\id ACT NT0167 - Kala NT Rob Head Jan/1995 \h Lipe Mundorumu Yema \toc1 LIPE MUNDORUMU YEMA Yesusini “Nanga Kongonomo Tende-Paa.” Nimbe Lipe Mundorumu Yemanga Bokumu \toc2 Lipe Mundorumu Yema \mt1 LIPE MUNDORUMU YEMA \mt2 Yesusini “Nanga Kongonomo Tende-Paa.” Nimbe Lipe Mundorumu Yemanga Bokumu \ip \it Bokumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Ye kisene Yesusinge temanemo toringimenga te LLuku. Pe LLukuni Yesusinge temanemo topa pora sipelie ibokumu torumu. Boku talo pea ye nomi Tiopillasi simbendo torumu (LLuku 1:1-4, Lipe Mundorumu Yema inie 1:1-2). Inie 1:1 paa kanani. Akune boku ou torumu bokumunge “Yesusini pulu polopa terimu mele torundu.” nirimu (Mako 1:1 mele). Aku liemo ibokune molemo temanema Yesusinge temanemala, Yesusinge ungumela. Nalo Yesusi mana molopalie terimu mele molo. Yesusini yu lombili andoli yema yunge tondolomo ‘eno simbo kinie nanga ungumu nindiku, nanga kongonomo tendenge.’ nimbe yunge Minimu eno sirimu (1:3-9, 2:1-3). Yesusinge Minimu enonga konopune molopa tondolo purumu kinie enone Jerusalleme sukundu Yesusinge ungumu pulu polko ningu sindikulie (2:1-8:1), pe kolea awisilinge anjo anjo ningu sindiliku puringi. Pe Pollo kepe “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumula. Kanu yema Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemane ulu mare awisili teringi. (Enonga imbimunge ungu pulu te boku ambolkonomonga alsena anjokondo “1. aposel” molemo.) Pita kinie Polloselonga temane awisili molemo. Pitanga temanema 1:15-5:11,29-32, 8:14-25, 9:32-11:18, 12:1-19 molopa, Pollonga temanema 7:58 pulu polopa nimbe, 28:31 nimbe pora silimo. Nalo kamu koloringili mele naa nimbe silimo.\it* \ip \it Ou Juda yembomane mindi ungumu pilku Kirasinge yemboma moloringi. Nalo pe Juda yembo awisilini “Ungumu naa pilimolo.” niringi kinie Juda yembo naa molko yembo lupe moloringime ningu siringi kinie eno awisili “Sike.” ningu tondolo munduku pilku Kirasinge yemboma moloringi. Yesusi Kirasi yunge yembo talapemo wendo wendo oringi mele ibokune molemo (1:15, 2:41,47, 8:1,4-8,26-40, pe awisilila).\it* \ip \it Temane mare LLukuni we pilipelie boku torumunje. Nalo wale mare yu yuyu Pollo-kinie andopa kanopalie torumula. (Yu pea andoringi kinie “Olio isipu sipu terimulu.” nimbe boku torumu mele 16:10-17, 20:5-21:18, 27:1-28:16 molemo. Pillimono 23-24, Kollosi 4:10-17 kananila.)\it* \ip \it Ungu pulu mare boku ambolkonomonga alsena anjokondo “8. bilip”, “2. arapela lain”, “14. Grik” mimi siku kanani.\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \s1 1:1-8:3 YESUSINI “NANGA KONGONOMO TENDE-PAA.” NIMBE LIPE MUNDORUMU YEMANE KOLEA AWILI JERUSALLEME YESUSINGE UNGUMU NINGU SIKU MOLORINGI TEMANEMO \s1 1:1-3 LLukuni IBoku Talo Sipemo Tombando \p \v 1 Ye Awili Tiopillasi, Yesusini pulu polopa ulume tepa yemboma ungu mane sipe terimu mele ou boku tenga torundu kanumu.\f + \fr 1:1 \ft LLukuni Temane Peangamo Torumu Boku kanumu (LLuku 1:1-4 kanani). Inie yakondo nondopa gomo 568 ungu pulune kanani.\f* \v 2 Ou ulume pulu polopa telipe pupelie, pe yandopa ‘Kelepo mulu koleana altopo nondopo pumbo.’ nimbe pilipelie nirimumuni, “Nanga kongono tende-paa.” nimbe mako topa lipe mundorumu yema,\f + \fr 1:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* \p Mini Kake Telimu yu kinie molopa\f + \fr 1:2 \ft Mini Kake Telimu omba Yesusi-kinie molorumu mele LLuku 3:22, 4:1.\f* lipe tapondorumu-ne Yesusini enondo “Eno i siku i siku teangi.” nimbe ungu mane sirimu.\f + \fr 1:2 \ft Mateyu 28:16-20, Mako 16:19, LLuku 24:49-51.\f* \v 3 Yesusi yu mindili nomba kolopa lomboropa ola molopalie nirimumuni, yu ‘Lombili andolime na paa sike lomboropo ola molondu mele kanangi.’ nimbe eno moloringine yu pupe eno kanoko molangi ulu mare terimu. Yu walse walse nimbe eno moloringine omba mona molopa, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa kolea nokolemo nokomba mele\f + \fr 1:3 \ft 6 bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* eno nimbe sirimu. Aku sipe tepa molopili wale paono talo omba purumu. \s1 1:4-12 Yesusini “Mini Kake Telimu Omb Enone Linge.” Nimbelie Yu Mulu Koleana Olando Purumu Temanemo \p \v 4 Walse eno kinie molopalie Yesusi yuni nimbendo: “Eno ou kolea awili Jerusalleme munduku siye naa kolangi. Ou Tatane “Simbo.” nirimu Minimu ‘Ou opili pe pamili.’ ningu inie we nokoko molangi. Akumu nane eno ou nimbu sirindu pilieringi kanumu.\f + \fr 1:4 \ft LLuku 24:49.\f* \v 5 Nane enondo ou nimbondo: “Jonone yemboma no linderimu lsingi nalo wale awisili omba naa pupili eno nanga yemboma Pulu Yemone Mini Kake Telimu simbe linge.” nirindu kanumu.” nirimu.\f + \fr 1:5 \ft LLuku 3:16.\f* \p \v 6 Kanu kinie Yesusi lombili andolime yu kinie maku toko molkolie niringimuni, enone Yesusindu ningendo: “Awilimu,\f + \fr 1:6 \ft bokumunge alsena anjokondo “6.Bikpela”.\f* kinié walemonga nuni “I sirele yemboma altoko enono molangi, Romo gapomano manie pupili, enono gapomano liengi, na enonga ye nomi kingimu molopo eno nokambo.” nininje?” ningu walsiku pilieringi. \p \v 7 Yuni enondo nimbendo: “Tatane ulu lupe lupe “Tembo.” nimbe mako tolemo walema kinie melema inge teli walema kinie enonga kongono molo.\f + \fr 1:7 \ft Ou Tesallonaika 5:1.\f* Tatane ulume temba walema Tata yuyu akume pilipe molemo. \v 8 Nalo eno molongena Mini Kake Telimu ombalie ‘Eno tondolo pupili molangi.’ nimbé. Kanu kinie pe eno tondolo pupili molkolie kolea awili Jerusalleme kinie, kolea Judia disiriki lemo taonona kinie kolea kangama pali kinie, kolea Sameria\f + \fr 1:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”.\f* disiriki lemo koleama pali kinie, kelko ma koleama pali kinie yembomando enone na terindu mele kepe “Tembo.” nirindu mele kepe kanoko pilieringi mele ningu siliku punge.” nirimu. \p \v 9 Yuni aku sipe nimbe molopalie, eno kanoko molangi yu ma koleamo mundupe siye kolopa mulune olando purumu kinie kupe te omba yu pipi sirimu, pe altoko naa kanoringi. \v 10 Yu ola pumbe purumu kinie eno olando siku neme neme ningu kanoko angilieringi kinie eno angilieringine ye talo mulumbale kake pakokolo tamburumbu ongo angilkululie niringilimuni, \v 11 elone enondo ningelendo: “Kolea Gallilli yema, eno mulune olando siku nambemune kanoko angilkimiliye? I Yesusi, Pulu Yemone kinié mulu koleana olando likimu yemo, yu kinié pukumu kanokomele mele pe walse aku sipe kelepa manie ombá.” niringili. \p \v 12 Kanu kinie eno ma pangi Unjo Ollipi Poniemo munduku siye kolko Jerusallemendo kelko yando oringi. Aku ma pangimu kinie kolea awili ⸤Jerusalleme⸥ kinie paa nondopa mele lierimu, aulke ponjilimu, ⸤Juda yemboma koro moloringi⸥ wale Sambatemonga\f + \fr 1:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* Isirele yemboma andoringi aku mele. \s1 1:13-26 ‘Judasi Isikeriotenga Ye Te Kolo Wangopa Molopili.’ Ningu Mako Toringi Temanemo \p \v 13 Yesusi mulu koleana olando purumu kinie yu lombili andolime Jerusallemendo yando ongo suku pukulie niringimuni, ulkena puku ulke olakondo peringine ola puringi. Akune peringi yemanga imbime isipe: Pita keme Jono keme Jemisi keme Enderu keme, Pillipu Tomasiselo kinie, Batollomiu Mateyuselo kinie, Allapiasi malo Jemisi keme “Olio Isirele yemboma oliolio gapomano molamili.” ningu karaye teringi talape ‘Sellote’ nili ye Saimono keme elo kinie, Jemisi malo Judasi yu kinie, aku ye rureponga yepoko aku ulkena peringi.\f + \fr 1:13 \ft LLuku 6:12-16.\f* \v 14 Kanune eno pali liku maku toko, konopu telune pupili Pulu Yemo kinie ungu ningu mindi moloringi. Ambo mare kinie Yesusinge anumu Maria kinie Yesusinge angenupili kinie akume pea pali Pulu Yemo kinie ungu ningu moloringi. \p \v 15 Kanu walemanga Yesusinge lombili andoli yembo wane anderete tuwendi\f + \fr 1:15 \ft akumu sikisi paono mele, molo tokapu kise pakera mele (120).\f* moloringi kinie Pitane ola angilipe enondo nimbendo: \v 16 “Angokeme, Mini Kake Telimuni ⸤ye nomi kingi⸥ Depisinge kere-pundune pe wendo ombá mele nirimu yuni bokune torumu mele yu paa sike aku sipe wendo ombámondo nirimu. Akumu paa sike wendo orumu. Kanu ungumu Judasini Yesusi yu opa puluema lipe simbe Depisini ou nirimu kanu ungumunge pulumu talko wendo orumu.\f + \fr 1:16 \ft Konana 41:9, 69:25, 109:8.\f* \v 17 Judasi olio kinie pea molopo kongono pea tepo molorumulu kanumu. Akumunge ye te yunge kolo wangopa molopili” nirimu. \p \v 18 (Aku ye Judasi yu tepa kenjerimumunge kou siringi kanumuni ma te topo topa lsimu kinie\f + \fr 1:18 \ft Mateyu 27:3-8.\f* yu mana manie topa mundupe yunge olomo suku nimbe yunge oloma pali wendo omba purumu. \v 19 Pe Jerusalleme moloringi yemboma pali Judasi aku terimu pilkulie enonga umbu ungune kanu koleamo imbi leko ‘Akeltama’ niringi. ‘Akeltama’ akumunge pulumu ‘Meme Ondoli Mamo’.) \p \v 20 “I ungu wendo ombá nirimu Depisini bokune torumu ungumu Konana bokune molemo mele isipe: \q1 ‘Yunge ulkemo we angiliepili, \q1 Akune yembo te naa peangi.’\f + \fr 1:20 \ft Konana 69:25.\f* \m nimbe molemo kanumu. Konana tene isipe nikimula: \q1 ‘Yembo te yunge kongonomo kolo wangopa tepili.’\f + \fr 1:20 \ft Konana 109:9.\f* \m nimbe molemo kanumu. \p \v 21-22 “Kapola, iunguselonga te ou kamu talko wendo orumu, kinié te kamu wendo opili teamili. Ou olio ye engaki rurepo molorumulu inikirumunge te manie purumumunge kolo wangopo te mako tamili. Iye mako tomolomo yu isipe ye te molopili: Ou Jonone pulu polopa yembo no linderimu mele kepe, pe kelepa yandopa yandopa Yesusini ulume tepa ungume nimbe molopalie, yu olio mundupe siye kolopa mulu koleana olando purumu mele kepe, aku ulume pali wendo orumu mele, olio kinie tapu topa andopa kanorumu ye te mako tamili. Kanu yemo yuni Yesusi lomboropa ola molorumu mele kanorumumunge olio pea manda andopo nimbu simolo.” nirimu. \p \v 23 Pitane aku nirimu kinie pilkulie enone ye talo mako toringi. Ye tenga imbi Josepo, kanumundu ‘Basipasi’ niringila, (yunge imbi te ‘Jasitasi’ niringila;) ye te Matayasi. \v 24-25 Aku yeselo mako tokolie Pulu Yemo walsikulie ningendo: “Awilimu, nu yembomanga pali konopune kanoleno kene Yesusini “Nanga kongono tende-paa.” nimbe lipe mundorumu ye rureponga kongonomo Judasi mundupe siye kolopa yunge koleando purumu, kanu kongonomo Judasi yu kolo wangopa temba ye te nuni iyeselonga te mako tonumu olio liku ora si.” niringi. \v 26 Kanu kinie pepá gomo talonga yeselonga imbiselo toko manie mundukulie mingimu ambolko lope-lape tendekolie wendo lsingi kinie Matayasinge imbimu wendo orumu, kinie “Yesusini ou lipe mundorumu ye rureponga yepoko kinie pea kongono tapu toko teangi.” niringi. Kanu kinie kanu lipe mundorumu yema altoko engaki rurepo moloringi. \c 2 \s1 2:1-13 Pulu Yemonga Mini Kake Telimu Manie Orumu Temanemo \p \v 1 ⸤Yesusi kolorumu koro yepoko pakera omba purumu kinie⸥ Juda yemboma mako toko Pulu Yemo kinie ulu te teringi wale ‘Pendikosi’ nilimu\f + \fr 2:1 \ft ungu pulu te Jono 5:1*.\f* wendo orumu. Aku walemonga Yesusi lombili andoli yemboma kolea telune maku toko moloringi. \v 2 Walsikele ungu te, poporome awili ungu nilimo mele, mulune ola manie orumu, kanu melemo ulkena moloringi yembomane pali pilieringi. \v 3 Melema, tepe alumbelu mele, wendo orumu kanoringi, aku melema pupe yembomanga pali pengena telu telu nimbe pupe molorumu. \v 4 Kanu kinie Mini Kake Telimu Yesusi lombili andoli yembomanga konopune sukundu omba molopa kapola terimu. Kanu kinie Minimuni eno yu mele mele ambolopa ‘Umbu-ungu lupe lupe kerena niengi.’ nirimu kinie eno umbu-ungu ou naa niringi lupe lupema pulu polko ninge niringi. \p \v 5 Juda yembo mare ou ongo kolea awili Jerusalleme maku toko moloringi kinie aku ulumu wendo orumu. Eno Pulu Yemonga ungu pilieli yemboma. Eno ma koleana yembo lupe lupema pea pali molkolie kanu yemboma munduku siye kolko Jerusalleme sukundu oringi. \v 6 Kanu poporome awili mele ungumu pilkulie kanu yemboma maku tokolie enonga umbu-ungu lupe lupema Yesusi lombili andolimene niringi pilkulie eno konopu awisili liku mundoringi. \v 7 Eno suru ningu konopu awisili lekolie ningendo: \p “A, iyemboma umbu-ungu lupe lupe nikimilime eno kolea Gallilli disiriki yemboma mindinje? ⸤Gallilli yembomane ungu telumu mindi nilimele kanumu.⸥ \v 8 Pe kinie olionga ya yu mele mele umbu-ungu lupe lupe nilimoloma nambeko pilkulie nikimili-ne olio pilkimuluye? \p \v 9-11 “Olio kolea Patia kinie, kolea Midia kinie, kolea Illame kinie, kolea Mesipotemia kinie, kolea Judia kinie, kolea Kapadosia kinie, kolea Pondasi kinie, kolea Esia kinie, kolea Pirisia kinie, kolea Pambillia kinie, kolea Isipi kinie, kolea LLipia\f + \fr 2:9-11 \ft Kolea LLipia akumu Apirika nilimelela.\f* sukundu Sairini nondopa lemo koleama kinie, kolea awili Romo kinie, kolea Kiriti kinie kolea Arepia kinie, aku kolea lupe lupemanga pali molopo omulu yemboma molemolo. Olio Juda yemboma kinie yembo lupe molopo Juda yembomanga ulu pulu alowa tepo telemolo yemboma kinie, olio yu mele mele olionga umbu ungumene Pulu Yemone ulu tondoloma telemo ulumendo nikimili pilkimulu.” niringi. \p \v 12 Eno suru ningulie ‘Pilipu sundukumulunje?’ ningu pilkulie, anjo yando kerepale ningulie “I munge ulu pulumu nambolkamoye?” niringi. \v 13 Nalo yembo marene ungu taka tondokolie ningendo: “I yema no tondolo nongolie kekelepo tokomele.” niringi. \s1 2:14-36 Pitane Yemboma Ungu Nimbe Sirimu Temanemo \p \v 14 Kanu kinie Pita, ⸤Yesusini lipe mundorumu ye⸥ rureponga yepoko wema kinie pea ola angilkulie yembomando tondolo mundupe nimbendo: “Olionga Judia yemboma kinie, eno Jerusalleme molemele yemboma kinie, iwendo okomo tekemolo ulumunge pulumu eno nimbu siembo, mimi siku komu tendeko piliengi!” nirimu. \v 15 “‘Olio kekelepa tokomolo.’ ningu pilkimili akumu molo. Kinié ipulueli-ou nani killoko mindi, aku kinie yemboma no naa nolemele kanumu. \v 16 Kinié wendo okomo ulumundu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye\f + \fr 2:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* \p Joelene pe wendo ombá mele ou nirimu. Yuni nirimu mele isipe: \m \v 17 “Pulu Yemone\f + \fr 2:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. God”.\f* nimbendo: \q1 “Kolea pora nimbé walema wendo ombá kinie \q1 nane nanga Minimu yemboma pali simbo. \q1 Kanu kinie enonga lemenali marenalini \q1 nanga ungu umbu tondomboma pilku \q1 yemboma ningu siku, \q1 enonga ye andamane uru kumbu teko, \q1 enonga ye kangoma ongo angilieli none temba \q1 kumbikere lipe pinjimbe ulume kanonge. \m \v 18 Nanga kendemande ambo yema kepe \q1 nanga Minimu simbo kinie nanga ungu umbu \q1 tondomboma pilku yemboma ningu singe. \m \v 19-20 Awilimunge wale awilimu ou wendo naa opili \q1 nane mulune ola kinie mana manie kinie \q1 ⸤walema pora nimbé⸥ lipe ora simbe ulu tondoloma\f + \fr 2:19-20 \ft ungu pulu te Jono 2:11*.\f* \q1 ‘Eno kanangi.’ nimbu tembo. \q1 ‘Mana meme kinie tepe kinie ilie awili kinie, \q1 aku ulu tondoloma tepili.’ nimbo. \q1 ‘Mulune enamo sumbulu topa olimu meme tepili.’ nimbola. \m \v 21 Kanu kinie Awilimunge wale awilimu \q1 kamu wendo ombá kinie yembomane isili ou \q1 Awilimunge imbi leko\f + \fr 2:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “28. nem”.\f* walsinge yemboma \q1 nane lipu tapondopo \q1 mindili nolemela aulkena wendo lipu \q1 na-kinie molko kondonge aulkena \q1 lipu mondombo.” nimbe\f + \fr 2:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.\f* \q1 Pulu Yemone nimu.”\f + \fr 2:21 \ft Joele 2:28-32.\f* \m nimbe Joelene nirimu. \p \v 22 “Eno Isirele yemboma, eno iungu nimbo tekeromo pilieyo. ‘Kolea Nasarete ye Yesusi ‘Yu sike Pulu Yemone mako topa lipe mundorumu.’ ningu kanangi.’ nimbe Pulu Yemone yu lipe tapondorumu kinie eno moloringine yemboma lipe ora sirimu ulu tondoloma terimu. Akumu eno kanoko pilieringi. \v 23 Enone kanu yemo kinie pe tenge mele Pulu Yemone ou pilipe molorumu. Pulu Yemone ‘Isipe wendo opili.’ nimbe pilipelie iyemo eno Juda Yemboma sirimu kinie ‘Teko kenjeringi yembomane olio liku tapondoko yu tangi.’ ningu eno siringi, enone ‘Yu kolopili.’ ningu unjo perana pirimuni toko uku toko panjeringi kolorumu.\f + \fr 2:23 \ft inie anjokondo 5:30, 10:39.\f* \v 24 ⸤Aku teringi⸥ nalo Pulu Yemone ‘Yu kamu mana naa pepili.’ nimbe topa makinjinderimu. Kololi ulu pulumuni yu ka sipe kamu manda naa ambolombamonga mindili nongo kolemele mindilimenga pali Pulu Yemo yuni yu lipe tapondopa wendo linderimu. \p \v 25 “Depisi yuni kepe yu iyemo pe temba mele ou ungu te nirimu mele isipe: \q1 “Awilimu nanga kumbikerena \q1 alieli molorumu kanorundu. \q1 Yu na lipe tapondombando \q1 nanga ki umbukundu molemomonga \q1 meltene umbune na manda naa simbe. \m \v 26-27 Akumunge na kamele akopo molopo, \q1 nanga kerena konopu sipu ungume nilio. \q1 Nuni nanga minimu yembo kolko pulimele koleana \q1 munduku siye naa kolko, nunge Ye Kake Teli onomo \q1 ‘We puropili.’ naa nini akumunge pilipulie, \q1 ‘Nanga kangimu kinie minimu kinie \q1 na mele peangamo limbo.’ nimbu nokopo molio. \m \v 28 Nuni na konde molopo mindi pumbo aulkemo \q1 liku ora sirinu, \q1 nu na kinie tapu toko molonimunge \q1 na konopu awisili simbo.”\f + \fr 2:28 \ft Konana 16:8-11.\f* \m nimbe Depisini aku sipe nirimu. \p \v 29 “Angokeme, iungumu sike nikiru. Olionga anda-kolepa Depisi koronga ou kolorumu ono teringi, yunge ono koleamo olionga koleana lierimu lemo. Aku liemo yuni ‘Nunge Ye Kake Teli onomo ‘We puropili.’ ni naa nini.’ nirimumu yu yuyundu naa nirimu lemo. \v 30 Nalo yu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu yemo molopalie, Pulu Yemone “Nuni kalko lini ye te nu kolo wangopa ye nomi kingimu molomba.”\f + \fr 2:30 \ft Konana 132:11.\f* nimbelie “Paa sike aku tembo.” nimbe tondolo mundupe nirimu mele pilierimu. \v 31 Depisi ⸤yu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu yemo molopa⸥ pe wendo ombá mele ou pilipelie nimbendo: \q1 ‘Pulu Yemone yunge minimu \q1 yembo kolko pulimele koleana \q1 mundupe siye naa kolopa, \q1 yunge onomo naa purumbe.’\f + \fr 2:31 \ft Konana 16:10.\f* \m nirimu akumu Pulu Yemone mako topa lipe mundorumu ye nomi Kirasimu\f + \fr 2:31 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* kolopalie kelepa lomboropa ola molombamondo nirimu. \v 32 Pulu Yemone iye Yesusi sike topa makinjinderimu, akumu olio kanorumulu mele nikimulu. \p \v 33 “Topa makinjindipelie yunge ki umbukundu lipe mondorumu. Akune molopalie Lapane ou “Simbo.” nirimu Mini Kake Telimu yu sirimu, lipelie, kinié yando sikimu. Kinié kanoko pilkimilimu yuni sikimumu kanoko pilkimili. \v 34-35 Depisi mulu koleana olando naa purumu nalo yuni nimbendo: \q1 “Awili ⸤Pulu Yemo Yawene⸥ \q1 nanga Awilimundu nimbendo: \q1 “‘Nunge opa puluema nuni nokani.’ nimbu, \q1 pe eno topo manie mundundumbo kene \q1 isili-ou nu ⸤na kinie pea tapu topolo \q1 ye nomiselo molopolo melema nokambili⸥ \q1 nanga ki umbukundu ongo molani.” nirimu.”\f + \fr 2:34-35 \ft Konana 110:1.\f* \m nimbe Depisini nirimu. \p \v 36 “Akumunge Isirele yemboma eno pali i siku piliengi: Iye Yesusi enone unjo perana toko uku toringimu Pulu Yemone “Yu Ye Awilimu kinie, yu ‘Yemboma nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbu mako torundu ye nomi Kirasimu molopili.” nirimu yemo molemo.” nimbe Pitane nirimu. \s1 2:37-42 Yembo Paa Awisili Konopu Alowa Teko No Lsingi Temanemo \p \v 37 Pitane enone aku siku teringi mele nirimu ungumu pilkulie yemboma mini-wale mundukulie enone Pita kinie Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu ye\f + \fr 2:37 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* wema kinie enondo ningendo: “Angokeme, kinié olio nambe-eamiliye?” niringi. \p \v 38 Pitane enondo nimbendo: “Eno ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime kanopa konde tendepili.’ ningu teko kenjilimele mele pilku keri pilku, konopu alowa teko, ‘Na Yesusi Kirasinge yembomo molambo.’ ningu\f + \fr 2:38 \ft bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* no liengi. Aku tenge kinie Pulu Yemone Mini Kake Telimu eno we simbe lingela. \v 39 Pulu Yemone ‘Mini Kake Telimu simbo.’ nirimu akumu eno kinie enone kalko linge yemboma kinie yembo kolea sulumenga molemele molongema kinie enondo pali nirimu. Awilimu olionga Pulu Yemo yuni “Nanga yemboma molangi waa.’ nimbo yemboma pali Mini Kake Telimu simbo.’ nirimu.” nimbe Pitane nirimu. \p \v 40 Pitane ungu lupe lupe awisili tondolo mundupe eno liepi liepi topalie nimbendo: “Ya mana yembo molko kenjilimelemanga Pulu Yemone eno mongo simbe tekemo kene yuni ‘Olio mongo naa sipili.’ ningu, pilku kondoko molaa.” nirimu. \p \v 41 Kanu kinie Pitane nirimu ungumu pilku lsingi yemboma no lsingi. Kanu walemonga Yesusinge ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi yembo talapemonga sukundu yembo tere tausini mele\f + \fr 2:41 \ft akumu 3000.\f* olandopa purumu. \v 42 Kanu kinie ungumu pilku liku no lsingi yemboma Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemane ungu mane siringime pilku, angenupili kinie telune kapola kapola molko, pea tapu toko langi nongo,\f + \fr 2:42 \ft Yesusi Kirasinge yemboma tapu toko langi nongo molkolie we langime nongo (LLuku 24:30,35 mele), Yesusini olionga nimbe kolondorumu mele pilingendo tenge mele “Teaa.” nirimu mele langi nongo, we langime kinie pea nongo moloringi (LLuku 22:14-20 mele). Inie anjokondo 20:7 telu sipenje. Nalo 2:46, 27:35 we langi noringimundu nikimunje. OuKorini 10:16, 11:20 kananila.\f* Pulu Yemo kinie ungu ningu moloringi. \s1 2:43-47 Kirasinge Yemboma Kapola Kapola Moloringi Mele Temanemo \p \v 43 Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema Pulu Yemone lipe tapondorumu kulu lipe ora sirimu ulu tondoloma teringimunge\f + \fr 2:43 \ft inie anjokondo 3:1-10, 5:12-16.\f* kanokolie yemboma pali pipili koloringi. \v 44 ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemone “Lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.’⸥ ningu tondolo munduku pilieringi\f + \fr 2:44 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* yemboma pali telune molko, enonga melema enono yu mele mele naa nosiku, ‘Olionga pea’ ningu nosiku moloringi. \v 45 Enonga ma kinie mele noseringime makete teko kou liku mele molo torumu yemboma kou moke teko siringi.\f + \fr 2:45 \ft inie anjokondo 4:32-37, 5:1-11.\f* \v 46 Alieli ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena puku maku toko, enonga ulkemanga pali pea andoko ‘Langi pea namili.’ ningu, konopu peanga pepili konopu siku langi nongo, \v 47 Pulu Yemo kapi ningu imbi liku ola mundunduku, moloringi. Yembomane pali eno kanoko peanga kanoringi.\f + \fr 2:47 \ft inie anjokondo 4:1-22, 5:17-42.\f* Ulu pulu keri kanoko keri kanoko konopu alowa teko Yesusindu “Mindili nolka aulkena naa pambo kene liku tapondou.”\f + \fr 2:47 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.\f* niringi yemboma Awilimuni ‘Yunge yemboma molangi.’ nimbe taki teki sukundu sukundu lsimu.\f + \fr 2:47 \ft inie anjokondo 4:4,31, 5:42.\f* \c 3 \s1 3:1-10 Kimbu Keri Lierimu Ye Te Pitane Tepa Konde Lsimu Temanemo \p \v 1 Yemboma ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena ena tere killoko Pulu Yemo kinie alieli ungu niringi mele walse Pita kinie Jonoselo kanu enamonga Pulu Yemo kinie ungu ningelendo puringili. \v 2 Kimbu keri lierimu ye te akune molorumu. Anumuni merimu kinie kimbu keri lielimu merimu. ‘Yu yembo ongo ulke tembelena sukundu pungema mawa tepa “Kou-mone siee.” nipili.’ ningu alieli mengo ongo ulke tembele kerepulu te ‘Paa Peanga’ ningu imbi lieringine mondoringi. \v 3 Yu akune molopili Pita Jonoselo ongo ulke tembelena sukundu pungele puringili kinie yuni elo mawa tepa “Kou mare siele.” nirimu. \v 4 Pita kinie Jonoselone yu neme-neme ningu kanokololie Pitane nimbendo: “Nuni olto kanou.” nirimu. \v 5 Kanu kinie ‘Kou singelendo nikimbili.’ konopu lepalie elo kanorumu. \p \v 6 Kanu kinie Pitane nimbendo: “Na kou telu kepe paa naa mendu nalo melte mekeromo nu siembo. Akumu kolea kanga Nasarete Ye\f + \fr 3:6 \ft Mateyu 2:23, LLuku 2:39.\f* Yesusi Kirasinge tondolomone\f + \fr 3:6 \ft 16 bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* ‘Nu ola angilku andou.’ nikiru.” nirimu. \v 7 Aku nimbelie yunge ki umbukundu ambolopa lipe ola anjerimu kinie walsikele yunge kimbuselo enge nirimu. \v 8 Yu pukue topa ola pupe ola angilipe pulu polopa andopa molorumu. Aku tepalie yeselo kinie pea tapu toko ulke tembelena sukundu puringi. Yu kimbu kambilipe pukue tolipe Pulu Yemo kapi nilipe sukundu purumu. \p \v 9 Yu kimbu kambilipe Pulu Yemo kapi nilipe orumu yembomane pali kanoringi. \v 10 Enone kanokolie, ‘Yu alieli ulke tembele kerepulu ‘Paa Peangamo’ niline manie molopa kou mawa telemo ye kanumu okomo lemo.’ ningu kanoko pungu pungu ningu mini-wale mundoringi. \s1 3:11-26 Pitane Ulke Tembelena Ungu Mane Sirimu Temanemo \p \v 11 Kimbu keri lierimu yemo ola angilipe Pita Jonoselo ambolorumu kinie kanokolie yemboma pali mini-wale munduku lkisiku ongo ulke tembelena ‘Sollomononga’ ningu ulke kerepulu takoko yando lsingine Pita Jonoselo kinie kimbu keri lierimu yemo kinie moloringine eno ongo maku toringi.\f + \fr 3:11 \ft inie anjokondo 5:12.\f* \v 12 Aku teringi kinie Pitane kanopalie enondo nimbendo: \p “I sirele yemboma, nambemune iulu wendo okomomo kanoko konopu awisili liku mundukumiliye? Nambemune enone olto neme-neme ningu kanokomeleye? Oltone oltonga tondolo tene “I yemo ola angilipe pupili.” ningili konopu lekemeleye? Paa molo. Molo oltone Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu pulu telembolomone iyemo teko konde lingili konopu lekemeleye? Paa molola. \v 13 Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme olionga anda-kolepalimene “Olionga Pulu Yemo.” ningu popo toringi Pulu Yemo, yuni yunge kendemande Yesusinge imbi lipe ola mundundorumu. Aku yemo eno Isirele yembomane “Yu tangi.” ningu yu Romo gapomano yema liku siringi. Kanu kinie Romo ye nomi Paillatene “Yu ulu te temu nimbu naa kanokoro. Yu pupili.” nirimu nalo enone “Yu tangi.” ningu liku bulu siringi. \v 14 Ye Kake Tepa Sumbi Nilimu liku bulu siku, “Yu kolopili tangi.” ningu, yemboma topa kondoli ye Barapasi ka ulkena “‘Kolo wangopa wendo pupili.’ ni.” niringi. \v 15 Konde mololi ulumunge pulu yemo toko kondoringi nalo Pulu Yemone yembo ono koleana topa makinjinderimu. Oltone aku terimu mele kanorumbulu. \v 16 ‘Yesusini manda lipe tapondomba.’ nimbu tondolo mundupu piliembulumunge iye eno kanoko imbi silimele yemo konde pukumu. ‘Yesusi kinie tondolo pelemo.’ nimbu pilipu yu imbi lepo walsipulu, yuni iyemo manda ‘Konde pupili.’ nimbé.’ nimbu tondolo mundupu piliembulumunge iyemo konde pumu mele enone kanokomele. \p \v 17 “Sike, angokeme, eno kinie enonga nokoli yema kinie pilku sundukulie Yesusi toringi. \v 18 Nalo talko wendo orumu mele ou Pulu Yemone ‘Wendo opili.’ nirimu mele wendo orumu. Yuni pe wendo ombá mele yunge ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemando nimbendo: “Nane eno nokopa kondomba ye te mako topo lipu mundumbo ye nomi Kirasimu\f + \fr 3:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* mindili nombá.” nirimu kanu mele eno nanga ungumu pilkimilimene paa sike talko teringi wendo orumu.\f + \fr 3:18 \ft inie anjokondo 13:27.\f* \p \v 19 “Akumunge, kinié teko kenjeringi mele pilku keri pilku konopu alowa teko, Pulu Yemo molemona wangi. ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime kamu mundupe siye kolondopili.’ ningu aku teangi. Aku tenge kinie Awilimuni\f + \fr 3:19 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* eno konopu pe nimbe enge nipili molonge walema sipe, \v 20 eno molongena yuni “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu eno simbe. Simbe ye akumu Yesusi. \p \v 21 “Pulu Yemone ‘Melema pali konde pupili.’ nimbé walemo wendo ombámonga kinié isili-ou Yesusi yu mulu koleana nokopa molemo. Ou Pulu Yemone aku sipe nimbe panjerimu mele yunge ungu umbu tondorumume pilieringi ye kake telimene aku siku yando ningu siringi kanumu.\f + \fr 3:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* \v 22 Akumunge Mosisini nimbendo: \q1 “Awilimu enonga Pulu Yemone \q1 ungu umbu tondolemoma pilipu \q1 eno nimbu silio yemo molio mele \q1 pe enonga ye te na mele \q1 ‘Pulu Yemone ungu umbu tondombama \q1 pilipe nimbe simbe ye te molopili.’ nimbe \q1 mako tomba. \q1 Aku ye ombámo yuni nimbé mele eno paa pilku liengi. \m \v 23 Aku yemonga ungumu naa pilinge yemboma \q1 Pulu Yemo yunge talapena ‘Naa molangi.’ nimbe \q1 Pulu Yemo yuni eno topa kondomba.”\f + \fr 3:23 \ft UnguManema 18:15,18,19.\f* \m nimbe Mosisini nirimu. \p \v 24 “Kinié wendo okomo akumu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane pali ungu ningu siringi mele kinié wendo okomo. Ye Samuele kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu yandopa yandopa moloringi ye wemane pali aku siku niringi. \v 25 Pe kinié Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane ou wendo ombá niringi ungume kinie wendo okomomo ‘Enonga.’ nimbe wendo okomo. Ou enonga anda kolepalime-kinie Pulu Yemone nimbe panjipe mi lierimu ungumu\f + \fr 3:25 \ft bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.\f* kinie ‘Enonga.’ nimbe wendo okomo. Pulu Yemo yuni enonga ou pulu pulu anda kolepa Eporayamondo nimbendo: \q1 “Nuni kalko lini ye tene tembamonga \q1 mana yemboma pali molko kondonge.”\f + \fr 3:25 \ft OuPuluPulu 22:18, 26:4.\f* \m nirimu. \v 26 Pulu Yemone yunge kendemande yemo mana manie lipe mundumbendo ‘Eno Juda yemboma lipe tapondopili.’ nimbe ‘Eno Juda yemboma teko kenjilimele ulume kanoko keri kanoko munduku siye kolangi. Eno yu-mele-mele konopu alowa tendepili.’ nimbe eno molongine yunge kendemande yemo yu ou kumbi lepa\f + \fr 3:26 \ft inie anjokondo 14:46, Romo 1:16.\f* lipe mundomu. ‘Kanu yemone eno aku sipe sewe anjepili.’ nimbe Pulu Yemone aku terimu.” nimbe Pitane nirimu. \c 4 \s1 4:1-22 Juda Yembomanga Kanjollo Yemane Pita Jonoselo Kote Tendeko Ka Siringi Temanemo \p \v 1 Pita Jonoselo yemboma ungu ningu sikulu molangili Pulu Yemo popo tondoringi yema kinie, ulke tembele nokoringi ele yemanga nokoli yemo kinie, Sadusi tapu yema\f + \fr 4:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “38. Sadyusi”.\f* kinie, kanu Juda yembomanga ye awilime elo ungu ningu siku moloringiline oringi. \v 2 Elone Yesusi ono koleana lomboropa ola molorumu mele ningu sikulu yu aku terimu mele yemboma pali lomboroko ola molonge mele ningu siringili pilkulie eno mumindili koloringi. \v 3 Enone elo ka siku, ‘Kinié ipu liemu kene opali kote tendamili.’ ningu elo liku ka ulkena panjeringi. \v 4 Nalo ungu niringili pilieringi yembomanga awisili ‘Sike nikimbili. ⸤Yesusi yu paa sike ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilieringi.\f + \fr 4:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* Kanu kinie ou ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilieringi yema kinie pe tondolo munduku pilieringi yema kinie lipe tere lepa pape tausini mele moloringi. \p \v 5 Opalikundu ye awilime kinie tapu yema kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie\f + \fr 4:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”, “41. saveman”.\f* kolea awili Jerusalleme maku toringi. \v 6 Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa\f + \fr 4:6 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”.\f* ou molorumu ye Anasi kinie pe yunge kolo wangopa aku sipe molorumu ye Kayapasiselo, elo kinie, ‘Jono’ nili ye te kinie, Allekesanda kinie, Anasi yunge pulu lierimu ye mare kinie, eno pea maku toringi. \v 7 Maku tokolie niringimuni Pita Jonoselo kote tendengendo enonga kumbikerena liku ola anjiku walsikulie ningendo: “Elo kinie nambolka engemo pelemo, molo naenga imbimunge walsikulie elone kanu ulu tondolomo tengiliye?” ningu walseringi. \p \v 8 Kanu kinie Mini Kake Telimu Pitanga konopune pupe molopa kapola terimu kinie Pitane enondo nimbendo: “Eno Juda ye awilime kinie, tapu yema kinie, \v 9 enone olto walsikimilimu, oltone ye kimbu keri lielimu kondo kolopo lipu tapondombulumunge walsikimili konopu lekero. Akumu nambepa konde pumu konopu lekolie walsikimilinje? \v 10 Aku liemo eno kote pilkimili Isirele yema kinie enonga yemboma pali iungumu piliee! Kolea kanga Nasarete ye Yesusi Kirasi, enone unjo perana uku toko panjeringi, Pulu Yemone topa makinjinderimu, kanu ye Yesusinge engemone yunge imbi lepo ⸤“Konde pu.” nimbulu kinie⸥ iyemo konde pupe enonga kumbikerena angilkimu eno kanokomele. \v 11 Konana te tokolie ungu iko toko niringi mele isipe: \q1 ‘Ulke takoringi yemane \q1 kanoko keri kanoringi toko lteringi kou kanumu \q1 kinié kelepa ulke simu mele \q1 ulke enge sindeli kou awili peangamo.’\f + \fr 4:11 \ft Konana 118:22.\f* \m niringi kanu koumu yu. Kanu koumu lteringi yema eno Isirele yema. \v 12 Yembo tene lupe olio manda naa lipe tapondomba. Ma koleamanga pali yembo tene lupe ‘Olio lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe, molopo kondomolo aulkena lipe mondopili.’ nimbu imbi lepo walsimolo yembo te lupe molo. ⸤Yesusi Kirasi yuyu mindi.⸥” nirimu.\f + \fr 4:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.\f* \p \v 13 Pita Jonoselo pipili naa kolkolo ungume sumbi siku niringili kanoko, elo sukuli naa tekolo we umbu yeselo moloringili kanokolie eno konopu awisili liku mundukulie, ‘Iyeselo ou Yesusi pea tapu toko andoringili yeselo lepamo.’ ningu pilieringi. \v 14 Nalo ye konde purumu kanumu elo pea tapu toko angilieringi kanokolie eno ungu te manda topondoko naa niringi. \v 15 Akumunge “Elo kanjollo\f + \fr 4:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “19. kaunsil”.\f* ulkena pena pale.” niringi pena puringili kinie eno enono kerepale ningulie ningendo: \v 16 “I yeselo olio nambe-eamiliye? Elone ⸤Pulu Yemo kinie tapu toko molemele mele⸥ lipe ora silimo ulu tondolo\f + \fr 4:16 \ft ungu pulu te Jono2:11*.\f* paa peanga te tengili Jerusalleme molemele yembomane pali pilku kanongi ulumu olione “Naa tengili.” nimbu manda aki naa tomolo. \v 17 Nalo iungu nikimbilimu koleamanga pali niliku punge pilinge kinie kapola naa temba kene “Kelko iye ⸤Yesusi⸥ nge temanemo yemboma toko siku yunge ungumu koleamanga anjo anjo naa niengili!\f + \fr 4:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* Ningili liemo ‘Elo mongo liengili.’ nimolo.” nimbu “Molo” niemili.” niringi. \p \v 18 Aku siku ningu panjikulie, “Elo wale.” ningulie elondo ningendo: “Paa ungu wallo kolte kepe, Yesusinge temanemo tokolo yemboma paa ungu mane naa siele! Molo!” niringi.\f + \fr 4:18 \ft inie anjokondo 5:28,40.\f* \p \v 19 Nalo Pita Jonoselo elone enondo topondoko ningelendo: “Pulu Yemone olto “Teale.” nilimo mele mundupu siye kolopo, enone “Teale.” nikimili mele tembulu liemo Pulu Yemone kanopa peanga kanombanje? Eno enono pilieme! \v 20 Nalo olto ulu kanorumbulu mele kepe pilierimbulu mele kepe oltonga keremo pipi manda naa simbolo.” niringili. \p \v 21 Enone elo altoko tondolo munduku ningu pipili kondokolie “Elo pale.” niringi. Elone ulu tondolo teringili mele yembomane pali kanokolie, Pulu Yemo kapi ningu imbi liku ola mundundoringi kulu eno kanokolie elo mongo singe aulke te koroko kelieringi. \v 22 ⸤Ulu te⸥ lipe ora sirimu ulu tondolomone teko konde lsingili ye kanumu yunge ponie tu paono omba purumu. \s1 4:23-31 Kirasinge Yemboma Pulu Yemo Kinie Ungu Niringi Temanemo \p \v 23 Pita Jonoselo “Wendo pale.” niringi kinie elonga yemboma moloringine sumbi siku pukululie, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie\f + \fr 4:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”, “16. hetman”.