\id JAS NT0167 - Kala NT Rob Head Jan/1995 \h JEMISI \toc1 JEMISI JEMISIni Pepá Topa Sirimu Bokumu \toc2 JEMISI \mt1 JEMISI \mt2 JEMISIni Pepá Topa Sirimu Bokumu \ip \it I Pepá Topa Sirimumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it I pepá torumu ye Jemisi kanumu ‘Yesusi lombili andorumu Jemisi molo.’ konopu lemele. Kanu yemo ou toko kondoringi kolorumu (Lipe Mundorumu Yema 12:2 kanani). ‘Yesusi angenu Jemisini i pepámo torumunje.’ ningu pilimele. ‘Yu molorumu mele piliembo.’ ningulie Mateyu 13:55, Jono 7:2-5 kanoko, Ou-Korini 15:7, Gallesia 2:9, 1:19, Lipe Mundorumu Yema 21:18, 12:17, 15:13, Jutu 1:1 kanani. ‘Ponie sikiti tu yu toko kondoringi.’ ningu pilimele. Pilipe konginjeli yembo mare awisilini Lipe Mundorumu Yema 8:1 kinie 11:19 kinie kanoko, Jemisi 1:1 kanokolie, ‘Ye Sitipene toko kondoringi kinie Kirasinge yembo moloringi Juda yembo awisili bulu-balu ningu kowa puku kolea lupe lupe awisilinge anjo anjo puku moloringi kanu yemboma ipepámo topa sirimunje.’ ningu pilimele.\it* \ip \it Pepá torumumunge ungu pulu mare: Te: Jemisini ipepá torumu akumu ‘Pulu Yemonga yemboma molko kondangi.’ nimbe mane simbendo pepá topa ungu peanga awisili nirimu. ‘Pepána tokoro ungumu yemboma paa piliengi! Ulu peangama mindi konopu siku teko molangi.’ nimbe ungu mare awisili iko topa nirimu (1:23-25, 3:3-12, 4:14, 5:7). ‘Umbunema wendo ombá, mindili nonge kinie tondolo munduku molko munduku siye naa kolangi.’ nirimula (1:2-12, akumunge 1:12 paa kanou, 5:7-11,13-18). Ungu te: ‘Yembo te ‘Yesusi Kirasi sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimo yembomo we naa molopili.’ nimbe Jemisini tondolo mundupe nirimu. ‘Kanu yembomone yembo mare lipe tapondopa ulu peangama tepili. Aku sipe temba kinie yembomane kanokolie ‘Yu sike Kirasi tondolo mundupe pilimo lemo.’ ningu pilinge.’ nirimu. Bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “45. stretpela man” kananila. Ungu te: Yembo kamakomando liepi-liepi topa nirimu ungu mare 1:10-11, 2:1-7, 5:1-6 kinie molemo. Ungu te: Yesusini mane sirimu ungu mare kinie, Jemisini ipepána torumu ungu mare kinie, telu sipe mele molemo i siku mele kanani: Jemisi 2:5 mele Mateyu 5:3 molopa, Jemisi 3:10-12 mele Mateyu 7:15-20 molopa, Jemisi 3:18 mele Mateyu 5:9 molopa, Jemisi 5:2-3 mele Mateyu 6:19-20 molopa, Jemisi 5:12 mele Mateyu 5:33-37 molemo.\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \s1 1:1-18 OLIO TOPA MANIE MUNDUMBE TEMBA UMBUNEMA OLIO MOLOMOLONA WENDO OMBÉKINIE TONDOLO MUNDUPU MOLOMOLO KINIE PULU YEMO KINIE MOLOPO KONDOMOLO UNGU TE \s1 1:1 Jemisini Pep mo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungumu \p \v 1 Na Jemisi, Pulu Yemo kinie Awili Yesusi Kirasiselonga\f + \fr 1:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. God”, “6. Bikpela”, “23. Krais”.\f* kongono tendeli kendemande ye te, \p nane ipepámo topo, \p ⸤Isirele yembo⸥ talape rureponga yembo\f + \fr 1:1 \ft LLuku 22:30*.\f* bulu-balu ningu kowa puku ⸤kolea Judia disiriki ulsukundu⸥ kolea lupe lupemanga molemele yemboma topo sikiru. \p Eno manda molemeleye? \s1 1:2-4 Umbune Wendo Olemomane Olio Enge Silimo Ungu Te \p \v 2-3 Nanga angokeme, ‘ ‘Eno ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu\f + \fr 1:2-3 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* kapola pembane manie pumbene.’ nimbe manda manjilimo umbunemane enonga konopume tepa tondolo mundundulimo.’ ningu pilimele kene eno topa manie mundumbe temba umbune lupe lupema eno molemelena wendo ombá kinie ‘Papu wendo okomo.’ ningu konopu siengi. \v 4 Eno molko kondoko, kamu umbu konopu pepili Pulu Yemonga yembo yume molko,\f + \fr 1:4 \ft Epesasi 4:13, Kollosi 4:12.\f* Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu peanga te enonga konopune molo naa topili molangi kene alieli tondolo munduku umbunema meangi; konopu tondolo mundundoli ulume eno-kinie tondolo mundupe pepili. \s1 1:5-8 Yembo Tenga Pilipe Konginjelimu Kapola Naa Pemu Liemo Yu Pulu Yemo Mawa Tepili Ungu Te \p \v 5 Yembo te pilipe konginjeli naa pemu liemo Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepalie “Pilipe konginjeli te si.” nimbé kinie melema mawa telemele kinie iri naa topa mele awisili toya topa silimo Pulu Yemone sike simbe. \v 6 Nalo kanu yembomo ‘Mawa tembo mele sike simbe.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie mawa tepili. Konopu talo tepa kimbu silimo yembomo, poporomene unjo mumu memba andolemo mele,\f + \fr 1:6 \ft ‘Umbu yembomane Giriki ungune nilimo mele sumbi siku naa pilingenje. Ungu pulumu sumbi siku piliengi!’ nimbulie unjo mumu telemo mele ya torumulu. Giriki ungune molemo mele isipu tolemela molka: “poporomene nomu kusa topa memba andolemo kinie yu lope-lape tepa andolemo mele”, aku sipu tolemelamo.\f* yunge konopumu aku telemo kene ‘Simbene naa simbene. Lipe tapondombane naa tapondombane.’ nimbe konopu talo tepa naa kimbu sipelie ⸤melema mawa tepili⸥. \v 7-8 Yembo te aku sipe konopu talo tepa pelemo yembomo yu konopu talo tepa pelemomonga yunge konopumu bulu-balu nimbe, mele telu mindi konopumu pilipe ulu te temba aulke te naa lemo kene ‘Awilimuni na melte simbe.’ nimbe naa piliepili. \s1 1:9-11 Ye Koropama Kinie Ye Kamakoma Kinie Enonga Ungu Te \p \v 9 Eno ⸤Kirasinge yembomanga⸥ angenu te koropa pupili molopa imbi naa molemo yembomo ⸤Pulu Yemone⸥ yu-kinie ulu peanga te tepa, ‘Imbi ola molopili.’ nimbé kene konopu sipili. \v 10 Nalo pillawa sindi te enge naa nimbe nondopa tanda lemo mele yemboma aku siku kamu naa molko nondoko kolemele kene pilipelie ⸤Kirasinge⸥ yembo kamakomo ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu imbi naa molopa we yembo mele molopili.’ nimbé kinie konopu sipili.\f + \fr 1:10 \ft LLuku 14:11.\f* \v 11 Ena paa kondolemo kinie era melema topa kondolemo kinie pillawa sindi peanga tolemoma kolopa ole lepa manie pulimo.\f + \fr 1:11 \ft Aisaya 4:6-7, Ou-Pita 1:24.\f* Aku sipela yembo te mele awisili nosilimo yembomo kou limbe kongonomo tepa molopalie kolomba kanumu.\f + \fr 1:11 \ft LLuku 12:13-21.\f* \s1 1:12-18 Pulu Yemone Olio-Kinie Ulu Peangama Mindi Tepa, ‘Ulu Kerime Teangi.’ Nimbe Kondi Naa Tolemo Ungu Te \p \v 12 Yembo te umbune lupe lupema wendo olemo kinie aku umbunema memba tondolo mundupe molemo yembo akumu umbune wendo olemomane yu topa manie naa mundulimomonga Pulu Yemone alieli konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu\f + \fr 1:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* simbe, akumu yunge mele kalolimu limbe kene umbune lupe lupema wendo ombá kinie ‘Aku umbunema papu na-kinie wendo okomo.’ nimbe konopu sipili. Kanu mele kalolimu koronga ou Pulu Yemone “Yu paa konopu mondonge yemboma aku sipu mele kalombo.” nimbe, nimbe panjerimu mele kalolimu. \p \v 13 Ulu tene yembo te ‘Ulu pulu keri te tei.’ nimbe ulu te manda manjimbe kinie kanu yembomone ‘Pulu Yemone na ‘tepo kenjembo.’ nimbe kondi tokomo.’ ni naa nipili. Ulu pulu kerimuni Pulu Yemondo ‘Ulu pulu keri te tei.’ manda naa nimbé. Nimbé mele Pulu Yemone pilimbe aulke te paa naa pelemo.\f + \fr 1:13 \ft Setenene Yesusi kondi torumu temanemo Mateyu 4:1-11.\f* Pulu Yemone yembo tendo ‘Ulu pulu keri te tei.’ paa manda naa nimbéla kene ⸤aku siku naa niengi⸥. \v 14 Yemboma enonga konopumene aku ulu pulu kerime ‘teangi.’ nimbe kondi tolemo kinie enonga konopu keri akumene ‘Ulu pulu kerime teangi.’ nimbe kondi topa eno kundulimo. \v 15 Kanu kinie ambo te ambolango mondopalie melemó mele konopumuni waka kolopalie ulu pulu keri te melemó. Kanu kinie ulu pulu kerimu akopa pora sipelie kololi ulu pulumu melemó.\f + \fr 1:15 \ft Romo 6:23, 7:13.\f* \s1 1:16-18 Ungu Nimbe Ulu Telemoma Paa Alowa-Malowa Naa Telemo Yemonga Ungu Te\f + \fr 1:16 \ft Yesusi paa alowa naa telemo ungu te Ipuru 13:8.\f* \p \v 16 Nanga paa konopu mondolio angokeme, enonga konopuni ‘Sike nikiru.’ ningu kolo toko enonga konopume liku kekelepo naa tondayo. \v 17 Mele peangama kinie ulu peangama kinie, aku sipe ulu paa peangama pali yando we naa limolo. Kanu melema mulu koleana wendo olemo. Mulune pa tendeli angilimoma tepa panjerimu Lapamone kanu mele paa peangama silimo. Mulune angilimo pa tendelime omba pulimo kinie kolea tangopa sumbulu topa, unjo kinie melemanga minime angilimo mele alowa-malowa teko pulimele mele kanu Pulu Yemo aku sipe alowa-malowa naa tepa, olio sumbulu tondomba mele te yu-kinie paa naa pepa, konopu telumu mindi pepili molemo. \v 18 ⸤Kanu alowa-malowa naa telemo yemone⸥ ‘Olio yunge ambolangoma molangi meambo.’ nimbelie\f + \fr 1:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”.\f* ‘Yunge temanemo, olio lipe tapondopa yemboma konde molonge tondolomo pelemo temane paa sikemone olio mendepili.’ nirimu.\f + \fr 1:18 \ft ungu pulu tondolo te Jono 3:3-8.\f* Yuni olio ‘melema terindumenga pali kumbi leko molangi.’ nimbe olio aku sipe merimu. \s1 1:19-5:6 PULU YEMO TONDOLO MUNDUPU PILIPULIE ULU PEANGAMA TEPO MOLOMOLOMONGA UNGU MARE \s1 1:19-27 “Pulu Yemonga Ungumu Komuni Mindi We Naa Piliengi! Pilkulie Pilku Liku Tenge Panjiku Teangi.” Nirimu Ungu Te \p \v 19-20 Paa nanga angokeme, Yembo tene ungu te nimbé kinie ‘Mimi sipu piliemili.’ ningu komu tendeko molko, ungu te nondoko pundu toko naa ningu, sumbi siku mumindili naa kolangi. Kanu ungumu yembomane pali paa mimi siku pilku konopune panjengi! Pulu Yemone ‘yemboma sumbi siku molonge kinie papu.’ konopu lepa kanolemo mele yembomanga mumindili kololi ulu akumuni ‘Aku siku molangi.’ nimbe naa lipe tapondolemo kene nondoko mumindili naa kolangi. \v 21 Akumunge ⸤‘Ga pupili.’ ningu era telemele mele⸥ ulu kalaro mololime kinie ulu kerime kinie telemelema pali ‘Na-kinie naa molopili.’ ningu munduku siye kolko, ⸤Pulu Yemone⸥ ungu ou enonga konopumenga panjinderimu, aku ungumuni eno mini pali lipe tapondopa mindili nolemela aulkena manda wendo lipe Pulu Yemo kinie pea molko kondonge aulkena manda lipe mondomba akumu taka liku pilku liku molangi. \p \v 22 ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumuni nilimo mele we komuni mindi naa piliengi! Pilkulie pilku liku tenge panjiku teangi. We komuni mindi pilkulie nilimo mele naa telemele liemo eno enono kolo toko ‘Papu tepo molemolo.’ konopu lemele. \v 23-24 ⸤‘Aku teangi.’ nikirumunge ungu pulu te i sipe mele:⸥ Yembo tene ungumu we komuni mindi pilipelie, nilimo mele pilipe lipe naa temu liemo yu yembo tene ulu te telemo mele yu aku sipe manda manjipe telemo. Yembo te yunge kumbi-keremo kariyápana kanopalie, pe yunge minimu kanopa pora sipelie ⸤yu sumbi sipe molomba mele ulu te naa tepa⸥ anjo pupe yu molemo mele tamburumbu komu sindipe naa pilimo, aku sipe mele yembo nikirumuni aku telemo. \v 25 Nalo yembo tene, ulu pulu kerimene olio ambolopa ka kongono silimo aulkena ‘Mindili naa nongo we molangi.’ nimbe wendo lindilimo ungu mane peangamo kariyápa mele mimi sipe kanopa siye naa kolopa molopa, nilimo mele komu naa sindipe pilipe lipe tepa molomu liemo kanu yembomone ulu telemomane yu tepa kondombamonga yu molopa kondomba.\f + \fr 1:25 \ft inie anjokondo 2:12-13.\f* \p \v 26 Yembo tene ‘Na Pulu Yemonga ungumu paa pilipu lipu yu popo topo kapi nimbu kondopo molio.’ nimbe pilipe molemo nalo yunge alumbelumu nokopa naa kondomu liemo yuni yuyu kolo topa konopuni mindi ‘Sike aku telio.’ nimbe pilipe, yunge konopumu lipe kekelepa tondolemo. Yu ‘Pulu Yemonga ungumu pilipu lipu, yu popo topo kapi nimbo ungu manema paa pilipu molio.’ nilimo ulu akumuni yu lipe tapondomba uluri naa telemo. \v 27 Olione ‘Pulu Yemonga yemboma molopo yu popo topo kapi niemili.’ nimolo yembomane olionga Lapa Pulu Yemone ulu kake tepa kalaro naa molemo nimbe kanolemo ulume temolo mele isipe: Anupili lapali kolemele ambolango kolumulume kinie, ambo wayema kinie, mindili siku umbunema wendo opili molemelema ‘aku siku naa molangi.’ ningu nokoko, ‘Mana yembomane ulu pulu kerime telemele mele naa tenge. Kanu ulu pulu kerimene olio ulu te naa tepa, olio kalaro te naa mondopili.’ ningu molko kondolemele. ⸤Aku telemele yemboma olionga Lapa Pulu Yemone ‘yembo sumbi nilime molemele.’ nimbe kanolemo.⸥ \c 2 \s1 2:1-13 Olione Yemboma Apurou Naa Apurupu Pali Kondo Kolopo Lipu Tapondamili Ungu Te \p \v 1 Nanga angokeme, eno olionga Ye Awili Yesusi Kirasi\f + \fr 2:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. God”,\f* ye paa peanga imbi ola molopa tondolo pulimu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimelemane\f + \fr 2:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* ⸤yemboma apuruku⸥ yembo te ⸤imbi ola mololimu⸥ liku tapondoko, yembo te ⸤imbi ola naa mololimu⸥ naa liku tapondoko, naa teangi. \v 2 Ye te mulumbale paa peangama panjipe kou-gollone teli ki-ongi te mondomba ye te kinie, ye koropa te mulumbale kerime panjimbe ye te kinie, aku yeselo eno maku toko molongena ongele kinie kanokolie \v 3 ye mulumbale peangama panjimbe yemo ⸤kanoko peanga kanokolie⸥ paa nokoko “I polo peangana ongo molou.” ningu, ye koropamo ⸤kanoko keri kanokolie⸥ yundu “I nie ongo ola angiliei.” molo “Nanga kimbu munduliona ongo manie molou.” ningi liemo \v 4 aku tengemonga eno konopu keri pepili eno enono anjo yando apuruku naa kenjilimeleye? Eno aku siku yemboma apurulimele mele enono konopuni pilkulie “I yembomone na manda lipe tapondomba. Imuni na naa lipe tapondomba.’ nimbu kanopo apurupu kenjilimolo lemo.’ ningu naa pilimeleye? \p \v 5 Paa nanga angokeme, pilieme! Pulu Yemone ‘Yembo mare nanga yemboma molangi.’ nimbe mako tombando ya ma koleana yembomane yemboma kanoko ‘yembo koropa pupili molemele.’ ningu kanolemele yembo kanume Pulu Yemone mako topalie ‘Yembo kamako mele molangi.’ nimbe ⸤enondo nimbendo:⸥ “Enone ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilku kondokolie ‘Yembo na konopu mondonge yemboma nane ye nomi kingimu molopo nokolio koleana\f + \fr 2:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* na-kinie pea molamili.’ nimbu panjerindu akumu eno pea aku sipu molamili wangi.” koronga nilimo. \v 6 Nalo ⸤nanga angokeme⸥ enone yembo koropama ‘Pipili kolangi.’ ningu teko kenjilimele. ⸤Angokeme,⸥ yembo namelene eno kondi toko enonga melema liku, mindili siku, ‘Kote tendamili waa.’ ningu, telemele yembo akume nameleye? ⸤Ye koropamane aku telemeleye? Molo!⸥ Ye kamakomane eno-kinie aku telemele kanumu. \v 7 Eno Yesusi Kirasinge yemboma molemele kanu yemonga imbi peangamo namelene ungu taka tondolemeleye? ⸤Ye koropamane aku telemeleye? Molo!⸥ Ye kamakomane aku telemele kanumu. \p \v 8 Pulu Yemonga bokune ungu mane te sirimu paa olandopa molemo kanu ungu manemo pilku liku tenge panjiku tengi liemo paa papu. Kanu ungu manemone nimbendo: \q1 “Enono yu-mele-mele konopu mondoko, \q1 enonga kangime enono kondo kolko \q1 nokolemele mele \q1 aku sikula pulu lemo yemboma \q1 konopu mondoko nokoko molangi.” \m nimbe molemo ungu mane kanumu\f + \fr 2:8 \ft LLipai 19:18, Mateyu 5:43*.\f* pilku liku tengi liemo peanga. \v 9 Nalo yemboma kanoko apurukulie ‘Yu peanga. Lipu tapondambo. Yu keri. Naa lipu tapondambo.’ ningi liemo ulu pulu keri te telemele, akumunge ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu manemane\f + \fr 2:9 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* ‘Nu ungu mane te pulue tonu lemo.’ nimbe lipe ora simbe. \v 10-11 ⸤Aku nikirumunge pulumu i sipe:⸥ Olio pilimolo, “Ambo ye puli te molo ye ambo lili te yembo te lupe kinie wa ulu kerinele naa teangili.” nimbe ungu mane sirimu yemone “Yembo te toko naa kondangi.” nimbe mane sirimula pilimolo. Aku liemo nu wa ulu kerinele naa tekolie yembo te toko kondonu liemo ungu manema pulue toli yembomo moleno. Akumunge yembo te ungu manema pali pilipe lipe telemo nalo telu mindi pulue tomu liemo aku telemomonga ungu manema pali pulue tolemo kanumu.\f + \fr 2:10-11 \ft Gallesia 3:10, Mateyu 5:18-19, 23:23.\f* \p \v 12-13 ⸤Ulu te tengendo molo ungu te ningendo ou i siku ningu piliengi:⸥ ‘Ulu pulu kerimene olio ambolopa ka kongono silimo aulkena ‘Mindili naa nongo we molangi.’ nimbe wendo lindilimo ungu mane peangamone nilimo mele pilipelie Pulu Yemone olio ulume tepo ungume nimbu telemolo mele pilipe apurumbe kene.’ pilkulie kanu ungu manemo pilku ulume teko ungume ningu teko molemele mele pilku teko kondangi.