\id 1PE NT0167 - Kala NT Rob Head Jan/1995 \h OU-PITA \toc1 OU-PITA PITAne Pepá OU Topa Mundorumu Bokumu \toc2 OU-PITA \mt1 OU-PITA \mt2 PITAne Pepá OU Topa Mundorumu Bokumu \ip \it Pitane I Pepá Topa Mundorumumunge Ungu Pulu Mare\it* \ip \it I pepámo “Ou-Pita” nilimolo akumu kinie, “Pe-Pita” nilimolo pepámo-selo torumu yemo Yesusi lombili purumu ye Pita, Yesusini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu yemo; Ou-Pita 1:1, 5:1, Pe-Pita 1:1, 1:12-15 (Jono 21:18-19), 1:16-18 (Mateyu 17:1-5).\it* \ip \it ‘Kirasinge talapena yemboma umbune awilime melemele kanu yemboma ‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu manie naa pupili tondolo munduku molangi.’ nimbe Pitane i pepámo torumu. “Eno Kirasinge yembomane Yesusi Kirasinge temane peangamo altoko mimi siku piliengi! Yesusi kolopa lomboropa ola molopalie, “Kelepo yando ombó.” nimbe, nimbe panjerimu. Aku sipe nimbe panjerimu mele pilkulie ‘Yu kelepa yando ombá.’ ningu nokoko molaa.” nirimu.\it* \ip \it “Sike Kirasinge yemboma-kinie umbunema wendo olemo nalo aku sipe wendo olemo umbunemane olio ‘Kirasi sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo mele manda manjilimo. Akumunge, tondolo munduku pilku molemele mele Kirasi kelepa naa opili we tondolo munduku pilku molangi. Pe yu ombá walemo eno mele kaloli peangamo linge.” nirimu.\it* \ip \it Jono 21:15-17 akune Yesusini Pitando nimbendo: “Nanga kongi sipisipime tapu teko nokondani.” nirimu kanu ungumu pilipelie Pitane ipepána 2:25 kinie 5:2-4 kinie torumunje?\it* \ip \it Ya ungu pulumu pora nikimu.\it* \c 1 \s1 1:1-2:10 OLIO PULU YEMONGA PAA SIKE YEMBOMA KENE ULU PEANGAMA TEPO, ‘OLIO MELE PEANGA TE LIMOLO.’ KONOPU LEMOLO MELEMO LIMOLONDO NOKOPO MOLAMILI UNGU TE \s1 1:1-2 Pitane Pep mo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungumu \p \v 1 Na Pita, Yesusi Kirasini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu yemone\f + \fr 1:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.\f* \p i pepámo topo, Pulu Yemone ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu yemboma sikiru. Eno enonga koleamo munduku siye kolko puku, kolea Pondasi poropinji kinie Gallesia poropinji kinie Kapadosia poropinji kinie Esia poropinji kinie Bitinia poropinji kinie, aku koleamanga pali puku yembo ponengema mele\f + \fr 1:1 \ft inie anjokondo 1:17, 2:11, Ipuru 11:13 ekendo-16.\f* molemele yemboma topo sikiru. \v 2 I pepá topo sikiru yemboma eno ou naa molangi Lapa Pulu Yemone eno ou ‘Yunge yemboma molonge.’ nimbe pilipe kanopa imbi sipelie ‘Yunge yemboma.’ nimbe mako torumumunge pe moloringi kinie Mini ⸤Kake Teli⸥ muni ‘Eno Pulu Yemonga yembo kake telime molangi.’ nimbe lipe tapondorumu. ‘Yesusi Kirasinge ungumu pilku liku tenge panjiku molangi. Yunge mememone eno ⸤‘Pulu Yemonga kumbikerena konopu kake tepa pepili molangi.’ nimbe⸥ kulumiye topili.’ nimbe aku sipe lipe tapondorumu. Eno yembo aku siku molemelema ipepámo topo sikiru. \p ⸤Pulu Yemone⸥ eno we kondo kolopa tepa kondolemo mele kinie, ‘Eno konopu pe nipili taka liku molangi.’ nilimo mele kinie olandopa olandopa pupili. \s1 1:3-12 ‘Pe Molopo Kondopo Mindi Pumolo.’ Nimbu Konopu Sipu Nokopo Molemolomonga Pulu Yemo Kapi Nimbu Yunge Imbi Lipu Ola Mundundemili Ungu Te \p \v 3 Olionga Awili Yesusi Kirasinge Lapa Pulu Yemo\f + \fr 1:3 \ft 14 bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”, “32.2. Pikinini Bilong God”, “13. God”.\f* kapi nimbu yunge imbi lipu ola mundundemili. Yuni olio ‘mindili nangi.’ nilke nalo olio paa kondo kolopa “Naa tombo.” nimbe mundupe siye kolopalie ‘Yesusi Kirasi yembo ono koleana lomboropa ola molopili.’ nirimu kanu ulumuni Pulu Yemone konde mololi ulu pulu kondemo olio sirimu.\f + \fr 1:3 \ft Jutu 21.\f* ⸤Yembomane ambolangoma melemele mele eno aku siku yembo kondema molemele.⸥\f + \fr 1:3 \ft inie anjokondo 1:23, Jono 3:3, Pe-Korini 5:17, Gallesia 6:15.\f* Aku konde mololi ulumuni olio tepa tondolo mundundulimomonga ⸤‘Yuni ‘mele peangama simbo’ konopu lemoma pali⸥ sike simbe.’ nimbu nokopo molemolo mele pora naa nimbé. \v 4 Olio ‘Monge melema simbo.’ nimbe, nimbe panjerimu mele\f + \fr 1:4 \ft Epesasi 1:14, Lipe Mundorumu Yema 20:32, Kollosi 1:12, 3:24, Ipuru 9:15.\f* akume keri naa lepa, kalaro te naa molopa, pora naa nimbe alieli lepa mindi pumbe mele akume Pulu Yemone “Mulu koleana onge kinie simbo.” nimbe nosindilimoma ‘Limolo.’ nimbu, konopu sipu nokopo molemolola. \v 5 “Eno simbo.” nilimo yemboma eno ‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilimelemonga Pulu Yemonga tondolomo, kune-tapiye mele, akumuni ‘Eno molko kondangi.’ nimbe nokolemo. Pe mulu maselo pora nimbé kinie ‘Lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo lipe, yu-kinie pea molko kondonge koleana memba pumbe kanu ulumu\f + \fr 1:5 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* wendo ombá kinie paa sike kamu liengi.’ nimbe yunge tondolomone aku sipe isili ou nokolemo. \p \v 6 Akumu pilkulie paa konopu siku molemele, nalo kinié wale laye-kolonga eno-kinie umbune lupe lupema wendo olemo-na konopune mindili nongo molemele. \v 7 Umbunema wendo olemomonga pulumu isipe: Pulu Yemone ‘Eno sike tondolo munduku pilimele mele manda molo molonje.’ nimbe kanombando manda manjilimo. Enonga tondolo munduku pilieli ulu akumu olandopa; kou gollo sike mele paa peanga kou mone awili tepa pulimo nalo akumu paa maniendopa. Kou gollomo teko kenjilimele kinie pora nilimo nalo ‘Yu sike kou gollo molo molonje, kanamili.’ ningu tepena manda manjiku kalemele. ⸤Aku sipe mele,⸥ eno-kinie umbune wendo olemomane ‘Eno sike ⸤Kirasi⸥ tondolo munduku pilimele molo molonje?’ nimbe manda manjipe kanopa, ‘Yesusi Kirasi kelepa omba mona angilimbe kinie ⸤Pulu Yemone⸥ eno konopu sipe kapi nimbe imbi lipe ola mundundopili.’ nimbe isili ou enonga tondolo munduku pilimele ulumu aku sipe manda manjilimo. \v 8 ⸤Yesusi Kirasi⸥ yu sike naa kanolemele nalo yu konopu mondolemele. Kinié yu sike naa kanolemele nalo ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilku paa konopu silimele.\f + \fr 1:8 \ft Jono 20:24-29, Jono Kumbi Lepamo 4:12,20.\f* Aku konopu silimele mele ya mana konopu silimele mele molo. Konopu silimele mele paa olandopa akumunge anjo yembomando ningu singendo perenge. Paa manda naa ningu singe. \v 9 Eno ‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilimelemonga pulu akumu\f + \fr 1:9 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* Pulu Yemone eno mini pali lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo lipe, Pulu Yemo yu kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondolemo, akumunge ⸤paa olandopa konopu silimele⸥. \p \v 10-11 Mindili nolemela aulkena wendo lipe, molko kondonge aulkena lipe mondolemomonga ungu mare Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane\f + \fr 1:10-11 \ft bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.\f* ou ⸤Kirasi ou naa opili⸥ ningu siringi. Pulu Yemone pe yemboma we kondo kolopa lipe tapondomba ulumundu ou ningu siringi. Ningu sikulie, ‘Iulumu tewale wendo ombánje? ⸤Pulu Yemone mako torumu ye nomi⸥ Kirasimu mana omba mindili nombá ulumu kepe, aku temba kinie ulu peanga olandopama wendo ombá mele ulume kepe, Kirasinge Minimu enonga konopune sukundu molopalie nimbe sirimu ulu kanume nambepa wendo ombánje.’ ningu ⸤Kirasi ou naa opili⸥ kanu yemane enono alieli konopu kimbu siku walsiku, ⸤akumunge pulumu⸥ paa mimi siku kororingi. \v 12 ⸤Pulu Yemone⸥ kanu yemane yunge kongono tenderingi aku kongonomo ‘eno enono lipe tapondomba kongonomo molo.’ nimbe, nimbe para sirimu. ⸤Ulu pe wendo ombá ou ningu siringi ulu akume eno molangi wendo naa orumu.⸥ Ulu pe wendo ombá ou ningu siringi ulu akume eno kinié molemele yemboma ‘enonga’ ningu, ou ningu sinderingi. Yesusinge kongono yemane eno kinié molemele yemboma ningu silimele ungume Pulu Yemone ou kanu yemando nimbe sirimu. Kanu ungume ⸤pe⸥ kinié mulu koleana Mini Kake Teli lipe mundorumumunge tondolomone Kirasinge ungumu andoko ningu silimele yemane temane peangamo toko siringi pilieringi ungume. Angellomane kepe ‘Eno ningu silimele ungumenga pulume paa piliemili!’ ningu molemele. \s1 1:13-2:3 Ulu Pulu Kerime Paa Naa Tepo Pulu Yemonga Yembo Kake Telime Manjipu Molamili Ungu Te \p \v 13 Akumunge enonga konopume ‘kongono tondolo mundupe tepili.’ ningu liku sumbi sindiku, ulu tengema mimi siku pilku kondoko teko, ‘Yesusi Kirasi pe omba mona angilimbe kinie ⸤Pulu Yemone⸥ eno sike we kondo kolopalie tepa kondomba.’ ningu tondolo munduku pilku nokoko molangi. \v 14 Ungume pilku liku tenge panjiku telemele ambolangoma molko, ou eno ⸤iungumu naa pilku⸥ walu molkolie ulu kerime konopu mondoko pilku teringi mele kinié aku siku pilku naa teangi. \v 15 Aku siku naa teko, “Eno nanga yemboma molangi wangi.” nimbe walserimu yemo paa kake tepili ulu peangama kinie ulu sumbi nilime kinie mindi telemo ulu pulumu pelemo yemo molemo mele eno aku siku ‘Alieli Pulu Yemonga yemboma manjipu molamili.’ ningu eno enono Pulu Yemo siku, ⸤ulume pali tengendo⸥ eno kake tepili ⸤molko, ulu peangama kinie ulu sumbi nilime kinie teko⸥ molangi. \v 16 Akumunge ungu te ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune molemo, akumu isipe: \q1 ‘⸤Pulu Yemone nimbendo:⸥ \q1 “Na ⸤enonga⸥ Pulu Yemo kake tepili \q1 ulu peangama kinie ulu sumbi nilime kinie mindi \q1 tepo molio kene \q1 eno ⸤aku siku⸥ ‘Nanga yemboma.’ ningu \q1 konopu kake tepili molko \q1 ulu sumbi nili peangama mindi teko molangi.”\f + \fr 1:16 \ft LLipai 11:44,45; 19:2; 20:7.\f* \m ⸤nirimu.⸥’ nimbe bokune molemo kanumu pilkulie ⸤aku siku teko molangi⸥. \s1 1:17-21 ‘Yemboma Yando Liembo.’ Nimbe Pulu Yemone Mele Paa Peanga Te Sirimu Ungu Te\f + \fr 1:17 \ft Jono 1:29, 3:14-16.\f* (1:13-2:3 pali kanani.) \p \v 17 Eno “Tata.” ningu Pulu Yemo walsiku yu-kinie ungu nilimele yemone yembomanga imbime pilipelie enone ulu telemelema naa apurupe pilimo. Yembomanga yu mele mele ulume apurumbendo enonga imbime naa pilipelie eno pali telu sipe sumbi sipe apurulimo. Kanu “Tata.” nilimele yemo aku sipe yemo molemo kene ma koleana molkolie ‘Ikoleamo olionga sike pulu koleamo molo. Ya ma koleana yembo ponengema molemolo.’ ningu pilkulie\f + \fr 1:17 \ft Ipuru 11:13, Ou-Pita 1:1, 2:11.\f* ‘Yu ye paa awili olandopamo.’ ningu yunge ungume liku awi siku pilku molangi. \v 18 Yuni enonga nimbelie tenderimu mele pilkulie aku siku molangi. Eno pilimele, enonga anda kolenalime konopu kimbu naa siku walu moloringi mele eno yandopa yandopa aku siku moloringi mele ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Munduku siye kolko molko kondonge aulkena pangi.’ nimbe lipe tapondopa wendo lsimu\f + \fr 1:18 \ft inie yakondo 1:5*.\f* akumu ‘Wendo liembo.’ nimbelie kou-sillipa molo kou-gollo tene wendo naa lsimu. \v 19 Kirasinge meme paa mele awilsini ⸤Pulu Yemone eno lipe tapondopa kapola naa moloringi aulkena wendo lsimu⸥. Kirasi yu ereli molo úru te paa naa peli kongi sipisipi walo te,\f + \fr 1:19 \ft bokumunge alsena anjokondo “44.3. sipsip”, “30. Pasova”.\f* yunge mememone aku sipe terimu. \v 20 Pulu Yemone mulu maselo ou naa tepalie ‘⸤Kirasi⸥ aku kongonomo tepili.’ nimbe mako torumu yemo, kinié molkomolo walema, ⸤Pulu Yemone yemboma kote pilimbe walemo⸥ wendo ombá tekemo walemo-kinie pelemo walema yu enonga nimbe lipe tapondombando mana manie omba mona molorumu. \v 21 Yuni enonga nimbe tenderimu mele pilkulie ‘Yu yembo ono koleana topa makinjindipelie ‘Yunge imbi paa ola molopili.’ nirimu Pulu Yemo sike.’ ningu tondolo munduku pilimele. Aku terimumunge eno ‘Pulu Yemo mindi sike.’ ningu tondolo munduku pilku, ‘Yuni “Pe tembo.” nimbe, nimbe panjerimu mele sike temba.’ ningu konopu siku nokoko molemele. \s1 1:22-25 Olionga Angenupilime Paa Sike Konopu Mondamili Ungu Te (1:13-2:3 pali kanani.) \p \v 22 Eno ungu sikema pilku liku tenge panjiku telemele aku ulumuni enonga konopume kulumiye tondoringi, konopu kake tepili molemelemonga kolo toko ‘Angenali konopu mondokomolo.’ naa ningu, sike konopu mondolemele kene kinié angenali kinie konopu paa tondolo munduku mondayo.\f + \fr 1:22 \ft Jono 13:34, 15:12, Jono Kumbi Lepamo 4:7-21.\f* \v 23 Langi umbu poniena mundulimele kinie muli topa wendo omba langi konde pulimo mele eno aku sipe mele meltene kelepa wale talo sipe merimu-ne yembo kondema molemele. Langi umbu kapola wendo naa omba, omba keri lepa kolemo umbumuni eno naa merimu. Langi umbu wendo omba molopa mindi pulimo akumuni eno wale talo sipe merimu. Aku langi umbumu Pulu Yemonga ungumu; akumu molopa mindi pupe konde mololi ungumu; akumuni eno wale talo sipe merimu.\f + \fr 1:23 \ft ungu pulu te inie yakondo 1:3, 1:3*.\f* \v 24 ⸤Aku ungumu pora naa nilimo mele ungu te Pulu Yemonga bokune molemo,⸥ akumu isipe: \q1 ‘Yemboma pali era mele, \q1 eno molko kondolemele pillawa sindi mele. \q1 Erama kolemo kinie \q1 pillawa sindime olé lepa mana manie pulimo \m \v 25 nalo Awilimunge ungumu \q1 alieli lepa mindi pulimo pumbe.’\f + \fr 1:25 \ft Aisaya 40:6-8.\f* \m ⸤nimbe aku sipe molemo.⸥ Aku ungumu eno temane peangamo toko siringi kanu ungumu. \c 2 \p \v 1 ⸤Eno wale talo sipe merimu konde molemele⸥\f + \fr 2:1 \ft inie yakondo 1:23.\f* kene enone i siku teangi: We yemboma teko kenjilimele ulume kinie, konopuni lupe pilku liku kerena lupe kolo toko ningu topele mapele toli\f + \fr 2:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.\f* ulume kinie, we ulu lupe mare teko kolo toli ulume kinie, yemboma mele awisili nosiku molko kondolemele mele kanokolie yama mengo konopu keri panjeli ulume kinie, yembo tenga ungu bulkundu nindeli ulume kinie, ulu keri akume pali munduku siye kolko toko makorayo. \v 2-3 Awilimuni eno kondo kolopa we tepa kondolemo mele wallo-kolte pilkulie pilku peanga pilieringi\f + \fr 2:2-3 \ft Konana 34:8.\f* kene ambolango kikime ame paa waka kolemele mele eno aku siku ame peangamo, mele keri te naa peli ame, kanumu waka kolangi. Kanu amemo kangimunge molo, minimunge amemo. Ambolango kikime ame naa nongolie awi naa leko molko kenjilimele mele\f + \fr 2:2-3 \ft Ambolango ame nolemo mele ungu mare pea Ou-Korini 3:1-2*.\f* aku siku enonga minime Pulu Yemonga ungumu naa nonge kinie minime kapola naa pepa, tondolo naa pumbe. \s1 2:4-12 Awilimu Kou Konde Mololi Peangamonga Ungu Te \p \v 4 Eno Kirasi molemona wangi. Yu kou konde mololi melemo. Yembomane ‘Yu keri.’ ningu pilkulie toko makororingi nalo Pulu Yemone yu kanopa ‘Paa peanga.’ nimbe kanopalie mako torumu. \v 5 Eno pea kou konde mololi melema molemele. Ulke mare kouni takolemele mele Pulu Yemone yunge Minimunge ulkemo takondombando eno mako topalie ulke takombamonga kou melema nilimo.\f + \fr 2:5 \ft Epesasi 2:20-22.\f* Eno Pulu Yemonga popo tondoli yembo\f + \fr 2:5 \ft 9 bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.\f* kake telime molemele. Popo tondoli yemane Pulu Yemo popo tongendo yuni kanopa peanga kanorumu melema kalko yu siringi aku siku eno enono Pulu Yemo popo tongendo yu kanopa peanga kanomba melema siengi. Kanu kinie, Yesusi Kirasini enonga nimbe tenderimumunge Pulu Yemo mele singema Pulu Yemo yuni sike kanopa peanga kanopa limbe. \v 6 Akumunge ungu te Pulu Yemonga bokune molemo kanumu. Akumu isipe nilimo: \q1 “Nane kou paa peanga te, \q1 ‘ponga mele polko ‘Ulke enge nipili.’ ningu \q1 simu mele polangi.’ nimbu mako torundu,\f + \fr 2:6 \ft Aisaya 28:16, Romo 9:33, 10:11.\f* \q1 kanu koumu paa olandopa mulu Sayono nosikiru. \q1 Kanu kinie ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku \q1 pilinge yembomane pipili naa kolko \q1 konopu keri naa panjinge.” \m nimbe molemo. \v 7 Eno ‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yembomane\f + \fr 2:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* kanu koumu kanoko peanga kanolemele nalo naa pilimele yembomane yu kanoko keri kanolemele mele isipe: \q1 ‘Ulke takoringi yemane kanoko keri kanoko \q1 toko lteringi kou kanumu \q1 kinié kelepa ulke simu mele \q1 ulke enge sindeli kou awili peangamo.’\f + \fr 2:7 \ft Konana 118:22, Mateyu 21:42, Lipe Mundorumu Yema 4:11.\f* \m nimbe molemo. \v 8 ⸤‘Sike.’ ningu tondolo munduku naa pilimele yembo kanume kinie, kanu koumu kinie,⸥ isipe mele: \q1 “Kanu koumu \q1 yu kou kanga te yembo te kambilimo kinie \q1 koropele topa tepa \q1 atondomba telemo kou te mele; \q1 yu kou awili tene \q1 yembo topa manie mundulimo kou te mele.”\f + \fr 2:8 \ft Aisaya 8:14, Romo 9:33.\f* \m nimbe molemo. Kanu yemboma Pulu Yemonga ungumu liku su silimelemonga tepa atondolemo. Pulu Yemone ou aku sipe nimbe panjerimu kanumu. \p \v 9 ⸤Kanu yemboma-kinie ulume aku sipe wendo olemo⸥ nalo eno ⸤‘Sike.’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele yemboma aku sipe molo. Eno yuni mako torumu yembo talapemo molko, ye nomi kingimunge popo tondoli yemboma molko, yunge manjiku molongemonga yembo kake telime molko, paa sike Pulu Yemonga yemboma molemele. Yuni ‘Aku siku molangi.’ nimbe eno mako torumumunge pulumu isipe: Eno sumbulu toline moloringi kinie Pulu Yemone “Eno sumbulu toline wendo ongo nanga pa teli paa peangamonga sukundu waa.” nirimu,\f + \fr 2:9 \ft Lipe Mundorumu Yema 26:18, Epesasi 5:8, Kollosi 1:13.\f* kanu Pulu Yemo yuni ⸤‘Na molopo kondolio mele kepe tepo peanga telio mele kepe yemboma piliengi⸥ kapi ningu temane toko siengi.’ nimbe eno ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu. \v 10 Eno ou we-yemboma moloringi nalo kinié eno Pulu Yemonga yembo talapemo molemele. Ou yembomane teko kenjeringimunge Pulu Yemone kondo kolopa mindili naa lipe sipe siye kololi ulu te eno-kinie naa perimu nalo pe yuni kondo kolopa ulu pulu kerime we siye kololi ulumu sirimu lsingi, kinié eno-kinie pelemo. \s1 2:11-3:22 OLIO ULSU MOLEMELE YEMBOMA MOLONGENA \p \v 11 Nanga pulu lemo yemboma, nane eno tondolo mundupu mawa tepolie ya ma koleana eno yembo omba angilielime mele, yembo ponenge mele molemelemonga\f + \fr 2:11 \ft inie yakondo 1:17*.\f* enonga kangimene ‘ulu kerime teamili.’ nilimele mele paa liku bulu siengi. Kangine ou-we-konopu pelemo konopumene\f + \fr 2:11 \ft bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”.\f* waka kolemo ulumene enonga minime ‘Topo manie mundemili.’ ningu alieli minime kinie opa telemele. \v 12 Eno ulsukundu yemboma molongena ulu peangama mindi teko sumbi siku molangi. Ulsu yembomane kinié sike enondo “Teko kenjilimele yemboma molemele.” ningu ungu bulkundu nindilimele nalo ‘Olione ulu peangama temolo kinie kanokolie pe Pulu Yemo yemboma molongena ombá walemonga kanu yembomane Pulu Yemonga imbi liku ola mundundengi.’ ningu aku siku ulu peangama teko sumbi siku molangi. SUMBI SIPU ANDOPO MOLAMILI UNGU TE \s1 2:13-3:7 Yemboma Lipu Awi Simolomonga Ungu Mare \s1 2:13-17 Olio Nokolemele Yembo Nomi Awilime Lipu Awi Siemili Ungu Te \p \v 13-14 ‘Awilimunge\f + \fr 2:13-14 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* imbi ola molopili.’ ningu gapomano yemanga pali ungume liku awi siku pilku molangi. Ye nomi kumbine kingimu kinie kepe, gapomano poraminisitamo kinie peremiamo kinie kingimuni mako topa “Teko kenjilimele yemboma ‘Mindili nangi.’ ningu, teko kondolemele yembomanga imbime liku ola mundunduku kapi niengi pangi.” nimbe koleamanga lipe mundulimoma kepe, kanu ye awilimenga pali ungume liku awi siku pilku molangi.\f + \fr 2:13-14 \ft Romo 13:1-7, Taitasi 3:1.\f* \v 15 ‘Eno ⸤Kirasinge yemboma⸥ kinie mumindili kolko teko kenjilimele yembo aromamane ⸤“Enone teko kenjikimili.” ninge⸥ ungu te naa pepili.’ nimbe Pulu Yemone ‘Eno ⸤Kirasinge yemboma⸥ ulu peangama mindi teko molangi.’ konopu lemo, akumunge ⸤ye awilimenga ungume aku siku pilku molangi⸥. \v 16 Ungu mane tene nokopa ka naasilimo yemboma we molemele mele eno aku siku andoko molangi. Nalo ‘Ungu mane tene olio naa nokolemomonga ulu kerime temulu liemo uluri molo.’ ningu ulu kerime andoko naa teangi.\f + \fr 2:16 \ft Gallesia 5:13, Ou-Korini 8:9.\f* ‘Olio Pulu Yemonga kongono kendemande yemboma.’ ningu yunge kongono kendemande yembomane telemele mele teko molangi. \v 17 Eno ⸤pepá topo sikiru yemboma⸥ ne yemboma pali teko kondoko, ungume liku awi siengi. ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele angenalime konopu mondoko, Pulu Yemo pipili kolko liku awi siku, ye nomi kingimunge imbimu liku ola mundundengi. \s1 2:18-25 Pulu Yemonga Kongonomo Tendepolie Mindili Nomolomonga Ungu Te\f + \fr 2:18 \ft Pe-Timoti 3:12, Jono 16:1-5.\f* (2:13-3:7 pali kanani.) \p \v 18 Eno mele kalolime naa liku kongono we tendeli yemboma, enonga nokoli yembomane ungu ningema taka liku pilku liku awi siku molangi. ‘Eno-kinie karaye naa teko taka liku nokolemele tapu yembomanga ungume manjiku pilku liku teangi.’ nimbu naa nikiru. ‘Eno mindili siku teko kenjilimele tapu yembomane ninge ungume kepe pilku liku teangi.’ nimbu nikiru. \v 19 Aku nikirumu isipu pilipulie nikiru. Pulu Yemonga ungume pilku likulie teko kondonge kinie yembomane eno teko kenjiku teko mindili kondongi liemo ‘Kapola, mindili nomolo kinie manda nalo tepo naa kenjipu Pulu Yemonga ungu olandopamo kumbi lepo pilipu temolo.’ ninge kinie Pulu Yemone konopu simbe. \v 20 Teko kenjingemonga mane siku teko mindili kondonge kinie konopu tondolo pupili molkolie ‘Manda, olio tepo kenjemulumunge papu mindili sikimili kene we mindili namili.’ ninge kinie yembomane eno kapi ninge kinie papuye? Kapola molo. Papu mindili nonge. Nalo teko kondongemonga mindili singe kinie we mindili nongo pundu tou naa toko we siye kolongi liemo papu. Aku tenge kinie Pulu Yemone kanopa peanga kanopalie eno tepa kondomba.\f + \fr 2:20 \ft inie anjokondo 3:17.\f* \v 21 ‘Eno mindili nangi.’ nimbe Pulu Yemone ‘Eno nanga kongonomo tendangi waa.’ nimbe eno walserimu.\f + \fr 2:21 \ft Mateyu 16:24, Pe-Timoti 3:12.\f* Kirasi\f + \fr 2:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* yu Pulu Yemone “Tei.” nirimu mele tembando enonga nimbe mindili nondorumu kanu ulumu eno aku siku manda manjiku tenge mele lipe ora sirimu. ⸤Akumunge Pulu Yemone “Teaa.” nirimu nilimo ulu akume ‘Teamili.’ ningulie tengendo mindili nongi liemo papu.⸥ \p \v 22 ⸤Kirasi yu tepa molorumu mele Pulu Yemonga bokune ungu te isipe nimbe molemo:⸥ \q1 ‘Yuni ulu pulu keri te naa terimu. \q1 Yuni walsikele kepe kolo topa ungu te \q1 paa naa nirimu pilieringi.’\f + \fr 2:22 \ft Aisaya 53:9, Pe-Korini 5:21, Ipuru 4:15.\f* \m ⸤nimbe molemo kanumu.⸥ \v 23 Yu ungu taka tondoko iri toko teringi kinie yuni enondo ungu te topondopa naa nirimu.\f + \fr 2:23 \ft Aisaya 53:7, Mateyu 27:14, Ipuru 12:3.\f* Enone yu we mindili siringi nalo yu ‘We mindili nambo.’ nimbe ungu te naa nirimu. ‘Kote pilipe ulume pali sumbi sipe apurulimo Yemone yu teko kenjeringi yembomanga kote tendemba.’ nimbe pilipe\f + \fr 2:23 \ft Ou Pulu Pulu 18:25, Konana 9:4.\f* enone yu teringi mele siye kolorumu. \v 24 Yuni olionga ulu pulu kerime ‘Nangama.’ nimbelie akume yuyu memba unjo perana kolorumu. Aku terimumunge pulumu isipe: ‘⸤Yembo te kolemo kinie altopa mana ulume manda naa telemo aku sipe mele⸥ olio yembo kololime mele molopolie ulu pulu kerime temolo aulke te naa liepili. Kamu mundupu siye kolopo naa teamili. ‘Pulu Yemone ulu sumbi nili nimbe kanolemo ulume\f + \fr 2:24 \ft bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”.