\f* kanu yemane elondo niringi mele elonga Yesusinge ungumu pilieli yemboma temane toko siringili. \v 24 Niringili mele pilkulie eno liku tere leko molko Pulu Yemo kinie ungu ningulie ningendo: “Ye Awili Tondolo Olandopamo, nuni mulumu kepe mamo kepe nomu kusamo kepe mele lemoma pali terinu. \v 25 Nuni ungu te ninindu nunge Minimuni olionga anda-kolepa, nunge kendemande Depisi nimbe sirimu kinie yuni pilipe yando nimbe sirimu mele isipe: \q1 “I sirele yembo naa molko \q1 yembo umbu lupe molemelema \q1 nambemune mumindili kolkomeleye? \q1 Yembomane pali uluri manda naa tenge mele \q1 nambemune “Teamili.” ningu, ningu panjikimiliye? \m \v 26 Pulu Ye Awilimu kinie yuni \q1 ‘Nanga yemboma nokopa kondomba ye te \q1 lipe mundumbo.’ nimbe mako torumu \q1 ye nomi ⸤Kirasi⸥ mu kinie\f + \fr 4:26 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais.”\f* \q1 koleamanga pali ye nomi kingime \q1 ‘Elo kinie opa teamili.’ ningu molemele. \q1 Yembo nokoli yemane \q1 ‘Elo topo manie mundumolo.’ ningu molemele. \q1 Aku siku ulu manda naa tenge mele \q1 nambemune ‘Teamili.’ ningu molemeleye?”\f + \fr 4:26 \ft Konana 2:1-2.\f* \m nimbe Depisini nirimu. \v 27 Sike ikolea awiline ye nomi kingi Erote kinie Romo ye Pondiasi Paillateselo Isirele yemboma kinie Isirele yemboma naa molko yembo umbu lupe mololi yemboma\f + \fr 4:27 \ft bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.\f* kinie eno maku toko, nunge kendemande kake teli ye ou mako torunu ye Yesusi ‘Tamili.’ ningu wa toringi. \v 28 Ou nunge tondolomone nunu konopuni pilku “I siku teangi.” ningu panjerinu mele aku siku teringi. \v 29 Kanumunge Awilimu, kinié olio-kinie enone “Temolo.” ningu olio ningu pipili kondokomele mele nuni pilkulie, nunge kendemandema nunge ungumu ningendo pipili naa kolko sumbi siku niengi kene liku tapondoyo. \v 30 Nunge kendemande kake teli ye Yesusinge imbi lepo yu walsimolo kinie kuru tomba yemboma ‘Konde pangi.’ ningu ulu tondoloma teko, nunge kongono tekemolo mele ‘Yemboma “Sike akumu Pulu Yemonga kongono lepamo!” ningu kanangi.’ ningu lipe ora simbe ulu tondoloma tei.” niringi. \p \v 31 Aku siku Pulu Yemo kinie ungu ningu pora siringi kinie ulke moloringimu jimi jimi mele tepa, Mini Kake Telimu eno kinie molopa kapola terimu kulu pipili naa kolko Pulu Yemonga ungumu tondolo munduku yemboma andoko ningu siringi. \s1 4:32-37 ‘Yesusi Yu Sike Pulu Yemone “Lipu Mundumbo.” Nimbe Mako Torumu Ye Nomi Kirasimu.’ Ningu Tondolo Munduku Pilieringi Yemboma Kapola Kapola Moloringi Temanemo \p \v 32 ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemone “Lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.’⸥ ningu tondolo munduku pilieringi yemboma kapola kapola molko eno konopu telune pupili moloringi. Yembo te yunge mele noserimume ‘nanga manjipe’ naa nimbe, ‘olionga pea’ ningu tere leko noseringi. \v 33 Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemane Awili Yesusi\f + \fr 4:33 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”, “6. Bikpela”.\f* lomboropa ola molorumu kanoringi mele temane peangamo munduku siye naa kolko tondolo munduku toko siliku andoringi kinie Pulu Yemone eno we kondo kolopa paa sewe anjipe ‘Molko kondangi.’ nirimu. \v 34 Eno moloringine yembo te langi kepe melte molo torumu yembo te naa molorumu. Walse walse nimbe yembo te ma lepa ulke awisili angilipe terimumene ma we lepa ulke we angilierimume kou mone liku meli ongo, \v 35 Yesusini lipe mundorumu yema moloringine ongo siringi, enone yembo te mele molo torumu yemboma moke teko siringi. \p \v 36 Aku siku teringi mele ‘Josepo’ nili ye tene aku sipe terimu. Kanu yemo Yesusini lipe mundorumu yemane yunge imbi te ‘Banapasi’ niringi.\f + \fr 4:36 \ft inie anjokondo 11:22-30.\f* Banapasinge ungu pulumu ‘Yemboma nimbe toyombo tondoli yemo’. Yu LLipai yemo, yunge pulu kolea Saipirasi. \v 37 Yunge ma te lierimu kanumu kou mone lipelie memba omba Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema sirimu. \c 5 \s1 5:1-11 Ananayasi Kinie Menu Sapairaselonga Temanemo \p \v 1 Kirasinge yemboma aku siku teko moloringi nalo ulu teringi mele sumbi sipe naa terimu ye te molorumu, yunge imbimu Ananayasi. Yunge menunge imbi Sapaira. Ananayasini yunge ma te kou mone lipelie nirimumuni, \v 2 menu kanopa molopili kou lsimumunge paki sipe, ekendo yuyu nosipe, ekendo Yesusini lipe mundorumu yema pupe sipelie nimbendo: “Nane ma te kou lipulie, aku koume membo ombo i sikiru.” nirimu. \p \v 3 Kanu kinie Pitane yundu nimbendo: “Ananayasi, nambemune nunge konopune ‘⸤Kurumenga nomi⸥ Setene\f + \fr 5:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.\f* omba molopili.’ ningulie, Mini Kake Telimu kolo toko siku, mamonga kou linume paki siku mare anjo nosiku mare mengo ongo olio kolo toko sikinuye? \v 4 Ou kou naa linu kinie mamo nunge kanumu. Kou linume nunu nokonu kanumu. ‘Mamo kou mone naa liembo.’ nilinanje yembo tene unguri naa nilke. Mamo nungemo. Kou mone likulie ‘Ekendo nanu nosipu, ekendo yemboma siembo.’ nilinanje unguri molola. Mélemo nungemo. Akumunge nambolka konopu lekolie kou mone likulie ekendo mindi kolo toko sinuye? Nuni yema kolo toko naa sinu, molo. Pulu Yemo kolo toko sinu.” nirimu. \p \v 5-6 Pitane aku sipe nirimu ungumu Ananayasi pilipelie, yu kolorumu kinie yunge onomo topa manie mundorumu. Ye kangoma ongo yunge onomo liku mulumbalene kulupi toko meli puku ono te-poringi. Aku sipe ulu terimu temanemo yemboma pilkulie paa mini-wale mundoringi. \p \v 7 Ananayasi menu yu iulu wendo orumumu naa pilipelie, pe ena mongo yepoko omba purumu kinie yu orumu. \p \v 8 Pitane yu walsipelie nimbendo: “I kou mone omba simu ambolkoromo elo mamonga aku siku lingili meleye? Na piliembo ningu si.” nirimu. \p Yuni nimbendo: “Sike. Aku sipu limbulu.” nirimu. \p \v 9 Pitane yundu nimbendo: “Nambemune elone Awilimunge Minimu “Kolo topo siembili.” ningiliye? Nunge emenanga onomo meli puku ono te-pongi yema ongo kerepulune angilimele akumene nunge onomo liku mengo pungela.” nirimu. \p \v 10 Kanu kinie walsikele ambomo Pitanga kumbikerena kolorumu kinie yunge onomo topa manie mundorumu. Kolorumu kinie ye kangoma ongo yunge onomo kanoko likulie, menu ono teringine nondoko yu mengo puku ono teringi. \v 11 Kanu kinie Kirasinge talapena yemboma,\f + \fr 5:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* iulu wendo orumu pilieringime pali kinie eno paa mini-wale mundoringi. \s1 5:12-16 Yesusini “Nanga Kongonomo Tende-Paa.” Nimbe Lipe Mundorumu Yemane Ulu Tondolo Awisili Teringi Temanemo \p \v 12 Yemboma moloringine Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema\f + \fr 5:12 \ft 18,27,29,40 bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* andoko ⸤ulu te wendo orumu⸥ lipe ora sirimu ulu tondolo\f + \fr 5:12 \ft ungu pulu te Jono 2:11*.\f* lupe lupe awisili teringi. (‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi) yemboma pali ⸤ulke tembelena⸥ ‘Sollomononga’ ningu ulke kerepulu takoko yando lsingine ou alieli maku toringi. \v 13 Yembo lupemane eno kanoko peanga kanoringi nalo pipili kolkolie ‘Kirasinge yemboma kinie maku tamili.’ ningu naa oringi. \v 14 Akumu sike nalo yembo awisilini ‘Awili ⸤Yesusi⸥ yu sike.’ ningu tondolo munduku pilkulie\f + \fr 5:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “8. bilip”.\f* sukundu sukundu ongo yunge yemboma moloringi. \v 15 Yesusini lipe mundorumu yemane teringi mele kanokolie yembomane yembo kuru torumume mengo wendo ongo aulkena nosiku moloringi. ‘Pita omba pumbe kinie enana yunge minimu eno lemelena omba aki tomba kinie konde pungenje.’ ningu aku siku nosiku moloringi. \v 16 Kolea awili Jerusalleme lierimune nondopa lierimu koleamanga moloringi yembo awisili kuru torumu yemboma kinie kuru keri konopune perimu yemboma kinie mengo oringi kinie eno pali konde puringi. \s1 5:17-42 Yesusini Lipe Mundorumu Yema Ka Siku Kote Pilkulie Niringi Kinie Kanu Yemane Teringi Mele Temanemo (5:12-16 kananila.) \s1 5:17-26 Yesusini “Nanga Kongonomo Tende-Paa” Nimbe Lipe Mundorumu Yema Ka Siringi Kinie Ulu Te Wendo Orumu Temanemo \p \v 17 Kanu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo kinie Sadusi talapena sukundu ye mare\f + \fr 5:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”, “38. Sadyusi”.\f* yu pea tapu toko moloringi yema kinie ⸤we yemboma eno munduku siye kolko Yesusini lipe mundorumu yema aku siku lombili puringi mele kanokolie⸥ eno paa konopu keri panjeringi. ‘Aku yemane teringi mele naa teangi.’ ningulie \v 18 Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema ambolko liku, we yemboma panjeringi ka ulke awiline ka siku panjeringi. \v 19 Nalo ipulueli Awilimunge angello te omba ka ulke nambune topa eno lipe memba pena ombalie nimbendo: \v 20 “Eno ⸤Pulu Yemo popo toko kalemele⸥ ulke tembelena puku angilku yemboma konopu alowa teko molko kondonge mele ungume pali ningu siee.” nirimu. \p \v 21 Yuni nirimu mele pilku likulie kolea tangorumu kinie ulke tembelena puku yemboma ungu mane siringi. \p Kanu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo kinie, yu pea tapu toko moloringi yema ongo, kanjolloma kinie, Isirele yembomanga tapu yema kinie\f + \fr 5:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”, “19. kaunsil”, “31.2. pikinini bilong Isrel”, “16. hetman”.\f* “Maku tamili waa.” niringi. Ongo maku tokolie ungu te ningu mundukulie ningendo: “Ka ulkena panjemulu pelemele yema mengo waa.” niringi. \p \v 22 Nalo enonga ele yemane puku Yesusini lipe mundorumu yema lingendo ka ulkena puringi kinie kanu yema naa moloringi kulu kanokolie kelko yando ongolie ningendo: \v 23 “Ka ulke kunema pali nambune sili pemu, nokolemele yema kerepulune nokoko angiliengi kanomulu nalo olio nambune topo ulke suku kanomulu kinie ye telu kepe naa molomu.” niringi. \p \v 24 Ulke tembele nokoringi ele yemanga ye awilimu kinie, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime\f + \fr 5:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”.\f* kinie enone ongo niringi mele pilkulie, “I ulu wendo omu nambolka uluri wendo ombando tekemonje?” ningu eno pilku sundoringi. \p \v 25 Kanu kinie ye te ombalie enondo nimbendo: “Pilieme! Enone ka singi ye kanume ulke tembelena yemboma ungu mane siku molemele.” nirimu. \v 26 Aku nirimu pilkulie ulke tembele ele yema kinie enonga ye awilimu kinie Yesusini lipe mundorumu yema linge puringi. Nalo ‘Yembomane olio kouni toko kondonge.’ ningulie eno kopene naa toko taka liku mengo oringi. \s1 5:27-33 Yesusini “Nanga Kongonomo Tende-Paa.” Nimbe Lipe Mundorumu Yemane Kanjolloma Pipili Naa Kolko Eno Kinie Ungu Sumbi Siku Niringi Temanemo \p \v 27 Ye kanjolloma moloringine ele yemane Yesusini lipe mundorumu yema liku mengo oringi kinie Pulu Yemo popo tondoringi yemanga ye awili olandopamone enondo nimbendo: \v 28 ‘Enondo ou nirimulu mele isipe: “Paa ungu wallo kolte kepe naa ningu, iye ⸤Yesusi⸥ nge temanemo altoko toko\f + \fr 5:28 \ft 40 bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* yemboma ungume mane naa siee.’ nirimulu kanumu.\f + \fr 5:28 \ft 40 inie yakondo 4:17,18.\f* Pe kinié enone Jerusalleme koleamanga pali ungu kanumu andoko ningu siku keliengi. ‘Yembomane ‘Olio Juda yembomanga tapu yemane ye kanumu toko kondoringi.’ ningu piliengi!’ ningu enone iungume mane silimelela. \p \v 29 Pita kinie, Yesusini lipe mundorumu ye wema kinie, enone enondo topondoko ningendo: “Yembomane ‘Teaa.’ nilimele mele olio pilipu lipu manda naa temolo. Pulu Yemone ‘Teaa.’ nilimo mele mindi pilipu lipu tenge panjipu temolo. \v 30 Enone ‘Yesusi kolopili.’ ningu unjona uku toko panjeringi\f + \fr 5:30 \ft Gallesia 3:13.\f* kolorumu kanu yemo, olionga anda kolepalimenga Pulu Yemone yu kelepa topa makinjinderimu. \v 31 ‘Yuni olio Isirele yemboma konopu alowa tendepa olionga ulu pulu kerime siye kolopili.’ nimbe Pulu Yemone ‘Yesusi yu Ye Nomimu molopa, yemboma Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Limo Yemo\f + \fr 5:31 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.3. kisim bek”.\f* molopili.’ nimbe yunge ki umbukundu lipe mondorumu molemo. \v 32 Olio kinie Mini Kake Telimu kinie yu aku sipe terimu mele andopo nimbu silimolo. ‘Mini Kake Teli’ nikimulumu Pulu Yemo yunge ungume pilku liku telemele yemboma Mini Kake Telimu silimo kanumundu nikimulu.” niringi. \s1 5:33-39 Gamellielene “Yesusini Lipe Mundorumu Yema Kinie Enone Ulu Te Naa Teaa.” Nirimu Temanemo \p \v 33 Niringi mele pilkulie mumindili paa awisili kolko ‘Eno topo kondamili.’ niringi. \v 34 Nalo Parisi ye\f + \fr 5:34 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* kanjollo te, yunge imbi Gamelliele, yu Pulu Yemonga ungu manema pilipe yemboma mane sirimu ye te, yu pilipe konginjeli paa perimu-ne yembomane kanokolie yu kapi niringi ye te, yu kanjolloma maku toringine ola angilipelie ele yemando nimbendo: “Yema ou laye kolte pena mengo paa.” nirimu. \v 35 Kanu kinie mengo pena puringi kinie yuni kanjollo yemando nimbendo: “Eno Isirele Yema, enone iyema tenge mele ou pilku kondayo. \v 36 Ou walse ye Tudasi omba yuni nimbendo: “Na ye awili te, na enge pelemo.” nirimu kinie ye po anderete yu lombili puringi. Nalo gapomanomone yu toko kondoko, yu lombili puringi yema toko bulu balu siringi. ‘Teamili.’ niringi mele kamu manie purumu. \p \v 37 “Pe aku sipe gapomanomone yembo imbi torumu walema kinie Gallilli ye Judasi kepe “Oliolio gapomano molamili.” nirimu kinie ye mare yu lombili puringi kinie gapomanomo kinie opa teringi nalo yu toko kondoko yu lombili puringi yema toko bulu balu siringila. \v 38 Ou aku terimu kene kinié enone iyema kinie tenge mele niembo. Enone iyema kinie ulu te naa teko, we pangi keleayo. Iyema eno enono konopuni pilkulie ‘Teamolo.’ ningu tengi liemo uluri naa tepa we pora nimbé. \v 39 Molo tekemele mele Pulu Yemone “Teaa.” nimu-ne tengi liemo eno kanjollomane akumu manda “Molo.” naa ninge. Molo “Molo.” ningi liemo Pulu Yemo kinie opa mele tenge kapola naa temba.” nirimu. \s1 5:40-42 Yesusini Lipe Mundorumu Yema Yunge Yema Moloringi Kulu Eno Mindili Siringi Kinie Konopu Siringi Temanemo \p \v 40 Aku nirimu kinie eno pilkulie ‘Aku teamili.’ ningulie “Yema altoko ulkendo waa.” ningu, eno ka pulsene tokolie ningendo: “Yesusinge temanemo altoko yemboma ningu siliku naa andaa.” ningulie\f + \fr 5:40 \ft inie yakondo 5:28*, 5:28**.\f* “Eno paa.” niringi. \p \v 41 Yesusini lipe mundorumu yemane kanjolloma munduku siye kolko ulsu puringi. Pulu Yemone enondo ‘Eno Yesusinge yema molongemonga yembomane eno teko pipili kondongi liemo mandala.’ nirimu kulu pilkulie eno paa konopu siringi. \v 42 Walemanga pali ulke tembelena kepe yembomanga ulkemanga pali pipili naa kolko andoko temane peangamo toko siringi. Koronga-ou Pulu Yemone ‘Eno lipe tapondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye Kirasimu Juda yembomane ‘Opili.’ ningu nokoko moloringi kanu ye Kirasimu Yesusi yu kanu yemo omba molopa eno lipe tapondorumu lipe tapondomba mele temanemo andoko toko siringi.\f + \fr 5:42 \ft inie anjokondo 8:12.\f* \c 6 \s1 Kolomongo Awili 6-7selo Kirasinge Yembomanga Kusikusi Sitipenenga Temanemo \s1 6:1-7 ‘Yesusini Lipe Mundorumu Yema Liku Tapondoko Ambo Wayemanga Langi Moke Tendangi.’ Ningu Ye Yepoko Pakera Mako Toringi Temanemo \p \v 1 Aku walemanga Yesusinge lombili andoli yembo\f + \fr 6:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* kambu paa awisili olando purumu. Kanu kinie Giriki ungu niringi Juda yembomane ulu te kanoko keri kanokolie iri toko ningendo: “Ambo wayema alieli langi moke teko singendo Ipuru ungu nilimele Juda yembomanga ambo wayema mindi siku, olionga ambo wayema naa silimele.” niringi. \v 2 Akumunge, ⸤Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu⸥ ye rurepone\f + \fr 6:2 \ft 6 bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”; “rurepo” Kewa ungu “tuwellepo” (12).\f* Yesusinge lombili andoli yemboma pali liku maku tokolie enondo ningendo: “Olio Pulu Yemonga ungu nimbu silimolo kongonomo mundupu siye kolopo langi kongono temolo kinie kapola naa temba. \v 3 Angokeme, enonga ye yepoko pakera, Mini Kake Telimu kinie pilipe konginjelimu kinie pepa, yembomane kanoko peanga kanolemele yema kanoko mako tangi. ‘Langi kongono olio telemolomo enone tendangi.’ nimbu siye kolopo, \v 4 olio alieli Pulu Yemo kinie ungu nimbu, yemboma Pulu Yemonga ungumu ‘Piliengi!’ nimbu lipu tapondomolo.” niringi. \p \v 5 Aku niringi yemboma pali pilku peanga pilkulie, Sitipene\f + \fr 6:5 \ft Sitipenenga temanemo ya 6:8-8:1 molemo.\f* mako toringi. Yu Pulu Yemo ‘Sike.’ nimbe paa tondolo mundupe pilierimu yemo; yu Mini Kake Telimu konopune pepa kapola terimu yemo. Ye pokore mako toringimenga imbime isipe: Pillipu keme, Porokorasi keme, Naikena keme, Taimono keme, Pamenasi keme, Nikollasi keme. Nikollasi kolea awili Andiyoko ye te, yu Juda ye te molo. Yu ye te lupemo molopalie, ou Juda yembomanga ulu pulu teringi mele alowa tepa terimu yemo.\f + \fr 6:5 \ft inie anjokondo 2:11.\f* \v 6 Aku yema Yesusini lipe mundorumu yemanga kumbikerena liku ola anjeringi kinie enone yemanga pengena ambolkolie Pulu Yemo kinie ungu mare ningu mawa teringi.\f + \fr 6:6 \ft ‘Pulu Yemone kanu yema sewe anjipe kanu kongono tenge tondolomo sipili.’ ningu aku siku teringinje, molo kongono nambamo singendo teringinje, molo peaselo pilkulie aku siku teringinje.\f* \p \v 7 Aku teringi kinie yembo moloringi koleamanga pali Pulu Yemonga ungumu pupe kapola terimu. Jerusalleme yembo awisili ⸤‘Yesusi yu sike Ye Kirasimu.’ ningu⸥ yu lombili puku, Pulu Yemo popo tondoringi ye awisili\f + \fr 6:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.\f* pea ⸤Yesusini lipe mundorumu yemane ungu niringi mele⸥ ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku lsingi. \s1 6:8-8:1 Juda Yembomane Kusikusi Sitipene Ambolko Liku Kote Tendeko Kouni Toko Kondoringi Temanemo (6:1-7 kananila.) \s1 6:8-15 Juda Yembomane Sitipene Kote Tenderingi Temanemo \p \v 8 Sitipene, yu Pulu Yemone yemboma we kondo kololi ulu pulumu kinie Pulu Yemonga engemo kinie perimu kulu yembo moloringimenga andopa ⸤ulu te⸥ lipe ora sirimu ulu tondolo\f + \fr 6:8 \ft ungu pulu te Jono 2:11*.\f* awisili terimu. \v 9 Nalo ye marene “Teko kenjikinu. Aku siku naa tei.” ningu Sitipene kinie ungu awisili niringi. Kanu yema eno ou kendemande yemboma molkolie pe we ulsu moloringi yemboma, enonga Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulke te lupe angilierimu. Eno kolea Sairini kinie Allekesandia kinie Sillisia kinie Esia kinie moloringi yemboma molko, Juda yemboma moloringi. Aku yema Sitipene kinie kerepale niringi \v 10 nalo Mini Kake Telimuni Sitipene paa pilipe konginjelimu sirimu-ne yuni nirimu mele pilkulie yembo tene pangá akuku ungu te manda naa niringi. \p \v 11 Ungu te ningendo koroko kelkolie enone ye marendo kiyengo ningu kondi tokolie ningendo: “Enone “Mosisi kinie Pulu Yemoselonga ungume Sitipenene ungu taka tondomu piliemulu.” niee.” niringi. \p \v 12 Enone aku siku kondi toringimunge yemboma kinie Juda yembomanga tapu yema kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie\f + \fr 6:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”, “41. saveman”.\f* enone mumindili kolko Sitipene ambolko liku kanjollo yema\f + \fr 6:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “19. kaunsil”.\f* maku toko moloringine mengo puringi. \v 13 Enone ye mare ungu umbu tondokolie “Kotena puku Sitipene terimu mele kolo toko ‘Isipe isipe temu.’ niee.” niringi\f + \fr 6:13 \ft Pulu Yemonga ungu mane talo pulue toringiselo Wendo Oringi 20:16, 23:1.\f* kinie eno kotena pukulie ningendo: “I yemone ⸤Pulu Yemo popo topo kalemolo⸥ ulke ⸤tembele⸥ kakemo kinie, Pulu Yemonga ungu manema\f + \fr 6:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* kinie, alieli ungu taka tondolemo. \v 14 Yuni nimu piliemulu mele isipe: “I kolea kanga Nasarete ye Yesusini iulke tembelemo tekisimbe.” nimbe; Mosisini nimbe panjerimu yandopa yandopa ningu siringi telemolo ulu pulume “Pe altoko naa teko akume munduku siye kolko Yesusini “Teaa.” nirimu ulume teaa.” nimula.” niringi. \p \v 15 Kanjollo maku toko moloringimene pali Sitipene neme-neme ningu kanoringi kinie, yunge kumbikeremo angello tenga kumbikere none terimu kanoringi. \c 7 \s1 7:1-53 Sitipenene Kotena Juda Yembomanga Kanjollo Yemando Ungu Nimbe Sirimu Temanemo \p \v 1 Kanu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone\f + \fr 7:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”.\f* kote tendepalie Sitipene walsipelie nimbendo: “I ungu nikimilime sikeye?” nirimu. \p \v 2 Sitepenene topondopa nimbendo: “Ango Tara keme, nanga ungumu pilieme. Olionga pulu pulu anda kolepa Eporayamo ikolea ou naa omba kolea Arano ou naa pupe kolea Mesipotemia ou we molopili tondolo pupe olandopa molemo Pulu Yemo yu molorumune ombalie nimbendo:\f + \fr 7:2 \ft OuPuluPulu 12:1.\f* \v 3 “Nunge ma koleamo kinie pulu lemo yemboma kinie munduku siye kolko nane nu “Pu.” nimbu lipu ora simbo koleana pani.” nirimu. \p \v 4 “Aku ungumu pilipelie Eporayamo yunge pulu kolea Kaltia taono mundupe siye kolopa kolea kanga Arano pupe molorumu. Kanu kinie yunge lapa kolorumu kinie Pulu Yemone olio imolemolo koleana yando lipe mundorumu. \v 5 Ikoleana ma kanga kolte kepe ‘Eporayamo yu kamu ambolopili.’ nimbe naa sirimu. Nalo Pulu Yemone ungu te yundu nimbendo: “Nu kinie nunge kalko lini yemboma kinie ikoleamo linge.” nirimu.\f + \fr 7:5 \ft OuPuluPulu 12:7, 17:8, 26:3.\f* Eporayamo yu ambolango teluri kepe ou naa mepili aku sipe nirimu. \v 6 Pulu Yemone yundu nirimu mele isipe: “Nunge kalko lini yemboma kolea tenga lupe yembo ponenge mele molonge. Akune molonge yembomane enondo “Olionga kendemandema.” ningulie teko kenjiku ka kongono singe, mindili nongo teko molangi ponie po anderete omba pumbe. \v 7 Kanu kinie eno ka kongono singe yemboma mongo simbo kinie pe eno kanu koleamo munduku siye kolko ulsu ongo\f + \fr 7:7 \ft Isirele yemboma kolea Isipi mindili nongo molkolie wendo oringi mele ungu pokore OuPuluPulu 15:13-14, WendoOringi 1:8-11, 12:40-41 molemo.\f* ikoleana ongo na popo tonge.” nirimu.\f + \fr 7:7 \ft Isipi molkolie Kenane oringi. Pe aku koleamondo “Isirele” niringi.\f* \v 8 Aku nimbelie Pulu Yemone “Tembo.” nirimu ungume ‘Eporayamone ‘Na kinie kamu pepili.’ nipili.’ nimbe yu kinie yunge kalopa limbe kangoma kinie “kangi te kopisiku wendo liku lteangi.” nirimu.\f + \fr 7:8 \ft Ou Pulu Pulu 17:9-14; bokumunge alsena anjokondo “18.katim skin”, “22. kontrak”.\f* Pulu Yemone “Aku siku teaa.” nirimumunge Eporayamone kango Aisake membalie, yunge wale engaki omba purumu kinie yunge kangi te kopisipe wendo lsimu.\f + \fr 7:8 \ft OuPuluPulu 21:2-4.\f* Kanu kinie pe Aisakene Jekopo merimu.\f + \fr 7:8 \ft OuPuluPulu 26:19-29.\f* Pe Jekopone olio Isirele yembomanga talape rurepo molemolomanga anda kolepama merimu.\f + \fr 7:8 \ft Ou Pulu Pulu 29-30selo, 35:16-26.\f* \p \v 9 “Kanu kinie olionga anda kolepa Jekopone merimu yema enonga angenu Josepo kinie konopu keri panjikulie kolea Isipi punge puringi ye mare kinie yu kou mone lsingi. Josepo kou mone likulie “Yu yembo tenga kendemande yemo molopili mengo paa.” niringi.\f + \fr 7:9 \ft Ou Pulu Pulu kolomongo awili 37.\f* Nalo Pulu Yemo yu kinie molopalie nirimumuni, \v 10 yu lipe tapondopa umbune wendo orumumenga pali wendo lsimu. Yuni yu pilipe konginjelimu sipe, kolea Isipi ye nomi kingimu ‘Yu kanopa peanga kanopili.’ nirimu kinie ye nomi kingimuni ‘Josepo yu Isipi gapomano ye nomimu molopa, yunge ulkemo kinie Isipi koleamanga mele lemoma pali nokopili.’ nirimu.\f + \fr 7:10 \ft Ou Pulu Pulu kolomongo awili 39-41.\f* \p \v 11 “Pe kolea Isipi kinie ⸤ikolea molemolo⸥ kolea Kenane kinie engele awili te lierimu, yemboma umbune perimu. Olionga anda kolepalime langi linge aulke te naa lierimu. \v 12 Jekopone “Kolea Isipi ga maku toko nosilimele.” niringi-ne pilipelie yunge malopili olionga anda kolepalime pulu pulu Isipi mundorumu.\f + \fr 7:12 \ft Rasi-witi pora nirimu temanemo Ou Pulu Pulu 41.\f* \v 13 Wale talo siku Isipi puringi kinie Josepone angenupilindu “Na Josepo.” nimbe yunge imbi lepa sirimu, pe kingimuni Joseponga yemboma kanopa imbi sirimu.\f + \fr 7:13 \ft Ou Pulu Pulu kolomongo awili 42-45.\f* \v 14 Kanu kinie Josepone yunge lapa Jekopo kinie Jekopo yunge yemboma kinie “‘Yando wangi.’ niee.” nimbe, enondo nimbe mundorumu. Jekopo yunge yemboma lipe tere lepa sependi pape moloringi.\f + \fr 7:14 \ft Ou Pulu Pulu kolomongo awili 46-47 selo.\f* \v 15 “Yando waa.” nirimu kinie pilipelie Jekopo kolea Isipi purumu, kanune yu kinie yunge malopili kinie anda leko koloringi.\f + \fr 7:15 \ft Ou Pulu Pulu kolomongo awili 48-50, Wendo Oringi 1:1-6.\f* \v 16 Enonga onoma kelko kolea Kenane mengo ongo Sekemo taono mengo ongo, ou Eporayamone kolea kanga Sekemo ye Emonga malopilinge ma te topo topa lipe ou yunge ambomo ono terimu kanune meli puku eno ono teringi.\f + \fr 7:16 \ft Ou Pulu Pulu 23:pali, 33:18-19, 50:12-13.\f* \p \v 17 “Pulu Yemone ou Eporayamondo “Tembo.” nirimu kanu walemo nondopa wendo ombá terimu kinie olionga yembo kolea Isipi moloringi mele anjopa anjopa awisili kalko liku moloringi.\f + \fr 7:17 \ft Wendo Oringi 1:7.\f* \v 18 Aku sipe telipe pupe pupelie, ponie awisili omba pupe Isipi ye nomi kingi te kolo wangopa molorumu kanumuni Josepo yunge temanemo mimi sipe naa pilierimu. \v 19 Yuni olionga yemboma kolo topa sipe tepa kenjipe, anda kolepalime mindili lipe sipe, “Ambolango mengema ‘Kolangi.’ ningu ulkemanga pea naa molko pena nosee.” nirimu.\f + \fr 7:19 \ft Wendo Oringi 1:8-22.\f* \p \v 20 “Aku siku teko molangi Mosisi meringi. Yu we-kango te naa meringi. Pulu Yemone kanopa peanga kanorumu kangomo meringi. Oli yepoko yunge lapanga ulkena nosiku moloringi. \v 21 Kanu kinie pe pena noseringi kinie ye nomi kingimunge lemenu kanopa lipe “Nanga kangomo.” nimbe yunge ulkena memba pupe nokorumu.\f + \fr 7:21 \ft WendoOringi 2:1-10.\f* \v 22 Isipi yembomanga pilipe konginjeli perimu mele pali Mosisi mane siringi kinie yu pilipe konginjeli pepa ungume sumbi sipe nimbe ulume enge nimbe tepa molorumu. \v 23 Mosisinge ponie tu paono pora nirimu kinie yunge Isirele yemboma ‘pupu kano-pambo.’ konopu lierimu. \v 24 Pupe kano-porumu kinie Isipi ye tene Isirele ye te tepa kenjerimu. Kanopalie yuni Isirele yemo lipe tapondopa Isipi yemo topa kondorumu.\f + \fr 7:24 \ft Wendo Oringi 2:11-12.\f* \p \v 25 “(Mosisini pilipelie, ‘Yunge yemboma ‘Pulu Yemone ‘Eno liku tapondani pu.’ nirimu.’ ningu pilinge.’ konopu lierimu nalo eno aku siku ningu naa pilieringi.) \p \v 26 “Opalikundu Isirele ye talo opa teringili kinie Mosisi pupe kanopalie, yu pupe opa teringili yeselo ambolopalie elondo nimbendo: “Angenunguluselo, nambemune opa tekembeleye? Angenungulu opa tekembele kapola naa tekemo.” nirimu. \p \v 27 “Kanu kinie tepa kenjerimu ye kanumuni Mosisi paka topa anjo mundupelie nimbendo: “Nawene nu ‘Olio nokani.’ nimbe mako tomuye? \v 28 Oleanga nu Isipi yemo toko kondonu mele kinié na ‘Topo kondambo.’ ningu nikinuye?” nirimu. \v 29 Aku nirimu kinie Mosisi pilipelie ‘Kingimuni na tomba.’ nimbe kowa pupelie kolea Midiane pupe molorumu. Yu akune molopalie kango talo merimu.\f + \fr 7:29 \ft Wendo Oringi 2:13-22, 18:3-4.\f* \p \v 30 “Kanu kinie Mosisi kolea Midiane molopili ponie tu paono omba purumu kinie walse yu kolea ku lieline andopa mulu Sainai lierimune nondopa molorumu kinie Pulu Yemonga angello te yu molorumune omba unjo tenga tepe nomba perimune omba molorumu.\f + \fr 7:30 \ft Wendo Oringi kolomongo awili 3,4selo.\f* \v 31 Mosisini akumu kanopalie yu konopu awisili lipe mundupe, terimu mele mimi sipe kanombando nondopa purumu kinie Awilimunge ungu te unjona wendo orumu pilierimu mele isipe: \v 32 “Na nunge kolenalini popo toringi Pulu Yemo molio.\f + \fr 7:32 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. God”.\f* Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme akumene popo toringi nokorundu Pulu Yemo molio.” nirimu. Kanu kinie Mosisi pungu pungu nimbe pipili kolopalie lipe wekendo kanopa tepemo naa kanorumu. \v 33 Kanu kinie Awilimuni\f + \fr 7:33 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* yundu nimbendo: “Nu ima angilkinumu nanga kene nunge kimbu su kulku wendo lie! \v 34 Nanga yembo Isipi molemelema mindili nolemele mele kanopo pora sipu molio. Eno kola tengi pilipulie kinié eno lipu tapondombondo manie ondu kene ‘Nu kolea Isipindu kelko pani.’ nimbu lipu mundumbo tekero.” nirimu.\f + \fr 7:34 \ft Wendo Oringi 3:1-10.\f* \p \v 35 “I ye Mosisi yu ou Isipi molorumu kinie Isirele yembomane ningendo: “Nawene ‘Nu olio nokani.’ nimbe mako tomuye?” ningu yunge ungumu liku su siringi kanu ye Mosisi Pulu Yemone yu yuyu mako topa ‘Nanga yemboma nokoko, eno liku tapondoko mindili nolemelema wendo lieni.’ nimbe unjona tepe nomba perimumunge angello tenga keremone ‘Mosisi nimbe sipili.’ nirimu. \v 36 Kanu ye Mosisi yuni yemboma kolea Isipi memba ulsu orumu. Eno kolea Isipi sukundu moloringi kinie kepe, Nomu Kondoline oringi kinie kepe, kolea ku lieline ponie tu paono andoko moloringi kinie kepe, yuni ⸤yu yuyu molorumu mele⸥ lipe ora sirimu ulu tondolo\f + \fr 7:36 \ft ungu pulu te Jono 2:11*.\f* mare awisili terimu.\f + \fr 7:36 \ft Wendo Oringi kolomongo awili 8 anjo anjo kepe molemo.\f* \v 37 Ye tene Isirele yembomando nimbendo: \q1 “Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma \q1 pilipu eno nimbu silio yemo molio mele \q1 pe enonga ye te na mele \q1 ‘Pulu Yemone ungu umbu tondombama \q1 pilipe nimbe simbe ye te molopili.’ nimbe \q1 Pulu Yemone lipe mundumbe.” \m nirimu ye kanumu i Mosisi telumu mindi.\f + \fr 7:37 \ft inie yakondo 3:22-23, Ungu Manema 18:15, LLuku 13:33. Ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* \v 38 Isirele yemboma kolea ku lieline moloringi kinie kanu ye Mosisi eno pea moloringi. Yu olionga kolepalime kinie mulu Sainai molopa ungu nimbe sirimu angellomo kinie pea moloringi. Pulu Yemone we pepa mindi pupe naa pora nimbé ungume Mosisini ‘Olio nimbe sipili.’ nimbe Mosisi ungu umbu tondorumu kanu ungume yuni pilipelie yando olio nimbe sirimu.\f + \fr 7:38 \ft Wendo Oringi 20.\f* \p \v 39 “Aku sipe terimu nalo olionga anda kolepalimene ⸤Pulu Yemone yundu “Eno nokou.” nimbe mako torumu ye Mosisinge⸥ ungumu ‘tenge panjipu naa pilimolo.’ ningu yu bulu siku, eno ‘Kolea Isipindu kelepo pamola!’ ningu waka kolko moloringi. \v 40 ⸤Mosisi mulu Sainaine ola pupe welea maniendo naa orumu kinie Isirele yembomane enonga ningu Pulu Yemo popo tondoringi yemanga pulu pulu ye awili olandopa\f + \fr 7:40 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”.\f*⸥ Eronondo enone ningendo: “Olio mengo puku nokonge pulu ye popo tomolo pokore nuni unjone molo kouni teko mimi tendeyo. Olio kolea Isipi yando lipe memba orumu ye Mosisi welea naa okomo kene nambe-emunje?” niringi. \v 41 Kanu walemonga enone kongi pirimu kao walo none teli te teko mimi teko, ‘Imu olionga pulu yemo.’ ningu popo toko melema kalko siku, eno enono teko mimi teringi mele pilkulie konopu siku kongi kaloringime kinie langi nongo moloringi.\f + \fr 7:41 \ft Wendo Oringi 32:1-6.\f* \v 42 Aku teringimunge Pulu Yemo eno lipe bulu sipe, oli kinie ena kinie kombukandipi kinie mulune angilimoma enone ‘Olio nokolemele pulu yemboma.’ ningu popo toko melema kalko singe teringi kinie kanopalie ‘Kapola, enonga aku siku teangi.’ nimbe siye kolorumu. Aku teringi mele Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi ye tene ungumu bokune torumu mele kapola telemo. Akumu isipe: \q1 ‘Pulu Yemone nimbendo: “O Isirele yemboma, \q1 ou ponie tu paono yembo naa peli kolea ku lieline \q1 eno kongi pirimu kao kinie sipisipi kinie \q1 meme kinie popo toko kaloringime \q1 popo toko kalko na siringiye? \m \v 43 ⸤Molo.⸥ Eno sele-ulke mengo puringimu \q1 ‘Pulu ye Mollokonga tamandu ulkemo.’ ningu \q1 mengo puku, \q1 ‘Repane olionga pulu ye te.’ ningu \q1 yunge kombukandipi none teli te teko anjiku, \q1 kanu melema ‘Olionga pulu yemboma.’ ningu \q1 kapi ningu popo toringi. \q1 Aku teringimunge nane eno mindili lipu simbondo \q1 ‘Eno kolea sirindune naa molangi.’ nimbu makoropo, \q1 eno kolea awili Bapillono nekendo \q1 kolea anjopa tenga lipu mundumbo.” nirimu.’\f + \fr 7:43 \ft Emosi 5:25-27; (Jeremaya 19:13).\f* \m nimbe bokune torumu. Aku sipe nimbe bokune torumu mele eno sike aku siku teringi. \p \v 44 “Kolea ku lieline olionga anda kolepalimene Pulu Yemo eno kinie molorumu sele-ulke kanumu kanoko ‘Pulu Yemo olio kinie molemo.’ ningu enone yu popo toko melema kaloringi sele-ulkemo takoko anjeringi. Pulu Yemone Mosisindu “I siku i siku takangi.” nimbe ulkemo angilimbe mele lipe ora sirimu aku siku enone takoko anjeringi.\f + \fr 7:44 \ft Wendo Oringi kolomongo awili 25-31, 37-40.\f* \v 45 Pe yandopa Josuane olionga anda kolepalime nokorumu kinie eno kanu sele-ulkemo tekisiku, Pulu Yemone sirimu koleana mengo ongo anjeringi.\f + \fr 7:45 \ft Josua 3:14-17, 23:9, 18:1.\f* Pulu Yemone kanu koleana yembo talape lupe peringime olionga anda kolepalime “Kolo wangoko molangi, aku mamo liengi, kanune pelemele yemboma kamu pangi.” nirimu kinie kanu koleana ou peringi yembo talapema enone toko munduku, sele-ulkemo mengo ongo kanune takoringi, yandopa ye nomi kingi Depisi molorumu kinie we angilierimu. \p \v 46 “Pulu Yemone Depisi yu kanopa peanga kanopa konopu mondorumu kulu yuni Pulu Yemondo walsipelie nimbendo: “Na kalopa lsimu ye Jekopo popo torumu Pulu Yemo molomba ulke te, ou sele-ulkemo angilierimu mele, manda manjipu takondamboye?” nirimu.\f + \fr 7:46 \ft Pulu Yemone Depisindu “Molo.” nirimu temanemo Pe Samuele 7 molemo.\f* \v 47 Nalo Pulu Yemone “Molo.” nirimu kinie Depisinge malo Sollomono, yu Depisi kolo wangopa ye nomi kingimu molopalie, Pulu Yemonga ulke tembelemo takondorumu.\f + \fr 7:47 \ft Ou Kingime 6.\f* \p \v 48 “Nalo Imbi Paa Olandopa Mololi Pulu Yemo yembomane takolemele ulkemanga naa molemo. Pulu Yemone ungu umbu tondorumume yemboma nimbe sirimu ye tene aku sipe nirimu kanumu. Kanu yemone nimbendo: \m \v 49 “Pulu Ye Awilimuni nimbendo: \q1 “Mulu koleamo nanga manie molopo \q1 koleama nokolio polomo, \q1 ma koleamo nanga kimbu mundulio koleamo. \q1 Pe enone nanga nambolka ulkemo takondongeye? \q1 Molo na tena manda koro molomboye? \m \v 50 Nanga kimuni imelema pali naa terinduye?” nirimu.”\f + \fr 7:50 \ft Aisaya 66:1-2. Pulu Yemo ulke telune manda molomba ulke te manda naa takondomolo. Koleamanga pali yuni mindi terimumu yunge ulkemo mele. Yu olionga ulke tembelemonga manjipe manda naa molomba.” nimbe nirimu. (Pulu Yemo mulu kimbumenga pali molemo.)\f* \m nimbe ⸤Aisayane⸥ aku sipe nirimu kanumu.” ⸤nimbe Sitipenene nirimu.⸥ \p \v 51 “Eno karaye teli yemboma,\f + \fr 7:51 \ft aku nirimumu kanjollo yemando nirimu kanumu.\f* enone nando “Pulu Yemo teko kenjiku yu ungu taka tondokono.” nikimili nalo akumu molo. Eno ‘Pulu Yemonga yemboma molamili.’ ningu kangi te kopisiku wendo limele\f + \fr 7:51 \ft bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* nalo yembo Pulu Yemonga ungu naa pilieli yemboma mele molko enonga komume pipi siku konopume pipi siku molemele.\f + \fr 7:51 \ft Giriki ungune ‘konopumenga kangi te kopisiku wendo naa lili yemboma molemele.’ nimbe molemo. Ya ungu pulumu sumbi sipu torumulu.