\id 1TH NT0167 - Kala NT Rob Head Jan/1995 \h OU-TESALLONAIKA \toc1 TESALLONAIKA Yemboma Pollone Wale Talo Pepá Topa Sirimu Bokuselo OU-TESALLONAIKA Pollone TESALLONAIKA Yemboma Pepá OU Topa Sirimu Bokumu \toc2 OU-TESALLONAIKA \mt2 TESALLONAIKA Yemboma Pollone Wale Talo Pepá Topa Sirimu Bokuselo \ip \it Pollone I Pepá Topa Sirimuselonga Ungu Pulu Mare\it* \ip \it Pollo kinie yuni pepá torumumenga ungu pulu mare bokumunge yakondo gomo 714 molemo.\it* \ip \it Pollo kolea awili Tesallonaika purumu temanemo Lipe Mundorumu Yema 17:1-10 molopa, yu mindili siringi kinie kowa pupe Beria taono molopalie, pe altopa kowa pupe kolea awili Atenesi purumu temanemo 17:11-15 molemo. Tesallonaika akune Kirasinge yembo talapemonga yembo koltalo sike Juda yemboma nalo awisili yembo lupema moloringi (Lipe Mundorumu Yema 17:4, ya Ou-Tesallonaika 1:9-10). Tesallonaika akumu Masedonia poropinji kolea te, no kélona lierimu.\it* \ip \it Pollo kolea awili Korini molopa Kirasinge Tesallonaika yemboma pepá ou topa sirimumunge pulumu isipenje: Pollo Tesallonaika yemboma-kinie molopalie Kirasinge ungumu kamu mane naa sipili Juda yembo ungumu liku su siringimene yu toko makororingi. Pe Tesallonaika yemboma Kirasi lombili puringimunge mindili nongo moloringi pilipelie Pollone ‘Timoti eno lipe tapondopili.’ nimbe yu eno moloringine lipe mundorumu (Ou-Tesallonaika 3:1-5). Pe Timoti kelepa Pollo molorumune omba eno moloringi mele Pollo temane topa sirimu kinie Pollone ipepámo eno sipe mundumbendo torumu. Eno konopu tondolo pupili moloringimunge konopu sipe Pulu Yemo kinie “Ange.” nirimu mele eno nimbe sipe, eno mimi siku molonge mele mane sipe, Awili Yesusi pe kelepa ombámonga ungu awisili nimbe sirimu (1:9-10, 2:19-20, 3:13, 4:13-18, 5:1-3,23-24). Ungu mare pea nu nunu kanani.\it* \ip \it ‘Oli mare mindi omba pupili Pollo kolea awili Korini we molopalie wale talo sipe pepá te Kirasinge Tesallonaika yemboma topa sirimu.’ ningu pilimele. Imbi lepo “Pe-Tesallonaika” nilimolo pepá akumunge ungu pulumu Ou-Tesallonaika kinie telu sipe. Awilimu pe kelepa ombámonga ungu awisili torumu molemo. Eno mindili nongo moloringi nalo konopu tondolo pupili ‘Kirasi sike.’ ningu pilieringi mele munduku siye naa koloringimunge Pollone Pulu Yemo kinie “Ange.” nirimula. Kote-walemo wendo ombá kinie Pulu Yemone mindili siringi yemboma pundu tomba mele nimbe sirimula. Enonga yembo mare kongonomo kapola naa teko we moloringimunge ungu tondolo te 3:6-15 molemo.\it* \ip \it Ya Ou-Tesallonaika kinie Pe-Tesallonaika kinie ungu pulumu pora nikimu.\it* \mt1 OU-TESALLONAIKA \mt2 Pollone TESALLONAIKA Yemboma Pepá OU Topa Sirimu Bokumu \ip \it I pepámonga ungu pulu mare inie yakondo gomo 1026 molemo, akune kanoko piliéni!\it* \c 1 \s1 Kolomongo Awili 1-3 POLLO YU KINIE, PEA KONGONO TERINGI YEMA KINIE, ‘TESALLONAIKA YEMBOMA NAMBEKO MOLEMELENJE?’ NINGU KONOPU AWISILI LIKU MUNDUKU MOLORINGI MELE UNGUME \s1 1:1 Pollone Pep mo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungumu \p \v 1 Pollo kinie Saillasi kinie Timoti kinie olione \p eno Kirasinge yembo talape\f + \fr 1:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* kolea awili Tesallonaika molemelema \p ipepámo topo sikimulu.\f + \fr 1:1 \ft Pollone kolea awili Tesallonaika pupe molorumu temanemo Lipe Mundorumu Yema 17:1-10.\f* \p Eno Lapa Pulu Yemo kinie Awili Yesusi Kirasi\f + \fr 1:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”.\f* kinie tapu toko molemele yemboma, ⸤elone⸥ eno we kondo kolkolo, ‘Eno konopu pe nipili taka liku molangi.’ ⸤niengili.⸥ \s1 1:2-10 Tesallonaika Yemboma Tondolo Munduku Pilieringimunge Pollone Konopu Sipe Pulu Yemo Kinie “Ange.” Nirimu Ungumu \p \v 2 Olio ⸤eno molemele mele pilipulie⸥ alieli Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbu, yu-kinie ungu nimolondo enonga kepe mawa tendelemolo. \v 3 Olionga Lapa Pulu Yemo enonga nimbu alieli mawa tendepo molomolondo ulu telemelemane eno ⸤Yesusinge temanemo “Sike.” ningu⸥ tondolo munduku pilimele mele lipe ora sipe, yemboma mindili siku liku tapondolemele ulumene konopu mondolemele mele lipe ora sipe, tondolo munduku molko siye naa kolemele ulumuni eno Awili Yesusi Kirasi ⸤‘Kelepa ombá.’ ningu⸥ konopu siku nokoko molemele mele lipe ora silimomonga aku siku molemele mele pilipulie alieli ⸤“Ange.” nilimolo⸥.