\id EPH NT0167 - Kala NT Rob Head Jan/1995 \h EPESASI \toc1 EPESASI Pollone EPESASI Yemboma Pepá Topa Sirimu Bokumu \toc2 EPESASI \mt1 EPESASI \mt2 Pollone EPESASI Yemboma Pepá Topa Sirimu Bokumu \ip \it Pollone I Pepá Topa Sirimumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Pollo yuyu kinie yuni pepá topa sirimumenga ungu pulu mare inie yakondo gomo 714 molemo.\it* \ip \it Pollone ipepámo topa Epesasi yemboma sipe mundorumu ungumu Epesasi inie 1:1, 3:1 molemo. ‘Yu ka-ulkena pepa ipepámo torumunje (Epesasi 3:1, 4:1, 6:20). Aku liemo kolea awili Romo ka-ulkena pepalie topa mundorumunje.’ ningu pilimele. (Akumunge ungu te Pillipai kumbi lepa gomo 990 kananila.)\it* \ip \it Epesasi akumu kolea awili te. Koleamanga pikisamo gomo 648 molemo akune nomu kélona lierimu mele kanani. Kou-kongono kambani bisinete awisili akune teko, sipi awilime akune ongo pu-pou-pou teringi. “Olio nokolemo Pulu Ambomo” ningu popo toko kapi niringi kolo toli pulu ambo Dayana Atimasi akumu popo toringi ulke tembele te Epesasi angilierimu. (Lipe Mundorumu Yema 19:23-28). Pollo akune pupe ponie yepoko mele molopa terimu temanemo Lipe Mundorumu Yema 19:1-20:1 molopa, Kirasinge Epesasi yembomanga tapu yema kinie teringi temanemo 20:17-21:1 molemo. Kirasinge Epesasi yembo talapemonga ungu te Lipe Ora Sirimu 2:1-7 molemola.\it* \ip \it Kirasinge Epesasi yembomanga talapena umbune te pepili ipepámo naa torumu. We mele torumu. Pulu Yemone eno tepa kondolemo mele Pollone eno pepá topa nimbe sirimu ungu mare i sipe: “Kirasi yu yunge yembo talapemonga ye nomi nokolimu” nirimu. Aku talapena molkolie tenge mele nimbe sirimula. Ou eno pali Pulu Yemone mongo lipe simbe aulkena puringi. Wendo punge aulke te molo. Ulu peanga te naa teko molangi Pulu Yemone eno paa we kondo kolopalie aulke te akisinderimu. Pe kinié eno Juda yemboma kinie Juda yembo naa molemele yemboma kinie enonga pali Kirasi yu mindi aulkemo. Ulu te lupe tengemone uluri naa temba, aku sipe nirimula. Kirasinge yemboma ambolangoma mindi naa molko, yembo yume molonge mele nimbe sipe, eno ambo yema kinie, anupili lapali ambolangoma kinie, kongono nokoli yemboma kinie kongono tendeli yemboma kinie, eno teko molonge mele mane sirimula.\it* \ip \it Ungu paa tondolo peanga te 1:3-14 molemo. 1:15-23, 3:14-21, 6:10-18, bokumunge alsena anjokondo “43. sios”, aku ungume paa kananila.\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \s1 Kolomongo Awili 1-3 KIRASINI OLIONGA NIMBE TENDERIMUMUNGE PULU YEMONE ‘OLIO YEMBO KONDEMA MOLANGI.’ NIRIMU-NE MOLEMOLO UNGUMU \s1 1:1-2 Pollone Pep mo Tombando Ou Pulu Pulu Torumu Ungumu \p \v 1 Na Pollo, Pulu Yemone na mako torumu-ne Kirasi Yesusini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu yemo\f + \fr 1:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* molopolie ipepámo topo sikiru. \p Eno Pulu Yemonga yembo kake telime kolea awili Epesasi molko, Yesusi Kirasi ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku ambolko molemele yemboma ipepámo topo sikiru. \p \v 2 Olionga Lapa Pulu Yemo kinie Awili Yesusi Kirasiselone eno we kondo kolkolo, ‘Eno konopu pe nipili taka liku molangi.’ niengili. \s1 1:3-14 Kirasini Olionga Nimbe Tenderimumunge Pulu Yemone Mulu Koleana Olio Mele Peangama Silimo Ungu Te \p \v 3-4 ⸤Pulu Yemone⸥ mulu maselo ou naatepili Kirasini pe olionga nimbe tendemba mele pilipelie olio ‘yembo kake teli yembo mongo simbe ulu te naapeli yemboma molangi.’ nimbe mako torumu kene\f + \fr 1:3-4 \ft inie anjokondo 5:27, Ou-Pita 1:15-16.\f* Pulu Yemo, olionga Awili Yesusi Kirasinge Lapamo, kapi nimbu imbi lipu ola mundundemili. Kirasini olionga nimbe tenderimu, olio-kinie tapu topa molemomonga Pulu Yemone olio sewe anjipe mulu koleana yando olionga konopume kinie minime kinie sewe anjipe ‘tondolo pupe kapola pepili.’ nimbe, mele peangama sipe mundorumu. ⸤Mulu maselo ou naatepili⸥ olio konopu mondopalie \v 5 olio mako topa ‘Yesusi olio lipe tapondombamonga eno nanga ambolangoma tepo limbo.’ nirimu. ‘Konopu siembo kene aku teambo.’ nimbe pilipe aku sipe nimbe panjerimu. \v 6 ⸤Pulu Yemone yunge Malo⸥ pea konopu mondorumumu\f + \fr 1:6 \ft Jono 3:16.\f* olionga nimbe tenderimumunge olio-kinie tapu topa molemomonga Pulu Yemone olio olandopa we kondo kolopa we lipe tapondolemomonga Pulu Yemo yunge imbi lipu ola mundundupu yu kapi niemili. \p \v 7 Pulu Yemo we kondo kololi ulumu yu-kinie tengepea tepa pelemomone ⸤Yesusi⸥ olionga nimbe yunge meme ondo lendepa kolorumu aku mememone olionga ulu pulu kerime ‘kamu manie pupili.’ nimbe akume siye kolopa, ka sipe ambolorumu aulkena wendo lipe ‘We kapola molangi.’ nirimu-ne\f + \fr 1:7 \ft 14, 4:30 Giriki ungune telumu. Pisini ungune 1:7 “baim bek” molopa, 1:14, 4:30 “kisim bek” molemo. Bokumunge alsena anjokondo “3. baim bek”.\f* aku sipu molemolo. \v 8 ⸤Pulu Yemone yunge we kondo kololi ulu peangamone olio aku sipe lipe tapondopa⸥ olio pilipe konginjelimu kinie ulume pilipe apuroli ulu pulumu kinie awisili toya topa sirimu-ne ⸤aku sipu molemolo⸥. \v 9 ⸤Mulu maselo ou naa tepili⸥ Kirasini olionga nimbe tendembamonga Pulu Yemone olio-kinie konopu sipe temba mele nimbe panjerimumu lopi tepa perimu\f + \fr 1:9 \ft inie anjokondo 3:3-6,9, Romo 16:25, Ou-Korini 2:1, 4:1, Kollosi 1:26, 4:3.\f* nalo pe kinié olio nimbe para sirimu. \v 10 Ulu lupe lupema ou wendo ombá kinie ‘Wendo ombá.’ nimbe panjerimu ulumu wendo ombá walemo pilipelie ‘Wendo opili.’ nimbé. ‘Ulu wendo opili.’ nimbé ou lopi tepa perimu akumu i sipe: ‘Mulu maselo terimu melema kinie yandopa melema pali aku melemanga pali ye tenga altopa lipe tere lepa liepili. Kirasi kanu melemanga pali nokoli yemo molopili.’ nimbé.\f + \fr 1:10 \ft Jono 1:3, Kollosi 1:16-20.\f* \p \v 11 Yuyu konopuni pilipe melema kinie ulume pali mako topa ‘Nanga kongono tendangi.’ nimbe ou nimbe panjerimu Pulu Yemone olio ⸤Juda yemboma⸥\f + \fr 1:11 \ft pala ⸤ ⸥ akune torumulumunge pulumu i-sipe: Pollone we ungumenga “olio” nirimu akumu yu kinie Kirasinge Epesasi yembondo lipe tere lepa nirimu. Nalo ya 1:11-12 akune pilipe konginjeli peli yembo awisilini pilkulie ‘Kanu ungune “ou-pulu-pulu pilieringi yemboma” nirimu akumunge yuni yu kinie yunge Juda yembomando nirimu.’ ningu pilimele.\f* kanu ye Kirasimuni olionga nimbe tendemba mele pilipelie ⸤mulu maselo ou naa tepili⸥ ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu. \v 12 Olio ⸤Juda yemboma⸥ ou pulu pulu ⸤‘Pulu Yemone ‘olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi⸥ Kirasimu\f + \fr 1:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* sike ombá.’ nimbu nokopo molorumulu yembomane temolo ulume ‘we yembomane kanokolie Pulu Yemo paa ye awili tondolo olandopa pupe tondolo pa telimu kanoko yu kapi niengi.’ nimbe ⸤Pulu Yemone aku sipe olio mako topa ‘Nanga yemboma molangi.’ nirimu⸥. \v 13 Eno ⸤Juda yembo naa molemele yembo talape lupema⸥ kepe iungu sikemo pilku lsingi kinie Kirasinge yemboma moloringila. Kanu ungumu Kirasini enonga nimbe tenderimumuni Pulu Yemone eno lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo lipe, yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondomu ungumu. Kirasini enonga nimbe tenderimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringimunge “Olio sike Pulu Yemonga yemboma molemolo.’ ningu kanangi.’ nimbe “Simbo.” nimbe, nimbe panjerimu Mini Kake Telimu sirimu lsingi.\f + \fr 1:13 \ft inie anjokondo 4:30.\f* \v 14 Mini Kake Teli lsimulu akumunge Pulu Yemone olio ‘pe monge mele simbo’ nimbe panjerimu mele peangama yunge yemboma sike simbendo lipe ora silimo.\f + \fr 1:14 \ft Romo 8:23.\f* ‘Pe sike simbe limolo.’ nimbu pilipulie ‘Pulu Yemone olio yunge yemboma kamu limbe kinie ⸤kurumenga nomi⸥ Setenenga ulu keri tene olio altopa manda naa ambolomba. Kapola molomolo.’\f + \fr 1:14 \ft inie yakondo 1:7, 1:7*.\f* nimbu pilimolo. Olionga nimbe aku tendemba kinie kanopolie ‘olio yu kapi niemili.’ nimbe tendemba kene yunge imbimu sike lipu ola mundundupu yu kapi niemili. \s1 1:15-23 Pollone Epesasi Yembomanga Nindipe Pulu Yemo Ange Nimbe ‘Pulu Yemone Sewe Anjepili.’ Nimbe Mawa Tenderimu Ungumu \p \v 15 Akumunge eno Awili Yesusi ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku\f + \fr 1:15 \ft 13,19 bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* Pulu Yemonga yemboma pali konopu mondolemele mele ou pulu pulu pilierindu kinie yandopa kinié kepe \v 16 eno aku telemelemonga Pulu Yemondo alieli “Ange” nimbu, nane Pulu Yemo kinie ungu nimbu molopolie enonga mawa tendelio. \v 17 Olionga Awili Yesusi Kirasinge Pulu Yemo, yu tondolo pa telimu pelemo Lapamo, nane alieli yu mawa tepolie ‘Enone yu molemo mele paa olandopa olandopa piliengi kene pilipe konginjelimu kinie ungumenga ungu pulumu pilipe nimbe para silimo tondolomo kinie pelemo Minimu eno sipili.’ nimbu mawa tendelio. \v 18-19 ‘Enonga konopuni yunge ungumenga pulumu paa piliengi!’ nimbu yu-kinie enonga mawa tendeliola. Yuni ‘Eno mele peangama simbo. Eno molko kondonge.’ nimbe, nimbe panjerimu melema nokoko molemele akume kinie, ‘Nanga yemboma monge mele paa peangama simbo.’ nirimume kinie, ‘Yu sike’ nimbu tondolo mundupu pilimolo yemboma yuni lipe tapondolemo tondolo paa olandopa olandopa pelemomo kinie, ‘mona liepili paa piliengi!’ nimbu aku sipu yu-kinie enonga mawa tendeliola. Kanu tondolomo olione manda naa manda manjilimolo tondolomo. Pulu Yemonga tondolo olandopa pelemo akumuni kongono tondolo mundupe telemo akumuni \v 20 Kirasi kolorumu kinie Pulu Yemo yunge Lapane yu topa makinjindipe yu ⸤‘imbi ola molopili.’ nimbe⸥ mulu koleana ⸤olando lipe ‘Melema pea nokopo molambili.’ nimbe⸥ yunge ki umbukundu ‘molopili.’ nimbe lipe mondorumu.\f + \fr 1:20 \ft Ou-Pita 3:22.\f* \v 21 Melema nokongendo tondolo pelemo kurume kinie, mulu koleana yembo namba molemo yembo awilime kinie, imbi paa olandopa molopa mele awisili nokolemelema kinie, enge nilime kinie,\f + \fr 1:21 \ft inie anjokondo 3:10, 6:12.\f* pali, akume kinié molemelema kepe pe mulu ma pora nimbé kinie imbi molomba yemboma kepe, Pulu Yemone yu kanu yembo awilimenga pali ye paa olandopamo lipe mondorumu.\f + \fr 1:21 \ft Kollosi 1:15-17, 2:10,15.\f* \v 22 Pulu Yemone ‘⸤Kirasi⸥ yu melemanga pali olandopa molopili. Melema pali yunge kimbumuni kambilipe molopili.’ nirimu. Aku nirimumunge Kirasi yunge yembo talapemonga\f + \fr 1:22 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* yu ye awili olandopamo molemola. \v 23 Kirasinge yembo talapemo yunge kangimu, yu kangimunge pengemo.\f + \fr 1:23 \ft inie anjokondo 4:15-16; ungu pulu te Ou-Korini 11:3*.\f* Yunge yembo talape molemelena yu pupe molopa tengepea telemo. Yu yunge yembo talape molemelemanga pali yu pupe molopa kapola tendelemo, yunge yembo talapemanga pali Kirasi yu liku kapola tendelemele. Kirasi kinie yunge yembo talapemo kinie eno lipe tere lepa yembo telumu mele molemele. \c 2 \s1 2:1-10 Olio Yembo Kololime Pulu Yemone ‘Kirasi Kinie Pea Konde Molangi.’ Nirimu Ungu Te \p \v 1 Eno ⸤Juda yembo naa molemelema⸥, eno teko kenjeringi ulume kinie, ulu pulu kerime kinie, perimumunge eno ou yembo kololime moloringi.\f + \fr 2:1 \ft Kollosi 2:13.\f* \v 2 Kanu walemanga ya ma koleamanga ulu pulu kerime mindi teko, kurume nokolemo yemo mindi lombili puku pilku moloringi. Kinié yembo mare Pulu Yemonga ungumu liku su siku naa pilimele yemboma kanu kurumenga ye nomimuni tondolo mundupe nokopa enonga konopune molemo. \v 3 Kanu yemboma kinié molemele mele ou olio yemboma pali telune molopo, ou-konopu keri pelimene waka koloringi ulu pulu kerime mindi pilipu tepo, kanu konopumene kinie kangimene kinie konopu mondoko ‘teamili.’ niringi mele\f + \fr 2:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”.\f* mindi pilipu lombili pupu tepo molorumulu. Ou we yemboma kinie aku sipu molorumulu mele ⸤we molemelanje⸥ Pulu Yemone we yemboma ‘Mindili nongo pundu tangi.’ nimbé mele oliondo pea papu nilke. \p \v 4-5 Sike olio tepo kenjerimulumunge yembo kololime molorumulu nalo Pulu Yemone ‘olio Kirasi kinie pea altoko konde molangi’ nirimu. Tepo kenjerimulumunge Pulu Yemone “pundu taa.” nilke nalo paa we kondo kololi ulumu pelemo Pulu Yemone olio paa konopu mondopalie\f + \fr 2:4-5 \ft Jono 3:16.\f* ‘olio Kirasi kinie pea altoko konde molangi.’ nirimu.\f + \fr 2:4-5 \ft Romo 6:1-10.\f* Pulu Yemonga we kondo kololi ulumuni mindi olio lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea konde molomolo aulkena lipe mondorumu.\f + \fr 2:4-5 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* \v 6 Yesusi Kirasini olionga nimbe tenderimumuni olio yunge yemboma molemolomonga Pulu Yemone Kirasi topa makinjinderimu kinie olio kinie pea topa makinjindipelie Pulu Yemo nokolemo mulu koleana yu molopa melema nokolemo polona ‘Kirasi kinie pea molangi.’ nimbe lipe mondorumu. \v 7 ‘Pe pe kepe yembo molongema na ⸤Pulu Yemo⸥ yemboma na-kinie paa olandopa olandopa we kondo kololi ulumu pelemo mele piliengi lipu ora siembo.’ nimbe Pulu Yemone olio aku sipe Kirasi Yesusini olionga nimbe tenderimumunge kondo kolopa tepa kondorumu. \v 8 ⸤Kirasi enonga nimbe tenderimu mele⸥ ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilieringimunge\f + \fr 2:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* Pulu Yemonga we kondo kololimuni eno lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondorumu. Aku ulumu eno enono naa teringi, Pulu Yemone eno we sirimu. \v 9 Aku ulumu enone kongono teringimunge mele kalolimu naa lsingi. Akumunge iulumu limo yembo tene ⸤‘Nanga kongono tendumunge iulumu likiru.’ nimbe⸥ yunge imbi yuyu manda lipe ola naa mundumbe.\f + \fr 2:9 \ft Romo 4:4, 11:6.\f* \v 10 Olio molemolo mele Pulu Yemone tenderimu-ne molemolo kanumu. ⸤Olio oliolio ulu te terimulumunge molo.⸥ Kirasi Yesusini olionga nimbe tenderimumuni Pulu Yemone olio yembo kondema tepa mimi terimu. Olio ulu peangama Pulu Yemone koronga-ou ‘teangi.’ nimbe, nimbe panjerimu mele ‘teangi’ nimbe olio ‘aku siku yembo kondema molangi.’ nirimu.\f + \fr 2:10 \ft Taitasi 2:14.\f* \s1 2:11-22 ‘Juda Yemboma Kinie Yembo Lupema Kinie Pali Pulu Yemonga Yembo Talape Telumu Molangi.’ Nimbe Kirasini Lipe Tere Lenderimu Ungu Te \p \v 11 Akumunge, Epesasi yemboma eno altoko ulu te konopuni piliengi! Eno Juda yembomane naa meringi. Juda yemboma naa moloringimunge eno imbi leko “kangi kopiseli yemboma” nilimele yembomane enondo “kangi naa kopiseli yemboma” niringi.\f + \fr 2:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”, “18. katim skin”.\f* (Aku ulumu yemane eno enono kangikundu teringi ulumu mindi.) Akumu kinié altoko piliengi! \v 12 Ou aku siku moloringi walemanga eno Kirasi kinie pea telune naa molko yu-mele-mele moloringi mele kinié altoko piliee. Aku walemanga eno Isirele yembo talapena sukundu onge aulke te naa lierimu, Pulu Yemone “yunge yemboma kinie tembo.” nimbe, nimbe panjipe mi lierimu ungu akumu\f + \fr 2:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.\f* eno-kinie naa perimula. Enonga ulu peanga te ‘pe wendo ombá.’ ningu konopu siku nokoko molonge ulu pulu te naa pepa, ya ma koleana Pulu Yemonga imbi pilku yu-kinie tapu toko molonge aulke te naa perimu mele kinié piliee. \v 13 Nalo kinié eno ou walse Pulu Yemo kinie sulu teko moloringi yemboma Kirasi yunge meme ondo lenderimumuni Kirasi Yesusi yuni eno-kinie tapu topa molopa ‘eno Pulu Yemo kinie nondoko molangi.’ nimbe lipe tere lenderimu, yu-kinie telune molemele.\f + \fr 2:13 \ft inie anjokondo 2:17, Kollosi 1:20.\f* \p \v 14 Kapola kapola molomolo ulu pulumu Kirasi yu-kinie pelemo yemo yuni Juda yemboma kinie eno we yembo lupema kinie opa pulue molorumulu ulu pulumu topa manie mundupe, anjo yando konopu keri panjerimulu palamo akundupelie ‘yembo talape talo tere leko talape telumu molangi.’ nirimu. \v 15 ⸤Pulu Yemone Mosisi⸥ ungu mane sirimume\f + \fr 2:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* kinie, aku ungu mane sipelie “Teaa.” nirimu ungume kinie, ungu manemanga sukundu perimu ungume kinie, pali yunge kangimuni terimu ulumuni ‘kamu manie pupili altopa uluri naa tepili.’ nirimumunge kanu palamo akundorumu. Yuni ‘molangi’ nimbe pilipe aku terimu mele isipe: ‘Eno yembo talape talo nanga yembo talape telumu molangi.’ nimbe lipe tere lenderimula. ‘Aku siku molkolie eno konopu telune pupili kapola kapola molangi.’ nimbelie aku sipe terimula.\f + \fr 2:15 \ft inie anjokondo 3:6, Ou-Korini 12:13, Gallesia 3:28.\f* \v 16 Yu unjo perana kolorumumuni kanu yembo talape talo ou opa pulue moloringime ‘kamu kalu telumu molko, Pulu Yemonga yemboma molangi.’ nimbe lipe tere lenderimu. Yu unjo perana kolorumumuni ou opa pulue moloringi ulumu topa manie mundorumu. \v 17 Eno ⸤Juda yembo naa molko⸥ Pulu Yemo kinie sulu teko moloringi yemboma kinie, ⸤Juda yembo⸥ Pulu Yemo kinie nondoko moloringi yemboma kinie Kirasi omba eno pali temane peanga te topa sipelie nimbendo: “Eno konopu telune pupili kapola kapola molonge aulkemo akisindendu.” nirimu. \v 18 Yuni yembomanga nimbe tenderimumuni olio ⸤Juda yemboma kinie we yembo lupema kinie⸥ pali Mini telumuni lipe tapondopa aulke akisindilimomonga Lapa molemona nondopo manda pulimolo. \s1 2:19-22 Olio Kirasinge Yemboma Pulu Yemonga Ulkemo Molemolo Ungu Te\f + \fr 2:19 \ft ungu pulu te Ou-Korini 3:16-17*\f* \p \v 19 ⸤Aku tenderimu-ne aku sipu molemolo⸥ akumunge kinié eno yembo mare ma naa lepa yembo omba angilieli yemboma mele naa molemele. Eno Pulu Yemonga ⸤Juda⸥ yemboma kinie talape telumu molko, Pulu Yemonga yembo talape sikemo molko, \v 20 ⸤Pulu Yemo molemo ulkemo mele molemele.⸥ Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema kinie,\f + \fr 2:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema kinie,\f + \fr 2:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* kanu yema kanu ulkemonga pongama; Kirasi Yesusi yu kanu ulkemonga simumu. \v 21 Ulke simumuni pele kokeyama ingi sipe ambolemo kinie ulkemo tondolo pupe angilimo, aku ulke simumu Kirasi yu. Pulu Yemone ulkemo pele kokeya tepa molemo, aku ulkemo kamu takomba kinie Awilimu yunge ulke kake telimu angilimbe. \v 22 Eno ⸤Kirasini tenderimumunge⸥ yu-kinie tapu toko molemele yemboma kepe ⸤Pulu Yemone⸥ lipe tere lendepa Pulu Yemo yunge ulkemo takolemo, aku ulkena Pulu Yemonga Minimu molemo, akumu Pulu Yemo molemo. \c 3 \s1 3:1-13 Pollo Yembo Talape Lupemanga Ungu Nimbe Sili Yemo Molorumu Mele Ungu Te \p \v 1 ⸤Kirasini ‘yembo lupema kinie Juda yemboma kinie pea Pulu Yemonga yemboma molangi.’ nimbe aku sipe yembo talape talo lipe tere lierimu⸥\f + \fr 3:1 \ft Yakondo kolomongo awili 2 akumungenje.\f* akumunge na Pollo ⸤Pulu Yemo kinie ungu nimbu enonga mawa tendelio⸥. Eno we yembo lupema lipu tapondoliomonga na ka ulkena peli yemo molopolie, ⸤enonga mawa tendelio⸥.\f + \fr 3:1 \ft Pollone ungu te nimbé tepalie, pe aku ungumu mundupe siye kolopa ungu te lupe konopuni pilipelie ya 3:2-13 molemo mele pep topa nimbelie, pe kelepa inie 3:1 tomba terimu ungumu inie anjokondo 3:14 kamu torumu.\f* \p \v 2 ⸤Ungu te ou pilkirumu niembo:⸥\f + \fr 3:2 \ft inie yakondo 1:9-10 kanani.\f* \p ‘Pulu Yemone na-kinie eno-kinie terimu mele pilieringi.’ konopu lekero. Akumu isipe: Pulu Yemone eno we kondo kolorumumunge lipe tapondomba mele ‘Kamu piliengi!’ nimbe na mako torumu. \v 3 Akumu Pulu Yemone ulu temba mele ou lopi terimu akumu na nimbe para sirimu,\f + \fr 3:3 \ft Gallesia 1:12.\f* akumu ou wallo-kolte pepá topo nimbu sindu kanumu.\f + \fr 3:3 \ft inie yakondo 1:9-10nje.\f* \v 4 I pepá tokoromo kanokolie pilinge kinie Pulu Yemone temba mele lopi tepa perimumu Kirasini terimumunge mona lierimu pilio mele pilinge. \v 5 Ulu temba lopi tepa perimu kanumu\f + \fr 3:5 \ft selo Romo 16:25-27, Kollosi 1:26-27, 2:2.\f* ou moloringi yemboma kepe yandopa yandopa moloringi yemboma kepe nimbe para naa sirimu. ⸤Yembo mare mindi wallo-kolte nimbe para sirimu.