\f* Eno enonga anda kolepalime teringi mele teko, enone Mini Kake Telimunge ungumu liku bulu siku “Naa pilimolo.” niringi mele eno aku siku nilimele. \v 52 Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi ye te enonga anda kolepalimene mindili liku naa siringi ye te molorumuye? Te naa molorumu kanumu. Kanu yemane Pulu Yemonga Ye Sumbi Nilimu ombá mele ningu siringime kepe enonga anda kolepalimene toko kondoringila. Kanu kinie Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane “Ombá.” niringi ye kanumu kamu orumu kinie eno nanga ungumu pilku molemele yemane ‘Yu toko kondangi.’ ningu opa puluema liku siringi kinie yu toko kondoringi. \v 53 Eno Isirele yemboma, eno angellomane Pulu Yemonga ungu manema\f + \fr 7:53 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* siringi yando likulie tenge panjiku naa teringi yemboma, enone Pulu Yemonga Ye Kake Teli Yesusi aku siku toko kondoringi.” nimbe Sitipenene nirimu. \s1 7:54-8:2 Sitipene Kouni Toko Kondoringi Temanemo \p \v 54 Yuni enondo aku sipe nirimu pilkulie, yu-kinie paa mumindili kolko enonga kerema kongilku pulue toringi. \v 55 Nalo Mini Kake Telimu Sitipene yunge konopune omba molopa kapola terimu-ne yuni olando sipe kanopa mulu koleana sukundu kanorumu kinie Pulu Yemonga tondolo patelimu kinie yunge tondolomo kinie akume kanopa, Yesusi Pulu Yemonga ki umbukundu ola angilierimu kanorumu.\f + \fr 7:55 \ft Yesusi mulu koleana ola pupelie manie molorumu (Mako 16:19), nalo ya “ola angilierimu” nimbe molemomo Sitipenendo “Yando ou.” nimbe sukundu limbendo ola angilierimunje?\f* \v 56 Aku sipe kanopalie nimbendo: “Mulu koleamo kune lipe anjo yando pukumu kanokoro kinie Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo\f + \fr 7:56 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”.\f* Pulu Yemonga ki umbukundu ola angilkimu kanokoro.” nirimu. \p \v 57 Yuni aku sipe Pulu Yemo kinie Yesusi kinie kapola kapola moloringili mele nirimu pilkulie, “Pulu Yemo kinie ungu taka tondokomu lepamo.” ningu ‘Yunge ungu nikimumu naa piliemili.’ ningu komu pipi siku eno ungu lupe mare tondolo munduku niliku yu molorumune lkisiku ongo \v 58 yu ambolko kunduku kanu kolea awilimunge palana ulsu munduku, yu kouni tonge toringi. Ou kotena “I sipe isipe temu kanomulu.” ningu kondi toringi yemane yu kouni tongendo enonga wale pakolime kulkulie, ye kango te kanopa angilierimune ‘Nokopili.’ ningu noseringi. Kanu yemonga imbimu Sollo.\f + \fr 7:58 \ft Pe yunge imbi te “Pollo” niringila; inie anjokondo 13:9.\f* \s1 7:58,60, 8:1,3 Pollonga Pulu Pulu Temanemo \p \v 59 Enone yu kouni toko kondonge toringi kinie Sitipenene Yesusi kinie ungu nimbendo: “Awili Yesusi, na mini pukuru. Nu molenona wambo ni.” nirimu. \v 60 Kanu kinie yu kouni toko manie mundoringi kinie koporongo langopa ru nimbelie nimbendo: “Awilimu,\f + \fr 7:60 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* iteko kenjikimili ulumu pundu naa toko munduku siye kolou.” nimbelie yu kolorumu. \c 8 \s1 8:1-3 Pollone Kirasinge Yemboma Mindili Sirimu Temanemo (7:54 kinie 7:58 molemo temaneselo pali liku tere leko kanani.) \p \v 1 Sollone Sitipene toko kondoringi kanopalie ‘Papu tokomele.’ nimbe yu konopu peanga lierimu. \p Sitipene kouni toko kondoringi kanu walemonga Kirasinge yembo talape kolea awili Jerusalleme moloringime\f + \fr 8:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* enonga opa puluemane pulu polko teko kenjiku paa mindili awili teko siringi kinie eno pali bulu balu ningu puku, mare kolea Judia disirikindu puku molko, mare kolea Sameria disirikindu puku moloringi. Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema mindi Jerusalleme we moloringi. \v 2 Pulu Yemonga ungumu pilku moloringi ye marene Sitipene ono teko kola awisili teringi. \v 3 Nalo Sollone ‘Kirasinge yembo talapemo kamu manie pangi.’ nimbe pulu polopa yembomanga ulkemanga pupe, yembo moloringime ki kundupe lipe meli pupe ka sirimu. \s1 8:4-12:25 YESUSINI “NANGA KONGONOMO TENDE-PAA.” NIMBE LIPE MUNDORUMU YEMA KOLEA JUDIA DISIRIKI KINIE SAMERIA DISIRIKISELO ANDOKO YESUSINGE UNGUMU NINGU SIRINGI TEMANEMO \s1 8:4-25 Kolea Sameria Disiriki Lierimu Taonomanga Pillipuni Temane Peangamo Topa Sirimu Temanemo \p \v 4 Kirasinge yembo bulu balu ningu puringimene Yesusinge temanemo kolea lupe lupemanga pali toko siliku puringi. \v 5 Kirasinge yembomanga lipe tapondoli kusikusi ye Pillipu\f + \fr 8:5 \ft inie yakondo 6:1-7.\f* Sameria disiriki lierimu taono tenga maniendo pupelie nirimumuni, Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimunge\f + \fr 8:5 \ft 12 bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* temanemo topa sirimu. \v 6 Pillipu yuni ungu nirimu mele pilku, ⸤Pulu Yemo kinie tapu toko moloringili⸥ lipe ora sirimu ulu tondoloma\f + \fr 8:6 \ft 13 ungu pulu te Jono 2:11*.\f* terimu kanokolie, yemboma pali komu tendeko pilku moloringi. \v 7 Yembo awisili kuru konopune moloringime Pillipuni “Ongo ulsu paa!” nirimu kinie ru ningu wendo ongo puringi. Kimbu kolopa pora sirimu yemboma kinie, kimbu pange tepa karaye tepa perimu yemboma kinie tepa konde lsimu. \v 8 Pillipuni aku sipe ulu tondoloma terimu kulu aku taonona moloringi yemboma konopu awili teko siringi. \p \v 9 Kanu taonona ye te molorumu, yemonga imbimu Saimono. Pillipu ou naa opili kurumene Saimono yu liku tapondoringi kinie yuni “Na ye awilimu. Na imbi molemo.” nimbe ulu tondoloma terimu. Kolea Sameria yembomane pali ulu tondoloma terimu mele kanokolie konopu awisili liku mundoringi. \v 10 Yembo kamakoma kinie koropama kinie yunge ungumu komu tendeko pilkulie ningendo: “I yemo Pulu Yemo tondolo pelemo mele yu tondolo aku sipe pelemo yemo. Yu Tondolo Pelemo Pulu Yemo molemo.” niringi. \v 11 Saimono alieli ulu tondolo awisili terimu kulu kanoko konopu awisili liku mundukulie yunge ungumu pilku yu lombili puringi. \v 12 Nalo Pillipuni Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa melema nokolemo nokomba\f + \fr 8:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* mele temane peangamo topa sipe, Yesusi yu yemboma lipe tapondopa kolo wangopa mindili norumu yemo molopa, yu Pulu Yemone ‘Lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molorumu mele\f + \fr 8:12 \ft inie yakondo 5:40-42.\f* nimbe sirimu kinie yembo awisilini ‘Sike nikimu.’ ningu tondolo munduku pilkulie\f + \fr 8:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* ⸤Saimono munduku siye kolko konopu alowa teko⸥ no lsingi. \v 13 Saimono kepe Pillipuni nirimu mele ‘Sike nikimu.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie no lsimu. Lipelie Pillipu molorumune lombili pupe, Pillipuni ⸤Pulu Yemo kinie tapu toko moloringili⸥ lipe ora sirimu ulu tondolo awisili terimu mele kanopalie konopu awisili lipe mundorumu. \p \v 14 Kanu kinie kolea Sameria disiriki yembomane Pulu Yemonga ungumu konopu siku pilku lsingi mele Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu ye kolea awili Jerusalleme moloringi yemane pilkulie niringimuni, enonga ye Pita kinie Jonoselondo “Sameria yemboma liku tapondangili pale.” ningu elo liku mundoringi. \v 15-16 Akune pukululie niringilimuni, Sameria yemboma moloringine Mini Kake Telimu ou naa orumu-ne kanu liku mundoringi yeselone ‘Eno Mini Kake Telimu liengi.’ ningululie, ‘enonga’ ningu Pulu Yemo mawa tenderingili. Ou Awili Yesusinge imbi leko\f + \fr 8:15-16 \ft 8:12 bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* no mindi lsingi. \v 17 Kanu kinie pe Pita kinie Jonoselo pukulu enonga pengena amboloringili kinie eno Mini Kake Telimu lsingila. \p \v 18 Kanu kinie elone yembomanga pengena amboloringili kinie eno Mini Kake Telimu lsingi mele Saimonone kanopalie yu elo moloringiline kou mone memba ombalie elondo nimbendo: \v 19 “‘Nane yembo tenga pengena ambolombo kinie Mini Kake Telimu lipili.’ ningulu elone itekembele tondolomo ‘na siengili.’ nimbu kou mone membo okoro.” nirimu. \p \v 20 Nalo Pitane topondopa nimbendo: “Nuni ‘Pulu Yemone we silimo melte kou monene manda topo toko limele.’ konopu lekenomonga nunge kou monema meli kolea kerine pani. \v 21 Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo mele nu aku sipe molo, akumunge ikongono telembolo mele nunge kongono te paa molo. \v 22-23 Nuni olto telembolo mele kanoko kumu panjilinomonga nu molko kenjiku, ulu pulu kerimene nu ka silimo kene ‘Ikonopu lekero mele Awilimuni ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolombanje.’ ningu, kinié aku teko kenjilino ulu pulume kanoko keri kanoko konopu alowa teko, yu-kinie ungu ningu mawa teani.” nirimu. \p \v 24 Aku nirimu pilipelie Saimonone topondopa nimbendo: “Na kinie wendo ombá nikimbili ulume wendo naa opili kene elone na liku tapondoko Awilimu\f + \fr 8:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* kinie ungu ningu mawa tendangili.” nirimu. \p \v 25 Pita kinie Jonoselone Yesusi kinie molkolo kanoringili mele ningu sikulu, Awilimunge ungumu ningu sikululie, elo kelko Jerusalleme puringili. Pungele pukulie kolea Sameria\f + \fr 8:25 \ft bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”.\f* disiriki sukundu taono lierimumenga temane peangamo toko siliku puringili. \s1 8:26-40 Pillipuni Temane Peangamo Kolea Apirika Itiopia Yemo Topa Sirimu Temanemo \p \v 26 Pulu Ye Awilimunge angello tene Pillipundu nimbendo: “Jerusalleme munduku siye kolko Gasa taono punge pulimele aulke akune kolea ku lieline pani pu.” nirimu. \v 27 Kanu kinie Pillipu akune purumu. Pupe kanorumu kinie Itiopia ye te aulkena omba purumu kanorumu. Kanu yemo yu ambo Kandasi, kolea Itiopia yembomanga Ambo Nomi Kuinimunge kou mone nokondorumu ye awilimu. Pillipuni yu aulkena ou naa kanopa lipili yu Pulu Yemo popo topa imbi lipe ola mundundumbendo ou Jerusalleme purumu. \v 28 Pe kelepa ulkendo pumbendo kongi otene kundorumu karona ola molopa Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye\f + \fr 8:28 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* Aisayane torumu bokumu kanolipe ulkendo pumbe purumu. \v 29 Kanu kinie Mini Kake Telimuni Pillipundu nimbendo: “Nu puku kongi otene karo kundupe meli omba pukumumu lombili pu.” nirimu. \p \v 30 Kanu kinie Pillipu karo omba purumune lkisipe pupe pilierimu kinie ye karona molorumu kanumu yu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Aisayane torumu bokumu kanopa nilipe purumu pilipelie, walsipelie nimbendo: “Nu bokune ungu kanoko nikinumunge ungu pulumu pilkinu molo moloye?” nirimu. \p \v 31 Ye kanumuni topondopa nimbendo: “Yembo tene na nimbe naa simbe kinie na nanu nambepo pilimboye?” nirimu. \p Aku nimbelie Pillipundu nimbendo: “Nu karona tapu topo molambili ou.” nirimu. \p \v 32 Pulu Yemonga ungumu yemone kanorumu mele isipe: \q1 “Kongi sipisipi waloma mengo puku tolemele mele \q1 yu aku siku meli puku toringi.\f + \fr 8:32 \ft bokumunge alsena anjokondo “44. pikinini sipsip”.\f* Aku kinie \q1 kongi sipisipi indi porongendo ambolemele kinie \q1 ungu naa nimbe we tendepa lemo mele \q1 yu tonge teringi kinie \q1 aku sipe ungu naa nimbe molorumu. \m \v 33 Yu ulu te tepa naa kenjerimu nalo \q1 kote we tendeko ka sikulie toko kondoringi. \q1 Yu ambolango te naa mepili yu toringimunge \q1 yunge kalopa lsimu yembo talape te naa molemo.”\f + \fr 8:33 \ft Aisaya 53:7-8.\f* \m nimbe, bokune aku sipe molorumu ungumu kanorumu. \p \v 34 Itiopia yemone Pillipu walsipelie nimbendo: “I bokumu torumu yemone nawendo iungumu nirimuye? Yu yuyundu nirimu molo yembo te lupendo nirimuye?” nimbe walserimu. \v 35 Kanu kinie Pillipuni kanu yemondo ungume nimbendo yemone kanorumu ungumenga pulumu pulu polopa nimbe sipe Yesusinge temane peangamo topa sirimu. \p \v 36 Aulkena pungele pukulu no kélo tenga puringili kinie Itiopia yemone Pillipundu nimbendo: “I no omba pukumumu kana. Meltene na no limbo aulkemo manda pipi simbe molo no manda limboye?” nirimu. \p \v 37 (Pillipuni topondopa nimbendo: “Yesusinge ungu nimbu sikirumu ‘Akumu sike lemo.’ ningu tondolo munduku pilienu liemo no manda lini.” nirimu. \p Itiopia yemone topondopa nimbendo: “‘Yesusi Kirasi yu sike Pulu Yemonga Malo.’ nimbu pilkiru.”\f + \fr 8:37 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”, “8. bilip”.\f* nirimu.)\f + \fr 8:37 \ft Pilipe konginjeli yembo marene ningendo: ‘Pala () sukundu ungumu ou-pulu-pulu Giriki ungune naa torumu, naa molorumu kene naa molopili.’ niringimunge Pisini ungune kinie Ingillisi ungu boku marenga kinie naa tolemele naa molemo.\f* \p \v 38 Kanu kinie karo kanumu ‘Liepili.’ nimbe Pillipu kinie elo pukue tokolo nona manie pukululie Pillipuni Itiopia ye kanumu no linderimu. \v 39 Nomo munduku siye kolkolo wendo oringili kinie Awilimunge Minimuni Pillipu walsikele lipe meli purumu kinie nema terimu kulu Itiopia yemone yu altopa naa kanopa, konopu silipe yunge ulkendo purumu. \p \v 40 Minimuni Pillipu memba pupe Asitote taonona mondorumu kinie yu akune molopalie koleamanga pali temane peangamo topa silipe andopa kolea awili Sisaria wendo purumu. \c 9 \s1 9:1-25 Pollo Damasikasi Pupe Terimu Temanemo \s1 9:1-19 Pollo Konopu Alowa Tepa ‘Yesusi Yu Sike Ye Nomi Kirasimu.’ Nimbe Yunge Yemo Molorumu Temanemo\f + \fr 9:0 \ft inie anjokondo 22:4-16, 26:9-18.\f* (9:1-25 pali kanani.) \p \v 1 Sollo ou pulu polopa Awilimunge lombili andoli yemboma mindili lipe sirimu mele\f + \fr 9:1 \ft Sollone ou pulu pulu molopa terimu mele temanemo inie yakondo 7:58,60, 8:1,3 molemo, liku tere leko kanani.\f* mundupe siye naa kolopa, ‘Eno kolangi.’ nimbe we mindili lipe sipe molorumu. Aku sipe tepa molombando Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo\f + \fr 9:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”.\f* molorumune pupe \v 2 mawa tepa walserimu kinie ye nomimuni pepá te topa sipelie nimbendo: “I ye Sollo kolea awili Damasikasi pupe, Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga pupe, Yesusini terimu mele pilku molemele yemboma kanopa ka sipe, Jerusalleme yando meli opili.” nirimu. \p \v 3 Kanu kinie Sollo yu kolea awili Damasikasi nondopa pumbe purumu kinie walsikele mulú koleana pateli te manie omba yu molorumune pa awili tepa terimu. \v 4 Yu topa manie mundorumu\f + \fr 9:4 \ft Yu yuyu topa manie mundorumunje. “Meltene yu topa manie mundorumu.” naa nikimu. Yembo marene pilkulie ‘Yu kongi dongi molo otenga bulu mingine molopa purumu.’ ningu pilimele nalo naa pilimolo. Mana kimbu kongono tepa purumu kinie topa manie mundorumunje, molo kongi dongi tenga bulu mingine molopa purumu kinie topa manie mundorumunje, naa pilimolo.\f* lepa pilierimu kinie ungu te yundu nimbendo: “Sollo, Sollo, nambemune nuni na mindili liku silinoye?” nirimu. \p \v 5 Sollone nimbendo: “Awilimu,\f + \fr 9:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* nu naweye?” nirimu. \p Yuni topondopa nimbendo: “Na Yesusi nuni mindili liku silino yemo.\f + \fr 9:5 \ft inie anjokondo 26:14.\f* \v 6 Kinié ola molko ne kolea awiline sukundu pani. Akune puni kinie nu teni mele ye tene nimbe simbe.” nirimu. \p \v 7 Sollo pea puringi yema poporome ungu mele pilku yembo te naa kanokolie, eno ungu naa ningu we angilieringi. \v 8 Sollo mongo makilipe ola molorumu nalo mongone melte naa kanorumu. Akumunge yu pea puringi yemane yu ki ambolko meli kolea awili Damasikasi sukundu puringi. \v 9 Wale yepoko yu mongone melte naa kanopa langi kepe no kepe naa nomba we molorumu. \p \v 10 Kolea awili Damasikasi sukundu Yesusinge lombili andoli ye te molorumu,\f + \fr 9:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* yunge imbimu Ananayasi. Awilimuni Ananayasi molorumune omba kumbu mele sipelie “Ananayasi.” nimbe walserimu. \p Yuni topondopalie nimbendo: “Awilimu, na ya molio.” nirimu. \p \v 11 Awilimuni yundu nimbendo: “Aulke imbi leko ‘Aulke Sumbi Nilimu’ nilimele kanune nu pukulie ninimuni, Judasinge ulkena puku walsiku, kolea awili Tasisi ye te, yemonga imbi Sollo, yu akune na kinie ungu nimbe molemo kene puku kanani. \v 12 Sollo yu kumbu mele tepa kanomu kinie ye te, yemonga imbimu Ananayasi, yu omba yunge kimuni mongona ambolomu kinie yunge mongoselo peanga liemu kanomu.” nimbe Awilimuni nirimu. \p \v 13 Ananayasini topondopa nimbendo: “Awilimu, ye kanumuni nunge yembo kake teli\f + \fr 9:13 \ft inie 9:32,41, anjokondo 26:10. Yembo kake telimunge pulumu isipe mele: Awili Yesusini molo Pulu Yemone ‘Nanga yemboma’ nimbe lipe ‘yunge yemboma mindi molangi.’ nimbe lipe mondolemo. Aku yemboma Kirasinge yembomando aku sipe nirimu.\f* Jerusalleme moloringime tepa kenjipe mindili lipe sirimu mele yembo awisilini temane toko nilimele pilio. \v 14 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimene yu pepá toko siringi lipe memba ombalie, nunge imbi leko nu-kinie ungu nilimele yemboma ka simbendo orumu.” nirimu. \p \v 15 Nalo Awilimuni yundu nimbendo: “Molo. Ye nikiru akumu ‘Yu nanga kongono tendepili.’ nimbu mako torundu yemo. Yu Isirele yemboma naa molko umbu lupe mololi yemboma\f + \fr 9:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.\f* kinie enonga ye nomi kingime kinie molongemanga kepe Isirele yembo\f + \fr 9:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.2. pikinini bilong Isrel”.\f* molongemanga kepe pupe nanga ungumu nimbe simbe kene nikiru mele te-pani. \v 16 Yuni nanga ungumu andopa nimbe sipelie umbune memba mindili nombá mele nane lipu ora simbo.” nirimu. \p \v 17 Kanu kinie Ananayasi pupe ulke nirimu kanune sukundu pupe Sollo ambolopalie nimbendo: “Ano Sollo, nu aulkena oni orunu kinie Awilimu nuni kanorunu, kanu ye Yesusini ‘Nu mongone altoko kanoko Mini Kake Telimu nunge konopune omba molopa kapola tepili.’ nimbe na “Pu.” nimu-ne okoro.” nirimu. \v 18 Kanu kinie tamburumbu yunge mongoselonga melte pipi sirimu kanumu omba wendo purumu kinie yu kelepa mongone melema manda kanopalie nirimumuni, yu ola molopa ‘Kirasinge yemo kamu molambo.’ nimbe no lsimu. \v 19 Aku tepalie, langi pokore norumu kinie yu kelepa enge perimu. \s1 9:19-22 Pollone Temane Peangamo Damasikasi Yemboma Topa Sirimu Temanemo (9:1-25 pali kanani.) \p Sollo yu wale mare kolea awili Damasikasi molopa Yesusinge lombili andoli yemboma kinie molorumu. \v 20 Yu sumbi sipe pupe Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemanga pupe Yesusi molorumu mele nimbe sipelie nimbendo: “I yemo Pulu Yemonga Malo.”\f + \fr 9:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong God”.\f* nirimu. \p \v 21 Yunge ungu pilieringi yembomane mini-wale mundukulie walsiku pilkulie ningendo: “Ne aku nikimu yemo, Yesusinge imbimu leko Pulu Yemo kinie ungu niringi yembo Jerusalleme moloringime tepa kenjipe topa bulu balu sipe mundupe mindili lipe sirimu ye kanumu moloye? Pe kinié ya omba aku siku teko molemele yemboma ka sipe Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime\f + \fr 9:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”.\f* molemelena memba pumbe yemo imu lepamo.” niringi. \p \v 22 Nalo Sollo yunge engemo paa olandopa perimu, Pulu Yemone ‘Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu\f + \fr 9:22 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* Yesusi yu kanu yemo molorumu mele tondolo mundupe nimbe sirimu kulu Juda yembomane yundu ungu te topondoko manda naa niringi. \s1 9:23-25 Juda Yembomane Pollo Kinie Opa Pulue Moloringi Kulu Kolea Awili Damasikasi Mundupe Siye Kolopa Kowa Purumu Temanemo (9:1-25 pali kanani.) \p \v 23 Wale awisili omba purumu kinie Juda yembomane Sollo tongendo langi niringi, \v 24 nalo yu pilierimu. Yu tongendo tangoli kepe ipulueli kepe pala kerepulumenga nokoko moloringi. \v 25 Nalo walse ipulueli yu lombili puringi yembomane ‘Yu naa tangi.’ ningu mengo puku, kou palana ola mengo puku wale basiketena lakilku ka moko toko ⸤kolea awili Damasikasi⸥ ulsu mundoringi.\f + \fr 9:25 \ft Pe Korini 11:32-33; akune pikisamo kananila.\f* \s1 9:26-31 Pollo Jerusalleme Pupe Terimu Mele Temanemo \p \v 26 Sollo ⸤Damasikasi mundupe siye kolopa pupe⸥ kolea awili Jerusalleme ombalie nirimumuni, Yesusinge lombili andoli yemboma kinie pea molomba terimu nalo enone ‘Yuni lipe lou sipelie we nikimu. Yu paa sike Yesusinge ungumu pilieli ye te molo.’ ningu pilkulie yu pipili koloringi. \v 27 Nalo Banapasini\f + \fr 9:27 \ft inie yakondo 4:36-37.\f* yu lipe Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema\f + \fr 9:27 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* eference \p moloringine meli pupelie enondo nimbendo: “I yemo aulkena pupe Awilimu kanorumu, Awilimuni yundu ungu te nirimu kinie yu kolea awili Damasikasi pupe “Yesusinge ungumu nikiru.” nimbe pipili naa kolopa nimbe sirimu.” nimbe aku sipe mele nirimu. \v 28 Aku nirimumunge Sollo yu eno kinie pea molopa, Jerusalleme we andopa molopa, “Awilimunge ungumu nikiru.” nimbe\f + \fr 9:28 \ft bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.\f* pipili naa kolopa andopa nimbe sirimu. \v 29 Yu kinie Giriki ungu niringi Juda yemboma kinie kerepale niringi nalo enone yu toko kondonge teringi. \v 30 Tonge teringi mele ⸤Yesusi pilku moloringi⸥ angenupilimene pilkulie, yu kolea awili Sisaria maniendo mengo pukulie “Kolea awili Tasisi pu.” ningu mundoringi.\f + \fr 9:30 \ft Kolea awili Tasisi yu Sollo yunge pulu kolea kanumu. Inie 9:11.\f* \p \v 31 Kanu kinie Sollone yemboma tepa kenjerimu mele mundupe siye kolorumu kinie Judia kinie Gallilli kinie Sameria\f + \fr 9:31 \ft bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”.\f* kinie kanu disirikimenga Kirasinge yembo talapemo-kinie\f + \fr 9:31 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* umbune te wendo naa orumu, molko kondoringi. Awilimu pipili kolko ‘Yunge ungumu pilipu lipu teamili.’ ningu moloringi kulu Mini Kake Telimuni eno lipe tapondorumu kinie yunge talapemo enge nimbe yembo awisili yunge talapena sukundu sukundu puringi. \s1 9:32-35 Pitane Kolea LLida Ye Iniasi Tepa Konde Lsimu Temanemo \p \v 32 Pita koleamanga pali andopalie, walse LLida taono ⸤Pulu Yemonga⸥ yembo kake teli moloringime\f + \fr 9:32 \ft 41 ungu pulu te inie yakondo 9:13*.\f* pupe kano-porumu. \v 33 Akune ye te molorumumunge imbimu Iniasi, yu kimbu ki kolopa pora sirimu kulu ponie engaki aniembo lierimu. \v 34 Pitane yundu nimbendo: “I niasi, Yesusi Kirasini ‘Nu konde pani.’ nikimu kene nu ola molko nunge aniembo leno kunungumu kimbou.” nirimu. Aku nirimu kinie tamburumbu yu ola molorumu. \v 35 LLida taono yemboma kinie Sarone taono yemboma kinie pali yu kanokolie konopu alowa teko Awilimunge ungumu pilku moloringi. \s1 9:36-43 Kolea Jopa Ambo Tapita Dokasi Kolorumu Kinie Pitane Pupe “Nu Ola Molou.” Nirimu Temanemo \p \v 36 Jopa taono Awilimunge lombili andoli ambo te molorumu, yunge imbimu Tapita, (Giriki Ungune “Dokasi” niringi). Yu alieli siye naa kolopa, umbune perimu yemboma kondo kolopa koropama lipe tapondorumu. \v 37 Pita LLida taono molorumu kanu walemanga kanu ambomo kuru torumu kinie yu kolorumu, yunge onomo no lendeko suluminia tenga noseringi. \v 38 LLida taono lierimune Jopa taono nondopa lierimu. Akumunge Awilimunge lombili andoli yembomane Pita LLida taonona molorumu pilkulie enone ye talo yu molorumune liku mundoringi kinie elo ongo yu paa mawa tekololie ningelendo: “Nu ‘Pea pamili.’ nimbu, limbolo okombolo.” niringili. \p \v 39 Pita elo kinie pea pupe yu ulkena purumu kinie enone yu ulke suluminiana mengo puringi. Ambo wayema Pita angilierimune nondoko ongo makaye teko angilku kola tekolie, Dokasi yuni konde molopalie enonga mulumbale tenderimume ongo liku ora siringi. \p \v 40 Pitane “Eno suluminiana naa molko, ulsu paa.” nimbelie, koporongo langopa manie molopa Pulu Yemo kinie ungu nirimu. Aku tepalie ambo onomo lierimune topele topa kanopalie nimbendo: “Tapita, nu ola molou.” nirimu. Kanu kinie mongo makilipelie Pita kanopa imbi sipelie ola molorumu. \v 41 Pitane yu ki ambolopa lipe ola anjipelie, ⸤Pulu Yemonga⸥ yembo kake telime kinie ambo wayema pea walsipelie “Dokasi konde pumu kene ongo liee.” nirimu. \v 42 Iulu wendo orumumu Jopa taono yemboma pali pilkulie, yembo awisilini ‘Awili ⸤Yesusi⸥ yu sike ⸤Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilieringi.\f + \fr 9:42 \ft inie anjokondo 14:23, 18:8. Bokumunge alsena anjokondo “8. bilip” kananila.\f* \v 43 Pita wale awisili Jopa ye te kinie molorumu. Yemonga imbimu Saimono, yu kongi kao kalu tepa mimi tepa kou lsimu yemo. \c 10 \s1 10:1-11:18 Pita Kinie Romo Ye Konilliasiselonga Temanemo \s1 10:1-8 Mulu Koleana Angello Te Omba Ye Konilliasi Ungu Nimbe Sirimu Temanemo \p \v 1 Romo ye te kolea awili Sisaria molorumumunge imbimu Konilliasi. Yu Romo ami ye wane anderete nokorumu yemo. Aku ami yemanga talapemonga imbimu Italli Ami Ye Talapemo. \v 2 Yu kinie yunge pulu lemo yemboma kinie eno Juda yemboma molo. Yembo lupema molkolie Pulu Yemo pipili kolko liku awi siku yunge ungumu pilieringi yemboma moloringi. Yuni mele molo torumu yemboma lipe tapondopa kou mone sipe, alieli Pulu Yemo kinie ungu nirimu. \p \v 3 Walse ipupene ena tere killoko mele Konilliasi yu Pulu Yemo kinie ungu nimbe molopalie\f + \fr 10:3 \ft inie 10:30.\f* kumbu mele tepa kanorumu. Pulu Yemonga angello te omba yu molorumune orumu sumbi sipe kanorumu. Angellomone yundu nimbendo: “Konilliasi.” nirimu. \p \v 4 Konilliasi pungu pungu nimbe yu neme neme nimbe kanopalie walsipe nimbendo: “Awilimu, nambe-emuye?” nirimu. \p Angellomone topondopa nimbendo: “Nuni Pulu Yemo kinie ungu ningu, yembo koropama liku tapondoko, telenomonga Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo. \v 5 Kinié nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukulie, akune ye te molemomonga imbimu Saimono, yunge imbi te Pita, “Yu opili.” niengi. \v 6 Saimono Pita yu pelemo ulke pulu yemonga imbimu Saimonola nilimele. Yu kongi kao kilu tepa mimi tepa kou mone limo yemo, yunge ulkemo nomu kusa kélona angilimo.” nirimu. \p \v 7 Angello kanumuni aku sipe nimbelie yu purumu. Kanu kinie Konilliasini yunge kendemande ye talo kinie, yu lipe tapondorumu ami ye te kinie “Eno waa.” nirimu. Kanu ami yemo yu Pulu Yemonga ungumu pilierimu yemola. \v 8 Konilliasini enondo ulu wendo orumu mele pali nimbe sipelie, “Eno Pita liku meli wangi Jopa taonondo paa.” nimbe lipe mundorumu. \s1 10:9-23 Pita We Molopa Kumbu Mele Tepa Kanorumu Temanemo (10:1-11:18 pali lipe tere lepa temane paa telumu.) \p \v 9 Eno puku aulkena pekolie, opalikundu anjopa puku awi tangoli Jopa taono nondoko punge puringi. Awi-tangoli Pita Pulu Yemo kinie ungu nimbendo ulke imune ola purumu. \v 10 Kanu kinie Pita engelene kolopa ‘Langi te namboa!’ nimbe pilierimu. Yemboma langi kokele kaloringi kulu nokopa molopalie, yu kumbu mele tepa kanorumu kinie, \v 11 mulúne anjo yando pupe, múlu wambale paa awili te, ekendo ekendo pundu kisenga ambolopalie taka lipe mana manie mundorumu. \v 12 Aku mulumbalena suku kongi lopa kera wambiye mele-takerama pali moloringi. \p \v 13 Kanu kinie ungu te ombalie yundu nimbendo: “Pita, ola molko imele molemelemanga te toko nou.” nirimu. \p \v 14 Pitane topondopa nimbendo: “Awilimu,\f + \fr 10:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* paa naa nombo! Nuni kanoko keri kanoleno melema kinie, “Kalaro molemo.” nilino melema kinie, olio Juda yembomando “Naa nangi.” ningu ungu mane sirinu melema na naa nolio naa nombó, molo!” nirimu.\f + \fr 10:14 \ft Pulu Yemone aku sipe nirimu ungu manemo LLipai 11.\f* \p \v 15 Wale talo sipe kanu ungumu altopa wendo omba yundu nimbendo: “Pulu Yemone kake tendelemo melemando nuni “Kalaro molemo.” ni naa ni.” nirimu. \p \v 16 Elo aku siku wale yepoko kere pale niringili kinie walsikele mulumbalemo kelepa mulúne olando purumu. \p \v 17 Pita konopu kimbu sipelie ‘Ikumbu mele tepo kanokoromonga pulumu nambolkarenje?’ nimbe pilipe molopili Konilliasini lipe mundorumu ye kanume ongo yembo marendo ‘Saimononga ulkemo temoye?’ ningu walsiliku ongolie, yunge ulke kerepulune ongo angilieringi. \v 18 Akune angilku walsikulie, “Saimono Pita andi molemoye?” niringi. \p \v 19 Pita yu kumbu mele terimumunge ‘Pulumu nambolkarenje?’ nimbe konopu kimbu sipe molorumu kinie Minimuni yundu nimbendo: “Ye yepoko nu koroko okomele. \v 20 Akumunge nu ola molko maniendo puku, konopu awisili liku naa munduku eno kinie pangi puyo. Nane yema lipu mundondu-ne okomele.” nirimu. \p \v 21 Pita maniendo pupe yemando nimbendo: “Eno korokomele yemo na. Eno nambemune ongiye?” nirimu. \p \v 22 Yemane topondoko ningendo: “Romo ami ye wane anderete nokolemo ye Konilliasini olio lipe mundomu-ne omulu. Konilliasi yu ye sumbi nilimu, yu Pulu Yemo pipili kolemo yemo. Juda yembomane pali “Yu ye peangamo.” nilimele. Pulu Yemonga angello tene yundu nimbendo: “Saimono Pita ungu te nipili nu piliéni kene ‘Yu opili.’ ni.” nirimu.” niringi. \s1 10:23-33 Pita Konilliasinge Ulkena Purumu Temanemo (10:1-11:18 pali lipe tere lepa temane paa telumu.) \p \v 23 Pitane nimbendo: “Eno pea peamili, ulkendo waa.” nirimu. \p Pekolie niringimuni, orili-ou yu eno kinie purumu kinie ⸤Yesusi pilku moloringi⸥ Jopa taono Juda ye mare yu kinie pea tapu toko puringi. \v 24 Eno puku aulkena pekolie, orili-ou kolea awili Sisaria suku puringi. Konilliasini ‘Kinié onge.’ nimbe yunge angenupili lapali kinie pulu lierimu yemboma kinie “Sukundu sukundu waa.” nirimu, eno liku maku toko nokoko moloringi. \v 25 Pita ulkena sukundu pumbe purumu kinie Konilliasi omba yunge kimbune tamalu pepa yunge imbi lipe ola mundundupe kapi nirimu. \v 26 Nalo Pitane yundu nimbendo: “Na Pulu Yemo molo. Na we yemo. Nu ola molou.” nirimu. \p \v 27 Ungu nilikulu ulke sukundu puringili kinie yembo awisili maku toko moloringi kanorumu. \v 28 Yuni enondo nimbendo: “‘Juda yemboma kinie yembo lupema kinie telune naa molangi.’ nilimele ungu manemo eno pilkimili. Na Juda yemo molopo iungu manemo piliomonga eno yembo lupe molemelena na naa olka, nalo Pulu Yemone na lipe ora simu mele isipe: Yuni nando nimbendo: “Yemboma apuruku ‘Te keri, kalaro mololimu.’ ningu telune naa moloni kinie kapola naa temba.” nimu.\f + \fr 10:28 \ft Gallesia 2:11-14.\f* \v 29 Akumunge na ‘Ou.’ ningu walsengi kinie enonga ungu lipu su naa sipu ondu. Nambemune nando “Ou.” ningiye?” nirimu. \p \v 30 Konilliasini topondopa nimbendo: “Wale kise omba pukumu, kinié ena tere killoko tekemo mele, ou aku sipe ipupene tere killokona inanga ulkena na Pulu Yemo kinie ungu nimbu molorundu kinie walsikele nanga kumbikerena yembo te mulumbale tondolo patelimu pakopa omba angilipelie \v 31 nimbendo: “Konilliasi, nuni Pulu Yemo kinie ungu nilino mele yuni pilipe lipe, yembo koropama liku tapondoleno mele kanopa peanga kanolemo. \v 32 Kinié nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukulie, akune ye te molemo, yemonga imbimu Saimono, yunge imbi te Pita, “Yu opili.” niengi. Pita yu kongi kao kilu tepa mimi tepa kou mone limo ye Saimononga ulkena molemo, yunge ulkemo nomu kusa kélona angilimo.” nirimu. \v 33 Aku nirimu pilipulie nane sumbi sipu nu molorunune ye marendo nu “Puku li-pe.” nirindumunge nu ongo lingi, nu papu onu. Kinié olio Pulu Yemo kinie pea ombo molemolo yemboma ‘Pulu Yemone nu ungu nimbe simume olio ningu sieni.’ nimbu, pilimolondo ombo molemolo.” nirimu. \s1 10:34-48 (10:34-43) Pita Konilliasinge Ulkena Moloringi Yemboma Yesusi Ou Terimu Pe Temba Mele Temane Topa Sirimu Kinie \p \v 34-35 Konilliasini aku sipe nirimu kinie Pitane pilipelie nirimumuni, Konilliasinge ulkena moloringi yembomando pulu polopa nimbendo: “Ou na pilipulie, ‘Pulu Yemone Isirele yemboma manjipe konopu mondolemo.’ konopu lierindu. Nalo kinié pilkiru, yuni yembo talapemanga pali yembo telu telu ningu yu pipili kolko liku awi siku ulu pulu peangama sumbi siku telemele yemboma kanopa peanga kanopa ‘Nanga kumbikerena kapola ongo molangi.’ nilimo lepamo, akumu kinié pilipero. \p \v 36 “Pulu Yemone koro ou Isirele yembomando “Eno nokopa kondomba ye te mundumbo.” nimbe mako torumu yemo talko orumu ye Kirasi Yesusi yu yembomanga pali Awilimu, akumuni olio Pulu Yemo kinie konopu telune pupili kapola kapola molomolo aulkemo akisinderimu temane peangamo Isirele yemboma moloringine Pulu Yemone nimbe mundorumu. \v 37 Ou kolea Judia disiriki koleamanga pali ulu wendo orumume eno nanga ungu nikirumu pilkimili yembomane ou pilku pora silimele. Ou Jonone yembomando “Konopu alowa tekolie no liengi.” nimbe aku ungume nimbe sirimu. Pe Yesusi kolea Gallilli disiriki yunge ulume pulu polopa terimu. \v 38 Kopongo wele te pengena ondoko pakondoringi mele\f + \fr 10:38 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* Pulu Yemo yunge kongonomo tembando Pulu Yemone kolea Nasarete ye Yesusi Mini Kake Telimu sipe Yesusi ‘Tondolo pupili.’ nirimu. Kanu kinie Pulu Yemo Yesusi kinie molorumu kulu Yesusi koleamanga andopa ulu peangama tepa, ⸤kurumenga nomi⸥ depelemone\f + \fr 10:38 \ft Akumu Setene. Bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.\f* ambolorumu yemboma “Konde pangi.” nirimu. ⸤Akumu eno pilku pora silimele.⸥\f + \fr 10:38 \ft Palana ⸤ ⸥ 10:37 kumbi lepa mele.\f* \p \v 39 “Juda yembomanga koleama pali kinie enonga kolea awili Jerusalleme kinie yuni ulu terimume pali olio yu lombili andorumulumene mongone kanopo molorumulu. Enone ‘Yu kolopili.’ ningu unjona uku toko panjeringi kolorumu. \v 40 Nalo yu wale talo yembo ono koleana perimu yepoko sipemonga Pulu Yemone topa makinjindipelie “Yembomane nu kanangi mona molou.” nirimu. \v 41 Yemboma pali yu lomboropa ola molorumu naa kanoringi. Ou Pulu Yemone ‘Kanangi.’ nimbe mako torumu yembomane mindi kanoringi; olio Yesusi lomboropa ola molorumu kinie yu pea langi nombo molorumulu yembomane mindi yu kanorumulu. \p \v 42 “Yuni oliondo nimbendo: “Enone yemboma temane peangamo toko siku, ‘Pulu Yemone na ‘Yembo konde molemelema kinie kolemelema kinie enonga pali kote tendepa pilimbe yemo molopili.’ nirimu.’\f + \fr 10:42 \ft inie anjokondo 17:31, Ou-Korini 5:10, Ou-Pita 4:5.\f* ningu yemboma ningu sie.” nirimu. \v 43 Pulu Yemone ungu umbu tondorumume yemboma ningu siringi yemane\f + \fr 10:43 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* pali ou yu ma koleana naa opili yunge ungumu ningu sikulie ningendo: “Yesusi ‘Yu sike ⸤Pulu Yemonga Malo molopa, sike yu mana manie omba nanga nimbe kolo wangopa kolondorumu⸥.’ ningu tondolo munduku pilinge\f + \fr 10:43 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* yemboma Pulu Yemone Yesusi yembomanga nimbe tenderimumunge pilipelie kanu yembomanga ulu pulu keri teringime ‘We manie pupili.’ nimbe siye kolomba.” niringi.” nimbe Pitane nirimu. \s1 (10:44-48) Eno Juda Yembomanga Ulsu Yemboma Moloringine Pulu Yemonga Minimu Orumu Lsingi Temanemo (10:1-11:18 pali lipe tere lepa temane paa telumu.) \p \v 44 Pitane aku sipe nimbe molopili Mini Kake Telimu omba Pitane ungu nirimu pilku moloringi yembomanga konopune suku purumu. \v 45 Pulu Yemone Mini Kake Telimu ou Juda yembo Kirasi pilielime sirimu mele pe aku sipe kanu yembo talape lupe moloringime sirimu kulu kanokolie Kirasi pilieli Juda ye Pita pea tapu toko oringimene paa suru niringi. \v 46 Kanu yembo lupema Mini Kake Telimu lsingimene umbu-ungu lupe lupema ningu Pulu Yemo kapi niringi kulu pilkulie kanu yemane ‘Mini Kake Telimu omba enonga konopumenga pumu lepamo.’ ningu pilieringi. Ou Kirasi pilieli Juda yembomanga konopune mindi Mini Kake Telimu purumu kanumu. \p Kanu kinie Pitane nimbendo: \v 47 “Olio Kirasi pilieli Juda yemboma Mini Kake Telimu lsimulu mele kinie iyembo talape lupema kepe Mini Kake Telimu likimili kene nawene “Eno no naa liengi.” nimbe no manda mi tombaye?” nirimu. \v 48 Aku nimbelie yuni nimbendo: “Eno Yesusi Kirasi yunge imbimunge no lie.” nirimu. No liku pora sikulie enone Pitando ningendo: “Nu isili-ou naa pani. Wale pokore nu olio kinie pea molkolie pe-pani.” niringi kulu yu eno-kinie wale pokore we molorumu. \c 11 \s1 11:1-18 Pita Jerusalleme Pupe Kirasinge Juda Yemboma Yuni Konilliasi Kinie Ulu Terimume Nimbe Sirimu Temanemo (10:1-11:18 pali lipe tere lepa temane paa telumu.) \p \v 1 Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema\f + \fr 11:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* kinie ⸤Yesusi pilku moloringi⸥ angenupili kolea Judia disiriki pali moloringime kinie enone Juda yembomanga ulsukundu moloringi yemboma Pulu Yemonga ungumu pilku lsingi mele pilieringi. \v 2 Akumunge Pita Jerusalleme olando purumu kinie kangomanga kangi te kopisiku lteringi ungu manemo\f + \fr 11:2 \ft 3 Ou-Pulu-Pulu 17:10-11; bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* ‘Paa teamili.’ niringi Kirasi pilieli yemane Pita Romo ye Konilliasinge ulkena purumu kulu yu iri tokolie \v 3 ningendo: “Nu Juda yemo molko yembo kangi naa kopisilimelemanga ulkena puku, eno kinie pea molko langi noringimu, paa teko kenjerinu.” niringi. \p \v 4 Nalo Pitane ulu pali wendo orumume eno temane topa sirimu. Yuni nimbendo: \p \v 5 “Tena. Na Jopa taonona molorundu kinie na Pulu Yemo kinie ungu nimbu molopolie nirindumuni, kumbu mele tepo kanorundu kinie mulúmu anjo yando pupe, múlu paa awili te, ekendo ekendo pundu kisenga ambolopalie taka lipe mana manie mundorumu, na molorundune omba lierimu. \v 6 Akune sukundu kanorundu kinie kongi lopa kera wambiye mele takerama pali akune sukundu moloringi. \v 7 Kanu kinie ungu te ombalie nirimu pilierindu. Yuni nando nimbendo: “Pita, ola molko imele takera te toko nou.” nirimu. \p \v 8 “Nane topondopo nimbondo: “Awilimu, paa naa nombo. Nuni kanoko keri kanoleno melema kinie, “Kalaro molemo.” nilino melema kinie, olio Juda yembomando ‘Naa nangi.’ ningu ungu mane sirinu melema ou walse kepe te paa naa norundu.” nirimu.\f + \fr 11:8 \ft inie yakondo 10:28.\f* \p \v 9 “Wale talo sipe kanu ungumu altopa mulune wendo omba nando nimbendo: “Pulu Yemone kake tendelemo melemando nuni “Kalaro molemo.” ni naa ni.” nirimu. \p \v 10 “Olto aku sipu wale yepoko kerepale nirimbulu kinie walsikele mulúmu kelepa múlune olando purumu. \p \v 11 “Mulúmu kelepa olando purumu kanu wele kolea awili Sisaria ye tene “Paa.” nimbe mundorumu ye yepoko na molorundu ulkena oringi. \v 12 Minimuni nando nimbendo: “Konopu awisili liku naa munduku iyema kinie pangi pu.” nirimu. I Kirasinge ye talo pakera eno na kinie pea tapu topo pupu, kanu Sisaria yemonga ulkena sukundu purumulu. \p \v 13 “Ulkena sukundu purumulu kinie kanu yemone oliondo nimbendo: “⸤Pulu Yemonga⸥ angello te nanga ulkena ombalie nimbendo: “Nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukulie, akune ye te molemo, yemonga imbimu Saimono, yunge imbi te Pita, “Yu opili.” niengi. \v 14 Nu kinie nunge ulkena pelemele yemboma kinie Pulu Yemone ‘Eno mindili nolemela aulkena wendo ongo yu-kinie pea molko kondonge aulkena pangi.’ nimbe lipe tapondomba.” nimbe\f + \fr 11:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.\f* angellomone nando aku sipe nirimu.” nimbe kanu yemone nirimu. \p \v 15 “Kanu kinie nane pulu polopo ungu nimbo nirindu kinie ou olio molorumulune Mini Kake Telimu manie orumu mele aku sipe eno moloringine orumu. \v 16 Aku terimu kinie nane Awilimuni ungu te ou nirimu mele altopo pilierindu. Yuni nimbendo: \q1 “Jonone yembo no mindi linderimu nalo \q1 Pulu Yemone eno Mini Kake Telimu lindimbe.”\f + \fr 11:16 \ft Mako 1:8.\f* \m nirimu mele altopo pilierindu. \v 17 Aku liemo olio Awilimu Yesusi Kirasi ‘Yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilierimulu\f + \fr 11:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”, “8. bilip”.\f* kinie Pulu Yemone olio ou Mini Kake Telimu sirimu mele pe aku sipe aku yembo lupema sirimu liemo na nawe molopolie na Pulu Yemondo “Molo.” nilkeye?” nimbe Pitane nirimu. \p \v 18 Pitane aku sipe nirimu mele pilkulie enone ou yundu niringi mele kamu munduku siye kolkolie, Pulu Yemo kapi ningulie ningendo: “Akumunge Pulu Yemone ‘Yembo lupema konopu alowa tekolie manda molopa mindi puli ulu pulumu\f + \fr 11:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* liengi.’ nimbe panjerimu lepamo.” niringi. \s1 11:19-30 Kolea Andiyoko Yemboma Kirasinge Temanemo Pulu Polko Pilku Lsingi Mele \p \v 19 Ou Sitipene toko kondokolie pe Kirasinge yemboma mindili liku siringi kinie eno bulu balo ningu puringi kinie mare kolea Pinisia puku, mare kolea Saipirasi puku, mare kolea awili Andiyoko pukulie niringimuni, Juda yemboma mindi temane peangamo toko siringi. \v 20 Nalo ye mare, enonga pulu kolea Saipirasi kinie Sairini kinie, eno kolea awili Andiyoko pukulie pulu polko Awili Yesusinge temane peangamo yembo lupema toko siringila. \v 21 Pulu Yemone eno lipe tapondorumu kulu yembo awisili “I ungumu sike.” ningu tondolo munduku pilkulie konopu alowa teko ‘Awilimunge yemboma molamili.’ ningu moloringi. \p \v 22 Aku teringi temanemo Kirasinge yembo talape Jerusalleme moloringimene\f + \fr 11:22 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* pilkulie enone Banapasindu\f + \fr 11:22 \ft inie yakondo 4:36.\f* “Kolea awili Andiyoko pu.” niringi. \v 23-24 Banapasi yu ye peangamo, Pulu Yemo ‘Sike.’ nimbe paa tondolo mundupe pilierimu yemo; Mini Kake Telimu konopune molopa kapola terimu yemo. Yu kolea awili Andiyoko pupe kanorumu kinie Pulu Yemo yembo awisili we kondo kolopa tenderimu mele\f + \fr 11:23-24 \ft inie anjokondo 13:43, 14:26.\f* kanopalie yu paa konopu sipe, eno ‘Awilimu mindi tondolo munduku pilku, mele te lupe alowa teko konopu naa mondangi.’ nimbe ungu mare nimbe sirimu. Yembo awisili Awilimunge talapena sukundu ongo moloringi. \p \v 25 Kanu kinie Banapasi yu kolea awili Andiyoko mundupe siye kolopa, Sollo korombando Tasisi taono purumu. \v 26 Pupe yu kanopa lipelie kolea awili Andiyoko yando meli orumu. Kanu kinie elo kolea awili Andiyoko Kirasinge yembo talapemo-kinie pea molkolo yembo paa awisili ungu mane sikulu molangili ponie telu omba purumu. Kolea awili Andiyokona, Yesusinge lombili andoli yembomando\f + \fr 11:26 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* we yembomane imbi leko pulu polko ‘Kirasinge Yemboma’ niringi. \p \v 27 Kanu walemanga Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi ye mare\f + \fr 11:27 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* kolea awili Jerusalleme molkolie kolea awili Andiyoko maniendo oringi. \v 28 Kanu ye oringimenga ye te, yunge imbimu Akapasi, yu ola angilipelie, Minimuni yu pe wendo ombá mele nimbe sirimu pilipelie nimbendo: “Romo gapomanone nokolemo koleamanga pali engele pe lemba.” nirimu. (Aku nirimu mele pe ye Lodiasi, Romo koleamanga pali nokorumu ye paa awili kumbinemo molorumu kinie, sike aku engelemo wendo orumu.) \v 29 Ye Akapasini aku nirimu kinie pilkulie ou wendo naa opili Awilimunge lombili andoli yembomane ‘Olionga angenupili Judia disiriki molemelema lipu tapondopo kou mone isipu mako topo siemili.’ ningu panjeringi. \v 30 Kanu kinie kou mone popo sikulie Banapasi kinie Solloselo “Kou mone Jerusalleme mengo puku Awili Yesusinge yembo nokolemele yema\f + \fr 11:30 \ft bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”.\f* puku si-pele.” niringi kinie mengo puku si-poringili.\f + \fr 11:30 \ft inie anjokondo 12:25.\f* \c 12 \s1 12:1-5 Ye Nomi Kingi Erotene Jemisi Topa Kondopalie, ‘Pita Topo Kondambola!’ Nirimu Kinie \p \v 1 Ye Nomi Kingi Erotene ⸤kolea awili Jerusalleme molopa⸥ Kirasinge yembo talapemonga\f + \fr 12:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* yembo mare mindili lipe sipe tombando yunge ami yemando “Mare puku ka si-pee.” nirimu kinie ka siringi. \v 2 Jononga angenu Jemisi “Taa!” nirimu kulu pilkulie opa teli lou pulsene yu toko kondoringi. \v 3 Aku teringi kinie Juda yemboma pilku peanga pilieringi kulu kanopalie nirimumuni, pe “Pita puku ka si-pe.” nirimu kinie yu puku ka siringila. ⸤Juda yembomane ponie tenga tenga kolea awili Jerusalleme ongo akune suku Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele\f + \fr 12:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.\f* pilieringi wale akumu imbi leko⸥ ‘Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Walema’ niringila, aku walemanga yuni aku terimu. \v 4 Pita ka siku ka ulkena panjeringi kinie ami ye talape kise, talapena sukundu ye kise kise ningu moloringi eno pali lipe tere lepa malapu kanumu, “Eno yu nokoko molaa.” nimbelie nirimumuni, “Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi wale akumu omba pumbe kinie ‘Yemboma kanangi.’ nimbu eno molongena membo pupu kote tendepo pilipu ami yemando “Taa.” nimbo.” nirimu. \p \v 5 “Mimi siku nokaa!” nirimu kulu kanu ami yemane Pita ka ulkena pepili nokoko moloringi. Nalo Kirasinge yembomane Pulu Yemo kinie Pitanga ungu tondolo munduku nindiku moloringi. \s1 12:6-19 Mulu Koleana Angello Tene Pita Omba Ka Ulkena Wendo Lsimu Temanemo \p \v 6 Ipulueli-oukundu Erotene Pita wendo lipe kote tendemba terimu kinie ipulueli mele Pitanga kiselo ami ye talo kinie ka senene ka toringi, Pita awi suku singine we uru perimu. Ka ulkena peringi yemboma nokoli ye mare kerepulune angilku ka ulke pali nokoko angilieringila. \v 7 Kanu kinie Awilimunge angello te Pita uru perimune orumu kinie kanune paterimu. Yuni Pitanga wangune topa makinjindipelie, “Welea ola molou.” nirimu. Kanu kinie ka seneselo yuyu moki lepa manie purumu. \p \v 8 Angellomone Pitando nimbendo: “Nunge kako toko kimbu su mondou.” nirimu kinie aku terimu. Kanu kinie yuni “Kinié ola ali walemo pakoko na lombili ou.” nirimu. \v 9 Pita molorumu suluminiamo mundupe siye kolopa yu lombili pupelie nirimumuni, angellomone terimu mele yu naa pilipelie ‘Kumbu tepo kanokoro.’ konopu lierimu. \v 10 Pukululie niringilimuni, ka ulkena peringi yemboma nokoli ye telu angilierimune ongo pukulu, nokoli ye talo sipe angilierimune ongo pukululie, kolea awiline wendo pungelendo ka ulke pala kune kapane teline puringili kinie kunemo yuyu lsimu kinie ulsu ongo pukulu, aulke pulúne wendo pukulu aulke paka maliena oringili kinie angellomo Pita tamburumbu mundupe siye kolopa yu purumu. \p \v 11 Kanu kinie Pita, ou yu ‘Kumbu tendu.’ konopu lierimu nalo pe kinié yunge umbu konopu omba perimu kinie yuni pilipelie, “A, kinié na pilipero. Kingi Erotene nando ‘Teambo.’ nirimu mele kepe Juda yembomane nando ‘Teamili.’ ningu pilieringi mele kepe ‘Aku siku naa teangi.’ nimbe Awilimuni\f + \fr 12:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* yunge angellomo na “Ka ulkena wendo li-pou.” nimbe mundomu lepamo, kinié na pilipero.” nirimu. \v 12 Aku sipe pilipelie nirimumuni, Jono, yunge imbi te ‘Mako’ niringi, kanumunge anumu Marianga ulkena Pita yu purumu. Kanune yembo awisili maku toko Pulu Yemo kinie ungu ningu moloringi. \p \v 13 Pita aku ulkena pupelie nirimumuni kune topa kilu-kilu sirimu kinie kongono teli ambo wenepo te, yunge imbimu Roda, kune limbendo ombalie nirimumuni, \v 14 Pitanga ungumu pilipe imbi sipelie, ‘Yu okomo lepamo.’ nimbe pilipe konopu sipelie kune naa lipe yu kelepa lkisipe anjo pupe yembomando “Pita omba kerepulune angilimo.” nirimu. \v 15 Nirimu kinie pilkulie niringimuni, ‘Pita ka ulkena pelemo.’ konopu lekolie ambomo yundu “Nu kekelepa tokolie nikinuye?” niringi. Nalo yuni karaye tepalie, “Molo. Sike Pita omba kerepulune angilimo.” nirimu. \p Kanu kinie enone ningendo: “Pita nokolemo angellomo omba kerepulune angilimo lepamo. Paa sike Pita molo.” niringi. \p \v 16 Aku siku kerepale ninge niringi kinie Pitane kune topa kilu-kilu sipe angilierimu kinie kune wendo liku kanoringi kinie sike Pita kerepulune angilierimu kanokolie suru ningu mini-wale mundoringi. \v 17 Nalo yuni enondo “Ungu naa niee.” nimbe kimuni pipi sipelie nirimumuni, Awilimuni yu ka ulkena wendo lsimu mele temane topa sirimu. Topa pora sipelie yuni enondo nimbendo: “I nikiru mele Jemisi\f + \fr 12:17 \ft Inie 12:2 “Jemisi” nimbe molemo yemo lupe, ya 12:17 “Jemisi” nimbe molemo lupela. Ya 12:17 Jemisi yu Yesusi angenu, Kirasinge Jerusalleme yembo talapemonga tapu ye awilimu. Pep “Jemisi” nilimu topa mundorumu yemo iyemonje.\f* keme, olionga angenupilime kinie, eno puku ningu si-pee.” nimbelie yu eno mundupe siye kolopa kolea tenga lupe purumu. \p \v 18 Kolea tangorumu kinie opa teli ami yema ola molkolie, ‘A, Pita tena pumunje?’ ningu pilku mini-wale paa awili teko mundoringi. \v 19 Erotene Pita koropa naa kanopa lipelie nirimumuni, yu nokoringi ami yemanga kote tendepa pilipelie, ami ye lupe marendo nimbendo: “Pita nokoko kenjengi ami yema eno kolangi mengo puku toko kondo-paa.” nirimu. \s1 12:19-23 Ye Nomi Kingi Erote Kolorumu Temanemo \p Kanu kinie kingi Erote kolea Judia disiriki mundupe siye kolopa kolea awili Sisaria maniendo pupe wale mare kanune molorumu. \p \v 20 Kolea awili Taya kinie Saidonoselonga yemboma Kingi Erotene mumindili kolopa molorumu kulu eno maku tokolie yu molorumune oringi. Kanu yemboma Kingi Erote nokorumu koleana langi puku topo toko liku no-pou-pou teringimunge yu kinie ‘Taka lipu molamili.’ ningendo oringi. Erotenga ulke kinie melema pali nokorumu ye Billasitasi ‘Olio lipe tapondopa Erotendo nimbe sipili.’ ningu ou yu molorumune puku yu kinie ungu niringi. Aku tekolie Erote molorumune puku “Kinie olio kinie taka lipu molamili.” ningu puku mawa teringi. \p \v 21 Kanu kinie “Erote kinie ‘Taka lipu molamili.’ nimbu, pupu ni-pumolo.” ningu panjeringi walemonga Erote yunge ye nomi kingi wale pakoli peangama lipe pakopa yunge kingi kongono tembando molorumu polona molopalie ungu awisili yemboma nimbe sirimu. \v 22 Kanu kinie yemboma yu kapi ningu ru ningulie ningendo: “I ungu nikimu mele yembo tene nilimo mele naa nikimu. Pulu ye tene nilimo mele nikimu.” niringi. \v 23 Kanu kinie enone “Yu pulu ye te mele molemo.” niringi mele Erotene pilipe peanga pilipe Pulu Yemo kapi naa nirimu-ne Pulu Ye Awilimunge angello tene yu topa noserimu, opiye kawene yu norumu kinie yu kolorumu. \s1 12:24 Pulu Yemonga Ungumu Purumu Mele Temanemo \p \v 24 Nalo Pulu Yemonga ungumu koleamanga pali pilku kapola tenderingi. \s1 12:25 Banapasi, Pollo, Jono Mako, Enonga Temane Te \p \v 25 Banapasi kinie Solloselo kolea awili Andiyoko munduku siye kolko kolea awili Jerusalleme kou mone mengo puringilime yemboma siku pora sikulie niringilimuni,\f + \fr 12:25 \ft inie yakondo 11:27-30.\f* Jerusalleme munduku siye kolko Andiyokondo yando Jono liku mengo oringili. (Jononga imbi te ‘Mako’ niringi.\f + \fr 12:25 \ft inie 12:12.\f*) \c 13 \s1 13:1-21:14 POLLONE YESUSINGE UNGUMU KOLEA AWISILI ANDOPA NIMBE SIRIMU TEMANEMA \s1 Kolomongo Awili 13-14selo Pollo Pulu Polopa Awili Yesusinge Ungumu Nimbe Silipe Andorumu Temanemo \s1 13:1-3 Banapasi Kinie Polloselo Pulu Yemone “Teale.” Nirimu Mele Kolea Andiyoko Yembomane “Teangili Pale.” Niringi Temanemo \p \v 1 Kirasinge yembo talapemo\f + \fr 13:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* kolea awili Andiyoko moloringimenga mare Awilimuni ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema molko,\f + \fr 13:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* mare yemboma ungu mane siringi yema moloringi. Enonga imbime isipe: Banapasi keme, ‘Ye Pombera’ niringi ye Simiono keme, kolea Sairini ye LLusiasi keme, (poropinji te nokorumu ye nomi kingi Erotenga ulkena awi lierimu) ye Maneyene keme, Sollo keme. \v 2 Kirasi pilieli yemboma Awilimu\f + \fr 13:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* kapi ningu imbi liku ola mundunduku langi naa nongo mi toko moloringi kinie Mini Kake Telimuni nimbendo: “Nane ‘Banapasi kinie Solloselo teangili.’ nindu kongonomo teangili mako tangi.” nirimu. \p \v 3 Aku nirimu kulu pilkulie langi naa nongo mi toko Pulu Yemo kinie ungu ningulie, elo ki ola munduku ambolkolie “Pale.” ningu mundoringi. \s1 13:4-12 Kolea Saipirasi Pukululie Teringili Temanemo \p \v 4 Mini Kake Telimuni “Elo pale.” nimbe lipe mundorumu kinie Sellusia taono maniendo pukulu, nomune sipi lierimune suku pukulu kolea Saipirasi puringili. \v 5 Sallamasi taono ongolo sipine manie pukululie, Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemanga andoko Pulu Yemonga ungu ningu siringili. Jono Mako elo lipe tapondopa pea tapu toko andoringi. \p \v 6 Kolea Saporasi nomu kusa suku singine lierimu kolea te. Akune kimbu kongono tekolo kolea kangamanga ungu ningu siliku pukululie, Peposi taono nomu kelona lierimune wendo puringili. Kanune Juda ye te molorumu kanoringili. Kanu yemo kurumenga nomi Setenene lipe tapondorumu-ne ulu tondoloma tepa, yu kolo topa “Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipu eno nimbu sikiru” nimbe yemboma kolo topa sirimu yemo. Yemonga imbimu Josua Malo. Imbi te Ellimasi niringila. \v 7 Ellimasi yu Saipirasi poropinji nokorumu Romo gapomano ye Sesiasi Pollasi kinie tapu toko moloringili yemo. Sesiasi Pollasi yu pilipe konginjeli paa perimu yemo. Yuni ‘Pulu Yemonga ungu piliembo.’ nimbe yuni Banapasi kinie Solloselo “Wale.” nirimu. \v 8 Nalo kurumenga nomi Setenene lipe tapondorumu kinie ulu tondoloma terimu ye kanumu, yunge imbi te Ellimasi niringi, kanumuni “Naa wangili.” nimbe pipi simbe tepa, gapomano ye endisimuni ‘Elonga ungu pilipelie ‘Sike.’ nimbe konopu alowa naa tepili.’ nimbe, endisimu pilimbe aulkemo pipi simbe terimu. (Imbi Ellimasi kanumu Giriki ungu te, kanumunge pulumu kurumenga nomi Setenenga ulu tondoloma tendeli yemo.) \p \v 9 Kanu kinie Sollo, yunge imbi te Pollo niringila, yu Mini Kake Telimu konopune molopa kapola terimu kinie yuni Ellimasi neme neme nimbe kanopalie nimbendo: \v 10 “Nu depelemonga\f + \fr 13:10 \ft Akumu Setene. Bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.\f* malo te, nu mele sumbi silimenga opa pulue te moleno. Kiyengo nimbe andopa wa nomba kolo topa tepa kenjeli ulumenga pali pulume nu-kinie pelemo. Awilimuni yemboma lipe tapondolemo aulkemo pipi siku, ‘Yemboma aulke tenga lupe pamili.’ ningu kolo toleno ulume manda munduku siye naa koloniye? \v 11 Aku kapola, Awilimuni nu kinie ‘Opa pulue molambili.’ nikimu. \m Nunge mongoselo tambulumbe kinie nu kolea patemba mele naa kanoko, wale mare sumbulu toline moloni.” nirimu. \p Pollone aku nirimu kinie tamburumbu kupe mele tene Ellimasinge kumbikeremo pipi sipe sumbulu torumu kulu yu andopa pererimu. Yembo tene yu ‘ki ambolopa aulke lipe ora sipe meli pupili.’ nimbe kororumu. \v 12 Gapomano ye endisimuni ulu wendo orumu kanumu kanopalie, Awili Yesusi molopa terimu mele Pollo Banapasiselone mane siringili kanumu pilipe mini-wale mundupe “I nikimbili mele sike nikimbili lemo.” nimbe tondolo mundupe pilierimu. \s1 13:13-52 Pollo Yu Kolea Pisidia Sukundu Lierimu Kolea Andiyoko Pupe Yesusi Olio Lipe Tapondomba Orumu Mele Nimbe Sirimu Temanemo \p \v 13 Pollo kinie tapu toko puringi yema kinie Peposi taono munduku siye kolko sipine Peka taono puringi. Peka akumu Pambillia poropinji lierimu taono te. Kanune Jono Mako\f + \fr 13:13 \ft inie anjokondo 15:37-39.\f* elo mundupe siye kolopa Jerusallemendo kelepa purumu. \v 14 Kanu kinie Pollo kinie Banapasiselo Peka taono munduku siye kolkolo kolea Pisidia poropinji Andiyoko taono\f + \fr 13:14 \ft Ya Andiyoko taono lupe. Kolea awili Andiyoko lupela (11:19,26,27, 13:1).\f* puringili. Pukululie ⸤Juda yemboma koro moloringi⸥ wale Sambate kinie\f + \fr 13:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena puku moloringili. \v 15 Yembo maku toringime nokoringi tapu yemane ⸤boku lipe⸥ Mosisini Pulu Yemonga ungu manema pilipelie boku torumu ungu te kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane boku toringi ungu te kinie\f + \fr 13:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “26.2. Lo na Profet”.\f* kambu toko pora sikulie, elo walsikulie ningendo: “Angenunguluselo, ‘Yemboma ungu mane te simbolo.’ konopu liengili liemo piliemili ongo ningu siele.” niringi. \p \v 16 Kanu kinie Pollo ola angilipelie nimbendo: \p “Eno Isirele yemboma kinie Pulu Yemonga imbi liku ola mundundoli yembo lupema kinie ungu te niembo pilie.” nimbelie yuni nimbendo: \p \v 17 “Olio Isirele yembomanga Pulu Yemone olionga anda-kolepali mako topa “Eno kinie enone pe pe kepe kalko lingema kinie na nokopo molombo.” nirimu.\f + \fr 13:17 \ft aku mele ou pulu pulu Eporayamondo nirimu (Ou-Pulu-Pulu 12:1-3).\f* Kanu kinie eno kolea Isipi moloringi kinie ‘Eno yembo talape paa awisili molangi.’ nirimu.\f + \fr 13:17 \ft Kolea Isipi molko wendo puringi mele Wendo-Oringi boku pali akune aku temanemo molemo.\f* Kolea Isipi eno yembo talape paa awisili moloringi kinie yuni yunge tondolomone eno aku koleamonga ulsu memba omba,\f + \fr 13:17 \ft Isipi molko yembo awisili parananga lieringi mele WendoOringi 1:7 molemo.\f* \v 18 kolea ku lepa langi naa oli koleana memba pupelie, eno ponie paono talo omba pupili kolea ku lieli akune teko kenjiku moloringi mele yuni kanopalie, yunge konopune umbune tepili kanopa molorumu. \v 19 Yunge yemboma ‘Kolea Kenane kamu molangi.’ nimbelie yembo talape yepoko pakera akune ou moloringime topa mundupe mamo yunge yemboma lipe sirimu.\f + \fr 13:19 \ft Josuanga temanemo boku tenga toringi molemo.\f* \v 20 Eno kolea Isipi puku molko, kelko yando ongo molko, kolea pulu yemboma toko mundengi ponie po anderete pipiti omba purumu.\f + \fr 13:20 \ft Poniemonga ungu te Wendo-Oringi 12:40-41. Kolea Kenane puku kolea pulu yemboma toko makororingi temanemo boku Josua molemo.\f* \p “Kanu kinie Pulu Yemone ‘Nanga yemboma nokaa.’ nimbe walse yembo tela lipe mondopa, walse yembo tela lipe mondolipe pupelie nirimumuni,\f + \fr 13:20 \ft Enonga temanema Nokoringi Yemboma molemo.\f* pe yuni ungu umbu tondorumume pilipe\f + \fr 13:20 \ft Samuelene torumu bokuselo kanani.\f* yando nimbe sirimu ye Samuelene ‘Eno nokopili.’ nirimu. \v 21 Kanu ye Samuelene eno nokopa molopili eno we tapu yembomane nokoringimunge siye terimu kulu “Ye nomi kingi tene olio nokopili mako tou.” niringi. Kanu kinie Benjaminini kalopa lsimu ye te, Kisi malo Sollo, Pulu Yemone mako torumu, yu enonga pulu pulu ye nomi kingimu molopili ponie paono talo omba purumu. \p \v 22 “Pulu Yemone Sollo makoropalie “Depisi enonga ye nomi kingimu kolo wangopa molopili.” nirimu.\f + \fr 13:22 \ft Kingi Sollo kinie Depisiselonga temanemo Ou-Samuele, Pe-Samuele, Ou-Kingime 1:1-2:12.\f* Yuni Depisindu nimbendo: “Jesi malo Depisi nanga ulume pali pilipe lipe temba lemo na kanopolie yu kanopo peanga kanolio.” nirimu. \v 23 Kanu kinie Pulu Yemone Isirele yembomando\f + \fr 13:23 \ft Jekoponga imbi te Isirele, kanumuni kalopa lsimu yembomane ‘Olio Isirele yemboma’ niringi. Enonga imbi te ‘Juda yemboma’. Juda yu Isirelenga malo te.\f* “Eno lipe tapondomba ye te simbo.” ou nirimumu\f + \fr 13:23 \ft Aisaya 11:1-16.\f* ‘Kamu siembo.’ nimbelie yuni kanu ye Depisini yandopa kalopa lsimu yembo tene ‘Yemboma Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Limbe Ye Yesusi\f + \fr 13:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.3. kisim bek”.\f* mepili.’ nirimu.\f + \fr 13:23 \ft Yesusi kalko lsingi yembomanga imbime Mateyu 1:1-17, LLuku 3:23-38 molemo.\f* \v 24 Yesusi ou naa opili No Lindeli Jonone Isirele yembomando pali ungu mane sipelie nimbendo: “Ulu pulu kerime munduku siye kolko konopu alowa teko no lie.” nirimu.\f + \fr 13:24 \ft Mateyu 3:2,11selo, LLuku3:7.\f* \v 25 Jono yu aku kongonomo nondopa tepa pora sipelie yuni enondo nimbendo: “Na nawe konopu lemeleye?” nirimu. “Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nirimu ye Kirasimu ‘Ombá.’ ningu nokoko molemele ‘Akumu na.’ konopu lekemeleye? Na aku yemo molo. Ombá yemo paa peangamo na paa kerimu, yunge we kongono kepe manda naa tepo yunge kimbu su ka pilke manda naa tondolka.” nirimu.\f + \fr 13:25 \ft No Lindeli Jonone nirimu ungu pokore LLuku 3:15-16, Mateyu 3:11 molemo.\f* \p \v 26 “Angokeme, eno Eporayamone kalopa lsimu yemboma\f + \fr 13:26 \ft bokumunge alsena anjokondo “31.1. pikinini bilong Eporayamo”.\f* kinie, eno Pulu Yemo pipili kolko liku awi silimele yembo lupema kinie, itemane peangamo, Pulu Yemone olio lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo lipe, yu kinie pea molopo kondomolo aulkena lipe mondorumu temane peangamo olionga. \p \v 27 “Jerusalleme moloringi yemboma kinie enonga ye awilime kinie enone Yesusi kanoko imbi naa siku, ‘Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te mundumbo.” nimbe mako torumu ye Kirasimu yu.’ konopu naa leko, yunge imbi we leko ‘Yu we yere.’ konopu lieringi. Nalo olionga ye nomi kanumene “Yesusi toko kondangi.” niringimunge Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane “I siku i siku tenge.” koronga-ou niringi aku mele wendo orumu. Kanu ungume kanu yemane bokune toringi molemo ungume “Yesusi tangi.” niringi yembomane ⸤eno koro molemele⸥ wale Sambatemanga pali boku kanoko pilieringi nalo kanu ungu taki teki bokune kanoko pilieringimenga pulumu naa pilieringi. \v 28 Yu ulu te tepa kenjerimumu kanokolie ‘Yu kolopili.’ ni naa niringi nalo Romo ye nomi Paillatendo mawa tekolie “Kolopili, ⸤unjona ola uku toko panjei⸥.” niringi. \p \v 29 “Ou yembomane eno pe tenge mele ningu boku toringi ulume pali Jerusalleme yembomane Yesusi kinie teko pora siringi yu kolorumu kinie yembo marene yu ongo unjona manie liku yembo ono teli kou kande tenga mengo puku noseringi. \v 30 Nalo Pulu Yemone “Yu yembo ono koleana kelepa lomboropa ola molopili.” nirimu. \v 31 Kanu kinie yu lomboropa ola molorumu kinie ou yu naatangi yemboma yu kinie kolea Gallilli disiriki munduku siye kolko kolea awili Jerusallemendo olando puringi kanu yembomane enamanga taki-teki yu kanoringi. Kinié kanu yembomane kanoringi mele olionga Isirele yemboma ningu siliku andolemele. \p \v 32-33 “Pulu Yemone pe wendo ombá mele olionga anda kolepalimendo nirimu kanu ulumu olio kalko lsingime molamili kamu wendo omu, kanumu Banapasi oltone kinie eno temane peangamo topo sikimbulu. Pulu Yemone Yesusinge onomo topa makinjinderimu kanu ulumuni ou yuni “Tembo” nirimu mele wendo omu. Kanumundu Pulu Yemone yunge konana talo sipemonga suku nirimu nimbe molemo mele isipe: \q1 “Nu nanga malo; kinié na nunge lanie.”\f + \fr 13:32-33 \ft Konana 2:7, Mateyu 3:17, LLuku 3:22.\f* \m nirimu. \v 34-35 Pulu Yemone ‘Yu paa pe kepe naa puropili.’ nimbe yu topa makinjinderimu kanumu ou naa tepili ungu talo pea ou nirimula. Kanu unguselonga te isipe: \q1 “Depisindu tepo kondopo ulu peanga paa sikema \q1 simbo nirindu mele nu simbo.”\f + \fr 13:34-35 \ft Aisaya 55:3.\f* \m nirimula. Te Depisini isipe nirimu: \q1 “Pulu Yemo, nunge Ye Kake Telimu kolomba kinie \q1 nuni ‘We puropili.’ naa nini.”\f + \fr 13:34-35 \ft Konana 16:10, inie yakondo 2:27.\f* \m nirimu. \v 36 Depisini Pulu Yemondo aku nirimu Depisi yuyu temba mele naa nirimu. Pulu Yemone yundu “Tei.” nirimu kongonoma pali tepa lipelie yu kolorumu, ono teringi kinie purorumu. \v 37 Nalo ye kolorumu ono teringi kinie Pulu Yemone topa makinjindipe “Lomboroko ola molou.” nirimu kanu yemo yu purou naa purorumu. Aku yemo Yesusi.\f + \fr 13:37 \ft inie yakondo 2:31-32.\f* \p \v 38 “Angokeme, aku terimu-ne ‘Eno piliengi!’ nimbu nimbo tekero mele isipe: Yesusini terimumunge yuni olionga ulu pulu kerime pali ‘Kamu manie pupili.’ nimbe akume siye kolomba. \v 39 Mosisini ungu mane ou sirimumene ‘Yembomanga ulu pulu kerime kamu omba manie pumbe, eno konopu sumbi nimbe peli yemboma molonge.’ manda naa nirimu nalo kinié Yesusi olionga nimbe tenderimu ulume “Sike aku terimu.” ningu tondolo munduku pilinge\f + \fr 13:39 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* yemboma Pulu Yemone eno kanopalie, enonga ulu pulu kerime siye kolopa, eno ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma.’ nimbe kanomba.\f + \fr 13:39 \ft bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela”.\f* \p \v 40 “Akumunge ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane ulu wendo ombá niringi mele ‘Olio kinie wendo naa opili.’ ningu, pilku kondoko molangi. \v 41 Kanu yemanga tene nimbendo: \q1 “Eno ungu taka tondolemele yemboma pilieme. \q1 Konopu awisili liku mundukulie kolangi. \q1 Eno molemele walemanga nane ulu te tembo, \q1 kinié yembo tene akumu kanopa \q1 “I sipe isipe wendo omu kanondu.” nimbe \q1 eno temane topa simbe kinie \q1 ‘Ulu te aku sipe manda wendo naa ombá.’ ningu pilku \q1 “Kolo tokono.” ningu, naa pilinge kene \q1 eno ungu taka tondolemele yemboma pilieme. \q1 Konopu awisili liku mundukulie kolangi.”\f + \fr 13:41 \ft Apakake 1:5.\f* \m nirimu.” nimbe Pollone nirimu. \p \v 42 Pollo Banapasiselo Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemo munduku siye kolkolo pungele teringili kinie yembomane elo mawa tekolie ningendo: “I ungu ningu sikimbilimu pe ⸤koro molomolo⸥ wale Sambatemo kinie\f + \fr 13:42 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* altoko ongo ningu siele.” niringi. \v 43 Bulu balo ningu pena puringi kinie Juda yemboma kinie yembo lupe\f + \fr 13:43 \ft 46-48 bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.\f* Pulu Yemonga ungu pilieringime kinie enonga yembo awisili Pollo Banapasiselo lombili puringi. Elone eno ungu ningu sikulu, “Eno ‘Pulu Yemone we kondo kolopa tepa kondolemo ulu pulumu olio kinie pelemo mele pepa mindi pupili.’ ningu molangi.”\f + \fr 13:43 \ft inie yakondo 11:23-24.\f* niringili. \p \v 44 Pe Sambate walemo wendo orumu kinie aku taonona yembo paa awisili Pulu Yemonga ungu pilingendo maku toringi. \v 45 Nalo yembo awisili Pollonga ungu pilingendo maku toringi kulu Juda yembomane kanokolie konopu keri panjiku Pollone ungu nirimume ungu taka tondoko “Nimbe kenjikimu.” niringi. \p \v 46 Kanu kinie Pollo Banapasiselone enondo tondolo mundukulu ningelendo: “Pulu Yemone ‘Eno Juda yemboma yunge ungumu ou piliengi!’ ou nirimu kulu eno kumbi lepo ombo nimbu sirimbulu. Nalo enone ‘Olio molopo naa kondolemolomonga alieli konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu\f + \fr 13:46 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* manda naa limolo.’ ningu ungu nimbu sikimbulumu liku bulu siku naa pilimelemonga oltone eno Juda yemboma mundupu siye kolopo yembo lupema molemelena pumbolo. \v 47 Awilimuni\f + \fr 13:47 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* oltondo “Aku teale.” nirimu kanumu. Yuni nimbendo: \q1 “‘Koleamanga pali yemboma \q1 mindili nolemela aulkena manda wendo ongo \q1 Pulu Yemo-kinie molko kondonge mele \q1 ningu sieni.’ nimbu \q1 ‘Nu Isirele yembomanga ulsu molemele yembomanga \q1 patendelimu molani.’ nikiru.” nirimu.\f + \fr 13:47 \ft Aisaya 49:6, LLuku 2:32.\f* \m niringili. \p \v 48 Juda yembo naa moloringi yembomane aku niringili pilkulie konopu siku “Awilimunge ungumu peanga.” niringi. Pulu Yemone ‘Alieli konde molko kondoko mindi pangi.’ nimbe mako torumu yembomane ‘Ungu nikimbili mele sike.’ ningu tondolo munduku pilku lsingi. \p \v 49 Elo moloringili koleamanga pali Awilimunge ungumu pupe kapola terimu. \v 50 Nalo Juda yembomane Pulu Yemo pipili kolko pilieringi ambo nomime kinie kanu koleana ye awilime kinie teko mumindili kondoringi, kinie enone yemboma pali teko mumindili kondoko, Pollo Banapasiselo ‘Enonga koleana naa molangili.’ ningu toko makoroko ulsu mundoringi. \p \v 51 Aku teringimunge ‘Teko kenjikimili kanangi.’ ningulu elonga kimbune ma kulu tokolo\f + \fr 13:51 \ft LLuku 9:5.\f* Akoniamo taono puringili. \v 52 Andiyoko taonona moloringi Yesusinge lombili andoli yemboma\f + \fr 13:52 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* paa konopu awisili siku, Mini Kake Telimu eno kinie molopa kapola tepili moloringi. \c 14 \s1 14:1-7 (14:1-5) Pollo Banapasiselo Akoniamo Taono Andokolo Ungu Ningu Siringili Kinie (14:5-7) ‘Kouni Tomolo.’ Niringi Pilkululie Kowa Puku Kolea LLikonia Poropinji Puringili Temanemo \p \v 1 Pollo Banapasiselo Akoniamo taono pukululie niringilimuni, alieli taono tenga sukundu pukululie teringili mele aku siku Akoniamo kepe Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena sukundu pukulu ungu mane siringili. Ningu kondoringili kulu pilkulie Juda yemboma kinie yembo lupema\f + \fr 14:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”.\f* kinie enonga yembo awisili ‘Yesusi molopa terimu mele nikimbili ungumu paa sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi.\f + \fr 14:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* \v 2 Nalo ‘Kolo tokombele.’ ningu ungu naa pilieringi Juda yembomane yembo lupema teko mumindili kondoko kondi toringi kinie yembo lupemane Pollo kinie Banapasiselo konopu keri panjeringi. \v 3 Pollo Banapasiselo wale awisili Akoniamo taono molko ‘Awilimunge’ ningulu ungu pipili naa kolkolo tondolo munduku niringili kinie, Pulu Yemone ‘Nane yembo we kondo kololi ungu nindikimbilimu ‘Paa sike nikimbili.’ ningu, pilku liengi!’ nimbe ‘Elone ⸤aku sipe mele⸥ lipe ora simbe ulu tondolo\f + \fr 14:3 \ft ungu pulu te Jono 2:11*.\f* awisili teangili.’ nimbe lipe tapondorumu kinie ulu tondolo awisili teringili. ‘Elone ulu tondoloma tengele kinie yembomane kanokolie, ‘Paa sike Pulu Yemonga ungumu nikimbili lepamo.’ ningu piliengi!’ nimbe Pulu Yemone ‘Aku siku ulu tondoloma teangili.’ nirimu. \p \v 4 Kanu kinie aku taonona yemboma konopu talo teko panjiku moloringi. Marene “Juda yembomane nikimilimu sike nikimili.” niringi, marene “Pollo Banapasiselone nikimbilimu sike nikimbili.” niringi. \v 5 Juda yemboma kinie yembo lupema kinie enone ‘Pollo Banapasiselo tepo kenjipu kouni tamili.’ ningu langi niringi \v 6 nalo langi niringi mele pilkululie elo kowa pukulu kolea LLikonia poropinji pukulu kanune LLisira taono kinie Depi taono kinie kolea nondopa lierimu koleamanga pali andokolo \v 7 temane peangamo we toko siliku andoringili. \s1 14:8-20 (14:8-18) LLisira Taono Pukulu Ungu Ningu Siringili Kinie (14:19-20) Pollo Kouni Toringi Temanemo \p \v 8 LLisira taono ye te kimbu tambulolimu molorumu. Anumuni merimu kinie kimbu tambulolimu merimu,\f + \fr 14:8 \ft inie yakondo 3:2-8.\f* walsikele kepe aulke naa andorumu. \v 9 Pollone ungu nirimu mele pilipe molorumu. Pollone yu neme-neme nimbe kanopalie, ‘Pulu Yemone na manda tepa konde limbe.’ nimbe pilipe molorumu kanopalie, \v 10 tondolo mundupelie yundu nimbendo: “Nu kimbu kambilku ola angiliei!” nirimu. Kanu kinie ye kanumu walsikele kimbu kambilipe ola angilipe purumu. \p \v 11 Pollone ye kimbu tambulorumumu tepa konde lsimu kanokolie yembo maku toko moloringimene enonga LLikonia ungu leko ningendo: “Olio popo tolemolo pulu yemanga ye talo manie ongo mana ye alekolo olio molemolona okombele lepamo.” niringi. \v 12 Pollo ungu awisili nirimu kulu kanokolie ‘Yu pulu ye Emisi’ niringi.\f + \fr 14:12 \ft Enone ‘Pulu ye Emisi yuni pulu yemanga pali ungu umbume yembomando nimbe sili pulu yemo.’ ningu pilkulie Pollo ‘yu Emisi’ niringi kanumu.\f* Banapasi Pollo kinie tapu toko oringili kulu kanokolie ‘Yu pulu ye Susi.’ niringi.\f + \fr 14:12 \ft ‘Susi yu pulu yemanga pali lapa.’ ningu pilkulie aku niringi kanumu.\f* \v 13 Kolo toli pulu ye Susi kanumunge tamandu ulkemo\f + \fr 14:13 \ft Tamandu ulkemo kinie ulke tembeleselonga ungu pulumu telu. ‘Pulu ye te olio kinie tapu topa molombando aku ulkena molemo.’ ningu Pulu Yemo popo tondoringi yemane akune puku popo toko melema kalondoringi.