\f + \fr 1:3 \ft Tondolo munduku pilieli ulumu kinie konopu mondoli ulumu kinie ulu pe wendo omb ma konopu siku nokoko mololi ulumu kinie aku ulu yepokonga ungu mare Ou-Korini 13:13, Gallesia 5:5-6, Kollosi 1:4-5.\f* \p \v 4-5 Eno olionga angenupili Pulu Yemone konopu mondolemoma, Pulu Yemone ‘eno yunge yemboma molangi.’ nimbe mako torumu mele olio pilipulie akumunge kepe “Ange.” nilimolo. Olione temane peangamo eno moloringine ombo topo sirimulu kinie ungumu yuyu mindi wendo orumu-ne pilku naa moloringi. Aku temane peangamo topo sirimulu kinie yunge tondolomo kinie Mini Kake Telimu kinie wendo orumu mele pilku kanoko, olione aku temanemo ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilipulie enondo tondolo mundupu nirimulu mele kepe pilku kanokolie “Sike nikimili.” ningu tondolo munduku pilieringi kulu kanopolie ‘Pulu Yemone sike eno konopu mondopa ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu lemo.’ nimbu kanorumulu. Olio eno lipu tapondomolondo eno-kinie ombo molorumulu mele\f + \fr 1:4-5 \ft Pollone nambolka ulumundu nirimunje? Lipe Mundorumu Yema 17:5-9 yu kinie Tesallonaika yemboma kinie toko mindili nongo moloringi mele pilipelie nirimunje?\f* eno pilimele. \p \v 6 Eno olio kinie Awilimu kinie molorumulu mele manda manjiku moloringi; eno-kinie umbune awisili wendo orumu nalo ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu konopu siku pilku lsingi. Kanu konopu sili ulumu Mini Kake Telimuni sirimu. \v 7 Aku teringimunge kolea Masedonia poropinji kinie Akaya poropinjiselonga ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku moloringi yemboma\f + \fr 1:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* molonge mele kolea awili Tesallonaika yemboma enone liku ora siringi. \p \v 8 Eno ⸤Kirasinge Tesallonaika yemboma⸥ moloringine Awilimunge ungumu Masedonia kinie Akaya poropinjiselonga yemboma moloringine purumu, pali pilieringi nalo aku kolea pokorenga mindi naa purumu. Enone Pulu Yemo ‘Sike ⸤olionga Lipe Tapondolimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilieringi temanemo koleamanga pali anjo anjo purumu pilieringi. Akumunge eno ⸤Tesallonaika Kirasinge yemboma⸥ molemele mele olione altopo temane te topo simolo aulke te naa lemo. \v 9 Olio eno moloringine orumulu kinie eno-kinie ulume wendo orumu, enone teringi mele we yemboma enono olio temane toko silimele akumunge ⸤altopo yemboma enonga temanemo topo simolo aulke te naa lemo⸥. Eno ⸤Tesallonaika yembomane⸥ we melema popo toringi pulu ye kolo tolime munduku siye kolko konopu alowa teko, konde molopa mindi puli Pulu Ye sikemo\f + \fr 1:9 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. God, god giaman”.\f* molorumune puringi mele we yembomane olio temane toko silimele. ‘Yunge kendemandema molamili.’ ningu molko, \v 10 ‘yunge Malo\f + \fr 1:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.\f* mulu koleamo mundupe siye kolopa kelepa ombá.’ ningu konopu siku nokoko molongendo ⸤Pulu Ye Sikemo molorumune puringi⸥ mele ⸤temanemo toko silimele⸥. Aku Malomo kolorumu kinie Pulu Ye Sike kanumuni topa makinjinderimu yemo; akumu Yesusi, olio ⸤yunge yemboma⸥ lipe tapondolemomonga Pulu Yemo pe yemboma mumindili kolomba walemo wendo ombá kinie olionga uluri naa pemba yemo. \c 2 \s1 2:1-16 Pollone Tesallonaika Yemboma Kinie Kongono Terimu Mele Nirimu Ungu Te \p \v 1 Angokeme, eno moloringine ombo kongono terimulu kanumu we manie naa purumu eno pilimele. \v 2 Enonga koleana ou naa ombo kolea awili Pillipai molorumulu kinie olionga kangikundu mindili siku olio ungu taka tondoringi mele eno pilimele.\f + \fr 2:2 \ft Lipe Mundorumu Yema 16.\f* Nalo pe Tesallonaika orumulu kinie ‘Kongono naa teangi.’ ningu kongono temolo aulkemo pipi singe teringi kinie\f + \fr 2:2 \ft Lipe Mundorumu Yema 17:5-10.\f* olionga Pulu Yemone olio lipe tapondorumu kinie pipili naa kolopo tondolo mundupu yunge temane peangamo eno topo sirimulu. \v 3 Olione enondo tondolo mundupu “Yesusi Kirasi piliengi!” nimolondo olione ungu mare lawa tepo pilipu naa nimbu, ‘Kalaro mololi ulume pea teamili.’ nimbu konopu talo pepili ungume naa nimbu, ‘Eno aulke tenga lupe pangi kene kondi tamili.’ nimbu kolo naa torumulu. Aku paa naa terimulu. \v 4 Pulu Yemone olio apurupe kanopalie ‘Nanga temane peangamo manda sumbi siku toko singe.’ nimbe kanopalie “Ningu sindengi.” nirimu, akumunge ‘I siku i siku ningu siee.’ nilimo mele mindi alieli nilimolo. ‘Yembomane olio kanoko peanga kanoko kapi niengi.’ nimbu ungume andopo naa nimbu silimolo. ‘Olionga konopume kanopa apurulimo Pulu Yemone kanopa peanga kanopili.’ nimbu kongono telemolo. \v 5 ⸤Olio sumbi sipu terimulu mele⸥ eno pilimele. Pulu Yemo walsilimelanje yuni ‘Sike.’ nilkela. ‘Olio-kinie ulu te teko kondangi kene eno kapi nimbu imbi lipu ola mundundemili.’ nimbu ungume naa lanirimulu. ‘Enonga melema olio siengi.’ nimbu ungume naa lanirimulu. Kolo naa tokomolo eno pilimele; Pulu Yemone pilimola. \v 6 ‘Enone kepe ma kolea lupemanga yembomane kepe olio kapi niengi.’ nimbu Pulu Yemonga ungumu andopo naa nirimulu. \p Sike olio Kirasini ‘Kongono tende-paa.’ nimbe lipe mundorumu yema\f + \fr 2:6 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* molorumulumunge eno lipu tapondopolie umbune lipu sipu ⸤“Enone melema siku olio nokaa.”⸥ nimbu tondolo mundupu nilimelanje papu.\f + \fr 2:6 \ft inie nondopa 2:9*, LLuku 10:7, Ou-Korini 9:4-14, Ou-Timoti 5:18.\f* \v 7 Nalo ⸤aku sipu naa nirimulu.⸥ Eno-kinie molopolie ambomane enonga ambolangoma\f + \fr 2:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “31. pikinini- 31.4. tok bokis”.\f* taka liku nokoko ⸤ame siku⸥ molemele mele eno aku sipu nokorumulu. \v 8 Olio eno paa konopu mondopo kondo kolopolie ‘Pulu Yemonga temane peangamo topo siemili.’ nimbu mindi naa terimulu; ‘Eno lipu tapondomolondo olio umbune mare membo mindili nomulu liemo uluri molo.’ nimbu konopu sipu terimulula. \p \v 9 Angokeme, ‘Olio eno-kinie molopolie kongono temolondo mindili sipu kongono terimulu mele eno pilkimili.’ konopu lekero. ‘Olione eno Pulu Yemonga temane peangamo topo sipu molomolo kinie ‘Enone olio nokoko langi siengi.’ naa nimolo.’\f + \fr 2:9 \ft Giriki ungune “Umbune te naa simolo.” nimbe molemo akumunge ungu pulumu ya sumbi sipe molemo; inie yakondo 2:7, Pe-Korini 11:7-11. Pe-Tesallonaika 3:8, Lipe Mundorumu Yema 18:3, 20:34 kananila.\f* nimbu ipulueli kepe tangoli kepe kongono terimulu.\f + \fr 2:9 \ft Pe-Tesallonaika 3:8.\f* ⸤Aku kongonomo kou limolondo kongono tepo, eno lipu tapondopo kongono tepo, peaselo lipu tere lepo terimulu.⸥ \p \v 10 Eno Kirasi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele\f + \fr 2:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* yemboma pea tapu topo molorumulu kinie Pulu Yemone kanopa ‘ulu kake telime’ nimbe kanolemo ulume kinie, yembomane ‘ulu sumbi nilime’ ningu kanolemele ulume kinie tepo, ulu te tepo naa kenjerimulu akumu eno pilimele; Pulu Yemo pilimola. Olio “ulu te teko kenjeringi.” manda naa ninge. \v 11 Yemane enonga ambolangoma nokoko teko kondolemele mele olione eno aku sipu terimulu akumu eno pilimele. \v 12 ‘Eno konopu tondolo pupe konopu waengo nipili molangi.’ nimbu, “‘Ye nomi kingi molopo kolea paa peanga, tondolo pa teli koleana molopo nokolio koleana\f + \fr 2:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.\f* eno pea molamili waa.’ nimbe eno walsilimo Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo mele mindi alieli teko molangi.” nimbu\f + \fr 2:12 \ft Pe-Tesallonaika 1:11.\f* paa tondolo mundupu mane sirimulu. \s1 2:13-16 Kirasinge Yemboma ‘Sike.’ Ningu Tondolo Munduku Pilkulie Umbunema Wendo Orumu Kinie Kanu Umbunema Enge Ningu Meringi Ungu Te \p \v 13 Alieli Pulu Yemo kinie “Ange.” nilimolo\f + \fr 2:13 \ft inie yakondo 1:2.\f* akumunge ulu te pea pelemo. ⸤Akumu isipe:⸥ Olio eno moloringine ombo Pulu Yemone olio ungu umbu tondorumumu pilipulie nimbu sirimulu kinie mana yembo tene ungu te nimbe silimo kinie pilku limele mele mindi naa pilku lsingi. Pilkulie ‘Akumu Pulu Yemonga ungumu ningu sikimili.’ ningulie pilku lsingi. ⸤Akumu papu teringi.