⸥ Kinié mindi Yesusini ‘Nanga kongonomo tende-paa.’ nimbe lipe mundorumu yema kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilku yemboma ningu silimele yemboma kinie,\f + \fr 3:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”, “35. profet”.\f* yunge yembo kake teli aku yemboma ⸤mindi⸥ Pulu Yemonga Minimuni nimbe para silimo. \v 6 Kanu ulu ou lopi terimu kinié para lemomo isipe: Kirasi Yesusini yembomanga nimbe tenderimumuni temane peangamo pelemo akumuni we yembo lupema\f + \fr 3:6 \ft 1,8 bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.\f* kinie ⸤olio Juda yemboma⸥ kinie lipe tere lendepa ‘kalu telumu molangi.’ nimbe, Pulu Yemone ‘yemboma-kinie tembo’ nimbe panjerimu mele ⸤Juda yemboma kinie we yemboma kinie⸥ pali telemola. \p \v 7 Pulu Yemone we kondo kolopa yuni yuyu ‘na temane peangamo andopo topo siembo.’ nimbe mako topa, ‘aku kongonomo teambo,’ nimbe tondolomo na sirimu.\f + \fr 3:7 \ft inie anjokondo 4:7.\f* \v 8 Pulu Yemonga yembo molemelemanga pali na paa maniendopa molio,\f + \fr 3:8 \ft Ou-Korini 15:9, Ou-Timoti 1:15.\f* nalo Pulu Yemone na we kondo kolopalie kongono isipe mele sirimu: “Juda yembo naa molemele yemboma temane peangamo toko siliku andou.” nirimu.\f + \fr 3:8 \ft Lipe Mundorumu Yema 9:15, 22:21, 26:16-18, Gallesia 1:15, 2:8.\f* Aku temane peangamo Kirasinge mele peanga, olione manda naaapurupu pilipu kambu manda naa tolemolo melema.\f + \fr 3:8 \ft inie anjokondo 3:16 kananila.\f* \v 9 Mulu maselo ou naa tepili yuyu molopalie Pulu Yemone “‘Tembo.’ nimbe panjerimu ulumu kamu temba mele ‘yemboma pali piliengi!’ ningu temane peangamo toko siliku andou.” nirimu. Mulu ma melema pali terimu Pulu Yemone ‘Pe tembo.’ nimbe panjerimu mele koronga-ou yuyu pilipe yu-kinie lopi tepa perimu mele pe yembo te naa pilierimu kanumu kinié nando “Yemboma piliengi ningu sindi-pou.” nirimu. \p \v 10 ‘Aku ungumu Kirasinge yembo talapemo\f + \fr 3:10 \ft 21 bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* pilinge kinie melema nokongendo tondolo pelemo kuru mulune molemelema kinie, mulu koleana yembo namba molemo yembo awilime kinie, aku yembo tondolo awisili pelemomane\f + \fr 3:10 \ft ungu pulu te inie yakondo 1:21*.\f* Pulu Yemonga pilipe konginjeli lupe lupe pelemoma pilinge kene.’ nimbe ⸤nando “aku temane peangamo ningu siliku andou.” nirimu⸥. \v 11 Pulu Yemone ⸤aku sipe terimumu⸥ mulu ma ou naa tepili paa koronga ou “Tembo.” nimbe panjerimu mele olionga Awili Kirasi Yesusini terimumunge ‘kamu wendo opili.’ nimbe Pulu Yemone aku sipe terimu. \v 12 ⸤Kirasi⸥ yu olionga nimbe tenderimumu ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilipu\f + \fr 3:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* yu-kinie tapu topo molopolie, olio Pulu Yemo kinie pupu ungu nimolondo pipili naa kolopo sumbi sipu manda pulimolo. Kirasi yu olio Pulu Yemo molemona pulimolo aulkemo,\f + \fr 3:12 \ft Jono 14:6.\f* akumunge yu molemona pumolo telemolo kinie meltene olio pipi naa simbe. \v 13 Akumunge nane eno mawa tepolie nimbondo: Na eno lipu tapondombondo mindili nombo molio mele konopu awisili naa liku mundukulie ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku molemele mele pange naa tepili. Na mindili nolio ulumuni Pulu Yemo kinie pea tapu toko molemele mele lipe tapondolemomonga ⸤konopu siku molangi⸥.\f + \fr 3:13 \ft inie anjokondo 6:21.\f* \s1 3:14-21 Pollone Pulu Yemo Kinie Ungu Nimbe Epesasi Yembomanga Mawa Tenderimu Ungu Te \p \v 14 ⸤Ou nimbo tendu akumu kinié ya kamu nikiru.⸥\f + \fr 3:14 \ft Iungu pulu polopa nikimu ungumunge pulumu inie yakondo 3:1* nimbe silimo.\f* ⸤Pulu Yemone Juda yembo talapemo kepe we yembo lupema kepe olio pali “Tembo.” nimbe panjerimu mele kinié telemo ulumu pilipulie⸥ akumunge na ‘Olionga Lapamo ⸤kinie ungu nimbu enonga mawa tendambo.’ nimbu⸥ yunge kumbikerena koporongo langolio. \v 15 Pulu Yemonga yembo talape akumu mulu koleana sukundu molemelema kinie, ya ma koleana molemoloma kinie, pali ‘Yembo talape telumu.’ nimbe yuni enonga imbi simbe. Mulu koleana yemboma kinie, ma koleana yemboma kinie, anjo yando “lapa” nilimele kanumu Pulu Yemo melemanga pali lapa molemomonga pilku imbi “Lapa” ningu pilkulie akula nilimele.\f + \fr 3:15 \ft Ya molemo ungumu Giriki ungune toringi mele sumbi sipu manda naa tolemolo. Ingillisi ungune kepe Pisini ungune kepe kapola naa molemo. Nambemune, Giriki ungune “yembo manga-pupu” ningendo ungu nilimele ungumu kinie ungu “lapa” kinie aku unguselonga ungu pulumu telumu. Giriki ungune ‘lapa’ ningendo ‘patera’ ningu, ‘manga pupu’ ningendo ‘pateria’ niringi.\f* \v 16 Nane ⸤‘Lapamo-kinie ungu niembo.’ nimbu yu molemona koporongo langopolie⸥ yu-kinie ungu nimbu mawa tepolie nimbondo: ‘Yunge mele paa peanga nosilimomanga ‘Enonga konopume enge nipili.’ nimbe yunge tondolomo eno sipili.’ nimbu mawa tekero. Aku tondolomo yunge Minimu ⸤eno kinie molopalie eno tondolo⸥ silimo kanumu. \v 17 ‘Eno ‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilingemonga Kirasi yu enonga konopumenga ‘yunge ulkemo’\f + \fr 3:17 \ft inie yakondo 2:22.\f* nimbe kamu-kumu molopili.’ nimbu aku sipula enonga mawa tendelio. ‘Unjo te ⸤tondolo mundupe angilimbendo⸥ yunge pulkiniomo mana manie pulimo mele\f + \fr 3:17 \ft Kollosi 2:7.\f* eno aku siku konopu mondoli ulu pulumunge sukundu molko tondolo pupili molangi.’ ⸤nimbu mawa tendeliola.⸥ \v 18 Aku siku molkolie Kirasini olio pali konopu mondolemo mele paa manda manjiku pilku kondonge tondolomo Pulu Yemonga yemboma pali kinie eno kinie pea pepili. Kirasini olio pali konopu mondolemo akumu paa sulu tepa pupe paa pera topa paa olando sipe pupe paa maniendo sipe pulimo mele pilinge tondolomo eno kinie pepili. \v 19 ‘Pulu Yemo yunge ulu pulu peanga nosipe silimoma enonga konopumenga aku ulume pali tengepea tepa pepili.’ nimbu ‘kanu Kirasini konopu mondolemo ulu pulumu enone piliengi!’ nimbu enonga mawa tendeliola. Aku Kirasini konopu mondolemo ulumu we konopuni mindi manda apurupu pilimolo aulke te naa lemo. \p \v 20-21 Akumunge ‘Pulu Yemonga imbimu paa olandopa molopa mindi pupili.’ niemili. Pulu Yemo yunge tondolomone olionga konopumenga kongono telemomonga olione mawa temolo ulume kinie ‘Teambo.’ molo ‘Aku sipu molambo.’ molo aku sipu ulu lupe lupe konopuni pilimolo mele ulume pali yuni yunge tondolomone paa olandopa manda temba yemo molemo, ⸤akumunge⸥ Kirasinge yembo talapena sukundu molopo Kirasi Yesusi pea olio tapu topo molemolo yembomane kanu kongono telemo Pulu Yemonga imbimu ‘pe pe kepe paa kamu-kumu paa olandopa molopa pupili.’ nimbu yu kapi nimbu imbi lipu ola mundundemili. Aku sipe tepili. \c 4 \s1 Kolomongo Awili 4-6 POLLONE ‘OLIO KIRASINGE YEMBOMA YUNGE KANGIMU MOLOPOLIE PULU YEMONE “TEAA.” NILIMO UNGUME MINDI PILIPU LIPU TEAMILI.’ NIRIMU UNGU TE \s1 4:1-16 Olio Kirasinge Yemboma Molopolie Yu-Kinie Yembo Kangi Telumu Molemolo Ungu Te \p \v 1 Akumunge,\f + \fr 4:1 \ft inie yakondo 2:11-22 akumungenje.\f* na Awilimunge kongono terindumunge ka ulkena pepo molio yemo,\f + \fr 4:1 \ft inie yakondo 3:1.\f* nane tondolo mundupu eno ungu mane sipulie nimbondo: Pulu Yemone enondo ‘Eno nanga yemboma molko nanga kongonomo tendangi wangi.’ nimbe mako torumu-ne ongo yunge yemboma moloringi mele molemele kene yuni kanopa peanga kanolemo ulume teko molayo. \v 2 Alieli ‘Nanga imbi ola naa molopili.’ ningu molko, yemboma-kinie kara naa puku andiki teko taka liku molko, yembomane eno yando teko kenjinge kinie anjo enone konopu mondoko pundu naa toko we siye kolko konopu awisili liku naa mundeyo.\f + \fr 4:2 \ft Kollosi 3:12-13a,14,15b.\f* \v 3 ‘Olio Kirasinge yembo talape telumu molemolo yemboma konopu telune pupili taka lipu molamili.’ ningu ‘Konopu telune pupili.’ nilimo Minimuni eno ‘Ambolopili.’ ningu molayo. \p \v 4 ‘⸤Pulu Yemone⸥ oliondo ‘Yunge yemboma molangi waa.’ nirimumunge ⸤kolea peangana pupu molomolo⸥.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ulu telumu mindi, aku sipela olio yembo kangi telumu mele molemolo;\f + \fr 4:4 \ft ungu pulu te Ou-Korini 10:17*.\f* Mini Kake Teli olionga konopumenga molemomo telumula; \v 5 olionga Awilimu telumula; tondolo mundupe pilieli ulumu telumula; no lili ulu pulumu telumula; \v 6 olionga pali Lapa Pulu Yemo telumula. Yu olio Kirasinge yembomanga pali olandopa molemo; yu olio molemolomanga pali suku-singine molemo; yu olionga pali konopumenga molemo. \p \v 7 Pulu Yemo we kondo kololimunge Kirasini olio tepo molomolo tondoloma moke tepa olio telu telu nimbe awili tepa we sirimu.\f + \fr 4:7 \ft inie yakondo 3:7.\f* \v 8 Pulu Yemonga bokune aku sipe nilimo kanumu. Yuni nimbendo: \q1 “Yu paa mulune olandopa pumbe pupelie \q1 yunge opa puluema topa mundupe \q1 yembo awisili ka sipe meli pupelie \q1 ya mana yunge yemboma melema we sirimu.” \m nirimu.\f + \fr 4:8 \ft Konana 68:18.\f* \v 9 Yu ‘olandopa purumu’ nirimu akumu olando purumumunge lipe ora sirimuye? Molo. Ou yu paa mana maniendo purumumunge lipe ora sirimu.\f + \fr 4:9 \ft Ou-Pita 3:19.\f* \v 10 Ye mulune paa olandopa purumu ye kanumu ou mana maniendo purumu yemo. ‘Mulu ma koleamanga pali molambo.’ nimbe aku terimu. \p \v 11 Kanu yemone mindi ⸤mana⸥ yemboma tondoloma moke tepa we sirimu. Yembo mare “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundumbendo eno aku kongonomo tenge tondolomo sipe, mare mako topa yuni ungu umbu tondombama pilku yemboma ningu singe tondolomo sipe,\f + \fr 4:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”, “35. profet”.\f* mare mako topa temane peangamo toko siliku andonge tondolomo sipe, mare Kirasinge yembo talapemanga tapu yema molko ⸤Pulu Yemone kanopa peanga kanomba mele⸥ mane singema mako topa aku tenge tondolomo sirimu.\f + \fr 4:11 \ft Romo 12:6-8, Ou-Korini 12:28.\f* \v 12 Kirasini ‘Nanga yembo talapemo nanga kangimu enge nimbe molopa kondopili kene Pulu Yemonga yemboma pali Kirasinge kendemande kongonomo teko molangi.’ nimbe aku sipe tondoloma yunge yemboma moke tepa we sirimu. \v 13 Olio ⸤yunge yemboma⸥ “Sike’ nimbu tondolo mundupu pilimolomonga\f + \fr 4:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* konopu telune pupili molopo, Pulu Yemonga Malone\f + \fr 4:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong God”.\f* konopuni pilipe molemo mele olio pali telu sipu pilipu kondopo, umbu konopu enge nimbe pepili mololipu pupu, kamu Kirasi molemo mele olio umbu konopu pepili molamili.’ nimbe aku terimu. \p \v 14 Aku sipu tepo molomolo kinie ambolango kangama konopu naa pepili molemele mele naa molomolo. Nomune poporome topa sipi mare we topa memba andolemo mele ye mare kondi toko kolo tolemele yema ongo eno “I siku teangi. I siku teangi.” ningu mane silimele kinie we pilku konopume alowa malowa teko lombili pulimele mele olio aku sipu naa temolo. \v 15 ⸤Kolo toli yemane ninge mele komu tendepo naa pilipulie⸥ Kirasinge kangimu molemolo yembomane ‘Olio nokopa olionga penge\f + \fr 4:15 \ft inie yakondo 1:22-23; ungu pulu te Ou-Korini 11:3*.\f* molemo ye Kirasimu molemo mele molamili.’ nimbu anjo yando konopu mondopo ungu sikema mindi nimbu molamili. \v 16 Yu kimbu ki kangi melemanga pali nokolemo pengemo. Yuni ombele pulkinio melema pali ‘enge nipili.’ nimbe tondolo mundundulimo. Akumunge kangimunge melema pali anjo yando konopu mondopa lipe tapondolemo kinie kangimu olandopa olandopa tondolo pupe enge awili tepa pelemo.\f + \fr 4:16 \ft Kangimunge melemanga ungu mare inie yakondo 1:22-23, anjokondo 4:25, 5:30, ungu tondolo mare Romo 12:4-5, Ou-Korini 12:12-27, Kollosi 2:19.\f* \s1 4:17-5:21 Pollone ‘Ou Sumbulu Toline Andoringimu Kamu Munduku Siye Kolko Pa Telimunge Ambolangoma Molangi.’ Nirimu Ungu Te \s1 4:17-32 Kirasinge Yemboma Ou-Ulume Munduku Siye Kolko Ulu Pulu Kondema Teko Molonge Ungu Te (4:17-5:21 pali.) \p \v 17 Akumunge, Awilimuni ‘Eno nokopili.’ nimbe na namba sirimumunge nane eno tondolo mundupu ungu te isipu nimbu sikiru: Kirasinge yembo talapena ulsukundu molemele yembomane teko molemele mele paa naa teangi. Kanu yemboma ⸤‘Pulu Yemonga ungume naa pilimolo.’ nilimelemonga⸥ enonga konopume mimi sipe naa pepa kekelepa mele tolemo. \v 18 Kanu yemboma eno ulume pali naa pilku enonga konopume pipi silimelemonga Pulu Yemo molopa telemo mele naa pilku, enonga pilipe konginjelime sumbulu tolemo akumunge eno Pulu Yemonga konde molopa kondolimunge ulsukundu molemele. \v 19 Ulu telemelema pilku apuruku pipili kolonge ulu pulumu ⸤manie purumu⸥ eno-kinie naa pelemomonga eno ulu kerimenga sukundu walu sumbi siku puku, yemboma kanokolie pipili kolemele ulu kalaro mololime konopu kimbu siku teko molemele.\f + \fr 4:19 \ft Romo 1:24,26,28, Mako 7:22, Pe-Korini 12:21, Gallesia 5:19, Ou-Pita 4:3, Kollosi 3:5.\f* \v 20-21 ⸤Kanu yemboma sike aku telemele⸥ nalo ‘Kirasinge ungumu mane sipu “Teangi.” nirimulu\f + \fr 4:20-21 \ft Pollo kinie ambo Pirisilla kinie menu ye Akuwilla kinie Apollosi kinie enone Epesasi yemboma mane siringi kanumu. Aku sipe temanema Lipe Mundorumu Yema 18:18-21,24-26, 19:1-20:1.\f* mele eno Epesasi yemboma pilieringi ungume lupe, ⸤kanu yembomane telemele mele lupe⸥.’ aku konopu lekero. ‘Eno Kirasinge ungumu pilku liku yu kinie tapu toko moloringi kinie Yesusi molemo mele kinie yu-kinie ungu sikemo pelemo mele kinie mane sirimulu pilieringi.’ konopu lekero. ⸤Ulsu molemele yemboma telemele mele mane naasirimulu.⸥ \v 22 \f + \fr 4:22 \ft Romo 6:1-14, 13:14, Gallesia 5:16-22.\f* Eno tenge mele ningu mane sirimulu mele isipe: “Eno ou moloringi kinie enonga ou-we-konopumene\f + \fr 4:22 \ft bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”.\f* ulu pulu kerime waka kolko teko kenjiku moloringi kanu konopume munduku siye kolangi. Aku teringi ulumene ya ma koleana molko kenjilimela; kolkolie kolea kerinela puku mindili nongo molko kenjiku mindi pulimelamo. \v 23 Kanu ou-we-konopume munduku siye kolko eno konopu kondema pepili molangi. \v 24 ‘Pulu Yemo konopu pelemo mele olio konopu konde aku sipe pepili.’ ningulie Pulu Yemone ulu pulu peanga sumbi nilime tepa paa kake tepili molemo mele aku siku molangi.” nimbu ungu mane aku sipu sirimulu. \p \v 25 Akumunge ⸤ou-we-konopume munduku siye kolko konopu kondema liku panjikulie⸥ eno ungu kolo toli ulu pulumu munduku siye kolko,\f + \fr 4:25 \ft ungu pulu te inie yakondo 4:15-16*.\f* kangi telumunge kimbu-ki melema angilimo mele aku sipu olio Kirasinge yemboma pali konopu telumu pepili molemolo kene olionga pulu lemo yembomando ungu sikema mindi ningu molangi. \p \v 26 Eno mumindili temba kinie ‘Ulu pulu keri te naa teamili.’ ningu, pilku kondoko molangi. Eno mumindili kolko molangi ena pumu liemo \v 27 eno ‘depelemone\f + \fr 4:27 \ft Setene kanumu; bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.\f* olio kamu kondi topili.’ ningu aku tenge. Akumu kapola naa temba. \p \v 28 Melema wa limele yemboma aku ulumu munduku siye kolko kinié wa naa liku, kou mone kongono teangi. Enonga kimene melema wa naa likulie ningemone, ‘Yembo mare mele molo tombama lipu tapondopo melema siemili.’ ningulie kanu wa noli yembomane enonga kimene kongono peangama teangi.\f + \fr 4:28 \ft Ou-Tesallonaika 4:11, Pe-Tesallonaika 3:10-12.\f* \p \v 29 Enonga keremanga ‘Ungu keri te wendo naa opili.’ niengi. Kirasinge yembo konopu pange tembama kinie molko kenjingema kinie eno tondolo mundundumbe ungume mindi niengi. Ungu mare kanu yemboma pilinge kinie eno lipe tapondomba ungume mindi niengi. \v 30 ‘Mini Kake Telimuni eno yemboma ulu pulu kerimene kondi tolemo koleamonga pe kamu wendo puku, ulu pulu keri te naa pelemo, kapola molonge koleana wangi kene\f + \fr 4:30 \ft ungu pulu te 1:7*.\f* eno isili-ou nokopa molopili.’ nimbe Pulu Yemone Mini sirimu\f + \fr 4:30 \ft inie yakondo 1:13-14.\f* aku Minimuni kanopa keri kanopa konopu waengo naa simbe ulume naa teangi. \p \v 31 Yembo lupema kinie konopu keri panjiku teko kenjiku, iri toko mumindili kolko, opa teko ungu bulkundu nindiku, aku ulu telemelemanga ulu pulume toko manie mundengi.\f + \fr 4:31 \ft Kollosi 3:8, Mateyu 15:19.\f* \v 32 Enone enono anjo yando kondo kolko teko kondoko, Kirasini enonga nimbe tenderimumunge Pulu Yemone enonga ulu pulu kerime ‘Manie pupili.’ nimbe we siye kolorumu mele aku siku yembomane eno teko kenjinge ulume ‘Manie pupili.’ ningu we siye kolangi.\f + \fr 4:32 \ft Mako 11:25, Kollosi 3:13b.\f* \c 5 \s1 5:1-21 ‘Pa Telimunge Ambolangoma Molangi.’ Nirimu Ungu Te (4:17-5:21 pali kanani.) \p \v 1 Akumunge, eno ⸤Pulu Yemone⸥ paa konopu mondolemo ambolangoma molkolie\f + \fr 5:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”.\f* Pulu Yemo yu yuyu tepa molemo mele manda manjiku teko molko, \v 2 eno enono anjo yando konopu mondoko mindi molangi. Kirasini olio konopu mondopalie olionga nimbe kolo wangopa kolondorumu aku siku yemboma konopu mondoko molangi. ⸤Ou kongi kinie melema kalko Pulu Yemo popo toko siringi kinie⸥ munemo pilipe peanga pilipe lsimu mele Kirasini olio konopu mondopa Pulu Yemo popo topa yunge kalu toringimu sirimu akumu aku sipe pilipe lsimu. \p \v 3 ⸤Eno Pulu Yemonga ambolangoma molemele kene⸥ wa ulu kerinele naa teko, yembo tenga kangine ulu kalaro mololi ulume naa teko,\f + \fr 5:3 \ft Romo 1:24, Pe-Korini 12:21, Gallesia 5:19, Kollosi 3:5, Ou-Tesallonaika 4:7.\f* mele nosilimele melema ‘Kapola naa tekemo.’ ningu yembo marenga melema yama mengo ‘Na lipu nosemboa!’ ningu naa teangi. Aku ulumenga temane te kepe paa naa tangi. Pulu Yemonga yembo kake telime aku ulume tenge molo temane tonge kinie kapola naa temba kene aku siku paa naa teangi. \v 4 Yemboma pilkulie pipili kolonge ungu kerime kepe naa ningu, marake teko ‘Yemboma tawe teangi.’ ningu temane kerime toko aku lawa teko ungume naa niengi. Aku sipe ungu kerime olio ⸤Kirasinge yemboma⸥ nimolo kinie kapola naa temba. Aku ungume naa ningu, ⸤Pulu Yemone eno tepa kondolemomonga⸥ yu ange ningu molangi. Aku tenge kinie peanga. \v 5 Eno paa i siku mimi siku piliengi: Wa ulu kerinele teko, yembo tenga kangine ulu kalaro mololi ulume teko, mele nosilimele melema ‘Kapola naa tekemo.’ ningu yembo marenga melema yama mengo ‘Na lipu nosemboa!’ nilimele yemboma Pulu Yemo kinie Kirasiselo ye nomi kingi molkolo nokolembele koleana\f + \fr 5:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* puku mele peangama linge aulke te paa naa lemo.\f + \fr 5:5 \ft Gallesia 5:19-21**.\f* Melema yama melemele yembomane we melemando ‘Olionga pulu yemo.’ ningu popo toko kapi nilimele yemboma molemele.\f + \fr 5:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. god giaman”.\f* Akumu paa sike nikiru. \p \v 6 ‘Yembo tene olio ‘teko kenjikimili.’ nimbe ungu pulu te naa peli we ungume kolo topa kondi tomba.’ ningu paa kanoko kondoko molaa. Aku siku telemele yemboma Pulu Yemone ‘Nanga ungumu liku su siku naa teko molemele.’ nimbe eno-kinie mumindili kolopa mongo lipe simbe kene eno kanoko kondoko molaa. \v 7 ⸤Pulu Yemone kanu yemboma mongo lipe simbe⸥ kene eno-kinie tapu toko naa lamolangi. \p \v 8 \f + \fr 5:8 \ft Jono 3:19-21.\f* Ou eno sumbulu toline moloringi nalo kinié Awilimunge yemboma molemelemonga pa teline molemele kanumu.\f + \fr 5:8 \ft Ou-Pita 2:9**.\f* Akumunge pa telimunge ambolangoma telemele mele\f + \fr 5:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “31. pikinini- 31.4.tok bokis”.\f* teko molangi. \v 9 (Pa telimunge ulu pulu akume ulu peangama kinie ulu sumbi nilime kinie ungu sikema kinie kanumu.) \v 10 ‘Awilimuni kanopa konopu silimo ulume pilipu kondopo teamili.’ ningu molangila. \v 11 Sumbulu tolimunge ulu pulume paa naa teaa! Sumbulu tolimunge ulu pulume eno lipe tapondomba tondolo te naa pelemo kanumu. ⸤Sumbulu tolimunge ulu pulume naa teko,⸥ yembomando ‘Sumbulu tolimunge ulu pulume keri.’ ningu, ningu singe kinie papu. \v 12 Pulu Yemonga ungumu liku su siku naa telemele yembomane lopi teko konopu siku telemele mele nimbu simolondo kepe pipili kolemela. \p \v 13 Nalo pa telimuni mele tepa mona lendelemoma pali ulumenga pulume pára lemo. \v 14 Pa telimuni melte tepa mona lendelemo kinie kanu melema kepe pa telemo akumunge melemanga pulume pára lemo. Akumu pilku konana tenga ungu te toringi kanumu. Akumu isipe: \q1 “Yembo uru pelimu, nu ola moloyo. \q1 Lomboroko ola moloyo. \q1 Aku teni kinie \q1 Kirasini nu molonine pa tendemba.”