\id COL NT0167 - Kala NT Rob Head Jan/1995 \h KOLLOSI \toc1 KOLLOSI Pollone KOLLOSI Yemboma Pepá Topa Sirimu Bokumu \toc2 KOLLOSI \mt1 KOLLOSI \mt2 Pollone KOLLOSI Yemboma Pepá Topa Sirimu Bokumu \ip \it Pollone I Pepá Topa Sirimumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Pollo kinie yuni pepá topa sirimumenga ungu pulu mare inie yakondo gomo 714 molemo.\it* \ip \it ‘Pollo ou pulu pulu kolea awili Romo ka siku ulke tenga pepili amimene nokoringi kinie ipepámo torumu.’ ningu pilimele (Lipe Mundorumu Yema 28:16-31, Epesasi kinie Pillipai kinie Pillimono kinie pea.)\it* \ip \it Kollosi akumu Esia poropinji lierimu taono awili te. Akumu Epesasi taono nondopa lierimu nalo Pollo yuyu akune naa purumunje. Temane te naa molemo. Epesasi taono molopalie ye mare Kollosi akune “Temane toko siengi paa.” nimbe lipe mundorumunje. Ye Epaparasini ungume nimbe sirimu mele Kollosi 1:7-8 molemo. Ou-Korini 16:19 molemo ungu akumu Kollosi yembomando nirimulanje?\it* \ip \it I pepámo Pollone nambemune topa sirimunje? Ye marene kolo toko mane siringi mele Kirasinge yemboma pilku lombili puringi mele pilipelie pepá topa sirimu.\it* \ip \it Teko kenjeringi mele isipe: Te: Pulu Yemonga yemboma molongendo langi mare kinie no kinie walema kinie kangi kopisieli ulumu kinie ou Mosisini mane sirimu mele pilku liku teringi mele Pollone ‘naa piliengi.’ nirimu (2:16-17 kinie 2:11, 3:11 kinie). Te: Kolo toko ‘Melema naa ambolko, naa nongo piliengi, molo.’ ningu mane siringi (2:21,23). Te: Angelloma popo toko imbi liku ola mundundoringi (2:18). Te: Kirasi toko manie mundoringinje. Pollone Kirasi tondolo mundupe kapi nirimu (1:15-20, 2:2-3,9). Te: Kolo toko ‘Ungu mare lopi terimu.’ niringi akumu Pollone nimbendo: “Kirasi kinie pea mindi pilipe konginjeli ungu lopi telime pelemo.” nirimu (2:18, 2:2-3). Te: ‘Mana yembomane pilipe konginjeli pelemo ungume kinie mana yembomane ulu pulu teringi mele kinie pilipu teamili.’ niringi. Pollone aku siku pilku aku siku teringi mele ‘Paa manda molo.’ nirimu. “Kapola molamili.’ ningu Kirasi mindi pilku, Kirasi mindi pea molangi.’ nirimu. Yu Pulu Yemo mele molopa, yu mindi melema kinie ungumenga kinie paa olandopa (1:15,16,17,18,19, 2:9, 1:20-22, 2:10). ‘Kolo toli ungumene naa lipe tapondolemo.’ nirimu (2:8, 2:23).\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \s1 1:1-3:4 KIRASI MELEMANGA PALI YE AWILIMU, PULU YEMONGA KONDE MOLOLI ULU PULUMU KINIE ULUME PALI YU-KINIE PELEMO UNGU MARE \s1 1:1-2 Pollone Pep mo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungume \p \v 1 Na Pollo, Pulu Yemone na mako torumu-ne Kirasi Yesusini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu yemo,\f + \fr 1:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* na kinie olionga ⸤Kirasinge ungumu pilieli⸥ angenu Timoti pea molopololie ipepámo topo sikiru. \v 2 Eno Pulu Yemonga yembo kolea awili Kollosi pelemele, eno Kirasi kinie tapu toko molemele-na yu ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku ambolko molemele angenupilime ipepámo topo sikiru. \p Olionga Lapa Pulu Yemone eno we kondo kolopa, ‘Eno konopu pe nipili taka liku molangi.’ nipili. \s1 1:3-14 (1:3-8) Pollone Kollosi Yemboma Yesusi ‘Sike’ Ningu Tondolo Munduku Pilieringi Mele Pilipelie Pulu Yemo Kinie ‘Ange’ Nimbe (1:9-14) Enonga Nimbe Pulu Yemo Mawa Tendepa “Tondolo Pupili Molangi.’ Ni.’ Nirimu Ungumu \p \v 3 Oltone Pulu Yemo, olionga Awili Yesusi Kirasinge Lapa,\f + \fr 1:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. God”, “6. Bikpela”, “23. Krais”, “32.2. Pikinini Bilong God”.\f* yu-kinie ungu nimbulu mawa tendelembolo kinie alieli “Ange.” nilimbolo.\f + \fr 1:3 \ft Romo 1:8, Ou-Korini 1:4, Epesasi 1:16, Pillipai 1:3.\f* \v 4 Eno Kirasi Yesusi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele\f + \fr 1:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* kinie Pulu Yemonga yemboma pali konopu mondolemelemonga aku telembolo. \v 5-6 Temane peanga, akumu ungu sikemo, eno moloringine orumu kinie mele Pulu Yemone ‘enonga’ nimbe mako topa mulu koleana nosinderimu lemo, ‘Akumu sike.’ ningu pilku ‘Akumu paa liemili.’ ningu nokoko molemele. Pe aku nokoko molemele ulumuni eno ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu kinie konopu mondolemele ulumu kinie ‘Eno liengi.’ nirimu.\f + \fr 1:5-6 \ft Ou-Korini 13:13.\f* Eno ou pulu pulu temane peangamo pilku Pulu Yemone eno we kondo kolorumu ungu sikema pilkulie akumunge pulumu paa pilku kondoringi kinie yandopa aku temane peangamone eno tepa kondopa ulu peangama ‘wendo wendo opili.’ nilimo mele ma koleamanga pali aku sipe ulu peangama ‘wendo wendo opili.’ nilimo. \v 7 ⸤Pulu Yemone eno we kondo kolorumu temane peangamo⸥ ye Epaparasini\f + \fr 1:7 \ft inie anjokondo 4:12, Pillimono 23.\f* eno ou nimbe sirimu-ne pilieringi. Kanu yemo yu olio pea tapu topo kendemande tepo molemolo yembomanga ye te, olio konopu mondolemolo yemo. Yu ‘olionga kongono tendambo.’ nimbe Kirasinge kongono tendelimu paa ambolopa kondopa siye naa kolemo yemo. \v 8 Enonga konopune Mini molemomone eno lipe tapondorumu-ne konopu mondolemele mele kepe Epaparasi yuni olio nimbe sirimu. \p \v 9 Akumunge eno-kinie aku sipe ulume wendo orumumunge ou pulu pulu pilierimbulu kinie yandopa taki-teki Pulu Yemo kinie enonga nimbulu mawa tendepololie, “Pulu Yemone ‘Teangi.’ nimbe pilipe molemo mele eno paa pilkulie, akumunge ungu pulume paa piliengi kene Mini Kake Telimu enonga konopune molopa pilipe konginjelimu sipili.” nilimbolo.\f + \fr 1:9 \ft Epesasi 1:17.\f* \v 10 “Aku siku pilku teko molkolie, Awilimuni eno kanopa peanga kanopili kene yunge yemboma teko molemele mele aku siku teko molko, ulu peanga lupe lupema awisili teko, Pulu Yemo molemo mele kinie, nilimo ungume kinie, pilku molemele mele paa olandopa pupili.” nimbu mawa tendelembolo. \v 11-12 “Eno, umbune pemba kinie mini-wale naa munduku, ‘Umbune walema pora nimbé.’ ningu taka liku nokoko molangi kene Pulu Yemo tondolo paa olandopa pulimomanga yuni ‘eno enge nipili molangi.’ nimbe eno tondolo lupe lupema sipili. ‘Yunge yembomanga’ nimbe yu ye nomi kingi molopa nokolemo kolea\f + \fr 1:11-12 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* pa telimunge\f + \fr 1:11-12 \ft selo Lipe Mundorumu Yema 26:18.\f* mele nosindilimoma eno Kollosi yembomanga kepe pea nosindilimo linge aulkemo akisinderimu ye, akumu enonga Lapamo, yu-kinie paa konopu siku ‘Ange’ niengi.” nimbu Pulu Yemo enonga mawa tendelembolola. \v 13 “Yuni olio lipe tapondopa sumbulu tolimu yu kingi molopa nokolemo tondolomonga\f + \fr 1:13 \ft Ou-Pita 2:9**.\f* wendo lipe, yunge konopu mondolemo Malone\f + \fr 1:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini bilong God”.\f* nokolemo tondolomonga sukundu lipe mondorumu kene ⸤aku siku teangi⸥.” nimbu mawa tendelembolo. \v 14 Yunge Malo akumu (yunge meme ondo lenderimumuni)\f + \fr 1:14 \ft Pala () akune molemo ungu akumu yembo marene pilkulie, Ou Giriki ungune naa molorumu, Pollone bokune naa torumu. Yembo tene pe imbi torumu. ningu pilimele.\f* olionga ulu pulu kerime ‘Kamu manie pupili.’ nimbe siye kolopa, olio ka sipe ambolorumu aulkena wendo lipe ‘We kapola molangi.’ nirimu yemo.\f + \fr 1:14 \ft Epesasi 1:7, Romo 3:24.\f* \s1 1:15-23 Kirasi Yu Molopa Ulu Telemomanga Pali Yu Olandopamonga Ungu Te \p \v 15 ⸤Pulu Yemonga Malo Kirasi akumu⸥ \m Pulu Ye naa kanolemolomo none teli yemo.\f + \fr 1:15 \ft Jono 1:18.\f* \m Pulu Yemo molemo mele \m Malo yu mona molemo kanolemolo. \m Mulu ma melema ou wendo naa opili yu ou molorumu, \m melemanga pali yu ye nomi olandopamo molemo yemo. \m \v 16 Malomo aku sipe yemo molemomonga pulumu isipe: \m Mulune angilimo melema kinie mana lemo melema kinie, \m kanolemolo melema kinie naa kanolemolo melema kinie, \m aku mele Pulu Yemone ‘Tepo mimi teambo.’ \m nirimu melema pali Malonga kimuni terimu.\f + \fr 1:16 \ft Jono 1:3, Ipuru 1:2.\f* \m Tondolo pelemo kurume kinie, \m mulu koleana yembo namba molemo yembo awilime kinie, \m imbi paa olandopa molopa \m mele awisili nokolemelema kinie, \m enge nilime kinie, \m aku mele paa enge nilime mulune kinie \m mulu koleana kinie molemelema pali\f + \fr 1:16 \ft Epesasi 1:21.\f* kepe \m mele mongone kanolemolo melema pali pea \m yunge kimuni terimu. \m Melema paa pali Malone mindi tepa mimi terimu. \m ‘Aku melema yunge mindi liepili. \m Yunge imbi liku ola mundundengi.’ nimbe aku melema \m terimu akumunge yu aku sipe yemo molemo. \m \v 17 Melemanga pali yu kumbi lepa molorumu;\f + \fr 1:17 \ft Jono 1:2, 8:58.\f* \m melema pali yunge engemone wendo orumu;\f + \fr 1:17 \ft Aku ungumunge pulumu i-sipe: Ulke takongendo ponga kokeya pele uwe melema pali ‘ingi nipili.’ ningu ka tolemele mele Kirasi yu aku sipe melemanga pali kamo. Akumunge ungu pulu te inie anjokondo 2:7.\f* \m pe kinié Kirasi yunge engemonela melema pali \m wendo olemo.\f + \fr 1:17 \ft Malo melemanga pali olandopamonga ungu pulu mare Jono 1:1-4, Ipuru 1:2-4.\f* \m \v 18 Kirasinge talape yemboma\f + \fr 1:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* yunge kangimu; \m Kirasi yu kangimunge pengemo.\f + \fr 1:18 \ft inie anjokondo 1:24, 2:19, Epesasi 1:22, 4:15, 5:23.\f* \m Yu yunge kangimu konde molemomonga ulu pulumu. \m Yu melemanga pali kumbi lepa molemo Malo, \m ‘Yu melemanga pali ye nokoli awilimu molopili.’ \m nimbe Pulu Yemone yu topa makinjinderimu-ne \m yu kumbi lepa lomboropa ola molorumu yemo molemo.\f + \fr 1:18 \ft Lipe Ora Sirimu 1:5.\f* \m \v 19 Pulu Yemo yuyu molopa telemo mele \m ‘aku sipe ulu pulume Malo-kinie pepili.’ \m konopu lierimu-ne \m Pulu Yemo yuyu tengepea tepa pelemo mele \m Malo-kinie aku sipe pelemo, \m ⸤Pulu Yemonga Malo, Lapa molemo mele molemo⸥.\f + \fr 1:19 \ft inie anjokondo 2:9, Jono 10:38.