⸥ Aku ungumu paa sike Pulu Yemonga ungumu. Kanu ungumuni eno ⸤Kirasi⸥ ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yembomanga konopumenga kongono telemo. \p \v 14 Angokeme, eno-kinie ulu wendo orumu mele kolea Judia disiriki Pulu Yemonga yembo talape\f + \fr 2:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.\f* moloringime-kinie ou aku sipe wendo orumula. Eno Tesallonaika yemboma enonga pulu lemo yembomane ‘Mindili nangi.’ ningu teko kenjeringi mele, Judia koleana Kirasi Yesusi pea tapu toko molemele yembomanga pulu lemo Juda yembomane ou aku siku kepe ‘Mindili nangi.’ ningu teko kenjeringi.\f + \fr 2:14 \ft inie anjokondo 3:4.\f* Akumunge pilipulie ‘Eno ungu nimbu sirimulumu sike enone ‘Pulu Yemonga ungumu’ ningu, pilku lsingi.’ nimbu pilimolo. \v 15 Juda yembomane ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema\f + \fr 2:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* toko kondoko, pe Awili\f + \fr 2:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* Yesusi toko kondoringi yembomane pe olio kepe mindili liku siku toko makororingi. Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulume teko, yemboma kinie pali opa pulue molemele. \v 16 ‘Olio Pulu Yemone Juda yembo naa molemele yemboma\f + \fr 2:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.\f* lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo lipe, yu-kinie molko kondonge aulkena lipe mondomba mele\f + \fr 2:16 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* naa niemili.’ ningu, olio andopo kanu yembo lupema ungu nimbu simolo aulkemo pipi singe telemele. Aku telemelemonga eno ulu pulu keri telemele mele alieli olandopa olandopa paa pea pali telemele, akumunge ulu pulu keri awisili eno-kinie kamu pemba. Pe kinié Pulu Yemonga mumindili kolomba walemo eno molemelena koronga kamu-kumu omba lemo. \s1 2:17-3:5 Pollone “Tesallonaika Yemboma Altopo Paa Kanamboa.” Nirimu Ungu Te \p \v 17 Nalo angokeme, ⸤Juda yembomane⸥ olio toko makororingi kinie olio eno mundupu siye kolopo tenga purumulu kinie\f + \fr 2:17 \ft LipeMundorumuYema 17:5-10.\f* sike olio eno kinie tapu topo naa molemolo nalo olionga konopumene ‘eno kinie tapu topo molemolo.’ konopu lemolo. ⸤Lapalini ambolangoma munduku siye kolko kolea sulune puku molko enonga ambolangoma konopu liku munduku pilku molemele mele⸥ olione aku sipu eno mundupu siye kolopo pupu laye-kolo mindi molopolie, eno konopuni pilipu molopo ‘Eno paa kanamiliya.’ nimbu omolondo aulke te kororumulu. \v 18 ‘Olio eno molemelena omolo.’ nimbu terimulu. Na ⸤Pollo⸥ nanu kepe wale awisili kelepo ombó terindula, nalo ⸤kurumenga nomi⸥ Setenene\f + \fr 2:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.\f* ‘Molo.’ nimbe olio pipi sirimu. \v 19 Olionga Awili Yesusi Kirasi kelepa ombá kinie mele nambolkarene olio ‘Konopu tondolo pupili molangi.’ nimbé kinie yunge kumbikerena konopu sipu angilimoloye? Olione kongono tondolo mundupu tepo kondorumulu mele nambolka meltene ‘lipe ora sipili.’ nimbu membo pumoloye? Eno lipu tapondorumulu yemboma mindi kapi nimbu lipu ora simolo. Akumunge kepe ‘Eno molemelena wamili.’ nimbu terimulu. \v 20 Sike, ⸤olione eno lipu tapondorumulu kinie eno Kirasinge yemboma molko ulume telemelemonga⸥ eno mindi kanopo olio konopu peanga pepili molopo, eno-kinie konopu silimolo. \c 3 \s1 3:1-5 Pollone ‘Tesallonaika Kirasinge Yemboma Konopu Tondolo Pupili Molangi.’ Nimbe Timotindu “Puku Ni-Pou.” Nimbe Lipe Mundorumu Temanemo (2:17 pulu polko kanani.) \p \v 1 Akumunge, ‘Eno nambeko molemelenje.’ nimbu olio paa konopu awisili lipu mundupu ⸤‘Ungu te ningu mundungenje.’ nimbu⸥ nokopo molorumulu kinie ungu te naa ningu mundoringi kulu siye terimumunge ‘⸤Saillasi kinie⸥ olto ya kolea awili Atenesi molambili.’ nimbu panjerimulu kinie \v 2 oltone Timoti “Eno molemelena pu.” nirimbulu. Timoti yu oltonga angenu, pea tapu topo Pulu Yemonga kongono tendepo Kirasinge temane peangamo andopo topo silimolo yemo. “Yuni eno ‘enge ningu molko Kirasi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele munduku siye naa kolko paa ambolko molangi.’ nipili.” nimbulu yu eno molemelena lipu mundorumbulu. \v 3 ‘Eno mindili nongo umbune melemelemonga konopu kimbu siku molongenje.’ nimbu aku terimbulu. ‘Kirasinge yemboma aku siku umbunema menge.’ nimbe Pulu Yemone nilimo mele eno pilimele.