\f + \fr 5:14 \ft Ikonanamo Pulu Yemonga Bokune konana te molo. Akumu Kirasinge yemboma maku toko niringi konana tenje. Olio mimi sipu naa pilimolo. Nalo yembo marene pilkulie ‘aku ungumu Aisaya 60:1 kinie 26:19 kinie molemo mele Pollone ya nirimu.’ konopu lemele.\f* \m nilimo. \p \v 15 Akumunge eno teko molonge mele kanoko kondoko molaa! Eno yembo pilipe konginjeli naa peli yemboma mele naa andangi. Pilipe konginjeli peli yemboma andoko molangi. \v 16 Kinié molkomele walema yembomane teko kenjilimele kenjinge walema akumunge eno pilipe konginjeli peli yemboma andoko molkolie, ulu peangama tenge enama wendo wendo ombá kinie ‘Popenge tepo naa temolo kinie ulu marene omba pipi simbe kene popenge tepo teamili.’ ningu kanu ulu peangama sumbi siku teangi. \v 17 Akumunge, ulu lawa teli ulume naa teangi. Awilimuni “Eno teaa.” nilimo mele pilku kondokolie aku siku teangi.\f + \fr 5:17 \ft Pilipe konginjeli peli yemboma kinie, lawa teli yemboma kinie, enonga ungu iko te Mateyu 25:1-13 molemo.\f* \p \v 18 No awisili nongo kekelepa naa tangi. Aku tenge kinie eno enono tepa kenjimbe ulume tenge kene aku naa teaa. Aku tenge kinie keri. ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimu enonga konopune ‘molopa kapola tepili.’ niengi. Aku siku ninge kinie peanga. \v 19 ⸤Minimu enonga konopune molopa tepili⸥ eno enono anjo yando ⸤Pulu Yemonga⸥ yemboma-kinie ‘ungu niemili.’ ningulie Pulu Yemonga bokune molemo konanama kinie, eno maku toko konana nilimele konanama kinie, Minimuni enonga konopune nimbé pilinge konanama kinie, ningu; ‘Awilimu kapi niemili.’ ningu kerena kepe konopuni kepe konana ningu;\f + \fr 5:19 \ft Kollosi 3:16.\f* \v 20 olionga Awili Yesusi Kirasi ⸤enonga nimbe tenderimumunge⸥ imbi leko\f + \fr 5:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* alieli Lapa Pulu Yemondo melemanga pali “Ange” niengi. \s1 5:21-6:9 Olio Olionga Yemboma Kinie Ungu Pilipu Taka Lipu Molomolo Mele Ungu Mare\f + \fr 5:21 \ft akumunge 5:19-6:9, Kollosi 3:16-4:1 paa telu sipemo.\f* \p \v 21 ‘Kirasi yu olionga Ye Nomi Awilimu.’ ningu yunge ungumu liku awi siku molkolie anjo yando ⸤Pulu Yemonga⸥ yembomanga ungume kepe taka liku pilku liku molangi.\f + \fr 5:21 \ft Mako 10:43-45, Romo 12:10, Pillipai 2:3.\f* \s1 5:22-33 Ambo Yema Molonge Mele Ungu Te (5:21-6:9 pali kanani.) \p \v 22 Eno ambomane Awilimunge ungumu taka liku pilku liku molemele mele enonga yemanga ungume taka liku pilku liku molangi. \v 23 Kirasi yu yunge yembo talapemonga Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Lili Yemo molopa,\f + \fr 5:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. Man Bilong Kisim Bek Yumi”.\f* kanu yembo talapemo yunge kangimu yu kangimunge pengemo molopa yunge kangimu nokolemo,\f + \fr 5:23 \ft inie yakondo 1:22-23, Kollosi 1:18.\f* aku sipe yema eno ambomanga pengema akumunge ambomane aku siku teangi. \v 24 Kirasinge yembo talapemone ‘Kirasi nanga Awilimuni na nokolemo.’ nimbe yunge ungumu taka lipe pilipe lipe molemo mele ambomane aku siku enonga yema ‘Olio nokangi.’ ningu enonga ungume pali alieli pilku liku molangi. \p \v 25 Eno yema, Kirasini yunge yembo talapemo paa konopu mondopalie yunge kolo wangopa kolondorumu aku siku mele enonga amboma konopu mondangi. \v 26 ‘Yunge yembo talapemo Pulu Yemonga talape yunge manjipe kene kake telimu molopili.’ nimbe Kirasini yunge kolo wangopa kolondopa, yunge ungumuni kanu yembo talapemo kulumiye torumu. \v 27 ‘Yunge yembo talapemo yunge kangimu’ nimbe ‘kalaro te naa molopa ereli te naa tepa, aku sipe telu kepe naa tepa, kangi paa kake telimu angilipe Pulu Yemone kanopa keri kanomba melte naa angiliepili nane nanu nanga ambo paa peangamo\f + \fr 5:27 \ft Pulu Yemo kongi popo toko kalko singendo ‘kongi aku silime liku kalangi.’ nirimu. LLipai 22:21-25 kanani. Olio yemboma ‘molangi.’ nilimo mele ungu te inie yakondo 1:4 molemo.\f* na nanu liembo.’ nimbe aku sipe terimu. \p \v 28 Aku siku yemane enonga kangime konopu mondokolie nokolemele mele enonga amboma konopu mondonge kinie papu. Ye tene yunge ambomo konopu mondolemo akumu yu yuyu konopu mondolemo. \v 29 Yembo tene yunge kangimu kanopa keri kanopa naa nokopa kondolemoye? Kirasini yunge yembo talapemo nokopa kondolemo mele aku sipe yembo tene yunge kangimu nokolemo kanumu. \v 30 Olio Kirasinge kimbu ki mongo melema molemolo-na\f + \fr 5:30 \ft inie yakondo 4:25.\f* ⸤olio yunge yembo talapemo aku sipe nokopa kondolemo⸥. \v 31 ⸤‘Ye tene yunge ambomo konopu mondolemo akumu yunge kangimu konopu mondolemo.’ nikiru⸥\f + \fr 5:31 \ft inie yakondo 5:28.\f* akumunge pulumu Pulu Yemonga bokune isipe ungu te molemo: \q1 “⸤Pulu Yemone ambomo kinie yemo kinie \q1 aku sipe terimumunge⸥ \q1 ye tene anumu lapaselo mundupe siye kolopa \q1 yunge ambomo kinie pekolo \q1 elo kalu telumu mele molongele.”\f + \fr 5:31 \ft Ou Pulu Pulu 2:(23-)24.\f* \m nimbe molemo kanumu. \v 32 Aku ungumunge ungu pulu tondolo te lopi mele telemo. Nane pilkiru, ‘Kirasi kinie yunge yembo talapemo\f + \fr 5:32 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* kinie akuselondo nirimu.’ konopu lekero. \v 33 Nalo aku ungumunge sumbi sipe ungu pulu te enonga pelemola. Eno yema yu-mele-mele konopu mondolemele mele enonga amboma aku siku konopu mondangi. Ambomane enonga yema ninge ungume liku awi siku eno teko kondoko molangi. \c 6 \s1 6:1-4 Ambolangoma Kinie Anupili Lapali Kinie Eno Tenge Mele Ungu Te (5:21-6:9 pali kanani.) \p \v 1 Ambolangoma, Pulu Yemone “Anupili lapalini eno nokangi.” nilimo kene aminieli lanielinge ungume pilku tenge panjiku teangi. Aku tenge kinie papu. \v 2 Pulu Yemone ou ungu mane sirimu bokune molemo mele isipe: \q1 “Aminieli lanieli kinie teko kondoko \q1 enonga ungume pilku liku teangi.”\f + \fr 6:2 \ft Wendo Oringi 20:12, Ungu Manema 5:16.\f* \m nilimo kanumu. Nalo ungu mane lupema we sirimu mele imu aku sipe we naa sirimu. Iungu manemo sipelie “Aku tenge kinie nane tembo.” nimbe, nimbe panjerimu mele isipe: \m \v 3 “Eno ‘Ma koleana molopo kondopo, \q1 ponie awisili konde molamili.’ ningu aku teangi.”\f + \fr 6:3 \ft Wendo Oringi 20:12, Ungu Manema 5:16.