\id GAL NT0167 - Kala NT Rob Head Jan/1995 \h GALLESIA \toc1 GALLESIA Pollone GALLESIA Yemboma Pepá Topa Sirimu Bokumu \toc2 GALLESIA \mt1 GALLESIA \mt2 Pollone GALLESIA Yemboma Pepá Topa Sirimu Bokumu \ip \it Pollone I Pepá Topa Sirimumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Ungu pulu mare inie yakondo gomo 714 molemo.\it* \ip \it Kolea Gallesia akumu disiriki ningu poropinji niringila. Pulu Yemonga bokune temondo nilimonje, mimi siku naa pilimele. Pollo Gallesia pupe andorumu temane mare Lipe Mundorumu Yema 13:16-14:25 mele, 16:6, 18:23 molemo.\it* \ip \it Gallesia pepámonga ungu pulu te i sipe: Ou Juda yemboma mindi Yesusinge talapemo moloringi. Nalo pe Pollo Juda yembo naa molko yembo lupema moloringi koleamanga awisili andopa temane peangamo topa sirimu kinie kanu yembo lupemanga mare Yesusinge talapena sukundu oringi kinie umbune te wendo orumu. Kanu umbunemo i sipe: Mosisini Pulu Yemonga ungu mane sirimume ou Juda yembomane pilku liku teringi mele kanu yembo lupemane naa pilku teringimunge Juda ye marene ningendo: “Juda yembo naa molemelemane Kirasinge yemboma kamu molongendo yema kinie kangoma kinie Mosisini ungu mane sirimu mele pilkulie enonga kangi te kopisiku makaye teko wendo liengi. Mosisini ungu mane sirimume pali pilku liku teangila.” niringi. (Ungu te Lipe Mundorumu Yema 15:5 molemo. 15:1-6 pali kanani. “Molo.” niringi mele 15:19-21 molemo.)\it* \ip \it Kanu Juda yema Gallesia poropinjine andoko Kirasinge talapena yembo moloringimendo ningendo: “‘Sike.’ ningu pilimele ulu akumuni mindi eno naa lipe tapondomba. Mosisini ungu mane sirimume pilku liku teangila.” niringi nalo Pollone nimbendo: “Paa molo!” nirimu. “Yesusi Kirasi yu ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo ulumuni mindi Pulu Yemone olio kanopalie olionga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘Konopu sumbi nimbe peli yemboma.’ nimbe kanolemo, yu-kinie pea kapola kapola molemolo aulkemo akisindilimo. Kanu ulumuni mindi olio molopo kondopo mindi pumolo ulu pulumu limolo aulkemo akisindilimo. Mosisini ungu mane sirimu akumene olio lipe tapondomba ulu te naa pelemo.” nimbe ipepámo eno topa sirimu. Ungu akumunge ungu pulu tondolo te Gallesia 2:16 molemo.\it* \ip \it Boku Romo kinie Gallesiaselo ungu tondolo awisili telu sipe. Ungu pulu mare bokumunge alsena anjokondo “26. lo”, “18. katim skin”, “31.3. pikinini bilong God”, “45. stretpela man”, “2. arapela lain” molemo kanani.\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \s1 Kolomongo Awili 1-2 PULU YEMONE YUYU POLLO MAKO TOPA “KIRASINGE KONGONOMO TENDE-POU.” NIMBE LIPE MUNDORUMU UNGU TE \s1 1:1-5 Pollone I Pep mo Tombando Ou Pulu Pulu Torumu Ungumu \p \v 1 Na Pollo, Yesusini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu ye te.\f + \fr 1:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* \p ⸤Mana⸥ yembomane ‘Aku kongonomo te-pou.’ ningu na mako naa toringi. ⸤Mana⸥ ye tene “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe naa lamundorumu. Yesusi Kirasi kinie Kirasi kolorumu kinie topa makinjinderimu Lapa Pulu Yemo-selone mindi na “Elonga kongonomo tende-pou.” ningu liku mundoringili. \p \v 2 Nane eno Kirasinge yembo talapemo\f + \fr 1:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* ference \p kolea Gallesia poropinji taonomanga maku toko molemele yemboma ipepámo topo sikiru. ⸤Na kinie pea kongonomo tapu topo telemolo⸥ angenupili pea molopolie ipepámo topo sikiru. \p \v 3 Olionga Lapa Pulu Yemo kinie Awili Yesusi Kirasiselone eno we kondo kolkolo, ‘Eno konopu pe nipili taka liku molangi.’ niengili. \v 4 Kanu Awili Yesusi Kirasi\f + \fr 1:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”.\f* yuni yuyu ‘Olio lipu tapondambo. Olionga ulu pulu kerime manie pupili. Olio, mana yemboma ulu pulu kerimenga suku naa molangi lipu tapondopo wendo liembo kene enonga nimbu kolondambo.’ nimbe kolondorumu yemo. Aku terimumu Lapa Pulu Yemone ‘Teani.’ nirimu mele pilipe lipe tembando aku terimu.\f + \fr 1:4 \ft Mateyu 1:21, Jono 1:29, Romo 4:25, Ou Korini 15:3, Ou Pita 2:24.\f* \v 5 Kanu Lapa Pulu Yemonga imbimu kamu-kumu ola molopa mindi pulimo. Aku sipe sike tepili. \s1 1:6-10 Temane Peanga Telu Mindi Pelemo Ungumu \p \v 6 Kirasini eno we kondo kolopalie enonga nimbe tenderimumunge Pulu Yemone “Eno nanga yemboma molangi waa.” nirimu mele eno pilku lsingi mele nondoko konopu alowa teko, ⸤ye marene⸥ “Temane peangamo topo sikimulu mele piliengi!” nilimele temane te lupe pilku molemelemonga na eno-kinie konopu keri panjipu konopu awisili lipu mundupu molio. \v 7 Nalo kanu temanemo sike temane peangamo molo. ⸤Temane peanga te lupe paa naa pelemo!⸥ Ye marene eno teko embambo siku “Kirasinge temane peangamo topo sikimulu.” ningu ungu mare lupe alowa-malowa teko Kirasinge temane peangamo teko kenjinge tekemele. \v 8 Nalo olione kepe, mulu koleana molemo angello tene kepe, temane peanga te lupe topo sipu, olione eno ou pulu pulu topo sirimulu temane peangamo mindi naa tomulu liemo ⸤aku sipe kolo tomba yemo⸥ Pulu Yemone ‘Yu alieli mindili nomba molopili.’ nimbe ⸤kolea kerine lipe⸥ mundopili. \v 9 Ou nane ya nindu mele kinié altopo nikiru: Ou temane peangamo ‘Sike.’ ningu pilku lsingi kanumu yembo tene naa topa sipe, “Temane peangamo tokoro.” nimbe temane te lupe topa simu liemo ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu alieli mindili nomba molopili’ nimbe ⸤kolea kerine lipe⸥ mundopili. \p \v 10 Kinié nane ya ungu nikirumu ‘Yembomane na kapi ningu ‘ye peangamo.’ niengi.’ nimbu nikiru molo ‘Pulu Yemone na kapi nimbe ‘ye peangamo.’ nipili.’ nimbu nikiruye? Molo ‘Yembomane pilkulie konopu siengi.’ nimbu temane peangamo topo silioye? Nane ‘Yemboma konopu siengi.’ nimbu ulume telkanje na Kirasinge kongono tendeli kendemande te naa molka. \s1 1:11-24 Pulu Yemone ‘Pollo Kongono Andopa Tepili.’ Nimbe Mako Torumu Mele Temanemo\f + \fr 1:11 \ft Lipe Mundorumu Yema 9:1-31.\f* ference \p \v 11 Nanga ⸤Kirasi pilieli⸥ angenupilime, nane temane peanga eno topo sirindu kanumu ⸤mana⸥ yembo tene konopumuni pilipelie na nimbe sirimu temane te molo. ‘Akumu paa piliengi!’ nimbu nikiru. \v 12 Kanu temane peangamo ⸤mana⸥ yembo tene na topa sirimu-ne pilipu lipu andopo naa topo sirindu. Kanu temanemo yembo tene na mane naa sirimula. Paa molo. Yesusi Kirasini ‘Kanu temanemo Pollo piliepili.’ nimbe na temane peanga akumu lipe ora sirimu-ne pilipu lsindu. \p \v 13 ⸤Na ou ‘Kirasinge temanemo ungu sike te paa molo.’ nimbu pilipu paa konopu lupe pepili molorundumunge Kirasini yuyu na naa lipe ora silkenje paa pilipu naa lilke.⸥\f + \fr 1:13 \ft Pala ⸤ ⸥ akune sukundu molemo ungumu Giriki ungune 1:12,13selo lipe tere lendelemo ungu te molemo kanumunge ungu pulumu molemo.\f* Na ou molorundu mele eno temanemo pilieringi. Na ou Juda yembomanga ungu manema paa pilipu tepo molopo, eno Pulu Yemo kapi ningu popo toringi mele nane aku sipu tepo molopolie, Kirasinge yembo Pulu Yemonga talapena moloringime paa tondolo mundupu mindili lipu sipu, ‘Yemboma pali Kirasinge ungumu kamu munduku siye kolangi. Yunge talapemo kamu pora nimbe manie pupili.’ nimbu aku terindu. \v 14 Na kinie kapola meringi Juda yemanga awisili topo akili lendepo, nane Juda yembomanga ulu pulume paa olandopa pilipu tepo molopo, olionga anda kolepalimenga ungu manema paa tondolo mundupu pilipu lipu, ‘Yemboma pilku liku teko molko, kanu ungu manema paa munduku siye naa kolangi.’ nimbu ungu manema paa mimi sipu nokorundu. \v 15 Nalo na ou naa meangi Pulu Yemone na we kondo kolopa ⸤‘yunge yemo molambo.’ nimbe⸥ mako torumu, kanu Pulu Yemone yuyu temba mele konopuni pilipelie \v 16 ‘Nane yunge Malo kanopo imbi siembo.’ nimbe lipe ora sirimu. ‘Na Juda yembo naa molko yembo lupe\f + \fr 1:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.\f* \p molemelena andopa yunge temane peangamo topa sipili.’ nimbe yunge Malo\f + \fr 1:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong God”.\f* na lipe ora sirimu. ⸤Konopu alowa tepo Kirasinge ye te molopolie⸥ nane ⸤mana⸥ yembo tendo “Na nambe-embonje? Temane peangamo piliembo na toko si.” naa nirindu. \v 17 Na ou aku sipu naa molambo Yesusini ou kumbi lepa “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema kolea awili Jerusalleme moloringine naa lapurundu. ⸤‘Pulu Yemone na mane sipili.’ nimbu⸥ sumbi sipu kolea Arepia\f + \fr 1:17 \ft Kolea Arepia kanumu kolea awili Damasikasi anjokondo kolea te. Pollo ou Damasikasi pupe molorumu mele temanemo Lipe Mundorumu Yema 9:1-9. Pe Arepia pupe molopa, pe wale talo sipe Damasikasi omba molorumu. Arepia pupe molopa Damasikasi kelepa yando orumu temanemo ya mindi molemo.