\f* \m \v 20 Pulu Yemone ‘Mulu ma melema pali yu-kinie \m konopu telune pupili, kapola kapola molamili kene \m Malone aku temba aulkemo akisindepili.’ nimbe pilipelie \m Kirasinge mememo unjo perana ondo lierimumuni \m Pulu Yemone olio-kinie opa pulue molorumulu ulu pulumu \m kamu topa manie mundorumu.\f + \fr 1:20 \ft akumu yembo marene pilkulie ‘Konana te niringimu Pollone ya torumunje.’ ningu pilimele.\f* \p \v 21 Aku tenderimu nikirumuni eno lipe tere lendelemo. Ou enone ulu kerime teko enonga konopumene yu-kinie opa pulue moloringimunge Pulu Yemo kinie sulu teko moloringi. \v 22 Nalo kinié ⸤Malo Kirasinge⸥ kangimu toringi kolorumu aku ulumuni Pulu Yemone eno yu-kinie ‘konopu telune pupili nondoko ongo molangi.’ nirimu. ‘Eno yunge yembo kake telime molko, kalaro te naa pepa, yuni kanopa keri kanolemo ulu te naa pepili\f + \fr 1:22 \ft Epesasi 1:4, 5:27.\f* yu molemona ongo molangi.’ nimbelie aku terimu.\f + \fr 1:22 \ft Romo 5:10.\f* \v 23 Nalo ⸤Kirasi⸥ ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilieringi mele ningu pilku, ‘Kirasi enonga ulke simu mele.’ ningu yu tondolo munduku ambolko siye naa kolangi. Aku tengi liemo ⸤yuni molonge mele nikimu aku siku molonge⸥. Temane peangamo ou pulu pulu pilieringi kinie ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku kanu temanemone wendo ombá mele kinie eno molonge mele kinie nilimo ‘aku sipe mele olio-kinie paa wendo opili.’ ningu konopu siku nokoko moloringi mele ulu umbune te wendo ombá kinie siye kolonge kene mimi siku kanoko molaa. Kanu temane peangamo ma koleamanga pali toko siringi, eno pilimele temanemo. ⸤Kirasini⸥ na Pollo ‘Kanu temane peangamonga kendemande yemo molani.’ nirimu-ne molio. \s1 1:24-2:5 Pollone Kirasinge Yembo Talapemo Kollosi Molemelema Mindili Sipe Lipe Tapondorumu Temanemo \p \v 24 Pe kinié na eno lipu tapondombondo mindili noliomonga konopu sikiru. Kirasinge kangimu, akumu yunge yembo talape kanumu,\f + \fr 1:24 \ft inie yakondo 1:18*.\f* yuni enonga nimbe lipe tapondopa mindili norumu mele mindili mare we pelemo akumu na yunge talapemo ‘lipu tapondambo.’ konopu lepo ⸤Kirasi mindili norumu mele⸥ nanga kangine mindili nombo kapola tendelio. \v 25 Pulu Yemone ‘na Kirasinge talape yembomanga kendemande yemo molopili.’ nimbe enonga nimbu lipu tapondombo kongono te sirimu. Aku kongonomo ‘Eno Pulu Yemone nilimo ungume sumbi siku pilku, akumunge ungu pulume pali paa piliengi!’ nimbu, nimbu simbo kongonomo. \v 26 Paa koronga ou walemanga pali Pulu Yemone iungumu lopi terimu yemboma pali naa pilieringi, nalo kinié ‘yunge yemboma piliengi!’ nimbe, nimbe para silimo.\f + \fr 1:26 \ft ungu pulu mare Epesasi 1:9*.\f* \v 27 Iungu lopi terimu ungu ‘akumu paa peanga olandopa, Juda yembo naa molko yembo lupe molemelema\f + \fr 1:27 \ft bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.\f* paa manda lipe tapondomba mele yunge yembomane pali piliengi kene mona liepili.’ nimbe, Pulu Yemone nimbe para sirimu. Aku ungu lopi terimumu isipe: Kirasi yu eno-kinie molemo. Yu eno-kinie molemomonga yuni ‘eno Pulu Yemo mulu koleana tondoloma kinie pea pepili molemo akune tapu topo molamili lipu membo pumbo.’ nirimu-ne pilkulie ‘Sike.’ ningu konopu siku nokoko molemele kanumu. \p \v 28 Inikiru ye Kirasi akumuni telemomo yemboma temane topo nimbu silimolo. ‘Eno Kirasi kinie pea tapu toko molko yunge yembo konopu tondolo peli yembo yume molonge kinie membo pupu ⸤Pulu Yemo⸥ siemili.’ nimbu, pilipe konginjeli pelemomone yemboma mimi sipu liepi liepi topo mane silimolo. \v 29 ‘Aku teambo.’ nimbu yuni\f + \fr 1:29 \ft ‘Yu’ nikimu akumu yembo marene ‘akumu Kirasimu’ nilimele, marene ‘Pulu Yemo’ nilimele. Pisini ungune ‘Kirasi’ nimbe molemo.\f* na enge sipe tondolo mundupe lipe tapondolemo ulumene pali tondolo mundupu mindili sipu kongono telio. \c 2 \s1 2:1-5 Kirasinge Ungumu ‘Sike’ Ningu Tondolo Munduku Pilku, Kolo Toli Ungume Liku Su Singemonga Ungu Te \p \v 1 Eno kinie, Kirasinge yembo talape LLadosia taono molemelema kinie, koleamanga pali yembo na naakanolemele yemboma kinie, eno ‘Paa lipu tapondambo.’ nimbu mindili sipu kongono tendelio mele ‘eno piliengi!’ konopu lekero. \v 2 “Eno konopu tondolo pupili molko, anjo yando konopu mondonge ulumuni eno lipe tere lendemba kinie eno ⸤Kirasinge⸥ ulu pulume pali mimi siku pilkulie ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele kamu-kumu aku siku olandopa pilku molangi.’ nimbu na paa mindili silio. Aku siku pilkulie Pulu Yemonga ungu lopi tepa pelemomonga eno piliengila!’ nimbu na mindili siliola. Aku lopi tepa pelemo ungumu Kirasi yu.\f + \fr 2:2 \ft inie yakondo 1:26.\f* \v 3 Pilipe konginjeli ulu pulume kinie, konopuni pilimele ulu pulume kinie, aku ulu pulume Kirasi yu kinie lopi tepa pelemo. Akume kou mone mele bengena tengepea tepa lemo mele yu kinie aku sipe pelemo. \v 4 ‘Yembo marene enondo kolo toko ungu peanga mare ningu kondi tonge.’ nimbulie iungumu eno nimbu sikiru. \v 5 Na eno kinie naa molio nalo ‘eno kinie molio.’ konopu lepo, eno tapu toko tondolo munduku kongonoma sumbi siku teko Kirasi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku\f + \fr 2:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* siye naa kolemele mele nanga konopumuni kanopolie lakopo konopu silio. \s1 2:6-23 Kirasi Kinie Pea Tapu Topo Molemolomonga We Mana Yembomane ‘Teaa’ Ningu, Ningu Panjilimele Ungu Manemane Olio Naa Nokolemomonga Ungu Te\f + \fr 2:6 \ft Gallesia 3:1-25.\f* \s1 2:6-15 Olio Kirasi Kinie Pea Tapu Topo Molopo Konde Molopa Kondoli Ulu Sikemo Limolo Ungu Te \p \v 6 Pe kinié ‘Kirasi Yesusi olionga Awilimu\f + \fr 2:6 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “6. Bikpela”.\f* molopili, pea molamili konopune opili.’ niringi mele yu kinie pea tapu toko molangi. \v 7 Unjo te ⸤tondolo mundupe angilimbendo⸥ yunge pulkinioma mana manie mundulimo,\f + \fr 2:7 \ft Epesasi 3:17.\f* ulke te ⸤‘tondolo pupe angiliepili.’ ningu⸥ simu enge nili te polemele,\f + \fr 2:7 \ft inie yakondo 1:23.\f* eno ‘aku sipu tondolo mundupu angiliemili.’ ningu unjomo mamo kinie tapu topa angilipe ulkemo simu kinie tapu topa angilimo mele eno Kirasi kinie aku siku tapu toko angilku, olione eno mane sirimulu ungume ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi mele olandopa tondolo munduku pilkulie, alieli Pulu Yemo kinie ‘Ange.’ niengi. \p \v 8 ‘Yembo tene ‘yunge konopuni pilimo mele eno aku siku mele paa konopuni pilku molangi.’ nimbe we ungume kolo topa eno nimbe simbe.’ ningu kanoko kondoko molangi. Anda-kolepalimene ou mane siringi yandopa pilieringi mele kinie, ma koleamanga pali nokolemele kurumenga ungume kinie, kanu yembomane pilkulie eno ningu silimele. Kirasinge konopuni pilimo ungume naa pilku ningu silimele.\f + \fr 2:8 \ft 20 Gallesia 4:3,9.\f* \p \v 9 Kirasi mana ye alierimu kinie Pulu Yemo yuyu molopa telemo mele aku sipe ulu pulumu Kirasi yunge kangine pepa tengepea telemo mele\f + \fr 2:9 \ft inie yakondo 1:19.\f* eno pilimele kanumu. \v 10 Akumunge, aku yemo Pulu Yemo molopa telemo ulumu yu-kinie pelemo akumu eno yu-kinie tapu toko molemele kinie Pulu Yemone eno kepe silimo eno-kinie tengepea tepa pelemola. Kanu ye Kirasimu yu mulune kuru enge nilime kepe, aku mele namba pelemo-na melema nokolemelemanga pali, yu ye olandopamo molemo.\f + \fr 2:10 \ft inie anjokondo 2:15, Epesasi 1:20-21, 6:12, Kollosi 1:16, Ipuru 2:15.\f* \p \v 11 Eno yu-kinie ongo tapu toko moloringi kinie kangi te kopisiku wendo lili ulu pulumu eno sirimu lsingi. Aku kangi te kopiseli ulu sirimumu yembomane kangikundu telemele akumundu naa nirimu. Kirasini tenderimu ulumuni olio kangi te kopisipe wendo lili ulumu lsimulu, akumu olio ulu pulu keri terimulumenga ou-we-konopumenga tondoloma manie purumu.\f + \fr 2:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”.\f* Aku ulumu kangi te kopisipe wendo lili ulu sikemo.\f + \fr 2:11 \ft Romo 2:28-29, Pillipai 3:3; bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* \v 12 Eno no linderingi kinie Kirasi kinie pea eno ono teringi kanumu. Pe eno ‘Sike Pulu Yemone yunge tondolomone Kirasi topa makinjinderimu.’ ningu tondolo munduku pilieringimunge Kirasi topa makinjinderimu Pulu Yemone eno no lsingi kinie Kirasi kinie pea topa makinjinderimula.\f + \fr 2:12 \ft Kirasi kinie pea kolorumulu, yu pea ono teringi, yu pea lomboropo ola molorumulu mele ungu mare inie anjokondo 2:20, 3:1,3, Romo 6:1-14.\f* \p \v 13 Eno ou-we-konopume pepili ulu pulu kerime teringi kinie kepe, eno Juda yemboma naa molko yembo lupema moloringimunge Pulu Yemonga ungu manemane eno naa nokorumu kepe, aku uluselone eno topa kondorumu, yembo kololime mele moloringi,\f + \fr 2:13 \ft Epesasi 2:1.\f* nalo Pulu Yemone ‘Eno Kirasi kinie pea konde molangi.’ nirimu.\f + \fr 2:13 \ft Epesasi 2:5.\f* Yuni olionga ulu pulu kerime siye kolopa ‘Kamu manie pupili.’ nimbe, \v 14 Mosisini Pulu Yemonga ungu manema bokune torumumene oliondo alieli ‘Teko kenjilimele.’ nilimo ungu manema olio tondolo mundupe nokorumu tondolomo ‘Olio kotena uluri naa tendepili. Kamu manie pupili topo manie mundembo.’ nimbelie ⸤Pulu Yemone⸥ aku ⸤ungu mane⸥ ma lipe ⸤Kirasinge⸥ unjo perana pirimúni uku topa mondorumu. \v 15 Mulune kuru enge nilime kepe, aku mele namba pelemo-na melema nokolemelema pali\f + \fr 2:15 \ft inie yakondo 2:10.\f* enonga tondoloma unjo perana ⸤kolorumumunge⸥ topa manie mundupe,\f + \fr 2:15 \ft Mateyu 12:29, Jono 12:31.\f* “Kurumenga enge te naa pepa kamu manie purumu lemo.’ ningu kanangi.’ nimbe eno lipe ora sirimu.\f + \fr 2:15 \ft Yembomane enonga opa-puluema kinie opa teko yembo mare pulu siku ambolko liku ka sikulie ‘opa-puluema topo mundomulu mele yemboma kanangi.’ ningu mengo oringi mele Pollone pilipelie ya inie ungu aku sipe nirimu.