\f* kanu taonona ulsukundu angilierimu, yunge ala yemo kongi kao pelea pokore kinie pillawa sindi mulkewe pokore kinie lipe ‘Elo asipu popo topo kongime kalopo siemili.’ nimbe taono pala kerepulune memba orumu. \p \v 14 Nalo Yesusini “Nanga kongonomo tende-pale.” nimbe lipe mundorumu ye\f + \fr 14:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* Banapasi kinie Polloselone tenge teringi mele pilku keri pilkululie elonga wale pakolime liku sungu sikulu,\f + \fr 14:14 \ft ‘Elo olio nokolembele pulu ye popo tolemoloselo’ ningu elo popo tonge teringi paa kanoko keri kanokololie aku teringili.\f* yemboma maku toringine lkisiku ru niliku pukululie ningelendo: \v 15 “Yema, aku ulumu nambemune tekemeleye? Olto eno mele, mana yeselo mindi. Temane peangamo eno topo simbolo ombulu. Eno pulu ye kolo toli koropama munduku siye kolko, kanu mele koropama bulu siku, mulu kinie ma kinie nomu kusa kinie melema pali tepa, yu yuyu konde molemo Pulu Yemonga ungumu ‘Pilku liengi!’ nimbululie, nimbu simbolo ombulu kanumu. \v 16 Ou sike yembo lupe lupema enonga konopuni pilku ulu teringime Pulu Yemone kanopa we siye kolopa, teko molonge kinie yu kanopa peanga kanomba mele kamu naa nimbe para sirimu. \v 17 Nalo ou Pulu Yemone ‘Na molio mele naa piliengi!’ nimbe melema pali lopi naa terimu. Yuni olio ‘Nane eno kondo kolopo tepo kondolio mele kanangi.’ nimbe ‘Lo manie omba langi peangama wendo opili, eno nongo kapola tendeko konopu siku molangi.’ nimbe aku sipe terimu.” nirimu. \v 18 Elone aku niringili nalo yembomane ‘Elo pulu yeselo.’ ningu popo toko kongime kalonge teringi ulume ‘Munduku siye kolangi.’ ningulu tondolo munduku karaye teko “Molo!” niringili kinie munduku siye koloringi. \p \v 19 Kanu kinie Akoniamo taono kinie kolea Pisidia poropinji lierimu Andiyoko taono kinie moloringi Juda yembo mare LLisira taono ongolie eno kondi toringi kinie enone Pollo kouni tokolie, ‘Kolomu.’ konopu leko yunge onomo kunduku liku meli puku taonona ulsukundu toko lteringi. \v 20 Nalo Yesusinge lombili andoli yemboma yu lierimune ongo kakapu teringi kinie yu ola angilipe kelepa taonona sukundu purumu. \s1 14:20-21 Depi Taono Kamu Puringili Temanemo \p Opalikundu Banapasi kinie Depi taono puringili. \v 21 Akune temane peangamo toko siringili kinie yembo awisili Yesusinge ungumu pilku lsingi. \s1 14:21-28 Depi Taono Munduku Siye Kolko, Siria Poropinji Kolea Awili Andiyoko Kelko Yando Oringili Temanemo \p Pe elo kelko LLisira taono yando ongolo, Akoniamo taono ongolo kolea Pisidia poropinji lierimu Andiyoko taono oringili. \v 22 Kanu taonomanga Yesusinge lombili andoli yemboma “Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo koleana\f + \fr 14:22 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* ou naa pupu ya mana molopolie Kirasinge yemboma molemolomonga mindili nombo umbunema memolo nalo ‘Paa sike Pulu Yemo nokopa molemo koleana pambo.’ ningu yunge ungumu munduku siye naa kolko, tondolo munduku pilku molaa.” ningu silikulu oringili. \v 23 Pollo Banapasiselone taonomanga pali Kirasinge yembo talapemanga tapu yema\f + \fr 14:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”, “16. hetman”.\f* mako tondokolo, Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa tengelendo langi mi toko naa nongololie ningelendo: “‘Awili\f + \fr 14:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* ⸤Yesusi Pulu Yemone ‘Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu omba sike lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lsimu.⸥ Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yemo eno nokopa kondopili.” niringili. \p \v 24 Kolea Pisidia poropinji ongololie, pe kolea Pambillia poropinji sukundu ongolo, \v 25 kanune Peka taono ongo yemboma ungumu ningu silikulu, Atelliya taono oringili. \p \v 26 Atelliya taono munduku siye kolko, sipine kelko kolea Siria poropinji lierimu kolea awili Andiyoko\f + \fr 14:26 \ft Andiyoko ungu pulu te inie yakondo 13:14*.\f* kamu oringili. Ikongono teko lsingili kongonomo ou pulu polko tengele mele yembomane “Pulu Yemone ikongonomo sikimu yuni elo kondo kolopa lipe tapondopili ikongonomo te-pale.”\f + \fr 14:26 \ft inie yakondo 13:43.\f* ningu liku mundoringi kolea awili\f + \fr 14:26 \ft inie yakondo 13:1-3.\f* kanune kongono teko pora sikululie kelko sukundu oringili kanumu. \v 27 Kanune ongo molkololie, Kirasinge yembo talapemo liku maku tokolo, Pulu Yemone elo lipe tapondorumu kinie teringili mele kepe, Pulu Yemone Juda yembomanga ulsukundu molemele yembo lupemane yunge ungumu pilku liku yunge koleana manda punge aulkemo akisinderimu mele kepe, temane toko siringili. \v 28 Kanu kinie elo akune Yesusinge lombili andoli yemboma\f + \fr 14:28 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* kinie wale awisili pea moloringi. \c 15 \s1 15:1-29 (15:1-21) Kirasi Pilieringi Yembomanga Juda Ye Awilime Jerusalleme Maku Tokolie, (15:22-29) Juda Yembo Naa Moloringi Yembo Lupe Kirasi Pilku Moloringi Yemboma Teko Molonge Mele Ningu Panjiku Pep Toringi Temanemo \p \v 1 Juda ye mare kolea Judia disiriki molko kolea awili Andiyoko maniendo ongolie Kirasi pilku moloringi yembo lupema ungu mane siku moloringi. Enone ningendo: “Kirasinge ungumu manjiku pilimele kapola naa temba. Enone Mosisinge ungu manemo pilku yemanga kangi te kopisiku makaye teko wendo naa lingi liemo\f + \fr 15:1 \ft 5 bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* mindili nolemela aulkena wendo ongo molko kondonge punge aulkemo Pulu Yemone naa lipe tapondomba.”\f + \fr 15:1 \ft 11 bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.\f* niringi. \v 2 Aku niringimunge Pollo Banapasiselone eno kinie kerepale ningu irinele teringi. Akumunge Kirasinge yembomane Pollo Banapasiselo kinie Kirasinge ye mare kinie “Eno kolea awili Jerusalleme puku Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema kinie ⸤Kirasinge yembo talape moloringimenga⸥ tapu yema kinie\f + \fr 15:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”, “16. hetman”.\f* puku kanoko, i irinele tekemolomonga ningu sumbi sindengi puku walsi-pee.” ningu liku mundoringi. \p \v 3 Kirasinge yembo talape Andiyoko taonona moloringimene\f + \fr 15:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* “Eno paa.” ningu mundoringi kinie Jerusalleme pungendo kolea Ponisia poropinji kinie kolea Sameria poropinji kinie puku, ou kolea lupe lupema temane peangamo toko siliku andoringili kinie Juda yembo naa molko yembo lupe moloringi yemboma konopu alowa teko Pulu Yemonga ungumu pilku lsingi mele temanemo toko siliku puringi. Kirasinge yembo temanemo pilieringimene paa konopu siringi. \v 4 Jerusalleme kamu suku puringi kinie Kirasinge yemboma kinie, enonga tapu yema kinie, Yesusini lipe mundorumu yema kinie enone “Papu okomele.” niringi. Kanu kinie Pollo Banapasiselone Pulu Yemone elo lipe tapondorumu kinie teringili mele pali temane toko siringili. \p \v 5 Kanu kinie Parisi ye\f + \fr 15:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* Kirasinge ungumu pilku lsingi yema ola angilkulie ningendo: “Juda yembo naa molemele yembo lupemane ‘Yesusi Kirasinge yemboma molamili.’ ningu yemanga kangi te kopisiku makaye teko, Mosisinge ungu manema\f + \fr 15:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* pali pilku liku tenge panjiku teangi.” niringi. \p \v 6 Kanu kinie Yesusini lipe mundorumu yema kinie tapu yema kinie ‘Iungu wendo okomomo lipu sumbi siemili.’ ningu maku toringi. \v 7 Eno ungu awisili kerepale ningu moloringi kinie Pita ola angilipelie enondo nimbendo: “Angokeme, eno ou ulu te wendo orumu mele pilku molemele. Pulu Yemone eno molemelemanga na mako topalie, “Kirasinge temane peangamo Juda yembo naa molemele yembo lupema pilku liengi\f + \fr 15:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”, “8. bilip”.\f* nu puku toko si-pou.” nirimu.\f + \fr 15:7 \ft inie yakondo 10:1-11:18.\f* \v 8 Pulu Ye yembomanga pali konopumenga kanolemo Pulu Yemone kanu yembo lupema konopu alowa teko yunge ungumu pilku lsingi kinie kanopalie ‘Aku tekemelemonga na konopu peanga pekemo mele Juda yemboma kanangi.’ nimbe Mini Kake Telimu, ou olio Juda yemboma sirimu mele, kinié eno yembo lupema aku sipe sirimu. \v 9 Yuni eno yembo lupema ulu te lupe tepa, olio Juda yemboma ulu te lupe tepa, naa terimu. Eno ‘Yunge ungumu sike ungumu.’ ningu tondolo munduku pilieringi kinie ‘Enonga konopume kake tepili.’ nirimu. \p \v 10 “Akumunge kinié eno nanga ungumu pilku molemele Juda yema, enone “Yembo lupema aku siku teangi.” nikimilimu nambemune ‘Pulu Yemo olio kinie mumindili kolomba molo molonje.’ ningu aku siku nikimiliye? Ou olionga anda kolepalime kinie olio umbune manda naa merimulu umbunemo kinie enone iyembo lupe Yesusinge lombili andoli yembo molemelema\f + \fr 15:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* nambemune ‘meangi.’ nikimiliye? Pulu Yemone olio Juda yemboma “Teangi.” nimbe ungu mane sirimume Mosisini pilipe yando nimbe sirimu ungu manema temolondo perelemolo aku ungume “Yembo lupema teangi.” nikimilimu paa kapola naa tekemo. \v 11 Aku siku paa naa niengi, molo! Olio pilimolo mele isipe: Awili Yesusini\f + \fr 15:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* kanu yembo lupema we kondo kolopa lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondomba mele olio Juda yemboma kepe aku sipela we kondo kolopa lipe tapondolemo. ⸤Pulu Yemo kinie kapola kapola molomolo aulke te lupe paa molo.⸥” nimbe Pitane aku sipe nirimu. \p \v 12 Kanu kinie Banapasi kinie Polloselone Pulu Yemone elo lipe tapondorumu kinie kolea lupemanga andoko ⸤Pulu Yemo kinie tapu toko moloringili⸥ lipe ora sirimu ulu tondoloma\f + \fr 15:12 \ft ungu pulu te Jono 2:11*.\f* teringili mele temane toko siringili kinie maku toringi yemboma pali ungu naa ningu we pilku moloringi. \v 13 Elone temane tokolo pora siringili kinie Jemisini\f + \fr 15:13 \ft Ye Jemisi ungu pulu te inie yakondo 12:17*.\f* nimbendo: “Angokeme, na ungu te niembo piliee. \v 14 Pulu Yemone yembo lupemanga ‘Mare nanga yemboma molangi kene lipu tapondambo.’ nimbe molemo mele ou kumbi lepa lipe ora sirimu mele Saimono Pitane eno nimbe simu. \v 15 Nimbe simu kanu mele kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane\f + \fr 15:15 \ft 32 bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* ou ungu ningu bokune toringi mele kinie, telu sipe. Aku bokune toringi molemo mele isipe: \m \v 16 ‘Pulu Ye Awilimuni ungu iko te topalie nimbendo: \q1 “Na pe kelepo yando ombolie, \q1 ye nomi kingi Depisinge ulke\f + \fr 15:16 \ft ‘Depisinge ulke’ nirimumu Depisinge yembomando nirimu kanumu.\f* toko tekisinderingimu \q1 altopo ombo takombo. \q1 Ulke melema keri lierimume kondenga lipu \q1 ou angilierimu mele altopo takombo. \m \v 17 Akumunge yembo lupema pali \q1 Pulu Ye Awilimu andoko koronge. \q1 ‘Nanga yemboma.’ nimbu mako torundu yemboma \q1 na andoko koronge.” \m \v 18 nimbe koronga ou iungume \q1 nimbe para sirimu Pulu Ye Awilimu yuni \q1 aku sipe nikimu.’\f + \fr 15:18 \ft Emosi 9:11-12.\f* \m nimbe bokune aku sipe nimbe molemo. \p \v 19 “Akumunge nanga konopuni pilkiru mele isipe: ‘Yembo lupe konopu alowa teko ‘Pulu Yemo pilipu molamili.’ ninge yemboma mindili lipu simolo kinie kapola naa temba.’ konopu lekero. \v 20 Aku ulumu mundupu siye kolopo ulu te lupe teamili konopu lekero mele isipe: ‘Pepá te topo mundupulie isipu niemili: ‘Melema liku ola anjiku, “Olionga pulu yema.” ningulie popo toko langi kalko silimele langime ‘Kalaro mololi langime.’ ningu naa nongo,\f + \fr 15:20 \ft 29 Ou-Korini 8:7-13, Lipe-Ora-Sirimu 2:14,20.\f* wa ulu kerinele naa teko, kongi kepe melema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa tengema naa nongo, melemanga meme naa nangi.’\f + \fr 15:20 \ft Mememonga ungu mane mare Ou-Pulu-Pulu 9:4, LLipai 17:10-12, Kollosi 1:20.\f* nimbu pepá tamili.’ konopu lekero. \v 21 ‘Mosisini Pulu Yemone sirimu ungu manema nimbe sirimume koleamanga pali paa koronga ou ningu siringi mele yandopa yandopa kinié kepe ningu silimele, alieli Juda yembomane Sambate walemanga pali\f + \fr 15:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* koro molko Pulu Yemonga ungumu maku toko pilimele ulkemanga kanu ungume Mosisini torumu bokumenga kambu tolemele ⸤pilimele kinie iyembo lupe Kirasinge yembo molemelema ‘naa teangi.’ nikiru mele pea maku toko pilkulie naa tenge⸥ kene aku siku ‘naa teangi.’ nimbu pepá topo siemili.’ konopu lekero.” nirimu. \p Aku nirimu kinie enone “E.” niringi. \p \v 22 Kanu kinie Yesusini lipe mundorumu yema kinie ⸤Kirasinge yemboma nokoringi⸥ tapu yema kinie Kirasinge yemboma pea pali kinie enone ningendo: “Pollo Banapasiselo kinie olionga ye mare kolea awili Andiyoko pea tapu toko pangi lipu mundemili.” niringi. Aku ningulie, Judasi, yunge imbi te Basipasi,\f + \fr 15:22 \ft Judasi Basipasinge temane te inie yakondo 1:23-26.\f* yu kinie, Saillasi kinie mako toringi. Kanu yeselo yembomanga pali kumbine moloringiliselo. \v 23 Kanu yeselo mako tokolie, ‘Elo mengo pangili.’ ningu pepá te i siku toringi: \q1 ‘Olio, Yesusini lipe mundorumu yema kinie, \q1 tapu yema kinie, \q1 olio enonga angenalini ipepámo topo, \q1 eno kolea awili Andiyoko molemele yembo lupema kepe \q1 kolea Siria poropinji molemele yembo lupema kepe \q1 kolea Sillisia poropinji molemele yembo lupema kepe \q1 kolea lupe lupemanga molemele yembo lupema kepe \q1 eno pali pepá topo \q1 ‘Angokeme, eno kapola molemeleye?’ nikimulu. \m \v 24 Olio pilierimulu, olionga ye mare olio \q1 molorumulune munduku siye kolko puku, olione \q1 “Teaa.” naa nimbu sirimulu mele teringi.\f + \fr 15:24 \ft inie 15:1.\f* \q1 Kanu yemane niringi ungumuni enonga konopu toko \q1 bulu balu sindiku eno ningu embambo siringi. \m \v 25 Kanumunge “Olione olionga pulu lemo ye peanga \q1 Banapasi Polloselo kinie ye mare mako topo, \q1 eno elo kinie pea tapu toko pangi mundemili.” \q1 nimbu panjerimulu. \m \v 26 Banapasi Polloselone ‘Olto toko kondonge kinie \q1 kolombulu liemo unguri molo.’ ningulu pipili \q1 naa kolko olionga Awilimu Yesusi Kirasinge \q1 kongonoma tendekolo yunge imbi \q1 liku ola mundundoringili. \m \v 27 ⸤Aku sipu nimbu panjerimulu⸥ akumunge, \q1 olione Judasi Saillasiselo mako topo, \q1 ‘Pepá tokomolomo eno kanoko pilinge kinie \q1 iyeselone ungu ningu singele kinie \q1 ‘Enone aku siku paa sike \q1 ningu panjeringi lepamo.’ ningu piliengi!’ \q1 nimbu elo mako topo lipu mundukumulu. \m \v 28 Mini Kake Telimuni olio lipe tapondorumu kinie \q1 olio pilipulie nimbu panjerimulu mele isipe: \q1 Olione umbune lupe awisili eno simolo \q1 kapola naa temba. I siku mindi pilku teangi: \m \v 29 Melema liku ola anjiku, “Olionga pulu yema.” \q1 ningulie popo toko kalko silimele langime \q1 ‘Kalaro mololi langime.’ ningu naa nongo, \q1 melemanga meme naa nongo, \q1 kongi kepe melema ‘Meme naa omba pupili.’ \q1 ningu nomi kolomongo naa tengema naa nongo, \q1 wa ulu kerinele naa teangi. \q1 Aku ulume naa tenge kinie akumu papu. \q1 Aku pea. \q1 Kapola, eno molko kondayo.’ \m ⸤ningu aku siku pepá te toringi.⸥ \s1 15:30-35 Jerusalleme Ye Awilimene Pep Toringimu Kolea Andiyoko Mengo Puku Kambu Toringi Temanemo \p \v 30 Pepá toko pora sikulie, “Mengo puku kolea awili Andiyoko maniendo paa.” niringi kinie yema akune puku Kirasinge yemboma liku maku toko pepá kanumu siringi. \v 31 Pepá toko ungu niringi mele yembomane kanokolie ‘Ungu paa peanga.’ ningu kanoko konopu siringi. \v 32 Judasi kinie Saillasiselo elo Pulu Yemonga ungu umbu tondorumume pilkulu yemboma ningu siringili yeselo moloringilimunge Kirasinge yemboma ‘Molko kondangi.’ ningulu ungu peanga awisili ningu siringili. \v 33 Kanu yeselo wale awisili mele Andiyoko moloringili kinie pe Kirasinge yembomane “Elo yando ‘pale.’ ningu liku mundoringime molemelena elo kelko konopu pe nipili pale.” niringi. \v 34 (Nalo Saillasi yu ‘Andiyoko we molambo.’ nimbe naa purumu.) \v 35 Pollo kinie Banapasiselo kolea awili Andiyoko molkolo, ye mare lupe awisili pea Awilimunge ungumu yemboma mane siku temane peangamo toko siringi. \s1 15:36-18:22 POLLO WALE TALO SIPE YESUSINGE UNGUMU NIMBE SILIPE ANDORUMU TEMANEMO \s1 15:36-39 Pollo Banapasiselo Irinele Tekololie Kongono Tere Leko Andoko Naa Teringili Temanemo \p \v 36 Pe wale awisili omba purumu kinie Pollone Banapasindu nimbendo: “Olto kelepo ou Awilimunge ungumu nimbu silipu andorumbulu koleamanga altopo pupu, Kirasinge yemboma kapola molemelenje, nambe-elemelenje, kano-pambolo.” nirimu. \p \v 37 Banapasini nimbendo: “Jono Mako pea tapu topo pamili.” nirimu. \p \v 38 Pollone nimbendo: “Molo. Ou pea tapu topo kolea Pambillia purumulu kinie olto mundupe siye kolopa kongono naa tepa yu purumu kanumu.\f + \fr 15:38 \ft inie yakondo 13:13.\f* Kinié pea naa pumolo.” nirimu. \p \v 39 Aku nirimu kinie kerepale ningulu kongono tere leko naa te-poringili. Banapasini Makondo “Pea tapu topo pambili ou.” nimbe memba pupe, sipi tenga kolea Saipirasi puringili. \s1 15:40-16:5 Pollo Wale Talo Sipe Pulu Polopa Yesusinge Temane Peangamo Tombando Purumu Temanemo \s1 15:40-41 Pollo Wale Talo Sipe Kirasinge Kongonomo Andopa Te-Pumbendo ‘Saillasi Pea Tapu Topo Pambili.’ Nirimu Temanemo \p \v 40 Pollone Saillasindu “Pea tapu topo pambili.” nirimu. Pungele teringili kinie Kirasinge yembomane ningendo: “Pulu Ye Awilimuni elo we kondo kolopa nokopa kondopili pangili.”\f + \fr 15:40 \ft inie yakondo 11:23-24*.\f* niringi kinie elo kolea awili Andiyoko munduku siye kolkolo puringili. \v 41 Elo kolea Siria poropinji kinie kolea Sillisia poropinji kinie Kirasinge yembo talapema taonomanga lupe lupe moloringi yemboma ‘Eno molko kondoko Pulu Yemonga ungumu tondolo munduku pilku molangi.’ ningulu ungu mane siliku andoringili. \c 16 \s1 16:1-5 Pollo Saillasiselo LLisira Puringili Kinie Timoti Elo Lombili Purumu Temanemo \p \v 1 Pollo Saillasiselo kolea Depi taono pukulu LLisira taono puringili kinie kanune Yesusinge lombili andoli ye te molorumu, yemonga imbimu Timoti. Yu Juda ambo tenga malo. Anumu Kirasi pilieli ambomo molorumula, nalo lapa Juda ye te molo, yu ye te lupe.\f + \fr 16:1 \ft 3 bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”.\f* \v 2 LLisira kinie Akoniamo taonoselonga ⸤Kirasi pilku moloringi⸥ angenupilimene ningendo: “Timoti yu ulu peangama tepa, yu paa molopa kondolemo yemo.” niringi. \v 3 Pollone ‘Timoti pea pamili.’ konopu lepalie yunge kalu te kopisipe wendo linderimu. Juda yembo aku koleana peringimene “Timoti lapa yu Juda ye te molo,’ ningu ‘Timoti kepe ye lupemo.’ ningu yunge ungu nimbéma liku su singe.’ nimbelie Pollone Timotinge kangi te kopisinderimu.\f + \fr 16:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* \v 4 Kanu kinie eno koleamanga puku, Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema kinie Kirasinge yembomanga tapu yema kinie\f + \fr 16:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”, “16. hetman”.\f* enone ou Jerusalleme maku toko Kirasi pilieli yembo lupemane tenge mele, ungu mane siku ningu panjeringi ungu akumu,\f + \fr 16:4 \ft inie yakondo 15:23-30.\f* koleamanga pali ningu siliku andoringi. \v 5 Aku teringimunge Kirasi yembo talapemanga yembomane\f + \fr 16:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* ‘Sike.’ ningu pilieringi mele tondolo pupe, enonga yembo talapemanga yembo awisili taki-teki sukundu sukundu oringi, yembo kambumu olandopa purumu. \s1 16:6-10 Pollo Ipulueli Kumbu Mele Tepa Kolea Masedonia Poropinji Ye Te Kanopalie Pollo Kinie Saillasiselo Kolea Awili Pillipai Puringili Temanemo \p \v 6 Pollo yu kinie pea tapu toko puringili yeselo kinie eno Mini Kake Telimuni ‘Kolea Esia poropinji ungu naa ningu si-pe.’ nirimu kulu eno kolea Pirisia poropinji kinie kolea Gallesia poropinji kinie suku singi owena koleamanga puku ⸤yemboma ungu ningu siringi⸥. \v 7 Ningu siliku puku kolea Misia poropinji kinie kolea Bitinia poropinji kinie owena pukulie ‘Kolea Bitinia poropinji pamolo.’ niringi nalo Yesusinge Minimuni ‘Molo.’ nimbe aulkemo pipi sirimu. \v 8 Yuni “Molo.” nirimu pilkulie kolea Misia munduku siye kolko ongo puku nomu kusa kelona Toroasi taono puringi. \p \v 9 Kanu kinie akune moloringi kinie ipulueli Pollo kumbu mele tepa kanorumu kinie kolea Masedonia poropinji ye te omba ola angilipe Pollondo mawa tepalie nimbendo: “Nu nomu kusa lumbilku yakondo ongo olio kolea Masedonia yemboma liku tapondani ou.” nirimu. \v 10 Pollone aku sipe kanorumu kinie olione\f + \fr 16:10 \ft LLukuni ibokune itemanemo topalie, “yu” nirimu Pollondo nirimu; “elo” nirimu Pollo Saillasiselondo nirimu; “eno” nirimu Pollo Saillasi Timoti enondo nirimu; kinie ya “olio” nirimu yu yuyu eno pea puringimunge “olio” nirimu (“olio” nirimu ungu pulu te inie yakondo gomo 568).\f* nimolondo: “Kapola, kolea Masedonia poropinji pamolo.” nirimulu. ‘Pulu Yemone olio walsipe ‘Akune nanga temane peangamo yemboma toko siee.’ nikimu lepamo kene’ nimbu pilipulie “Sumbi sipu pamolo.” nimbu pumolo terimulu. \s1 16:11-15 Ambo LLidia Konopu Alowa Tepa Kirasi Lsimu Temanemo \p \v 11 Olio sipine pupu Toroasi taono mundupu siye kolopo sumbi sipu kolea Samoteresi purumulu. Kanune pepolie opalikundu Niapollisi taono pupu\f + \fr 16:11 \ft Niapollisi taono yu Masedonia poropinji lierimu taono te.\f* sipine wendo purumulu. \v 12 Niapollisi taono mundupu siye kolopo kolea awili Pillipai purumulu. Pillipai Romo yembo awisili moloringi taono awili te; yu kolea Masedonia poropinji sukundu taono awili te. Akune wale mare molorumulu. \v 13 Kanu kinie ⸤Juda yembomanga\f + \fr 16:13 \ft Pillipai akumu Romo yembomanga kolea awilimu. Romo yemboma Pulu Yemonga ungumu naa pilku sambate walemo naa pilieringi.\f* koro moloringi⸥ wale Sambatemonga\f + \fr 16:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* kolea awili Pillipai pala kerepulune ulsu pupu no kélona purumulu. Olio konopuni pilipulie ‘Akune ⸤Juda yemboma puku maku toko⸥ Pulu Yemo popo toko yu-kinie ungu ninge kolea te lemonje.’ konopu lepo purumulu.\f + \fr 16:13 \ft Kolea Pillipai akumu Romo yembomanga kolea te lierimu akumunge Juda yembo paa koltalo moloringimunge Juda yembomane Pulu Yemonga ungumu pilinge ulke te naa takoko, we tenga puku maku toringi.\f* Akune pupu kanorumulu kinie ambo mare maku toko moloringi kanopolie manie molopo kanu amboma ungu nimbu sirimulu. \v 14 Ungu pilku moloringi ambomanga te, ambomonga imbimu ‘LLidia’ niringi, kanu ambomonga kolea Tayataira taono; yu mulumbale kondolimene bisinete terimu; yu Juda ambo te molo, nalo yu Pulu Yemonga ungu pilipe popo topa molorumu ambomo. Kanu ambomo Awilimuni\f + \fr 16:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* ‘Pollo ungu nimbéma pilipe lipili.’ nimbe yunge konopune ungu pilimbe aulkemo sumbi sinderimu kulu ungumu pilipe lsimu. \v 15 Kanu kinie ambo LLidia kinie yunge ulkena moloringi yemboma kinie eno no lsingi. No lipe pora sipelie yuni oliondo nimbendo: “‘Yu ‘Awilimu sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimo.’ konopu liengi liemo nanga ulkena molamili wangi.” nirimu. “Yuni olio karaye tepa walsikimu kene olio yunge ungu tenge panjipu pamolo.” nimbu purumulu. \s1 16:16-40 Pollo Kinie Saillasiselo Kolea Awili Pillipai Moloringili Kinie Ka Siringi Temanemo \p \v 16 Walse olio ⸤Juda yemboma puku maku toko⸥ Pulu Yemo popo toko yu-kinie ungu niringi koleana pumolo purumulu kinie ye marenga kongono kendemande tenderimu ambo wenepo te aulkena kanorumulu. Yunge konopune kuru te molorumumuni yu yemboma kinie pe ulu mare wendo ombá mele nimbe sirimu mele pilipe yemboma nimbe sirimu kinie yu nokoringi yemane kou mone awisili lsingi. \v 17 Pollo kinie olio purumulu kinie kanu ambo wenepomo olio lombili omba tondolo ru nimbelie nimbendo: “I yema Paa Olandopa Pulu Ye Awilimunge kendemandema. Pulu Yemone yemboma lipe tapondopa mindili naa nongo molko kondonge aulkemo\f + \fr 16:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek - 21.2.”.\f* liku ora singe okomele.” nirimu. \v 18 Alieli kanu ambo wenepomo aku sipe mindi nirimu kinie Pollone pilipe keri pilipelie, topele topa, ambo wenepomonga konopune kuru molorumu kanu kurumundu nimbendo: “Nane Yesusi Kirasi walsipu yunge tondolomone nundu nikiru: ‘Nu i ambo wenepomo munduku siye kolko ongo wendo pu.’ nikiru.” nirimu. Kanu kinie kurumu ambo wenepo kanumu walsikele mundupe siye kolopa omba wendo purumu. \p \v 19 Ambo wenepomo nokoringi yemane kanokolie, enonga kou mone lsingi aulke kanumu omba wendo purumu kanokolie niringimuni, Pollo kinie Saillasiselo ongo ambolko liku, ‘Ye awilimene kote tendangi.’ ningulie, ki kunduku yemboma taki-teki maku toko moloringi koleana meli puringi. \v 20 Elo kote pilieli yema moloringine mengo pukulie ningendo: “I yeselo Juda yeselo. Elone olionga yemboma teko mini-wale mundundongili-ne meli okomolo. \v 21 ‘Olio Romo yemboma manda naa pilipu, manda naa temolo.’ nilimolo ulu mare “Teangi.” ningili.” niringi. \p \v 22 Yembo moloringimene ‘Paa mongo liengili.’ ningu “Elo paa sike aku siku tengili.” niringi. Kanu kinie kote pilieringi yemane ningendo: “Elonga wale pakolime wendo lindiku, ka pulsene elo taa.” niringi. \v 23 Kanu kinie enone ka pulsene elo toko toko ka sikulie, ka ulke nokorumu yemondo ningendo: “I yeselo mimi siku nokou.” niringi. \v 24 Ka ulke nokorumu yemo enone aku siku ungu tondolo munduku niringi pilipelie, elo lipe meli paa suluminiana sukundu pupe elonga kimbuselo unjo pellangene talapu lipe lloko torumu. \p \v 25 Kanu kinie awi-burumi Pollo kinie Saillasiselo Pulu Yemo kinie ungu ningulu ‘Pulu Yemonga imbi lipu ola mundundembili.’ ningulu konana niringili kinie ka ulkena pea peringi yembomane pilku moloringi. \v 26 Kanu kinie walsikele ma jimi jimi awili te tepalie, ka ulke kanumu kolkalu sipe nambune kanume topa bulsupe bulu balu terimu. Ka ulkena peringi yemboma ka senene ka toringime pali wendo orumu, ka yemboma we moloringi. \v 27 Kanu kinie ka ulke nokorumu yemo makilipe ola molopa kanorumu kinie nambune kanume pali bulsupe lierimu kanopalie ‘Ka yemboma ongo pungi lepamo.’ konopu lepalie, yunge opa teli lou pulse kanumu kulu topa wendo lipe yu yuyu ‘Kolambo.’ nimbe nomi kari lemba terimu. \v 28 Nalo Pollone yundu ru nimbelie nimbendo: “Nu nunu uluri naa tei! Olio pali ya we molemolo.” nirimu. \p \v 29 Kanu kinie eno nokorumu yemone ru nimbe “Kiye kandoko meli waa!” nimbe, yu omba Pollo kinie Saillasiselo moloringiline lkisipe sukundu omba, yu pungu pungu nimbe mini-wale mundupelie, elonga kumbikerena tamalu perimu. \v 30 Kanu kinie elo lipe meli pena pupelie, walsipelie nimbendo: “Yeselo, na nambe-embo kinie manda we molopo mongo naa limboye?” nirimu. \p \v 31 Elone yundu ningelendo: “Nu Awili Yesusi ‘Yu sike Pulu Yemonga Malo molopa na manda lipe tapondomba.’ ningu tondolo munduku piliení kinie yuni nu lipe tapondopa mindili nolena aulkena wendo lipe yu-kinie molko kondoni aulkena lipe mondomba. \f + \fr 16:31 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “21.2. kisim bek”.\f* Nu kinie nunge yemboma kinie eno aku sipe lipe tapondomba molko kondonge.” niringili. \v 32 Kanu kinie elone yu kinie yunge yemboma kinie enondo Awilimunge ungumu ningu siringili. \v 33 Sike awi-burumi aku siku teko moloringi nalo yuni elo lipe memba pupe elo toringi ereli kanume kulumiye tondorumu. Kanu enamonga yu kinie yunge yemboma kinie no lsingi. \v 34 Kanu kinie pe yuni elo lipe meli yunge ulke pupe elo langi sirimu. Yunge yemboma kinie eno ⸤konopu alowa teko⸥ Pulu Yemo ‘Yu telumu mindi sike molemo.’ ningu tondolo munduku pilku konopu siringi. \p \v 35 Kolea tangorumu kinie kote pilieringi yemane enonga ele yema ka ulkena liku mundukulie ningendo: “Yeselo wendo liku munduku ‘Pangili.’ niee.” niringi. \v 36 Iungu niringime ka ulke nokorumu yemone Pollo nimbe sipelie nimbendo: “Kote pilimele yemane ‘Elo pangili.’ ningu mundongi kene pangili. Elo konopu pe nipili pangili.” nirimu. \p \v 37 Nalo Pollone ele yemando nimbendo: “Olto Romo yeselo\f + \fr 16:37 \ft 38 Pollone “Romo yeselo” nirimumunge pulumu 22:25-28*.\f* nalo kote naa pilkulie yembo awisilini kanoko molangi olto we ka pulsene toko ka singi kanumu. Pe kinié ‘Yemboma naa kanangi kiyengo nimbu lipu mundumolo.’ ningu nikimiliye? Paa manda molo. Olto ka singi yema enono ongo olto ‘Pale.’ niengi.” nirimu. \p \v 38 Kanu kinie ele yema Pollone aku nirimu pilkulie kelko anjo puku kote pilieringi yema ningu siringi. Kanu kinie kote pilieringi yemane ungu niringilimu pilkulie ‘Elo Romo yeselo lepamo.’ ningu mini-wale mundukulie niringimuni, \v 39 elo moloringiline ongo “Tepo kenjemulu lepamo.” ningu ka ulkena wendo liku meli ulsu ongolie ningendo: “I kolea awilimu munduku siye kolkolo pangili.” niringi. \v 40 Kanu kinie Pollo kinie Saillasiselo ka ulkemo munduku siye kolko pukululie niringilimuni, ambo LLidianga ulkena pukulu Yesusinge yembo talape akune maku toringimendo ningelendo: “Ungu nimbulume munduku siye naa kolko tondolo munduku pilku molangi.” ningulu, ungu mare ningu sikululie elo puringili. \c 17 \s1 17:1-10 Pollo Saillasiselo Tesallonaika Taono Puringili Kinie Elo Tonge Teringi Temanemo \p \v 1 Pollo Saillasiselo Pillipai taono munduku siye kolko pukulu, kolea Ambipollisi kinie Apollonia kinie kanu taonoselo ongo munduku siye kolko anjo pukulu, Tesallonaika taono puringili. Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulke te akune angilierimu. \v 2 Kanu kinie Pollo yu ou alieli terimu mele tembando Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena purumu. Kanune yembo koro moloringi wale Sambate yepoko\f + \fr 17:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* Pulu Yemonga bokune ungu ou toringi molorumume ‘Eno piliengi!’ nimbe paa mimi sipe nimbe sipe, \v 3 Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu\f + \fr 17:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* mindili nomba kolopalie kelepa lomboropa ola molomba mele, bokune aku sipe wendo ombá mele ou toringi molorumu mele pilipelie, eno nimbe sirimu. Pe yuni nimbendo: “I ye Yesusi temane topo sikiru aku yemo kinie Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu kinie akumu ye telumundu nikiru.” nirimu. \v 4 Juda yembo mare yuni nirimu ungumu pilkulie, ‘Yu paa sike nikimu.’ ningu Pollo Saillasiselo lombili puringi. Juda yemboma pea Pulu Yemonga ungu pilieringi yembo lupe\f + \fr 17:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”.\f* awisili lombili puringila. Ye awilimenga menupili awisili aku siku lombili puringila. \p \v 5 Nalo yembo awisili Juda ye awilime munduku siye kolko Pollo Saillasiselo lombili puringi kulu kanokolie Juda yema eno elo kinie konopu keri panjeringi. Konopu keri panjikulie yemboma maku to-pou-pou teringi koleana mongo kondoringi ye mare moloringime liku maku toko, yemboma pali teko mumindili kondoko “Andoko ru niengi.” niringi kinie, lkisiku puku Jesononga ulkena ‘Elo molongele.’ ningu koroko, yemboma liku singendo kororingi. \v 6 Pollo Saillasiselo naa moloringili kulu koroko kelkolie, Jesono kinie Kirasinge ye mare kinie liku meli kanu koleamonga tapu yema moloringine meli ru niliku pukulie ningendo: “Koleamanga pali teko kenjeringili yeselo kinié ya olionga taonona ongili. \v 7 Ongili kinie Jesonone “Elo pea molamili wale.” nimbe yunge ulkena meli pumula. Enone “Olionga Romo koleamanga pali nokolemo Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga ungu manema kamu manie pupili, ye te, imbi Yesusi, kolo wangopa ye nomi kingimu molemo.” nilimele.” niringi. \v 8 Aku niringi pilkulie yembo maku toringime kinie ⸤Tesallonaika taono⸥ tapu yema kinie paa mini-wale munduku ‘Nambe-emolonje?’ ningu, pilku sundoringi. \v 9 Kanu kinie Jesono kinie ye liku mengo oringime kinie, ye kanume “Pame-kote teko eno paa.” niringi. \s1 17:10-15 Pollo Saillasiselo Beria Taono Pukulu Kongono Andoko Teringili Temanemo \p \v 10 ‘Pollo kinie Saillasiselo kamu liku ka naa siengi.’ ningu ipu lierimu kinie Kirasinge yembomane tamburumbu elo “Kolea Beriando pale.” ningu liku mundoringi. \p Pollo Saillasiselo Beria taono suku pukululie, Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena puringili. \v 11 Elone Beria taono yemboma temanemo toko siringili kinie ou Tesallonaika taono yembomane teko kenjeringi mele Beria yembomane aku naa teringi. Ungu niringili mele paa pilku peanga pilku, ‘Sike nikimbilinje, molo kolo tokombelenje, kanamili.’ ningu taki-teki Pulu Yemonga boku noseringimenga mimi siku kanoko moloringi. \v 12 ⸤Kanoko pilkulie⸥ Juda yembo awisilini ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemone ‘eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilieringi.\f + \fr 17:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* Yembo lupe awisilini aku sikula ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi. Yembo lupemanga ambo imbi molorumu ambo awisili kinie kanu ambomanga ye awisili kinie aku teringi. \p \v 13 Juda yembo Tesallonaika taonona moloringimene Pollone Beria taonona moloringi yemboma Pulu Yemonga ungumu nimbe sirimu pilkulie, Beria taonondo yando ongo Beria yembomanga konopume toko bulu balu sindiku ‘Pollone nirimu ungumu pilku lsingi yemboma kinie Pollo yu kinie we yembomane eno mumindili kolangi.’ ningu kondi toringi. \v 14 Aku teringi kinie Kirasinge yembomane Pollo liku nomu kusa kélona maniendo meli puku mundu-poringi, nalo Saillasi kinie Timotiselo Beria taonona we moloringili. \s1 17:15-18:1 Pollo Atene Taono Pupe Yemboma Ungu Mane Sirimu Temanemo \p \v 15 Pollo mundu-poringi yema Atene taono meli puku mundukulie niringimuni, kelko yando onge teringi kinie Pollone ungu te enondo nimbe mundupelie nimbendo: “Saillasi kinie Timotiselo na moliona welea yando wangili niee.” nirimu kinie Beria yema yando oringi. \p \v 16 Pollo Atene taono pupe Saillasi kinie Timotiselo nokopa molopalie nirimumuni, kanorumu kinie kolea akune unjo kinie kou kinie akumene pulu ye kolo toli none telime teko anjeringi kanopalie yu paa konopu keri panjerimu. \v 17 Aku siku teringi kanopalie yuni ‘Ungu mare nimbo.’ konopu lepa, Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena pupe, Juda yemboma kinie, Pulu Yemonga ungu pilieringi yembo lupema kinie anjo yando ungu mare niringi. \p Atene yemboma maku toringi koleana yu alieli pupelie yembo akune ongo moloringime-kinie ungu mare pea niringila. \v 18 Epikurina yemboma kinie\f + \fr 17:18 \ft Epikuriya yemboma tondolo munduku pilieringi mele isipe: Ye te ou kolorumu, yemonga imbimu Epikurasi (270 B.C. molorumu), yuni ungu mane sipelie nimbendo: “Konopu sili ulu pulumu yu ulu pulumenga pali ulu pulu olandopa peangamo.” nirimu. Kanu ungumu “Paa sike.” ningu pilieringi yembomando ‘Epikuriya yemboma’ niringi.\f* Sitoke yemboma kinie\f + \fr 17:18 \ft Seno yu koro-ou molopa kolorumu ye te (265 B.C.). Yuni ou molopa ungu mane sirimu mele isipe: “Melema kanoko peanga naa kanoko, pilku peanga naa pilku, meltene nolemo kinie mindili telemo ulu pulumu yembo te kinie paa naa pelemo, kanu ulume paa naa pilku molemele kinie kanu yemboma paa konopu siku molemele molonge.\f* akumene ‘Yemboma molko konopu lemelemanga pulumu pilimolo.’ ningu mane siringi, kanu yembo talapeselonga ye mare kinie eno Pollo kinie kerepale niringi.\f + \fr 17:18 \ft Epikurina yemboma ningu pilieringi mele lupe, Sitoke yemboma ningu pilieringi mele lupela.