\f* pupu akune wale mare molorundu. Pe kelepo kolea awili Damasikasindu yando ⸤ombo ungu mane sipu⸥ molorundu.\f + \fr 1:17 \ft Lipe Mundorumu Yema 9:22-23.\f* \b \p \v 18 Kanu kinie ⸤Pulu Yemone yunge Malo na ou lipe ora sipili pe⸥ ponie yepoko omba purumu kinie ‘Na Pita kanopo imbi siembo.’ nimbu Jerusalleme pupu, yu kinie pea koro talo molorundu. \v 19 Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemanga te pea naa kanorundu. Awilimunge angenu Jemisi mindi\f + \fr 1:19 \ft “Jemisi” nirimu ye akumu ‘Yesusi angenu Jemisini pep torumu yemo.’ ningu pilimele. (Mateyu 13:55 kinie, Jemisini pep topa sirimu bokumunge pulu pulu ungumu kinie kanani.) Yesusini ‘Nanga kongonomo tende-pou.’ nimbe lipe mundorumu ye Jemisi akumu ou toko kondoringi temanemo Lipe Mundorumu Yema 12:1-2.\f* kanorundu. \v 20 Nane itemane pepána topo sikirumu kolo naa tokoro. Pulu Yemo kanopa molopili mi lepo eno nimbu sikiru akumu paa sike nimbu sikiru. \v 21 Pe na kolea Siria kinie Sillisia poropinjiselonga andorundu. \v 22 Kolea Judia disiriki sukundu kolea wemanga Kirasinge yembo talapemane na naa kanoringi.\f + \fr 1:22 \ft Judia akumu Siria poropinji sukundu lierimu disiriki te. Akune Jerusalleme mindi purumunje. Lipe Mundorumu Yema 9:26-30 kanani.\f* \v 23 Terindu mele temanemo mindi ou pilieringi. Akumu isipe: “Olio ⸤Kirasinge yemboma⸥ andopa mindili lipe sirimu ye kanumuni temane peangamo ou ‘Kamu manie pupili.’ nirimu temane peanga kanumu kinié yuni andopa topa silimo.” ningu yembomane temane toko siringimu mindi pilieringi. \v 24 Pe Pulu Yemone na-kinie terimu mele pilkulie Pulu Yemo kapi ningu imbi liku ola mundundoringi. \c 2 \s1 2:1-10 Yesusini Kumbi Lepa “Nanga Kongonomo Tende-Paa.” Nimbe Lipe Mundorumu Yemane Pollo Kongono Terimu Mele “Tepili.” Ningu Eno Yu-Kinie Konopu Telune Pupili Kapola Kapola Moloringi Temanemo (1:11 pulu polko kanani.) \p \v 1 Pe ponie tene-po omba purumu kinie na kelepo ⸤wale talo sipu⸥ Jerusalleme purundu.\f + \fr 2:1 \ft Yu ou purumu mele inie yakondo 1:18.\f* Banapasi kinie pea purumbulu. Taitasi nane lipu merindu, pea purumulula. \v 2 Nalo ⸤Kirasinge yembo Jerusalleme moloringime nokoringi yemane nando “Ou.” niringi kulu pilipu naa purundu. Pulu Yemone ‘Na pambo.’ nimbe⸥ lipe ora sirimu-ne purundu. Pupulie nane Juda yemboma naa molko yembo lupema\f + \fr 2:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.\f* moloringi koleamanga andopo temane peanga topo sirindumu nimbu sirindu. Nalo ‘Nane andopo yemboma lipe tapondolemo kongonomo telio mele kinie, ou kongono terindu mele kinie, kamu manie naa pupili.’ nimbu Kirasinge yembo talapemo nokoringi yema kanopo imbi sipu, we yemboma naa molangi kanu yema enono tenga molangi temane peanga andopo topo sirindumu nimbu sirindu. \v 3 ⸤Sike Kirasinge Juda ye marene pilkulie, “Juda yembo naa molko yembo lupe molemelemanga yema Kirasinge yema kamu molongendo enonga kangi te kopisiengi.” niringi⸥ nalo Taitasi na-kinie molorumbulu yemo yu sike Giriki yemo\f + \fr 2:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”.\f* nalo kanu ye awilimene “Yunge kangi te kopisindemili.” ningu karaye naa teringi.\f + \fr 2:3 \ft Lipe Mundorumu Yema 15:1-6,19-21; bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* \v 4 ⸤Kangi kopisieli ungu te wendo naa olka nalo⸥ ye kolo toli mare enone oliondo ‘Enonga angenupilime.’ ningu Kirasinge talapena kiyengo ningu oringi. ‘Olio Kirasi Yesusinge yemboma molemolomonga Mosisini ungu mane sirimumene olio naa nokolemo. Kanume naa pilipu lipu ka ulkena mele naa molopo we molomolo kinie kapola.’ nimbu molorumulu mele kanu kolo toli yemane ‘Kanamili.’ ningu oringi. ‘Mosisini ungu mane sirimume pilku limele yembomane mindi Pulu Yemone kanopa ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanolemo mele piliengi!’ ningu ⸤kanu kolo toli yema Kirasinge yembo talapena⸥ oringi, nalo ‘Aku teringimunge ‘Mosisini ungu mane sirimumene olio ka sipili, molko kenjengi!’ ningu oringi.’ konopu lekero. \v 5 ⸤‘Yembo lupemanga yemanga kangi te kopisiengi.’ sike niringi⸥ nalo enonga niringi ungumu paa naa pilipu lsimulu. ⸤‘Mosisini ou ungu mane sirimumene laye-kolte kepe olio Kirasinge yemboma naa nokolemo⸥. Temane peangamo mindi ungu sikemo, akumuni mindi eno nokopili, akumu mindi eno-kinie pepili.’ nimbu “Paa molo!” nirindu. \p \v 6 ⸤Jerusalleme Kirasinge yembomane⸥ “Olionga ye awilime” niringi kanu yema ‘Eno sike imbi molemo molo naa molemonje, akumu uluri molo.’ konopu lekero. Pulu Yemone kangikundu kanopa ‘Kamakoma’ nimbe ‘imbi naa mololime’ nimbe yemboma apurupe naa kanolemo. Kanu yemane na ungu nimbu siliomonga ungu lipe tapondomba ungu te lupe naa niringi. \v 7 Paa molo! Pulu Yemone Pitando “Juda yemboma temane peangamo puku toko si.” nirimu mele aku sipela nando “Temane peangamo Juda yemboma naa molemele yembo lupema puku toko si.” nirimu mele\f + \fr 2:7 \ft Lipe Mundorumu Yema 22:21.\f* kanokolie ⸤“I siku ni. I siku naa ni.” ningu ungu te olandopa naa niringi.⸥ \v 8 Yesusini Pitando “Juda yemboma molongena nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu kinie Pulu Yemone yu tondolo sipe lipe tapondopa molopili kanu kongonomo tenderimu kanu mele Yesusini nando “Juda yemboma naa molemele yembo lupema molongena nanga kongonomo tende-pou.” nirimu kinie Pulu Yemone na tondolo sipe lipe tapondopa molopili kanu kongonomo andopo terindu mele kanokolie, \v 9 Jemisi keme, Pita keme, Jono keme, ⸤Jerusalleme⸥ yembomane “Enone olio nokolemele ye awilime.” niringi kanu yemane Pulu Yemone na ikongonomo paa sirimu mele kanokolie, ⸤‘Sike kongono telu sipu telemolo lemo.’ ningu⸥ Banapasi kinie olto ‘Enonga kandi angenuselo mele molangili.’ ningu ki lsingi. Eno kinie olto kinie olione ungu te nimbu panjipulie, “Banapasi kinie oltone yembo lupema lipu tapondopolo Pulu Yemonga kongonomo teambili. Enone Juda yemboma liku tapondoko Pulu Yemonga kongonomo teangi.” nirimulu. \v 10 Ungu telu mindi “Tondolo munduku teangili.” niringi. “Kirasinge yembo ⸤Jerusalleme⸥ talapena sukundu yembo koropa pupili molemelema liku tapondangili.” niringi. Kanu kongonomo na koronga ou tembondo konopu sirindu yandopa kinié kepe tondolo mundupu kanu kongonomo telio.\f + \fr 2:10 \ft Pe Pollo kou-mone memba Jerusalleme purumu temanemo LipeMundorumuYema 24:17. Kanu kou-monemo liku maku toringi ungu pulu te PeKorini Kolomongo awili 8-9*.\f* \s1 2:11-21 Pitane Tepa Kenjerimu Mele Pollone Yu Iri Topa Nimbe Para Sirimu Temanemo\f + \fr 2:11 \ft Ungu te: Pollo kinie Pitaselo moloringili mele ya 2:6-10. Ungu te: Yembo marene pilkulie, ‘Pollone Pitando nirimu ungumu 2:14 mindi molemo.’ ningu pilimele; marene pilkulie, ‘Pollone Pitando nirimu ungumu 2:14-21 pali molemo.’ ningu pilimele.\f* \p \v 11 ⸤Jerusalleme ye awilimene nando “Teleno mele papu teleno. We teko molani.” niringi⸥ nalo pe ⸤na⸥ kolea awili Andiyoko ⸤pupu molambo⸥ Pita orumu kinie yuni ulu te terimumu paa tepa kenjerimumunge ⸤kanopolie⸥ yu molorumune pupu, tepa kenjerimu mele sumbi sipu nimbu para sipu iri torundu. \v 12 Jemisini\f + \fr 2:12 \ft inie yakondo 1:19.\f* ⸤“Andiyoko paa.” nimbe⸥ lipe mundorumu yema ou naa wangi Pita Juda yemboma naa molemele yembo lupema kinie pea andoko tapu toko langi noringi. Nalo pe Jemisini lipe mundorumu ye kanume oringi kinie ‘Ye lupe Kirasinge ye molemelema kangi te kopisiengi!’ niringi yema\f + \fr 2:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* pipili kolopa, ‘Tekero mele naa kanangi.’ nimbe ⸤Pita⸥ yembo lupema kinie andopa langi norumu mele mundupe siye kolopa yuyu molorumu. \v 13 Kanu kinie Pitane ‘Manda tembo.’ nimbe konopuni pilipelie kanu yema naa ongo molangi terimu mele pe oringi kinie mundupe siye kolopa ‘Okomele yema kinie konopu telune pupili molemolo.’ nimbe topele mapele topa ulu kolo toli te terimu mele\f + \fr 2:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.\f* ⸤Andiyoko⸥ Juda yembo ⸤Kirasinge yembo moloringime⸥ kanokolie eno kepe Pitane topele mapele topa kolo toli ulumu terimu mele aku siku manda manjiku teringila. Pe enone topele mapele toko kolo toli ulumu teringi mele Banapasini kanopalie ‘Ou lawa tendu lepamo. Eno tekemele mele teko kondokomele. Na aku sipu teambo.’ nimbe yuni kepe aku sipe lawa terimu. \p \v 14 Kanu kinie enone temane peangamonga ungu sikemone ‘Teangi.’ nilimo mele sumbi siku naa teko lawa teringi mele kanopolie, eno pali kanoko molangi nane Pitando nimbondo: “Nu Juda ye te nalo Juda yembomane ⸤langi nongendo ungu manema pilkulie⸥ telemele mele naa teko, Juda yembo naa molko yembo lupe molemelemane telemele mele teleno, akumunge nuni yembo lupemando “Juda yembomane ⸤ungu manema⸥ pilku telemele mele aku siku manda manjiku teangi.” ningu nambemune mane silinoye?” ⸤nirindu.⸥\f + \fr 2:14 \ft “nirindu” akumunge ungu pulu te ya 2:11-21*.\f* \s1 2:15-4:31 “KIRASI YESUSI MINDI OLIONGA LIPE TAPONDOLIMU.” NINGU TONDOLO MUNDUKU PILIMELE YEMBOMA MINDI PULU YEMONE “ULU PULU KERI TE NAA PELI YEMBO SUMBI NILIME MOLEMELE NIMBU KANOKORO.” NILIMO UNGU TE \s1 2:15-21 ‘Yesusi Sike.’ Ningu Tondolo Munduku Pilimele Yemboma Mindi Pulu Yemone Kanopa ‘Yembo Sumbi Nilime’ Nimbe Kanolemo Ungu Te (2:11-21 pali kanani.) \p \v 15 “Juda yembo naa molko yembo lupe molemelemando Juda yembomane ‘ulu pulu keri teli yemboma.’ nilimele kanu yemboma olio Juda yemboma molo; Juda yembomane olio meringimunge olio Juda yemboma molemolo kanume ⸤Kirasinge yemboma molopolie ungu talo pilimolo mele isipe. Te:⸥ \v 16 ‘Mosisini ungu mane sirimume yembomane mimi siku pilku liku telemelemonga Pulu Yemone eno kanopalie enonga ulu pulu kerime siye naa kolopa, ‘Konopu sumbi nimbe peli yemboma.’ nimbe naa kanolemo.’\f + \fr 2:16 \ft inie anjokondo 2:21, 3:11; bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* nimbu pilimolo. ⸤Te:⸥ ‘Yembomane ‘Yesusi Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma mindi aku siku telemelemonga Pulu Yemone eno kanopalie enonga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘Konopu sumbi nimbe peli yemboma.’ nimbe kanolemo.’\f + \fr 2:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “45. stretpela man”.\f* nimbu pilimolola. Aku unguselo pilipulie ‘Mosisini ungu mane sirimumene olio ⸤Juda yemboma⸥ kepe manda naa lipe tapondomba.’ nimbu pilipulie, ‘Pulu Yemone olio kanopa olionga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma.’ nimbe kanopili.’ nimbu ‘Yesusi Kirasi sike.’ nimbu tondolo mundupu pilierimulu. ‘Mosisini ungu mane sirimume mimi siku pilku liku telemele yembomanga paa telu kepe aku sipe tembamonga Pulu Yemone yu kanopalie yunge ulu pulu kerime siye naa kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yembomo.’ paa naa nimbe kanomba.’ nimbu pilipulie ‘Yesusi Kirasi sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo. \p \v 17 “Aku liemo, olio Juda yembo marene “Pulu Yemone olio kanopa olionga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma.’ nimbe kanopili.’ kene ‘Yesusi Kirasi sike.’ nimbu tondolo mundupu piliemili.’ nilimolo kanu ulumuni olio isipe mele lipe ora silimo: ⸤Olione “Juda yembo naa molko yembo lupe molemelema ulu pulu keri teli yemboma molemele.” nilimolo mele⸥ olio kepe ⸤‘Mosisini ungu mane sirimumene olio manda naa lipe tapondolemo. Kirasini mindi olio manda lipe tapondomba.’ nimbu pilipu Mosisini ungu mane sirimume mundupu siye kolemolomonga aku sipe⸥ ulu pulu keri teli yemboma molemolo mele lipe ora silimo, mona lemo. Aku liemo olio ⸤Juda yemboma⸥ ulu pulu keri teli yemboma molemolo mele aku sipe lipe ora silimo mona lemomonga ‘Kirasini “Ulu pulu kerime teangi.” nilimo lepamo.’ nimbu pilimolo kinie peangaye? Paa molo! ⸤Kirasini aku sipe paa naa nilimo.⸥ \v 18 Nane ou pilipulie, ‘Mosisini ungu mane sirimumene na naa lipe tapondopa, Pulu Yemone ‘na “mindili nopili.” nimbé ulu pulu keri te naa peli yembo sumbi nilimu molemo kanokoro.’ nimbé ulu te manda naa temba.’ nimbu tondolo mundupu pilipu Mosisini ungu mane sirimume mundupu siye kolorundu akumu pe kelepo ‘Mosisini ungu mane sirimumene na manda lipe tapondopa Pulu Yemone na ‘yembo sumbi nilimu.’ nimbé ulu pulumu pelemo.’ nimbu altopo Mosisini ungu mane sirimume ambolopo pilipu lipu telkanje aku telka ulumuni ‘Na Mosisini ungu mane sirimume ou mundupu siye kolorundu kinie tepo kenjerindu.’ nimbe lipe ora silke. \v 19 ⸤Aku nikirumunge ungu pulu te isipela:⸥ ⸤Yembo te kolemo kinie yu nokolemo ulu pulume mundupe siye kolemo, kanu ulu pulumene yu kolemomonga altopa naa nokolemo aku sipe mele⸥ Mosisini ungu mane sirimumene na nokorumu kinie mimi sipu pilipu lipu naa terindumunge ungu mane kanumene Pulu Yemone na ‘ulu pulu keri naa peli ye sumbi nilimu’ nimbe kanombamonga ulu pulumu na manda naa sirimumunge kanu ungu manema na mundupu siye kolopo kanu ungu manema kinie ye kololimu mele molorundu. Pe kinié kanu ungu manema kinie kololi yemo moliomonga Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume tembondo konde molio.\f + \fr 2:19 \ft 15-21 Romo 7:4-6.\f* \v 20 Kirasi unjo perana ⸤uku toko panjeringi kolorumu kinie⸥ na kinie pea uku toko panjeringi kolorumbulu.\f + \fr 2:20 \ft Romo 6:6.\f* Akumunge kinié na nanu we konde naa molio. Kirasi na-kinie tapu topa molemomonga yunge konde mololi ulumu na-kinie pelemo. Akumunge kalkundu ulume tepo molio mele ‘Pulu Yemonga Malo yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilipulie\f + \fr 2:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “32.2. Pikinini Bilong God”.\f* aku sipu kalkundu ulume tepo molio. ‘Pulu Yemonga Malo’ nikiru yemo yu na konopu mondopa nanga nimbe kolo wangopa kolondorumu yemo. \v 21 ‘Pulu Yemone yemboma we kondo kolemo ulumu uluri molo.’ naa nimbu, mundupu siye naa kolio. Mosisini ungu mane sirimumene Pulu Yemone olio ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba ulu pulumu manda silkenje Kirasi we kolka. Yu kolorumu ulumuni uluri naa telka.” ⸤nimbu Pitando nirindu.⸥\f + \fr 2:21 \ft ‘nirindu’ akumunge ungu pulumu inie yakondo 2:11-21 Temanemo*.\f* \c 3 \s1 3:1-14 Mosisini Ungu Mane Sirimume\f + \fr 3:0 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* Pilku Liku Telemele Ulumu Kinie, ‘Kirasini Sike Olionga Nimbe Tenderimu.’ Nimbu Tondolo Mundupu Pilimolo Ulumu\f + \fr 3:0 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* Kinie, Kanuselonga Ungu Te (2:14 pulu polko kanani.) \p \v 1 Eno ⸤Kirasinge yembo⸥ Gallesia molemele kekelepa tolime, nane ou Yesusi Kirasi unjo perana uku toko panjeringi kolorumu mele nimbu sirindu kinie eno paa pilieringi yemboma, eno yembo nawene konopume tepa embambo sipe lipe lou lenderimuye? \v 2 Nane ungu paa telumu piliembo eno walsembo: Mini Kake Telimu ⸤aulke nambolkarenga⸥ lsingiye? ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume pilku liku tenge panjiku teringimunge Mini Kake Telimu lsingi, molo ⸤temane peanga topo sirindumu⸥ pilkulie ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringimunge lsingiye? \v 3 Eno ⸤nambolka unguri pilkulie⸥ aku siku kekelepa tolemeleye? Ou pulu pulu ⸤‘Kirasinge yemboma molamili. Pulu Yemone olio kanopa peanga kanopili.’⸥ ningulie Mini Kake Telimu lsingi kanumu, pe kinié ⸤konopu alowa teko⸥ enono enonga engemane ‘⸤Mosisini ungu mane sirimume pilipu lipu tepolie⸥ aku sipu molamili.’ ningu pilimeleye?\f + \fr 3:3 \ft Ipuru 7:11-12.\f* \v 4 ⸤‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi kinie⸥ ulu ⸤peanga aku sipe⸥ mare\f + \fr 3:4 \ft “ulu peanga aku sipe mare” akumu Giriki ungumunge pulumu mimi siku naa pilimele. Yembo marene pilkulie ‘Kirasinge yemboma moloringimunge umbune mare wendo orumu.’ ningu pilimele. Nalo inie 3:2-3 kinie 3:5 kinie molemo mele kanokolie yembo marene pilkulie ya torumulu molemo mele ‘Akumu sike.’ ningu pilimele.\f* eno-kinie wendo orumu akume we wendo orumuye? ‘Ulume we wendo orumu. ⸤Wendo orumu kinie ‘Mosisini ungu mane sirimumene olio naa lipe tapondolemo.’ ningu naa piliengi⸥ liemo paa keri.’ konopu lekero. \v 5 ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume pilku liku telemelemonga Pulu Yemone yunge Minimu eno sipe, eno molemelena ulu tondoloma telemonje, molo ⸤temane peangamo⸥ pilkulie ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringimunge aku telemoye? \p \v 6 Eporayamondo ⸤Pulu Yemonga bokune nimbe molemo mele⸥ pilku piliee: \q1 “Pulu Yemone yu-kinie “Tembo.” \q1 nirimu mele Eporayamone ‘Sike temba.’ nimbe \q1 tondolo mundupe pilierimumunge kanopalie \q1 Pulu Yemone “Yu ye sumbi nilimu.” nimbe kanorumu.”\f + \fr 3:6 \ft Ou Pulu Pulu 15:6, Romo 4:3, Jemisi 2:23; bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”.\f* \m nimbe molemo. \v 7 Akumunge, ‘⸤‘Temane peangamo sike.’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele yemboma Eporayamonga ambolangoma molemele.’ ningu piliee.\f + \fr 3:7 \ft 29 bokumunge alsena anjokondo “31.1. pikinini bilong Eporayamo”.