\f + \fr 3:3 \ft Yesusi yu lombili andolimendo aku sipe nirimu mele Mateyu 10:17. Pollondo aku sipe nirimula Lipe Mundorumu Yema 9:16. Mateyu 24:9 kananila.\f* \v 4 Olio eno kinie pea molopolie eno liepi-liepi topolie nimolondo: “Olio paa sike mindili singe, olio kinie umbune awisili wendo ombá.” nirimulu kanumu sike aku sipe wendo orumu mele eno kanolemele.\f + \fr 3:4 \ft inie yakondo 2:14.\f* \p \v 5 Akumunge ‘Eno nambeko molemelenje.’ nimbu konopu lipu mundorundu mele siye terimu kulu ‘Konopu lipu mundukuru mele manie pupili.’ nimbu nane Timoti eno moloringine lipu mundorundu. ‘Eno tondolo munduku pilku\f + \fr 3:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* molemelenje molo kondi tolemo yemone eno kondi torumu kinie enonga tondolo munduku pilieringi mele we aku siku tondolo munduku pilimele molo aku siku teko moloringi ulumu munduku siye koloringinje. Kongono mindili sipu terimulumu we manie purumunje, piliembo.’ nimbu yu lipu mundorundu. \s1 3:6-10 Timoti Kelepa Pollo Molorumune Yando Omba Tesallonaika Yemboma Teko Moloringi Mele Temane Topa Sirimu Kinie Pilipelie Pollo Yu Paa Konopu Sirimu Temanemo (2:17 pulu polko kanani.) \p \v 6 Nalo kinié mindi Timoti yando ombalie\f + \fr 3:6 \ft Lipe Mundorumu Yema 18:5.\f* eno ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku yemboma konopu mondoko molemele mele temane peanga te omba topa simu. Alieli olio eno-kinie pea molorumulu mele enone konopu kimbu siku pilkulie paa konopu siku molemele mele nimbe sipe, olione ‘Eno paa kanamiliya!’ nimbu molemolo mele eno aku sikula ‘Olio paa kanamiliya.’ ningu molemele mele nimbe simu. \v 7 Akumunge, angokeme, sike olio umbune membo mindili nolemolo nalo eno ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku molemele mele temanemo pilipulie konopu peanga pepili tondolo mundupu molemolo. \v 8 Eno Awilimu\f + \fr 3:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* munduku siye naa kolko yu tondolo munduku ambolko molemelemonga pilipulie yembo konde pulimele mele kinié paa kapola molemolo. \v 9 Olio Pulu Yemo kinie ungu nimbu molopo eno konopuni pilipulie, eno teko molemelemonga paa awili tepo konopu sipu molemolo akumu nambepo Pulu Yemo kinie manda “Ange.” nimoloye? Pulu Yemone aku sipe olio ‘konopu siemili.’ nilimomonga yunge kumbikerena pupu konopu lakopo sipu molemolomonga olione taki-teki yu-kinie “Ange.” nimolo kapola naa temba. \s1 3:10-13 Pollone Tesallonaika Kirasinge Yembomanga Pulu Yemo Mawa Tenderimu Ungu Te \p \v 10 Ipulueli kepe tangoli kepe Pulu Yemo kinie ungu nimbulie ‘Olio eno ombo kanamili. Aulke te akisindepili.’ nimbu paa tondolo mundupu mawa telemolo. ‘Enonga tondolo munduku pilimele mele kamu tondolo munduku pilinge ungu te pilku naa molongi liemo aku molo tolemo ungume ombo nimbu siemili.’ nimbu aku sipu mawa telemolo. \p \v 11 Kinié Pulu Ye olionga Lapa akumu kinie olionga Awili Yesusi kinie elone olio eno molemelena ‘Wamili.’ ningulu aulke te akisindengili.\f + \fr 3:11 \ft Iungumunge pulu polopa nirimu ungumu inie yakondo 2:17 molemo.\f* \s1 3:12-4:8 Pulu Yemone Kanopa Peanga Kanolemo Ulumenga Ungu Te \p \v 12 Olione eno konopu paa awili tepo mondolemolo mele Awilimuni ‘Enone aku siku enonga Kirasinge yemboma kinie we yemboma kinie pali konopu paa olandopa olandopa mondangi.’ nipili.\f + \fr 3:12 \ft inie anjokondo 4:9-10.\f* \p \v 13 Olionga Awili Yesusi yunge yembo kake telime kinie kelepa ombá walemonga eno Pulu Ye olionga Lapamo molombana puku molonge kinie konopu kake tepa Pulu Yemone kanopa keri kanopa kote tendemba ulu pulu te konopune naa pepili molonge kinie ‘yuni kanopili.’ nimbe Awilimuni enonga konopume tondolo mundundopili.\f + \fr 3:13 \ft pora nilimo akune Pisini ungune ‘Isike.’ nimbe molemo nalo akumu Ingillisi ungune kinie Giriki ungune kinie naa molemo.\f* \c 4 \s1 Kolomongo Awili 4-5selo “KIRASINGE TESALLONAIKA YEMBOMA ‘ULU PEANGAMA MINDI TONDOLO MUNDUPU TEAMILI.’ NIENGI.” NIMBE POLLONE NIRIMU UNGU MARE \s1 4:1-8 Pulu Yemone “Teaa.” Nilimo Ulu Peangama Kinie “Naa Teaa.” Nilimo Ulu Kerime Kinie Akumenga Ungu Te\f + \fr 4:0 \ft 3:12-4:8 pali kanani.