\f* \m nimbe aku sipe olandopa nimbe panjerimu. \p \v 4 Ambolangomanga lapali, enonga ambolangoma teko mumindili naa kondangi. Eno Awilimunge ungume mane siku nokoko kondangi. \s1 6:5-9 Kou-Mone Naa Liku Kongono We Tenderingi Kendemande Yemboma Kinie Kongono Nokoli Yema Kinie Enonga Ungu Te (5:21-6:9 pali kanani.) \p \v 5 Kongono we tendeli kendemande yemboma,\f + \fr 6:5 \ft We yemboma eno enono kou kongono teringi mele pilkulie yembo tenga kongono te tendekolie mele kalorumu koumu liku ulkendo puringi mele akumu lupe. Kongono we tendeli kendemande yemboma ka-kongono mele tenderingi. Enonga pulu yemane tangoli kepe ipulueli kepe kanu kendemande yemboma teko molonge mele kepe pengé mele kepe nokoko moloringi. Pengé suluminiamo kinie langi kinie mindi siringi. Mele paa naa kaloringi. Kanu kendemande yemboma eno enono konopuni pilku tenge mele molo punge mele aulke te naa lierimu.\f* eno enonga kongono nokolemele mana yemane ninge ungumu liku awi siku pipili kolko teangi. Eno konopu talo tepa pepili enonga kongono nokoli yemanga kongono naa tendangi. Enone Kirasinge ungumu pilku liku telemele mele aku siku kongono nokoli yemanga ungume pilku liku teangi. \v 6 Enonga kongono nokoli yemane “Teaa.” nilimele mele kanoko molangi ‘Tenge panjipu temolo kinie kapi ninge.’ ningu aku siku mindi ningu pilkulie ungume tenge panjiku naa teangi. Enone ‘Kirasinge kendemande yemboma molopo yunge kongono tendelemolo.’ ningu pilku aku siku mele enonga kongono nokoli yemanga kongonoma tendengendo ‘Pulu Yemonga kongonoma’ konopuni pilkulie kongonoma tondolo munduku tendangi. \v 7 ‘Yembomanga kongono mindi tendekemolo kene uluri molo.’ ningu kongono nokoli yemanga kongonoma naa tendangi. Kongono nokoli yemanga kongono kanumu Awilimunge kongono tendelemela mele aku siku kongono nokoli ye kanumenga kongonoma konopu peanga pepili toya toko tendangi. \v 8 ‘Awilimuni kongono tendelemele yemboma kepe, we molemele yemboma kepe pali teko kondonge mele kanopalie mele kalomba.’ ningu pilkulie enonga kongono nokoli yemanga kongonoma aku siku tondolo munduku tendangi. \p \v 9 Kongono nokoli yema, enone aku siku kongono we tendeli kendemande yemboma teko kondangila. Mulu koleana molemo yemo yu kendemande yemboma kinie nokoli yema kinie enonga pali Nokoli Yemo. ‘Yuni yembomanga imbime kanopalie eno naa apurulimo.’ ningu pilkulie enone enonga kongono we tendeli kendemande yemboma teko mini-wale naa mundundengi. \s1 6:10-20 Kirasinge Yemboma Opa Tengendo ‘Kune Kinie Ele Melema Tondolo Munduku Ambolangi.’ Nirimu Ungu Te \p \v 10 Kinié ungu te kamu niembo: ‘Olio enge olandopa olandopa nipili molamili.’ ningu Awilimu kinie tapu toko molko ‘yunge enge awili tepa pelimu olio liemili sipili.’ ningu molayo. \v 11 ‘⸤Kurumenga nomi⸥ depelemone\f + \fr 6:11 \ft Setene kanumu; bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.\f* ulume kolo topa tepa olio kondi tolemo kene enge nimbu angiliemili.’ ningu eno Pulu Yemone opa teli mulu wambale silimoma pali liku pakoko molayo. \v 12 ⸤Mimi siku piliee.⸥ Olio mana yembo mongone kanolemoloma kinie opa naa telemolo. Melema nokongendo tondolo pelemo kurume kinie, namba molopa kolea lupe lupe nokolemele kurumekinie, i⸤mulu ma naa pora nilimo⸥ wale sumbulu tolime ma koleana nokolemele kurume kinie, mulune ola molemele kurume kinie,\f + \fr 6:12 \ft ungu pulu te inie yakondo 1:21*.\f* akume kinie opa tepo molemolo. \v 13 Akumunge Pulu Yemone opa teli mele silimoma pali liku pakoko ambolko molayo.\f + \fr 6:13 \ft Pe-Korini 6:7, 10:3-4.\f* Aku tenge kinie umbune walema wendo ombá kinie eno manda enge ningu angilku opa kapola tenge. Kanu kinie wale mare opa welea pora naa nimbe opa puluema welea toko manie naa mundukulie we naa molko opa-tapu tengendo enge ningu angiliengila. \p \v 14 Akumunge ‘Olio topa manie naa mundopili. Enge nimbu angiliemili.’ ningu ungu sikema kako toko, ulu sumbi nilime kapane teli wale pakoli mele luwikundu pakoko, \v 15 yemboma Pulu Yemo kinie kapola kapola molonge temane peangamo toko siliku andonge kimbu-sume mondayo. \v 16 Aku melema pakokolie, ⸤‘Pulu Yemo sike. Yesusi Kirasi sike. ‘Nanga’ nimbe tenderimumu⸥ sike.’ ningu tondolo munduku pilieli ulumu\f + \fr 6:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* ‘enonga kune tapiyemo.’ ningu liku alieli ambolko molangi. Aku kune tapiyemone ulu kerimenga pali ulu pulumu pelemo ⸤kuru⸥ muni\f + \fr 6:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “42.4. wanpela samting nogut”.\f* mera tepe nomba pelimene eno tomba kinie tepemo manda toko ku mundunge. \v 17 Pulu Yemone yemboma lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondolemo wanie kapane telimu liku pakoko, Minimunge opa teli lou-pulsemo liku ambolangi. Lou-pulse akumu Pulu Yemonga ungumu.\f + \fr 6:17 \ft Ipuru 4:12.\f* \p \v 18 Minimuni eno tondolo simbemone alieli Pulu Yemo kinie ungu niengi. Eno molongena ulu lupe lupema pali wendo ombá kinie Pulu Yemo kinie ungu lupe lupe ningu mawa teangi. ‘Yuni yunge yemboma lipe tapondopili.’ ningu tangoli kepe ipulueli kepe alieli mimi siku pilku kanoko koro naa molko Pulu Yemo enonga mawa tendeko molangi. \v 19 ‘Pulu Yemone na lipe tapondopili.’ ningu nanga kepe yu mawa tendekolie, ‘Na yemboma ungu nimbu simbo tembo kinie na mini-wale naa mundupu yemboma pipili naa kolopo temane peangamonga ungu pulu lopi tepa pelemoma sumbi sipu nimbu para siembo kene Pulu Yemone nanga kerena omba molopa ungumu nimbe sipili.’ niengi. \v 20 Kanu temane peangamo nando ‘Toko si-pou.’ nimbe Pulu Yemone lipe mundorumu-ne andopo topo siliomonga na ka ulkena pelio. ‘Kanu temane peangamo Awilimuni nando ‘toko siliku andou.’ nimbe kongono sirimu kene na yemboma pipili naa kolopo nimbu siembo.’ ningu Pulu Yemo mawa tendangi.\f + \fr 6:20 \ft Kollosi 4:3-4.\f* \s1 6:21-24 Pollone Pep Topa Pora Simbendo Pulu Yemo Mawa Tepa ‘Yemboma Sewe Anji.’ Nirimu Ungume \p \v 21 ⸤Ungu nindume pora nikimu.⸥ Na kongono tepo, ungu nimbu, konopuni pilipu, molio mele ye Tikikasini eno molemelena omba nimbe simbe. Tikikasi yu nanga konopu mondolio angenumu, Awilimunge kongonomo tondolo mundupe lipe tapondopa telemo yemone na molio mele nimbe simbe. \v 22 ‘ ‘Eno konopu waengo siku molangi.’ nimbe olio molemolo mele eno nimbe sipili.’ nimbu\f + \fr 6:22 \ft ungu pulu te inie yakondo 3:13. \f* eno molemelena yu lipu mundukuru. \p \v 23 Lapa Pulu Yemo kinie Awili Yesusi Kirasiselone ‘Eno Kirasinge yemboma konopu pe nipili molko, anjo yando yemboma konopu mondoko, ‘Elone sike olio teko kondongele.’ ningu tondolo munduku pilku molangi.’ niengili. \v 24 Yembo olionga Awili Yesusi Kirasi konopu mondolemele mele siye naa kolko yu konopu mondoko mindi molemele yemboma ⸤Pulu Yemone⸥ we kondo kolopa molopili molangi. \p ⸤Aku pea nikiru.⸥