\id 2TI NT0167 - Kala NT Rob Head Jan/1995 \h PE-TIMOTI \toc1 PE-TIMOTI Pollone Ye TIMOTI Pepá PE Topa Sirimu Bokumu \toc2 PE-TIMOTI \mt1 PE-TIMOTI \mt2 Pollone Ye TIMOTI Pepá PE Topa Sirimu Bokumu \ip \it Pollone I Pepá Topa Sirimumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Pollo kinie Timotiselonga ungu pulu mare bokumunge yakondo gomo 714 kinie gomo 1052 kinie molemo.\it* \ip \it Pilipe konginjeli yembo marene pilkulie ‘Ye Niro, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine molorumu kinie Pollo wale talo siku Romo ka siringi, ka ulkena pepa ipepámo torumu.’ ningu pilimele. Yu kolea awili Romo ou kumbi leko ka siringi kinie we ulke tenga perimu (Lipe Mundorumu Yema 28:30) nalo pe yu ka siringi kinie yu ka-ulke suluminia keri tenga panjeringi. ‘Kolea akumu no molopa ali tepa pa awili tepa naa teli koleamo.’ ningu pilimele. Ipepána 4:13 kanani. Aku suluminia kerine pepalie ipepámo torumunje.\it* \ip \it Ka-ulke nokoli yemane Pollo nokoko naa kondoringi. Yunge pulu lemo yemboma naa lamoloringi. Yu ‘Nondopo kamu kolombo.’ nimbe pilierimula. Akumunge inie 1:16, 2:9, 1:15,17, 4:6-8 kanani.\it* \ip \it ‘Timoti kolea awili Epesasi molopili Pollone ipepámo topa sirimu.’ ningu pilimele.\it* \ip \it Timoti yu kinie pea kongono andoko teringilimunge Pollone ‘Yu ulu peangama tepa molopili.’ nimbe ipepámo topa sirimu. ‘Yembomane yu umbune siku mindili singe kinie kepe Pulu Yemonga kongonomo mundupe siye naa kolopa tondolo mundupe tepa molopili.’ nimbe ipepámo topa sirimu. “Yembomane kolo toko kondi tonge kinie komu tendeko naa pilieni! Aku siku ungu nilimelema pilimele yemboma enonga Pulu Yemo tondolo munduku pilimele mele munduku siye kolemele.” nirimula.\it* \ip \it Pe-Timoti 1:14 kinie Ou-Timoti 6:20 kinie Pollone Timotindu “Temane peangamo nokoko kondou!” nirimu. Akumundu Pe-Timoti 2:1,2; 3:8,10-12,14-16; 4:1-8,17 ungu mare molemola.\it* \ip \it Ungu pulu te: Ou-Timoti kinie Pe-Timoti kinie Taitasi kinie ungu awisili telu sipe molemo mele i-sipe: Ou-Timoti 3:2-5 tapu yema molonge mele ungu te Taitasi 1:6-9 molopa, Ou-Timoti 1:4 mele Taitasi 1:14 molopa, Ou-Timoti 4:12 mele Taitasi 2:15 kinie 2:6 kinie molopa, opa temolo ulumu kinie keru-kuru lipu lkisimolo ulumu-selo Pe-Timoti 4:7, 2:5 mele ungu mare Ou-Timoti 1:18-19 kinie 6:12 kinie molemo. Aku kene pepá yepoko peama liku tere leko mimi siku kanonu liemo papu.\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \s1 Kolomongo Awili 1-4 pali POLLONE TIMOTINDU “‘PULU YEMONGA SIKE KONGONO TENDELI YEMO MOLAMBO.’ NINGU TONDOLO MUNDUKU TEKO MOLANI.” NIRIMU UNGUMU \s1 1:1-2 Pollone I Pep mo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungumu\f + \fr 1:0 \ft Ou-Timoti 1:1-2.\f* \p \v 1 Na Pollo, Pulu Yemone na mako torumu-ne Kirasi Yesusini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu yemo\f + \fr 1:1 \ft 11 bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* molio. ‘Kirasi Yesusi kinie pea tapu toko molemele yemboma konde molko kondoko mindi punge mele\f + \fr 1:1 \ft 10 bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* ungumu andopa yemboma nimbe sipili.’ nimbe Pulu Yemone na mako torumu. \s1 1:2-2:13 Pollone Timotindu “Tondolo Pupili Molopa, Pulu Yemonga Kongonomo Tendembando Siye Naa Kolopa Temane Peangamo Pipili Naa Kolopa Molopili.” Nirimu Ungu Te \p \v 2 Nane Timoti nu nanga malo konopu mondoliomo ipepámo topo sikiru. \p Lapa Pulu Yemo kinie olionga Awilimu Kirasi Yesusiselone\f + \fr 1:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. God”, “6. Bikpela”, “23. Krais”.\f* nu we kondo kolko teko kondokolo, nuni walse walse ulu mare teko kenjení kinie nu kondo kolkolo “Mindili nani.” naa ningulu, ‘Nu konopu pe nipili taka liku molani.’ niengili. \s1 1:3-18 Temane Peangamo Pipili Naa Kolomolomonga Ungu Te \p \v 3 Nanga anda-kolepalimene Pulu Yemonga ungu manema pilku liku teringi mele na aku sipu ulu telioma konopuni pilipulie ‘Te tepo kenjikiru.’ nimbu naa pilio. Telio mele Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo.’ nimbu pilio. Aku kongono tendelio Pulu Yemo kinie tangoli kepe ipulueli kepe ungu nimbu mawa tepo molopo, nuni teko moleno mele pilipu nunge mawa tendepolie, yu kinie “Ange.” nilio. \v 4 Nu ou kola terinu mele altopo pilipulie ‘Na konopu awili tepo siembo. Nu kanamboa!’ konopu lelio. \v 5 Nu moleno mele pilipulie, nu Pulu Yemonga ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilino mele altopo pilio. ‘Tondolo munduku pilino mele kolo te naa toleno.’ nimbu pilkiru. Nu tondolo munduku pilino mele bami LLoisi kinie aminie Yunisiselo\f + \fr 1:5 \ft Lipe Mundorumu Yema 16:1.\f* ou pilieringili. ‘Elo pilieringili mele nu aku siku pilino.’ nimbu pilipulie ⸤Pulu Yemo kinie “Ange.” nilio⸥. \v 6 Nu aku siku pilku moleno mele pilipulie, nane nu ambolorundu kinie\f + \fr 1:6 \ft Ou-Timoti 4:14.\f*Pulu Yemone nu tondolo te we sirimu akumu yembomane ‘Tepe tondolo awili tepa nopili.’ ningu popo tolemele mele nu aku siku ‘Pulu Yemone tondolo sirimumu enge paa olandopa nipili.’ ningu aku tondolomone ‘nu alieli enge ningu kongono teani.’ nimbu nikiru. \v 7 Pulu Yemone olio pipili kololi ulu pulumu naa sirimu.\f + \fr 1:7 \ft Romo 8:15.\f* Tondolo puli ulu pulumu\f + \fr 1:7 \ft Ya “tondolo puli ulu pulumu” molemo akumu ‘Pollone Mini Kake Telimundu nirimu.’ ningu pilimele. Giriki ungune ungu telumu.\f* kinie, konopu mondoli ulu pulumu kinie, olio oliolio nokopo kondomolo ulu pulumu sirimu kene ⸤aku siku kongono teani⸥. \p \v 8 Akumunge olionga Awilimunge ungumu ⸤yemboma⸥ ningu sinindu ⸤‘Aku tembo kinie na mindili siku tongenje.’ ningu⸥ mini-wale naa mundeni. Na yunge kongono tendeliomonga ka ulkena pelio akumu nu ⸤‘Aku siku ka singenje.’ ningu⸥ mini-wale naa mundeni. ‘Na temane peangamo topo simbo kinie Pollo mindili silimele mindili nolemo mele na aku sipu mindili singi mindili nondu liemo uluri molo.’ ningu kongono teani. Pe sike mindili singi mindili nonu liemo Pulu Yemone nu tondolo silimomone nu tondolo munduku moloni. \v 9 ‘Tondolo mundupu molamili.’ nimbe tondolo silimo Pulu Ye akumu olio lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea molopo kondomolo aulkena lipe mondopa,\f + \fr 1:9 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* olio mako topa ‘Yunge yembo kake telime molangi waa.’ nirimu Pulu Yemo. Olio aku sipe lipe tapondopa mako torumu olione oliolio ulu te terimulumunge kanopalie aku sipe naa tenderimu. Yuni yuyu olio temolo mele pilipe mako topa olio we kondo kolopalie olio ‘Waa.’ nimbe lipe tapondorumu. Paa koronga ou yuyu molopalie yuni ‘Kirasi Yesusini olionga nimbe tendembamonga olio we kondo kolopo ⸤lipu tapondombo⸥.’ nirimu, \v 10 nalo kinié olionga Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Lili Ye Kirasi Yesusi\f + \fr 1:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”.\f* mana omba olionga nimbe tenderumumunge Pulu Yemone olio we kondo kolemo mele mona wendo orumu. Lipe Tapondoli Ye Kirasi Yesusini kololi ulumu kamu topa manie mundupe,\f + \fr 1:10 \ft Ou-Korini 15:26, Ipuru 2:14.\f* yunge temane peangamo ⸤‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu⸥ ni naa kolopa konde molopa mindi puli ulu pulumu limolo aulkemo wendo omba mona lierimu. \p \v 11 Kanu temane peangamonga Pulu Yemone na ⸤Pollo⸥ mako topalie, ‘Itemane peangamo andoko ningu siku, Kirasini lipe mundorumu ye te molko, yunge ungumu yemboma mane sini yemo molani.’ nirimu.\f + \fr 1:11 \ft Ou-Timoti 2:7.\f* \v 12 Na aku sipu kongono teliomonga na aku siku mindili silimele mindili nolio. Nalo na ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilio\f + \fr 1:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* yemo tepa molemo mele pilipulie, na temane peangamo ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilio ulumu kinie, yunge kongono sirimu teliomo kinie, yuni mimi sipe nokombamonga keri naa lepa we lepa mindi pupili mulu maselo pora nimbé walemo wendo ombámonga pilipulie na pipili kolopo konopu umbune pepili naa molio. \p \v 13 ⸤Timoti⸥ nu Kirasi Yesusini lipe tapondomba kinie nuni ‘Yu sike.’ ningu pilino mele tondolo munduku pilku, Yesusi kinie yemboma kinie konopu mondokolie nane ungume nu nimbu sipu, mane sipu, nirindu pilierinu mele mimi siku pilkulie aku siku mindi manda manjiku yemboma mane sieni. \v 14 Pulu Yemone nu temane peangamonga kongono sirimu akumu ‘Mele paa peangamo. Kou olandopa pulimo melte mele.’ ningu nokoko kondani. Olionga konopune Mini Kake Teli molemomone nu enge simbemone aku kongonomo mimi siku nokani. \p \v 15 Esia poropinji ⸤nu moleno⸥ koleana molemele ⸤Kirasinge⸥ yemboma pali na munduku siye koloringi mele nu pilino. Kanu yembomanga Pikillusi kinie Emekenesiselone na munduku siye koloringilila. \p \v 16 Ye Onesiporasi\f + \fr 1:16 \ft inie anjokondo 4:19.