\f* \p \v 1 Angokeme, ungu te kamu niembo. Ou eno mane sipu Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume tenge mele ou nimbu sirimulu. Aku siku sike teko molemele. Nalo kinié “Eno Awili Yesusinge yemboma molemelemonga aku ulume siye naa kolko teko mololiku mindi pangi.” nimbu tondolo mundupu mawa tekemolo. \v 2 Awili Yesusini olio ungu umbu tondorumume eno nimbu sirimulu ungu manema eno pilimele kanumu. \p \v 3 Pulu Yemone ‘Eno teangi.’ konopu lepa molemo mele isipe: \m Eno konopu kake tepili \m Pulu Yemonga yemboma manjiku molko, \m wa ulu kerinele teli ulu pulumu munduku siye kolangi. \m \v 4-5 Juda yemboma naa molko \m Pulu Yemo naa pilimele yembomane \m yembo lupema\f + \fr 4:4-5 \ft bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.\f* kanoko pea ulu kerinele tengendo \m konopu mondoko wa ulu kerinele telemele aku mele \m aku ulume waka kolko naa teangi. \m Eno yu-mele-mele ambo linge molo ye pungema \m ‘Enonga kangimu emenalinge manjipe angiliepili.’ ningu \m ulu peanga kake telime manjiku teko molayo. \m \v 6 Yema, enonga angenali ‘Tepo naa kenjemili.’ ningu \m aku ulu pulu kerimu naa teko, \m enonga angenalinge amboma kinie \m ‘Ulu kerinele teamili.’ ningu kondi naa tangi. \m ‘Nanga molo, yunge.’ ningu yu-kinie ulu te naa teangi. \m Olione ou eno nimbu sipu liepi-liepi torumulu mele paa sike nirimulu. “Aku ulu pulu keri mele ulume tenge yemboma Pulu Yemone aku tengemonga mongo lipe simbe.” ou liepi-liepi topo nirimulu kanumu. \v 7 Pulu Yemone “Ulu pulu kalaro mololi aku sipema teko molangi waa.” ni naa nirimu. “Nanga yemboma manjiku molko ulu pulu kake telime teko molangi waa.” nirimu. \v 8 Aku sipe nirimu kulu ‘Iungu manemo naa pilipu lipu temolo.’ ningu bulu silimele yemboma yembo te lupe bulu naa silimele; Mini Kake Telimu eno silimo Pulu Yemo mindi bulu silimele. \s1 4:9-12 Yemboma Kinie Molopo Kondomolomonga Ungu Te \p \v 9 ‘⸤Eno Kirasinge yemboma⸥ enonga angenupilime konopu mondangi niemili.’ nimbu pepá naa tomolo. Pulu Yemone eno anjo yando konopu mondonge mele ou ⸤enonga konopune omba molopa⸥ mane sirimu kanumu, akumunge olione aku ungumunge pepá te naa tomulu liemo mandala. \v 10 Masedonia poropinji Kirasinge yemboma pali kepe\f + \fr 4:10 \ft Kolea Awili Tesallonaika akumu Masedonia poropinji lierimu kanumu.\f* enone aku siku konopu mondolemelela kanumu. Nalo angokeme, enone aku ulumu telemele mele ‘olandopa olandopa teangi.’ nimbu tondolo mundupu mawa tekemolo. \p \v 11 Olione ou eno mane sipulie “Taka liku molaa. Eno enono yu mele mele mindi kongono pilku teaa. Eno enono yu mele mele kongono tekolie langime naa.” nirimulu mele ‘Paa aku sipu teamili.’ ningu tondolo munduku teko molayo.\f + \fr 4:11 \ft Tesallonaika molopalie Pollone ou aku sipe nirimunje? Molo ou tewale nirimunje? Naa pilimolo. Pe altopa nirimu ungumu Pe-Tesallonaika 3:6-15. Epesasi 4:28 kananila.\f* \v 12 ‘Aku sipu temolo kinie Kirasinge yembo naa molko ulsu molemele yembomane olio aku sipu temolo mele kanokolie olio ‘yembo peanga’ ningu olionga ungumu pilinge.\f + \fr 4:12 \ft Mateyu 5:16.\f* Olio yu mele mele melte molo naa tombala.’ ningu aku siku teko molangi. \s1 4:13-5:11 Awilimu Omb monga Ungu Te\f + \fr 4:13 \ft Yesusi omb monga ungu awili te Ou-Korini 15 pali. Yu omb monga ungu mare yuni yuyu nirimu akume Mateyu 24:27,30-31,36,42-44.\f* \s1 4:13-18 Awilimu Kelepa Wale Talo Sipe Omb Kinie Yu Pilkulie Kolemele Yemboma Lomboroko Ola Molonge, Olio Konde Molomolo Yemboma Pea Omba Limbemonga Ungu Te \p \v 13 Angokeme, Kirasinge yembo koloringimenga ungu te niemili. Kanu uru pelemele yemboma-kinie\f + \fr 4:13 \ft ungu pulu te Mateyu 9:24*.\f* ⸤pe wendo ombá mele⸥ eno ⸤kinié we molemelema⸥ ne mimi siku naa pilku molongi liemo olio pilkimulu kapola naa tekemo. Kirasi naa pilieli yembomanga yembo te kolemo kinie we-yembo kanume kondo awili teko kolemele mele eno Kirasinge yemboma aku siku kondo awili teko naa kolangi. We yembomane pilkulie ‘Kolopolie walse lomboropo ola molopo, olionga yemboma kinie altopo telune tapu topo molomolo.’ ningu naa pilkulie aku siku kondo awili teko kolemele kanumu. \v 14 Olio ⸤Kirasinge yembomane⸥ ‘Yesusi kolopa lomboropa ola molorumu.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.