\f* \s1 2:16-23 Kirasi Kinie Pea Kolorumulumunge We Ungu Manemane Olio Naa Lipe Tapondolemo Ungu Te (2:6-23 pali kanani.) \p \v 16 ⸤Yuni aku terimu⸥ kene ‘Yembo tene olio langi nombo no nombo wale kake telimenga ulume tepo, oli ke tolemo kinie ulume tepo, koro mololi wale Sambatemanga\f + \fr 2:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* ulume tepo, aku ulumenga yembo tene temolo mele apurupe ungu mane te naa nimbe panjipe, iri topa “Teko kenjikimili.” ni naa nipili.’ niengi.\f + \fr 2:16 \ft Romo 14:17,5-6, Gallesia 4:10, Ipuru 13:9.\f* \v 17 Ulu akume ‘Teangi.’ ningu ou ungu manema ningu panjeringi akume pe wendo ombá ulu te manda manjiku aku ulume teringi.\f + \fr 2:17 \ft Ipuru 10:1.\f* Aku ulumenga sike ulumu Kirasi-kinie pelemo. \v 18 Yembo te kumbu tepa kanolemo melema temane topa yu yuyu ‘Konopu siembo kene nanga imbi ola naa molopili molambo.’ nimbe kolo topa, angellomanga imbi lipe ola mundundupe kapi nilimo yembo tene ‘Aku sipu teliomonga na nanu pilipe konginjeli olandopa pelemo.’ nimbe “Eno telemele mele teko kenjilimelemonga Pulu Yemone eno mele naakalomba linge.” nimbé kinie yunge ungumu naa piliengi! Kanu yembomo yu yuyu yunge ou-we-konopumuni aku sipe pilipe yuyu imbi lipe ola mundulimo. \v 19 Kanu yembomo yu Kirasi kinie tere leko naa molembele, lupe lupe molembele. Olio Kirasinge kangimu, yu kangimunge pengemo.\f + \fr 2:19 \ft ungu pulu te inie yakondo 1:18*.\f* Pengemone kimbu ki kangi melemanga pali nokopa, ombele pulkinio melema pali ‘enge nipili.’ nimbe\f + \fr 2:19 \ft Epesasi 4:15-16; ungu pulu te Epesasi 2:21.\f* langi silimo, aku sipe mele Kirasi olionga pengemone olio yunge kangimu yu kinie lipu tere lepo molemolo kinie aku telemo. Aku telemomonga Pulu Yemonga engemone ⸤Kirasinge⸥ kangimu tepa awi silimo. \p \v 20 Eno Kirasi kinie pea kolkolie ma koleana ulume kamu siye koloringi, telune manda naa molongemonga nambemune kinié eno ya ma koleana yemboma mele molko ma koleana ungu manema pilku liku teko molemeleye? \v 21 Ungu manemane ⸤langi mare kinie no mare kinie akumendo⸥ “Naa ambolaa!” nimbe, “Naa naa!” nimbe, “Kini simbi naa tondangila.” nilimo aku ungu manema mele nambemune pilku liku telemeleye?\f + \fr 2:21 \ft Juda yembomanga ye nomimene Pulu Yemonga ungu manema pilkulie olandopa ungu awisili isili mele mane siringila.\f* \v 22 Aku ungu manema pali mana yembomane mindi konopuni pilku “I siku teaa. I siku teaa.” ningu ungu mane silimelemonga aku ungu manemane “Pilku teaa.” nilimele melema kinie ulu mare telemele kinie walsikele kamu-kumu keri lepa manie pulimo. ⸤Kanu melemane eno lipe tapondomba ulu te naa pelemo.⸥ \v 23 Kanu ungu manemane “olio imbi naa molopili molamili.’ ningu, melema kapi ningu imbi liku ola mundunduku, ‘olionga kangime mindili nopili.’ niengi.’ ningu ulu mare aku siku telemele mele kanokolie ‘aku ungu manema pilipe konginjeli paa pepa peanga lemo.’ sike nimbu kanolemolo nalo olio ou-we-konopumuni ulu kerime mindi pilipu ulu pulu kerime mindi waka lemo ulume ‘Topo manie mundemili.’ nimbe lipe tapondomba ulu te kanu ungu manema kinie paa naa pemele. \c 3 \s1 3:1-17 Ulu Kake Telime Tepo Molomolo Mele Ungu Mane Mare \s1 3:1-4 Kirasi Pea Lomboropo Ola Molorumumunge Ungu Te \p \v 1 \f + \fr 3:1 \ft Aku ungumu kinie telu sipe mele Romo 12:1, Epesasi 4:1, Pillipai 4:1. Akune owe mele pelemo. Owena yakondo Kirasini tenderimu, olio yu pea tepo molemolo ungume nimbe pora sipelie, owena anjokondoulume tepo molomolo mele ungu mane sirimu.\f* Pulu Yemone eno Kirasi kinie pea topa makinjinderimu kene\f + \fr 3:1 \ft ungu pulu te inie yakondo 2:12*.\f* Kirasi wi ola Pulu Yemonga ki umbukundu molemo koleamonga ulume mindi konopuni pilku waka kolko molangi. \v 2 Mulu koleana melema mindi paa konopu kimbu siku, ma koleana melema konopu naa kimbu siku molayo. \v 3 Eno ⸤enonga ou-we-konopume\f + \fr 3:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”.\f* kinie⸥ pea Kirasi kinie kolkolie\f + \fr 3:3 \ft ungu pulu te inie yakondo 2:12*.\f* yu pea ⸤lomboroko ola moloringi⸥ kinié konde molemelemonga\f + \fr 3:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* Kirasi yu mulu koleana Pulu Yemo kinie pea telune tapu toko molembele naa kanolemolo mele eno aku siku elo kinie pea telune tapu toko molko paa sike molonge mele ou naa kanolemele kene ⸤aku siku mulu koleana melema mindi konopu kimbu siku molayo⸥. \v 4 Enonga sike molemele ulu pulumu Kirasi yu, akumunge yu omba mona angilimbe kinie eno yu kinie pea molko, tondolo pa telemo koleana yu ye awili olandopamo molopa mele tondoloma nosipe melema nokolemo koleana yu kinie pea tapu toko molonge. \s1 3:5-4:18 KIRASI OLIONGA KONOPUNE SUKUNDU MOLOPA OLIO-KINIE TAPU TOPA MOLEMOMONGA OLIO YEMBO KONDEMA MOLEMOLO UNGU TE\f + \fr 3:5 \ft akumunge 3:5-4:6 Romo kolomongo-awili 6.