\f* \v 8 Pe wendo ombá mele Pulu Yemonga bokune ou molorumu. Pe Juda yembo naa molko yembo lupemane\f + \fr 3:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.\f* ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilingemonga Pulu Yemone eno kanopalie ‘Enonga ulu pulu kerime siye kolopo, ‘Konopu sumbi nimbe pepili molemele yemboma.’ nimbu kanombo.’ nimbé mele Pulu Yemone ou Eporayamondo temane peangamo pemba mele topa sipelie nimbendo: \q1 ‘ “Nuni kalko lini ye tene tembamonga \q1 mana yemboma pali molko kondonge.” nirimu.’\f + \fr 3:8 \ft Ou Pulu Pulu 12:3, (18:18), 22:18, 26:4; ungu pulu te LipeMundorumuYema 3:25*.\f* \m nimbe molemo. \v 9 ⸤Pulu Yemone aku sipe Eporayamondo nimbe panjerimu⸥ munge yuni ⸤‘Pulu Yemo sike.’ nimbe⸥ tondolo mundupe pilierimu ye Eporayamo sewe anjipe tepa kondorumu kinie yandopa yandopa ⸤‘Pulu Yemo sike.’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele yemboma kepe Eporayamo kinie pea sewe anjipe tepa kondolemola. \p \v 10 ‘⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume pilipu lipu tenge panjipu temolo kinie ⸤Pulu Yemone olio ‘ulu pulu keri naa peli yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba.’⸥ ningu tondolo munduku pilimele yemboma Pulu Yemone ‘Molko kenjengi!’ nimbé. Pulu Yemone aku nimbémonga ungu te pilipulie aku nikiru akumu Pulu Yemonga bokune molemo. Akumu isipe: \q1 ‘Ungu manema molemo boku ⸤Mosisini torumu⸥ munge \q1 ungu mane paa pali alieli pilku liku \q1 tenge panjiku naa tenge yemboma\f + \fr 3:10 \ft Jemisi 2:10-11.\f* \q1 Pulu Yemone ‘Molko kenjengi!’ nimbé.’\f + \fr 3:10 \ft Ungu Manema 27:26.\f* \m nimbe molemo kanumu. \v 11 ⸤Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:⸥ \q1 ‘⸤Pulu Yemo ‘sike.’ ningu⸥ \q1 tondolo munduku pilinge yemboma mindi \q1 Pulu Yemone kanopa ‘Yembo sumbi nilime.’ \q1 nimbe kanomba yembo kanume mindi \q1 konde molko kondoko mindi punge.’\f + \fr 3:11 \ft Apakake 2:4, Romo 1:17, Ipuru 10:38.\f* \m nimbe molemo mele pilipulie ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume pilku liku tenge yemboma Pulu Yemone kanopa enonga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma molemele.’ nimbe kanomba aulke te paa naa lemo mele paa sumbi sipu pilimolo.\f + \fr 3:11 \ft inie yakondo 2:16.\f* \v 12 ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimumene ⸤‘olio lipe tapondomba.’ ningu,⸥ mindili siku lombolko tenge ulumu kinie, ⸤‘Kirasini olio lipe tapondomba.’ ningu⸥ tondolo munduku pilinge ulumu-selo walsikele liku tere leko manda naa tenge. Paa manda molo! ⸤Mosisini ungu mane sirimume tengemonga ungu te Pulu Yemonga bokumuni nimbéndo:⸥ \q1 ‘Ungu manema paa pali \q1 alieli mimi siku pilku liku tenge panjiku \q1 tengé yemboma mindi aku tengemonga \q1 molko kondoko mindi punge. \q1 ⸤Ungu mane mare walsikele kepe \q1 munduku siye kolko naa tenge kinie \q1 manda molko kondoko mindi naa punge.⸥’\f + \fr 3:12 \ft LLipai 18:5.\f* \m nimbe molemo kanumu. \p \v 13 ⸤Pulu Yemone⸥ Kirasi ‘Molopa kenjepili.’ nirimu-ne yu sike molopa kenjerimu ulumuni, Kirasi yuni olio ⸤Juda yemboma⸥ ungu manemane ‘Molko kenjengi!’ nilimo aulkena wendo linderimu.\f + \fr 3:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.1. kisim bek”.\f* ⸤Pulu Yemone Kirasi tepa kenjerimumunge ungu pulu te Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:⸥ \q1 ‘Yembo unjona ola ‘Kolangi.’ ningu \q1 uku toko panjilimele yemboma \q1 ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Molko kenjengi!’ nimbé.’\f + \fr 3:13 \ft Ungu Manema 21:23. Lipe Mundorumu Yema 5:30 kananila.\f* \m bokune nimbe molemo akumunge Kirasi yu unjona uku toko panjeringimunge Pulu Yemone Yesusi ‘Molko kenjeni.’ nirimula. \v 14 ‘Pulu Yemone Eporayamondo ⸤‘Nuni kalko lini ye tene tembamonga mana yemboma pali molko kondonge.’ nimbe,⸥\f + \fr 3:14 \ft inie yakondo 3:8.\f* nimbe panjerimu ungu peangamo Kirasi Yesusini ulu te tendembamonga Juda yembo naa molko yembo lupema kinie pepili.’ nimbe ⸤Pulu Yemone ou⸥ olio kolea kerine molopo kenjipu mindi pulimela aulkena wendo linderimu. ‘Mini Kake Telimu liengi simbo.’ nimbe, nimbe panjerimu akumu ‘⸤‘Kirasini tenderimumu olionga nimbe lipe tapondombando tenderimu.’ ningu⸥ tondolo munduku pilinge yembomane paa liengi!’ nimbe ⸤Pulu Yemone⸥ aku sipe nirimu. \s1 3:15-26 Mosisini Pulu Yemonga Ungu Mane Sirimumene\f + \fr 3:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* Pulu Yemone “Tembo.” Nimbe, Nimbe Panjerimumu Manda Topa Manie Naa Mundumbe Ungu Te\f + \fr 3:15 \ft Romo 4:1-3,13-15.\f* \p \v 15 Angokeme, ⸤‘Ungu te mane simbomo sumbi siku piliengi!’ nimbu⸥ ya mana yembomane ulu te telemele mele enone pilimelemo nimbu siembo. Yembo talone “I sipu isipu teambili.” ningu anjo yando ungu te ningu panjilimbele kinie pe kanu ningu panjilimbele ungumunge yembo tene ungu te wendo naa limo, yembo tene ungu te sukundu naa mundulimo. Sike aku ungumu mana yemboselone mindi ningu panjilimbele nalo pe kanu ungumu yemboselonga tene alowa naa telemo. Ungumu ningu panjilimbele mele aku sipe we pelemo. ⸤Akumu manda manjipe, Pulu Yemone Eporayamo-kinie terimu mele lipe ora silimo.⸥ \v 16 Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele isipe: “Pulu Yemone “Tembo.” nimbe, nimbe panjerimu ungumu ⸤olio Juda yembomanga anda-kolepa⸥ Eporayamo kinie yuni kalopa limbemo kinie elondo nimbe, nimbe panjerimu.” nilimo. “⸤Ye⸥ kalopa limbemo.” nilimo kanumu ⸤ye⸥ telumundu mindi nilimo. “Nuni kalko linimu.” nilimo.\f + \fr 3:16 \ft inie yakondo 3:8.\f* “Nuni kalko linime.” naanilimo. Yembo awisilindu naa nilimo, telumundu mindi nilimo. Aku ⸤ye⸥ telu kanumu ⸤Pulu Yemone mako torumu ye⸥ Kirasimu. \p \v 17 Iungu nikirumunge pulumu isipe: ⸤Pulu Yemone “Aku teni kinie nane isipu isipu tembo.” nimbe,⸥ nimbe panjipe mi lierimu kanu ungumu\f + \fr 3:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.\f* yu koronga kumbi lepa wendo omba perimu. Kanu ungumu ou we pepili pe ponie po anderete kelepa teti omba purumu kinie ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume wendo orumu.\f + \fr 3:17 \ft Ou Pulu Pulu 15:13-14, Wendo Oringi 12:40-41, Lipe Mundorumu Yema 7:4-8. Mosisini ungu manema sirimu temanemo Wendo Oringi 19-20; bokumunge alsena anjokondo “26. lo” kananila.\f* ⸤Kanu ungu manema sike pe akilipe wendo orumu nalo⸥ Mosisini ungu mane sirimumene Pulu Yemone ou nimbe panjipe mi lierimu ungumu manda naa topa manie mundumbe, Pulu Yemone ou nimbe panjerimu ungumu we pemba mindi pelemo, ungu akumunge kongonomo manie manda naa pumbe. \v 18 Yemboma Pulu Yemone “We simbo.” nirimu mélemo lingendo Mosisini ungu mane sirimume pilku liku tekolie kanu mélemo limelanje Pulu Yemone ⸤“We simbo.” nimbe,⸥ nimbe panjerimu ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilkulie manda naa limela. Nalo Pulu Yemone Eporayamondo “We simbo.” nirimu mélemo ungu nimbe panjerimu ungumuni mindi aku mélemo yu we simbendo yuyu pilipelie mako torumu. ⸤Eporayamone ulu te terimu-ne kanopa peanga kanopalie Pulu Yemone “Simbo.” naa nirimu. Yuni yuyu pilipelie aku sipe nimbe panjerimu.⸥\f + \fr 3:18 \ft Ipuru 6:13-15; bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.\f* \p \v 19 ⸤Pulu Yemone “We simbo.” nirimu mélemo simbendo yuni ou nimbe panjerimu ungumu pilipelie simbe⸥ liemo Mosisini ungu mane pe sirimume nambemune sirimuye? Kanu ungu manemane nambe-elemoye? Aku, “Yemboma ulu pulu kerime telemele mele piliengi lipu ora siembo.” nimbelie Pulu Yemone ⸤“I siku teaa. I siku naa teaa.” nimbe⸥ kanu ungu manema sirimu. ⸤Pulu Yemonga ungu mane Mosisini yando sirimume naa pelkanje ulu pulu kerime tepolie ‘Tepo kenjemulu.’ nimbu naa pilimela.⸥\f + \fr 3:19 \ft ungu pulu mare Romo 3:20*.\f* Nalo ‘Kanu ungu manema kamu pepili.’ nimbe Pulu Yemone naa sirimu. Eporayamone kalopa limbemondo ou nimbe panjerimu kanu kalopa limbe yemo\f + \fr 3:19 \ft Kanu yemo Kirasi kanumu; inie yakondo 3:16.\f* ‘ou naa opili ungu manemane yemboma nokopili. Yu ombá kinie ungu manemanga tondolomo manie pupili.’ nimbe Pulu Yemone ungu manema sirimu. Pulu Yemonga ungu manema mulu koleana angellomane yando ningu sinderingi, yemboma kinie mulu koleana angelloma kinie suku-singine ye tene yando linderimu kinie kamu perimu. ⸤Kanu suku-singine yemo yu Mosisi kanumu.⸥ \v 20 Pulu Yemone ungu manema simbendo suku-singine ye tene sinderimu, Pulu Yemone yuyu yembomando sumbi sipe ungu te naa nirimu, nalo ye tene yuyu ungu te sumbi sipe nimbe panjilimo kinie suku-singine yembo tene uluri naa tendelemo. Pulu Yemo yu ye telu mindi molopa yuni yuyu sumbi sipe Eporayamo-kinie ungu te nimbe panjerimu. Yembo tene suku-singine ulu te naa tenderimu. \s1 3:21-26 ‘Olio Pe Kirasinge Yemboma Molamili.’ Nimbe Mosisini Ungu Mane Sirimumene Olio Ou Nokopa Mane Sirimu Ungu Te \p \v 21 Pulu Yemone aku sipe terimu kulu ⸤Mosisini Pulu Yemonga⸥ ungu mane ⸤sinderimu ungu⸥ me kinie Pulu Yemone ⸤Eporayamo kinie⸥ nimbe panjerimu ungumu kinie anjo yando opa pulue mele molembeleye? Paa molo! ⸤Pulu Yemone konopu talo lepalie “Ungu manemane eno nokopili siembo.” naa nirimu.⸥ Yemboma konde molko mindi puli ulu pulumu manda simbe ungu mane te pelkanje Pulu Yemone kanu ungu manema pilku liku telemele ⸤yemboma⸥ kanopa ‘⸤yembo⸥ sumbi nilime’ nimbe kanolka. Pe olio aku sipe ungu mane pelkamo pilipu lipu tepolie konopu sumbi nimbe pelime molopolie yunge kumbikerena manda pupu molemela. \v 22 Nalo aku sipe teli ungu mane te naa perimu, naa pelemo. Pulu Yemonga bokumuni isipe mele nilimo: \q1 “Koleamanga pali yemboma pali ulu pulu kerimene \q1 ka silimo, ka ulkena mele pelemele. \q1 Kowa manda naa pulimele.”\f + \fr 3:22 \ft Ungu te isipe mele sumbi sipe naa molemonje. Nalo akumunge ungu pulumu mele ungu mare Ungu Manema 27:26, Konana 143:2, Romo 3:9-20, 11:32; inie yakondo 2:16, 3:10.\f* \m nilimo. ⸤Pulu Yemonga ungu manema pelemomonga aku telemo.⸥ ⸤Mosisini ungu mane sirimumene yemboma nokolemomonga ulu pulu kerimene yemboma pali ka silimomonga pulumu isipe:⸥ Pulu Yemo yuni nimbe panjerimu mélemo ‘yembomane lingendo Yesusi Kirasini tenderimumu ‘Paa sike.’ ningu tondolo munduku pilinge yemboma siembo liengi kene ulu pulu kerimene yemboma pali ka sipe pepili.’ nirimu. Simbe linge aulke te lupe molo.\f + \fr 3:22 \ft Epesasi 3:6, Ipuru 6:12.\f* \p \v 23 Yesusini olionga nimbe tenderimu mele ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo aulkemo ou wendo naa opili Mosisini ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane ⸤sirimu⸥ mene olio mongo simbendo ka mele sirimu. Yesusini pe omba olionga nimbe tenderimu mele tondolo mundupu pilimolo ulumu ulke ki mele lepa, ungu mane ou perimumenga ka ulkemonga lloko mele perimu kanumu pe ki lindimbemonga Mosisini ou sirimu ungu manemane aku terimu. \v 24 ⸤Isipu mele nikiru:⸥ “Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime siye kolopa, konopu sumbi nimbe peli yemboma molemele.’ nimbe kanopili.’ ningu ‘Kirasini olionga nimbe tenderimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!’\f + \fr 3:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “45. stretpela man”.\f* nimbe Kirasi ou mana naa opili Pulu Yemone ‘Ungu manemane olio yunge nokondopili.’ nimbe, ungu manema sirimu. \v 25 Nalo kinié olio Kirasini tenderimu mele ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molomolo aulkemo wendo omba pelemo-na ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane ou sirimumene olio naa nokolemo. \s1 3:26-4:7 Pulu Yemonga Ambolangoma Molemolo Mele Ungu Te\f + \fr 3:26 \ft Romo 8:14-17; bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”.\f* \p \v 26-27 Kinié Kirasi Yesusini ⸤pe tenderimu mele⸥ ‘Sike ⸤olionga nimbe tenderimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumuni\f + \fr 3:26-27 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* eno pali kinié Pulu Yemonga ambolangoma molonge aulkemo akisinderimu-ne aku siku molemele. Eno no lsingi kanu ulumuni Kirasi kinie eno kinie yembo telumu mele moloringime\f + \fr 3:26-27 \ft Romo 6:3.\f* pali Kirasi, ⸤mulumbale mele,⸥ pakoringimunge\f + \fr 3:26-27 \ft Romo 13:14.\f* sike Pulu Yemonga ambolangoma molemele. \v 28 ⸤Eno pali Kirasinge yembo molemelema⸥ Juda yemboma lupe, Juda yembo naa molemele yemboma\f + \fr 3:28 \ft bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”.\f* lupe molo; kou mone naa liku we kendemande kongono tendeli yemboma lupe, we molemele yemboma lupe molola; yema lupe, amboma lupe molola; kinié eno pali Yesusi Kirasinge yembo talape telumu mindi molemelemonga yembo lupe lupema naa molemele.\f + \fr 3:28 \ft Romo 10:12, Ou Korini 12:12-13, Kollosi 3:11.\f* \v 29 Eno Kirasinge yemboma molongi liemo eno Eporayamone kalopa lsimu yemboma molemelela;\f + \fr 3:29 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.1. pikinini bilong Eporayamo”.\f* Pulu Yemone ou ⸤Eporayamone kalopa limbe yemboma⸥ “Simbo.” nimbe, nimbe panjerimu mélemo eno pea linge. \c 4 \s1 4:1-7 Olio Yembo Kendemandema Mele Molorumulu Nalo Kinié Pulu Yemonga Ambolangoma Molopo, Yunge Monge Melema Limolo Yemboma Molemolomonga Ungu Te (3:26-4:7 pali kanani.) \p \v 1 ⸤Ambolangoma kinie monge melema linge yemboma kinie⸥ akumendo nimbo nikirumu isipe: Kango tene yunge lapanga monge melema sike limo, nalo ou yu kanga kinie lapanga kongono kendemande yembo te mele molemo. Lapanga melema pali sike yunge, nalo yu kango kangamo mindi molemo kinie naa limo. \v 2 Lapane ‘pe yu monge melema lipili.’ nimbe, nimbe panjilimo walemo ou wendo naa opili “Kangomo kinie melema kinie nokopili.” nimbe mako tolemo yembomanga ungume mindi pilipe molemo. \v 3 Olio aku sipela. Olio ambolango kangama molorumulu kinie ungu manemane mindi\f + \fr 4:3 \ft akumunge pulumundu kerepale ningu ungu pulu lupe lupe mare nilimele. Nalo 3:21-4:7 lipu tere lepo pilipulie ‘Mosisini ungu mane sirimumendo nirimunje.’ nimbu aku sipu ya torumulu.\f* ‘Nanga kendemandema.’ nimbe olio nokopa, kangimene ulu pulume temolo mele mane sirimu. \p \v 4 Nalo Pulu Yemone ou yuyu konopumuni pilipe mako torumu walemo wendo orumu kinie yuni yunge Malo lipe mana mundorumu akumu ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimumene nokorumu yembo talapena\f + \fr 4:4 \ft Isirele yemboma. Akumundu ‘Juda yemboma’ niringila kanumu.\f* suku ambo tene\f + \fr 4:4 \ft Isirele ambo te.\f* merimu. \v 5 ‘⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimumene nokolemo yembo kanume altopa naa nokopili. Eno we molko, ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume kapola naa pilku liku telemelemonga mindili nongo kolonge aulkena wendo ongo, nanga ⸤ambolango⸥ ma molko nanga monge melema liengi.’ nimbe yuni yunge Malo\f + \fr 4:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”, “32.3. Pikinini Bilong God”.\f* ‘Enonga nimbe ⸤yunge mememo ondo lepa⸥ kolo wangopa kolondopili.’ nimbe mana maniendo lipe mundorumu. ‘Malone olionga nimbe tendemba ulumuni olio kapola molomolo aulkemo akisindepili.’ nimbe\f + \fr 4:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.1. kisim bek”.\f* yu olio mana yemboma molemolona lipe mundorumu. \p \v 6 Pe Pulu Yemonga ambolangoma molemolo-na yuni yunge Malonga Minimu olionga konopumenga suku ⸤‘Molopili.’ nimbe⸥ lipe mundundorumu. Aku Minimu Pulu Yemondo “Tata. Nanga Lapa.”\f + \fr 4:6 \ft Giriki ungune ungu talo “Apa” kinie “Tata” kinie molemo, nalo “Apa” akumu Ipuru ungu, akumunge pulumu Tatala.\f* nilimo Minimu. ⸤Pe olionga konopumenga molopa “Tata; nanga Lapa.” nilimo kinie, pilipulie ‘Olio yunge ambolangoma.’ nimbu pilimolo.⸥ \v 7 Pulu Yemone aku terimu kulu kinié melemane ou eno nokorumu kinie kanu melemanga kendemandema moloringi mele naa molemele; Pulu Yemonga ambolangoma molemele. Pe yunge ambolangoma molemele-na yuni “Nanga nosilio melema eno pe monge melema liengi simbo.” nirimu.\f + \fr 4:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”.\f* \s1 4:8-20 Pollone Gallesia Yemboma Kondo Kolopa Konopu Awisili Lipe Mundorumu Ungu Te \p \v 8 Ou Pulu Yemo naa pilku yunge yemboma naa molkolie niringimuni, Pulu Yemo naa molorumu we melema ‘olionga pulu yema’ ningu liku anjiku popo toringi melemanga kendemande kongono paa mindili siku tenderingi. \v 9 Nalo kinié Pulu Yemo pilku imbi siku yunge yemboma molemele. Nalo sike akumu molo. Nane isipu niembo: Pulu Yemone nimbendo: “Eno na pilku imbi siku nanga yemboma molangi.” nirimu. Aku liemo kinié ⸤aku siku⸥ molemele mele nambemune munduku siye kolko bulu siku, enge naa peli ungu manema,\f + \fr 4:9 \ft inie yakondo 4:3.\f* nambemune altoko pilku molemeleye? ‘Kanu ulumene olio altopa nokopili. Olio kanu ulumenga kendemande tendeli yemboma altopo molomolo kinie papu.’ ningu pilimeleye? \v 10 Juda yembomane koro tenga tenga wale tenga koro molonge walema kinie, oli kondenga ke tomba walema kinie, ponie kondenga wendo ombá walema kinie, langi nou lemba kinie pulu polko sukundu linge walema kinie, kanu walema wendo ombá kinie ulu mare pilku tenge mele Pulu Yemone ⸤Mosisi nimbe sirimu kinie pilipelie Isirele yemboma ungu mane sirimumunge pilku liku telemele⸥ mele ⸤eno Kirasinge Gallesia yemboma ‘Pulu Yemone olio kanopa peanga kanopili.’ ningu⸥ pilku liku telemele. \v 11 ⸤Aku siku telemelemonga⸥ ‘Nane eno mindili sipu mane sirindu mele we terindunje. Eno-kinie kongono terindumu we manie pumbe. Na eno mane sirindu ungume munduku siye kolko ou pilku teringi mele altoko pilku tenge kinie keri.’ nimbu na paa mini-wale mundukuru. \p \v 12 Angokeme, nane eno paa tondolo mundupu mawa tepolie, na ou ⸤Mosisini ungu mane sirimume mundupu siye kolopo⸥ eno Juda yembo naa molko yembo lupe moloringimene Mosisini ungu mane sirimume naa pilieringi mele molorundu kene kinié na ⸤Kirasinge ungumu pilipu⸥ molio mele eno aku siku pilku molangi. \p ⸤Na eno-kinie molorundu kinie⸥ enone na-kinie uluri teko naa kenjeringi. \v 13 Eno pilimele, na kuru te torumumunge ou kumbi lepo eno moloringine ombo temane peangamo topo sirindu. \v 14 Nanga kangimu enge naa nirimumunge eno umbune sirindu nalo enone na kanoko keri kanoko bulu naa siku, na munduku siye naa koloringi. Pulu Yemone angello te eno molemelena lipe mundulke kinie “Pea molamili ou.” nilimela mele, molo Kirasi Yesusi yu olka kinie “Pea molamili ou.” nilimela mele na aku siku “Pea molamili ou.” niringi. \v 15 Ou na-kinie konopu siku “Papu onu. Pea molamili ou.” niringi mele kinié nambe-elemoye? Nane paa sike nimbu sikiru: ‘Ou na eno kinie pea molorumulu kinie ⸤mele paa konopu lakoko mondoringi melema na silimela. Nanga mongo te keri lelkanje ‘Na lipu tapondamili.’ ningu⸥ enonga mongo te akuku na silimela.’ nimbu sikiru. \v 16 ⸤Aku liemo⸥ nane eno ungu sikema nimbu sikirumunge kinié na enonga opa puluemo molioye? \p \v 17 ‘Kanu ⸤ye Mosisini ungu mane sirimume pilku teangi.’ ningu mane silimele⸥ yemane\f + \fr 4:17 \ft inie yakondo 2:4,12.\f* “Olionga ungume paa piliengi!” ningu tondolo munduku mane silimele nalo aku telemele ulumu ‘Eno lipu tapondamili.’ ningu naa telemele. ‘Eno ⸤na kinie nanga angenupilime kinie⸥ tapu toko naa molangi.’ ningu pipi siku, ‘Eno-kinie mindi tapu toko molko enonga ungume mindi konopu kimbu siku pilku liku molangi.’ ningu aku siku tondolo munduku mane silimele. \v 18 Na eno-kinie naa molio kinie ye lupe marene ‘Eno lipu tapondamili.’ ningu tondolo munduku ‘Pulu liepili. Tapu topo molamili.’ nilimelanje papu. Ye marene aku siku ongo alieli telemelanje papu nalo ye marene ongo ‘Olionga ungume pilku liengi.’ ningu kolo toko tondolo mane silimele akumu keri. \v 19 Nanga konopu mondolio ambolangoma, amboma ambolango mengendo mindili nolemele mele ‘Eno Kirasi yu-mele molko yunge ungumu mindi pilku liku molangi.’ nimbu na aku sipu altopo mindili nokoro yemo molopolie, \v 20 ‘Na eno-kinie molopolie enonga kumbikerema kanopo ungume kerena sumbi sipu nimbu silkenje papu. ⸤Pepá mindi topo mundukurumu laye kapola molo.⸥’ nimbu molopo, ⸤enone kinié telemele mele pilipulie⸥ ‘Nane eno nambepo lipu tapondombonje.’ nimbu pilkirumunge eno paa kondo tepa umbune tekemo. \s1 4:21-5:1 Eporayamonga Ambo Aka Kinie Seraselo \p \v 21 Eno ‘⸤Juda yembomanga⸥ ungu manemane\f + \fr 4:21 \ft 4,5 bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* olio nokopili.’ nilimele yemboma, kanu ungu manemane nilimo mele eno naa pilimeleye? Na ningu sieme. \v 22 ⸤Pulu Yemonga⸥ bokumuni nimbendo: “Eporayamone kango talo merimu, te kongono we tendepa mele kaloli te naa lili kendemande ambomone merimu; te mindili te naa nomba we molorumu ambomone merimu.”\f + \fr 4:22 \ft Kendemande ambo Aka kinie Eporayamonga menu Seraselonga temanemo OuPuluPulu 16:15, 21:2; bokumunge alsena anjokondo “31.1. pikinini bilong Eporayamo”.\f* nilimo. \v 23 Kendemande ambomone kango menderimumu ambolangoma melemele mele aku sipe we menderimu. Nalo we molorumu ambomone yunge kango menderimumu we naa menderimu. Pulu Yemone ‘Yuni kango te mendemba.’ nimbe, nimbe panjerimumunge kanu kangomo menderimu.\f + \fr 4:23 \ft inie yakondo 3:16 pulu polopa nirimu. Romo 9:6-9, Ou Pulu Pulu 17:16-21, 18:10-14, 21:1-2, Ipuru 11:11 kananila.\f* \p \v 24 Kanu amboselo Pulu Yemone ungu talo nimbe panjipe mi lierimuselo mele manda manjikulu, elone teringili uluselonga ungu iko te pelemo. ⸤Kendemande⸥ ambo Aka yu Pulu Yemone ungu te mulú Sainaine nimbe panjipe mi lierimu ungumu\f + \fr 4:24 \ft Wendo Oringi 19:2, 20:1-17; bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak” kananila.\f* mele molemo. Kanu ungumu ⸤Pulu Yemone Mosisi sirimu⸥ muni kongono kendemande yembo molonge ambolangoma melemo. \v 25 Ambo Aka kinie kolea Arepia mulú Sainai polemoselonga ungu pulumu telumu. Kolea awili Jerusalleme molemele yemboma ⸤Mosisini ungu mane sirimumenga⸥ kongono kendemande tendeli yemboma mele molemelemonga Jerusalleme kinié lemo akumu mulú Sainai lierimu mele aku sipela lemo. ⸤Jerusalleme akumu akune molemele yembomanga anumu yu kongono kendemande tendeli ambo mele kanumu.⸥ \v 26 Nalo Jerusalleme te mulu koleana lemomonga yemboma mindili te naa nongo we molemele. Aku Jerusalleme olio ⸤Kirasinge yemboma⸥ nga anumu.\f + \fr 4:26 \ft ‘Isirele yemboma mindili sipe nokorumu ungu manema mulu Sainaine wendo orumu-ne mulu Sainai kinie kendemande ambo Aka kinie elonga ungu pulumu telumu.’ nirimu. Pe Jerusalleme moloringi yemboma kanu ungu manema mindili siku pilku teringimunge eno kepe kendemande yemboma mele moloringi, akumunge Pollone ‘Jerusalleme kepe Sainai kepe kendemande ambo Aka kepe, enonga ungu pulumu telumu.’ nirimu. Nalo kanu ungu manemane Kirasinge yemboma naa nokolemomonga eno mindili te naa nongo kapola we molemelemonga ‘eno mulu koleana molonge kolea Jerusalleme akumu we molorumu ambo Sera mele lemo.’ nirimu.\f* \v 27 Aku nikirumunge pulumu ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune molemo kanu ungumu isipe: \q1 “Ambo waengonomo, \q1 ambolango naa meleno ambomo, nu konopu siyo. \q1 ⸤Ambolango mengendo \q1 konopu siku mindili nolemele mele \q1 ambolango naa melenomonga⸥ \q1 mindili naa noleno ambomo, \q1 nu konopu peanga pepili konana ningu \q1 tondolo ru niyo. \q1 Ambo waengonomone melemó ambolangoma paa awisili, \q1 we ambomanga ambolangoma koltalo mele, \q1 akumunge paa konopu siku aku teyo.”\f + \fr 4:27 \ft Aisaya 54:1.\f* \m ungumu aku sipe bokune molemo. \p \v 28 Angokeme, ⸤Pulu Yemone Eporayamondo⸥ “Wendo ombá.” nimbe, nimbe panjerimu mele akumu\f + \fr 4:28 \ft inie yakondo 4:23* nilimo mele kanoko, 3:16,29, Romo 4:16-17 kananila.\f* wendo ombándo ⸤Eporayamone yunge kango⸥ Aisake merimu, aku sipe mele, kinié eno ⸤Kirasinge yemboma⸥ kinie kepe ⸤Pulu Yemone “Wendo ombá.” nimbe,⸥ nimbe panjerimu ungumu wendo ombándo ⸤Pulu Yemonga⸥ ambolangoma molemelela.\f + \fr 4:28 \ft akumu Pollone Giriki ungune paa ponjipe nirimu, pilipu sunduli mela monga sike nirimu ungu pulumu mele ya nimbe para sipe molemo. Jono 1:12-13, 3:3,7 kananila.\f* \v 29 ⸤Eporayamonga kangoselo⸥ meringili kinie ambolango we melemele mele meringi kangomone ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimunge tondolomone meringi kangomo tepa kenjipe mindili sirimu.\f + \fr 4:29 \ft Kango Isimelene kango Aisake tepa kenjerimu temanemo Ou Pulu Pulu 21:9.\f* Kinié aku sipela ⸤Mosisini ungu mane sirimumenga kendemande yembomane Kirasinge yemboma mindili siringi⸥.\f + \fr 4:29 \ft Lipe Mundorumu Yema 13:50, 14:2-5,19, Ou Tesallonaika 2:14-16.\f* \v 30 Nalo kanu amboselo kinie elonga kangoselo kinie Pulu Yemonga bokumuni nambolka nilimoye? ⸤Isipe mele nilimo:⸥ \q1 ‘⸤Pulu Yemone Eporayamondo nimbendo:⸥ \q1 “Kongono kendemande ambomonga malo kangomo kinie \q1 we molemo ambomonga malo kangomo kinie \q1 lapanga monge melema \q1 moke teko paa naa liengili kene \q1 kendemande ambomo kinie maloselo \q1 kamu makorou.” ⸤nirimu⸥’.\f + \fr 4:30 \ft Ou Pulu Pulu 21:10. Ungu pulu te Jono 8:35.\f* \m nimbe molemo kanumu. \v 31 Akumunge, angokeme, olio kendemande ambomonga ambolangoma naa molemolo; kakongono naa tepa we molorumu ambomonga ambolangoma molemolo. \c 5 Moloringili Mele Ungu Iko Te \s1 Kolomongo Awili 5-6selo: KIRASINI OLIO ‘KA ULKENA MELE NAA PEKO WE MOLANGI.’ NILIMO KINIE MINI KAKE TELIMUNI OLIO AULKENA PUPU TELEMOLO MELE LIPE SUMBI SIRIMU; OLIO YEMBOMA LIPU TAPONDOPO TEPO KONDOLEMOLOLA, AKUMENGA UNGU MARE \s1 5:1-15 Olio Meltene Pipi Sipe Naa Nokopili Paa We Molemolo Mele ‘Aku Sipu We Molamili. Meltene Altopa Nokopa Ka Naa Sipili.’ Nimbu Mimi Sipu Kanopo Molamili Ungu Te \p \v 1 ⸤Ka-kongono naa tepa we molorumu ambomonga ambolangoma molemolomonga pulumu isipe:⸥\f + \fr 5:1 \ft inie yakondo 4:31.\f* ‘⸤Mosisini ou ungu mane sirimumene olio naa nokopili.