\f + \fr 4:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”\f* Aku nimbu pilipulie ‘Yu terimu mele aku siku yembo ‘Yesusi ⸤sike nanga nimbe kolo wangopa kolondorumu. Kinié pea molemolo.’ ningu⸥ tondolo munduku pilkulie koloringi yemboma aku siku tengela.’ nimbu tondolo mundupu pilimolola. Kanu yemboma pe Pulu Yemone Yesusi-kinie pea altopa yando meli ombá. \p \v 15 Kinié Awilimuni\f + \fr 4:15 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* yuyu nirimu ungu te eno nimbu siemili. Yuni nimbendo: “Awilimu ⸤kelepa manie⸥ ombá kinie olio we konde molomolo yemboma ou koloringi uru pelemele yemboma mundupu siye kolopo olio kumbi lepo naa pumolo. Paa molo!” nirimu. \v 16 Awilimu mulu koleana mundupe siye kolopa manie ombando ombá kinie\f + \fr 4:16 \ft Mateyu 16:27, 24:31, Ou-Korini 15:23,51.\f* ungu tondolo te wendo omba,\f + \fr 4:16 \ft Ungu tondolomo nawene nimbéye? Awilimuni nimbé molo Pulu Yemone nimbé molo angello tondolo tene nimbénje, paa naa pilimolo. Giriki ungune naa nimbe para silimo.\f* mulu koleana angello awili nomi tene ungu te nimbe, Pulu Yemonga biyukelemone ungu te nimbe, Awilimu yuyu kanu ungume kinie mulu koleana manie ombá. Ombá kinie Kirasinge yemboma molkolie kolemelema ou lomboroko ola molonge. \v 17 Kanu kinie olio we konde molomolo yemboma kinie koloringi yemboma kinie pea kupena ola lipe, olio Awilimu yu ‘Aulkena liengi.’ nimbe olio olando limbe, olio ola mulune pupu yu aulkena li-pumolo. Aku sipe ulu te wendo ombámonga olio Awilimu kinie pea kamu-kumu tapu topo molopo mindi pumolo. \v 18 Ulu akumu wendo ombá kene enonga yembo ⸤kondo kolongema⸥ ‘Konopu tondolo pupili molangi.’ ningu “Kolemele yemboma pe konde molonge.” inikiru mele anjo yando ningu sieyo. \c 5 \s1 5:1-11 Awilimu Walsikele Lipe Sinjipe Omb Ungu Te\f + \fr 5:0 \ft akumunge ungu pulu te inie yakondo 4:13-5:11*.\f* (4:13 pulu polko kanani.) \p \v 1 Nalo angokeme, poniemo kepe enamo kepe Awilimu ombá wale akumenga ungumu eno pilimelemonga nane aku walemonga ungu te pepá manda naa topo simbo. \v 2 Wa noli yembo te ombá walemo yembomane naa piliengi ipulueli lipe sinjipe olemo mele Awilimu ombá walemo aku sipela wendo ombámo eno paa pilimele kanumu. \v 3 Yembomane ‘Olio kapola kapola molopo mini-wale mundupu umbune kolomolo ulu te wendo naa olemo. Molopo kondolemolo.’ ninge kinie yemboma kote tendepa mongo simbe ulu kanumu walsikele lipe sinjipe wendo ombá. Ambo te ambolango membando walsikele lipe sinjipe mindili nolemo, kanu mindilimu mundupe siye kolopa pumbe aulke te naa lemo. Aku siku mele ‘Kapola kapola molemolo.’ ninge kanu yemboma kote tendepa mongo simbe ulumu walsikele lipe sinjipe wendo ombá, kanu kinie yemboma kowa manda naa punge. \p \v 4 Nalo angokeme, eno sumbulu toline naa molemele-na ‘Wa noli yembo te ombá.’ ningu nokoko naa kanangi kiyengo nimbe lipe sinjipe olemo kinie yemboma pungu-pungu nilimele mele eno aku siku naa tenge. ‘Kanu walemo wendo ombá.’ ningu kanoko nokoko molangi wendo ombámonga eno-kinie umbune te naa pemba. \v 5 Eno tangoli pa teline molemele yemboma;\f + \fr 5:5 \ft Jono 12:36, Epesasi 5:8.\f* olio pea ipulueli sumbulu toline yemboma naa molemolo. \v 6 Aku sipu molemolo kene we yemboma uru pelemele mele olio aku sipu uru naa peamili. Olio mongo makilipu umbu-konopu pepili molamili. \v 7 Uru pelemele yemboma ipulueli uru pelemele. No tondolo nongo kekelepa tolemele yemboma ipulueli no tondolo nongo kekelepa tolemele. \p \v 8 Nalo olio tangoli molemolo yemboma molemolo kene umbu konopu pepili molamili. Ami yema eno ‘olkondo naa tangi.’ ningu wale-pakoli kapane telime pakolemele mele olio aku sipu ⸤‘Yesusinge temanemo sike.’ ningu⸥ tondolo munduku pilieli ulumu\f + \fr 5:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* kinie, konopu mondoli ulumu-selo tondolo mundupu ambolamili. ‘Pengena naa tangi.’ ningu wanie kapane telime pakolemele mele olio aku sipu ‘Yesusini sike yunge yemboma lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo lipe, yu-kinie pea molko kondonge aulkemo lipe mondolemo.’\f + \fr 5:8 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* nimbu konopu sipu nokopo molemolo ulumu paa ambolopo kondamili.