\id LUK NT0167 - Umbu-Ungu (Kala) Rob & June Head Jan 1995 \h LLUKU \toc1 LLUKU Temane Peangamo LLUKUni Torumu Bokumu \toc2 LLUKU \mt1 LLUKU \mt2 Temane Peangamo LLUKUni Torumu Bokumu \ip \it I Bokumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Ungu pulu mare inie yakondo gomo 1 molemo. Ye LLuku yu doketa ye te molorumu (Kollosi 4:14). ‘Yu Juda ye te molonje. Juda yembomanga ulsu yerenje.’ ningu pilimele. Yu Pollo kinie pea andoringili (Lipe Mundorumu Yema 16:10-17, 20:5-15, Pe-Timoti 4:11, Pillimono 24).\it* \ip \it LLuku yuni yuyu “I bokumu tokoro.” nimbe para sipe naa torumu nalo yuni Lipe Mundorumu Yemanga bokumu sike torumu liemo ya Temane Peangamo kepe yuni yuyu sike torumula. LLuku 1:3-4 kinie Lipe Mundorumu Yema 1:1-2 kinie molemo ungu mare paa telu sipe mele. Mateyu, Mako, LLuku, Jono keme, enone boku toringimenga LLukuni torumu bokumu kamu sulu. Temane mare Mateyu, Mako, Jono kanu yemane naa toringi temane mare yuyu torumu.\it* \ip \it ‘Olio mana yemboma lipe tapondopa, Pulu Yemo bulu sipu ulu pulu keri telemolomonga mindili nomolo aulkena molemolomonga wendo lipe, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokopa kondolemo yembo talapena sukundu pupu molomolo ulu pulumu liemili.’ nimbe Yesusi olionga nimbe kolo wangopa kolondorumu mele ‘Paa pilipu kondamili.’ nimbe LLukuni ibokumu torumu.\it* \ip \it LLukuni pilipelie ibokumu torumu ungu pengémo mele 19:10 molemo (boku ambolkonomonga alsena anjokondo “21. kisim bek 21.2.”). Yesusini yuyu “Yembomanga nimbu kolondambo tangi.” nimbe alieli konopuni kimbu sipe molorumu ungu tondolo te 9:51 molemo (Jono 3:14-18).\it* \ip \it Ungu te kamu piliéni. Ye talo molo yepoko molo kisene ungu telumu molo temane telumu bokune toringi nalo wale awisili laye lupe lupe toringi. Temane te molo ungu te ‘paa mimi sipu piliembo.’ ningulie bokumenga yu-mele-mele molemo mele kanokolie boku gomoma wendo liku pali mimi siku kanani. I-sipe mele: Mako 1:12-13 ponjili, Mateyu 4:1-11 kinie LLuku4:1-13 kinie sulu tepa. Kanu temanemo Mateyu LLukuselone telu siku mele bokune toringili molemo, nalo angelloma oringi mele Mateyuni mindi torumu (4:11), Setenene “Walse kelepo ombó.” nirimu ungumu LLukuni mindi torumu (4:13). Ungu te LLuku 11:13 molemo akumu Mateyu 7:11 naa molemo. LLuku 22:62 Pita kola terimu temanemo Mateyu Makoselonga molemola nalo Jono 18:27 naa molemo.\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \s1 1:1-4 LLukuni Yesusinge Temanemo Kokele Pulu Polopa Tombando Ou Pulu Pulu Boku Torumu Temanemo \p \v 1-2 Ye paa awili Tiopillasi, olio molemolo koleana Yesusi kinie ulu wendo orumume pulu-pulu wendo orumu kinie kanoko, yandopa wendo orumume kanoko andoko moloringi yembomane pe olio temane toko siringi mele, aku temanemo ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo kanumu yembo awisilini ‘Aku temanemo bokune kamu molopili tamili.’ ningu boku toringi. \p \v 3-4 Akumunge pe kelepo nane kepe “Temanemonga pulumu paa pilipu kondambo.’ nimbu ou pulu pulu wendo orumu mele kepe yandopa ulu lupe lupema wendo orumu mele kepe akume pali walsipu pilipu kondopo molorundu-ne nane ‘Aku ulumendo yembo marene Tiopillasi nundu temane toko ungu mane silimele mele aku sipe wendo orumu ulume nu piliéni.’ nimbu, ‘Nane nundu ulumenga pali paa sike wendo orumu mele temane topo nimbu siembo.’ nimbu, boku topo nu simbo kinie papu.’ nimbu pilipulie aku temanemo topo ibokumu tokoro. \s1 1:5-2:52 ILLISAPETENE NO LINDELI JONO MERIMU MELE KINIE MARIANE YESUSI MERIMU MELE KINIE TEMANEMA \s1 1:5-25 Mulu Koleana Angello Tene No Lindeli Jono Menge Mele Kinie Molopa Temba Mele Nimbe Sirimu Temanemo \p \v 5 Ye Nomi Kingi Erote kolea Judia nokopa molorumu kinie Pulu Yemo popo tondorumu ye te molorumu,\f + \fr 1:5 \ft ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.\f* yunge imbi Sekaraya. Pulu Yemo popo tondoringi yembomanga talape tenga imbi Apaya, Sekaraya yu kanu talapemonga ye te. Sekaraya menu ambo Illisapete Pulu Yemo popo tondoringi yemanga talape tenga ambo te. Elonga pea pulu-pulu anda kolepamo Pulu Yemo popo tondoringi yemanga pulu-pulu ye nomi awili Erono.\f + \fr 1:5 \ft WendoOringi kolomongo-awili 28,29selo.\f* \m \v 6 Aku ambo yeselo moloringili mele Pulu Yemone kanopa ‘Yembo sumbi niliselo.’ nimbe kanorumu. Elone yunge ungu manema kinie “Yemboma teaa.” nirimu ungume pali pilku liku teko kondoko moloringili. \v 7 Nalo Illisapete we waengono perimu, ambolango te naa meringili. Elo we ambou anda leko moloringili. \p \v 8-9 Walse Sekarayanga talapemone Pulu Yemo popo toko kaloringi kongono tenderingi kinie yu kepe pea Pulu Yemonga kumbikerena kanu kongonomo tenderingi. Aku tendeko molkolie niringimuni, Pulu Yemo popo tondoringi yemane teringi mele tengendo enonga talapena ye te Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembele akumunge suluminiana suku ‘Nawe pupe mune tolemo paura kekumu yembomanga nimbe kalondombanje piliemili.’ ningu kou-kate teringi. Aku tekolie ‘Sekaraya yu kanu kongonomo tendemba.’ ningu kanoringi kulu yu ulke tembele suluminiana suku pupe mune toli paura kekumu kalondo-porumu. \v 10 Aku tepa angilierimu kinie ulke tembelena we yemboma maku toko Pulu Yemo popo toringi koleana yembo awisili Pulu Yemo kinie ungu ningu angilieringi. \p \v 11 ⸤Sekaraya mune toli paura kekumu kalondopa angilierimu kinie⸥ kanu paura kekumu kalondo-pou-pou teringi polomonga ki-umbukundu Awilimunge angello te omba mona angilierimu kanorumu. \v 12 Akumu kanopalie pungu pungu nimbe pipili awili tepa kolorumu. \p \v 13 Kanu kinie angellomone yundu nimbendo: “Sekaraya, pipili naa kolou.” nirimu. “Nu Pulu Yemo kinie mawa teleno mele Pulu Yemo yuni pilierimu. Nunge ambomo kango te kanopa limbe. Yunge imbi “Jono” ningu leani. \v 14 Yu molombamonga nu konopu awili teko siku kamele akoko moloni. Yu mengele kinie yembo awisili konopu singe. \v 15 Awilimuni yu kanopa ye awili peangamo nimbe kanomba. No waene kinie no tondoloma kinie walsikele kepe paa naa nopili. Anumunge olona we sukundu molomba kinie Pulu Yemonga Mini Kake Telimu omba yunge konopune molopa kapola temba. \p \v 16 “I sirele yembomane enonga Awili Pulu Yemo liku bulu siringi yembomanga awisili Jonone tembamonga altoko konopu alowa teko Awili Pulu Yemo\f + \fr 1:16 \ft ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “13. God”.\f* pea altoko pilku kapola kapola molonge. \v 17 ⸤Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye⸥ Illainja tondolo pepili ulume tepa molorumu mele Jono yu aku sipe tondolo pepili ulume tepa molomba. Aku sipe tondolo pepili ulume tepa molombamonga lapalini konopu alowa teko ambolangoma kelko konopu mondongela; Pulu Yemonga ungu manema liku su silimele yembomane konopu alowa teko, konopu sumbi nili yembomane telemele mele ‘Aku sipu teamili.’ ningu molongela; Jono yuni tembamonga Awilimu ombá kinie Awilimu yunge ungumu sumbi siku pilku linge yembo talape te molongela.” nimbe angellomone Sekarayando nirimu. \p \v 18 Aku nirimu kinie pilipelie Sekarayane angellomondo walsipelie nimbendo: “Aku nikinumu nambepo nane ‘Sike nikinu.’ nimbu pilimboye?” nirimu. “Na anda lepo nanga ambomo ambou lierimu kanumu. Pe inikinumu nambepa wendo ombamondo nikinuye?” nirimu. \p \v 19 Angellomone topondopa nimbendo: “Nanga imbi Geperiele. Na Pulu Yemonga kumbikerena angilio. Ikinié nundu nikiru mele Pulu Yemone “Aku siku ni-pou.” nimbe lipe mundomu-ne nundu ombo itemane peangamo topo sikiru. \v 20 Nalo nane “Kango mengele.” nikirumu ‘Kolo tokomonje?’ ningu pilkinu kene iulumu ou wendo naa opili nu ungu naa nili moloni. Pe “Wendo ombá.” nikiru mele amboma ambolango olona mondokolie melemelemanga walema omba pulimo mele aku sipe walema omba pumbe kinie inikiru ungumu paa sike wendo ombá.” nirimu. \p \v 21 Aku siku ungu ningu angiliengili Sekaraya ulke tembelemonga suluminiana sukundu koronga-ou pupe molopa, welea wendo naa orumu kulu yemboma ulsukundu yu nokoko angilieringime konopu awisili liku mundoringi. \v 22 Kanu kinie yu wendo ombalie nirimumuni, ungu te kerena manda naa nimbe kimuni mindi manda manjipe angilierimu kinie kanokolie, ‘Sekaraya yu suluminiana suku molopalie melte omba angilieli none tepa kumbikere lipe pinjemu-ne kanomu.’ konopu lieringi. \p \v 23 Pe ulke tembelena yunge kongono walema pora nirimu kinie yunge ulkendo purumu. \v 24 Ulkendo pupe ⸤ambo Illisapete kinie pekolo moloringili kinie⸥ pe Illisapete ambolango olona mondorumu. Mondopalie oli kise pakera ‘Yembomane yu naa kanangi.’ nimbe lopi tepa molorumu. \v 25 Yuni nimbendo: “Kinié na-kinie ulu tekemomo Awilimuni nanga nimbe tendekemo. Na ambolango te naa merindumunge yemboma na kanoko keri kanoringi kinie pipili kolorundumunge Awilimu yuni na kondo kolomu lemo.” nirimu. \s1 1:26-38 Mulu Koleana Angello Tene Mariane Yesusi Memba Mele Nirimu Temanemo \p \v 26 ⸤Illisapete ambolango olona mondopili oli kise pakera kolopa⸥ talo pakera sipemo ke topa angilierimu kinie Pulu Yemone mulu koleana angello Geperiele kolea Gallilli disiriki Nasarete taonona lipe mundorumu. \v 27 Kanune ambo wenepo te, ye te kinie ou naa peli we molorumu ambo wenepo te molorumune mundorumu. Kanu ambo wenepomo yunge pulu lierimu yembomane ‘Yu ye te pupili.’ ningu mako toringi yemonga imbi Josepo. Kanu yemo yunge anda kolepa te ⸤ye nomi kingi⸥ Depisi. Ambo wenepomonga imbi Maria. \p \v 28 Maria molorumune angello Geperiele ombalie yundu nimbendo: “Ambomo, nu molonune na okoro. Nu malo. Awilimu nu pea tapu toko molembele.” nirimu. \v 29 Nalo kanu ungumu pilipelie yu konopu awisili lipe mundupelie, ‘A! Inikimumu nambolka unguri nimbe nikimunje?’ nimbe pilierimu. \p \v 30 Angellomone yundu nimbendo: “Maria, Pulu Yemone nu kanopa peanga kanokomo kene pipili naa koloyo. \v 31 Pílie. Nu pe olona kango te mondokolie menimu. Mengolie yunge imbi “Yesusi” ningu leani. \v 32 Yu ye nomi molomba, yu imbi leko ‘Paa Olandopa Molemomonga Malo.’ ningela; Awili Pulu Yemone ‘Yunge anda kolepa Depisi Isirele yembomanga ye nomi kingi tondolomo molorumu mele yu aku sipe molopili.’ nimbéla; \v 33 Enonga anda kolepa Jekopone kalopa lsimu yemboma yuni kamu-kumu nokombala; Yu ye nomi kingi awilimu molopa mindi pumbe.” nirimu. \p \v 34 Mariane angellomondo nimbendo: “I nikinu ulumu nambepa tembamondo nikinuye? Na ye te naa purundu kanumu.” nirimu. \p \v 35 Angellomone yundu nimbendo: “Nu molonine Paa Olandopa Yemonga Mini Kake Telimu omba nunge olona kango te mondondomba. Aku tembamonga kango nuni menimu yu kango kake telimu molomba; yu imbi lekolie ‘Pulu Yemonga Malo’.\f + \fr 1:35 \ft ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.\f* ningela. \v 36 ⸤Pulu Yemone nu “Tembo.” nikimu mele sike temba. Ulu tondolo te “Tembo.” nimbelie terimu mele niembo.⸥ Nunge pulu lemo ambo Illisapetendo “Ambo waengono pelemo.” nilimele nalo kinié yu ambo ambou liepili oli kise pakera kolopa talo pakera sipemo ke topa angiliepili yu kango te olona mondokomo kanumu. \v 37 Pulu Yemone ulu manda naa temba ulu te paa naa pelemo. Yuni ulume pali kapola telemo kanumu.” nirimu.\f + \fr 1:37 \ft Mateyu 19:26.\f* \p \v 38 ⸤Angellomone yundu aku sipe nirimu kinie pilipelie⸥ Mariane nimbendo: “Na Awilimunge kongono kendemande ambomo molio. Nuni nikinu mele Pulu Yemo yuni na-kinie aku sipe tepili.” nirimu. \p Kanu kinie angellomone Maria mundupe siye kolopa yupurumu. \s1 1:39-45 Maria Yunge Pulu Lierimu Ambo Illisapete Pupe Kano-Porumu Temanemo \p \v 39 ⸤Mulu koleana angellomone Mariando ungu nimbe pora sipelie kelepa purumu kinie⸥ pe Maria kolea Judia disiriki pupe ma pangi tenga ola taono te lierimune purumu. \v 40 Pupe akune ye Sekarayanga ulkena suku pupelie ambo Illisapete kanopa “Na okoro.” nirimu kinie kanguloringili. \p \v 41 Illisapetene Marianga ungumu pilierimu kinie Illisapete yunge olona ambolangomo pukue topa ola manie terimu pilierimu. Kanu kinie Pulu Yemonga Mini Kake Telimu Illisapetenga konopune pupe molopa kapola terimu kinie “I siku i siku ni.” nirimu mele \v 42 Illisapetene ungu tondolo tepa nimbelie nimbendo: \p “Ambo molemelemanga pali nu malo. Ambomanga pali Pulu Yemone nu olandopa tepa kondorumu. Ambolango nu olona mondolenomo kepe yuni tepa kondombala.\f + \fr 1:42 \ft Maria yu Pulu Yemone “Nanga yemboma nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomimu olona mondorumu kanumu. Inienondopa 1:32-33, 2:11. Ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* \v 43 Na ambo keri te molondune nanga Awilimunge anumu nu onumunge na konopu awisili lipu mundukuru. Aku tenumunge na-kinie teko peanga sikinu. \v 44 Nu ongolie “Na okoro.” ninu-ne komuni piliendu kinie nanga olona molomu ambolangomo paa konopu sipe pukue topa ola manie temu. \v 45 Awilimuni nundu nirimu ungumu pilkulie ‘Sike nikimu. Yuni “Tembo.” nikimu mele sike aku temba.’ ningu tondolo munduku pilierinumunge\f + \fr 1:45 \ft ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* yuni nu tepa kondokomo mele tepa kondomba kene nu konopu siku molani.” nirimu. \s1 1:46-56 Pulu Yemone “Eno Nokopa Kondomba Ye Te Lipu Mundumbo.” Nimbe Mako Torumu Ye Nomi Kirasimu Mariane Memb Mele Pilipelie Konana Nimbe Pulu Yemo Kapi Nirimu Temanemo \p \v 46-47 Illisapetene nimbe pora sirimu kinie Mariane nimbendo: \q1 “Pulu Yemo nanga Lipe Tapondopa, Mindili Nombo \q1 Molopo Kenjilio Aulkena Wendo Lipe, \q1 Kapola Molopo Kondombo Aulkena \q1 Lipe Mondomba Yemo kinie\f + \fr 1:46-47 \ft inie 1:68,69,71,74,77, 2:11,38, 24:21, Mateyu 1:21, Pe Pita 2:20. Ungupulumu bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* \q1 na konopu paa awili tepo sikirumunge \q1 nanga konopumuni \q1 Awilimu kapi nimbe imbi lipe ola mundundukumu. \m \v 48 Pulu Yemo yuni yunge we ambo kendemande kerimu \q1 siye naa kolopa konopu lipe mundorumumunge \q1 nanga konopumuni aku sipe yu kapi nikimu. \q1 Yembomane pe pe kepe kalko linge yembomane nando \q1 “Pulu Yemone nu tepa kondokomo. Nu malo.” ninge. \m \v 49 Tondolo Pulimuni na ulu tondoloma tenderimumunge \q1 nando aku siku ninge. \q1 Tondolo Pulimu yu ye kake telimu. \m \v 50 Yu-kinie pipili kolko pilku limele yemboma \q1 yu kondo kolopa molemo. \q1 Enone pe pe kepe kalko lingema kepe \q1 kondo kolopa molopa mindi pumbe. \m \v 51 Yuni yuyu ulu tondoloma terimu. \q1 Yembo kara puku enonga konopune \q1 enono kapi ningu molemele yemboma \q1 yuni anjo anjo topa makoropa mundulimo. \m \v 52 Yemboma nomi molko koleama nokoko molemelema \q1 yuni topa manie mundupe, \q1 yemboma enonga imbime \q1 eno enono topa manie mundumbema \q1 yuni enonga imbime lipe ola mundundulimo.\f + \fr 1:52 \ft Mateyu 23:12, inie anjokondo 14:11.\f* \m \v 53 Engelene kolemele yemboma yuni \q1 ‘Olo tepili.’ nimbe langi peangama sipe, \q1 yembo kamakoma mele teluri kepe naa sipe \q1 “We paa.” nimbe makorolemo. \m \v 54-55 Yuni olionga pulu-pulu anda kolepalimendo \q1 “Tembo.” nimbe, nimbe panjerimu ungumu \q1 komu naa sipe pilipe molopalie, \q1 ⸤anda kolepa⸥ Eporayamo kinie, \q1 Eporayamo yuni \q1 yandopa yandopa kalopa lsimu yemboma kinie, \q1 enondo “Tembo.” nimbe, \q1 nimbe panjerimu mele tembando \q1 olio Pulu Yemo yunge kendemande \q1 Isirele yembo molemolo akume yuni \q1 kondo kolopa lipe tapondomba tepa molemo.” \m nirimu. \p \v 56 Maria Illisapete kinie pea molangili oli yepoko omba purumu kinie pe Maria yu yunge ulke koleando kelepa purumu. \s1 1:57-66 Illisapetene Kango Jono Merimu Temanemo \p \v 57 Illisapete ambolango memba walemo wendo orumu kinie yuni kango te kanopa lsimu. \v 58 Yunge ulke kere pongolo yemboma kinie yunge pulu lierimu yemboma kinie Awilimuni yu kondo awili tepa kolorumu mele pilkulie eno yu pea konopu siku moloringi. \p \v 59 Wale yepoko pakera kangomo kanopa lipe nosipe molorumu kinie wale engaki sipemonga yemboma sukundu sukundu ongo maku tokolie yunge kangi te kopisiku makaye teko wendo liku ltekolie niringimuni,\f + \fr 1:59 \ft ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* yunge imbimu yunge lapanga imbi manda manjiku “‘Sekaraya’ niemili.” niringi \p \v 60 nalo kangomonga anumuni “Molo.” nimbelie “Yunge imbi ‘Jono’ nimolo.” nirimu. \p \v 61 Enone yundu ningendo: “Elonga pulu lemo yembo tenga imbi aku sipe naa molemo.” niringi. \p \v 62 Kanu kinie enone “Lapane nambolka konopu lekemone, yunge imbi lepa nawe nimbéne, walsipu piliemili.” ningu lapando kimuni manda manjeringi kinie \v 63 yuni topondopa kimuni manda manjipelie “Boku siee.” nimbelie, yuni bokune topalie nimbendo: “Yunge imbi Jono.” nirimu. Akumu kanokolie yembomane paa konopu awisili lieringi. \v 64 Kanu kinie walsikele Sekaraya yunge kerena kelepa ungu nimbelie Pulu Yemo kapi nirimu. \p \v 65 Aku terimu-ne kanokolie yunge ulke kere pongolo yembomane pipili paa koloringi. Kolea Judia disiriki ma pangime polorumu koleamanga pali aku temanemo mindi toliku puringi. \v 66 Aku ulumu pilieringi kinie yembomane pali konopu liku mundukulie ningendo: “Ulu akumu we naa telemo. Awilimu ikangomo-kinie molombamonga aku tekemo lemo.” ningu pilkulie “I kangomo pe nambepa molombanje?” niringi. \s1 1:67-80 Sekarayanga Konanamo \p \v 67 Mini Kake Telimu Jono lapa Sekarayanga konopune omba molopa kapola terimu kinie Sekaraya yuni Pulu Yemone ungu umbu tondorumu ungu te pilipe, pe wendo ombá mele yemboma nimbe sipelie nimbendo: \m \v 68 “Awilimu, Isirele yembomanga Pulu Yemo, \q1 yu kapi nimbu imbi lipu ola mundundemili. \q1 Yu omba yunge yemboma lipe tapondopa \q1 umbune tene eno ambolorumu-ne \q1 mindili nongo moloringi kanu umbunemonga \q1 wendo limu-ne\f + \fr 1:68 \ft Ungu pulu te inie nondopa 1:46-47*.\f* pilipulie aku teamili. \m \v 69 Pulu Yemo yuni yunge kendemande \q1 ⸤olionga ye nomi kingi⸥ Depisini \q1 kalopa lsimu yembomanga ye tondolo peli te \q1 olio ‘Lipe tapondopa mindili nombo \q1 molopo kenjilimolo aulkena wendo lipe, \q1 kapola molopo kondomolo aulkena \q1 lipe mondopili.’ nimbe simu. \m \v 70 (Yuni ungu umbu tondorumume pilku \q1 yando ningu siringi yemane pe tembamondo \q1 koronga ou ningendo:) \m \v 71 “Yuni olio lipe tapondopa \q1 olionga opa puluema topa mundundupe,\f + \fr 1:71 \ft wale talo. Giriki ungune “kíne wendo lindimbe” nimbe molemo nalo Umbu-Ungune “opa puluemanga kíne molemolo” akumunge pulumu lupe, pange telemo; Giriki ungune ungu pulumu lupe. Mindili silimele, molo tondolo munduku nokolemele mele. 1:74-75 akumula.\f* \q1 olio kanoko keri kanoko mindili silimele yemboma \q1 ‘Aku siku naa teangi. \q1 Wendo ongo kapola molangi.’ nimbe \q1 aku siku telemele aulkena wendo limbe.”\f + \fr 1:71 \ft wale talo. Giriki ungune “kíne wendo lindimbe” nimbe molemo nalo Umbu-Ungune “opa puluemanga kíne molemolo” akumunge pulumu lupe, pange telemo; Giriki ungune ungu pulumu lupe. Mindili silimele, molo tondolo munduku nokolemele mele. 1:74-75 akumula.\f* \q1 niringi mele kinié aku temba tekemo. \m \v 72-73 Olionga anda kolepalime kondo kolopa, \q1 olionga pulu-pulu anda kolepa Eporayamo kinie \q1 “Tembo.” nimbe, nimbe panjipe mi lierimu mele\f + \fr 1:72-73 \ft bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.\f* \q1 “komu naa sipu, nirindu mele teambo.” nimbelie \q1 aku temba tekemo. \m \v 74-75 ‘Pipili naa kolko, nanga kongonomo \q1 tondolo munduku tendeko, konopu kake tepili molko \q1 nane kanopo peanga kanolio ulume mindi \q1 mana teko mololiku pangi.’ nimbelie \q1 olionga opa puluemane olio toko mindili silimelema \q1 ‘Naa teangi. Olio we molamili. \q1 Lipu tapondopo tokomele aulkena wendo limbo.’ \q1 nimbe,\f + \fr 1:74-75 \ft ungu pulumu inie nondopa 1:71*.\f* nimbe panjipe mi lierimu mele \q1 ‘Teambo.’ nimbelie aku tekemo.” \m ⸤nirimu.⸥ \m \v 76 “Nanga kango ⸤Jono⸥, \q1 nu kumbi leko puku Awilimu ombá aulkemo \q1 akisindenímunge pilkulie ningemone, \q1 yembomane pe nundu ‘Olandopa Molemomonga \q1 ungu umbu tondolime pilipe \q1 yando nimbe sili yemo.’\f + \fr 1:76 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* ninge. \m \v 77 ‘Awilimu yunge aulkemo akisindembo.’ ningulie \q1 nuni yunge yembomando i siku ningu sini: \q1 “Awilimu yuni enonga ulu pulu keri telemelema \q1 ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolopalie \q1 eno lipe tapondopa \q1 mindili nolemela aulkena wendo lipe, \q1 yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondomba.” \q1 ningu, aku ungumu enondo ningu sini.\f + \fr 1:77 \ft Jonone pe aku sipe terimu mele inie anjokondo 3:3-18.\f* \m \v 78-79 Pulu Yemone olio kondo awili tepa kolopalie \q1 olio sumbulu toline molopo kololi aulkena molomoloma \q1 konopu pe nipili molomolo aulkena \q1 ‘Manda kanoko pangi.’ nimbe \q1 ‘Patendepili.’ nimbe olio molemolona \q1 patendelimu lipe mundukumu.” \m nimbe Sekarayane nirimu. \p \v 80 Kango Jono yu awi lepa konopu tondolo pupe kapola molorumu.\f + \fr 1:80 \ft Inie nondopa 2:52.\f* Yu pe Isirele yembomanga kumbikerena kongono tepa molombando ou kolea ku lieline pupe molorumu. \c 2 \s1 2:1-7 Mariane Yesusi Merimu Temanemo \p \v 1 ⸤Jono pamemo molopili⸥ Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine ‘Sisa Okasitasi’ nilimuni ungu mane te nimbe panjipelie “Romo gapomanomone nokolemo koleamanga molemele yemboma pali imbi tamili.” nirimu. \v 2 (Kiriniasi kolea Siria poropinji nokorumu yemo molopili Romo gapomanomone yembomanga imbime pulu-pulu torumu.) \v 3 ⸤Ungu mane akumu Okasitasini nimbe panjerimu kinie⸥ yemboma pali enonga anda-kolepalimene kalko lsingi koleamanga yu mele mele eno puringi. \p \v 4 Ye Josepo kolea Gallilli disiriki Nasarete taonona molopa, ⸤Romo ye nomimuni ‘Yemboma imbi tamili.’ nirimu⸥ pilipelie nirimumuni, Nasarete mundupe siye kolopa, yu kalopa lsimu anda-kolepa Depisi ou perimu kolea Judia disiriki pupe Betellieme taonona\f + \fr 2:4 \ft Giriki ungune “Depisinge taono” nimbe molemo (ya 2:11). Ou Samuele 16:1,4,13,18-19, 20:28. Inie anjokondo 3:31, bokumunge alsena anjokondo “32.1. Pikinini Bilong Devit”.\f* purumu. \v 5 Akune “Oltonga imbiselo tangi pambili.” ningulu yu nondopa limbe ambo Maria kinie elo akune puringili. Maria ulke pelimu pea puringili. \v 6-7 Betellieme suku pukululie, yembo ponenge ongo pe-pou-pou teringi ulkemo si nirimu kulu ⸤elo kongi dongi kinie kaoma panjeringi ulkena puku peringili. Akune peringili kinie⸥ Maria ambolango mini torumu. Pe kango te kanopa lsimu. Aku kangomo yunge komolayemo. Kanopa lipelie mulu wambale marene lipe kangomo okopa, kongime langi noli kete tenga suku noserimu. \s1 2:8-15 Mulu Koleana Angello Te Manie Omba Kongi Sipisipi Tapu Ye Mare Ye Nomi Kirasimu Meringi Mele Nimbe Sirimu Temanemo\f + \fr 2:6-7 \ft bokumunge alsena anjokondo “44.2. sipsip”.\f* \p \v 8 ⸤Betellieme⸥ ulsukundu kongi sipisipi tapu ye mare era poniemanga ipulueli enonga sipisipime tapu teko moloringi. \v 9 Kanu kinie eno moloringine Awilimunge angello te omba mona angilierimu kanoko, Awilimunge patondolo tepa telimu omba eno moloringi kolea paterimu kanokolie, eno mini-wale awili teko mundoringi. \p \v 10 Nalo angellomone nimbendo: “Nane eno temane peanga te topo simbo okoro kene pipili naa kolayo. Itemanemo yemboma pali konopu singe temanemo. \v 11 Kinié ⸤ou molorumu ye nomi kingi⸥ Depisinge taonona\f + \fr 2:11 \ft Betellieme kanumu (ya 2:4). Depisinge ungu pulu te 2:4*.\f* ambo tene kango te memu. Yu Yemboma Lipe Tapondopa Mindili Nongo Molko Kenjilimele Aulkena Wendo Lipe, Kapola Molko Kondonge Aulkena Lipe Mondomba Kangomo;\f + \fr 2:11 \ft ungu pulu te inie yakondo 1:46-47*.\f* yu Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu; yu Awilimu.\f + \fr 2:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “23. bikpela”.\f* \v 12 Sike nikiru molo kolo tokoronje eno puku kanangi mele nimbu siembo. Ambolango kiki te mulu wambalene okoko, kongime langi noli kete tenga nosengi puku kanoko lendenge. Aku siku kanoko lendekolie nane ‘Sike nimu lemo.’ ningu pilinge.” nirimu. \p \v 13 Aku nirimu kinie tamburumbu mulu koleana angello paa awisili ou orumu angellomo angilierimune ongo mona angilkulie niringimuni, Pulu Yemonga imbi liku ola mundunduku yu kapi ningulie ningendo: \m \v 14 “Mulu Koleana Paa Olandopa Pulu Yemonga imbi \q1 paa ola molopili. \q1 Mana yembo yuni kanopa peanga kanolemo yemboma, \q1 konopu waengo siku molangi.” niringi. \s1 2:15-21 Kongi Sipisipi Tapu Yema Yesusi Mengo Nosiku Moloringi Mele Puku Kano-Poringi Temanemo \p \v 15 Aku ningulie eno kongi sipisipi tapu yema munduku siye kolko mulu koleana kelko olando puringi. \p Angelloma kelko mulu koleana olando puringi kinie sipisipi tapu yemane anjo yando ningendo: “Olio Betellieme pupu iulu kinié wendo okomo mele Awilimuni nimbe simumu kano-pamolo.” niringi. \v 16 Aku ningulie popenge teko pukulie niringimuni, Maria Joseposelo moloringili kanoko, ambolango kikimu kongimenga langi noli ketena suku lierimu kanoko lenderingi. \v 17 Yu kanokolie, ou angellomone eno aku ambolangomondo nimbe sirimu mele yemboma ningu siringi. \p \v 18 Kanu kinie sipisipi tapu yemane ningu siringi mele pilkulie yembomane konopu awisili liku mundoringi. \v 19 Nalo Maria iungume kinie ulu wendo orumume pali konopune panjipelie, pe kepe konopu kimbu sipe molorumu. \p \v 20 Sipisipi tapu yema kelko yando ongolie niringimuni, angellomone nimbe sirimu mele pali pilku kanoringimunge Pulu Yemo kapi niliku yunge imbi liku ola mundunduliku yando oringi. \s1 2:21 Yesusi Imbi Siringi Temanemo \p \v 21 Kangomo kanoko liku nosiku molangi wale yepoko pakera omba purumu kinie wale engaki sipemonga yunge kangi te kopisiku makaye tekolie,\f + \fr 2:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* anumuni yu olona naa mondopili angellomone nirimu mele pilkulie yunge imbi “Yesusi” ningu lieringi. \s1 2:22-38 Josepo Kinie Mariaselo Kango Yesusi Mengolo Jerusallemendo Pukulu Ulke Tembelena Sukundu Puringili Kinie Ulu Mare Wendo Orumu Temanemo \p \v 22-24 Josepo kinie Mariaselo, elo kamu kake tepili molongele walemo wendo orumu kinie, Mosisini ungu mane sirimu te\f + \fr 2:22-24 \ft bokumunge alsena anjokondo “26.1. lo”.\f* pilku liku tengelendo kolea awili Jerusalleme pukululie niringilimuni, kake tepili molongelendo Pulu Yemo popo toko kalo-poringili. Awilimunge ungu mane te ou sirimu perimu akumu isipe: \q1 ⸤‘Ambo tene ambolango kanopa lipelie \q1 yu pena pemba mele molomba. \q1 Pena pemba walema pora nimbé kinie \q1 kake tepili molombando⸥ \q1 kera waembono mele talo molo kera imili mele talo \q1 Pulu Yemo popo topa kalopa sipili.’\f + \fr 2:22-24 \ft LLipai 12.\f* \m nimbe ungu mane aku sipe nimbe perimu kanumu pilkulie tengelendo puringili. Awilimunge ungu mane nimbe perimu te pea pilku liku tengelendo puringilila. Aku ungu manemo isipe: \q1 ‘Kango komo kanoko lingema pali \q1 “Awilimunge” ningu yu siengi.’\f + \fr 2:22-24 \ft Wendo Oringi 12:2,12,15.\f* \m nimbe perimu kanumu. Aku ungu manemo nimbe perimu kulu pilkululie ‘Oltonga kango komomo Pulu Ye Awilimu siembili.’ ningululie Jerusalleme pungelendo Yesusi mengo puringilila. \p \v 25 Ye anda te Jerusalleme molopili elo puringili, yunge imbi Simiono. Yu sumbi nirimu yemo; yu Pulu Yemonga ungu pilipe alieli Pulu Yemo kinie ungu nirimu yemo; yu Isirele yemboma kapola kapola molangi omba tendemba yemo kanombando nokopa molorumu;\f + \fr 2:25 \ft ungu pulu te inie anjokondo 23:51*.\f* Mini Kake Telimu yunge konopune sukundu molorumu. \v 26 Mini Kake Telimuni yundu ungu te ou nimbendo: “Nu ou we naa koloni. Nu ou Awilimuni “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu kanokolie pe koloni.” nirimu. \v 27 Mini Kake Telimuni Simiono yu lipe mundorumu kulu yu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena purumu. \p Kanu kinie Yesusi anumu lapaselo ungu manemone kangomando “Teaa.” nimbe sirimu mele tengelendo kango Yesusi mengolo ulke tembelena sukundu puringili kinie \v 28 Simionone omba kangomo kangulupe lipe Pulu Yemonga imbi lipe ola mundundupelie nimbendo: \m \v 29-30 “Ye Awili Tondolo Olandopamo, \q1 yemboma lipe tapondopa \q1 mindili nolemela aulkena wendo lipe \q1 nu-kinie pea molko kondonge aulkena \q1 lipe mondomba ye sikinumu\f + \fr 2:29-30 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* \q1 na kinié nanga mongone kanokoro kinie \q1 ou nando ningu panjerinu mele wendo okomo kene \q1 kinié na nunge kendemande yemo \q1 konopu pe nipili kolombo.” nirimu. \m \v 31 “‘Kanu lipe tapondopa wendo lili ulumu \q1 koleamanga pali yembomane kanangi.’ ningu tekeno. \m \v 32 Yu Isirele yembomanga ulsu \q1 molemele yembomanga patendepa, \q1 nunge Isirele yembomanga imbi \q1 lipe ola mundundumbendo \q1 patendeli mélemo molemo.” \m nirimu. \p \v 33 Anumu lapaselo Simionone kango Yesusindu nirimumele pilkululie konopu awisili liku mundoringili. \p \v 34 Simionone “Pulu Yemone eno tepa kondopili.” nimbelie Yesusi anumu Mariando nimbendo: “Pílie. Ikangomo molombamonga Isirele yembo awisili imbi oumolorumume pe manie pungela; awisili imbi ou naa molorumume pe kinié imbi molombala. Yu molomba kinie yembomane kanokolie bulu siku ungu taka tondonge. \v 35 Ambomo, nu kepe ulu te wendo ombá. Nunge kamelena mindili awili tepa temba kinie yembo awisili konopu lenge mele mona lemba.” nirimu. \p \v 36 Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ambo te, yunge imbi Ana, yu Juda yembomanga talape kanga Asa, ye Panuelenga lemenu; yu paa ambou lierimu; yunge menu yemo pea molangili ponie yepoko pakera omba purumu, pe yunge menu kolorumu kinie yu wayemo molorumu. \v 37 Yu mana molopili yunge ponie paono kise kelepa yepoko omba pupe paono kise kelepa kise sipemonga yu we molorumu. Yu ulke tembelemo mundupe siye naa kolopalie alieli kanune mindi molopa ipulueli kepe tangoli kepe Pulu Yemonga popo topa imbi lipe ola mundundumbendo taki-teki langi naa nomba Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepa mindi molorumu. \v 38 Simionone Yesusindu ungu nimbe molopili eno moloringine kanu ambomo yu ombalie ⸤Pulu Yemone kanu kangomo Juda yemboma sirimumunge⸥ Pulu Yemo kinie “Ange, papu tekeno.” nirimu. Kanu kinie pe Jerusalleme yemboma lipe tapondopa, umbune tene eno ambolorumu-ne mindili nongo moloringi kanu umbunemonga wendo limbendo\f + \fr 2:38 \ft inie nondopa 1:68, bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* ombá yemo ‘Ombá.’ ningu nokoko moloringi yembomando Ana yuni kango akumu orumu mele kinie temba mele kinie nimbe sirimu. \s1 2:39-40 Josepo Kelepa Nasaretendo Purumu Temanemo \p \v 39 Josepo Mariaselo elone Awilimunge ungu maneselo nimbe perimu mele pali pilku liku tekololie niringilimuni, elo Yesusi kinie kelko kolea Gallilli disiriki pukulu elonga kolea kanga Nasarete yando oringili. \p \v 40 Kangomo awi lepa enge nimbe molopa yunge konopune pilipe konginjeli awisili omba pepili molorumu, Pulu Yemone yu kanopa peanga kanopa yu tepa kondorumu.\f + \fr 2:40 \ft inie nondopa 2:21,52.\f* \s1 2:41-52 Kango Yesusi Ulke Tembelena Pupe Terimu Mele Temanemo \p \v 41 Juda yembomane ponie tenga tenga kolea awili Jerusalleme ongo akune suku Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele\f + \fr 2:41 \ft bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.\f* pilku ulu mare teringi kanu walema Yesusi anumu lapaselo kepe ‘Kanu walemo piliembili.’ ningulu ponie tenga tenga Jerusalleme olando puringili. \v 42 Kango Yesusi molopili yu ponie engaki rurepo omba purumu kinie kanu wale ‘Pulu Yemonga wale.’ ningu koro moloringi walemo altopa wendo orumu kinie alieli Juda yemboma Jerusalleme puringi mele Yesusi anumu lapaselo kinie yu kinie pea olando puringi. \p \v 43 ⸤Jerusalleme puku⸥ kanu ulumu pilieringi walema pali pora nirimu kinie anumu lapaselo ulkendo pungele puringili kinie kango Yesusi anjo molorumu elo naa kanoringili. \v 44 ‘Olionga yembo mare kinie okomo.’ konopu lekolo wale telumunge we pukululie niringilimuni, pe ipupene kolea kalá torumu kinie puku aulkena pengendo elonga pulu lierimu yemboma kinie we yemboma kinie pea puku moloringimendo walsiku piliku andoko kororingili. \v 45 Yu naa kanoko lendekolie Jerusalleme altoko puku koro-poringili. \p \v 46 Wale talo koroko kelkololie niringilimuni, pe wale yepoko sipemonga ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena puku kanoringili kinie yu akune suku molorumu kanoko lenderingili. Yu ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie\f + \fr 2:46 \ft bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.\f* pea moloringi, yuni enonga unguniringime pilipelie, anjo enondo walsipe pilierimula. \v 47 Yuenone niringime mimi sipe pilierimu mele kepe, topondopa nimbe kondorumu mele kepe, yembo moloringimene pilkulie enone ‘Yunge pilipe konginjeli paapepamo.’ ningu pilku konopu liku munduku mini-wale mundoringi. \p \v 48 Elone yu kanu ulkena molorumu puku kanokololie suru ningulu anumuni yundu nimbendo: “Kangomo, olto kinie pea pamili ou naa oli, nambemune tenuye? Lanie olto mini-wale mundulipulu nu andopo koropo keliembulu.” nirimu. \p \v 49 Aku nirimu kinie yuni anumu lapaselondo nimbendo: “Elo ⸤koleamanga pali⸥ nambemune na andoko korongiliye? ‘Na ya Tatanga ulkena molemo.’ konopu naa liengiliye?” nirimu. \v 50 Nalo yuni nirimu ungu pulumu elone naa pilieringili. \p \v 51 Yu elo kinie Nasarete taono maniendo pupelie nirimumuni, elonga ungume pilipe tenge panjipe molorumu. Yunge anumuni kanu ulume konopune panjipe pilipe mindi molorumu. \p \v 52 Yesusi yu awi lemba lierimu kinie yu pilipe konginjeli olandopa olandopa pemba perimu; Pulu Yemo kinie yemboma kinie yu kanoko paa peanga kanoko moloringila.\f + \fr 2:52 \ft inie yakondo 2:21,40 (Yesusi), 1:80 (Jono).\f* \c 3 \s1 3:1-4:13 YESUSINI YUNGE KONGONOMO TEMBA AULKEMO WENDO OMBANDO ULU MARE WENDO ORUMU MELE TEMANEMA \s1 3:1-18 No Lindeli Jono Omba Yemboma Ungume Nimbe Sipe, Konopu Alowa Teringi Yemboma No Linderimu Temanemo\f + \fr 3:0 \ft Mateyu 3:1-12, Mako 1:2-8.\f* \p \v 1 Ye Tapiriasi-Sisa, Romo gapomanomone nokorumu koleamanga pali, Isirele yembomanga kolea akumenga pali kepe, yu ye paa awili kumbinemo molorumu. Yu kanu koleamanga pali Romo ye paa awili kumbinemo molopili ponie tene-po omba pupe ponie tene-pape sipemo wendo orumu kinie yu aku sipe we molorumu. Kanu poniemonga Pondiasi Paillate kolea Judia disiriki yembomanga ye nomimu molorumu; Erote kolea Gallilli disiriki yembomanga ye nomimu molorumu; Erote angenu Pillipu kolea Ituria disiriki kinie Terekonaitisi disirikiselo yembomanga ye nomimu molorumu; LLaiseniasi kolea Apillini disiriki yembomanga ye nomimu molorumu. \p \v 2 Eno aku koleama nokoko molangi Anasi kinie Kayapasiselo Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopaselo\f + \fr 3:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.\f* molangili Sekaraya malo Jono kolea ku lieline molorumu kinie Pulu Yemone Jono yu ungu umbu tondorumu. \p \v 3 Pulu Yemone ungu umbu tondorumu kinie pilipelie Jono yu pupe no Jodane nekendo yakondo andopa yemboma ungu mane sipelie nimbendo: “Eno ulu pulu keri telemelema kanoko keri kanoko konopu alowa tekolie ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime ‘We manie pupili.’ nimbe siye kolopili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu waa.” nirimu. \p \v 4 ⸤Aku kongonomo Jonone terimu mele yu naa molopili koronga ou yuni yemboma Yesusinge ungume sumbi siku pilku linge aulkemo lipe nosindimbe mele⸥ Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Aisayane nimbe boku torumu akune molemo mele isipe: \q1 “Kolea ku lieline \q1 ⸤kumbi lepa pumbe⸥ ye tenga kerena \q1 ungu te nimbendo: \q1 “Awilimu ombá aulkemo teko mimi teame. \q1 Yu ombá aulke kangama toko sumbi siee.” nikimu. \m \v 5 “Ma pangime akuku kalalu siku, \q1 kolo lemomanga akuku pe toko, \q1 aulke anekale-manekale telemoma toko sumbi siku, \q1 aulke ola manie pulimoma kolta lenge. \m \v 6 Aku tenge kinie \q1 Pulu Yemone olio lipe tapondopa \q1 ‘Mindili nolemela aulkena wendo ongo \q1 yu-kinie pea molko kondonge aulkena \q1 pangi.’ nimbe lipe mundumbe yemo \q1 yembomane pali kanonge.” nikimu.”\f + \fr 3:6 \ft Aisaya 40:3-5.\f* \m nimbe ⸤Jonone pe temba mele Aisayane ou aku sipe nimbe sipe bokune torumu molemo.⸥ \p \v 7 Yembo awisili Jono molorumune ‘Yuni olio no lindepili.’ ningu onge oringi kinie yu kanopalie nirimumuni, eno iri topalie nimbendo: \p “Kolo topa yemboma tepa kenjeli wambiyemonga waloma, Pulu Yemo mumindili kolomba walemonga nawene “Eno talopa leko paa.” nimu kinie eno ‘Pulu Yemone naa tepa kenjepili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu okomeleye? \v 8 Eno sumbi siku molko, ulu peangama mindi teko molonge kinie eno ulu pulu keri teringime paa sike munduku siye kolko konopu alowa tenge mele mona lemba. “Olio anda kolepa Eporayamone kalopa lsimume molemolomonga yembo peangama molemolo.” ningu aku siku ningu naa pilieme. Nane eno nimbu sikiru: ‘Pulu Yemone ikoumendo “Eporayamone kalopa lsimu yemboma a leangi.” nilkenje koume Eporayamone kalopa lsimu yemboma molemela.’ nikiru. Eno Eporayamone kalopa lsimu yemboma molemelemonga uluri naa telemo.\f + \fr 3:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.1. pikinini bilong Eporayamo”.\f* \p \v 9 “Unjo peke tomba loumu Pulu Yemone koronga unjo pulune ambolopa ola lipe molemo. Unjo mongo peanga naa tomba unjoma\f + \fr 3:9 \ft Mateyu 3:10*.\f* yuni peke topalie tepena kalomba.” nimbe Jonone aku nirimu. \p \v 10 ⸤Yembo Pulu Yemo kanopa peanga kanolemo ulu pulume naa telemelema Pulu Yemo yuni mongo simbe mele Jonone nimbe sirimu kinie pilkulie⸥ ongo maku toringi yembomane ningendo: “⸤‘Yuni olio mongo naa sipili.’ nimbu⸥ nambe-emoloye?” niringi. \p \v 11 Yuni enondo topondopa nimbendo: “Wale pakoli talo nosilimele yemboma enone yembo wale pakoli te naa nosingema moke teko siengi. Langime kepe aku siku teangila.” nirimu. \p \v 12 Kou takisi lili yema kepe ‘No liemili.’ ningu oringi. Yuni ungu nirimumu pilkulie yundu walsiku pilkulie ningendo: “Ungu Mane Silimu, olio nambe-emolo kinie Pulu Yemo yuni olio kanopa peanga kanombaye?” niringi. \p \v 13 Yuni enondo nimbendo: “Eno kou takisi likulie gapomano yuni “Kou i siku liee.” nimbe mako topa simbe mele liengi. Enone kolo toko mare ola panjiku limele aku mele naa liengi.” nirimu. \p \v 14 Kanu kinie ami ye mare yu walsiku pilkulie, “Olio kepe nambe-eamiliye?” niringi. \p Yuni topondopa nimbendo: “Enone yembomanga kou mone wa lingendo kolo toko kopene we naa tangi. Gapomanomone mele kalomba koumu mindi liku nosiku, taka liku molangi.” nirimu. \p \v 15 Jonone terimu mele kanokolie yembomane yu-kinie konopu awisili liku munduku, ‘Pulu Yemone olionga anda kolepalimendo “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nirimu ye nomi Kirasimu\f + \fr 3:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* ? ningu pilku moloringi. \p \v 16 Ningu pilieringi mele pilipelie Jonone topondopa enondo nimbendo: “Nane yemboma no mindi lindilio. Nalo ye te ombámo yuni ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini Kake Telimu kinie tepemo kinie eno lindimbe ⸤linge⸥. Iombá yemo yunge tondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa maniendopa. Na yu-kinie manda molo. ⸤Yembo awilimenga kongono keri teli kendemande yembomane sike enonga awilimenga kongono keri tendengendo kimbu su wendo lindilimele nalo⸥ ombá yemonga kimbu su wendo lindimbo kanu kongonomo paa olandopa mele nane tendembo kapola naa telka, na ye paa keri. \v 17 Yuni yunge rasi-witi apuroli apulu pokomo ambolopalie yunge rasi witi mongo kinie rasi witi kilu kinie apurumbendo molemo. Yunge rasi witi apuroli polomo tepa mimi tembando rasi witi pali ‘wendo liembo.’ nimbe apurupelie mongoma lipe rasi witi nosilimo mingine ‘Liepili.’ nimbe nosimbendo mingi topa, pe kilume lipe maku topa tepe naa kumbulupe nomba pepa mindi pulimona kalomba.” nirimu. \p \v 18 ‘Yembomane “Olio yembo molopo kenjilimolo yemboma. Olio ulu pulu kerime mundupu siye kolopo konopu alowa teamili.” niengi.’ nimbe Jonone yemboma ungu mane awisili aku sipe sipe, temane peangamo topa sirimu. \s1 3:19-20 Erotene No Lindeli Jono Ka Sirimu Temanemo\f + \fr 3:19 \ft Mateyu 14:3-4, Mako 6:17-18.\f* \p \v 19 Walse, pe mele, Jonone kolea Gallilli disiriki yembomanga ye nomi kingi Erote iri torumula. Yu angenunge ambo menu Erodiasi ⸤mangopa lsimu⸥ ulumu kinie ulu pulu keri lupe awisili terimume kinie nimbe para sipe yu iri torumu. \v 20 Jonone yu iri torumumunge Erotene mumindili kolopalie yu ka sipe ka ulkena panjerimu. Yuni aku terimumu tepa kenjerimula. \s1 3:21-23 Jonone Yesusi No Linderimu Temanemo\f + \fr 3:21 \ft Mateyu 3:13-17, Mako 1:9-11.\f* \p \v 21 ⸤Erotene Jono ou ka naa sipili⸥ yembo awisili Jono no lindipe molorumune ongo no lsingi kinie Yesusi kepe omba no lsimula. No lipelie Pulu Yemo kinie ungu nimbe angilierimu kinie mulumu kengeya lepa anjo yando purumu, \v 22 Pulu Yemonga Minimu, kera waembono mele, manie omba Yesusi molorumune pupe kangine ola molorumu. Mulune ungu te wendo ombalie nimbendo: “Nu nanga konopu mondolio kangomo. Nu-kinie konopu sipu molio.” nirimu. \s1 3:23-38 Yesusi Nokorumu Ye Joseponga Anda Kolepalimenga Temanemo\f + \fr 3:23 \ft Mateyu 1:1-17.