\f* Pollone Yesusinge temane peangamo topa sipelie Yesusi ono koleana lomboropa ola molorumu mele nimbe sirimumunge pilkulie enonga ye marene ningendo: “I ye ungu awisili nikimumuni nambolka ungu mare nimbendo nikimunje?” niringi. Marene ningendo: “Olio pulu ye naa pilipu imbi silimolo pulu yemando nikimunje?” niringi. \v 19 Kanu kinie enone Pollo liku Ariopakasi kanjollo yema maku toko moloringine mengo puringi. Akune mengo puringi kinie enone yundu ningendo: “Nuni ungu konde te yemboma mane sinu akumu nambolka unguri ninuye? Olio piliemili ni.” niringi. \v 20 “Nuni ungu nikinumu olio pilipu sundukumulu. Iungumu paa konde toko nikinumu. Olio ungu pulumu piliemili ningu si.” niringi. \v 21 (Atene yemboma kinie yembo ponenge ongo Atene moloringime kinie eno pali kongono te lupe naa teko enamanga pali ungu konde wendo orumume mindi pilku anjo yando kerepale ningu moloringi. Pollo kanjolloma moloringine meli puringi yemane iungu wendo orumumu pilingendo meli puringi.) \p \v 22 Ariopakasi kanjolloma maku toko moloringi penana ongolie Pollondo “I ungu nikinumunge pulumu piliemili ningu si.” niringi kinie yu ola angilipelie nimbendo: \p “Atene yemboma, ‘Eno pulu ye lupe lupemanga ungume tondolo munduku pilimele yemboma molemele.’ nimbu kanokoro. \v 23 Ou ombó orundu kinie Atene yemboma enonga popo tolemele melema andopo kanorundu. Mimi sipu kanorundu kinie enonga popo tolemele polo tenga ungu mare toko mondoringi kanorundu mele isipe: \m PULU YE NAAPILIPU IMBI SILIMOLOMONGA POLOMO \m aku sipe ungu nimbe molorumu kanorundu. Kanu pulu yemo, eno naa pilku we popo tolemele akumunge ungu pulumu nane nimbu simbo tekero. \p \v 24 “Ma kinie melema pali terimu Pulu Yemo yu mulumu kinie mamo kinie melema pali nokolemo Ye Nomi Awilimu.\f + \fr 17:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* Yembomane ‘Olio ku naa pepo, kapola molamili.’ nimbu ulke takopo pelemolo mele yu aku sipe molo. ‘Pulu Yemo olio-kinie molopili.’ ningu takondonge ulke akune manjipe yu manda naa molomba. \v 25 Yu melte manda molo naa tolemo, yu yembo tene manda lipe naa tapondomba, molo. Yuni yu yuyu konde mololi ulu pulumu\f + \fr 17:25 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* yemboma sipe, múlu limele múlumu sipe, melema pali yemboma silimo. Akumunge yembomane yu nambeko manda liku tapondongeye? Manda molo. \v 26 Pulu Yemone olionga anda-kolepa telu mindi terimu kanumuni olio mana yemboma pali kalopa lsimu. Olio ‘koleamanga pali molangi.’ nimbe aku terimu. Yu yuyu yembomanga walema nimbe panjipe, yembo talape lupe lupe molonge mama mako torumu. \v 27 ‘Mana yemboma yu waka lembama yu kanoko linge ulume teangi.’ nimbe Pulu Yemone aku terimu. Yu koroko linge ulume pali teliku punge kinie manda temu liemo eno yu manda linge. Nalo yu olio kinie sulu tepa naa molemo. Olio yemboma kinie telu telu nimbe nondopa molemo. \v 28 Akumunge enonga ye konopuni pilku konana toringi yemanga ye tene torumu konanamonga sukundu nimbe pelemo mele isipe: \q1 ‘Yu kinie molopa, yuni mindi \q1 olio konde mololi ulu pulumu kinie, \q1 aulke andopo ulume telemolo tondoloma kinie, \q1 yuni mindi olio silimo.’ \m nimbe pelemo kanumu. Ye tene konana te torumu, kanu konanamonga ungu te nimbe pelemo mele isipe: \q1 “Olio kepe yunge kalopa lsimume molemolo.” \m nimbe pelemo. ⸤Enonga yemane ou konana pilku niringi mele kinie, nane kinié nikiru mele kinie, telu sipe.⸥ \p \v 29 “Sike olio Pulu Yemonga kalopa lsimu yemboma molemolo kene ‘Yu kou-gollo kinie kou-sillipa kinie umbu kou kinie yu aku sipe mele.’ konopu naa leamili. Pilipe konginjeli pelemo yembo tene konopuni pilkulie melte kini telemele mele Pulu Yemo yu aku sipe molo. \v 30 Ou yembomane Pulu Yemo yunge imbi naa pilku walu molko we melema popo toringi kinie Pulu Yemo yu eno aku siku ulu teko kenjeringime pundu topa mongo naa sirimu, kanopa siye kolopa molorumu. Nalo kinié “Yemboma pali konopu alowa teko molko kondangi.” nikimu. \v 31 Yuni mana yemboma pali kote tendepa apurumbe wale te mako torumumu wendo ombá kene “Kinié eno konopu alowa teaa.” nikimu. Yuni mako torumu ye kanumuni kanu kotemo sumbi sipe tendemba.\f + \fr 17:31 \ft inie yakondo 10:42, Mateyu 25:31-46.\f* ‘Yembomane ‘Iwalemo sike wendo ombá.’ ningu piliengi!’ nimbe yuni kanu yemo ono koleana topa makinjinderimu.” nimbe Pollone nirimu. \p \v 32 “Yembo te kolkolie lomboroko ola molonge.” nirimu kinie eno pilkulie, marene “Kolo tokomo.” ningu ungu taka tondoringi. Nalo marene ningendo: “I ungu temba nikimu mele walse altopo piliemili nipili.” niringi. \v 33 Aku niringi kinie Pollo eno mundupe siye kolopa yu purumu. \v 34 Yembo pokore yuni nirimu ungume ‘Sike ungume.’ ningu tondolo munduku pilkulie Pollo lombili puringi. Te Diyonisasi, yu Ariopakasi kanjollo te; te ambo te, ambomonga imbimu Damarisi; yembo mare lupe pea yu lombili puringi. \c 18 \s1 18:1-17 Pollo Kolea Awili Korini Pupe Terimu Temanemo \p \v 1 Pe Pollo Atene taono mundupe siye kolopa kolea awili Korini purumu. \v 2 Akune Juda ye te molorumu, yemonga imbimu Akuwilla. Yunge pulu kolea Pondasi. Yu kinie yunge menu Pirisilla kinie elo kolea Italli poropinji molkololie nondoko mele kolea awili Korini yando ongo molangili Pollo yu pe orumu. Romo koleamanga pali nokorumu ye nomi kingimuni ou nimbendo: “Juda yemboma pali kolea awili Romo munduku siye kolko pangi.” nimbe panjerimu kulu oringili. Pollo elo moloringiline pupelie nirimumuni, \v 3 elo sele ulke tambuloringili mele yu aku sipe ou tambulorumumunge yu elo kinie tapu toko molko kou mone linge kongono teringi. \v 4 ‘Juda yemboma kinie Pulu Yemonga ungu pilieringi yembo lupema\f + \fr 18:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”.\f* kinie enone ⸤Yesusi yu Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molopa, olionga nimbe kolondopa, lomboropa ola molorumu mele⸥ ‘Paa sike.’ ningu tondolo munduku piliengi.’ nimbe Pollo yu ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemanga pali\f + \fr 18:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* eno maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena pupe eno-kinie kerepale nimbe tondolo mundupe nimbe sirimu. \p \v 5 Nalo Saillasi kinie Timotiselo kolea Masedonia poropinji munduku siye kolkolo kolea awili Korini oringili kinie Pollo ⸤sele ulke kongono terimumu mundupe siye kolopa,⸥ walemanga pali Juda yemboma ungu nimbe sipe tondolo mundupe nimbendo: “Yesusi yu Pulu Yemone ‘Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.”\f + \fr 18:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* nimbe molorumu. \v 6 Nalo yuni nirimu mele Juda yembomane pilku naa liku, ungu taka tondoringi kinie ‘Teko kenjikimilimenga nane eno mundupu siye kolkoro mele kanangi.’ nimbe yuni yunge wale pakoline nurupulu lierimume tanda sipe ltepalie\f + \fr 18:6 \ft LLuku 9:5, inie yakondo 13:46,51; anjokondo 20:26.\f* enondo nimbendo: “Eno mongo lingi liemo nanga ungu te molo. Enone ungumu liku su siku “Molo.” nikimilimunge mongo linge kinie ulu enongamo.\f + \fr 18:6 \ft Pe-Samuele 1:1-16 temanemo kanokolie akune 15-16 molemo mele mimi siku kanani. Imunge ungu pulu te Isikiele 3:16-19 molemola. Kirasinge yemboma, Isikiele 33:1-8 nimbe molemo mele paa kanani.\f* ‘Kirasinge ungumu naa pilimolo.’ nikimili-ne kinié na eno Juda yemboma mundupu siye kolopo yembo lupema molemelena pukuru.” nirimu. \p \v 7 Kanu kinie Pollo Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemo mundupe siye kolopa ulke te nondopa angilierimune purumu, kanu ulke pulu yemo, yemonga imbimu Tisiasi Jasitasi, yu Pulu Yemonga imbi lipe ola mundundorumu yemo. \v 8 Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemo nokorumu ye nomimu, yemonga imbimu Kirisipasi, yu kinie yunge ulke moloringi yemboma pali kinie Pollone nirimu ye Awili ⸤Yesusi⸥ ‘Yu sike ⸤Pulu Yemone ‘Lipu mundumbo.’ nimbe ou mako torumu ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilieringi.\f + \fr 18:8 \ft inie yakondo 9:42, 14:23; bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “8. bilip”.\f* Korini yemboma Pollone ungu nirimumu pilieringi yembo awisili ‘Sike nikimu.’ ningu ⸤konopu alowa teko⸥ no lsingi. \p \v 9-10 Walse ipulueli Pollo kumbu mele tepa kanorumu kinie Awilimuni yundu nimbendo: “Nu kere pipi siku pipili naa kolou.” nirimu. “Nanga yembo molongema awisili itaono awilimunge molemelemonga na alieli nu kinie molombo, yembo tene nu tepa kenjipe mindili manda naa simbe. Akumunge nuni alieli nanga ungumu yemboma ningu sieni.” nirimu. \v 11 Akumunge Pollo Korini yemboma Pulu Yemonga ungumu mane sipe molopili ponie telu oli talo pakera omba purumu. \p \v 12 Ye Gallio yu kolea Akaya poropinji Romo gapomano endisi molorumu kinie Juda yemboma Pollo kinie mumindili kolko maku toko ongo yu ambolko likulie, Gallio molorumune meli puku kote tendekolie ningendo: \v 13 “I yemone olio ungu mane pilipu telemolo mele naa nimbe, Pulu Yemonga ungu mane\f + \fr 18:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* sipe, Pulu Yemo kapi nimbu imbi manda lipu ola mundundumolo mele nilimomo kapola naa telemo.” niringi. \p \v 14 Pollone topondopa ungu te nimbé terimu kinie Gallione Juda yemando nimbendo: “I yemone Romo gapomano ungu mane te pulue tolka molo yembo te tepa kenjilkenje eno Juda yemane kote papu tendelemela, nane enonga ungumu pilke. \v 15 Nalo enone enonga ungume kinie imbime kinie ungu manema kinie nilimele pulume akumenga ongo yu kote tendekemelemo kapola naa tekemo. Eno enono anjo puku piliengi! Nane ikotemo naa pilimbo.” nirimu. \v 16 Aku nimbelie, yuni eno kotena makoropa pena mundorumu. \v 17 Akumunge yembo lupemane pali Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemo nokorumu ye nomi Sotenisi ambolko liku, Gallio kanopa molopili yu toringi. Nalo Gallio yu aku teringi mele kanopalie siye kolorumu. \s1 18:18-22 Siria Poropinji Sukundu Kolea Andiyoko Kelepa Yando Omb ndo (18:18-21) Pollo Kinie Akuwilla Pirisilla-selo Kinie Pea Kolea Epesasi Puringi, (18:22) Elo Kolea Epesasi Molangili Pollo Yuyu Kamu Andiyoko Purumu Temanemo \p \v 18 Pollo wale awisili kolea awili Korini we molopalie nirimumuni, pe Kirasinge yembomando nimbendo: “Na pukuru. Eno konopu pe nipili molko kondaa.” nimbelie yu pupe, Sengiria taono nomu kélona pupe, sipine kolea Siria poropinji purumu. Akuwilla kinie Pirisillaselo Pollo pea tapu toko puringi. Sipine ou naa pupe Sengiria taono we molopalie yuni Pulu Yemo kinie “Ulu te paa sike tembo.” nimbe mi lepalie yunge penge indi ye tendo “Porondou.” nirimu. \v 19-21 Eno Epesasi taono puringi kinie Pollo Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena pupe Juda yemboma kinie ungu awisili kerepale niringi. Enone yundu “Wale pokore pea molamili.” niringi nalo eno niringi mele naa pilierimu. Nalo pumbe tepalie enondo nimbendo: “Pulu Yemone “Pu.” nimu liemo walse kelepo yando ombó.” nimbe “Eno molaa.” nimbelie nirimumuni, Akuwilla kinie Pirisillaselo Epesasi taonona molangili mundupe siye kolopa sipine yu purumu. \p \v 22 Sipimu pupe kolea awili Sisaria lierimu kinie Pollo manie pupelie, Kirasinge yembo talape ⸤kolea awili Jerusalleme⸥ moloringine\f + \fr 18:22 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* olando pupe “Eno manda molemeleye?” nimbelie, kelepa ⸤kolea awili Sisaria maniendo omba sipi tenga⸥ kolea awili Andiyokondo kamu purumu. \s1 18:23-21:17 POLLO WALE YEPOKO SIPE YESUSINGE UNGUMU NIMBE SILIPE ANDORUMU TEMANEMO \s1 18:23 Pollo Wale Yepoko Sipe Pulu Polopa Awilimunge Ungumu Nimbe Silipe Andombando Kelepa Purumu Temanemo \p \v 23 Kolea awili Andiyoko molopili wale awisili omba purumu kinie pe yu kelepa kolea awili Andiyoko mundupe siye kolopa, kolea Gallesia poropinji kinie Pirisia poropinjiselonga pupe aku koleaselonga lierimu koleamanga pali andopa “Yesusinge lombili andoli yemboma\f + \fr 18:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* yunge ungumu komu naa sindiku, siye naa kolko mimi siku pilku molaa.” nimbe, nimbe silipe purumu. \s1 18:24-19:1 Ye Apollosinge Temanemo \p \v 24 Juda ye tenga imbi Apollosi,\f + \fr 18:24 \ft inie anjokondo 19:1, Ou-Korini 1:12, 3:5-6,22, 4:6, 16:12, Taitasi 3:13.\f* kanu yemonga pulu kolea Allekesandia, yu Epesasi taono orumu. Yu ungu paa nimbe kondopa, Pulu Yemonga bokune molemo ungume pali pilierimu yemo. \v 25 Awilimuni yemboma molko kondongendo tenge aulkemo akisinderimu mele ou yu mane siringi pilipelie, Yesusinge temanemo yemboma sumbi sipe topa sipe, paa tondolo mundupe nirimu, nalo yu No Lindeli Jonone yemboma no lindimbendo mane sirimu mele mindi pilipelie mane sirimu.\f + \fr 18:25 \ft ‘Yembomane konopu alowa teko, Yesusi yu Pulu Yemone lipe mundorumu ye nomi Kirasimu molorumu mele ningu piliengi!’ nimbe mane sirimunje. Yesusi olionga nimbe kolo wangopa kolondopa mindili nomolo aulkena wendo lipe konde molopo mindi pumolo aulkemo akisinderimu mele pilierimu molo naa pilierimunje. Mini Kake Telimuni yemboma lipe tapondomba mele yu naa pilipe mane sirimunje. Olio naa pilimolo.\f* \v 26 Apollosi yu Epesasi taono ombalie, Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena pulu polopa ungumu nimbe simbendo pipili naa kolopa tondolo mundupe nirimu. Akuwilla kinie Pirisillaselo yu ungu nirimu mele pilkululie elonga ulkena meli pukulu, Pulu Yemone yemboma lipe tapondopa paa mindili naa nongo molko kondonge aulkemo akisinderimu mele pali kamu mimi siku ningu siringili. \p \v 27 Pe Apollosi “Na kolea Akaya poropinji pambo.” nirimu kinie Kirasinge yembo Epesasi taonona moloringimene yundu ningendo: “Papu nikinu. Nu Kirasinge kongono kolea Akaya poropinji puku te-pani.” ningu, ‘Yesusinge lombili andoli yembo kolea Akaya moloringimene yu kanoko imbi sikulie ‘Pea molamili.’ niengi.’ ningu pepá toko siringi. Yu pepámo meli kolea Akaya poropinji pupelie nirimumuni, Pulu Yemone we kondo kolorumumunge Awili Yesusinge ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku Kirasinge yemboma moloringime Apollosini eno paa lipe tapondorumu. \v 28 Yemboma kanoko molangi Apollosi tondolo mundupe, Juda yembo “Yesusinge ungumu nikimili akumu kolo tokomele.” niringime kinie yu kinie kerepale niringi, Yesusi yu sike Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molorumu Pulu Yemonga bokune nimbe molorumu mele mimi sipe lipe ora sipe mane sirimu. \c 19 \s1 19:1-20:1 Pollo Epesasi Taono Pupe Terimu Temanemo \s1 19:1-7 No Lindeli Jononga Ungumu Pilku No Lsingi Ye Epesasi Taonona Moloringime-Kinie Pollone Terimu Mele Temanemo \p \v 1 Ye Apollosi kolea Akaya poropinji pupe akumunge kolea awili Korini molopili, Pollo ma pangi aulkena pupe Epesasi taono maniendo purumu. Akune pupelie Yesusinge lombili andoli yembo mare kanorumu. \v 2 Kanopalie nirimumuni, eno walsipelie nimbendo: “Enone ungumu pilieringi mele ‘Sike.’ ningu pilkulie Mini Kake Telimu lsingi molo moloye?” nirimu. \p Enone pundu toko ningendo: “Molo, Mini Kake Teli te molemo mele olio naa pilimolo.” niringi. \p \v 3 Aku niringi kulu pilipelie Pollone enondo nimbendo: “Aku liemo eno no nambeko lsingiye?” nirimu. \p Enone ningendo: “Jonone\f + \fr 19:3 \ft No Lindeli Jono kanumu. Jono 1:6-7,29.\f* nirimu ungume pilipulie no lsimulu.” niringi. \p \v 4 Pollone nimbendo: “Jonone yembomando nimbendo: “Ulu pulu kerime munduku siye kolko konopu alowa teko no lie.” nirimu nalo iungumu mindi naa nirimu. Ungu te pea nimbendo: “Akilipe ombá ye Yesusi ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!”\f + \fr 19:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* nirimu.” nimbe Pollone nirimu. \v 5 Aku sipe nirimu mele pilkulie, eno “Awili Yesusinge yemboma molomolo.” ningu Yesusinge imbi leko no lsingi. \v 6 Kanu kinie Pollone enonga pengena ambolorumu kinie eno moloringine Mini Kake Telimu orumu kinie enone umbu ungu lupe lupema leko, Awilimuni ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi. \v 7 Aku teringi ye rurepo mele moloringi. \s1 19:8-10 Pollone Epesasi Yembomando Awili Yesusinge Ungu Nimbe, Eno Kinie Kerepale Niringi Temanemo \p \v 8 Pollo Epesasi molopalie nirimumuni, Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena pupe, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa melema pali nokomba mele\f + \fr 19:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* pipili naa kolopa tondolo mundupe nimbe sirimu. ‘Eno paa pilku ‘Sike.’ niengi.’ nimbe oli yepoko aku sipe nimbe sipe molorumu. \v 9 Nalo Juda yembo mare karaye teko ungu liku su siku, “Ungu imu kolo tokomo, naa pilimolo.” ningu, yemboma pilku molangi “I Pollone ungu nikimume nimbe kenjikimu.” ningu ungu taka tondoringi. Aku teringi kulu Pollone eno mundupe siye kolopa purumu. Yesusinge lombili andoli yemboma\f + \fr 19:9 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* lipe meli pupe, Tiranasini ungu ningu si-pou-pou teringi ulke nokorumu kanune meli purumu, akune alieli kerepale ningu moloringi. \v 10 Aku teko molangi ponie talo omba purumu kinie Juda yemboma kepe yembo lupe kolea Esia poropinji moloringime pali Awilimunge ungumu pilieringi. \s1 19:11-12 Pulu Yemone Pollo Lipe Tapondorumu Kinie Pollone Ulu Tondoloma Terimu Temanemo \p \v 11 Pulu Yemone Pollo lipe tapondorumu kinie ulu tondolo paa te lupe mele terimu. \v 12 Pollo kongono tembando mulumbale panjerimume yemboma sirimu kinie liku meli puku kuru torumu yemboma simbi tondoringi kinie enonga kuru torumume pora nimbe, enonga konopune kuru moloringime ongo wendo puringi. \s1 19:13-20 Sipa Malopili Kinie Ulu Te Wendo Orumu Kanokolie Kuru Ala Toringi Yemane Teringi Temanemo \p \v 13 Juda ye mare andoko yembomanga konopune kurume toko makoroko “Wendo paa!” ningu kou kongono andoko teringi. Eno mare Awili Yesusinge imbi leko walsiku\f + \fr 19:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “28. nem”.\f* kurume ‘Ongo wendo paa!’ ningendo i siku niringi: “Pollone ungu mane silimo ye Yesusinge imbi lepo walsipulie ‘Eno ongo wendo paa!’ nikimulu.” niringi. \v 14 Ye Sipa yunge malopili yepoko pakera aku siku teringi. Sipa yu Pulu Yemo popo tondoringi yemanga ye awili\f + \fr 19:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”.\f* te. Aku yemonga malopilini aku siku Yesusinge imbi leko walsiku kurumendo “Ongo wendo paa!” niringi kinie \v 15 kurumene topondoko ningendo: “Olio Yesusi kanopo imbi silimolo. Pollo kanolemolo. Nalo eno nameleye?” niringi \v 16 kinie kuru konopune molorumu yemone eno moloringine pukue topa pupe enonga mulumbalema ambolopa sungu mangu sindipe eno paa torumu-ne kanu ulkemo munduku siye kolko mulumbale te naa pakoko meme pakoko we kowa puringi. \p \v 17 Pe Epesasi taonona moloringi Juda yemboma kinie yembo lupema kinie aku ulu wendo orumumu pilkulie eno mini wale munduku, Awili Yesusinge imbimu liku ola mundunduku yu kapi niringi. \v 18 Akumunge yembo awisili ou Yesusi ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilieringime kanu ulumu wendo orumu kinie ongo ou ulu keri teringime ningu para siringi. \v 19 Aku siku teringimenga yembo mare ou kuru ala toko teko kenjeringi kanu yembomane yemboma kanoko molangi enonga ala toringi bokume pali tepena kaloringi. Boku kaloringimenga kou mone purumu mele kou sillipa pipiti tausini mele purumu. \v 20 Aku sipe mele Awilimunge ungumunge tondolomone kanu ulu kerime topa manie mundorumu kulu ungumu enge nimbe koleamanga pali pupe kapola terimu. \s1 19:21-41 (19:21-22) Pollone “Jerusalleme Pambo.” Konopu Lepalie Ou Epesasi We Molorumu Kinie (19:23-41) Kolo Toli Pulu Ambo Atemisi Popo Toringi Yembomane Epesasi Taono Maku Toko Teko Kenjeringi Mele Temanemo \p \v 21 Kanu ulume pali ou teringi kinie pe Pollo konopuni pilipelie ‘Kolea Masedonia poropinji pupu kolea Akaya poropinji\f + \fr 19:21 \ft Wale mare kolea Akaya ningu bokune toko, wale mare kolea Giriki molo Girisi ningu bokune tolemele. Kolea telumu. Akune sukundu Korini yu taono awili Mosipi mele.\f* pupulie, kolea awili Jerusalleme pumbo. Jerusalleme pupulie, pe kolea awili Romo pumbo.’ konopu lierimu. \v 22 Pollo yu liku tapondoringi yemanga Timoti kinie Erasitasiselo “Kolea Masedonia pale.” nimbe lipe mundupelie yu wale mare kolea Esia poropinji we molorumu. \p \v 23 Aku walemanga Epesasi taono kanune Awilimunge temane peangamo toko siringimunge umbune awili te wendo orumu. Wendo orumu mele isipe: \v 24 Ye te, yunge imbi Demitiasi, yuni yemboma popo toringi pulu-ambo kolo toli Atemisi\f + \fr 19:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. god giaman”.\f* none teli melema kou sillipane tepa mimi tepa noserimu. Yemboma kanu none telime enonga ulkemanga anjiku popo tongendo kou mone siku lsingimunge Demitiasi kou mone awisili lipe yunge kongono tenderingi yema mele awisili kalorumu. \v 25 Kanu yemone yunge kongono tenderingi yema kinie ye Atemisinge kongono lupema tenderingi yema kinie “Eno waa.” nimbe, lipe maku topalie nimbendo: “Yema, pulu ambo Atemisinge kongono tendelemolomonga kou mone paa olandopa limolo. \v 26 Aku ye Pollone ungu nilimomone yembo awisili kondi topa anjo limo mele eno pilku kanolemele. Yuni nimbendo: “I kini telemele pulu yemboma kolo toko telemele.” nilimo ungumu Epesasi taono yemboma kinie kolea Esia poropinji pali kepe yemboma pilku liku yu lombili pulimele. \v 27 Yuni nilimo ungumuni olionga kou mone kongonomo mindi topa manie naa mundumbe. Pulu ambo Atemisi molemo popo tolemolo tamandu ulkemo kepe yembomane “Akumu uluri molo.” ningu kanoko keri kanonge. Atemisi yu kepe yunge imbi paa ola molemomo topa manie mundundumbe tekemo. Pollone kanu temanemo we topa molomu liemo kolea Esia poropinji kepe we koleamanga pali kepe ipulu ambomo popo toko imbi liku ola mundundulimele mele munduku siye kolonge lemo.” nirimu. \p \v 28 Enone kanu ungumu pilkulie paa mumindili kolkolie ru ningulie ningendo: “Olio Epesasi yembomanga pulu ambo Atemisi paa awili olandopamo molemo.” niringi. \v 29 Aku niringi kinie yemboma pali ru ningu naka leko sukundu sukundu lkisiku ongo maku tokolie, Gayasi kinie Arisitakasiselo ambolko liku meli puku, enonga maku toringi koleana puringi. Kanu yeselo elo kolea Masedonia poropinji yeselo, Pollo kinie pea tapu toko andoringi. \v 30 Pollo eno maku toringine ungu nimbé pumbe terimu nalo Yesusinge lombili andoli yembomane “Molo.” niringi. \v 31 Kolea Esia poropinji ye nomi mare Pollo kinie perene niringimene kepe ningu mundukulie ningendo: “Pollo nu maku tokomelena paa naa pu.” niringi. \p \v 32 Maku toringi yemboma konopu naa pepa bulu balu nirimu. Enone ru ningu, ungu lupe lupe niringi. Yembo awisilini eno maku toringimunge pulumu naa pilieringi. \v 33 Juda yembomane enonga ye nomi Allekesanda yembo moloringine suku singine liku mundoringi. Kanu kinie yu “Ungu te niembo.” nimbe ki ola mundupe, ungu te nimbé terimu. \v 34 Nalo enone yu ⸤Atemisi popo naa torumu⸥ Juda ye te ningu kanokolie eno ru ningulie ningendo: “Atemisi yu olio Epesasi yemboma nokolemo pulu ambo awilimu.” ningu molangi ena mongo talo omba purumu. \p \v 35 Kanu kinie Epesasi taono kusikusi yemo ola angilipe “Ungu naa niee!” nirimu. Yemboma taka liku moloringi kinie yuni nimbendo: “Epesasi yema nameleye, olio kolea Epesasi yembomane pulu ambo awili Atemisi molemo tamandu ulke olionga taonona angilimomo kinie akune yu none teli kou mulune manie orumu kou akune angilimoselo olione nokolemolo, yembo nawene naa kanolemoye? \v 36 Akumunge, yembo tene “Kolo tokomele.” manda naa ninge kene eno taka liku molko ulu te popenge teko naa teangi. \v 37 Andi ye mengo ongiselone ulu te teko naakenjiku, olionga pulu ambomo ungu taka tondoko yunge tamandu ulkemonga melte wa naa lingili nalo we mengo ongi. \v 38 Demitiasi kinie yunge kongono yema kinie eno yembo te kinie ungu te pemu liemo kapola, kote wale te wendo ombá kinie kote tendangi, gapomano ye awili endisimene kotena manda lipe sumbi sindimbe. \v 39 Ungu te lupe ninge liemo yembo maku tonge wale tenga ningu sumbi siengi. \v 40 Kinié we maku toko opa teko ungu awisili kerepale ningu ru nikimilimunge olio mongo pemba. Endisimene olio kinié ulu tekemolomonga kote tendelemelanje olio kotena ungu te topondopo nimolo aulke te naa lelka. Tekemolomonga pulu te naa pekemo.” nirimu. \v 41 Aku nimbelie, taono kusikusimuni yembomando “Bulu-balu ningu paa!” nirimu kinie pilku liku puringi. \c 20 \s1 20:1-6 Pollo Kolea Masedonia Kinie Akaya Poropinjiselonga Andopalie Kolea Esia Poropinji Kelepa Yando Orumu Temanemo \p \v 1 Epesasi taono yemboma ungu awisili ningu Pollo-kinie mumindili koloringi mele pora nirimu kinie Pollone Yesusinge lombili andoli yemboma\f + \fr 20:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* “Waa.” nimbe, eno nimbe mundupelie nirimumuni, ‘Eno enonga konopu enge nipili molko kondangi.’ nimbe ungu mare nimbe sipelie, “Eno molaa.” nimbe yu Epesasi taono mundupe siye kolopa kolea Masedonia poropinji pumbe purumu. \v 2 Kanu koleana andopa ‘Konopu enge nipili molko kondangi.’ nimbe yemboma ungu nimbe silipe pupelie, kolea Akaya poropinji suku pupe, \v 3 akune oli yepoko molorumu. Yu kelepa kolea awili Andiyoko taono yando ombando ‘Kolea Siria pambo.’ nimbe sipine pumbe terimu nalo Juda yembomane “Yu topo kondamili.” ningu langi niringi pilipelie, yu ‘Kolea Masedonia poropinji kelepo yando pambo.’ nirimu. \v 4 Yu pea tapu toko puringi yemanga imbime isipe: Beria taono molorumu ye Pirasi malo Sopata kinie, Tesallonaika taono molorumu ye Arisitakasi Sekandasiselo kinie, Depi taono molorumu ye Gayasi kinie, akume pea puku, Timoti kinie kepe, kolea Esia poropinji ye Tikikasi Toropimasiselo kepe, aku yema Pollo kinie pea tapu toko puringi. \v 5 Olio Pillipai taono molamili eno kumbi leko puku Toroasi taono pukulie olio nokoko moloringi. \v 6 ⸤Juda yembomane ponie tenga tenga kolea awili Jerusalleme puku akune suku Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele\f + \fr 20:6 \ft bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.\f* pilieringi walema, akumu imbi leko⸥ ‘Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Walema’ niringila, aku walema omba purumu kinie olio kolea awili Pillipai mundupu siye kolopo sipine pupu molamili wale kise pakera omba purumu kinie Toroasi wendo pupu, ye ou kumbi leko puringime akune kanopo lipu koro te eno kinie pea tapu topo Toroasi molorumulu. \s1 20:7-12 Pollone Kolea Toroasi Taono Kango Ye Yutikasi Kolorumu Topa Makinjinderimu Temanemo \p \v 7 ⸤Sambate walemo omba pupe,⸥ koro konde tenga pulu pulu kongono walemo wendo orumu kinie,\f + \fr 20:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.\f* olio Yesusinge lombili andoli yemboma pea langi nombo Yesusini “Pilku nangi.” nirimu mele pilipu nombo tapu topo molomolondo\f + \fr 20:7 \ft inie yakondo 2:42*.\f* maku torumulu. Pollone yemboma ungu mane sirimu. Yu ‘Opali pumbo.’ nimbe yemboma ungu mane sipe molopili kolea awi-burumi lierimu. \v 8-9 Olio ulke olakondo polo yepoko sipemonga suluminiana maku torumulune tepe llame awisili kandopo nosipu molorumulu. Akune kango ye te molorumu, yunge imbi Yutikasi. Yu ‘Ulke patepili.’ ningu suru toringine ola molorumu. Pollo we ungu nimbe mindi molorumu kinie Yutikasi yu uruni sumbili tambili nirimu kulu yu kamu uru perimu kinie topa ulke sumbiliana manie mundorumu. Yu linge puku kanoringi kinie yu ou kolopa pora sirimu. \v 10 Pollo manie pupe kango onomo lierimune pupe tamalu pepa kangulupelie enondo nimbendo: “Eno mini-wale naa mundei. Yu we konde molemo.” nirimu. \p \v 11 Aku tepalie kelepa suluminiana olando pupe, eno kinie langi liku nongolie, altoko ungu ningu molangi kolea tangorumu kinie yu purumu. \v 12 Ye kango kolorumu kanumu yu altopa konde molorumu kulu eno paa konopu peanga pepili yu konopu siku meli puringi. \s1 20:13-17 Pollo Kolea Mallitasi Taono Purumu Temanemo \p \v 13 Pollo Toroasi taonona we molopili olio sipine Asosi taono kumbi lepo purumulu. Pollone “Na kolea Asosi nendo manie aulke ombó.” nirimu kulu olio kumbi lepo pupulie ‘Yu kolea Asosi ombá kinie sipine pea pamili.’ nimbu nokopo molorumulu. \v 14 Pe Pollo kolea Asosi orumu kinie kanopo lipu yu pea sipine pupu Mitillini taono pupu pepo, \v 15 orili-ou anjo pupu, kolea Kiosi purumulu kinie ipu lierimu. Pupu molamili kolea tangorumu. Kelepo kolea Semosi purumulu kinie altopa ipu lierimu. Pupu molamili kolea tangorumu kinie pupu Maillitasi taono purumulu. \v 16 Pollo ‘Sumbi sipu kolea awili Jerusalleme pupu, Pendikosi walemo\f + \fr 20:16 \ft ungu pulumu Jono 5:1*.\f* ou wendo naa opili na akune sukundu pumbo.’ konopu lepalie, ‘Kolea Esia poropinji pumbo kinie walema we pora nimbé kinie manda naa pumbo.’ konopu lepa ‘Epesasi taono mundupu siye kolopo Jerusalleme sumbi sipu pumbo.’ konopu lierimu. \s1 20:17-38 Pollone Epesasi Kirasinge Yembomanga Tapu Yemando “Na Kamu Pukuru. Eno Molaa.” Nirimu Temanemo \p \v 17 Pollone ‘Epesasi naa pumbo.’ konopu lepalie nirimumuni, kolea Maillitasi molorumulu kinie Pollone Epesasi taono Kirasinge yembo talape moloringimenga tapu yemando\f + \fr 20:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”, “16. hetman”.\f* nimbe mundupelie “Na moliona waa.” nirimu. \v 18 Kanu kinie eno yu molorumune oringi kinie yuni enondo nimbendo: \p “Na kolea Esia poropinji ou pulu pulu ombo, akune sukundu koleamanga pali andopolie kongono tepo ulu terindu mele eno kanoko pilku, kinié telio mele pilimele. \v 19 Kolea Esia poropinji sukundu lemo koleamanga temane peangamo tolipu andorundu kinie Juda yembomane nanga kongonomo alieli teko kenjindiku pipi singe teringi akumunge na umbune awisili lipu mindili silio nalo nanga imbimu lipu ola naa mundupu, Awilimunge kongonomo taka lipu tenderindu mele tendepolie niliomone, ‘Ungumu paa piliengi!’ nimbu kolama omba manie manie pupili molorundu. \v 20 ‘Eno temane peangamo topo simbondo mundupu siye naa kolambo.’ nimbu, ‘Eno lipu tapondambo.’ nimbu temane peangamo pipili naa kolopo topo silipu andopo, maku toringimenga kepe enonga ulkemanga kepe eno ungume pali mane sirindu kanumu eno kanoko pilimele. \v 21 Juda yemboma kinie yembo lupema kinie tondolo mundupu nimbondo: “Ulu pulu kerime munduku siye kolko, konopu alowa teko Pulu Yemo molemona puku, olionga Awili Yesusi molopa tenderimu molemo mele ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilku molangi.”\f + \fr 20:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “8. bilip”.\f* nimbu alieli eno nimbu silipu andorundu kanumu. \p \v 22 “Akumunge kinié Minimuni ka mele sipe lipe mundukumu-ne na Jerusallemendo pukuru. Na Jerusalleme pumbo kinie nambolka uluri kamu wendo ombánje naa pilkiru, \v 23 nalo koleamanga pali andolio kinie Mini Kake Telimuni ungume tondolo mundupe na nimbe silimo mele isipe: “Nu ka ulkena peko mindili noni.” nilimo akumu mindi pilio. \v 24 Nalo ‘na molopo kondopo, mindili naa nombo, na naa kolambo.’ nimbu kele topo ulu te manda naa telio. ‘Awili Yesusini na kongono sirimu kongonomo tepo lipulie mindi na konopu simbo.’ nimbu pilipu molio. Kanu kongonomo isipe: Pulu Yemone olio mana yemboma we kondo kolemo mele temane peangamo topo silio kanumu. \p \v 25 “Kapola, na altopo ungu te nimbo tekero. Nane ou enonga koleamanga andopolie Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa melema nokolemo nokomba mele\f + \fr 20:25 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* eno nimbu sirindu pilieringi yembomanga telurini kepe na altoko naa kanonge. \v 26 Aku tembamonga nane kinié eno sike inimbu sikiru: Yembomanga te molopa kenjipe kolea kerine pumu liemo nanga ulu te molo, yu ungu lipe su simbemonga pumbe.\f + \fr 20:26 \ft Isikiele 3:17-19; inie yakondo 18:6.\f* \v 27 Nane eno pilku molangi Pulu Yemone “Tembo.” nimbe panjerimu mele ulume pali ‘Mundupu siye naa kolambo.’ nimbu pipili naa kolopo sumbi sipu eno nimbu sirindu kanumu. \v 28 Mini Kake Telimuni eno tapu yema mako topa ‘Kongi sipisipi nokangi.’ nirimu sipisipime nokoko kondoko, eno enono nokoko kondangi. Pulu Yemone yunge meme ondondorumumuni eno lsimu Pulu Yemo yunge yembo talape molemelemanga tapu ye peangama molangi.\f + \fr 20:28 \ft 29 bokumunge alsena anjokondo “44. sipsip”.\f* \p \v 29 “Na pilkirumu eno mundupu siye kolopo pumbo kinie eno molongena owa takera paa kerime ongo Yesusinge kongi sipisipime toko bulu balu singe lemo. \v 30 Enonga yembo mare kepe pe ungume alowa teko kolo toko, Yesusinge lombili andoli yembo mare kondi toko ‘Olio lombili waa.’ ningu aku tenge. \v 31 Aku sipe ulume wendo ombá kene eno alieli nokoko kondoko molayo. Eno pilku molonge mele isipe: Nane ‘Iungume piliengi!’ nimbu ipulueli tangoli enamanga pali kolama omba manie manie pupili tondolo mundupu eno lipu tapondopo liepi liepi topo nimbu sipu, walse kepe siye naa kolopo, we nimbu molambo ponie yepoko pora nikimu. Aku sipu terindu mele pilku komu naa siku, nimbu sirindu ungume paa pilku molangi. \p \v 32 “Kinié eno Pulu Yemonga kíne lipu mondopo, ‘Pulu Yemone we kondo kololi ungu ⸤eno nimbu sirindu⸥ akumene eno enge sipe, Pulu Yemone ‘nanga yembo manjiku molko, yembo kake telime molangi’ nilimo yemboma yu mele peangama simbe kinie eno aku sipe simbe linge, aku we kondo kololi ungumu eno kinie pepili.’ nimbu nikiru. \p \v 33 “Na yembomanga kou mone gollo sillipama kinie mulumbale melemanga te kanopo kumu naa panjerindu. \v 34 Na kinie, na pea tapu topo andorumulu yemboma kinie, olio melema molo torumu kinie nanga kiselone enge nimbu kongono tepo melema lipulie lipu tapondorundu. \v 35 ‘Nanga kongonoma pali eno aku siku teangi.’ nimbu, lipu ora sirindu. Olione aku sipu tepolie pange teli yemboma lipu tapondopo tondolo mundupu teamili. Awili Yesusini nirimu mele pilku molangi. Yesusi yuni nimbendo: “Yembo tene yembo te lipe tapondopa melema sipelie konopu silimo mele olandopa; yu yuyu melema lipelie konopu silimo mele maniendopa.” nirimu.”\f + \fr 20:35 \ft Mateyu 10:8.\f* nimbe Pollone nirimu. \p \v 36 Aku ungume nimbe pora sipelie nirimumuni, yu Epesasi tapu yema kinie koporongo langopa enonga nimbe Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa tenderimu. \v 37 Kanu kinie eno pali kola teko Pollo kangulku kondo koloringi. \v 38 Eno kamelena mindili awili tepa tepili moloringi. Pollone “Na kelko naa kanonge.” ou nirimu akumu pilkulie eno aku siku mindili koloringi. Kanu kinie yu liku meli sipine puku mundu-poringi. \c 21 \s1 21:1-17 Pollo Jerusalleme Kamu Purumu Temanemo \p \v 1 Epesasi taono tapu yemando “Olio pukumulu kene eno molaa.” nimbulie kamelena mindili tepa pepili eno mundupu siye kolopo sipine pupu, kolea Maillitasi mundupu siye kolopo wale tenga sumbi sipu purumulu. Kolea Kosi pupu, orili-ou Kosi mundupu siye kolopo kolea Rosi pupu, orili-ou Rosi mundupu siye kolopo kolea Patarando purumulu. \v 2 Akune pupulie nirimulumuni, sipi te kolea Pinisia poropinji lemo kolea awili Taya pumbe terimu-ne kanopolie akune ola purumulu. \v 3 Nomune purumulu kinie kolea Saipirasi ki tarokondo lierimu kanopo mundupu siye kolopo ombo pupu, kolea Siria poropinji pupu, kolea awili Taya purumulu kinie ‘Sipine meringi melema manie liengi.’ nimbu olio we nokopo molorumulu. \p \v 4 Akune Yesusinge lombili andoli yembo mare\f + \fr 21:4 \ft bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.