\f + \fr 5:8 \ft Ulu yepokonga ungu te inie yakondo 1:3 molemo. Ami yema pakolemele melemanga ungu te Epesasi 6:14,17.\f* ‘⸤Kurumenga nomi Setenene olio tepa naa kenjepili kene molopo kondamili. Kondi toli ulu tene olio topa manie naa mundopili.’ nimbu aku teamili.⸥ \v 9 Pulu Yemone olio-kinie ‘Mumindili kolopolie mongo simbo.’ ni naa nirimu kanumu. ‘Olionga Awili Yesusi Kirasini\f + \fr 5:9 \ft 23 bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”.\f* olio lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea molopo kondomolo aulkena lipe mondopili.’ nimbe, nimbe panjerimu kene ‘Yesusini aku sipe lipe tapondomba.’ nimbu nokopo mololi ulu pulumu tondolo mundupu ambolamili. \v 10 Olio ‘Pea tapu topo molamili.’ nimbe Yesusini olionga nimbe kolo wangopa kolondorumu. Olio aku sipe lipe tapondorumumunge ⸤‘Sike nanga nimbe tenderimu.’ ningu tondolo munduku pilimele yembomanga yu ombá kinie⸥ olio yunge we molomolo yemboma kinie, kolko uru penge yemboma\f + \fr 5:10 \ft inie yakondo 4:13*.\f* kinie, ⸤mulu koleana ola pupu⸥ yu pea molomolo. \p \v 11 ⸤Pe olio-kinie aku sipe wendo ombá kene kinié telemele mele aku siku yu-mele-mele ‘Enge olandopa olandopa pupili ningu, konopu tondolo pupili.’ ningu anjo yando nieyo. \s1 5:12-28 Pep Topa Pora Sirimu Ungu Pokore \p \v 12 Angokeme, kinié olione eno mawa tepo nikimulu: Eno nokolemele yema, Awilimuni yunge ‘Tesallonaika yembo talapemo nokangi.’ nimbe mako torumu yema, enonga ungume liku awi siku molangi. Kanumene eno kinie pea molko kongono mindili siku teko, ‘Eno i siku i siku teangi.’ ningu mane silimele, ‘Kanu yemane olio nokokomele.’ ningu pilku enonga ungume liku awi siku molangi. \v 13 Enone kongono telemelemonga ‘Eno kapi niemili.’ ningu enonga ungume paa taka liku pilku molko eno konopu mondangi. Eno angenali kinie anjo yando konopu telune pupili molangi.\f + \fr 5:13 \ft Nokoli yemanga ungu te Ipuru 13:17.\f* \p \v 14 Angokeme, olione eno tondolo mundupu mawa tekemolo: Kongono naa teko siye kolko we molemele yemboma\f + \fr 5:14 \ft Pe-Tesallonaika 4:11.\f* ⸤‘Aku siku paa naa teaa.’⸥ ningu liepi-liepi toko niengi. Pipili kolemele yemboma ‘Pipili naa kolko konopu enge nipili molangi.’ niengi. Pange telemo yemboma ⸤kondo kolko⸥ liku tapondangi. Eno yemboma kinie taka liku molangi. \v 15 Yembo marene eno teko kenjinge kinie anjo pundu toko teko naa kenjengi. Alieli angenali kinie ulsu molemele yemboma kinie ⸤kondo kolko⸥ ulu peangama mindi tondolo munduku teko molangi. \p \v 16 Alieli konopu siku molangi. \p \v 17 Taki-teki Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molangi. \p \v 18 Eno mindili nonge kinie kepe umbune wendo ombá kinie kepe molko kondonge kinie kepe, aku siku eno-kinie ulu lupe lupema wendo ombá kinie Pulu Yemo kinie “Ange.” ningu molangi. Eno Kirasi Yesusinge yembo molemelema Pulu Yemone ‘Aku siku teangi.’ nilimomonga aku siku teko molangi. \p \v 19 Mini Kake Telimunge tepemo toko naa kumundengi. \v 20 Pulu Yemonga ungu umbu tondolemoma pilku yando ningu silimele ungume liku bulu naa siengi. \v 21 Ulume pali apuruku kanokolie, peangama mindi ambolko, \v 22 ulu kerime pali munduku siye kolko óko liengi. \p \v 23 ‘Eno konopu telune pupe pe nipili taka liku molangi.’ nilimo Pulu Yemo yuyu, yuni enonga mini kangime pali ‘Nanga manjipe kene kake tepa liepili.’ nipili. ‘Awili Yesusi Kirasi kelepa ombá kinie enonga konopumu kepe minimu kepe kangimu kepe pali yuni mongo simbe ulu te naa pepili molangi.’\f + \fr 5:23 \ft inie yakondo 3:13*.\f* nipili. \v 24 Olio ‘yunge yemboma molangi.’ nimbe walsilimo yemone konopu alowa naa tepa “Tembo.” nilimo ulume aku sipe sike telemo-na olio-kinie paa sike aku sipe temba.\f + \fr 5:24 \ft Ipuru 13:8.\f* \p \v 25 Angokeme, ⸤‘Pulu Yemone olio lipe tapondopili.’ ningu⸥ enone olionga mawa tendangi. \p \v 26 Kirasinge yemboma “Olionga angenupili.” ningu ki liku kanguluengi. \p \v 27 Awilimuni ‘Ikongonomo teani pu.’ nimbe na lipe mundorumumunge nane eno paa tondolo mundupu nimbondo: “I pepá topo sikirumu angenali pali piliengi kanoko ningu siengi.” nimbu nikiru. \p \v 28 Olionga Awili Yesusi Kirasini eno we kondo kolopa molopili molangi. \p ⸤Aku pea nikiru.⸥