\f* \s1 3:5-11 Olio Yembo Kondema Molopolie Naa Temolo Mele Ungu Te\f + \fr 3:5 \ft Ungu selo Gallesia 5:16-24.\f* (3:1-17 pali kanani.) \p \v 5 Akumunge, ⸤enonga ou-we-konopume Kirasi kinie pea kolkolie yu pea lomboroko ola moloringi⸥\f + \fr 3:5 \ft pala ⸤ ⸥ akune molemo ungu pulumu 3:3 molemo.\f* kene mana ulu enonga konopumene pilkulie tengendo waka kolemele ulume toko manie mundeyo! Ulu akume isipe: \m Wa ulu kerinele teli ulu pulumu kinie, \m we melema kinie kepe ulu kerinele tengendo taki-teki \m konopu kimbu siku molemele ulu pulumu kinie,\f + \fr 3:5 \ft Romo 1:24, Pe-Korini 12:21, Gallesia 5:19, Epesasi 5:3, Ou-Tesallonaika 4:7.\f* \m ambomane ye peangama kanoko ‘Pea tapu topo \m andolembelanje papu.’ ningu konopu mondoko, \m yemane amboma kanoko konopu mondoko \m aku siku teli ulu pulumu kinie,\f + \fr 3:5 \ft Romo 1:26, Ou-Tesallonaika 4:5.\f* \m yembo lupemanga melema yama meli ulu pulumu kinie, \m aku ulume. \m Yembo lupemanga melema yama melemele mele kinie, \m kurume kinie pulu ye kolo tolime kinie popo toko \m kapi nilimele mele kinie,\f + \fr 3:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. god giaman”.\f* \m aku uluselo telu sipe mele.\f + \fr 3:5 \ft Epesasi 5:3,5.\f* \v 6 Aku ulu pulu kerime telemelemonga Pulu Yemone yemboma mumindili kolopa tomba walemo yunge ungu manema ta nilimele yemboma molemelena wendo ombá okomo. \p \v 7 We mana yemboma teko molemele mele ou eno Kirasinge Kollosi yemboma kepe Kirasi naa pilku molkolie aku siku ulu kerime mindi teko moloringi. \p \v 8 Nalo kinié ‘Aku ulume naa teamili.’ ningu we siye kolayo. \m Yembo mumindili kololi ulu pulumu kinie, \m yembo iri toli ulu pulumu kinie, \m yembo pilku keri pilieli ulu pulumu kinie, \m ‘Yemboma pipili kolko molko kenjengi!’ ningu \m kolo toko ungu bulkundu nindeli ulu pulumu kinie,\f + \fr 3:8 \ft Mateyu 15:19, Epesasi 4:31.\f* \m ‘Tawe teangi.’ ningu ungu keri nili ulu pulumu kinie, \m aku ulu pulume siye kolayo.\f + \fr 3:8 \ft Gallesia 5:19-21**.\f* \v 9-10 Ou-we-konopume kinie aku konopumene pilku teringi ulume kinie siye kolko, ‘Yembo kondema molamili.’ ningu Kirasi lsingimunge eno yembo kondema tepa mimi terimu Pulu Yemone eno konopu konde lipe panjinderimu, yandopa yandopa ‘yu molemo mele\f + \fr 3:9-10 \ft Pulu Yemone ou-pulu-pulu yemboma yu-mele tepa mimi terimu temanemo Ou-Pulu-Pulu 1:26-27 molemo. Kinié Kirasinge yemboma yembo kondema tepa mimi telemo.\f* eno olandopa olandopa pilkulie aku siku molangi.’ nimbe aku telemo kene anjo yando kolo naa tayo.\f + \fr 3:9-10 \ft Epesasi 4:25.\f* \p \v 11 ⸤Pulu Yemone yuyu yembo kondema pea pali tepa mimi telemomonga⸥ olio yembo kondema mele molemolo yemboma telu sipu molemolo. Juda yembo naa molemelema lupe,\f + \fr 3:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”.\f* Juda yemboma lupe molo; yembo kangi te kopiseli yemboma lupe,\f + \fr 3:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* kangi te naa kopiseli yemboma lupe molola; kewa yemboma lupe, umbu yemboma lupe molola; ⸤yembo kamakoma lupe yembo koropama lupe molola;⸥ mele kalolimu naa liku kongono we tendeli kendemande yemboma lupe, we molemele yemboma lupe molola. Kirasi yu olionga pali olandopa molemo; yu olionga pali konopune molemo, akumunge olio yembo lupe lupe manda apurupu naa nimbu naa kanomolo. Olio pali telu sipu molemolo.\f + \fr 3:11 \ft Gallesia 3:28.\f* \s1 3:12-17 Yemboma Kondo Kolomolo Ulume Lipu Ambolopo Kirasinge Ungume Olio-Kinie Pepili Molamili Ungu Te\f + \fr 3:12 \ft inie yakondo 3:5-11*.\f* (3:1-17 pali kanani.) \p \v 12 Akumunge, eno Pulu Yemone ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu yembo konopu awili tepa mondopa, ‘konopu kake tepa peli yemboma’ nimbe kanolemo yemboma molemele kene \m yembo lupema kondo kolko liku tapondoko, \m enonga imbime liku ola naa munduku, \m yemboma kinie kara naa puku andiki teko taka liku molko, \m ólo áme topili molko, aku siku teko molangi.\f + \fr 3:12 \ft Epesasi 4:2.\f* \v 13 Enonga angenu tene eno tepa kenjipe ulu tepa mumindili kondoli ulu te temba kinie eno yundu ungu te naa ningu, siye kolangi.\f + \fr 3:13 \ft Mateyu 6:12,14-15, Epesasi 4:32.\f* Eno Pulu Yemo teko kenjeringi ulu pulu kerime yu ‘Manie pupili.’ nimbe we siye kolorumu mele eno aku siku teko kenjinge ulume ‘Manie pupili.’ ningu we siye kolangi. \v 14 Nalo aku ulu pulu peanga nikiru ulu pulumenga pali konopu mondoli ulu pulumu paa olandopa pelemo kene yemboma konopu tondolo munduku mondangi.\f + \fr 3:14 \ft Ou-Korini 13:13.\f* Aku tenge kinie aku siku ulu pulu peanga lupema pali we sumbi siku teko paa kapola kapola molonge.\f + \fr 3:14 \ft Epesasi 4:3. Inie yakondo 1:17 ulke takongendo ka tolemele ungu pulu te molemo aku sipe mele ya 3:14 ‘konopu mondonge ulumu’ nikimu aku ulumu aku sipe kamo melela. Konopu mondoli ulumu ulu peangamanga pali ingi sipe lipe tere lendelemo.