\id 1TI - Kala Nomi+Ka - final 1/11/94 \h OU-TIMOTI \toc1 OU-TIMOTI Pollone Ye TIMOTI Pepá OU Topa Sirimu Bokumu \toc2 OU-TIMOTI \mt1 OU-TIMOTI \mt2 Pollone Ye TIMOTI Pepá OU Topa Sirimu Bokumu \ip \it Pollone I Pepá Topa Sirimumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Ungu pulu mare yakondo gomo 714 molemo.\it* \ip \it Timoti yu Gallesia poropinji LLisira taono yemo. Yunge anumu Juda ambo te, lapa Giriki yemo. Yunge anumu kinie yunge bamu kinie Kirasinge amboselo moloringili. Anumunge imbimu Yunisi, bamunge imbimu LLoisi (Pe-Timoti 1:5). Yu Kirasinge yemo molorumu kinie Pollone Kirasinge temane peangamo andopa topa simbendo Timotindu “Pea tapu topo pambili ou.” nimbe lipe meli purumu. Aku temanemo Lipe Mundorumu Yema 16:1-3 molemo. Pe, Timoti kolea awili Epesasi Kirasinge yembo talapemonga nokoli yemo molopili Pollone ipepámo yu topa sirimu (Ou-Timoti 1:3). Lipe Mundorumu Yemanga bokumu pora nimbéndo Pollo yu Romo molorumu (kolomongo awili 28). Yu ponie mare altopa andopalie pe altoko yu Romo ka siringi kinie pepalie ipepámo Timoti topa sirimu.\it* \ip \it Timoti molorumu mele ungu mare Pe-Timoti 3:15, Ou-Timoti 1:2, Lipe Mundorumu Yema 17:14-15, 18:5, 19:22, 20:1-6 kinie molemo. Yunge kongonomonga ungu mare Ou-Timoti 3:1-7, 5:17-22, Taitasi 1:5 kinie molemo. Pillipai 2:19-22, Pe-Timoti 4:9,21, Ipuru 13:23 kinie kananila.\it* \ip \it Yu Pollo-kinie pea molangili Pollone Pe-Korini kinie Pillipai kinie Kollosi kinie Ou-Tesallonaika kinie Pe-Tesallonaika kinie Pillimono kinie boku akume pali pepá toko sirimu.\it* \ip \it Ungu pulu te: Ou-Timoti kinie Pe-Timoti kinie Taitasi kinie ungu awisili telu sipe mele molemo. Aku boku yepoko liku tere leko “Tapu yemanga pepáma.” nilimele, akumu kewa ungune “pasollomanga pasime” molo “pasitamanga pasime” nilimele, nambemune, Timoti kinie Taitasi kinie Kirasinge yembo talapema nokoko molangili Pollone elo ipepáma topa sipelie, Kirasinge yemboma tapu tekolo nokoko kondongele mele mane sirimu. Yeselo molko kondongele mele mane sirimula.\it* \ip \it Pepáma ungu mare telu sipe molemo mele Pe-Timoti ungu pulune inie anjokondo nondopa gomo 1076 molemo akumunge maniekondo ungume pora nimbéndo kanani.\it* \ip \it Ungu pulu tondolo te bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”, “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi” kanani.\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \s1 Kolomongo Awili 1-6 pali POLLONE TIMOTINDU “NUNU ULU TENIME KINIE KIRASINGE YEMBOMA ULU TENGEMA KINIE MIMI SIKU NOKOKO MOLANI.” NIRIMU UNGU MARE \s1 1:1-2 Pollone I Pep mo Tombando Ou Pulu Polopa Torumu Ungumu\f + \fr 1:0 \ft Taitasi 1:1-4.\f* \p \v 1 Na Pollo, Yesusi Kirasini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu yemo.\f + \fr 1:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* Olionga Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Linderimu Pulu Yemo\f + \fr 1:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. God”, “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”.\f* kinie ‘Olio paa sike tepa kondomba.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ye Kirasi Yesusi kinie na mako tokolo “I kongonomo tende-pou.” niringili-ne aku sipu andopo nimbu silio yemone \p \v 2 ⸤nu ‘Kirasinge yemo molko kondani.’ nimbu nane nu nokolio,⸥ nu kinie olto Kirasinge yeselo molembolomonga nu nanga kandi malo\f + \fr 1:2 \ft Taitasi 1:1, Ou-Korini 4:17, Pillipai 2:20-22.\f* Timoti nu ipepámo topo sikiru. \p Lapa Pulu Yemo kinie olionga Awilimu Kirasi Yesusiselone nu we kondo kolko teko kondokolo, nuni walse walse ulu mare teko kenjení kinie nu kondo kolkolo “Mindili nani.” naa ningulu, ‘Nu konopu pe nipili taka liku molani.’ niengili. \s1 1:3-11 Ungu Kolo Tolime Mane Silimele Yembomane Nilimele Ungume Naa Pilipu Bulu Simolo Ungu Te \p \v 3 Nane kolea Masedonia poropinji pumbondo nu tondolo mundupu mawa tepolie “Kolea awili Epesasi molani.” nirindu mele kinié nu altopo mawa tepolie “Akune we molani.” nikiru. Ye marene akune kolo toko ungu lupema mane siku molemele kene “Akune we molko kanu yemando “Aku naa teaa.” ni.” nimbu nu mawa tekero. \v 4 Kanu yemane ⸤Juda yembomanga⸥ kangema toko\f + \fr 1:4 \ft Taitasi 1:14.\f* anda-kolepalimenga imbime sulu teko toko mindi molemele\f + \fr 1:4 \ft Taitasi 3:9.\f* ungumene enonga konopume topa bulu-balu sipe, ungumenga pulumu pilingendo we kerepale mindi ninge aulkemo akisindipe, Pulu Yemonga ungu sikema pilinge aulkemo pipi silimo ⸤kene enondo “Aku naa teaa.” ni.⸥ Kanu yemane mane silimele ungumene Pulu Yemo pilimolo aulkemo naa akisindilimo. Pulu Yemonga ungumu kinie, yuni “Olio kinie tembo.” nimbe, nimbe panjerimu ulume kinie, ⸤Kirasi Yesusi molopa olionga nimbe tenderimu mele⸥ ‘Akumu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo ulumuni mindi akuselo pilimolo aulkemo akisindilimo. \v 5 “Kanu yemane ningu kenjiku yemboma teko embambo silimele yemando⸥ “Aku siku naa teaa.” ni.” nikiru mele ‘Kirasinge yemboma anjo yando enono konopu mondoko molangi.’ nimbu “Kanu yemando aku siku ni.” nikiru. ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu\f + \fr 1:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* paa sike telemele ulumu kinie, konopu kake teli ulumu kinie, konopuni pilkulie ‘Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu keri te konopune naa pelemo lemo.’ ningu pilieli ulumu kinie,\f + \fr 1:5 \ft inie maniekondo 1:19, Taitasi 1:15.\f* aku sipe konopu peanga pepili yemboma anjo yando enono konopu mondoli ulumundu nikiru. \v 6 Yembo mare aku sipe konopu peangama naa pepili molko kanu ulu peangama munduku siye kolkolie we ungume kerepale ningu kekelepa tolemele. \v 7 ‘⸤Mosisini Pulu Yemonga ungu manema pilipelie yando nimbe sirimu⸥ ungu manemanga mane silime molamili.’ nilimele nalo ungu manemanga pulume naa pilku, tondolo munduku mane singendo nilimele ungumenga pulume eno enono mimi siku naa pilimele. \p \v 8 Olio pilimolo, ‘Mosisini ungu mane sirimume sumbi sipu pilipu, aku ungu manemanga ungu pulumu mimi sipu pilipulie ulu akume temolo kinie aku ungu manema paa peanga.’ nimbu pilimolo.\f + \fr 1:8 \ft Romo 2:12-13, 7:12; bokumunge alsena anjokondo “26. lo” kananila.\f* \v 9-10 Kanu ungu manemane kongono mimi sipe telemo mele kanopolie ‘Kanu ungu manema peanga.’ nimbu pilimolomonga ungu pulumu isipe: Pulu Yemone ungu manema simbendo ‘Sumbi siku molemele yemboma pilku teangi.’ nimbe naa sirimu. Ungu manema pulue toko kara pulimele yemboma kinie, Pulu Yemonga ungume liku bulu siku ulu pulu kerime telemele yemboma kinie, Pulu Yemonga ungume naa pilku ‘ulu kake telime pilipu teamili.’ naa nilimele yemboma kinie, yembomane enonga anupili lapali toko kondolemele yemboma kinie, yembo lupema toko kondolemele yemboma kinie, wa ulu kerinele telemele kango-yemboma kinie yembo yume kinie, kolea awili Sodomo yembomane yema enono ulu kerinele teko amboma enono ulu kerinele teringi mele\f + \fr 1:9-10 \ft Ou Pulu Pulu 18:20-21, 19:1-9.\f* telemele yemboma kinie, ‘Makete tepo kou liemili.’ ningu yemboma wa limele yemboma kinie, kolo tolemele yemboma kinie, kotena puku ‘Sike nimolo.’ ningu panjikulie kolo tolemele yemboma kinie, Pulu Yemonga ungume pilipu ‘Kirasinge yemboma teko molangi.’ nimbu mane silimolo ungu\f + \fr 1:9-10 \ft Taitasi 1:1,9.\f* lupema pea pulue tongendo ulu kerime telemele yemboma pali kinie, Mosisini sirimu ungu manemane aku siku teko kenjiku molemele yemboma pali ‘nokopili.’ nimbe Pulu Yemone ‘Aku ungu manema pepili.’ nimbe, nimbe panjerimu. \v 11 Pulu Yemonga ungume mane silimolo ungu sike akume Pulu Yemone na mako topa “Andoko ningu si.” nirimu ungume kinie telu sipe. Aku ungumu temane paa peanga olandopamo, imbi paa pelemo Pulu Yemonga temanemo. \s1 1:12-17 Pulu Yemone Pollo We Kondo Kolorumumunge “Ange.” Nirimu Ungu Te \p \v 12 Yesusi Kirasi olionga Awilimuni\f + \fr 1:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”.\f* ikongono tendeliomonga engemo sirimu yemo “Ange.” nikiru. Yuni na kanopa peanga kanopa ‘Nanga kongonomo mundupe siye naa kolopa manda tepa kondomba.’ nimbe pilipelie ikongono tendeliomo na sirimumunge yundu “Ange.” nikiru. \v 13 Sike ou yunge imbimu lipu ungu taka tondopo, yunge yemboma kinie opa pulue molopo kara pupu mindili sipu topo kondombo terindu\f + \fr 1:13 \ft Pillipai 3:6*.\f* nalo yu sike Pulu Yemonga Malo molopa Pulu Yemone ‘Olio nokopili.’ nimbe mana lipe mundorumu ye Kirasimu molorumu mele pilipu sundupulie, yunge temanemo toringi pilipulie “Kolo tokomele.” nimbu tondolo mundupu pilierindu mele akumu tepo lawa terindumunge yuni kanopalie na kondo kolopa ‘Mindili nopili.’ naa nirimu. \v 14 Na Kirasi Yesusi kinie pea tapu topo molorumbulu kulu olionga Awilimuni na paa we kondo kolopalie, ‘Yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilieli ulumu kinie konopu mondoli ulumu kinie na-kinie awisili pelemo kanu uluselo Awilimuni sirimu. \p \v 15 ‘Olio ulu pulu keri terimulu yemboma lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo lipe yu kinie pea molopo kondomolo aulkena ‘lipu mondambo.’ nimbe ⸤Pulu Yemone mana lipe mundorumu ye nomi⸥ Kirasi Yesusi mana manie orumu.’ aku ungumu paa sike ungumu, yembomane konopu talo naa pepili ‘Paa sike aku terimu.’ ningu paa tondolo munduku pilinge kinie papu. Aku temolo kinie paa sike ku naa pemolo. Ulu pulu keri teringi telemele yembomanga na ulu pulu keri terindu mele paa olandopa, \v 16 nalo Kirasi Yesusini ‘ ‘Yemboma konopu alowa teangi.’ nimbu taka lipu nokopo molopo ólo áme topili molio. ‘Nane sike manda lipe tapondomba.’ ningu pilinge yemboma sike kondo kolopo lipu tapondopo, konde molko kondoko mindi punge ulu pulumu\f + \fr 1:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* simbo ningu kanangi.’ nimbelie na ulu pulu keri olandopa terindu yemo ou kondo kolopa ‘Tepa kenjerimumunge mindili naa nopili.’ nimbe lipe tapondorumu. \p \v 17 Alieli molopa mindi puli ye nomi kingimu molopa, kolou naa kolemo yemo molopa, yembo tene naa kanolemo yemo molopa, yu telumu mindi sike Pulu Yemo molopa, aku sipe molemo Pulu Yemo yu mindi imbi ola molopa tondolo pepa, tondolo mundupe pa tepa, aku sipe pepa mindi pupili! Aku sipe mele paa sike tepili!\f + \fr 1:17 \ft inie anjokondo 6:15-16.\f* \s1 1:18-20 Pollone Timotindu “‘Ulu Kerime Kamu Manie Pupili.’ Ningu Tondolo Munduku Kongono Tei.’ Nirimu Ungumu \p \v 18-19 Nanga malo Timoti, Pulu Yemone ungu umbu tondolime pilku yando ningu silimele Kirasinge ye marene nu moloni mele ou ningu siringi mele pilipulie ‘Nu paa aku siku teani.’ nimbu, nimbu sikiru.\f + \fr 1:18-19 \ft Timoti temba mele inie maniekondo 2:1 pulu polopa nimbe molemo.\f* ⸤“Yemboma teko kenjiku molangi.’ nilimele melema manie pupe, Pulu Yemonga kongono tepo moliomo tondolo pupili kene⸥ tondolo mundupu opa paa teambo.’\f + \fr 1:18-19 \ft Pe-Korini 10:3-6, Epesasi 6:10-20; ungu pulu inie anjokondo 6:12, Pe-Timoti 4:7.\f* ningulie nu teni mele ou ningu siringi ungu akume pilku liku teani. ‘⸤Kirasi Yesusi⸥ sike.’ ningu tondolo munduku pilino\f + \fr 1:18-19 \ft inie yakondo 1:5, 1:5*.\f* mele munduku siye naa kolko, alieli konopuni pilkulie ‘Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu keri te nanga konopune naa pelemo. Kongono telioma tepo kondolio lemo.’ ningu pilku molanila!\f + \fr 1:18-19 \ft inie yakondo 1:5, 1:5**.\f* Aku uluselo ambolkolie ‘Opa tondolo mundupu teambo.’ ningu nu teni mele ou ningu siringi ungu akume paa pilku liku teko molani. Yembo marene ‘Kanu uluselo naa tembo kinie uluri molo.’ niringimunge, nona andoli sipi te nona kou tene topa bulsulimo kinie paa keri lemo mele kanu yemboma aku siku mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi ulumu paa kamu keri lierimu. \v 20 Aku teringi yembomanga ye Ameniyasi\f + \fr 1:20 \ft Ameniyasinge ungu te Pe-Timoti 2:17-18, Allekesandanga te Pe-Timoti 4:14.\f* kinie Allekesanda kinie elo aku siku teringili kulu ⸤kurumenga nomi⸥ Setene molorumune pangili.’ nimbu lipu mundorundu.\f + \fr 1:20 \ft Ou-Korini 5:5.\f* ‘Aku siku molko kenjikululie Pulu Yemo ungu taka tondoko yunge imbimu teko naa kenjingele mele piliengili!’ nimbu aku sipu terindu. \c 2 \s1 2:1-15 Kirasinge Yemboma Maku Toko Molko Pulu Yemo Popo Toko Kapi Ningu Yunge Imbi Liku Ola Mundundunge Mele Ungu Mane Te \s1 2:1-8 Pulu Yemo Kinie Ungu Nimolo Mele Ungu Mare \p \v 1 Kapola, nane ‘Eno teangi.’ nimbo ulumenga ou kumbi lepo tondolo mundupu ‘Teangi.’ nimbu nikirumu isipe: Yembomanga pali Pulu Yemondo ungume nindiku, mawa tendeko, “Eno lipe tapondopili.” nindiku, “Ange, papu tendekeno.” nindengi. \v 2 Eno nokolemele ye nomi kingime kinie gapomano yemboma kinie kanumenga Pulu Yemo mawa tendangi. ‘Pulu Yemo kanopa peanga kanolemo ulume tepo molopo konopu kake tepili molopolie olio kapola-kapola taka lipu molamili.’ ningulie aku teangi.\f + \fr 2:2 \ft Romo 13.\f* \v 3 Aku siku teko molonge kinie peanga; olionga Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Linderimu Pulu Yemo\f + \fr 2:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. God”, “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”.\f* kanopa konopu silimo. \v 4 ⸤Aku Lipe Tapondoli Pulu Yemo⸥ yuni ‘Yemboma pali mindili nolemela aulkena wendo ongo na-kinie pea molko kondonge aulkena puku, ungu sikemo pilku ambolongi liemo papu.’ konopu lepa molemo ye kanumu. \v 5 Kanumunge ungu pulumu isipe: Pulu Ye telumu mindi molemo; ye telumu mindi Pulu Yemo kinie olio mana yemboma kinie olionga suku singine yu molopa ‘Olio Pulu Yemo kinie anjopa molemele mele naa molangi. Yu kinie telune kapola kapola molangi.’ nimbe molemo, kanu yemo mana ye Kirasi Yesusi. \v 6 Kanu yemone ‘Mana yemboma ulu pulu keri telemelemonga Pulu Yemone eno naa topili mindili naa nangi. Ulu pulu kerimene eno altopa ka sipe naa nokopili kapola molangi kene na enonga nimbu kolo wangopo kolondambo.’ nimbe yembomanga pali aku tenderimu.\f + \fr 2:6 \ft Mateyu 20:28, Taitasi 2:14.\f* Aku sipe ⸤tendemba kinie aku sipu molomolo⸥ walemo wendo ombá ou ningu siringi mele aku walemo Pulu Yemone mako torumu walemo pe wendo orumu. Yesusini olionga nimbe tenderimumuni Pulu Yemo mana yemboma lipe tapondomba mele nimbe sirimu. \v 7 Kirasini “Nanga ungumu puku ningu sindiku, nanga kongonomo tende-pou.” nimbe na lipe mundorumu\f + \fr 2:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* akumunge pulumu ⸤Pulu Yemo kinie yemboma kinie kapola kapola molonge aulkemo akisindimbendo kolorumu⸥ kanumu. Kolo naa tokoro. Paa sike nikiru. ‘Juda yembo naa molemele yembo lupema\f + \fr 2:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.\f* ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilinge ulu sikemo eno mane siengi.’ nimbe na lipe mundorumu.\f + \fr 2:7 \ft Lipe Mundorumu Yema 9:15, Romo 11:13, Gallesia 1:16, 2:7-8.\f* \s1 Molkolie (2:8) Yema Teko Molonge Mele Kinie (2:9-15) Amboma Teko Molonge Mele Kinie Ungu Mane Te (2:1-15 pali liku tere leko kanani.) \s1 2:8-15 Pulu Yemo Popo Toko Kapi Ninge Makune \p \v 8 Aku kene kolea lupe lupemanga pali ⸤Kirasinge yembomane Pulu Yemo popo toko kapi ningendo maku toko molonge kinie⸥ ‘Olionga kangi konopume pali Pulu Yemonga.’ ningu konopu kake tepili molonge yema ‘Pulu Yemo kinie ungu niemili.’ ningulie, mumindili kolko kerepale ninge ulu te naa pepili ki ola munduku Pulu Yemo kinie ungu niengi. \p \v 9 \f + \fr 2:9 \ft Ou-Korini 11:2-16.\f*Ambomanga ungu te ya nikirula: ‘Olio kara pupu mongo-kenge teamili. Yemane olio kanoko yama meangi.’ ningu mulumbale peangama naa pakangi. Enonga penge-indime a siku lapise langoko, kou-gollone teli melema kinie kulumbu peanga kou mone olandopa pulimoma kinie, akumene enonga kangime a siku mulumbale kou olandopa pulime pakoko, naa teangi. We mulumbalema mindi pakangi. \v 10 ‘Yemboma olio kanoko peanga kanangi.’ ningulie ulu peangama mindi teangi. Aku ulume ‘Pulu Yemonga amboma molemolo.’ ningu yunge ungumu pilku molemele amboma a singe mele peangama. ⸤‘Mulumbale pakomolomane olio lipe tapondopili.’ naa niengi.⸥ \p \v 11 ⸤Kirasinge yembo maku toko molongena⸥ amboma taka liku molko ungume naa ningu, ⸤yemane⸥ mane singe ungume mimi siku pilku, ungume pilku liku awi siku molangi. \v 12 ‘Ambomane yema naa nokoko, Pulu Yemonga ungume mane naa siengi.’ nilio. Ungu naa ningu we taka liku molangi.\f + \fr 2:12 \ft Ou-Korini 11:3**.\f* \v 13-14 Pulu Yemone ye Adame ou kumbi lepa tepa, pe ambo Ipu terimu. Pe ⸤kurumenga nomi Setenene⸥ kolo topa kondi torumu ungume Adamene ‘Sike nikimu.’ nimbe pilipe naa lsimu. Ambomone ‘⸤Wambiyemone⸥ sike nikimu.’ nimbelie Pulu Yemone nirimu ungumu pulue topa ulu pulu kerimu terimu. Akumunge amboma aku siku teko molangi. \v 15 Aku sike nalo amboma ‘⸤Kirasi Yesusi molopa tenderimu tendemba mele⸥ sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele\f + \fr 2:15 \ft inie yakondo 1:5, 1:5*.\f* munduku siye kolko alieli tondolo munduku pilku mindi molko, alieli yemboma konopu mondoko, ‘Olio Pulu Yemonga amboma molamili.’ ningu yuni ulu kake telime nimbe kanolemo ulume teko, enonga imbime toko manie munduku taka liku molkolie, ambolango menge kinie Pulu Yemone ‘Eno molko kondangi.’ nimbe lipe tapondomba.\f + \fr 2:15 \ft Ambomane ambolango menge kinie Pulu Yemone lipe tapondomba ya nilimo ungu akumunge pulumu olio mimi sipu naa pilimolo. ‘Ya mana ‘Ulu umbune te naa tepili.’ nimbe lipe tapondomba.’ nimbe nirimunje? Molo “Mindili nonge aulkena wendo ongo, mulu koleana molko kondonge aulkena pangi.’ nimbe lipe tapondomba.’ nimbe nirimunje? Naa pilimolo.\f* \c 3 \s1 3:1-13 (3:1-7) Kirasinge Yembo Talapemanga Tapu Yema Kinie,\f + \fr 3:0 \ft Tapu yemanga ungu te Taitasi 1:5-9.\f* (3:8-13) Talapemanga Kongono Tendeli Yema Kinie, Molonge Mele Ungu Te \p \v 1 “Ye te yu ‘Kirasinge yembo talapemonga tapu yemo molopo nokondu liemo paa papu.’ nimbe pilimo akumu kongono paa peanga tondolomo konopu mondolemo.” nirimu yemone ungu paa sike te nirimu. \v 2 Akumunge Kirasinge yembomanga tapu yemo molomba yemo yu ye paa sumbi nili ye te molopa, yembomane kanoko keri kanonge ulu te yu-kinie naa peli yemo molopili. Tapu ye molomba yemo yu ambo telumunge yemo molopili. Yu molopa kondopa, ulu peangama mindi konopu kimbu sipe, kimbu ki kangi konopu melema waka kolopa temba mele mimi sipe nokopa, yembomane yu kanoko peanga kanoko yunge ungume liku awi singe ulu peangama mindi tepa, yunge ulkena onge yemboma ‘Sukundu wangi.’ nimbe nokopa kondopa, ⸤Pulu Yemonga ungume⸥ yemboma paa mimi siku pilinge mele sumbi sipe mane simbe mele mimi sipe pilipe, aku sipe yemo molopili. \v 3 No nomba kekelepa naa topa, yemboma kinie mumindili kolopa opa naa tepa, yemboma kinie taka lipe molopa, irinele konopu sipe temba yemo naa molopa, kou mone olandopa konopu naa mondopili. \v 4 Yunge ambo ambolangoma nokopa kondopa, yunge ambolangoma yunge ungume taka liku pilku liku, liku awi siku molonge mele mane sipili. \v 5 Ye tene yunge ambo ambolangoma nokopa kondomba mele naa piliemu liemo Pulu Yemonga yembo talapemo\f + \fr 3:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* nambepa ⸤“Molko kondangi.” nimbe⸥ nokombaye? ⸤Manda molo.