Enonga Pulu Yemo molorundu.’ naa nirimu. ‘Enonga Pulu Yemo molio.’ nirimu kanumu.⸥ \v 27 Pulu Yemo yu kololi yembomanga Pulu Yemo molo; yu yembo kondemanga Pulu Yemo. Akusiku pilku sundukulie eno lou lemele.” nirimu.\f + \fr 12:27 \ft Kanu anda-kolepa poko sike enonga kangime koloringi nalo “eno Pulu Yemo kinie we molemele.” nimbe nirimu.\f* \s1 12:28-34 Pulu Yemone Ungu Mane Sirimu Ungu Manemanga Talo Olandopamonga Temanemo\f + \fr 12:28 \ft Mateyu 22:34-40, LLuku 10:25-27.\f* \p \v 28 ⸤Sadusi yema kinie Yesusi kinie⸥ aku siku kerepale ningu molangi Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilipe mane sirimu ye te\f + \fr 12:28 \ft bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.\f* omba eno anjo yando ungu mele teko kerepale ningu moloringi omba pilierimu. Enone ungu mare Yesusindu walsiku pilieringi kinie yuni anjo topondopa nimbe kondorumu mele pilipelie ungu mane sirimu yemone Yesusindu walsipe pilipelie nimbendo: “Pulu Yemone ungu mane sirimu pelemomanga pali nambolka ungu manemo yu olandopamoye?” nirimu. \p \v 29 Yesusini topondopa nimbendo: “Ungu mane olandopamo isipe: \q1 ‘Isirele yemboma, pilieme! \q1 Awili Yawe olionga Pulu Yemo \q1 yu mindi Awili telumu molemo, \q1 te lupe molo. \m \v 30 Enone enonga kamelema kinie, \q1 enonga minime kinie, \q1 enonga pilipe konginjelime kinie, \q1 enonga tondolomo kinie, \q1 akumene Awili Yawe enonga Pulu Yemo manjiku \q1 tondolo munduku konopu mondangi.’\f + \fr 12:30 \ft Ungu Manema 6:4-5.\f* \m nimbe, ungu mane paa olandopamo aku sipe ⸤nimbe⸥ molemo. \v 31 Ungu mane talo sipemo isipe: \q1 ‘Enone enono yu-mele-mele konopu mondoko \q1 enonga kangimu enono \q1 kondo kolko nokolemele mele \q1 aku sikula pulu lemo yemboma \q1 konopu mondoko nokoko molangi.’\f + \fr 12:31 \ft LLipai 19:18.\f* \m nimbe molemo. Aku ungu maneselonga olandopa te paa naa pelemo, molo.” nirimu. \p \v 32 ⸤Yesusini aku nirimu pilipelie⸥ yemone yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, papu nikinumu. Nuni ninindu: “Pulu Yemo telumu mindi molemo. We te lupe naa molemo. Yu yuyu molemo.” nikinumu paa sike nikinu. \m \v 33 ‘Yu konopu mondongendo \q1 enone enonga kamelema kinie, \q1 enonga pilipe konginjelime kinie, \q1 enonga tondolomo kinie, \q1 akumene ⸤Awilimu enonga Pulu Yemo⸥ manjiku \q1 tondolo munduku konopu mondangi.’ \m nimbe pelemo ungu manemo kinie \q1 ‘Eno enonga kangime enono kondo kolemele mele \q1 yembo pulu lemoma\f + \fr 12:33 \ft Ungu pulu te LLuku 10:25-37.\f* aku siku kondo kolangi.’ \m nimbe pelemo ungu manemo kinie, aku ungu maneselo temolo kinie olandopa; Pulu Yemo kongime kinie melema popo topo kalopo “I mu nu sikiru.” nilimolo akumu maniendopa.” nirimu. \p \v 34 Yuni topondopa nimbe kondorumu pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “Nu konopu leko molenomonga Pulu Yemone ye nomi kingi molopa nokolemo yembo talapena sukundu\f + \fr 12:34 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* nondoko puni tekeno lemo.” nirimu. \p Kanu kinie ⸤Yesusindu walsiku pilieringi ungume pali yuni topondopa anjo nimbe kondorumu pilkulie⸥ altoko yu ungu te walsiku pilingendo pipili kolko naa walseringi. \s1 12:35-37 Yesusini “Ye Nomi Kirasimu Nainge Maloye?” Nimbe Walserimu Temanemo\f + \fr 12:35 \ft Mateyu 22:41-46, LLuku 20:41-44.\f* \p \v 35 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena suku yemboma ungu mane sipe molorumu. Mane sipe molopalie ungu te nimbendo: “Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane sili yemane ningendo: “Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu ⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa limbe yemo molomba.” nilimele akumu nambemune “Yu Depisini kalopa limbe yemo molomba.” nilimeleye?\f + \fr 12:35 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “32.1. Pikinini Bilong Devit”.\f* \v 36 ⸤Aku nilimele yemane⸥ Depisi yuni yuyu ⸤kanu yemondo nirimu mele naa pilimelenje.⸥ Mini Kake Telimu Depisinge konopune molorumu kinie Depisi yuni ⸤ye Kirasimu molomba mele⸥ nimbendo: \q1 “Awili ⸤Pulu Ye Yawene⸥ nanga Awilimundu nimbendo: \q1 “‘Nunge opa puluema nuni nokani.’ nimbu, \q1 pe eno topo manie mundundumbo kene \q1 isili-ou nu ⸤na kinie pea \q1 tapu topolo ye nomiselo molopolo \q1 melema nokambili⸥ \q1 nanga ki umbukundu ongo molani.” nirimu.”\f + \fr 12:36 \ft Konana 110:1. Ungu pulu te Mateyu 22:44*.\f* \m nimbe Depisini nirimu kanumu. \v 37 Depisini ⸤ye nomi Kirasimu⸥ yundu “Nu nanga Awilimu.” nirimu. Pe enone “Yu Depisini kalopa limbe yemo ⸤mindi⸥ molomba.” nambeko pilkulie nilimeleye?” nirimu. \p We yembo awisili maku toko moloringime Yesusini nirimu ungume pilkulie konopu awili teko siku pilku moloringi. \s1 12:38-40 Ungu Manema Pilku Mane Siringi Yemane Teko Kenjeringi Ulumenga Ungu Te\f + \fr 12:38 \ft LLuku 20:45-47, Mateyu 23:1-39.\f* \p \v 38 Yesusini ungu mane sipe molopalie nirimumuni ⸤liepi-liepi topa⸥ ungu te nimbendo: \p “Enone Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane sili yema\f + \fr 12:38 \ft bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.\f* mimi siku kanoko kondoko ⸤enone telemele mele manda manjiku naa teko⸥ molayo. ⸤‘Yembomane olio kanoko “Ye peangama” niengi.’ ningu⸥ kanu yemane wale pakoli paa sulu peangama, ⸤ye nomime pakolemele mele,⸥ pakoko andolemele. Yemboma maku toko molemele koleamanga mongo-kenge teko andonge kinie ‘We yembomane olio kapi niengi.’ ningu pilkulie konopu siku pilku andoko molemelela. \v 39 Yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga sukundu pukulie manie molongendo ye awilime molemele polo peanga akune mendo puku polo akune konopu siku molemelela.\f + \fr 12:39 \ft LLuku 11:43,14:7,20:46.\f* Yembomane langi nongo yembomando “Namili waa.” nilimele kinie kanu yema ongolie ye awilimenga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku molemelela. \p \v 40 “Yema kolemele kinie enone kanu yemanga ambo wayema toko makoroko mundukulie ulkema ‘Olionga’ ningu we limele. Pulu Yemo kinie ungu ningendo ningu sulu munduku we kolo toko nilimele.\f + \fr 12:40 \ft ungu pulu te LLuku 18:9-12.\f* Pulu Yemone weyemboma ulu pulu keri telemelemonga eno sike mongo lipe simbe nalo ya ye nikirumene aku ulume telemelemonga Pulu Yemone aku yema mongo awili tepa lipe simbe.” nirimu. \s1 12:41-44 Ambo Waye Koropa Tene Ulke Tembelena Kou Mone Mundorumu Temanemo\f + \fr 12:41 \ft LLuku 21:1-4.\f* \p \v 41 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembele⸥ kerepulune ulke tembelena sukundu kongono tenge kou-monema mundoringi unjo-ketena nondopa manie molopalie yembo awisilini aku unjo-ketena kou mone ongo mundoringi mele kanopa molorumu. Kanopa molorumu kinie yembo kamakomane kou mone awisili ongo mundoringi kanorumu. \v 42 ⸤Aku sipe kanopa molorumu kinie⸥ ambo waye paa koropa te omba yu kou kololi talo mindi mundorumu. Kanu kou kololiselo lipe tere lepa wane toya mele mundorumu. \p \v 43 ⸤Ambo wayemone aku terimu kanopalie⸥ Yesusini yu lombili andolime walsipe “Waa.” nimbelie enondo nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Andi ambo waye koropamo yuni kou mone mundukumumu paa olandopa mele mundukumu, we mundukumilime maniendopa mele. \v 44 Eno kou mone awisili nosilimelemanga koltalo mindi ongo mundukumili. Nalo ambo wayemo kou mone te paa naa nosilimo. Yunge kou koltalo nosemuselo pali memba omba mundomu. Langi nombá kepe te naa nosilimo.” nirimu. \c 13 \s1 13:1-37 Ulu Umbune Telime Pe Wendo Omb monga Yesusini Nimbe Sirimu Temanemo\f + \fr 13:0 \ft Mateyu 24, LLuku 21:5-36.