\f* \p \v 15 Kirasinge yemboma kinie konopu telune pupili kapola kapola molopo konopu pe nili ulu pulumu Kirasini silimo aku ulu pulumuni ‘Eno aku siku taka liku konopu waengo siku molangi.’ nimbe omba nokopili. Kangi telumunge kimbu ki melema lupe lupe angilimo nalo kangi telumu mindi angilimo aku mele eno yemboma pali telu mele molemele.\f + \fr 3:15 \ft Kangi telu mele molemolomonga ungu mare inie yakondo 1:18,24, Epesasi 4:4.\f* Eno aku siku molkolie Pulu Yemone “Eno anjo yando konopu telune pupili kapola kapola molangi waa.” nirimu. Akumunge Pulu Yemo alieli “Ange.” ningu molangi. \p \v 16 Kirasinge ungume enonga konopune paa tengepea tepa pepili molangi. Aku siku molkolie eno pilipe konginjelimu pepili enone yemboma ungu mane siku, yemboma ulu keri peangama pali tenge mele ‘Pilku kondangi.’ ningu siku; Pulu Yemone enonga nimbe tenderimu tendelemomonga yu-kinie “Ange.” ningendo Pulu Yemonga bokune molemo konanama kinie, makune sukundu konana nilimele konanama kinie, Mini Kake Telimuni enonga konopune nimbe silimo pilimele konanama kinie, niengi.\f + \fr 3:16 \ft Epesasi 5:19.\f* \p \v 17 Ungu ningu ulume teko kongono tenge ulu akume pali tengendo ‘Iulumene Awili Yesusinge imbi lipu ola mundundemili.’ ningu aku ulume teko,\f + \fr 3:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* Lapa Pulu Yemo kinie “Ange.” ningendo Awili Yesusi yuni enonga nimbe tenderimumunge Lapa Pulu Yemo kinie “Ange.” niengi. \s1 3:18-4:1 Olionga Ulkemanga Sukundu Anjo Yando Temolo Mele Ungu Te\f + \fr 3:18 \ft akumunge 3:16-4:1, Epesasi 5:19-6:9.\f* \s1 3:18-21 Kirasinge Ambo Yema Kinie Ambolangoma Kinie Molonge Mele Ungu Te \p \v 18 Eno amboma, enonga emenali yemanga ungume taka liku pilku liku molayo. Aku ulumu Awilimuni kanopa peanga kanolemo ulu pulu te kene aku teayo. \p \v 19 Eno yema, enonga amboma konopu mondoko, eno teko mumindili kondoko iri naa toko molangi. \p \v 20 Ambolangoma, eno aminieli lanielini ninge ungume pali alieli pilku tenge panjiku teko molayo. Aku ulumu Awilimuni kanopa peanga kanolemo.\f + \fr 3:20 \ft ungu pulu te Wendo Oringi 20:12.\f* \p \v 21 Ambolangomanga lapali, enonga ambolangoma ‘Popenge teko mumindili naa kolko, nikimulu mele bulu siku siye naa kolangi.’ ningu taka liku ungu manema siku popenge teko iri naa toko ungu manema tondolo munduku naa sieyo. \s1 3:22-4:1 Kongono Kendemande Yemboma Kinie Enonga Nokoli Yema Kinie Enonga Ungu Te (3:18-4:1 pali kanani.) \p \v 22 Mele kaloli te naa liku kongono we tendeli kendemande yemboma,\f + \fr 3:22 \ft ungu pulu te Epesasi 6:5*.\f* enonga kongono nokolemele mana yembomane ninge ungume pali pilku liku teangi. ‘Nokoli yemboma kanoko molangi kongono tepo kondombo kinie kanokolie kapi niengi.’ ningu kongono naa teangi. Awili ⸤Kirasi⸥ nge ungumu liku awi siku pilku liku telemele mele aku siku kongono nokoli yembomane “Teaa.” ninge ungume pilku liku kongono konopu siku teko kondangi. \v 23 Eno konopu talo tepa pepili enonga kongono nokoli yembomanga kongono naa tendangi. Kongono tengema pali tengendo Awilimunge kongono tendelemela mele aku siku kongono nokoli ye kanumenga kongonoma konopu peanga pepili toya toko tendangi. ‘Mana yembomanga kongono mindi tendekemolo, akumu uluri molo.’ ningu kongono naa teangi. \v 24 ‘Awilimuni pe yunge yemboma mele kalombando nosindilimo mele peangama olio simbe.’ ningu pilkulie ⸤konopu peanga pepili kongono nokoli yemanga kongono toya toko tendangi⸥. Kirasinge kongono kendemande tendelemele; yu enonga Ye Nokoli Paa Awili kanumu.\f + \fr 3:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “6. Bikpela”.\f* \v 25 ‘Teko kenjinge yemboma pali teko kenjingemonga mele kalolimu linge. Awilimuni ‘Yembo imbi molemoma lupe, imbi naa molemoma lupe.’ nimbe kanopa apurupe mele naa kalomba. ⸤Telemolo mele kanopa apurupelie mele kalomba⸥ kene,’ ningu kongono aku siku tondolo munduku teangi. \c 4 \p \v 1 Kongono nokoli yemboma, enonga kongono we tendeli kendemande yemboma taka liku nokoko teko kondoko, teko mini-wale naa mundundengi. ‘Olio kongono nokoli yembomanga kepe Nokoli Ye te mulu koleana molemo.’ ningu pilkulie kongono we tendeli kendemande yemboma aku siku teko kondangi. \s1 4:2-6 ‘Pulu Yemo Kinie Ungu Nilimele Ulumu Tondolo Munduku Ambolko, Molko Kondangi.’ Nirimu Ungumu \p \v 2 Pulu Yemo kinie paa alieli ungu ningu siye naa kolko, ⸤Pulu Yemo kinie ungu ningendo⸥ umbu-konopu pepili ⸤Pulu Yemo kinie ungu ningu⸥,\f + \fr 4:2 \ft Ungu wale talo pala ⸤ ⸥ akune sukundu molemo mele sikenje? Pisini ungune aku sipe molemo. Giriki ungune ungu ponjipe “Mimi siku kanoko molangi.” molo “Mimi siku pilku molangi.” molo “Umbu-konopu pepili molangi.” nimbe aku sipe mindi molemo akumu nambolkamondo nimbe nikimunje? Ya molemo mele nimbendo nikimunje, molo “Setene ombá . Mimi siku kanaa.” nimbendo nikimunje, molo nambolka nimbendo nikimunje? Pilipe konginjeli yembomane kepe mimi siku naa pilku kerepale ningu molemele. Ungu pulu te Mateyu 26:41 molemonje? Paa kana.