\f* \p \v 23 Yesusi yu mana molopili ponie wane paono tene mele omba purumu kinie yunge kongonomo pulu polopa terimu. \p Yembomane Yesusindu ‘Josepo malo.’ ningu pilieringi. \q1 Josepo yunge lapa Illai. \m \v 24 Illai lapa Matate. \q1 Matate lapa LLipai. \q1 LLipai lapa Melkai. \q1 Melkai lapa Janai. \q1 Janai lapa Josepo. \m \v 25 Josepo lapa Matatayasi. \q1 Matatayasi lapa Emosi. \q1 Emosi lapa Neame. \q1 Neame lapa Esillai. \q1 Esillai lapa Nakai. \m \v 26 Nakai lapa Meate. \q1 Meate lapa Matatayasi. \q1 Matatayasi lapa Semene. \q1 Semene lapa Joseke. \q1 Joseke lapa Joda. \m \v 27 Joda lapa Joanane. \q1 Joanane lapa Resa. \q1 Resa lapa Serapapele. \q1 Serapapele lapa Sialtele. \q1 Sialtele lapa Nerai. \m \v 28 Nerai lapa Melkai. \q1 Melkai lapa Edai. \q1 Edai lapa Kosame. \q1 Kosame lapa Ellemadame. \q1 Ellemadame lapa Ere. \m \v 29 Ere lapa Josua. \q1 Josua lapa Elliesa. \q1 Elliesa lapa Jorimu. \q1 Jorimu lapa Matate. \q1 Matate lapa LLipai. \m \v 30 LLipai lapa Simiono. \q1 Simiono lapa Juda. \q1 Juda lapa Josepo. \q1 Josepo lapa Jonamo. \q1 Jonamo lapa Ellayakimu. \m \v 31 Ellayakimu lapa Mellia. \q1 Mellia lapa Mena. \q1 Mena lapa Matata. \q1 Matata lapa Netane. \q1 Netane lapa ⸤Ye Nomi Kingi⸥ Depisi.\f + \fr 3:31 \ft ungu pulu te inie yakondo 2:4*.\f* \m \v 32 Depisi lapa Jesi. \q1 Jesi lapa Opete. \q1 Opete lapa Boasi. \q1 Boasi lapa Sallimono. \q1 Sallimono lapa Nasono. \m \v 33 Nasono lapa Aminadape. \q1 Aminadape lapa Ramo. \q1 Ramo lapa Esirono. \q1 Esirono lapa Peresi. \q1 Peresi lapa Juda. \m \v 34 Juda lapa Jekopo. \q1 Jekopo lapa Aisake. \q1 Aisake lapa Eporayamo. \q1 Eporayamo lapa Tira. \q1 Tira lapa Neyo. \m \v 35 Neyo lapa Serake. \q1 Serake lapa Reu. \q1 Reu lapa Pelleke. \q1 Pelleke lapa Epe. \q1 Epe lapa Silla. \m \v 36 Silla lapa Kenane. \q1 Kenane lapa Apakisate. \q1 Apakisate lapa Seme. \q1 Seme lapa Noa. \q1 Noa lapa LLameke. \m \v 37 LLameke lapa Metusalla. \q1 Metusalla lapa Inoke. \q1 Inoke lapa Jarete. \q1 Jarete lapa Mallallele. \q1 Mallallele lapa Kenane. \m \v 38 Kenane lapa Inosi. \q1 Inosi lapa Sete. \q1 Sete lapa Adame. \q1 Adame lapa Pulu Yemo. \q1 Adame Pulu Yemonga malo. \c 4 \s1 4:1-13 Kurumenga Nomi Setenene Yesusi Kondi Torumu Temanemo\f + \fr 4:0 \ft Mateyu 4:1-11, Mako 1:12-13.\f* \p \v 1 Yesusi ⸤no lsimu kinie⸥ Mini Kake Telimu yu-kinie omba molopa yunge konopune molopa paa tengepea tepili no Jodane mundupe siye kolopalie nirimumuni, Mini Kake Telimuni yu kolea ku lieline memba purumu. \v 2 Akune Yesusi ⸤Mini Kake Telimu kinie molopili⸥ ⸤kurumenga nomi⸥ depelemo\f + \fr 4:2 \ft Depelemo kurumenga nomi Setenenga imbi mele te. Bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.\f* omba yu kondi topa molopili\f + \fr 4:2 \ft Ipuru 2:18.\f* oli te koro talo\f + \fr 4:2 \ft ungu pulu te Mateyu 4:2*.\f* omba purumu. Kanu walemanga langi naa noli wemolopa perimu kinie yu engelene kolopa molorumu. \p \v 3 Kanu kinie ⸤kurumenga nomi⸥ depelemone yu ⸤kondi topalie⸥ nimbendo: “Nu Pulu Yemonga Malo liemo ikoume ‘Pillawa kaloli a liepili.’ ni.” nirimu. \p \v 4 Nalo yuni topondopa nimbendo: “Pulu Yemonga bokumuni nimbendo: \q1 “Langimene mindi yemboma konde mololi ulu pulumu \q1 naa silimo.”\f + \fr 4:4 \ft Konde molomolo mele Ungu Manema 8:3 nimbe molemo ungumu pali Mateyu 4:4.\f* \m nimbe molemo kanumu.” nirimu. \p \v 5 Kanu kinie depelemone Yesusi yu lipe memba pupe ⸤ma pangi⸥ paa olana tenga anjipelie, yu ma koleama pali walsikele lipe ora sipelie nirimumuni, \v 6-7 yundu nimbendo: “I koleamanga pali tondolomo kinie mele peangama kinie Pulu Yemone nando “Nokou.” nimbe koronga sirimu. Ime nane ‘Yembo te simbo.’ nindu liemo manda simbo. Nu na popo toko nanga imbi liku ola mundundonu liemo itondolomo kinie mele peangama kinie pali nu lieni simbo.” nirimu. \p \v 8 Kanu kinie Yesusini depelemondo nimbendo: “Pulu Yemonga bokumuni nimbendo: \q1 “Pulu Yemo enonga Awilimu manjiku \q1 popo toko imbi liku ola mundunduku, \q1 yunge kongonomo manjiku tendeko molangi.”\f + \fr 4:8 \ft Ungu Manema 6:13.\f* \m nimbe molemo kanumu.” nirimu. \p \v 9-11 Kanu kinie depelemo yuni Yesusi lipe kolea awili Jerusalleme memba pupe, ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelemonga memba, paa ola imune memba pupe anjipelie nirimumuni, yundu nimbendo: “Nu Pulu Yemonga Malo liemo nu lipe tapondomba kene pou ningu manie pu.” ⸤nirimu.⸥ “Pulu Yemonga bokumuni nimbendo: \q1 ‘Pulu Yemone yunge mulu koleana angellomane \q1 ‘Nu ongo nokangi.’ nimbé. \q1 Enone nu ‘Kou tene kepe naa topili.’ ningu \q1 nu enonga kimene oko polko linge.’\f + \fr 4:9-11 \ft Iungu Setenene nirimumu sike Pulu Yemonga ungu te, akumu Konana 91:11-12 molemo, nalo ‘Yesusi kondi tambo.’ nimbe aku ungumunge pulumu alowa tepa nimbe sundorumu.\f* \m nimbe molemo kanumu. Aku sipe nirimu kene pilkulie aku siku tei.” nirimu. \p \v 12 Yesusini yundu topondopalie nimbendo: “Pulu Yemonga yembomando ungu te pea nimbe molemola. Akumu isipe: \q1 ‘Pulu Yemo enonga Awilimuni “Tembo.” nilimo mele \q1 ‘Sike nilimonje molo kolo tolemonje kanamili.’ \q1 ningu enone yu manda manjiku naa teangi.’\f + \fr 4:12 \ft Ungu Manema 6:16, Ou Korini 10:9.\f* \m nimbe molemola kanumu.” nirimu. \p \v 13 Depelemone Yesusi kondi pali topa pora sipelie nirimumuni, ‘Pe yu manda altopo kondi tombo wale te nondopo pilipulie kelepo ombo.’ nimbe yu mundupe siye kolopa purumu. \s1 4:14-9:50 YESUSI KOLEA GALLILLI DISIRIKI PUPELIE MINI KAKE TELIMUNI TONDOLO SIRIMU TONDOLOMONE PULU POLOPA ANDOPA KONGONO TERIMU TEMANEMA \s1 4:14-15 Yesusi Kolea Gallilli Disiriki Yunge Kongonomo Pulu Polopa Terimu Temanemo\f + \fr 4:14 \ft Mateyu 4:12,17, Mako 1:14-15.\f* \p \v 14 Kanu kinie Minimunge tondolomone Yesusi kelepa kolea Gallilli disirikindu yando memba orumu kinie akune andopa terimu mele temanemo koleamanga pali anjo anjo purumu pilieringi. \v 15 Yuni Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemanga pupe ungu mane sirimu kinie yembomane pali yu kapi niringi. \s1 4:16-30 Yesusi Yunge Kolea Nasarete Purumu Kinie Yunge Pulu Lierimu Yembomane Yunge Ungumu Liku Su Siku Yu Bulu Sikulie Tonge Teringi Temanemo\f + \fr 4:16 \ft Pe aku sipela mele wendo orumu temanemo Mateyu 13:54-58, Mako 6:1-6; 4:24 Jono 4:44.\f* \p \v 16 Yesusi kolea Gallilli disiriki yemboma ungu mane silipe andopalie nirimumuni, yu Gallilli lierimu kolea Nasarete taono ou molopa awi lierimune kelepa orumu. Ombalie ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemonga\f + \fr 4:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* koleamanga pali eno maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemanga yu alieli purumu mele Nasarete ungu pilieringi ulke akune aku sipe purumu. ⸤Maku toko moloringi kinie⸥ yuni “Na bokumu kanopo niembo.” nimbe ola angilierimu. \v 17 ⸤Pulu Yemonga bokume nokorumu yemone⸥ Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Aisayane\f + \fr 4:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* koronga ou torumu bokumu lipe sirimu kinie, Yesusini lipe sukundu ungu molorumu te kanopalie nimbendo: \v 18 “⸤Aisayane isipe nimbendo:⸥ \q1 “Awilimunge Minimu na-kinie molemomo \q1 yuni nando nimbendo: \q1 “Yembo koropama temane peangamo toko siku, \q1 ka ulkena pelemele yembomando \q1 ‘Wendo ongo we molangi.’ ningu \q1 mongo keri lieli yembomando \q1 ‘Mongo peanga liepili kanangi.’ ningu, \q1 mindili nongo molemele yemboma \q1 ‘Mindili naa nongo, molko kondangi’ ningu, \m \v 19 ‘Kinié poniena Awilimuni yemboma kanopa \q1 kondo kolomba poniemo wendo okomo.’ ningu siliku andou.” nimbe \q1 Minimuni aku sipe ye te mako topalie nirimu.”\f + \fr 4:19 \ft Aisaya 61:1-2.\f* \m nimbe Aisayane nirimu.” nimbe Yesusini aku sipe boku kambu topa nirimu. \p \v 20 Ungu akumu kanopa nimbe pora sipelie bokumu altopa pipi sipe bokume nokorumu yemo sipe, ⸤“Ungu te niembo.” nimbe⸥ Yesusi yu manie molorumu. Yemboma pali yu mindi neme-neme ningu kanoko moloringi. \v 21 Kanu kinie yuni enondo nimbendo: “Kinié Pulu Yemonga bokune ungumu kanopo nindu piliengi akune Aisayane “Wendo ombá.” nimbe, ou nirimu mele kinié wendo okomo. ⸤Kinié na tembo okoro ulu akumenga ou nirimu.⸥” nirimu. \p \v 22 Moloringi yembomane “Yu ye peangamo. Yu paa telemo.” ningu yu nirimu mele pilkulie “Paa nimbe kondokomo.” ningulie mini-wale mundoringi. ⸤Nalo⸥ enone ningendo: “I yemo ⸤yu nawe konopu lekemoye?⸥ Yu Josepo malo mindi, ⸤olionga we ye te mindi lemo⸥.” niringi. \p \v 23 ⸤Nalo⸥ Yesusini ⸤yuyu molorumu mele nirimu kinie pilkulie yu konopu keri panjeringi mele pilipelie⸥\f + \fr 4:23 \ft ungu pulumu Mateyu 13:57.\f* enondo nimbendo: “Ungu iko tolemelemanga te nando toko ninge teko molemelenje konopu lekero. Enone nando i siku ninge tekemelenje: “Nu sike doketa moleno liemo nu kuru tomba kinie nunge maratenemo nunu liku nani. Pe nu konde puni ⸤kinie kanopolie ‘Nu sike doketa moleno lemo.’ nimbu pilimolo.” ningu aku ungu ikomo na toko singe tekemelenje?⸥ Nando ningendo: “Nuni Kapeniame taono ulu tondoloma terinu pilierimulu mele ya nunge pulu kolea ⸤Nasarete⸥ akune aku siku teani. ⸤Kanopolie nu “molio.” nikinu mele ‘Sike nikinu lemo.’ nimbu pilimolo.⸥” ninge tekemelenje? \p \v 24 “Nane enondo sike nimbu sikirumu: Yembomane ulu pulu te telemele mele isipe: Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo ye tene yunge pulu koleamonga yemboma ungu nimbe silimo kinie pilkulie nilimelemone, enone ‘Yu olionga we yere. Yu imbi mololi ye te molo.’ ningu yu nilimo ungume naa pilku liku su silimele. ⸤Kolea lupe yembo marene ongo ungu ningu silimele kinie aku ungume mindi pilku limele. Yembomane aku siku telemele mele enone aku sikula telemele.⸥\f + \fr 4:24 \ft Yesusi yu enonga pulu lemo yere molorumumunge yunge ungume sumbi siku pilku naa lsingimunge yuni eno lipe tapondopa ulu tondoloma terimu aulke te naa lierimu (Mateyu 13:58). Ou aku sipela (ya 4:25-27). Pe aku sipela (inie anjokondo 10:13-15, Romo 9-11pali).\f* \v 25 ‘Nane paa sike nimbu sikiru mele eno piliengi!’ nimbu ⸤temane talo tambo.⸥ \p “I llainja Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe ⸤yunge pulu lierimu⸥ Isirele yemboma nimbe sipe molopili ulu te wendo orumumu niembo. Pulu Yemone “Lo naa opili.” nirimu kinie ponie yepoko kelepa oli kise talo pakera lo naa omba paa engele lierimu kinie Isirele koleana sukundu ambo waye awisili ⸤engelene kolko⸥ moloringi. \v 26 Nalo Pulu Yemone “I sirele ambo waye te liku tapondoko langi sieni.” nimbe Illainja akune naa lipe mundorumu. ⸤Isirele ulsukundu lierimu⸥ kolea awili Saidono nondopa lierimu kolea kanga Sarepate ambo waye te ⸤‘Langi pora naa nipili.’ nimbe Pulu Yemone kanu ulsukundu ambomo⸥ molorumune Illainja lipe mundorumu kanumu.\f + \fr 4:26 \ft Ou Kingime 17:7-16, Mateyu 15:21-28.\f* \p \v 27 “I llaisia kepe ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe ⸤yunge pulu lierimu Isirele yemboma⸥ nimbe sipe molopili Isirele koleana sukundu yembo awisili kuru kendi norumu, nalo eno pali telu kepe konde naa puringi, kuru kendi nomba we perimu. ⸤Kolea Isirele ulsukundu lierimu⸥ kolea Siria ye Nemana mindi kuru kendi norumu kinie Illaisiane yu ⸤lipe tapondopa⸥ tepa konde lsimu.\f + \fr 4:27 \ft Giriki ungune “kulumiye tondorumu” molemo, akumunge ungu pulumu bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”. Temanemo Pe Kingime 5:1-14.\f* ⸤Pulu Yemone Illainja kinie Illaisiaselo lipe mundorumu kulu ulsukundu yembo talo aku siku liku tapondoringili nikiru mele paa sike nikiru piliee.⸥” nirimu. \p \v 28 Aku sipe mele nirimu kinie pilku keri pilkulie Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena sukundu moloringi yemboma pali paa lakoko mumindili koloringi. \v 29 Mumindili kolkolie ola angilku yu kanu koleana ulsu toko pulu siku munduku, kanu koleana nondopa kopó te lierimune toko manie mundunge teringi. \v 30 Nalo yu eno maku toko angilieringine sumbi sipe pupe tenga lupe pumbe purumu, yu manda naa amboloringi. \s1 4:31-37 Kuru Te Ye Tenga Konopune Molorumumu Yesusini Topa Makororumu Temanemo\f + \fr 4:31 \ft Mako 1:21-28.\f* \p \v 31 Kanu kinie Yesusi yu kolea Gallilli disiriki lierimu taono te Kapeniame akune maniendo purumu. Akune ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo\f + \fr 4:31 \ft Pe Yesusini Sambate walemo kinie yemboma tepa konde lsimu kinie niringi mele inie anjokondo 6:6-11, 13:10-17, 14:1-6.\f* wendo orumu kinie Yesusi ⸤Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulke kanune suku pupe⸥ eno ungu mane sirimu. \v 32 Mane sirimu kinie yu namba lierimu yemane pipili naa kolko tondolo munduku mane siringi mele yuni aku sipe mane sirimu kulu pilkulie yembomane mini-wale mundoringi. \p \v 33 Kanu kinie ulke kanune suku ye kuru te konopune molopa lipe ambolorumu ye te molorumu, ⸤yemonga konopune suku molorumu kanu kurumuni yu “Ungu ni.” nimbe tópe sirimu-ne⸥ opa ungu tondolo mundupe nimbelie nimbendo: \v 34 “Kolea Nasarete ye Yesusi, nu pea olio ⸤kurume⸥-kinie telune tapu topo manda naa molomolo. Nuolio kinie nambemune onuye? Nu olio toko kondoni onuye? Nane nunge imbi pilio. Nu Pulu Yemonga Ye Kake Telimu.” nirimu. \p \v 35 ⸤Aku sipe nirimu kulu pilipelie⸥ Yesusini kanu kurumu iri topalie yundu nimbendo: “Nu ungu naa ningu yemonga konopune ongo wendo pu!” nirimu kinie kurumuni yemo topa manie mundupelie omba wendo purumu. Yemo yu uluri naa terimu, we manda molorumu. \p \v 36 ⸤Yesusini aku terimu kanokolie⸥ yemboma suru ningu, mini-wale munduku, enone enono anjo yando ningendo: “I ulumu nambolka uluri tekemonje? Ungu mane konde te wendo ombámo. Ye namba lieli tene we yembomando “Teaa.” nilimo mele iyemone kurumendo kepe aku sipe nilimo kinie kanu kurume yunge ungumu pilku liku wendo olemele.” niringi. \v 37 Kanu kinie yuni aku sipe terimu mele temanemo kanu koleamonga sukundu lierimu koleamanga pali anjo anjo purumu pilieringi. \s1 4:38-41 Yesusini Pitanga Kolepa Ambomo Kinie Yembo Awisili Tepa Konde Lsimu Temaneselo\f + \fr 4:38 \ft Mateyu 8:14-17, Mako 1:29-34.\f* \p \v 38 Kanu kinie kanu maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemo Yesusi mundupe siye kolopa pupelie nirimumuni, Yesusi Saimononga ulkena suku purumu. Akune Saimononga kolepa ambomo kuru topa kangi nomba kondopili lierimu-ne Yesusindu “Liku tapondou.” ningu mawa teringi. \v 39 Aku siku yu mawa teringi kinie ambomo lierimune pupe angilipelie nimbendo: “Kangi manda nou.” nirimu kinie kangi nomba kelierimu. Ambomone sumbi sipe ola angilipe wendo ombalie, oringi yema langi sipe nokopa molorumu. \p \v 40 Kanu walemonga ipupene, ena pumbe purumu kinie, kuru lupe-lupe torumu yemboma Yesusi molorumune mengo oringi kinie kanu yemboma eno yu mele mele kini ambolopalie eno pali tepa konde lsimu. \p \v 41 ⸤Konopune kuru molorumu⸥ yembo awisili ⸤oringi.⸥ Kanu kurume⸤ndo “Ongo wendo paa.” nirimu kinie⸥ ongo wendo puku ru ningulie ningendo: “Nu Pulu Yemonga Malo moleno.”\f + \fr 4:41 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.\f* niringi. Kurumene yu aku siku imbi sikulie yu ⸤Pulu Yemone mako topa lipe mundorumu ye nomi⸥ Kirasimu\f + \fr 4:41 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* molorumu mele pilieringi kulu yuni eno iri topa “Molio mele anjo ningu naa siee.” nimbe enonga kerema pipi sirimu. \s1 4:42-44 Yesusi Kolea Gallilli Disiriki Ungu Nimbe Silipe Andorumu Temanemo\f + \fr 4:42 \ft Mateyu 4:23-25, Mako 1:36-39.\f* \p \v 42 Ipulueli-ou Yesusi ola molopa penando pupe kolea ku lieli tenga purumu kinie yembo awisili yu koroko yu molorumune ongo yundu ningendo: “Olio-kinie pea kamu molamili. Tenga naa pu.” ningu mawa teringi. \v 43 Yuni enondo topondopa nimbendo: “⸤Pea molamili mangali⸥ kolea wemanga pea pupu, Pulu Yemo omba ye nomi kingi molomba\f + \fr 4:43 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* temane peangamo topo silipu andombo. Akumunge na yando lipe mundorumu kanumu.” nirimu. \p \v 44 Aku nimbelie yu pupe kolea Gallilli ⸤disiriki⸥ sukundu andopa, kolea lupe lupemanga pupe Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemanga pupe kanu temane peangamo topa silipe andorumu. \c 5 \s1 5:1-11 Yesusini Pulu Polopa Ye Mare “Na Lombili Waa.” Nirimu Temanemo\f + \fr 5:0 \ft Mateyu 1:16-20, Mako 4:18-22.\f* \p \v 1 Walse, Yesusi nomu Geneserete, ⸤akumundu ‘Nomu Gallilli’ niringila kanumu,⸥ aku nomu kélona angilipe yemboma Pulu Yemonga ungumu nimbe sirimu kinie pilingendo eno yu angilierimune puku maku toko nondoko nondoko puku ekelepa teko molko pilieringi. \v 2 Kanu kinie yuni nona andoli sipi talo nomu kélona lierimuselo kanopalie, oma lili yema koronga nomu kélona wendo puku enonga oma lili walema kulumiye toko moloringi kanorumu. \v 3 Sipi te Saimono Pitanga, akune sukundu pupelie yuni yundu mawa tepalie nimbendo: “Sipimu laye kolte paka toko nona sukundu mundou.” nirimu. Paka topa nona sukundu mundorumu kinie aku sipimunge suku yu manie molopalie nirimumuni, no kélona liku maku toko moloringi yemboma ungu mane sirimu. \p \v 4 Eno ungu mane sipe pora sipelie yuni Saimonondo nimbendo: “Sipimu nomu awi-suku-singine kunduku mengo pukulie oma lili walema nona manie mundou.” nirimu. \p \v 5 Saimonone topondopa nimbendo: “Ye Nomimu,\f + \fr 5:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “5. bikman”.\f* sumbulu telu oma lili kongono tondolo mundupu tepo molopo tangondopolie\f + \fr 5:5 \ft Ipulueli mindi oma lsingi kanumu. Tangoli omama tenga puringimunge linge aulke te naa lierimu.\f* oma te paa naa limulu. Nalo aku nikinu kene walemo nona manie mundembo.” nirimu. \p \v 6 Kanu kinie walema nona manie mundoringi kinie oma awisili walemanga sukundu puringi kulu walema nomu sipine sukundu linge teringi kinie sungu nimbé terimu. \v 7 Walema sungu nimbé terimu kanokolie enone enonga oma lili kongono pea tapu toko teringi yema, sipi tenga moloringime walsikulie “Ongo liku tapondangi waa.” niringi. Oringi kinie sipi talo pea peko siringi umbune tepa nona manie pumbe terimu. \p \v 8 Aku ulumu kanopalie Saimono Pita Yesusinge kumbikerena omba manie molopa tamalu pepalie nimbendo: “Ye Awilimu,\f + \fr 5:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. bikpela”.\f* na ulu pulu keri ambololi yemo ⸤nu kake teli yemo⸥. ⸤Telune molkombolo kapola naa tekemo⸥ kene anjo puku nu lupe molou.” nirimu. \v 9 Yu kinie, yu kinie pea moloringime kinie, enone oma awisili walsikele tangoli lsingi kanokolie eno suru ningu mini-wale mundoringi kulu ⸤Saimonone aku sipe nirimu⸥. \v 10 Seperinge malo Jemisi kinie Jonoselo elo Saimono Pita kinie kongono telune tapu toko teringili yeselo, elo pea mini-wale mundoringilila. \p Kanu kinie Saimonone nirimumu pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “Nu pipili naa koloyo. Kinié oma linindu oma lili wale liku nona manie mundulino kinie omama walena omba pelemo mele, pe nanga kongono tendenindu nanga ungumu pilku ningu siliku andoni kinie yemboma nanga talapena sukundu ongo molonge.” nirimu. \v 11 Kanu kinie enonga sipiselo nomu kélona mengo ulsu ongolie, sipiselo melema pali liepili munduku siye kolko Yesusi lombili puringi.\f + \fr 5:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* \s1 5:12-16 Yesusini Kuru Kendi Norumu Ye Te Tepa Konde Lsimu Temanemo\f + \fr 5:12 \ft Mateyu 8:2-4, Mako 1:40-45 yetelumu; inie anjokondo 17:11-19 ye rureponga talo tepa konde lsimu.\f* \p \v 12 ⸤Kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu⸥ koleamanga tenga Yesusi molorumu kinie ye te kuru kendi awili tepa nomba perimumu omba Yesusi kanopalie manie molopa tamalu pepa yu mawa tepalie nimbendo: “Awilimu, nunge konopumuni na ‘Konde pambo.’ konopu lienu liemo nuni na manda teko konde lini.” nirimu kinie \v 13 Yesusini yemo kini ambolopalie yundu nimbendo: “‘Nu konde pani.’ konopu lekero kene konde pu.” nirimu kinie tamburumbu kuru kendimu nomba kelierimu. \p \v 14 Kanu kinie Yesusini yu ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Nuni ya ulu tekeromo yembo telurindu kepe paa naa ni! Sumbi siku puku Pulu Yemo popo tondoli yemo nunge kangimu liku ora siku, ‘Na altopo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Tei.” nimbe ungu mane sirimumu\f + \fr 5:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”.\f* lku liku tenindu “Pulu Yemo popo toko kalko sie.” nirimu melemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yembomane nu kanokolie ‘Yu sike kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliengi kene nikiru mele isili-ou te-pou.” nirimu. \p \v 15 Nalo yuni terimu mele anjo anjo yembo awisilini pilkulie niringimuni, yu molorumune sukundu-sukundu ongo yu temane peanga topa nirimumu pilingendo ongo, yuni ‘Eno tepa konde lipili.’ ningu oringi kanopalie \v 16 yu eno oringine mundupe siye kolopa kolea ku lieli tenga pupe Pulu Yemo kinie ungu nirimu. \s1 5:17-26 Yesusini Kimbu-Ki Kolopa Pora Sirimu Ye Tenga Ulu Pulu Kerime Mundupe Siye Kolondopa, Yu Tepa Konde Lsimu Temanemo\f + \fr 5:17 \ft Mateyu 9:1-8, Mako 2:1-12.\f* \p \v 17 Walse Yesusi yuni yemboma ungu mane sipe molorumu. Kuru toli yemboma tepa konde lili tondolomo yu-kinie pepili molorumu. Pulu Yemone kanu tondolomo yu sirimu. Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,\f + \fr 5:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “41. saveman”.\f* yu ungu mane sirimume pilku moloringila. Kanu yema, kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu koleamanga moloringime kinie, kolea Judia disiriki sukundu lierimu koleamanga moloringime kinie, kolea awili Jerusalleme moloringime kinie, Yesusi molorumune ongo maku toko yu ungu mane sirimume pilku moloringi. \p \v 18-19 Yu molorumune ye marene kimbu-ki kolopa pora sirimu ye te taropola teko mengo onge oringi nalo yembo awisili ulke kerepulune ekelepa teko angilieringi kulu ulkena suku Yesusi molorumune nondoko mengo punge aulke te naa kanokolie niringimuni, ulke imune mengo ola pukulie\f + \fr 5:18-19 \ft ulke pikisa te Mako 13:15 molemo.\f* Yesusi molorumune ⸤kana-kana ulkemo tekisikulie⸥ yemo taropola pali moko toko manie mundoringi. \v 20 ‘Yesusini iyemo manda tepa konde limbe.’ ningu tondolo munduku pilkulie yu mengo oringi kanopa pilipelie Yesusini kanu yemondo nimbendo: “Kangomo, nunge konopune ulu pulu keri terinu pelemoma manie pupili, we siye kolkoro.” nirimu. \p \v 21 Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, Yesusini aku nirimu pilkulie ⸤pilku keri pilku⸥ konopu kimbú sikulie, “I ye Pulu Yemo marake tekemo yemo naweye? Yembomane ulu pulu keri telemelema nawene ‘Manie pupili, we siye kolkoro.’ manda nimbeye? Pulu Yemone mindi manda telemo.” ningu enono ningu pilku molko konopu kimbu siringi.\f + \fr 5:21 \ft inie anjokondo 7:48-49.\f* \p \v 22 Kanu kinie Yesusini eno aku siku konopu kimbú siku moloringi mele pilipelie enondo nimbendo: “Enone ⸤nane nikirumunge⸥ aku siku nambemune konopu kimbú sikimiliye? \v 23 Iyemondo “Nunge ulu pulu kerime manie pupili, we siye kolkoro.” nimbo kinie eno ulu te naa kanokolie ‘We-we tepa nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola angilku nunge kunungumu liku mengo kimbu kongono teko andou.” nimbo kinie yu ola angilimbene naa angilimbenje mona lemba manda kanokolie ‘Aku sipe mindili sipe nikimunje?’ konopu lengeye? \v 24 Nalo “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo tondolo pelemomone ya ma koleana yembomanga ulu pulu kerime “Manie pupili, siye kolkoro.” manda nimbé.’ ningu piliengi!’ nimbu ⸤aku sipu nindu⸥.” nirimu. \p Aku nimbelie kimbu ki kolopa pora sili yemondo nimbendo: “Nane ‘Nu ola angilku nunge kunungumu liku mengo ulkendo pu.’ nikiru.” nirimu. \v 25 Aku nirimu kinie eno kanoko molangi yemo sumbi sipe ola angilipe yunge kunungumu lipe memba omba pena pupelie Pulu Yemo kapi nilipe ulkendo purumu. \v 26 ⸤Yu aku terimu kanokolie⸥ eno suru ningu mini-wale munduku Pulu Yemo paa pipili kolko yunge imbi liku ola mundunduku yu kapi ningulie ningendo: “Olio iulu wendo okomo kanokomolomo ulu paa te lupe lepamo.” niringi. \s1 5:27-32 Yesusini Ye Mateyu LLipaindu “Na Lombili Ou.” Nirimu Temanemo\f + \fr 5:27 \ft Mateyu 9:9-13, Mako 2:13-17.\f* \p \v 27 Kanu kinie Yesusi ⸤ulkemo mundupe siye kolopa⸥ pena pupelie nirimumuni, kou takisi lsimu ye te, yunge imbi LLipai, kou takisi lipe molorumu kanopalie yundu “Na-kinie pea pambili lombili ou.” nirimu. \v 28 Kanu kinie LLipai yu ola angilipe kou takisi melema we liepili mundupe siye kolopa yu lombili purumu. \p \v 29 Pe LLipaini yunge ulkena Yesusinge langi awisili kalondorumu. Akune kou takisi lili ye awisili kinie, we ye mare kinie, eno Yesusi LLipaiselo kinie pea manie molko kanu langime noringi. \v 30 Aku teringi kanokolie Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,\f + \fr 5:30 \ft ungu pulu te ya 5:17*.\f* enone Yesusi yu lombili andolimendo ningendo: “Eno kou takisi lili yema kinie ulu pulu kerime teli wema kinie eno pea nambemune langi nokomeleye?” niringi. \p \v 31 Aku siku niringi pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kuru naa tolemo yemboma doketana naa pulimele. Kuru tolemo yemboma mindi doketana pulimele kanumu. \v 32 Nane ‘Yembo sumbi nilime na molombona wangi.’ nimbondo ma koleana naa orundu.\f + \fr 5:32 \ft ungu pulu te Mako 2:17*.\f* Ulu pulu keri teli yemboma ⸤lipu tapondopo⸥ enondo ‘Eno ulu pulu keri telemelema kanoko keri kanoko konopu alowa teko ⸤na molombona wangi⸥.’ nimbondo orundu.” nirimu. \s1 5:33-39 Yembomane Walse Walse Langi Naa Nongo Mi Tolemele Ulumunge Ungu Te\f + \fr 5:33 \ft Mateyu 9:14-17, Mako 2:18-22.\f* \p \v 33 ⸤Kanu kinie⸥ enone Yesusindu walsiku pilkulie ningendo: “⸤No Lindeli⸥ Jono lombili andolime kinie, Parisi yema lombili andolime kinie, enone walse-walse langi mi toko naa nongo\f + \fr 5:33 \ft ungu pulu te Mateyu 9:14*.\f* Pulu Yemo kinie mawa telemele nalo nu lombili andolimene aku siku naa telemele, langi kinie nokinie we nolemele. ⸤Pe nu lombili andolimene telemele mele papuye⸥?” niringi. \p \v 34 Aku siku niringi pilipelie Yesusini topondopa enondo ⸤ungu iko te topa yu-kinie ulu te wendo ombá mele nimbelie⸥ nimbendo: “Ambo limbe ye te yunge pulu lemo yema kinie molemo kinie eno konopu sikulie “Langi mi topo naa namili.” manda ningeye? Manda naa ninge. \v 35 Pe mindi, ambo limbe yemo\f + \fr 5:35 \ft ungu pulu te Mateyu 9:15*.\f* eno molongena ongo wendo linge kinie kanu walemanga sike ⸤konopu keri panjiku⸥ langi naa nongendo mi tonge. ⸤Isili-ou molo.⸥” nirimu. \p \v 36 Yesusini aku nimbelie nirimumuni, ⸤‘Ou Juda yembomane ulu teringi ulume kinie pe ulu konde wendo okomomo kinie telune manda naa pengele mele paa piliengi!’ nimbe⸥ ungu iko talo topalie nimbendo: \p “Mulumbale ou te sungu nilimo kinie olione mulumbale paakonde tenga te kopisipu lipu, sungu nilimomonga naa topo tambululimolo kanumu. Yembo tene aku sipe topa tambulkenje kanu mulumbalemo nona panjilke kinie mulumbale konde kopiselimu kanga lepa lli nimbelie mulumbale oumu kelepa kamu awili tepa sungu nilke. Ulu te isipela: Mulumbale oumu kinie mulu kopiseli kondemo telu sipe molo akumunge kapola kapola molo. \p \v 37 Kongi meme kalumuni teli mingi ou tenga\f + \fr 5:37 \f* no-waene konde naa kolemolo kanumu. Yembo tene mingi ou tenga no waene konde te kolkanje kanu no-waenemo mingine sukundu pepalie pe akolka kinie kanu mingi oumu naa akopa sungu nilke. Kanu kinie nomo kepe mingimu kepe kamu keri lelka. \v 38 Akumunge no-waene konde kongi meme kalumuni teli mingi kondena mindi kolemolo kanumu. \p \v 39 Ye tene no-waene ou te nombalie kanu waene oumu nomba peanga pilipelie no-waene konde waka naa kolemo.”\f + \fr 5:39 \ft Jono 2:10.\f* nirimu. \c 6 \s1 6:1-11 Wale Sambatemonga\f + \fr 6:0 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”\f* Ungu Talo. \s1 Te: 6:1-5 Yesusi Yu Sambate Walemo Nokolemomonga Temane Te;\f + \fr 6:0 \ft Temanemo* Mateyu 12:1-8, Mako 2:23-28.\f* \p \v 1 Walse, ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambate tenga, Yesusi kinie yu lombili andolime kinie rasi-witi poniemanga ongo puringi kinie yu lombili andoli yemane\f + \fr 6:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* rasi-witi mongo mare nongendo inie toko liku kilu toringi. \v 2 Aku teringi kanokolie Parisi yemane\f + \fr 6:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* Yesusi yundu ningendo: “Kána! ⸤Koro molemolo⸥ wale Sambatemonga ‘Kongono naa teangi.’ nimbe pelemo ungu manemo\f + \fr 6:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* nambemune nunge lombili andoli yemane ungu manemo pulue tokolie aku siku tekemeleye?” niringi. \p \v 3 Yesusini topondopa nimbendo: “Eno Pulu Yemonga bokune sukundu ⸤anda kolepa ye nomi kingi⸥ Depisini\f + \fr 6:3 \ft ungu pulumu Mateyu 3:3*.\f* terimu mele nimbe molemo temanemo kanokolie temanemonga pulumu naa pilimeleye? Depisi kinie yu pea puringi yema kinie eno engelene kolkolie niringimuni, \v 4 Depisi Pulu Yemo molorumu sele-ulkena sukundu pupe, Pulu Yemonga kumbikerena lierimu pillawa kalolime lipe nomba, yu pea puringi yema sirimu noringila kanumu.\f + \fr 6:4 \ft ungu pulumu Mateyu 12:4*.\f* Kanu pillawa kalolimendo Pulu Yemone ungu mane sipelie nimbendo: \q1 “We yembomane paa naa nangi. \q1 Pulu Yemo popo tondoli yema manjiku nangi.”\f + \fr 6:4 \ft LLipai 24:5-9.\f* \m nirimu ⸤kanu ungu manemo pulue torumu⸥ kanumu. ⸤Eno konopu talo nambemune lemeleye? Depisi yuni ou aku terimu mele eno pilku keri naa pilimelemonga pe kinié nalombili andoli yemane tekemele mele kanoko keri naa lakanaa.⸥” nirimu. \p \v 5 “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemone Sambate walema nokolemo-na ⸤Sambate wale kinie yemboma molko kondongendo tenge mele manda nimbé kanumu⸥.” nirimu. Te: 6:6-11 Sambate Wale Kinie Yesusini Ki Keri Lierimu Ye Te Tepa Konde Lsimu Temanemo.\f + \fr 6:5 \ft Mateyu 12:9-14, Mako 3:1-6.\f* \p \v 6 Pe walse, koro mololi wale Sambate tenga, Yesusi omba Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena suku pupelie ungu mane sirimu. Kanu ulkena ye te molorumu, yunge ki-umbukundu kamu kolopa kukorumu. \v 7 Kanu kinie akune moloringi Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,\f + \fr 6:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.\f* enone ‘Yesusini ulu te tepa kenjimbe kinie yu kote tendemolo.’ ningu ulu te tepa kenjimbe te ⸤alieli koroko molkolie⸥ ‘⸤Koro molemolo⸥ wale Sambate kinie yuni yemo tepa konde limbenje.’ ningu yu mimi siku kanoko moloringi. \v 8 Eno konopuni pilieringi mele pilipelie Yesusini kanu ki kolopa kukorumu yemondo nimbendo: “Yemboma molemelena ongo ola angilieni.” nirimu kinie yemo yu akune omba ola angilierimu. \p \v 9 Kanu kinie yemando nimbendo: “Eno isipu walsipu pilkiru. ‘Sambate wale kinie ulu nambolka ulu te manda temoloye? ‘Sambate walemonga ungu manemone “Teangi.” nilimo mele teamili.’ nimbu yemboma lipu tapondomolo kinie manda molo tepo kenjimolo kinie mandaye? ‘Naa kolangi. Konde pangi.’ nimbu temolomo manda molo topo kondomolomo mandaye?’ nimbu walsikiru.” nirimu. \v 10 Aku sipe eno nimbe walsipelie yuni eno pali neme-neme nimbe kanopalie ki kukoli yemondo nimbendo: “Nunge kimu sinio si.” nirimu kinie yemone yunge ki sinio sirimu kinie ki kolopa kukorumumu altopa kamu peanga lierimu. \p \v 11 Aku terimu kanokolie mumindili awili teko kolko enone enono anjo yando ungu mele teko ningendo: “Tepa kenjikimumunge yu nambe-eamiliye?” ningu moloringi. \s1 6:12-16 Yesusini Lipe Mundumbe Yema Mako Torumu Temanemo\f + \fr 6:12 \ft Temanemo*Mako 3:13-19, Mateyu 10:2-4.\f* \p \v 12 Pe walse ipulueli Yesusi yu Pulu Yemo kinie ungu nimbendo ma pangi tenga ola pupe Pulu Yemo kinie ungu nimbe molopili kolea tangorumu. \p \v 13 Ipulueli-ou yu lombili andolimendo “Waa.” nimbelie ‘Enonga ye engaki rurepo nanga kongonomo teangi lipu mundembo.’ nimbelie aku yema mako topalie enondo nimbendo: “Eno ‘Nanga kongonomo tende-pangi.’ nimbu lipu mundukuru yema.” nirimu.\f + \fr 6:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* \p \v 14 ⸤Kanu ye engaki rurepo mako torumumenga imbime isipe:⸥ Saimono (yunge imbi te Pita) yu keme, Pita angenu Enderu keme, Jemisi keme, Jono keme, Pillipu keme, Batollomiu keme, \v 15 Mateyu keme, Tomasi keme, Allapiasinge malo Jemisi keme, “Olio Juda yemboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme, \v 16 Jemisi malo Judasi keme, Judasi Isikeriote, Yesusi pe lipe opa puluema sirimu yemo keme, ⸤aku yema ‘nanga kongono tende-pangi lipu mundukuru.’ nimbe mako torumu yema⸥. \s1 6:17-7:1 Yesusini Yu Lombili Andoringi Yemboma Mane Sirimu Ungume\f + \fr 6:17 \ft Mateyu 5:1-8:1\f* \s1 6:17-19 Yesusini Yembo Awisili Tepa Konde Lsimu Temanemo\f + \fr 6:17 \ft laye telu sipe mele temaneselo Mateyu 12:15-16, Mako 3:7-12.\f* \p \v 17 Kanu kinie yu kinie, yuni “Nanga kongonomo tende-pangi.” nimbe lipe mundorumu yema kinie, ma pangine manie oringi kinie yu lombili andoringi yembo awisili kinie, kolea Judia disiriki moloringi yembo awisili kinie, kolea awili Jerusalleme peringi yembo awisili kinie, nomu kusa kélona lierimu kolea awili Taya kinie Saidonoselonga peringi yembo awisili kinie, yu molorumune sukundu-sukundu ongo liku maku toringi. \v 18 Yu temane peanga topa, ungu mane sipe terimu pilingendo ongo, yuni eno kuru torumume ‘Tepa konde lipili.’ ningu oringi. Enonga yembo mare konopune kuru keri molorumume tepa konde lsimula. \v 19 Yemboma tepa konde lili tondolomo yu pepili molorumu kulu eno oringime pali ‘Yuambolamili.’ ningu yu molorumune nondoko nondoko oringi. Kanu kinie ongo yu amboloringi kinie kanu tondolomone eno pea pali tepa konde lsimu. \s1 6:20-26 Olio Konopu Sipu Molomolo Ungu Pulumu Kinie Molopo Kenjimolo Ungu Pulumu Kinie Yesusini Nimbe Sirimu Temanemo\f + \fr 6:20 \ft Mateyu 5:3-12.\f* \p \v 20 Kanu kinie Yesusi manie molopa yu lombili andoringime olando sipe kanopalie enondo nimbendo: \q1 “Eno koropa pulimoma \q1 Pulu Yemo enonga ye nomi kingimu molopa \q1 eno nokolemomonga\f + \fr 6:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* eno malo. \m \v 21 “Eno kinié engele telemoma \q1 eno pe walse olo tembamonga eno malo. \q1 “Eno kinié kola telemelema \q1 eno pe walse tawe tengemonga eno malo. \m \v 22 “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo \q1 pilku molemele yemboma, \q1 eno nanga yemboma molemelemonga \q1 we yembomane eno-kinie konopu keri panjiku, \q1 “Olio molemolona anjo paa.” ningu, \q1 enondo “Eno yembo kerime.” ningu, \q1 ningu kenjiku, enonga imbime \q1 pilku keri pilku tenge kinie eno malo. \p \v 23 “⸤Yembomane eno aku siku mele telemelemonga⸥ eno mulu koleana punge kinie kanune ⸤Pulu Yemone⸥ eno mele kalopa kondomba kene ⸤kanu yembomane eno aku siku teko kenjinge⸥ kinie konopu awili teko siku, konopu paa peanga pepili molangi.\f + \fr 6:23 \ft Jemisi 1:2.\f* Yembomane kinié eno mindili silimele mele, aku siku eno naa molangi koro-ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siliku andoringi yemboma we yembomane eno kepe mindili siringila kanumu. \p \v 24 “Nalo eno kamako lemelema, \q1 ou kinié eno molko kondoko \q1 konopu peanga pepili molemele \q1 melema koronga nosilimele, \q1 pe aku siku naa molongemonga \q1 mindili nongo molko kenjinge. \m \v 25 Eno kinié olo telemo yemboma \q1 pe walse engelene kolongemonga \q1 mindili nongo molko kenjinge. \q1 Eno kinié tawe telemele yemboma \q1 pe walse eno kola tengemonga \q1 mindili nongo molko kenjinge. \m \v 26 We yembomane pali eno kapi ningu \q1 taki teki enondo “Yembo peangama.” ninge kinie \q1 eno mindili nongo molko kenjinge. \q1 Kanu yembomane enondo \q1 ungu peangama ningu kapi ninge mele \q1 ou eno naa molangi koro ou \q1 Pulu Yemone ungu umbu tondorumume naa pilku \q1 we kolo toko yembo ningu siringi yembomando \q1 iyembomanga anda kolepalimene \q1 ungu peangama aku siku niringila. \m ⸤Pulu Yemonga ungume sumbi siku niringi yembomando kapi naa ningu mindili siringi kanumu.⸥” ⸤nirimu.⸥ \s1 6:27-36 Yesusini “Opa Pulue Yemboma Konopu Mondaa.” Nirimu Ungu Te\f + \fr 6:27 \ft Mateyu 5:38-48.\f* \p \v 27 ⸤Aku nimbelie Yesusini we moloringi yembomando nimbendo:⸥ “⸤Akumu na lombili andolimendo nikiru⸥ nalo nane ungu nikirume pilku molemele yemboma, enondo ungu te pea niembo piliengila! Enone enonga opa puluema konopu mondoko, eno-kinie konopu keri panjilimele yemboma teko kondoko teangi. \v 28 Enondo ‘Yembo kerime kene molko kenjengi!’ nilimele yembomando ‘Eno yembo peangama kene molko kondangi.’ niengi. Eno teko kenjilimele yemboma ‘Pulu Yemone lipe tapondopili.’ ningu enone enonga mawa tendangi.\f + \fr 6:28 \ft Ou Pita 3:9.\f* \p \v 29 “Yembo tene nunge kumbikere ekendonga larauwe tomba kinie topele toko ‘Ekendonga kamu larauwe topili.’ nieni. ‘Nunge wale sulu peangamo liembo.’ nimbé yembomo nunge wale-pakolimu kepe ‘pea we lipili.’ nieni. \v 30 “Melema si.” ningu mawa tenge yemboma pali melema we sieni. Nunge melema we limbe yembomondo “Altoko nanu si.” ni naa nieni. \p \v 31 “‘Yembomane nu-kinie teangi.’ konopu leno mele, nuni anjo yemboma aku siku teani.\f + \fr 6:31 \ft Mateyu 7:12.\f* \p \v 32 “Ulu pulu keri telemele yemboma kepe enono anjo yando kondo kolemele pilkulie eno yando kondo kolemele yemboma mindi kondo kolonge manda molo. Eno kanoko keri kanolemele yemboma pea kondo kolangi. \v 33 Ulu pulu keri telemele yemboma kepe enono anjo yando kondo kolko teko kondolemele pilkulie eno yando kondo kolko teko kondolemele yemboma mindi teko kondonge manda molo. Eno teko kenjilimele yemboma pea teko kondangi. \v 34 Ulu pulu keri telemele yemboma kepe enono anjo yando pundu anjiku, ‘Walse altopo sukundu limbo’ ningu pundu anjilimele pilkulie, eno yando pundu tolemele yemboma mindi pundu anjinge manda molo. Eno pundu naa tolemele yemboma pea pundu anjengi. \p \v 35 “⸤Ulu pulu keri telemele yemboma enono anjo yando telemele mele eno ulu te olandopa teangila.⸥ Enone enonga opa puluema kepe kondo kolko, teko kondoko, pundu anjiku, teangi. ‘Enone pe walse altoko aku siku yando teangi.’ ni naa ningu, we teangi. Aku siku tenge kinie Pulu Yemonga ambolangoma molkolie,\f + \fr 6:35 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”.\f* yuni eno mele awisili kalomba linge. Pulu Yemo yuni mana yemboma-kinie aku sipe tepa molemola. Yu teko kenjilimele yemboma kinie, yundu ‘Ange.’ naa ningu we molemele yemboma kinie kanume tepa kondolemo. \v 36 Enonga Lapa Pulu Yemo teko kenjilimele yemboma kepe yu aku sipe kondo kolopa we tepa kondolemo mele eno teko kenjinge yemboma aku siku kondo kolko teko kondangi.” ⸤nirimu⸥. \s1 6:37-42 Olio Anjo Yando Apurupu Telemolo Mele Ungu Te\f + \fr 6:37 \ft Mateyu 7:1-6.\f* \p \v 37 “Enone yemboma telemele ulume naa apurunge kinie ⸤Pulu Yemone⸥ eno ulu telemelema naa apurumbela. Enone anjo yembomane telemele mele apuruku kanokolie “Teko kenjikimili. Tekemele mele ⸤Pulu Yemone⸥ kanopa keri kanopili.” naa ninge kinie ⸤Pulu Yemone⸥ enone telemele mele apurupe kanopalie “Teko kenjikinu. Tekeno mele kanopo keri kanokoro.” naa nimbéla.\f + \fr 6:37 \ft Gallesia 6:4.\f* Yembomane eno-kinie teko kenjinge ulume ‘Manie pupili.’ ningu siye kolonge kinie ⸤Pulu Yemone⸥ enonga ulu pulu kerime ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolombala.\f + \fr 6:37 \ft Mateyu 6:14-15, Mako 11:25.\f* \v 38 Enone yemboma pe-pe kepe ‘Pundu naa tangi.’ ningu melema we singe kinie yuni eno aku sipe we simbela. Melema simbendo koltalo naa simbe; olandopa olandopa simbe. Enone anjo singe kanopalie eno yando aku sipe simbela.” nirimu. \p \v 39 Yesusini enondo ungu iko wallo te topa sirimula. Akumu isipe: \p “Mongo keri lieli ye tene mongo keri lieli ye te aulke manda lipe ora simbeye? Peaselo kombune manda naa tolkaye?\f + \fr 6:39 \ft Mateyu 15:14 ekendo.\f* \v 40 Ungu mane pilku mololi yemboma enonga ungu mane silimu toko manie naa mundulimele. Ou ungu mane pilku puku pora silimele kinie pe mindi enonga ungu mane silimu pea kapola-kapola mele molemele.\f + \fr 6:40 \ft Jono 13:16.\f* \p \v 41 “Nuni angenanga mongona nurupulu te lemo kanoleno nalo nunge mongona unjo awili te lemomo naa kanoleno akumu nambemune telenoye? \v 42 Nunge mongona unjo awili lemomo naa kanokolie angenando “Ano, nunge mongona nurupulu te lemomo wendo lindembo.” nambeko nilinoye? Topele mapele toli yembomo,\f + \fr 6:42 \ft bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.\f* nuni nunge mongona lemo unjo awilimu ou wendo likulie pe kanoko kondoko angenanga mongona lemo nurupulumu manda wendo lindení.” ⸤nirimu.⸥ \s1 6:43-45 Unjo Mongo Tolemomanga Ungu Ikomo\f + \fr 6:43 \ft Mateyu 7:16,18,20, 12:33-35, Jemisi 3:12.\f* \p \v 43 ⸤Kanu kinie Yesusini ungu te pea nimbelie ungu iko pokore topalie nimbendo:⸥ \p “Unjo peangamone mongo keri te manda naa tomba; unjo kerimuni mongo peanga te manda naa tombala. \v 44 Unjo mongo te kanokolie kanu mongo torumu unjomo imbi manda silimele.\f + \fr 6:44 \ft Mateyu 12:33 ekendo.\f* ‘Amu nambo.’ ningu, takeme manda olko toko naa nolemela. Molo ‘Me te nambo.’ ningu, silipu manda mengo naa nolemela. Amu lupela takeme lupela kanoko, me lupela silipu lupela kanolemele kanumu.\f + \fr 6:44 \ft Kewa ungune unjo imbi lupe molemo. Ya umbu yembomane sumbi siku pilinge ungumu molemo.\f* \v 45 Aku sipe mele, yembo peanga tene yunge konopune ulu peanga pelemoma telemo, nalo yembo keri tene yunge konopune ulu keri pelemoma telemo. Yembo te yunge konopune pelemo ungume mindi kerena nilimo.” ⸤nirimu.⸥ \s1 6:46-49 Ulke Takolemele Mele Ungu Ikomo\f + \fr 6:46 \ft Mateyu 7:22-27.\f* \p \v 46 “Nane nilio ungume pilku liku naa tekolie enone nando “Awilimu” we nambemune nilimeleye?” ⸤nimbelie pe yuni ungu iko te pea enondo topa nimbéndo:⸥ \p \v 47 “I nanga ungume pilku liku tenge yemboma eno ye te molemo mele niembo: \v 48 Ye te yuni yunge ulkemo ‘Ingi nimbe angiliepili.’ nimbe we ma kinie ukia kinie akupe ltepalie, akune manie kou polona ola takorumu. Ulkemo aku sipe takopa kondorumu kulu pe no topa ulkemo paa topa kalalu simbe terimu kinie topa tekise naa tekisipe ingi nimbe we angilierimu. \p \v 49 “Nalo inanga ungume pilku liku naa tenge yemboma eno ye te molemo mele niembo: Ye te yunge ulke we ma pange teline ola walu takorumu. Pe no topa ulke kanumu topalie ulkemo walsikele kamu topa kalalu sirimu.” nirimu. \c 7 \s1 7:1-10 Isirele Yembomanga Ulsu Mololi Ami Ye Nomi Tenga Kendemande Yemo Yesusini Tepa Konde Lsimu Temanemo\f + \fr 7:0 \ft Mateyu 8:5-13.