\f* na ka ulkena perindu kinie pipili naa kolopa, ‘Na konopu waengo sipili molambo.’ nimbe wale awisili lipe tapondorumumunge Awilimuni yu kinie yunge yemboma kinie kondo kolopa lipe tapondopili. \v 17 ⸤Na ka ulkena perindu kinie yuni na pipili naa kolorumu nikiru akumunge ungu te niembo:⸥ Yu kolea awili Romo ombalie na mindili sipe koropa pe na molorundune omba kanopa lenderimu. \v 18 Kote walemo wendo ombá kinie Awilimuni yu kondo kolopa tepa kondopili. Na kolea awili Epesasi molorundu kinie kepe yuni na wale awisili lipe tapondorumu mele ⸤Timoti⸥ nu pilino kanumu. \c 2 \s1 2:1-13 Pollone Timotindu “Nu Kirasi Yesusinge \p \v 1 Nanga kangomo, ⸤‘Pulu Yemone nu kongono sirimu akumu mimi siku nokani.’ nikiru⸥\f + \fr 2:1 \ft inie yakondo 1:14.\f* akumunge, Kirasi Yesusinge we kondo kololi ulumuni nu tepa tondolo mundundopili. \v 2 Kanu kinie yembo awisili pilku molangi nane nu nimbu sirindu ungu kanume Kirasinge ungumu nokoko kondolemele yema, yemboma manda mane siku kondonge ye mare ningu sieni. \m \v 3 ‘Kirasi Yesusinge opa teli ami ye peangamo molio.’ ningu na mindili nolio mele mindili noni kinie ‘Uluri molo.’ ningu tondolo munduku molani. \v 4 Ye te opa teli ami ye te molopalie, yu we kongono lupe lupema konopuni naa pilipe, yunge opa teli ye awilimuni ‘yu telemo mele kanopa peanga kanopili.’ nimbe aku kongonomo mindi tondolo mundupe pilipe molemo. \m \v 5 Aku sipela, yembo te yembo mare kinie pea kere-kuru liku aulke lkisilimele yembomo yu ‘Lkisembo.’ nimbe kere-kuru liku lkiseli ungu manema pilipelie lkisilimo. Ungu manema naa pilipelie lkisemu liemo yu kere-kuru lipe lkisilimomonga mele kaloli te naa limo. \m \v 6 ⸤Aku sipela,⸥ yembo tene ponie mindili sipe tepa nokopa kondolemo yembomone kumbi lepa langi awisili peangama paa limbe. \m \v 7 Ya ⸤nundu⸥ nikiru ungumunge pulume Awilimuni\f + \fr 2:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* nu lipe ora simbe kene nikiru mele paa mimi siku pilku molou. \p \v 8 Yesusi, Pulu Yemone mako torumu ye nomi Kirasimu, yu ⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa lsimu yemo,\f + \fr 2:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “32.1. Pikinini Bilong Devit”.\f* kolopalie lomboropa ola molorumu mele temane peangamo topo silio, aku yemo ⸤molemo mele⸥ konopu kimbu siku molani. \v 9 Kanu temane peangamo nane topo silipu andoliomonga yembomane ‘Na Gapomano ungu manema pulue topa tepa kenjeli yemo.’ ningu na umbune awisili siku ka silimele mindili nolio nalo Pulu Yemonga ungumu ka manda naa silimele. \v 10 Akumunge, ‘Pulu Yemone “Nanga yemboma molangi.” nimbe mako torumu yemboma kepe Kirasi Yesusi ‘Sike’ ningu tondolo munduku yu pea tapu toko molemelemonga pe mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondopili.’\f + \fr 2:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* nimbu na alieli enonga nimbu mindili awisili noliomo ‘Uluri molo.’ nimbu taka lipu mindili nombo molio. \p \v 11 Ungu te, akumu paa sike manie naa pumbemonga olione ‘Aku ungumu sike.’ nimbu manda tondolo mundupu pilimolo ungu te, akumu isipe: \q1 ‘Kirasi kinie pea kolomulu liemo\f + \fr 2:11 \ft Romo 6:8.\f* \q1 yu konde molomba mele \q1 olio yu kinie pea konde molomolo; \m \v 12 Olio mindili nomolo kinie \q1 tondolo mundupu molopo siye naa kolomulu liemo \q1 olio yu kinie pea ye nomi kingime molopo \q1 melema nokomolo;\f + \fr 2:12 \ft Mateyu 19:28, LLuku 22:30.