\f* Pulu Yemo kinie “Ange” ningu molangi. \v 3 Pulu Yemo kinie ungu ningu molkolie olionga kepe mawa tendekolie, “Olio yunge temane peangamo andopo topo siemili aulke te akisindepili.” niengi. Aku temanemo Kirasinge temanemo, akumu ou lopi tepa perimu kanumu. Aku temanemo topo siliomonga na ka ulkena pelio.\f + \fr 4:3 \ft Epesasi 6:19-20; ungu pulu te Epesasi 1:9*.\f* \v 4 Pulu Yemo kinie nanga mawa tendekolie “Kirasinge temane lopi tepa perimumu yemboma paa sumbi siku piliengi nimbu para sipu kondambo.” niengi. ‘Na aku sipu kongono teambo.’ nimbe Pulu Yemone sirimu ⸤kene aku tendangi⸥. \p \v 5 Kirasinge yembo talapena naa molko ulsukundu molemele yemboma eno Kirasinge yembo molemelemane kanoko kondoko aulke andoko, Kirasinge ungumu kanu yemboma ningu singendo aulkemo mimi siku kanoko, aulke te mona lemba kinie kanokolie ungumu eno piliengi sumbi siku ningu siengi. \v 6 Eno ungu ningu singema alieli api mele songo tepili. Waka kolko ‘Paa piliemiliya.’ ningu komu tendenge ungu peangama niengi. ‘Yembomane walsinge kinie olione ungu peangama topondopo niemili.’ ningu aku siku teangi. \s1 4:7-18 Pollone Pep Topa Pora Simbendo Kamu Torumu Ungume \s1 4:7-9 Pollone Tikikasi Kinie Onesimasiselo Kollosi Yemboma Moloringine Lipe Mundorumu Temanemo \p \v 7 Olio paa konopu mondolemolo angenu Tikikasi\f + \fr 4:7 \ft Epesasi 6:21, Lipe Mundorumu Yema 20:4.\f* ⸤ombá kinie⸥ na molio mele pali eno temane topa simbe. Yu Awilimunge\f + \fr 4:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* kongono paa tendepa siye naa kolopa, olio kinie pea tapu topo telemolo yemo. \v 8 Yu aku sipe olio kinie pea tapu topo kongono telemolomonga ‘Olio molemolo mele eno piliengi! ‘Eno konopu tondolo pupe pe nipili molangi.’ nipili.’ nimbu nane yu eno molemelena lipu mundukuru. \v 9 Eno Kollosi yembomanga ye Onesimasi, olionga konopu mondolemolo angenumu kongono paa tepa kondopa siye naa kolemo yemo, yu Tikikasi kinie pea lipu mundukuru. Ya olio molemolona ulu wendo olemoma pali eno ningu singele. \s1 4:10-18 Pollo Kinie Ye Mare Kinie Enone Kollosi Yembomando “Manda Molemeleye?” Niringi Temanemo \p \v 10 Na pea ka ulkena pelembolo ye Arisitakasini “Eno manda molemeleye?” nimbe, nimbe mundukumu. Banapasinge pelepa\f + \fr 4:10 \ft Mako sike Banapasinge pelepa, molo angenunje, naa pilimolo.\f* Mako ⸤ya tapu topo molemolo yemone⸥ “Eno manda molemeleye?” nimbe, nimbe mundukumula. (Mako-kinie eno tenge mele ou nimbu mundorundu\f + \fr 4:10 \ft Sike Pollone kanu ungumu ⸤pep topa⸥ nimbe mundorumunje, molo nawene nirimunje, naa pilimolo.\f* kanumu. Eno molongena omu liemo “Pea molamili ou.” niengi.) \v 11 ⸤Ye te, yunge imbi⸥ Yesusi, aku yemo yunge imbi te “Jasitasi” nilimele, aku yemone “Eno manda molemeleye?” nimbe mundukumula. Pulu Yemo ye nomi kingi molopa melema nokombamonga\f + \fr 4:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* nimbu silio kongonomo na liku tapondoko pea telemele yembomanga aku yema mindi Juda yema.\f + \fr 4:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* Kanu yemane ‘kongono tondolo mundupu teambo.’ ningu paa liku tapondolemele. \p \v 12 Epaparasi, eno Kollosi yembomanga ye te, yuni kepe “Eno manda molemeleye?” nimbe, nimbe mundukumu. Yu Kirasi Yesusinge kongono tendeli ye te molopa, Pulu Yemo kinie ungu nimbéndo siye naa kolopa alieli enonga nimbe tondolo mundupe mawa tendepalie “Eno Kirasinge yembo yume molko, ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku molemele mele konopu alowa malowa naa teko Pulu Yemo kanopa peanga kanomba ulu “Teaa.” nilimoma pilku liku tengendo tondolo munduku teko molangi.” nilimo. \v 13 Yuni enonga kepe, LLadosia taono yembomanga kepe Irapollisi taono yembomanga kepe, ‘Eno lipu tapondambo.’ nimbe paa kongono mindili sipe telemo ‘akumu eno paa piliengi!’ nimbu nikiru. \p \v 14 Olionga konopu mondolemolo ye doketa LLukuni “Eno manda molemeleye?” nikimula. Ye Dimasini aku sipe nikimula. \p \v 15 Olionga angenu LLadosia taonona molemelema kinie ambo Nimba kinie Kirasinge yembo talape\f + \fr 4:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”. \f* yunge ulkena maku toko molemele yemboma kinie “Eno manda molemeleye?” nindengi. \p \v 16 Eno Kollosi yemboma ipepámo piliengi kambu tondoko pora singe kinie ‘Kirasinge yembo talape LLadosia taono molemelema kanoko piliengi!’ ningu liku mundengi. LLadosia yemboma pepá topo sindumu ‘Olio kanamili yando siengi.’ niengila. \p \v 17 Akipasindu i siku ningu siengi: “Nu Awilimunge kongono ‘Tendei.’ ningu siringimu ‘Paa pali tepo pora siembo.’ ningu tondolo munduku tei.” niengi. \p \v 18 Na Pollo nanu ipepámo topo “Eno manda molemeleye?” nikiru. \p Na ka ulkena we pelio mele komu naa sindengi. \p ⸤Pulu Yemone⸥ eno we kondo kolopa molopili molangi. \p ⸤Aku pea nikiru.⸥