\f* mindi temolondo yembo kondema molamili. Kanu ulume mindi teamili.’ nimbu konopu kimbu sipu molamili.’ nimbe yuni aku terimu.\f + \fr 2:24 \ft Romo 6:2, 7:4.\f* Yembomane yu toringimunge eno konde puringi.\f + \fr 2:24 \ft Aisaya 53:5.\f* \v 25 Kongi sipisipi aulke lou lemele mele eno aku siku aulke lou lieringi,\f + \fr 2:25 \ft Aisaya 53:6.\f* nalo pe kinié kelko enonga minime nokopa tapu telemo ye ⸤Kirasi⸥ mu\f + \fr 2:25 \ft bokumunge alsena anjokondo “44. sipsip”.\f* molemona yando oringi molemele. \c 3 \s1 3:1-7 Ambo Yemanga Ungu Te\f + \fr 3:0 \ft Epesasi 5:22-33, Kollosi 3:18-19.\f* (2:13-3:7 pali kanani.) \p \v 1-2 ⸤‘Kirasinge yembomane gapomano yembo awilimenga ungume pilku liku awi siku molko, kendemandemane enonga yembo awilimenga ungume pilku eno liku awi siku molangi. Kirasi yuni yuyu tepa molorumu mele pilkulie aku siku teangi.’ nikiru⸥\f + \fr 3:1-2 \ft inie yakondo 2:13-17,18,19-25.\f* aku siku mele amboma eno enonga yemanga ungume pilku eno liku awi siku molangi. ‘Amboma enonga ye mare Pulu Yemonga ungumu pilku naa limelemane enonga ambomane ulu peanga sumbi nilime mindi teko, yemane ungu ningema mimi siku pilku taka liku molonge mele kanokolie konopu alowa teko ‘Pulu Yemonga yema molamili.’ niengi.’ ningulie eno amboma aku siku teko molangi. \v 3 ‘Olio ambo peangama kanoko niengi.’ ningu kalkundu ⸤mindi⸥ asiku pengema lapise langoko, kou gollone teli mele peangama nomine leko enonga mulumbalemanga moko toko mondoko, mulumbale peanga kou awili pulimoma pakoko, naa teangi. \v 4 ⸤‘Olio ambo peangama kanoko niengi.’ ningulie⸥ mele paa peanga, keri naa lembamane enonga konopune sukundu asiengi. Aku melema eno konopu peanga pepa, konopu telune pupili taka liku molonge ulumu. Aku ulumu kanopalie Pulu Yemone ‘Mele paa peanga olandopamo.’ nimbe kanolemo. \v 5 Koronga-ou moloringi ambo marene ‘Pulu Yemone olio-kinie “Tembo.” nilimo mele sike temba.’ ningu pilku nokoko moloringi ambo kake telimene ‘Olio aniemili.’ ningulie aku siku moloringi kene pilkulie aku siku molangi. Kanu ambomane enonga yemanga ungume pilku eno liku awi siku moloringi kanumu. \v 6 Serane ye Eporayamonga ungume pilipe lipe, yundu ‘Nanga nokoli ye awilimu.’ nirimu kanumu.\f + \fr 3:6 \ft Ou Pulu Pulu 18:12.\f* Eno ambomane aku siku ⸤enonga yema kinie⸥ ulu peangama teko melte pipili naa kolongi liemo eno Seranga lemenupili molemele. \p \v 7 Yema, eno aku siku enonga amboma kinie molongendo ‘Amboma molko kondangi.’ ningu eno konopune mimi siku pilku molko, ambomanga kangime enge te naa pelemo kene eno yemane amboma liku tapondangi. ‘⸤Pulu Yemone⸥ molopa kondopa mindi puli ulu pulumu\f + \fr 3:7 \ft bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.\f* eno yema mindi naa simbe. Amboma simbela.’ ningu pilkulie amboma-kinie aku siku teko molangi. Eno yemane ‘Pulu Yemo kinie ungu nimbu mele mare mawa temolo kinie ulu tene olionga ungume pipi naa sipili.’ ningu enonga amboma-kinie aku siku teangi. \s1 3:8-12 Olio Konopu Telune Pupili Molamili Ungu Te \p \v 8 I pepá tokoromo topo pora siembo, ungu te pea kamu niembo. Eno enonga konopume ‘Telune pupili kapola kapola molamili.’ ningu kandi angenupilimene anjo yando kondo kolko konopu mondolemele mele aku siku enone anjo yando ⸤Kirasinge yemboma⸥ ‘Olionga angenupili.’ ningu kondo kolko konopu mondoko, liku tapondoko, ‘Eno imbi ola mele molopili, olio imbi manie mele molopili.’ ningu taka liku yembomanga ungume pilku molangi. \v 9 Yando eno-kinie teko kenjinge kinie anjo pundu toko teko naa kenjengi! Yando iri toko ungu keri te ninge kinie anjo pundu toko iri toko ungu keri te ningu naa teangi. Yando eno teko kenjinge kinie anjo ‘Tepo kondopo lipu tapondamili.’ ningu ‘Pulu Yemone eno tepa kondopa, ‘Eno konopu siku molko kondangi.’ nipili.’ ningu Pulu Yemo enonga ningu mawa tendangi. Ou Pulu Yemone “Eno lipu tapondopo tepo kondambo waa.” nirimu kene enone aku siku yemboma liku tapondoko teko kondaa.\f + \fr 3:9 \ft LLuku 6:27-28.\f* \v 10 Aku nikiru ungumunge ungu te ⸤Pulu Yemonga bokune molemo mele⸥ isipe: \q1 ‘Yembo tene ‘Na kapola molopo, \q1 konopu sipu molambo.’ nimbelie \q1 yu ‘Ungu keri te naa nimbu, \q1 kolo naa tambo.’ nimbe \q1 yunge keremo nokopilila.\f + \fr 3:10 \ft Jemisi 3:2-12.\f* \m \v 11 Ulu pulu kerime \q1 mundupe siye kolopa bulu sipe \q1 ulu peangama tepilila. \q1 ‘Yemboma kinie \q1 konopu telune puli ulu pulumu pepili.’ nimbe \q1 aku ulumu tondolo mundupe koropa \q1 andopa molopalie lipilila.\f + \fr 3:11 \ft Epesasi 4:3, Romo 14:19.\f* \m \v 12 Aku ulu peangama nambemune aku sipe tepiliye? \q1 Akumunge pulumu niembo. \q1 Awilimuni\f + \fr 3:12 \ft bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.\f* yembo ulu sumbi nilime \q1 teko molemele yemboma kanopa peanga kanopa, \q1 enone yu mawa teko ninge ungume \q1 alieli komu tendepa molemo, \q1 nalo ulu kerime telemele yemboma \q1 lipe bulu silimo kene \q1 yuni aku sipe tepili.’\f + \fr 3:12 \ft Konana 34:12-16.\f* \m nimbe bokune molemo kanumu. \s1 3:13-18 Kirasi Ambolemele Yemboma Mindili Nonge Ungu Te \p \v 13 ‘Ulu peangama manjipu teamili.’ ningu molonge kinie nawene eno mindili lipe simbeye? ⸤Yembo te molo kanumu.⸥ \v 14 Molo ulu sumbi nilime tenge kinie kanumenga sike mindili nongo molongi liemo eno malo.\f + \fr 3:14 \ft inie anjokondo 4:14, Mateyu 5:10-12.\f* Yembomane eno teko pipili kondonge tengi liemo eno pipili naa kolko eno konopu umbune tepili naa molayo. \v 15 Enonga konopune ‘Kirasi yunge manjipu molopo, yunge ungumu manjipu pilipu lipu tepo molamili.’ ningu ‘Yu mindi olionga Ye Awilimu molopili.’ ningu ⸤yu mindi pipili kolayo⸥. Kanu kinie eno aku siku teko wale peanga wendo ombá walemo nokoko molonge kinie yembo tene kanopalie, “Eno aku siku nambemune teko molemeleye?” nimbe walsipe piliemu liemo enone anjo ungu te topondoko enonga ulu telemelemanga pulume ningu singe mele liku sumbi siku molayo. Nalo pulume ningu singendo ungu tondolo munduku ningu teko pipili naa kondokolie taka liku ningu liku sumbi sieyo. \v 16 Enonga konopune ‘Ulu keri te paa naa pepili.’ nieyo. Pe eno Kirasi pilku ambolkolie molko peanga telemele mele kanu ulumunge yembomane “Eno teko kenjilimele.” kolo toko ningu enonga ungu bulkundu nindinge kinie eno ulu keri te naa pepili molonge-na kanu yemboma pipili kolonge. \p \v 17 Pulu Yemone ‘Olio mindili nangi.’ nimbémonga ulu peanga te tepolie mindili nomulu liemo papu; olio ulu kerime tepolie mindili nomulu liemo keri;\f + \fr 3:17 \ft inie yakondo 2:12,14,19-20, 3:13.\f* aku kene ⸤aku siku konopu peanga pepili molangi⸥. \s1 3:18-22 Kirasini Olio Mindili Nombo Molopo Kenjilimela Aulkena Wendo Limbendo Yu Kolopa Lomboropa Ola Molorumu Ungu Te \p \v 18 Kirasi\f + \fr 3:18 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* ⸤ye peanga te molopalie mindili norumu mele⸥ piliengila! Yu ye sumbi nilimu molopalie, ulu keri teli yembomanga kolo wangopa kolondorumu\f + \fr 3:18 \ft Romo 5:6, Pillipai 2:5-11.\f* kanumu. \p ‘Enonga ulu pulu kerime pali kamu manie pupili. Eno Pulu Yemo molemona puku kapola kapola molangi.’ nimbe Kirasi walsikele kolondorumu.\f + \fr 3:18 \ft Romo 6:10, Ipuru 7:27, 9:28, 10:10.\f* Pe ⸤yu yuyu molo yembo te lupe⸥ ulu pulu kerimenga nimbe altopa wale talo sipe kolondomba aulke te paa naa lemo naa lemba. Yunge kangimu toko kondoringi kolorumu nalo pe yunge minimuni yu lomboropa ola molopa mulu koleana pupe molorumu mele molemo. \v 19 Yunge mini akumu ⸤kangi kolopa liepili⸥ ⸤yembo koloringimenga⸥ minime ka ulkena moloringine pupe ungume nimbe sirimu.\f + \fr 3:19 \ft Iungumunge pulumu yembo tene naa pilimele. Ungu peanga te nimbe sirimu molo ungu tondolo te nimbe sirimunje, naa pilimele.\f* \v 20 Kanu minime ou Noa molorumu kinie Pulu Yemonga ungu nirimume naa pilku, liku bulu siku moloringi ⸤yembomanga minime⸥. ⸤Yemboma ulu keri awisili teringi nalo⸥ Pulu Yemone lkisipe pundu naa torumu. Noane sipimu tepa mimi tepa molopili ⸤‘Yemboma ou naa tambo.’ nimbe⸥ taka lipe nokopa molorumu. ⸤Pe Noane sipimu tepa pora sirimu kinie Pulu Yemone ‘No topa yemboma topa kondopili.’ nirimu kinie⸥ yembo engaki mindi none naa torumu. Aku yembo pokore mindi Pulu Yemone ‘Naa kolko konde pangi ⸤kene sipine suku pangi⸥.’ nimbe lipe tapondopa nona wendo lsimu.\f + \fr 3:20 \ft Ou Pulu Pulu 7-8. Pe-Pita 2:5 kananila.\f* \v 21 Kanu ⸤nona ‘yembo engaki naa kolangi.’ nimbe⸥ lipe tapondopa wendo lsimu kanu nomone kinié no limele ulu pulumu lipe ora silimo. No limele nomone kangikundu uluri naa tepa, kangine kalaro molemoma kulumiye topa wendo naa lindilimo. No limelemone eno i siku nilimele: “Pulu Yemo, no likiru kanou. No likiru aku ulumuni na konopune ulu keri te naa pelemo. Nu mawa tepo ‘Nanga konopu kamu peanga pepili kene liku tapondou.’ nikiru.” nilimele mele Pulu Yemone Noa wendo lsimu nomone lipe ora silimo. Pulu Yemone Yesusi Kirasi yembo ono koleana topa makinjinderimumunge no limelemone eno lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondolemo.\f + \fr 3:21 \ft bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.\f* \v 22 Aku yemo yu ⸤lomboropa ola molopalie⸥ mulu koleana purumu, kinié yu ⸤imbi ola molopili⸥ Pulu Yemonga ki umbukundu molopa,\f + \fr 3:22 \ft Lipe tapondoli ungu te Mako 16:19* molemo.\f* mulu koleana angelloma kepe, mana yembo awilime kepe, kuru enge nili awilime kepe, akumenga pali yu ye awilimu molopa nokolemo.\f + \fr 3:22 \ft Epesasi 1:20-21, Jutu 24-25.\f* \c 4 \s1 Kolomongo Awili 4-5selo KIRASINGE YEMBOMA KINIE MANDA MANJELI UMBUNE AWILI TE WENDO ORUMU KINIE PAA MINDILI NORINGI UNGU TE \s1 4:1-11 Pulu Yemonga Yemboma Mindi Molamili Ungu Te \s1 4:1-6 Ou-Konopu-Kerimunge Ungume Pilipu Terimulu Mele Mundupu Siye Kolamili Ungu Te \p \v 1 Akumunge, Kirasi\f + \fr 4:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* yunge kangine mindili nombalie ⸤‘Uluri molo.’ nimbe⸥ siye kolorumu mele pilkulie\f + \fr 4:1 \ft inie yakondo 3:18.\f* eno kepe yuni konopuni pilipe molorumu mele teangi. Yembo tene yunge kangine mindili nomba umbune melemo yembomo ulu pulu kerime mundupe siye kolopa altopa naa telemo kene yuni konopuni pilipe molorumu mele teangi. \v 2 Aku tepalie kanu yembomone yu naa kolopa, kangimu kinie we molopalie yunge konopu-oumuni waka kolemo ulu kerime naa telemo. Yu Pulu Yemone “Teni kinie papu.” nilimo ulume mindi ‘Teambo.’ nimbe telemo. \v 3 Ulsu molemele yembomane pilku telemele mele eno Kirasinge yembomane ou aku siku teringi. Aku ulume wale paa awisili ou teko moloringi mele manda teko, munduku siye kolangi.\f + \fr 4:3 \ft Romo 13:13**-14.\f* ⸤Aku ulume isipe:⸥ \m Amboma kinie yema kinie andoko wapora toko \m ulu kerinele teko kenjilimele ulumu kinie; \m ulu kerime tengendo waka kolemele ulumu kinie; \m no nongo kekelepa tolemele ulumu kinie; \m liku maku toko no enge nili awisili nongo \m kekelepa toko ulu keri awisili telemele ulumu kinie; \m ⸤Pulu Yemone ungu mane nimbe panjerimume liku bulu siku⸥ Pulu Yemone paa kanopa keri kanopa ‘Kalaro mololi ulume.’ nimbe kanolemo ulume tengendo we melema liku anjiku ‘olio nokolemele pulu yema’ ningu popo toko kapi nilimele ulumu kinie;\f + \fr 4:3 \ft bokumunge alsena anjokondo “13. god giaman”.\f* ulsukundu yembomane aku siku ulume telemele mele enone ou aku siku wale awisili teringi. \v 4 Kinié eno ulsukundu yemboma kinie telune molko kanu ulu pulu keri awisili konopu mondoko telemele mele naa teko molemelemonga kanokolie ulsukundu yembomane ‘Ou teringi mele naa telemele.’ ningu suru ningu eno iri toko ungu taka tondolemele. \v 5 Nalo konde molemele yembomanga kepe kolemele yembomanga kepe pe walse kote pilipe, enone ulu telemelema apurumbendo molemo yemo kote pilimbendo molombana angilinge, yuni aku siku teko kenjilimele yembomando “Nambemune aku ulume teringiye?” nimbé kinie enone ulu telemelema yundu paa sike ningu singe. \v 6 Temane peangamo ou koloringi yemboma kepe toko siringila, akumunge pulumu isipe: Ou pulu pulu yemboselone Pulu Yemonga ungumu ta ningu ulu pulu keri teringili kinie Pulu Yemone yemboma pali mongo simbendo ‘Kololi ulu pulumu yemboma-kinie pepili.’ nirimu-ne kolemele. Sike Pulu Yemone kanu mongo sirimumunge yemboma kangine koloringi nalo ⸤Pulu Yemonga ungumu pilku liku⸥ kangine kolkolie Pulu Yemo konde molopa mindi pulimo mele yemboma enonga minime molko mindi punge. ‘Akumu piliengi!’ ningu ou koloringi yemboma kepe temane peangamo toko siringi.\f + \fr 4:6 \ft akumunge pulumu mimi siku naa pilimele. Pitane Noa molopili Pulu Yemone yemboma mongo simbendo ‘None topili.’ nirimu yembomando mindi nirimu molo, we yembomando pali nirimunje. Ya mana molkolie mindili nongendo kangime kolemelemondo nirimu molo, kotena angilku mongo lingemondo nirimunje, naa pilimolo.\f* \s1 4:7-11 Mulu Maselo Pora Nimbé Walemo Wendo Omb Tekemomonga Kirasi Ambolemele Yemboma Teko Molonge Mele Ungu Te (4:1-11 pali kanani.) \p \v 7 Mana melema pali pora nimbé walemo nondopa wendo ombá tekemo. Nondopa wendo ombá tekemo kene eno umbu konopu pepili molko kondoko, Pulu Yemo kinie ungu ningu molangi. \v 8 Nalo aku ulumenga ulu olandopa te eno enono anjo yando tondolo munduku konopu mondoko molayo. Yembo tene yembo te konopu mondolemo kinie yu konopu mondolemo yembomone yu-kinie walse walse tepa kenjimbe kinie yuni ‘Pundu tambo.’ naa nimbe we mundupe siye kolomba. \v 9 Enonga yembo te enonga ulke tenga ombá kinie eno ulke pulu yembomane konopu keri naa panjiku yu “Molamili ou.” ningu nokoko kondayo. \p \v 10 ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Kongonoma teko kondangi.’ nimbe eno yu mele mele we kondo kolopa tondolo lupe lupema moke tepa we silimo kanu tondolomane eno anjo yando liku tapondoko molayo. Pulu Yemone kongono kendemande tendeli yembo peangama molkolie aku siku teayo. \v 11 Yembo tene ungu nimbe simbe liemo Pulu Yemonga ungume mindi nimbe sindepili. Yembo tene yembo marenga kongono tendemba liemo Pulu Yemone enge silimo engemone mindi tendepili. ‘Ulu temoloma pali yembomane kanokolie Pulu Yemo kapi ningu yunge imbi liku ola mundundengi.’ ningu Yesusi Kirasi pea tapu toko molkolie aku ulume teayo. ⸤Yemboma kinie melema kinie pali⸥ yu imbi kamu-kumu ola molopa mindi pupe, yunge tondolomo alieli pepa mindi pupili molemo.\f + \fr 4:11 \ft Romo 12:3-10, Ou-Korini 12:7-11.\f* Aku sipe sike tepili. \s1 4:12-19 Kirasinge Yemboma Molopolie Mindili Nomolo Kinie ‘Uluri Molo.’ Niemili Ungu Te \p \v 12 Paa nanga angokeme, eno manda manjilimo ulu umbune tene, tepe mele, eno mindili silimo akumu ‘Iulumu nambemune wendo olemoye? Olio Pulu Yemonga yemboma molemolo kanumu.’ ningu konopu liku naa mundengi. \v 13 ‘Kirasi mindili norumu mele olio mindili nolemolomonga papu mindili nolemolo.’ ningu konopu siengi. ‘Yunge tondolo pa telimu kinie imbi ola molopili ombá kinie olio konopu sipu kamele peanga panjimolo.’ ningu aku siku konopu siku we mindili nongo molangi. \v 14 Eno Kirasinge yemboma molemelemonga\f + \fr 4:14 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “28. nem”.\f* ungu taka tondongi liemo papu. Pa tondolo tepa peli Minimu, yu Pulu Yemonga Mini kanumu, eno-kinie molemomonga eno malo.\f + \fr 4:14 \ft inie yakondo 3:14,17.\f* \v 15 Eno mindili nongi liemo yembo toko kondonge molo melte wa linge molo gapomanomonga ungu mane lupe lupema pulue toko ulu te teko kenjinge molo yembo tenga kongono telemomo teko embambo singemonga mindili naa nangi. \v 16 Nalo eno singe yemboma molemelemonga mindili nongi liemo pipili naa kolangi. Eno ‘Kirasinge yemboma molemele.’ ningu pilku Pulu Yemo kapi ningu imbi liku ola mundundengi. \v 17 Pulu Yemone yemboma kote tendembando yunge yemboma kumbi lepa kote tendemba walemo ou wendo omba pelemo kene ⸤konopu siku mindili nongo molangi⸥. Pe, ⸤Pulu Yemone⸥ olio aku sipe kumbi lepa kote tendepalie ‘Aku siku mindili nangi.’ nimu liemo Pulu Yemonga temane peangamo liku bulu silimele yemboma kote pilipelie nambe-embaye? ⸤Aku yemboma ‘Mindili awili teko nangi.’ nimbé lemo.⸥ \v 18 ⸤Aku nikirumunge ungu te Pulu Yemonga bokune molemo. Akumuni nimbendo:⸥ \q1 “Yembo konopu sumbi sipe pepili molemelema \q1 mindili nolemela aulkena wendo ongo \q1 molko kondonge aulkena pungendo \q1 aku siku mindili singi liemo \q1 Pulu Yemo liku bulu siku \q1 ulu pulu kerime telemele yemboma \q1 nambeko aulke kerine wendo ongeye? \q1 ⸤Eno aulke kerine puku \q1 mindili awili teko nonge.⸥”\f + \fr 4:18 \ft Ungu Tondolo Kangama 11:31.\f* \m ⸤nimbe molemo kanumu.⸥ \v 19 Akumunge, Pulu Yemone ‘Mindili nangi.’ nilimomonga mindili nolemele yembomane ‘Mulu maselo kinie olio yemboma kinie tepa mimi terimu Pulu Yemone “Tembo.” nimbe, nimbe panjilimo mele sike tepa, alieli olio nokopa kondopa siye naa kolemo.’ ningulie enonga konopu kangime kinie pali ‘Pulu Yemone nokopili.’ ningu yu siku, ulu peangama mindi teko molangi. \c 5 \s1 5:1-5 Kirasinge Talapena Yembomanga Tapu Yema Kinie Kango Yema Kinie Enonga Ungu Te \p \v 1 Eno-kinie molemele tapu yema,\f + \fr 5:1 \ft bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”.\f* eno tapu ye molemele mele na kepe aku sipu tapu yemola molio, na Kirasi mindili norumu kinie kanorundu yemo, na ⸤Pulu Yemonga mulu koleana⸥ tondolo pa teli nondopa mona lemba ulumu ⸤Kirasinge yemboma⸥ kinie pea limolo ye tela, nane eno-kinie molemele tapu yemando paa tondolo mundupu mawa tepolie nimbondo: \v 2 Pulu Yemonga sipisipi eno nokolemelema mimi siku tapu teko nokangi. ⸤Pulu Yemone⸥ ikongono ‘Eno teangi.’ nimbe sirimu akumu “Teaa.’ nikimu kene teamili.’ ningu konopu keri panjiku we naa teangi. Konopu pe nipili teangi. ⸤Pulu Yemone ‘Teangi.’ nirimu⸥ kongono akumu ‘Kou mone limolo.’ ningu naa teangi. ‘Yemboma paa lipu tapondopo nokamili.’ ningu paa konopu siku teangi.\f + \fr 5:2 \ft bokumunge alsena anjokondo “44. sipsip”.\f* \v 3 ⸤Pulu Yemone⸥ “Eno nokangi.” nimbe sirimu yemboma ‘Maniendopa molangi. Olionga imbime paa olandopa molopili.’ ningu eno mindili siku naa nokoko molangi. Eno nokolemele sipisipime molonge mele eno tapu yema aku siku ulu peangama mindi teko molangi. ‘Enone kanokolie manda manjiku teangi.’ ningu aku siku teko molaa.\f + \fr 5:3 \ft Ou-Timoti 4:12, Pe-Tesallonaika 3:9, Taitasi 2:7. \f* \v 4 ⸤Sipisipime aku siku nokoko molonge kinie⸥ Sipisipi Tapu Ye Awilimu\f + \fr 5:4 \ft Ipuru 13:20.\f* ombá kinie eno mele tondolo pa teli paa peangamo, alieli keri naa lepa, we lepa mindi pumbe mele kalolimu linge. \s1 5:5-11 Nuni Nunu ‘Imbi Naa Mololi Yembomo Mele Molambo.’ Ningu Molani Ungu Te\f + \fr 5:5 \ft Pillipai 2:1-11.\f* \p \v 5 Kango yema, aku siku mele eno ye yumenga ungume taka liku pilku eno liku awi siengi. \p ⸤Pulu Yemonga bokune ungu te nimbe molemo akumu isipe:⸥ \q1 “‘Na awilimu molio. \q1 Na pilipe konginjeli pelemo yemo. \q1 Yembo lupema tondolo te naa pelemo.” \q1 ningu kara puku enonga imbime \q1 we liku ola mundulimele yemboma \q1 Pulu Yemone ‘Nanga opa puluema.’ nimbe \q1 topa manie mundulimo, \q1 nalo yembo enono \q1 “Na imbi naa molemo yembo kerimu. \q1 Yembo lupema pilipe konginjelimu pelemomonga \q1 enonga ungume taka lipu pilipu molambo.” \q1 nilimele yemboma \q1 yuni we kondo kolopa tepa kondolemo.’\f + \fr 5:5 \ft Ungu Tondolo Kangama 3:34, Mateyu 23:12, LLuku 14:11, Jemisi 4:6, LLuku 18:9-14.\f* \m Aku sipe nimbe molemo kene eno enono pali anjo yando “Olio imbi naa molemo. Yemboma pilipu taka lipu molamili.” nieyo. \v 6 Aku sipe ungu te molemo kene ‘Pulu Yemo yu paa tondolo pepili yemboma nokolemo.’ ningu enone “Na awilimu naa molambo. Na imbi naa molopili.” ningu eno enono imbi toko manie munduku taka liku molayo. ‘Aku sipu temolo kinie yuyu pilimbe wale tenga olionga imbime lipe ola mundundumbe.’ ningu aku siku teayo.\f + \fr 5:6 \ft LLuku 14:11.\f* \v 7 Yuni eno kondo kolopa nokopa molemo kene yu molemona puku enonga konopune umbune pembama kinie mini-wale pumbema kinie yundu ningu para sieyo. \p \v 8 Eno umbu konopu pepili molko, alieli kanoko kondoko molayo. Lopa-posi llayono\f + \fr 5:8 \ft Pikisa te gomo 1286 molemola.\f* engele kolopalie kongi te topa nombando andolemo mele aku sipe enonga opa pulue ⸤kurumenga nomi⸥ depelemone\f + \fr 5:8 \ft 9 Setene kanumu; bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.\f* ‘Na yemboma ambolopo tepo kenjembo.’ nimbe aku tembando andopa molemo kene aku siku molaa. \v 9 ‘Pulu Yemone na alieli nokopa kondolemo. Pe kinié kepe yuni na mundupe siye naa kolombala.’ ningu tondolo munduku pilku molkolie\f + \fr 5:9 \ft bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.\f* ‘Depelemo nanga opa puluemo, yuni na naa ambolopili.’ ningu yunge ungumu naa pilku, liku su siku, yu toko anjopa anjeyo. Eno pilkulie ‘Ya olio konopune umbune tepili molemolo mele we ma koleana pali molemele yembo olionga angenupilime aku siku umbune tepili molemelela.’ ningu pilkulie depelemo-kinie aku siku teayo.\f + \fr 5:9 \ft Jemisi 4:6-7.\f* \p \v 10 Kanu kinie, eno wale laye-kolte umbune tepili molonge kinie Pulu Yemo yuni yuyu eno kelepa sukundu lipe anjipe, ‘Eno ⸤nanga yemboma molemele mele⸥ munduku siye naa kolko tondolo pupili molangi.’ nimbé. Pulu Yemo eno we kondo kolopalie yuni pe eno yu pea ‘Kamu-kumu tondolo pa tepa mindi pulimu kinie molio koleana pea molamili wangi.’ nimbe ya mana maniendo sirimu ye nomi Kirasi\f + \fr 5:10 \ft bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.\f* kanumuni olionga nimbe tenderimumunge Pulu Yemone oliondo aku sipe manda nimbé. \v 11 ⸤Yemboma kinie melema kinie pali⸥ Pulu Yemo yuyu mindi kamu-kumu tondolo pupe imbi ola molopa mindi pupili molemo. Aku sipe sike tepili.\f + \fr 5:11 \ft inie yakondo 4:11.\f* \s1 5:12-14 Pep Topa Pora Simbendo Ungu Wallo Mare Kamu Torumu Ungume \p \v 12 I pepá ponjili topo sikirumu Saillasini tondokomo. ‘Yu kongonoma siye naa kolopa paa tondolo mundupe telemo angenumu.’ nimbu pilipu molio. I pepá tokoromo ‘Pulu Yemone yemboma we kondo kolopalie lipe tapondolemo mele piliengi!’ nimbu tokoro. Pulu Yemone yemboma paa sike we kondo kolopa konopu mondolemomondo nikiru akumu ‘Paa sike.’ ningu pilimele mele munduku siye naa kolko, tondolo munduku molangi. \p \v 13 Kirasinge yembo talape ⸤kolea awili⸥ Bepillono\f + \fr 5:13 \ft “Bepillono” nirimu akumu “Romo” nimbendo “Bepillono” nirimu. Ou Bepillono yemboma ulu awisili paa teko kenjiku moloringi mele yu Romo molorumu kinie yembomane aku siku ulume teringi mele kanopalie aku sipe ungu iko topalie imbi “Bepillono” nirimu.\f* molemelema, kanu yemboma-kinie eno ⸤pepá topo sikiru yemboma⸥ kinie Pulu Yemone ou ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu kanu Bepillono yembomane “Eno manda molemeleye?” ningu, ningu mundukumili. Nanga malo Makone\f + \fr 5:13 \ft ‘Makondo ‘yunge malo’ nirimu, akumu Makone yu lipe tapondopa yu-kinie pea tapu toko kongono teko moloringilimunge ‘yunge malo’ nirimu.’ ningu pilimele. Makone Temane Peangamo Torumu Bokumu Mako ye telumu. ‘Pitane temanemo topa sirimu mele pilipelie tondorumu.’ ningu pilimele. Makonga ungu mare Mako 14:51-52, Lipe Mundorumu Yema 12:12,25, 13:13, Pe-Timoti 4:11.\f* “Eno manda molemeleye?” nimbe, nimbe mundukumula. \v 14 Eno enono anjo yando kondo kolko kangulku “Manda molemeleye?” niengi.\f + \fr 5:14 \ft ungu pulumu Romo 16:16*.\f* \p Eno Kirasi kinie tapu toko molemele yemboma pali konopu pe nipili taka liku molangi. \p ⸤Aku pea nikiru.⸥