\f* \q1 olione ⸤yembomando⸥ “Yesusi yu \q1 kanopo imbi naa silimolo. \q1 Yunge yemboma naa molemolo.” nimulu liemo \q1 yuni ⸤Lapando⸥ “I yemboma \q1 na kanopo imbi naa silio. \q1 Eno nanga yemboma molo.” nimbéla.\f + \fr 2:12 \ft Mateyu 10:32-33, Romo 10:9.\f* \m \v 13 Yuni yunge ungume alowa naa telemomonga \q1 ⸤olio ou ‘Yu sike. Yunge ungumu sike.’ nimbulie \q1 pe konopu alowa tepo⸥ ‘Yu sike molo. \q1 Yunge ungumu sike molo.’ nimulu liemo\f + \fr 2:13 \ft Ipuru 10:26-31.\f* \q1 yuni nilimo mele sike wendo olemo ombá.’\f + \fr 2:13 \ft Romo 3:3-4.\f* \m ⸤ungu akume nimbe molemo mele paa sike.⸥ Opa Teli Ami Ye Enge Nili Te Molani.” Nirimu Ungu Te \s1 2:14-26 Pollone Timotindu “Nu Pulu Yemone Kanopa Peanga Kanomba Kongono Tendeli Yemo Molani.” Nirimu Ungu Te \p \v 14 ⸤Timoti,⸥ ‘Aku ungume yemboma alieli pilku molangi.’ ningu alieli ningu sieni. ‘Pulu Yemo pilku molou.’ ningu yu walsikulie yembomando i siku nieni: “Eno naa lipe tapondopa, kerepale ninge ungumuni pilku molonge yemboma ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele topa manie mundulimo ungu lupe lupema kerepale naa ningu molangi.” niyo. \v 15 ‘Pulu Yemone na kanopa peanga kanomba mele molambo. Yunge kumbikerena pipili naa kolopo molambo.’ ningu yu kanopa peanga kanomba kongonoma mindi tondolo munduku teko molko, aku ungu sikemanga pulume mimi siku pilku sumbi siku mane silino yemo molani. \v 16 Mana we ungu lupe lupe nilimelema, Pulu Yemone pilipe keri pilimo ungume, naa pilku bulu sieni.\f + \fr 2:16 \ft Ou-Timoti 6:20.\f* Aku ungume pilkulie telemele yemboma Pulu Yemonga ungume bulu siku yu kanopa keri kanolemo ulume telemele mele pe aku sikula olandopa teko mololiku punge kene ⸤paa komu naa tendeko molani⸥. \v 17 Kanu mane silimele ungume ereli kanga telemo mele telemo. Ereli kanga mele tepalie pe kamu awi lepa kangi awisili nomba purupe lkupendi topa pe kangi pali kamu topa kondolemo mele kanu mane silimele ungume anjo anjo pupe ‘Yemboma molko kenjengi!’ nilimo.\f + \fr 2:17 \ft Jutu 12.\f* Aku ungu mane silimele yemanga ye talo Ameniyasi kinie Pallitasiselo molembele. \v 18 Kanu yeselone ungu sikema munduku siye kolkolo lou lembele. Elone ningelendo: “Olio koronga lomboropo ola molorumulumunge pe kangi pali lomboropo ola naa molomolo.”\f + \fr 2:18 \ft Ou-Korini 15:50-54.\f* nilimbele ungumuni yembo marene ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele teko embambo silimbelemonga enonga ‘Sike.’ ningu pilimele ulumu manie pulimo.\f + \fr 2:18 \ft Ameniyasinge ungu te Ou-Timoti 1:19-20.\f* \v 19 Sike nalo ulke simu te ye tondolo tene polemo kinie we tondolo mundupe angilimo mele, Pulu Yemo ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimelemonga ungu pulumu tondolo pupe, pora naa nilimo. Aku ulke simu melemonga ola imbi te molemo, akumu isipe: \q1 “Awilimu yunge yemboma kanopa imbi silimo.”\f + \fr 2:19 \ft Kambu 16:5, Jono 10:3,14, Ou-Korini 8:3, Gallesia 4:9.\f* \m nimbe molopa, \q1 “Yembo marene ‘Awilimu yu nanga Pulu Yemo.’ \q1 nilimele yembomane ulu kerime pali \q1 munduku siye kolangi.” \m nimbe molemola. \p \v 20 Ulke awili tenga mingi kou gollone telime kinie kou sillipane telime kinie lepa, mingi unjone telime kinie mane telime kinie lemola. Ou nikiru mingime kou mone olandopa pulimomane kongono olandopa peangama teko, mingi pe nikiru kou mone koltalo mele pulimo wemane we kongonoma telemele. Mingi lupe-lupema aku sipe lemo. \v 21 Yembo tene ya yembo ningu kenjilimele ye keri nikirume mundupe siye kolomu liemo yu Pulu Yemonga mingi manjipe molopa, yunge mingi kake teli paa peanga te molopalie, yuni kongono peangama manda tembando molombamonga yunge nokoli yemone yu ⸤mingi paa peangamo mele⸥ kongono peangama manda simbe. \p \v 22 ⸤Sike nu kango-yemo\f + \fr 2:22 \ft Ou-Timoti 4:12.\f* nalo⸥ kango-yemane waka kolko konopu siku telemele ulu pulu kerime ‘Aku sipu paa naa teambo.’ ningu popenge teko liku bulu siku kowa pukulie ulu peangama mindi konopu kimbu siku teko molani. Ulu sumbi nilime kinie, tondolo munduku pilieli ulume\f + \fr 2:22 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* kinie, konopu mondoli ulume kinie, yemboma kinie taka liku mololi ulume kinie, ‘Aku ulume mindi paa tepo molambo.’ ningu konopu kimbu siku molani. Yembo mare molko kondoko paa sike Awilimunge yemboma mindi molemele yemboma kinie aku siku ulume teko molani.\f + \fr 2:22 \ft Ou-Timoti 4:12, 6:11.\f* \v 23 Konopu naa pelemo yemane aroma toko ‘Anjo yando kerepale niemili.’ nilimele yemanga ungume ‘Paa naa pilimbo.’ ningu bulu sieni. Ungu kanume pilku nilimele yemboma kinie, ungu kanume ningu silimele yemboma kinie, ungu kanumene ‘Irinele teko opanale teangi.’ nimbe perelemo mele nu pilino. \p \v 24 Awilimunge kongono tendeli kendemande yembomone mumindili kolopa ‘Kerepale niemili.’ nimbé kinie kapola naa temba. Yuni isipe tepili: Yu yemboma kondo kolopa lipe tapondopa, ungume sumbi sipe mane simbe tondolomo peli yemo molopa, yembomane yu-kinie mumindili kolko teko kenjinge kinie pundu naa topa siye kolopa, \v 25 yu ulume tepa ungu nimbe silimo mele kanoko keri kanoko yu toko manie mundunge tenge yemboma teko kenjilimele mele nimbe para simbendo taka lipe mane sipili. Yuni aku temba kinie Pulu Yemone kanu yemboma lipe tapondopa, konopu alowa teko, telemele mele pilku keri pilku munduku siye kolko ungu sikema tondolo munduku pilinge aulkemo akisindimbenje. \v 26 ⸤Kanu kinie⸥ enonga umbu konopu altopa pepa pilipe konginjeli pemba kinie ou ⸤kurumenga nomi⸥ depelemone\f + \fr 2:26 \ft Setene kanumu; bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.\f* ‘Yunge yemboma molko yunge kongonoma tendangi.’ nimbe kondi-ka tepa ka sirimu ka ulkena mele peringi ka ulkemo munduku siye kolko ulsu puku konopu peanga pepili kapola molonge. \c 3 \s1 3:1-9 Mulu Maselo Pora Nimbé Walemanga Yembomane Ulu Pulu Keri Awisili Tenge Ungu Te \p \v 1 ⸤Kanu yema Setene munduku siye kolko altoko umbu konopu pepili molongenje⸥\f + \fr 3:1 \ft inie yakondo nondopa 2:25-26.\f* nalo ⸤kinié umbune wendo olemomando⸥ nu iungumu paa pilku molani: Walema pora nimbé temba kinie\f + \fr 3:1 \ft Ou-Timoti 4:1.\f* ulu umbune awisili wendo ombá.\f + \fr 3:1 \ft ungu pulu te Mateyu 24:3-25.\f* \v 2 Kanu walemanga \m yembomane kou-mone kinie \m eno enono mindi konopu mondoko; \m enonga imbime liku ola munduku kara puku; \m we yemboma marake teko iri toko; \m anupili lapalinge ungume liku awi naa siku, \m ⸤ulu peangamanga⸥ “Ange.” naa ningu; \m ‘ulu kake telime pilipu teamili.’ naa ningu; \m \v 3 yemboma kinie kondo naa kolko; \m yembomane eno teko kenjinge kinie siye naa kolko; \m ungu bulkundu nindiku; \m enonga kangi nokoko naa kondokolie, \m we waka lemo ulume pilku, umbu konopu naa pepili \m konopuni ulu kerime mindi pilku teko; \m owa takerama konopu naa pelemo kinie teko kenjilimele \m mele enone yemboma aku siku teko kenjiku; \m ulu peangama kinie opa-pulue molko; \m \v 4 enone enonga angenupili yemboma ‘molko \m kenjengi!’ ningu enonga opa puluema kondi toko; \m ulu mare tengendo ‘Iulumu tembo kinie \m tepo kenjimbonje.’ molo ‘Iulumu tembo kinie \m yembo te umbune simbonje.’ ningu naa pilku \m sumbi siku walu we teko, \m eno enono konopuni pilkulie \m ‘Olio ye imbi ola molemo yemboma.’ ningu pilku; \m enonga kangikundu konopu singe ulume konopu mondoko \m Pulu Yemone nilimo mele pilku tengendo \m konopu naa mondoko; \m \v 5 Pulu Yemonga ulume kalkundu mindi ⸤kolo toko⸥ tenge, konopune sukundu ‘Pulu Yemonga tondolomone olio lipe naa tapondopili olio oliolio manda telemolo.’ ningu aku siku telemele. \m Aku siku teko molemele yema-kinie telune kongono teko naa molko enonga ungume naa pilku bulu sieni.\f + \fr 3:5 \ft ungu pulu te Mateyu 18:15-17*.\f* \p \v 6-7 Kanu yemanga marene ‘Ambo mare olionga ungume piliengi kondi tamili.’ ningu puku mane singendo yembomanga ulke marenga taka liku sukundu pukulie ningemone, aku ulkemanga molemele ambo mare ⸤Pulu Yemonga⸥ ungume mimi siku naa pilku, konopuni pilkulie ‘Ulu pulu kerime tepo ambo kerime molemolo.’ ningu pilku, enonga konopu mimi sipe naa pelemo kinie ulu lupe lupema tengendo konopu siku walu teko, yemane pali mane silimele ungume alieli komuni pilimele nalo ungu sikema mindi mimi siku naa pilku limele ambo kanume kondi tonge kinie kanu amboma enonga ungu ⸤kolo toli⸥ me pilku linge. \v 8 Ou ye Janesi kinie Jambirisiselone ‘Mosisinge ungu nikimume kolo tokomo. Isipi ye nomi kingimu naa piliepili.’ ningulu Mosisinge ungume kinie opa pulue moloringili mele\f + \fr 3:8 \ft Wendo Oringi 7:22, 9:11. Aku bokune Mosisi kinie Isipi ye nomi kingimunge pilipe konginjeli perimu ye ulu tondoloma teringi yema kinie kingimunge kumbikerena teringi mele temanemo molemo nalo ulu tondolo teringi yemanga imbime naa molemo. Nalo Juda yembomane aku temanemo tongendo kanu Isipi yeselo ningu imbi leko temane tolemele.\f* teko kenjilimele ye kinié nikirumene kepe aku siku ‘yemboma ungu sikema naa piliengi!’ ningu eno ungu sikema kinie opa pulue molemele. Eno konopu paa kerime pepili molkolie konopune kolo toli ungume mindi pilku, ungu sikema mane singe ulu pulu te naa pepili molemelemonga enonga tondolo munduku pilimele ulumu paa lupe. \v 9 Nalo ungu sikema-kinie opa pulue molemele yemane tenge mele yembomane pali kanokolie ningemone, kanu yema kekelepa mele toko tenge mele sumbi siku kanongemonga eno teko kenjilimele mele tondolo awili tepa olandopa naa pumbe. Ou ye ⸤Janesi kinie Jambirisi⸥ selone teringili mele tondolo naa purumu mele aku sipe mele temba. \s1 3:10-4:8 Pollone Timotindu “Tei.” Nirimu Ungu Mare \s1 3:10-17 Pollone Timotindu “Nu Pulu Yemonga Ungumu Tondolo Munduku Ambolou.” Nirimu Ungu Te \p \v 10 ⸤Enone aku telemele tenge⸥ nalo ⸤Timoti⸥ nu ⸤na ulu lupe lupe peangama telio mele⸥ pilku moleno. \m Nane yembo ungu mane sirindu mele kinie, \m nanu ulume tepo molorundu mele kinie, \m na ulu terindumenga pulumu kinie, Kirasi ‘Sike’ nimbu \m tondolo mundupu pilierindu mele kinie, \m yemboma-kinie kara naa pupu andiki tepo taka lipu \m molorundu mele kinie, \m yemboma konopu mondorundu mele kinie, \m yembomane na teko kenjiku mindili siringi kinie \m kongonoma mundupu siye naa kolopo \m tondolo mundupu terindu mele kinie, nu pilino. \m \v 11 Na kolea Andiyoko kinie Akoniamo kinie LLisira kinie ⸤aku taonomanga andopo Pulu Yemonga kongonomo tendepo molorundu kinie⸥ na teko kenjiku mindili siku umbune awisili siringi merindu mele nu pilino. Aku siku umbune keri awisili siringi paa mindili norundu kanumu.\f + \fr 3:11 \ft Lipe Mundorumu Yema 13:14-14:20.\f* Nalo Awilimuni\f + \fr 3:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* ‘Na isili-ou naa kolambo.’ nimbe na lipe tapondorumu kinie kapola molorundu. \p \v 12 Ungu te paa sike pelemo akumu isipe: Kirasi Yesusi kinie pea tapu toko molkolie ‘Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume manjipu tepo molamili.’ ningu aku siku teko molonge yemboma pali we yembomane teko kenjiku mindili singe; \v 13 nalo teko kenjiku, kolo toko ‘Ungu sikema nikimulu.’ ningu mane singe yema olandopa olandopa teko kenjiku molko kenjinge. Enone yemboma anjo kolo toko mane singe kinie kanu ungumene topele topa eno kondi tombala, kanu kinie eno enono kanu ungu koloma ‘Ungu sikema.’ ningu pilingela. \p \v 14 Nalo ⸤Timoti⸥ nu ungu sikema pilku likulie ‘Akumu paa sike.’ ningu tondolo munduku pilierinu ungume ⸤Kirasinge yembo peangamane⸥ nu kanu ungume mane siringi kene pilkulie ‘aku ungume ungu sikema.’ ningu pilku tondolo munduku pilino mele kamu mimi siku pilku kondoko molani. \v 15 Pulu Yemonga bokune ungu molemomane Kirasi Yesusi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele\f + \fr 3:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “8. bilip”.\f* yemboma Pulu Yemone lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie molko kondonge aulkena lipe mondolemo mele\f + \fr 3:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* nimbe silimo ungume nu kango paa kangamo molkolie pulu polko pilierinu ⸤kene ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilino mele kamu mimi siku pilku kondoko molani⸥.\f + \fr 3:15 \ft Ou-pulu-pulu yunge anumu bamuselone yu mane siringili kanumu, inie yakondo 1:5 kanani.\f* \v 16 Pulu Yemonga bokune molemo ungume pali Pulu Yemonga Minimuni nimbe sirimu-ne pilkulie toringi. Aku ungumene yemboma lipe tapondolemo mele isipe: Aku ungumene olio ⸤Pulu Yemonga yemboma molomolo mele⸥ mane sipe, ⸤ulu pulu keri telemoloma ‘naa teamili.’ nimbe⸥ mane sipe, ⸤ulu pulu kerime mundupu siye kolopo molopo kondomolo mele⸥ mane sipe, ⸤Pulu Yemone “Teko molaa.” nimbe, ulu sumbi nilime nimbe kanolemo ulume temolo mele⸥ mane silimo. \v 17 ‘Pulu Yemonga ⸤kongono tendelemolo⸥ yemboma yunge kongonoma tendemolomanga pilipe konginjelime pepili kongono peangama sumbi sipu tepo kondomolomonga tondoloma olio-kinie pepili.’ nimbe ⸤olio aku sipe mane silimo⸥. \c 4 \s1 4:1-5 Pollone Timotindu “Nu Pulu Yemonga Ungume Paa Yemboma Mane Si.” Nirimu Ungu Te \p \v 1 ⸤Timoti,⸥ Pulu Yemo kinie Kirasi Yesusiselone yembo kondema kinie kololime kinie enonga kote pilingele yeselo kanoko molangili Kirasi Yesusi omba mona molopa ye nomi kingi molopa melema nokombamonga\f + \fr 4:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* nane nundu isipu tondolo mundupu nikiru: \m \v 2 ⸤Kirasinge⸥ ungume yemboma ningu sieni. \m Ningu sini kinie yemboma ungu pilinge kinie \m molo naa pilinge kinie kepe alieli \m ungume ningu siku munduku siye naa kolko, \m ‘Enonga ulu telemelema ‘Tepo kenjilimolo.’ ningu pilku \m konopu alowa teangi.’ ningu mane siku, \m ulu pulu keri telemelema naa teangi iri toko mane siku, \m ‘Eno Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume teko \m konopu tondolo pupili molangi.’ ningu mane sieni. \m Eno mane sinindu alieli andiki teko taka liku \m mimi siku mane sieni. \v 3 Yemboma ungu sikema ‘Naapilimolo.’ ningu bulu siku komu pipi sikulie ningemone, eno langi mele waka kolemele ungu konopu siku pilinge ungume mane singe ye awisili mako tonge walemo pe wendo ombá kene ⸤ungu sikema munduku siye naa kolko mane siku kondani⸥. \v 4 Eno ungu sikemo bulu siku, kolo toko kange temane lupe lupe tongema mindi komu tendeko pilku molonge kene ⸤ungu sikema munduku siye naa kolko mane siku kondani⸥. \v 5 Nalo nu, alieli umbu konopu pepili ungume mimi siku apuruku kondoko pilkulie, mindili te noni molo umbune te nu-kinie wendo omu liemo aku umbunema we mengo, ‘Yemboma temane peangamo paa pilku liku konopu alowa teangi.’ ningu toko siliku andoko, Pulu Yemone ‘Nu nanga kendemande yemo molani.’ nimbe kongono sirimume pali teani. \s1 4:6-8 Pollone Yu Nondopa Kolomba Terimumunge \p \v 6 ⸤Na nondopa wendo ombá mele pilipulie nu aku siku teani nikiru.⸥ Na, ou ⸤Isirele⸥ yembomane Pulu Yemo popo toko kongi melema kaloringi polomonga pulune Pulu Yemo popo toko no-waene ondoko munduku yu siringi mele\f + \fr 4:6 \ft Wendo Oringi 29:38-41, Kambu 15:1-12, 28:7,10,14,24,31, Pillipai 2:17.\f* kinié na kolombondo nanga kangimu Pulu Yemo popo topo simbo tekero. Na ma koleamo mundupu siye kolopo pumbo walemo nondopa wendo ombá tekemo.\f + \fr 4:6 \ft Pillipai 1:23.\f* \v 7 ⸤‘Mele peangama liembo.’ nimbu⸥ na tondolo mundupu kere-kuru lipu lkiserindu.\f + \fr 4:7 \ft Ou-Timoti 6:12, 1:18.\f* ‘Lkisiku pangi.’ ningu owe toringine kamu pupu pora sikiru. ⸤Kirasinge⸥ ungume mundupu siye naa kolopo tondolo mundupu pilipu lkiserindu. \v 8 Aku sipu tepo molorundumunge kinié ⸤ulu telu mindi we pelemo.⸥ Owena kamu okoromonga na mele kalomba mele peangamo nosipe molemo,\f + \fr 4:8 \ft Ou-Korini 9:24-25.\f* kanu mele peangamo Awilimu, kote sumbi sipe pilimo yemone nando “Nu ye sumbi nilimu.” nimbé kanumu.\f + \fr 4:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”.\f* Na mindi molola. Yuni ⸤yembomanga kote pilipe apurumbe⸥ walemonga na kinie yu ombá mele ‘Paa kanamboa.’ ningu nokoko molemele yemboma kinie pea kanu mele peangamo simbe. Yunge Kongonomo Pora Nimbé Terimumunge Ungu Te \s1 4:9-22 Pollone Timotindu Ungu Ponjili Mare Nirimu Ungume \s1 4:9-13,21 Pollone Timotindu “Na Moliona Welea Ou.” Nirimu Ungumu \p \v 9-11 Dimasini \f + \fr 4:9-11 \ft Dimasi kinie LLukuselonga ungu talo Kollosi 4:14, Pillimono 24; Taitasi kanumu Pollone pep topa sirimu yemo, doketa LLuku kanumuni Temane Peangamo kinie Lipe Mundorumu Yema bokuselo torumu yemo; Mako yuni Temane Peanga molemo bokumu torumu yemo, yunge ungu talo Lipe Mundorumu Yema 13:13, 15:36-39.