\f + \fr 2:12-13 \ft inie yakondo 1:25.\f* Yembo tene yembo te kondo naa kolomu liemo pe Pulu Yemone kote pilipelie yu kepe kondo naa kolombala.\f + \fr 2:12-13 \ft Yesusini ou ungu iko te topa sirimu; Mateyu 18:21-35.\f* Yembo tene yembo te kondo kolomba yembomo Pulu Yemone yunge kote pilipelie yu kepe kondo kolomba. Pulu Yemone aku sipe kote pilipe temba kene pilkulie ungume ningu ulume tenge mele pilku kondokolie teangi. \s1 2:14-26 ‘Pulu Yemo Sike. Yuni ‘Tembo.’ Nilimo Mele Sike Telemo.’ Ningu Tondolo Munduku Pilimele Ulumu Kinie Ulu Peangama Telemele Ulumu Kinie Kanuselonga Ungu Te \p \v 14 Nanga angokeme, yembo tene nimbendo: “Na ‘⸤Pulu Yemone lipe mundorumu ye nomi Yesusi Kirasi⸥ sike.’ nimbu tondolo mundupu pilio.”\f + \fr 2:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* nilimo nalo ⸤‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yembomane telemele mele⸥ ulu peangama naa telemo liemo yuni tondolo mundupe pilimo ulumuni yu lipe tapondolemoye? Yuni tondolo mundupe pilimo ulumuni yu mindili nolka aulkena wendo lipe Pulu Yemo kinie molopa kondomba aulkena manda lipe mondombaye? ⸤Ulu peangama naa telemo liemo paa manda molo.⸥ \v 15 Angena te mulumbale keri te panjipe, langi nombá te naa lemba kinie, \v 16 enonga yembo tene yu langi kinie mulumbale mare naa sipelie yundu nimbendo: “Nu konopu pe nipili puku, ali naa tepili mulumbale peanga te pakoko, olo temba langi mare nani pu.” nimu liemo aku sipe nimbemone yu sike lipe tapondombaye? ⸤Uluri kapola naa temba.⸥ \v 17 ⸤Yembo tene yembo te naa lipe tapondopa kerena “Kapola molani pu.” we nilimo kinie kanu yembomo naa lipe tapondopa uluri naa telemo⸥ aku sipela. Yembo tene ⸤‘Sike.’ nimbe⸥ tondolo mundupe pilipelie ulu peangama naa temu liemo yunge tondolo mundupe pilimo ulumu mele kololimu mele; uluri manda naa temba.\f + \fr 2:17 \ft inie 2:26.\f* \p \v 18 Nalo yembo tene ⸤nane ya nikirumu ‘Kolo tokomo.’ nimbelie nando⸥ nimbendo: “Yembo marene ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ⸤ulu akumu mandala⸥. Yembo marene ulu peangama teko yemboma liku tapondolemele ⸤ulu akumu mandala⸥. ⸤Ulu talo pea telu sipemo. Yembo tene kanu uluselonga ulu te mundupe siye kolopa te pilipelie temba kinie kanu ulu telumuni manda lipe tapondomba.⸥” nilkenje. \p ⸤Aku sipe nilke yembomondo nane topondopo isipu nilke:⸥ “Nu ‘⸤Kirasini⸥ sike ⸤“nanga” nimbe tenderimu tendelemo⸥.’ nimbu tondolo mundupu pilio mele lipu ora siembo.” ningu ulu peanga te naa tenu liemo nu sike ningu pilino mele na nambepo kanomboye? ⸤Manda naa kanombo.⸥ Na ulu peangama tepo yemboma lipu tapondombo ulumene ⸤‘Sike.’ nimbu⸥ tondolo mundupu pilio mele lipu ora simbo. \v 19 Nuni ‘Pulu Ye telu mindi molemo.’ ningu tondolo munduku pilino. Akumu papu teleno. ⸤Nalo⸥ kurumene kepe aku siku tondolo munduku pilimele. Pilkulie pungu-pungu ningu mini-wale mundulimele. \p \v 20 Aroma toli yembomo, we ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku ulu peangama naa teleno ulumuni uluri manda naa temba mele\f + \fr 2:20 \ft inie 2:26.\f* ungu pulumu pilieni nimbu siemboye? \v 21 Olionga anda kolepa Eporayamone ulu te terimu mele kanopalie Pulu Yemone yunge ulu pulu kerime siye kolopa, ‘Yu konopu sumbi nimbe peli yemo.’ nimbe kanorumu. Eporayamone yunge malo Aisake Pulu Yemo popo topa kalopa simbendo polona ola noserimu kinie kanopalie\f + \fr 2:21 \ft Ou Pulu Pulu 22:1-19.\f* Pulu Yemone ‘Yu ye sumbi nilimu.’ nimbe kanorumu.\f + \fr 2:21 \ft Ipuru 11:17; bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”.\f* \v 22 Mimi siku piliee! Eporayamone ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilierimu ulumu kinie ulu terimume kinie kapola kapola terimu kinie yuni terimu ulumene yunge ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilierimu ulumu kamu tepa tondolo mundundorumu kanumu. \v 23 Aku sipe terimumunge Pulu Yemonga bokune yundu ungu te nilimomonga pulumu wendo orumu. Kanu ungumu isipe: \q1 ‘Pulu Yemone yu-kinie “Tembo.” \q1 nirimu mele Eporayamone ‘Sike temba.’ \q1 nimbe tondolo mundupe pilierimumunge kanopalie \q1 Pulu Yemone “Yu ye sumbi nilimu.” \q1 nimbe kanorumu.’\f + \fr 2:23 \ft Ou Pulu Pulu 15:6, Romo 4:3, Gallesia 3:6; bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”.\f* \m Eporayamone aku terimumunge Pulu Yemone yundu \q1 ‘ “Nanga pulu lemo yemo.” nirimula.’\f + \fr 2:23 \ft Pe Kingime Talo Sipe 20:7.\f* \m aku sipe molemo kanumu. ⸤Yembo tene nando ungu te aku sipe nilkenje\f + \fr 2:23 \ft inie 2:18.\f* nane aku sipu topondopo nilke.⸥ \v 24 ⸤Eporayamo kinie Pulu Yemo kinie elone teringili mele⸥ pilkulie, yembo tene we ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimo kinie kanopalie ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yunge ulu pulu kerime siye kolopo, ‘Yu konopu sumbi nimbe peli yembomo.’ nimbu kanolio.’ naa nilimo. Yembo te ⸤‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie⸥ ulu peangama telemo kinie kanopalie Pulu Yemone ‘Yunge ulu pulu kerime siye kolopo, ‘Yu konopu sumbi nimbe peli yembomo.’ nimbu kanolio.’ nilimo mele pilimele. \p \v 25 Aku sipela, ⸤Josuane ye talo Jeriko taonona lipe mundorumu kinie⸥ ‘Yemboma nambe-elemelenje.’ ningu kanoko panjingele puringili kinie ambo wapora Reyapone ‘Elo naa tangi.’ nimbe lipe tapondopa ‘Ya lopi teko peangili.’ nimbe nokopalie, pe ‘Aulke tenga lupe kelko yando wangili.’ nimbe lipe mundorumu kinie aku sipe terimumunge kanopalie ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu ambo sumbi nilimu.’ nimbe kanorumu.\f + \fr 2:25 \ft Josua 2:pali, 6:22-23, Mateyu 1:5, Ipuru 11:31.\f* \v 26 Yembo tenga minimu kangimu mundupe siye kolopa pulimo kinie kangimu kolemo, aku sipe yembo tene ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie ulu peangama naa telemo kinie yunge tondolo mundupe pilimo ulumu kolemola.\f + \fr 2:26 \ft inie 2:17,20.\f* ⸤Minimu kangimunge sukundu pelemo kangimu kapola konde molemo mele aku sipe, ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu kinie yemboma liku tapondonge ulu peangama kinie liku tere leko tenge kinie manda temba. Te teko te naa tenge kinie manda naa temba.⸥ \c 3 \s1 3:1-12 Olionga Alumbelume Nokopo Kondopo Ungu Peangama Mindi Nimolomonga Ungu Te \p \v 1 Nanga angokeme, ⸤Pulu Yemone yembomanga ulu telemelema apurupe pilimbe kinie⸥ olio yemboma ⸤yunge ungume⸥ mane silimolo yemanga ulu telemoloma paa tondolo mundupe apurupe pilimbe kene enonga ye mare awisilini ‘⸤Pulu Yemonga ungume⸥ yemboma mane siemili.’ naa niengi. \v 2 ⸤Aku nikirumunge pulumu niembo:⸥ Wale awisili olio ‘ulu ⸤peanga⸥ te temolo.’ konopu lepolie naa telemolo; ‘Ulu keri te naa temolo.’ konopu lepolie telemolo. Aku sipe ulume olio yemboma kinie pali wendo olemo. Yembo tene walsikele kepe ungu keri te naa nilimo liemo kanu yembomo yu yembo paa peangamo, yunge kangime pali manda nokopa kondomba. \p \v 3 Ungu nikirumunge pulumu isipe mele: Yembo tene ‘Kongi ote te nanga ungumu piliepili.’ nimbe yunge kerena aini te panjindilimo kanu kinie yuni ‘Otemo isipe pupili, isipe pupili.’ nimbe ainimu lipe sumbi sindilimo kinie otemo aku sipe topele topa pulimo.\f + \fr 3:3 \ft Kongime mengo pungendo moko toko ka ambolko meli pulimele mele kongi otema aku telemelemondo nirimu.\f* \v 4 Sipi telemo mele piliengila! Sipime paa mele awilime nalo poporomene kolea lupe marenga topa mundumbe telemo kinie sipimenga sitiyama paa mele kangama nalo sipi kongono telemele yemane ‘Kolea tenga pumolo.’ konopu lekolie sitiyama ambolko pupú tolemele kinie ‘Pumolo.’ nilimele kolea akune pulimo. \v 5 Aku sipe mele olionga alumbelumu kangimunge mele kangamo nalo yu yuyu kapi nimbe yunge imbi lipe ola mundulimo. Tepe kanga tene kolea awisili kuli-tepe nolemo mele eno piliengi! \v 6 Alumbelumu tepe mélemola. Olionga kangimenga pali yu mele kelomo nalo yuni ulu pulu keri awisili tepalie kalume pali tepa kalaro mondopa, ⸤akumuni ungu nilimolo ungumene⸥ kuli-tepene koleamanga pali nolemo mele yemboma tepo kenjilimolo. Aku tepemo yu ⸤Pulu Yemone kurumenga nomi Setene lipe mundumbe⸥ tepe koleana\f + \fr 3:6 \ft ‘Ungu iko topalie “Setene” yuyu nimbendo “tepe koleamo” nirimu.’ ningu pilimele. Tepe koleamondo Mako 9:47-48, Mateyu 5:22, LLuku 16:23; Setene molemo mele Jono 8:44; bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.\f* wendo omba kalemo tepemo. \p \v 7 Yembomane kongi kinie kera kinie wambiye kinie takera mele lupema kinie nomu kusana suku molemo melema kinie aku mele lupe lupe awisili liku ‘Aku melemane olionga nimolo ungume pilku teangi.’ ningu mane siku nokolemele, \v 8 nalo yembo tene yunge alumbelumu aku sipe manda mane sipe naa nokolemo. Yu ulu keri tembando taka lipe naa pelemo mélemo; yemboma kolemele tomoma mele olionga alumbelune si nimbe pelemo. \p \v 9 Alumbelumuni kerena Awilimu olionga Lapamo kapi nimbu imbi lipu ola mundundulimolo; Pulu Yemone yu molemo mele aku sipe terimu yemboma alumbelumuni kepe ‘Molko kenjengi!’ nimbu, nimbu kenjilimolo. \v 10 Kere telune ⸤Pulu Yemo molo yembo te⸥ kapi nimbe imbi lipe ola mundundulimo ungu peangama kinie nimbe kenjilimo ungu kerime kinie wendo olemo. Nanga angokeme, aku sipe ulumu ulu peanga te molo. \v 11 Mana no telu pikipe wendo olemona no peanga te kinie no kombili teli te kinie telune wendo naa olemo. \v 12 Nanga angokeme, unjo piki te unjo ollipi mongo manda tombaye? Molo unjo waene te unjo piki mongo manda tombaye?\f + \fr 3:12 \ft Mateyu 7:16-20, Ou-Korini 5:6, Gallesia 5:9, Ipuru 12:15, Pe-Pita 2:13, Jutu 12.\f* Aku sipe, no kombili teli tenga no peanga te manda wendo naa ombá. \s1 3:13-18 Yembomanga Pilipe Konginjeli Peangamo Kinie Pilipe Konginjeli Kerimu-selonga Ungu Te \p \v 13 Enonga yembo te ungume mimi sipe pilipe, yembomanga ulume pilipe apurupe kondopa, pilipe konginjeli pelemoye? Aku sipe telemo yembo te molomu liemo ‘Yembomane yu sike aku sipe yembomo molemo mele ningu kanangi.’ nimbe yunge aulke andopa ulu tembama paa peanga liepili. Yu kara pupe yunge imbi lipe ola naa mundupe, konopuni pilipe kondopa, pilipe konginjeli pelemo ulu peangama mindi tepili. Aku temba kinie yembomane kanokolie ‘yu sike pilipe konginjeli peli yembomo molemo.’ ningu kanonge. \v 14 Nalo yembo mare imbi ola molemo molo teko kondolemele molo ulu telemele mele kanokolie ‘Aku siku naa molangi. Aku siku naa teangi. Olio aku sipu molemelanje papu.’ ningu eno-kinie konopu keri panjiku mumindili kolongi liemo aku siku konopuni pilimele mele ‘Tepo kondokomolo. Olio pilipe konginjeli pelemo.’ ningu enono kapi ningu imbi liku ola naa munduku, aku siku kolo toko ungu sikema toko manie naa mundeyo. \v 15 Aku sipe pilipe konginjelimu mulu koleana wendo naa olemo; ya ma koleana wendo olemo. We-konopu-oumenga\f + \fr 3:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”.