⸥ Akumu pilipulie ‘yunge ambo ambolangoma nokomba mele ou kanani.’ nimbu nikiru. \p \v 6 Ye kokele Kirasinge ye molombamo Kirasinge yembo talapemonga tapu ye te naa molopili. Aku sipe yemo tapu yemo molopalie kara pumbe kinie Pulu Yemone ⸤kurumenga nomi⸥ depelemo\f + \fr 3:6 \ft Setene kanumu; bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.\f* kote tendepa “Kara purumumunge mindili nani.” nirimu mele yu aku sipe temba kinie kapola naa temba ⸤kene wale mare awisili mele Kirasinge yemo molopa umbu konopu pemba kinie ‘Tapu yemo molopili.’ nieni.⸥ \v 7 Yu molomba mele ungu te pea nikirula. Tapu ye molomba yemo ulsu molonge yembomane yu kanoko peanga kanoko ‘Yu ye peangamo.’ ninge yemo mindi tapu yemo molopili. Yu tapu yemo molomba kinie ulsu molemele yembomane “Yu ye kerimu.” ninge kinie ulsu yembomane ningu kenjinge ungume ⸤kurumenga nomi⸥ depelemone lipe tapu yemonga melu lemba kinie kanu yemo molopa kenjimbe. \p \v 8 Kirasinge yembo talapemonga kongono tendeli ye molongema eno kepe i siku mele molko kondangi: Yembomane eno kanoko peanga kanoko enonga ungume liku awi siku, ‘eno olionga kongono tendeli yema molongi liemo papu.’ ninge ulume tekolie kongono tengendo mimi siku pilku taka liku tenge yema molko; konopune ungu lupe pilku kerena ungu lupe ningu naa teko, yembo marendo ungu lupe ningu marendo alowa teko ungu lupe ningu naa teko; no tondolo awisili nongo kekelepa naa toko, ‘⸤Kirasinge⸥ yembomanga kongono tendepolie kou mone awisili limbo.’ ninge yema naa molangi. \v 9 ⸤Kanu yema⸥ olio Yesusi Kirasini olionga nimbe tenderimu lipe tapondolemo mele ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo\f + \fr 3:9 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* yemboma Pulu Yemone ungu lopi terimume nimbe para sirimu ungu sikema paa ambolonge yema molangi. Enone ungu sikema ambolongendo konopuni pilkulie ‘Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu te konopune naa pelemo. Kongono telioma tepo kondolio lemo.’ ningu pilkulie, ungu sikema ambolangi. \v 10 Molonge mele ou manda manjiku kanokolie, eno molko kondoko, yembomane kanoko keri kanonge ulu te eno kinie naa pepili molongi liemo ‘⸤Kirasinge⸥ yembo talapemonga kongono tendeli yema molangi.’ nieni. \p \v 11 Amboma\f + \fr 3:11 \ft Ambo nameleye? Giriki ungune sumbi sipu naa pilimolo. Yembo marene pilkulie, ‘Kanu amboma Kirasinge yembo talapemanga kongono tendeli yemanga amboma.’ ningu pilimele. Marene pilkulie, ‘Eno Kirasinge yembo talapemanga kongono tendeli amboma.’ ningu pilimele.\f* kepe, yembomane kanoko keri kanonge ulume naa teko, ulume tenge mele mimi siku pilku taka liku teko molonge amboma molko, yembo tenga ungu bulkundu naa nindiku, molko kondoko, enonga kongonoma mimi siku pilku teko kondonge amboma molangi. \p \v 12 Kirasinge yembo talapemonga kongono tendemba yemo yu ambo telumunge yemo mindi molopili. Yunge ambo ambolangoma nokopa kondopa, yunge ambolangoma yunge ungume taka liku pilku liku, liku awi siku molonge mele mane sipe kondopili. \v 13 Yembo talapemonga kongono teko kondonge yema yembomane liku awi siku enonga imbime liku ola mundundulimele kepe, Kirasi Yesusi ⸤‘Sike.’ ningu⸥ pilimele mele olandopa tondolo munduku pilkulie, aku siku tondolo munduku pilimele mele pipili naa kolko yemboma sumbi siku ningu silimele. \s1 3:14-16 Pollone Timoti I Pep mo Topa Sirimumunge Ungu Pulumu \p \v 14 Ipepámo nu simbondo topo molopolie ‘Nu kanambo.’ nimbu ‘Nu molenona nondopo paa wambo.’ konopu lepo molio. \v 15 Nalo ‘Ulu tene na pipi simbe kinie manda nondopo naa ombónje kene’ nimbulie ‘Pulu Yemonga yembo molemelema teko molonge mele pilieni!’ nimbu ipepámo ou topo sikiru. Aku yemboma konde molopa mindi puli Pulu Yemonga yembo talapemo. Aku talapemo ungu sikemo\f + \fr 3:15 \ft Ungu sike akumu Kirasini olionga nimbe tendepa ungu mane sirimu ungume; inie yakondo 2:4.\f* lipe tapondopa tondolo pupe pepili nilimo talapemo. Ungu sike akumu ulkemo mele, Pulu Yemonga yembo talape akumu ungu sikemonga ulke simu mele. \s1 3:16 Pulu Yemonga Ulumenga Ulu Pulumu Paa Olandopamonga Ungu Te \p \v 16 Ou Pulu Yemonga ungu te yuni mane sirimu ungu lopi terimumu kinié mona nimbe para sirimu aku ungumuni olio Pulu Yemonga yemboma molopo yuni kanopa peanga kanolemo ulume temolo mele lipe ora silimo aku ungumunge ulu pulumu paa tondolomo, yembomane aku ungumunge pulumu manda toko manie naa mundunge. Aku ungu pulumu isipe: \q1 Yu mana ye te omba mona molorumu. \q1 Yu ulu peangama tepa molopa kondorumu mele \q1 Minimuni lipe ora sirimu. \q1 Mulu koleana angellomane yu kanoringi. \q1 Yunge temanemo ma koleana pali \q1 ⸤yunge yembomane⸥ toko siliku andoringi. \q1 Yemboma kanu temanemo pilkulie \q1 ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi.\f + \fr 3:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* \q1 Pulu Yemone yu mulu koleana olando lipe, \q1 yu ou ye tondolomo molorumu kolea \q1 tondolo pa teline memba pupe mondorumu. \c 4 \s1 4:1-5 Yembo Marene Kolo Toko Nilimele Ungumene \p \v 1 ⸤Kinié ulu mare wendo olemomonga ungu mare⸥ Mini Kake Telimuni isipe mele sumbi sipe nimbe para silimo: Mulu ma pora nimbé walemanga\f + \fr 4:1 \ft Pe-Timoti 3:1.\f* kolo toli kurumene ungu ningema kinie, kuru marene mane singe ungume kinie, yembo marene pilkulie Kirasi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilinge mele munduku siye kolonge. \v 2 Kanu ungume ye topele-mapele tolimene\f + \fr 4:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.\f* kolo toko mane silimele. Kanu yemanga penge-kikime naa pepa, enonga konopuni naa pilku ulu pulu keri telemele mele naa pilku molemele.\f + \fr 4:2 \ft Aku ungumu Pisini ungune sumbi sipe ungu pulumu molemo mele molemo. Giriki ungune kinie Ingillisi ungune kinie isipe mele molemo: Tepene enonga konopume nomba pora sirimumunge eno konopu naa peli yema mele molemele.\f* \v 3 Kanu yemane mane sikulie ningendo: “Yema ambo naa liku amboma ye naa pangi.” ningu, langi mare imbi sikulie “Aku langime kalaro molemo kene mi toko naa naa!” nilimele. Nalo langi akume Pulu Yemone ‘Olio ‘Yesusi yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilipu, ungu sikema pilipu limolo yembomane nangi.’ nimbe terimu. Aku langime lipu Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbu nomolo kinie uluri molo. \v 4-5 Pulu Yemone terimu melema pali peanga kanumu. Pulu Yemonga ungumu kinie olione Pulu Yemo kinie ungu nimolo unguselone langi kinie melema pali Pulu Yemonga mele kake telime lemba akumunge langi akume munduku siye kolko naa nonge kinie kapola molo. Pulu Yemo kinie “Ange.” ningu liku nonge kinie uluri naa temba. Yembomanga Konopume Topa Bulu-Balo Sindilimo Ungu Te \s1 4:6-16 Timoti Kirasinge Kongono Tendeli Ye Peangamo Molomba Mele Ungu Te \p \v 6 Inikiru mele ⸤Kirasinge⸥ angenupili ‘Aku siku teangi.’ ningu mane sini kinie nu Kirasi Yesusinge kongono tendeli ye peangamo moloni. Olio ungu peangama ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo ungume\f + \fr 4:6 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* kinie Kirasinge ungu pulume mane sirimulume kinie ou kepe yandopa kepe pilku liku teko molenoma ⸤‘Nanga konopu miniselonga langime.’ ningu⸥ pilku liku teni kinie nunge konopu miniselo tondolo mundupe pepili moloni. \v 7 ⸤Juda yembomanga⸥ aroma topa Pulu Yemonga ungumu topa manie mundumbe telemo kange kerime tolemele akume bulu siku, ‘Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume mindi pilipu teambo.’ ningu aku ulume mimi siku pilku kondoko teko moloyo. \v 8 Sike ‘kangimu enge nipili.’ nimbu ulu mare telemolo kinie akumu peanga. Aku telemolo kinie kangimu sike enge nilimomonga sike olio wallo-kolte lipe tapondolemo. Nalo Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume mimi sipu pilipu temolo ulu akumu paa olandopa peangamo. Aku temolo ulumuni olio lipe tapondopa, kinié ya mana molemolo mele kinie pe mulu koleana molomolo mele kinie simbemonga akumu paa olandopa\f + \fr 4:8 \ft Mateyu 19:29.\f* kene Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume mimi siku pilku teko moloyo. \p \v 9 Inikiru ungu akumu\f + \fr 4:9 \ft Yembo mare awisilini pilkulie ‘Pollone yakondo ungu nirimumundu nirimu.’ ningu pilimele. Nalo marene pilkulie ‘Pollone ungu te nimbendo aku sipe nirimu.’ ningu pilimele. Akumunge nunu pilieni!\f* paa sike. Aku ungumu yembomane konopu talo tepa naa pepili ‘Paa sike.’ ningu tondolo munduku pilinge kinie papu. \v 10 Alieli konde molopa mindi puli Pulu Yemone yemboma pali Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Limo Yemo\f + \fr 4:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”.\f* yuni paa sike olio ‘Yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo yemboma lipe tapondopa mindili nolemela aulkena paa sike wendo limo. Aku telemomonga pilipulie, ‘Yuni olio lipe tapondopa tepa kondomba.’ nimbu nokopo molopolie olio yunge kongonoma tondolo mundupu mindili sipu telemolo. \p \v 11 Iungu nikirume pali ⸤andi Epesasi Kirasinge yemboma pali⸥ ningu siku, eno teko molonge mele mane siku moloyo. \v 12 Nu sike ye kangomo mindi, nalo ‘Yembomane ‘Nu ye yumu molo. Nu pilipe konginjeli naa peli yemo.’ konopu leko nunge ungumu bulu singe aulke te naa liepili. Nunge ungumu pilku liengi.’ ningu moloyo. ‘ ‘⸤Kirasi⸥ sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma na molopo tembo mele manda manjiku molko tenge mele kanangi.’ ningulie ninimuni, ungu peangama ninge mele nu aku siku ningu, molko peanga tenge mele nu aku siku teliku andoko, yemboma konopu mondonge mele nu aku siku konopu mondoko; ⸤Kirasinge ungume kinie yuni ‘yembomanga’ nimbe tenderimu tendelemo mele⸥ ‘Paa sike.’ ningu tondolo munduku pilku molonge mele\f + \fr 4:12 \ft inie yakondo 1:5, 1:5*.\f* aku siku teko; ulu peangama manjiku teko, Pulu Yemone ‘ulu kake telime’ nimbe kanolemo ulume teko, konopu kimbu sikulie ninimuni;\f + \fr 4:12 \ft inie anjokondo 5:2,22, Taitasi 2:5.\f* aku ulume teko molou.\f + \fr 4:12 \ft inie anjokondo 6:11, Pe-Timoti 2:22.\f* \p \v 13 Na ou naa wambo nuni Pulu Yemonga bokune ungu molemoma yemboma piliengi kambu toko, aku ungumenga ungu pulume yemboma ningu siku, ⸤Kirasinge yemboma teko molonge mele⸥ mane siku molani na wambo. \v 14 Kirasinge yembo talapemonga tapu yemane nu ambolko ⸤“Pulu Yemone ‘Yunge kongonomo teko kondani.’ nimbe lipe tapondopili.” niringi kinie⸥ Pulu Yemone ungu umbu tondorumumu ye tene pilipelie yando nu nimbe sirimu kinie\f + \fr 4:14 \ft inie yakondo 1:18.\f* Pulu Yemone ‘nu kongono teani.’ nimbe tondolo sirimu akumu nu munduku siye naa kolou. \v 15 Aku tondolomo ambolko kondoko kongonoma tondolo munduku tei. Aku kongonoma ambolko teko kondoko moloni mele yembomane pali kanangi. \v 16 Nu moloni mele kinie, nuni yemboma mane sini ungume kinie, aku uluselo nokoko kondani. Siye naa tepili tondolo munduku aku siku teni kinie aku siku tenimunge Pulu Yemone nu kepe nunge ungumu pilinge yemboma kepe pea lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondomba.\f + \fr 4:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “21.kisim bek”.\f* \c 5 \s1 5:1-6:2 Ambo Wayema Kinie Tapu Yema Kinie Kongono Kendemande We Tendeli Yemboma Kinie Timoti Yu Kinie Enone Teko Molonge Mele Ungu Mare Pollone Timoti Mane Sirimu Ungume \s1 5:1-2 Pollone Timotindu “Yemboma Kanokolie ‘Nanga Pulu Lemo Yembo Kandime.’ Ningu Kanou.” Nirimu Ungumu \p \v 1 ⸤Kinié Kirasinge yembo talapena molemelema kinie teni mele niembo:⸥ \p Ye anda te iri naa tani. ⸤Tepa kenjimbe kinie kanokolie⸥ ‘Yu nanga lapamo.’ ningu taka liku mane sieni. Nunge angenali nokolena mele aku siku kango-yema nokani. \v 2 Ambo yume ‘Nanga anupilime.’ ningu, kango-amboma kinie ambo wenepoma kinie ‘Nanga kemulupili.’ ningu aku sikula nokani. Nalo kango-amboma kinie ambo wenepoma kinie nokonindu ‘Na kinie eno kinie umbune te wendo naa opili.’ ningu paa mimi siku kanoko nokou.\f + \fr 5:2 \ft ungu pulu te inie yakondo 4:12*.\f* \s1 5:3-16 Pollone “Namelene Ambo Wayema Nokongeye?” Nirimu Ungu Te\f + \fr 5:3 \ft Jemisi 1:27.\f* \p \v 3 Ambo wayema yembo marene eno liku naa tapondonge kanume paa liku tapondoko nokani. \v 4 Nalo ambo waye te yunge ambolangoma molo yunge bamupilime molongi liemo kanu yembomane ‘Pulu Yemonga ungumu pilipu teamili.’ ningulie ou kumbi leko enonga yembo pulu lemoma nokoko, kanu yemboma eno ambolangoma moloringi kinie anupilini eno nokoringimunge enone kinié aku siku pundu toko kanu ambo wayema liku tapondoko nokangi. Aku siku telemele ulume Pulu Yemone kanopa peanga kanolemomonga aku siku teangi. \v 5 Ambo waye te yu yembo tene nokomba yembo te naa molemomonga yu paa sike ambo waye penge-akoli molemo ambo akumu ‘Pulu Yemone na sike lipe tapondopa nokomba.’ nimbe pilipelie, ipulueli tangoli kepe Pulu Yemo kinie ungu nimbe ‘Liku tapondou.’ nimbe mawa tepa molemo. ⸤Kanu sili ambo wayema liku tapondoko nokoni kinie papu.⸥ \v 6 Ambo waye te yu yuyu konopuni pilipe wapora topa ulume telemo ambo kanumu yu sike we molemo nalo ambomo yembo kololimu mele molemo. \v 7 Kanu ambo wayema kinie enonga yemboma kinie ‘Yembomane kanoko keri kanonge ulume naa teangi.’ ningu eno aku siku mane sieni. \v 8 Yembo tene yunge anumu lapaselo kinie kemulupili angenupili melte molo tolemo molo umbune te pelemo kinie naa lipe tapondopa nokopa, yunge pulu lemo yembo wema kinie naa nokomu liemo aku telemo yembomo aku sipe telemomonga yu ⸤‘Kirasi sike.’ nimbe⸥ tondolo mundupe pilimo mele mundupe siye kolopa bulu sipe, paa tepa kenjilimo. Kirasinge yembo naa molko ulsu molemele yembomane teko kenjilimele mele maniendopa, kanu yembomone tepa kenjilimo mele olandopa. \p \v 9 ‘Kirasinge yembo talapena molemele ambo wayemanga imbime tamili.’ ningulie, ambo waye mare, sike ambou leko, walsikele mindi ye pulime mindi\f + \fr 5:9 \ft Lipe Mundorumu Yema 6:1. ‘Lipu tapondopo nokamili.’ ningu imbime toringi.\f* ‘ambo wayema’ ningu imbi tangi.\f + \fr 5:9 \ft “walsikele mindi ye pulime” akumunge pulumu kerepale nilimele. Yembo awisilini pilkulie ‘Walsikele mindi ye purumu. Pe yemo kolorumu kinie kamu ambo waye molorumu.’ ningu pilimele. Yembo marene pilkulie ‘Ye telu mindi walse pulimo. Ambo marenga ye kolemele kinie altoko ye telu mindi pulimele.’ ningu pilimele. Yembo marene pilkulie ‘Ambo mare ye ou pulime we molangi munduku siye kolko ye lupema naa puringi ambo wayemando nirimu.’ ningu pilimele.\f* \v 10 Kanu ambo wayema enone ou teringi mele piliengi! Ou enonga ambolangoma langi siku nokoko kondoko, yembo ponengema “Ulkena wangi.” ningu nokoko kondoko, Kirasinge yembomanga kongono kendemande tendeko,\f + \fr 5:10 \ft Giriki ungune “Kirasinge yembomanga kimbume kulumiye tondoko” molemo nalo akumunge ungu pulumu ya torumulu molemo. LLuku 7:44, Jono 13:4-5,12-17, Mateyu 20:25-28 kanani.\f* umbune pelemo yemboma liku tapondoko, aku siku ulu peangama tondolo munduku teko moloringi mele ningu singe pilinge ambo wayemanga imbime mindi tangi. \p \v 11-12 Nalo ambo-waye kango-amboma ‘Ambo-wayema.’ ningu imbi naa tangi. Eno Kirasi konopu mondoko pilimele mele ye te lupe konopu mondoko pilinge ulumuni topa manie mundumbe kinie ou kokele ambo wayema molkolie “Kirasinge kongonomo manjipu tendepo molomolo.” ningu, ningu panjeringi mele munduku siye kolonge kinie ⸤Pulu Yemone⸥ eno ‘Teko kenjeringi.’ nimbé kene enonga imbime ambo wayemanga imbime kinie tere leko naa tangi. \v 13 Ulu te i siku telemelela: Eno ‘yemboma kinie we ungume nimbu tapu topo molamili.’ ningu yembomanga ulkemanga andokolie kongono naa teko siye kololi ulumu mindi pilku liku telemele. Aku mindi molola. Yembomane ulu te telemele mele naa kanoko yembomanga anjo anjo we nindiku temane toko siliku andoko, yembo mare ulu teko ungu nilimelema ‘paa piliemili!’ ningu andoko walsiku pilku komu tendeko molemele. Yemboma ungu kiyengo ningu nilimelema wa pilku anjo puku ningu silimele.\f + \fr 5:13 \ft Ou-Tesallonaika 3:11, Ou-Pita 4:15.\f* Aku siku telemele mele olio kanopo keri kanolemolo ulume eno andoko telemele. \v 14 Aku siku telemelemonga nane ambo-waye kango-amboma tenge mele isipu nikiru: Eno altoko ye puku, ambolango mengo, enonga yema kinie ambolangoma kinie nokangi. Aku tenge kinie olionga opa puluemanga tene\f + \fr 5:14 \ft Yembo marene ‘opa-pulue’ yu kurumenga nomi Setene konopu lemele. Nalo marene pilkulie ‘Pollone ‘Ulsukundu molemele yemboma olionga opa-puluema.’ nimbe pilipe aku sipe pep torumu.’ ningu pilimele.\f* enone teko molonge ulu te kanokolie olio Kirasinge yembomanga bulkundu ungu keri te nindinge aulke te naa lemba. \v 15 Mare ou moloringi mele koronga munduku siye kolko bulu siku ⸤kurumenga nomi⸥ Setene\f + \fr 5:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.\f* lombili pulimele kene\f + \fr 5:15 \ft Aku ungumunge pulumu kerepale nilimele.\f* ⸤‘Wema aku siku konopu alowa teko naa teangi.’ ningu ya nikiru mele teangi.⸥ \p \v 16 Ambo te Kirasi ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimo ambo te yunge pulu lemo ambo mare ambo wayema molemelema aku ambomo yuni eno lipe tapondopa nokopili. Kirasinge yembo talapemone\f + \fr 5:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* kanu ambo wayema nokongendo umbune te naa tepili. ‘Kirasinge yembo talapemone ambo waye sike penge akolime mindi nokangi. Wema nokonge kongonomone penge akolime nokonge aulkemo pipi simbe.’ ningu aku siku teangi. \s1 5:17-20 ‘Kirasinge Yembomane Enonga Tapu Yemane Kongono Teko Kondolemelema Nokoko Kondangi.’ Nirimu Ungu Te \p \v 17 Kirasinge yembo talapemo kinie, talapemonga melema kinie, paa nokoko kondolemele tapu yema\f + \fr 5:17 \ft bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”.\f* we yembomane olandopa kapi ningu mele olandopa kalonge kinie papu. Pulu Yemonga ungumu ningu siku, yemboma mane silimele tapu yema kepe paa sike aku siku mele kalonge kinie papu. \v 18 Pulu Yemonga bokune aku tengemonga ungu te nimbe molemo kene aku siku teangi. Aku ungumuni nimbendo: \q1 “‘Rasi-witi mongoma wendo pupili.’ ningu \q1 kongi kaoma witi unjoma \q1 andoko kambilinge kinie \q1 ‘Eno witi mare naa nangi.’ ningu \q1 kerema pipi singe kinie \q1 kapola naa temba kene \q1 pipi naa siengi. \q1 ⸤Kongi kaoma witi nonge tenge kinie \q1 ‘Enonga mele kalolimu papu nokomele.’ \q1 ningu siye kolangi.⸥”\f + \fr 5:18 \ft Ungu Manema 25:4, Ou-Korini 9:9.\f* \m aku sipe ungu te molemo. Ungu te molemola, akumuni nimbendo: \q1 “Kongono tendelemele yemboma \q1 papu mele kalolime linge.”\f + \fr 5:18 \ft Mateyu 10:10, Ou-Korini 9:14.\f* \m nimbe molemola. \p \v 19 Yembo tene nimbendo: “Tapu ye tene isipe tepa kenjemu.” nimbé kinie naa pilieni! Yembo talo molo yepokone “Sike aku sipe temu. Olio mongone kanomulu.” molo “Komuni piliemulu.” ninge kinie mindi ‘Sike aku sipe temu lepamo.’ ningu pilieni!\f + \fr 5:19 \ft Ungu Manema 17:6, 19:15, Pe-Korini 13:1.\f* \v 20 Tapu ye marene ulu pulu keri mare ⸤sike⸥ tengi liemo we yemboma\f + \fr 5:20 \ft Yembo marene pilkulie “Tapu ye wema pilku molangi.’ nimbe nirimu.’ ningu pilimele nalo yembo awisilini “Yu Kirasinge yemboma pali pilku molangi.’ nimbe nirimu.’ ningu pilimele.\f* pilku molangi eno mane siku iri tani. ‘Eno mane siku iri toni kinie we tapu yema pilkulie pipili kolko ‘Olio aku sipu naa teamili.’ niengi.’ ningu yemboma pilku molangi eno mane siku iri tani. \s1 5:21-25 ‘Timoti Yu Yuyu Kongono Telemoma Nokopa Kondopili.’ Nirimu Ungu Te \p \v 21 Nane nundu nimbo mele Pulu Yemo kinie Kirasi Yesusi kinie\f + \fr 5:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. God”, “23. Krais”.\f* Pulu Yemonga angelloma kinie akumene ‘Papu nikinu.’ ningu molangi. Nane nundu tondolo mundupu nimbondo: “Nuni “Tei.” nikiru mele paa aku siku sumbi siku tei.” nikiru. “Yemboma nokoko ‘Teangi.’ ninindu eno kinie pali telu siku nokani. ⸤Yembo mare konopu mondoni yemboma molo nunge pulu lemo yemboma manjiku taka liku nokoko, wema tondolo munduku nokoko, naa teani⸥.” nikiru. \p \v 22 Nuni ye te liku ‘Pulu Yemonga tapu ye te molopili.’ ningu yu kini ambolko lkisiku mako naa tou. Yema mimi siku kanoko apurukulie mako toyo. Mako toni ye marene pe ulu pulu keri tenge kinie nu eno kinie umbunema menge akumunge mimi siku kanoko tapu yema mako tani. Ulu peangama manjiku teko, Pulu Yemone ‘Ulu kake telime.’ nimbe kanolemo ulume teko, konopu kimbu siku moloyo.\f + \fr 5:22 \ft ungu pulu te inie yakondo 4:12*.\f* \p \v 23 (⸤Nalo ‘Sumbi sipu molambo.’ ningu⸥ umbu-no manjiku noleno mele pe aku siku naa teani. Nu kuru taki-teki topa nunge olona manda naa telemo kene ‘Kuru pora nimbe kangi tondolo pupili.’ ningu no-waene kolte nani.)\f + \fr 5:23 \ft Timotini molopa yemboma tapu tepa nokomba mele Pollone ungu awisili yu mane sirimu nalo ya 5:23 pala ( ) akune Timoti yuyundu ‘Piliepili.’ nimbe nirimu. 5:22 molemo mele pilkulie ya pala ⸤ ⸥ akune molemo mele nimbe nirimunje ningu pilimele, nalo Pollo Timotiselo moloringili kinie maratene awisili naa lierimumunge kuru torumu kinie no-waene noringila. Umbu-no kapola naa molorumu kinie ‘Kuru naa topili.’ ningu waene kinie waka-maka noringi akumunge Pollone aku sipe nirimunje ningu pilimele. ‘Umbu-no keri manjipe norumumunge taki-teki yu kuru torumunje.’ ningu pilimele.\f* \p \v 24 ⸤Tapu⸥ ye marene ulu pulu keri telemelema sumbi sipe para lemo akumunge kotena\f + \fr 5:24 \ft Kote nambolka kotemondo nirimunje, naa pilimolo. Pulu Yemone kotemo pilimbendo nirimunje, molo mana Pulu Yemonga yembo talapena sukundu kote pilimelemondo nirimunje.\f* ou naa pangi kote pilimo yemone ou teko kenjilimele mele sumbi sipe pilimo; ye marene ulu pulu keri lopi teko telemelema ou sumbi sipe para naa lemba nalo pe kotena mona lemba. \v 25 Aku sipela, yembo marene ulu peangama telemelema sumbi sipe mona lemo; marene telemelema lopi tepa pelemo, nalo pe lopi tepa naa pemba. Pe akume pali mona lemba. \c 6 \s1 6:1-2 Kongono We Tendeli Yembomane Enonga Nokoli Yemboma Liku Awi Singe Mele Ungu Te\f + \fr 6:0 \ft Epesasi 6:5-7, Kollosi 3:22.\f* (I ungumu 5:1 pulu polopa nimbe molemo.) \p \v 1 ⸤Kirasinge yema molemele⸥ yembo kendemande kongono we tendeli yembomane ‘Enonga kongono nokoli yembo akume peangama.’ ningu enonga ungume pilku liku, liku awi siku molangi. ⸤‘Kongono nokoli yema kinie ulsukundu molemele yembomane tepo kenjimolo mele kanokolie⸥ Pulu Yemonga imbimu kinie, Kirasinge ungume Pollo kinie ye mare kinie enone mane siringi ungume kinie, ungu taka tondoko naa niengi.’ ningu aku siku taka liku kongono teko kondoko molangi. \v 2 Kendemande yemboma enonga kongono nokoli yemboma Kirasinge yemboma molemele kinie ‘Eno kinie olio kinie angenupili molemolomonga enonga ungume pilipu naa limolo kinie uluri molo.’ ningu enonga ungume bulu siku kongono sumbi siku naa tenge kinie keri. Aku siku paa naa teangi! ‘Kongono nokoli yemboma olionga angenupilime. Enonga ungume pilipu lipu kongono tepo kondomolo kinie eno molko kondonge.’ ningu enonga kongono ningema olandopa teko kondangi. Kirasinge yembo naa molemele nokoli yembomanga ungume pilku liku kongono we telemele mele naa teko, olandopa teko kondangi. \s1 6:2-11,17-19 Mele Kande-Kandema Liku Nosilimelemanga Ungu Pokore \s1 6:2-11 Mele Kande Kandema Konopu Mondolemelemonga Ungu Pulu Te \p Inu mane sikiru mele ‘Yemboma paa aku siku teangi.’ ningu tondolo munduku mane sieni.\f + \fr 6:2 \ft ‘Timoti “Mane sipili.” nirimu ungumu Pollone inie maniekondo torumu molemo.’ konopu lemolo. Nalo yembo marene ningendo: “Molo. Pollone ou yakondo torumu akumundu nirimu.” nilimelemonga ‘ya awi-suku-singine ungu akumu yuyu molopili.’ nimbu torumulu.\f* \p \v 3 Olionga Awili Yesusi Kirasinge\f + \fr 6:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”.\f* ungu akumu ungu sikema mindi pelemo, kolo toli ungu te naa pelemo; akumu Pulu Yemone olio ‘I siku i siku teko molko kondangi.’ nimbe mane silimo ungumu kinie, kanu ungume ye tene mundupe siye kolopa ungu te lupe kolo topa mane simu liemo \v 4 yu kara pupe yuyu pilimo mele ungume mindi ‘Ungu peanga sikema.’ nimbe kanu ungume mindi konopu mondopa ‘Na pilipe konginjeli pelemo yemo molio.’ nimbe pilimo nalo yu konopu naa pelemo, ungu telu kepe mimi sipe naa pilimo. ‘Konopu siembo.’ nimbe yu ungumenga pulumu yemboma kinie kere-kuru lipe kerepale nilimo. Aku sipe telemo ulumene isipe ulume ‘Yemboma teangi.’ nilimo: Yembo marene anjo yando imbi olandopa molemo yemboma kanokolie eno kinie konopu keri panjiku, yemboma kinie irinele teko, yembomanga ungu bulkundu nindiku, yembo tene ungu te nilimo kinie molo ulu te telemo kinie konopu awisili kimbu siku, \v 5 alieli konopu sumbi sipe naa pelemo yemboma kinie irinele telemele. Aku siku telemele yema ungu sikema konopune naa pelemo. Enonga konopuni pilkulie, ‘Pulu Yemonga kongono tendemolo kinie mele kande kandema lipu kamakoma molomolo.’ konopu lemele. \p \v 6 Sike Pulu Yemonga kongono tendemba yembomo aku sipe tembamonga mele peanga awisili limbe, nalo akumu isipe mele: Pulu Yemonga kongono tendeli yembo tene konopuni pilipelie ‘Nane Pulu Yemonga ungumu pilipu tepo molio. Mele nosikirume manda tekemo.’ konopu lepa konopu pe nipili molomu liemo yu aku sipe molemomonga yu mele kande kandema nosilimo none telemomonga yu molopa kondolemo. \v 7 Olio meringi kinie melte naa meli we orumulu kanumu. Altopo kolomolo kinie melte naa meli we pumolola.\f + \fr 6:7 \ft Jopo 1:21, LLuku 12:13-21.\f* \v 8 Mulumbale kepe langi kepe manda temu liemo konopu sipu konopu pe nipili molamili. \v 9 Yembo tene ‘Na mele kande kandema nosipu yembo kamakomo molambo.’ konopu lepalie kanu sili melema limbe telemomonga ⸤kurumenga nomi Setenene⸥ yu kondi tolemo kinie melema limbendo tepa kenjilimo. Kanu yemone aku sipe konopu lemo kanumu yunge konopune melu mele lemo. Mele kande kandema konopu lipe mundupelie yu kekelepa topa molopa kenjimbe aulke kerine kamu pulimo. \v 10 Kou mone konopu mondoli ulu akumu ulu pulu keri awisili wendo olemomonga pulumu. Yembo marene ‘Kou mone liemboa!’ ningu konopu paa olandopa liku mundukulie ungu sike tondolo munduku pilimelemo munduku siye kolkolie konopune pilku keri pilku konopune sukundu mindili awisili nongo molemele. \s1 6:11-16 Pollone Timoti Yuyu Tepa Molomba Mele Mane Sirimu Ungu Te \p \v 11 Nalo nu Pulu Yemonga yemo kene ulu pulu kerime munduku siye kolko kowa pukulie ⸤ulu peanga isilime mindi konopu kimbu siku teko molani:⸥ Ulu sumbi nilime kinie, Pulu Yemonga kongonomo kinie, tondolo munduku pilieli ulumu\f + \fr 6:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* kinie, yemboma konopu mondoli ulumu kinie, ulu peangama tenindu tondolo munduku ambolko munduku siye naa kololi ulumu kinie, yembo tene nu tepa kenjimbe kinie pundu naa toko, taka liku mololi ulumu kinie, ‘Aku sipe ulume mindi tepo molambo.’ ningu konopu kimbu siku molani.\f + \fr 6:11 \ft inie yakondo 4:12, Pe-Timoti 2:22.\f* \v 12 Yembo te mele kalolimu limbendo yemboma kinie pea kere-kuru liku lkisilimele kinie paa tondolo mundupe lkisipe siye naa kolemo mele Kirasinge ye ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilino yemo molenomonga paa aku siku ‘Mele kalolimu liembo.’ ningu kere-kuru paa liku tondolo munduku lkisei! Nu ‘konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu\f + \fr 6:12 \ft 19 bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* paa lipu ambolambo!’ ningu tondolo munduku lkisiku siye naa kolko molani.\f + \fr 6:12 \ft Ipuru 12:1, Ou-Korini 9:24-27, Pe-Timoti 2:5, 4:7.\f* ‘Konde molopa kondopa mindi puli ulu pulu’ nikiru kanumu yembo awisili pilku molangi nuni ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilierinu mele ningu para sirinu kinie Pulu Yemone ‘Konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu simbo lieni.’ nimbe nu ou walserimu kanumundu nikiru. \p \v 13 Pulu Yemone melema pali ‘Konde pupili.’ nilimo yemo kinie, Yesusi Kirasi Pondiasi Paillatenga kumbikerena Yesusi Kirasi yunge ungu pulu sikemo pipili naa kolopa sumbi sipe nimbe para sirimu yemo kinie, kanu Pulu Yemo kinie kanu Yesusi Kirasi kinie pilku kanoko molangili ikongonomo nu paa teni mele nimbu sipulie nimbondo: \v 14 ‘⸤Nu Pulu Yemonga kongono tendani.’ nimbu nu mako torumulu mele pilku⸥\f + \fr 6:14 \ft pala ⸤ ⸥ akune molemo ungumu inie 6:12.\f* Pulu Yemonga ungumu nokoko kondoko molou! ‘Aku ungumu yembomane kanoko keri naakanangi. Nane ulu te tembo kanoko keri naa lakanangi.’ ningu kalaro mololi ulume kinie ulu kerime kinie naa teko Pulu Yemonga kongonomo mindi teko kondoko molani. Olionga Awili Yesusi Kirasi mona yando ombá kene nu aku siku mele munduku siye naa kolko teko mindi molani. \s1 6:15-16 Pollone Pulu Yemo Kapi Nirimu Ungu Te \p \v 15 Yu yando ombá walemo Pulu Yemone ou mako torumu aku walemonga “Pu.” nimbé kinie mona yando ombá. \q1 Pulu Yemo yu molopa kondoli ulu pulumu pelemo yemo, \q1 olio nokolemele yembomanga engema maniendopa, \q1 yuni olio nokolemo engemo olandopa, \q1 ye nomi kingimenga pali \q1 yu ye nomi kingi awili olandopamo, \q1 yembo awilimenga yu ye awili olandopamo.\f + \fr 6:15 \ft Lipe Ora Sirimu 1:5, 17:14, 19:16.\f* \m \v 16 Kololi ulu pulumunge yu mindi manda naa kolomba, \q1 alieli molopa mindi pulimo pumbe. \q1 Yu molemona pa awili tepa telemomonga \q1 olio akune manda sukundu naa pumolo. \q1 Ou yembo tene yu naa kanorumu. \q1 Kinié yembo tene yu manda naa lakanomba,\f + \fr 6:16 \ft Jono 1:18, Jono Kumbi-Lepamo 4:12.\f* \q1 kanu Pulu Yemone wale te yuyu pilipe \q1 yundu “Pu.” nimbé. \q1 Kanu Pulu Yemo yunge imbi olandopa molemomo kinie \q1 yunge tondolomo kinie alieli pepa mindi pupili. \q1 Aku sipe tepili.\f + \fr 6:16 \ft inie yakondo 1:17.\f* \s1 6:17-19 Pollone Yembo Kamakomando “Pulu Yemo Mindi Tondolo Munduku Pilku, We-Yemboma Kou Mone Siku Liku Tapondangi.” Nirimu Ungu Te\f + \fr 6:17 \ft LLuku 12:13-21.\f* (6:2-11 kinie pea kanani.) \p \v 17 Ya mana mele awisili nosilimele yembo kamakomando i siku mane sieni: “Aku melema keri lemba kene kara naa puku, ‘Mele awisili nosilimolomonga kapola molomolo.’ naa niengi. ‘Olio konopu sipu molamili.’ nimbe mele peanga awisili silimo simbe Pulu Yemo ⸤‘Sike olio nokopa kondomba.’⸥ ningu tondolo munduku pilku nokoko molangi.” nieni. \v 18 Kanu yembo kamakomando i siku mane sieni: “Yemboma liku tapondoko, ulu peanga awisili teko, mele nosilimele melema konopu kimbu siku naa molko, yembo mele molo tombama mare toyo toko moke teko siengi.” niyo. \v 19 “Aku tenge kinie eno pe kapola molonge ulumunge mele tondolo awisili nosinge kanu kinie paa molko kondonge ulu pulu sikemo\f + \fr 6:19 \ft inie nondopa 6:12.\f* liku ambolonge.” ningu aku siku enondo niyo.\f + \fr 6:19 \ft Mateyu 6:19-21, LLuku 12:33-34. Mateyu 19:16-26 kananila.\f* \s1 6:20-21 Timotini Kongono Temba Mele Yu Yuyu Mimi Sipe Nokopili Ungu Te \p \v 20 Kango Timoti, Pulu Yemone nu kongono sirimumu mimi siku nokoko molou. Ma koleamonga ungu wema, Pulu Yemone pilipe keri pilimo ungume kinie, kolo toli ungumene Pulu Yemonga ungumu topa manie mundumbe telemo ungume kinie, naa pilku, bulu sieni. Aku ungumendo kolo toko “Enonga pilipe konginjeli pelemomane nimbu sikimulu.” nilimele kanumu. \v 21 Kanu ungume yembo marene ‘Sike ungume.’ ningu tondolo munduku pilieringimunge Pulu Yemonga ungu sikema ou tondolo munduku pilieringi mele munduku siye kolko aulke lou lieringi kene ⸤nu kanu ungume bulu siku naa pilieni!⸥ \p ⸤Pulu Yemone⸥ eno we kondo kolopa molopili molangi. \p ⸤Aku pea nikiru.⸥