\f* \p \v 1 Yemboma piliengi kanu ungume nimbe pora sipelie Yesusi Kapeniame taonona sukundu purumu. \v 2 Akune Romo yembomanga ami ye wane anderete nokorumu ye tenga kendemande te yu paa konopu mondorumumu kuru awili tepa topalie yu kolomba tepa lierimu. \v 3 Kanu ami ye nomimuni Yesusi orumu pilipelie yuni Juda tapu ye mare\f + \fr 7:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”.\f* lipe Yesusi molorumune mundupelie nimbendo: “Nanga kendemandemo ⸤kuru awili tepa tomu kene⸥ ongo teko konde li.” nirimu. \v 4-5 Kanu Juda tapu yemane Yesusi molorumune ongo aku siku ningu, yunge ningu tondolo munduku mawa tendekolie ningendo: “I kendemande kolkomomonga ami ye nomimu yu paapeanga. ⸤Yu Juda ye te molo⸥ nalo olio Juda yemboma konopu mondopa, olio maku topo Pulu Yemonga ungumu pilimolo ulkemo yuni takondorumu kene nuni yu liku tapondonu liemo papu.” niringi. \p \v 6 Aku niringi pilipelie Yesusi eno kinie kanu yemonga ulkena pumbe purumu. Kanu ulkemonga nondopa orumu kinie kanu ami ye nomimuni yunge pulu lemo yembo mare Yesusi orumune lipe mundorumu ongolie yundu ningendo: “Ami ye nomimuni isipe nikimu: “Awilimu,\f + \fr 7:6 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. bikpela”.\f* na ye kerimu mele molio, nu nanga ulkena oni kinie kapola naa temba kene nu mindili siku ya naa wani. \v 7-8 Nu molenona na ye kerimu manda naa ombóla konopu liendu. Na ye tene kepe nokopa molemo, yunge ungumu pilipu lipu telio. Nane kepe ami ye mare nokopo molio. Kanu yemanga tendo “Pu.” nilio kinie yu pulimo. Molo tendo “Ou.” nilio kinie yu olemo. Molo nanga kongono tendeli kendemande yembo tendo “I siku tei.” nilio kinie yu aku sipe telemo kanumu. Aku sipela, nuni ungu te we nini kinie nanga kendemande ⸤yemo⸥ we konde pumbe kene nu we ni.” nikimu.” niringi. \p \v 9 Yesusini Romo ami ye nomimuni nimbe mundorumu mele pilipelie yu konopu awisili lipe mundupelie yu lombili oringi yembomando nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: I Isirele yembomanga talapena ulsu mololi yemone na ungumuni mindi manda temba mele nimbe tondolo mundupe pilimo mele koleamanga pali, Isirele koleana sukundu kepe, yembo telurini kepe aku siku pilieringi mele paa naa kanorundu.” nirimu.\f + \fr 7:9 \ft Ulsu mololi ambo tenga temanemo Mateyu 15:21-28.\f* \v 10 Aku nirimu pilkulie ami ye nomimuni Yesusi molorumune mundorumu yema kanu ami yemonga ulkena yando ongolie kendemandemo konde purumu kanoringi. \s1 7:11-17 Kolea Nene Ye Te Kolorumumu Yesusini “Kelko Ola Molou.” Nimbe Topa Makinjinderimu Temanemo \p \v 11 Yesusi Nene taonondo purumu, yu lombili andolime kinie yembo mare awisili kinie pea puringi. \v 12 Yu taono pala kerepulune nondopa purumu kinie Nene ye te kolorumumu ono tengendo taropola teko mengo ulsu punge oringi. Kanu kolorumu yemo yunge anumu lapaselone yu komolayemo meringili kinie pe te lupe naa meangili lapa kolorumu. Pe yunge anumu ambo wayemo molopili yu kolorumula. Kango kanumu ono tengendo yembo awisili anumu kinie tapu toko puringi. \p \v 13 Awilimuni ambomo kanopalie paa kondo kolopa yundu “Kola naa tei.” nirimu. \v 14 Kanu kinie yu yembo taropolamonga nondopa omba taropolamo omba ambolopalie, meringi yema we mengo angiliengi yuni nimbendo: “Kango yemo, ola molou.” nirimu. \v 15 Kanu kinie kolorumu yemo ola molopa yu ungu nirimu. Kanu kinie Yesusini ye kolorumumu lipe yemo yunge anumu yuyu sirimu. \p \v 16 Yesusini aku terimu-ne yembomane pipili kolkolie ningendo: “Pulu Yemonga ungu umbu tondolime pilipe yemboma nimbe sili ye awili te olio molemolona wendo omu lepamo.” ningu Pulu Yemo yunge imbi liku ola mundundukulie ningendo: “Pulu Yemo yunge yemboma molemelena omba lipe tapondomu.” niringi. \v 17 I Yesusini terimumunge temanemo kolea Judia disiriki pali kinie Judia ulsu kolea lupe lupema pali kinie anjo anjo purumu pilieringi. \s1 7:18-35 No Lindeli Jonone ‘Yesusi Yu Nawenje Piliembo.’ Nimbe Jono Yu Lombili Andoli Ye Mare Yesusi Molorumune Lipe Mundorumu Temanemo\f + \fr 7:18 \ft Mateyu 11:2-19.\f* \p \v 18 Yesusini terimu mele Jono yu lombili andolimene yundu ningu siringi kinie yuni yu lombili andolimenga talo “Yando wale.” nimbelie Yesusi molorumune elo lipe mundupelie nimbendo: \v 19 “⸤Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere⸥ “Lipu mundumbo.” nimbe, nimbe panjerimu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo te lupe ombámo nokopo molamiliye?” nirimu. \p \v 20 Kanu yeselone Yesusi molorumune ongolo yundu ningelendo: “No Lindeli Jonone olto lipe mundupelie nimbendo: “⸤Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere⸥ “Lipu mundumbo.” nimbe, nimbe panjerimu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo te lupe ombá nokopo molamiliye?” nimu.” niringili. \v 21 Aku siku walsiku pilkululie niringilimuni, ena tenga ⸤we kanoko angiliengili⸥ Yesusini kuru lupe-lupe torumu yemboma kinie, konopune kuru molorumu yemboma kinie, mongo keri lierimu yembo awisili kinie, tepa konde lipe molorumu kanoringili. \p \v 22 Pe Yesusini elondo topondopa nimbendo: “Elone yakanokombele mele kepe pilkimbili mele kepe Jono ningu si-pele. \m Mongo keri lieli yemboma mongone kanoko, \m kimbu keri lieli yemboma kapola andoko, \m kuru laká nolime umbu kangi angilipe, \m komu silime komuni pilku, \m kolopa lielime ola molemele kepe, \m koropa pulime temane peangamo topo silio pilimelela \m kanumu.\f + \fr 7:22 \ft ungu pulu te LLuku 4:16-21.\f* Aku siku Jonondo ningu siele. \v 23 Na kanokolie ‘Yu sike kanu yemo molemo.’ ningu tondolo munduku pilkulie, altoko konopu talo naa panjiku molonge yemboma eno malo.” nirimu. \p \v 24 Jonone mundorumu yeselo kelko nendo puringili kinie Yesusini kelepa yembo awisili maku toko moloringimendo Jonondo nimbendo: “⸤Kolea ku lieline Jono no lindipe molorumu kinie⸥ eno kanu kolea ku lieline nambolka kanonge puringiye? ⸤Molo⸥ lkepanie mele poporomene lope-lope tendepa molorumu te kanonge puringiye? ⸤Jono yu aku sipe mele molo kanumu.⸥ \v 25 ⸤Alieli kanolemele mele kanonge naa puringi liemo⸥ ulu nambolkare kanongendo puringiye? Ye te mulumbale paa peangama pakopa molorumu kanonge puringiye? Akumu molola. Yembo kamako molko, mele awisili nosiku, mulumbale paa peangama pakolemelema ye nomi kingimenga ulkena manjiku molemele kanumu. \p \v 26 “⸤Aku sili te kanonge naa puringi liemo⸥ Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe sili ye te kanonge puringiye? Akumu sike nalo nane enondo nimbu sikiru. Jono yu sike Pulu Yemonga ungu umbu tondorumume pilipe nimbe sili ye te nalo yu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe nimbe sili ye we te molo. \v 27 Yuni Pulu Yemone ou “Lipu mundumbo.” nirimu yemonga\f + \fr 7:27 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* aulkemo tepa mimi temu kanumu.\f + \fr 7:27 \ft Jonone nirimu ungu akumu inie yakondo 3:1-18.\f* Kanu yemondo Pulu Yemonga bokune sukundu molemo ungu te isipe: \p ‘⸤Pulu Yemone yunge Malondo nimbendo:⸥ \q1 “Pilieyo! Nanga ungu nindimbe yemo \q1 nane nu puni aulkena \q1 yu kumbi lepo lipu mundukuru. \q1 Yuni nunge aulkemo akisindimbe.” nirimu.’\f + \fr 7:27 \ft Mallakai 3:1.\f* \m kanu ungumu bokune molemo.\f + \fr 7:27 \ft “Nindimbe ombe.” nirimu kanu yemo No Lindeli Jono. Yu Pulu Yemonga Malonga aulke akisindimbe orumu yemo akumunge “Yuwe nimbe sindeli ye te molo.” nimbe nirimu.\f* \v 28 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Ou mana moloringi yembomanga te ⸤No Lindeli⸥ Jono kinie manda molo. Jono olandopa mele. Nalo kinié wale kondemo wendo okomo. Kanu walemo Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo yembomanga\f + \fr 7:28 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* te paa imbi naa molopa paa koropa puli yembomo olandopa; Jono yu maniendopa. ⸤Ou moloringi yemboma manie mele; kinié na ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilingemonga konopu peanga pemba yemboma olandopa.⸥” nirimu. \p \v 29 Yesusini aku sipe nirimu pilkulie we yemboma kinie kou takisi lsingi yema kinie Yesusini Jonondo nirimu ungumu pilku peanga pilku Pulu Yemo kapi niringi. Kanu yembomane ou ⸤No Lindeli⸥ Jonone nirimu ungumu pilku peanga pilkulie eno ulu pulu keri teringime bulu siku, konopu alowa teko ‘Olio Jonone no lindepili.’ ningu no lsingi. \v 30 Nalo Parisi yema kinie,\f + \fr 7:30 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku kondoringi yema kinie, enone ‘Pulu Yemone Jono naa mundorumu.’ ningu pilkulie, Pulu Yemone “Yembomanga lipu tapondopo tendembo.” nirimu ungumu pilku keri pilku bulu sikulie pe ‘Jonone olio no naa lindepili.’ ningu no naa lsingi. \p \v 31 Kanu kinie Yesusini ungu te pea nimbendo: “Kinié mana molemele yemboma nambolka melte eno manda manjipu manda nimbonje? ⸤Eno molemele mele isipu nimbu siembo:⸥ \v 32 Eno yemboma maku tolemele koleana ambolangoma pepe pereko molemele mele.\f + \fr 7:32 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.4. tok bokis bilong pikinini”.\f* Kanu ambolangomanga marene ne anjo molemele ambolango mare ⸤pea pepe pereko molonge aulke te koroko kelkolie⸥ enondo walsikulie ningendo: \q1 “Konana nimulu kinie \q1 eno ‘Pea konana niemili.’ naa ningu \q1 “Molo.” ningi. \q1 Pe kelepo kola temulu kinie \q1 eno ‘Pea kola teamili.’ ni naa ningi. \q1 ⸤Pea pepe perepo molomolo aulke te molo lepamo.⸥” \m nilimele. ⸤Kinié molemele yemboma eno kanu ambolangoma mele molemele.⸥ \v 33 ⸤Na kinie No Lindeli Jono kinie oltone nilimbolo ungume enone pilku keri pilimele; telembolo mele kanoko keri kanolemelela⸥. Jono ombalie ga kinie no waene kinie naa nomba molorumu kinie ⸤kanoko keri kanokolie⸥ ningendo: “Yunge konopune kuru te molemo.” niringi. \v 34 Pe Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo omba ga kinie no waene kinie norumu kinie ⸤kanoko kerila kanokolie⸥ ningendo: “Yu ga awisili nomba keri pilipe, no waene awisili nomba kekelepa topa telemo yemo. Yu kou takisi lili yema kinie,\f + \fr 7:34 \ft ungu pulu te Mateyu 11:19*.\f* ulu pulu keri telemele yembo wema kinie ‘Yu kinie pulu liepili pea tapu topo molamili.’ nimbe telemo.” nilimelela. ⸤Enone aku siku Jono kanoko kerila kanolemele. Na kanoko kerila kanolemele.⸥ \v 35 Nalo pilipe konginjeli ulu pulumu Pulu Yemo kinie pelemo-na yunge ambolangomane pali yuni telemo melemando ‘Papu telemo.’ ninge.” nirimu. \s1 7:36-50 Ambo Keri Tene Yesusinge Kimbuselo Kulumiye Tondorumu Temanemo \p \v 36 Walse, Parisi ye tene Yesusindu “Langi pea nambili ou.” nirimu kinie yunge ulkena suku pupe akune langi polona nondopa polo tenga manie molorumu kinie \v 37 kanu koleana molorumu ambo ulu pulu keri teli tene Yesusi yu kanu Parisi yemonga ulkena suku langi nomba molorumu pilipelie, yu kopongo wele paa komindi te mingi pali lipe akune memba pupelie nirimumuni, \v 38 Yesusi molorumune bulkundu kimbune nondopa kola tepa angilipelie, pe Yesusi yunge kimbuselo kola mongone kulumiye tondopa, pe ambomo yunge penge lapisemo lipe kanu kimbuselo kulu tondopa, kimbuselo kangulupe, kopongo wele memba orumu kanumuni kimbune ape kandondorumu.\f + \fr 7:38 \ft Mateyu 26:7, Mako 14:3, Jono 12:3.\f* \p \v 39 Kanu ulke pulu ye Parisi ⸤Saimono⸥ yuni ambomone aku terimu kanopalie yuyu konopuni pilipelie ‘Iyemo paa sike Pulu Yemone ungu umbu tondolemo pilimo ye te\f + \fr 7:39 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* molkanje i ambo yu ambolkomomo molemo mele kinie ulu keri telemo mele kinie manda pilipelie “Na naa ambolko, ongo wendo pu.” nilke.’ konopu lierimu. \p \v 40 Yesusini ⸤Saimono⸥ konopuni pilierimu mele pilipelie yundu nimbendo: “Saimono, nu ungu te niembo.” nirimu kinie \p Saimonone topondopa nimbendo: “Ungu Mane Silimu, kapola, ni.” nirimu. \p \v 41 ⸤Aku nirimu kinie Yesusini yundu temane te topa nimbendo:⸥ “Ye tene ye talo kou mone pundu anjipe sirimu. Ye te wane-anderete kina mele sipe, ye te tene kina mele sirimu. \v 42 Pe elo pea pundu manda naa tondoringili kinie ye pundu anjerimu kanu yemone punduselo we siye kolopa “Uluri molo, yu tepili.” nirimu. Aku nirimumunge yeselonga nawene yu konopu olandopa mondorumu konopu lekenoye?” nimbe Yesusini Parisi yemondo aku nimbe walserimu. \p \v 43 ⸤Kanu Parisi ye⸥ Saimonone yundu topondopa nimbendo: “Pundu awili anjerimu yemo, konopu lekero.” nirimu kinie \p Yesusini “Paa nikinu.” nirimu. \p \v 44 Kanu kinie Yesusini topele topa kanu ambomo angilierimune kanopalie Saimonondo nimbendo: “I ambomo kána! Na nunge ulkena sukundu ondu kinie ⸤olio Isirele yembomane ye ponenge kokele olemo kinie telemolo mele⸥ nuni nando aku naa tenu. Nuni “Kimbu kulumiye tou.” ningu no naa sinu nalo i ambomone nanga kimbumu yunge kola mongone kulumiye tondopa, yunge penge lapisemo lipe nanga kimbumu kulu tondomu. \v 45 Na ondu kinie nuni na naa kangulonu nalo i ambomone na ondu kinie kepe yandopa kinié kepe nanga kimbumu kangulupe molemo. \v 46 Na ondu kinie nuni nanga pengena kopongo wele liku ape naa kandonu nalo i ambomone nanga kimbuselo kopongo wele komindi tene ape kandondomu. \v 47 Yuni ulu pulu keri awisili terimume manie pumumunge na konopu awili tepa mondopalie aku sipe temu. Nalo ulu pulu keri koltalo mindi telemo yembomo yunge terimu mele ‘Manie pupili, siye kolkoro.’ nimbé yemo konopu laye tepa mondombala.” nirimu. \p \v 48 Ye Saimonondo aku sipe nimbe pora sipelie nirimumuni, ambomondo nimbendo: “Nunge konopune ulu pulu keri terinu pelemoma manie pupili, siye kolkoro.” nirimu. \p \v 49 Aku nirimu pilkulie yu-kinie langi nongo moloringime yuni nirimu mele pilku keri pilkulie enone anjo yando ungu mele teko ningendo: “Yembomane ulu pulu keri telemelema iyemone “Manie pupili, siye kolkoro.” nikimu yemo yu naweye? ⸤‘Na Pulu Yemo.’ konopu lepalie nikimunje?⸥” niringi.\f + \fr 7:49 \ft inie yakondo 5:20-21.\f* \p \v 50 Kanu kinie Yesusini ambomondo kamu nimbendo: “Nane nu ulu pulu keri terinu mele “Omba wendo pupili.’ manda nimbo.’ ningu pilku onumunge na sike aku sipu manda lipu tapondokoro kene nu konopu pe nipili mololiku pani.” nirimu.\f + \fr 7:50 \ft inie anjokondo 8:48, bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* \c 8 \s1 8:1-3 Ambo Marene Yesusi Nokoringi Temanemo\f + \fr 8:0 \ft Mateyu 27:55-56.\f* \p \v 1 Kanu kinie pe Yesusi pupe, kolea awilime kinie kangama kinie akumenga andopalie nirimumuni, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokomba\f + \fr 8:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* temane peangamo topa silipe, yemboma ungu mane silipe andorumu. Yu lombili andoli ye engaki rurepo kinie \v 2 ambo mare kinie yu pea andoringi. Kanu ambomanga mare ou kuru topa, mare ou kuru enonga konopune perimu kinie Yesusini eno pali tepa konde lsimu. Te, kolea Makatalla ambo Maria, ou yunge konopune kuru yepoko pakera moloringimendo Yesusini “Ongo wendo paa.” nirimu kinie ongo wendo puringi. \v 3 Te, ambo Joana, Susa menu. Susa yu kolea Gallilli disiriki ye nomi kingi Erotenga ulke tapu yemo. Te, ambo Susana. Eno kinie weambo awisili kinie Yesusi nokoringi. Kanu ambomane enonga kou mone noseringime likulie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie enonga langi kinie melema topo toko liku siku nokoringi. \s1 8:4-8,11-15 Ye Tene Langi Umbu Poniena Tanda Sirimu Ungu Ikomo\f + \fr 8:4 \ft Mateyu 13:3-9,18-23, Mako 4:3-9,13-20.\f* \p \v 4 Kanu kinie Yesusi molorumune kolea lupe lupemanga moloringi yemboma sukundu sukundu ongo, liku maku toringi kinie yuni enondo ungu iko te topalie nimbendo: \p \v 5 “Ye tene rasi-witi umbu poniena andopa tanda sirimu. Tanda silipe andorumu kinie \m umbu mare aulkena manie purumu, kanume yembomane kimbuni kambilieringi; keramane ongo liku noringila. \m \v 6 Umbu mare kou perimune manie pupelie akune no naa molorumu kulu muli topa wendo omba walsikele kolorumu. \m \v 7 Umbu mare kombulu-siri ka mele molorumune manie purumu, siri ka melemo wendo omba witi umbume topa norumu kulu omba peanga naa lepa ⸤mongo te naa torumu⸥. \m \v 8 Umbu mare ma peangana manie purumume wendo omba mongo peangama topa, mongo tokapu kise mele torumu.” ⸤nirimu.⸥ \m ⸤Aku nimbelie⸥ “Yembo komu-peo lemomane iungumu piliee.” nirimu. \s1 8:9-10 Yesusindu “Ungu Ikoma Nambemune Tolenoye?” Ningu Walsiku Pilieringi Temanemo\f + \fr 8:9 \ft Mateyu 13:10-17, Mako 4:10-12.\f* \p \v 9 ⸤Yesusini aku nirimu kinie⸥ yu lombili andolimene yundu ningendo: “Aku ungu ikomonga pulumu ningu si.” niringi. \p \v 10 Kanu kinie yuni enondo nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma kinie melema kinie nokolemomonga\f + \fr 8:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* ulu pulu ou yuyu pilierimu kanu ulu pulume ‘Eno kinié ⸤na lombili olemele yemboma⸥ piliengi!’ nimbelie eno ‘Ungu ikomanga pulume piliengi!’ nimbelie eno nimbe sikimu. Nalo we yemboma ‘Ungume nimbu siembo.’ nimbulie ungu ikoma mindi topo silio. ⸤Pulu Yemone Aisayanga kerena nimbendo:⸥ \q1 ‘Eno mongone kanokolie naa kanoko, \q1 komuni pilkulie naa pilimele.’\f + \fr 8:10 \ft Aisaya 6:9.\f* \m nirimu akumunge we yembomando ungu ikoma mindi tolio.” nirimu.\f + \fr 8:10 \ft ‘Ungumu konopuni naa pilipu liemili.’ nilimele yembomando nirimu; Mateyu 13:14-15.\f* \s1 (8:11-15 akumu inie yakondo 8:4-8 molemo.) \p \v 11 Aku nimbelie yuni nimbendo: “Aku ungu ikomonga\f + \fr 8:11 \ft Inie yakondo 8:4-8.\f* pulumu isipe: \p “Langi umbu tanda sirimu kanu umbume Pulu Yemonga ungumu. \m \v 12 Umbu mare aulkena manie purumume yembo mare aku silime molemele. Enone ungumu pilimele kinie pe ⸤kurumenga nomi⸥ depelemo\f + \fr 8:12 \ft kurumenga nomi Setenenga imbi mele te. Bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.\f* omba ‘Aku ungumu kamu tondolo munduku piliengi liemo Pulu Yemone eno lipe tapondopa aulke kerine wendo limbe\f + \fr 8:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* kinie manda molo.’ nimbe ungu tanda sili konopune pupe pelemoma wendo limo. \m \v 13 Umbu mare tanda sirimu kou perimune manie purumume yembo mare aku silime molemele. Enone ungumu pilkulie konopu siku pilku limele. Nalo eno pulkinio naa mundukulie ungumu laye kolte mindi pilku molemele. Pe eno konopune umbune temba kinie molo ⸤Setene omba⸥ manda manjipe kondi ka temba kinie, eno pilimele ungumu siye kolemele. \m \v 14 Umbu mare tanda sirimu kombulu-siri ka mele molorumune manie purumume yembo mare aku silime molemele. Enone ungumu pilkulie pe aulkena punge punge kinie konopune umbune telemo umbunema kinie, mele awisili nosilimele melema kinie ya ma koleana ulume teko konopu singe ulume kinie, kanu sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinie ungumuni uluri naa tepa langi mongo kamu naa tolemo. \m \v 15 Umbu mare tanda sirimu ma peangana manie purumume yembo mare aku silime molemele. Enone enonga konopu peanga pepili molko ungumu pilkulie kanu ungumu kamu liku tondolo munduku pilkulie, tondolo pupili molemele kinie kanu umbume langi mongo ⸤awisili⸥ tolemo.” ⸤nirimu.⸥ \s1 8:16-18 Tepe-LLamemonga Ungu Ikomo\f + \fr 8:16 \ft Mako 4:21-25.\f* \p \v 16 ⸤Yesusini enondo ungu iko te pea topa nimbendo:⸥ \p “Yembomane tepe-llame kandokolie mingine suku naa panjiku polo maniekondo naa nosikulie nilimelemone, ‘Yembo ongema kolea kanangi ulkena suku patepili.’ ningu polo tenga ola nosilimele.\f + \fr 8:16 \ft inie anjokondo 11:33.\f* \v 17 Aku sipe mele, kinié lopi telemo melema pe walse mona lemba yemboma kanonge; kinié aki topa lemo melema pe walse patemba kinie yembomane kanu melema kanonge. \p \v 18 “Aku temba kene enone ungu pilimele akumu mimi siku piliengi! Pulu Yemonga ungumu pilku molemele yemboma paa olandopa nimbe simbe pilinge. Pe paa awisili pilinge. Nalo naa pilku molemele yemboma eno laye-kolte pilimele ungumu kepe wendo limbe.”\f + \fr 8:18 \ft ungu pulu te Mateyu 13:12*\f* nirimu. \s1 8:19-21 Yesusinge Anumu Kinie Angenupili Kinie Akumenga Temane Te\f + \fr 8:19 \ft Mateyu 12:46-50, Mako 3:31-35.\f* \p \v 19 Walse Yesusi ulke tenga suku molorumu kinie yunge anumu kinie angenupili kinie yu kanongendo oringi. Akune yembo awisili ekelepa teko moloringi kulu yu molorumune nondoko manda naa ongolie \v 20 ⸤ungu te ningu mundoringi kinie⸥ yembomane yundu ningendo: “Aminie kinie angenali kinie nu kanongendo ongo pena angilimele.” niringi. \p \v 21 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Pulu Yemonga ungumu pilku liku telemele yemboma nanga anumu kinie nanga angenupili kinie molemele.” nirimu. \s1 8:22-26 Poporome Awili Te Torumumuni Yesusinge Ungumu Pilipe Lsimu Temanemo\f + \fr 8:22 \ft Mateyu 8:23-27, Mako 4:36-41.\f* \p \v 22 Walse, Yesusi kinie yu lombili andolime kinie eno nona andoli sipi tenga sukundu puringi kinie pukulie, yuni enondo nimbendo: “Nomu nekendo pamolo.” nirimu kinie akune punge puringi. \v 23 Sipine punge puringi kinie Yesusi yu uru perimu. Yu uru pepili poporome awili te nomune torumu. Aku terimu-ne ⸤nomumu apisipe ola ombalie⸥ no sipine sukundu sukundu omba peke lepalie sipimu memba nona manie pumbe terimu kinie eno no wangonge teringi. \p \v 24 Kanu kinie yu uru perimune puku toko makinjindikulie ningendo: “Ye Nomimu,\f + \fr 8:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “5. bikman”.\f* Ye Nomimu, olio no wangokomolo.” niringi kinie yu makilipelie poporomemo kinie no apisipe ola orumu nomumu kinie iri torumu. Kanu kinie poporomemo topa kelepa, nomumu lope naa tepa we lierimu. \p \v 25 Kanu kinie yuni lombili andolimendo nimbendo: “‘⸤Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu⸥ tondolo munduku naa pilkimiliye?” nirimu. \p ⸤Yuni terimu mele kanokolie⸥ yemane pipili kolko mini-wale mundukulie anjo yando enono walsikulie ningendo: “Apa! Iyemo nawenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yuni elondo “Teale.” nilimo ungumu pilku liku kelkembele.” niringi. \p \v 26 Kanu kinie nomune nekendo puku kolea Gerasa puringi. Nomu yakondo kolea Gallilli, nomu nekendo kolea Gerasa kanumu. \p \v 27 Akune oringi kinie Yesusi sipine wendo omba kélona angilierimu kinie kanu kolea ye te yu molorumune orumu. Kanu yemo kuru awisili yunge konopune molorumumunge mulumbale telu kepe naa panjipe, we-we andopa, ulke tenga naa pepa, yembo ono koleana pelipe andopa molorumu. \p \v 28-29 Kurumuni kanu yemo taki teki lsimu kulu yembomane ka-senene yu kimbu kime ka toko yu nokoko moloringi nalo ka-senema sungu sirimu kinie pe kurumuni kolea ku lieline yu memba purumu. Kanu yemone Yesusi kanopalie kalle nimbe yu angilierimune manie molopa tamalu pepa tondolo mundupelie nimbendo: “Yesusi, Pulu Ye Paa Olandopa Awilimunge Malo, na-kinie ulu nambolka uluri tenindu onuye? ‘ “Na mindili paa naa lipu simbo.” ni.’ nimbu mawa tekero.” nirimu. ⸤Yu kokele ombá orumu kinie⸥ Yesusini ou nimbendo: “Kurumu, iyemonga konopune ongo wendo pu.” nirimu mele pilipelie yemone aku sipe “Naa tei.” nimbe mawa terimu. \p \v 30 Aku nirimu kinie Yesusini yemondo walsipelie nimbendo: “Nunge imbi naweye?” nirimu kinie \p yemo yunge konopune kuru awisili molorumu kulu pilipelie yuni “Nanga imbi Paa Awisili.” nirimu. \v 31 Kanu kuru awisilimene wale awisili Yesusi mawa tekolie ningendo: “Olio ‘ongo wendo pangi.’ ningu toko makorokolie “⸤Ima koleamo munduku siye kolko⸥ Pulu Yemone kowa muru paa lepa mindi pupe pora naa nilimo murumunge ⸤olionga ye nomi Setene walse lipe mundumbe⸥ kanu murumunge\f + \fr 8:31 \ft Muru akumunge ungu pulumu Lipe Ora Sirimu 9:1,2,11, 11:7, 17:8, 20:1,3.\f* paa.” ni naa ni.” ningu mawa teringi. \p \v 32 Akune ma pangi tenga umbu kongi awisili ímu nongo moloringi kanokolie Yesusi mawa tekolie ningendo: “Olio ⸤toko makorokolie⸥ ‘Ne kongimenga konopune molo-pangi.’ ni.” niringi kinie \p yuni “Kapola, akune pangi.” nirimu. \m \v 33 Aku sipe nirimu kinie kurume kanu yemonga konopune wendo ongolie kongi akune moloringimenga konopune puku moloringi kinie kanu kongime kekelepa toko lkisiku puku kopona pukue toko nomune suku puku no wangoringi. \p \v 34 Ulu akume wendo orumu-ne kanokolie kongi tapu teko moloringi yema talopa leko pukulie niringimuni, kolea awiline moloringi yemboma kinie, kolea kangamanga moloringi yemboma kinie, ulu akume wendo orumu mele temanemo toko siliku puringi. \v 35 Kanu temanemo pilieringi yemboma ‘Ulume wendo orumu mele kanamili.’ ningu wendo puku Yesusi molorumune ongolie ou kuru awisili konopune molko ongo wendo puringi yemo mulumbale pakopa, umbu konopu pepili Yesusi molorumune nondopa manie molorumu kanokolie eno pipili koloringi. \v 36 Yesusini terimu mele mongone kanoringi yembomane pe oringi yemboma ningu siringi. Kuru awisili konopune moloringi yemonga konopune kurume ongo wendo puringi kinie yemo yu umbu konopu pepili molorumu mele ningu siringi. \p \v 37 Kanu kinie kolea Gerasa yemboma pali paa mini-wale mundukulie Yesusi mawa tekolie ningendo: “Olionga koleana naa mololi kelko pu.” niringi kinie yu kelepa pumbendo nona andoli sipine suku purumu. \v 38 ⸤Yu pumbe terimu kanopalie⸥ kuru awisili konopune ou molko wendo oringi yemone yundu nimbendo: “Pea pambili.” nimbe mawa terimu. \p Nalo Yesusini “Molo.” nimbe yundu nimbendo: \v 39 “Nulkondo puku Pulu Yemone nu lakopa tepa kondomu mele nunge yemboma ningu si-pou.” nirimu. Yesusini aku nirimu-ne pilipelie ye kanumu pupe kolea awiline suku moloringi yemboma pali Yesusini yu-kinie lakopa tepa kondorumu mele nimbe sirimu. \s1 8:40-56 (8:40-42,49-56) Ambola Te Kolorumumu Kinie (8:43-48) Kuru Te Topa Naa Kelierimu Ambo Te Kinie Elo Yesusini Tepa Konde Lsimu Temaneselo\f + \fr 8:40 \ft Mateyu 9:18-26, Mako 5:21-43.\f* \p \v 40 Kanu kinie Yesusi yu nomu yakondo orumu kinie yu ‘Ombá.’ ningu maku toko nokoko moloringi yembomane “Nu papu okono.” ningu konopu siringi. \p \v 41-42 Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulke te nokorumu ye te, yunge imbi Jairasi, Yesusi molorumune orumu. Kanu kinie yu Yesusinge kimbune nondopa omba manie molopa tamalu pepa yundu mawa tepalie nimbendo: “Nanga ulkendo pea pambili ou.” nirimu. Yemo yunge ambolamo, yunge lemenu telu mindi, yu ponie engaki rurepo mele omba purumu kanu ambolamo, kuru paa awili tepa torumumunge yu nondopa kolomba tepa lierimumunge ⸤yemone Yesusi aku sipe mawa terimu.⸥ \p Pe Yesusi kanu ulkena pumbe purumu kinie yembo awisili liku maku toko yu kakapu teko ekelepa teko pea puringi. \p \v 43 Kanu yembo pea puringimenga ambo te yunge pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili ponie engaki rurepo omba purumu. Yu doketamanga yunge kurumu ‘Pora nipili.’ nimbe andopa, yunge kou mone pali eno sirimu nalo kuru kanumu pora naa nirimu. \v 44 Kanu ambomo Yesusi pumbe purumu kinie bulkundu omba, yunge wale pakolimunge pundumu ambolorumu kinie walsikele yunge kuru torumu kanumu pora nirimu. \p \v 45 Aku terimu kinie Yesusini nimbendo: “Na nawene ambolomuye?” nirimu. Enone pali “Na molo.” niringi kinie ⸤yu lombili andoli ye⸥ Pitane yundu nimbendo: “Ye Nomimu,\f + \fr 8:45 \ft bokumunge alsena anjokondo “5. bikman”.\f* yembo awisili nu angilinona nondoko nondoko ongo kakapu teko ekelepa teko angilkimili kanumu.” nirimu. \p \v 46 Nalo Yesusini altopa nimbendo: “Na yembo lipu tapondolio tondolo mare nanga kangine omba ulsu pumu kulu pilipulie yembo tene na ambolomumundu nikiru.” nirimu. \v 47 Aku sipe nirimu pilipelie ambomo yu lopi manda naa tepa, yu terimu mele Yesusi pilipe molorumu kanopalie yu kimbu ki puru-puru nipili Yesusi molorumune omba manie molopa tamalu pepalie, yemboma pilku angiliengi yuni ‘Kuru pora nipili.’ nimbe omba yu ambolorumu kinie walsikele konde purumu mele nimbe para sirimu kinie \p \v 48 Yesusini yundu nimbendo: “Ambomo, ‘Nu manda tepa konde limbe.’ ningu tondolo munduku pilienu kanu ulumuni nu konde pukunu. Konopu pe nipili mololiku pani.” nirimu.\f + \fr 8:48 \ft inie yakondo 7:50.\f* \p \v 49 Yesusini ambomondo aku sipe nimbe molorumu kinie, ye te, yemboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilieringi ulke nokoli ye ⸤Jairasi⸥ nge ulkena molopalie omba ⸤Jairasindu⸥ nimbendo: “Nunge ambolamo kolopa pora simu. Ungu Mane Silimu ‘Mindili nopili.’ ningu we naa mengo wani.” nirimu. \p \v 50 Yuni nirimu mele Yesusini pilipelie ⸤ulke nokoli yemondo⸥ nimbendo: “Mini wale naa mundoyo. Nunge ambolamo nane ‘Manda lipe tapondomba.’ ningu tondolo munduku pilku moloni kinie\f + \fr 8:50 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* yu konde pumbe.” nirimu. \p \v 51-53 Kanu kinie Yesusi yemonga ulkena ombalie ulkena sukundu yembo awisili ambola kolorumumu kondo kolko kola teko moloringi kanopalie enondo nimbendo: “Ambolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemo\f + \fr 8:51-53 \ft ungu pulu te Mateyu 9:24*.\f* kene kola naa teaa.” nirimu. Nalo yu sike kolopa pora sirimu pilkulie yuni “We uru pelemo.” nirimumunge enone yu ungu taka tondoko tawe tenderingi. Pe yu ⸤ambolamonga suluminiana⸥ pumbe purumu kinie ‘We yemboma pali naa ongo anjo paa.’ nimbelie Pita keme, Jono keme, Jemisi keme, kanu ambolamonga anumu lapaselo kinie “Eno mindi pea pamili.” nimbe ⸤ambola onomo lierimu⸥ suluminiana eno memba purumu. \p \v 54 Pupelie ambolamonga kimu ambolopa yundu walsipelie nimbendo: “Ambolamo, nu ola molou.” nirimu kinie \v 55 yunge mini purumu kanu minimu altopa sukundu orumu kinie ambolamo walsikele ola molorumu. Kanu kinie Yesusini ⸤anumundu⸥ nimbendo: “Ambolamo langi mare liku si.” nirimu. \p \v 56 Yuni terimu mele kanokololie ambolamonga anumu lapaselo elo paa mini-wale mundoringili nalo yuni elondo tondolo mundupe nimbendo: “Ulu itekeromo yembo telurindu kepe anjo puku paa naa ningu siele.” nirimu. \c 9 \s1 9:1-6,10 Yesusini Ye Engaki Rurepo\f + \fr 9:0 \ft Mateyu 10:1-15, Mako 6:7-13,30-31. Pe Yesusini ye tokapu yepoko lipe mundorumu temanemo inie anjokondo 10:1-20. 9:3-4,5 kinie 10:3-8,10-11 kinie paa telu sipemo.\f* “Kongono Te-Paa.” Nimbe Lipe Mundorumu Temanemo\f + \fr 9:0 \ft “engaki rurepo” akumu Kewa ungune “tuwellepo”. Akumu ya Yesusi ou mako torumu lombili andoli ye talapemonga imbi lieringi te-inie yakondo 6:13. Bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel” kananila.\f* \p \v 1 Walse Yesusini yu lombili andoli ye engaki rurepondo “Yando waa.” nimbelie, enone yembomanga konopune kuru molemoma “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipelie, yembo kuru tolime ‘Konde pangi.’ ninge nambamo sirimu. \v 2 Aku sipe tepalie enondo nimbendo: “Eno puku, Pulu Yemo omba ye nomi kingimu molomba\f + \fr 9:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* temane peangamo yemboma toko siliku andoko, kuru tolime teko konde liliku pangi. \p \v 3 “Pungendo, eno melema naa mengo we pangi. Apulu mingi kepe, mele wale kepe, langi kepe, kou mone kepe, wale pakoli talo kepe naa mengo we pangi.\f + \fr 9:3 \ft ungu pulu te Mateyu 10:10, inie anjokondo 10:71*.\f* \p \v 4 “Pe kolea tenga suku pukulie akune molongendo ulke teluringe suku pukulie akune mindi peko molkolie pe aku koleamo munduku siye kolko pangi. ⸤Ulke pinie-pinie naa andoko ulke teluringe mindi langi nongo peangi.⸥\f + \fr 9:4 \ft inie anjokondo 10:7. Ungu pulu te Mako 6:10*.\f* \v 5 Kolea marenga suku punge kinie kolea pulu yembomane “Papu ongi. Pea peamili waa.” ni naa ningu enone ungu ningema pilku naa lingi liemo kanu koleana yembo kerime munduku siye kolko pungendo eno liku su singemonga kanu koleana yemboma ‘Kamu molko kenjengi! Pulu Yemone eno lipe naa tapondomba mele piliengi!’ ningu enonga kimbune kanu koleamanga ma angilimbema kulu tokolie pangi.” nirimu. \p \v 6 Aku nirimu kinie kanu yema puku, koleamanga andoko, Pulu Yemonga temane peangamo toko siliku, kuru torumu yemboma teko konde liliku, teliku andoringi. \s1 9:7-9 Ye Nomi Kingi Erotene “Yesusi Yu Nawenje?” Nimbe Pilierimu Temanemo\f + \fr 9:7 \ft Mateyu 14:1-2, Mako 6:14-16. Inie anjokondo 9:18-20 telu-sipe melela.\f* \p \v 7-8 Kolea Gallilli disiriki nokorumu ye nomi kingi Erotene Yesusini terimu mele temane toringi pilipelie, ‘Iyemo nawenje?’ nimbe pilipe sundorumu. Yembo marene ningendo: “I yemo ⸤No Lindeli⸥ Jono ⸤talko kolorumu kanumu⸥ lomboropa wendo omunje.” ningu moloringi. Marene ningendo: “⸤Pulu Yemone ou konde molopili olando lsimu ye⸥ Illainja\f + \fr 9:7-8 \ft ungu pulu te Mako 6:15*.\f* kelepa omba molemo.” ningu moloringi. \p Marene ningendo: “Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi ye koro ou moloringimenga ye te kolopalie lomboropa wendo orumu.” ningu moloringi. \p \v 9 ⸤Ye nomi kingi⸥ Erotene ⸤Yesusini terimu mele temane toringi⸥ pilipelie nimbendo: “⸤No Lindeli⸥ Jono ‘yunge pengemo wendo pupili.’ nimbu nomimu karu lierindu yu kolorumu\f + \fr 9:9 \ft Mateyu 14:1-12.\f* nalo iulu tondolo lupe lupe telemopilio yemo yu nawenje?” nirimu. Aku sipe nimbelie “I ye Yesusi kanamboa!” nimbe molorumu.\f + \fr 9:9 \ft Erotene pe Yesusi sike kanorumu (inie anjokondo 23:8).\f* \s1 9:10-17 Yesusini Ye Pape Tausini Langi Sirimu Temanemo\f + \fr 9:10 \ft Mateyu 14:13-21, Mako 6:30-44, Jono 6:1-13; Iulu tondolomonga temanemo mindi ye kisene pali bokune toringi. Yesusi lomboropa ola molorumu temane akumu mindi sike peala. Te pea molo.\f* \p \v 10 Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema\f + \fr 9:10 \ft inie yakondo 9:1-6, bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* yu molorumune kelko yando ongolie niringimuni ulu teringime yu temane toko siringi. Kanukinie kanu yema lipe memba pupe ‘Tenga oliolio molamili.’ nimbe eno Besaida taonona memba purumu. \p \v 11 Nalo yembo paa awisili eno akune puringi mele pilkulie yu purumune akiliku lombili puringi. We yemboma oringi kanopalie Yesusini enondo “Papu ongi.” nimbelie eno Pulu Yemo omba ye nomi kingi molomba temane peangamo topa sipe, enonga yembo kuru torumume ‘Konde pangi.’ nimbe eno tepa konde lsimu. \p \v 12 Pe ipupene ena pumbe terimu kinie yu lombili andoli ye engaki rurepo yu molorumune ongo yundu ningendo: “I koleana yembo te naa pelemo kene ya maku toko molemele yemboma ‘Puku kolea marenga langi topo toko liku nongo pe-pangi.’ ni.” niringi. \p \v 13 Aku niringi kinie Yesusini lombili andolimendo nimbendo: “Enone enono yemboma langi mare liku siengi.” nirimu. \p Enone yundu ningendo: “Ya langi awisili molo. Pillawa kaloli kanga kise pakera kinie oma kaloli talo kinie, aku langi pokore mindi lemo. Molo nuni ‘Olio kolea tenga puku iyembomanga langi topo toko lindi-pengi.’ ningu nikinuye?” ningu walseringi. \v 14 (Kanu yemboma koltalo molo, ye pape tausini mele akune moloringi.)\f + \fr 9:14 \ft Ye manjipe pape tausini (5000), ambo ambolangoma pea olandopa (Mateyu 14:21. Lipe tere lepa yembo tausini rureponga talonje?). Ye po-tausini kinie ambo ambolangoma langi sirimu temanemo Mateyu 15:32-39, Mako 8:1-10.\f* \p Kanu kinie Yesusini enondo nimbendo: “Yembomando ‘eno tokapu talo talo\f + \fr 9:14 \ft Giriki ungune “tu paono tene (50)” nimbe molemo. Umbu-Ungune “tokapu talo” akumu “tu paono eti” (48). Telu sipemo nalo Umbu-Ungune sumbi sipemo.\f* ningu manie molangi.’ niengi.” nirimu kinie \v 15 enone aku siku yembomando niringi kinie yemboma pilku liku aku siku manie moloringi. \p \v 16 Kanu kinie Yesusini pillawa kaloli kise pakera kinie oma talo kinie kanume lipelie mulu koleana olando sipe kanopa ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe langi akume ambolopa pike lepa lombili andolime moke tepa sipelie “Anjo yemboma siee.” nirimu, ⸤enone yemboma moke teko siringi⸥. \v 17 Eno pali kanu langime noringi kinie olo terimu. Pe lombili andolimene langi goli lierimume liku maku toko wale basikete engaki rurepo toko peke siringi.\f + \fr 9:17 \ft Pe Kingime 4:42-44.\f* \s1 9:18-22 Pitane Yesusindu “Pulu Yemone Olio Nokopa Kondomba Ye Te Lipu Mundumbo.” Nimbe Mako Torumu Ye Nomi Akumu Nu.” Nirimu Temanemo\f + \fr 9:18 \ft Mateyu 16:13-16,20-21, Mako 8:27-31; 9:18-19 inie yakondo 9:7-9.\f* \p \v 18 Walse, Yesusi yuyu Pulu Yemo-kinie ungu nimbe molorumu kinie yu lombili andoli ye pea moloringimendo walsipelie nimbendo: “Yembomane na imbi leko nawe nilimeleye?” nirimu.\f + \fr 9:18 \ft inie yakondo 9:7-9.\f* \p \v 19 Enone yundu topondoko ningendo: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumumu kinié kelepa lomboropa ola molemomo⸥.” ningu pilku, marene “Nu, ⸤Pulu Yemone ou konde molopili olando lsimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilku, marene “Nu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye te ou kolorumumu kinié lomboropa ola molemo.” ningu pilimele.” niringi. \p \v 20 ⸤Aku niringi kinie⸥ yuni enondo walsipe pilipelie nimbendo: “⸤We yembomane aku siku nilimele⸥ nalo enone enono na nawe nilimeleye?” nimbe walserimu. \p Pitane topondopa nimbendo: “Nu ⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi⸥ Kirasimu.” nirimu. \p \v 21 Pitane aku nirimu pilipelie Yesusini enondo tondolo mundupe nimbendo: “Na molio mele ⸤Pitane kinié nikimumu⸥ enone anjo yembo telurindu kepe ⸤isili ou⸥ paanaa ningu siee!” nirimu.\f + \fr 9:21 \ft ‘Juda ye awilimene aku ungumu pilkulie na-kinie mumindili kolkolie, isili outonge.’ nimbe aku “Naa niee!” nirimunje. ‘Yu sike tonge nalo ou naa tangi.’ nimbe nirimunje.\f* \p \v 22 ⸤Nimbelie⸥ yuni ⸤yu-kinie wendo ombá mele⸥ eno nimbe sipelie nimbendo: “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo\f + \fr 9:22 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”. \f* sike mindili awisili nombá. Juda yemboma nokolemele tapu yema kinie, Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane sili yema kinie,\f + \fr 9:22 \ft bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”, “34.2. bikpris”, “41. saveman”.\f* enone ⸤ningendo: “Yu Pulu Yemone naa mundorumu. Yu Pulu Yemonga Malo naa molemo.” ningu⸥ yu liku bulu siku yu toko kondonge. Yu toko kondonge kolomba kinie wale talo omba pumbe kinie yepoko sipemonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola molou.’ nimbé.” nirimu.\f + \fr 9:22 \ft molemo mele Yesusini sumbi sipe nirimu. Ungu lupe lupe molo.\f* \p \v 23 Kanu kinie Yesusini akune maku toko moloringimendo pali\f + \fr 9:23 \ft Lombili andolime palinje (9:18), molo yemboma palinje. Giriki ungune sumbi sipe naa nilimo.\f* nimbendo: “Yembo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yuni alieli yunge konopumuni pilimo melemanga ‘Topo manie mundembo.’ nimbe, yemboma unjo perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unjo pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbondo mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ nimbelie na lombili opili. We naa opili. \v 24 Yembo tene yunge mana molopa naa kololi ulu pulumu ambolomba temba kinie yu kolopalie sike molopa kenjipe mindi pumbe. Nalo yembo tene na konopu mondopalie nanga kongono “Tendambo.” nimbe temba kinie yu kolopalie yu konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu sike kanopa limbe. \v 25 ⸤Akumu nambemune nikiruye?⸥ Yembo tene mana melema pali yuyu lipe nosipelie yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pupe mindili nomba molopa kenjilkenje kanu melemane kanu yembomo nambepa lipe tapondolkanje? Lipe naa tapondolkamo. \p \v 26 “Nanga yembo mare we yemboma kinie molkolie ningendo: “Olio Yesusinge ungume pilipu lipu, yu lombili andopo molemolo mele we yembomane naa piliengi!” ningulie, na kiyengo ningu lombili andolemele yemboma eno-kinie ulu te pe wendo ombá mele nimbu siembo: Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo pe Lapanga tondolo patelimu kinie ⸤mulu koleana⸥ angello kake telime kinie ⸤manie⸥ ombá temba kinie, kanu we yemboma molongena yunge yemboma mona molongendo we yemboma molongena kanokolie yu ou naa opili ‘Olio yunge yemboma molemolo mele we yembomane naa piliengi!’ ningu pipili kolko lopi teko molonge yemboma yuni lipe wekendo kanopa, “Na moliona naa waa.” nimbéla.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 27 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno ya angilkimilimenga mare ou kolou naa kolangi Pulu Yemo ye nomi kingimu omba molopa kolea nokombando\f + \fr 9:27 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom.”\f* ombá kanonge.” nirimu.\f + \fr 9:27 \ft Yembo marene ‘Ya 9:28-36 molemo mele aku ulumundu nirimunje.’ ningu pilimele.\f* \s1 9:28-36 Yesusinge Kalumu Te Lupe A Lierimu Temanemo\f + \fr 9:28 \ft Mateyu 17:1-8, Mako 9:2-8.\f* \p \v 28 Yesusini ⸤yu lombili andolimendo aku sipe nimbe sirimu kinie⸥\f + \fr 9:28 \ft ungu pulu te Mateyu 17:1*.\f* pe koro te omba purumu kinie Pita keme, Jemisi keme, Jono keme, eno lipe meli pupe ‘Pulu Yemo kinie ungu niembo.’ nimbelie ma pangine\f + \fr 9:28 \ft ungu pulu te Mateyu 17:1**.\f* ola eno lipe memba purumu. \v 29 Yuni akune Pulu Yemo kinie ungu nimbe molopili yunge kumbikeremo alowa tepa, yu pakorumu mulumbalema ena tondolo topa yembomanga mongo takele telemo mele aku sipe kake terimu. \v 30-31 Yu aku sipe molopili, ⸤Juda yembomanga koronga-ou moloringili ye awili talo,⸥ Mosisi kinie Illainjaselo, ongolo paterimune ongo angilkululie elo kinie Yesusi kinie enone Yesusi yu kolea awili Jerusalleme akune Pulu Yemone yundu ‘Tei.’ nirimu mele tepa kolomba mele ningu moloringi. \p \v 32 Pita kinie, yu pea akune moloringi yeselo kinie, eno siye tepa uru ombá terimu nalo pe eno makiliku umbu konopu pepili molkolie Yesusi yunge kangi alowa tepa molorumu mele kinie, yunge tondolo paterimu mele kinie, yu kinie angilieringili yeselo pea kanoringi. \p \v 33 Kanu kinie aku yeselo pungele puringili kinie Pitane Yesusindu nimbendo: “Ye Nomimu,\f + \fr 9:33 \ft bokumunge alsena anjokondo “5. bikman”.