\f* \s1 13:1-2 Ulke Tembelemo Toko Kalongemonga Yesusini Ungu Te Nirimu Temanemo\f + \fr 13:0 \ft Mateyu 24:1-2, LLuku 21:5-6.\f* \p \v 1 Kanu kinie Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena ulsu pumbe purumu kinie yu lombili andolimenga tene yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, tembelemonga ulke lupe lupema kinie, ulkema takoringi kou peanga lupe lupema kanou.” nirimu.\f + \fr 13:1 \ft tembele ulkemanga pikisa te inie yakondo 11:16 nondopa molemo.\f* \v 2 ⸤Aku nirimu kinie⸥ Yesusini yundu nimbendo: “Ya ⸤tembelemonga⸥ ulke lupe lupe peanga angilimo kanokomelema, pe ⸤walse ya kolea awili Jerusalleme yemboma mindili nonge walemo wendo ombá kinie⸥ itembelemonga ulkema pali tekisikulie koume pali toko manie mundunge.” nirimu.\f + \fr 13:2 \ft pe sike wendo orumu mele ungu pulu te Mateyu 24:2*.\f* molemo. \b \s1 13:3-13 Umbune Awisili Wendo Omb manga Yesusini Nirimu Temanemo\f + \fr 13:3 \ft Mateyu 10:17-22, 24:3-14, LLuku 21:7-19, 12:11-12.\f* \p \v 3 Kanu kinie yu ma pangi Unjo Ollipi Poniena ola pupe ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena welkendo manie molorumune we yemboma naa molangi ⸤yu lombili andoli ye mare⸥ Pita keme, Jemisi keme, Jono keme, Enderu keme eno ongo, eno enono molkolie yundu walsiku pilkulie ningendo: \v 4 “Nuni nikinu mele tewale wendo ombáye? Pe nuni inikinu ulume nondopa wendo ombándo ou nambolka uluri temba kinie olio kanopolie ‘Ulume iwendo ombá tepamo.’ nimbu pilimoloye? Olio ningu si.” ningu walseringi kinie \p \v 5 yuni enondo nimbendo: \p “⸤Kanu ulume wendo ombámonga ungu mare⸥ yembomane eno kolo toko singe kene kanoko kondoko molangi. \v 6 Ye awisili ongo na molio mele yu mele mele kolo toko ningendo: “⸤Pulu Yemone ‘Nanga yemboma nokopa kondomba lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasi⸥ akumu na.” ningulie aku siku kolo toko singe kene kanoko kondoko molangi. Yembo awisilini kanu yemanga ungume pilku liku “Sike nikimili.” ninge. \p \v 7 “Kolea marenga opa awili teko tenge mele pilku, ‘Opali talou opa awili isipe isipe wendo ombá.’ ningu we ninge kinie pilkulie mini-wale naa mundengi. Opa tengema kinie aku ulume Pulu Yemone ‘Ou wendo opili. Laye pe mele ya ma koleamo pora nimbé.’ nimbe, nimbe panjerimumunge aku ulume sike wendo ombá nalo aku kinie mulu maselo ou naa pora nimbé. \v 8 ⸤Mulu ma pora nimbé walemo ou wendo naa opili umbune awili mare wendo ombá.⸥ Yembo talape awili te kinie talape awili te kinie opa tekolo, ye nomi kingi marenga talapema kinie marenga talapema kinie opa tenge. Ya ma kolea tenga tenga ma jimi-jimi tepa, engele lepa, aku sipe temba. Ambo tene ambolango kokele kanopa limbendo ou mini topa mindili nolemo mele, mulu ma pora nimbé walemo kokele wendo ombándo umbune lupe lupe aku sipema ou wendo ombá.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 9 “⸤Kanu ulume wendo ombá walemanga⸥ yemboma mimi siku kanangi. Enone ⸤‘Na lombili andoli yemboma mindili nongo, kolangi.’ ningu,⸥ eno ⸤mare liku ambolkolie⸥ kanjollomanga makumenga mengo puku kote tendeko, eno ⸤mare⸥ Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga liku mengo puku kopene tongela. Eno nanga yemboma molongemonga eno ⸤mare ka siku⸥ gapomano ye awilime kinie ye nomi kingime kinie molongena ⸤kote tendengendo⸥ mengo pungela. Aku siku tenge kene eno enono kanoko kondoko molayo. ⸤Nalo kote tendenge kinie kotena angilkulie kanu yema kinie kanu yema nokonge ye nomime kinie⸥ enone ‘Nanga ungumu piliengi!’ ningu eno ningu singe. \v 10 Temane peangamo ‘Yemboma pali piliengi!’ ningu koleamanga pali andoko ou ningu singe ⸤kinie, pe mulu ma pora nimbé walemo kamu wendo ombá⸥.\f + \fr 13:10 \ft Mateyu 24:14. Bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain” kananila.\f* \v 11 Eno ka siku kote tendenge kinie ou ‘Kotena nambolka unguri nimolonje? Olio ungu te walsiku pilinge kinie nambolka unguri topondopo nimolonje?’ ningu mini-wale naa mundengi. Eno ungu ningema enono pilkulie naa ninge. Mini Kake Telimuni enonga kerena molopalie nimbe simbe ungume enone anjo ninge kene aku tenge enamonga eno ungu ninge mele pilkulie aku siku ninge.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 12 “⸤Aku walemanga⸥ angenuni yunge kandi angenu ⸤nanga yembo molombamonga⸥ ‘Kolopili toko kondangi.’ nimbe kote tendemba. Lapane yunge kandi ambolangoma akula temba. Ambolangomane kepe enonga kandi anupili lapali-kinie mumindili kolko kotena mengo puku “Toko kondangi.” ningela. \v 13 Nanga yemboma molongemonga yembomane pali eno-kinie konopu keri panjinge, nalo na munduku siye naa kolko walema pora naa nipili tondolo munduku molonge yemboma Pulu Yemone lipe tapondopa ‘Mindili nonge koleana naa puku pea molopo kondopo mindi pamili.’ nimbé.”\f + \fr 13:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.\f* ⸤nirimu.⸥ \s1 13:14-23 Kirasi Kelepa Yando Omb Temba Kinie Umbune Paa Awili Tepa Ou Wendo Omb Mele Ungu Te\f + \fr 13:14 \ft Mateyu 24:15-28, LLuku 21:20-24.\f* \p \v 14 (⸤Na ibokumu tokoro yemone⸥ eno bokumu kanokomele yembomando ungu te niembo: ‘⸤Yesusini nirimu⸥ ungumu inie maniekondo molemo akumu eno imbi kanokomele yembomane ungu pulumu paa pilku kondangi.’ ⸤nikiru: Yesusini nimbendo:⸥) \p “⸤Yembo⸥ tepa pipili kondoli mele paa kerimu ⸤ulke tembelena suku Pulu Yemonga Ulke Suluminia Kake Teline Pulu Yemone⸥ “We yemboma naa pangi!” nimbe mitolemo-na\f + \fr 13:14 \ft Ipuru 9:7, LLipai 16:2-3,32-34.\f* yu manda naa pupe angilimbe, nalo walse akune angilipelie kolea akumu paa tepa kalaro mondomba. Aku melemo akune ⸤wendo omba⸥ angilimbe kanokolie\f + \fr 13:14 \ft ungu pulu te Mateyu 24:15*.\f* ⸤‘Umbune awilime wendo ombá tekemo.’ ningu pilku⸥ kolea Judia poropinji koleamanga molonge yemboma ⸤enonga koleama munduku siye kolko⸥ ma pangi lembamanga kowa pangi. \v 15 Yembo te ulke imune ola molopili ⸤aku sipe ulu te wendo ombá kinie kanopalie kowa pumbendo⸥ manie omba ‘Melema lipu membo pambo.’ nimbe ulkena sukundu manda naa pupili. \v 16 Yembo te poniena molopalie ⸤‘Kowa pambo.’ nimbe⸥ kelepa ulkendo pupe yunge ali-wale sulumu naa lipili. ⸤Sumbi siku kowa mindi pangi.⸥ \v 17 Aku sipe wendo ombá walemonga ambo ambolango mondongema kinie, ambo ambolango ame singema kinie, ⸤eno manda lkisiku kowa naa pungemonga⸥ eno-kinie paa umbune wendo ombamonga eno kondo tekemo. \p \v 18 “Pulu Yemondo mawa tekolie, ‘Ali telemo olimenga kanu umbunema wendo naa opili.’ nieyo. \v 19 Kanu walemanga umbune paa awilime wendo ombá, Pulu Yemone ou mulu ma pulu polopa terimu kinie kepe, yandopa kinié kepe umbune aku sipe te wendo naa orumu. Pe kepe aku sipe umbune awilime naa wendo ombála. Akumunge aku siku Pulu Yemo kinie mawa teangi. \v 20 ⸤Kanu umbunema wendo ombá kinie⸥ Awili ⸤Pulu Yemo⸥ ne ‘Nondopa pora nipili.’ nimbe ou naa nimbe panjilkenje yemboma pali kolemela. Nalo Pulu Yemone mako topa ‘Nanga yemboma molangi.’ nirimu yemboma ‘Naa kolangi.’ nimbe ‘Umbune wale akume nondopa pora nipili.’ nimbe, nimbe panjerimu. \p \v 21 “Kanu umbune omba pemba walemanga yembo marene ningendo: “Kanaa! Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu ya omba molemo.” ninge molo “Nena omba molemo.” ninge kinie enonga ungume naa pilku, ‘Sike nikimili.’ ningu naa piliengi! \v 22 Ye mare ongolie kolo toko ningendo: “Pulu Yemone mako torumu ye nomi Kirasimu na.” ninge, molo kolo tokolie “Pulu Yemone ungu umbu tondomume pilipulie ombo nimbu sikimulu.” ninge. ‘Yemboma pali, Pulu Yemone ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu yembomane kepe lipu lou sipu, nikimulu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!’ ningu Pulu Yemone mindi ulu tondolo kapola telemoma mele manda manjiku ulu tondolo lupe lupema tenge. Nalo Pulu Yemonga yemboma aku siku kondi tongekinie enonga ungume naa pilku, liku su singe. \v 23 Akumunge, pe ulu akume wendo ombá mele ‘Eno oupiliengi!’ nimbu ya nimbu sikiru mele pilkulie kanoko kondoko molaa!” ⸤nirimu.⸥ \s1 13:24-27 Manie Omba Mana Ye ALierimu Ye Yesusi Kelepa Wale Talo Sipe Yando Omb monga Ungu Te\f + \fr 13:24 \ft Mateyu 24:29-31, LLuku 21:25-28.\f* \p \v 24 “Kanu walemanga aku mindili nonge nikiru ulume wendo ombá kinie pe ⸤ulu lupe lupe mare wendo ombála. Aku ulume isipe:⸥ \q1 ‘Kolea tangombando ena patelemo mele \q1 naa tepa, sumbulu topa, \q1 oli ipulueli patelemo mele naa tepa, \m \v 25 kombukandipime mulune manie omba, \q1 mulune angilimo mele tondoloma\f + \fr 13:25 \ft Mateyu 24:29*.\f* \q1 lope lope tepa anjo yando pupe, \q1 aku sipe ulu lupe lupema wendo ombá.’\f + \fr 13:25 \ft Aisaya 13:10, 34:4.\f* \p \v 26 Aku temba walemonga Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo tondolo pulimu kinie, pa awili-tepa telimu kinie kupe tenga suku molopa kamu manie ombá\f + \fr 13:26 \ft inie anjokondo 14:62, Lipe Ora Sirimu 1:7.\f* yembomane kanonge. \v 27 Ombalie yuni yunge angelloma lipe mundumbe kinie eno winjo mendo anjo yando mulu ma koleamanga pali puku Pulu Yemone ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe ou mako torumu yemboma sukundu sukundu linge.” ⸤nirimu.⸥ \s1 13:28-31 Unjo Pikime Telemo Mele Kanopolie Ungu Pulu Te Pilimolo Mele Ungu Te\f + \fr 13:28 \ft Mateyu 24:32-35, LLuku 21:29-33.\f* \p \v 28 “Unjo pikimuni telemo aku sipe ungu iko mele pelemo kene pilkulie ungu pulumu piliee. Unjo piki kuku topa gomo tolemo kinie kanokolie ‘Kinié ena temba walemo wendo ombá tekemo lemo.’ ningu pilimele. \v 29 Aku sipela, iulu “Wendo ombá.” nikirume sike wendo ombá kinie kanokolie ningemone ‘Yu paa sike nondopa ombá tekemo. Yu paa kamu okomo.’ ningu pilinge. \p \v 30 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Kinié molemele yemboma ou naa kolangi i “Wendo ombá.” nikiru ulume pali wendo ombá. \v 31 Mulumu kinie mamo kinie pora nimbé nalo nanga ungu nilioma paa pora naa nimbé. ⸤Nilio mele pali paa sike wendo ombá.⸥”\f + \fr 13:31 \ft ungu pulu te Mateyu 5:18*.\f* ⸤nirimu.⸥ \s1 13:32-37 Yesusi Kelepa Omb Walemo “Naa Pilimele Kene Kanoko Kondoko Molangi.” Nirimu Temanemo\f + \fr 13:32 \ft Mateyu 24:36,42, LLuku 21:34-36, Ou Tesallonaika 5:1-6.\f* \p \v 32 “⸤Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo paa sike ombá⸥ nalo yu ombá walemo naa pilimolo. Ipulueli ombáne, tangoli ombáne naa pilimolo. Mulu koleana angelloma kepe naa pilimelela. Pulu Yemonga Malo kepe naa lapilimo. Tata yuyu mindi ⸤aku walemo⸥ pilipe molemo. \v 33 Yu kelepa ombá walemo eno naa pilimele kene yu ombá kanoko kondoko, uru naa peko (Pulu Yemo kinie unguningu)\f + \fr 13:33 \ft Pala () akune sukundu molemo ungu akumu yembo marene “molopili” nilimele; yemo awisilini “naa molopili” nilimele.\f* molayo. \v 34 Yu ombá walemo isipe: Ye te koleamarenga wale mare molomba pumbe telemo kinie yunge koleamo mundupe siye kolombando yunge kendemandemando “Nanga koleamo nokondaa.” nimbelie yunge kongonomo tendenge mele eno yu mele mele moke tepa sipe ulke kerepulu nokolemo yemondo “Na walse ombó kene kanoko molou.” nimbelie pulimo. \p \v 35 “Ulke pulu yemo sike ombá nalo yu ombá walemo naa pilimele kene ‘Yu ombá.’ ningu kanoko molayo. Ipupene ombá, molo awi-burumi ombá, molo kolea tangombando kera gulta ko tolemo kinie ombá, molo ipulueli ou ombánje, eno naa pilimele kene \v 36 “Na urupeambo walsikele yu lipe sinjipe omba na kanomba.’ ningu, kanoko molangi.’ nimbu nikiru. \p \v 37 “Enondo inikiru mele yembomando pali nikirula, ‘⸤‘Ombá.’ ningu⸥ kanoko molangi.’ nimbu nikiru.” nirimu. \c 14 \s1 14:1-11 Juda Ye Awilimene Yesusi Tonge Aulke Te Kororingi Kinie Judasini “Lipu Tapondambo.” Nirimu Temanemo \s1 14:1-2 Yesusi Tongendo Langi Niringi Temanemo\f + \fr 14:0 \ft Mateyu 26:1-5, LLuku 22:1-2.\f* \p \v 1 ⸤Juda yembomane ponie tenga tenga kolea awili Jerusalleme ongo akune suku⸥ Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele\f + \fr 14:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.\f* pilku, Pillawa Akoli Mele Isi Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Walemo talou mele wendo ombándo, kinié mele Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,\f + \fr 14:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”.\f* enone Yesusi kiyengo ningu ka siku tongeaulke te koroko moloringi. \v 2 Akumundu ungu mele tekolie ningendo: “⸤Nondopo tamili,⸥ nalo Pulu Yemone olionga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu Mele ⸤Pilimolo⸥ Walemanga ⸤‘ulume tepo molamili.’ ningu⸥ yembo awisili ya Jerusalleme ongo maku toko molongemonga yu isili-ou tomolo kinie enone olio kinie mumindili kolko opa tenge kene isili-ou naa topo, keleamili.” niringi. \s1 14:3-9 Ambo Tene Yesusinge Pengena Kopongo Wele Ondo Lenderimu Temanemo\f + \fr 14:3 \ft Mateyu 26:6-13, Jono 12:2-8, LLuku 7:36-39.\f* \p \v 3 Kolea kanga Betani ye te ou kuru laká nombalie kelierimu ye te,\f + \fr 14:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”.\f* imbi leko “Ye Kuru Laká Noli Saimono” niringi kanumunge ulkena Yesusi pupe langi nomba molopili ambo te kopongo wele ma-mingi paa peanga te yu molorumune meli orumu. Kanu wele paa mune tolimunge kou mone paa awili tepa purumu. Akumu memba ombalie Yesusi langi noli polo molorumune meli omba ⸤‘Yu tepo kondambo.’ nimbe⸥ mingimu kako topa welemo pengena ondo lenderimu.\f + \fr 14:3 \ft Ambomo yu Maria, Jono 12:3. Kopongo-wele imbimu sipaikenate. Isirele yembomane ulu pulu te teringi mele tembando ‘Yesusi konopu mondolio.’ nimbe aku terimu.\f* \p \v 4 Yuni aku terimu kinie kanokolie kanune moloringimenga marene konopu keri panjikulie anjo yando enono ningendo: “Aku kopongo welemo nambemune we tepa kenjikimuye? \v 5 Aku welemo kou mone limelanje kou awisili, kou mongo wane tausini mele, lipulie yembo koropama moke tepo silimela.” ningu ambomo tondolo munduku iri toringi. \p \v 6 ⸤Enone ambomondo aku siku niringi pilipelie⸥ Yesusini enondo nimbendo: “I ambomo-kinie nambemune ungu awisili nikimiliye? Yuni na-kinie ulu peanga te temu kene yu-kinie ungu awisili naa ningu munduku siye kolangi. \v 7 Yembo koropama eno-kinie alieli molonge kene ‘Eno lipu tapondamili.’ ninge walemanga pali eno manda liku tapondonge nalo na eno-kinie alieli naa molombo. \v 8 Ambomone ‘Manda tembo.’ konopu liemu mele temu. Na ono tengemonga yuni isili-ou iwele mune tolimu nanga kangine omba ondo lendemu.\f + \fr 14:8 \ft Mateyu 26:12*.\f* \v 9 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Ma koleamanga pali ⸤nanga⸥ temane peangamo andoko toko singe kinie i ambomone kinié temu temanemo kepe ‘Yembomane pilkulie ‘Yuni tepa kondorumu.’ ningu piliengi!’ ningulie aku temanemo toko singela.” nirimu. \s1 14:10-11 Judasini Yesusi Yunge Opa Puluema “Lipu Simbo.” Nimbe, Nimbe Panjerimu Temanemo\f + \fr 14:10 \ft Mateyu 26:14-16, LLuku 22:3-6.\f* \p \v 10 Kanu kinie ⸤Yesusi yu lombili andoli⸥ ye rurepo akumenga ye te, Judasi Isikeriote, ‘Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimene ka singe aulkemo yuni aki sindembo.’ nimbe eno moloringine pupe, temba mele nimbe sirimu. \v 11 Yuni temba mele nirimu kinie pilkulie eno konopu awili teko siku “Nu kou mone te simolo.” ningu, ningu panjeringi. Kanu kinie yu Yesusi eno lipe simbe mele aulkemo koropa molorumu. \s1 14:12-26 Yesusi Lombili Andolime Kinie Pea Kamu Langi Noringi Temanemo\f + \fr 14:12 \ft Mateyu 26:17-30, LLuku 22:7-14,21-23,17-20,39; 14:18-21,26 Jono 13:21-22, 18:1.\f* \p \v 12 Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Koromonga\f + \fr 14:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.\f* pulu pulu walemo wendo orumu kinie Juda yembomane Pulu Yemone ou enonga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilingendo kongi sipisipi walo te toko nonge mele pilkulie\f + \fr 14:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.\f* niringimuni, Yesusi lombili andoli yema yu molorumune ongo walsiku pilkulie ningendo: “Pulu Yemone olionga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilimolondo kongi sipisipi walo te kinié nonimu kolea tena pupu tepo mimi te-pamili konopu lekenoye?” niringi. \p \v 13 Aku siku ningu walseringi kinie yuni yu lombili andoli talo lipe mundupelie nimbendo: “Ne kolea awili ⸤Jerusalleme⸥\f + \fr 14:13 \ft Betani pekolie Jerusalleme punge puringi kinie aku sipe nirimunje.\f* suku pukululie, ye te mingine no kolopa meli ombá aulkena puku kane-kane tokololie yu lombili pangili.\f + \fr 14:13 \ft Amboma mindi no kolko meringimunge yemo paasumbi siku kanongele.\f* \v 14 Yu suku pumbe ulkena ⸤suku pukululie⸥., ulke pulu yemondo ningelendo: “Ungu Mane Silimuni isipe walsipelie nimbendo: “Na kinie na lombili andolime kinie\f + \fr 14:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* olione Pulu Yemone olionga anda-kolepalime naa topa we omba purumu mele pilimolondo kongi sipisipi walomo tena nomoloye? Nomolo suluminiamo tena lemoye?” nimu.” niengili. \v 15 Aku ningele kinie yuni elo ulkemonga olakondo suluminia awili te, akune langi noli polo te kinie, manie molomolo poloma kinie, melema pali ou teko mimi tengi lembamo, lipe ora simbe. Aku suluminiamonga ⸤nomolo sipisipi walomo⸥ teko mimi teangili.” nirimu. \p \v 16 Kanu kinie yu lombili andoli ye akuselo kolea awili akumunge suku pukulu, Yesusini nirimu kanu mele ulu akume teli lierimu kanoko lendekololie, akune Pulu Yemone enonga anda-kolepalime naa topa we omba purumu mele pilinge kongi sipisipi walo nongemo teko mimi teko noseringili. \p \v 17 Ipupene ena pupe kolea kala torumu kinie Yesusi kinie yu lombili andoli rurepo kinie oringi. \p \v 18 Langi nongo moloringi kinie Yesusini nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno pea molopo langi nokomolomanga ye tene na lipe nanga opa puluema simbe.” nirimu. \p \v 19 ⸤Aku nirimu kinie pilkulie⸥ enonga konopune umbune terimu pilkulie yu mele mele walsikulie ningendo: “Awilimu, nando nikinuye?” niringi. \p \v 20 Yesusini topondopa nimbendo: “Eno nanga ye rureponga ye te na kinie langime polo awi-suku-singine ola lemo te walsikele lipu nombolo yemone na lipe, opa puluema anjo simbe.” nirimu. \v 21 “Kinié Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kinie tenge mele koronga ou ningu panjeringi temanemo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune sukundu molemo mele\f + \fr 14:21 \ft Aisaya 53, Konana 22.\f* sike opa puluemane tenge, nalo yu lipe opa puluema simbe yemo mindili nomba paa molopa kenjimbe. Yu molopa kenjimbemonga yu anumuni naa melkanje papu. ⸤Yu mindili naa nolka.⸥” nirimu. \s1 14:22-26 Yesusi Yu Kolomba Mele ‘Pe Pilku Molangi.’ Nimbe Langi Sirimu Noringi Temanemo\f + \fr 14:22 \ft Mateyu 26:26-30, LLuku 22:17-20,39; 14:22-25 Ou Korini 11:23-26; 14:26 Jono 18:1.\f* (14:12-26 pali kanani.) \p \v 22 Eno langi nongo moloringi kinie Yesusini berete te lipe Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbelie ambolopa pike lepa ⸤yu lombili andolime⸥ sipelie nimbendo: “I mu nanga kalumu eno liku ⸤nangi⸥.” nirimu.\f + \fr 14:22 \ft ungu pulu te Mateyu 26:26*.\f* \p \v 23 Pe no waene kapo te lipelie Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbe eno sirimu kinie enone pali ⸤kanu no waenemo⸥ noringi. \p \v 24 Yuni nimbendo: “I ⸤no-waene⸥ sikirumu nanga mememo. Pulu Yemone ⸤yu kinie yunge yemboma kinie molonge mele⸥ ungu te nimbe panjipe mi lierimu kanu ungumu\f + \fr 14:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.\f* ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu yembo awisilinge nimbu nanga mememo ondo lendepolie ⸤kolombo⸥ aku mememo imu.\f + \fr 14:24 \ft ungu pulu te Mateyu 26:28**.\f* \v 25 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Isili-ou na no-waene altopo paa naa nombó. Pemindi, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana\f + \fr 14:25 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* no waene kondemo kelepo nombó.” nirimu. \p \v 26 ⸤Langi nongo pora sikulie⸥ eno Pulu Yemonga konana te ningulie, pena puku ma pangi Unjo Ollipi Poniena ola puringi. \s1 14:27-31 Pitane Yesusi “Na Naa Kanolio.” Nimbé Mele Yesusini Ou Yu Nimbe Sirimu Temanemo\f + \fr 14:27 \ft Mateyu 26:31-35, LLuku 22:31-34, Jono 13:36-38. Pitane sike pe terimu mele temanemo ya 14:54,66-72 molemo. Yesusini pe Pita-kinie terimu temanemo Jono 21:15-19 molemo.\f* \p \v 27 Kanu kinie Yesusini lombili andolimendo nimbendo: “Pe ⸤opa puluemane na-kinie tengemonga kanokolie⸥ enone pali na munduku siye kolonge. Aku siku tenge mele Pulu Yemone ou nirimu yunge bokune molemo kanumu. Pulu Yemone ⸤ungu iko te topalie⸥ nimbendo: \q1 “‘‘Kongi sipisipi tapu yemo tangi.” nimbo, \q1 yu tonge kinie sipisipime bulu-balu ninge.”\f + \fr 14:27 \ft Sekaraya 13:7. Bokumunge alsena anjokondo “44.1. sipsip”.\f* \m nirimu, ⸤aku mele kinié wendo ombá⸥. \v 28 ⸤Isili-ou na toko kondonge kinie eno sike bulu-balu ninge⸥ nalo na lomboropo ola molopolie nimbomone, na kumbi lepo kolea Gallillindu pumbo, eno pe akilku akune onge kinie ⸤altopo pea molomolo⸥.” nirimu.\f + \fr 14:28 \ft inie anjokondo 16:7, Jono 21:1-23.\f* \p \v 29 ⸤Yesusini aku sipe nirimu kinie pilipelie⸥ Pitane nimbendo: “Enone pali ‘Nu sike’ ningu tondolo munduku pilimele mele manie pumbe kinie nu munduku siye kolongi liemo nane nu aku sipu paa mundupu siye naa kolombo, paa molo.” nirimu. \p \v 30 Yesusini topondopa nimbendo: “Nane nu paa sike nimbu sikirumu: Paa kinié ipulueli, kera gulta wale talo sipemo ou ko naa topili nuni pipili kolkolie wale yepoko nando kolo toko “Yu naweye? Na naa kanolio.” nini.” nirimu. \p \v 31 Nalo Pitane tondolo mundupe nimbendo: “Na nu-kinie tapu tolembolomonga olto pea “Tomolo.” ningi liemo kepe nu “Naa kanolio.” paa naa nimbo.” nirimu. Lombili andoli ye wemane pali “ “Nu naa kanolemolo.” paa naa nimolo.” niringila. \s1 14:32-42 Kolea Gesemani Yesusini Pulu Yemo Kinie Ungu Nimbe Mawa Terimu Mele Temanemo\f + \fr 14:32 \ft Mateyu 26:36-46; 14:32-38 LLuku 22:40-46.\f* \p \v 32 ⸤Kanu kinie⸥ Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie kolea ‘Gesemani’ niline puringi. Akune puringi kinie yuni enondo nimbendo: “Na Pulu Yemo kinie ungu ni-pukuru kene eno ya molaa.” nirimu. \v 33 Aku nimbelie Pita keme Jemisi keme Jono keme lipe memba pupelie ⸤‘Na teko kenjinge ulumu paa nondopa wendo ombá tekemo.’ nimbe pilipelie⸥ yu yuyu kondo kolopa konopu keri panjipe kamelena mindili tepili molorumu. \v 34 Yuni enondo nimbendo: “Nanga konopune umbune paa awili te tepamo kene na kolkoro none tekemo. Eno uru naa peko, ya kanoko kondoko molaa.” nirimu. \p \v 35 Aku nimbelie yu yuyu laye kolte anjo pupe koporongo langopa tamalu pepalie yu-kinie nondopa wendo ombá mele ‘Wendo naa omu liemo paa papu.’ nimbe\f + \fr 14:35 \f* Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepalie nimbendo: \v 36 “Nanga Tata, nuni ulume pali manda teleno kene na mindili noli no mingine no nombómo\f + \fr 14:36 \ft ungu pulu te Mateyu 26:39*.\f* ‘Naa nambo.’ nieni. Nalo ‘Nane tepolie nanu konopu simbo.’ konopu lekero mele naa teambo. Nuni kanoko peanga kanoni ulumu mindi teambo.” nirimu. \p \v 37 Aku nimbelie kelepa yunge lombili andoli ye yepoko moloringine yando omba eno uru peringi kanopalie Pitando nimbendo: “Saimono, nu uru penu lemo. Nu uru naa peko ena laye-kolte manda we kanoko kondoko naa molenaye? \v 38 ‘⸤Kurumenga nomi Setenene⸥ olio kondi tomba kinie tepo kenjimolo kene.’ ningulie ⸤uru naa peko⸥ Pulu Yemo kinie ungu ningu kanoko kondoko molayo. Sike ‘tepo kondamili.’ nimbu konopumene pilimolo nalo temolondo kangimu siye tepa tondolo naa pulimo.” nirimu. \p \v 39 Aku sipe nimbelie yu altopa anjo pupe ou Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa terimu mele altopa nirimu. \p \v 40 Altopa yando orumu kinie eno uru paa orumu kulu altoko uru peringi kanorumu. Enone uru peringimunge pipili kolkolie yundu ninge mele naa pilieringi. \p \v 41 ⸤Altopa⸥ wale yepoko sipemonga ⸤anjo pupe Pulu Yemo kinie ungu nimbé pupe⸥ kelepa yando ombalie yuni enondo nimbendo: “Nambemune we uru peko múlu pilku molemeleye?\f + \fr 14:41 \ft ungu pulu te Mateyu 26:45*.\f* Manda peame! Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ⸤tonge⸥ ulu pulu keri telemele yema liku singe enamo\f + \fr 14:41 \ft ungu pulu te Mateyu 26:45**.\f* wendo ombá tekemo. \v 42 Ola angilku pamili wame! Na lipe anjo simbe yemo okomo kanaa!” nirimu. \s1 14:43-15:47 Yesusi Ka Siku, Kote Tendeko, Unjo Perana Ola Toko Kondoko, Ono Teringi Temanemo \s1 14:43-52 Yesusi Ka Siringi Temanemo\f + \fr 14:43 \ft Mateyu 26:47-56, LLuku 22:47-53, Jono 18:2-12 kinie molemo nalo laye lupe lupe mele toringi. Pe teringi mele temanemo Jono 18:12 ekendo-23 mindi molemo.\f* \p \v 43 Yesusini ⸤kolea Gesemani yu lombili andolimendo⸥ aku nimbe molopili yu lombili andoli rurepo akumenga ye Judasi orumu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,\f + \fr 14:43 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”.\f* Juda yembomanga tapu yema kinie, kanu yemane liku mundoringi ye awisili, yembo toli lou-pulsema kinie kopema kinie mengo Judasi kinie oringi. \v 44 Ou Yesusi molorumune naa wangi Yesusi Juda ye awilime lipe simbe nimbe panjerimu ye ⸤Judasini⸥ eno Yesusi yu ipulueli manda kanonge mele nimbe sipelie nimbendo: “Nane ye te kanopolie kangulumbo akumu Yesusi. Yu ambolko ka siku mengo pangi.” nirimu. \v 45 ⸤Aku yema⸥ oringi kinie ⸤Judasi⸥ yu Yesusi molorumune sumbi sipe ombalie “Rapai,\f + \fr 14:45 \ft ungu pulumu Ungu Mane Silimu Jono 1:38*.\f* nu akune angilienu lemo.” nimbe omba yu kangulorumu. \v 46 Aku terimu kinie kanokolie Yesusi liku ka siringi. \p \v 47 Aku teringi kinie kanopalie ⸤Yesusi-kinie⸥ nondoko angilieringi ye tenga\f + \fr 14:47 \ft Aku terimu yemo Saimono Pita kanumu (Jono 18:10). Ye torumumunge imbimu akune nimbe molemola.\f* lou pokete-napimu kulu topa wendo lipe Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande ye te yunge komu te topa laka lenderimu, aku komumu wendo orumu. \p \v 48 Kanu kinie Yesusini ⸤yu ka singe oringi⸥ yemando nimbendo: “Na ‘yembo topa wa noli yere molemo.’ konopu lekolie na ka singendo yembo toli lou pulsema kinie kopema kinie mengo okomeleye? \v 49 Ulke tembele ⸤kerepulune we yemboma maku toko molemele⸥ koleana alieli eno pea molemolo kinie ungu mane sipu molio kinie na liku ka naa silimele kanumu. Nalo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune toringi molemo mele kamu wendo ombámonga enone tenge tekemele ulume wendo okomo.” nirimu. \p \v 50 Kanu kinie yu lombili andolime pali ⸤‘Olio pea ka singenje.’ ningu pilkulie⸥ yu munduku siye kolko eno talopa leko puringi. \v 51 Kango ye te múlu telu mindi pakopa Yesusi lombili andorumu. Kanu kangomo ⸤Yesusi ka siringi yemane⸥ amboloringi kinie \v 52 yunge múlumu ⸤mindi⸥ ambolko molangi, melte naa panjipe we-we talopa lepa purumu.\f + \fr 14:52 \ft Kanu kangomo itemanemo boku torumu ye Jono Makonje? Ye marene Yesusinge temanemo boku toringi yemane itemanemo naa toringi, Makone mindi topa, imbimu naa nimbe sirimu. Jonone aku sipe mele terimula (Jono 13:23, 21:20,24). Jono Mako yu sike Jerusalleme suku perimu (Lipe Mundorumu Yema 12:12).\f* \s1 14:53-65 Juda Ye Awilimene Enono Yesusinge Kote Pilku Yu Teko Kenjeringi Temanemo\f + \fr 14:53 \ft Mateyu 26:57-68, LLuku 22:54,63-71.\f* \p \v 53 Kanu kinie Yesusi ⸤ka sikulie⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumune mengo puringi. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie, ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,\f + \fr 14:53 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “16. hetman”, “41. saveman”.\f* enone pali ⸤‘Yesusi kote tendepo piliemili.’ ningu⸥ akune ongo maku toringi. \s1 14:54,66-72 Pitane Kolo Topa “Yesusi Yu Naa Kanolio!” Nirimu Temanemo\f + \fr 14:54 \ft Mateyu 26:14-16, LLuku 22:3-6.\f* \p \v 54 Yesusi ⸤mengo puringi⸥ kinie Pita lombili akilipe taka lipe pupe, Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga ulkena, ulke angilipe makapu terimu, awi suku singine yembo maku toringi kolea we lierimune paa sukundu pupe, ⸤Yesusi nokoko moloringi⸥ ele yema kinie tepe pilipe molorumu. \p \v 55 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Juda yembomanga kanjollo yema pali\f + \fr 14:55 \ft bokumunge alsena anjokondo “19. kaunsil”.\f* kinie, akumene Yesusi yu toko kondongendo ulu te tepa kenjerimu ulu te ‘Yembo tene ‘yu isipe isipe tepa kenjerimu.’ nipili.’ ningu yembo te kororingi nalo yembo te naa kanoko lsingi. \v 56 Yembo awisilini ongo ungu mare kolo toko “I sipe isipe tepa kenjerimu.” niringi nalo enonga ungume kapola naa terimu. \p \v 57 Kanu kinie ye marene yu tepa kenjerimu mele ola angilku kolo toko ningendo: \v 58 “I yemo isipe nirimu pilierimulu: “I ⸤Pulu Yemo popo toko kalemolo⸥ ulke tembelemo, mana yemane takoringimu nane topo tekisipulie mana yemane manda naa takonge ulke te wale yepoko omba pupili kolo wangopo takombo.” nirimu.\f + \fr 14:58 \ft Yesusini sike nirimu mele Jono 2:19 molemo.\f* ⸤Yuni aku nirimumunge ‘Yu Pulu Yemo mele molio.’ konopu lepalie aku nirimumu nimbe kenjerimunje⸥.” niringi. \v 59 Eno kepe laye lupe lupe niringi, enonga ungume kapola naa laterimu. \p \v 60 Aku niringi pilipelie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo eno maku toringine ola angilipe Yesusi walsipelie nimbendo: “Ungu te topondoko naa nikinuye? Nu teko kenjerinu mele nikimilimu nambolka ulumu teko kenjerinumundu nikimiliye?” nirimu. \v 61 Nalo Yesusi ungu te topondopa naa nimbe we angilierimu. \p Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone yu altopa walsipe pilipelie nimbendo: “Pulu Yemone olio ‘Nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu sike nu molo moloye? Kapi Nimbu Imbi Lipu Ola Mundundulimolomonga Malo nu molo moloye?” nirimu. \p \v 62 Yesusini nimbendo: “Akumu na.” nirimu. “Pe walse Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo,\f + \fr 14:62 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”.\f* Ye Tondolo Olandopa Pulimu ⸤kinie melema nokombando⸥ yunge ki-umbukundu molopa, kupemanga ola molopa manie ombá eno kanonge.” nirimu.