\f* moloringi kanopolie eno pea koro telu molorumulu. Mini Kake Telimuni eno tondolo sirimumuni enone Pollondo “Jerusalleme kelko paa naa pu.” ningu karaye teringi. \v 5 Aku niringi nalo walema pora nirimu kinie “Olio pukumulu.” nimbu pumolo terimulu. Kirasinge yema kinie enonga ambo ambolangoma kinie tapu topo ombo taonona ulsu pupu nomu kélona mundu-poringi kinie no kélona koporongo langopo manie molopo Pulu Yemo kinie ungu nirimulu. \v 6 Kanu kinie oliondo “Paa.” niringi kinie olione “Eno molaa.” nimbu sipine ombo suku purumulu kinie eno kelko ulkendo puringi. \s1 21:7-14 Pollo Jerusalleme Pumbendo Sipine Sisaria Purumu Kinie Ye Akapasini Yundu Ungu Te Nirimu Temanemo \p \v 7 Sipine kolea awili Taya mundupu siye kolopo Tollemesi taono purumulu. Akune Kirasinge yemboma moloringine pupulie, kangulupu “Eno molongi lemo.” nimbu wale te eno kinie molorumulu. \v 8 Orili-oukundu Tollemesi taono mundupu siye kolopo kolea awili Sisaria pupu sipine kamu manie pupulie, temane peangamo andopa topa sili ye Pillipunge ulkena pupu molorumulu. ⸤Ou Jerusalleme liku tapondoli⸥ ye yepoko pakera ⸤mako toringi⸥ yemanga te yu.\f + \fr 21:8 \ft inie yakondo 6:5; 8:40.\f* \v 9 Pillipu lemenupili ambo wenepo kise moloringi, kanu amboma Awilimuni ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu sili amboma moloringi. \p \v 10 Olio kolea awili Sisaria wale mare molorumulu kinie Awilimuni ungu umbu tondorumume pilipe yando nimbe sirimu ye te,\f + \fr 21:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* yemonga imbi Akapasi, yu kolea Judia disiriki molopalie Sisaria maniendo orumu. \v 11 Olio molorumulune omba Pollonga kako torumumu posipe lipe yunge kimbu kime yuyu ka topalie nimbendo: “Mini Kake Telimuni nimbendo: “Jerusalleme molemele Juda yembomane ikako pulu yemo ambolko liku i siku ka toko mengo puku yembo lupema singe.” nikimu.” nirimu. \p \v 12 Aku sipe nirimu kulu olio pilipulie olio kinie akune moloringi yemboma kinie olione Pollondo paa tondolo mundupulie nimolondo: “Nu Jerusalleme olando paa naa pu.” nirimulu. \p \v 13 Nalo Pollone topondopa nimbendo: “Eno nambemune nanga konopu toko embambo sindiku kola tekemeleye? Na Jerusalleme pumbo kinie ka singi liemo uluri molo. Molo Awili Yesusinge imbimu lipu ola mundunduliomonga\f + \fr 21:13 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “28. nem”.\f* kamu toko kondongi liemo uluri molola. Kowa naa pumbo.” nirimu. \v 14 Karaye tepo “Paa molo. Naa pu.” nimbu molorumulu nalo olionga ungu nirimulume naa pilierimu kulu kanopolie olione nimolondo: “Aku kapola. Awilimuni pilipelie ‘Wendo opili.’ nimbé mele wendo opili.” nimbu siye kolorumulu. \s1 21:15-26:32 KOLEA JUDIA DISIRIKINE JERUSALLEME KINIE SISARIA KINIE POLLO KA ULKENA PERIMU KINIE WALE MARE KOTE PILIERINGI TEMANEMA \s1 21:15-23:33 Pollo Jerusalleme Purumu Yu Ka Siringi Kinie Ulu Mare Wendo Orumu Temanemo \p \v 15 Wale pokore Sisaria molopolie nirimulumuni, olionga melema lipu undu-undu sipu molopolie, pe Jerusalleme olando purumulu. \v 16 ⸤Jerusalleme pumolo purumulu kinie⸥ Yesusinge lombili andoli Sisaria yembo mare pea tapu topo pupu, Nesononga ulkena olio puku mundu-poringi. Nesono yu kolea Saipirasi ye te, yu koronga ou Yesusinge lombili andoli yemo molorumu. Ou ningu panjiku ‘Yunge ulkena pemolo.’ niringi. \s1 21:17-26 Pollo Jerusalleme Kamu Pupelie Kirasinge Yembomanga Tapu Yema Yu Terimu Mele Nimbe Sirimu Temanemo \p \v 17 Jerusalleme kamu sukundu purumulu kinie Kirasinge yembomane konopu siku “Papu okomele.” niringi. \p \v 18 Orili-oukundu Pollo keme olio Jemisi kanomolo purumulu kinie tapu yema pali\f + \fr 21:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”.\f* yu kinie moloringi. \v 19 Pollone “Eno molongiye?” nimbelie Pollo yu Juda yemboma mundupe siye kolopa yembo lupema moloringine andopa kongono terimu kinie Pulu Yemone yu lipe tapondopa terimu ulume pali eno temane topa sirimu. \p \v 20 Yuni aku sipe nirimu pilkulie eno Pulu Yemo kapi niringi. Aku tekolie Pollondo ningendo: “Ango, Juda yembo tausini awisili ‘Yesusi yu sike ⸤ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilku\f + \fr 21:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* ⸤yunge yemboma molemele⸥ nu kanoleno. Mosisini ungu mane sirimume\f + \fr 21:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* ‘Paa pilipu teamili.’ ningu molemele mele nu kanolenola. \v 21 Nalo Juda ye marene ongolie nu teleno mele olionga Juda yembo Kirasi pilieli yembomando ningu siringi eno pilku keri pilku molemele. Nuni teleno mele ongo niringi mele isipe: “Juda yemboma yembo lupema kinie molemele yembomane Mosisini ungu mane sirimume naa pilku munduku siye kolko, enonga kangomanga kangi te kopisiku makaye teko naa ltendeko,\f + \fr 21:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.\f* olio Juda yembomanga ulu pulume naa teangi.” ningu nuni aku siku nilino nilimele. \v 22 Eno pilku keri pilku molemele akumunge olio nambe-eamiliye? Nu yando onu mele eno sike pilinge. Nu kanoko keri kanonge kene \v 23 olione “Nu tei.” nimolo mele teani. Olio kinie ye kise molemele akumene ‘Pulu Yemo kinie wale marenga ulu mare temolo.’ ningu mi leko ningu panjeringi. \v 24 Aku yema nu kinie pea tapu toko pukulie, enonga mi lieringi walema pora nimbendo nu kinie pea Pulu Yemone eno kake tepili molonge kanomba ulume teko, enonga penge porondonge kinie nuni kou mone sindeni. Aku teni kinie yembomane kanokolie, ‘Nu kepe Mosisinge ungu manema pilku teko moleno, nuni ulu mare teko kenjilino niringi temanemo kolo toko bulkundu ninderingi lemo.’ ningu kanonge. \v 25 Nalo Juda yembomanga ulsukundu yemboma ‘Yesusi yu sike ⸤ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilku ⸤yunge yemboma molemele⸥ mane tenge mele pepá te ou topo sirimulu kanumu. Aku pepána “Teaa.” nirimulu mele isipe: “Unjo kou melema liku anjiku “Olionga pulu yema.” ningulie popo toko langi kalko silimele langime ‘Kalaro mololi langime.’ ningu naa nongo, melemanga memema naa nongo, kongi kepe melema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa tengema naa nongo, wa ulu kerinele naa teangi. Ulu akume naa tenge kinie aku papu.” nimbu aku sipu pepá torumulu kanumu.” niringi.\f + \fr 21:25 \ft inie yakondo 15:28-29.\f* \p \v 26 Kanu kinie orili-oukundu tapu yemane “Tei.” niringi mele tembando Pollone ye kise kanume lipe memba pupelie, eno pea Pulu Yemone kake tepili molonge kanomba ulume teringi. Yu aku tepalie, ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena sukundu pupelie ‘Olio kake tepili molomolo ulume tepo molomolo walema pora nimbé mele nimbu sipu Pulu Yemo popo topo kalomolo melema nane simbo walemo nimbu siembo.’ nimbe ulke tembelena purumu. \s1 21:27-36 Juda Yembomane Pollo-Kinie Mumindili Kolkolie Ulke Tembelena Yu Ambolko Tonge Teringi Kinie \p \v 27 Pollo kinie ye kise kanume Pulu Yemone eno kake tepili molonge kanomba ulume teko moloringi wale yepoko pakera pora nimbé terimu kinie kolea Esia poropinji Juda yembo marene Pollo ulke tembelena molorumu kanokolie, ulke tembelena maku toko moloringi yemboma teko mumindili kondoko Pollo ambolko liku, \v 28 ru ningulie ningendo: “I sirele yema, olio ongo liku tapondayo. Iyemone koleamanga pali andopa yemboma temane topa silimo mele isipe: “Olionga yemboma kinie, olionga ungu manema kinie, iulkemo kinie, kanoko keri kanoko, olio Juda yemboma telemolo mele naa teaa.” nimbe mane silimo yemo imu. Aku ulume mindi naa telemo. Ulu te kinié ya tekemola. Iulke kake telimunge Juda yembomanga ulsu yembo lupe mare memba omu akumunge iulkemo tepa kenjemu.” niringi. \v 29 (Enone Epesasi taono ye Toropimasi Pollo kinie Jerusalleme sukundu tapu toko andoringili kanokolie, ‘⸤Olio Juda yemboma Pulu Yemo popo topo kalemolo⸥ ulke tembelena sukundu pea pungili.’ konopu lekolie aku siku niringi.) \p \v 30 Kanu kinie Jerusalleme moloringi yemboma pali mumindili kolko lkisiku sukundu sukundu ongo Pollo ambolko liku ulke tembelena ulsu kunduku mengo pukulie tamburumbu ulke kunema pipi siringi. \s1 21:31-36 Romo Ami Yemane Pollo Jerusalleme Ka Siringi Temanemo \p \v 31 Yu tonge teko moloringi kinie Romo ami yema nokorumu ye nomimu Jerusalleme yemboma pali teko kenjiku moloringi mele temanemo pilierimu. \v 32 Pilipelie yu ami ye mare kinie kanu yemanga nokoli yema kinie popenge tepa lipe meli yembo maku toko moloringine lkisipe meli purumu. Amime kinie enonga ye nomimu kinie oringi kanokolie teko kenjiku moloringi yembomane Pollo altoko kopene naa toko we siye koloringi. \p \v 33 Ami ye nomimu Pollo molorumune omba yu ka sipelie ami yemando nimbendo: “Yu ka sene talone ka taa.” nirimu. Aku nimbelie yuni yemboma walsipelie nimbendo: “I yemo naweye? Yu nambe-emuye?” nirimu. \p \v 34 Maku toringi yembomanga marene “I sipe isipe temu.” ningu yu mele mele ungu awisili niringi kulu ami ye nomimu ulumunge pulumu naa pilipe imbi sipelie, yuni nimbendo: “Yu ami yemanga ulkena mengo paa.” nirimu. \v 35 Mengo puringi kinie Pollo ulkena ola puringi polona nondopa purumu kinie yemboma nondoko nondoko ongo yu tonge teringimunge ami yemane yu taropola teko mengo puringi. \v 36 Yembo lombili puringimene ru ningu “Kolopili toko kondaa.” niliku lombili puringi. \s1 21:37-22:21 Pollone Pilipe Terimumunge Pulumu Juda Yembo Moloringimendo Nimbe Sirimu Temanemo \p \v 37 Ami yemane Pollo enonga ulkena sukundu mengo punge teringi kinie Pollone ami ye nomimu mawa tepalie “Nane nu ungu te niembo.” nirimu. \p Ye nomimuni topondopa nimbendo: “Nu Giriki ungu pilino lepamo. \v 38 Aku liemo ou kolea Isipi ye tene “Romo gapomano tamili.” nimbe yemboma toko kondoli ye po tausini lipe kolea ku lieline memba purumu kanu yemo nu molo lepamo.” nirimu. \p \v 39 Pollone topondopa nimbendo: “Na Juda yemo, kolea Sillisia poropinji lemo kolea awili Tasisi nanga koleamo. Nanga koleamo we te molo. Imbi molemo kolea awilimu. ‘Nane yemboma ungu nimbu siembo.’ nimbulie nu mawa tekero.” nirimu. \p \v 40 Ami ye nomimuni “Manda, ni.” nirimu kinie Pollo polona ola angilipelie “Na ungu te niembo, eno taka liku molaa.” nimbe ki ola mundorumu. \p Eno taka liku moloringi kinie yuni Ipuru ungu lepalie enondo nimbendo: \c 22 \p \v 1 “Ango tara keme, kinié enonga ungu pundu tambo piliee.” nirimu. \p \v 2 Yuni Juda yemboma enonga Ipuru ungu lepalie nirimu kulu pilkulie niringimuni, paa ungu naa nili taka liku moloringi. \p Kanu kinie Pollone nimbendo: \s1 22:3-16 Pollo Yu Konopu Alowa Tepa Kirasinge Yemo Molorumu Mele\f + \fr 22:3 \ft inie yakondo 9:1-19, anjokondo 26:12-18.\f* Nimbe Sirimu Temanemo (21:37-22:21 pali liku tere leko kanani.) \p \v 3 “Na Juda yemo. Amane na kolea Sillisia poropinji lemo kolea awili Tasisi merimu. Nalo na ikolea awili Jerusalleme molopo awi lierindu. Awi lepolie Gamellielene yema sukuli tenderimu kinie na pea sukuli terimulu. Yu paa pilipe konginjeli perimu yemo molopalie olionga anda kolepalimenga ungu manema\f + \fr 22:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* pali olio mimi sipe mane sirimu. Akumunge enone kinié Pulu Yemo tondolo munduku pilkulie ‘Yembomane Pulu Yemo paa teko naa kenjengi!’ nilimele mele na aku sipu tondolo mundupu pilipu ‘Yembo tene Pulu Yemo tepa naa kenjepili.’ nimbu molorundula. \p \v 4 “Aku nimbu molopolie nirindumuni, iulu konde wendo orumumu\f + \fr 22:4 \ft inie anjokondo 24:14.\f* pilku liku ténge panjiku teringi yemboma nane pilipu, ‘Pulu Yemo teko kenjikimili.’ nimbu, eno mindili lipu sipu “Kolangi.” nimbu, ambo yema ka sipu panjerindu. \v 5 Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo kinie\f + \fr 22:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”.\f* kanjolloma kinie aku terindu kanoringi mele, kinié nanga kote tendekemele yema eno kanu yemane manda ningu silimela. Kanu yemane pepá toko siringi na lipu enonga angenupili ⸤kolea Siria poropinji⸥ kolea awili Damasikasi moloringine meli purundu. ‘Akune kanu ulu konde te wendo orumumu pilku teringi yemboma ka sipu, enone aku siku teko kenjilimelemonga mindili nangi.’ nimbu Jerusalleme yando membo ombondo pepámo lipu membo purundu. \p \v 6 “Kanu kinie kolea awili Damasikasi nondopo pumbo purundu kinie awi tangoli walsikele mulu koleana pateli te manie omba na molorundune pa awili tepa terimu. \v 7 Na topa manie mundorumu lepo pilierindu kinie ungu te omba nando nimbendo: “Sollo, Sollo, nambemune nuni na mindili liku silinoye?” nirimu. \p \v 8 “Nane walsipulie nimbondo: “Awilimu, nu naweye?” nirindu. \p “Yuni topondopa nimbendo: “Na Nasarete taono ye Yesusi, na nuni mindili liku silino yemo.” ⸤nirimu.⸥ \v 9 Na kinie pea tapu topo purumulu yema paterimumu kanoko, ye tene nando ungu nirimumu pilieringi nalo ungumu pilku imbi naa siringi. \p \v 10 “Nane walsipulie nimbondo: “Awilimu, na nambe-emboye?” nirindu. \p “Awilimuni nimbendo: “Ola molko kolea awili Damasikasi sukundu pani. Akune puni kinie nu ‘Teani.’ nimbu ou nimbu panjerindu mele ye tene nu nimbe simbe.” nirimu. \v 11 Tondolo patelimuni nanga mongomo sumbulu tondorumu-ne melte naa kanorundu. Akumunge na pea tapu topo purumulu yemane na ki ambolko meli, Damasikasi sukundu puringi. \p \v 12 “Kanu kinie ye te, yemonga imbimu Ananayasi, na molorundu ulkena na kanombando orumu. Pulu Yemonga ungu mane Mosisini yando nimbe sirimume yu paa pilipe lipe terimu yemo; Damasikasi moloringi Juda yembomane ‘Yu ye peangamo.’ ningu kanoringi. \v 13 Yu na molorundune omba angilipelie nimbendo: “Ango Sollo, nu mongone kelko kanou.” nirimu. Kanu kinie walsikele na mongo makilipu yu kanorundu. \p \v 14 “Kanu kinie yuni nimbendo: “Olionga anda kolepalimene pilku popo toringi Pulu Yemone ‘Nu pilku teani.’ nimbe nu ou mako torumu mele isipe: ‘Yuni nu ‘Teani.’ konopu lemo mele pilku, Ye Sumbi Nilimu ningu kanoko, kanu yemo yunge ungumu pilieni!’ nimbe nu mako torumu. \v 15 Nuni melema kanoko ungume pilierinu mele yemboma pali ningu sini akumunge nu yunge ungume ningu sindeli yemo moloni. \v 16 Kapola, nu kinié we naa moloyo. ‘Nanga ulu pulu kerime yuni kulumiye tondopili.’ ningu yunge imbi leko walsikulie, no li.” nirimu. \s1 22:17-22 (22:17-21) Pulu Yemone Pollo Yu Juda Yembo Naa Moloringi Yembo Lupema Moloringine Lipe Mundorumu Mele Nimbe Sirimu Kinie (22:22) “Pollo Kolopili Tangi.” Niringi Temanemo \p \v 17 “Kanu kinie na pe Jerusalleme yando kelepo ombo ⸤Pulu Yemo popo topo kalemolo⸥ ulke tembelena Pulu Yemo kinie ungu nimbu molopolie kumbu mele tepo \v 18 Awilimu kanorundu kinie yuni nando nimbendo: “Pílie. Nuni nanga ungumu ya Jerusalleme ningu sini kinie molemele yembomane naa pilku linge kene nu Jerusalleme isili welea munduku siye kolko pu.” nirimu. \p \v 19 “Nane topondopo nimbondo: “Awilimu, ou nane Juda yemboma maku toko nunge ungumu pilieringi ulkemanga andopo, yembomane nu ‘Sike olionga Awilimu.’ niringi yemboma ka sipu ka pulsene torundu kanumu ya molemele yembomane pilku molemele. \v 20 Ulu te lupe terindula. Ou Sitipenene nunge ungu nimbe sirimumunge yu toko kondoringi kinie nane kanopolie ‘Papu tokomele.’ nimbu na konopu peanga panjipu, yu toringi yemanga wale pakolime nokondopo, angilierindu.\f + \fr 22:20 \ft inie yakondo 7:58.\f* Aku terindu ulume eno kanoko konopu siringi kanumu. ⸤Pe kinié nambemune nane ungu nimboma ‘naa pilinge.’ konopu lekolie “welea pu.” nikinuye?⸥” nirindu. \p \v 21 “Nalo yuni nando nimbendo: “Pu.” nirimu. “Nane ‘Juda yembomanga ulsu molemele yemboma nanga ungumu piliengi!’ nimbu eno molemele kolea sulumenga “Nu pani.” nimbu lipu mundumbo tekero.” nirimu.” nimbe Pollone nirimu. \s1 22:22-29 Romo Ami Ye Nomimuni Pollo Nokorumu Kinie Pollo Yu “Romo Yemo Molio.” Nimbe Romo Ami Ye Nomimu Nimbe Sirimu Temanemo \p \v 22 Juda yembo maku toringime Pollone ungu nirimume ou we pilku angilieringi nalo yuni “Awilimuni na Juda yembomanga ulsu molemele yemboma molemelena “Lipu mundumbo.” nirimu.” nimbe Pollone nirimu kinie pilkulie niringimuni, pilku keri pilkulie tondolo ru ningulie ningendo: “Ya ma koleana yu we konde molomba kinie kapola naa temba. Yu kolopili toko kondaa.” niringi. \v 23 Eno tondolo ru ningu, enonga wale pakolime kulku liku ambolko wako-wako kulku, ma nurupulu ambolko liku toko ola mundoringi.\f + \fr 22:23 \ft inie yakondo 7:57.\f* ⸤‘Yu-kinie mumindili kolkomolo mele Romo ami yemane paa piliengi!’ ningu aku teringi.⸥ \p \v 24 Aku teringi kinie ami yemanga ye nomimuni nimbendo: “Yemo enonga ulkena liku meli paa.” nirimu kinie meli sukundu puringi. Kanu kinie ye nomimuni ami yemando nimbendo: “Yembomane nambemune yu-kinie mumindili kolko aku siku ru nikimilinje piliemili nimbe para sipili kene yu ka pulsene toko walsiku piliee.” nirimu. \v 25 Nalo enone Pollo ka pulsene tongendo yu unjona ka toko panjeringi kinie ami ye wane anderete nokorumu yemo, nondopa kanopa angilierimu, kanumundu Pollone nimbendo: “Kote naa pilkulie Romo ye te ka pulsene we tonge kinie Romo gapomanomone “Teaa.” nimbe mane silimo ungu mane te pulue tongenje konopu lekero. Sikeye?” nirimu. \p \v 26 Yuni aku nirimu kulu ami ye wane anderete nokorumu yemone pilipelie, yu pupe ami ye nomimundu nimbendo: “I yemo Romo ye te lepamo. Pe kinié nambe-eniye?” nirimu. \p \v 27 Kanu kinie ami ye nomimu Pollo molorumune omba walsipelie nimbendo: “Nu sike Romo yemoye? Na ningu si.” nirimu. \p Pollone topondopalie nimbendo: “Na sike Romo yemo.” nirimu. \p \v 28 Ami ye nomimuni nimbendo: “‘Na Romo yemo molambo.’ nimbulie kou mone paa awisili sipu pepá lsindu.” nirimu. \p Pollone nimbendo: “Aku sike lepamo nalo na amane merimu kinie Romo yemo molorundu.” nirimu.\f + \fr 22:28 \ft inie yakondo 16:37-39. Yembo mare eno sike Romo umbu yemboma moloringi. Nalo yembo mare umbu lupe molkolie ulu te teringimunge Romo yemboma moloringimunge pep te siringi nosiku moloringi.\f* \p \v 29 Ami ye Pollo ka pulsene toko walsinge teringi yema yuni “Romo yemo molio.” nirimu kulu pilkulie mini-wale munduku anjo puringi. Ami ye nomimuni kepe ‘Nane Romo ye te “Ka sene toko panjiku ka pulsene taa.” nindumunge na mongo pembanje.’ konopu lepa mini-wale mundorumu. \s1 22:30-23:11 (22:30) Romo Ami Ye Nomimuni Juda Kanjolloma Lipe Maku Torumu Kinie (23:1-11) Pollone Enondo Yuni Terimumunge Pulumu Nimbe Para Sirimu Kinie Teringi Temanemo (21:37 pulu polko kanoko yakondo pali liku tere leko kanani.) \p \v 30 Romo ami ye nomimuni ‘Pollo nambolka uluri tepa kenjemu-ne Juda yemane yu tonge tekemelenje piliembo.’ nimbelie nirimumuni, ipulueli-ou ‘Pollo ka ulkena wendo pupili.’ nimbe, “Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie Juda kanjollo wema kinie eno maku tamili waa.” nimbelie, kanjolloma\f + \fr 22:30 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”, “19. kaunsil”.\f* maku toringi kinie Pollo lipe meli omba enonga kumbikerena anjerimu. \c 23 \p \v 1 Kanu kinie Pollone kanjolloma neme neme nimbe kanopalie nimbendo: “Angokeme, na Pulu Yemo kanopa molopili yuni “Tei.” nilimo mele andopo telio kinie ‘Na Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu te tepo kenjikiru lemo.’ nimbu naa pilierindu.” nirimu. \p \v 2 Aku nirimu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa\f + \fr 23:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”.\f* Ananayasini Pollo kinie nondoko angilieringi yemando nimbendo: “Yu kerena larauwe taa.” nirimu. \p \v 3 Ananayasini aku nirimu kinie Pollone yundu ⸤ungu iko topalie⸥ nimbendo: “Ulke kengelena peneme kake teli kandongimu,\f + \fr 23:3 \ft Ulsukundu kanopo peanga kanolemolo nalo sukundu keri lemo molo purulimo mele naa kanolemolo. LLuku 11:44, Mateyu 23:27-28, Isikiele 13:10-12.\f* nu Pulu Yemone larauwe tomba. ‘Pulu Yemone “Teaa.” nimbe mane silimo mele pilkulie na kote tendambo.’ konopu lekeno nalo “Na larauwe taa.” nikinumunge nu nunu Pulu Yemonga ungu manema pulue tokono lemo.” nirimu. \p \v 4 Pollo kinie nondoko angilieringi yemane ningendo: “Nu Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopa kake telimu pipili naa tekemo-na ungu taka tondokonoye?” niringi. \p \v 5 Pollone nimbendo: “Angokeme, yu kanu ye nomimu kanopo imbi naa sipulie aku sipu nindu. Ungu te Pulu Yemonga bokune molemo mele isipe: \q1 ‘Enonga ye nomimu ungu taka naa tondangi.’\f + \fr 23:5 \ft Wendo-Oringi 22:28.\f* \m nimbe molemo, akumu na pilio. ‘Yu aku ye nomimu molemo.’ nimbu kanopo imbi silkenje yu ungu taka naa tondolka.” nirimu. \p \v 6 Pollone aku nimbelie nirimumuni, yu yuyu konopu kimbu sipelie ‘Ikanjollo ye mare Sadusi yema, mare Parisi yema lemo.’\f + \fr 23:6 \ft bokumunge alsena anjokondo “19. kaunsil”, “38. Sadyusi”, “11. Farisi”.\f* konopu lepalie, yuni nimbendo: “Angokeme, na Parisi yemo moliola. Tara Parisi yemo molorumula. ‘Yemboma kolkolie lomboroko ola molonge.’ nimbu pilio. Na aku sipu konopu leliomonga na kote tendekemele.” nirimu. \v 7 Yuni aku nirimu pilkulie, Parisi yema kinie Sadusi yema kinie kerepale ningulie, kanjollo yema talape talo mele moloringi. \v 8 (Kerepale niringimunge pulumu isipe: Sadusi yemane ningendo: “Yembo te kolopalie lomboropa ola naa molomba. Angelloma kinie minime kinie kurume kinie naa molemele.” niringi nalo Parisi yemane ningendo: “Yemboma lomboroko ola molonge. Angelloma kinie minime kinie kurume kinie paa sike molemele.” niringi.) \p \v 9 Aku ningu pilieringi mele Pollone pilipelie ungu nirimu pilkulie kanjolloma mumindili kolko tondolo kerepale ningu anjo yando ungu panjeringi. Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi ye mare,\f + \fr 23:9 \ft bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.\f* eno Parisi yema moloringi, kanumene ola angilku tondolo mundukulie ningendo: “I yemo ‘Ulu te tepa naa kenjemu.’ nimbu pilkimulu. Yu mini tene molo angello tene ungu te nimbe simunje?” niringi. \v 10 Eno tondolo irinele teko paa mumindili koloringi kulu Romo ami ye nomimuni mini-wale mundupelie, ‘Pollo anjo yando kundukulie yu toko kondonge.’ konopu lepalie, ami yemando nimbendo: “Eno maniendo puku, yu tondolo munduku liku meli ulkendo waa.” nirimu. \p \v 11 Opalikundu ipulueli Awilimu\f + \fr 23:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* Pollo molorumune nondopa ombalie nimbendo: “Nu pipili naa kolko toyombo toko molou. Kinié ya kolea awili Jerusalleme nanga ungumu ningu sinu, aku siku mele nuni kolea awili Romo\f + \fr 23:11 \ft Jerusalleme Juda yemboma moloringi disiriki Judianga kolea awilimu. Akune Juda yembomanga ye awilime molko yemboma nokoringi. Kolea awili Romo, Romo gapomanomonga ye nomimu molopa poropinji koleamanga pali nokorumu koleamo. Akumu Italli poropinjine lierimu.\f* ungumu ningu sini lemo.” nirimu. \s1 23:12-22 Juda Ye Awilimene Pollo Tongendo Langi Niringi Temanemo \p \v 12 Orili-ou Juda ye awilimene ungu te ningu panjikulie ningendo: “Pollo topo kondamili. Ou naa topo kondopolie, no kinie langi naa nomolo.” ningu mi lieringi. \v 13 Pollo tongendo langi niringi ye tu paono mele moloringi. \v 14 Aku siku ningu panjikulie, eno Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie Juda yembomanga tapu yema kinie\f + \fr 23:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”, “16. hetman”.\f* moloringine pukulie ningendo: “Olio ungu te nimbu panjipu mi liemulu mele isipe: “Pollo ou naa topolie nimolomone, langi wallo kolte kepe paa naa nomolo.” nimulu. \v 15 Aku temulu kene kanjolloma kinie enone ami ye nomimu molemona ningu mundukulie kolo toko yundu “Pollo ungu mare altopa omba nimbe sipili. Pulume paa mimi sipu piliemili, memba maniendo opili.” niee.” niringi. “Pe yu mengo onge kinie eno molongena ou naa opili aulkena nokopo molopo yu topo kondomolo.” niringi. \p \v 16 Nalo Pollo kemulunge malone, enone yunge kepa tongendo langi niringi mele pilipelie, yu ami yema peringi ulkena Pollo molorumune pupe nimbe sirimu. \p \v 17 Kanu kinie Pollone ami ye wane anderete nokorumu ye te “Ou.” nimbelie yundu nimbendo: “I kango yemo enonga ye nomimu ungu te pelemomo nimbe sipili, yu molemona mengo pani.” nirimu. \v 18 Pollone aku nirimu pilipelie kanu yemo yunge ye nomimu molorumune kango yemo meli purumu. \p Memba pupelie ami ye nomimundu nimbendo: “Ya ka ulke pelemo ye ‘Pollo’ nili kanumuni nando “Ou.” nimbelie nimbendo: “I kango yemo nunge ye awilimundu ungu te nimbé kene yu molemona mengo pu.” nimu-ne meli okoro.” nirimu. \p \v 19 Ye nomi kanumuni kangomo ki ambolopa meli tenga lupe pupe elolo molkololie yu walsipelie nimbendo: “Nuni nambolka unguri ninindu onuye?” nirimu. \p \v 20 Kangomone yundu nimbendo: “Juda ye awilimene ‘Opali nu walsiku, “Eno Pollo ungu mare altopa omba nimbe sipili, pulume paa mimi sipu piliemili, nuni olio kanjolloma molomolona mengo maniendo wani.” kolo topo aku sipu niemili.’ ningu ou ningu panjengi. \v 21 Nalo enonga ungu ninge mele naa pilieni! Enonga ye tu paono mele “Olio ou Pollo topo naa kondopolie langi kepe no kepe naa nomolo.” ningu mi liengi. Nuni “E.” ningu meli oni kinie toko kondongendo aulkena nokoko molonge.” nirimu. \p \v 22 Ami ye nomimuni kango yemondo nimbendo: “Kinié na ningu sikinu mele anjo yembo tendo lupe paa naa ningu sikulie we pu.” nirimu. \s1 23:23-35 Ami Yemane Pollo Kolea Awili Sisaria Gapomano Ye Awilimu Molorumune Meli Puku Mundu-Poringi Temanemo \p \v 23 Kangomo purumu kinie ami ye nomimuni ami ye wane anderete wane anderete ningulu nokoringili yeselo “Wale.” nimbelie nimbendo: “Elo ami ye tu anderete kinie kongi otena andolemele ami ye tere paono tene kinie tólo mengo andolemele ami ye tu anderete kinie liku maku tokolie, kinié ipulueli ena nani killoko Pollo meli kolea awili Sisaria pangi. \v 24 Pollo aulkena tonge kene yu kongi otena molopili kolea Pellisitane disiriki Romo gapomano ye Pillikisi kolea awili Sisaria molemona mengo pangi. Yu aulkena ulu te wendo naa opili nokoko kondoko meli pangi.” nirimu. \p \v 25 Aku nimbelie ye nomimuni ‘Pillikisi puku siengi.’ nimbe pepá te topalie nimbendo: \m \v 26 ‘Na Lodiasi LLisiasini ipepámo \q1 nu gapomano ye paa awili Pillikisi topo sikiru. \q1 “Nu molko kondokonoye?” nikiru. \m \v 27 Iye mengo okomelemo Juda yembomane \q1 ambolko liku toko kondonge tengi nalo \q1 na kinie nanga ami yema kinie ombolie \q1 ‘Yu Romo yemo.’ nimbu pilipulie na kinie \q1 ami yema olione yu wendo lipu meli pumulu. \m \v 28 “Yu tepa kenjemu.” ningu \q1 tonge tengimunge pulumu pilimbondo \q1 enonga kanjollo yema molongine membo pundu. \m \v 29 Meli pupulie piliendu kinie \q1 enonga ungu manema pulue tomu-ne \q1 aku siku ningi piliendu. Yu kote tendekolie \q1 “Kolopili.” ninge molo “Ka siemili.” \q1 ninge aulke te naa liemu. \m \v 30 Kanu kinie pe yu tongendo langi ningi mele \q1 yembo tene na nimbe simu pilipulie, tamburumbu \q1 ami yemando “Nu molenona mengo paa.” nindu. \q1 “Yu kote tendamili.” ningi yemando “Yu tepa \q1 kenjemu kene kolopili.” ningimunge pulumu \q1 ‘Nu pilieni.’ nimbu “Si-pe.” nindu.’ \m nimbe yu pepá te topa aku sipe nirimu. \p \v 31 Kanu kinie ami ye nomimuni “Teaa.” nirimu mele tengendo ipulueli Pollo liku meli Andipatirisi taonona puku pekolie niringimuni, \v 32 orili-ou ‘Kongi otena andoli ami yema Pollo lkisiku mengo pangi.’ ningu ami ye wema kelko yando oringi. \v 33 Otena andoli ami yema Pollo mengo kolea awili Sisaria suku ongolie, gapomano ye awilimu molorumune Pollo meli pukulie pepámo siringi. \p \v 34 Gapomano ye awilimuni pepámo lipe kanopalie, Pollo walsipelie nimbendo: “Nunge poropinji tenaye?” nirimu. \p Pollone nimbendo: “Na kolea Sillisia poropinji yemo.” nirimu kinie pilipelie nirimumuni, \p \v 35 yuni nimbendo: “Nu ‘kote tendamili.’ nikimili yema onge kinie nunge kotemo piliembo.” nirimu. Aku nimbelie yuni nimbendo: “Pollo ye nomi kingi Erotene ou takopa perimu gapomano ulkena pepili mengo puku nokaa.” nirimu. \c 24 \s1 24:1-27 Gapomano Ye Awili Pillikisini Pollonga Kote Pilierimu Temanemo 24:1-9 Juda Yembomanga Ye Awilimene Pollo Kote Tenderingi Temanemo \p \v 1 Pollo kolea awili Sisaria mengo puringi pe wale kise-pakera omba purumu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Ananayasi kinie Juda yembomanga tapu ye mare kinie\f + \fr 24:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”, “16. hetman”.\f* Juda yembomanga ungu manema pilierimu ye Tetallasi kinie kolea awili Sisaria maniendo ongolie niringimuni, gapomano ye awili Pillikisindu Pollo kote tendenge mele ningu siringi. \p \v 2-3 Kanu kinie yuni Pollondo “Ou.” nirimu orumu kinie Juda ye awilimenga lipe tapondopa kote tendeli ye Tetallasini Pollo kote tendepalie Pillikisindu nimbendo:\f + \fr 24:2-3 \ft Tetallasini sike mele nirimu nalo pollitikisi tepa ‘Pillikisini olio konopu peanga pepili olionga kote pilipe “E.” nipili.’ nimbe aku sipe nirimu. Juda ye awilime Romo gapomano konopu keri panjiku moloringi.\f* \p “Ye Paa Awili Pillikisi, nuni olio nokoleno kinie opa te wendo naa opili molopo kondolemolo. Ou olio molopo kenjerimulu nalo nuni olio nokoko “I sipe isipe wendo opili.” nilinomonga kinié olio molopo kondolemolo. Akumunge kinié olio konopu peanga pekemo-na nu kinie “Paa ange.” nikimulu. Paa papu teleno. \v 4 Nalo olione we ungu awisili nimolo kinie nu siye temba kene ponjipu niemili pilku molani. \p \v 5 “I yemo ‘Yemboma mongo liku molko kenjengi!’ nimbe, Juda yemboma molemele koleamanga pali andopa ‘Eno anjo yando konopu keri panjiku irinele teko molko kenjengi!’ nilimo yemo. Yu olio Juda yembomanga ungu manema munduku siye kolko ‘Nasarete yemonga yemboma’\f + \fr 24:5 \ft Yesusi yu Nasarete taonona kango molopa awi lierimumunge yu imbi aku siku leko yunge yembomando aku siku niringi.\f* nilimelemanga ye nomi te. \v 6 Yu aku sipe mindi tepa naa kenjilimo. ⸤Olio Juda yemboma Pulu Yemo popo topo kalemolo⸥ ulke tembelemo tepa kenjimbe terimula. Aku sipe tepa molorumu kinie yu pupu ambolorumulu. Ambolopolie ‘Olionga ungu manema pilipu yu kote tendamili.’ nirimulu, \v 7 nalo Jerusalleme nokoringi Romo ami yemanga ye nomi LLisiasini omba tondolo mundupe wendo lipe meli pupelie \v 8 nimbendo: “Yu kote tendenge yema Pillikisi molombana puku kote tendangi.” nirimu. Kinié nuni yu sumbi siku walsení kinie, olione kote tendelemolo mele yuni nimbé pilkulie nuni ungu pulumu sumbi siku piliení.” nirimu. \p \v 9 Tetallasi pea angilieringi Juda yemane “Pollo sike aku sipe temu mele nikimu.” niringi. \s1 24:10-21 Pollo Kote Tenderingi Kinie Topondopa Kote Pilierimu Ye Pillikisi Nimbe Sirimu Temanemo \p \v 10 Kanu kinie gapomano ye awilimuni Pollondo “Sike aku siku terinuye?” nirimu kinie Pollone topondopa nimbendo: \p “Nu ponie awisili olio Juda yembomanga kote awilime pilino yemo molenomonga nanga kote, kinié pilienímunge na konopu pe nipili kote tembo. \v 11 Na Pulu Yemo popo topo kapi nimbondo Jerusalleme olando purundu kinie pe kinié koro talo mele mindi omba pukumu. Pe kinié yemboma walsenu liemo ‘Sike aku sipe terimu.’ ninge. \v 12 Na ulke tembelena suku yembo te kinie irinele tepo, eno maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulke tenga pupu yemboma tepo mumindili kondopo, kolea awili ⸤Jerusalleme⸥ sukundu ulu te tepo kenjerindu mele na kote tendekemele yemane te paa naa kanoringi, molo. \v 13 Ina kote tendekemele yemane na ulu temu nikimili mele ‘Ye te omba “I ulume paa sike temu, na mongone kanondu.” nipili.’ ningu te paa manda naa liku mengo ongela. \p \v 14 “Nalo nane nundu ungu te paa sike nimbu para simbo. Akumu isipe: Na olionga anda kolepalimene popo toringi Pulu Yemo popo topo imbi lipu ola mundundumbondo ⸤Yesusi kinie⸥ ulu konde wendo orumu akumu na sike pilipu tepo molio. Kanumu Juda ye awilimene ‘Olionga ungu pulume lawa teko talape talo tepo molamili.’ nilimele kanu ulumu na sike pilipu tepo molio. Mosisini boku torumume kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane boku toringime kinie,\f + \fr 24:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “26.2. Lo na Profet”.\f* kanu bokumenga molemo ungume pali nane ‘Sike ungume.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio. \v 15 Inanga kote tendekemele yemane ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ ningu konopu siku nokoko molemele ulumu kinie, nane ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ nimbu konopu sipu nokopo molio ulumu kinie, telumu. Akumu isipe: ‘Olio mana yemboma kolopolie, tepo peanga tepo molemoloma kinie, tepo kenjipu molemoloma kinie, pali lomboropo ola molomolo.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo. \v 16 ‘Aku sipu temolo.’ nimbu pilipu moliomonga Pulu Yemone kepe mana yembomane kepe nane ulu telioma kanokolie ‘ ‘Tepo kenjikiru.’ ningu naa kanangi.’ nimbu konopuni pilipu molio. \p \v 17 “Na ponie pokorenga kolea lupemanga molopolie nirindumuni, pe kelepo nanga yemboma molemelena Jerusalleme yando talko orundu.\f + \fr 24:17 \ft inie yakondo 11:29-30, 21:17-18.\f* Kolea lupe yembomane Jerusalleme yembo koropama kondo kolko liku maku toringi kou monema eno simbondo membo ombo, Pulu Yemo popo topo melema kalombondo orundu. \v 18 Olio Juda yembomane ‘Pulu Yemone olio kake tepili molomolo kanopili.’ nimbu telemolo mele tepo ulke tembelena kake tepili molorundu kinie na ongo kanoringi. Ongo kanoringi kinie na-kinie yembo awisili maku naa topo, na yemboma-kinie ungu awisili naa nirimulula. \p \v 19 “Nalo Esia poropinji Juda ye mare ongo\f + \fr 24:19 \ft inie yakondo 21:27-29.\f* yemboma teko mumindili kondoko na amboloringi kanu yemane ya kotena ongo na kinie ungu te pelemomo kote tendelemelanje papu. \v 20 Na Juda yembomanga kanjollo\f + \fr 24:20 \ft bokumunge alsena anjokondo “19. kaunsil”.\f* maku toringine angilierindu kinie na-kinie mongo perimu pilieringi mele\f + \fr 24:20 \ft inie yakondo 21:27-28.\f* iongo angilkimili yemane ningu para silimelanje papula. \v 21 Molo kanjolloma moloringine molopolie ungu te tondolo mundupu nirindu kanumunge ya kinié kote tendekemelenje? Nirindu mele isipe: “Yemboma kolkolie lomboroko ola molonge.” nirindu akumunge kinié enone na kote tendekemelenje?”\f + \fr 24:21 \ft inie yakondo 23:6.\f* nimbe Pollone aku sipe nirimu. \s1 24:22-27 Pillikisini Kote Pilipelie Pollo Ponie Talo Ka Sirimu Temanemo \p \v 22 Pillikisi yu Juda yemboma kinie ulu te lupe wendo orumu enonga yembo marene pilku tenge panjiku moloringi mele ou pilierimu. Pollone ungu nimbe pora sirimu kinie yuni nimbendo: “Romo ami ye Jerusalleme moloringimenga ye nomi LLisiasi ombá kinie eno ungu nikimili mele kamu pilipu pora simbo kene isili-ou we nokoko molo-paa.” nirimu. \v 23 Aku nimbelie nirimumuni, ami ye wane anderete nokorumu yemondo nimbendo: “Pollo mengo puku ka ulkena panji-peni. Nalo yu tondolo ingi siku ka naa toko, yunge pulu lemo yembomane ‘Yu nokamili. Molo tomba melema pilipu yu lipu tapondamili.’ ningu onge kinie enone “Molo.” naa niee.” nirimu. \p \v 24 Wale mare omba purumu kinie Pillikisi kinie yunge menu Derusillaselo oringili. Derusilla yu Juda ambomo. Oringili kinie Pillikisini “Pollo opili.” nimbe, ungu nimbe mundorumu kinie Pollo omba yembomane ‘Yesusi yu sike Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.’\f + \fr 24:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* ningu manda tondolo munduku piliengi mele nimbe sirimu kinie pilipe molorumu. \v 25 Kanu kinie Pollone yemboma sumbi nilime molonge mele kinie, yemboma eno enono nokoko kondonge mele kinie, ⸤Pulu Yemone⸥ yemboma kote tendemba walemo wendo ombá mele kinie, kanu ungume nimbe molorumu kinie Pillikisi mini-wale mundupelie nimbendo: “Manda ningu, pani. Pe ena te we lemba kinie nu kelko ‘Ou.’ nimbo kene pu.” nirimu. \v 26 Kanu kinie Pillikisini ‘Pollo yu ‘Lipe tapondopili.’ nimbe kou sipili.’ nimbe alieli Pollondo “Ou.” nirimu kinie Pollo yu Pillikisi molorumune alieli orumu, yu-kinie ungu ningu moloringili. \p \v 27 Pollo kolea Sisaria taono ka ulkena pepili ponie talo omba purumu kinie Posiasi Pesitasi omba Pillikisi kolo wangopa molorumu kinie Pillikisini ‘Juda yema na-kinie konopu peanga panjengi.’ nimbe Pollo ka ulkena we pepili yu purumu. \c 25 \s1 25:1-12 Pesitasini Pollonga Kote Pilierimu Kinie Pollone “Romo Nokolemo Koleamanga Pali Ye Nomimuni Nanga Kote Piliepili Romo Pambo.” Nirimu Temanemo \p \v 1 Pesitasi kolea Judia disiriki gapomano awilimu omba kolo wangopa kolea awili Sisaria molopalie nirimumuni, wale yepoko omba purumu kinie Jerusallemendo olando purumu. Pollo kolea awili Sisaria ka ulkena pepili yu Jerusallemendo olando purumu. \v 2 Akune purumu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie\f + \fr 25:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”.\f* Juda yembomanga ye awilime kinie Pesitasi molorumune ongo, Pollo kinie ungu te perimu kote tendenge teringi mele ningu siringi. \v 3 Enone yu tondolo munduku mawa tekolie ningendo: “Nuni olio konopu siemili liku tapondoko, ‘Pollo ya ka ulkena pepili Jerusalleme yando liku mundengi.’ ni.” niringi. Enone Pollo aulkena nokoko molko tongendo\f + \fr 25:3 \ft inie yakondo 23:12, 20:4.\f* aku siku niringi. \p \v 4 Pesitasini enondo topondopa nimbendo: “Pollo kolea awili Sisaria ka ulkena pelemo, na nondopo Sisariando maniendo pumbo kene \v 5 na pumbo kinie enonga ye awili mare pea pamili. Kanu yemo ulu mare tepa kenjerimu liemo Sisaria pumolo kinie yu kote tendangi.” nirimu. \p \v 6 Kanu kinie Pesitasi koro telu molo koro talo mele Jerusalleme molopalie nirimumuni, Sisaria maniendo ombalie orili-ou “Kote teamili Pollo liku mengo waa.” nirimu. \v 7 Pollo yu kotena orumu kinie Jerusalleme molko Pesitasi kinie pea maniendo oringi Juda yema yu angilierimune nondoko ongo angilkulie, yuni ulu te tepa kenjerimu mele naa kanoringi nalo kolo tokolie ningendo: “Yuni ulu awisili paa tepa kenjerimu.” niringi. \p \v 8 Pollone ‘Yu sike terimu mele piliengi!’ nimbelie nimbendo: “Juda yembomanga ungu manema\f + \fr 25:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.\f* kepe, eno Pulu Yemo popo toko kalemele ulke tembelemo kepe, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga ungu manema kepe, ungu taka tondopo tepo naa kenjerindu lemo.” nirimu.\f + \fr 25:8 \ft inie yakondo 24:12.\f* \p \v 9 Nalo Pesitasini ‘Juda yemboma na kinie konopu peanga panjengi!’ nimbelie Pollondo nimbendo: “Nunge kote Jerusalleme piliembo, olando pamiliye?” nirimu. \p \v 10 Pollone yundu topondopa nimbendo: “I kote tepo molemolomo Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga kotemo. Nane Juda yemboma kinie ulu te tepo naa kenjerindu mele nu pilku moleno. Akumunge Juda yembomanga kotena na nambemune pamboye? Ya Romo gapomanomone kote pilkimumu manda. \v 11 ‘Na kolambo.’ nimbu ulu te tepo kenjerindu liemo aku manda, toko kondangi. Na ungu te naa nimbo. Nalo kolo toko na kote tendengi liemo yembo tene na lipe eno simbe te naa molemo. Kolea awili Romo molopa koleamanga pali nokolemo Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamone nanga kote piliepili na akune pambo liku mundou.” nirimu. \p \v 12 Kanu kinie Pesitasini yu kinie tapu toko molko liku tapondoringi yema kinie anjo yando kerepale ningulie, pe yuni pilipelie nimbendo: “Nuni ‘Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamone nanga kote pilindepili yu molemona pambo.’ nikinumunge akune sike puni lemo.” nirimu. \s1 25:13-26:32 Pollo Kinie Ye Nomi Kingi Akiripaselonga Temanemo \s1 25:13-22 Ye Nomi Kingi Akiripa Orumu Kinie Pesitasini Yu Walsipelie “Pollo Nambe-embonje?” Nirimu Temanemo \p \v 13 Wale mare omba purumu kinie ye nomi kingi Akiripa kinie yunge kemulu Benasiselo ‘Pesitasi gapomano ye awili molomba omu kene kanambili pambolo.’ ningulu kolea awili Sisaria oringili. \v 14 Elo “Wale awisili Sisaria molombolo.” niringili pilipelie Pesitasini ye nomi kingimundu nimbendo: “Pillikisini ye te ka ulkena pepili purumu kanu yemo ya ka ulkena we pelemo. \v 15 Na talko Jerusalleme olando purundu kinie Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie,\f + \fr 25:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”, “16. hetman”.\f* enone na molorundune ongolie ningendo: “Yu isipe isipe tepa kenjemu kene yu mongo lipili ni.” niringi. \p \v 16 “Nane enondo topondopo nimbondo: “Olio Romo gapomano yemane yembo te we umbune te naa silimolo. Kote pilipu, kote tendelemele yembomanga ungume pilipulie, kote tendelemele yembomo yuni yando ungu te topondopa nilimo kinie pilipulie, yembomo mongo te pelemo kinie pilipulie mongo silimolo. We naa silimolo.” nirindu. \v 17 Kanu kinie eno na kinie pea Jerusalleme mundupu siye kolopo maniendo orumulu kinie nane orili-oukundu sumbi sipu ‘Yu kotena opili.’ nirindu. \v 18 Yu kote tenderingi yema ongo angilku yu kote tenderingi kinie ‘Yu mongo simbo ungu te ninge.’ konopu lierindu nalo te naa niringi. \v 19 Yu kinie mumindili koloringimunge ungu pulu talo pelemo. Enonga Pulu Yemonga ungu pulumu lupe lupe ningu pilku, ye ou kolorumu, yunge imbi Yesusi niringi, kanu yemo Pollone “Konde molemo.” nirimu kinie “Kolo tokomo.” ningulie, kerepale niringi. \p \v 20 “Aku siku niringimunge ungu pulumu pilimbo pilipu sundupulie yu walsipulie nimbondo: “I kotemo Jerusalleme teamili olando pamiliye?” nirindu. \v 21 Nalo Pollone nimbendo: “Molo. Nanga kotemo Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamone piliepili.” nirimu kinie pilipulie nane nimbondo: “Kapola, Romo puni aulke te korondambo kene ou ka ulkena we pei.” nirindu.” nirimu. \p \v 22 Kanu kinie Pesitasini nirimu mele ye nomi kingi Akiripane pilipelie yuni yundu nimbendo: “Nane iyemonga ungumu piliembo konopu lekero.” nirimu. \p Pesitasini nimbendo: “Kapola, opali pilieni.” nirimu. \s1 25:23-26:32 Pollo Kotena Mengo Oringi Kinie Akiripane Pollo Kote Tenderingi Mele Walsipe Pilierimu Temanemo (25:13 pulu polko kanani.) \p \v 23 Orili-oukundu Kingi Akiripa kinie kemulu Benasiselo aningu kondokolo, yembo maku toko moloringi ulkena yemboma kanokolie kolape mingi langoko imbi liku ola munduku, taka liku molangi elo ulkena sukundu oringili. Ami ye awilime kinie kolea awili Sisaria nokoringi ye awilime kinie oringi kinie pea maku toringi. Kanu kinie Pesitasini “Pollo mengo waa.” nirimu kinie yu mengo oringi. \v 24 Omba angilierimu kinie Pesitasini nimbendo: \p “Ye Nomi Kingi Akiripa kinie eno pea ya molemolo yemboma pali, enone iyemo kanayo. Juda yembo Jerusalleme molemelema kinie ya molemelema kinie enone pali na kanopo molambo iyemo kote tendekolie tondolo munduku ningendo: “Yu konde molomba kinie kapola naa temba. Kolopili.” niringi. \v 25 Nalo yu kolomba ulu pulu te naa pilierindu. Nalo yuni nimbendo: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamone nanga kotemo piliepili.” nirimu-ne “Kapola, Kolea awili Romondo pani.” nirindu. \v 26 Nalo Romo Ye Awilimuni yu kote pilimbe mele pepá topo simbo ungu pulu te naa pilkiru. Akumunge, Kingi Akiripa kinie eno ya molemele yemboma pali ‘Pollone nimbé mele enone pilkulie pepá tombo mele ningu siengi.’ nimbu meli okoro. \v 27 ‘Ka ye te Romo ye awilimu molemona we lipu mundumbo kinie kapola naa temba.’ konopu lekero. Yunge kote pelemomonga pulumu pepá topo nimbu para sipulie yu lipu mundumbo kinie papu.” nirimu. \c 26 \p \v 1 Pesitasini aku sipe nirimu kinie Akiripane Pollondo nimbendo: “Nu ungu te pemba na ningu si.” nirimu. \p Kanu kinie Pollone ‘Kolo tokolie yu kote tenderingi mele piliepili.’ nimbe topondopa nimbendo: \p \v 2 “Ye Nomi Kingi Akiripa, Juda yemane na kote tendeko, “Tepa kenjerimu.” nikimili, kolo toko nikimili mele nu pilieni nimbu simbomonga na konopu sikiru. \v 3 Juda yembomanga ulu pulume kinié eno enono konopuni pilku kerepale nilimele mele nu paa pilku kondolenomonga na konopu paa peanga pepili nu nimbu simbo. Akumunge ‘Nane ungu nimbomo toko pulue toko mumindili naa kolko, we mimi siku pilku molani.’ nimbu mawa tekero. \p \v 4 “Na ou kango kinie nanga pulu koleana molopolie terindu mele kinie, pe awi lepo Jerusalleme pupu molopo terindu mele kinie, Juda yembomane pali pilku kanolemele.\f + \fr 26:4 \ft Gallesia 1:13-14, Pillipai 3:4-6.\f* \v 5 Nane terindu mele ponie awisili pilku kanokolie, nane tepo molorundu mele ‘Piliengi nimbu siemili.’ nilimelanje nane ou Parisi molopolie terindu mele ningu silimela. Parisi yema\f + \fr 26:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.\f* olio Juda yembomanga ungu manema paa mindili siku pilku telemele. Juda yembomanga ungu manema Parisi yemane pilku telemele mele olandopa; we yembomane olionga ungu manema pilku telemele mele maniendopa. \v 6 Na kote tendekemele yema kinie olio, Pulu Yemone olionga anda kolepalimendo “Tembo.” nirimu mele nane pilipulie ‘Paa aku sipe temba tekemo.’ konopu leliomonga na kinié kote tendekemele. \v 7 Nane ‘Wendo ombá.’ konopu lepo nokopo molio mele olio Juda yembomanga talape rurepo molemolo yembomane pali ‘Iulumu wendo opili.’ ningu, ipulueli tangoli Pulu Yemonga ungu pilku yunge imbi liku ola mundunduku nokoko molemelela. Ye Nomimu, aku ulu telumu mindi olio Juda yemboma nokopo molemolo nalo na aku sipu pilipu nokopo moliomonga Juda yembomane enono na kote tendekemele. \v 8 Eno yembo marene nambemune ‘Pulu Yemone yembo kolemelema manda naa topa makinjindimbe.’ konopu lemeleye? \p \v 9 “Ou nane kepe “Yemboma Nasarete ye Yesusi paa naa piliengi!’ nimbu ulu umbune awisili siembo.’ nimbu molorundu. \v 10 Jerusalleme nane aku sipu terindu. Pulu Yemo popo tondoli ye awilimene\f + \fr 26:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”.\f* “Aku siku tei.” ningu namba siringi kinie ⸤Pulu Yemonga⸥ kake teli yembo\f + \fr 26:10 \ft ungu pulu te inie yakondo 9:13*.\f* awisili ka sirindu. “Kolangi.” niringi kinie nane “E.” nirindula. \v 11 Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemanga pupu Yesusi pilieringi yemboma kanopo lipu “Mindili nangi.” nimbu, “ “Yesusi yu Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molo.” ningu, yu ungu taka tondaa.” nirindu. Yu pilku moloringi yemboma mumindili paa kolopolie, kolea lupemanga moloringime lipu, mindili lipu sipu ka simbondo lombili purundu.\f + \fr 26:11 \ft inie yakondo 7:58, 8:1,3, 9:1-2.\f* \s1 26:12-18 Pollone Konopu Alowa Tepa Kirasinge Yemo Molorumu Mele Akiripa Nimbe Sirimu Temanemo\f + \fr 26:12 \ft inie yakondo 9:3-19, 22:6-16.\f* (25:13 pulu polko kanani.) \p \v 12 “Aku sipu telipu andopolie, Pulu Yemo popo tondoli ye awilimene ‘Aku siku te-pou.’ ningu pepá te toko na siringi kinie lipu meli kolea awili Damasikasi purundu. \v 13 Ye Awili Akiripa, na kolea awili Damasikasi pumbo purundu kinie, awi tangoli aulkena purundu kinie mulune paterimu kanorundu. Akumu ena tolemo mele maniendopa. Yu tondolo pa terimu kinie na kinie tapu topo purumulu yema kinie olio molorumulune tondolo paterimu. \v 14 Aku terimu kinie olio pali topa manie mundorumu kinie na manie lepo pilierindu kinie ungu te omba Ipuru ungune nimbendo: “Sollo, Sollo, na nambemune mindili liku silinoye? Nunu tolo wisiku anjikulie lendiyé pulino.”\f + \fr 26:14 \ft aku ungu ikomonga pulumu isipe: “Nunu teko kenjilino mele nunu konopuni pilino nalo pe kelko altoko alieli we teko kenjilino, akumunge nunge konopune umbune awisili pelemo.” nimbelie aku ungu ikomo torumu.\f* nirimu. \p \v 15 “Kanu kinie nane walsipulie nimbondo: “Awilimu, nu naweye?” nirindu. \p “Awilimuni topondopalie nimbendo: “Na Yesusi, nuni alieli mindili liku silino yemo. \v 16 Kinié ola angiliei. ‘Nu nanga kendemande yemo molko, na kanonu mele kepe, nane pe lipu ora simbo mele kepe, pilku kanokolie yemboma anjo ningu sieni.’ nimbu nu ongo puni punune ombo mona angilipu, na molio mele nu lipu ora sikiru. \v 17-18 Nunge Juda yemboma kinie yembo lupema kinie enone ‘Nu tamili.’ ninge kinie ‘Nu naa tangi.’ nimbu lipu tapondombo. ‘Na sike molopa eno lipe tapondomba.’ nilimele yemboma Pulu Yemone enonga ulu pulu kerime ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolopa, yuni ‘Nanga yemboma manjiku molko, yembo kake telime molangi.’ nirimu yemboma ‘Sike yunge yemboma molangi.’ nimbu, nu eno molemelena “Pu.” nimbu lipu mundukuru.\f + \fr 26:17-18 \ft ‘lipu mundukuru’ Giriki ungune “aposollo” mele. OuKorini 15:9, Gallesia 2:8. Ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* Enonga mongo kumbulku molemele yemboma ‘Makiliengi.’ ningu, sumbulu toline molemele yemboma ‘Munduku siye kolko pateline molangi.’ ningu, ⸤kurumenga nomi⸥ Setenenga\f + \fr 26:17-18 \ft bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.\f* tondolomone yemboma ambolemomo ‘Naa ambolopili. Munduku siye kolko Pulu Yemo molemona wangi.’ nieni. Eno kinie aku siku teni kinie sike aku siku tenge yemboma eno sike Pulu Yemonga yemboma molonge-na ‘Aku teani.’ nimbu eno molemelena nu lipu mundukuru.” nimbe yuni nando aku sipe nirimu. \s1 26:19-23 Pollone Pulu Yemonga Kongono Tenderimu Mele Akiripa Nimbe Sirimu Temanemo (25:13 pulu polko kanani.) \p \v 19 “Ye Nomi Kingi Akiripa, na mulune wendo omba ungu nirimu mele pilipulie, lipu su sipu mundupu siye naa kolorundu. \v 20 “Tei.” nirimu mele tembondo ou pulu pulu kolea awili Damasikasi pupu ungu nimbu sipu, pe kolea awili Jerusalleme ombo nimbu sipu, Judia disiriki sukundu lierimu koleamanga pali andopo nimbu sipulie, pe yembo lupe moloringi koleamanga andopo nimbu sirindula. Nane eno nimbu sipulie nimbondo: “Enonga ulu pulu kerime kanoko keri kanoko konopu alowa teko, Pulu Yemo molemona ongolie, ‘Sike konopu alowa tendu lepamo.’ ningu Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume teangi.” nirindu.\f + \fr 26:20 \ft LLuku 3:8, Jemisi 2:14-26.\f* \v 21 Nane aku sipu andopo nimbu sirindumunge ⸤Juda yemboma Pulu Yemo popo toko kalemele⸥ ulke tembelena molorundu kinie Juda yembomane na ambolko liku toko kondonge teringi. \p \v 22 “Nalo Pulu Yemone na lipe tapondorumu mele kinié kepe aku sipe lipe tapondolemo, akumunge na ya angilipu, eno we yemboma kinie yembo awilime kinie pilipu lipu terindu mele teliomo eno nimbu silio. Mosisi kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema kinie, enone\f + \fr 26:22 \ft bokumunge alsena anjokondo “26.2. Lo”.\f* “Wendo ombá.” niringi mele mindi eno temane topo sikiru. Te lupe naa nikiru. Akumu isipe: \v 23 “Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu\f + \fr 26:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* mana omba mindili nombalie, yembomanga pali yu kumbi lepa yembo ono koleana lomboropa ola molomba. Aku tembamonga yunge Isirele yemboma kinie yembo lupema kinie eno lipe tapondopa pa tendemba.” niringi mele kamu aku sipe wendo orumu. ‘Kanu ye nomi Kirasimuni sike yemboma lipe tapondomba.’ nimbu eno temanemo topo silio.” nirimu. \s1 26:24-32 Pollone Akiripando “IUngu Nu Nimbu Sikirumu “Sike Ungumu.” Nieni.” Nirimu Temanemo (25:13 pulu polko kanani.) \s1 Kolomongo Awili 27-28selo POLLO SIPINE KOLEA AWILI ROMO PUPE MOLORUMU TEMANEMO \p \v 24 Pollone kokele aku sipe nimbé nirimu kinie Pesitasini yunge ungumu topa pulue topa ru nimbelie nimbendo: “Pollo, nu kekelepo topano. Nu sukuli awisili terinu akumuni nu lipe kekelepo mundukumu.” nirimu. \p \v 25 Pollone topondopalie nimbendo: “Ye Awili Pesitasi, na kekelepo naa tokoro. Nikiru ungumu sike nikiru, umbu konopu pepili nikiru. \v 26 Inikiru mele ya ye nomi kingi Akiripa ou pilimomonga na pipili naa kolopo yundu manda sumbi sipu nimbo. Iulu wendo orumume yemboma naa kanoko molangi lopi tepa wendo naa orumu-ne yu kepe kanorumula. \v 27 Ye Nomi Kingi Akiripa, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane wendo ombá niringi mele “Sike aku sipe wendo ombá.” ningu pilkinuye? ‘Nuni sike aku siku ningu pilkinu.’ nimbu pilkiru.” nirimu. \p \v 28 Kanu kinie Akiripane Pollondo nimbendo: “Na kinié walsikele nuni ungu ninimu pilipulie ‘Kirasinge yemo molambo.’ nimbo konopu lekenoye?” nirimu. \p \v 29 Pollone topondopa nimbendo: “Kinié walsikele kepe mandala, molo pe walse mandala. Nane Pulu Yemo kinie ungu nimbu mawa tepolie nimbondo: “Nu kepe, ungu nikiru pilkimili yemboma kepe, eno pali na molio mele molangi.” nimbu nikiru. Nalo na ka senene ka tongi angilkiru akumundu naa nikiru. ⸤‘Kirasinge yemboma molko Pulu Yemo kinie kapola kapola molonge kinie papu.’ nimbu nikiru.⸥” nirimu. \p \v 30 Kanu kinie kingimu ola angilierimu kinie gapomano ye awilimu kinie kingimunge kemulu Benasi kinie eno pea moloringi yemboma pali ola angilkulie niringimuni, \v 31 pena pukulie, anjo yando enono ningendo: “I yemo ‘Ka ulkena pepili.’ nimolo aulke te kepe ‘Kolopili.’ nimolo aulke te kepe paa naa lemo. Yuni ulu te tepa naa kenjemu lemo.” niringi. \p \v 32 Akiripane Pesitasindu nimbendo: “Yuni ‘Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamone nanga kotemo piliepili.’ naa nilkenje yu ‘We pu.’ manda nilina.” nirimu. \c 27 \s1 27:1-12 Pollo Sipine Romo Pumbe Purumu Temanemo \p \v 1 ‘Olio sipine kolea Italli poropinji pamili.’ ningulie niringimuni, Pollo kinie ka yembo lupe mare kinie ami ye wane anderete nokorumu ye Julliasi “Nokou.” ningu siringi. Julliasi yu Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga ami ye te. \v 2 Kolea Aramitiamo sipi te, kolea Esia poropinji nomu kélona taono lemomanga pumbe terimu, aku sipine olio ola pupu, nomune pumolo purumulu. Kolea Tesallonaika ye Arisitakasi pea purumulu.\f + \fr 27:2 \ft Ungu pulumu inie yakondo 16:10*.\f* ⸤Kolea Tesallonaika Masedonia poropinjine lierimu taono te.⸥ \p \v 3 Ipulueli-oukundu kolea awili Saidono purumulu. Akune Julliasini Pollo kondo kolopa, ‘Yunge pulu lemo yembo ya molemelemane yu nokoko, yu molo tolemo melema liku tapondoko siengi kene,’ nimbe “Eno kano-pou.” nirimu. \v 4 Kolea awili Saidono mundupu siye kolopo sipine altopo pupulie, poporomene sipi kumbikundu topa meli yando orumu kulu kelepo makaye tepo kolea Saipirasi anjokondo purumulu. \v 5 Nomu kusana we pupulie, kolea Sillisia poropinji kinie Pambillia poropinjiselo mundupu siye kolopo pupu, kolea LLisia poropinji lierimu Maira taono purumulu. \v 6 Akune kanu sipimu mundupu siye kolorumulu, ami ye awilimuni Allekesandia sipi te kolea Italli poropinji pumbe terimu kanopalie sipi akune oliondo “Pamili waa.” nimbe lipe meli purumu. \p \v 7 Wale awisili perelipu pupulie, Naidasi taono nondopo pupu, poporomene sipimu pipi sirimu kulu perepolie, kolea Kiriti anjokondo makapu tepo pupu, akune lierimu taono Sallomoni mundupu siye kolopo, \v 8 nomu kélona perelipu ombo pupu, LLasia taono nondopa lierimu kolea te, aku koleamo imbi leko ‘Sipi Manda Lemo Kolea’ niringi, akune purumulu. \p \v 9 Wale awisili we omba pupe, Juda yemboma langi naa nongo mi toringi walema kepe omba purumu kulu kanu poniena sipime andorumu walema pora nirimu. ⸤Poniemanga pali poporome awili tepa torumu walema wendo ombá orumu kinie sipime pali naa andoringi kanumu.⸥ No paa awili tepa topa nondopa naa kelemba terimu kulu Pollone eno liepi liepi topalie nimbendo: \v 10 “Yema, ‘Kinié pumulu liemo sipimu topa melema pali ondopa, olio kepe no wangopo kolomolonje.’ konopu lekero.” nirimu. \v 11 Nalo ami ye awilimuni Pollo ungu nirimumu pilipe, lipe su sipe, sipi pulu yemo kinie sipi kongono terimu yemo kinie elone niringili mele pilipelie “Pamolo.” nirimu. \v 12 “I koleana poporome tolemo kinie sipimu manda naa lemo lemba.” niringili kinie sipine moloringi yembo awisilini ningendo: “Kapola, poporome awili ou naa tokomo kinie Pinikisindu pamolo. Akune pumolo kinie poporome awili tepa tomba walemanga sipimu manda akune nosimolo.” niringi. Kolea Pinikisi ⸤nomu suku singine lierimu ma kolea⸥ Kiritine lierimu taono te. \s1 27:13-26 Pollo Kinie Pea Sipine Puringi Kinie Poporome Awili Te Topa Nomu Kusa Topa Orumu Kinie \p \v 13 Pe poporome laye tepa topa, sipimu manda taka lipe memba pumbe mele ningu kanokolie “Manda pumolo.” ningu sipimu mengo puringi, kolea Kiriti nomu kélona purumulu. \v 14 Nalo wale talo mele omba purumu kinie poporome paa awili te topa, sipimu nomune kelepa topa meli sukundu purumu. Kanu poporomemonga imbi ⸤Giriki ungune⸥ “Yurakillo.” niringi. Walse walse nimbe yunge walemo wendo orumu kinie torumu. \v 15 Poporome yando sipe topa enge nirimu kulu pumolo purumulu mele manda naa terimu kulu ‘Kapola, olio we tenga memba pupili.’ nimbu sipine ola we molorumulu. \p \v 16 Nomune sukundu kolea kanga te lierimu, aku koleamonga imbimu Koda, akune anjo sipine pupulie, sipi purumulumuni sipi kanga kundupe merimumu nondopo lipu ka tepo panjimolondo pererimulu. \v 17 Yemane sipi keló kanumu sipi awiline kamu ola liku nosikulie, sipi awili purumulumu “Bulsumbe.” ningu ka marene sipimu makapu teko ka toko ingi siringi. ‘Poporomene sipimu kolea Apirika memba pumbe kinie olio tombanje.’ ningu mulu sele wendo liku nosiku, ‘We pamili.’ niringi. \v 18 Sipimu poporomene paa torumu kulu opalikundu ‘Kamu keri lembanje.’ ningulie mele wale merimulume liku nona manie manie teringi. \p \v 19 Opalikundu sipi kongono teringi melema sipi pulu yema enono liku manie manie teringi. \v 20 Wale awisili ena kepe kombukandipi kepe melte naa kanopo, poporome mindi paa awili tepa torumu kinie ‘Yembo te omba olio lipe tapondopa wendo naa limbe. Olio sike kolomolo lemo.’ nimbu ulu te altopo naa tepo we molorumulu. \p \v 21 Wale awisili yema langi te naa nongo moloringi kinie eno moloringine Pollo ola angilipelie nimbendo: “Yema, “Olio kolea Kiriti anjo molamolo.” nirindu mele pilipu lipu anjo we molemelanje kinié mindili nokomolo mele naa nombo, melema naa topo ltelemela. \v 22 Nalo kinié olio yembo te naa kolomolo kene konopu waengo siku molangi. Sipimu mindi keri lemba. \v 23 Nane nikirumunge pulumu niembo pilieyo. Na Pulu Yemonga kendemande yemo molopo alieli yunge kongonomo tendelio, kanu Pulu Yemonga angello te kinié ipulueli na molondune omba angilipelie \v 24 nimbendo: “Pollo, mini-wale naa mundoyo. Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamone nunge kotemo sike pilimbemonga nu nona naa puni. Nu kinie pea sipine pukumili yemboma kepe Pulu Yemone kondo kolopa ‘Nu pea konde molonge.’ nimu.” nimbe angellomone nimu. \v 25 Yema, Pulu Yemone nilimo mele na pilipulie ‘Paa sike nilimo.’ nimbu tondolo mundupu pilio mele pilipulie,\f + \fr 27:25 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* yuni kinié nando nimu mele paa sike aku sipe temba kene eno mini-wale naa munduku konopu waengo siku molai. \v 26 Nalo sipimu nomune suku lemo kolea tenga kélona sike pupe tomba lemo.” nimbe Pollone nirimu. \s1 27:27-44 Sipimu Pupe Nomu Kélona Topa Bulsorumu Temanemo (27:1 pulu polko kanani.) \p \v 27 Olio sipine purumulu kinie poporome topa molopili koro talo omba purumu kanu walemanga pali poporomene mindi olio topa meli purumu kinie sipimu ye tene kongono naa tepili ‘Nomu Kusa Eria’ niringine poporomene manjipe topa meli purumu. Aku sipu purumulu kinie walse awi-burumi sipimu mengo puringi yemane pilkulie, ‘Kinié nondopo kolea tenga pumolo ombamolo.’ ningu pilieringi. \v 28 Aku siku ningu pilkulie niringimuni, manda manjeli kamo nona manie munduku kanoringi kinie teti sikisi mita\f + \fr 27:28 \ft akumu wane paono tene sikisi mele, molo tokapu te engaki rurepo (36).\f* perimu kanoringi. Laye kolte purumulu kinie altoko manda manjeli kamo munduku kanoringi kinie tuwendi sepene mita\f + \fr 27:28 \ft akumu wane paono sepene mele, molo tokapu tenga yepoko goli (27).\f* perimu kanoringi. \v 29 Akumu kanokolie, ‘Olio kou lieli tenga sipimuni memba pumbe kinie olio tombanje.’ ningu mini-wale mundukulie, ‘Sipimu we naa pupili.’ ningu mele umbune teli kise kane moko toko sipi bulkundu nona manie mundukulie, ‘Ipulueli olio sipine naa topili, kolea welea tangopili.’ niringi. \p \v 30 Sipi kongono teli yemane ‘Olio naa topili, sipimu mundupu siye kolopo pamili.’ ningu sipi kanga membo purumulumu liku nomune manie mundoringi. Enone yembomando ningendo: “Sipimu naa pupe we liepili mele umbune teli mare sipimunge kumbikundu moko topo nona manie mundemili.” ningu aku teringi nalo kolo toko eno enono kiyengo ningu kowa pungendo aku siku teringi. \v 31 Kanu kinie Pollone ami yema nokorumu yemo kinie ami yema kinie enondo nimbendo: “Sipi kongono teli yema pea sipine we naa molomulu liemo eno kinie sipine molemele yemboma pali kolonge lemo.” nirimu. \v 32 Aku nirimu kulu pilkulie ami yemane sipi kangamo moko toringi kama louni karu leko nona manie mundoringi. \p \v 33 Kolea nondopa tangomba terimu, muni kinie ou Pollone ‘Eno langi nangi.’ nimbe yembomando pali tondolo mundupelie nimbendo: “Koro talo eno langi te mimi siku naa nongo mini-wale mindi munduku we moloringi. \v 34 Aku kapola naa tekemo kene akumunge nane eno tondolo mundupulie nikiru: ‘Eno langi nongo enge ningu molangi.’ nimbu nikiru. Eno telu kepe paa naa kolonge. Sipimu tomba kinie enonga kimbu ki penge-indi melema kepe ulu te naa temba.” nirimu. \v 35 Aku nimbelie nirimumuni, ⸤‘Eno mini-wale naa munduku, konopu waengo siku langi nangi.’ nimbelie⸥ kanoko molangi yu berete te lipe pike lepa Pulu Yemondo “Ange.” nimbelie norumu. \v 36 Aku terimu kinie yembomane kanokolie eno konopu waengo siku langi liku noringi. \v 37 (Olio sipine molorumulu mele yembo tu anderete sependi sikisi.)\f + \fr 27:37 \ft akumu 276.\f* \v 38 Eno langi noringi olo terimu kinie rasi-witi wale we lierimume ‘Sipimu umbune naa tepili.’ ningu nona toko lteringi. \p \v 39 Kolea tangorumu kinie eno kolea te kanoringi nalo kanoko imbi naa siringi. Eno no kélona kanoringi kinie sipimu manda pupe lemba kolea te kanoringi. Kanokolie ‘Sipimu akune manda pupe lembanje.’ ningu pilkulie niringimuni, \v 40 ye marene ‘Sipimu naa pupe we liepili.’ ningu mele umbune telime moko toko nona manie mundoringi kanu melema ka karu leko melema nona liepili siye kolko, marene sipimunge mulkupiyemo liku toko mondoko ‘Sipimu kongono tepo nomu kélona meli pamili.’ niringi. Marene ‘Poporomene sipimu nomu kélona memba pupili.’ ningu sipi kumbine múlu sele te ola anjeringi kinie no kélona pumolo purumulu. \v 41 Nalo mengo puringi kinie ma te nomune suku lierimune sipimu pupe topa ingi sirimu. Sipi kumbimu mana topa ingi sipelie wendo pumbe pererimu kulu no topa omba sipi bulkundu topa bulsorumu. \p \v 42 Sipimu ou elke naa topili ami yemane ningendo: “Ka yemboma no leko kowa punge kene topo kondamili.” niringi \v 43 nalo enonga ye awilimu ‘Pollo naa tangi.’ konopu lepalie nimbendo: “Molo, ka yemboma naa taa. No lemele yembomane ou sipimu munduku siye kolko no leko no kélona pame. \v 44 We molonge yemboma unjo pellange sipine elke-malke tombama liku ambolko no leko no kélona paa.” nirimu. Aku tekolie yemboma pali no kélona ulsu puringi. Te no paa naa wangoringi. \c 28 \s1 28:1-10 Pollo Kolea Molta Molopalie Terimu Temanemo \p \v 1 No lepo no kélona pupu pilierimulu kinie “I kolea kanga nomu suku singine lemo koleamonga imbimu Molta.” niringi. \v 2 Aku kolea pulu yembomane olio paa kondo kolko liku tapondoko, lo omba ali paa terimu-ne unjo sulku tepe kalondokolie, tepe keku pulune nondoko mengo puku mondokolie “Pea molamili.” niringi. \p \v 3 Pollone unjo kola mare lipe maku topalie meli omba tepena kalorumu kinie kongi ka wambiye te tepene norumu pilipelie wendo omba Pollonga kíne kongilipe molorumu. \v 4 Kolea pulu yembomane wambiyemo Pollonga kimu norumu kanokolie eno enono ko likulie ningendo: “I yemo yembo te topa kondorumu lemo. Yu no naa wangomu nalo Sumbi Nili Pelemo Yemone “Yuni aku terimumunge we konde naa molopili. Sike kolopili.” nikimu lemo.” niringi. \v 5 Nalo Pollone ‘Wambiyemo pupili.’ nimbe kimu tanda sirimu kinie wambiyemo tepena suku purumu, Pollo kolou naa kolopa we konde molorumu.\f + \fr 28:5 \ft LLuku 10:19-20, Mako 16:17-18.\f* \v 6 Kolea pulu yembo kanumene ⸤‘Wambiye tene yembo te kongilimo kinie tomo memena sukundu pulimo kinie yembo kanumu kolemo.’ ningu pilku,⸥ ‘Pollonga kimu akombanje, molo yu topa mundumbe kinie kolombanje?’ ningu ena awisili omba purumu kanoko moloringi nalo yu aku sipe ulu te naa tepa we kapola molorumu kanokolie, eno kelko konopu alowa tekolie ningendo: “I yemo pulu ye te lepamo.” niringi. \p \v 7 Aku koleamo nokorumu ye nomimu yunge ulke paa awilimu nondopa angilierimu. Yemo yunge imbi Papillasi. ‘Eno nanga ulkena molamili waa.’ nirimu kinie purumulu, wale yepoko yuni olio langi sipe nokopa kondorumu. \v 8 Yunge lapa kangi nomba olo omba pupe kuru torumu-ne we aniembo lierimu. Yu aniembo lierimune Pollo pupe, Pulu Yemo mawa tepa yu ambolopa tepa konde lsimu. \v 9 Aku sipe terimu kinie yu konde purumu kulu kanokolie, aku koleana kuru torumu yemboma pali Pollo molorumune oringi, yuni eno tepa konde lsimula. \v 10 Pollone aku terimu-ne kanokolie olio nokoko kondoko mele awisili siringi. Pe olio sipine pumolo terimulu kinie olio mele mare molo torumume enone sipine meli puku nosinderingila. \s1 28:11-16 Pollo Kamu Romo Purumu Temanemo \p \v 11 Aku koleana oli yepoko molorumulu kinie sipi te, poporome torumu walema wendo orumu kinie aku koleana omba nokopa lierimu, kanu sipimunge purumulu. Kanu sipimu Allekesandia taono sipimu. Sipimunge kumbine pulu ye kolo toli Susini kango talo olo pakilieme merimu ningu popo toringi pulu yeselonga none teli meleselo teko sipi kumbine mondoringi. \v 12 Olio sipine pupu kolea Molta mundupu siye kolopo kolea Sairakusi taonona pupu wale yepoko molorumulu. \v 13 Sairakusi taono mundupu siye kolopo pupu Risiame taonona purumulu. Opalikundu poporome peanga te topalie sipimu paka topa melipe purumu-ne olio wale te we pupu wale talo sipemonga Putolli taonona pupu sipimu kamu mundupu siye kolorumulu. \p \v 14 Aku taonona Kirasinge yembo mare moloringi, kanopo lsimulu kinie enone oliondo ningendo: “Eno ya molamili.” niringi kulu koro telu eno kinie molopolie, kolea awili Romo kamu manie aulke pumolo purumulu. \v 15 Kirasinge yembo kolea awili Romo moloringime ‘Yema okomele.’ niringi pilkulie niringimuni, eno kolea awili Romo munduku siye kolko, mare ‘Apiasi Makete’ niringi koleana ongo olio kanoko liku, mare ‘Yembo Ongo Pe-Pou-Pou Teringi Ulke Yepoko Angilierimu Koleamo’ niringi koleana ongo olio kanoko lsingi. Pollone kanu Kirasinge Romo yemboma oringi kanopalie Pulu Yemondo “Ange.” nimbe konopu waengo sirimu.\f + \fr 28:15 \ft Romo 15:22-29.\f* \p \v 16 Olio kolea awili Romo kamu suku purumulu kinie Romo gapomanomone “Pollo yuyu ulke tenga pepili, akune ami ye tene nokopili.” nirimu. \s1 28:17-31 Pollo Romo Ka Ulkena Pepalie We Yembo Yu Kano-Pou-Pou Teringime Ungu Nimbe Sirimu Temanemo \p \v 17 Pollo wale yepoko Romo molopalie Romo moloringi Juda ye awilime “Waa.” nirimu. Ongo maku toringi kinie enondo nimbendo: “Nanga angokeme, nane olionga Juda yemboma kinie olionga anda kolepalimenga ungu manema kinie lipu su sipu ulu te naa terindu\f + \fr 28:17 \ft inie yakondo 21:30-34.\f* nalo na Jerusalleme molorundu kinie Juda yembomane na ka siku Romo ami yema siringi.\f + \fr 28:17 \ft inie yakondo 25:8.\f* \v 18 Enone nanga kote tenderingi mele Romo gapomano yemone pilipelie, “‘Yu toko kondangi.’ nimbo ungu te naa pilkiru. Yu we pupili.” nirimu. \v 19 Juda yemane “Molo.” ningu karaye teringi kinie nane nimbondo: “Kapola, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamone nanga kotemo piliepili. Romo pambo.” nirindu. Nalo nane nanga Juda yembomanga kote tendembondo ungu te aku sipu naa nirindu. Eno karaye teko na tonge teringi kulu aku sipu nirindu.\f + \fr 28:19 \ft inie yakondo 25:10-12, 25-27, 26:32.\f* \v 20 ‘Na Romo yando ondumunge pulumu eno nimbu siembo piliengi!’ nimbu “Eno waa.” nimbu walsendu. Olio Isirele yemboma Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele ‘Tepili.’ nimbu nokopo molemolomonga ka senene nanga kíne ka tongi-ne molkoro.” nirimu. \p \v 21 Romo moloringi Juda ye awilimene topondoko Pollondo ningendo: “Judia molemele Juda yemane nu terinu mele olio piliemili pepá te toko yando naa siringi. Yando oringi yemane nuni ulu te teko kenjerinu mele ungu te naa ningu siringila. \v 22 Nalo olio Juda yembomane ungu manema pilipu telemolo mele Juda yembo marene munduku siye kolko ulu te wendo orumu mele pilku telemele akumu koleamanga pali yembo awisilini “Teko kenjikimili.” nilimele kene nu konopuni pilino mele olio piliemili ningu sieni.” niringi.\f + \fr 28:22 \ft Enone Juda yembo marene Yesusinge temanemo pilku lsingi ungumundu “Ningu si.” ningu walseringi.\f* \p \v 23 Enone aku ningulie Pollo kinie maku tonge wale te mako toringi. Kanu walemo wendo orumu kinie ⸤Juda⸥ yembo paa awisili Pollo perimu ulkena sukundu sukundu ongo maku toringi kinie yuni ipulueli-ou pulu polopa ungu nimbe molopili ipupene lierimu. Yuni Pulu Yemo yemboma nokopa kingimu molomba mele\f + \fr 28:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* nimbe sipe, Mosisini torumu bokume kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane toringi bokume kinie, aku bokumenga\f + \fr 28:23 \ft bokumunge alsena anjokondo “26.2. Lo”.\f* ye te omba temba mele niringi, kanumu Juda yemboma pilku ‘Wendo ombá.’ ningu nokoko moloringi mele we nokoko molemele, ‘Kanu yemo Yesusindu niringi.’ nimbe ‘Enone “Sike lepamo.” ningu piliengi!’ nimbe tondolo mundupe eno nimbe sirimu. \v 24 Kanu kinie maku toko moloringi yembo marene “Sike nikimu.” ningu pilieringi, nalo marene “Kolo tokomo.” ningu pilieringi. \p \v 25-29 Pollone eno ungu te ‘Paa piliengi!’ nimbe enondo ungu te kamu nimbendo: “‘Enonga anda kolepalime piliengi!’ nimbe Mini Kake Telimuni ye Aisayando ungu umbu tondopa nimbe sirimu ungumu pilipe eno yando nimbe sirimumu\f + \fr 28:25-29 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* sike nirimu. ⸤Mini Kake Telimuni Aisayando nirimu mele isipe:⸥ \q1 “Nu iyembo molemelena puku i siku ni-peni: \q1 “Pulu Yemone nimbendo: \q1 “Eno komu tendeko ungume pilinge nalo \q1 ungu pulumu naa pilinge; \q1 melte neme neme ningu kanonge nalo \q1 melemo kanoko imbi naa singe. \q1 Enonga konopume kamu pipi silimele; \q1 komuni pilingendo siye kolemele; \q1 ‘Melte mongone naa kanomolo.’ ningu \q1 mongo kumbulimelemonga aku siku tenge. \q1 Aku naa telemelanje \q1 mongone sike kanoko, \q1 komuni sike pilku, \q1 konopuni sike ungu pulumu pilkulie, \q1 konopu alowa teko na moliona olemela \q1 nane eno tepo konde lilke.” \q1 nikimu.” ni.”\f + \fr 28:25-29 \ft Aisaya 6:9-10.\f* \m nirimu-ne ⸤pilipelie Aisayane aku sipe nirimu⸥. Mini Kake Telimuni Aisayanga kerena nirimu mele eno Juda yembomanga anda kolepalimene ou aku siku teringi mele eno sike kinié aku siku telemelemonga eno iungumu piliengi: Pulu Yemone yemboma lipe tapondopa, eno mindili nolemela aulkena wendo lipe, yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondomba mele ‘Juda yembo ulsu molemele yembo lupema piliengi!’ nimbe Pulu Yemone olio ⸤Juda⸥ ye mare ⸤yembo lupema⸥ moloringine lipe mundorumu. Kanu yembomane kanu ungumu sike pilku linge.” nirimu. \p Pollone aku sipe nirimu kinie Juda yemboma enono kerepale niliku konopu awisili liku munduliku puringi. \p \v 30 Pollo ponie talo pali Romo ulke tenga yuyu perimu. Yemboma alieli yu molorumune oringi kinie “Molamili waa.” nirimu. \v 31 Yembo tene Pollone ungu nimbé aulkemo pipi naa siengi yuni Pulu Yemo melema pali nokopa ye nomi kingimu molemo molomba mele kinie, Awili Yesusinge temanemo kinie, Yesusi Pulu Yemone ‘Lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molorumu mele kinie,\f + \fr 28:31 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”.\f* yemboma pipili naa kolopa tondolo mundupe nimbe sirimu.\f + \fr 28:31 \ft Pollo pe tepa molorumu mele ningu pilimele ungu mare ya nondopa inie anjokondo gomo 714 molemo. \f* \p ⸤Aku pea.⸥