\f* olio ya molopamolo peanga lepamo. Olione ulke takaye yepoko takondamili. Te nunge, te Mosisinge, te Illainjanga takondamili.” nirimu. (Nalo aku nirimumu ⸤pipili paa kolopalie⸥ yuni nimbé mele naa pilipe ungu te walu nirimu.) \v 34 Pitane aku sipe nimbe molopili kupe te omba eno aki torumu. Kupena sukundu puringi kinie eno pipili terimu. \v 35 Kupe torumune sukundu ungu te wendo ombalie nimbéndo: “I yemo nangaa Nane ⸤‘Enonga’ nimbu⸥ yu mako topo lipu mundorundu. Yuni ungu nimbéma pilku liengi.” nirimu. \v 36 Aku ungumu nimbe kelierimu kinie Yesusi yu mindi molorumu kanoringi. \p Enone aku siku kanoringi mele anjo naa ningu para siku, yembo teluri kepe ou naa ningu siringi. \s1 9:37-43 Yesusini Kuru Te Makororumu Temanemo\f + \fr 9:37 \ft Mateyu 17:14-20, Mako 9:14-29.\f* \p \v 37 Opali, ipulueli-ou ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli ye yepoko kinie⸥ eno ma pangine maniendo onge oringi kinie yembo awisili yu linge oringi. \v 38 Oringi yembomanga ye tene Yesusindu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, ‘Nanga kango nanamo, yu nanga kango telumu mindi, kondo kolko liku tapondani.’ nimbu mawa tekero. \v 39 Yunge konopune kuru te pelemomone yu lipe mindili sipe tolemo kinie kangomone kalle nimbe, yu kuru kopari topalie apoupu memba molemo. Yu aku sipe taki teki telemo-na kangomo yu kangime pange-mange telemola. \v 40 Nu lombili andolimendo aku temanemo topo sipu enone kanu kurumu ‘Makorangi.’ nimbu mawa tendu nalo eno manda naa tengi.” nirimu. \p \v 41 ⸤Aku nirimu kinie⸥ pilipelie Yesusini ⸤yemboma iri topalie⸥ nimbendo: “Kinié molemele yemboma eno ⸤‘Pulu Yemone ulume sike manda temba.’ ningu⸥ tondolo munduku naa pilimele. Eno konopu karaye tepa pepili molemele yemboma, na eno-kinie molopo, wale nambepo molopo mane sipu ulu mare lipu ora simbo kinie mimi siku pilingeye? ⸤Na eno-kinie siye tekemo.⸥” nimbelie pe kanu yemondo nimbendo: “Nunge kangomo na moliona mengo ou.” nirimu. \v 42 Memba ombá orumu kinie kanu kurumuni kango kanumu topa lipe manie mundupelie yu torumu kinie Yesusini kurumu iri topa kangomo tepa konde lipelie, yu konde molorumu kinie lapa sirimu. \s1 9:43-45 Yesusini Yu Tonge Kinie Kolopa Lomboropa Ola Molomba Mele Wale Talo Sipe Nimbe Sirimu Temanemo\f + \fr 9:43 \ft Mateyu 17:22-23, Mako 9:30-32. Inie yakondo 9:22 aku sipe ou nimbe, anjokondo 18:31-34 aku sipela nirimu.\f* \p \v 43 Aku sipe terimu kanokolie yemboma Pulu Yemonga tondolomo konopuni pilkulie mini-wale mundoringi. \p Yuni terimu mele eno suru ningu mini-wale munduku molangi Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: \v 44 “I nikiru mele pilku kondayo. Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ⸤ka sikulie yu tonge⸥ yema anjo singe.” nirimu. \p \v 45 Nalo yuni nirimu ungumu pilku sundukulie ‘Iungumunge pulumu nambolkarenje, naa pilkimulu.’ niringi nalo “Nambolka ningu nikinuye?” ningu walsiku pilingendo pipili kolko naa walseringi. Pulu Yemone ‘Eno kanu ungumunge pulumu isili ou naa piliengi!’ nimbe terimu kanumu. \s1 9:46-48 Pulu Yemo Ye Nomi Kingi Molopa Nokolemo Yembomanga Yembo Paa Imbi Olandopa Molemomonga Ungu Te\f + \fr 9:46 \ft Mateyu 18:1-5, Mako 9:33-37.\f* \p \v 46 ⸤Walse Yesusi lombili andolimene⸥ eno enono anjo yando ungu mele tekolie ningendo: “Olionga ye nawe paaolandopa molemoye?” niringi.\f + \fr 9:46 \ft inie anjokondo 22:24.\f* \p \v 47 Enone konopu lieringi mele pilipelie, Yesusi ambolango kanga te lipe yu molorumune nondopa mondopalie \v 48 enondo nimbendo: “Yembo tene ‘Na Awilimunge yembomo molio.’ nimbe i ambolangomo\f + \fr 9:48 \ft bokumunge alsena anjokondo “31. tok bokis bilong pikinini”.\f* lipe tapondomba kinie kanu yembomone aku tembamonga na lipe tapondombala. Kanu kinie na lipe tapondomba yembomone na lipe mundorumu yemo lipe tapondombala. Enonga ye tene ‘Nanga imbi ola naa molopili.’ nimbe, ‘Ye tenga lupe imbi ola molopili.’ nilimo yemo yu enonga paa olandopa molombamonga ⸤aku sipe ulumu pemba⸥.” nirimu. \s1 9:49-50 Yesusini Nimbendo: “Olio-Kinie Opa Pulue Naa Molemele Yemboma ‘Olionga Opa Lkerayema.’ Niemili.” Nirimu Temanemo\f + \fr 9:49 \ft Mako 9:38-41.\f* \p \v 49 Yesusi lombili andoli ye Jonone Yesusindu nimbendo: “Ye Nomimu,\f + \fr 9:49 \ft bokumunge alsena anjokondo “5. bikman”.\f* olio kanomulu, ye tene nunge imbi lepa\f + \fr 9:49 \ft bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* \p kuru mare yembomanga konopune molongime “Ongo wendo paa.” nimbe topa makoropa molomu kanomulu. Kanopolie yu olio pea tapu topo naa molemolo kene yundu “Nu aku siku naa tei.” nimulu.” nirimu. \p \v 50 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu ⸤kanu yemone terimu ulumundu⸥ nimbendo: “Yembo te olio-kinie opa pulue naa molemo yembomo olionga opa lkerayemo molemo kene enone yundu “Molo.” naa niengi.” nirimu. \p \v 51 Kanu kinie Yesusi kolea awili Jerusalleme yu kolopalie pe mulu koleana olando pumbe walemo nondopa wendo orumu pilipelie konopu tondolo mundupe ‘Jerusallemendo pambo.’ nimbelie pumbe purumu. \p \v 52 Yu lombili andoli ye mare lipe mundupelie nimbendo: “Kinié ipulueli kolea Sameria lierimu taono te nondopa lembana peamili kene eno akune puku olio manda pemolo ulke te koroko liengi.” nirimu kinie puku kororingi. \v 53 Nalo kanu Sameria yemboma ⸤eno kinie Isirele yemboma kinie opa pulue molkolie⸥\f + \fr 9:53 \ft bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria” ungupulu te inie anjokondo 10:33*\f* yu Jerusallemendo pumbe purumu kanokolie enone “Molo, yamanda naa penge.” niringi. \p \v 54 Aku siku niringi kanokolie yu lombili andoli ye Jemisi kinie Jonoselone yundu ningelendo: “Awilimu, ‘oltone ‘Mulu koleana tepe wendo omba i Sameria yemboma nomba kondopili.’ niembili.’ konopu lekenoye?” ningu walseringili. \p \v 55 Nalo yu topele topa elo kanopa iri topa “Aku ningu kenjikimbili.” nirimu kinie \v 56 yu kinie eno kinie kolea tenga puku pe-poringi. \s1 9:57-62 Yesusi Lombili Andolemolomonga Ungu Te\f + \fr 9:57 \ft Mateyu 8:19-22.\f* \p \v 57 Eno aulkena punge puringi kinie ye te omba Yesusindu nimbendo: “Nu puni koleamanga pali nu lombili ombó.” nirimu kinie \p \v 58 Yesusini yundu nimbendo: “Pílie! Owa takerama ulke pelemelemanga pelemele; kerama enonga mi takolemelemanga pelemele; nalo Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemonga\f + \fr 9:58 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”.\f* pelemo kolea te naa lemo ⸤kene, nu ‘Yu lombili pupulie kapola naa molombo.’ ningu pilkulie na lombili wani. We naa wani.⸥” nirimu. \p \v 59 Kanu kinie yuni ye tendo nimbendo: “Na pea pambili lombili ou.” nirimu kinie kanu yemone yundu topondopa nimbendo: “Awilimu, ⸤nu kamu lombili wambo mangali⸥ ou pupu nanga lapamo-kinie pea molambo. Pe yu kolomba kinie ono tepolie nu lombili ombó.” nirimu.\f + \fr 9:59 \ft Ya ungu pulumu sumbi sipe molemo. “ “Ou lapamo ono teambo.” nirimu.” nalo lapamo sike ou naa kolorumu.\f* \p \v 60 Nalo Yesusini yundu altopa nimbendo: “⸤Nanga ungumu naa pilku⸥ yembo kololi ⸤none teli⸥ yembomane yembo kolongema ono teangi.\f + \fr 9:60 \ft Yesusini nirimu ungu pulumu sumbi sipe molemo.\f* Nu ‘Pulu Yemo omba ye nomi kingimu molopa yemboma nokomba\f + \fr 9:60 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* temane peangamo yemboma piliengi!’ ningu toko siliku andani.” nirimu. \p \v 61 Kanu kinie ye tene yundu nimbendo: “Awilimu, nu lombili ombó nalo ou pupu nanga yemboma kondo kolopo ‘Molaa.’ nimbulie pe nu lombili ombó.” nirimu kinie \p \v 62 Yesusini yundu nimbendo: “Na ‘Lombili ombómo.’ nimbe ombalie nondopa siye kolomba yembo te yu Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokomba koleamonga kongonomo manda naa temba.” nirimu. \c 10 \s1 10:1-24 Yesusini Ye Tokapu Yepoko\f + \fr 10:0 \ft “Tokapu yepoko” akumu “tere paono tene tu” nimbu, Kewa-ungune “sependi tu” (72) nilimolola. Tokapu te wane paono po (24) kanumu. 10:3-8,10-11kinie 9:3-4,5 kinie paa telu sipemo.\f* “Paa.” Nimbe Lipe Mundorumu Kinie Puku Andokolie Kelko Oringi Temanemo \s1 10:1-12,16 Yesusini Ye Tokapu Yepoko Lipe Mundorumu Temanemo\f + \fr 10:0 \ft akumunge 10:4-12 Yesusini ye rurepo ou lipe mundorumu temanemo inie yakondo 9:1-6. Akumu lupe, itemanemo lupela.\f* \p \v 1 Kanu kinie Yesusi kolea awili Jerusallemendo pumbe pupelie nirimumuni, yu pumbe purumu kolea marenga ye pokore kumbi lepa lipe mundorumu. Yuni ye tokapu yepoko mako topa ye talo talo nimbe lipe mundupelie \v 2 eno ungu iko mele topa nimbendo: \p “Poniena langi awisili nou lepa pelemo nalo kanu langime puku liku nosinge yemboma koltalo kene Ponie Pulu Yemone ‘Kanu langime liku nosieli kongonomo puku tenge yemboma poniena lipe mundopili.’ ningu mawa teangi. \v 3 Eno lipu mundukuru yema eno sipisipi melema, yembo owa takera awili kerimene sipisipi topa nolemo mele yemboma molemelena lipu mundukuru.\f + \fr 10:3 \ft Mateyu 10:16; ungu pulu te Mateyu 10:16*.\f* ⸤Nanga ungumu andoko ningu singe kinie pilku keri pilkulie yembomane eno mindili liku singe.⸥ \v 4 Pukulie, wale-tapi kepe, kou mone kepe, mele-wale kepe, kimbu-su alowa teko mondongema kepe naa meli we pangi. Aulkena pukulie yemboma kanoko enondo ungu te naa ningu we pangi. \p \v 5 “Kolea tenga sukundu pukulie akune molongendo ulke teluringe puku pe-pukulie ou kanu ulke pulu yembomando ningendo: “Eno konopu peanga pepili molangi.” niengi. \v 6 Aku ninge kinie kanu ulkena ‘Konopu peanga pepili molambo.’ nimbé yembo te molomu liemo yu konopu peanga pepili molomba. Molo aku ninge kinie kanu ulkena ‘Konopu peanga pepili molambo.’ nimbé yembo te naa molomu liemo eno akune ‘Pangi.’ nimbu mundukuru yema enono konopu peanga pepa umbune te naa tepili molonge. \v 7 Kongono telemo yemo yu mele papu kalemele kene\f + \fr 10:7 \ft Mateyu 10:10, Ou Timoti 15:18.\f* punge ulkena peko, ulke pulu yemone langi simbema nangi. Ulke pinie-pinie naa andoko, ulke telune mindi langi nongo peangi. \p \v 8 “Kolea tenga suku pukulie ningemone, kanu kolea pulu yembomane enondo “Papu ongi. Olio pea molamili waa.” ningi liemo eno langi singema nongo, \v 9 akune kuru tomba yemboma teko konde liku, enondo ningendo: “Pulu Yemo omba ye nomi kingi molopa olio nokomba walemo\f + \fr 10:9 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* eno molemelena nondopa ombá.” niengi. \p \v 10 “Molo kolea tenga suku pukulie kanu kolea pulu yembomane enondo “Eno nambemune ongiye?” ningu, “Pea peamili waa.” naa ningi liemo ⸤kanu koleamo munduku siye kolko pungendo⸥ aulkena puku angilkulie yembomando ningendo: \v 11 “Enone olio liku su singimunge ‘Eno kamu molko kenjengi! Pulu Yemone eno lipe naa tapondomba mele paa piliengi!’ nimbu, olionga kimbune ya koleamonga ma angilkimume kepe kulu topolie pukumulu.” niengi. ‘Akumu piliengi!’ ningu aku siku ningulie pe ungu te pea enondo kamu ningendo: “⸤Eno liepi-liepi tamili piliengi!⸥ Pulu Yemo omba ye nomi kingi molopa yemboma nokomba walemo nondopa ombá.” niengi. \s1 10:12-16 Yesusini Kolea Marenga Yemboma “Mindili Nongo Molko Kenjinge.” Nirimu Temanemo\f + \fr 10:12 \ft akumunge 10:12-15 Mateyu 11:22-24. Inie anjokondo 11:31-32.\f* \p \v 12 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Kote walemo wendo ombá kinie kolea awili Sodomo ⸤yemboma\f + \fr 10:12 \ft Ya “yemboma” molemo akumunge ungu pulumu Mateyu 11:20*.\f* ou ulu pulu keri awisili sike teringi\f + \fr 10:12 \ft Sodomo yembomanga temanemo Ou Pulu Pulu 18-19. Akune 19:24-25 kana.\f* nalo⸥ enonga kote kanga mele pemba. Nalo iyembo ⸤enondo “Pea molamili waa.” ni naa ningu, enonga ungu pilku naa linge yemboma,⸥ kote walemo wendo ombá kinie enonga kote awili mele pemba.” nirimu.\f + \fr 10:12 \ft pali Mateyu 11:23 ekendo, 24.\f* \p \v 13 “Kolea Korasini kinie Besaida taonoselo ⸤akune molemele yemboma⸥ mindili nongo paa molko kenjinge. Kanu koleaselonga sukundu ulu tondolo awisili terindu ⸤nalo akune molemele yemboma konopu alowa naa telemele⸥. Kolea awili Taya kinie Saidonoselonga sukundu\f + \fr 10:13 \ft Koleamanga ungu pulumu Mateyu 11:21*.\f* ulu tondolo naa terindu\f + \fr 10:13 \ft ungu pulu te Mateyu 11:21*.\f* nalo kanu koleaselonga sukundu nane ulu tondolo aku sipu telka kanolemelanje kanu koleaselonga ⸤yembomane⸥ eno ulu pulu keri telemelema koronga munduku siye kolko, bulu siku, konopu alowa telemela. \v 14 ⸤Akumunge⸥ kote walemo wendo ombá kinie kanu kolea awili Taya kinie Saidonoselonga ⸤yemboma ulupulu keri sike telemelemonga⸥ enonga kote kanga mele pemba. Nalo eno kolea Korasini kinie Besaidaselonga ⸤yemboma⸥ ⸤na ulu tondoloma terindu kinie kanokolie konopu alowa naa teringimunge⸥ kote walemo wendo ombá kinie enonga kote awili mele pemba. \p \v 15 “Kapeniame taono ⸤yemboma enone⸥ ‘Mulu koleana pupu molamili.’ konopu lekemeleye? Aku manda molo. ⸤Enone nanga ungume alieli pilimele nalo konopu alowa naa telemelemonga⸥ eno kolea kerine puku molonge.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 16 ⸤Aku nimbelie yuni lipe mundumbe terimu yemando ungu te pea nimbendo:⸥ “Enone ungu ningema pilipe limbe yembomone nane ungu nilio ungumu pilipe limbela. Enone ungu ningema naa pilipe ‘Olio pea molamili.’ naa nimbe temba yembomone na-kinie ‘Pea naa molambili.’ nimbéla. Nando ‘Pea naa molambili.’ nimbé yembomone na ma koleana lipe mundorumu ye kanumundu ‘Pea naa molambili.’ nimbéla.” nirimu. Yesusini aku nimbe pora sipelie ‘Yunge kongono tende-pangi.’ nimbe eno lipe mundorumu. \s1 10:17-20 Ye Tokapu Yepoko Yesusini Lipe Mundorumu Yema\f + \fr 10:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* Kelko Yando Oringi Temanemo \p \v 17 ⸤Walse⸥ Yesusini lipe mundorumu ye tokapu yepoko yu molorumune paa konopu siku yando ongolie enone yundu ningendo: “Awilimu, olione nunge imbi lepolie kuru kerime kepe olione ungu nirimulume pilku liku teringi.” niringi. \p \v 18 Yesusini enondo nimbendo: “Aku siku teliku andoringi kinie ⸤kurumenga nomi⸥ Setene\f + \fr 10:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.\f* kariapá mele tepa, topa manie mundorumu nane kanorundu, \v 19 Pilieme! Eno tondolo te sirindu. Yembo nomba kondoli kongi-ka-wambiye molo kiriwara\f + \fr 10:19 \ft ungu pulu te inie anjokondo 11:12*.\f* aku melema eno naa kanoko kambilinge kinie aku melemane eno nanga yemboma ‘Uluri naa tepili.’ nimbu eno kanu tondolomo sirindu.\f + \fr 10:19 \ft Lipe Mundorumu Yema 28:1-6.\f* Olio-kinie opa pulue ⸤Setene⸥ yu sike tondolo pulimo nalo eno kanu tondolo sirindumunge yuni eno uluri manda naa temba. \v 20 Nalo aku sipu nikirumunge konopu naa siku, kurume enonga ungumu pilku liku telemelemonga konopu naa siku; ⸤Pulu Yemone⸥ mulu koleana ⸤molopa⸥ enonga imbime topa mondorumumunge konopu siku molangi.” nirimu. \s1 10:21-24 Yesusini Pulu Yemo Kinie ‘Ange.’ Nimbelie Kapi Nirimu Temanemo\f + \fr 10:21 \ft akumunge 10:21-22 Mateyu 11:25-27, 10:23-24 Mateyu 13:16-17.\f* \p \v 21 Yesusini Pulu Yemonga Mini Kake Telimu kinie konopu awili tepa sipelie Pulu Yemondo nimbendo: “Tata, Mulu Maselo Kinie Nokoko Moleno Ye Nomimu, nane nu-kinie “Ange.” nikiru. ‘Olio pilipe konginjeli pelemo. Olio oliolio ungumenga pulume pali pilipu kondolemolo.’ ningu pilimele yemboma eno nane telio ulumenga pulumu ‘Naa piliengi!’ ningu naa ningu sirinu. Yembo ambolango pame ⸤mele⸥\f + \fr 10:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.4 tok bokis bilong pikinini”.\f* molko, nane nilio ungume komu tendeko molemele yemboma mindi nane telio ulumenga pulumu ‘Piliengi!’ ningu, eno ningu sirinu kanumunge nu kapi nimbu “Papu terinu.” nikiru. Sike Tata, nuni ‘aku sipe wendo ombá kinie konopu simbo.’ ningu aku siku terinumunge ⸤aku sipe wendo okomo.⸥” nirimu. \p \v 22 ⸤Pulu Yemondo aku sipe nimbelie kelepa yembo moloringimendo nimbendo:⸥ “Melema pali Tatane na sirimu. Yembo tene Malo paa sike molemo mele pilipe kanopa imbi silimo yembo te molo; Lapane mindi yu kanopa imbi silimo. Yembo tene Lapa paa sike molemo mele pilipe kanopa imbi silimo yembo te molo. Malone mindi kanopa imbi silimo; Malone ‘Lapa lipu ora siembo.’ nimbé yemboma eno Lapa kanoko imbi singela.” nirimu. \p \v 23 Kanu kinie yu lombili andoli yema eno enono moloringine pupe ‘Eno mindi piliengi.’ nimbe enondo nimbendo: “Eno mongone kanolemele melema kinie ulume kinie kanolemele yemboma eno malo. \v 24 Nane enondo paasike nimbu sikirumu: Ou moloringi yemboma, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema kinie, ye nomi kingime kinie, kanu yembo awisili kinié eno mongone kanoko molemele melema kinie ulume kinie kanongendo “Kanamola!” ningu moloringi nalo naa kanoringi. Eno kinié komuni pilku molemele melema pilingendo “Piliemola!” ningu moloringi nalo naa pilieringi.” nirimu. \s1 10:25-37 Juda Yembomanga Opa Pulue Ye Tene Juda Ye Te Kondo Kolopa Lipe Tapondorumu Temanemo\f + \fr 10:25 \ft akumunge 10:25-28 Mateyu 22:34-40, Mako 12:28-31.\f* \p \v 25 Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilipe kondorumu ye tene ‘Yuni nimbe kenjimbenje manda manjipu piliembo.’ nimbe Yesusindu walsipe pilipelie nimbendo: “Ungu Mane Silimu, na nambe-embo kinie konde molopo kondopo mindi puli ulu pulumu limboye?” nirimu.\f + \fr 10:25 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* \p \v 26 Yesusini yundu nimbendo: “Pulu Yemonga ungu manema Mosisini bokune torumu bokune kanokolie nambolka nimbe molemo kanolenoye?” nirimu.\f + \fr 10:26 \ft bokumunge alsena anjokondo “26.1. lo”.\f* \p \v 27 Yuni topondopa nimbendo: “Pulu Yemonga ungu manemane nimbendo: \q1 ‘Enone enonga kamelema kinie, \q1 enonga minime kinie, \q1 enonga tondolomo kinie, \q1 enonga pilipe konginjelime kinie, \q1 akumene Awili Yawe enonga Pulu Yemo manjiku \q1 tondolo munduku konopu mondangi.’ \m nimbe pepa, \q1 ‘Enone enono yu mele mele konopu mondoko \q1 enonga kangimu enono \q1 kondo kolko nokolemele mele \q1 aku sikula pulu lemo yemboma \q1 konopu mondoko nokoko molangi.’ \m nimbe pelemo.”\f + \fr 10:27 \ft Ungu Manema 6:5, LLipai 19:18.\f* nirimu. \p \v 28 Yesusini yundu nimbéndo: “Nu paa sike nikinumu. Nu aku siku tenu liemo molopa mindi puli aulkena puni.” nirimu. \p \v 29 Nalo Pulu Yemonga ungumenga pulume pilipe yemboma mane sili yemone\f + \fr 10:29 \ft bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.\f* ‘Yembomane ‘Na paa pilimo yemo’ ningu piliengi!’ nimbelie kelepa nimbendo: “Nanga pulu lemo yemboma nameleye?” nirimu. \p \v 30 Yesusini ungu te topondopa nimbendo: \p “Juda ye te kolea awili Jerusalleme mundupe siye kolopa kolea awili Jeriko pumbe purumu kinie wa noli yema ongo yunge mulumbale toroko kulku liku yu toko nosiku eno puringi. \v 31 Kanu kinie Pulu Yemo popo tondoli ye te\f + \fr 10:31 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.\f* kanu aulkemonga maniendo pumbe pupelie nirimumuni, yemo aulkena lierimumu omba kanopalie yu lierimune siye kolopa aulke kiririme ekendonga omba purumu. \v 32 Pe aku sipela Pulu Yemonga kongono tendeli talape LLipai ye te\f + \fr 10:32 \ft LLipai yemanga ungu te Ungu Manema 10:8.\f* yemo toko noseringine omba kanopalie yu liepili siye kolopa aulke kiririme ekendonga omba yu purumula. \p \v 33 Nalo Sameria ye te\f + \fr 10:33 \ft bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”. Sameria ye tenga temanemo inie anjokondo 17:11-19.\f* kanu aulkena pumbe ombalie yemo lierimune omba kanopalie yu kondo kolopa, \v 34 lierimune nondopa pupe kangi toringimenga kopongo kinie no-waene kinie ondopa kandondopalie banisini ka tondopalie nirimumuni, pe yuni yu kangulupe ola lipe yunge kongi-dongi bulu mingine ola nosipe memba pupelie yembo ponenge ongo pe-pou-pou teringi ulke tenga memba pupe nosipe nokopa molorumu. \v 35 Peringili kinie ipulueli ou yu pumbe tepalie nirimumuni, kou pape kina mele wendo lipe ulke pulu yemo sipelie nimbendo: “Yu nokoko kondoyo. Pe i sikiru koumu manda naa tepa nunge kou mare olandopa pumu liemo pe kelepo yando ombolie nunge kou pundu tombo.” nimbe Sameria yemone nirimu.” ⸤nimbe Yesusini aku nirimu.⸥ \p \v 36 ⸤Aku nimbelie kelepa nimbendo⸥ “I ye yepoko ongo puringimenga ye wa nolimene toko noseringi yemonga pulu lierimu yemo naweye? Juda ye ou pulu pulu ongo kanokolo we ongo puringili yeselonga te molo yunge opa pulue ye akilipe orumu yemoye?” nimbe walsipe pilierimu. \p \v 37 Pulu Yemonga ungumenga pulume pilipe yemboma mane sili yemo yuni nimbendo: “Yemone yu we kondo kolorumu yemo lemo.” nirimu. \p Kanu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Nu puku aku siku te-pou.” nirimu. \s1 10:38-42 Yesusi Kinie Ambo Mata Mariaselo Pea Moloringi Temanemo \p \v 38 Kanu kinie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie eno ongo pukulie kolea tenga pupe ambo Mata yunge ulkena “Pea molamili ou.” nirimu kinie yu akune purumu. \v 39 Mata yunge angenu Maria molopalie yu Yesusini ungu peanga nilimo nimbémo ‘Piliembo.’ nimbe Yesusi molorumune omba nondopa manie molopalie nirimumuni, Yesusi ungu nimbe molorumu mele yu pilipe molorumu. \p \v 40 Nalo Mata yuyu langi kalondopa, kongono tepa molopalie yu kongono takaraki lierimu kulu kanu kongonomo mindi pilipelie Yesusi molorumune pupe nimbendo: “Awilimu, nanga angenu na lipe naa tapondokomo-na na nanu mindi langi simbondo kongono tepo molkoro kanokolie kondo naa tekemoye? Yuni na ‘Omba lipe tapondopili.’ ni.” nirimu. \p \v 41 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu topondopa nimbendo: “Ambo Mata, ulu awisili mele nu konopu awisili liku munduku konopu umbune tepili moleno \v 42 nalo ulu telu mindi nu naa pilku teleno. Kanu ulu peangamo Mariane ‘Teambo.’ nimbelie ⸤nanga ungumu pilipe⸥ molemo. Kanu ulu peangamo yuni naa temba aulke te molo.” nirimu. \c 11 \s1 11:1-13 Pulu Yemo Kinie Ungu Nimbu Mawa Temolomonga Ungu Te\f + \fr 11:0 \ft akumunge 11:2-4 Mateyu 6:9-13, 11:9-13 Mateyu 7:7-11, Jono 14:13-14, 15:16.\f* \p \v 1 Walse, kolea tenga, Yesusi yu Pulu Yemo kinie ungu nimbe molopalie pe nimbe pora sirimu kinie yu lombili andoringi ye tene yundu nimbendo: “Awilimu,\f + \fr 11:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. bikpela”.\f* olio Pulu Yemo kinie ungu nimolo mele mane sieni. ⸤No Lindeli⸥ Jono yu lombili andoringi yema mane sirimu mele olio aku siku mane sieni.” nirimu. \p \v 2 ⸤Aku sipe nirimu kinie pilipelie⸥ Yesusini enondo nimbendo: “Eno Pulu Yemo kinie ungu ningendo i siku mele niengi: \q1 “Tata, \q1 yembomane ‘Nu imbi ola molopa, \q1 ye kake teli peangamo moleno.’ ningu molangi. \q1 Nu ye nomi kingimu molko \q1 yemboma nokoni walemo wendo opili.\f + \fr 11:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* \m \v 3 Kinié kepe pe alieli kepe \q1 olio nomolo langime siyo. \m \v 4 Yembomane olio teko kenjilimele kinie \q1 siye kolopo ulu te naa telemolo kene \q1 olione nu tepo kenjilimolo kinie \q1 nuni aku sikula siye kolko \q1 olio ulu te naa teyo. \q1 Olio ‘Ulu tene kondi topili.’ naa nieni.” \m ningu aku siku niengi.” nirimu. \p \v 5 Aku nimbelie pe enondo ungu te pea nimbendo: “Nununge pulu lemo yembo te paa ipulueli awi-burumi molombana pukulie yundu ninindu: “Ano, ga mare siyo. \v 6 Ye ponenge te kolea tenga pumbendo nanga ulkena pemba okomo nalo na ga te naa lemo kene nuni na gamare si.” nilina kinie \p \v 7 yuni nundu nimbendo: “Nuni na umbune te aku siku naa si.” nilke. “Ambolangoma kinie ou nambune sipu uru pemulu kene na ola molopo wendo ombo melte nu manda naa simbo, molo.” nilke. \p \v 8 “Nane enondo nimbu sikiru: Yu angena molemomonga ola molopa ga naa silke nalo nuni yu kimbu-kimbu siku mawa telinamonga yu siye kolopa wendo omba ga silke. \p \v 9 “Aku telkamonga eno ⸤nanga lombili andolime⸥ ndo ungu te pea nikirula: ⸤Lapa, Mulu Koleana Molemo Yemo,⸥ melema mawa teko “Si.” niengi. Aku tenge kinie melema sike simbe linge. ⸤Lapa molemona⸥ melema korangi. Aku tenge kinie melema sike kanoko linge. Ulke kerepulune angilku “Sukundu wamili.” niengi. Aku ninge kinie “Sukundu waa.” nimbe nambune tondomba. \v 10 Mawa tenge melema sike simbe linge, koronge melema sike kanoko linge, “Sukundu wamili.” ninge kinie sike nambune tondomba. Aku temba kene aku teaa.\f + \fr 11:10 \ft ungu pulu te Mateyu 7:7-8*.\f* \p \v 11 “Enonga ye te yunge malo ombalie “Tata, oma te nambo si.” nimbé kinie yunge lapane wambiye te simbeye? \v 12 Molo kangomone “Tata, kera mulu te nambo si.” nimbé kinie yunge lapane kiriwara\f + \fr 11:12 \ft Mateyu 12:22,24-29, Mako 3:22-27.\f* molo makena\f + \fr 11:12 \ft inie yakondo 10:19. Mele keriselo torumulu akumu Giriki ungune “Sikopiono” molemomonga ungu pulumu mele. “Sikopiono” akumunge ungu pulu te kinie pikisa kinie Lipe Ora Sirimu 9:3, 9:3**.\f* te lipe simbeye? \v 13 Pe eno konopu keri pepili molemele yembomane aku siku enonga ambolangoma mele peangama silimele liemo, enonga mulu koleana molemo Lapamone ⸤mele paa olandopa naa simbeye? Olandopa simbemo.⸥ Yembomane yundu “Mini Kake Telimu olionga konopune omba pepili si.” ningu mawa tenge yemboma yuni eno simbe linge.” nirimu. \p \v 14 Walse ye te yunge konopune kuru te molorumu-ne ungu manda naa nirimu kinie Yesusini kanu kurumu makoromba makororumu. Kurumu wendo omba ulsu purumu kinie kanu yemo ungu nirimu. Aku terimu kanokolie yembomane mini-wale munduku moloringi. \v 15 Nalo yembo mare ⸤Yesusi-kinie konopu keri panjeringi⸥ kanumene ningendo: “Kurumenga nomi Belsipuli\f + \fr 11:15 \ft Mateyu 12:24, 9:34. Ungu pulu talo Mateyu 12:22-32, bokumunge alsena anjokondo “4. Belsebul”.\f* Yesusinge konopune molopalie yu tondolo silimo-na yuni kurume topa makorolemo.” niringi. \v 16 Yembo marene Yesusi manda manjiku “Nambolka nimbenje.” ningu\f + \fr 11:16 \ft ungu pulu te Mateyu 16:1***.\f* yundu ningendo: “Nu sike Pulu Yemone ‘Kongono tendani.’ nimbe lipe mundorumunje kanamili, mulu koleana ⸤Pulu Yemone mindi manda temba⸥ ulu tondolo te tei.” niringi.\f + \fr 11:16 \ft Yuni enondo topondopa nirimu ungumu inie anjokondo 29-32.\f* \p \v 17 Enone aku siku konopuni pilieringi mele Yesusini pilipelie ‘⸤Yesusi Setene-kinie opa pulue moloringilimunge Setenene yu naa lipe tapondolka mele paa piliengi!’ nimbe⸥ enondo nimbendo: “Yembo talape te konopu telune naa pupili molko suku singine owe panjiku eno enono opa teko lupe lupe molemele kinie kanu talapemo pora nilimo. ⸤Molo⸥ ulke telune pelemele yemboma konopu telune pupili naa molko eno enono opa telemele kinie kanu yembo talapemo sungu siku lupe lupe molonge. \v 18 Aku sipela, Setenene yunge kuru te makorolkanje aku telkamonga yunge talapemo kinie opa mele telka. Pe yunge talapemo nambepa kapola molemelaye? ⸤Pora nilke.⸥ Enone nando “Belsipulini yu lipe tapondolemo-na yuni kurume makorolemo.” nikimili kanumu. Sike aku telkanje Belsipuli yunge talapemo pora nilke.\f + \fr 11:18 \ft Umbu yemboma konopu lemele mele isipe: ‘Kurume kinie ala yema kinie kapola kapola molemele, ala yemane kuru koyoko popo tondonge kinie kurume taka liku molko yemboma naa tonge.’ konopu lemele. Nalo kurume kinie enonga nomi Setene kinie enone ‘Yemboma molko kondangi.’ paa naa nilimele. Pulu Yemo kinie Yesusi kinie elo kinie kurume kinie kapola kapola naa molemele. Opa-puluema molemele. Nalo Yesusinge tondolomo paa olandopa. Ou Pulu Pulu 3:15, Romo 16:20, Ipuru 2:14, ya LLuku 11:14, 16:13-ekendo kepe.\f* \p \v 19 “Ungu te piliengila! Nane Belsipulinge tondolomone kurume makorolio liemo enonga yemane nainge tondolomone kurume makorolemeleye? Akumunge, ⸤enonga ye kurume makorolemele yemane ‘Pulu Yemone olio tondolo silimo-na olione kurume makorolemolo.’ ningu pilimele-na⸥ enone nando inikimili ungume kanu yemane pilku apurukulie “Eno kolo tokomele.” ninge. \v 20 Nalo sike Pulu Yemone na tondolo silimo-na nane kurume makorondu liemo Pulu Yemo ye nomi kingimu molomba walemo\f + \fr 11:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* eno molemelena koronga wendo omu.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 21 “Ye enge nili tene opa melema ambolopa yunge ulkemo nokopa kondolemo kinie ye tene we manda sukundu omba melema wa naa limo. Yunge ulke lemo melema kapola lemo. \v 22 Kanu ulke nokolemo pulu yemone ‘Nanga opa melema ambolopolie nanga melema manda nokopo kondombo.’ nilimo nalo yunge opa pulue ye te tondolo olandopa pulimomo omba yu tomba tepalie opa puluemone ulke nokolemo yemo topa manie mundupe yu ambolemo opa melema anjo lipe, yunge ulkena lemo melema lipe memba pupe yunge pulu lemo yemboma moke tepa silimo. \p \v 23 “Na naa lipe tapondolemo yembomone na-kinie opa pulue molemo. Yembo tene na lipe tapondopa ⸤kongi sipisipime⸥ sukundu naa limo yembomone ⸤kongi sipisipime⸥ topa bulu-balu silimo.” ⸤nirimu.⸥ \s1 11:24-26 Kuru Te Yembo Tenga Konopune Kelepa Orumu Temanemo\f + \fr 11:24 \ft Mateyu 12:43-45.\f* \p \v 24 ⸤Yesusini ungu te pea nimbendo:⸥ “Kuru te ye tenga konopune wendo ombalie, no naa mololi koleamanga pupe manda koro molomba tenga korolemo. Te naa kanopa lendepalie yuni nimbendo: ‘Na ou molopolie wendo ondu ulkena\f + \fr 11:24 \ft “Ulke” nirimumu yemonga konopumundu nirimu.\f* kelepo pambo.’ nimbé. \v 25 Aku nimbelie yu omba yu ou molopa purumu ulkemo kanolemo kinie, ulke puri memba tepa peanga tepa we lemo kinie kanopalie nilimomone, \v 26 yu kelepa anjo pupelie, kuru kara puli paaolandopa yepoko pakera lipe memba omba eno pea kanu ulkena sukundu puku molemele. Kanu kinie kanu yemo ou molopa kenjilimo nalo pe paa kamu olandopa mele molopa kenjilimo.” nirimu. \s1 11:27-28 Yemboma Konopu Singe Aulkemo Yesusini Nimbe Sirimu Temanemo \p \v 27 Yesusini aku sipe nimbe molopili maku toko moloringine ambo tene ungu tondolo tepa nimbendo: “Nu paa teko kondolenomonga ambo nu memba ame sirimumu yu malo.” nirimu. \p \v 28 Yesusini nimbendo: “Sike nalo yembo Pulu Yemonga ungumu pilku liku teko molemele yemboma eno malo paaolandopa.” nirimu. \s1 11:29-32 (11:16,29-32) Yesusindu “Nu Sike Pulu Yemone Lipe Mundorumunje Kanamili, Ulu Tondolo Te Tei.” Niringi Kinie Yesusini Topondopa Nirimu Mele Temanemo\f + \fr 11:29 \ft Mateyu 12:39-42.\f* \p \v 29 Yesusi molorumune yembo awisili sukundu sukundu ongo liku maku toringi kinie yuni enondo nimbendo: “Kinié mana molemele yemboma kerime mindi molemele. Eno teko kenjiku Pulu Yemo liku su silimele yembomane “Na molopo nilio mele sikenje, kanamili kene Pulu Yemone mindi ulu tondoloma manda telemo mele tei.” ningu na mawa telemele. Nalo ⸤na Pulu Yemo kinie tapu topo kongono telembolo mele lipe ora simbe ulu⸥ te\f + \fr 11:29 \ft ungu pulu te Jono 2:11*.\f* wendo naa ombá. ⸤Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye⸥ Jona-kinie wendo orumu ulu akumuni mindi lipe ora silimo manda kanonge. \v 30 Jona-kinie ⸤oma awili te-kinie⸥ ulu tondolo te wendo orumu ulumuni Ninipa yemboma-⸤kinie ulu umbune te wendo ombá mele⸥ lipe ora sirimu aku sipe mele Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo-kinie ulu tondolo te wendo ombá ulumuni kinié molemele yemboma-kinie ulu te pe wendo ombá mele lipe ora simbe. ⸤Lipe ora simbe ulu te lupe wendo naa ombá, naa kanonge.⸥\f + \fr 11:30 \ft Jona 1:1,17, 2:10, 3:1-2.\f* \p \v 31-32 “Ou kolea awili Ninipa yemboma ⸤sike molko kenjeringi nalo Pulu Yemone ungu umbu tondorumu mele⸥ Jonane ⸤pilipe⸥ pupe Ninipa yemboma nimbe sirimu kinie pilkulie teko kenjeringi mele kanoko keri kanoko konopu alowa teko molko kondoringi.\f + \fr 11:31-32 \ft Jona 3:pali.\f* Aku teringimunge kinié molemele yembomane Jonanga olandopa ye te ya molemo yemonga ungumu liku su siku naa pilimelemonga kote walemo pe wendo ombá kinie Ninipa yembomane kotena angilku, kinié molemele yembomando “Teko kenjeringi. Mindili nonge kinie papu.” ninge. \p “Ou ⸤olio Isirele yembomanga ye nomi kingi⸥ Sollomono yu ye paa tondolo te molopa, yu ungu lupe lupema pilipe konginjelimu pepili molorumu mele kolea Sipa nokorumu ambo nomi kuinimu pilipelie, Sollomonone ungu peangama mindi nirimu mele pilimbendo yu kolea sulune molopalie ⸤Sollomono molorumune⸥ wale awisili aulkena pelipe orumu.\f + \fr 11:31-32 \ft OuKingime 10, Pe Kingime Wale Talo Sipemo 9.\f* Aku sipe terimumunge, ye nomi Sollomononga olandopa ya molemo yemone nilimo ungumu kinié mana molemele yembomane naa pilku, liku su silimelemonga kote walemo wendo ombá kinie kolea Sipa ambo nomi kuinimuni nimbendo: “Nane Sollomonone ungu peanga nirimu mele pilimbondo aulke sulune orundu nalo Sollomononga olandopa molorumu yemone nirimu ungumu eno naa pilku, liku su siringi yemboma aku teringimunge eno papu mindili nonge.” nimbé.” ⸤nirimu.⸥\f + \fr 11:31-32 \ft inie yakondo 10:12-15.\f* \s1 11:33-36 PaTelimunge Ungu Mare\f + \fr 11:31-32 \ft akumunge 11:34-35 Mateyu 6:22,23.\f* \p \v 33 ⸤Aku nimbelie Yesusini ungu te pea nimbendo:⸥ “Yembomane tepe llame kandokolie loyekolona naa nosiku, mingine suku naa nosikulie nilimelemone, ‘Ulkena suku patepili. Yembo ongema kolea kanangi.’ ningu polona ola nosilimele.” ⸤nirimu.⸥\f + \fr 11:33 \ft tepe-llame ungu tela inie yakondo 8:16.\f* \p \v 34 “Nunge mongomo nunge kangimunge tepe-llame mélemo. Aku kene nunge mongo peanga angilimo kinie nu kangi pali patepili moleno kinie nu molko kondoleno. Nalo nunge mongomo keri lemba kinie\f + \fr 11:34 \ft inie yakondo 11:29 nirimu yembomando nirimu lemo.\f* nunge kangi pali sumbulu topili andoni. \v 35 Akumunge, nunge kangine pateli pembamo ‘alowa tepa sumbulu naa topili.’ ningu ⸤kangi patepili molemo mele molko kondoyo⸥. \v 36 Nunge kangine patepa tengepea tepili molko sumbulu telu kepe naa topili moloni kinie nunge kangi konopume pali patepili moloni. Tepe-llame patelemo kanolemolo mele nunge kangi konopuselo patepili moloni.” nirimu. \s1 11:37-54 Parisi Yema Kinie, Pulu Yemonga Ungu Manemanga Pulume Pilku Kondoringi Yema Kinie, Yesusini Iri Tombando Ungu Talo Pakera Nirimu Temanemo\f + \fr 11:37 \ft pe eno altopa iri torumu ungume Mateyu 23:1-39. LLuku 20:45-47 ungu tela.\f* \p \v 37 Yesusini ungumu nimbe pora sirimu kinie kanu Parisi yemanga tene\f + \fr 11:37 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* Yesusindu nimbendo: “Langi pea nambili ou.” nimbelie yu-kinie pupe langi nombando manie molorumu. \v 38 Nalo yu ou ki kulumiye naa topalie ga we norumu kanopalie kanu Parisi yemone konopu awisili lipe mundorumu. \p \v 39 Yesusini ⸤yu konopu lipe mundorumu mele⸥ pilipelie ⸤ungu iko mele topa⸥ yundu nimbendo: \p “Eno Parisi yema pellete kinie kapo kinie ulsukundu kulumiye tolemele nalo akumunge sukundu, enonga konopune sukundu mele, kalaro awisili molemo. Ulu pulu kerime kinie, melema wa limele ulu pulumu kinie akune pelemo. \v 40 Eno paa aroma tolemele. Kangi terimu yemone konopumu pea naa terimuye? ⸤Peaselo terimu kene⸥ eno kangi no leko kake tepili molemele mele aku siku enonga konopu kake tepili molongi liemo papu. \v 41 Eno konopu alowa tekolie yembo koropama kondo kolko enonga nosilimele melema singe kinie enonga konopu kalaro molemomo kolo wangopa kake tepili molonge mele yembomane kanonge.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 42 “Parisi yema, eno mindili nongo paa molko kenjinge! Enone poniena olemo mele kangama lkepa kulue kemu aku sipe melema mengo kambu toko tene tene ningu liku nosikulie telu telu ningu wendo liku ‘Pulu Yemonga kongono tendeli yema siemili.’ ningu silimele. Pulu Yemone aku siku ‘Teaa.’ nirimu mele eno papu telemele nalo ulu olandopa ulume naa telemele. We yemboma kondo naa kolko, Pulu Yemone yemboma konopu mondolemo mele eno manda manjiku yemboma konopu naa mondolemele. Aku siku ulu olandopa mele telemelanje papu. Kinié ulu maniendopama telemele mele munduku siye naa kolkolie aku ulume kinie ulu olandopama kinie peaselo telemelanje papu.\f + \fr 11:42 \ft Yembomane mele rureponga talo rureponga talo ningu nosilimelemanga telu telu ningu Pulu Yemo singe ungu mane te sike perimu (Ungu Manema 12:5-6,11, 14:22, Emosi 4:4, Mallakai 3:8,10). Nalo kanu yemane akumu mindili siku pilku teko, we ulu peangama naa teringi. Inie anjokondo 18:12 kananila.\f* Nalo aku siku naa telemelemonga eno mindili nongo paa molko kenjinge! \p \v 43 “Parisi yema, eno Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkena sukundu pukulie manie molongendo ye awilime molemele polo peanga akune ‘molamili.’ ningu mendo puku polo akune konopu siku molemele.\f + \fr 11:43 \ft inie anjokondo 14:7, 18:11, 20:46.\f* Yemboma maku toko molemele koleamanga mongo kenge teko andonge kinie ‘We yembomane olio kanoko kapi niengi.’ ningu pilkulie konopu siku pilku molemelela. Aku telemelemonga eno mindili nongo paa molko kenjinge!\f + \fr 11:43 \ft Mateyu 23:6-7.\f* \p \v 44 “⸤Parisi yema,⸥ eno yembo ono kolea tenga ‘Yembo inie ono telemele.’ ningu naa pilku walu siku kimbu kambilimele mele eno aku siku molemelemonga mindili nongo paa molko kenjinge!” nirimu.\f + \fr 11:44 \ft Yuni nirimu mele ungu pulumu isipe: Yembo ono kolea naa kanoko kimbu kambilimele mele kerila. Eno Parisi yemane telemele mele we yembomane walu kanokolie ‘Ye peanga sumbi nilime.’ ningu, teko molemele mele aku siku manda manjiku telemele kinie kerila, akumundu nirimunje. (Juda yembomane ‘Yemboma yembo ono koleamo sumbi siku kanangi.’ ningu olí kamó kandoringi, Mateyu 23:27.)\f* \p \v 45 Yesusini aku sipe nirimu pilkulie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilipe kondorumu ye tene yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, ‘Nuni Parisi yema aku siku iri tokonomonga olio kepe iri tokono.’ konopu lekemolo.” nirimu kinie pilipelie \p \v 46 Yesusini kelepa eno ⸤iri topalie⸥ nimbendo: “Sike nikinu. Eno Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku kondoli yema mindili nongo paa molko kenjingela! Enone ungu mane siku ‘Teaa.’ nilimele mele we yemboma eno pilkulie tengendo umbune kolemele. Aku siku umbune awisili mindili siku menge mele ‘Meangi.’ ningu sikulie enone enono laye kolte kepe ‘Lipu tapondopo meamili.’ naa ningu molemelemonga eno ⸤kepe⸥ mindili nongo paamolko kenjingela!\f + \fr 11:46 \ft Mateyu 23:4.\f* \p \v 47-48 “⸤Eno Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku kondoli yema,⸥ enonga anda kolepalimene Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema\f + \fr 11:47-48 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* toko kondoringi. Kinié, yandopa, eno kanu yema ono teringi koleama a silimele.\f + \fr 11:47-48 \ft Kanu yema kondo kolkolie aku telemela. Nalo anda-kolepalimene kanu yema mindili siringi mele kinié kanu yemane “Ombá” niringi yemo Juda yembomanga tapu yemane toko kondonge teringi. Eno konopu talo peli yema. Molko telemele mele lupe, konopuni pilimele mele lupela, bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.\f* Anda-kolepalime enone kanu yema toko kondoringi pilku peanga pilkulie pekinié eno kanu yema ‘Papu toringi.’ ningu enone ono teringi koleama a silimelemonga eno mindili nongo paa molko kenjinge! \p \v 49 “⸤Ou enonga anda kolepalimene aku siku teringi, kinié enone aku siku telemele⸥ monga Pulu Yemo yuyu ungu pali pilipe konginjeli yemone ou nimbendo: “Nane ye mare ungu umbu tondopo ‘Enone yemboma ningu siengi.’ nimbu lipu mundupu, ye mare ‘Nanga kongonomo tende-paa.’ nimbu lipu mundumbo kinie\f + \fr 11:49 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* yembomane mundumbo yemanga mare mindili siku, mare toko kondonge.” Pulu Yemone nirimu. \p \v 50-51 “Koro-ou Pulu Yemone ma kokele tepa wamorumu kinie enone Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi ye kanume toko, pe yandopa yandopa kanu sili yema pali toko kondoringi. Koro-ou Adame malo Epele toko kondoko, pe yandopa yandopa kanu sili ye lupe lupema toliku puku, pe kamu Pulu Yemone ungu umbu tondorumu ungume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Sekaraya Pulu Yemo ⸤popo toko kaloli⸥ ulke tembelena sukundu toko kondoringi. Kanune sukundu suluminia kake telimu anjokondo lepa, Pulu Yemo popo toko melema kaloringi polomo yakondo lierimu, kanu suku singine yu toko kondoringi. Ou moloringi yembomane kanu yema toko kondoringimunge Pulu Yemone eno sike mongo sirimu nalo kinié molemele yemboma eno Pulu Yemone kote pilipelie anda-kolepalimene aku siku teringimunge eno mongo simbela.\f + \fr 11:50-51 \ft Yesusi toko kondongela; inie anjokondo 13:33-34.\f* \p \v 52 “Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku kondoli yema, enone ungu manemanga pulume pilku kondolemele nalo “We yembomane naa piliengi!” ningu eno pilinge aulkemo pipi silimele. Eno Pulu Yemonga bokune molemo ungumu alieli kanolemele nalo apurukulie Pulu Yemone “‘Ye te eno lipe tapondopili.’ nimbu lipu mundumbo.” nirimu yemondo nimbe bokune molemo ungume kanokolie pilku sundulimele. Sumbi siku pilinge aulkemo eno naa pulimele; bokune kanu yemondo nilimo ungume ‘Piliemili pamili.’ ningu molemele yembo lupema pilinge aulkemo “Molo.” ningu pipi silimelela. Aku telemelemonga eno mindili nongo paa molko kenjinge!” nirimu.\f + \fr 11:52 \ft Mateyu 23:13.\f* \p \v 53-54 Yesusini ⸤aku ungumu nimbe pora sipelie⸥ aku ulkemo mundupe siye kolopa pumbe purumu kinie yuni iri torumu ye Parisime kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie\f + \fr 11:53-54 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “41. saveman”.\f* enone ‘Yu ungu nambolka ungu mare pea nimbelie, yu ungu nimbe kenjimbe kinie yu kote tendemolo.’ ningulie enone ungu lupe lupe awisili popenge teko walsiku pilkulie “Topondoko ni.” ningu tondolo munduku niringi.\f + \fr 11:53-54 \ft Yu kondi toringi ungu pulu te Mateyu 16:1***.\f* \c 12 \s1 12:1-3 Yesusini “Parisi Yema Telemele Mele Manda Manjiku Naa Teangi.” Nirimu Temanemo\f + \fr 12:0 \ft akumunge 12:2-3 Mateyu 10:17,26-27. Nalo LLuku 12:2-12 lipe tere lepa ungu telumu; Mateyu 10:17-20,26-33 mele.\f* \p \v 1 Kanu kinie Yesusi molorumune yembo tausini awisili liku maku toko angilieringine ekelepa tepili angilieringi kinie yu lombili andoringimendo ou kumbi lepa nimbendo: \p “Eno liepi-liepi topo, ‘Parisi yema pillawa akoli mele isi nosilimelemo kanoko kondaa.’ nikiru.\f + \fr 12:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “49. yis”.\f* Enonga isi nosilimele akumu enone ⸤“Pulu Yemonga ulu peangama telemolo.” ningu⸥ kolo toko topele-mapele tolemele ulumu. ⸤‘Akumu manda manjiku naa teangi.’⸥ nimbu liepi-liepi tokoro.\f + \fr 12:1 \ft Mateyu 16:6,11-12.\f* ⸤Parisi yemane sike teko kenjiku molemele mele kamu lopi manda naa tenge.⸥ \v 2 Aki tolemo ulumenga telu kepe pe aki naa topa pali mona lemba. Lopi telemo ulumenga telu kepe pe lopi naa temba. Kanu ulume kinie ungume pali yembomane pali pilinge. \v 3 Sumbulu toline ungu niringime yembomane pateline pilinge. Ulke suluminiana ungu ólo toko niringi ungume ulke imune ola angilku ru ningu ninge.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 4 “Nanga pulu lemo yemboma, enondo ungu te nimbu siembo: Kangimu mindi toko kondokolie pe kelko minimu pea ulu te manda naa tenge yemboma pipili naa kolangi. \v 5 Nalo eno paa pipili kolonge yemo nimbu siembo: Kangi topa kondopalie pe mini pali tepe koleana manda topa mundumbe ⸤Pulu Yemo⸥ yu pipili kolangi. Paa sike nimbu sikiru. Yu pipili kolangi. \p \v 6 “Kera kalsindipele paa kangamo molemo, topo toko lingendo kera kise pakera kou kololi talo mindi pulimo kanumu. Nalo Pulu Yemone kanu kerama nokombando komu naa silimo. \v 7 Pilieme! Eno ⸤na lombili andolime⸥, enonga penge indime kepe yuni koronga telu telu nimbe pali kambu torumu. Kera kalsindipele yu kou paa koltalo mele pulimo nalo kanu keramo Pulu Yemone kanopa molemo. Eno yemboma paa olandopa awilime kanopalie eno paa nokopa kondopa molomba ⸤kene pipili naa kolaa.⸥” ⸤nirimu.⸥\f + \fr 12:7 \ft Mateyu 10:28-31. Ungu pulu te inie nondopa 12:2-3* kana.\f* \s1 12:8-12 “Olio Yesusinge Yemboma Molemolo.” Nimolondo Pipili Naa Kolamili Ungu Te\f + \fr 12:8 \ft akumunge 12:8-9 Mateyu 10:32-33; 12:10 Mateyu 12:32; 12:11-12 Mateyu 10:18-20, Mako 13:11-13, LLuku 21:12-15.\f* \p \v 8 “Nane enondo ungu te nimbu siembo: Yembo tene yembomanga kumbikerena ola angilipe ‘Na Yesusinge yembomo molio.’ nimbé kinie pe Pulu Yemonga angellomanga kumbikerena Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemone ola angilipe “Kanu yembomo nanga yembomo.” nimbéla. \v 9 Nalo yembomanga kumbikerena “Yesusi yu naweye? Yu na naa pilkiru.” aku mele nimbé yembomo pe Pulu Yemonga angellomanga kumbikerena Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemone “Aku yembomo yu naweye? Yu na naa pilkiru.” nimbéla.\f + \fr 12:9 \ft inie yakondo 9:26.\f* \p \v 10 “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ungu taka tondopa ungu nimbe kenjilimo yembomo aku sipe ulu keri telemoma ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolomba. Nalo Mini Kake Telimu ungu taka tondopa, ungu nimbe kenjipe, marake telemo yembomo aku sipe ulu keri telemomo ‘Manie pupili.’ naa nimbe, paa siye naa kolomba. \p \v 11 “Kanu kinie pe eno ⸤nanga yemboma molonge kanokolie⸥ eno ongo ka siku, eno maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga ye awilime kinie, ye nomime kinie, gapomano ye awilime kinie eno molongena eno mengo puku kote tendenge kinie ‘Kotena nambolka unguri nimolonje? Olio ungu te walsiku pilinge kinie nambolka unguri topondopo nimolonje?’ ningu mini-wale naa mundengi. \v 12 Akune Mini Kake Telimuni enone anjo ninge mele mane simbe kene mini-wale naa mundengi.” nirimu. \s1 12:13-21 Ye Kamako Tene Aroma Topa Terimumunge Ungu Ikomo \p \v 13 Yesusi molorumune liku maku toringi yembomanga tene yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, nanga angenumu kinie oltonga lapane sirimu monge melema yuni ‘Na mare moke tepa sipili.’ ni.” nirimu. \p \v 14 Nalo Yesusini yundu topondopa nimbéndo: “Yemo, ‘Nane enonga kote pilindiku enonga melema moke tendei.’ nimbe nawene na mako torumuye? Yembo tene nando aku sipe naa nirimu kanumu. Nanga kongono te molo.” nirimu. \p \v 15 Aku nimbelie yuni enondo kelepa nimbendo: “‘Mele awisili lipu nosipu kamako molambo.’ ni naa ningu, ‘Melema lili ulu pulumu yu ulu pulu kerimu kene aku naa teambo.’ konopu leko molangi. Yembo tene mele awisili lipe nosilimomonga mini pali konde molopa kondomba aulkemo naa lemo.”\f + \fr 12:15 \ft Mateyu 16:26. Bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* nirimu. \p \v 16 ⸤Aku nimbelie Yesusini ‘Enondo nikiru ungumenga pulumu kamu piliengi!’ nimbe⸥ yuni ungu iko te topalie nimbendo: \p “Walse ye kamako te molopalie yunge poniena langi paa awisili orumu. \v 17 Akumunge yuni yuyu nimbendo: “Langi nosilio ulkema pali si nimu, langi awisili goli lepa we lemo kene na nambe-eamboye?” nirimu. \v 18 Pe kelepa yuni yuyu nimbendo: “Kinié na pilipero. Na isipu teambo. Na langi nosilio ulkema tekisipulie langi nosimbo ulke paa awilime kelepo takopolie akumenga nanga rasi witi kinie langi kinie nanga poniena olemo langime pali nosiembo. \v 19 Akune nosipulie na nanu pilipulie nimbondo: Na papu. Na langi awisili, ponie awisili omba pumbe kinie nombo molombo mele lemo kene koro molopo, kongi nombo, no-waene nombo, konopu sipu molambo.” nirimu. \v 20 Nalo Pulu Yemone kanu yemondo nimbendo: “Ye aromamo. Kinié ipulueli nane nunge minimu ombo limbo kinie nunge nosilino melema nawene limbeye?” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥ \p \v 21 ⸤Ungu ikomo topa pora sipelie ungu te pea nimbendo:⸥ “Aku sipe mele, ‘Na mele kande-kandema nosilio.’ nilimele yemboma Pulu Yemone eno kanopalie eno yembo koropa pulime nimbe kanolemo. Pulu Yemo kanopa peanga kanolemo ulu pulume naa teko molemele yemboma enonga minime koropa pupili mele molemele. Kanu yemboma eno aku ungu iko tokoro yemo mele molemele.” nirimu. \s1 12:22-31 Yesusini “Na Lombili Andolemelema, Mini Wale Munduku Konopu Awisili Naa Leaa.” Nirimu Ungumu\f + \fr 12:22 \ft Mateyu 6:25-33.\f* \p \v 22-23 ⸤We yembomando⸥ aku sipe nimbelie Yesusini yulombili andolimendo kelepa nimbendo: “⸤Kolonge kinie mana melemane eno naa lipe tapondomba⸥ kene nane enondo ungu te nimbu siembo: ‘Kangikundu molopo kondamili.’ ningu konopu awisili liku naa mundengi. Langinongemonga kepe no nongemonga kepe mulumbale pakongemonga kepe akumenga konopu awisili liku munduku naa molangi. Eno kapola molonge mele olandopa, langi nonge mele maniendopa; enonga kangi yu olandopa mele, mulumbale pakonge maniendopa mele kene langi nonge mele kinie, mulumbale pakonge mele kinie, konopu awisili liku naa mundengi. \v 24 Kerama kaname. Langi te panjikulie nou lemo kinie liku mengo ulkendo puku nosiku naa nolemele nalo Pulu Yemone kerama langi silimo. Kerama we mele, eno yemboma olandopamonga yuni eno paa nokomba. \v 25 Enonga yembo tene konopu awisili lipe mundumbemone yu kolomba ena te manda ‘We liepili.’ nimbéye? Manda naa nimbé. \v 26 Enone ulu wallo-kolte aku sipe mele te manda naa telemelemonga ulu wema eno nambemune konopu awisili liku munduku molemeleye? \p \v 27 “Pillawa sindime kaname. Pillawa sindimene kongono mindili siku naa teko, mulumbale te teko mimi naa telemele nalo pillawa sindime molemele mele olandopa, ⸤ye nomi kingi⸥ Sollomono\f + \fr 12:27 \ft ungu pulumu Mateyu 6:29*.\f* kongono awisili tepalie wale paa peangama pakopa a nirimu mele maniendopa. \v 28 Era sindi tolemoma kinié mele molemo, opali mele poroko tepena kalemelema Pulu Yemone aku sipe nokopa kondolemo liemo eno ‘Pulu Yemone olio manda nokombanje?’ ningu laye-kolte mindi pilimele yemboma pakonge melemanga yuni manda lipe naa tapondombaye? Eno lipe tapondomba. \p \v 29 “⸤Pulu Yemone kerama kinie era sindime kinie aku we melema aku sipe nokolemo⸥ kene eno konopu awisili liku mundukulie ‘Esi, langi te tena lipu nomolonje?’; molo ‘No tena kolopo nomolonje?’ ningu pilku naa molangi. \v 30 Pulu Yemonga yemboma naa molko ulsukundu molemele yembomane\f + \fr 12:30 \ft bokumunge alsena anjokondo “15. haiden”.\f* aku siku telemele nalo enonga Lapa ⸤Pulu Yemone⸥ eno yunge yembomanga mele molotolemoma kanopa molemo ⸤kene eno langi nongemanga kinie mele pakongemanga kinie konopu naa liku mundengi⸥. \v 31 ⸤Pulu Yemo⸥ ye nomi kingi molopa yemboma nokolemo ulume\f + \fr 12:31 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* ‘Kumbi lepo teambo.’ konopu leko molangi. Aku tenge kinie yuni we melema kepe eno simbe.” ⸤nirimu.⸥ \s1 12:32-34 Mele Kande-Kandema Mulu Koleana Nosilimolomonga Ungu Te\f + \fr 12:32 \ft akumunge 12:33-34 Mateyu 6:19-21.\f* \p \v 32 “Nanga kongi sipisipi koltalo, enonga Lapa walse ye nomi kingi molopa yemboma nokomba kinie ‘Eno pea ye nomime molko yemboma nokangi.’ nimbé. Yu aku sipe tembando konopu sipe molemomonga pipili kolko naa molangi. \v 33 Akumunge eno nosilimele melema kou mone liku aku kou mone lingema yembo koropama moke teko siengi.\f + \fr 12:33 \ft Mateyu 19:21, 26:7-9.\f* Aku siku tekolie pe kou kamu manie naa puli koumu liku nosiku, mele kande-kandema liku mulu koleana ⸤pe pungemonga⸥ nosiku teangi. Akune wa lili yema ongo wa naa liku, koka molo lkurinia melemane ongo teko kenjiku naa tenge. Eno akune nosinge melema kamu kapola lemba. \v 34 Enonga nosilimele melema lemo kolea akune eno konopuni pilku konopu mondoko molemele kene ⸤‘mulu koleana mindi melema liepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥.\f + \fr 12:34 \ft Mateyu 19:21; inie anjokondo 18:22.\f* \s1 12:35-48 Yesusi Wale Talo Sipe Kelepa Omb monga “Kongonomo Mimi Siku Teko, Nokoko Kondoko Molangi.” Nirimu Ungu Iko Talo\f + \fr 12:35 \ft Yesusi pe omb monga ungu awisili Mateyu kolomongo awili 24,25 selo pali, Mako 13:pali. 12:39-46 Mateyu 24:43-51.\f* \s1 Te: 12:35-40 Kendemandemane Enonga Nokolimu “Yando Ombá” Ningu Nokoko Molemele Ungu Ikomo\f + \fr 12:35 \ft akumunge 12:35-36 Mateyu 25:1-13, Mako 13:33-37; 12:39-40 Mateyu 24:43-44.\f* \s1 Te: 12:41-48 Kendemande Yemboma Nokondolemo Kendemandemonga Ye Awilimu Kelepa Ombalie Kendemandemo-Kinie Temba Mele Ungu Ikomo\f + \fr 12:35 \ft akumunge 12:42-46 Mateyu 24:45-51. 12:41-48 manjiku naa kanani. Akumu 12:35-40 monga ungu marenga ungu pulumu.\f* \p \v 35 “⸤Na lombili andolime,⸥ enone ‘Awilimu kinié ombánje.’ ningu mulumbale pakoko, kako toko, kiye kandoko, molangi. \v 36 Ye awili te tenga pupe ye te ambo limbe langi koyolemele yemboma kinie anjo langi nomba molemo kinie yu kelepa ulkendo ombámonga yunge kendemande yembomane ‘Yu ombá.’ ningu ulke kune lindingendo nokoko molemele mele eno aku siku molangi. \v 37 Kanu kendemandemanga nokolimu omba yunge kendemandema kanopalie, uru naa peko we molonge kanomba kendemandema eno konopu siku molonge. \p “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: ⸤Alieli kendemandemane enonga awilimu nokoko langi kalondoko silimele mele yu aku siku nokolemela nalo kendemandemanga⸥ ye awilimuni ⸤kanu kendemande peangama konopu sipe⸥ yuni kongono-mulumbale pakopa enondo “Langi noli polona molaa.” nimbe ‘Langi nangi.’ nimbe enonga kongono tendepa eno nokomba. \v 38 Ipulueli awi-burumi ombáne, kera gulta ko tomba kinie ombánje, eno uru naa peko nokoko molongi kanomu liemo eno konopu siku molonge. \p \v 39 “I ungumu konopu liku munduku pilieyo. Ulke pulu ye tene wa noli ye te yunge ulkemo omba bulsupe melema wa limbe enamo pilkenje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimbe nokopa molka kinie wa noli yemo yu manda suku naa olka. \v 40 Aku siku eno nokoko molaa. Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ombá enamo naa pilimele kene ‘Yu sike ombá.’ ningu aku siku nokoko molangi.” nirimu. \p \v 41 Pitane yundu nimbendo: “Awilimu, aku ungu iko toko ningu sikinumu olio ⸤nunge lombili andolimendo manjiku⸥ ningu sikinu molo yembo wemando pea ningu sikinuye?” nirimu. \p \v 42 Awili ⸤Yesusini⸥ topondopa nimbendo: \p “Kongono tendeli kendemande ye nawene kongono tepa kondondolemo kinie kanopalie yunge ye awilimuni ‘Yuni kongono silioma sumbi sipe telemomonga yu kongono simbo kinie tepa kondombamonga na altopo konopu kimbu sipu naa molombo.’ nilimoye? Kendemande ye te aku sipe mele tepa kondopa molemomo kanopalie yunge ye awilimuni yu mako topalie yundu nimbendo: “Nuni kongono tendeli kendemandema pali nokondoko enonga langi nongema ena mako toliomonga eno nangi moke teko sieni, nokondoko molou.” nimbe ⸤yu tenga pulimo⸥.\f + \fr 12:42 \ft Joseponga temanemo OuPuluPulu 39:pali.\f* \v 43 Pe ye awilimuni kongono simumu kanu kongono tendeli kendemandemone mimi sipe tendepa molopili awilimu kelepa omu liemo kendemandemo yu konopu sipili. \v 44 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Kanu ye awilimuni kanu kendemandemondo “Nanga mele nosilioma pali nuni nokondou.” nimbé. \p \v 45 “Nalo ⸤ye awilimuni kanu kendemande yemondo nimbendo: “Nanga kendemande yemboma pali nokondou.” nimbe tenga pulimo kinie⸥ kanu kendemande yemone “Nanga awilimu welea naa ombá.” konopu lepalie yuni nokondolemo kendemande yemboma kopene topa, langi nomba no tondoloma nomba kekelepa topalie, aku sipe tepa kenjipe molomu liemo \v 46 walse kanu kendemande yemo ‘Yunge ye awilimu ombá.’ nimbe naa pilipe ⸤kongono sirimu mele naa tepa⸥ walu tepa kenjipe molomba kinie ombá. Omba ⸤kanu yemo tepa molomba mele kanopalie⸥ yu paa kopene topa kondopalie, yunge ungumu pilku su siku kongono ambolko naa kondoli yemboma ⸤kolea keri⸥ molemelena ‘Pupili.’ nimbe lipe mundumbe. \p \v 47 “Kongono teli yembo te yunge awilimuni “I siku i siku tei.” nimbé ungumu sumbi sipe pilipelie ungumu ta nimbé, molo ‘Nikimu mele naa tembo.’ nimbe pilipe aku sipe pilipe lipe naa temba yembo kanumu yunge awilimuni pe yu mongo paa awisili simbe. \v 48 Nalo “Tei.” nimbé mele mimi sipe naa pilipelie we walu tepa kenjimbe yembomo yunge awilimuni mongo laye-kolte mele simbe. Yembo mele awisili siringi lipe noserimu yembomo “Pundu toko mele awisili si.” ninge. Yembo “Mele awisili nokoko molou.” niringi yembomo “Kelko mele awisili si.” ninge.” ⸤nirimu.⸥ \s1 12:49-53 Yesusinge Ungumu Yemboma Pilkulie Opa Pulue Mele Molonge Mele Ungumu\f + \fr 12:49 \ft akumunge 12:51-53* \ft Mateyu 10:34-36.\f* \p \v 49 “⸤Na lombili andolime,⸥\f + \fr 12:49 \ft 12:22.\f* na ya ma koleana tepe mundumbo orundu. Kanu tepemo isili ou welea nolkanje papu. Na konopu silke.\f + \fr 12:49 \ft “Tepemo.” nirimu akumu kote tendepa mongo simbemondo nirimu.\f* \p \v 50 “Na no limbo ulu akumu na-kinie wendo ombá. Ulu akumu isili ou wendo naa okomomonga na konopu umbune tepili molio.” ⸤nirimu.⸥\f + \fr 12:50 \ft “No limbo.” nirimu akumu yu mindili nomba kolombamondo nirimu. Mako 10:38-39, Jono 19:28,30.\f* \p \v 51 “‘Ya mana yemboma opa naa teko telune kapola kapola molangi.’ nimbu orundu konopu lekemeleye? Aku molo. ‘Yemboma konopu lupe lupe pepili anjo yando opa pulue mele molangi.’ nimbu orundu. \v 52 Kinié kepe pe anjopa kepe ulke telune pelemele yembomanga ⸤marene nanga ungumu pilku molko marene nanga ungumu liku su siku molkolie,⸥ eno enono opanale teko yembo kise pakera ulke telune peko, yepoko enono molonge, talo elolo molongele, yu-mele-mele molonge. \v 53 Lapane malo-kinie opa tepa, malone lapa-kinie opa tepa, telune kapola naa molongele. Anumuni lemenu-kinie opa tepa, lemenuni anumu-kinie opa tepa, telune kapola naa molongele. Bamuni yunge malonga menu-kinie opa tepa, malonga menuni bamu-kinie opa tepa, telune kapola naa molongele. ⸤Kanu yemboma kapola naa molonge.⸥” nirimu. \s1 12:54-56 “Kinié Wendo Olemo Ulumenga Ulu Pulumu Nambemune Naa Pilimeleye?” Nimbe Yesusini Walserimu Temanemo\f + \fr 12:54 \ft Mateyu 16:2-4.\f* \p \v 54 Aku nimbelie Yesusini liku maku toringimendo nimbendo: “Enone kolea kolopalie kupe tolemo kinie kanokolie “Lo ombá lemo.” nilimele kinie lo sike olemo. \v 55 Pe kelepa ipulueli poporome topa, kombukandipi angilimo kinie kanokolie “Ena tondolo temba lemo.” ningu pilimele kinie ena sike telemo. \v 56 “⸤Naa pilkimulu.” nilimele nalo sike pilimele⸥ yembo kolo toko topele-mapele tolime!\f + \fr 12:56 \ft bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.\f* Eno mulumu kinie ya mamo kinie kanokolie ‘kolea isipe isipe temba.’ ningu kanolemele nalo kinié ⸤na mana orundu kinie⸥ wendo olemo ulume kanoko molkolie kanu ulumenga ulu pulumu naa pilimele. Aku nambemune ⸤lipe ora silimo mele⸥ naa kanoko naa pilimeleye?” ⸤nirimu.⸥ \s1 12:57-59 ‘Yembo Tene “Nu Kote Tendembo.” Nimbé Yembomo Kinie Welea Altoko Yu Kinie Kapola Kapola Molongele Ulume Teaa.” Nimbe Yesusini Nirimu Temanemo\f + \fr 12:57 \ft akumunge 12:58-59* \ft Mateyu 5:25-26.\f* \p \v 57 “Enone nambemune ulume pilku apuruku ulu peangama pilku naa telemeleye? \v 58 Nu kote tendemba temba yembomo ‘Kapola kapola molambili ulu te teambo.’ ningulie welea teani. Aku naa tenu liemo nu kote tendemba yembomone nunge kote pilieli yemo molombana memba pupe simbenje? Pe kote pilieli yemone nu ka ulke nokoli yemo lipe simbe, yuni nu ka ulkena lipe mundumbe. \v 59 Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Nu ka ulkena wendo onindu pundu paa pali tokolie mindi wendo onimu. We manda wendo naa oni.” nirimu. \c 13 \s1 13:1-5 Yesusini “Ulu Pulu Keri Telemelema ‘Naa Kolamili.’ Ningu Bulu Siku Konopu Alowa Teangi.” Nirimu Temanemo \p \v 1 Kanu kinie Yesusini ungu mane sirimune moloringi yembo marene yundu temane toko sikulie ningendo: “Kolea Gallilli disiriki yembo marene Pulu Yemo popo toko melema kalko molangi ⸤Romo gapomano ye awili⸥ Paillatene eno topa kondorumu.” ningu temane toringi. \p \v 2 Aku temanemo toringi kinie pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kanu kolea Gallilli yemboma aku siku mindili noringi kulu pilkulie ‘Gallilli yembo moloringi lupe wemane ulu pulu keri teringi mele maniendopa, kanu mindili noringi yemboma ulu pulu keri teringi mele paa olandopa.’ konopu lekemeleye? \v 3 Paa sike nane enondo “Aku sipe molo.” nikiru. Ya molkomele yemboma, eno ulu pulu keri telemelema bulu siku munduku siye kolko konopu alowa naa tengi liemo eno aku siku toko kondongela.” nirimu. \p \v 4 Pe kelepa Yesusini temane te topalie nimbendo: “Kolea awili Jerusalleme sukundu kolea kanga Silloamo kouni takoli ulke awili olana te topa kalalu sipe topa manie mundupelie yembo tene-eti\f + \fr 13:4 \ft supunge talo (18).\f* topa kondorumu koloringi. Kanu yemboma ‘Kolea awili Jerusalleme yembo lupe moloringimene pali ulu pulu keri teringi mele maniendopa, koloringi yembomane ulu pulu keri teringi mele paa olandopa.’ konopu lekemeleye? \v 5 Paa sike nane enondo ‘Aku sipe molo.’ nikiru. Ya molkomele yemboma, eno ulu pulu keri telemelema bulu siku munduku siye kolko konopu alowa naa tengi liemo eno aku siku kolongela.” nirimu. \s1 13:6-9 Unjo Te Mongo Naa Torumumunge Ungu Ikomo\f + \fr 13:6 \ft akumu 13:1-5 nirimu ungumunge ungu pulu te.\f* \p \v 6 Aku nimbelie kelepa ungu iko te topalie enondo nimbendo: \p “Ye tene unjo piki te yunge unjo waene poniena umbu lierimu. Pe ‘Piki mongo tomba.’ nimbe omba kanorumu kinie te naa torumu. \v 7 Piki mongo te naa torumu kulu yunge unjo waene ponie tapu yemondo nimbendo: “Pílie. Ponie talo yepoko pea iunjo piki angilimomonga ombo kanorundu nalo piki mongo telu kepe naa torumu kene yuni ma kopongo we nolemo kene peke toko ltei.” nirimu. \p \v 8 Ponie pulu yemo aku sipe nirimu kinie ponie tapu yemone yundu topondopa nimbendo: “Awilimu, iponie telumu mindi aku unjomo we angiliepili. ‘Unjomo akopa mongo topili.’ nimbu unjo pulune era tepo, ma mundupu, kongi le lipu mundupu, teambo. \v 9 Pe nekendo poniemonga mongo tomu liemo papu. Naa tomu liemo kamu peke tani.” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu. \s1 13:10-17 Koro Moloringi Wale Sambate Tenga\f + \fr 13:10 \ft inie anjokondo 14:1-6.\f* Yesusini Ambo Te Tepa Konde Lsimu Temanemo \p \v 10 Walse, ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambate tenga\f + \fr 13:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulke tenga suku Yesusi pupelie yemboma ungu mane sipe molorumu. \v 11 Akune ambo te molorumu, yu kuru topa bulu langorumu-ne ola angilipe sinio simbendo perepa molorumu. Yu aku sipe molopili ponie tene-eti omba purumu. \v 12 Yesusini kanu ambomo kanopalie yundu “Ou.” nimbelie nimbéndo: “Ambomo, nu kuru torumumu topa keliepili.” nimbelie \v 13 ambomo kini ambolorumu kinie yu tamburumbu sumbi sipe ola angilipelie Pulu Yemo kapi nirimu. \p \v 14 Nalo kanu ulkemo nokorumu yemo yuni Yesusi ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemonga yembo tepa konde lsimu kulu kanopa keri kanopalie akune maku toringi yembomando nimbendo: “Kongono wale talo pakera lemomanga ‘Konde pamili.’ ningu onge manda. ⸤Koro mololi⸥ Sambate walemonga manda molo.” nirimu. \p \v 15 Yemone aku sipe nirimu kinie Yesusini nimbendo: “Eno topele mapele toli yema,\f + \fr 13:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.\f* alieli ⸤koro mololi⸥ wale Sambate wendo olemo kinie eno pali yu-mele-mele enonga kongi kao molo kongi dongi langi nomba molorumune moki leko no olemo kolea tenga ‘No nopili.’ ningu mengo pulimele kanumu. \v 16 Eno enonga kongime Sambate walemonga papu moki leko nokolemele kene i ambomo Sambate walemonga papu lipu tapondokorola. Kongimu maniendopa mele, ambomo olandopa mele kanumu. Akumunge i ambomo, yu Eporayamone kalopa lsimu ambo te, ⸤kurumenga nomi⸥ Setenene\f + \fr 13:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.\f* yu ponie tene-eti ka mele sirimu ambomo Sambate walemonga moki lepo nokokoromo tepo kenjikiruye?” nimbe walserimu. \p \v 17 Yuni aku sipe nirimu kinie kanu ungumuni yu terimu mele kanoko keri kanoringime olie poloringi nalo we yembomane yu ulu tondolo peangama terimu kanokolie konopu awili teko siringi. \s1 13:18-21 Unjo Masetete Umbumunge\f + \fr 13:18 \ft Mateyu 13:31-32, Mako 4:30-32;\f* Ungu Ikomo Kinie Pillawa Akoli Mele Isimunge\f + \fr 13:18 \ft Mateyu 13:33. Masetete Isiselonga ungu pulu mare Mateyu 13:31-33*.\f* Ungu Ikomo Kinie \p \v 18 Kanu kinie Yesusini ⸤yembomando⸥ kelepa nimbendo: \p “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokomba,\f + \fr 13:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* mele nambolka mele kanu silimu lembaye? ‘Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo mele piliengi!’ nimbu akumu nambepo nimbu simboye? ⸤Nimbu siembo.⸥ \v 19 Akumu isipe mele: Ye tene yu unjo masetete umbu te lipe yunge poniena umbumu mundorumu kinie kanu unjo umbumu wendo omba awi lepa unjomo angilierimu kinie aku unjomonga kolamanga kerama ongo peringi. Pulu Yemo ye nomi kingi molomba mele aku sipe.” nirimu. \p \v 20 Aku nimbelie kelepa walsipe pilipelie nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokomba mele pilinge nambepo nimbu siemboye? ⸤Nimbu siembo.⸥ \v 21 Akumu isipe mele: Ambo tene yu langi pillawa akoli mele isi\f + \fr 13:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “49. yis”.\f* wallo kolte lipelie pillawa awisilinge mundorumu kinie pillawa pali akorumu. Pulu Yemo ye nomi kingi molomba mele aku sipe.” nirimu. \s1 13:22-30 Pulu Yemo Molomba Koleana Sukundu Pumolo Mele Yesusini Nirimu Temanemo \p \v 22 Aku sipe nimbelie pe Yesusi kolea awili Jerusalleme pulimo aulkena pumbe pupelie kolea awilime kinie kangama kinie pupe, akumenga moloringi yemboma ungu mane sirimu. \v 23 Kanu yembomanga tene yu walsipe pilipelie nimbendo: “Awilimu, mindili nomolo aulke molemolona Pulu Yemone yemboma lipe tapondopa wendo lipe yu-kinie molko kondonge aulkena lipe mondomba\f + \fr 13:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* yemboma koltalo mindiye?” nimbe walserimu. \p Pilipelie yuni enondo nimbendo: \v 24 “Ulke kerepulu paakanga si niline yembo awisili ongo suku pungendo perenge. Akumunge ‘Kanu kerepulune eno ongo sukundu puku molongendo mindili siku pangi.’ nimbu nikiru.\f + \fr 13:24 \ft Mateyu 7:13-14.\f* \v 25 Ulke pulu yemone ola angilipe kune anjimbe kinie eno pena molkolie ningemone, kune toko walsikulie ningendo: “Awilimu, olio nu kinie pea molamili wamili kene olionga kune lindi.” ninge kinie yuni enondo nimbendo: “Enonga imbime na naa pilipu eno kepe enonga koleama kepe na naa kanolio.” nimbé. \p \v 26 “Yuni aku nimbé kinie enone yundu ningendo: “Nupea ga norumulu. Olionga koleamanga nu ongolie olio ungu mane sirinu.” ninge. \p \v 27 “Nalo yuni enondo nimbendo: “Eno niembo piliee. Enonga imbime na naa pilipu enonga koleama na naa kanolio. Eno ulu pulu keri teko molemele yemboma pali na moliona anjo paa.” nimbé. \v 28 Akune ulsu molkolie eno ⸤anda-kolepali⸥ Eporayamo kinie, Aisake kinie, Jekopo kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema pali kinie, eno Pulu Yemo yenomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu molonge kanokolie eno enono akune ulsu molonge kanokolie eno enono mumindili kolko kola teko mini-wale mundunge.” nirimu.\f + \fr 13:28 \ft Mateyu 25:10-13,41, inie anjokondo 16:19-31.\f* \p \v 29 Isirele yemboma eno Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu eno manjiku naa punge ‘Piliengi!’ nimbelie yuni kelepa nimbendo: “Ma koleana pali yembo mare Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu puku Pulu Yemo pea langi nonge. \v 30 Pilieme. Akiliku olemele yembo mare Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu kumbi leko punge. Kumbi leko oringi yembo mare akiliku punge.” nirimu.\f + \fr 13:30 \ft “Akilku olemele yemboma” nirimu, Isirele talapena ulsu molemele yembomando nirimu. “Kumbi leko oringi yemboma” nirimu, Isirele yembomando nirimu.\f* \s1 13:31-35 Jerusalleme Yemboma Toko Kalonge Pilipelie Yesusini Eno Kondo Kolorumu Temanemo\f + \fr 13:31 \ft akumunge 13:34-35 Mateyu 23:37-39; LLukuinie 19:41-44.\f* \p \v 31 Walse, Yesusi ou Jerusalleme naa pupelie kolea tenga ungu nimbe molorumu kinie Parisi ye marene\f + \fr 13:31 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* ongo yundu ningendo: “⸤Ye nomi kingi⸥ Erotene ‘Nu topo kondambo.’ nimbe molemo kene nu ya naa molkolie tenga kowa pu.” niringi. \p \v 32 Yesusini enondo nimbendo: “Na tomba tekemo yemo, yu kolo topa konopu keri peli owa takera pokisi\f + \fr 13:32 \ft ‘Owa pokisi yu paa pilipe konginjeli pelemo melemo.’ nilimele. Yuni kera gulta ipulueli omba wa topa nolemo kinie yu tongendo perelemele. ‘Palana sukundu manda naa pumbe.’ ningu pilimele nalo yu yuyu aulke te kanopa sukundu pulimo. Aku telemomonga yu konopu naa mondolemele. Wale mare kumaka tomolondo melu taki-teki lemolo kinie yu kanopa pilipelie sukundu naa pulimo molo ga kiyengo nimbe nomba we pulimo aku sipe mele.\f* mele akumu molemona iungumu puku ningu si-pee.” nimbelie nimbendo: “Kinié mele kepe opali talou mele kepe kurume yembomanga konopune pelemoma makoropo, kuru toli yemboma tepo konde lipu, molopolie laye pe mele na kongono tepo moliomo pora simbo. \v 33 Nalo Jerusalleme pumbondo kinié kepe opali talou kepe na we kongono telipu pumbo. Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo ye te kolea awili Jerusalleme ulsukundu manda naa kolomba kene ⸤na Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipulie yemboma nimbe silimo yemo molio kene⸥ na Jerusalleme ulsukundu manda naa kolombo.” ⸤nirimu.⸥\f + \fr 13:33 \ft inie yakondo 11:50-51; bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* \p \v 34 ⸤Aku nimbelie Yesusini Jerusalleme moloringi yemboma yu kondo kolopa akumundu ungu te nimbelie nimbendo:⸥ \p “O Jerusalleme ⸤yemboma⸥, Jerusalleme ⸤yemboma⸥, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema toko kondoko, yuni eno molemelena lipe mundulimo yema kouni toko kondoko telemele yemboma, kera gulta anumumuni yunge waloma lipe yunge kongona lopi tepa nokolemo mele nane wale awisili eno aku sipu nokolka nalo enono “Molo.” niringi. \v 35 Akumunge pilieme. ⸤Opa puluema eno tonge onge kinie Pulu Yemone altopa enonaa nokopa naa lipe tapondombamonga⸥ opa puluemane ongo sike toko munduku enonga koleamo kinie enonga ulke tembelemo kinie kamu toko kalongemonga eno ku penge.\f + \fr 13:35 \ft Jeremaya 12:7, 22:5. Romo yembomane kolea awili Jerusalleme kinie akune angilierimu ulke tembelemo kinie tenge mele inie anjokondo 19:43-44, 21:6,20,24, 23:27-31 ungu mare molemo.\f* Nane eno ungu te pea nimbu sikiru: \m Eno Jerusalleme yemboma, enone nando \q1 “Pulu Ye Yawene lipe mundorumu-ne okomo yemo \q1 imbi ola molopa, molopa kondopili.”\f + \fr 13:35 \ft Konana 118:26.\f* \m ninge walemonga na altoko kanonge. Ou molo.” nirimu. \c 14 \s1 14:1-6 Sambate Wale Tenga Yesusini Ye Te Kangi Akorumumu Tepa Konde Lsimu Temanemo\f + \fr 14:0 \ft inie yakondo 13:10-17.\f* \p \v 1 ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambate tenga\f + \fr 14:1 \ft inie yakondo 13:1*.\f* Parisi ye awili tenga ulkena Yesusi langi pea nongendo purumu. Omba molorumu kinie pea langi nongo moloringi yemane yu neme-neme ningu kanoko moloringi. \v 2 Yunge kumbikerena ye kangi akorumu te molorumu. \v 3 Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku kondoringi yema kinie, Parisi yema kinie,\f + \fr 14:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”, “11. Farisi”.\f* eno Yesusini walsipelie nimbendo: “⸤Koro mololi⸥ wale Sambate kinie kuru toli yembo te tepo konde limelanje kapola molo moloye?” nirimu. “Pulu Yemonga ungu manemanga sukundu nambolka nimbe molemoye?” nirimu. \v 4 Nalo yundu ungu te topondoko naa ningu we moloringi. Kanukinie yuni kanu yemo lipe tepa konde lipelie yundu “Pu.” nirimu. \p \v 5 Aku tepalie Yesusi yuni pea moloringi yembomando nimbendo: “Eno molkomele yembomanga ye tenga kango te molo kongi-kao te Sambate wale tenga no muru tenga manie tomu liemo kanu yemone yunge kangomo molo kongi kaomo tamburumbu wendo naa limbeye?” nirimu.\f + \fr 14:5 \ft inie anjokondo 13:15.\f* \v 6 Aku nirimu pilkulie ‘Olione “Sambate wale tenga kango molo kongi-kao wendo limbe akumu papu.” nimulu liemo yuni “Yemo papu Sambate walemo kinie lipu tapondokoro.” nimbe.’ ningu pilkulie ungu te topondoko ninge aulke te naa lierimu. \s1 14:7-11 Eno Enono Imbi Toko Manie Mundungemonga Ungu Te \p \v 7 Parisi ye awilimunge ulkena langi nongendo oringi yemboma ye awilimenga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku moloringi\f + \fr 14:7 \ft inie yakondo 11:43, anjokondo 18:11, 20:46; ungu pulu te 15:7*.\f* kanopalie Yesusini eno ungu mane sipelie nimbendo: \p \v 8-9 “Ye tene nu kinie yembo mare pea “Langi namili waa.” nimbé kinie nu ongolie ye awilimenga polo kumbikundu tenga puku naa molani. Nu kanu polomonga moloni kinie pe ye awili te yu imbi olandopa molomba ye te yu kepe ‘Langi pea namili ou.’ nimbé ye te ombá kinie ulke pulu yemone nundu nimbendo: “I ye awilimu nu moleno polo akune molopili polomo si.” nimbé kinie nu pipili kolkolie polo te lupe, namba naa lieli yembomanga polo tenga puku moloni. \p \v 10 “Akumunge, ye tene nundu “Langi pea namili ou.” nimbé kinie yunge ulkena puku namba naa lieli yembomanga polo tenga puku molani. Akune moloni kinie ulke pulu yemone nu molonine ombalie nundu nimbendo: “Ano, ipolona naa molko ye awilimenga polona ongo molou.” nimbé kinie langi pea nongo molonge yembomane nu kinie temba mele kanokolie nu ‘Ye awilimu.’ ningu kanonge.” nirimu. \p \v 11 “Yembomane enono imbi liku ola mundulimele yemboma ⸤Pulu Yemone⸥ topa manie mundumbe, nalo yembo enono toko manie mundulimele yemboma yuni enonga imbime lipe ola mundumbe kanumu.” nirimu.\f + \fr 14:11 \ft Mateyu 23:12.\f* \s1 14:12-14 “Langi Pea Namili Waa.” Nilimolo Mele Ungumu \p \v 12 Kanu kinie Yesusini ulke pulu yemondo nimbendo: “Nu yembomanga langi kalondokolie nunge pulu lemoma kinie, nunge angenali kinie, ye kamakoma kinie enondo ‘Langi pea namili waa.’ ni naa nieni. ‘Enone walse altoko pundu mele toko, nando ‘Langi pea namili ou.’ niengi.’ ninaa nieni, molo! \v 13 Nu yembomanga langi kalondokolie yembo koropama kinie, kimbu ki lkinuwa tambulorumu yemboma kinie, kimbu keri lierimu-ne mimi siku aulke naa andoringi yemboma kinie, mongo keri lierimu yemboma kinie enondo ‘Langi pea namili waa.’ nieni. \v 14 Enone kanu langime pundu paa manda naa tongemonga nu konopu siku molko kondoni. Walse konopu sumbi nimbe pepili molemele yemboma kolko lomboroko ola molonge aku walemonga ya nikiru mele nuaku siku tenimunge mele kalomba lini.” nirimu. \s1 14:15-24 Langi Awisili Maku Toko Noringimunge Ungu Ikomo\f + \fr 14:15 \ft Mateyu 22:2-14 laye-kolte telu sipemo.\f* \p \v 15 Parisi yemonga ulkena Yesusi pea langi nongo moloringi ye tene Yesusindu nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana\f + \fr 14:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* langi nomolo yemboma ⸤olio⸥ malo.” nirimu. \v 16 Nalo Pulu Yemonga Isirele yemboma Yesusi yunge ungumu naa pilku liku su siringimunge mulu koleana puku naa molonge pilipelie yemone nirimu ungumu pilipelie Yesusini ungu te topondopa ungu iko te topalie nimbendo: \p “Ye tene ‘Yembo awisili pea langi namili kalambo.’ nimbelie yembo awisilindu “‘Langi kalopolie namili waa.’ nimbo kinie wangi.” nimbe, nimbe mundorumu. \v 17 Langi nonge enamo wendo orumu kinie yunge kendemandemondo nimbe mundupelie nimbendo: “Ou “Langi pea namili waa.” nirindu yembomando “Kinié enamonga langi kalondondu kene namili wangi.” ni-pou.” nirimu. \p \v 18 Nalo eno pali naa ongendo yu mele mele “Takaraki lekemo kene naa omolo.” niringi. \p Tene nimbendo: “Na ma konde te topo tondumu kano-pumbondo na naa ombó kene nindei.” nirimu. \p \v 19 Tene nimbendo: “Nane kongono teli kongi-kao rureponga talo topo tondume pupu kano-pumbondo manda naa ombó kene nindei.” nirimu. \p \v 20 Tene nimbendo: “Kinié mindi ambo lindumunge na manda naa ombó.” nirimu. \p \v 21 ⸤Aku siku niringi kinie pilipelie⸥ kendemandemo kelepa yando ombalie niringi mele yunge ye awilimu nimbe sirimu. \p Kanu kinie ulke pulu yemone mumindili kolopalie kendemandemondo nimbendo: “Nu welea lkisiku puku, ikolea awilimunge aulke awilimenga kinie aulke kangamanga kinie puku, yembo koropama kinie kimbu ki lkinuwa tambulorumu yemboma kinie, mongo keri lierimu yemboma kinie kimbu keri lierimu-ne mimi siku aulke naa andoringi yemboma kinie, eno liku mengo ou.” nirimu. \v 22 Kendemandemone aku tepalie kelepa omba nimbendo: “Awilimu, ninu mele tendu nalo langi noli polona kolea mare we lemola.” nirimu. \p \v 23 Kanu kinie Awilimuni yunge kendemandemondo nimbendo: “Aku tekemo kene nu altoko puku, kolea awiline ulsu puku aulke awilimenga kinie aulke paka-makamanga puku, yembo kanoko lendenime pali mengo wani. “Molo.” ninge yemboma kepe karaye teko mengo wani. Nanga ulkemo si nipili kene awisili wangi.” ⸤nirimu.⸥ \v 24 “Paa tambu ya kana. Na paa sike eno nimbu sikirumu: Nane pulu pulu “Langi pea namili waa.” nimbu, nimbu mundorundu yembomanga telu kepe paa naa ongo langi nonge. Paa molo.” nirimu.” nimbe ⸤Yesusini aku sipe ungu iko te torumu.⸥\f + \fr 14:24 \ft ungu ikomonga pulumu isipe: “Langi pea namili waa.” nirimu yemo yu Pulu Yemo. Yuni ou “Namili waa.” nirimu kinie naa oringi yemboma eno Isirele yemboma. Yu pe “Namili waa.” nirimu kinie oringi yemboma Isirele talapena ulsu molemele yemboma.\f* \s1 14:25-33 Olio Yesusi Lombili Andomolo Mele Ungu Mare \p \v 25 Yesusi aulkena omba purumune yembo awisili liku maku toko yu lombili andoringi kinie yu we angilipe topele topa kanopalie enondo nimbendo: \v 26 “Yembo tene na lombili ombando na olandopa konopu naa mondopalie na lombili manda naa ombá. Yunge lapa kinie, anumu kinie, menu kinie, ambolangoma kinie, angenupili kinie, kemulupili kinie, yu yuyu kepe, eno pea olandopa konopu mondopa, na manjipe konopu naa mondopalie na lombili manda naa ombá. \v 27 Yembo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yemboma unjo perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unjo pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbondo mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ naa nimu liemo na lombili manda naa ombála.\f + \fr 14:27 \ft Mateyu 16:24, Mako 8:34, inie yakondo 9:23.\f* \p \v 28 “Enonga ye tene ulke awili tondolo te takombando yu ou naa takopalie kanu ulkemonga konopu lipe mundupelie yuyu nimbendo: ‘Ulke takopo pora simbomonga kou mone manda nosilionje molo molo tombanje?’ nimbe pilipelie ‘Nanga kou mone manda nosendu liemo manda takombo.’ konopu kimbu sipe naa molombaye? ⸤Aku sipe temba kanumu.⸥ \v 29 Yu aku sipe ou naa telkanje pe yu kanu ulkemo takombando unjo pote mindi topo topa lipe polopalie pe kou mone molo tomba kinie kamu manda naa takopa pelka. Akumunge yembomane yu ungu taka tondoko tawe tendelemela. \v 30 Enone tawe tendeko ungu ururume toko ningendo: “I yemo ulke awili tondolo te takomba takorumu nalo yunge kou mone molo torumu kulu yu manda naa takopa pora sirimu.” ningu tawe tendelemela. \p \v 31 “⸤Te walsikirula.⸥ Enonga ye nomi tenga talapemo kinie ye nomi kingi tenga lupe talapemo kinie opa tengele kinie te yu tomba temba, te yunge koleana we molomba. Eno omba tomba ye nomi kingimu yu opa teli ye tuwendi-tausini memba ombá. Nalo we molomba ye nomimu yunge opa teli ye tene-tausini mindi molonge. Kokele tonge onge kinie we molomba ye nomimu yunge yema walsipe pilipelie nimbendo: “Olio opa teli ye tene-tausini mindi molopolie olio ongo tonge yemboma anjo manda tamili molo moloye?” ni naa nimbéye? ⸤Aku sipe manda manjipe pilipe molomba kanumu.⸥ \v 32 Kanu kinie kanu ye nomi kingimu yuni ‘Olione eno anjo manda naa tamili.’ nimbe piliemu liemo yunge ye mare lipelie, yetuwendi-tausini memba ombá ye nomimu aulke sulune ombámonga “Paa.” nimbe lipe mundupelie nimbendo: “‘Opa naa tepo we taka lipu molamili kene nane nambolka ulu te teamboye?’ ningu walsiku pili-pee.” nimbé.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 33 ⸤Ungu ikoselo topa kelepalie nirimumuni, pe ungu ikoselonga ye talone telembela melemonga ungu pulumu eno nimbe sipelie nimbendo:⸥ “⸤Kanu yeselone telembela⸥ aku sipe mele enonga yembo te yuni ‘Na lombili wambo.’ nimbelie yunge melema pali kinie, yunge yemboma kinie, yunge kou mone kinie, yunge kangi kinie, aku melema mindi konopu mondopa na olandopa konopu naa mondolemo yembomo na lombili manda naa ombá.”\f + \fr 14:33 \ft inie yakondo 14:26-27.\f* ⸤nirimu.⸥ \s1 14:34-35 Api Kusamonga Ungu Ikomo\f + \fr 14:34 \ft Mateyu 5:13, Mako 9:30.\f* \p \v 34 ⸤Aku nimbelie kelepa nimbendo:⸥ “Api-kusa akumu mele peangamo nalo yu songo naa temba kinie ‘Yu kelepa songo tepili.’ ningu ulu te manda temoloye? \v 35 Kanu api-kusa songo naa telimu nambe-emoloye? ‘Poniena lipu mundumolo kinie langi manda naa ombá; yu ma kopongo te molo.’ nimbu kanopolie we ltemolo.”\f + \fr 14:35 \ft Yembomane yu lombili andokolie pe siye kolko, altoko naa lombili andolemele yembomane yunge kongono altoko manda naa tendengemonga ‘Piliengi.’ nimbelie enondo aku sipe nirimunje. Inie yakondo 9:62 kananila.\f* ⸤nimbelie⸥ \p “Yembo komu-peo lemba yembomane inikiru mele piliee.” nirimu. \c 15 \s1 Kolomongo Awili 15 Yesusi Ulu Pulu Keri Teli Yemboma Kinie Taki Teki Molorumu Mele Juda Yembomanga Tapu Yemane Kanoko Keri Kanoringimunge Pilipelie Yesusini Pulu Yemo Kanu Yembo Kerime Konopu Mondorumu Mele Nimbe Simbendo Ungu Iko Yepoko Torumu Ungu Ikoma \s1 15:1-7 Kongi Sipisipi Te Talopa Lierimumunge Ungu Ikomo\f + \fr 15:0 \ft akumunge 15:4-7 Mateyu 18:12-14.\f* \p \v 1 Kou takisi lili yema kinie ulu pulu kerime teli ye wema kinie eno pali Yesusinge ungu pilingendo yu molorumune nondoko oringi. \v 2 Parisi yema kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie\f + \fr 15:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “41. saveman”.\f* enone aku teringi mele kanokolie konokono ningu ningendo: “I yemo yu tepa kenjikimu. Ulu pulu kerime ambololi yemboma “Pea molamili waa.” nimbelie, langi alieli eno pea nongo molemelela.” niringi. \p \v 3 Yesusini eno aku siku niringi pilipelie ⸤iungu ikoma eno topa sirimu.⸥ Ungu iko imu topalie nimbendo: \p \v 4 “Enonga ye tene kongi sipisipi\f + \fr 15:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “44.2. sipsip”.\f* pape paono mondolka kinie te talopa lelkanje yuni sipisipi po paono tene kelepa nani wema kolea ku lieline molangi siye kolopa pupe, talopa lelka sipisipimu kanopa limbendo korolipe naa pulkeye? ⸤Korolipe pulke.⸥ \v 5 Pe kanopa lipelie yuni konopu sipe apu topa lkondo memba pulke. \v 6 Kanu kinie lkondo ombalie yemone yunge pulu lemo yembomando kinie yunge ulke kere pongolo yembomando kinie walsipelie nimbendo: “Nanga kongi sipisipi\f + \fr 15:6 \ft bokumunge alsena anjokondo “44.2. sipsip”.\f* talopa liemumu kanopo lindu kene pea konopu sipu molamili waa.” nilke.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 7 ⸤Nimbelie ungu ikomonga pulumu nimbe para sipelie nimbendo:⸥ “Nane eno ungu te nimbu sikirumu: Yembo konopu sumbi nimbe pepili molemele yemboma aku siku molemele-na eno ulu pulu kerime munduku siye kolko konopu alowa tenge aulke te naa lemo kanumu,\f + \fr 15:7 \ft Inie 15:10,32. Judayembomanga ye nomi mare eno enono aku siku moloringi konopu lieringi nalo Romo 3:23 nimbe molemo mele kana! Aisaya 64:6 nimbe molemo mele isipe: ‘Olio mana yembomanga ulu pulu peangama paa mulumbale keri kalaro awisili molemo mulumbale mele.’ Iungumunge ungu tela inie anjokondo 18:10-14.\f* kanu yemboma mulu koleana angellomane konopu we silimele. Nalo sipisipi nokoli yemone yunge sipisipi talopa lielimu kanopa lipelie paa olandopa konopu silke mele aku sipe ulu pulu keri ambololi yembo te yunge ulu pulu keri telemoma pilipe keri pilipe mundupe siye kolopa konopu alowa tembamonga angellomane paa olandopa konopu singe.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 8 ⸤Nimbelie kelepa ungu iko te pea topalie nimbendo:⸥\f + \fr 15:8 \ft ungu pulumu inie yakondo Kolomongo awili 15 munge ungu pengémo kinie, 15:1-2 kinie.