\f* na mundupe siye kolopa purumu yemo yu mana ulume olandopa konopu mondopalie ulke kolea Tesallonaikando purumu. Ye Keresenje kolea Gallesia poropinji pupe, Taitasi* kolea Dallemesia disiriki\f + \fr 4:9-11 \ft Dallemesia akumu Illirikame poropinji sukundu disiriki te; Romo 15:19.\f* purumu. LLuku* mindi ya na kinie pea molembolo kene nu na moliona aulke te paa korokolie welea nondoko wani. Makone* na kongono manda lipe tapondopa temba kene yu opili liku mengo pea wangili. \v 12 ⸤Andi nu⸥ ulke kolea Epesasi ⸤molenona⸥ Tikikasi\f + \fr 4:12 \ft Titikasinge ungu mare Lipe Mundorumu Yema 20:4, Epesasi 6:21, Kollosi 4:7, Taitasi 3:12.\f* “pu.” nimbu lipu mundorundu. \v 13 Oni kinie aulkena ongo ulke kolea Toroasi\f + \fr 4:13 \ft Ulu mare Toroasi wendo orumu mele Lipe Mundorumu Yema 16:8-11, 20:6, Pe-Korini 2:12.\f* ongolie, ali wale pakoli kinie boku mare kinie kongimenga kiluni teli bokume kepe, Kapasinge ulkena noserindu lemo akume liku mengo wani. Kongimenga kiluni teli boku ⸤paa peanga, kou awili tepa puli⸥ me paa naa komu sindiku paa liku mengo wani. \s1 4:14-18 Pollo Molopa Kenjerimu Kinie Pulu Yemone Yu Lipe Tapondopa Tondoloma Sirimu Ungu Te \p \v 14 Allekesanda,\f + \fr 4:14 \ft Ya nilimo yemo kinie Allekesanda te Ou-Timoti 1:19-20 nilimo yemo kinie ye telumunje.\f* kou kapane melema tepa mimi teli yemo, yuni na paa tepa kenjerimu. Yuni ⸤na kinie⸥ tepa kenjerimumunge Awilimuni yu pundu tomba. \v 15 Yuni olionga ungu nilimoloma paa konopu naa mondopa aku ungume kinie opa pulue molopa ‘Manie pupili.’ nirimu kene ⸤nu aku sipe tepa kenjimbe kene⸥ yu mimi siku kanoko molou! \p \v 16 Nanga kotemo pulu polko pilieringi kinie yembo tene na kote terindu mele naa lipe tapondorumu. Enone pali na munduku siye koloringi. Pulu Yemone kanu yemane teko kenjeringimunge pundu naa topa siye kolopili. \v 17 ⸤Yema na munduku siye koloringi⸥ nalo Awilimu na kinie tapu topa kotena angilipe na engemo sirimumunge kote koleana Juda yembo naa molko yembo lupema moloringi yemboma\f + \fr 4:17 \ft Kanu yemboma Romo yemboma kanumu; bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain” kananila.\f* na temane peangamo topo sirindu kinie kapola pilieringi. Na kotena enge naa silkenje ‘Lopa posi llayonomane na toko nangi.’ nilimela\f + \fr 4:17 \ft Yembo marene ‘lopa posi llayonone sike topa nomb terimumundu nirimu.’ ningu pilimele; nalo yembo marene ‘Yu ungu iko topalie yu kolomba umbune awili te wendo omb terimumundu nirimu.’ ningu pilimele.\f* nalo Awilimuni ‘Na naa kolambo.’ nimbe lipe tapondorumu-ne ⸤ya ka ulkena⸥ we molio. \v 18 ‘Yu mindili nopili, tepo kenjemili.’ ninge walemanga pali Awilimuni\f + \fr 4:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* na lipe tapondopa wendo lipelie nimbemone, yu ye nomi kingimu molopa nokolemo\f + \fr 4:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* mulu koleana ‘Na kapola opili kene ou mana molopa kondopili.’ nimbé. Alieli yu kapi nimbu imbi lipu ola mundundulipu mindi pamili. Aku sipe paa sike tepili. \s1 4:19-22 Pep mo Topa Pora Simbendo Pollone Kamu Nirimu Ungume \p \v 19 Ambo Pirisilla kinie yunge menu Akuwillaselo\f + \fr 4:19 \ft Lipe Mundorumu Yema 18:2,18-19,26, Romo 16:3, Ou-Korini 16:19.\f* kinie, Onesiporasi\f + \fr 4:19 \ft inie yakondo 1:16-18.\f* yunge yemboma kinie, “Pollone “Eno manda molemeleye?” nikimu.” nindeni. \p \v 20 Ye Erasitasi\f + \fr 4:20 \ft Lipe Mundorumu Yema 19:22, Romo 16:23.\f* ulke kolea Korini we molemo. Toropimasi\f + \fr 4:20 \ft Lipe Mundorumu Yema 20:4, 21:29.\f* kuru torumu-ne ulke kolea Maillitasi molopili mundupu siye kolopo orundu. \p \v 21 ‘Kolea ali telemo walema ou wendo naa opili na moliona wambo.’ ningu aulke te tondolo munduku korokolie wani. \p Yupullasi kinie Punenje kinie LLainasi kinie\f + \fr 4:21 \ft Pilipe konginjeli yembo marene pilkulie, ‘LLainasi yu pulu polko “Romo tapu ye bisopo” niringi yemo.’ ningu pilimele. \f* ⸤ambo⸥ Kollodia kinie ⸤olionga⸥ angenupilime ⸤Kirasinge⸥ yembomane pali “Nu manda molenoye?” nikimili. \p \v 22 Awilimu nunge minimu kinie molopili molani. \m Yuni eno we kondo kolopa molopili molangi. \p ⸤Aku pea nikiru.⸥