\f* ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimu naa molorumume perimu kanu konopumenga wendo olemo; aku sipe ulu wendo olemomanga lapamo depelemo yu.\f + \fr 3:15 \ft Setene kanumu; bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.\f* \v 16 ⸤Aku ungu nikirumunge pulumu isipe:⸥ Yembo mare imbi ola molemo molo teko kondolemele molo ulu telemele mele kanokolie ‘Aku siku naa molangi. Aku siku naa teangi. Olio aku sipu molemelanje papu.’ ningu eno-kinie konopu keri panjiku mumindili kolemele ulume telemele yemboma molemele kinie eno molemelena yemboma konopu telune pupili naa molko konopu lupe lupe pepili molko, marene ulu pulu keri lupe lupema telemele akumunge ⸤‘kanu pilipe konginjelimu mulu koleana wendo naa olemo.’ nikiru⸥. \p \v 17 Nalo mulu koleana wendo olemo pilipe konginjeli akumu ⸤lupe⸥. Pulu Yemone pilipe konginjelimu yemboma silimo kinie kanu yembomane i siku telemele: \m Ulu kumbinemo ulu kake telime telemele. \m Ulu mare isipela: ‘Yemboma mindili naa siku \m eno-kinie konopu telune pupili taka liku molko, \m yemboma-kinie kara naa puku andiki teko \m taka liku molko, \m enonga nokoli yemane ungu nilimelema \m mimi siku pilku teko, \m yembo mare umbune pelemoma \m kondo kolko liku tapondoko, \m we yembo koropama molo kamakoma \m apurou naa apuruku \m yemboma kinie pali aku siku teko kondoko, \m kolo toko ‘Ulu peangama teamili.’ naa ningu, \m ‘Temolo.’ nilimele mele sike telemele. \m \v 18 ‘Yemboma konopu telune pupili.’ ningu \m ulume telemele yembomane poniena langi umbu mele \m mundulimele. Konopu telune pupili ulume \m poniena mundulimele kinie yemboma sumbi siku molko \m ulu peangama tenge ulume poniena wendo ombá. \c 4 \s1 4:1-10 Mana Ulu Konopu Mondolemele Yemboma Pulu Yemo Kinie Opa Pulue Molemele Ungu Te \p \v 1 Eno irinele teko, opa teko, telemele akumu pulu nambolkarenga aku telemeleye? Enonga konopumenga melema kinie ulume kinie ‘Teamili.’ konopu lemele ulu akumene enonga konopune sukundu kerepale ningu opa mele telemomonga enone konopu talo yepoko pepili aku siku telemele. \v 2 Melte kanokolie konopu mondoko ‘Liemili.’ konopu lemele nalo naa limele. Naa likulie yemboma toko kondolemele.\f + \fr 4:2 \ft “yemboma toko kondolemele” nirimu akumu yembomane pilkulie Kirasinge yembomane aku naa telemelamonga ungu iko topa ‘konopu keri panjiku mumindili koloringimunge nirimunje.’ ningu pilimele.\f* Yembo tenga melema kanoko yama melemele nalo aku melema linge aulke te naa lemomonga ⸤paa mumindili kolko⸥ lakoko irinele teko opa telemele. Eno ‘Pulu Yemone melema sipili.’ ningu yu-kinie ungu ningu melema mawa naa telemelemonga ⸤‘Liemili.’ nilimele melema⸥ naa limele. \v 3 ‘Melema liemili.’ ningu ⸤Pulu Yemo⸥ mawa telemele akume ‘Liemili.’ nilimele mele enonga konopume Pulu Yemone kanopalie mawa telemele melema naa silimo. Eno enono ‘konopu sipu kapola molamili.’ ningu mawa telemelemonga kanopalie naa silimo. \p \v 4 Ambo tene yunge yemo mundupe siye kolopa wapora andopa tolemo mele ⸤eno pepá topo sikiru yemboma⸥ Pulu Yemo munduku siye kolko melema konopu mondolemele yemboma, ma koleana ulume kinie melema ‘pulu lemo.’ ningu tapu toko molemele yemboma aku siku molemelemonga Pulu Yemo kinie opa pulue mele molemele akumu eno naa pilimeleye? Ma koleana melema kinie ulume kinie konopu mondoko ‘olio-kinie pulu liepili tapu topo molamili.’ nilimele yembomane aku siku nilimelemonga ‘Pulu Yemo kinie opa pulue molamili.’ nilimele.\f + \fr 4:4 \ft Gallesia 6:14, Jono Kumbi Lepamo 2:15.\f* \v 5 Molo ‘Pulu Yemonga bokune molemo ungumuni we nilimo.’ konopu lemeleye? Kanu ungumuni nimbendo: \q1 “Olio yembomanga minime Pulu Yemone sirimumene \q1 ‘Yunge ungume mindi pilku, \q1 yunge kongonoma manjiku teko molangi. \q1 Ungu te lupe pilku liku tenge kinie \q1 ⸤olio minimene⸥ paa kanopo keri kanopo \q1 konopu keri panjimolo.’ nilimele.” \m nimbe molemo\f + \fr 4:5 \ft Pulu Yemone olio minime sirimu ungu te Ou Pulu Pulu 2:7 molemo nalo ya 4:5 monga pulumu mimi siku naa pilku kerepale nilimele. Ya molemo mele ungu pulu te. Te isipela: “Pulu Yemone olio sirimu minime ‘Keri lembanje.’ nimbe paa mimi sipe kanopa, sike tepa kenjilimo kinie kanopalie konopu keri panjilimo.” aku sipe mele. Te isipe: Yembo marene pilkulie, “‘mini” nirimu Pulu Yemone yunge Minimu yemboma silimo akumundu nirimu.’ ningu pilimele.\f* aku ungumu ‘We nilimo.’ konopu lekemeleye? \v 6 Nalo Pulu Yemone olio we kondo kolopalie ⸤lipe tapondolemo⸥. Aku sipe telemomonga ungu te Pulu Yemonga bokune nimbe molemo. Akumu isipe: \q1 ‘Yembo te yunge imbimu yuyu lipe ola mundulimomo \q1 Pulu Yemone yunge imbimu \q1 topa manie mundundupe \q1 naa lipe tapondolemo. \q1 Yembo te yuyu yunge imbimu \q1 topa manie mundulimomo \q1 Pulu Yemone we kondo kolopa lipe tapondolemo.’ \m nimbe molemo kanumu.\f + \fr 4:6 \ft Ungu Tondolo Kangama 3:34, Mateyu 23:12*.\f* \p \v 7 Akumunge Pulu Yemo liku awi siku yunge ungume pilku molangi. Kondi tolemo depelemone\f + \fr 4:7 \ft Setene kanumu; bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.\f* ungu nimbéma paa naa pilku tondolo munduku liku bulu siengi. Aku tenge kinie eno mundupe siye kolopa kowa pumbe.\f + \fr 4:7 \ft Mateyu 4:11, Ou-Pita 5:5-9.\f* \v 8 ‘Pulu Yemo kinie tapu topo molamili.’ ningu yu molemona nondoko wangi. Nondoko onge kinie ‘Eno kinie tapu topo molamili.’ nimbe yu eno molongena nondopa ombá. Eno ulu pulu keri telemele yembomane ⸤‘Pulu Yemo molemona nondopo pamili.’ ningulie⸥ yembo tenga ki kalaro molemo kinie kulumiye tolemo mele ⸤enonga konopune enono pilimele ulume kulumiye tangi⸥. Eno yembo konopu talo pepa, ⸤Pulu Yemo kinie ma koleana melema kinie konopu mondolemele⸥ yembomane ‘Konopume kake tepili. We melema konopu kimbu sipu molemolo mele manie pupili.’ niengi. \v 9 ⸤Eno ulu telemelema⸥ kanoko keri kanoko, konopu umbune tepa kamele mindili tepili kola awisili teko molangi. Tawe telemele ulumu munduku siye kolko yembo tenga pulu lemo yembo te kolemo kinie konopu keri panjipe kola telemo mele aku siku teangi. Paa konopu siku molemele ulumu munduku siye kolko konopu paa umbune pepili molangi. \v 10 Awilimunge\f + \fr 4:10 \ft 15 bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* kumbikerena ‘Yu ye awilimu. Olionga imbime manie molopili.’ ningu taka liku molangi. Aku tenge kinie yuni enonga imbime lipe ola mundundumbe.\f + \fr 4:10 \ft Mateyu 23:12.\f* \s1 4:11-12 Anjo Yando Yembomanga Ungu Bulkundu Naa Nindemili Ungu Te \p \v 11 Angokeme, anjo yando enonga angenali marenga ungu bulkundu naa nindengi. Yembo tene yunge angenu tenga ungu bulkundu nindipe, “Tepa kenjilimo yembo kerimu.” nilimo yembomone ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu manemanga kepe ungu bulkundu nindipe, ‘Mele kerimu.’ nilimo. Ungu manema\f + \fr 4:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* apurupe ‘mele kerimu’ nilimo yembomo ungu manema pilipe lipe naa tepa, ungu manemanga pilipe apuroli yembomo mele molemo. \v 12 Ye telu mindi ungu manema sipe panjipe, ulume pilipe apuroli yemo molemo, ⸤akumu Pulu Yemo⸥. Kanu yemo yembo mindili nolemela aulkena pulimele yembo mare lipe tapondopa wendo lipe, yembo mare ‘Mindili nangi.’ nimbe topa manie mundulimo yemola.\f + \fr 4:12 \ft Mateyu 25:31-46.\f* Pe nu nambe-elenomone nunge pulu lemo yembo tenga ulume pilku apuruku ‘Tepa kenjilimo.’ nilinoye?\f + \fr 4:12 \ft Mateyu 7:1-2.\f* \s1 4:13-17 Opali Talou ‘I Sipu I Sipu Paa Temolo.’ Ningu Tondolo Munduku Ningu Naa Panjengi Ungu Te \p \v 13 Kinié ⸤nane ungu te nimbo tekeromo⸥ piliee. Yembo marene ningendo: “Kinié molo opali kolea awili tenga pupu bisinete te-pumolo. Akune pupu ponie telu bisinete tepo kou mone awisili limolo.” nilimele yemboma piliee. \v 14 Opali ulu te wendo ombá kinie molonge mele eno naa pilimele kanumu. Enonga konde mololi ulu akumu lamana tepe kalemele kinie walsikele ilie wendo omba nondopa pora nilimo mele. \v 15 Akumunge aku siku naa ningu, i siku niengi: “Awilimuni ‘Na aku siku teani.’ nimu liemo kolou naa kolopo konde molopolie i ‘Teambo.’ nikiru mele sike tembo.”\f + \fr 4:15 \ft LLuku 12:13-21.\f* niengi. \v 16 Nalo enone aku siku naa nilimele. Eno kara puku enono kapi ningu imbi liku ola munduku “Kongono awili te temolo.” ningu yemboma ningu silimele. Aku siku ningu kapi nilimele ulumu paa ulu kerimu. \v 17 Akumunge yembo tene ulu peanga te konopuni pilipe ‘Aku sipu tembo kinie papu.’ nimbe pilipelie pe naa temu liemo aku sipe telemo ulumu ulu pulu keri te telemo. \c 5 \s1 5:1-6 Mele Awisili Nosilimele Yemboma Mele Kaloli Kerimu Linge Mele Liepi-Liepi Topa Nirimu Ungu Te \p \v 1 Eno mele awisili nosilimele yemboma, enondo nimbo tekero ungumu pilieyo. Eno molongena umbune awili mare wendo ombá kene tondolo ru ningu kola teayo! \v 2 Enonga mele awisili nosilimelema purupe lkupendi topa, enonga mulu-wambale mele peangama lkuriniane nomba, \v 3 enonga kou golloma kinie kou sillipama kinie urelo tolemo. Koume urelo tolemomonga enone teko kenjilimele mele mona lepa, koume urelo tolemomone enonga kangine tepe mele nombá. Mulu ma nondopa pora nimbé tepili eno aku siku mele kande-kandema sukundu sukundu liku we nosilimele\f + \fr 5:3 \ft Mateyu 6:19-20.\f* kene ⸤tondolo ru ningu kola teayo⸥. \p \v 4 Mimi siku piliee. Enonga rasi witime inie tondoringi kongono kendemande yema kolo toko melema mimi siku naa kaloringimene tondolo munduku ningendo: “Olio teko kenjikimili.” ningu walsilimele. Enone aku siku walseringi mele Awili Paa Tondolo Olandopa Pelimuni yunge komuni pilipelie ⸤enone kendemande yema teko kenjeringimunge eno pundu tomba⸥. \v 5 Ya ma koleana molkolie mele lupe lupe peangama konopu mondoko ‘Liemili.’ ningu topo toko liku nosiku konopu siku molko, molko kondoringi. ⸤Kongi toko nongendo ‘Kongi akopili.’ ningu langi awisili nopili silimele mele⸥ eno langi paa awisili nongo yembo kapoma molemele nalo kinié toko kondonge walemo wendo okomo.\f + \fr 5:5 \ft Pulu Yemonga kote walemo wendo omb mondo nirimu.\f* \v 6 Yembo mare eno-kinie karaye teko ulu keri te naa teko yembo sumbi nilime moloringi yemboma kote tendeko toko kondoringi. Kanu yemboma tongendo amboloringi kinie ‘Naa tangi.’ ningu karaye naa teko we moloringi. \s1 5:7-20 ‘AWILIMU KELEPA OMBA.’ NINGU ISILI-OU TONDOLO MUNDUKU MOLKO, PULU YEMO KINIE UNGU NINGU, ‘YUNI LIPE TAPONDOPILI.’ NINGU MAWA TEKO MOLANGI UNGU TE \s1 5:7-11 Eno Molongena Umbunema Wendo Omb Kinie ‘Awilimu Sike Kelepa Ombá’ Ningu Konopu Tondolo Pupili Siye Naa Kolko Molangi Ungu Te \p \v 7-8 Akumunge, angokeme, ⸤yembomane eno umbunema silimele kinie⸥ Awilimu\f + \fr 5:7-8 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* ou naa opili we umbunema meaa. Yembo ponie telemelemane ‘enonga poniena langi peanga te wendo ombá, lipu nomolo.’ ningu nokolemele. ⸤Langi umbu mundukulie⸥ ‘Lo omba ena tepa temba kinie langi ola omba nou lemba.’ ningu taka liku nokoko molemele mele eno pilimele. Eno kepe, ponie telemo yembomone langi umbu panjipelie ‘Langi wendo omba nou lemba kinie nombó.’ nimbe taka lipe nokolemo mele aku siku enonga konopu tondolo pupili umbunema we mengo taka liku molangi. ‘Awilimu yando ombá walemo paa nondopa ombá tekemo kene’ ⸤ningu⸥ aku siku molangi. \p \v 9 Angokeme, anjo yando “⸤Pulu Yemonga⸥ yembomane ulu telemelemonga umbunema wendo wendo olemo.” ningu iri toko ungu bulkundu nindiku naa teangi. ‘⸤Pulu Yemonga⸥ kotena naa angiliemili.’ ningu aku siku naa teangi. Kote Pilimbe Yemo nondopa okomo. \p \v 10 Angokeme, Awilimuni ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane\f + \fr 5:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* Awilimunge ungu ningu siringimunge ⸤opa puluemane⸥ eno teko kenjeringi kinie tondolo munduku umbunema taka liku meringi mele pilkulie aku siku manda manjiku teangi. \v 11 Eno pilimele. ‘Yembo konopu tondolo pupili umbunema we mengo ⸤‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele⸥ munduku siye naa kolemele yemboma eno malo.’ nimbu pilimolo kanumu. ⸤Ou molorumu⸥ ye Jopo tondolo mundupe, yu-kinie umbune wendo orumume we memba molorumu kinie pe Awilimuni ‘Yu kelepa molopa kondopili.’ nimbe ulu mare terimu mele temanemo\f + \fr 5:11 \ft Joponga temanemo boku Jopo akune sukundu molemo.\f* eno pilimelela. Olio pilimolo, Awilimuni yemboma paa kondo kolopa, ulu telemelemanga pundu topa mindili silke nalo we mundupe siye kolemo kanumu. \s1 5:12 “Ulu Te Temolo.” Ningulie “Paa Sike Nikimulu.” Ningu Pulu Yemonga Imbi Leko Mi Naa Leangi Ungu Te \p \v 12 Nanga angokeme, ulu te kumbi leko tenge mele isipe: Mulu koleana molo ma koleana molo meltenga imbi leko “Paa sike nikiru,” ningu mi naa leangi. Ulu te “Temolo.” ningi liemo paa sike teangi. Ulu te “Naa temolo.” ningi liemo paa sike naa teangi. Kolo toko “E.” ningu ulu te naa tenge molo kolo toko “Molo.” ningulie ulu te tenge kinie ⸤Pulu Yemonga kotena angilinge kinie⸥ ‘Teko kenjeringi kene mindili nangi.’ nimbé.\f + \fr 5:12 \ft Mateyu 5:34-37, 23:16-22, Pe-Korini 1:17-20, Wendo Oringi 20:7.\f* \s1 5:13-18 Yembo Te Konopu Sumbi Nipili Molemomone \p \v 13 Enonga yembo te umbune melemoye? Umbune te melemo liemo ⸤Pulu Yemo⸥ mawa tepili. Enonga yembo te konopu silimoye? Konopu silimo liemo yu konana nimbe ⸤Pulu Yemo⸥ kapi nimbe imbi lipe ola mundundopili. \v 14 Enonga yembo te kuru tolemoye? Kuru tolemo liemo Kirasinge talapena\f + \fr 5:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* molemele tapu yema\f + \fr 5:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”.\f* walsipelie ‘Enone yunge ningu ‘⸤Pulu Yemo kinie⸥ ungu ningu ⸤‘Yu altopa kapola molopili.’ nipili.’ ningu⸥ mawa tendekolie Awilimunge imbimu walsiku\f + \fr 5:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* yunge kangine kopongo wele kandondangi wangi.’ nimbe walsepili. \v 15 Kanu kinie walsimbe yema ongolie ‘Pulu Yemone sike temba.’ ningu tondolo munduku pilkulie\f + \fr 5:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* yu mawa tenge kinie Awilimuni ‘Yunge kurumu pora nipili.’ nimbé kinie yu kelepa kapola molomba. Aku yembomo ulu keri mare temu liemo Awilimuni ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolombala. \v 16 Akumunge enonga kuru tolemoma ‘pora nipili, konde pamili.’ ningulie eno yu-mele-mele enonga ulu pulu keri telemelema yembomando ningu para siengi, enone enonga ningu ⸤Pulu Yemo⸥ mawa tendangi. Aku tenge kinie ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Eno altoko manda molangi.’ nimbé. Yembo konopu sumbi nimbe pelimuni yembo tenga ⸤Pulu Yemo⸥ mawa tendelemo kinie yuni mawa tendelemo mele paa tondolo enge nimbe yembomo paa manda lipe tapondolemo. ⸤Akumunge aku siku Pulu Yemo yembomanga ningu mawa tendenge kinie pilipelie aku sipe tendemba.⸥ \p \v 17 ⸤Aku nikirumunge temane te tambo:⸥ ⸤Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yando nimbe sirimu ye⸥ Illainja yu olio mele ye te molorumu. Nalo yuni ⸤Pulu Yemo kinie⸥ tondolo mundupe mawa tepa “‘Lo naa opili.’ ni.” nirimu kinie ponie yepoko oli talo pakera lo naa orumu. \v 18 Altopa ⸤“Lo opili.” nimbe⸥ mawa terimu kinie lo kelepa omba poniena langime altopa wendo orumu.\f + \fr 5:18 \ft Ou-Kingime 17:1,7, 18:1-2,41-45, LLuku 4:25. \f* ⸤Kinié kepe Pulu Yemo aku sipe yembomane mawa tenge mele pilipelie temba.⸥ ‘Mawa Tembo Mele Awilimuni Sike Pilipelie Temba.’ Nimbe Tondolo Mundupe Pilipelie Pulu Yemo Kinie Mawa Temba Mele Pulu Yemone Sike Pilipe Temba Ungu Te \s1 5:19-20 Yembo Te Ungu Sikemo Mundupe Siye Kolomba Kinie Yu Kelko Yando Linge Ungu Te \p \v 19 Nanga angokeme, enonga yembo tene ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu sikemo mundupe siye kolopa ulsu pumbe kinie enonga yembo tene yu kelepa yando limu liemo \v 20 ⸤tepa peanga temba mele⸥ i siku piliengi: Yembo tene ulu pulu keri teli yembomo tepa kenjilimo aulkena pumbe kinie ⸤kanopalie⸥ ‘Pulu Yemonga ungumu pilipe yunge talapena omba molopili.’ nimbe lipe tapondopa yando limbemonga ulu pulu keri teli yembo mini pali kolka aulkena kelepa limbe. Aku sipe tembamonga ⸤Pulu Yemone⸥ ulu pulu keri awisili mundupe siye kolondomba akumu mimi siku piliengi! \p ⸤Aku pea nikiru.⸥