\f* \p “Te iwalsikirula: Ambo te kou mone suroli mele engaki rureponga talo nosipelie nilkemone, pe kanu kou suroli mele te manie pulkenje yu tepe llame kandopa ulke puri memba kanopa limbendo naa korolkaye? ⸤Paa korolkamo.⸥ \v 9 Kanu kinie kanu koumu kanopa lipelie yunge pulu lemo yemboma kinie yunge ulke kere pongolo yemboma kinie walsipelie nimbendo: “Nanga kou mone suroli manie pumumu kanopo lindu kene pea konopu sipu molamili waa.” nilke. \p \v 10 “Nane eno nimbu sikirumu: Kanu ambomo konopu silke mele aku sipe ulu pulu keri ambololi yembo te yunge ulu pulu keri telemoma pilipe keri pilipe mundupe siye kolopa konopu alowa tembamonga Pulu Yemonga angellomane konopu singe.” nirimu.\f + \fr 15:10 \ft inie 15:7,32.\f* \s1 15:11-32 Kangomone Tepa Kenjerimu Nalo Lapane Yu We Konopu Mondorumu Mele Ungu Ikomo (15 pali kanani.) \p \v 11 ⸤Aku nimbelie⸥ Yesusini kelepa ⸤ungu iko yepoko sipemo pea topa ye awilime mane sipelie⸥\f + \fr 15:11 \ft ungu pulumu inie yakondo Kolomongo awili 15 munge ungu pengémo kinie, 15:1-2 kinie.\f* nimbendo: \p “Ye te, yunge kango talo moloringili. \v 12 Walse akiliomone lapando nimbendo: “Tata, nu kolonimunge moya melema isili ou moke teko na sini mele sieni.” nirimu kinie kanu yemone yunge noserimu melema moke tepalie yunge kangoselo sirimu lsingili. \p \v 13 Kanu melema elo sirimu kinie akiliomo wale pokore mindi molopalie, pe mele sirimume pali lipe memba aulke sulu tenga purumu. Aulke sulu pupelie nirimumuni, kolea tenga pupe molopalie yu ‘Langi peangama nambo.’ nimbe, ‘Mulumbale peangama pakambo.’ nimbe kou mone awili tepa pulimo melema topo topa lipe panjipelie, ‘No nambo.’ nimbe topo topa lipe, ‘Amboma pea peamili.’ nimbe kou-mone sipe, aku telipe purumu kinie yunge kou mone melema pali pora nirimu. \p \v 14 Yunge melema kinie kou mone kinie pora nirimu kinie yu paa koropa purumu. Kanu kinie yu molorumu koleana engele awili tepa lierimu kinie yu melema pali molo torumu kinie yu paa engelene kolorumu. \v 15 Yu engele terimu kulu yu kanu kolea pulu ye te molorumune pupe “Kou kongono te teambo si.” nimbe mawa terimu kinie yuni nimbendo: “Kapola, nanga kongi tapu tendeko langi nurupulume ‘Nangi.’ ningu liku si.” nirimu. \v 16 Ga kilume kinie konapa bulume kinie kongi sirimume ‘Nambo.’ nimbe pilipe molorumu nalo yu te naa siringi. \p \v 17 Kanu kinie pe yu konopu lipe mundupe pilipelie yu yuyu nimbendo: ‘Tatanga kongono tendelemele yemboma ga awisili nongo olo telemo nalo na ya engelene kolopolie kamu kolombo tekero. \v 18 Akumunge na pupu Tata molemona pupulie yundu nimbondo: “Tata, nu kinie Mulu Koleana Molemo Yemo kinie nane tepo kenjerindu. \v 19 Na kango kerimu kene nunge marena molombo kapola naa temba kene nunge kongono ye te molambo.” nimbo.’ nimbe pilierimu. \v 20 Aku nimbe pilipelie yu molorumu koleamo mundupe siye kolopa, lapa molorumune pumbe purumu. \p Yu lkondo pumbe purumu kinie yunge lapane yu sulu tepa orumu kanopalie yu kondo kolopa lkisipe pupe yu kangulorumu. \p \v 21 Kanu kinie kangomone lapando nimbendo: “Tata, nu kinie Mulu Koleana Molemo Yemo kinie nane tepo kenjerindu. Na kango kerimu kene nunge marena molombo kapola naa temba kene nunge kongono ye te molambo.” nirimu. \p \v 22 Aku sipe nimbe molorumu kinie lapane yunge kongono tenderingi kendemande yemando nimbendo: “Welea puku nanga mulumbale peangamo liku mengo ongo yu pakondoko, ki ongi te liku yunge kíne mondondoko, kimbu su liku yunge kimbune mondondayo. \v 23-24 Aku tekolie kongi kao walo awilimu toko kalondoko molombolona mengo waa.” nirimu. “Nanga kangomo yu koronga ou purumu, ‘Yu kolorumunje.’ nimbu pilierindu nalo kinié yukelepa okomo. Yu ou pupe tepa nema lsimu nalo kinié altopa okomo kanopo likimulu kene konopu sipu kongi kao nombo molamili.” nirimu kinie eno aku siku konopu siku kongi nongo moloringi. \p \v 25 Nalo yunge kango komomo poniena kongono tepa molopalie pe ipupene ulkendo ombá orumu kinie eno konopu siku musiki toko denisi teko moloringi ungumu pilipelie \v 26 yuni kongono kendemande ye tendo “Ungu te niembo ou.” nimbelie nirimumuni, yundu walsipelie nimbendo: “Ulu tekemelemo nambemune tekemeleye?” nimbe walserimu. \p \v 27 Kanu kongono kendemande yemone yundu topondopa nimbendo: “Angena omu-ne laniene kanopa yu manda mele molopa ulu te naa tepa omu-ne kanopalie konopu sipe “Kongi kao walo awilimu namili.” nimbe topa kalomu.” nirimu. \p \v 28 Aku sipe nirimu pilipelie komomo yu mumindili kolopalie “Na ulkena suku paa naa pumbo!” nirimu. \p Aku nirimu pilipelie lapane wendo omba yundu nimbendo: “Olio pea konopu sipu molamili ou.” nimbe mawa terimu kinie \p \v 29 lapando topondopa nimbendo: “Pílie! Na alieli, ponie awisili, nunge kongono tendepo molopolie nu nilino ungume alieli pilipu lipu tenge panjipu, walse kepe nunge ungu te karaye naa tepo molio nalo nuni nando walse kepe kongi-meme walo te ‘Kangoma kinie pea konopu siku nongo molangi.’ ningu naa silino. \v 30 Nalo kinié nunge kango te omba, yuni ambomando “Na pea peambili kou mone siembo.” nimbe nunge kou mone eno sipe pora sirimu, kanu kangomo omu kinie nu konopu siku ‘Kongi kao walo awilimu namili.’ ningu tonu lepamo.” nirimu. \p \v 31 Lapane yundu topondopa nimbendo: “Kangomo, nu kinie na pea alieli molembolo kinie nanga melema pali oltonga. \v 32 Nalo kinié angena kolorumu kanumu altopa omu. Yu ou pupe tepa nema lsimu, kinié kelepa omu kanopo likimulu kene olio papu konopu sipu musiki topo langi nombo molkomolo.” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.\f + \fr 15:32 \ft “Lapa” nirimu Pulu Yemondo nirimu; “Kango akiliomo” nirimu ulu pulu keri telemele mele kanoko keri kanoko konopu alowa telemele yembomando nirimu; “Kango komomo” nirimu Juda yembomanga ye nomime. Ye nomi akume Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume mane siringi yema kinie, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Juda yembomanga ye nomi wema kinie, kanu yemane ‘Olio ulu pulu keri naa tepo, mongo naa lipu, PuluYemonga ungu manema sumbi sipu tepo molemolo.’ niringi yemando nirimu. Ye nomime ningu pilieringi mele ya 15:1-2, inie yakondo 5:29-30, 7:30,34.\f* \c 16 \s1 16:1-15 Ya Mana Nosilimolo Melemando Yesusini Ungu Te Nirimu Temanemo \p \v 1 ⸤Aku nimbelie⸥ Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: \p “Walse ye kamako te molorumu kinie yunge mele noserimumenga nokondoli ye te molorumula. Walse yembo marene kamakomo molorumune ongo, yunge melema nokondoli yemone terimu mele ongolie yundu ningendo: “Nunge mele nosilinomanga nokondoli yemone nu tepa kenjipe, nunge melema ‘We manie pupili.’ nimbe yu akume nokopa naa kondolemo.” niringi. \p \v 2 Aku niringi pilipelie kamakomone kanu yemondo ‘Ou.’ nimbelie yundu iri topa nimbendo: “I ungu nambolka ungumu nikimiliye? Nuni nanga melema teko kenjilino mele ningi kinie pilipulie nuni nanga melema terinu teleno mele bokune toko, yando sikulie pe pani. Nu nanga melema altoko manda naa nokani. Nu makorombo.” nirimu. \p \v 3 Kanu melema nokondoli yemo yuyu nimbendo: “Apa! Kinié nambe-eamboye? Nanga awilimuni nanga kongono teliomo wendo lipe na makoromba tekemo kene na nambe-eamboye? Na ma akumbondo tondolo naa pulimo-na aku kongonomo manda naa tembo. Yemboma langi mawa tembondo pipili kolombo. \v 4 Akumunge na tembo mele kinié pilipero. ⸤Nanga awilimuni pundu anjerimu yemboma lipu tapondopolie enondo ‘Pundu ekendo mindi tangi, ekendo manie pupili.’ nimbo kinie⸥ pe na makoromba kinie kanu yembomane na konopu siku liku tapondokolie nando “Pea peamili ou.” ninge.” nimbelie nirimumuni, \p \v 5 yunge awilimuni pundu anjerimu yemboma ‘Yu mele mele wangi.’ nimbe kumbi lepa orumu yemondo nimbendo: “Nanga awilimuni nu kinie nambolka mele pundu anjerimuye?” nimbe walserimu kinie \p \v 6 yuni topondopa nimbendo: “Wele mingi pape paono pundu anjerimu.” nirimu kinie \p kamakomonga melema nokondoli yemone yundu altopa nimbendo: “Pundu anjeli bokumu i sikiru; ya manie molko, pape paono toko mondoringi gomomo ora toko ltekolie kolo wangoko gomo kondena wele mingi tu paono tene welea toko mondou.” nirimu. \p \v 7 Yunge bulkundu orumu yemondo nimbendo: “Nanga awilimuni nu kinie nambolka mele pundu anjerimuye?” nimbe walserimu kinie \p yuni topondopa nimbendo: “Rasi witi wale pape paono pundu anjerimu.” nirimu kinie \p melema nokondoli yemone yundu altopa nimbendo: “Pundu anjeli bokumu i sikiru; ya manie molko, rasi witi wale pape paono toko mondoringi gomomo ora toko ltekolie kolo wangoko gomo kondena rasi witi wale popaono welea toko mondaa.” nirimu. \p \v 8 Yu aku terimu pilipelie ye kamako awilimuni kanu tepa kenjeli yemo yu kapi nirimu. Yunge melema sike wamele lipe tepa kenjerimu nalo yunge pilipe konginjelimu paa olandopa perimu pilipelie yu kapi nirimu. \p “Ya mana molko, Pulu Yemo konopu naa mondolemele yemboma, enonga pilipe konginjelimu paa olandopa; pateline molko Pulu Yemo konopu mondolemele yemboma enonga pilipe konginjelimu maniendopa. We yembomane yembo te kinie kou kongono tengendo, molo ulu te tengendo aulkemo sumbi siku kanoko akisiku kondolemele; pateline melemele yemboma aku sipe tondolomo maniendopa pelemo. We yemboma aku siku molemelemonga ⸤ye awilimuni tepa kenjeli yemo aku sipe kapi nirimu.⸥” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥ \p \v 9 “Nane enondo nimbu siembo: Kinié ya mana molkolie mana melema liku ‘Yemboma nunge angenali mele molangi.’ ningu nunge mele nosilinomanga eno liku tapondani. Pemelema pora nimbé kinie nu kolea peanga kamu-kumu lembana puni kinie akune molongemane nundu “Ya kamu pea molamili.” ninge.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 10 “Yembo tene yembo tenga mele koltalo nokopa kondondolemo kinie kanopalie ‘Mele awisili simbo kinie nokopa kondondomba lemo.’ nilimo. Yembo tene yembo tenga mele koltalo nokopa kenjindilimo kinie kanopalie “Mele awisili simbo kinie nokopa kenjindimbe lemo.” nilimo. \v 11 Nuni ya mana nosilimele melema nokoko naa kondonu liemo nu paa sike mele kande-kande lupema, Pulu Yemone silimo mele kande-kandema, ‘Nokondani.’ manda naa nimbé. ⸤Ya mana nosilimele melema maniendopa, Pulu Yemone silimo mele kande-kande lupema olandopa kanumu.⸥ \v 12 Nuni ya mana nosilino melema paa sike nunge molo, kanu melema Pulu Yemonga. Akumunge nuni yunge melema nokoko naa kondondonu liemo pe yuni ‘nunge nosieni.’ nimbe simbe tepa molemo melema manda simbeye? \p \v 13 “Kendemande yembo teluni ye awili talonga kongono lipe tere lepa manda naa tendemba. Ye awili te konopu keri panjipe, te konopu mondomba. Molo aku naa temu liemo ye awili tenga ungu nimbéma paa konopu sipe pilipe lipe kongono nimbéma tondolo mundupe tendepa, te konopu keri panjipe yunge ungu nimbéma ta nimbé. Yembomane Pulu Yemonga kongonomo kinie Kou Monemonga kongonomo kinie liku tere leko manda naa tendenge.” nirimu.\f + \fr 16:13 \ft Mateyu 6:24, inie anjokondo 18:24-25.\f* \p \v 14 Yesusini aku sipe nirimu pilkulie Parisi yema eno kou mone kepe melema kepe konopu paa awisili mondoringimunge yuni ungu nirimumu liku su siku tawe teringi kinie \p \v 15 Yesusini enondo nimbendo: “Eno enono i siku ningendo: ‘We yembomane olio Parisi yema konopu sumbi sipe pepa, peangama molemolo kanoko niengi.’ ningu molemele nalo enonga konopune paa sike pelemo mele Pulu Yemone kanopa molemo. Mana yembomane kanokolie ‘Mele paa komindi, mele paa olandopamo.’ nilimele melema Pulu Yemone kanopa keri kanolemo.” ⸤nirimu.⸥ \s1 16:16-17 Ungu Manemanga Kinie, Temane Peangamonga Kinie, Yesusini Ungu Te Nirimu Temanemo \p \v 16 “⸤No Lindeli⸥ Jono ou mana naa omba molopili Pulu Yemone yemboma ‘Teaa.’ nirimu mele ⸤Pulu Yemonga ungu manema yando nimbe sirimu ye⸥ Mosisinitorumu bokume kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane boku toringime kinie, kanu bokumenga molorumu, yandopa yandopa mane siku yemboma ningu siringi.\f + \fr 16:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “26.2. Moses na Profet”.\f* Nalo kinié, Pulu Yemone omba ye nomi kingimu molopa yemboma nokopa kondomba temane peangamo topo silipu andolemolo. Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokomba yembo talapena\f + \fr 16:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* sukundu puku molongendo yemboma ekelepa teko pulimele. \v 17 Mulu kinie ma kinie walse manda pora nimbé nalo Pulu Yemone ungu manema Mosisini yando nimbe sipe boku torumu bokumenga molemo ungumenga imbi torumumenga imbi telu paawallo-kolte kepe manie manda naa pumbe.\f + \fr 16:17 \ft ungu pulu te Mateyu 5:18*.\f* Pulu Yemonga ungu manema pali lepa mindi pumbe.” ⸤nirimu.⸥ \s1 16:18 Ye Te Ambo Te Wa Limomonga Yesusini Ungu Te Nirimu Temanemo\f + \fr 16:18 \ft Mateyu 5:31-32, 19:9.\f* \p \v 18 “Ye tene yunge ou limo ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbelie kelepa ambo te limo kinie aku yemone wa ulu kerinele telemo. “Pu.” nimbe makorolemo ambomo pe ye tene yu limo kinie kanu yemo kepe wa ulu kerinele telemola.” ⸤nirimu.⸥ \s1 16:19-31 Ye Kamakomo Kinie Ye Koropa LLasirasiselonga Temanemo \p \v 19 ⸤Nimbelie Yesusini kelepa temane te topalie nimbendo:⸥ \p “Ye kamako te molorumu. Yunge wale pakoli paa peanga kou paa olandopa pulime pakopa, alieli yunge ulkena langi peangama mindi nomba perimu. \v 20 Ye koropa te molorumula, kanumunge imbi LLasirasi. Yu enamanga taki teki ‘Kamakomone yu kondo kolopa kou mone te molo langi te simbenje.’ ningu yunge ulke kerepulune ‘Molopili.’ ningu mengo ongo mondoringi. Yunge kangime pali ereli terimu. \v 21 Aku erelime owamane ongo pene-mane lieringi. Yu ‘Kamakomonga langi pundu manie pumbema lipu nombó.’ nimbe molorumu. \p \v 22 Pe walse koropamo kolorumu. Kolorumu kinie angellomane yunge minimu liku, ⸤Juda yembomanga pulu pulu anda-kolepa⸥ Eporayamo molorumune mengo puringi. Kamakomo kolorumula. Yembomane yu ono teringi. \v 23 Kanu kinie yu tepe koleana mindili nomba molopalie, yuni mongone olando sipe kanopa aulke sulune Eporayamo kanopa LLasirasi pea moloringili kanorumu. \v 24 Kanopalie ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Toto Eporayamo, nakondo kolkolie ‘LLasirasini nona ki-sundumu manie mundupelie ‘Nanga alumbelune koma liepili.’ nimbe tendepili.’ ningu yu yando mundoyo. Na itepemonga paa mindili nombo molio.” nirimu.\f + \fr 16:24 \ft inie yakondo 13:28.\f* \p \v 25 Nalo Eporayamone yundu nimbendo: “Toto, ou moloringili mele pílie! Elo mana moloringili kinie nu mele kande-kandema nosiku kapola molorunu; LLasirasi yunge mele kerime nosipe, molopa kenjerimu kanumu. Pe kinié yu konopu peanga pepili molemo, nu mindili nongo moleno. \v 26 Molo nane “E.” nilkenje yu andine manda naa laolka. Olio kinie eno kinie awi-suku-singine ⸤Pulu Yemone⸥ kombu awilimu lsimu lemo kanumu. Pe kinié ya molemolo yemboma ‘Eno molemelena anjo pamili.’ ninge kinie manda naa pungela; enonga yemboma ‘Yando wamili.’ ninge kinie yando manda naa ongela.” nirimu. \p \v 27 Kanu kinie kamakomone nimbendo: “Aku lepamo kene, Toto, yu nanga pulu koleana pupili mundeni nimbu mawa tekero. \v 28 Nanga angenupili kise pakera molemele kanumu. Ikolea mindili noli koleana eno kepe naa wangi kene yuni eno liepi liepi topa ungu nimbe sipe kondopili.” nirimu. \p \v 29 Nalo Eporayamone yundu nimbendo: “Mosisini boku torumu bokume kinie Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane boku toringi bokume kinie\f + \fr 16:29 \ft ungu pulumu inie yakondo 16:16*.\f* nosilimele kanumu. Enone kanu bokume molemo ungume kanoko piliengi!” nirimu. \p \v 30 Kanu kinie kamakomone nimbendo: “Toto Eporayamo, aku manda molo. Kolorumu yembo te lomboropa ola molopa eno molemelena pupe nimbe simu liemo ulu pulu keri telemelema pilku keri pilkulie siye kolko konopu alowa tenge.” nirimu. \p \v 31 Eporayamone yundu nimbendo: “Mosisinge ungume kinie Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemanga ungume kinie ⸤bokumenga toringi molemo akume⸥ pilie naa piliengi liemo kolorumu yembo te lomboropa ola molopa pupe nimu liemo yunge ungumu naa lapilinge.” nirimu.” nimbe Yesusini temane teaku sipe torumu. \c 17 \s1 17:1-4 Ungu Kondi Tolemele Ungu Talo\f + \fr 17:0 \ft akumunge 17:1-2 Mateyu 18:7,6; Mako 9:42.\f* \p \v 1 Yesusini yu lombili andolimendo\f + \fr 17:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* nimbendo: “⸤Na⸥ ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma kelko bulu siku munduku siye kolonge ulume sike wendo ombá nalo yembo tene nanga yembo te kondi tombamonga kanuyembomo na bulu sipe anjo pumu liemo kanu kondi tomba yembomo mindili nomba paa molopa kenjimbe. \v 2 Nanga yemboma aku sipe kondi tomba yembomo yu koupaa awili te\f + \fr 17:2 \ft ungu pulu te Mateyu 18:6**.\f* moko toko nomine lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomune paa maniekondo mundulimelanje paa papu. Aku siku toko mundulimela kinie yu kolopalie pe yu Pulu Yemonga ambolango tendo ‘Ulu kerime tepili.’ nimbe kondi manda naa tolka. Nalo yu aku siku nomune naa mundulimela kinie yu yemboma kondi tombamonga Pulu Yemone yu mongo awili tepa silke kene enone yu nomune papu paka toko mundulimela. \p \v 3 “Nanga yemboma, eno enono telemele mele kanoko kondame. \p “Angena tene nu-kinie ulu te tepa kenjimbe kinie yu molombana puku ninindu: “Ano, nuni na teko kenjenu.” nieni. Aku nini kinie yu pilipelie nimbéndo: “Ano, sike tepo kenjendu kene kondo kolambo.” nimbé kinie nu-kinie kanu ulu keri temba ulumu ‘Manie pupili.’ ningu siye kolani. \v 4 Kanu kinie ena telumunge yu wale yepoko pakera aku sipe nu-kinie tepa kenjipe, pe kelepa wale yepoko pakera konopu alowa tepa nundu “Ano, kondo kolambo.” nimbé kinie kapola, nu wale yepoko pakera kanu ulu keri tembama ‘Manie pupili.’ ningu siye kolani.” nirimu.\f + \fr 17:4 \ft Mateyu 18:21,22.\f* \s1 17:5-6 Olione Yesusinge Ungumu Pilipu Lipu Ambolemolo Ungu Te \p \v 5 Kanu kinie Yesusini ou “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemane\f + \fr 17:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* yundu ningendo: “Awilimu, nu ungu nilino mele olio ‘Sike ungumu.’ nimbu laye tepo mindi pilipu lipu ambolemolo kene nuni ‘awili teko pilku liku tondolo munduku ambolangi.’ ningu liku tapondani.” ningu mawa teringi kinie \p \v 6 ⸤Awilimuni⸥ enondo topondopa nimbendo: “Unjo tenga mongo akumu mele paa kangamo nalo kanu mongomo mana mundulimolo kinie unjo akopa awi lepa angilimo kanumu. Aku sipe mele, eno nane ungu nilio mele unjo mongo kanga mele paa wallo-kolte mindi pilku liku ambolemelanje, enone ‘Pulu Yemone nanga ungumu mandapilimbe.’ ningu ya angilkimu unjo awili akumundu “Nu pulkinio pali lkuruku puku, nomune kelko angiliei.” nilimela kinie kanu unjomo enonga ungumu pilipe lipelie aku sipe manda telka.” ⸤nirimu.⸥\f + \fr 17:6 \ft Ungu pulumu Mateyu 17:20*. Unjo awilimunge imbimu “malleperi” nirimu.\f* \s1 17:7-10 Pulu Yemonga Kongono Kendemande Tenderingimenga Yesusini Ungu Te Nirimu Temanemo \p \v 7 ⸤Nimbelie ungu te pea nimbéndo:⸥ “Enonga ye te yunge kendemande ye tene ponie tendemba molo kongi sipisipi tapu tendemba kinie pe ipupene lkondo ombá kinie yunge awilimuni yundu “Ya ongo manie molko ga nou.” nimbéye? ⸤Aku manda naa nimbé.⸥ \v 8 Kanu kongono tendeli yemo yu kongono tepa kelepa ulkendo ombá kinie yunge awilimuni yundu isipe nimbé: “Nanga ga kalondoko boroko sikulie pe na nanu ga nombo pora simbo kinie nu puku nunge ga kalko nani.” nimbé. \v 9 Ye awilimuni ‘Tei.’ nimbé mele yunge kendemande yemone pilipe lipe tembamonga “Ange, papu tenu.” nimbéye? Aku naa nimbé. \p \v 10 “Aku sipela, enone Pulu Yemone enondo “Kongono tendaa.” nilimo mele pali teko likulie eno enono ningendo: ‘Olio kendemande kerime.’ niengi. ‘Yuni olio “Teaa.” nilimo mele manjipu tepo, kongono olandopa te naa tepolie olio kendemande kerime molemolo.’ niengi.” nirimu. \s1 17:11-19 Yesusini Ye Rureponga Talo Kuru Kendi Norumume Tepa Konde Lsimu Kinie\f + \fr 17:11 \ft Kuru lak norumu ye tenga temanemo inie yakondo 5:12-16 molemola. Bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”.\f* Juda Yembomanga Opa Pulue Yemone Mindi Omba “Ange” Nirimu Temanemo\f + \fr 17:11 \ft Juda yemboma pea kapola kapola naa moloringi Sameria yetenga temanemo inie yakondo 10:25-37 molemola. Bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”.\f* \p \v 11 Yesusi kolea awili Jerusalleme pumbe pupelie nirimumuni,\f + \fr 17:11 \ft Inie yakondo 9:51, 9:51*.\f* kolea Gallilli kolea Sameria disirikiselo aulke awi-suku-singine pupelie, \v 12 kolea kanga tenga sukundu purumu. Sukundu purumu kinie kuru kendi noli ye rureponga talo yu aulke omba purumune ongo anjo siku angilku \v 13 enone ru ningulie ningendo: “Yesusi, Ye Nomimu,\f + \fr 17:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “5. bikman”.\f* olio kondo kolou.” niringi. \p \v 14 Yuni eno kanopalie nimbendo: “Pulu Yemo popo tondoli yema molemelena puku, enonga kangime liku ora si-pee.”\f + \fr 17:14 \ft Giriki ungune “kulu naa tondonduye?” nimbe molemo. Bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”.\f* nirimu. Kanu kinie eno punge puringi kinie eno kuru pora nimbe umbu kangi angilierimu. \p \v 15 Enone konde pukulie kanoringi kinie ye akumenga te yando omba ungu tondolo nimbe Pulu Yemonga imbi lipe ola mundundulipe omba \v 16 Yesusi angilierimune manie pupe tamalu pepa yundu “Paa ange.” nirimu. Kanu yemo yu Sameria yemo.\f + \fr 17:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”.\f* \p \v 17 Kanu kinie Yesusini nimbendo: “Nane ye rureponga talo tepo konde naa linduye?\f + \fr 17:17 \ft Giriki ungune “kulu naa tondonduye?” nimbe molemo. Bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”.\f* Pe kinié ye rureponga telu akume tena molemeleye? \v 18 Te pea yando ongo Pulu Yemonga imbi liku ola naa mundundukumiliye? Iye lupemo mindi okomoye? Isirele ye kuru kendi nomu tepo konde lindume tena molemeleye?” nirimu. \p \v 19 Kanu kinie yuni Sameria yemondo nimbendo: “Olaangilku puyo. Nane nu manda tembomonga tondolo munduku pilienumuni nu konde punu.” nirimu. \s1 17:20-37 Pulu Yemo Kamu Ye Nomi Kingimu Molopa Yemboma Kamu Nokomba Walemo Wendo Omb monga Ungu Te\f + \fr 17:20 \ft akumunge 17:26-27 Mateyu 24:37-39; 17:34-36 Mateyu 24:40-41.\f* \p \v 20 Parisi yemane\f + \fr 17:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* Yesusi walsiku pilkulie ningendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba walemo tewale wendo ombáye?” niringi. \p Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokomba walemo wendo ombándo yemboma mongone kanonge ulu te naa wendo ombá. \v 21 Eno kinié ya molemelena Pulu Yemo koronga yenomi kingimu molopa yembo mare nokolemo-na yu ye nomi kingimu molopa yemboma kinie melema pali nokomba ulumundu yembo tene “Kaname. Iwendo okomo.” ningu, “Andi wendo okomo.” ningu, aku mele manda naa ninge. Kanu walemo koronga wendo okomo lemo.” nirimu.\f + \fr 17:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* \p \v 22 Aku nimbelie Yesusini yunge lombili andolimendo nimbendo: “Enone “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo wallo-kolte kanamili.” ninge walema wendo ombá nalo naa kanonge. \v 23 Yembomane “Wine molemo.”, “Ya molemo.”, ninge. Nalo aku sipe ninge kinie kolo tonge kene eno lombili naa pangi. \v 24 Kariapá lipe sinjipe telemo kinie koleama pali patelemo yembomane pali kanolemele. Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo aku sipe mele kelepa ombá. \v 25 Nalo ou yu mindili awili tepa nombá, kinié molemele yembomane yu liku su siku bulu singe. ⸤Kanu kinie kolopa lomboropa ola molopalie nimbemone,⸥ pe “Ombá.” nikiru mele ombá. \p \v 26 “Ou ye Noa molopili yembomane teringi mele Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ombá temba kinie yembomane aku siku tengela. \v 27 ⸤Ma koleamanga pali⸥ no ou naa topili yemboma langi nongo, yema ambo liku, amboma ye puku, aku ulume mindi teko mololiku puringi.\f + \fr 17:27 \ft ungu pulu te Mateyu 24:38* \ft paa kana!\f* Noa nona andoli sipi ulkemonga suku purumu kinie kepe eno aku siku ulume mindi teko molangi no topa ⸤koleama pali none aki topa⸥ yemboma pali topa kondorumu.\f + \fr 17:27 \ft temanemo Ou Pulu Pulu 6-8; ungu te OuPuluPulu 6:3, Ou Pita 3:20, Pe Pita 2:5.\f* \p \v 28 “LLote pea moloringi yembomane aku siku teringila. Eno langi nongo bisinete teko ponie panjiku ulke takoko, we ulu akume teko moloringi. \v 29 Nalo LLote kolea awili Sodomo mundupe siye kolopa kowa purumu kanu walemonga tepe kinie kou tepene nolime kinie lo mele mulune manie omba Sodomo moloringi yemboma pali topa kondorumu.\f + \fr 17:29 \ft Ou PuluPulu 19.\f* \p \v 30 “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kelepa ombá walemonga ou teringi nikiru mele pe aku siku teko molongela. \p \v 31 “Yu ombá kanu walemo wendo ombá kinie ulke imune ola molonge yemboma altoko lkondo puku enonga ulke sukundu nosinge melema puku naa li-pengi. Aku sikula poniena molonge yemboma melema liepili nosiku poniena punge kinie kanu walemo wendo ombá kinie nosinge melema altoko puku naa li-pengi. \v 32 LLote menu terimu mele pilieme. ⸤LLote pea Sodomo munduku siye kolkolo kowa puringili nalo Sodomo tepe manie orumu kulu pilipelie Pulu Yemonga angello tene ou “I ki teko naa kanokolo we sumbi siku kowa pale.” nirimu mele LLote menu naa pilipe lipe, iki tepa kanorumu kinie api kusa a lepa kou mele we angilierimu.⸥\f + \fr 17:32 \ft OuPuluPulu 19:17,26.\f* \v 33 ‘Na naa kolopo konopu simbo ulume mindi tepo molambo.’ ningu Pulu Yemonga ungu naa pilku linge yemboma sike kolonge. Nalo ‘Na kolondu liemo papula.’ ningu Pulu Yemonga ungu pilku liku teko molonge yemboma naa kolko molko mindi punge. \p \v 34 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kelepa ombá walemonga ipulueli yembo talo suluminia telune pengele kinie ⸤Pulu Yemonga angello tene⸥ omba yembo te we pepili mundupe siye kolopa te lipe memba pumbe. \v 35 Ambo talo langi kalongele teko molongele kinie ⸤angello te omba⸥ ambo te we molopili mundupe siye kolopa te lipe memba pumbe. \v 36 Ye talo lamana\f + \fr 17:36 \ft ungu pulumu Mateyu 24:40*.\f* unjo toko angilingele kinie ⸤Pulu Yemonga angello tene omba⸥ ye te we molopili mundupe siye kolopa te lipe memba pumbe.” nirimu.\f + \fr 17:36 \ft Pilipe konginjeli yembo marene ‘Iungumu ou pulu pulu naa molorumu. Pe toringi.’ ningu pilimele. ‘Aku ungumu paa sike Mateyu 24:40 molorumu.’ nilimele.\f* \p \v 37 ⸤Yuni nirimu mele pilkulie⸥ enone ningendo: “Awilimu, aku ulumu tena tembaye?” niringi. \p Yesusini topondopa ungu iko te topalie nimbendo: “Melema kolopa lemo koleamanga mele kololime nolemele kera ilsepema mele kolopa lemoma kanokolie nongendo manie ongo liku maku tolemele.” nirimu.\f + \fr 17:37 \ft Mateyu 24:28 ungu telu sipemo, nalo ungu pulumu laye lupe lupenje.\f* \c 18 \s1 18:1:8 Pulu Yemo Kote Pilipe Molombamonga Ungu Ikomo \p \v 1 Walse, Yesusini ‘Eno alieli Pulu Yemo kinie ungu ningu siye naa kolangi.’ nimbe yu lombili andolimendo ungu iko te topalie nimbendo: \p \v 2 “Walse, kolea tenga kote pilierimu ye te molorumu. Kanu kote pilierimu yemo yu Pulu Yemo kepe mana yemboma kepe, pipili naa kolorumu. \v 3 Kanu koleana ambo waye te molorumula. Kanu ambomo yuni kote pilieli yemo molorumune alieli omba yundu nimbendo: “Na tepa kenjerimu yemo kote tendambo. Nuni na liku tapondoko kote pilindei.” nimbe mawa te-pou-pou terimu. \p \v 4 Ambomo ou kokele orumu kinie kote pilieli yemone yundu “Molo, nunge kote naa pilindimbo.” nirimu nalo ambomo yu alieli omba mawa terimumunge kote pilieli yemo pilipe keri pilipelie yu yuyu nimbendo: ‘Na Pulu Yemo pipili naa kolopo, yemboma kondo naa kolopo molio \v 5 nalo i ambo wayemo alieli omba walsilimomonga pe altopa omba mawa temba kinie na kamu pilipu keri pilimbo kene yunge kote pilindembo.’ nirimu.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu. \p \v 6 Awili ⸤Yesusini aku ungu ikomo topa pora sipelie⸥ ungu te pea nimbendo: “Kote pilierimu ye kerimuni ambo wayemondo terimu mele pilieyo. \v 7 Aku sipe mele Pulu Yemone yunge yemboma umbune silimele yemboma aku telemelemonga kote pilieli yemo molopalie kote naa tendembaye? Yunge ou mako torumu yembomane ipulueli kepe tangoli kepe alieli “Olionga kote pilindei.” ningu mawa telemele kinie yuni enonga kote naa pilindimbeye? Yuou we molopa pe mele “Eno lipu tapondambo.” nimbe taka lipe ombáye? \v 8 Yu temba mele nimbu siembo: Pulu Yemo yu welea omba yunge yemboma lipe tapondombando, eno umbune silimele yemboma kote tendepalie mindili simbe. Nalo Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kelepa wale talo sipe manie ombá kinie “Yembo marene ‘Yuni eno lipe tapondomba.’ ningu yu mawa teko molonge molo molonje?” nimbe omba kanomba.” nirimu. \s1 18:9-14 Ye Parisi Te Kinie Kou Takisi Lili Ye Te Kinie Elonga Ungu Ikomo \p \v 9 Yembo mare eno enone pilkulie ‘Na peanga. Na sumbi sipu molio, yembo lupema molko kenjilimele. Eno yembo kerime. Eno kinie tapu topo naa molambo.’ ningu pilku andoko moloringi yembomando Yesusini iungu ikomo topalie nimbendo: \p \v 10 “Ye talo yu mele mele ‘Pulu Yemo kinie ungu niembili.’ ningulu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena puringili. Te Parisi ye te, te kou takisi lili ye te. \p \v 11 Parisi yemo\f + \fr 18:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* pende tepa ola angilipelie yu yuyu konopuni pilierimu ungume nimbendo: “Pulu Yemo, yembolupe molemele mele na aku sipu naa moliomonga nu “Ange.” nikiru. Eno wa nongo, ulu pulu kerime teko, ambo yema wa ulu kerinele teko, telemele. Ikou takisi lili yemo tepa molemo mele kepe na naa telio. \v 12 Na koro tenga tenga wale talo langi mi topo naa nombo,\f + \fr 18:12 \ft ungu pulu te Mateyu 9:14*.\f* kou mone kinie melema kinie mele tene tene nimbu liomanga telu telu nimbu nu silio.” nirimu.\f + \fr 18:12 \ft inie yakondo 11:42, ungu pulu te 11:42*.\f* \p \v 13 Nalo kou takisi lili yemo nondopa naa omba anjo tenga lupe ma kanopa angilipe, ‘Na ye paa keri te.’ nimbe pilipelie pipili kolopa ki-lumuni yunge luwine topa angilipelie nimbendo: “Pulu Yemo, na konopune ulu pulu keri peli yemo kondo kolou.” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥ \p \v 14 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Iyeselonga Pulu Yemone kou takisi lili yemonga ulu pulu kerime siye kolopa, yu ‘ye sumbi nilimu.’ nimbe kanopa molopili lkondo purumu, nalo Parisi yemo yunge ulu pulu kerime konopune we pepili lkondo purumu.\f + \fr 18:14 \ft inie yakondo 15:7*.\f* Yembo enono imbi liku ola mundulimele yemboma Pulu Yemone topa manie mundumbe, nalo yembo enono toko manie mundulimele yemboma yuni enonga imbime lipe ola mundundumbe.” nirimu. \s1 18:15-17 ‘Yesusini Ambolangomando “Pulu Yemone Eno Sewe Anjepili.” Nirimu Temanemo\f + \fr 18:15 \ft Mateyu 19:13-15, Mako 10:13-16.\f* \p \v 15 Kanu kinie yembomane enonga ambolango kangama ‘Yesusi yunge kimuni ambolopili.’ ningu yu molorumune mengo oringi. Mengo onge oringi kanokolie Yesusi lombili andolimene iri toko ⸤“Naa mengo waa.”⸥ niringi. \p \v 16 Nalo Yesusini ambolangomando “Waa.” nimbelie ⸤yu lombili andolimendo⸥ nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo yembo talape akumu\f + \fr 18:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* i ambolangoma mele molemele yemboma enonga yembo talapemo kene enone i ambolangoma na moliona wangi pipi siku “Molo.” naa niee.” ⸤nirimu.⸥ \v 17 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Ambolangomane\f + \fr 18:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.4. tok bokis bilong pikinini”.\f* ‘Pulu Yemo olionga ye nomi kingimu molopili.’ ningu molemele mele aku siku naa nilimele yemboma yunge koleana suku paa naa punge, molo.” nirimu. \s1 18:18-30 Ye Kamako Tenga Temanemo\f + \fr 18:18 \ft Mateyu 19:16-29, Mako 10:17-30. Ungu pulu talo inie yakondo 12:31-21, Mateyu 16:26.\f* \p \v 18 ⸤Walse Juda yembomanga⸥ ye nomi te Yesusi molorumune omba yundu walsipe pilipelie nimbendo: “Ungu Mane Sili Peangamo, na nambolka uluri tembo kinie na konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu limboye?” nirimu.\f + \fr 18:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* \p \v 19 Yesusini yundu nimbendo: “Nuni na nambemune “Peangamo.” nikinuye? Yembo peanga te molo. Pulu Yemo mindi peangamo.” ⸤nirimu.⸥\f + \fr 18:19 \ft ungu pulu te Mako 10:18*.\f* \p \v 20 ⸤Aku nimbelie yemone walserimumunge topondopa nimbendo:⸥ “Nu ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu manema ⸤Mosisini yando nimbe sirimume⸥ pilino. Yuni nimbendo: \m “Ambo ye pulime molo ye ambo lilime yembo lupema-kinie \m wa ulu kerinele naa teangi.” nimbe, \m “Yembo toko naa kondangi.” nimbe, \m “Melema wa naa liengi.” nimbe, \m “Yembomanga kote kolo toko naa tendangi.” nimbe, \m “Aminieli lanieli kinie teko kondoko, \m ungu ninge mele pilku liku teko molangi.” nimbe,\f + \fr 18:20 \ft Aku ungu manema ungu-mane rureponga-talonga pokore, kewa ungune ‘tenepella llo’ nilimolo kanumu. WendoOringi 20:12-16, Ungu Manema 5:16-20.\f* \m ungu mane akume sirimu pelemo kanumu.” nirimu. \p \v 21 Aku nirimu kinie pilipelie kanu yemone nimbendo: “Na kangomo molopolie aku ungu manema pali pilipu lipu tepo molorundu mele yandopa kinié kepe tepo molioko.” nirimu. \p \v 22 Yu aku nirimu pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “Papu teleno nalo ulu telu mindi naa teleno. Nu puku nunge mele nosilinoma pali kou mone li-pukulie, kou mone linime yembo koropama moke teko sikulie na lombili ou.” nirimu. “Nunge ⸤mana⸥ melema aku teni kinie mulu koleana nunge mele kande kandema lemba.” nirimu. \p \v 23 Kanu ye nomimu mele paa kande kandema noserimu kulu Yesusini aku nirimu kinie pilipelie yu konopu keri panjipe konopu umbune paa tepili anjo purumu. \p \v 24 Yu aku sipe purumu kanopalie Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana suku pungendo yembo kamakoma paamindili siku suku punge. \v 25 Kongi kemele ⸤kongi paaawili te\f + \fr 18:25 \ft pikisa te Mako 10:25.\f* nalo⸥ kale suru toline suku pumbendo mindili kanga mele sipelie pumbe. Nalo yembo kamakoma Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana suku pungendo mindili paa awili mele siku punge.” nirimu.\f + \fr 18:25 \ft inie yakondo 16:13.\f* \p \v 26 Yuni aku nirimu pilieringi yembomane ningendo: “Aku liemo mindili nolemela aulkena nawe manda wendo pupe, molopo kondomolo aulkena pumbeye?\f + \fr 18:26 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* Te molonje?” niringi kinie \p \v 27 yuni enondo nimbendo: “Yembomane paamanda naa telemele ulume Pulu Yemone manda temba. Pulu Yemo yuni ulume pali kapola telemo. Ulu te yuni manda naa temba te molo.” nirimu. \p \v 28 ⸤Yuni aku nirimu kinie pilipelie⸥ Pitane yundu nimbendo: “⸤Pe olio-kinie nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga melema pali mundupu siye kolopo nu lombili purumulu mele pulimolo kanumu.” nirimu. \p \v 29 Yesusini nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Pulu Yemo omba ye nomi kingimu molopa nokomba walemo\f + \fr 18:29 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* wendo ombá mele ‘Yemboma piliengi!’ ningu siliku andongendo enonga ulkema kinie, menupili kinie, angenupili kinie, anupili lapali kinie, ambolangoma kinie, akume munduku siye kolonge yemboma pali \v 30 ya mana paa olandopa mele awisili likulie pe punge koleana konde molko kondoko mindi puli ulu pulumu lingela.” nirimu. \s1 18:31-34 Yesusini Yu Kolopalie Lomboropa Ola Molomba Mele Altopa Wale Yepoko Sipe Nimbe Para Sirimu Temanemo\f + \fr 18:31 \ft Mateyu 20:17-19, Mako 10:32-34. Ou akumu wale talo nimbe para sirimu unguselo inie yakondo 9:22, 9:44-45.\f* \p \v 31 Kanu kinie Yesusini ⸤yu lombili andoli⸥ ye engaki rurepo ‘na kinie eno kinie oliolio molamili.’ nimbe eno lipe anjo memba pupelie enondo nimbendo: \p “Pilieme. Olio kolea awili Jerusalleme pumolo pukumulu.\f + \fr 18:31 \ft ungu pulu te Mateyu 20:18*.\f* Akune pumolo kinie ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane wendo ombá mele ningu bokune toringi ulume pali Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo-kinie kamu wendo ombá. \v 32 Juda yembomanga ye awilimene Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo liku Juda ye naa molemele yema singe.\f + \fr 18:32 \ft inie anjokondo 23:1; ungu pulu te Mateyu 20:19*.\f* Enone yu ungu taka tondoko yu teko kenjiku yunge kumbikerena olkambe toko, \v 33 yu ka pulsene toko yu toko kondonge. Yu toko kondonge kinie wale yepoko sipemonga lomboropa ola molomba.” nirimu. \p \v 34 Nalo yuni ungu nirimumu pilku sundoringi. Ungu pulumu naa pilkulie ungu nirimumu pilku sundoringi. \s1 18:35-43 Yesusini Mongo Keri Lierimu Ye Te Tepa Konde Lsimu Temanemo\f + \fr 18:35 \ft Mateyu 20:29-34, Mako 10:46-52.\f* \p \v 35 Kanu kinie Yesusi Jeriko taono nondopa ombá orumu kinie mongo keri lierimu ye te aulke alselsena molopa yemboma “Kou mone siee.” nimbe mawa terimu. \v 36 Kanu yemone yembo awisili ongo punge puringi pilipelie yuni “Nambe-ekemeleye?” nimbe walserimu kinie \p \v 37 enone yundu ningendo: “Nasarete ye Yesusi omba pukumu.” ningu, ningu siringi. \p \v 38 Aku niringi pilipelie yuni tondolo ru nimbe walsipelie nimbendo: “Yesusi, ⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa lsimu yemo, na kondo kolou.” nirimu. \p \v 39 Kumbi leko puringi yembomane yu iri toko “Nuungu naa nili taka liku molou.” niringi. \p Nalo yuni paa tondolo ru nimbe walsipelie nimbendo: “Depisini kalopa lsimu yemo, na kondo kolou.” nirimu. \p \v 40 Yesusi we angilipelie “Yu yando mengo waa.” nirimu. Yu Yesusi angilierimune nondopa orumu kinie Yesusini yundu walsipe pilipelie nimbendo: \v 41 “Nane nu nambe-eambo konopu lekenoye?” nirimu. \p Yuni topondopa nimbendo: “Awilimu,\f + \fr 18:41 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. bikpela”.\f* na mongone melema kanambo nanga mongoselo teko peanga tendani.” nirimu. \p \v 42 Yesusini yundu nimbendo: “‘Nane nunge mongoselo kapola tendembo.’ konopu lienumunge nu umbu mongo kapola angiliepili.” nirimu. \v 43 Yesusini aku nirimu kinie yu tamburumbu mongoselo peanga lierimu, melema kanopalie Pulu Yemo kapi nimbe yunge imbi lipe ola mundundulipe Yesusi lombili purumu. Yembomane pali kanu ulu ⸤tondolo wendo orumumu⸥ kanokolie enone kepe Pulu Yemo kapi niringi. \c 19 \s1 19:1-10 Yesusi Kinie Ye Sakiasi Kinie Pea Teringili Temanemo \p \v 1 Yesusi yu Jeriko taono omba pumbe purumu. \v 2 ⸤Jeriko akune⸥ kou takisi lipe takisi lsingi yema nokorumu ye te, yunge imbi Sakiasi, yu akune molorumu. Yu mele awisili nosipe yu kamakomo molorumu. \v 3 Kanu yemone Yesusi orumu kanomba terimu. Yesusi orumune yembo awisili liku maku toringi kulu Sakiasi yu ye ponjili kulu molopalie Yesusi manda naa kanorumu. \v 4 Akumunge Yesusi orumune yu lkisipe kumbi lepa pupelie unjo sikamo-piki te Yesusi ombá orumu aulkena nondopa angilierimu unjo tenga omba ola purumu. \p \v 5 Yesusi akune ombalie we angilipe olando sipe kanopalie yundu nimbendo: “Sakiasi, nunge ulkena kinié na pea molambili pambili welea manie ou.” nirimu kinie \p \v 6 yu popenge tepa manie omba yundu “Kapola.” nimbe konopu sirimu. \p \v 7 Yesusi Sakiasinge ulkena pea puringili kanokolie ou akune liku maku toringi yembomane ningendo: “Yu ulu pulu keri teli ye te kinie ‘Molambili.’ nimbe pukumu.” ningulie yu terimu mele kanoko keri kanoringi.\f + \fr 19:7 \ft ungu pulu te inie yakondo 15:11-32*.\f* \p \v 8 Kanu kinie Yesusi kinie Sakiasi kinie elo ulkena suku molkololie Sakiasi ola angilipe Awilimundu nimbendo: “Awilimu, nane nundu ungu te niembo pílie. Nanga mele nosilioma ekendo lipu yembo koropama sipulie, pe kou te molo melte kolo topo wa mele lsindu melte altopo wa lsindu mele pundu topo yepoko ola panjipu anjo simbo.” nirimu. \p \v 9 Yuni aku sipe nirimu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Kinié iulke pulu yemboma Pulu Yemone lipe tapondopa ‘mindili nolemela aulkena wendo ongo, yu-kinie pea molko kondonge aulkena pangi.’ nilimo ulu pulumu likimili.\f + \fr 19:9 \ft 10 bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”\f* Kinié iulke pulu yemo yu kepe anda kolepa Eporayamone kalopa lsimu ye te kanumu.\f + \fr 19:9 \ft Sike Isirele yembomanga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamone ye Sakiasi kalopa lsimu. Sakiasi yu Juda ye kanumu. Nalo Yesusini nirimu akumundu mindi naa nirimu. ‘Yesusi yu sike Pulu Yemonga Malo. Yu sike Pulu Yemone ‘Lipe tapondomba ye te lipu mundumbo.’ nirimu ye Kirasimu.’ ningu pilku konopu alowa telemele yemboma eno kepe paa Eporayamone kalopa lsimu yemboma molemelela. Akumunge ungu pulumu Romo 4:9-25, bokumunge alsena anjokondo “31.1. pikinini bilong Eporayamo” kananila.\f* \p \v 10 “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemone\f + \fr 19:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”.\f* ‘Yemboaulke lou leko molko kenjilimele yemboma koropo, eno lipu tapondopo mindili nolemela aulkena\f + \fr 19:10 \ft Jono 3:16*.\f* wendo lipu na-kinie molko kondonge aulkena lipu mondombo.’\f + \fr 19:10 \ft Jono 3:14-18, bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek 21.2”.\f* nimbe orumu.” nirimu. \s1 19:11-28 Ye Awili Tene Yunge Kendemandema Kou Mare Sipelie Tenga Purumu Ungu Ikomo\f + \fr 19:11 \ft Mateyu 25:14-30. Kou mone nirimu akumu Pulu Yemone olio yunge kongonomo tendemolo tondoloma silimomone yunge kongonomo telemolo molo ‘Tondoloma we pepili.’ nilimoloye? Akumundu nirimunje.