⸥ We kapola molangi.’ nimbe Kirasini olio wendo lsimu. Akumunge ‘Meltene altopa naa ambolopili; meltenga kendemande yemboma naa molopo, we mindi molamili.’ ningu tondolo munduku molangi. \p \v 2 Nanga ungume paa piliengi! Na Pollone enondo nimbondo: Eno ⸤Kirasinge yema⸥ enonga kangi te ‘kopisiku wendo lindengi!’ ningi liemo\f + \fr 5:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* Kirasini ⸤‘yembomanga’ nimbe lipe tapondorumu ulumuni⸥ eno wallo-kolte kepe paa uluri manda naa temba. \v 3 Altopo yemando pali sumbi sipu nikiru: ‘⸤Pulu Yemone na kanopa peanga kanopili kene⸥ kangi te kopisindengi.’ ninge yema ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimumene pali nokomba. ‘Kangi te kopisiengi.’ nilimo ungu manemo pilku liku telemele yemane kanu ungu manema pali pilku tenge aulkemo akisinge.\f + \fr 5:3 \ft inie yakondo 3:10, Romo 2:25, Jemisi 2:10.\f* \v 4 Eno ⸤Kirasinge Gallesia yembomanga yembo mare⸥ ‘Pulu Yemone olio kanopalie olionga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma’ nimbe kanopili.’ ningu\f + \fr 5:4 \ft inie yakondo 2:16, 3:11, Romo 3:20.\f* ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume\f + \fr 5:4 \ft 18 bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* pilku liku telemele yemboma Kirasi munduku siye kolko, yu-kinie telune moloringi aulkemo pipi siringi; Pulu Yemone yemboma we kondo kolemo ulumuni eno naa nokolemo. \v 5 Nalo ‘⸤Mosisini ungu mane sirimumene manda naa lipe tapondomba.’ nilimolo yemboma,⸥ Mini Kake Telimuni “Sike’ nimbu tondolo mundupu pilimolo ulumu tondolo pupili.’ nilimomonga ‘pe yembo sumbi nilime sike molomolo.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo.\f + \fr 5:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “45. stretpela man”.\f* \v 6 Kirasi Yesusi kinie tapu topo molemolo kinie yemboma kangi te kopisilimele molo kangi te naa kopisilimele aku ulumene uluri naa telemo. ⸤‘Yu sike olionga lipe tapondolimu.’ ningu⸥ tondolo munduku pilkulie yemboma konopu mondolemele ulu kanumu mindi sike tondolo te pelemo.\f + \fr 5:6 \ft Ou Korini 7:19.\f* \p \v 7 ⸤‘Mele kalolimu liemili.’ ningu⸥ kere-kuru liku lkisiku kondoringi.\f + \fr 5:7 \ft ungu pulu te Ou Korini 9:24-27 Ungumu*.\f* Pe kinié yembo nawene omba eno ⸤Kirasinge⸥ ungu sikemo pilku liku telemele aulkemo pipi silimoye? \v 8 Nawene eno kondi topa “Ungu sikemo munduku siye kolangi.” nimuye? Kinié eno konopuni pilimele ulu akumu ‘Nanga yemboma molangi waa.’ nimbe walsilimo ⸤Pulu⸥ Yemone\f + \fr 5:8 \ft inie yakondo 1:6,15.\f* ‘Aku siku piliengi!’ naa nilimo. \v 9 ⸤Pilieme! Ungu iko toko⸥ \q1 “Pillawa akoli mele isi \q1 pillawana mundukulie pillawa telemele kinie \q1 isi paa wallo koltene pillawa awisili akolemo.”\f + \fr 5:9 \ft ungu pulu te Ou Korini 5:6*; bokumunge alsena anjokondo “49. yis” kananila.\f* \m ⸤nilimele kanumu. Eno kondi tolemo ye kolo tolimu aku sipe telemo. Yu eno-kinie molemomonga eno awisili yunge ungumu lombili pulimela.⸥ \v 10 ⸤Nalo⸥ eno sike tenge mele tondolo mundupu pilkiru. Awilimu kinie tapu topo molemolomonga yuni eno lipe tapondomba kinie nane ou ungu sikemo nimbu sirindu ungume ‘Sike.’ ningulie ‘ungu te lupe konopu kimbu naa singe.’ nimbu tondolo mundupu pilkiru. Ye tene eno tepa embambo sipe kondi tolemo akumu nawenje, na naa pilkiru nalo aku telemomonga sike mele kaloli kerimu limbe. \p \v 11 Angokeme, ‘Pollone “Kangi te kopisiengi!” nilimo.’ nilimele mele sike aku sipu nane nilio liemo nambemune ⸤Juda yembomane⸥ na mindili silimeleye? ⸤Aku sipu nilkenje na mindili silimele aulke te naa lelka.⸥ Aku sipu nilkenje ⸤Kirasi⸥ unjo perana ⸤olionga nimbe kolondorumu mele nimbu silio⸥ ungu akumu pilkulie ⸤Juda yembomane⸥ pilku keri pilku ⸤na umbune te naa silimela⸥.\f + \fr 5:11 \ft Romo 9:32-33, Ou Korini 1:18,22-23.\f* \v 12 ‘Kanu yemane eno ningu embambo siku “⸤‘Pulu Yemonga yemboma molangi.’ ningu kangi te kopisiku wendo liengi.”⸥ nilimele yemane enonga kangi te kopisikulie enonga láka kamu tolemelanje papu.’ konopu lekero. \p \v 13 Nanga angokeme, Pulu Yemone ‘Ungu mane tene eno nokopa umbune te naa sipe eno naa ambolopili paa we molangi.’ sike ou nimbe eno mako torumu nalo pe enone ningendo: ‘Kapola, ungu mane tene olio naa nokolemo, we molemolo kene ou-we-konopumene\f + \fr 5:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”.\f* ulu pilkimulu mele teamili.’ ningu ulu pulu kerime naa teangi. ‘Ungu mane tene olio naa nokolemo.’ ningu eno enono anjo yando konopu mondoko enono anjo yando liku tapondoko kongono tendangi.\f + \fr 5:13 \ft Romo 6:1-2, Ou Pita 2:16.\f* \v 14 Mosisini ungu mane sirimu pelemomanga pali ungu mane telumuni lipe tere lemo, akumu isipe: \q1 ‘Enono yu-mele-mele konopu mondoko, \q1 enonga kangime enono kondo kolko nokolemele mele \q1 aku sikula pulu lemo yemboma \q1 konopu mondoko nokoko molangi.’ \m nimbe pelemo ungu manemo.\f + \fr 5:14 \ft Mateyu 5:43*.\f* \v 15 Nalo enone enono anjo yando irinele teko mumindili kolko kerepale ningu, aku teliku pungi liemo ‘Aku temolomonga olio pali molopo kenjimolo.’ ningu, pilku kondoko molangi. \s1 5:16-26 Yemboma Pulu Yemonga Minimuni Ambolemo Kinie Telemele Ulume Kinie, Ou-We-Konopumene Pilku Telemele Ulume Kinie, Kanu Ulumenga Ungu Te\f + \fr 5:16 \ft Romo 13:12-14.\f* \p \v 16-17 Akumunge nane enondo mane sipulie paa isipu nikiru: Enonga ou-we-konopumene konopu mondolemele ulumene Mini ⸤Kake Teli⸥ mu topa manie mundumbe telemola; Minimuni ou-we-konopume topa manie mundumbela telemo kene ‘Mini ⸤konopune molemo⸥ mone olio ambolopili.’ ningu molko, yunge ungume pilku, yuni “Teaa.” nilimo mele pilku liku teko molayo. Aku tekolie enonga ou-we-konopumene pilku konopu mondoko telemele ulume altoko paa manda naa tenge. Elone ‘Iyembomo na pilipe molopili.’ ningu kere-kuru limbelemonga enone ‘Teamili.’ konopu lemele mele manda naa telemele kene ‘Minimu olio ambolopili.’ ningu, yunge ungume mindi pilku liku teko molangi. \v 18 Nalo Minimuni eno ambolemo, yuni nilimo ungume pilku liku teko molongi liemo ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimumene eno ka sipe mindili sipe naa nokolemo.\f + \fr 5:18 \ft Romo 6:14, 8:14.\f* \p \v 19 We-konopu-oumene pilku ulu telemelema eno pilimele. Yembomane we-konopu-oumene pilku ulu telemele ulume isipe: \m Wa ulu kerinele teko, \m ambo yema anjo yando kanoko konopu mondoko \m ‘ulu te teamili.’ ningu konopu kimbú siku, \m amboma kinie yema kinie \m ulu kerime mindi teliku andoko, \m aku siku telemele ulume kinie; \m \v 20 ‘Imelema olionga pulu yema.’ ningu \m akume anjiku popo toko kalko kuru koyoko,\f + \fr 5:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. god giaman”.\f* \m ala toko pindu toko, \m ‘Yembo topo kondamili.’ ningu meambu liku \m tomo ambolko kuru koyoko telemele, \m aku siku telemele ulume kinie; \m yemboma kinie konopu keri panjiku, \m opa pulue molko, irinele teko, \m ‘Nanga melema nanu ambolambo. Yembo lupemane \m naa liengi!’ ningu paa ambolko kondoko, \m mumindili kolko, \m ‘Na mindi tepo kondopo, molopo kondolio.’ konopu leko, \m yembo lupemane telemele mele alieli kanoko keri kanoko \m “Teko kenjikinu.” ningu iri toko, \m yemboma-kinie ‘Kapola kapola naa molopo konopu \m telune pupili naa molamili.’ ningu sungu siku, \m \v 21 yembo lupema molemele mele kepe enonga melema \m yama mengo ‘Eno malo.’ konopu leko, \m aku siku telemele ulume kinie; \m no tondolo awisili nongo kekelepa toko, \m maku toko no tondoloma nongo kekelepa tokolie \m ungu kerime ningu konana kerime ningu \m ulu kerime teko molko, \m aku siku telemele ulume kinie. \m Ulu keri lupe lupe telemelema we-konopu-oumene pilkulie telemele. Eno ou liepi-liepi torundu mele kelepo altopo liepi-liepi tokoro: aku siku teko molemele yemboma Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo koleana\f + \fr 5:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. kingdom”.\f* naa puku yunge melema naa linge.\f + \fr 5:21 \ft Mako 7:20-23, Romo 1:26-31, Ou Korini 6:9-10, Epesasi 4:31, 5:5, Kollosi 3:8-10, Lipe Ora Sirimu 21:8, 22:15.\f* \p \v 22 Nalo Mini ⸤Kake Teli⸥ muni konopune molopa ambolemo yembomane ulu telemelema isipe: \m Yemboma konopu mondoko, \m konopu siku molko, \m konopu pe nipili taka liku molko, \m ólo áme topili molko, \m yemboma kondo kolko liku tapondoko, \m yembo melema molo tolemoma \m liku tapondoko melema siku, \m ulu sikema mindi sumbi siku teko, \m \v 23 yemboma-kinie kara naa puku \m andiki teko taka liku molko, \m ‘Ou-we-konopuni pilierindu mele paa naa pilimbo.’ \m ningu munduku siye kolko taka liku molko, \m ulu peanga akume teko molemele. Ulu peanga aku sipema ‘naa teangi.’ nimbe ungu mane te paa naa pelemo.\f + \fr 5:23 \ft Romo 5:1-5, Ou Korini 6:11, Pe Korini 6:6, Epesasi 4:2-3,32, 5:9, Kollosi 3:12-15, Pe Pita 1:5-8.\f* \p \v 24 Yesusi Kirasinge yembo molemelemane enonga ou-we-konopume ‘Kamu kolopa manie pupili.’ ningu koronga unjo perana uku toko panjeringi kinie kanu konopumene waka lemo ulume kinie, konopu mondoko ‘Paa teamili’ nilimele ulume kinie, akume pali unjo perana uku toringila.\f + \fr 5:24 \ft Romo 6:6-7,11-12, Ou Pita 2:11.\f* ⸤Unjo perana uku toko panjeringimunge kinié altoko ou-we-konopumene pilku ulu pulu keri akume tenge aulke te naa lemo.⸥ \p \v 25 Minimuni olio konde molopa kondoli ulu pulumu silimo kene yuni ‘Teko molangi.’ nilimo mele pilipu lipu tepo molamili. \v 26 Oliolio olionga imbime we lipu ola naa mundupu, olionga yembomanga te ‘Mumindili kolopili.’ nimbu anjo yando konopu naa lepo, yembo lupemanga melema kinie ulume kinie yama membo ‘Eno malo!’ nimbu konopu anjo yando naa leamili. \c 6 \s1 6:1-10 Kirasinge Ungu Manemo\f + \fr 6:0 \ft Jono 14:15, 15:12, Ou Korini 9:21, Jemisi 2:8.\f* Pilipu Lipu Temolo Mele Ungu Te \p \v 1 Angokeme, enonga angenu tene ulu pulu keri te temba kinie kanokolie eno ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni nilimo mele pilku liku molko kondolemele yembomane kanu yembomo ‘Konopu alowa tepa altopa Pulu Yemo kinie kapola molopili.’ ningu liku tapondongendo yu kondo kolko taka liku, liku tapondayo. Eno kepe yu mele mele ‘Na aku sipe kondi ka temba kinie itekemo mele tembone naa tembone?’ ningu pilkulie kanu yembo ulu keri te tembamo iri naa toko taka liku liku tapondayo. \v 2 ‘Kirasini ungu mane sipe “Teaa.” nirimu\f + \fr 6:2 \ft Kirasinge ungu manemo nambolkanje? ‘Akumu “Anjo yando konopu mondangi.” nimbe ungu mane sirimu akumu.’ konopu lemolo. Jono 14:15, 15:12 k na. Jemisi 2:8, inie yakondo 5:14, Mateyu 22:37-40, Jono Kumbi-Lepamo 4:21 kananila. Molo Kirasini we mane sirimu ungumenga palindu Pollone nirimunje?\f* aku mele teamili.’ ningu enone angenalinge umbune we wendo omba pemba ulume eno pea mendayo.\f + \fr 6:2 \ft Romo 15:1-3.\f* \v 3 Yembo tene yu imbi ola naa molemo kinie ‘Na imbi ola molemo akumunge ⸤nanga angenu naa lipu tapondombo⸥.’ konopu lemomo yu yuyu kolo topalie ‘yunge imbi sike ola molemo.’ nimbe konopuni pilimo. \v 4 Aku sipe konopu lemba kapola naa temba kene yembomane yu mele mele konopu leko ulu telemelema manda manjiku apuruku ‘Nane imu tepo kondokoro molo imu tepo kenjikiruye?’ ningu eno enono yu mele mele piliengi! Yembo tene yuyu mindi kanopa pilipelie tepa kondombamanga ‘Paa tekero.’ nimbe manda kapi nimbe konopu simbe. Akumu peanga. Yunge kepe yembo lupemanga kepe telune tere lepa manda manjipe apurupe kanopalie ‘Nanga peanga, enonga keri.’ nimbe apurumbe akumu keri.\f + \fr 6:4 \ft Mateyu 7:1, LLuku 6:37.\f* \v 5 Yemboma yu mele mele ulu telemelemonga umbune wendo ombáma enono yu mele mele umbune menge kene ⸤aku siku teangi⸥.\f + \fr 6:5 \ft akumu Romo 14:12, Pe Korini 5:10 kinie molemo melemondo nikimunje? Molo sumbi sipe mele nikimunje?\f* \p \v 6 ⸤Kirasinge⸥ ungume mane sili yembo tenga ungumu pilku molemele yembomane kanu yembomo ‘Lipu tapondamili.’ ningu enonga mele peanga ⸤nosilimele⸥ ma moke teko yu siengi.\f + \fr 6:6 \ft Nambolka melemando nirimunje? Akumunge ungu pulu te Pillipai 4:14-19 molemonje?\f* \p \v 7 ‘Nane ungu nimbu konopu lepo ulu temboma Pulu Yemone naa kanomba.’ ningu pilku enonga enono konopune kolo toko naa pilieyo. Yemboma Pulu Yemone naa pilipe naa kanomba tenga manda lopi naa teko, Pulu Yemo manda kolo toko naa singe kanumu. Yembomane poniena mele-umbu mundulimelemanga mindi melema tolemo inie toko yando limele aku mele,\f + \fr 6:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”.\f* yembomane telemele mele yuni apurupe pilipelie mare tepa kenjipe mare tepa kondomba. \v 8 Mele keri tenga umbu poniena panjilimelanje mele keri te wendo olka inie toko limela mele aku sipe yembo tene yunge ou-we-konopumuni \f + \fr 6:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* pilipe konopu sipe telemo yembomo aku telemomonga langi keri purulimo mele aku sipe kanu yembomo yu mini pali molopa kenjimbe. Yembo tene ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni nilimo mele konopu sipe pilipe lipe telemo yembomo aku telemomonga langi umbu peanga te mundulimo mele telemomonga Minimuni yu mini pali konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu simbe.\f + \fr 6:8 \ft Pe Korini 9:6-10, Jono 4:36-38.\f* \p \v 9 Yembomane langi umbume panjikulie, ‘Ombá.’ ningu siye naa kolko taka liku nokoko molemele mele olio aku sipu ulu peangama temolondo siye naa kolamili. Langi umbu panjilimele kinie pe sike wendo omba langi tolemo, liku nolemele mele olio ulu peangama temolondo tondolo mundupu tepo ou we siye naa kolopo molomulu liemo pe Pulu Yemone pilimbe walemo kinie sike yuni mele peangama simbe limolo. \v 10 Akumunge, yemboma lipu tapondomolo aulke te mona lemba kinie kanopolie eno pali lipu tapondamili. Nalo Kirasi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma kumbi lepo lipu tapondamili.\f + \fr 6:10 \ft Mateyu 25:31-46, Ipuru 13:1-3.\f* \s1 6:11-18 Kangikundu Ulume Telemele Ulumene Naa Lipe Tapondolemo; Kirasi Kolorumu Unjo Peramone Mindi Manda Yemboma Lipe Tapondolemo Kene Akumu Mindi Kapi Niemili Ungu Te \p \v 11 Kinié ipepámo nanu ya topo imbi paa awili tepo tokoro mele kanayo.\f + \fr 6:11 \ft ‘Pollonga mongoselo keri lierimu, yu mimi sipe naa kanorumumunge yuni pep topa sirimume yuyu kini naa torumu. Ye tene tondorumu.’ ningu pilimele. Molo ‘Paa kanoko piliengi!’ nimbe yuni yuyu 6:11-18 imbi awili tepa torumunje? Naa pilimolo.\f* \p \v 12 Yemane tondolo munduku ‘Kangi te kopisiee.’\f + \fr 6:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* nilimele ye kanumene ‘⸤Juda yembomane⸥ olio kanoko peanga kanangi.’ ningulie aku telemele. Eno pipili kolkolie “Kirasini sike ⸤olionga nimbe⸥ unjo perana ⸤kolondorumu⸥.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo mele ⸤Juda yembomane pilkulie⸥ pilku keri pilku olio teko kenjiku mindili naa siengi.’ ningu aku telemele. We naa telemele.\f + \fr 6:12 \ft Ou Korini 1:17,31, 2:2.\f* \v 13 Kangi kopisilimele yemane kepe ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume\f + \fr 6:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* naa pilku liku telemele nalo ‘⸤Juda yembomane⸥ olio temolo mele kanokolie olio kapi niengi.’ ningulie eno ⸤Kirasinge Gallesia yemboma⸥ ndo “Kangi te kopisiengi.” nilimele. \p \v 14 ⸤Nalo⸥ nane ‘Nanga imbi ola molopili.’ molo ‘Yembo tenga imbi ola molopili.’ molo ‘Ulu tenga imbi ola molopili.’ nimbulie paa kapi naa nimbo. Awili Yesusi Kirasi olionga nimbe kolondorumu unjo peramo mindi na konopu sipu kapi nimbu imbi lipu ola mundundumbo. Melte lupe paa molo! Yu unjo perana kolondorumu akumuni na ye kololimu mele moliomonga\f + \fr 6:14 \ft inie yakondo 3:20; Romo 6:6.\f* ma koleamanga ulumene na uluri manda naa telemo; ma kolea ulume kepe unjo perena kolopa pora sirimu none telemomonga nane kanu ulume naa konopu mondopo moliola.\f + \fr 6:14 \ft Jemisi 4:4, Jono Kumbi Lepamo 2:15.\f* \v 15 ⸤Juda yembomane⸥ kangi te kopisilimele molo ⸤yembo lupemane⸥ kangi te naa kopisilimele akumu uluri molo.\f + \fr 6:15 \ft inie yakondo 3:28.\f* ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Olio yembo kondema molangi.’ nilimo aku ulumu mindi sike ulu te pelemo. ⸤Aku ulumu mindi Pulu Yemone kanopalie yemboma kanopa imbi silimo.⸥ \v 16 Ya nikiru mele ‘Sike.’ ningu pilku liku telemele yemboma eno Pulu Yemonga ⸤sike⸥ Isirele yemboma molemele.\f + \fr 6:16 \ft Isirelene kalopa lsimu Juda yembomando naa nirimu. Kirasinge yembomando nirimu; Romo 9:6-9, inie yakondo 3:29, 4:28-31.\f* Kanu yemboma konopu pe nipili molangi; Pulu Yemone eno kondo kolopa, ou teko kenjeringi mele mundupe siye kolopa ‘Pundu tangi.’ naa nipili. \p \v 17 Ungu te kamu niembo: Na Yesusinge ⸤kongonomo andopo tenderindumunge⸥ na toringi makoma nanga kangine pelemo kene\f + \fr 6:17 \ft Lipe Mundorumu Yema 14:19, 16:22, Pe Korini 11:25.\f* yembo tene na tepa kenjipe umbune te naa sipili. \p \v 18 Angokeme, olionga Awili Yesusi Kirasini\f + \fr 6:18 \ft 14 bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”. \f* enonga minime we kondo kolopa molopili molangi. Aku sipe sike tepili. \p ⸤Aku pea nikiru.⸥