\f + \fr 14:62 \ft inie yakondo 13:26.\f* \p \v 63 Aku sipe nirimumunge ⸤yu ‘Pulu Yemo mele molio.’ nimbe nirimu kulu⸥ pilipelie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone ⸤paa pilipe keri pilipe⸥ yunge wale pakolimu yuyu ambolopa sungu sipelie nimbendo: “Kinié yuni mongo lsimu mele nimbe simbe yembo te pea nambemune koromoloye? \v 64 Yu yuyu paa sike Pulu Yemo ungu taka tondokomo pilkimulu. Nambolka konopu lekemeleye? ⸤Yu-kinie nambe-eamiliye?⸥” nirimu kinie \p enone ningendo: “Yu Pulu Yemo ungu taka tondomumunge topo kondomulu liemo papu.” niringi. \p \v 65 Kanu kinie enonga ye marene yunge kumbikerena olkambe toko munduku, yunge kumbikeremo múlu tene pipi sindikulie ki-lumuni toko ⸤“Nu ‘Pulu Yemonga yere molio.’ konopu leno kene⸥ nawene nu tokomonje ningu si!” niringi. Ele yemane yu liku larauwene toringi. \p \v 66 Kanu kinie Pita ulke maniekondo, yemboma liku maku toko moloringi koleana molorumu kinie\f + \fr 14:66 \ft inie yakondo nondopa 14:54.\f* Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande ambo te Pita molorumune ombalie \v 67 yu tepe pilipe molorumu kanopalie neme-neme nimbe kanopalie nimbendo: “Nu kepe Nasarete ye Yesusi kinie pea tapu toko moloringi kanumenga ye te lemo.” nirimu. \p \v 68 Pitane kolo topalie “Molo!” nimbe “Nu nikinu mele na naa pilkiru!” nirimu. Aku sipe nimbelie ulke kerepulune purumu kinie kera gulta ko torumu. \p \v 69 Pita yu ulke kerepulune pupe molopili kanu kendemande ambomone yu kanopalie akune angilieringi yembomando altopa nimbendo: “I yemo Yesusinge talape ye te lemo.” nirimu. \p \v 70 Pitane altopa “Molo!” nirimu. \p Laye-kolte pe mele Pita angilierimune nondoko angilieringi yemane ⸤yu ungu laye lupe mele nirimu pilkulie⸥ yundu ningendo: “Kolea Gallilli disiriki yembomane ungu nilimele mele nu aku siku ungu nikinu pilkimulu. ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie kolea Gallilli disiriki yemala,⸥ nu kepe Gallilli ye te, aku kene ‘Nu paa sike yu lombili andoli ye te.’ konopu lekemolo.” niringi. \p \v 71 Aku niringi kinie Pitane Pulu Yemonga imbi lepa tondolo mundupe mi lepalie nimbendo: “Paa sike nikiru. Eno nikimili yemo paa naa kanolio! Kolo tokoro liemo Pulu Yemone na topa kondopili.” nirimu. \p \v 72 Aku nirimu kinie tamburumbu kera gulta wale talo sipe ko torumu. Aku terimu kinie pilipelie Yesusini yundu “Kera gulta wale talo sipe ko naa topili nuni wale yepoko kolo tokolie “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu\f + \fr 14:72 \ft inie yakondo 14:30, Jono 13:38.\f* Pita kelepa pilierimu. Pilipelie ⸤‘Ama, paa tepo kenjendu lepamo. ‘Paa naa tembo.’ konopu lierindu mele sike tendu.’ nimbe pilipelie⸥ kola paa awili tepa terimu. \c 15 \s1 15:1-15 Romo Gapomano Ye Nomi Paillate Kote Pilipe Molopa Yesusinge Kotemo Pilipelie “Kolopili.” Nirimu Temanemo\f + \fr 15:0 \ft Mateyu 27:1-2,11-26, LLuku 23:1-5,13-25, Jono 18:28-19:16.\f* \p \v 1 Ipulueli-ou kolea kokele tangorumu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, kanjollo yema pali,\f + \fr 15:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”, “19. kaunsil”.\f* ⸤Yesusinge kotemo pilku pora sikulie⸥ enone pali ⸤yu tenge mele⸥ ungu te ningu panjeringi. Aku ningu panjikulie yu liku, ka toko, mengo puku, ⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillate molorumune mengo puku kote tenderingi. \p \v 2 Paillatene ⸤Yesusinge kotemo pilipelie⸥ yu walsipe pilipelie nimbendo: “Nu Juda yembomanga ye nomi kingimu molo moloye?” nirimu. \p Yesusini topondopa nimbendo: “Sike nikinu. Akumu na.” nirimu. \p \v 3 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimene Yesusi kote tendeko Paillatendo ⸤kolo toko⸥ ungu awisili ningulie ningendo “Yesusi yu tepa kenjilimo.” ningu yu kote tenderingi. \v 4 Aku niringimunge Paillatene Yesusindu nimbendo: “Nu ulu keri awisili terinu nikimili mele pilkulie ungu te topondoko naa nikinuye?” nirimu. \v 5 Nalo Yesusi ⸤yu tepa kenjerimu niringi mele⸥ pundu topa ungu telu kepe naa nimbe ⸤karaye naa tepa we angilierimu kinie kanopalie⸥ Paillate mini-wale mundupe konopu awisili lipe mundorumu. \p \v 6-7 ⸤Yesusi kote tendeko molangi,⸥ ye te, yunge imbi Barapasi, yu kinie ye mare kinie ‘Romo gapomanomone olio Juda yemboma naa nokopili.’ ningu ou Romo gapomanomo kinie opa tekolie yembo mare toko kondoringimunge ka ulkena peringi. ⸤Ponie tenga tenga Juda yembomane kolea awili Jerusalleme ongo akune suku⸥ Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilingendo langi noringi walema wendo orumu kinie\f + \fr 15:6-7 \ft bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.\f* enone ka ulkena perimu ye te imbi leko ‘Wendo liku mundou.’ ningu mawa teringi kinie ⸤Romo gapomano ye nomimuni⸥ kanu yemo wendo lipe yemboma sirimu. \p \v 8 ⸤Romo ye nomimuni kanu walemo wendo orumu kinie aku terimu mele pilkulie⸥ yemboma ongo yundu mawa tekolie ningendo: “Ou ponie telu telu ningu iwalemo kinie teleno mele kinié kepe aku siku teani.” niringi. \p \v 9 Aku niringi pilipelie Paillatene enondo walsipelie nimbendo: “‘Juda yembomanga ye nomi kingimu wendo lipu eno siembo.’ konopu lekemeleye?” nirimu. \v 10 ⸤We yembomane Juda yembomanga ye awilime munduku siye kolko enonga ungume liku su siku Yesusinge ungumu pilku yu lombili andoringimunge⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimene Yesusi-kinie konopu keri panjikulie\f + \fr 15:10 \ft ungu pulu te Mateyu 27:18*.\f* kote tenderingi-ne pilipelie Paillatene aku sipe nirimu. \p \v 11 Nalo Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime we yemboma kondi toko ungu umbu tondokolie “ “Yesusi molo. Barapasi wendo lipe sipili.” niee!” niringi. \p \v 12 Aku niringi kinie pilipelie Paillatene enondo nimbendo: “Aku liemo ‘Judamanga ye nomi kingi’ nilimelemo nambe-eambonje.” nimbe walserimu kinie \p \v 13 enone tondolo munduku ningendo: “Yu unjo perana kolopili uku toko panjei!” niringi. \p \v 14 Aku niringi pilipelie yuni enondo nimbendo: “Aku nambemuneye? Yu mongo nambolka mongore limuye?” nirimu. \p Nalo enone ⸤altoko⸥ paa tondolo munduku ningendo: “Molo! Yu kolopili, unjo perana uku toko panjei!” niringi. \p \v 15 Kanu kinie Paillatene ‘Na-kinie konopu peanga leangi.’ nimbelie ye Barapasi ka ulkena wendo lipe eno sirimu. ⸤Aku tepalie⸥ Yesusi lipe ⸤yunge ami yema⸥ sipelie nimbendo: “Yu ka-pulsene tokolie pe ‘Unjo perana kolopili.’ ningu mengo puku unjo perana uku toko panji-pee.” nirimu. \s1 15:16-20 Romo Ami Yemane Yesusi Ungu Taka Tondoringi. Tondokolie “Kolopili.” Ningu Mengo Puringi Temanemo\f + \fr 15:16 \ft Mateyu 27:27-31; 15:20 Jono 19:16-17 ekendo.\f* \p \v 16 Kanu kinie ⸤Romo⸥ ami yemane Yesusi liku gapomano ye nomimu perimu ulke awili\f + \fr 15:16 \ft Aku ulkemo imbi leko ‘Peretorie’ niringi aku imbimu mindi ya Giriki ungune niringi.\f* akune suku yemboma liku maku toringi koleana pukulie, enonga ami talape yema pali “⸤Yesusi ya molemona⸥ sukundu sukundu waa.” niringi. \v 17 Akune ongolie niringimuni ‘Yu ye nomi kingi te none tepili.’ ningu mulumbale kondoli peanga te pakondoko unjo ka koko molorumu te mulkupiye teko ‘Yenomi kingimunge waniemo.’ ningu pengena mere mundunduku, \v 18 pe yu ⸤ungu taka tondoko⸥ imbi we kólo toko liku ola mundundungendo “Juda yembomanga ye nomi kingimu, nu angilinoye?” ningu \v 19 ⸤koló kope liku⸥ yu pengena kope to-pou-pou tekolie kumbikerena olkambe toko kandoko, yu angilierimune ongo koporongo langoko tamalu peko yu we kólo toko kapi ningu imbi liku ola mundundoringi. \s1 15:20-47 Yesusi Toringi Kolorumu Kinie Ono Teringi Temanemo \s1 15:20-32 Yesusi Unjo Perana Ola Uku Toko Panjeringi. Unjo Perana Pepili Juda Yembomane Yu Ungu Taka Tondoringi Temanemo\f + \fr 15:20 \ft Mateyu 27:32-44, LLuku 23:26, (27-32), 33-37, Jono 19:16-18, (23-24), 19-22, (25-27).\f* \p \v 20 Yu aku siku ungu taka tondoko pora sikulie mulumbale kondolimu kulunduku yunge ou panjerimu mulumbalema altoko panjindikulie “Yu unjo perana kolopili uku topo panji-pemolo.” ningu yu liku ulsukundu\f + \fr 15:20 \ft ungu pulu te Mateyu 21:39*.\f* meli puringi. \p \v 21 ⸤Romo ami yemane Yesusi Jerusalleme pala ulsukundu mengo punge pukulie niringimuni,⸥ kolea Sairini\f + \fr 15:21 \ft ungu pulu te Mateyu 27:32*.\f* ye te, yu Allekesanda kinie Rupasiselonga lapa Saimono, yu Jerusalleme pumbe orumu kinie kanokolie yu ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unjo peramo “Kolo wangoko mendei!” ningu siringi. \v 22 Pukulie kolea Golkota Yesusi mengo puku akune moloringi. (Golkotanga ungu pulumu ‘penge ombele lieli koleamo’.) \v 23 ⸤Yesusi akune mengo pukulie niringimuni, ‘Yemboma mindili naa nangi.’ ningu⸥ no-waenena suku marasini ‘mo’ nili te munduku noseringi aku no-waenemo ‘Yu nopili.’ ningu, siringi nalo naa lipe norumu. \p \v 24 Kanu kinie ⸤ami yemane⸥ yu unjo perana ola uku toko panjikulie unjomo liku ola anjeringi. ⸤Aku tekolie, ouunjona ola uku toko naa panjikulie⸥ yunge mulumbale ⸤kulunduku noseringime⸥ ‘Moke teamili.’ ningu eno yu mele mele linge mele pilingendo kou-kate teko pe mulumbalema lsingi. \p \v 25 Ena topa nane killoko terimu kinie yu unjo perana panjeringi. \v 26 ‘Yu mongo lsimu mele yemboma kanangi.’ ningu \m IYEMO JUDA YEMBOMANGA YE NOMI KINGIMU \m ningu imbi toko unjona ola mondoringi. \p \v 27 Opa tekolo melema wa lsingili ye talo pea unjo talonga uku toko panjeringila. Te Yesusi yunge ki-umbukundu uku toko, te ki-tarokondo uku toko panjeringi. \v 28 (Aku teringimunge ungu te ou Aisayane nimbe boku torumu mele wendo orumu. Aku ungumu isipe: \q1 “Yu kinie \q1 yembo mongo liku \q1 ulu pulu kerime teli yemboma kinie \q1 liku tere leko mako toringi.”\f + \fr 15:28 \ft Aisaya 53:12. Nalo 15:28 akumu pilipe konginjeli yembo awisiline ningendo: “Akumu ou pulu polko boku toringi kinie naa molorumu.” nilimele. “Pe toringi.” ningulie kinié munduku siye kolko bokune naa tolemele.\f* \m nirimu.) \p \v 29 Akune ongo puringi yembomane Yesusi ⸤kanoko keri kanokolie yu⸥ ungu taka tondoko iri mele tokolie ningendo: “Aa! “Ulke tembelemo tekisipulie altopo wale yepoko omba pupili takopo limbo.” nirinu yemo,\f + \fr 15:29 \ft Yesusini ulke-tembelemondo sike nirimu ungumu Jono 2:19 molemo.\f* \v 30 ‘Naa kolambo.’ ningu nu nunu liku tapondoko unjo perana manie ou.” niringi. \p \v 31 Aku sikula Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie\f + \fr 15:31 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”.\f* enone kepe yu ungu taka tondokolie ningendo: “Yu yembo wema ‘Naa kolangi.’ nimbe lipe tapondorumu nalo yu yuyu ‘Naa kolambo.’ nimbe manda naa lipe tapondokomo. \v 32 Yu sike Pulu Yemone olio ‘Nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu omba molopa, yu sike olio Isirele yembomanga ye nomi kingimu\f + \fr 15:32 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* molemo liemo yu yuyu unjona manie opili. Yu yuyu manie ombá kinie kanopolie ‘Yu sike Pulu Yemone mako topa lipe mundorumu ye nomi Kirasimu. Yu sike olionga ye nomi kingimu.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.” niringi. \p Ye talo yu-kinie unjoselonga uku toko panjeringi yeselone yu aku siku ungu taka tondoringilila. \s1 15:33-41 Yesusi Kolorumu. Kolorumu Kinie Ulu Te Wendo Orumu Temanemo\f + \fr 15:33 \ft Mateyu 27:45-56, LLuku 23:44-49.\f* \p \v 33 ⸤Yesusi unjona ola we angiliepili⸥ awi-tangoli ena tuwellepo killoko terimu kinie kolea pali sumbulu topalie, pe ipupene ena tere killoko terimu kinie kelepa tangorumu. \v 34 Ipupene ena tere killoko terimu kinie Yesusini ru nimbelie nimbendo: \q1 “Elloi, Elloi, llama sapakatani.” \m nirimu. Akumu Juda yembomanga ungu te. Akumunge ungu pulumu isipe: \q1 “Nanga Pulu Yemo, nanga Pulu Yemo, \q1 na nambemune munduku siye kolonuye?”\f + \fr 15:34 \ft Konana 22:1.\f* \m nirimu. \p \v 35 Akune nondoko angilieringimenga marene yuni akunirimu kinie pilku ⸤sundukulie⸥ ningendo: “Pilieme! Yu Illainja walsikimu.” niringi.\f + \fr 15:35 \ft Mateyu 27:47*.\f* \p \v 36 Aku nirimu kinie pilieringimenga ye te lkisipe pupe ulú-pinje mele te lipe no-waene kombili teli mare akune panjipelie, ‘Yesusi no-waene kombili teli pinjena pelemomo nopili.’\f + \fr 15:36 \ft ungu pulu te inie yakondo 15:23. Yesusini “Na no waka lekemo.” nirimu ungumu Jono 19:28.\f* nimbe memba omba unjo pepena tenga ka topa olando sirimu. Sipelie yuni nimbendo: “Kinié unjona we angiliepili. Illainjane sike yu ⸤unjona⸥ manie limbendo okomonje, kanopo kanamili.” nirimu. \p \v 37 Yesusi ungu te tondolo mundupe nimbelie\f + \fr 15:37 \ft ungu pulu te Mateyu 27:50*.\f* kolorumu. \p \v 38-39 ⸤Romo⸥ ami ye wane anderete nokorumu ye te Yesusi toringi ami yema nokopa molorumu kanu yemone Yesusi ungu te nimbe kolorumu mele pilipe kanopalie nimbendo: “I yemo yu paa sike Pulu Yemonga malo lepamo.” nirimu. \p ⸤Yesusi aku sipe kolorumu kinie ulu awili te walsikele wendo orumu.⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembele ⸤Jerusalleme suku angilierimu akune sukundu Pulu Yemo molorumu⸥ Suluminia Paa Kake Telimunge kerepulune ⸤‘Yemboma sukundu naa pangi.’ ningu ou alieli⸥ mulumbale awili tene pipi siku panjeringi angilierimu. ⸤Yesusi kolopa pora sirimu kinie⸥ kanu mulumbalemo\f + \fr 15:38-39 \ft ungu pulumu Mateyu 27:51*.\f* awi-suku-singine olakondo maniendo sipe olá torumu. \p \v 40 Ambo mare ⸤Yesusi toringi mele⸥ sulu teko kanoko angilieringi. Enonga ambo te Makatalla taono ambo Maria, te Josese kinie angenu Jemisi kinie elonga anumu Maria, te ambo Sallomi. \v 41 Yesusi kolea Gallilli disiriki, ⸤kanu ambomanga pulu kolea,⸥ akune ou we andorumu kinie kanu amboma yu lombili andoko liku tapondoko nokoringi. Yu kinie, Jerusalleme olando oringi ambo awisili wema kepe, ambo pokore kanoko angilieringi akune eno kepe ⸤Yesusi toringi mele⸥ kanoko angilieringi. \s1 15:42-47 Yesusi Ono Teringi Temanemo\f + \fr 15:42 \ft Mateyu 27:57-61, LLuku 23:50-55, Jono 19:38-42.\f* \p \v 42 Opalikundu ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo\f + \fr 15:42 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* nondopa wendo ombá terimu. Sambate walemo wendo ombá kinie koro molongendo kinié mele melema liku undu-undu siringi walemo wendo orumu, aku walemonga ⸤Yesusi ou kolopili⸥ kolea kala tomba terimu kinie, \v 43 Arimatia taono ye Josepo, yu Juda yembomanga kanjollo ye awili te molopa, yu kepe ‘Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa olio nokomba walemo\f + \fr 15:43 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* wendo opili.’ nimbe nokopa molorumu yemo. Yu omba pipili naa kolopa\f + \fr 15:43 \ft Jono 19:38.\f* ⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillate molorumune sumbi sipe pupe “Yesusinge onomo na si.” nimbe mawa terimu. \p \v 44 Yesusi walsikele kolorumu pilipelie Paillate yuni ⸤‘Yemboma unjo perana uku topo panjilimolo kinie ena awisili omba pupili we pelemele. Pe kinié yu sike walsikele kolomunje molo nambe-emunje?’ nimbe pilipe⸥ konopu lipe mundupe ami ye wane anderete nokorumu yemo “Opili.” nimbelie yundu walsipelie “Yesusi koronga kolomuye?” nirimu. \v 45 Ami yema nokoli yemone “E.” nirimu kinie pilipelie yuni ami yema nokolimundu nimbendo: “Kapola, ya yemone ⸤Yesusinge⸥ onomo lipili.” nirimu. \p \v 46 ⸤Paillatene “Kapola.” nirimu kinie⸥ Josepo pupe mulumbale te topo topa lipe onomo manie lipe, múlumuni kulupi topalie kou kande te akuku noseringi kou kandemonga suku memba pupe noserimu. Nosipelie kou kande kerepulune kou awili te perele-marele memba omba pipi sirimu. \v 47 Makatalla taono ambo Maria kinie Josese anumu Mariaselone yunge onomo ⸤kou kandena⸥ noserimu mele kanoringili. \c 16 \s1 Kolomongo Awili 16 Yesusi Ola Molorumu, Yembomane Kanoringi Mele Temanema\f + \fr 16:0 \ft Ya temane molemo mele ponjili. Mateyu 28, LLuku 24, Jono 20-21, Ou Korini 15:5-7,8, Lipe Mundorumu Yema 1:3-12, 9:1-8, akune temane awisili pea molemo.\f* \s1 16:1-8 Yesusi Lomboropa Ola Molorumu Kinie Ambo Marene Yu Kanoringi Temanemo\f + \fr 16:0 \ft Mateyu 28:1,(2-4),5-8, LLuku 24:1-8; 16:2-3 Jono 20:1.\f* \p \v 1 Ena pupe ipu lierimu kinie ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo\f + \fr 16:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”\f* omba purumu kinie Makatalla taono ambo Maria keme Jemisi anumu Maria keme ambo Sallomi keme enone ‘Yesusinge onona kopongo wele mune toli pokore ape kandondamili.’ ningu mare topo toko liku ⸤nosiku peringi⸥. \p \v 2 Pekolie paa ipulueli-ou, enonga pulu-pulu kongono walemo wendo ombando ena mundi orumu kinie kanu amboma puku ⸤Yesusinge⸥ onomo noseringi kou kandena punge pukulie niringimuni, \v 3 anjo yando walsikulie ningendo: “Kou-kande kerepulumu pipi siringi koumu nawene wendo lipe perele marele memba pupe nosindimbenje?” niringi. \p \v 4 Nalo ongo olando siku kanoringi kinie kou kanumu, paa kou kapo awilimu, ou wendo liku perele marele mengo puku noseringi, ⸤kerepulumu we lierimu⸥ kanoringi. \v 5 Kou kandena suku pukulie kou kandemonga ki umbukundu ye kango te mulu-maminia sulu paa kake te pakopa molorumumu kanokolie mini-wale munduku konopu liku mundoringi. \p \v 6 Kanu kinie yuni enondo nimbendo: “Konopu liku naa mundeyo. Kolea Nasarete ye Yesusi ‘Kolopili.’ ningu talko unjo perana uku toko panjeringi kanu yemo kanonge okomelemo na pilkiru. Yu lomboropa ola molopa omba pumu. Ya naa lemo. Onomo ou noseringi koleamo ongo kaname. \v 7 Kanokolie anjo puku Pita keme\f + \fr 16:7 \ft Pita imbi lepa nirimu akumu ou Pitane “Yesusi naa kanolio.” kolo topa nirimumunge Yesusini “Pita paa opili” nimbe nirimunje (Mako 14:66-72, Jono 21:15-19).\f* yu lombili andolime kinie pali i siku ningu siengi: “Yesusi kolea Gallilli disiriki kumbi lepa pulimo kene akune “Eno na kanonge.” ou nirimu mele\f + \fr 16:7 \ft inie yakondo 14:28.\f* sike eno akune yu kanonge.” ningu si-pee.” nirimu. \p \v 8 ⸤Angellomone aku sipe omba mona molopalie nirimu mele⸥ kanoko pilkulie amboma pungu-pungu ningu konopu awisili liku mundukulie kou-kandena ulsu puku munduku siye kolko paa lkisiku puringi. Pipili kolkolie yembo telu kepe kanoko pilieringi mele ningu naa siringi. \s1 16:9-13 Makatalla Ambo Maria Kinie Ye Talo Kinie Yesusi Lomboropa Ola Molorumumu Kanokolie Ningu Siringi Temanemo\f + \fr 16:9 \ft akumunge 16:9-11 mele Jono 20:11-18 sulu tepa; 16:12-13 mele LLuku 24:13-32 sulu tepa.\f* \p \v 9 Juda yembomanga pulu pulu kongono walemo kinie,\f + \fr 16:9 \ft inie yakondo 16:2.\f* paa ipulueli-ou, Yesusi lomboropa ola molopalie nirimumuni, ulke kolea Makatalla ambo Maria, ou walse kuru yepoko pakera konopune moloringime Yesusini topa makororumu ambo kanumu molorumune pupe ⸤‘Na lomboropo ola molondu we molio mele kanopili.’ nimbe⸥ lipe ora sirimu. \v 10 Kanu kinie Yesusi ⸤mona angilierimu⸥ kanopalie ambomo yu pupe, ou Yesusi kinie moloringi yemboma kamele mindili nongo kola teko moloringine pupelie kanorumu mele eno nimbe sirimu. \v 11 Yuni eno Yesusi konde molorumu mele kanopalie nimbe sirimu kinie pilkulie ‘Yu kolo tokomo.’ ningu pilieringi. \p \v 12 ⸤Makatalla ambo Maria Yesusi yu lipe ora sipelie nirimumuni,⸥ pe ⸤yu lombili andoringimenga⸥ yembo talo ⸤ulke kolea awili Jerusalleme munduku siye kolko⸥ aulke tenga puringiline Yesusi yu kumbikere kangi alowa tepa ‘Na kanangili.’ nimbe omba mona angilierimu. \v 13 Pe yu kanoko imbi sikululie kanu yemboselo kelko yando ongolo ⸤lombili andoli⸥ wemando elone kanoringili mele ningu siringili nalo elone ningu siringili mele kepe ‘Kolo tokombele.’ ningu pilieringila. \s1 16:14-18 Yesusi Omba Yu Lombili Andolime “Nanga Kongonomo Tende-Paa.” Nimbe Lipe Mundorumu Temanemo\f + \fr 16:14 \ft Mateyu 28:16-20, LLuku 24:36-39, Jono 20:19-25.\f* \p \v 14 Pe walse lombili andoli rureponga yepoko langi nongo moloringine Yesusi omba mona molopalie nirimumuni, eno iri topalie nimbendo: “Enone na ‘Lomboropa ola molomu.’ ningu tondolo munduku naa pilku, na konde molondu mele yembo marene kanokolie eno ningu singi kinie ‘Kolo tokomele. Aku paa naa temu, manda naa temba.’ ningu piliengi, akumu nambemune aku siku karaye teko ningu piliengiye?” nirimu. \p \v 15 ⸤Aku nimbelie⸥ yuni enondo nimbendo: “Eno ma koleamanga pali puku yemboma pali temane peangamo toko siliku ando-payo. \v 16 Ninge mele pilkulie ‘Akumu sike nikimili.’ ningu tondolo munduku pilkulie no linge yemboma ⸤kote walemo wendo ombá kinie⸥ Pulu Yemone eno lipe tapondopa ‘Eno mindili nolemela koleana naa puku, molko kondoko mindi pangi.’ nimbé.\f + \fr 16:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.\f* Nalo ⸤enolombili andolimene⸥ ninge mele pilkulie ‘Akumu kolo tokomele.’ ningu pilkulie liku su singe yemboma ⸤kote walemo wendo ombá kinie⸥ Pulu Yemone ‘Eno mindili nongo mindi punge koleana pangi.’ nimbé.\f + \fr 16:16 \ft Jono 3:16-17, Lipe Mundorumu Yema 2:38.\f* \p \v 17 “‘Aku temanemo sike.’ ningu tondolo munduku pilinge yemboma ‘Na eno kinie sike molio we yembomane ningu kanangi.’ nimbo kinie ulu tondoloma tenge kinie yemboma kanonge mele isipe: Eno nanga tondolomone\f + \fr 16:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* kuru mare yembomanga konopune molongema toko makoroko; umbu-ungu lupe lupe naa pilingema ningu; \v 18 yembo nongo kondoli kongi ka wambiyema naa kanoko kimuni ambolonge kinie akumene eno naa nongo kondonge; tomo pelemo no te naa pilku nonge kinie uluri paa naa temba; kuru tomba yemboma kimuni ambolonge kinie konde punge.” nirimu.\f + \fr 16:18 \ft Lipe Mundorumu Yema 2:4-12, 3:1-10, 16:16-18, 28:3-6.\f* \s1 16:19-20 Yesusi Mulu Koleana Olando Lsimu Temanemo\f + \fr 16:19 \ft akumunge 16:19 LLuku 24:50-53, Lipe Mundorumu Yema 1:9-11.\f* \p \v 19 Awili Yesusini ⸤yu lombili andolime⸥ ndo aku sipe nimbe pora sirimu kinie ⸤Pulu Yemone⸥ yu mulu koleana olando lsimu. Akune ⸤imbi ola molopili Pulu Yemo-kinie melema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki-umbukundu pupe molorumu.\f + \fr 16:19 \ft Konana 110:1, Mateyu 26:64, Lipe Mundorumu Yema 2:33, 5:31, Romo 8:34, Kollosi 3:1, Ipuru 1:3, 8:1, 12:2. \f* \p \v 20 Yesusi yu mulu koleana olando purumu kinie yu lombili andolime koleamanga pali puku Yesusinge temane peangamo yemboma toko siliku andoringi kinie ‘Enone nanga ungume yemboma ningu singe kinie kanu yembomane ‘Ungu sikemo.’ ningu pilku liengi.’ nimbe Awilimu eno kinie pupe lipe tapondorumu kinie yuni lipe mundorumu yemboma enone ‘Pulu Yemone mindi ulu tondoloma manda telka teangi.’ nimbe lipe tapondorumu. \p ⸤Aku pea.⸥