\f* \p \v 11 Aku sipe nirimu pilkulie Yesusi yu kolea awili Jerusalleme nondopa ombá terimu kulu\f + \fr 19:11 \ft ungu pulu te inie yakondo 9:51*\f* kanokolie weyemboma enone ‘Pulu Yemo omba ye nomi kingimu molomba walemo paa nondopa ombá.’ konopu leko moloringi. Enone aku siku pilku moloringi pilipelie ⸤Yesusi⸥ yuni enondo ungu iko te topalie \v 12 nimbendo: \p “Ye nomi tenga malo kolea tenga aulke sulu pupe yukingi molomba namba tondolo te li-pupelie ‘Pe yando ombó.’ nimbelie yu purumu. \v 13 Ou naa pupili yunge kendemande rureponga talondo “Waa.” nimbelie kou kulupi rureponga talo moke tepa eno yu mele mele kou kulupi telu telu nimbe sipelie enondo nimbendo: “Na wele anjo molambo ikou mone sikiru likimilimunge ‘Kou te olandopa pea liemili.’ ningu konopu tondolo munduku teko molangi. Pe ombó.” nimbe yu purumu. \p \v 14 Kanu yemo purumu kinie yunge talapena yemboma yu kinie konopu keri pilieringi kulu enonga ye te ‘Yuakilipe pupili.’ ningu liku mundukulie ningendo: “‘ “I ye nomimu olionga ye nomi kingi naa molopili.” nimbu molemolo.’ nindei.” ningu yu liku mundoringi. \p \v 15 Pe kanu yemo kingi nambamo sike lipe meli yando orumu kinie ou kou mone sipe purumu kendemandemando “Waa.” nimbelie “Eno kou mone sirindumunge olandopa kou nambeko lsingiye?” nimbe walserimu. \p \v 16 Ou kumbi lepa sirimu yemone omba yundu nimbendo: “Awilimu, nunge kou kulupi te sirinu kanumunge ola panjipu kulupi rureponga talo lsindu.” nirimu kinie \p \v 17 ye nomi kingimuni yundu nimbendo: “Kendemande peangamo. Papu terinu. Mele kanga sirindumunge nu teko kondorunu kene nu kolea awili rureponga talo nokani.” nirimu. \p \v 18 Ye talo sipemone omba yundu nimbendo: “Awilimu, nunge kou kulupi te sirinu kanumunge ola panjipu kulupi kise pakera lsindu.” nirimu kinie \p \v 19 ye nomi kingimuni yundu nimbendo: “Aku siku terinumunge nu kolea awili kise pakera nokani.” nirimu. \p \v 20-21 Pe kendemande te omba yundu nimbendo: “Awilimu, nane pilipulie ‘Nu bisinete tondolo munduku teko, ‘Kou mone lipu nosimbomonga yemboma mindili nongi liemo mandala.’ ningu ⸤kendemande yemboma ‘Kongono mindili siku teangi.’ ningu siku, eno mele koltalo siku melema pali nunu mindi lino yemo;⸥ ponie yembomane panjindilimele kinie nu nunu langi melema we akuku liku; ponie naa teleno poniena langi liku nosiku, nu aku siku teko moleno yemo.’ pilipulie pipili kolopo nuni na sirinu koumu kulupi topo noserindumu i sikiru.” nirimu. \p \v 22 Aku nirimu kinie pilipelie ye nomimuni iri topalie yundu nimbendo: “Nu kendemande kerimu. ⸤Nane nunge kote pilimbo kinie⸥ nunge nikinu ungumuni nunu kote tendemba. Nuni pilkulie ‘Ponie yembomane panjindilimele kinie na nanu langi melema we akupu lipu; ponie naa telio poniena langi lipu nosipu, na aku sipu tepo molio.’ ningu pilku molenoye? \v 23 Aku ningu pilkulie nanga kou monemo kou-benge ulkena nambemune naa noserinuye? Aku telenanje na ombo nanga koumu wendo lipulie kou wallo-kolte ola panjiku silimela lilkela.” nirimu. \p \v 24 ⸤Kanu kendemande yemondo aku sipe nimbe pora sipelie⸥ yuni nondoko angilieringi yembomando nimbendo: “I yemo tepa kenjerimu kene yunge koumu wendo likulie kou kulupi rureponga talo ambolkomo yemo siee.” nirimu. \p \v 25 Enone yundu ningendo: “Awilimu, yu kou kulupi rureponga talo ambolkomo kanumu.” niringi. \p \v 26 Enone aku niringi kinie ye nomi kingimuni kelepa nimbendo: “Enondo nimbu siembo: Melema nosilimo yembomo\f + \fr 19:26 \ft Ungu pulu te Mateyu 25:29*,\f* nane mare pea simbo, yu paa awisili nosimbe. Nalo melema naa nosilimo yembomo\f + \fr 19:26 \ft Mateyu 25:29**.\f* yu nosilimoma kepe wendo limbo.” nirimu. \p \v 27 Aku sipe nimbelie kanu ye nomi kingimu yuni ungu te pea nimbendo: “Kinié na teko kenjeringi yemboma mengo wame. Enone nando ningendo: ‘Iyemo olionga ye nomi kingimu naa molopili.’ niringi kanu yemboma mengo ongo na kanopo molambo eno toko kondaa.” nirimu.” nimbe ⸤Yesusini aku sipe kanu ungu ikomo topa pora sirimu⸥. \p \v 28 Topa pora sipelie kolea awili Jerusallemendo kelepa pumbe purumu.\f + \fr 19:28 \ft ungu pulumu inie yakondo 9:51*.\f* \s1 19:29-21:38 YESUSI JERUSALLEME OMBALIE, ULKE TEMBELENA YEMBOMA MANE SIRIMU TEMANEMO \s1 19:29-40 Ye Nomi Kingi Te Kolea Tenga Suku Pumbe Purumu Kinie Teringi Mele Yesusi Jerusalleme Sukundu Pumbe Purumu Kinie Aku Siku Teringi Temanemo\f + \fr 19:29 \ft akumunge 19:29-38 Mateyu 21:1-9, Mako 11:1-10; akune 35-38 Jono 12:12-15.\f* \p \v 29 Kanu kinie Yesusi ⸤kinie yu lombili andolime kinie⸥ eno kolea awili Jerusalleme nondoko ongo, ma pangi te ‘Ma Pangi Unjo Ollipi Ponie’ nili akune lemo kolea kanga talo, Betepasi kinie Betaniselonga oringi. Kanu kinie Yesusini yu lombili andoli ye talo lipe mundupelie, elondo nimbendo: \v 30 “Ne kolea kanga kanokombelena pukululie kongi dongi walo te, yembo te yunge bulu mingine walsikele kepe naa molopa andorumumu ka teko panjingemo ne sukundu molomba kanongele kanumu puku posiku mengo wangili pale. \v 31 Posingele teko molongele kinie yembo tene elondo “Dongimu nambemune posikimbiliye?” nimbe walsemu liemo elone i siku niengili: “Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-ne ombo likimbulu.” niengili.” nimbe elo lipe mundorumu. \p \v 32 Kanu lipe mundorumu yeselo pukulu yuni nirimu mele kanoko lendekololie \v 33 pe kanu kongi dongi walomo posikulu moloringili kinie dongi pulu yemane elondo ningendo: “Olionga dongimu nambemune posikimbiliye?” ningu walseringi kinie \p \v 34 elone “Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-ne ombo likimbulu.” niringili. \p \v 35 Kanu kinie dongi kanumu likulu Yesusi molorumune mengo ongololie enone enonga mulumbalema kulku, dongimunge bulu mingine ola pauwe tondoko Yesusi kanune ola mondoringi. \v 36 Marene enonga mulumbalema kulku yu ombá aulkena pauwe toliku puringi. \p \v 37 Kanu kinie yu Jerusalleme paa nondopa omba, ‘Ma Pangi Unjo Ollipi Ponie’ nili akune manie ombá orumu kinie yu lombili puringi yembo awisili konopu awili teko siku ⸤Yesusini⸥ ulu tondolo awisili terimu kanoringimenga Pulu Yemo kapi ningu ungu tondolo munduku ningendo: \v 38 “Pulu Ye Yawene lipe mundorumu-ne \q1 yunge kongonomo tendemba okomo\f + \fr 19:38 \ft bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* ye nomi kingimu \q1 molopa kondopili.\f + \fr 19:38 \ft Konana 118:26, inie yakondo 13:35; ungu pulumu 13:35*.\f* \q1 Mulu koleana konopu pe nipili molomolo walemo \q1 welea opili. \q1 Mulu koleana paa olandopa ⸤Pulu Yemonga⸥ imbi \q1 paa ola molopili lakopo kapi niemili.”\f + \fr 19:38 \ft inie yakondo 2:14.\f* \m niliku puringi. \p \v 39 Aku siku niringi pilkulie pea oringi Parisi ye marene\f + \fr 19:39 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* ⸤we yembomane aku siku niringi mele pilku keri pilkulie⸥ yundu ningendo: “Ungu Mane Silimu, nu lombili andolimene nikimili mele ‘Naa niengi.’ ningu eno iri tou.” niringi kinie\f + \fr 19:39 \ft ‘Yesusi yu we yere, Pulu Yemonga ye te molola, ye nomi kingi te molola.’ ningu pilku molko ‘Yembomane yu kapi niringi kinie pilkulie Pulu Yemo marake mele teringi.’ ningupilieringi.\f* \p \v 40 Yesusini enondo nimbendo: “Nane enondo isipu nikiru: Iyembomane i siku naa ningu we molongi liemo ya kou lemomane ru ninge.” nirimu. \s1 19:41-44 Yesusi Kolea Awili Jerusalleme Kanopalie Kondo Kolopa Kola Terimu Temanemo \p \v 41 Kolea awili Jerusalleme paa nondopa omba kanumu kanopalie nirimumuni, Yesusini kola tepalie \v 42 nimbendo: “⸤Jerusalleme yemboma,⸥ kinié eno kepe mindili naa nongo kapola kapola molonge aulkemo pilimelanje papu. Nalo kinié naa pilimele, naa pilinge. \v 43 Eno molongena wale mare wendo ombá, kanu walemanga enonga opa puluema ongo ‘Enonga koleamonga aulke naa liepili.’ ningu ma liku maku toko, pala mele teko opa puluema eno molko makapu teko ‘Eno sukundu molangi.’ ningu aku tenge.\f + \fr 19:43 \ft inie 13:35*, 21:6, 23:27-31.\f* \v 44 Aku tekolie ningemone, pe Jerusalleme ulkema pali toko tekisiku bulu-balu sikulie suku molonge yemboma tonge, aku siku tenge walema wendo ombá lemo. Pulu Yemone ⸤eno lipe tapondombando⸥ omu walemo enone naa piliengimunge kanu walema wendo ombá.” nirimu. \s1 19:45-48 Ulke Tembelena Bisinete Teko Kou Liku Moloringi Yema Yesusini Topa Makororumu Temanemo\f + \fr 19:45 \ft Mako 11:15-18, Mateyu 21:12-13; temane te Jono 2:13-16 molemola.\f* \p \v 45 Yesusi Jerusalleme suku pupelie nirimumuni, Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena ⸤“Juda yembo naa molemele yemboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akune⸥ suku pupe kanopalie akune melema makete teko moloringi yemboma topa makoromba makoropalie \v 46 enondo nimbendo: “Pulu Yemonga bokune ungu te isipe nilimo: \q1 ‘Yembomane nanga ulkemondo \q1 “Pulu Yemo kinie ungu nilimolo ulkemo.” ninge.’\f + \fr 19:46 \ft Aisaya 56:7. \f* \m kanumu. Ungu aku sipe molemo nalo enone iulkemo \q1 ‘wa nolemele yemboma lopi teko molemele ulkemo’ mele\f + \fr 19:46 \ft Jeremaya 7:11.\f* \m ningu pilkulie aku siku telemele.” nirimu. \p \v 47 Yuni enamanga taki teki ulke tembelena suku ⸤“Juda yembo naa molemele yemboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akune⸥ yemboma ungu mane sirimu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,\f + \fr 19:47 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”.\f* Juda yemboma nokoringi ye awilime kinie, enone yu toko kondonge aulke te kororingi \v 48 nalo we yembomane yunge ungu komu tendeko pilku moloringi kulu enone yu toko kondonge aulke te naa kanoko lsingi. \c 20 \s1 20:1-8 Yesusi Namba Sirimumunge Kerepale Niringi Temanemo\f + \fr 20:0 \ft Mateyu 21:23-27, Mako 11:27-33.\f* \p \v 1 Walse ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena Yesusi akune maku toringi yemboma ungu mane sipe, temane peangamo topa sipe molorumu kinie yemare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie,\f + \fr 20:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”, “16. hetman”.\f* eno ongo \v 2 yu walsiku pilkulie ningendo: “Nu namba nambolka nambamo likulie ikongonomo telenoye? Nawene ikongonomo “Te-pou.” nimbe nu nambamo sipe lipe mundorumuye?” niringi. \p \v 3 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Nane eno ungu te walsipu piliembola. Eno walsimbo mele enone na topondoko niengi. \v 4 Ou ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yemboma no linderimu kinie yu mulu koleana ⸤molemo yemonga⸥ kongonomo tendembando yemboma no linderimu molo ya mana yembomanga kongonomo tendembando yemboma no linderimuye? ⸤Nawene “Tei.” nirimu-ne terimuye? Ningu siee.⸥” nirimu. \p \v 5 ⸤Yuni aku sipe walserimu mele pilkulie⸥ enone enono kerepale ningulie ningendo: “Yuni walsikimu mele olione topondopo, “⸤Jono⸥ yu mulu koleana ⸤molemo yemonga kongono tendembando yemboma no linderimu⸥.” nimulu liemo yuni oliondo nimbendo: “Aku liemo eno Jonone nirimu ungumu nambemune ‘Iungumu sike.’ ningu naa pilku lsingiye?”\f + \fr 20:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* nimbé. \v 6 Molo olione nimolondo: “Yu mana yembomanga ⸤kongono tendembando yemboma no linderimu⸥.” nimulu liemo we yembomane olio kouni tonge. We yembomane ‘Jono yu paa sike Pulu Yemone ungu umbu tondorumumu pilipe yemboma nimbe sirimu ye te molorumu.’ ningu pilimele kene enone olio kouni tonge.” ningu enono aku siku kerepale niringi. \p \v 7 ⸤Enono aku siku anjo yando kerepale ningulie⸥, Yesusindu topondoko ningendo: “Yuni Pulu Yemonga kongono tendepalie yemboma no linderimu, molo mana yembomanga kongono tendepalie yuni yemboma no linderimunje. Olio naa pilkimulu.” niringi. \p \v 8 Aku siku niringi kinie pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kapola. ⸤Nane eno walsikiru ungumunge ungute topondoko naa nikimilimunge⸥ enone na walsikimili ungumunge ungu te topondopo nando ikongonomo ‘Te-pou.’ nimbe na lipe mundupe namba sirimu yemonga imbimu eno naa nimbu simbola.” nirimu. \s1 20:9-19 Unjo Waene Ponie Nokoringi Ye Kerimenga Ungu Ikomo\f + \fr 20:9 \ft Mateyu 21:33-46, Mako 12:1-12.\f* \p \v 9 Kanu kinie maku toko moloringi yembomando Yesusini ungu iko imu topalie nimbendo: \p “Ye tene unjo waene ponie terimu. Ye mare kanopa lipelie enondo nimbendo: “Nanga poniemo tapu tendeko unjo mongoma inie toko nokondangi. Pe waene-mongo polo tomba kinie unjo mongoma moke tepo, kongono tendenge mele mare eno liengi, mare na liembo.” nimbe kanu poniemo eno sipelie yu kolea paa suluringe pupe akune wale awisili molorumu. \p \v 10 Kanu kinie pe waene-mongo polo tomba terimu kinie ponie pulu yemone yunge kendemande ye te “Nanga waene mongo siengi puku liku mendeko wani pu.” nimbe ponie nokoringi yema moloringine lipe mundorumu. Nalo kendemande yemo ⸤orumu kinie⸥ ponie nokoli yemane yu wale awisili kopene toko, waene mongo mare naa siku, ⸤“Yemo molemona kelko pu.” ningu⸥ yando we liku mundoringi. \p \v 11 Altopa ponie pulu yemone kendemande ye te lipe ⸤“Nanga waene mongo lindi-pou.” nimbe lipe⸥ mundorumu. Nalo kendemande yemo ⸤orumu kinie⸥ ponie nokoli yemane yu ambolko likulie kopene toko, teko kenjiku, waene mongo mare naa siku yando we liku mundoringi. \p \v 12 Altopa ponie pulu yemone kendemande ye te lipe mundorumu kinie enone yu tokolie poniena ulsu mundoringi. \p \v 13 Aku siku teringimunge ponie pulu yemone ⸤konopuni pilipelie⸥ ‘Kinié na tembo mele pilipero. Nanga malo, na konopu mondolio kangomo,\f + \fr 20:13 \ft Inie yakondo 3:22, Mateyu 17:5, Jono 3:16.\f* eno yu pipili kolko liku awi siku yu waene mongo mare singenje.’ konopu lepalie ⸤yunge malo lipe mundorumu⸥. \v 14 Nalo ponie nokoli yemane ponie pulu yemonga malo ombá orumu kanokolie enone enono ningendo: “Andi okomo yemo pe lapanga monge melema limbe yemo okomo. Yu topo kondopo, iponiemo olio kamu liemili.” ningulie \v 15 enone yu ambolko liku poniena ulsu mundukulie\f + \fr 20:15 \ft ungu pulu te Mateyu 21:39*.\f* yu toko kondoringi.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥ \p ⸤Nimbelie ungu iko akumu topa pora simbendo akune maku toko moloringi yembomando nimbendo:⸥ \p “Ponie nokoli yemane aku siku teringimunge pe ponie pulu yemone eno-kinie nambolka uluri tembaye? \v 16 Yu omba kanu ye kerime topa kondopalie ‘Ye marene lupe poniemo nokondangi.’ nimbe lipe simbe.” nirimu. \p Kanu kinie Yesusini aku sipe nirimu kinie pilkulie enone ningendo: “Pulu Yemone ‘Aku sipe wendo naa opili, paa molo!’ nipili.” niringi.\f + \fr 20:16 \ft “Kolea pulu yemo” nirimumu Pulu Yemondo nirimu; “Ponie” nirimumu, Pulu Yemonga Juda yembomando nirimu; “Ponie nokoli ye” nirimume, Juda yembomanga ye awilimendo nirimu; “Kendemande lipe mundorumu” nirimume, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemando nirimu; “Kolea pulu yemonga malo” nirimumu, Yesusi yu yuyundu nirimu. Pe Pulu Yemonga Malo Yesusi sike toko kondoringi kanumu. “Ye marene lupe” nirimume Juda yemboma naa moloringi yembomando nirimu (Lipe Mundorumu Yema 13:46, 18:6).\f* \p \v 17 Yesusini ⸤Pulu Yemonga Juda yemboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipelie⸥\f + \fr 20:17 \ft inie yakondo 9:21.\f* enondo nimbendo: “Pulu Yemonga ungu te bokune molemomonga ungu pulumu nambolkanje konopu lemeleye? Aku ungumu isipe mele: \q1 ‘Ulke takoringi yemane kanoko keri kanoko \q1 toko lteringi kou kanumu \q1 kinié kelepa ulke simu mele \q1 ulke enge sindeli kou awili peangamo.’\f + \fr 20:17 \ft Konana 118:22, Ou Pita 2:7.\f* \m nimbe molemo kanumu. \v 18 Ikou ⸤nikiru⸥ munge ola yembo te a topa topalie ombele melema elke tomba. Nalo yembo te molombana ola koumu omba yu topalie kanu yembomo topa nurupulu tomba.”\f + \fr 20:18 \ft Aisaya 8:14-15, Ou Pita 2:8.\f* nirimu. \p \v 19 Kanu kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie,\f + \fr 20:19 \ft bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”, “34. pris”.\f* eno Yesusini ungu iko torumu kanumu\f + \fr 20:19 \ft ya 20:9-16.\f* pilkulie enone teko kenjiku yu tonge teko moloringi mele yuni nirimu pilkulie enone kanu enamonga yu ka singe teringi nalo kanu ye awilimene we yemboma pipili kolkolie yu naa liku ka siringi. \s1 20:20-26 “Gapomano Kou Takisi Tamili Molo Moloye?” Ningu Yesusi Walsiku Pilieringi Temanemo\f + \fr 20:20 \ft Mateyu 22:15-22, Mako 12:13-17.\f* \p \v 20 Kanu kinie ⸤Juda yembomanga ye awilimene⸥ ‘Yesusi ka sipu ⸤kote tendemolondo⸥ gapomano yemo molombana membo pumolo.’ ningu molkolie yu kanoko moloringi. ‘Yuni ungu te nimbe kenjimbe kinie ka simolo.’ ningulie ye mare, ‘Konopu sumbi nimbe pepili molemolo. Yunge ungumu konopu sipu pilipu molemolo.’ ningu kolo toko molonge ye mare,\f + \fr 20:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.\f* liku yu molorumune liku mundoringi. \p \v 21 Kanu yemane ongo yundu ⸤kondi tokolie⸥\f + \fr 20:21 \ft ungu pulu te Mateyu 16:1***.\f* ningendo: “Ungu Mane Silimu, olio pilipulie, ‘Nu alieli ungu sikema mindi sumbi siku ningu, ungu mane sikema manjiku sumbi siku mane siku tekolie, nu yembo teluringe kepe konopu kimbú naa siku, yemboma pipili naa kolko, enondo pali ungu telu siku kapola kapola ningu siku, Pulu Yemone “Teaa.” nilimo ulume paa sike ungume mane siku, aku siku teleno.’ konopu lemolo. \v 22 ⸤Aku siku teko molenomonga nu nambolka konopu lekenoye?⸥ Olione Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamo kou takisi tomulu liemo kapola molo moloye? Pulu Yemone akumundu ungu mane sirimu ungu mane nambolkamo pelemoye? Ningu si.” niringi. \p \v 23 Nalo Yesusini enone yu teko kenjingendo aku sikuliku lou siku walseringi pilipelie enondo nimbendo: \v 24 “⸤Takisi tolemele⸥ kou-mongo te na liku ora siee.” ⸤nimbelie enondo kelepa walsipe pilipelie nimbendo:⸥ “I koune nainge kumbikeremo kinie imbimu kinie molemoye?” nirimu. \p \v 25 Enone yundu ningendo: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga ⸤kumbikeremo kinie imbimu kinie molemo⸥.” niringi. \p Kanu kinie yuni enondo nimbendo: “⸤Kou monemo Sisamonga⸥ kene Sisamonga melema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga melema Pulu Yemo yuyu siee.” nirimu. \p \v 26 Yuni aku sipe ⸤paa sumbi sipe⸥ nirimu mele pilkulie ‘Olionga ungumu paa topondopa nimbe kondokomo.’ ningu pilku konopu awisili liku mundukulie ungu te altoko naa niringi. Yemboma kanoko molangi yu liku lou siku walseringi kinie yuni ungu te nimbe naa kenjerimumunge “Yu ka siemili.” ninge aulke te naa lierimu.\f + \fr 20:26 \ft Inie yakondo 20:20.\f* \s1 20:27-40 “Kolemele Yemboma Lomboroko Ola Molkolie Altoko Nambe-engenje?” Ningu Yesusi Walsiku Pilieringi Temanemo\f + \fr 20:27 \ft Mateyu 22:23-33, Mako 12:18-27.\f* \p \v 27 ⸤Kanu yema Yesusi kinie kou takisi toli ungumu ningu pora siringi kinie⸥ pe Sadusi ye mare Yesusi molorumune oringi. Sadusi yema eno ‘Pulu Yemone pe kolemele yemboma topa naa makinjindimbe, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo.\f + \fr 20:27 \ft Ya 20:37, bokumunge alsena anjokondo “38. Sadyusi”.\f* Kanu Sadusi yema ongo \v 28 Yesusi walsiku pilkulie ningendo: “Ungu Mane Silimu, ⸤Pulu Yemonga ungu manema olio sirimu ye⸥ Mosisini ungu mane sipelie nimbendo: \q1 “Ambo limbe ye te ambolango naa membalie \q1 ambomo we molopili kolomba kinie \q1 kanu yemo yunge angenu molombamone \q1 yunge ambo wayemo lipe \q1 angenu lipe tapondopa ambolango mendepili.”\f + \fr 20:28 \ft UnguManema 25:5, Rute 4:9-10.\f* \m nirimu aku sipe nimbe bokune torumu molemo kanumu. \v 29 ⸤Aku ungu manemonga ulu te olionga ye mare-kinie wendo orumu mele nu walsipu piliemili.⸥ \p “Angenupili yepoko pakera moloringi. Komomo ambo lipe ambolango te naa membalie kolorumu. \v 30-31 ⸤Ambolango te naa molopili kolorumu kulu⸥ yunge bulkundu angenumuni ⸤yunge angenu kolorumumunge ambolango ‘Mendambo.’ nimbe⸥ ambo-wayemo kelepa lsimu. Yu ambolango te naa mendepalie yu we kolorumula. Yunge angenu bulkundumuni kanu ambomo lsimula nalo yu kepe we kolorumula. Aku teliku pukulie ye yepoko pakera pali ambolango telu kepe naa mengolie kolko pora siringi kinie akiliomo we kolorumula. \v 32 Pe ambomo yu kolorumula. \v 33 Akumunge, kolemele yemboma pe lomboroko ola molonge kinie kanu ambomo ye yepoko pakera pali yamana lsingi kulu ambomo yu ye paa nainge menu molombaye?” niringi. \p \v 34 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Ya mana molemele yembomanga yema ambo liku, amboma ye puku telemele \v 35 nalo Pulu Yemone ‘Yembo kolkolie manda lomboroko ola molko mulu koleana puku molangi.’ nilimo yembomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa puku, aku paa naa tenge. \v 36 Kanu yemboma lomboroko ola molonge-na eno mulu koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molkolie, kelko kolou naa kolkolie Pulu Yemonga ambolangoma molonge. \p \v 37 Nalo ⸤eno Sadusimene⸥ ‘Kolemele yemboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu te niembola. Mosisini olio lipe ora sirimu mele niembo: Walse Mosisi unjo kanga tenga ⸤tepe nomba perimu tepemone unjomo naa norumu kanopalie nirimumuni,⸥ akune yuni ⸤Pulu Ye⸥ Yawendo imbi lepalie nimbendo: “Eporayamo kinie, Aisake kinie, Jekopo kinie\f + \fr 20:37 \ft Mosisini aku sipe nirimu walemo Juda yembomanga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo kinie, Eporayamo yunge malo Aisake kinie, Aisake yunge malo Jekopo kinie, koronga ou koloringi nalo enonga minime Pulu Yemo pea konde moloringi pilipelie yu aku sipe nirimu.\f* enonga Pulu Yemo.” nirimu.\f + \fr 20:37 \ft Wendo Oringi 3:6.\f* \v 38 Pulu Yemo yu kololi yembomanga Pulu Yemo molo. Yuyemboma pali konde molemele kanopalie yu konde mololi yembomanga Pulu Yemo.” nimbe Yesusini nirimu. \p \v 39-40 Aku nirimu pilkulie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi ye marene altoko yu ungu te walsiku pilingendo pipili kolkolie yundu ningendo: “Ungu Mane Silimu, nuni papu nikinu.” niringi. \s1 20:41-44 Yesusini “Ye Nomi Kirasimu Nainge Maloye?” Nimbe Walserimu Temanemo\f + \fr 20:39-40 \ft Mateyu 22:41-46, Mako 12:35-37.\f* \p \v 41 Kanu kinie ⸤Juda yembomanga ye awili mare aku siku we moloringi kinie⸥ Yesusini enondo altopa ungu te nimbendo: “‘Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye telipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu\f + \fr 20:41 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* yu ⸤ye nomi kingi⸥ Depisinge kalopa limbe ye te molomba.’ ningu pilimele, ⸤nalo yu aku sipe manjipe molo⸥. \v 42-43 ⸤Aku nilimele yemane⸥ Depisi yuni yuyu ⸤kanu yemondo nirimu mele naa pilimelenje.⸥ Depisini ⸤ye nomi Kirasimu molomba mele⸥ konana te konopuni pilipelie bokune torumu mele isipe: \q1 “Awili ⸤Pulu Ye Yawene⸥ nanga Awilimundu nimbendo: \q1 “‘Nunge opa puluema nuni nokani.’ nimbu, \q1 pe eno topo manie mundundumbo kene \q1 isili-ou nu ⸤na kinie pea \q1 tapu topolo ye nomiselo molopolo \q1 melema nokambili⸥ \q1 nanga ki umbukundu ongo molani.” nirimu.”\f + \fr 20:42-43 \ft Konana 110:1, Mateyu 22:44*.\f* \m nimbe Depisini nirimu. \v 44 Depisini ⸤ye nomi Kirasimu⸥ yundu “Nu nanga Awilimu.” nirimu. Pe enone “Yu Depisini kalopa limbe yemo ⸤mindi⸥ molomba.” nambeko pilkulie nilimeleye?” nimbe Yesusini nirimu. \s1 20:45-47 Ungu Manemanga Pulume Pilku Mane Siringi Yemane Teko Kenjeringi Ulumenga Ungu Te\f + \fr 20:45 \ft Mateyu 23:4-7, Mako 12:38-40.\f* \p \v 45 Yesusi molorumune yembo awisili liku maku toko moloringime pilku molangi Yesusini yu lombili andolimendo ⸤liepi-liepi topa⸥ ungu te nimbendo: \p \v 46 “Enone Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane sili yema\f + \fr 20:46 \ft bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.\f* mimi siku kanoko kondoko ⸤enone telemele mele manda manjiku naa teko⸥ molayo. ⸤‘Yembomane olio kanoko “Ye peangama” niengi.’ ningu⸥ wale pakoli paa sulu peangama, ⸤ye nomime pakolemele mele,⸥ pakoko andolemele. Yemboma maku toko molemele koleamanga andongendo mongo-kenge teko ‘We yembomane olio kapi niengi.’ ningu pilkulie konopu siku pilku andoko molemelela.\f + \fr 20:46 \ft Enone teringi mele inie yakondo 11:43, 14:7; ungu pulu te 15:7*.\f* Yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkena sukundu pukulie manie molongendo ye awilime molemele polo peanga akune ‘molamili.’ ningu mendo puku polo akune konopu siku molemelela. Yembomane langi nongo yembomando “Namili waa.” nilimele kinie kanu yema ongolie ye awilimenga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku molemelela. \p \v 47 “Yema kolemele kinie enone kanu yemanga ambo wayema toko makoroko mundukulie ulkema ‘Olionga’ ningu we limele. Pulu Yemo kinie ungu ningendo ningu sulu munduku kolo toko nilimele.\f + \fr 20:47 \ft inie yakondo 18:9-12.\f* Pulu Yemone we yemboma ulu pulu keri telemelemonga eno sike mongo lipe simbe nalo ya ye nikirumene aku ulume telemelemonga Pulu Yemone aku yema mongo awili tepa lipe simbe.” nirimu. \c 21 \s1 21:1-4 Ambo-Waye Koropa Tene Ulke Tembelena Kou Mone Mundorumu Temanemo\f + \fr 21:0 \ft Mako 12:41-44.\f* \p \v 1 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembele kerepulune molopa⸥ ulke tembelena sukundu kongono tenge kou mone mundoringi unjo ketena nondopa molorumu. Akune molopalie yu olando sipe kanopalie ye kamakomane kanu ketena kou mone ongo mundoringi kanorumu. \v 2 ⸤Aku sipe kanopa molorumu kinie⸥ ambo waye paa koropa te omba yu kou kololi talo mindi mundorumu kanopalie \v 3 nimbendo: “Nane enondo paasike nimbu sikirumu: Andi ambo-waye koropamo yuni kou mone mundukumumu paaolandopa mele mundukumu, we mundukumilime maniendopa mele. \v 4 Eno kou mone awisili nosilimelemanga koltalo mindi ongo mundukumili. Nalo ambo-wayemo kou mone te paa naa nosilimo. Yunge koltalo nosemuselo pali memba omba mundomu. Langi nombá te kepe naa nosilimo.” nirimu. \s1 21:5-36 Ulu Umbune Telime Pe Wendo Omb monga Yesusini Nimbe Sirimu Temanemo\f + \fr 21:5 \ft Mateyu 24, Mako 13:1-37.\f* \s1 21:5-6 Ulke Tembelemo Toko Kalongemonga Yesusini Ungu Te Nirimu Temanemo\f + \fr 21:5 \ft Mateyu 24:1-2, Mako 13:1-2. Ulu umbune akumunge ungu pulu te 13:35*.\f* \p \v 5 Kanu kinie Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie eno ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelemo kolea akune molkolie ulke tembele paa peanga angilierimu mele kinie\f + \fr 21:5 \ft tembele ulkemanga pikisa te Mako 11:16 nondopa molemo.\f* ulke tembelemo takoringi kou paapeanga lupe lupema kinie aku koune a siringi mele kinie kanoko, marene ungu anjo yando ningu moloringi kinie Yesusini enondo nimbendo: \v 6 “Ya ⸤ulke tembele peanga angilimo⸥ kanokomele melema ⸤pe walse ya kolea awili Jerusalleme yemboma mindili nonge walemo wendo ombá kinie⸥ iulke tembelemo tekisikulie koume pali toko manie mundunge.”\f + \fr 21:6 \ft ungu pulu Mateyu 24:2*\f* nirimu. \s1 21:7-19 Umbune Awisili Wendo Omb manga Yesusini Nirimu Temanemo\f + \fr 21:7 \ft akumunge 21:7-11 Mateyu 24:3-8, Mako 13:3-8; 21:12-17 Mateyu 10:17-22, 24:9-10, Mako 13:9-13; inie yakondo 12:11-12 kananila.\f* (21:5-36 pali kanani.) \p \v 7 Yesusini aku nirimu pilkulie enone yundu walsiku pilkulie ningendo: “Ungu Mane Silimu, nuni nikinu mele tewale wendo ombáye? Pe nuni inikinu ulume nondopa wendo ombándo ou nambolka uluri temba kinie olione kanopolie ‘Sike iwendo ombá tepamo.’ nimbu pilimoloye?” ningu walseringi kinie\f + \fr 21:7 \ft Nambolkamondo walseringiye? 21:8-19 yu pe wale talo sipe mana manie omb mondo nirimunje? Nalo pe 21:20-24 nirimu 21:6 nirimumunge ungu mare pea nirimunje?\f* \p \v 8 yuni enondo nimbendo: “⸤Kanu ulume wendo ombámonga ungu mare⸥ yembomane eno kolo toko singe kene kanoko kondoko molangi. Ye awisili nanga imbi leko\f + \fr 21:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* ongolie yu-mele-mele kolo toko ningendo: “⸤Pulu Yemone ‘Nanga yemboma nokopili lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasi⸥ akumu na.” ningulie, “⸤Ma pora nimbé⸥ wale nirimumu wendo ombá tekemo.” ningela. Eno lombili naa pangi. \v 9 Kolea marenga opa awili teko tenge mele pilku, yembomane enonga ye nomime tonge pilkulie mini-wale naa mundengi. Opa tengema kinie aku ulume Pulu Yemone ‘Ou wendo opili. Laye pe mele ya ma koleamo pora nimbé.’ nimbe, nimbe panjerimumunge aku ulume sike wendo ombá nalo akukinie mulu maselo ou naa pora nimbé.” nirimu. \p \v 10 Kanu kinie Yesusini yu lombili andolimendo kelepa nimbendo: “⸤Mulu ma pora nimbé walemo ou wendo naa opili⸥ yembo talape awili te kinie talape awili te kinie opa tekolo, ye nomi kingi marenga talapema kinie marenga talapema kinie opa tenge. \v 11 Ya mana kolea tenga tenga ma jimi-jimi awili-tepa tepa, engele lepa, kuru awili-tepa topa, aku sipe temba. Yemboma pipili awili-tepa tepa kondoli ulu tondoloma mulune wendo ombá kanongela. \p \v 12 “Aku sipe mele ⸤pe wendo ombá nalo⸥ ou naa wendo opili eno nanga yemboma molongemonga\f + \fr 21:12 \ft ungu pulu te ya 21:8*.\f* eno ⸤mare⸥ liku ambolko, teko kenjinge. Eno ⸤mare⸥ Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga liku mengo puku ⸤akune kote tendeko⸥, eno ⸤mare⸥ ka ulkena mengo puku panjiku, eno ⸤mare ka siku⸥ ye nomi kingime kinie gapomano ye awilime kinie molongena ⸤kote tendengendo⸥ mengo pungela. \v 13 ⸤Ka siku kote tendenge kinie kotena angilkulie kanu yema kinie kanu yema nokonge ye nomime kinie⸥ enone ‘Nanga ungumu piliengi!’ ningu, eno ningu singe. \v 14-15 Eno ka siku kote tendenge kinie ‘Enonga kere kinie konopu kinie tondolo pupili.’ nimbo kinie enone ninge ungume eno teko kenjinge tenge yembomane enone ungu ninge mele ungu ningu pundu tongendo perenge. Akumunge eno ou ongo ka naa siengi ‘Kotena nambolka unguri nimolonje? Olio ungu te walsiku pilinge kinie nambolka unguri topondopo nimolonje?’ ningu mini-wale naa mundengi. \p \v 16 “Enonga kandi aminieli lanieli kinie angenali kinie, pulu lemba yemboma kinie, enone kepe liku ka siku kote tendekolie eno mare toko kondongela. \v 17 Nanga yemboma molongemonga yembomane pali eno-kinie konopu keri panjinge. \v 18 Nalo enonga kangine uluri naa tepa penge indi kepe telu omba manie naa pumbe. \v 19 ⸤Nanga yemboma molongemonga enone eno aku siku teko kenjinge kinie⸥ na munduku siye naa kolko tondolo munduku molonge yemboma mini pali konde molko kondoko mindi puli ulu pulumu linge.” ⸤nirimu.⸥ \s1 21:20-24 Jerusalleme Toko Kalonge Walemonga Yesusini Ungu Te Nirimu Temanemo\f + \fr 21:20 \ft akumunge 21:20-23 Mako 13:14-17, Mateyu 24:16-19. Ulu umbune akumunge ungu pulu te 13:35*.\f* (21:5-36 pali kanani.) \p \v 20 “Pe walse, ami yema ikolea awili Jerusalleme yemboma tongendo ongo liku makaye teko molonge kanokolie ikolea Jerusalleme yemboma toko mundunge walemo nondopa wendo ombá mele pilinge.\f + \fr 21:20 \ft Inie yakondo 21:6; ungu pulu te 21:7*.\f* \v 21 ⸤Aku siku mele wendo ombá kanokolie ‘Umbune awilime wendo ombá tekemo.’ ningu pilku⸥ kolea Judia disiriki lierimu koleamanga molonge yemboma ⸤enonga koleama munduku siye kolko⸥ ma pangi lembamanga kowa puku, Jerusalleme suku molonge yemboma wendo ongo kowa puku, Jerusalleme ulsu molonge yemboma altoko suku naa pangi.\f + \fr 21:21 \ft Mateyu 24:16-18, Mako 13:14-16.\f* \v 22 Aku walemanga Jerusalleme yembomane ou taki teki Pulu Yemo teko kenjeringimunge yuni eno mongo simbe. Koronga ou yuni ‘Walse aku sipu tembo.’ nimbe, nimbe panjerimu kanu ungumu yunge ye marene yunge bokune toringi molemo kanumu. \v 23 “⸤Pulu Yemone⸥ Jerusalleme yemboma mumindili kolopalie ‘Ami yema eno-kinie mumindili kolko ongo tangi.’ nimbé kinie ulu umbune teli awisili eno molongena wendo ombá. \p “Aku sipe wendo ombá kinie ambo ambolango mondongema kinie, ambo ambolango ame singema kinie, ⸤eno manda lkisiku kowa naa pungemonga⸥\f + \fr 21:23 \ft Ambomando ya nirimumu ungu iko naa topa, sumbi sipe nirimu. Inie anjokondo 23:27-29.\f* eno-kinie paaumbune wendo ombámonga eno kondo tekemo. \v 24 Jerusalleme yemboma tonge walemanga yembo toli lou-pulsemane yembo mare toko kondonge, mare ka siku kolea sulu lupe lupemanga mengo punge. Juda yembomanga talapena ulsu mololi yemboma\f + \fr 21:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”.\f* ya Juda yembomanga kolea awili Jerusalleme suku ongo toko munduku kolea liku kolo wangoko molonge. Kanu kinie pe Pulu Yemone ‘Enonga walema pora nipili.’ nimbé kinie Juda yemboma Jerusalleme kelko ongo molonge.” nirimu. \s1 21:25-28 Manie Omba Mana Ye ALierimu Ye Yesusi Kelepa Wale Talo Sipe Omb monga Ungu Te\f + \fr 21:25 \ft Mateyu 24:29-31, Mako 13:24-27.\f* (21:5-36 pali kanani.) \p \v 25 “⸤Aku mindili nonge nikiru ulume wendo ombá kinie⸥ ena kinie óli kinie kombukandipime kinie ⸤pali⸥ ulume temba yembomane kanokolie pilinge. Ma koleana nomu kusane ungu paa awili tepa nimbe, paa awili tepa topa piki-maka lepa no tomba kanongela. Ulume aku sipe wendo ombá kinie yembo talapema mini-wale mundunge. \v 26 Mulune angilimo mele tondoloma lope-lope tepa anjo yando pumbe kinie yemboma pipili paa awili teko kolko ‘Ma koleana nambolka uluri wendo ombá tekemonje?’ ningu pilku konopu paa awisili liku mundunge. \v 27 Akuulume wendo ombá kinie Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo tondolo pulimu kinie, tondolo pa awili-tepa telimu kinie, kupe tenga suku molopa, kamu manie ombá\f + \fr 21:27 \ft ungu pulu te Mako 13:26*.\f* yembomane kanonge. \p \v 28 “Aku ulume pulu polopa temba kinie Pulu Yemone eno ulu pulu kerimene ka sipe nokolemomonga mindili siku molemele koleana wendo lipe,\f + \fr 21:28 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.1. kisim bek”.\f* yu-kinie kamu tapu toko kapola molonge kolea peangana sukundu limbe walemo nondopa wendo ombá kene aku ulume wendo ombá kinie eno ola angilku olando siku kanangi.” nirimu. \s1 21:29-33 Unjo Pikime Telemo Mele Kanopolie Ungu Pulu Te Pilimolo Mele Ungu Te\f + \fr 21:29 \ft Mateyu 24:32-35, Mako 13:28-31.\f* (21:5-36 pali kanani.) \p \v 29-30 ⸤Yesusini aku sipe nimbelie nirimumuni, yu ombá walemo ‘Piliengi!’ nimbe⸥ ungu iko te topalie nimbendo: “Unjo piki kinie we unjoma pali kinie kuku topa gomo tolemo kinie kanokolie ‘Kinié ena temba walemo wendo ombá tekemo lemo.’ ningu pilimele. \v 31 Aku sipela iulume “Wendo ombá.” nikirume sike wendo ombá kinie kanokolie ningemone, “Pulu Yemo ye nomi kingimu molomba walemo\f + \fr 21:31 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* nondopa wendo ombá tekemo.” ningu pilinge. \p \v 32 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Kinié molemele yemboma ou naa kolangi ⸤i “Wendo ombá.” nikiru⸥ ulume pali wendo ombá. \v 33 Mulumu kinie mamo kinie pora nimbé nalo nanga ungu nilioma paa pora naa nimbé. ⸤Nilio mele pali paa sike wendo ombá.⸥”\f + \fr 21:33 \ft Mateyu 5:18*.\f* ⸤nirimu.⸥ \s1 21:34-36 Yesusi Kelepa Omb Walemo “Naa Pilimele Kene Kanoko Kondoko Molangi.” Nirimu Temanemo\f + \fr 21:34 \ft akumunge 21:34-36 Mateyu 24:36,42, Mako 13:32-37, Ou Tesallonaika 5:1-6.\f* (21:5-36 pali kanani.) \p \v 34 “Akumunge naa kanoko molangi kanu walemo ombá paapiliee! Lopa te yunge tapu andolemona ‘Pumbo.’ nimbe olemo kinie melu leko panjilimelemo naa kanopa ‘Yu tomba.’ konopu naa lepa walu olemo kinie pe melune walsikele tolemo, aku siku eno no tondolo nongo kekelepa toko we umbune tepili molko konopu naa makiliepili molongi liemo ⸤Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo⸥ yu ombá kanu walemo eno naa kanangi lipe sinjipe wendo ombá kene kanoko kondoko pilku molayo. \v 35 Aku walemo ma koleana pali yemboma molongena wendo ombá kene \v 36 enone Pulu Yemo kinie mawa tekolie ningendo: “‘Na pe Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemonga kumbikerena pupu ola angiliembo kene na enge nipili, iulu wendo ombámane natopa manie naa mundopili.’ ni.” ningu alieli kanoko kondoko pilku molaa!” nirimu. \s1 21:37-38 Yembo Awisili Yesusinge Ungumu Pilieringi Temanemo \p \v 37 Yesusini enamanga taki-teki ulke tembelena yemboma ungu mane si-pou-pou tepa, ipulueli taki-teki Jerusalleme ulsukundunge pupe ma pangi Unjo Ollipi Poniena ola pupe pe-pou-pou terimu. \v 38 Yemboma pali paaipulueli-ou ‘Yu ungu mane simbema piliemili.’ ningu ulke tembelena ongo maku to-pou-pou teringi. \c 22 \s1 Kolomongo Awili 22-24 YESUSI MINDILI NOMBA KOLOPALIE, LOMBOROPA OLA MOLOPA MULU KOLEANA KELEPA PURUMU TEMANEMO \s1 22:1-6 Judasini Yesusi Yunge Opa Puluema “Lipu Simbo.” Nimbe, Nimbe Panjerimu Temanemo\f + \fr 22:0 \ft akumunge 22:1-2 Mateyu 26:2-5, Mako 14:1-2; 22:3-6 Mateyu 26:14-16, Mako 14:10-11.\f* \p \v 1 ⸤Juda yembomane ponie tenga tenga kolea awili Jerusalleme ongo akune suku⸥ Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele\f + \fr 22:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.\f* pilieringi walema, akumu imbi leko ‘Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Walemo’\f + \fr 22:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.\f* niringila, aku walemo nondopa wendo orumu kinie \v 2 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,\f + \fr 22:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”.\f* enone Yesusi toko kondonge aulke te koroko moloringi nalo enone ⸤“Olio yembomane kanangi yu ka simolo kinie yembomane olio kinie mumindili kolko iri tonge.” ningu⸥ pipili kolko we moloringi. \p \v 3 Kanu kinie Yesusi yu lombili andoli ye rurepo akumenga ye Judasi, yunge imbi te ‘Isikeriote’ nili, kanumunge konopune ⸤kurumenga nomi⸥ Setene\f + \fr 22:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.\f* omba sukundu purumu. \v 4 ⸤Setene yunge konopune suku purumu⸥ kinie yu Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, ulke tembele nokoli ele yemanga ele ye awilime kinie, enomoloringine pupelie, eno Yesusi ka singe aulkemo yuni akisindimbe mele eno-kinie kerepale niringi. \v 5 Yuni temba mele nirimu kinie pilkulie eno konopu awili teko siku “Nu kou mone te simolo.” ningu, ningu panjeringi. \p \v 6 Yuni enonga ungume pilipelie “Kapola.” nimbe, we yemboma Yesusi pea naa molonge kinie yu eno lipe simbe mele aulkemo koropa molorumu. \s1 22:7-23 Yesusi Lombili Andolime Kinie Pea Kamu Langi Noringi Kinie Yu Kolorumu Mele ‘Pe Pilku Molangi.’ Nimbe Langi Sirimu Noringi Temanemo\f + \fr 22:7 \ft akumunge 22:7-14 Mateyu 26:17-20, Mako 14:12-17; 22:18-20 Mateyu 26:26-29, Mako 14:22-25, Ou Korini 11:23-25; 22:21-23 Mateyu 26:21-24, Mako 14:18-21, Jono 13:21-30.\f* \p \v 7 Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Walemo wendo orumu kinie Juda yembomane Pulu Yemone ou enonga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilingendo kongi sipisipi walo te toko nonge mele pilipelie nirimumuni,\f + \fr 22:7 \ft inie yakondo 22:1*.\f* \v 8 Yesusini Pita kinie Jonoselo lipe mundupelie nimbendo: “Elo pukulu, Pulu Yemone olionga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilimolondo kongi sipisipi walo te kinié nomolomo teko mimi te-pale.” nirimu. \p \v 9 Elone walsikululie ningelendo: “Tena tepo mimi te-pambili konopu leko nikinuye?” niringili. \p \v 10 Yuni elondo topondopa nimbendo: “Piliele. Ne ulke kolea awili ⸤Jerusallemendo⸥ pukululie, ye te mingine no kolopa meli ombá aulkena puku kane-kane tokololie,\f + \fr 22:10 \ft ungu pulu te Mako 14:13*.\f* yu pumbe mele lombili pukulu yu suku pumbe ulkena suku pukululie \v 11 ulke pulu yemondo ningelendo: “Ungu Mane Silimuni isipe walsipelie nimbendo: “Na kinie na lombili andoli yema kinie olione Pulu Yemone olionga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilimolondo kongi sipisipi walomo tena nomoloye? Nomolo suluminiamo tena lemoye?” nimu.” niengili. \v 12 Aku ningele kinie yuni elo ulkemonga olakondo suluminia awili te, akune langi noli polo te kinie, manie molomolo poloma kinie, melema kinie akune ou lemoma, lipe ora simbe. Aku suluminiamonga ⸤nomolo sipisipi walomo⸥ teko mimi teangili.” nirimu. \p \v 13 Kanu kinie elo pukululie, Yesusini nirimu kanu mele aku ulume teli lierimu kanoko lendekololie, akune Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilinge kongi sipisipi walo nongemo kinie langi nongema teko mimi teko noseringili. \p \v 14 Juda yembomane ipupene kolea kalá torumu kinie Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu Walemo pilingendo kongi sipisipi walomo nonge enamo\f + \fr 22:14 \ft ungu pulu te ya 22:1*.\f* kamu wendo orumu kinie, Yesusi kinie yunge kongonomo ‘tende-paa.’ nimbe lipe mundorumu yema kinie\f + \fr 22:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* eno langi noli polona moloringi. \v 15 Langi nongo moloringi kinie yuni enondo nimbendo: “‘Na mindili ou naanombolie iwale wendo okomomonga langime eno kinie pea namili.’ paa tondolo mundupu konopu lepo andopo molorundu mele yandopa paa konopu lepo pilipu molio. \v 16 Nane enondo isipu nimbu sikirumu: Isili ou ilangime na altopo naa nombó. Pulu Yemo ye nomi kingimu kamu molomba walemo\f + \fr 22:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”\f* wendo ombalie ilangimenga sike ulu pulumu wendo ombá kinie altopo nombó.” nirimu. \p \v 17-18 Yu no waene kapomo lipe ambolopalie Pulu Yemondo “Ange.” nimbelie nimbendo: “I mu eno enono moke teko nayo. Nane enondo isipu nimbu sikirumu: Isili ou na no-waene altopo paanaa nombó. Pe mindi, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo walemo wendo ombá kinie na no waene kondemo kelepo nombó kene ⸤eno enono isili ou nangi⸥.” nirimu. \p \v 19 Berete te lipe Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbelie ambolopa pike lepa ⸤yu lombili andolime⸥ sipelie nimbendo: “I mu nanga kalumu ⸤eno liku nangi⸥. ‘Nanga kalumu ‘enonga’ nimbu ⸤lipu tapondambo.’ nimbu tangi⸥ simbo tekero imu. Pe pe kepe, ‘Eno lipu tapondambo.’ nimbu nanga kalumu enonga nimbu ‘Na tangi.’ nimbu simbo tekero mele ‘Altopo piliemili.’ ningu iberetemo “Nanga kalumu.” nimbu sikiru mele eno aku siku berete te nongolie piliengi!” nirimu. \p \v 20 Pe eno langime nongo pora siringi kinie yuni ⸤berete te kinie terimu mele⸥ aku sipela no waene kapomo lipe ⸤eno sipelie⸥ nimbendo: “I ⸤no-waene⸥ kapo ⸤eno sikirumu⸥ nanga mememo. ⸤Pulu Yemone ‘Eno-kinie tembo.’ nimbe,⸥ ungu te nimbe panjipe mi lierimu kanu ungumu\f + \fr 22:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.\f* ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu nane enonga nimbu nanga mememo ondo lendepolie ⸤kolombo⸥ aku mememo ino waenemo.\f + \fr 22:20 \ft ungu pulu te Mateyu 26:28**.\f* \p \v 21 “Nalo na lipe nanga opa puluema simbe yemo nakinie pea ilangi nokomolo polona molemo.” nirimu. \v 22 “Kinié Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kinie tenge mele Pulu Yemone koronga ou nimbe panjerimu mele sike opa puluemane tenge, nalo yu lipe opa puluema simbe yemo mindili nomba molopa kenjimbe.” nirimu. \p \v 23 Aku nirimu kinie pilkulie ⸤yu lombili andolimene⸥ anjo yando walsikulie ningendo: “Olionga ye nawene ulu akumu tembanje?” niringi. \s1 22:24-30 Lombili Andolime Anjo Yando Kerepale Ningulie “Na Imbi Ola Molemo. Na Imbi Ola Molemo.” Ningu Moloringi Temanemo\f + \fr 22:24 \ft akumunge 22:25-27 Mateyu 20:25-28, Mako 10:42-45.\f* \p \v 24 Aku walemo kinie ungu te pea wendo orumula. ⸤Yesusi lombili andolimene⸥ eno enono anjo yando ungu mele tekolie ningendo: “Olionga ye nawe paa olandopa molemoye?” ningu kere-kuru liku moloringi.\f + \fr 22:24 \ft Inie yakondo 9:46.\f* \p \v 25 Yesusini enondo nimbendo: “Olio Juda yembomanga ulsu molemele yembo talapemanga ye nomime enonga yemboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilime alieli silimele. Ye imbi ola molemo yema enonga yemboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele yemane eno enono imbi liku ola munduku, “Olio yemboma nokopo kondopo lipu tapondoli yema.” nilimele. \v 26 Nalo ⸤we yembomanga ye nomimene enonga yemboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ eno enono aku siku anjo yando naa teangi. Enonga ye te imbi ola molomba kinie aku yemo ye koropa mele molopili. Ye nomi molopa we yema nokomba yemo ye kendemandemo mele molopa we yemanga kongono tendepili.” ⸤nirimu⸥. \p \v 27 “Ye nawe paa ye olandopamoye? Langi nolemo yemo ye olandopamo molo langi peke topa kalopa pellete kulumiye topa aku kongonoma tendelemo yemo ye olandopamoye? Langi nolemo ye akumu ye nomimu lemo. Aku sipe, nalo na aku sipe molo. Na ⸤sike enonga ye awilimu⸥ nalo enonga kongono tendeli kendemande mele molopo eno lipu tapondoli yemo molio.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 28 ⸤Yesusini yu lombili andoli engaki rurepondo kelepa nimbendo:⸥ “Na mindili sipu molorundu molio mele eno na-kinie pea tapu topo mindili sipu molorumulu molemolola. \v 29 Nanga Lapa ye nomi kingimu omba molopa yemboma nokomba kinie nando ‘Akune yemboma nokondopilila.’ nilimo nimbé mele nane enondo ‘Akune yemboma nokondangi.’ nilio nimbola. \v 30 Akune na ye nomi kingi molopo yemboma nokombo kinie eno na kinie pea langi polona molopo ga nombo molomolo. Eno ye nomi kingi polomanga molkolie ningemone, Isirele yembo talape rurepo\f + \fr 22:30 \ft Juda yembomanga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamone kango Aisake merimu (aku temanemo Ou Pulu Pulu 20-21 selo molemo); Aisakene kango Jekopomerimu (Ou Pulu Pulu 25); Jekopone kango engaki-rurepo merimu, kanukangomanga imbime OuPuluPulu 35:22-26 molemo. Nalo LLipai kalopa lsimu yemboma kolea Kenane ma te naa liku (Kambu 1:47), Josepo kolo wangopa yunge kango talonga yemboma ma talo lsingi (Kambu 1:32-35). Jekoponga imbi teIsirele. Pe yunge kangomane ambolangoma kalko lsingi kinie eno pali ‘Isirele yemboma.’ niringi (Ou Pulu Pulu 32:28,32, Wendo Oringi 1:1-7,9,12). Eno yu-mele-mele Isirele yembo talapena sukundu talape rurepo moloringi. Yesusini ya nirimumu, aku yembo talapemando nirimu.\f* nokonge.” ⸤nirimu.⸥\f + \fr 22:30 \ft Mateyu 19:28.\f* \s1 22:31-34 Pitane Yesusi “Naa Kanolio.” Nimbé Mele Yesusini Yu Nimbe Sirimu Temanemo\f + \fr 22:31 \ft akumunge 22:33-34 Mateyu 26:33-34, Mako 14:29-30, Jono 13:37-38.\f* \p \v 31 ⸤Nimbelie, Yesusini lombili andoli ye Pitando nimbendo:⸥ “Saimono, pílie! ⸤Kurumenga nomi⸥ Setenene\f + \fr 22:31 \ft bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.\f* Pulu Yemondo mawa tepalie nimbendo: “Eno teko kenjingenje manda manjipu kondi topo kanambo.” nirimu kinie Pulu Yemone “Manda.” nirimu. \v 32 Nalo Saimono, nane Pulu Yemo kinie ungu nimbu nunge mawa tendepolie nimbondo: “Setene yuni nu aku temba kinie Pita yuni na naa mundupe siye kolopa na pilipe molopili.” nindu. Saimono, Setene laye-kolte pilku na munduku siye kolkolie, pe konopu alowa teko na kelko tondolo munduku pilku molkolie ninimuni, angenalime tondolo mundundou.” nirimu. \p \v 33 Nalo Pitane nimbendo: “Awilimu,\f + \fr 22:33 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. bikpela”.\f* nane nu pe siye kolopo talopa lepo pumbo ningu nikinuye? Manda molo. Olto pea “Ka siemili.” ningi liemo papula. Molo olto pea “Topo kondamili.” ningi liemo uluri molo. Pea kolambili.” nirimu. \p \v 34 Yesusini Pitando nimbendo: “Pita, nane nundu isipu nimbu sikirumu: Kinié kera gulta ou ko naa topili nuni pipili kolkolie wale yepoko nando kolo toko “Yu naweye? Na naa kanolio.” nini.” nirimu. \s1 22:35-38 Kou Mone Kinie, Mele Wale Kinie, Lou-Pulse Kinie, Aku Melemando Yesusini Ungu Nirimu Temanemo \p \v 35 Nimbelie Yesusini yu ye ⸤rurepondo⸥ pali kelepa nimbendo: “Nane eno ou ⸤‘Kongono te-pangi.’ nimbu⸥ lipu mundorundu kinie ‘Kou naa mengo, mele wale naa mengo, kimbu-su naa mengo, we pangi.’ nimbu lipu mundorundu kinie eno melte molo torumu molo moloye?” nimbe walsipe pilierimu kinie \p enone “Mele telu kepe molo naa torumu.” niringi. \p \v 36 Yuni enondo kelepa nimbendo: “Nalo kinié na-kinie uluri wendo ombámonga, kou mone nosilimo yemo kanu kou monemo lipe ambolopa, mele wale nosilimo yemo kanu walemo lipe ambolopa, aku siku teko molangi. Opa teli lou-pulse naa nosilimo yemo yunge wale-pakoli te anjo sipe lou-pulse te yando lipili. \v 37 ⸤Nane aku sipu nambemune nikiru, niembo.⸥ Ou yembomane nando ningu Pulu Yemonga bokune toringi molemo mele kinié wendo ombá tekemo mele isipe: \q1 “Yu kinie, \q1 yembo mongo liku \q1 ulu pulu kerime teli yemboma kinie, \q1 liku tere leko mako toringi.”\f + \fr 22:37 \ft Aisaya 53:12.\f* \m niringi bokune molemo kanumu.” nirimu. \p \v 38 Yuni aku nirimu mele pilku sundukulie enone yundu ningendo: “Awilimu, ya opa teli lou-pulse talo nosilimolo kanou.” niringi kinie \p yuni enondo nimbendo: “Ungu manda nimbu, ⸤pamolo.⸥” nirimu. \s1 22:39-46 Kolea Gesemani Yesusini Pulu Yemo Kinie Ungu Nimbe Mawa Terimu Mele Temanemo\f + \fr 22:39 \ft Mateyu 26:36-46, Mako 14:32-42.\f* \p \v 39 Kanu kinie Yesusi ⸤ulke mundupe siye kolopa koleaawili Jerusalleme⸥ ulsukundu pupelie nirimumuni, yutaki-teki ma pangi Unjo Ollipi Poniena ola pu-pou-pou terimu mele akune purumu. Yu lombili andolime yu lombili akiliku pea puringi. \p \v 40 Akune purumu kinie yuni yu lombili andolimendo nimbendo: “⸤Kurumenga nomi⸥ Setenene ‘Olio kondi tomba kinie tepo kenjimolo kene’ ningulie Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molaa.” nirimu. \p \v 41 Nimbelie yu yuyu laye kolte anjo pupe koporongo langopa, Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepalie nimbendo:\f + \fr 22:41 \ft Ipuru 2:18.\f* \v 42 “Tata, na mindili noli no mingine no nombómo ‘Naa nambo.’ konopu lienu liemo aku siku teani nalo ‘Nane tepolie nanu konopu simbo.’ konopu lekero mele naa teambo. Nuni kanoko peanga kanoni ulumu mindi teambo.” nirimu. \p \v 43 Aku nirimu kinie angello tene mulu koleana mundupe siye kolopa Yesusi yu molorumune omba ‘Yu tondolo pupili.’ nimbe terimu mele Yesusini yu kanorumu. \v 44 Kanu kinie yu konopune umbune awili-tepa tepa, kamelena mindili tepili molopalie yu Pulu Yemo kinie tondolo mundupe ungu nimbe mawa terimu-ne yunge kangine kúru omba kanu kúrumu meme none tepa mana manie purumu. \p \v 45 Yu Pulu Yemo kinie aku sipe ungu nimbelie ola angilipe yu lombili andoli yema moloringine yando omba enone yu kondo kolko molkolie uru peringi kanopalie \v 46 enondo nimbendo: “Eno uru nambemune pekemeleye? ‘⸤Kurumenga nomi Setenene⸥ olio kondi tomba kinie tepo kenjimolo kene’ ningulie ola molko Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molaa.” nirimu. \s1 22:47-23:56 Yesusi Ka Siku, Kote Tendeko, Unjo Perana Ola Toko Kondoko, Ono Teringi Temanemo \s1 22:47-53 Yesusi Ka Siringi Temanemo\f + \fr 22:47 \ft Mateyu 26:47-56, Mako 14:43-50, Jono 18:3-12.\f* \p \v 47 Yesusini aku nimbe molopili eno moloringine ye awisili oringi. Oringi yemanga te kumbi lepa orumu yemo yu ye Judasi, Yesusi lombili andoli rureponga ye te. Judasi yu Yesusi molorumune nondopa omba yu kangulorumu. \v 48 Aku terimu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Judasi, opa pulue yemane Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ‘kanoko imbi siku ka siengi.’ ningu nuni na kangulkunuye?” nirimu. \p \v 49 Kanu kinie Yesusi pea tapu toko angilieringi yemane yu ulu temba terimu mele kanokolie enone yundu ningendo: “Awilimu, opa teli lou-pulsemane iyema tamiliye?” niringi kinie \v 50 enonga ye tene ⸤yunge lou pokete-napimu lipe ambolopalie⸥\f + \fr 22:50 \ft Jono 18:10.\f* Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande ye tenga komumu topa lakálierimu kinie komumu omba manie purumu. \p \v 51 Aku terimu kanopalie Yesusini yundu nimbendo: “Kinié manda, keliee!” nimbelie torumu yemonga komumu lipe ambolopa tambu sinderimu.\f + \fr 22:51 \ft Yeselonga imbiselo Jono 18:10 nimbe molemo.\f* \p \v 52 Yesusi ka singe oringi yema isipe: Pulu Yemo popo tondoringi ye awili mare kinie, tembele ulkemo nokoko moloringi ami yema nokoringi ye mare kinie, Juda yembomanga tapu ye mare kinie,\f + \fr 22:52 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “16. hetman”.\f* enone Yesusi ka singe oringi kinie kanopalie enondo nimbendo: “Na ‘yembo topo wa noli yere molemo.’ konopu lekolie lou-pulsema kinie kopema kinie mengo okomeleye? \v 53 Ulke tembele kerepulune alieli eno pea molemolo kinie na ambolko likuka naa silimele kanumu.\f + \fr 22:53 \ft Pulu Yemone ‘Yesusi isili ou naa kolopili.’ nirimumunge enone ou yu manda ka naa siringi. Jono 7:30, 8:20, 13:1, 17:1, Mateyu 26:18.\f* Nalo kinié iena wendo okomomo Pulu Yemone ou ‘Enonga.’ nirimu enamo wendo okomo. Sumbulu tolimunge tondolomo kinie olandopa pelemo.” nirimu. \s1 22:54-62 Pitane Kolo Topa “Yesusi Na Naa Kanolio.” Nirimu Temanemo\f + \fr 22:54 \ft Mateyu 26:69-75, Mako 14:66-72, Jono 18:16-18,25-27. Inie yakondo 22:31-34.\f* \p \v 54 Kanu kinie enone Yesusi ka sikulie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga ulkena sukundu mengo puringi. Yesusi mengo puringi kinie Pita lombili akilipe taka lipe purumu. \p \v 55 Yesusi mengo oringi ulke kanumunge ulke angilipe makapu terimu, suku we lierimune\f + \fr 22:55 \ft pikisa te Mateyu 26:69.\f* tepe kalko pilku moloringine Pita pupe eno kinie molorumu. \v 56 Yu akunemolopili ⸤Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga⸥\f + \fr 22:56 \ft Mako 14:66.\f* kendemande ambo te omba tepe nomba paterimune Pita molorumu kanopalie yu neme-neme nimbe kanopalie nimbendo: “I yemo Yesusi pea moloringili kanorundu.” nirimu. \p \v 57 Nalo Pitane kolo topalie nimbendo: “Ambomo, aku nikinu yemo na naa kanolio.” nirimu. \p \v 58 Laye pe mele ye te Pita kanopalie yundu nimbendo: “Nu Yesusinge talape ye te lepamo.” nirimu kinie \p Pitane yundu nimbendo: “Yemo, na akumu molo.” nirimu. \p \v 59 Pe ena mongo telu mele omba purumu kinie yembo te ⸤Pita yu ungu laye lupe mele nirimu mele pilkulie⸥ yuni tondolo mundupelie nimbendo: “Kolea Gallilli disiriki yembomane ungu nilimele mele yu aku sipe ungu nikimu pilkiru. ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie kolea Gallilli disiriki yemala,⸥ yu kepe Gallilli ye te, aku kene ‘Yu paa sike Yesusi lombili andoli ye te.’ konopu lekero.” nirimu. \p \v 60 Aku nirimu kinie Pitane yundu nimbendo: “Yemo, nu nikinu mele na paa naa pilkiru.” nirimu. Aku sipe nimbe molopili kera gulta ko torumu. \p \v 61 Kanu kinie Yesusini topele topa Pita kanorumu kinie Yesusini yundu “Kera gulta ou ko naa topili nuni wale yepoko kolo tokolie “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu Pita kelepa pilierimu.\f + \fr 22:61 \ft inie yakondo 22:34.\f* \v 62 Pilipelie ⸤‘Ama, paatepo kenjendu lepamo. ‘Paa naa tembo.’ konopu lierindu mele sike tendu.’ nimbe pilipelie⸥ pena pupe kolapaa awili tepa terimu. \s1 22:63-71 Juda Ye Awilimene Enono Yesusinge Kote Pilku Yu Teko Kenjeringi Temanemo\f + \fr 22:63 \ft Mateyu 26:63-68, Mako 14:61-65, Jono 18:19-23.\f* \p \v 63 Kanu kinie Yesusi akune nokoko moloringi ele yemane yu ungu taka tondoko, yu larauwe toko, teringi. \v 64 Yunge kumbikeremo múlu tene pipi sindikulie ki lumuni toko ⸤“Nu ‘Pulu Yemonga yere molio.’ konopu leno kene⸥ nawene nu tokomonje ningu si.” niringi. \v 65 Ungu taka tondongendo enone yu aku mele ulu awisili teko ungu awisili ningu yu aku siku teko kenjeringi. \p \v 66 Kolea tangorumu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, kanu Juda yembomanga tapu ye kanjolloma pali ‘Yesusinge kote piliemili.’ niringi.\f + \fr 22:66 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”, “19. kaunsil”.\f* ⸤Enonga ele yemane⸥ yu eno liku maku toko moloringine mengo puringi kinie enone yundu ningendo: \v 67 “Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu sike nu molo moloye? Ningu si.” niringi. \p Yuni enondo nimbendo: “ “Na akumu molio.” nilkenje enone naa pilku “Kolo tokono.” nilimela. \v 68 Nane enondo ungu te walsipu pilkenje yando ungu te naa lanilimela. \v 69 Nalo Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kinié kepe pe-pe kepe tondolo pali pelemo Pulu Yemo ⸤kinie melema nokombando⸥ yunge ki-umbukundu molomba.” nirimu. \p \v 70 Enone pali yundu ningendo: “Nu “Pulu Yemonga Malo molio.” ningu nikinuye?” niringi kinie \p yuni nimbendo: “Akumu na.” nirimu. \p \v 71 Enone ningendo: “Yuni mongo lsimu mele nimbe simbe yembo te pea nambemune koromoloye? Yuni yuyu nimbe kenjikimu pilkimulu.” niringi. \c 23 \s1 23:1-5 Romo Gapomano Ye Nomi Paillatene Yesusinge Kote Pilierimu Temanemo\f + \fr 23:0 \ft akumunge 23:1-3 Mateyu 27:1-2,11-14, Mako 15:1-5, Jono 18:29-37.\f* \p \v 1 Aku ningulie Juda yembomanga ye awilime pali eno ola angilku Yesusi liku mengo puku ⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillate molorumune mengo puku kote tenderingi. \v 2 Yu kote tendekolie Paillatendo ningendo: “I yemone nimbendo: “Romo gapomanomone olio Juda yemboma naa nokopili.” nimbe, “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamo kou takisi naa tangi.” nimbe,\f + \fr 23:2 \ft inie yakondo 20:22-26.\f* “Yu yuyu “Pulu Yemone olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye Kirasimu, ye nomi kingimu molio.” nimbe molemomo olio pilipu kanolemolo.” niringi. \p \v 3 Eno aku siku niringi kinie pilipelie Paillatene ⸤Yesusinge kotemo⸥ yu walsipe pilipelie nimbendo: “Nu Juda yembomanga ye nomi kingimu molo moloye?” nirimu. \p Yesusini topondopa nimbendo: “Sike nikinu. Akumu na.” nirimu. \p \v 4 Yuni aku nirimu kinie pilipelie Paillatene Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, we yemboma akune liku maku toringime kinie, enondo nimbendo: “I yemo ulu te naa tepa kenjemu.” nirimu. \p \v 5 Nalo enone karaye teko tondolo munduku ningendo: “Yuni ungu mane sipelie “We yemboma ulu teko kenjiku, mongo liku teangi.” nimbe mane sirimu. Yuni ou-pulu-pulu kolea Gallilli disiriki ungu akumu mane sipe, pe yandopa kolea Judia disiriki koleama pali silipe andopalie, pe kamu ya kolea awili Jerusalleme omba ungu akumu mane sipe molemo.” niringi. \s1 23:6-12 Ye Nomi Kingi Erote Molorumune Yesusi Mengo Puringi Temanemo \p \v 6 “Kolea Gallilli” niringi kinie pilipelie Paillatene enondo walsipe pilipelie nimbendo: “I yemo yu Gallilli ye teye?” nirimu kinie \v 7 enone “E.” niringi pilipelie yuni nimbendo: “⸤Ye nomi kingi⸥ Erote, Gallilli disiriki nokoli yemo, Yesusinge kotemo yuni piliepili yu molemona mengo paa.” nirimu. Aku walemonga kanu ⸤ye nomi kingi⸥ Erote yu Jerusalleme omba molorumu kulu pilipelie, “Yu molemona mengo paa.” nirimu. ⸤Paillate yu Jerusalleme lierimu kolea Judia disiriki nokorumu yemo.⸥ \p \v 8 Erote ⸤molorumune mengo puringi kinie⸥ yu Yesusi kanopalie konopu sirimu. Yu Yesusini ulu terimu mele ungu awisili pilipelie, ‘Kanu yemo kanamboa!’ nimbe molopa, ‘Yuni ulu tondolo te tepili kanamboa!’ konopu lepa molorumu kulu\f + \fr 23:8 \ft inie yakondo 9:9.\f* yu orumu kinie kanopa konopu sirimu. \p \v 9 Akumunge Erote Yesusi ungu awisili walsipe pilierimu nalo Yesusini ungu te topondopa naa nimbe we molorumu. \v 10 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,\f + \fr 23:10 \ft 4 bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”.\f* akune angilkulie enone Erotendo ningendo: “Yesusini isipe ungu nimbe kenjipe, isipe ulu awisili tepa kenjipe molemo.” ningu tondolo munduku niringi. \v 11 Kanu kinie Erote kinie yunge ami yema kinie enone ‘Yesusi yu ye nomi molo, yu we yere.’ ningu ye nomimene pakolemele mulumbale komindi te liku pakondoko, yu ungu taka tondoko tawe teringi. Kanu kinie Paillate molorumune Erotene Yesusi lipe yando mundorumu. \p \v 12 Paillatene Erote molorumune Yesusi ou naa lipe mundopili Paillate kinie Erote elo opa pulue moloringili. Nalo Yesusi aku teringili walemonga pe elo angenungulu mele moloringili. \s1 23:13-25 Paillate Kote Pilipe Molopa Yesusinge Kotemo Pilipelie “Kolopili.” Nirimu Temanemo\f + \fr 23:13 \ft akumunge 23:18-25 Mateyu 27:15-26, Mako 15:6-15, Jono 18:39-19:16.\f* \p \v 13 Yesusi Paillate molorumune yando mengo oringi kinie Paillatene Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie, we yemboma kinie, enondo “Waa.” nimbelie nimbendo: \v 14 “Enone “I yemone yembomando ‘Romo gapomanomo olio naa nokopili.’ nimbe ‘Eno mongo liku teangi.’ nimbe molemo.” ningu\f + \fr 23:14 \ft inie yakondo nondopa 23:5.\f* na moliona mengo ongi. Kanu kinie enokanoko molangi nane kote pilipulie enone ‘Yu tepa kenjerimu.’ ningi mele na ulu te naa pilkiru. \v 15 ⸤Gallilli disiriki ye nomi kingi⸥ Erote, yu pea iyemo ulu te tepa kenjerimu te naa lapilipelie yu altopa yando mundomu. Pilkimiliye? Yu ulu te tepa naa kenjemu. Yu we nambemune topo kondomoloye? \v 16 Ulu te tepa naa kenjemumunge nane yu we kopene topolie “Kelko pu.” niembo.” nirimu. \p \v 17-19 (Kolea awili Jerusalleme sukundu ye te, yunge imbi Barapasi, ⸤yu kinie ye mare kinie⸥ ‘Romo gapomanomone olio Juda yemboma naa nokopili.’ ningu ou Romo gapomanomo kinie opa tekolie yembo mare toko kondoringimunge yu ka siringi. ⸤Romo gapomano ka ulkena kanu ye Barapasi we pepili Juda ye awilimene Yesusi kote tenderingi⸥. Juda yembomane ponie tenga tenga kolea awili Jerusalleme ongo akune suku Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walemo\f + \fr 23:17-19 \ft Inie yakondo 22:1; ungu pulumu bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.\f* wendo orumu kinie Romo gapomano ye awilimuni ka ye te ka ulkena wendo lipe mundupe “Pu.” nirimu.)\f + \fr 23:17-19 \ft Pilipe konginjeli peli yembo marene pilkulie, ya palana sukundu ( ) 23:17 ungu akumu ‘LLukuni naa torumu. Yembo tene lupe pe torumu.’ ningu pilimelemonga Pisini ungu bokune kinie Ingillisi ungu boku marenga kepe munduku siye koloringi. Ya 23:25, Mako 16:6-8 kanani.\f* ⸤Aku sipe terimu mele pilieringimunge Paillatene “Yesusindu “Pu.” niembo.” nirimu kinie pilkulie⸥ enone pali yundu tondolo mundukulie ningendo: “I yemo molo. Yu ⸤kolopili⸥ mengo pukulie, Barapasi, ⸤ka ulkena⸥ wendo liku si.” niringi. \p \v 20 Paillatene ‘Yesusi we pupili.’ nimbelie enondo ungu te pea nirimu \v 21 nalo enone yundu wale awisili tondolo munduku ningendo: “Yu kolopili unjo perana uku toko panjei!” ningu moloringi. \p \v 22 Aku niringi kinie yuni enondo altopa wale yepoko sipe walsipelie nimbendo: “Aku nambemuneye? Yu mongo nambolka mongore limuye? Yu ulu te tepa naa kenjemu. Yu we nambemune topo kondomoloye? Nane yu we kopene topolie “Kelko pu.” niembo.” nirimu. \p \v 23 Nalo enone karaye teko ungu tondolo mundukulie ningendo: “Yu kolopili unjo perana uku toko panjei!” niringi kinie enone tondolo munduku niringi mele pilipelie Paillatene eno niringi mele temba terimu. \p \v 24 Kanu kinie Paillatene kote pilipelie enone yu-kinie “Paa tei.” ningu karaye teko mawa teringi mele ‘Aku sipe tepili.’ nirimu kinie \v 25 ⸤ye Barapasi,⸥ ‘Romo gapomanomone olio Juda yemboma naa nokopili.’ nimbe ou Romo gapomanomo kinie opa tepalie yembo mare topa kondorumumunge ka ulkena perimu kanu yemo, wendo lipe eno sipelie nirimumuni, pe enone ‘Yesusi kolopili.’ niringi mele pilipelie “Yu toko kondangi.” nimbe ami yema sirimu. \s1 23:26-56 Yesusi Toringi Kolorumu Kinie Ono Teringi Temanemo \s1 23:26-43 Yesusi Unjo Perana Ola Uku Toko Panjeringi. Unjo Perana Pepili Juda Yembomane Yu Ungu Taka Tondoringi Temanemo\f + \fr 23:26 \ft akumunge 23:33-43 Mateyu 27:33-44, Mako 15:22-32, Jono 19:17-24.\f* \p \v 26 ⸤Romo ami yemane⸥ Yesusi mengo punge pukulie niringimuni, kolea Sairini\f + \fr 23:26 \ft ungu pulu te Mateyu 27:32*.\f* ye te, yunge imbi Saimono, yu Jerusalleme pumbe orumu kinie kanoko yu ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unjo peramo liku pendekona ola nosindikulie “I mu mendeko yu lombili akiliku pu.” niringi. \p \v 27 Yembo awisili yu lombili puringi. Ambo mare yu tongemonga kola teliku puringi. \v 28 Kanu kinie Yesusini topele topa kanu ambomando nimbendo: “Jerusalleme amboma, eno na kolombomonga pilkulie kola naa teangi. Eno enono kinie enonga ambolangoma kinie ulu pe wendo ombámonga pilkulie kola teangi.\f + \fr 23:28 \ft Ipe wendo omb mondo nirimu ungu pokore ibokune 13:35, 19:43-44, 21:6,20-24.\f* \v 29 Aku sipu nikirumu, nambemune nikiruye? Niembo: Walse eno Jerusalleme yemboma mongo simbe walemo wendo ombá kinie eno kinie enonga ambolangoma kinie mindili nonge kinie yembomane ningendo: “Ambo ambolango te naa mengo, ambolango ame naa siku, waengono molemele amboma, enonga ambolango te mindili nomba eno naa kanongemonga eno malo.” ninge.\f + \fr 23:29 \ft inie yakondo 21:23.\f* \v 30 Pe \q1 ‘yembomane kelko mulu awili polemomando \q1 “Ma ange topa olio topili.” ningu, \q1 ma pangimendo \q1 “Ma ange topa olio aki topili.” ninge.’”\f + \fr 23:30 \ft Osia 10:8, Aisaya 2:19, Lipe Ora Sirimu 6:16.\f* \m ⸤nirimu.⸥ \v 31 ⸤Nimbelie pe kamu ungu iko te topa enondo nimbendo:⸥ “Unjo konde angilimomo peke tokomele. Pe unjo kololimu nambe-engeye?\f + \fr 23:31 \ft Yuni aku sipe nirimumunge ungu pulumu isipenje: Yesusiyu unjo kondemo, Juda yemboma unjo kololimunje. Yesusi Pulu Yemone lipe mundorumu ye nomi Kirasimu, wale telu kepe ulu te tepa naa kenjerimu nalo mindili awili teko siringi. Akumunge Jerusalleme yembomane paa awili-teko teko kenjeringimunge eno mindilila paa awisili olandopa singe nonge, akumundu nirimu.\f* Akumunge ⸤enone eno akusiku umbune singe, mindili nonge⸥.” nirimu. \p \v 32 Ye talo pea ‘Yesusi kinie kolangi.’ ningu unjona ola uku toko panjingendo mengo puringi. Aku yeselo mongo lsingili yeselo. \p \v 33 Kolea ‘Penge Ombele’ niline oringi kinie yu kinie mongo lsingili yeselo kinie unjo pera yepokonga ola uku toko panjeringi. Mongo lsingili yeselonga te Yesusi yunge ki-umbukundu uku toko, te Yesusi yunge ki-tarokondo uku toko panjeringi. \v 34 Aku teringi kinie Yesusini nimbendo: “Tata, na-kinie tekemele mele tekemele yembomane naa pilkimili kene nuni tekemelemonga mongo naa siku siye kolou.” nirimu. ⸤Aku tekolie, ou unjona ola uku toko naa panjikulie⸥ yunge mulumbale ⸤kulunduku noseringime⸥ ‘Moke teamili.’ ningu eno yu mele mele linge mele pilingendo kou-kate teko pe mulumbalema lsingi. \p \v 35 We yemboma enone yu teringi mele kanoko we angilieringi nalo enonga ye awilimene yundu ungu taka tondoko ningendo: “Yu yembo wema ‘Naa kolko konde pangi.’ nimbe lipe tapondorumu mele kinié yuni ‘Naa kolopo unjo perana wendo pambo.’ nimbe yu yuyu lipe tapondopa unjo perana wendo opili. Yu sike Pulu Yemone mako topa olio ‘Nokopa kondopili.’ nimbe lipe mundorumu ye nomi Kirasimu omba molomu liemo kinié yu yuyu aku sipe lipe tapondopili.” niringi. \p \v 36 Ami yema pea yu ungu taka tondoko molkolie no waene kombili teli te ‘Nopili siemili.’ ningulie \v 37 yundu ningendo: “Nu Juda yembomanga ye nomi kingi molonu liemo ‘Naa kolambo.’ ningu nu nunu liku tapondou.” niringi. \v 38 ‘Yu mongo lsimu mele yemboma kanangi.’ ningu \q1 IYEMO JUDA YEMBOMANGA YE NOMI KINGIMU \m ningu imbi toko unjona ola mondoringi. \p \v 39 Mongo lsingili yeselo unjo perana ola uku toko panjeringi yeselonga tene Yesusindu ungu-taka tondopalie nimbendo: “Nuni “Pulu Yemone mako topa olio ‘Nokopa kondopili.’ nimbe lipe mundorumu ye nomi Kirasimu ⸤molio.” nilino mele sike molo moloye? Sike aku siku⸥ moleno liemo nu kinie olto kinie pea ‘Naa kolamili.’ ningu liku tapondoko unjo perana wendo li.” nirimu. \p \v 40 Nalo mongo lsingili yeselonga tene yuni nirimu mele pilipelie yu iri topalie nimbendo: “Nu kinie yu kinie mongo telu siku mele singimunge Pulu Yemo pipili naa kolkonoye? \v 41 Nu kinie olto tepo kenjerimbulumunge mongo papu singi. Nalo iyemo yu mongo te naa lsimu.” nirimu. \p \v 42 Aku nimbelie yuni ⸤Yesusindu⸥ nimbendo: “Yesusi, nuye nomi kingimu molko melema nokokolie ninimuni, na konopu liku mundou.” nirimu kinie \p \v 43 Yesusini topondopa yundu nimbendo: “Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Kinié nu na-kinie pea Yemboma Molko Kondolemele Kolea Peangana\f + \fr 23:43 \ft Yemboma Molko Kondolemele Kolea Peanga kanu koleamondo Giriki ungune ‘Paradaisi’ nilimele.\f* pupu molombolo lemo.” nirimu. \s1 23:44-49 Yesusi Kolorumu Temanemo\f + \fr 23:44 \ft Mateyu 45-56, Mako 15:33-41, Jono 19:28-30\f* \p \v 44-45 Yesusi unjo perana ola we pepili awi-tangoli ena tuwellepo killoko terimu kinie kolea pali sumbulu topalie pe ipupene ena tere killoko kinie ena kelepa topa kolea tangorumu. ⸤Ulu awili te walsikele wendo orumula. Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembele ⸤Jerusalleme suku angilierimu akune sukundu Pulu Yemo molorumu⸥ suluminia paa kake telimunge kerepulune ⸤‘Yemboma sukundu naa pangi.’ ningu ou alieli⸥ mulumbale awili tene pipi siku panjeringi angilierimu. Kanu mulumbalemo awi-suku-singine olá torumu.\f + \fr 23:44-45 \ft Olakondo maniendo sipe ol torumu mele Mateyu 27:51, Mako 15:38. Mulumunge ungu pulumu Mateyu 27:51*.\f* \p \v 46 Yesusini ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Tata, nanga minimu ‘Nu molenona opili.’ nimbu nu sikiru.” nirimu. Aku nimbelie yu kolorumu. \p \v 47 ⸤Romo⸥ ami ye wane anderete nokorumu ye te Yesusi toringi ami yema nokopa molorumu kanu yemone Yesusi ungu te nimbe kolorumu mele pilipe kanopalie yuni Pulu Yemo kapi nimbelie nimbendo: “I yemo yu paasike ye konopu sumbi nili te lepamo.” nirimu. \p \v 48 Kanu kinie ‘Yu unjo perana uku toko panjinge kanomolo.’ ningu ou liku maku toringi yemboma yu terimu mele kanoko bulu-balu ningu ungu awisili konopu liku munduku kondo kololiku ulkendo puringi. \v 49 Yu-kinie ou tapu toko andoringi yema kinie, kolea Gallilli disiriki munduku siye kolko yu lombili andoko ⸤Jerusalleme⸥ pea oringi amboma kinie\f + \fr 23:49 \ft Ambomanga imbime inie 8:2-3, 24:10, Mateyu 27:55-56, Mako 15:40-41, Jono 19:25.\f* enone ⸤yu toringi kolorumu mele⸥ sulu teko kanoko angilieringi. \s1 23:50-56 Yesusi Ono Teringi Temanemo\f + \fr 23:50 \ft Mateyu 27:57-61, Mako 15:42-47, Jono 19:38-42.\f* \p \v 50-51 Yesusi kolorumu kinie ye te, yunge imbi Josepo, yu Juda yembomanga kanjollo ye awili te molopa, ulu peangama manjipe tepa molorumu. Yu konopu sumbi nili ye te, kolea Judia disiriki Arimatia taono yemo. Yu ‘Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa olio nokomba walemo\f + \fr 23:50-51 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. Ya Arimatia yemone ‘wendo opili.’ nimbe nokopa molorumu mele kinie, inie yakondo 2:25 Simionone kanombando nokopa molorumu mele kinie, telumunje?\f* wendo opili.’ nimbe nokopa molorumu yemo. Yu Juda yembomanga kanjollomo sike molorumu, nalo kanjollo yemane ⸤ou eno enono kote pilkulie⸥ “Yesusi kolopili.” niringi kinie\f + \fr 23:50-51 \ft Mateyu 26:66.\f* yuni “E.” naa nimbe we molorumu. \v 52 Kanu yemone ⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillate molorumune pupelie “Yesusinge onomo na si.” nimbe mawa terimu. \p \v 53 Paillatene “Kapola.” nirimu kinie Josepo pupe onomo manie lipe, mulu konde tene lipe kulupi topalie, kou kande tenga memba pupe suku noserimu. Kanu kou kandena yembo ono te ou naa noseringi, yu mindi pulu-pulu noserimu. \v 54 Yesusi ono terimu walemo yu kinié mele, opali mele ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo\f + \fr 23:54 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* nondopa wendo ombá terimu. Sambate walemo wendo ombá kinie koro molongendo kinié mele, melema liku undu-undu siringi walemo wendo orumu, akuwalemonga Yesusi ono teringi. \p \v 55 Ou Yesusi kinie kolea Gallilli disiriki munduku siye kolko yu pea ⸤Jerusalleme⸥ oringi amboma Josepone Yesusi ono terimu kou-kandemo kanoko akune suku onomo noserimu mele neme-neme ningu kanokolie niringimuni, \v 56 pe kanoko pora sikulie yando ongo, ‘Yunge onona kopongo-welema kinie mele lupe mune tolime kinie kandondamili.’ ningu teko mimi teringi. Nalo Sambate walemo wendo orumu kinie Pulu Yemonga ungu manemone \q1 ‘Sambate wale kinie koro molangi.’\f + \fr 23:56 \ft Ou Pulu Pulu 2:3, Wendo Oringi 20:10, Ungu Manema 5:14.\f* \m nirimu mele pilku likulie mele teko mimi teringi melema sumbi siku ono koleana naa mengo pukulie we nosiku koro moloringi. \c 24 \s1 24:1-12 Yesusi Lomboropa Ola Molorumu Kinie Ambo Marene Yu Kanoringi Temanemo\f + \fr 24:0 \ft akumunge 24:1-10 Mateyu 28:1-8, Mako 16:1-8, (Jono 20:1-8).\f* \p \v 1 ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo\f + \fr 24:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* pora nimbe, enonga pulu-pulu kongono walemo wendo ombando kolea tangomba muni lierimu kinie amboma kopongo mune toli ou teko noseringime liku mengo puku, ⸤Yesusinge⸥ onomo noseringi kou kandena meli puringi. \p \v 2 Akune pukulie kou-kande kerepulumu pipi siringi koumu perele-marele pupe welkendo lierimu kanokolie, \v 3 suku puringi kinie akune Ye Awili Yesusinge onomo ou lierimune naa lierimu kanoringi. \v 4 Kanu kinie ‘Onomo nambe-emunje?’ ningu konopu liku munduku moloringi kinie ye talo kariapá tepalie patelemo mele teli wale-pakoli pakoringili yeselo eno moloringine angilieringili. \p \v 5 Kanokolie amboma mini-wale munduku tamalu peringi kinie yeselone enondo ningelendo: “Konde molemomo, ya ono koleana nambemune korokomeleye? \v 6 Yu ya naa lemo. Lomboropa ola molopa wendo pumu.” ⸤niringili.⸥ “Yu ⸤eno kinie⸥ kolea Gallilli molopa enondo nirimu mele pilieyo. Yuni nimbendo: \v 7 “⸤Juda yembomanga ye awilimene⸥ Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo liku talape lupe yembo ulu pulu keri telime yu liku singe, enone yu unjo perana kolopili uku toko panjinge kinie kolopalie wale yepoko sipemonga lomboropa ola molomba.” nirimu kanumu.” niringili.\f + \fr 24:7 \ft Mateyu 17:22, LLukuinie yakondo 9:22, 17:25.\f* \p \v 8 Kanu kinie Yesusini ou aku nirimu mele ambomane altoko pilieringi. \p \v 9 Kou-kandemo munduku siye kolko kelko yando ongolie niringimuni, lombili andoli rureponga yepoko kinie akume pea moloringi yemboma kinie enondo pilku kanoringi mele temane toko siringi. \v 10 Kolea Makatalla ambo Maria keme, ambo Joana keme, Jemisi anumu Maria keme, eno pea puringi amboma keme, kanu ambomane Yesusini ou “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yerureponga yepoko\f + \fr 24:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* aku temanemo toko siringi. \p \v 11 Nalo ambomane niringi ungumu pilkulie ‘Eno kolo tokomele.’ ningu pilieringi. \p \v 12 Aku ningu pilieringi nalo Pita ola angilipe ono noseringi kou-kandena lkisipe pupelie, wake tepa kanopa Yesusinge onomo kulupi toringi múlume yuyu akune we lierimu kanopalie konopu awisili lipe mundupe ‘Inambolka uluri temunje?’ nimbe pilipe yando orumu. \s1 24:13-35 Kolea Emeasi Aulkena Ulu Te Wendo Orumu Temanemo \p \v 13 Yesusi lomboropa ola molorumu aku walemonga ⸤yu lombili andoringimenga⸥ yembo talo\f + \fr 24:13 \ft Ye talo molo ambo yeselonje, naa pilimolo.\f* kolea kanga Emeasi pungele puringili. Aku kolea kangamo kinie kolea awili Jerusalleme kinie aulkemo laye sulu mele, illepene killomita mele. \v 14 Elone Yesusi kolorumumundu anjo yando ungu mele teliku puringili. \p \v 15 Aulkena aku ulumendo ungu mele teliku pangili Yesusi yuyu elo puringiline omba elo kinie tapu topa purumu, \v 16 nalo Yesusi yu ‘We ye lupere okomo konopu leangili.’ nimbelie terimu, elone yu naa kanoko imbi siringili. \p \v 17 Yuni elo walsipelie nimbendo: “Elo nambolkamondo ungu mele teliku pukumbiliye?” nirimu. \p Elo Yesusi toringi kolorumumunge nono ningu we angilieringili. \v 18 Tenga imbi Killopasi,\f + \fr 24:18 \ft Killopasi yu yemonje. Naa nilimo.\f* akumuni yundu walsipelie nimbendo: “Jerusalleme sukundu talko ulu wendo orumume nu naa kanorunuye? Yembo awisili akune ongo maku tokolie kanoringi nalo nu pea naa molko kanoringi. Tenga lupe molkolie okono lepamo.” nirimu. \p \v 19 Orumu yemone “Nambolka ulumeye?” nirimu. \p Elone ningelendo: “Kolea Nasarete ye Yesusinge ulu kanume.” niringili. “Yesusi yu Pulu Yemone ungu umbu tondolime pilipe yando nimbe sili ye te\f + \fr 24:19 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* molopalie Pulu Yemo kinie olio mana yemboma kinie kanopo molamili ungu tondoloma nimbe ulu tondoloma terimu. \v 20 Kanu kinie olionga ningu Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie\f + \fr 24:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.\f* olio nokolemele ye awilime kinie ‘Yu kote pilku “Kolopili.” ningu tangi.’ ningu ⸤Romo gapomano yema⸥ anjo siringi enone ‘Yu kolopili.’ ningu unjo perana uku toko panjeringi. \v 21 Nalo olio pilierimulu, ‘Yu Pulu Yemone lipe mundorumu, ⸤Romo gapomano yembomane olio⸥ Isirele yemboma ⸤tondolo munduku nokolemelemonga⸥ mindili nombo umbune tepili molemolomonga olio lipe tapondopa ⸤enonga kíne⸥ wendo lipe ‘Molko kondangi.’ nimbe ⸤kolo wangopa⸥ olionga ye nomi kingimu molopa olio nokopa kondomba.’\f + \fr 24:21 \ft ungu pulu te inie yakondo 1:46-47*.\f* nimbu pilipu konopu sipu molorumulu nalo yu toringi. Akumunge ungu te pea i-sipe: Talko toringi, kinié wale yepoko sipe mele omba pukumu. \p \v 22-23 “Pe kinié ulu te lupe wendo omula. Yu lombili andorumulumenga ambo pokore kinié ongo ningi mele pilipulie mini-wale mundomulu. Kinié paa ipulueli-ou kanu amboma yu ono teringi kou-kandena puku kanongi nalo yunge onomo naa liemu. Eno ongo oliondo ningendo: “Mulu koleana angello talo kanomulu, elone “Yu wemolemo.” ningili.” ningi. \v 24 Kanu kinie olio pea molomulu ye talo ono kou-kandena pukululie ambomane ningi mele kanongili, nalo yu naa kanongili.” niringili. \p \v 25 Aku niringili kinie elo lombili akilipe orumu yemoneelondo nimbendo: “Elo aroma topambele. Elo konopu naa pelemomonga ou Pulu Yemone ungu umbu tondoringime pilku yemboma ningu siringi yemane yundu niringi bokune molemo mele mongone kanoko komuni pilkululie konopune liku mengo andolembelanje ⸤Yesusi kinie talko teringi mele kinie yuni terimu tekemo mele kinie⸥ kamu-kumu pilimbelá lemo. \v 26 Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu manie ombalie, ya ye nikimbilimu talko mindili norumu mele mindili nomba mulu koleana ye nomi awili pupe molomba mele ou ningu naa siringiye? Ningu siringi kanumu. Pe kinié ou ningu siringi mele yu aku temu.” nirimu. \p \v 27 Aku nimbelie Mosisini Yesusi yu yuyu temba mele ou boku marenga topa nirimu mele pulu polopa nimbe sipe, yandopa yandopa Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane yu temba mele ou boku marenga toko niringi mele nimbe sipe, aku Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele pali\f + \fr 24:27 \ft bokumunge alsena anjokondo “26.2. Lo na Profet”.\f* nimbe silipe yemboselo kinie aulkena purumu. \p \v 28 Yemboselo puringili koleamo nondoko wendo oringi kinie Yesusi we sumbi sipe tenga lupe pumbe terimu. \v 29 Nalo elone karaye tekolie ningelendo: “Molo. Ena pupe ipu nondopa lemba kene pea peamili.” niringili kulu yu elo-kinie pupe molorumu. \p \v 30 Kanu kinie elo pea kere nongo moloringi kinie yuni pillawa kaloli te lipe Pulu Yemo “Ange.” nimbe, ambolopa pike lepa elo sirimu. \v 31 Aku terimu kinie elo yu kanokolo elonga Awili Yesusi ningu kanoringili kinie tepa nema lsimu altoko naa kanoringili. \v 32 Kanu kinie elo elolo anjo yando kerepale ningulu ningelendo: “Aulkena olto kinie omba ungu nimbe Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele ungu pulumu nimbe silipe omu kinie olto kamele kongulu topili ombulu kanumu. Awili Yesusi kinie ombulumunge aku temu lepamo.” niringili. \p \v 33 Kanu kinie elo ola angilku kelko sumbi siku Jerusalleme yando ongolo, lombili andoli ye rureponga yepoko kinie eno pea maku toko moloringi yembo lupema kinie moloringine puringili. \p \v 34 Suku puringili kinie enone elondo ningendo: “Awilimu\f + \fr 24:34 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. bikpela”.\f* paa sike lomboropa ola molomu lemo. Yu yuyu Saimono molomune pupe mona angiliemu.” niringi. \p \v 35 Kanu kinie yemboselone aulkena puringili kinie ye te omba nirimu mele kepe kanu yemone pillawa kaloli te ambolopa pike lierimu kinie kanokolo ‘Yu Yesusi.’ ningu kanoringili mele kepe enondo temane toko siringili. \s1 24:36-49 Yesusi Lomboropa Ola Molopalie Lombili Andolime Moloringine Orumu Temanemo\f + \fr 24:36 \ft Mako 16:14-15, Jono 20:19-23.\f* \p \v 36 ⸤Yesusi lombili andoli⸥ yembomane ⸤Yesusi yu lomboropa ola molorumu kanoringimundu⸥ ungu mele teko molangi Yesusi yu omba eno moloringine sumbi sipe angilipelie “Eno konopu pe nipili molaa.” nirimu. \p \v 37 Eno ‘Yembo kololi tenga minimu kanokomolo.’ konopu lekolie pungu-pungu ningu pipili koloringi. \v 38 Yunienondo nimbendo: “Mini wale munduku konopu talo panjiku nambemune molemeleye?” ⸤nirimu.⸥ \v 39 “Nanga kiselo kinie kimbume kanoko ‘Imu na nanu.’ ningu kanayo. Ambolko pilieme. Nanga kangi kinie ombele kinie angilkimu mele minimenga aku sipe angilimoye? ⸤Aku sipe naa angilimo kanumu.⸥” nirimu. \p \v 40 Aku nimbelie yunge kimbu-ki pirimu toringime eno lipe ora sirimu. \p \v 41 Kanu kinie eno yu kanokolie pondeanga konopu siku paakonopu liku mundoringi nalo ‘Sikenje molo nambolkare kanokomolonje?’ ningu konopu talo panjiku we moloringi kulu yuni eno mawa tepalie nimbendo: “Langi nombó te ya lemoye? Siee.” nirimu. \v 42 Enone yu oma kaloli te liku siringi, \v 43 akumu lipe eno kanoko molangi norumu. ⸤‘Minimu naa molopo yembomo molkoro kanangi.’ nimbe aku terimu.⸥ \p \v 44 Yuni enondo nimbendo: “Na ou naa kolopo eno kinie molopolie eno ulu wendo ombá mele nimbu sirindu kanu ulumu iwendo okomo. “Mosisi kinie Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema kinie enone nando ningu boku marenga toringi ulume kinie, Pulu Yemonga konana niringi bokune molemo konanamane nando nilimo ulume kinie,\f + \fr 24:44 \ft ungu pulu te ya 24:27*.\f* kanu ulume sike wendo ombá.” nirindu kanumu.” nirimu. \p \v 45-46 Aku nimbelie ‘Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele pilku kondangi.’ nimbe yuni ungu pulumu eno nimbe sipelie nimbendo: \p “Bokune toringi molemo mele isipe: ‘Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu mindili nomba kolopalie wale yepoko sipemonga ono koleana lomboropa ola molomba. \v 47 Aku temba kinie kanu ye Kirasimu yunge talape yembomane yunge tondolomone yemboma ulu pulu keri tengema pilku keri pilku konopu alowa tenge mele kinie, ulu pulu keri tengema Pulu Yemone siye kolopa altopa naa pilipe mongo naa simbe mele kinie,\f + \fr 24:47 \ft Lipe Mundorumu Yema 5:30-31, 10:43, 13:38, 26:18\f* ningu singendo Isirele yembomanga kolea awili Jerusalleme pulu polko ningu siku koleamanga pali pukulie ningu siliku andonge.’, \v 48 aku mele nando ou ningu boku toringi.\f + \fr 24:48 \ft Aisaya 49:6, Lipe Mundorumu Yema 13:47, 26:22-23, 1:8.\f* \p “Pe kinié nane terindu ulume kinie na kinie teringi ulume kinie kanoringi teringi kanokomelemonga yemboma manda ningu singe. \v 49 Nalo we naa teangi. Pulu Yemone “Simbo.” nimbe nimbe panjerimu Minimu nane olando pupulie lipu mundumbo kene aku Mini Tondolomo yu mulu koleana manie omba ‘Eno tondolo pupili molangi.’ nimbe eno kinie molomba kene ou tenga lupe naa puku Jerusalleme suku we nokoko molaa.” nirimu. \s1 24:50-53 Yesusi Mulu Koleana Kelepa Olando Purumu Temanemo\f + \fr 24:50 \ft Mako 16:19-20, Lipe Mundorumu Yema 1:9-11.\f* \p \v 50 Yesusi yu lombili andoringi yemboma kolea kanga Betani lierimune nondopana memba pupelie nirimumuni, ‘Pulu Yemone eno sewe anjepili.’ nimbe yunge kiselo ola mundupe, “Pulu Yemone eno nokopa kondopa ‘Eno konopu enge nipili molangi.’ nipili.” nirimu. \v 51 Enondo aku sipe nimbe molopili ⸤Pulu Yemone⸥ yu mulu koleana olando lsimu kinie eno mundupe siye kolopa mulu koleana olando purumu.\f + \fr 24:51 \ft akune Pulu Yemonga ki umbukundu molorumu; Mako 16:19.\f* \p \v 52 Kanu kinie enone ⸤Yesusi⸥ yu kapi ningu imbi liku ola mundundukulie kamele paa akoliku, Jerusallemendo kelko yando oringi. \v 53 Akune pukulie ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena taki-teki molko, Pulu Yemone terimumunge “Ange.” ningu yu kapi ningu yunge imbi liku ola mundundoringi. \p ⸤Yesusinge temane peanga ekendo topo pora sikiru.⸥\f + \fr 24:53 \ft Inie yakondo 1:3, Lipe Mundorumu Yema 1:1-2.\f*