\id ROM - Andelale NT, Rob & June Head, 3-DEC-98; 29-Mar-2007 \mt2 POLLONE PEPÁ TOPA MUNDORUMUMA \is1 (Romo, U-Korini, Pe-Korini, Gallesia, Epesasi, Pillipai, Kollosi, U-Tesallonaika, Pe-Tesallonaika, U-Timoti, Pe-Timoti, Taitasi, Pillimono) \is1 Pollone Pepá Topa Mundorumumanga Ungu-Pulu Se \ip ‘Pollo molopa serimu mele piliambo.’ ninguli Pillipai 3:3-11, Pe-Korini 11:22-29, 12:1-10, Gallesia 1:13-24, U-Timoti 1:12-16, Lipa Mundorumu Yema 22:1-21, 26:1-23 kanani. Yuni ‘Pulu Yemonga kongonomo sambo.’ nimba Karasinga yomboma u mindili silipa andorumu (Lipa Mundorumu Yema 7:58, 8:1,3, 9:1-2,13-14). Pe konopu topele topa Yesusi omba molorumu mele kepe, olionga nimba senderimu mele kepe, kiniá olio nokolemo mele kepe “Sika.” nimba kuru mondopa Karasinga yemo molopa, yunga kongonomo andopa serimu semanemo Lipa Mundorumu Yema 9:1 pulu polopa molemo. Pe yu Yesusinga ungumu andopa nimba, “Yesusi yu sika Pulu Yemonga Malo, yu ye nokoli Karasimu. Yu-mambele Pulu Yemone olio kanopa peanga pilimba aulkamo. Mosisini sirimu ungu-manemane unguri naa sembá.” nirimu kinia yu mindili siringila (akumunga ungu mare Lipa Mundorumu Yema 9:16,22-25,28-30, 14:19-20). \ip Yesusini lipa mundorumu ye wemane Karasinga Juda yomboma mindi nokoko unguma ningu siringi-na-kolo Pollo koleamanga pali andopa Karasinga ungumu Juda yombo naa molko yombo-lupa moloringi yomboma nimba sirimu (Lipa Mundorumu Yema 9:13-14, 18:6, 22:21, Gallesia 1:15-17, 2:2,8). Aku serimumunga Juda ye marene yu-kinia mumindili kolkole toko kondonge seringi kinia Romo ami-yemane yu Jerusalleme ka siku panjikuli, pe Sisaria mengo pungu panjiku, pe kamu Romo mengo pungu ka siringi (Lipa Mundorumu Yema 21:27—28:16,30). ‘Kolea-awili Romo kalia-ingi talo molopale, kelepa ka-ulkana ultu pumba Romo mundupa kelepa kolea marenga kalia-ingi mare kelepa andopa semane peangamo topa sirimula (Kiriti kepe, Girisi kepe, Sipéne kepe purumu.’ ningu pilielemele; Taitasi 1:5, 3:12, Romo 15:24,28). \ip U pumba ungumu nimba sirimu kinia konopu topele toko Karasinga yomboma moloringima pe walte walte pepá topa mundorumu. Pepá topa sirimu mare mania purumunje, kiniá naa lemó. Mare mania naa purumuma i boku UNGU-KONDEMOnga sukundu molemo. Pepá se topa simbando alieli u kumbi lepa yunga imbi topa yombo talapemanga imbi torumu, bokumanga yu-mele-mele kolomongo-awili wane, kolomongo-kanga wane (1:1) kanani. Bokumanga yu-mele-mele pulu polopa torumumanga kumbi lepa ungu-pulumu torumulu molemo, akuma kananila. \ip Pollone pepáma torumumanga ungu-pulu mare ya pora nikimu. \h ROMO \toc1 POLLONE PEPÁ TOPA MUNDORUMUMA ROMO Pollone ROMO Yomboma Pepá Topa Mundorumu Bokumu \toc2 ROMO \mt1 ROMO \mt2 Pollone ROMO Yomboma Pepá Topa Mundorumu Bokumu \is1 I Pepá Topa Mundorumumunga Ungu-Pulu Mare \ip Pollo yuyu kinia yuni pepá topa sirimumanga ungu-pulu mare inia yakondo nondopa gomo 676 molemo. Pollo yuni i bokumu pepá topa Romo yomboma sipa mundorumu akumu Romo 1:1,7 nimba silimú. \ip \bd Romo\bd* akumu \bd kolea\bd* Italli kolea-awilimu, ya Papua Nu Gini sukundu kolea-awili Mosipi mele. Romo yemane andoko yombo talape lupa lupamanga kolea awisili toko kalkole koleama kinia yomboma kinia tondolo munduku nokoringi. Pe Yesusi kinia Pollotolo moloringili kinia Romo-gapomanomone aku-sipa Mediterenia Nomu winju mendo anju yando koleama pali nokorumu. Kanu walemanga kolea-awili Romo kanu koleamanga pali kolea-awilimu. \ip Pollone pepámo torumumunga \bd ungu-pulu se i-sipa:\bd* Yu u Romo naa pupili yuni ‘Romo paa pambo.’ nimba molopale i pepámo topa sirimu (Romo 1:8-15, 15:22-29). \ip \bd Ungu-pulu se:\bd* Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye se u Romo pumba Karasinga yomboma Karasi yunga ungumanga pulumu u naa ningu siringimunga Pollone pepá topa nimba sirimu, akumunga i bokuna sukundu olio Karasinga yomboma sumbi sipu molomolo mele ungu tondolo peangama molemo. \ip \bd Ungu-pulu se:\bd* Juda yomboma kinia kepe, Juda yomboma naa moloringi yomboma kinia kepe, Pulu Yemone ‘Yomboma nokomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasi akumu Juda yombomanga mindi nimba naa lipa tapondorumu. Ultukundu yombomanga mindi nimba naala lipa tapondorumu. Juda yombomane u pilku seringi mele manda naa lipa tapondorumu. Ono pali ulu-pulu-kiri konopuna peli yomboma. Yesusi Karasi yu-mambele ononga pali Pulu Yemone yomboma sumbi siku molonge kanomba aulkamo (Romo inia 1:14-17, 3:21-24,27-30, 6:23, 14:1-8,17-18). Pulu Yemone yomboma aku-sipa lipa tapondorumumunga ono seko molonge mele nimba sirimula (12:1—15:13). \ip \bd Ungu-pulu mare\bd* boku ambolkonomonga pealemekondo i-siku kanani: “8. bilip”, “45. stretpela man”, “18. katim skin”, “2. arapela lain” . \ip Ya ungu-pulumu pora nikimu. \c 1 \mr Kolomongo-Awili 1-4 \ms1 Pulu Yemo Kinia Malotolo “Sika” Nimbu Kuru Mondolemolo Aku Ulumuni Mindi Pulu Yemone Olio Kanopa ‘Yombo Sumbi Nilima’ Nimba Kanolemo Aulkamo Akisindilimú Ungu Se \r 1:1-7 \s1 Yesusini “Kongono Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumumunga Pollone Aku Kongonomo Serimu Mele Nimba Sirimu Ungu Se \p \v 1 Na Pollo, Karasi Yesusinga kongonomo sendeli kendemande-yemo, yuni ‘Nanga kongonomo sende-pu.’ nimba na lipa mundupa, ‘Pulu Yemonga semane peangamo ningu siliku andou.’ nimba taltorumu yemo molopole ⸤ono Romo yomboma⸥ i pepámo topo sikiru, \v 2 kanu semane peangamo koronga-u ⸤Yesusi mana naa opili⸥ Pulu Yemone ‘wendo ombá’ nimba, nimba panjipa, yunga ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane ‘bokuna molopili tangi.’ nirimu kinia yunga boku kake sélimu toringi molemo semane peangamo. \v 3 Kanu semane peangamo Pulu Yemo yunga Malo, olionga Ye-Awili Yesusi Karasimunga semanemo. Yu ye nokoli kingi Depitini kalopa liltimu yombomane meringi yemo. \v 4 ‘ ‘Yu Pulu Yemonga ye kake sélimu.’ ningu kanangi.’ nimba yu toringi kolorumu kinia Pulu Yemo yunga tondolomone yu yombo-óno-koleana topa makisinderimu-na lomboropa ola molorumu aku tondolomone yu Pulu Yemonga Malo molorumu mele ‘kanangi.’ nimba Pulu Yemone lipa ora sirimula. \v 5 Yesusi Karasini serimumunga Pulu Yemone ‘Yesusinga imbi ola molopili.’ nimba olio we kondo kolopa olio ‘yunga kongonomo sende-paa.’ nimba lipa mundorumu kongonomo semolo tondolomo sirimu. Aku kongonomo i-sipa: Koleamanga pali yombomane ⸤ ‘Yesusi sika Pulu Yemonga Malo. Sika olio lipa tapondomba.’ ningu⸥ kuru mondokole yuni “Saa.” nilimú unguma pilku liku senge kongonomo andopo semolo. \v 6 ‘Koleamanga pali yomboma’ nikiru akumu ⸤ono Romo yomboma i pepámo topo sikirumu⸥ onondo pea nikiru. Ono pea Pulu Yemone nimba taltopa ‘Yesusi Karasinga yomboma molangi waa.’ nirimu yomboma. \p \v 7 Ono Romo yomboma Pulu Yemone konopu mondopa, ono nimba taltopa ‘Yunga yombo kake selima molangi waa.’ nirimu yomboma nane i pepámo ono topo sikiru. \p Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili. \r 1:8-15 \s1 Pollone ‘Romo Yomboma Kano-Pamboa!’ Nirimu Ungumu \p \v 8 U nane onondo nikiru: Ono Yesusi Karasi ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele ma-kolea pali yombomane semane toko silimilimunga nane Yesusi Karasinga imbi mangilipu nanga Pulu Yemo kinia “Ange.” nikiru. \v 9-10 Nane Pulu Yemo kinia ungu niliu kinia alieli nane ono nimbu pilipuli ono kepe ⸤ ‘tondolo pupili molangi.’ nimbu⸥ Pulu Yemo mawa sepo nimbu molio mele nanga tondolomane pali yunga kongonomo mindi tondolo mundupu sepo yunga Malonga semane peangamo andopo topo siliu aku Pulu Yemo mangilkuli “Sika Pollone nu-kinia olionga nimba mawa sendelemonje?” ningu mangilielemolánje yuni “Sika aku sendelemo.” nilka. ‘Na ono molemelena wambo.’ nimbu ‘Pulu Yemone aulka se lipa sipili.’ nimbu alieli tondolo mundupu yu mawa sepo moliola. \p \v 11 ‘Ono ⸤ ‘Karasi sika.’ ningu pilielemele yomboma⸥ kamu kuru mondoko konopu tondolo pupili molangi kene Mini Kake Sélimuni ono sewi anjipa molko kondonge ulu-pulu mare sipili kene ono lipu tapondambo pea molamili wamboa!’ nimbu aku sipu mawa sepo molio. \v 12 ‘Nane kuru mondolio ulumuni ono lipu tapondambo. Onone kuru mondolemele ulumuni na liku tapondangi. Aku semolo kinia na kepe ono kepe olio pea kuru mondolemolo mele paa tondolo pupili.’ nimbu pilipuli ‘Paa wamboa!’ nimbu molio. \v 13 Ango-keme, nane wale awisili ‘ono molemelena kanambo wamboa!’ konopu lelio-na-kolo u aulka se naa lepa ulu wendo olemomane na pipi silimú, aku konopu lepo molio mele ‘kiniá paa piliangi.’ nimbu ono nimbu sikiru. Na kolea lupamanga andopo yomboma ‘Pulu Yemonga bolangoma molangi.’ nimbu lipu tapondolio mele ‘aku sipu ono kepe molemele mele tondolo pupili lipu tapondambo.’ nimbu ‘paa wamboa!’ nimbu molio. \p \v 14 Giriki yomboma kinia we-yombo-lupama kepe, pilipa kondoli pelemo yomboma kinia we-umbu-konopu pelemo yomboma kepe, akupokonga pali kongono sendeli kendemande-yemo Pulu Yemone ‘molani.’ nirimu-na naa sembó kinia manda naa sembá. \v 15 Akumunga ono Romo yomboma kepe ‘semane peangamo topo siembo.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio. \r 1:16-17 \s1 Semane Peangamo Pulu Yemone Yomboma Lipa Tapondolemo Tondolomonga Ungu Se \p \v 16 Aku semane peangamonga Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo tondolomo pelemomonga na semane peangamo topo simbundu pipili naa kololio. Juda yomboma kumbi lepa, we-yombo-lupama kinia pea, akumanga yomboma ⸤ ‘semane peangamo sika’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma pali i semane peangamone lipa tapondolemo. \v 17 Pulu Yemone yomboma kanopa ‘Yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemo mele aku semane peangamone lipa ora silimú kanumu. Olio alieli ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo kanu ulumuni mindi Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo. Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo akumuni aku sipa nilimúla. Akumu i-sipa: \q1 ‘Yombo sene ‘sika’ nimba \q2 kuru mondomba yombomo \q1 Pulu Yemone kanopa ‘yombo sumbi nílimu’ \q2 nimba kanomba yombomo mindi \q3 konde molopa kondopa mindi pumbá.’ \m nilimú. \r 1:18-32 \s1 Pulu Yemone Yomboma Kinia Pali Mumindili Kololemomonga Ungu Se \r 1:18-23 \s1 Yombomane Pali Pulu Yemo Bulu Siringimunga Ungu Se \p \v 18-19 Pulu Yemo yu molemo mele yuyu ono lipa ora silimú-na yombomane manda mona kanonge akumunga yuni mulu-koleana kanopa molopale yu bulu siku ulu-pulu-kiri selemele yomboma aku selemelemonga ono kanopa kiri pilipa ono umbuna simba selemo mele lipa ora silimú. Aku selemelemonga onone ungu-sikamo toko mania mundulimili. \v 20 Pulu Yemone mulu matolo serimu kinia kepe yandopa yandopa méle serimuma pali yombomane kanolemele akumunga yunga alieli pepa mindi pulimú tondolomo kinia yu yuyu ulu-pulumu pelemo mele kinia mongomane naa kanolemele uluma kanokole pilielemele. Yuni serimu mélemane lipa ora silimú kanolemele akumunga yuni ‘ono mongo liltingi kene mindili nangi.’ nimbá kinia onone ‘naa pilierimulu.’ manda naa ningí. \p \v 21 ‘Pulu Yemo sika molemo.’ sika niringi-na-kolo ‘Yu Pulu Yemo’ ningu yunga imbi ambolko paka tondoko kape ningu yu-kinia “Ange.” naa niringi, ono konopu naa pepa amu mele toko konopuma simbulu topili moloringi. \v 22 ‘Olio pilipa kondoli paa pelemo.’ sika nilimili-na-kolo ono konopu naa peli yomboma molko, \v 23 Pulu Ye alieli molopa mindi púlimu popo naa toko, munduku kelko, kolali seko mana-yomboma kinia kera kinia wambiye kinia we-méle-takara mélemanga pali none selima manda manjiku seko anjiku ‘Olio nokolemele pulu yema’ ningu popo toko kape niringi. \r 1:24-32 \s1 Yombomane Ulu-Pulu-Kiri Lupa Lupa Awisili Seringimunga Ungu Se (1:18-32 pali) \p \v 24 Aku siku Pulu Yemo kinia seko kinjeringimunga yuni nimbale: “Manda, ono konopu kirimane kundupa memba purumu kinia ulu-pulu-kiri awisili seko wa ulu-kirinale kinia ononga kangima onono seko kinjiku, aku selemele mele we yakala kolko seko molangi.” nimba siye kolorumu. \v 25 Pulu Yemonga ungu-sikamo munduku kelko kolali seko kolo toli ungumu konopu mondoko ‘piliamili.’ ningu, Pulu Yemone serimu mélema liku anjiku ‘aku mélemane olio nokolemele pulu yema’ kolo toko ningu popo toko kape ningu, mélema pali serimu Pulu Ye sikamo, yunga imbi alieli ambolko paka tondolemolánje papu, aku Pulu Yemo munduku kelieringi. Mélema pali serimu Pulu Yemonga imbi paa sika ‘alieli ola mindi molopili.’ nimbu ambolopo paka tondamili. \p \v 26 Aku seringimunga Pulu Yemone ‘ono ulu kirima we yakala kolko seko molangi.’ nimba ono siye kolorumu. ⸤Akumunga⸥ ambomane yema-kinia selemolá mele naa seko ambomane amboma-kinia onono seringi. \v 27 Aku sipa mele yemane kepe amboma-kinia konopu mondoko selemolá mele munduku kelko, yema-kinia onono konopu mondoko seringi. Yemane yema-kinia pipili seli ulu kirima seringimunga ononga ulu seko kinjeringimanga méle kalolima lingí. \p \v 28 Ulu seringimunga ungu se pelemóla, akumu niembo: ‘Pulu Yemo sika molemo mele naa pilipu molomolo kinia unguri mólo.’ niringi akumunga Pulu Yemone ‘Ulu paa kirima konopuni pilingí konopuma mindi pepili yombomane manda naa pilku selemolá mele we seko molangi.’ nimba siye kolorumu. \q1 \v 29 Ononga konopumanga ulu-pulu-kiri lupa-lupa awisili \m perimumunga onone ulu kirima seko, \m méle awisili taltolemelema kanoko yakala kolko \m ‘Liemboa!’ konopu leko, \m yombo mare-kinia wa ulu-kirinale seko, \m aku uluma mindi seko molemele. \m Yombo se méle awisili taltolemomo kanoko kiri pilku, \m yomboma toko kondoko, \m ‘Yomboma-kinia taka lepo molamili.’ naa ningu irinale seko, \m kolo toli uluma seko, \m yomboma-kinia konopu kiri panjiku seko kinjiku, \m aku uluma sengendo mindi konopu kimbu siku molemele. \m Onone yombomanga ungu-bulkundu nindiku, \m \v 30 “Yombo sene ungu se i-sipa nimu.” ningu kolo toko, \m Pulu Yemo kinia konopu kiri panjiku, \m yombomando ungu kiri awisili ningu, \m mongo kondoko, \m ononga imbima ambolko paka toko, kála seko, \m ulu-pulu-kiri mare konde toko sengendo \m konopumane pilku ‘i-sipu samili.’ ningu seko, \m anupili lapalini ungu nilimilima naa pilku liku seko \m ononga unguma pilku mokoli seko, \m \v 31 ononga konopu peanga se naa pepili molko, \m ulu se ‘aku sipu samili.’ ningu panjikuli naa seko, \m ononga genupili lapali yomboma konopu naa mondoko, \m we-yomboma kondo naa kolko seko kinjiku, \m aku selemele. \v 32 Pulu Yemonga ungu-mane sumbi nílimuni ‘Yombomane aku uluma selemelema paa kolonge.’ nimba molemo ungu-manemo sika pilielemele-na-kolo onone ta ningu ulu-pulu-kiri akuma we seko molemele. Akumu mindi mólo. Yombo aku ulu-pulu-kirima seko molemele yombomanga imbima ambolko paka tondoko kape nilimilila. \c 2 \r 2:1-16 \s1 Pulu Yemone Kote Sumbi Sipa Pilipa Apurulimú Ungu Se \p \v 1 Akumunga, yombomane ulu selemelema onone kanokole ‘I yombomane seko kinjikimili.’ ningu apuruku “Aku sekemelemonga Pulu Yemone papu ono “Mindili nangi.” nipili.” nilimilimu manda naa selemo. Ono ‘ulu se naa sepo kinjilimulu.’ konopu lekole yombo lupamando ‘Seko kinjilimili.’ nilimili kinia aku siku ono onono ‘Sepo kinjilimulu.’ nilimilila. Yombomane ulu kirima selemele mele ono onono aku siku ulu kirima selemelemonga yombo lupama aku siku manda naa apurungí. \v 2 Kiniá olio pilkimulu: Yombo aku ulu-pulu-kirima selemelema Pulu Yemone kanopa apurupale ‘Seko kinjikimili.’ nilimú akumu sumbi sipa pilipa nilimú. \v 3 Akumunga onone yombo lupama kanoko apuruku ‘Seko kinjikimili.’ nilimili-na-kolo ono onono aku sikula seko kinjilimili akumu Pulu Yemone yomboma apurupa ‘Seko kinjeringimunga mindili nangi.’ nimbá kinia ‘ono mundupa kelepa aku sipa ononga uluma apurupa naa nimbá.’ konopu lemeleye? \v 4 Molo Pulu Yemone ono sepa kondolemo mele ‘Unguri mólo.’ ningu bulu siku molemeleye? Pulu Yemone ono-kinia ulu awisili sepa kondopa, ono-kinia popenge sepa mumindili naa kolopa, ‘ononga ulu kirimanga iseli-u pundu naa tambo.’ nimba molemo. Pulu Yemone aku sipa ono-kinia sepa kondolemo ulumuni ono ononga ulu-pulu-kirima kanoko kiri pilku konopu topele tonge aulkana pungí mele lipa ora silimú mele naa pilkimiliye? \p \v 5 Aku-sipa na-kolo ono konopu tondolo munduku konopu topele naa tolemelemonga Pulu Yemone mumindili kolopa kote sumbi sipa pilimba walemo mona lemba kanonge kinia Pulu Yemone ono-kinia mumindili paa olandopa kolopa méle kalopa mindili simba. \v 6 Yombomane pali yu-mele-mele selemele uluma apurupale Pulu Yemone ono yu-mele-mele méle kalomba. \p \v 7 Yombo marene ‘Pulu Yemo kinia yunga pa sélimu kinia molopo kondopo, Pulu Yemone ‘nu seko kondorunu.’ nimbámonga nanga imbi ola molopili molopo, alieli molopa mindi pumba pora naa nili ulu-pulumu paa liemboa!’ ningu kála seko ulu peangama selemele yomboma Pulu Yemone alieli molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu simba. \v 8 Aku-sipa na-kolo yombo marene ‘Yombo lupama unguri mólo. Pulu Yemo unguri mólola.’ ningu ono onono pilku seko ungu sikamo munduku kelko bulu siku, ulu kirima mindi pilku selemele yomboma Pulu Yemone ono paa mumindili kolopa ‘Méle kalambo.’ nimba mindili nongo molonge ulu-pulumu simba. \p \v 9 Seko kinjilimili yomboma pali ulu umbuna awilima kinia mindili noli awilima kinia ono-kinia yu-mele-mele wendo ombá. Juda yomboma kinia kepe paa sika wendo ombá; yombo-lupama kinia wendo ombála. \v 10 Aku-na-kolo yombo marene seko peanga silimili yombomando yu-mele-mele Pulu Yemone nimbale: “Ono na kinia nanga pa sélimu kinia pea kopu sepo molopo kondopo, ‘Seko kondoringi.’ nimba imbi ola molopa konopu pe nipili molangi.” nimbá. Juda yombomando kepe paa sika aku sipa nimbá; yombo-lupamando kepe nimbála. \v 11 Pulu Yemone yombo talapema lupa lupa naa apurupa, yomboma pali sere lepa apurumba akumunga ‘Juda yomboma lupa, we-yomboma lupa.’ nimba yombomanga uluma naa apurumba. ⸤Manda selu sipa apurumba.⸥ \p \v 12 We-yombomane Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane nimba sirimuma naa pelemo-na naa pilkuli ulu-pulu-kirima selemele yomboma sika Pulu Yemone ononga kote pilipa “Mindili nangi.” nimbá-na-kolo ‘Nanga ungu-manema pulua toringi.’ naa nimbá. Juda yombomane Pulu Yemonga ungu-manema ono-kinia pelemo akuma pilkuli, ulu-pulu-kirima selemelemonga Pulu Yemone ononga kote pilipale ‘Ono nanga ungu-manema pulua toringi.’ nimba ono “Mindili nangi.” nimbála. \v 13 Yombomane Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma komumane mindi pilielemelemonga Pulu Yemone kanopa ‘yombo sumbi nilima’ nimba naa kanolemo, mólo. Ungu-manemane ‘Saa.’ nilimú mele pilku sengena panjiku selemele yomboma Pulu Yemone kanopa ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemo akumunga ⸤Pulu Yemone aku sipa yomboma pali sumbi sipa apurupa “Mindili nangi.” nimbá⸥. \v 14 (Juda yombo naa molemele yomboma sika Pulu Yemonga Mosisini ungu-mane nimba sirimuma naa pelemo-na naa pilku molemele-na-kolo we konopumuni pilkuli ‘I-sipu sembó kinia peanga.’ ningu pilkuli Pulu Yemonga ungu-manemane ‘Saa.’ nilimú mele aku siku selemele. Sika ono onono Pulu Yemonga ungu-manema naa pelemo-na-kolo aku siku selemele kinia Pulu Yemone ungu-manemane nimba molemo ono onono we pilielemele mele mona lemó. \v 15 Kanu yombomane selemele ulumane Pulu Yemonga ungu-manema ononga konopumanga pelemo mele lipa ora silimú. Onone uluma selemele kinia ononga konopumane apurupale ‘I-siku sekemele seko kinjikimili. I-siku sekemele seko kondokomele.’ nilimú mele konopumane pilielemele aku sipa Pulu Yemonga ungu-manema sika ononga konopumanga pelemo mele ononga konopumane lipa ora silimúla.) \v 16 Akumunga, Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinia Yesusi Karasi kote pilieli yemo molopa Pulu Yemonga kote pilindipale yombomanga konopumanga lopi sepa pelemo uluma kepe apurumbando yomboma pali aku sipa pilipa apurupa kote pilimba. Semane peangamo topo siliumuni aku sipa nimba silimú. \r 2:17-29 \s1 Juda Yombomane ‘Ungu-Manemane Olio Manda Lipa Tapondomba.’ Konopu Lieringi Ungu Se \p \v 17 Pe kiniá, ono ‘Juda yomboma molemolo’ nilimili yomboma; ‘Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini nimba sirimuma pilipu sepole manda molemolo.’ ningu, ‘Olio Juda yomboma mindi Pulu Yemone nimba taltopa ‘Nanga yomboma.’ nirimu yomboma molemolo, ono we-yombomanga Pulu Yemo mólo.’ ningu kála seko ononga imbima ambolko paka toko, \v 18 Pulu Yemone ‘ono sangi.’ nimba konopu mondolemo mele pilku, Pulu Yemonga ungu-manema ono mane siringi mele pilkuli ulu peanga sumbi nilima apuruku pilku ‘ima peanga’ ningu, \v 19-20 ono pilkuli ‘Pulu Yemonga ungu-manema sika olio-kinia pepa ungu-puluma kinia ungu-sikama kinia akuma pali aku ungu-manema kinia sika pelemo akumunga olione mongo kiri lepa aulka naa kanolemele yomboma sika lipu tapondopo membo andopo, simbulu tolina molemele yombomanga olio sika pa sendelima molopo, yombo konopu naa pelemoma kinia bolango kangama kinia sika mane silimulu.’ nilimili. \p \v 21 Aku siku sika nilimili liemu onone yombo lupama mane silimili mele ono onono nambi semu-na mane naa silimiliye? Onone yomboma mane sikuli “Wa naa liengi.” nilimili liemu pe ono onono nambi semu-na wa limilíye? \v 22 Onone yombomando “Ambo ye pulima ye lupama kinia wa ulu-kirinale naa seko, ye ambo lilima ambo lupama kinia wa ulu-kirinale naa sangi.” nilimili liemu pe ono onono nambi semu-na aku siku selemeleye? Yombomane we-mélema anjiku ‘olionga nokolemele pulu yema’ ningu popo tolemele mélema kanoko kiri pilielemele liemu pe Juda yombo naa molko we-yombo molemelemane ulkama takoko akuna sukundu pungu kanu mélema anjiku popo tolemele ulkamanga sukundu pungu mélema nambi semu-na kanoko peanga pilku wa limilíye? \v 23 Onone ‘Pulu Yemonga ungu-manema olio-kinia mindi pelemo akumunga olio yombo peanga olandopama.’ ningu ononga imbima ambolko paka tolemele liemu nambi semu-na Pulu Yemonga ungu-manema pulua tolemelemone Pulu Yemonga imbimu seko kinjilimiliye? \v 24 Onone aku siku selemelemonga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo akumu i-sipa: \q1 ‘Ono Juda yombomane selemelemonga \q2 Juda yombo naa molemele yombomane \q3 Pulu Yemo marake seko \q4 yunga imbimu ungu-taka tondolemele.’ \m nimba molemo. \r 2:25-29 \s1 Juda Yombomane Kangomanga Kangi Se Kopisiku Wendo Liltingimunga Sika Ungu-Pulumunga Ungu Se \p \v 25 Ono Juda yombomane ungu-manema pilku sengena panjiku sengi liemu kangomanga kangi se kopisiku wendo limili ulumuni ono lipa tapondolemo, aku-na-kolo ungu-manema pulua tongi liemu kangomanga kangi se kopisilimilimuni ungu se naa selemo. Aku siku selemelemonga yombo kangi se naa kopiseli yomboma mele molemele. \v 26 We-yombomane kangi se naa kopisikuli Pulu Yemonga ungu-manemane ‘Saa.’ nilimú mele pilku sengi liemu Pulu Yemone ono kanopa ‘yombo kangi se kopiseli ⸤Juda⸥ yomboma mele molemele.’ nimba naa kanombaye? \v 27 Kangi se naa kopisiku ungu-manema sengena panjiku selemele yombomane ono Juda yombo kangi se kopisiku ono-kinia ungu-mane pelemoma pulua tolemele yomboma onondo ninguli: “Pulu Yemonga ungu-manema pulua tolemelemonga aku siku seko kinjilimili kene ono papu mindili nangi.” ningí. \p \v 28 Yombo se yunga kangi kopiselimu mindi kanopale ‘yu Juda yombomo’ nimbámo yu sika Juda yombomo mólo. Kangi se kopisiku wendo liku eltolemele akumu ‘Kangikundu mindi unguri sepili.’ ninguli selemele kinia unguri naa selemo. \v 29 Yombo se konopuna sukundu ungu se selemo akumu mindi sika Juda yombomo molemo. Kangi se kopisiku wendo limili akumunga pulumu konopuna sukundu Pulu Yemonga yombomo nimba mako pelemo. ‘Kangi se i-siku kopisiku wendo liengi.’ nilimú ungu-manemone yuyu unguri naa selemo. Pulu Yemonga Minimuni konopuna sukundu selemo akumuni kanu yombomo lipa tapondolemo. Aku yombomo, we-yombomane kanoko peanga pilku kape ningu imbi ambolko paka naa tondolemele, Pulu Yemone yu kanopa peanga pilipa kape nimba yunga imbimu ambolopa paka tondolemo. \c 3 \r 3:1-8 \s1 Pulu Yemone ‘Sembó.’ Nimba Panjilimú Mele Paa Sika Selemo Ungu Se \p \v 1 ⸤Juda yombomane kangi se kopisilimili aku ulu-pulumuni naa lipa tapondomu⸥ liemu Juda yomboma we-yombo-lupamanga nambi seko olandopa molongeye? Molo kangi se kopisilimili ulu-pulumunga nambolka ulu peanga se wendo olemoye? \v 2 Ama, Pulu Yemone Juda yomboma olandopa naa lipa tapondolemoye? Paa sika olandopa lipa tapondolemo. Ungu kumbinamo i-sipa: Pulu Yemone yunga unguma ‘Juda yombomane nokangi.’ nimba sirimu. \p \v 3 Sika Juda yombo marene ‘Aku unguma sika.’ ningu kuru naa mondolemele-na-kolo aku siku Pulu Yemonga unguma pilku naa limilímunga Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu mele “Naa sembó.” nimbáye? \v 4 Paa mólo! Yombomane pali sika kolo tolemele-na-kolo Pulu Yemone mindi alieli ungu sikama mindi nilimú. Aku sipa mele yunga bokuna ungu se nilimú, akumu i-sipa: \q1 “⸤Pulu Yemo,⸥ \q2 nuni ungu se nilinu kinia yombo sene \q3 “Kolo toleno.” paa manda naa nimbá. \q1 Yombo sene nu kote sendepale \q2 “I yemone kolo tolemo.” nilkanje \q1 nuni sumbi siku nilina kinia, \q2 yuni nu kotena ambolou naa ambolka. \q3 Kote we mania pulka.” \m nimba molemo. \p \v 5 Manda, olio ⸤Juda⸥ yombomanga ulu-kiri selemolo ulumane Pulu Yemonga ulu sumbi nili selemoma sepa mona lendelemo liemu olione nambolka ungu se manda nimulúye? “Pulu Yemone olio ulu-pulu-kiri selemolomanga pundu topa mindili silimú kinia sepa kinjilimú.” manda nimulúye? (I nikiru akumu we-yombo sene konopumuni pilipa ta nimba nilka mele nikiru.) \v 6 Aku sipu paa manda naa nimulú. Pulu Yemone ungu sumbi nilima mindi naa selkanje mana-yombomanga ulu-puluma nambi sepa sumbi sipa pilipa apurulkanje? Manda sumbi sipa naa pilipa apurulka. \v 7 Aku-sipa na-kolo yombo sene konopumuni pilipa nimbale: “Nane kolo tolio ulumane Pulu Yemonga imbimu paa olandopa molombando yunga ungu sikama sepa mona lendemu liemu yuni nando “Seko kinjilinumunga mindili nani.” nambi semu-na nilimúye?” nilka. \v 8 Yombo sene aku nilkanje i ungu kiri mele nilimolánje peanganje: “‘Ulu peangama wendo opili.’ nimbu ulu kirima samili.” nambi semu-na manda naa nilimoláye? I ungu kirimu mele yombo marene kolo toko nando “Aku nilinu.” nilimili. Aku nilimilimunga mindili nonge kinia papu. \r 3:9-20 \s1 Yombo Selurini Kepe Ulu Sumbi Nilima Selemo Yombo Se Naa Molemomonga Ungu Se \p \v 9 Aku liemu i ungumunga pulumu nambolkare nimbu manda pilimulúye? Pulu Yemone olio Juda yomboma kanopa peanga pilipa yombo-lupama kanopa kiri pilielemoye? Paa mólo! Nane u akumundu ungu se nindu kanumu. “Olione ulu-pulu-kirima selemolo.” nindu kanu ungumuni olio Juda yomboma kinia we-yomboma kinia pali aki tolemo. \v 10 Pulu Yemonga bokuna aku sipa ungu mare molemo. Akumuni nimbale: \q1 “Pulu Yemone yombo seluri kepe \q2 ‘yombo sumbi nili se’ nimba naa kanolemo. \q1 \v 11 Yombo se Pulu Yemone kanopa \q2 ‘ulu sumbi nilima’ nimba pilielemo uluma \q3 pilielemo yombo se naa molemo. \q1 ‘Pulu Yemo kinia kopu sepo molambili.’ \q2 nilimú yombo se naa molemo. \q1 \v 12 Yomboma pea pali \q2 Pulu Yemonga aulkamo munduku kelielemele. \q1 Ono pali seko kinjiku \q2 Pulu Yemone ono-kinia ulu mare \q3 kopu sepa sembá ulu se naa liepili molemele. \q1 Yombomanga se ulu peangama \q2 sepa molemo yombo seluri kepe naa molemo. \q3 Se paa mólo.” \q1 \v 13 “Ononga kerema yombo-óno-kolea \q2 muru akuoli we lemó mele gilimú; \q1 keremane ungu awisili \q2 kolo toko mindi nilimili.” \q1 “Wambiyemanga kerena tomo pelemo mele \q2 ononga keremanga aku sipa \q3 yomboma seko kinjilimili unguma pelemo.” \q1 \v 14 “Alieli onone yomboma kinia \q2 mumindili kolko ‘paa molko kinjangi!’ ningu \q3 keremane umbuna awisili silimili.” \q1 \v 15 “Alieli yomboma toko kondongendo \q2 konopu siku toko kondoko, \q1 \v 16 ‘yomboma mindili nongo molangi.’ ningu \q2 seko kinjiku umbuna siku, \q1 \v 17 yomboma kinia konopu seluna pupili \q2 molonge aulkamo kanoko imbi naa silimili.” \q1 \v 18 “Ono ‘Pulu Yemo ye paa awilimu.’ ningu \q2 yu-kinia kanga-kolte kepe pipili naa kololemele.” \m nimba molemo mele aku sipu molemolo. \p \v 19 Sika olio pilielemolo, ‘Yombo selurini kepe “Na molopo kondolio. Na yombo sumbi nili se.” naa nipili. Koleamanga pali molemele yomboma Pulu Yemone kanopa ‘Uluma seko kinjilimili.’ nimba kanopili.’ nimba Pulu Yemonga ungu-manemane nilimú akumu ungu-manemane nokolemo ⸤Juda⸥ yombomando nilimú. Akumunga Juda yombomane kepe ‘Pulu Yemone olio ‘molko kondolemele.’ nimba kanolemo.’ ningu manda naala ningí. \p \v 20 Akumunga, Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma yombomane mimi siku pilku liku selemelemonga Pulu Yemone ono kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye naa kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba naa kanomba. Ungu-manemanga pulumu i-sipa: Ungu-manemane olio ulu-pulu-kiri sepo molemoloma lipa ora silimú akumu pilipuli ‘Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo ulu-puluma selemolo.’ nimbu pilielemolo. \r 3:21-31 \s1 Pulu Yemone Olio ‘Konopu Sumbi Nimba Peli-Yomboma’ Nimba Kanomba Aulkamonga Ungu Se \p \v 21 Pulu Yemonga ungu-manemane Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba aulka se naa sirimu, aku-na-kolo kiniá Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba ulu-pulumu mona wendo omba lemó. Aku ulu-pulumu lupala; Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini yando sirimumanga ulu-pulumu lupala. Mosisini ⸤torumu bokuma⸥ kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane ⸤toringi bokuma⸥ kinia, ⸤aku bokumanga⸥ onone Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba ulu-pulu pe wendo ombámondo bokumanga ningu siku toringi molemóla. Aku ulu-pulumu kiniá mona lemó. \p \v 22 Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo ⸤mele⸥ i-sipa: Yesusi Karasini olionga nimba senderimu kanu ulumu ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemone kanopa ‘ono yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemo. Pulu Yemone mana-yomboma kanopa apurumbando yunga Juda yomboma lupa kanopa apurupa yombo talape lupama lupa kanopa apurupa naa selemo. ⸤Juda yomboma kepe, we-yomboma kepe,⸥ yomboma pea pali kanopa apurulimú aulka akumu selu mindi. \v 23 Yombomane pali ulu-pulu-kirima seringi, selemele. Yombomane pali Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma naa selemelemonga molko kondonge mele nimba panjerimumu manda naa lingí. \p \v 24 Yombomane pali ⸤aku siku Pulu Yemone “Saa.” nimba panjerimu ungu-manema pilku liku naa seko bulu siku seko kinjiku moloringi⸥-na-kolo yuni mana-yomboma pali we kondo kolopa olio kanopale, ‘ononga ulu-pulu-kirima siye kolopo ono konopu sumbi nimba peli yomboma molemele nimbu kanombo.’ nirimu. Olionga nimba kolali sepa kolondorumumuni Yesusi Karasini olio kolea kirina naa pumbu, Pulu Yemo pea kelepo seluna molomolo aulkamo akisinderimumunga Pulu Yemone olio aku sipa nimba kanolemo. \v 25 ‘ ‘Ononga ulu-pulu-kiri selemelemanga kolangi tambo.’ naa niembo.’ nimba ‘Yu ononga nimba kolali sepa kolondopili.’ nimba Pulu Yemone Yesusi Karasi yando sirimu. Pe kiniá yombo yu-mele-mele “Yu sika nanga nimba kolali sepa kolondorumu. Yunga meme ondondorumumuni nanga ulu-pulu-kiri selio konopuna pelemoma manda kulu tondomba kene sika omba kulu tondopili.” ningu kuru mondonge yomboma paa sika konopu kake sepili molonge Pulu Yemone kanomba. ‘Na konopu sumbi nimba pepili molopo ulu-pulu sumbi nilima mindi kanopo peanga pilipu, ulu-pulu-kirima kanopo kiri pilielio mele piliangi.’ nimba Pulu Yemone Yesusi Karasi yando sirimu. U sika yuni anda-kolepa yomboma we kondo kolopa ononga ulu-pulu-kiri seringima kanopale we siye kolopa ono ‘Mongo likimili kene mindili nangi.’ naa nirimu. \v 26 ‘Aku-na-kolo kiniá molemele yombomane ‘Na konopu sumbi nimba pepili molopo ulu-pulu-kirima we siye naa kolopo ulu-pulu sumbi nilima mindi kanopo peanga pilielio.’ ningu piliangi.’ nimba Pulu Yemone ‘Yesusi olionga ulu-pulu-kirimanga kolali sepa kolondopili.’ nimba yando sirimu. ‘Yesusini olionga nimba senderimu ulumu manda.’ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemone kanopa ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba kanolemo. \p \v 27 Pe kiniá yombo sene yunga imbimu yuyu ambolopa paka tomba aulka se sena lemoye? Yombo sene yunga tondolomone ungu-manema yuni yuyu pilipa lipa selemo uluma manda naala selemo. Olio yu-mele-mele ‘Yesusini olionga nimba senderimu ulumu manda.’ nimbu kuru mondopo limulú akumu mindi manda selemo. Aulka se lupa mólo. Aulka selumu mindi. ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo ulumu-mambale Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa olio yombo sumbi nilima nimba kanolemo. \v 28 Olione pilipuli, ‘⸤ ‘Yesusini olionga nimba senderimu ulumu mindi manda.’ ⸥ ningu kuru mondolemele yomboma aku siku selemelemonga Pulu Yemone ono kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘Konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba kanolemo.’ nimbu pilielemolo. Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma pilipu semolo kinia manda naa sembá. Akumunga ⸤yombo sene yunga imbimu yuyu ambolopa paka tomba aulka se naa lemó.⸥ \p \v 29 ⸤Yombo sene yunga imbimu yuyu ambolopa paka tomba aulka se naa lemó ungu se molemóla. Akumu i-sipa:⸥ Pulu Yemo Juda yombomanga manjipa Pulu Yemo molemoye? We-yombo-lupamanga Pulu Yemo móloye? Mólo. Pulu Yemo we-yombo-lupamanga kepe pali Pulu Yemo. \v 30 Pulu Ye selumu mindi molemo, akumuni yombo kangi se kopisiku wendo limilimane ⸤ ‘Ye Nokoli Karasimu yu mindi sika lipa tapondólimu. Karasi Yesusini olionga nimba senderimu ulumu⸥ sika manda.’ ningu kuru mondolemelema kanopa ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘Yombo konopu sumbi nimba pelima.’ nimba kanopa, yombo kangi se naa kopisilimilimane aku sikula “Sika.” ningu kuru mondolemelema kanopa ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘Yombo konopu sumbi nimba pelima.’ nimba kanombala. ⸤Pulu Yemone aku sipa nimbá aulka selumu mindi,⸥ akumunga ⸤yu sika we-yombo-lupamanga kepe pali Pulu Yemo.⸥ \v 31 Akumunga, olio ‘Akumu sika.’ nimbu kuru mondolemolo ulumuni ungu-manema ‘unguri mólo’ nilimuluye? Paa mólo. ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo ulumuni ‘Ungu-manema enge nipili.’ nilimulu. \c 4 \r 4:1-25 \s1 U Pulu Yemone Eporayamo-Kinia Serimu Ulumuni Kiniá Pulu Yemone Olio ‘Yombo Sumbi Nilima’ Nimba Kanolemo Mele Lipa Ora Silimú Ungu Se \r 4:1-12 \s1 Pulu Yemone Eporayamo ‘Ye Sumbi Nílimu.’ Nirimumunga Ungu-Pulumu \p \v 1 ⸤ ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemone kanopa ‘Yombo konopu sumbi nimba pelima.’ nimba kanolemo akumunga ungu nikiru⸥ akumunga olio Juda yombomanga mana pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo-kinia ulu wendo orumumunga olione nambolka ungu se nimulúye? \v 2 Eporayamone yu yuyu ulu serimumanga sika Pulu Yemone yu kanopa yunga ulu-pulu-kirimu siye kolopa ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu liemu yu yuyu yunga imbimu ambolopa paka tolkanje papu. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemonga kumbi-kerena gilipa yunga imbimu ambolopa paka topa ‘Nanga tondolomone na ulu i-sipu i-sipu sendumunga na ye sumbi nílimu molio.’ manda naa nilka. ⸤Pulu Yemone ‘Aku sipa mólo.’ nilka.⸥ \v 3 Aku ungumundu Pulu Yemonga bokumuni nambolka nilimúye? Akumuni nimbale: \q1 “Pulu Yemone yu-kinia “Sembó.” \q2 nirimu mele Eporayamone ‘Sika sembá.’ \q3 nimba kuru mondorumumunga \q4 kanopale Pulu Yemone \q1 ‘Yu ye sumbi nílimu.’ nimba kanorumu.” \m nimba molemo. \p \v 4 Yombo sene yombo senga kongonomo sendelemo kinia méle kalolemo limú akumu ‘We sikimu-na na naa likiru. Na yunga kongonomo sendeliomonga sikimu-na likiru.’ konopu lemó. \v 5 Aku sika na-kolo yombo sene ⸤ ‘Pulu Yemone na ‘yombo sumbi nílimu’ nimba kanopili.’ nimba⸥ we-ulu mare kála sepa selemo kinia uluri naa selemo. ‘Pulu Yemo kinia sepa kinjilimú yombo sene ⸤konopu topele topa Yesusini yunga nimba senderimumunga⸥ Pulu Yemone yu kanopale yunga ulu-pulu-kirima siye kolopa ‘yu yombo sumbi nílimu’ sika manda nimba kanomba.’ nimba kuru mondolemo yombomo sika Pulu Yemone kanu yombomo aku selemomonga ‘yu yombo sumbi nílimu.’ nimba kanolemo. \p \v 6 Depitini aku ungumunga ungu selu-sipala nirimu. ‘ ‘Yombo sene ulu ⸤peanga⸥ mare kála sepa naa selemo-na-kolo Pulu Yemone yu kanopa ‘Yombo sumbi nílimu.’ nimba kanolemo yombomo yu “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemo.’ ningu piliangi.’ nimba nimbale: \q1 \v 7 “Yombomanga ulu seko kinjilimilima \q2 Pulu Yemone ‘Mania pupili.’ nimba siye kolopa, \q3 ononga ulu-pulu-kirima \q4 konopumanga kamu kulu tondolemo yomboma \q2 ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” \q3 nilimú aulkana molemele. \q1 \v 8 Yombo senga ulu-pulu-kirimanga \q2 Ye-Awilimuni kelepa naa pilipa, \q3 “Seko kinjerinumunga pundu toko \q4 mindili nani.” naa nimbá yombomo \q2 yu “Konopu peanga pepili molko kondangi.” \q3 nilimú aulkana molemo.” \m nirimu. \p \v 9 I konopu peanga pepili molko kondonge mele ⸤Depitini⸥ nirimu ulumu yombo kangi se kopisilimili yombo akumanga mindiye? Molo kanu ulu-pulumu yombo kangi se naa kopisilimili yombo akumanga peaye? Aku ungumu u niliu kanumu. ‘Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu.’ u niliu kanumu. \v 10 Eporayamo nambi sepa molorumu kinia Pulu Yemone kanopale ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanorumuye? Yu kangi se kopiserimu kinia Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu’ nirimu molo u kangi se naa kopisepili aku sipa nirimuye? Yu kangi se u naa kopisepili Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu’ nirimu kanumu. ⸤Akumunga pilipuli ‘Kangi se kopiserimu ulumuni Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu.’ nimba kanomba uluri naa serimu.’ nimbu pilielemolo.⸥ \v 11 Yu u kangi se naa kopisipale Pulu Yemone nirimu mele ‘ ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu. ‘I yemo Pulu Yemone ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanolemo.’ ningu kanangi.’ nimbale ‘Kangi se i-siku kopisani.’ nimba mane sirimu kanumu paa pe mane sirimu. Akumunga yombo kangi se naa kopisiku Pulu Yemone nilimú mele ‘Sika.’ ningu kuru mondolemelemonga Pulu Yemone kanu yomboma ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo yombomanga pali Eporayamo yu aku yombomanga anda-kolepamo. \v 12 Kangi se kopisilimili yombo talape akuna sukundu yombo mare kangi se we naa kopisilimili. U Eporayamo kangi se naa kopisipale Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu mele onone aku siku u Pulu Yemone nilimú mele ‘Sika.’ ningu kuru mondokole pe kangi se kopisilimili aku ⸤Juda⸥ yomboma Eporayamo yu ononga anda-kolepamola. ⸤Kangi se naa kopiseli yombo ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma kinia, kangi se kopiseli yomboma kepe, Eporayamo yu ononga pali anda-kolepamo.⸥ \r 4:13-25 \s1 Pulu Yemone Eporayamo-Kinia Nimba Panjerimu Ungumu ‘ “Yesusi Lomboroko Ola Molou.” Nirimu Pulu Yemo Sika.’ Ningu Kuru Mondolemele Yombomanga Pali Ungu Se (4:1-25 pali) \p \v 13 Pulu Yemone mana méle serimuma pali “Eporayamo kinia yuni kalopa limba yomboma kinia ono monge-méle simbú.” nimba panjerimu akumu Eporayamone ungu-mane mare pilipa sengena panjipa serimumunga naa nirimu. Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone ‘Eporayamo yu ye sumbi nílimu.’ nimba kanopale “Mélema pali simbú.” nimba, nimba panjerimu. \v 14-15 ⸤Ungu-manema pelemo kinia yombomane akuma pulua tolemelemonga⸥ ungu-manemane Pulu Yemone yomboma kanopa kiri pilipa ono umbuna simba selemo aulkamo akisindilimú⸤-na-kolo⸥ ungu-manema naa lemó kinia yombomane ungu-manema pulua tonge aulkamo naa lemóla, akumunga ungu-manema pilku sengena panjiku sengemonga Pulu Yemone “mélema simbú.” nimba panjilkanje ⸤ ‘Yuni nikimu mele sika aku sembá.’ ningu⸥ kuru mondoli ulumuni uluri naa selka, Pulu Yemone “Mélema simbú.” nimba panjerimu ungumu kamu mania pulkala. \p \v 16 Akumunga Pulu Yemone ‘Eporayamondo “Simbu.” nimbu, nimbu panjikiru ungumu nane yomboma we kondo kololiomonga mindi wendo ombá. ‘Aku ungumu Eporayamo kinia yuni kalopa limba yomboma kinia ononga pali ungumu pepili.’ ’ nimbale ‘⸤ ‘Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu mele sika sembá.’ ningu⸥ kuru mondongemonga manjipa i ungumu kamu wendo opili. ⸤Aulka se lupa mólo.⸥’ nirimu. Yombomane ungu-manema pilku sengena panjiku selemele aku yombomando manjipa naa nirimu. Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu mele aku siku ningu kuru mondonge yomboma onondo kepe pea nirimu. Eporayamo yu olionga pali anda-kolepamo. \v 17 ⸤Eporayamo olio Pulu Yemone nilimú mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo yombomanga pali anda-kolepamo⸥ akumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo. Akumu i-sipa: \q1 ‘⸤Pulu Yemone Eporayamo-kinia \q2 nimba panjipa nimbale:⸥ \q1 “‘Nu yombo talape awisilinga \q2 anda-kolepamo molani.’ nirindu.” nirimu.’ \m kanumu. Akumundu Eporayamone ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu Pulu Yemone ‘Eporayamo yu olionga pali anda-kolepamo molemo.’ nimba kanorumu. Pulu Yemone kololemele yomboma konde molonge ulu-pulumu sipa, méle naa lemóma ‘wendo opili.’ nilimú kinia sika aku sipa wendo olemo aku Pulu Yemo ⸤Eporayamone ‘Sika nilimú.’ nimba kuru mondorumu⸥. \p \v 18 Pulu Yemone anda-kolepa Eporayamondo “Nu yombo talape awisili kalko lini.” nimba panjerimu ungumu Eporayamo yuni kuru mondopa liltimu. Kanu-kinia ‘⸤Anda lekembolomonga⸥ ungu nimba panjerimu ungumu we manda wendo naa ombá-na-kolo yuni kamu sembá.’ nimba Eporayamo yu nokopa molopale u naa kanorumu-na-kolo Pulu Yemone nirimu mele yuni ‘Pulu Yemone kolo naa tolemo-na sika walte sembá.’ nimba pilipa siye naa kolopale ‘Semba.’ nimba we nokopa molorumu. ⸤Pulu Yemo yuni ungu nimba panjerimu ungumu yu i-sipa: Yuni Eporayamondo nimbale: “Nuni kalko lini yomboma paa awisili molonge.” nirimu.⸥ Aku nirimu kinia Eporayamone pilipa ‘Sika sembá.’ nimba kuru mondopale nokopa molopale pe yu yombo talape awisilinga anda-kolepamo molorumu. \p \v 19 Yuni kuru mondorumu mele paa kanga-kolte kepe siye naa kolorumu. Yu molopili kalia-ingima pali wane anderete mele omba purumu yu anda lepa pora sipale ambomo-kinia pepa bolango membá tondolomo naa perimu, yunga ambo Sera ambu lierimu, aku siku sika moloringili-na-kolo ⸤ ‘Aku sipu molopole bolango nambi sepo membolonje? Manda naa membolo.’ nimba naa pilipale,⸥ \v 20-21 Pulu Yemone “Nu kango meni.” nimba panjerimumu pilipa mindi molopale konopu talo sepa naa pilipa ‘Paa sika sembá.’ nimba kuru mondopa molopale nirimumuni, ‘Pulu Yemone ungu nimba panjerimumu paa sika manda sembá.’ nimba pilipa molopale yuni Pulu Yemonga imbi ambolopa paka tondopa mindi molopale yunga kuru mondorumu ulumu olando olando purumu. \v 22 Yu aku sipa kuru mondorumumunga Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu molemo.’ nimba kanorumu. \p \v 23 ‘Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nili se’ nimba kanorumu.’ kanu ungumu ‘Eporayamo yunga mindi.’ ningu kanu ungumu bokuna naa tondoringi. \v 24 Olio yandopa yandopa ‘piliangila.’ ningu kanu ungumu bokuna tondoringi. Pe olio kiniá pilipuli ‘Yesusi olionga Ye-Awilimu kolorumu kinia ‘Yu lomboropa ola molopili.’ nimbale serimu Pulu Yemo.’ nimbu pilipu ‘Yu nilimú mele kolo naa topa sika selemo sembá.’ nimbu kuru mondopo ambolopo molomolo yomboma yuni Eporayamo kanorumu mele olio aku sipa ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemóla. \v 25 ‘Yesusi yu olionga ulu-pulu-kiri selemolomanga pundu tondombando kolali sepa kolondopili.’ nimba Pulu Yemone yu mana maniando olio sipale nirimumuni, pe yuni olio kanopa olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘olio ‘konopu sumbi nimba peli yomboma molemele’ nimbu kanambo.’ nimba Yesusi yu ‘Kelepa lomboropa ola molopili.’ nirimu. \mr Kolomongo-Awili 5-8 \ms1 Olio Karasi-Kinia Pea Kolopole Yu-Kinia Pea Lomboropo Ola Molopo Konde Molemolomonga Ungu Se \c 5 \r 5:1-11 \s1 Karasini Serimumuni Olio Kinia Pulu Yemo Kinia Seluna Kelepa Lipa Sere Lenderimumunga Ungu Se \p \v 1 Akumunga, ⸤ ‘Pulu Yemone nirimu ungu akumu sika.’ nimbu⸥ kuru mondolemolomonga Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa ‘konopu sumbi nimba peli yomboma molemele.’ nimba kanolemo akumunga olionga Ye-Awili Yesusi Karasini senderimumuni olio Pulu Yemo kinia seluna konopu selu pepili molomolo aulkamo akisinderimumunga yu-kinia konopu seluna pupili kopu sepo molemolo. Yesusi Karasi-mambele Pulu Yemo-kinia konopu seluna pupili kopu sepo molemolo. \v 2 Olio ‘Sika’ nimbu kuru mondolemolo yomboma, aku yemone olionga nimba senderimumuni Pulu Yemone olio we kondo kololemo ulu-pulumunga sukundu molemolo aulkamo akisinderimu. ‘Pulu Yemo kinia pea pumbu mulu-koleana kopu sepo molomolo.’ nimbu pilipuli olio konopu sipu nokopo molemolola. \v 3 Akumunga mindi konopu naa silimulu. ‘Olio-kinia umbuna wendo olemomane olio kuru mondolemolo ulumu sepa tondolo mundulimú.’ nimbu pilipuli aku umbunama wendo olemo kinia olio konopu silimulula. \v 4 Pe olio kuru mondolemolo ulumu sepa tondolo mundulimú ulumuni ‘Ono nambi sengenje?’ nimba manda manjilimú kinia Pulu Yemone ‘ono konopu tondolo pupili molemele nimba kanolemo ulumu’ olio-kinia ‘wendo opili.’ nilimú. Pe manda manjeli ulumuni ‘olio Pulu Yemone lipa tapondopa, “Yu-kinia pea molamili waa.” nimbá.’ nimbu pilielemolo mele ‘tondolo pupili. Siye naa kolko nokoko molangi.’ nilimú. \v 5 Pe ‘Pulu Yemone olio lipa tapondomba.’ nimbu pilielemolo ulumu olio oliolio ‘Sika wendo ombá.’ nimbu we nokopo naa molemolo. Pulu Yemone Mini Kake Séli u olio sirimu akumuni olionga konopuna Pulu Yemo olio konopu mondolemo ulu akumu ondondorumu akumunga ‘Sika wendo ombá.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ulumu ‘Ombánje naa ombánje.’ nimbu konopu awisili lipu naa mundulimulu. Paa sika wendo ombá. \p \v 6 Olionga ulu-pulu-kiri selemoloma olio oliolione siye kolopo topo mania mundumulú enge se naa perimu kinia Pulu Yemone ‘Sendembo.’ nimba, nimba panjerimu mele kamu sembá wale kanumunga olio Pulu Yemo bulu sipu sepa kinjeli yombomanga nimba Karasi kolondorumu. \v 7 Pulu Yemonga ungu-manema pilipa lipa sepa kondolemo yombo konopu sumbi nimba peli se toko kondonge senge kinia olionga yombo sene yu kondo kolopa “Mólo.” nimba ‘Na yunga kolali sepo toko kondangi kolondambo.’ nimbáne naa nimbánje. Wale awisili yombo sene aku siku naa nilimili kanumu. Molo yomboma kondo kolopa lipa tapondolemo yombo peanga se toko kondonge senge kinia yombo sene yu kondo kolopa “Mólo.” nimba ‘Na yunga kolali sepo toko kondangi kolondambo.’ nimbánje. Wale marenga sika aku siku nilimolánje. \v 8 ⸤Akumu sika⸥ na-kolo Pulu Yemone olio ‘Konopu mondolio ulu imu ono kanangi.’ nimba olio ulu-pulu-kiri seli yomboma mindi molamili ⸤ ‘Pulu Yemone olio naa topili.’ nimba Pulu Yemo⸥ yunga Malo Karasi olionga nimba kolali sepa kolondorumu ⸤aku sipa Pulu Yemo olio paa sika konopu mondolemo mele Pulu Yemo yuni olio lipa ora sirimu⸥. \p \v 9 Pe Karasi olionga nimba kolondombando yunga meme ondopa omba wendo purumu akumuni Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, olio ‘konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba kanolemo liemu akumunga olando sipa Karasi olionga nimba senderimu kanumuni Pulu Yemo mumindili kolomba walemo wendo ombá kinia olionga unguri naa pemba. \v 10 Olio yu-kinia opa-touma molorumulu kinia yunga Malo olionga nimba kolondorumu kanu ulumuni olio ‘Pulu Yemo kinia kelko konopu seluna pupili sere leko molangi.’ nimba olio lipa Pulu Yemo kinia sere lenderimu. Aku sipu kiniá yu-kinia paa sika seluna molemolo liemu Karasi kelepa lomboropa ola molorumu konde molemo aku ulumuni Pulu Yemone olio paa sika lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo limba. \v 11 Aku sipa mindi mólola. Ulu se pea i-sipa: Olionga Awili Yesusi Karasini olio Pulu Yemo kinia lipa seluna kelepa sere lenderimumunga yu-kinia kelepo konopu sere lepo molemolo-na Karasi yuni aku serimumuni kiniá olio Pulu Yemo-kinia paa konopu sipula molemolo. \r 5:12-21 \s1 Pulu-Pulu Mana-Ye Atamene Serimu Ungumuni Kololi Aulkamo Lipa Taltorumu, Kelepa Karasini Serimu Ungumuni Konde Molko Mindi Puli Aulkamo Lipa Taltorumu Ungu Se \p \v 12 ⸤Olio Pulu Yemo-kinia opa-touma molopole pe yu-kinia kelepo konopu seluna pupili molemolo nikiru akumunga ungu se piliangi niembo:⸥ U-pulu-pulu ma-koleana Atamene ulu-pulu-kiri se serimu kinia ulu-pulu-kirimu kamu mana perimu we pelemo. Atamene serimu aku ulu-pulu-kirimuni kololi ulu-pulumu wendo orumu. Akumunga kiniá yandopa yandopa olio yombomane pali ulu-pulu-kirima selemolo-na olio-kinia pali kololi ulu-pulumu wendo olemóla. \v 13 Pulu Yemone Mosisindu “‘Yomboma i-siku i-siku sangi.’ ni.” nimba ungu-umbu tondopa ungu-manema u naa nimba sipili ma-koleana ulu-pulu-kirima u sika we perimu. Aku-na-kolo Mosisini Pulu Yemonga ungu-manema yomboma u naa nimba sipili u ulu-pulu-kirima seringi kinia Pulu Yemo yuni kanopale boku senga naa topa akumanga “Pundu taa.” ni naa nirimu. \v 14 Akumu sika na-kolo kololi ulu-pulumu Atame molorumu kinia lierimu, pe yandopa Mosisi molorumu kinia we lierimula. Atamene Pulu Yemonga ungu se pilipa mokoli sepale kolorumu aku siku yomboma pali Pulu Yemonga ungu selu sipa mele pilku mokoli naa seringi-na-kolo we koloringila. \p Kanu ye Atamene serimu ulumu kinia pe orumu yemone serimu ulumu kinia selu-sipa mele akumu i-sipa: Atamene serimumunga ulu-pulu se wendo orumula; pe orumu yemone serimumunga ulu-pulu se wendo orumula. \v 15 Aku-sipa na-kolo seringilimunga ulu-pulu lupa-lupa wendo orumu. Pulu Yemone olio we kondo kolopale yuni serimu ulu akumu paa lupala; Atamene serimu ulu-pulu-kiri aku ulumu yu paa lupala. I ulutolo selu-sipa mólo, ulu lupa lupatolo. Ye selumuni ulu-pulu-kiri serimu aku ulumuni yombo awisili kololemele-na-kolo Pulu Yemo olio yomboma we kondo kololi ulumuni méle paa peangamo we simbando Yesusi Karasi we sirimu, aku yemone manjipa yomboma we kondo kolopa yombo awisili konde molko kondoko mindi pungí aulkamo akisinderimu. \p \v 16 Akumunga ungu se pelemóla. Pulu Yemone we sirimumu kinia, kanu ye selu ulu-pulu-kiri serimumunga wendo orumu ulumu kinia, lupa lupa. Ye selumuni ulu-pulu-kiri serimu akumuni yomboma pali Pulu Yemone kote sendepale “Ono pali seko kinjilimilimunga mindili nongo molko mindi pangi.” nimbá aulkamo akisinderimu-na-kolo Pulu Yemone we sirimu mele i-sipa: Yombomane ulu-pulu-kiri awisili seringi kinia Pulu Yemone “Mindili nangi.” nilka-na-kolo we kondo kolopa yombomando aku naa nimbá. Ono kanopale, ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa ono ‘konopu sumbi nimba peli yomboma molemele.’ nimba kanolemo. \v 17 Ye selumuni ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu pilipa mokoli serimu akumunga kanu yemone ulu-pulu-kiri serimumunga kololi ulu-pulumu ye nokoli kingi mele molopa yomboma pali tondolo mundupa nokolemo. Akumu sika liemu Pulu Yemone yomboma we kondo kololi ulumu kinia yuni olio we sirimu ulumu-tolonga tondolomo olandopamo. Pulu Yemone yomboma we kondo awili sepa kololi ulu-pulumu kinia Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba ulu-pulumu kinia lingí yomboma ono ye selu Yesusi Karasini serimumunga ye nokoli kingima molko mélema nokoko konde molko mindi pungí. \p \v 18 Aku liemu ye selumuni ungumu pilipa mokoli serimumunga Pulu Yemone yomboma pali kote sendepa ‘Mindili nangi.’ nimbá ulumu wendo orumu, aku sipala ye selumuni ulu sumbi nílimu serimumunga Pulu Yemone yomboma pali kanopa, ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘yombo konopu sumbi nimba pepili molemele.’ nimba kanolemomonga yomboma konde molko mindi pungí ulu-pulumu wendo orumu. \v 19 Ye selumuni ungumu mokoli serimu akumunga yombo awisilini ulu-pulu-kiri seringi yomboma moloringi, aku sipa ye selumuni ungumu pilipa sengena panjipa serimumunga yombo awisili yombo sumbi nilima molonge. \p \v 20 Yomboma seko kinjiku molangi Pulu Yemone ‘Ungu mokoli selemele mele olandopa seko mokoli sangi.’ nimba ⸤Mosisi⸥ ungu-manema sirimu. Aku-sipa na-kolo ⸤Pulu Yemone ungu-manema sirimumunga⸥ yombomane ulu-pulu-kiri olandopa olandopa seringi kinia Pulu Yemone yomboma we kondo kololi ulumu olandopa purumula. \v 21 Aku liemu ulu-pulu-kirima kololi ulu-pulumunga ye nokoli kingi mélemo molopa kololi ulu-pulumu nokorumu aku sipala Pulu Yemone yomboma we kondo kololi ulu-pulumu ye nokoli kingi mélemo molopa olio nokopa olionga Ye-Awili Yesusi Karasimuni senderimumunga Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemomonga alieli konde molopo mindi pulimulu ulu-pulumu ⸤Pulu Yemonga⸥ we kondo kololi ulumuni silimú. \c 6 \r 6:1-14 \s1 Olio Karasi-Kinia Pea Kolopole Yu Pea Konde Molopo, U-We-Konopu-Kirima Kolopa Pora Sipili Molemolomonga Ungu Se \p \v 1 ⸤U yombomane ulu-pulu-kiri awisili seringi kinia Pulu Yemone ono paa kondo kolorumumunga⸥ pe kiniá nambolka nimulúnje? “Pulu Yemone olio paa kamu we kondo kolopili kene ulu-pulu-kirima kamu sepo molamili.” niemiliye? \v 2 Aku paa naa niemili. Olio ⸤kiniá Karasinga yombo molemoloma⸥ konopu-kiri akumane olio u ulu-pulu-kirima konopu mondopole serimulu aku konopu-kiri perimuma kolopa pora sirimu. Aku konopuma kolorumumunga aku sipu ulu-pulu-kirima mundupu kelierimulu kanumu. Pe kiniá kelepo nambi sepo manda ulu-pulu-kirima sepo molomoloye? ⸤Kelepo semolo aulka se naa pelemo.⸥ \v 3 Olio no liltimulu kanu ulumuni Karasi Yesusi kinia olio kinia yombo selumu mele molorumulu. Pe Karasi-kinia yombo selumu mele molorumulu-kulu yu kolorumu kinia ⸤olionga u-konopu-kiri perimuma⸥ yu pea kolorumulu. Imu naa pilielemeleye? \v 4 Pe no liltimulu akumuni ⸤olionga konopu-kiri uma pepili⸥ yu-kinia pea kolopole, yu pea óno seringi óno-koleana perimulu. Yu pea óno-koleana peringi kinia Lapane “Yu lomboropa ola molopili.” nirimu kanu ulu tondolomone olio ⸤u-konopu-kiri pepili⸥ molopo kinjerimulu mele siye kolopo, kiniá u-konopu-kirima kolorumu, kiniá konopu konde peangama pepili molemolo. \p \v 5 Karasi kolorumu kinia olio yu-kinia pea kopu sepo kolorumulu, aku liemu pe yu lomboropa ola molorumu kinia paa sika aku sipu olio yu-kinia pea kopu sepo lomboropo ola molopo yu molemo mele pea molomolola. \v 6 Olio pilielemolo, ‘Karasi unju-perana ola uku toko panjeringi kolorumu kinia Pulu Yemone olionga u perimu konopu kirima ‘Yu pea unju-perana kolangi.’ nirimu. ‘Ulu-pulu-kiri selemolomanga ulu-pulumu tondolo naa pupili, olio naa ambolopili, kelko pilku naa sangi kene Karasi pea kolangili.’ nirimu, pea toko kondoringi.’ nimbu pilielemolo. \v 7 Yombo se kololemo kinia ulu-pulu-kirimane yu kelepa lipa manda naa ambolomba akumunga ⸤ulu-pulu-kirima kelepo pilipu semolo aulka se mólo⸥. \p \v 8 ‘U Karasi pea kolorumulumunga yu pea molomolo.’ nimbu kuru mondolemolo. \v 9 Olio pilielemolo, ‘Karasi lomboropa ola molorumu akumunga kelepa manda naa kolomba. Kololi ulu-pulumuni kelepa yu manda naa ambolomba.’ nimbu pilielemolo. \v 10 Karasi kolorumu kanu ulumuni ‘Ulu-pulu-kirimane yu kamu kelepa kondi naa topili.’ nimba waltikele mindi kolorumu. Aku-na-kolo kiniá yu we molemo kanu ulumuni Pulu Yemone ‘Pilipu molopo pea kopu sepo molambili.’ nimba pea molembele. \v 11 Aku siku ono Karasi Yesusi pea kopu seko molemele kene, kiniá ‘Olio kolorumulu kinia ulu-pulu-kirima mania purumu. Pe kiniá ulu-pulu-kirima kinia olio kinia seluna naa molemolo. Pulu Yemo pea kopu sepo molemolo.’ ningu pilku molayo. \p \v 12 Akumunga ononga u-we-konopuma kolopa konopu-konde pepili molemele kene kiniá ‘Ulu-pulu-kirimane olionga kangima naa nokopili, kangi akumane olio ‘Ulu-pulu-kirima yakala kolkole sangi.’ nimba olio kondi tomba kinia aku naa semolo.’ ningu tondolo munduku molayo. \v 13 ‘Olionga kangimanga kimbu ki gilimuma kinia we-méle gilimuma kinia akumane sepo kinjipu ulu-pulu-kirima samili.’ naa niengi. ‘Aku uluma naa sepo ulu olandopamo samili.’ ningu ‘Olio Karasi kinia pea kolorumulu, kiniá kelepo konde molemolo kene olionga kimbu ki kangima pali Pulu Yemo siemili. Olionga kangima pali Pulu Yemone nokopili. Akumane ulu sumbi nilima manjipu sepo molamili.’ ningu sayo. \v 14 Pulu Yemone u Mosisi nimba sirimu ungu-manemane ono naa nokopa, Pulu Yemone ono we kondo kolopale Malo Yesusini ononga nimba senderimumunga ono Pulu Yemonga yomboma molemelemonga ulu-pulu-kirimuni ‘Na ononga awilimu.’ nimba naa nokopa molomba, akumunga ⸤onone aku siku ‘olionga kangima Pulu Yemonga mindi.’ ningu ‘ulu sumbi nilima mindi samili.’ niengi.⸥ \r 6:15-23 \s1 Ulu-Pulu Kirimunga Kendemande-Yomboma Molemolone Molo Ulu-Pulu Sumbi Nílimunga Kendemande-Yomboma Molemolonje Akutolonga Ungu Se \p \v 15 Kiniá ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manemane olio naa nokolemomonga olio nambi semoloye? Kiniá Pulu Yemonga we kondo kololimuni olio nokolemo akumunga ulu-pulu-kirima samiliye? Paa mólo! \v 16 ‘Yombo sene ‘yombo senga kendemande-yombomo molambo.’ nimbale yu sika kanu yombomonga unguma mindi pilipa lipa yunga kongonoma manjipa kála sepa sendelemo.’ akumu ono naa pilielemeleye? Aku sipa melela ono ulu-pulu-kirimunga kendemande sendeko molongi liemu aku sengemonga kolonge. Molo Pulu Yemonga kendemande sendeko yunga unguma pilku sengena panjiku molongi liemu aku sengemonga Pulu Yemone ‘Ono yombo sumbi nilima.’ nimba kanomba. Aku ningu naa pilielemeleye? \v 17 Ono sika u ulu-pulu-kirimunga kendemande-yomboma moloringi-na-kolo kiniá Pulu Yemonga unguma ⸤ ‘pilku liengi.’ ningu⸥ ono mane siringi kinia aku unguma paa kuru mondoko liltingi, aku siku seringimunga kiniá olione Pulu Yemo kinia ‘Paa ange.’ niemili. \v 18 U ulu-pulu-kirimuni ono tondolo mundupa ka sipa ‘yunga kendemande-yomboma molangi.’ nirimu-na-kolo pe Pulu Yemone ono lipa tapondopa wendo liltimu kinia ono ulu-pulu sumbi nílimunga kendemande-yomboma molemele. \p \v 19 ‘Nane ungu-mane we simbú kinia sumbi siku naa pilingínje.’ nimbu ononga umbu-konopumane we-mana-unguma semane toko nilimili mele nikiru. U ‘ulu-pulu-kirima ononga kimbu ki kangimanga pali ye nokoli mele molopili.’ niringi kinia tondolo mundupa nokorumu kinia kimbu ki kangimanga mélemane ulu-pulu peanga se naa seko, ungu-manema pulua topa kalaro molemo ulu-pulu-kirima mindi olandopa olandopa ka-kongono mele manjiku seko moloringi, aku siku mele kiniá topele toko ‘kimbu ki kangimanga pali ulu sumbi nilimanga kendemande mele molamili.’ ningu Pulu Yemo kanopa peanga pilielemo ulu-pulu peangama kinia ulu-pulu sumbi nilima kinia akuma mindi seko molayo. ‘Pulu Yemonga yombo kake selima molamili.’ ningu aku sangi. \p \v 20 Ulu-pulu-kirimane ono ambolorumu kinia yunga kongono kendemande senderingi. Ulu-pulu sumbi nílimuni ono manda ambolomba aulka se naa lierimu. \v 21 U seko moloringi uluma kiniá pilkuli olie pololemele kanu ulumanga u méle peanga nambolkama liltingiye? ⸤Méle peangare naa liltingi kanumu.⸥ Ulu-pulu-kiri seringimanga ono kololi ulu-pulumu mindi liku, ⸤mini pali kolea kirina molko kinjiku mindi pungí aulkana puringi⸥. \v 22 Aku-sipa na-kolo ulu-pulu-kirimane ono u ka mele sipa ambolopili moloringi kinia Pulu Yemone ‘Naa ambolopili.’ nimba ono wendo liltimu, kiniá ono yunga kendemande-yomboma molemele. Aku siku molemelemonga yuni ono méle kalombando ono konopu kake selima silimú limili. Kanu-kinia konopu kake seli pelemo yombomando “Kamu konde molko kondolko mindi pangi.” nimbá. \v 23 Ulu-pulu-kirimuni yunga kongonomo sendelemele yomboma méle kalolemo. Méle kalolemo akumu ono kolkole molko kinjiku mindi pungí aulkamo silimú. Aku-sipa na-kolo olio Karasi Yesusi olionga Ye-Awilimu yu pea seluna konopu seluna pupili molemolo kinia Pulu Yemone olio mélse we silimú. Karasi Yesusi-mambele Pulu Yemone méle we silimú akumu olio kamu konde peanga sepo molopo mindi pumulú aulkamo silimú. \c 7 \r 7:1-25 \s1 Mosisini Sirimu Ungu-Manemane Olio Karasinga Yomboma Naa Nokolemomonga Ungu Se (Kolomongo-Awili 6-8 pali) \r 7:1-6 \s1 Mosisini Sirimu Ungu-Manema Yomboma-Kinia U Ambo Ye Mele Moloringi Ungu Se (6:1-23 pea) \p \v 1 Ango-keme, Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane u sirimuma ono pilielemele yombomando nikiru, ‘Yombo konde molemelema ungu-manemane nokolemo-na-kolo kololemele kinia naa nokolemo.’ akumu ono naa pilielemeleye? \v 2 Akumu i-sipa mele: Ambo se ye pulimúmu yunga yemo we konde molemo kinia ungu-mane sene olo nokolemomonga ambomo ultu pumbá aulka se naa lemó. Aku-sipa na-kolo yunga yemo kololemo kinia ungu-manemone yu naa nokolemo. \v 3 Akumunga, yunga yemo we konde molopili yu ye se kinia ulu-kirinale semu liemu ‘yu wa ulu-kirinale seli ambomo’ nilimili. Aku-sipa na-kolo yunga yemo kololemo kinia ungu-manemone yu naa nokolemomonga ye se lupa pulimú kinia unguri mólo. Aku selemo kinia ‘Yu wa ulu-kirinale seli ambomo.’ naa nilimili. \p \v 4 Nanga ango-keme, ono aku siku seringi. Karasi kolorumu kinia ono pea seluna molko koloringimunga kiniá Mosisini ungu-mane sirimumane ono naa nokolemo; ono ye se lupanga ⸤ambomo mele⸥ molemele, aku yemo yombo-óno-koleana lomboropa ola molorumu ye nokoli Karasimu. Olio ‘Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma sangi.’ nimba aku serimu. \v 5 U olionga u-we-konopumane olio nokorumu kinia ungu-manemane “Sangi.” molo “Naa sangi.” nirimu mele pilipu olionga kangimane pali ‘ulu-pulu-kirima mindi samili.’ konopu lepo serimulu. Aku ulu serimuluma kolomolo ulumu mindi serimulu. \v 6 Aku-sipa na-kolo kiniá olio ⸤Karasi pea⸥ kolorumulu akumuni olio u ka sipa ambolorumu ulumu mania purumu. Kiniá Mosisini ungu-mane sirimumane olio naa nokolemo. Akumunga, ungu-mane sipa bokuna torumumanga kendemande-yomboma naa molemolo. Mini ⸤Kake Séli⸥muni “Saa.” nilimú ulu kondemanga kendemande-yomboma molemolo. \r 7:7-25 \s1 Ulu-Pulu-Kirimuni Olio Tondolo Mundupa Nokolemomonga Ulu-Pulu Peangama Semolondo Kála Sepo Semolo Ungu Se (7:1-6 pea kanou) \r 7:7-13 \s1 Ulu-Pulu-Kirimuni Olio Sepa Kinjilimú Ungu Se \p \v 7 ⸤ ‘Ungu-manemane olionga konopukundu ulu-pulu-kirima konopu kimbu siengi.’ nilimú⸥ liemu, nambolka nimulúye? ‘Mosisini ungu-mane sirimuma ulu-pulu-kirimu.’ niemiliye? Aku paa mólo! Ungu-manemane na naa lipa ora silkanje ulu-pulu-kirima na apurupu naa pilka. Ungu-mane sene ‘Yombo senga mélema kanoko yama naa mei!’ ni naa nilkanje yombo senga mélema yama meli ulumu ‘ulu kiri’ nimbu naa pilka. \v 8 ⸤Aku sika⸥ na-kolo ulu-pulu-kirimuni na méle lupa lupama yama membo aulkamo kororumu kinia aku ungu-manemone aku sembó aulkamo akiserimu. Ungu-manema naa pelkanje ulu-pulu-kirimu yombo kololi mele pelka. ⸤Akumuni olio ulu se sembá tondolo se naa pelka.⸥ \v 9 Na u ungu-manema naa pilipu walu molorundu-na-kolo pe Pulu Yemone “Saa.” nirimu unguma na molorunduna wendo orumu kinia ulu-pulu-kirimu wendo omba tondolo purumu kinia nanga konopuna yombo kololi none sélimu molorundu. \v 10 Kanu-kinia ‘Pulu Yemone “Saa.” nirimu ungu-manema ‘pilku liku senge yomboma konde molopa mindi puli ulu-pulumu lingí.’ nimbale sirimu kanu ungu-manemane na kololi ulu-pulumu sirimu.’ nimbu kanorundu. \v 11 Akumu nambi sepa serimuye? Aku “Saa.” nirimu ungu-manemane na nokorumu kanopale ulu-pulu-kirimuni kanu ungu-manema lipa, akumane na kolo topa kondi topale topa kondorumu. \p \v 12 Pe kiniá ⸤ungu-manemando nambolka nimulúye?⸥ Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma Pulu Yemonga méle kake sélimu. Ungu-manemanga sukundu Pulu Yemone ‘Saa.’ nirimu ungu pelemoma pali Pulu Yemonga méle kake sepa, sumbi nili paa peangamo. \p \v 13 Aku liemu aku méle peangamone na kololi ulu-pulumu sirimuye? Aku paa mólo! Ulu-pulu-kirimuni kololi ulu-pulumu sirimu. Pe nane ulu-pulu-kirima yakala kolopole serindumunga kololi ulu-pulumu na-kinia omba perimu. Ulu-pulu-kirimuni ‘Aku méle peangamonga kololi ulu-pulumu wendo opili.’ nirimu. Pulu Yemone ‘Ulu-pulu-kirimu mona lemba kinia yombomane akumu sika ulu-pulu-kirimu ningu kanangi.’ nimba ‘Sepili.’ nimba siye kolorumu. Akumunga, Pulu Yemone ‘ “Saa.” nimbu ungu-mane sirindumane ‘ulu-pulu-kirimu paa méle kiri lupendi tolimu yombomane kanangi.’ nimba sepa mona lendepili.’ nirimu, ⸤akumunga ungu-manemane aku serimu⸥. \r 7:14-25 \s1 Ulu-Pulu-Kirimuni Olio Nokolemo Ungu Se (7:7-25 pali kanani) \p \v 14 Olio pilielemolo: Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimu akuma ungu-mane peangama na-kolo nanga we-konopu-umu perimu we pelemomo Pulu Yemonga ulu se mólo, akumunga na Pulu Yemonga unguma pilipu limbu aulka se naa pelemo. Ulu-pulu-kirimuni na ka silimú-na na yunga we-kongono kendemande sendeli yemo molio. \v 15 Ulu selioma nambolka puluringa ulu akuma selionje, naa pilielio. Na konopu mondopo ‘Samboa!’ konopu lelio mele naa sepo, ‘Naa sambo!’ konopu lepo konopu naa mondolio uluma selio. \v 16 Na konopu naa mondopo ‘Naa sambo.’ niliu uluma seliomonga ‘Pulu Yemonga ungu-manema sika peangama.’ niliu. \v 17 Akumunga aku ulu-kirima na nanu ‘Sambo.’ nimbu naa selio. Ulu-pulu-kirimu nanga konopuna molopale yuyu selemo. \v 18 Na pilielio, nanga konopuna sukundu ulu peanga se sembó ulu-pulumu naa pelemo. Aku konopumu nanga we-konopu u perimumundu nikiru. Sika ‘na ulu peangama samboa!’ konopu lelio-na-kolo manda naa selio. \v 19 Ulu peanga ‘sambo.’ konopu lelio akuma naa selio. Ulu-kiri ‘naa sambo.’ konopu lelio akuma sepo mindi molio. \v 20 Ulu-kiri ‘naa sambo.’ konopu lelio aku ulu-kirima selio akumu nanu ‘Sambo.’ nimbu naa selio. Nanga konopuna sukundu ulu-pulu-kiri pelemomone mindi aku uluma selemo. \p \v 21 Akumunga, ‘ungu-mane sene na nokolemo’ nimbu kanolio akumu i-sipa: ‘Ulu peangama sambo.’ niliu kinia ulu kirimanga aulkamo mindi na moliona wendo olemo. \v 22-23 Sika nanga konopuna sukundu Pulu Yemonga ungu-manema kanopo peanga pilipu ‘paa samboa!’ konopu lelio, na-kolo na ‘Sei.’ nilimú ungu-mane se lupa nanga kangimunga sukundu pali pelemo nimbu kanolio. Akumuni ‘Na ungu-mane sambo.’ konopumuni nimbu pilielio ungu-manemo-kinia opa selemo. Aku ungu-mane lupamo ulu-pulu-kirimu, akumuni nanga kangina sukundu pali pepale ka sipa nokolemo. \v 24 Aku ulumuni na konopu topa bulu-balu sipa umbuna silimúmu nawene na lipa tapondomba-na kololi ulu-pulumu pelemo kangimu mundupu kelemboye? \v 25 Yesusi Karasi olionga Ye-Awilimuni nanga nimba senderimumunga Pulu Yemone na lipa tapondolemomonga Pulu Yemo yu-kinia “Ange.” nikiru. Yesusi Karasi-mambele Pulu Yemone na lipa tapondolemo. \p Akumunga, na nanu kinia, nanga konopu leliomo kinia pali Pulu Yemonga ungu-manemane nokolemo, akumanga kendemande-yemo molio, na-kolo we-konopu-kiri-umu ulu-pulu-kirimunga ungu-manemone nokolemo. \c 8 \r 8:1-27 \s1 Pulu Yemonga Minimu Olio-Kinia Molemo Kinia Selemolo Ungu Se (Kolomongo-Awili 6-7tolo pea kanou) \r 8:1-17 \s1 (1-4) Yesusini Olionga Ulu-Pulu-Kirima ‘Mania Pupili.’ Nimba Yu Kolondorumumunga (4-13) Pulu Yemonga Minimu Olionga Konopumanga Molopale Nilimú Mele Manjipu Selemolo Mele Ungu Se Kinia (8:14-17 pea) \p \v 1 Akumunga, Karasi Yesusi kinia pea kopu sepo molemolo yomboma yombo sene olionga kote pilipa “Seko kinjilimilimunga pundu toko mindili nangi.” manda naa nimbá. ⸤Olionga kote sendenge ungu se naa pelemo.⸥ \v 2 Olio Karasi Yesusi kinia pea kopu sepo molemolomonga yu-mambele konde mololi ulu-pulumu pelemo Mini Kake Sélimuni olio nokopa, ‘Ulu-pulu-kirimu kinia kololi ulu-pulumu kinia olio nokoringilitolone olio naa nokangili. Molko kondangi.’ nilimú akumunga ⸤yombo sene olio-kinia aku siku ulu se manda naa sepa nimbá⸥. \v 3 Olionga u-we-konopu-kirima enge naa perimumunga Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimumane tondolo naa pumbale olio-kinia sembá serimu mele manda naa serimu-na-kolo manda naa serimu mele Pulu Yemone manda serimu. Yunga Malo ‘mana-yombomanga ulu-pulu-kirimanga kolali sepa kolondopili.’ nimba mana lipa mundorumu, aku yemo omba olio mana-yombo ulu-pulu-kiri seli yomboma mele au lierimu. Aku sipa Pulu Yemone ‘Yesusi-kinia ulu-pulu-kirimu kamu olionga pundu tondopa mania pupili.’ nirimu. \v 4 ‘Olio ungu-manemane ‘I-siku i-siku sumbi siku sangi.’ nilimú mele olione aku siku kamu sangi.’ nimba Pulu Yemone ⸤yunga⸥ Malo Yesusi mana mania lipa mundorumu. Olio kiniá u-we-konopu-kirimuni ‘Saa.’ nilimú mele naa pilipu sepo Mini Kake Sélimuni ‘Saa.’ nilimú mele pilipu selemolo yombomando Pulu Yemone nirimu. \p \v 5 U-we-konopu-kirimuni ‘Saa.’ nilimú mele pilku seko molemele yomboma aku konopumuni konopu mondolemo mele mindi konopu kimbu siku molemele, aku-na-kolo Mini Kake Sélimuni ‘Saa.’ nilimú mele pilku seko molemele yombomane Mini Kake Sélimuni konopu mondolemo mele mindi konopu kimbu siku molemele. \v 6 U-we-konopu-kiri pelemomo konopu kimbu sipa molemo yombomo kolomba, aku-na-kolo yombo se Mini Kake Sélimuni yunga konopumu nokolemo-na pilipa molemo yombomo konde molopa konopu pe nipili molomba. \v 7 Yombo se u-we-konopu-kirimu konopu kimbu sipa molemo yombomone Pulu Yemonga ungu-manema naa pilipa lipa selemomonga yu Pulu Yemo kinia opa-toumu molemo. Kanu yombomo Pulu Yemonga ungu-manema manda pilipa lipa sembá aulkamo paa naa lemóla. \v 8 U-we-konopu-kirimane ambololemo yomboma Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu selu kepe naa selemele. \p \v 9 Aku-sipa na-kolo ⸤i bokuna tokoromo kanonge yomboma⸥ ono Pulu Yemonga Minimu paa sika konopumanga molomu liemu Minimuni ono ambololemo-na u-we-konopu-kirimane ono naa ambololemo. Karasinga Minimu konopumanga naa molemo yomboma yunga yomboma naa molemele. \v 10 Sika ononga ulu-pulu-kiri seringima perimumunga ononga kangima kolonge-na-kolo Karasi ononga konopumanga molomu liemu kiniá ono ulu-pulu sumbi nílimu pelemomonga ononga minima konde molonge. \v 11 Pe Yesusi kolorumu kinia “Yu lomboropa ola molopili.” nirimumunga Minimu ononga konopumanga molomu liemu yu ungu aku sipa nirimumuni Karasi Yesusi topa makisinderimu kanu Pulu Yemone pe ononga kangima kololi ulu-pulumu pelemo kangima “Konde pangi.” nimbála. Yunga Minimu ononga konopumanga molemomonga yuni aku sembá. \p \v 12 Akumunga, ango-keme, ⸤olio Pulu Yemonga Minimunga yomboma molemolo akumunga,⸥ olio-kinia pundu sika gilimú-na-kolo olionga u-we-konopu-kirimanga pundu paa naa gilimú. Olionga u-we-konopu kirima ungumu pilipu semolo aulka se naa pelemo. \v 13 Ono u-we-konopu-kiri pelemomonga pilku seko molongi liemu Pulu Yemone ‘Ono mini pali kolangi.’ nilimú. Aku-sipa na-kolo ‘Minimuni olio lipa tapondomba kinia yunga tondolomone olio u-we-konopu-kirimanga uluma kolopili.’ ningu toko kondongi liemu kolkole ono konde molko kondoko mindi pungí. \r 8:14-17 \s1 Pulu Yemonga Minimuni Nokolemo Yomboma Pulu Yemonga Bolangoma Molemele Ungu Se (8:1-13 pea) \p \v 14 Pulu Yemonga Minimuni memba andolemo kinia yuni nilimú mele pilku molemele yomboma Pulu Yemonga bolangoma molemelemonga ⸤aku siku konde molonge⸥. \v 15 ‘Ono ⸤kelko⸥ ‘Pulu Yemo mini-wale mundupu molamili.’ ningu kelko piliangi.’ nimba ka-kongono silimú mini se naa liltingi, mólo. ‘Pulu Yemonga bolangoma molangi.’ nilimú Minimu liltingi. Kanu Minimuni olio lipa tapondolemomonga olione Pulu Yemondo “Tata.” nimbu mangilielemolo. \v 16 We oliolio pilipu “Tata.” naa nilimulu. Yunga Minimuni olionga minimando “Ono Pulu Yemonga bolangoma molemele kene yundu “Tata.” niee.” nilimú kinia aku sipu nilimulu. \v 17 Olio yunga bolangoma molomulu liemu pe yuni yunga yomboma sepa kondolemo monge-mélema “Moke sepo siembo.” nimbale olio simbala, Karasi-kinia pea limulú. Aku-sipa na-kolo we naa simba. Olio ‘Pe yu pea yunga kolea-peangana kopu sepo molopo kondamili.’ nimbu kiniá Karasi pea kopu sepo mindili nombo molomulu liemu ⸤Pulu Yemone yunga sepa kondolemo monge-mélema Karasi simba limba kinia olio pea simba limulúla⸥. \r 8:18-25 \s1 Ulu Peangama Omba Mona Lemba Ungu Se \p \v 18 Na pilielio, ‘Pulu Yemonga pa sélimu-kinia molopo kondomolo ulu peangama mona lendemba kanu uluma paa olandopa mele; kiniá walemanga olio Karasinga yomboma mindili nombo molemolo uluma paa maniandopa mele.’ nimbu pilielio. \v 19 ‘Pulu Yemone ‘Nanga bolangoma kangi peanga liepili na-kinia kamu kopu sepo molamili.’ nimbá ulumu kanamili.’ ningu kanongendo Pulu Yemone serimu mélema pali nokoko molemele. \v 20 Sika Pulu Yemone serimu mélema pali molko kinjilimili, aku-na-kolo mélema onono ‘Molopo kinjamili.’ ninguli molko naa kinjilimili, mólo. ‘Ulu pe wendo ombá uluma kanangi nokoko molangi.’ nimbale Pulu Yemone yuyu ‘mélema sepa kinjepili.’ nimba serimu. \v 21 Pe wendo ombá ulu peangamo kanongendo ⸤yuni serimu mélema pali⸥ nokoko molemele akumu i-sipa: Pulu Yemone olio ‘Sepo kinjambo.’ nimbale ‘Olio-kinia mélema pali kolko purangi.’ nirimu, aku sipa yu olio kepe mélema pali ka-mele sirimumunga olio-kinia mélema pali wendo limba kinia yunga bolangoma ulu peangamo liku, molko kondonge mele yuni serimu mélema palila kanu ulumu liku molko kondongela. \p \v 22 Olio pilielemolo, ‘Amboma bolango kanoko lingíndu mindili nongo perelemele mele Pulu Yemone serimu mélema pali aku siku mele mindili noringi, yandopa kiniá kepe mindili nongo pereko molemele. \v 23 Mélema mindi mólola, olio Pulu Yemone Minimu u kumbi lepa sipa pe mélema pali simba lipu taltomolo yomboma pea. I kangi sukundu mindili nombo perepo molopole ulu-pulu-kirimane olio kundupa ka-mele silimú aku kangimunga olio wendo lipa kangi se lupa, Karasinga kangimu mele, sipa olio kamu alieli-alieli yunga bolangoma sepa limbamonga nokopo molemolo.’ nimbu pilielemolo. \p \v 24-25 ‘Sika kiniá umbu kangina sukundu molopole molopo kinjilimulu. Pe walte kangi se lupa lipu Pulu Yemonga bolangoma kamu alieli-alieli molamili.’ nirimulumunga Pulu Yemone olio lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo liltimu. Aku-na-kolo ‘I-sipu kanomolo. I-sipu molomolo.’ nimbu pilielemolo mele u kanolemolánje molo u limolanje ‘I-sipu limulú, molo i-sipa wendo ombá.’ nimbu pilipu nokopo molemolá aulka se lelka. Yombo nawene mélse u lipa taltopale ‘Limbu.’ nimba pilipa nokopa molemoye? Aku naa selemolo-na-kolo kiniá ‘aku sipu limulú, aku sipu molomolo.’ nimbu pilipu ‘Aku walemo wendo ombá.’ nimbu taka lepo nokopo molemolo. \r 8:26-27 \s1 Minimuni Pulu Yemo Olionga Mawa Sendelemo Ungu Se \p \v 26 Akumunga ungu se pea pelemo: Olio konopukundu enge naa pelemo kinia Minimuni olio lipa tapondolemóla. Olio Pulu Yemo-kinia ungu nimulúndu mélema kinia, uluma kinia mawa semolo mele naa pilielemolola; ‘Yu-kinia nambi sepo ungu nimulúnje?’ nimbu, pilipu sundulimulula kanumu. Olio ⸤aku sipu⸥ pilipu sundupu molemolo kinia Minimuni pilipale kerena nimulúndu kála sepo manda naa nilimulu unguma yuni lipa sumbi sipa pilipale Pulu Yemo kinia olionga nimba pumba mawa sepa nindilimú. \v 27 Yombo konopumanga sukundu kanolemo Pulu Yemo Minimuni nimbá selemo ungumanga pulumu yuni pilielemo. Pulu Yemone ‘Uluma wendo opili.’ nimba pilielemo mele Minimuni pilipale olio lipa tapondopa olionga mawa sepa popo tondolemomonga Minimuni olionga mawa sendelemo ungumanga puluma Pulu Yemone pilielemóla. \r 8:28-30 \s1 Yunga Yombo Molongema Pulu Yemone Koronga-U Nimba Taltorumu Ungu Se \p \v 28 Olio pilielemolo, olio Pulu Yemo konopu mondolemolo yomboma yuni ‘ono-kinia konopu lelio uluma sambo.’ nimba taltopa ‘Pea molamili waa.’ nimba limú yomboma minimuni olio ‘Ulu se we wendo opili.’ ni naa nilimú; ‘Olio lipa tapondopa sepa kondomba uluma mindi wendo opili.’ nilimú, akumu olio pilielemolo. \v 29 Paa koronga-u Pulu Yemone yunga yombo molongema kanopale ‘Nanga malo komolayemo yuyu naa molopili, genupili kinia pea molangi kene’ nimba ‘Nanga yombo molonge.’ nimba kanopa nimba taltorumu yomboma ‘Nanga kangomo mele molangi.’ nimba panjerimu. \v 30 Kanu-kinia yuni aku sipa nimba panjipa nimba taltorumu yomboma ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nirimu; ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nirimu yomboma kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba pepili molemele.’ nimba kanorumu. ‘Konopu sumbi nimba pepili molemele.’ nimba kanorumu yomboma ‘Nanga kolea peangana pea kopu sepo molopo méle peanga taltolioma pea taltamili wangi.’ nirimu. \r 8:31-39 \s1 Pulu Yemone ‘Nanga Yomboma’ Nimba, Nimba Taltorumu Yomboma Yuni Ono Konopu Mondolemo Aulkamo Kamu Mania Naa Pumbá Ungu Se \p \v 31 Akumunga, Pulu Yemone olio-kinia selemo i nikiru mele pilipuli olione nambolka nimulúye? Pulu Yemo aku sipa olionga opa-gerame molemomonga nawene olio-kinia opa-tou molopa manda topa mania mundumbaye? Sene manda mólo. \v 32 Yuni yunga malo kepe olio ‘naa simbú.’ naa nimba, olionga pali ‘Lipa tapondopa kolali sepa kolondopili.’ nimba pilipa lipa popenge sepa sirimu. Pe yunga malo selumu olionga nimba sirimu liemu aku sipa pe we mélema pea pali konopu kimbu naa sipa olio pilipa lipa popenge sepa naa simbaye? Pilipa lipa popenge sepa simbala. \p \v 33 Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu yomboma nawene kote sendembaye? Pulu Yemone yuyu mindi ono kanopale ononga ulu-pulu-kirimu siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma molemele.’ nimba kanolemomonga yunga yomboma kote manda sendemba yombo se mólo. \v 34 Pe kiniá olio kote sendepale ‘Nuni seko kinjenu kene pundu toko mindili nani.’ nawene nimbáye? Se mólo. ⸤Karasi Yesusini kepe aku naa nimbá.⸥ Yu olionga nimba kolondorumu kanumu. Kolopale pe yu Pulu Yemone topa makisinderimu yu lomboropa ola molopa ⸤imbi ola molopili Pulu Yemo-kinia mélema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki-lomekondo purumu akuna molopa, yuni Pulu Yemo olionga mawa sendelemo. \p \v 35 Karasini olio konopu mondolemo aulkamo nawene manda pipi simbaye? Umbuna sembá mélsene manda pipi simbaye? Molo kamelé mindili sembá mélsene manda pipi simbaye? Molo yombomane olio seko kinjingí ulu sene, molo gelene kolomolo kanumuni, molo gele wambale mélema mólo tomba kanumuni, molo mélsene molo ulu sene olio topa kondomba sembá kanumuni, molo opa se wendo ombá kanumuni, kanu ungumanga pali sene Karasini olio konopu mondolemo aulkamo manda pipi simbaye? \v 36-37 Sene manda pipi naa simba, paa mólo. \p Sika Pulu Yemonga bokumuni umbuna aku sipama olio-kinia wendo ombá mele nilimú, akumu i-sipa: \q1 ‘Olio nunga yomboma molemolo-na \q2 alieli onone olio toko kondonge selemele. \q1 Kongi konopu naa leko we tolemele aku mele \q2 olio aku siku ‘tamili.’ ningu molemelela.’ \m aku sipa bokumuni sika nilimú-na-kolo Karasi yuni olio konopu mondolemo-na olio ‘Enge niengi.’ nimba selemo kanu-kinia olio mindili silimú ulu akuma olione topo mania mundulimulu, aku ulumane olio unguri naa selemo naa sembá. \p \v 38-39 Na pilielio, ‘kololi ulu-pulumuni, molo mololi ulu-pulumuni, molo Pulu Yemonga mulu-koleana angellomane, molo Setenenga kurumane, molo kiniá pelemo ulumane, molo pe pemba ulumane, molo méle tondolomane, molo muluna paa ola mélemane, molo mana mania pelemomane, molo méle lupa lupamane pali kepe, Pulu Yemone olio konopu mondolemo aulkamo aku ulumanga pali sene manda pipi naa simba, paa mólo.’ nimbu akumu na tondolo mundupu kuru mondolio. Pulu Yemone olio konopu mondolemo aulkamo Karasi Yesusi olionga Ye-Awilimuni kamu akisinderimu. \mr Kolomongo-Awili 9-11 \ms1 Pulu Yemone Isirele Yomboma-Kinia Serimu Mele Pollone Nimba Sirimu Ungu Se \c 9 \r 9:1-29 \s1 Pulu Yemone Yuyu Pilipa ‘Sambo.’ Nilimú Mele Selemo Ungu Se \r 9:1-5 \s1 Pollone Isirele Yomboma Kamelé Umbuna Kolopa Kondo Kolorumu Ungu Se \p \v 1 Na Karasinga yombo se moliomonga ungu-sikamo nikiru. Kolo naa tokoro. Konopuni pilipuli, Mini Kake Sélimuni nanga konopuna ‘Sika nikinu.’ nikimu na pilkirula. \v 2-3 Nanga ango-keme, anda-kolepalimane na pea kalko liltingi Isirele yombo akuma, ⸤onone selemelemonga Pulu Yemone ono sepa kinjimba, kolea kirina molko kinjiku mindi pungí-na pilipuli niliumuni,⸥ ‘Nanga konopuna paa kondo kolopo alieli kamelé umbuna kolopo mindili paa nombo molio.’ ⸤akumu sika nikiru⸥. Akumunga ‘Wendo liembo.’ nimbu nane ‘Nanga Isirele yomboma lipu tapondambo.’ nimbu Pulu Yemone ‘Ono molko kinjingí aulkana naa pangi.’ nimba na Pollo ‘Karasi kinia pea molombolo aulka puliuna naa pambo.’ nimba pipi sipa, ‘Ononga kolali sepo molopo kinjimbu aulkana pambo, ono nanga kolali seko molko kondonge aulkana pangi.’ nimbá aulka se lelkanje nane Pulu Yemondo “Aku siku ni.” nilka, aku-na-kolo aku sipa nimbá aulka se naa lemó. \p \v 4 U Pulu Yemone Isirele yomboma nimba taltopa ‘nanga bolangoma molangi.’ nimba sepa liltimu ulumu kinia Pulu Yemonga pa sélimu kinia, ungu anju yando nimba panjipa mi lierimu unguma kinia, Mosisini ungu-mane sirimu ungu-manema kinia, Pulu Yemo popo toko kape ningí aulkamo kinia, ‘Ono-kinia i-sipu i-sipu sembó.’ nimba panjerimu unguma kinia, ima pali ononga. \v 5 Pulu-pulu anda-kolepa ye awilima Isirele yomboma onongala. Pulu Yemone ‘Yomboma nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mana-ye molombando anda-kolepalimane yandopa kalko liltingi yombo sene ye nokoli Karasimu yu merimu-na yu ononga talapena suku molorumula. Yu mélema pali nokopa molemo Pulu Yemo. Yu alieli-alieli kape nimbu siye naa kolopo imbi ambolopo paka tondamili. Aku sipa sepili. \p \v 6 ⸤Anda-kolepa⸥ Isirelene kalopa liltimu yombo nanga genupili mare awisili Pulu Yemo bulu silimilimunga sika Isirele yomboma naa molemelemonga ⸤na ono kanopo kondo selemo-na-kolo⸥ aku sipu nikirumu ‘Pulu Yemone Isirele yomboma-kinia “Sembó.” nimba panjerimu ungumu kamu mania pumu.’ nimbu naa nikiru. ⸤Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu ungu akumu Isirele yombo sikamanga ungumu⸥ akumunga yunga ungumu sika kamu mania naa pumu. We pelemo. \v 7 “Eporayamone kalopa liltimu yomboma pali Pulu Yemonga bolangoma molemele.” manda naala nimulú. U Pulu Yemone Eporayamondo aku sipa nimba nimbale: \q1 “Aisakene kalopa limba yomboma mindi imbi leko \q2 ‘Eporayamone kalopa liltimu yomboma.’ ningí.” \m nirimu. \v 8 Aku ungumunga pulumu i-sipa: “Olio Eporayamone kalopa liltimumunga Pulu Yemonga bolangoma molemolo.” manda naa ningí. Pulu Yemone Eporayamondo ‘Yomboma-kinia sembó.’ nimba panjerimu ungumu ⸤ ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma mindi⸥ Pulu Yemone ‘Eporayamonga bolangoma.’ nimba kanolemo. \v 9 Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu ungumu i-sipa: “Wale ‘wendo ombá.’ nikirumu wendo ombá kinia kelepo yando ombó kinia ⸤nunga mena⸥ Serane kango se membá.” nirimu. \p \v 10 Akumu mindi mólo. Ulu se peala i-sipa: ⸤Eporayamonga malo Aisakenga menu⸥ Repekane merimu kangotolonga lapa selumu mindi, akumu olionga anda-kolepa Aisake kanumu. \v 11-12 Akumu sika na-kolo olo-pakilia kangotolo u naa mepili, u ulu kiri peangama naa pilku sangili kepe Pulu Yemone Repekando nimbale: “Kango komomone kango akiliumunga kongono kendemande sendemba.” nirimu. Pulu Yemone yuyu alieli pilipa ‘wendo opili.’ nimba taltolemo mele pilipale aku nirimu. Kangotolone ulu seringili mele kanopa naa apurupa, yu yunga konopumuni mindi pilipa nimba taltopale aku sipa nirimu. \v 13 Aku sipa Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo, akumu i-sipa: \q1 ⸤Pulu Yemone nimbale:⸥ \q1 “Jekopo konopu mondopo \q2 ⸤ ‘Nanga yemo molopili.’ niliu⸥ \q1 aku-na-kolo Iso kanopo kiri pilipu \q2 ⸤ ‘Seluna naa molambili.’ ⸥ niliu.” nirimu. \m nimba bokuna molemo. \p \v 14 Pulu Yemone aku sipa serimu ulumunga olione nambolka nimulúye? “Pulu Yemone aku sipa serimu mele lawa sepa, sepa kinjerimu.” nimulúye? Akumu paa manda mólo. Yuni sepa naa kinjerimu. \v 15 Aku ulumunga Pulu Yemone Mosisindu nimbale: \q1 “Nane nanu yombo se \q2 ⸤sepa kinjimba kinia kanopole⸥ \q1 ‘Kondo kolopo ‘Mindili naa nopili.’ nimbú.’ \q2 konopu lembo yombomo \q3 kondo kolopo ‘Mindili naa nopili.’ nimbú. \q1 Nane nanu yombo se \q2 ⸤umbuna pemba kinia kanopole⸥ \q1 ‘Kondo kolopo lipu tapondombo.’ \q2 konopu lembo yombomo \q3 kondo kolopo lipu tapondombo.” \m nirimu. \v 16 Akumunga, yombo sene ‘Pulu Yemone na ‘yunga yombomo’ nimba taltopili.’ konopu lemómonga Pulu Yemone ‘yunga’ nimba naa taltolemo. Molo yombo sene ‘Na nimba taltopili.’ nimbale kála sepa ungu selemo akuma kanopa nimba naala taltolemo. Pulu Yemone yuyu, yunga kondo kololemo akumuni mindi aku selemo. \p \v 17 Aku ulumunga Pulu Yemone ⸤Mosisinga kerena⸥ Isipi ye nokoli kingimundu nirimu ungumu Pulu Yemonga bokuna molemo akumu i-sipa: \q1 “‘Nu-kinia sembó mele yomboma kanoko \q2 nanga tondolomo kanangi. \q1 Nanga imbimu ola molopili semanemo \q2 ma-koleamanga pali toko molangi.’ nimbu \q1 ‘Nu Isipi yombomanga \q2 ye nokoli kingimu molani.’ nirindu.” \m nirimu. \v 18 Akumunga, ⸤kiniá olio pilielemolo:⸥ ‘Pulu Yemone ‘Yombo se kondo kolombo.’ konopu lemó yombomo sika kondo kololemo. ‘ ‘Nanga ungumu naa pilipa kála sepa molopili.’ nimbú.’ konopu lemó yombomo sika aku sipa molemo.’ ⸤nimbu pilielemolo⸥. \p \v 19 Akumunga, kiniá ono yombomanga sene na mangilipa pilipa nimbale: “⸤Pulu Yemone aku selemo⸥ liemu olio ulu-kirima selemolo mele kanopale olio nambi semu-na ‘Seko kinjilimili.’ nilimúye? Pulu Yemone konopumuni pilipa ‘Sembó.’ konopu lemó mele nawene manda ‘Mólo.’ nimbáye?” nilka. \v 20 ⸤Aku nilkala⸥-na-kolo mana-yombo nawene Pulu Yemone ulu selemomanga “Seko kinjikinu.” nimba iri tombaye? Yombo sene mélse sepa wamombá kinia kanu mélemone yombomondo “Na nambi semu-na aku siku seko wamokonoye?” nimbá kinia papuye? \v 21 Mamone mingi sepa wamolemo ye sene mingi talo sepa wamopale ulu awili se wendo ombá kinia kongono simbando mingi peanga se sepa wamopa, we-walemanga kongono mingi se sepa, aku selemomo peanga naa selemoye? ⸤Akumu yunga konopumuni pilipa selemo.⸥ \p \v 22 Aku liemu Pulu Yemone aku sipa manda naa sembaye? Pulu Yemone ‘Nanga mumindili kololio mele mona wendo opili. Nanga tondolomo kanangi.’ nimba, méle ‘Sepo kinjimbu.’ konopu lemó mélema sepa kinjimba walemo wendo ombá kinia sembando wale awisili we liepili siye kololemo akumu manda móloye? \v 23 ⸤Aku sembá nikirumu⸥ ‘Yunga pa sélimu kinia tondolomo-tolo kanoko, yunga molopa kondoli ulumu kanangi.’ nimba mélema pe lepa kondopa yunga pa sélina lembama koronga-u sepa wamopa taltondorumu aku mélema yu kondo kolomba mélema sembá kinia manda móloye? \v 24 ‘Mélema kondo kolombando sembá mélema.’ nikiru akuma olio mana-yombo Pulu Yemone nimba taltorumu yomboma. Olio Juda yombomanga mare manjipa mólo. We-yombo-lupamanga mare pea. \v 25 Akumundu Pulu Yemone u nirimu mele Osiane bokuna torumu molemo akumu i-sipa: \q1 “Nanga yombo naa moloringima \q2 ‘Ono nanga yomboma.’ nimbú. \q1 Yombo na konopu naa mondorunduma \q2 ‘Na konopu mondolio yomboma.’ nimbú.” \m nirimu. \q1 \v 26 “Kolea senga ‘Ono nanga yomboma mólo.’ \q2 nirindu aku koleana \q1 ‘Konde molopa mindi puli ulu-pulumu \q2 pelemo Pulu Yemonga bolangoma.’ nimbú.” \m nirimula. \v 27 Aisayane Isirele yomboma moloringi mele pilipa nimbale: \q1 ‘Isirele yomboma ⸤sika awisili molemele-na-kolo⸥ \q2 nomú-kusa kelona okiya mele manda molemolánje \q3 ⸤kepe wema pali kolonge kinia⸥ \q1 Pulu Yemone paa koltalo mindi \q2 lipa tapondomba kinia \q1 ononga koleana kelko pungu ⸤manda⸥ molonge. \q1 \v 28 Yawene mana-yombomanga kote \q2 popenge sepa pilipale \q1 ononga ulu selemelemanga sumbi sipa \q2 kamu pundu topa mindili simba ⸤akumunga⸥ \q1 aku sipa Isirele yomboma koltalo mindi \q2 lipa tapondomba.’ \m nirimu. \v 29 U Aisayane nirimu mele aku sipa wendo orumu kanumu: \q1 ‘⸤Pulu Ye⸥ Paa Engema Pali Pelemo Ye-Awilimuni \q2 olio pali topa kondopa \q3 olionga yombo mare ‘we konde molko \q2 yandopa yomboma kalko liengi.’ naa nilkanje \q1 kolea-awili Sodomo kinia Gomoratolonga \q2 yomboma torumu pali koloringi \q3 se konde naa moloringi mele \q1 olio aku sipu se konde paa naa molemolá.’ \m nirimu. \r 9:30—10:21 \s1 Isirele Yombomane ‘Yesusi Olio Lipa Tapondomba Orumu.’ Ningu Kuru Naa Mondoringi Ungu Se \r 9:30-33 \s1 Isirele Yombomane ‘Pulu Yemone Olio We Lipa Tapondomba.’ Ningu Kuru Naa Mondoringimunga Pulu Yemone Ono ‘Yombo Sumbi Nilima’ Nimba Naa Kanorumu Ungu Se \p \v 30 Aku liemu kiniá olione nambolka nimulúye? ⸤I-sipu nimulú:⸥ Isirele yombo naa molemele yombo-lupamane ‘yombo sumbi nilima molamili.’ ningu kála seko uluma naa seko moloringi aku yomboma Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanorumu. Pulu Yemonga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringimunga mindi Pulu Yemone ‘ono yombo sumbi nilima.’ nimba kanorumu. \v 31 Aku-sipa na-kolo ⸤Pulu Yemone ‘nanga’ nimba, nimba taltorumu⸥ Isirele yombomane ‘Olio Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba ungu-mane se kanopo samili.’ ningu molkole ⸤se naa lierimu-na⸥ koroko kelieringi. \v 32 Nambi semu-na yombo sumbi nilima naa moloringiye? Ono Pulu Yemonga unguma ‘Sika.’ ningu kuru naa mondoringi akumunga ono yombo sumbi nilima naa moloringi. Ono onono ‘Kála seko ulu peangama senge kinia ono ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba.’ konopu lieringimunga ⸤Pulu Yemone ‘ono yombo sumbi nilima’ nimba naa kanorumu⸥. ‘Yombo sele-male tondolemo kou’ akumuni ono topa mania mundorumu. \v 33 ⸤Aku koumundu⸥ Pulu Yemonga bokuna ⸤Aisayane torumu⸥ ungu se molemo, akumu i-sipa: \q1 ‘Piliayo! Yomboma sele-male tondolemo kou se, \q2 yomboma topa mania mundumba kou se, \q3 nane Mulu Sayono ola liepili taltorundu. \q1 Kanu koumu molemo yemo ‘Yu sika \q2 ⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondopili.’ nimba \q3 lipa mundorumu ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu \q4 kuru mondonge yombomane \q1 ⸤yuni sika lipa tapondombamonga⸥ \q2 pe ‘Yu kolo tokomo.’ ningu \q3 konopu kiri panjingí aulka se naa lemba.’ \m nimba bokuna molemo. \c 10 \r 10:1-15 \s1 Pulu Yemone Ulu Serimumanga Pulumu Isirele Yombomane Naa Pilieringi Ungu Se (9:30—10:21 pali) \p \v 1 Ango-keme, ‘Nanga pulu lemó Isirele yomboma mindili nolemolá aulkana wendo ongo, yu kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ konopu lepo ⸤na Pollone⸥ Pulu Yemo alieli mawa sepo molio. \v 2 Onone Pulu Yemone “Saa.” nilimú uluma ‘Tondolo mundupu samili.’ ningu selemele mele na kanopo manda nimbu simbú-na-kolo Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma naa pilku kondolemele akumunga aku sipu mawa sepo molio. \v 3 Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemo mele naa pilku, ono onono pilku ‘I-sipu semolo kinia yombo sumbi nilima molomolo.’ ningu pilku seringi. Akumunga ‘Pulu Yemone ono ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo ungumu samili.’ naa niringi. \v 4 Karasini ‘Yomboma ⸤ ‘Na sika lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo limú.’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma pali Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanopili.’ nimba ⸤Mosisini Pulu Yemonga⸥ ungu-manema ⸤sirimuma⸥nga tondolomo Karasini ‘mania pupili.’ nirimu kanumu. \p \v 5 Mosisini sirimu ungu-manema pilku liku senge yomboma Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba mele Mosisini boku topa nimbale: \q1 “Ungu-manema ⸤pali⸥ pilku kondokole \q2 sumbi siku senge yomboma \q1 aku sengemonga molko kondoko mindi pungí.” \m nirimu. \v 6 Aku-na-kolo ‘⸤Yesusi Karasi⸥ sika ⸤nanga nimba senderimu⸥.’ ningu kuru mondolemelemonga Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanombamonga ungu se i-sipa molemo: \q1 “Ono onono konopumane pilkuli, \q2 ‘Nawene ( ‘Karasi mana mania lipu membo wambo.’ \q3 nimba) mulu-koleana ola pumbaye?’ \q4 ni naa niengi.” \m ungu se aku sipa molemo. \v 7 Molo i-siku ningí: \q1 “‘Nawene (Karasi kelepa kololi koleana \q2 wendo lipa memba ombándo) \q1 yombo kololima pulimili koleana \q2 mania pumbaye?’ ni naa niengi.” \m nimba molemo. \p \v 8 ⸤Aku sipa ungumu manda mólo. Pulu Yemone yombo sumbi nilima nimba kanolemomonga⸥ ungumu nambolka nimba molemoye? I-sipa nilimú: \q1 “Ungumu ono-kinia nondopa molemo. \q2 Ononga keremanga molopa konopumanga pelemo.” \m nilimú. Aku ungu nirimumu ‘⸤Ye Nokoli Karasimu⸥ sika ⸤olionga lipa tapondólimu⸥.’ nimbu kuru mondolemolo ungumu olione andopo nimbu silimulu ungu kanumu. Akumu i-sipa: \v 9 Onone sumbi siku “Yesusi yu ⸤nanga⸥ Ye-Awilimu.” ningu siku, ononga konopumanga ‘Yu kolorumu kinia Pulu Yemone yu óno-koleana topa makisinderimu.’ ningu kuru mondonge kinia Pulu Yemone lipa tapondopa ono mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba. \v 10 Konopumane ⸤ ‘Yesusi sika nanga nimba kolondorumu kinia Pulu Yemone sika yu topa makisinderimu. Yu nanga Ye-Awilimu.’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma aku siku kuru mondolemelemonga Pulu Yemone ono kanopale, ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa ono ‘yombo sumbi nilima.’ nimba we kanolemo. Konopumane ningu pilku kuru mondolemele mele ‘Yomboma piliangi.’ ningu keremane ningu silimilimunga Pulu Yemone ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia molko kondonge aulkana lipa mondolemo. \v 11 Akumu Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele i-sipa: \q1 ‘ ‘Yu sika ⸤lipa tapondomba. \q1 Yu-mambele molopo kondombo⸥.’ ningu \q2 kuru mondolemele yombomane \q3 ⸤yuni sika lipa tapondombamonga⸥ \q1 pe ‘Yu kolo tokomo.’ ningu \q2 konopu kiri panjingí aulka se naa lemba.’ \m nilimú. \v 12 Bokuna ‘kuru mondolemele yomboma’ nilimú akumu Juda yombomando mindi naa nilimú. Juda yomboma naa molemele yombomando kepe pali nilimú. Ye awili selumu olionga pali Ye-Awilimu akumunga olio pali selu sipa nokolemo. Ye-Awilimu yu mangilku ‘Na liku tapondou.’ ningu mawa selemele yomboma pali awili-sepa sepa kondolemo. \q1 \v 13 “Ye-Awilimu imbi leko mangilku \q2 ⸤ ‘Liku tapondou.’ ningu⸥ mawa selemele \q3 yomboma pali yu sika lipa tapondopa \q4 mindili nolemolá aulkana wendo lipa \q4 yu-kinia pea molko kondonge aulkana \q4 lipa mondomba.” \m akumunga olio pali selu sipa nokolemo. \p \v 14 Aku liemu ‘Yu sika. ⸤Yuni sika lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo limba.⸥’ ningu kuru naa mondokole “Liku tapondou.” ningu nambi seko yu mangilingíye? Yuni ononga nimba senderimu, yu molemo mele semanemo naa pilkuli ‘Yuni lipa tapondomba.’ ningu nambi seko kuru mondongeye? Yombo sene yuni ononga nimba senderimu, yu molemo mele nimba naa simba kinia ono nambi seko pilingíye? \v 15 “Ungumu ningu si-paa!” nimba lipa naa mundumba kinia ono nambi seko ungumu pungu ningu singíye? Aku sipa Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo, akumu i-sipa: \q1 “Yomboma ungu peangamo ningu singíndu \q2 kimbu kongono seko olemele akuma \q3 yombo paa peangama.” \m nilimú. \r 10:16-21 \s1 Isirele Yombomane Pulu Yemonga Semane Peangamo Pilku Naa Liltingi Ungu Se (9:30—10:21 pali) \p \v 16 Aku-sipa na-kolo Isirele yombo mare semane peangamo pilku naa liltingi. Akumunga Aisayane nimbale: \q1 “Ye-Awilimu, nunga ungu andopo nimbu sirimulumu \q2 namelene ‘Sika.’ ningu kuru mondoringiye?” \m nirimu. \v 17 Akumunga, Pulu Yemonga ungu ningu silimili pilielemele aku ulumuni yombomane ‘⸤Karasi⸥ sika. ⸤Yuni sika na lipa tapondopa mindili nolka aulkana wendo limba.⸥’ ningu kuru mondolemele aulkamo akisindilimú. Ungu ningu silimili pilielemele akumu Karasinga ungumu. \p \v 18 Aku-sipa na-kolo nane mangilipuli: ‘Isirele yomboma ono ⸤i ungumu⸥ naa pilieringiye?’ nimbu mangilkiru. Mólo, ⸤aku naa nikiru⸥. Ono paa sika pilieringi. ⸤Akumu Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo:⸥ \q1 “Keremanga niringi unguma yombo moloringi \q2 ma-koleamanga pali wendo omba purumu. \q1 Ononga unguma koleamanga pali pilieringi.” \m ⸤ungu se aku sipa molemo.⸥ \v 19 Kelepo ungu se mangilipuli: ‘Isirele yomboma i ungumunga pulumu naa pilieringiye?’ nimbu mangilkiru. Mólo. Paa sika pilieringi. Mosisini ⸤Isirele yombomando Pulu Yemonga⸥ ungu se nirimumu u niembo: \q1 ⸤Pulu Yemone onondo nimbale:⸥ \q1 “‘Yombo talape imbi naa mololima.’ \q2 ⸤ningu kanolemele⸥ yomboma \q3 ⸤sepo kondombo kinia⸥ \q1 molko kondongemonga kanokole \q2 ono Isirele yombomane \q3 kanu yomboma-kinia konopu kiri panjiku \q4 ⸤ ‘ ‘Ono maloya. Olio aku sipa sepa kondopili kene \q1 Pulu Yemonga ungumu pilipu \q2 yu bulu naa siemili.’ niengi.’ ⸥ nimbú. \q1 ⸤Ono Isirele yombomane⸥ \q2 ‘Yombo talape konopu naa peli \q3 molko kinjilimili yomboma.’ \q4 ⸤ningu kanolemele⸥ yomboma \q4 na Pulu Yemone ⸤lipu tapondombo kinia⸥ \q1 molko kondongemonga kanokole \q2 nane ‘ono Isirele yombomane akuma kanoko \q3 mumindili kolko, \q1 ⸤ ‘Olio aku sipa sendepili \q2 yu molemona pamili⸥.’ niengi.’ nimbú.” \m nirimu. \v 20 ⸤Sika Isirele yombomane ‘Olio manjipu Pulu Yemonga yomboma molemolo.’ ningu pilieringi-na-kolo⸥ Aisayane kepe aku sipa ⸤Isirele yomboma⸥ pipili naa kolopa ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu se ⸤Isirele yombo talape ultukundu yombomando⸥ sumbi sipa nimbale: \q1 “Na ‘koropo kanamili.’ naa niringi yombomane \q2 na kanoko lenderingi. \q1 Na ungu se mangilku naa pilieringi yomboma \q2 ‘Na kanangi.’ nimbu ono moloringina \q3 ombo mona molorundu.” \m nirimu. \v 21 Isirele yombomando Aisayane ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu se pea nimbale: \q1 “Nanga ungumu naa pilku liku, \q2 kara pulimili yombomando \q1 nane alieli “Wangi.” nimbu \q2 koronga-u kepe kiniá yandopa kepe \q3 kangulupu limbu sepo giliu.” \m nirimu. \c 11 \r 11:1-10 \s1 Pulu Yemone Isirele Yombo Koltalo We Moloringima Kondo Kolorumu Ungu Se \p \v 1 Akumunga nane ⸤ono⸥ mangilkiru: Pulu Yemone yunga Isirele yomboma bulu sipa mundupa kelierimuye? Paa mólo! Na ⸤Pollo⸥ Isirele ye sela, Eporayamone kalopa liltimu ye se, na Benjamininga yombo talapemonga ye se. ⸤Na bulu sipa mundupa naa kelierimu kanumu.⸥ \v 2 Pulu Yemone yunga yombo pe molonge mele u pilierimu kanu yomboma mundupa naa kelierimu. ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye⸥ Illainjane serimu mele semane Pulu Yemonga bokuna molemomo ono naa pilielemeleye? Illainjane Isirele yombomane seko kinjeringi mele Pulu Yemondo tondolo mundupa nimba sipa nimbale: \q1 \v 3 “Ye-Awilimu, nunga ungu-umbu tondolenoma \q2 pilku andoko ningu silimili yema toko kondoko, \q1 nu popo toko kalolemele poloma \q2 toko bultuku seko kinjeringi. \q1 Kiniá na selumu mindi ⸤nunga ye⸥ moliomo \q2 toko kondonge sekemelela.” \m nirimu kanumu. \v 4 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone yundu pundu topa nambolka nirimuye? Yuni nimbale: \q1 “Yombo sepen tausini molemele akuma \q2 nane nokoliomonga onone ‘olio nokolemo \q3 pulu yemo’ ningu kolo toli Ballenga \q4 kumbikerena tamalu peko popo naa tolemele.” \m nirimu. \v 5 Aku sipala kiniá kepe Pulu Yemone ⸤Isirele⸥ yombo mare koltalo we kondo kolopa ‘nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu-na molemele. \v 6 Pe yuni yuyu ono we kondo kolopale ‘Yunga yomboma molangi.’ nimu liemu ononga kongonomo selemolámonga unguri naa selka. Ono kongono sengemonga yuni kanopale ‘Nanga yomboma molangi.’ nimu liemu yuni yomboma we kondo kolopale, ‘Nanga yomboma molangi.’ nilimú aku we kondo kololi ulumu sika we kondo kololi ulumu mólo. \p \v 7 Aku liemu kiniá olione nambolka nimulúye? Isirele yombomane ⸤Pulu Yemo kinia konopu seluna pupili molko yuni ono ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanomba ulumu⸥ ‘Paa liemiliya!’ ningu kongono kála seko seringi-na-kolo naa liltingi akumu ⸤Pulu Yemone yuyu konopumuni pilipa⸥ nimba taltorumu yomboma liltingi. We-⸤Isirele⸥-yomboma konopu pipi sirimumunga Pulu Yemonga ungumu pilingí aulka se naa lierimu. \v 8 Akumunga ungu se ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna toringi molemo, akumu i-sipa: \q1 “Pulu Yemone ono \q2 ‘konopu naa peli yomboma mele molko, \q3 mongone mélema naa kanoko, \q4 komuni unguma naa piliangi.’ nirimu akumu \q1 pe kiniá kepe yandopa yandopa aku siku molemele.” \m nimba molemo. \v 9 ⸤Kanu yomboma Depitini ‘Yunga opa-touma molangi.’ nirimu mele molonge.⸥ Depitini ⸤yunga opa-touma molonge mele⸥ ungu se i-sipa nimbale: \q1 “Ononga kere-langi nongo molonge koleamo \q2 kera mamuli anjeli koleamo mele lepa, \q3 yombo sepa a tondolemo mélse mele lepa, \q4 onone seko kinjilimilimunga \q4 pundu topa umbuna simba mele se liepili. \q1 \v 10 Ononga mongomane ‘mélema naa kanangi.’ \q2 nimba pipi sipa, simbulu topa, \q3 alieli ono umbuna awili seko mengemonga \q1 ononga buluma langopa olkondo sukundu opili \q2 molko mindi pangi.” \m nirimu. \r 11:11-24 \s1 Pulu Yemone Yombo Talape Lupama ‘Nanga Yomboma Molangi.’ Nirimu Ungu Se \p \v 11 Akumunga na ungu se pea mangilikirula: ⸤Isirele yomboma⸥ molko kinjeringi kinia kamu molko kinjeringiye? Paa mólo! Isirele yomboma Pulu Yemo kinia seko kinjiku bulu siringimunga Pulu Yemone yombo-lupamando lipa tapondopa ‘Mindili nolemolá aulkana wendo ongo, na-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimba lipa mondorumu. ‘Na yombo-lupama lipu tapondombo kinia Isirele yomboma kanokole konopu kiri panjiku ‘olio yu-kinia seluna konopu seluna pupili molemolánje peanga.’ niengi.’ nimba aku serimu. \v 12 Aku-sipa na-kolo Isirele yombomane Pulu Yemo kinia seko kinjiku bulu siringimunga Pulu Yemone ma-koleana pali yomboma paa sepa kondorumu, Isirele yombomane Pulu Yemonga ulu peangama munduku kelieringimunga yombo-lupama-kinia ulu peangama serimu. Aku liemu Isirele yomboma Pulu Yemo molemona kelko ongo yunga talapena sukundu molonge kinia yomboma-kinia pali ulu peanga awisili olandopa olandopa sembá. \p \v 13-14 Ono Isirele yomboma naa molko yombo-lupa molemelema, nane kiniá onondo nikiru. Na yombo-lupamanga nimba Karasini lipa mundorumu yemo moliomonga yombo-lupama ⸤ungu peangamo⸥ nimbu silipu andolio mele ‘Nanga Isirele yombomane kanokole “Ono malo.” ningu yama mengole mindili nolemolá aulkana wendo ongo Pulu Yemo kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimbu Yesusini na ‘yombo-lupamanga’ nimba lipa mundundorumu yemo molio mele yomboma pali nimbu silipu andolio. \v 15 Pulu Yemone Isirele yombomando “Naa ongo anju paa.” nirimu-kulu mana-yomboma pali yu molemona sukundu pungu molko kondoko mindi pungí aulkamo wendo orumu. Aku sipa Isirele yomboma molko kondonge aulkamo mania purumumunga yombo-lupama molko kondonge aulkamo wendo orumu-kulu nanga Isirele yomboma ono Pulu Yemone kelepa sukundu límu liemu kololi ulu-pulumu mania pumbale molopa mindi puli ulu-pulumu paa kamu wendo ombá. \v 16 Pellawa kalongendo pellawa topele tolemelemonga mare u wendo liku Pulu Yemo popo toko silimili akumu Pulu Yemonga pellawa kake sélimu lemó liemu pellawa we lemóma pali kepe Pulu Yemonga pellawa kake selima lemóla. Unju senga pulkonioma Pulu Yemonga kake selima liemu unjumu pali Pulu Yemonga unju kake sélimula. \p \v 17-18 Unju ollipi peanga kaliana gilimúmunga kola mare Pulu Yemone langopa eltopale, ono yombo-lupama kondena unju ollipi kiri gilimúmunga kolama mele moloringimunga kola mare langopa unju ollipi peangamonga lipa waka-maka suku panjerimumunga onone ‘Unju peangamonga kola maniandopa, olio olandopa molemolo.’ ningu konopumane naa piliangi. Kola peangama kinia unju peangamonga kere-langi norumu kere-langima ono-kinia pea nolemelemonga onone ‘Unju peangamonga kola maniandopa, olio olandopa molemolo.’ ningu konopumane naa piliangi. Aku siku konopu lieringi liemu i-siku piliangi: ‘Ono unju kolamane unjumunga pulkonioma kere-langi naa silimili. Unjumunga pulkoniomane ono kolama kere-langi silimú.’ konopu leayo. \v 19 Aku-sipa na-kolo pe ono ⸤Isirele yombo naa molemelemane⸥ ninguli: “Pulu Yemone ‘Olio kola kirima lipu unju peangamonga panjambo.’ nimba unju peangamonga kola mare langopa eltorumu.” ningí. \v 20 Akumu sikala. Na-kolo unju peangamonga kola langopa eltorumu akumane ⸤Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondopili.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ‘Yu sika orumu.’ ningu⸥ kuru naa mondoringimunga Pulu Yemo yuni ono langopa eltorumu; ono unju kirimunga kolama onone ⸤ ‘Yu sika orumu.’ ningu⸥ kuru mondolemelemonga aku siku gilku kondolemele. Akumu sika na-kolo ‘Olio peanga.’ ningu ononga imbima ambolko paka naa toko kála seko naa molangi. Pipili kolko pilku kondoko molayo. \v 21 Pulu Yemone unju peangamonga kolama ⸤kondo naa kolopa⸥ we giliepili siye naa kolopa, langopa eltorumumunga ono kepe aku sipa we giliepili siye naa kolomba kene kála seko naa molayo. \p \v 22 Imu konopumane pilku molayo: Pulu Yemone yomboma-kinia ulu peangama sepa, mindili silimú uluma sepa, peatolo selemo. Yu munduku kelieringi yomboma mindili sirimu, aku-na-kolo onone yu kanopa peanga pilipale ono sepa kondomba uluma seko molongi liemu yuni ono-kinia ulu peangama serimu mele sika aku sipa sembá. Aku naa sengi liemu ono langopa eltombala. \v 23 Pe unju kola u langopa eltorumuma konopu topele toko kelko ⸤ ‘Ye nokoli Karasimu yu sika orumu.’ ningu⸥ kuru mondongi liemu unju langorumuna kelepa topa mondomba. Pulu Yemone kanu kolama aku sipa manda sembá. \v 24 Ono pilielemele, ono kondena unju ollipi kirimunga kolama Pulu Yemone langopa unju ollipi peanga kaliana umbu topa nokorumu, kanumu ononga unjumu mólo, aku unjumunga ono mondorumu. ‘Aku sipa mele manda naa sembá.’ ningu naa selemele kanumu. Aku serimu kinia manda orumu liemu unju peangamo yunga kolama kelepa lipa topa mondomba kinia paa manda naa gilimbaye? \r 11:25-32 \s1 Pulu Yemone Yunga Kondo Kololi Ulu-Pulumu ‘Yomboma Pali Kanangi.’ Nimba Serimu Ungu Se Kinia Pulu Yemone Isirele Yomboma Pali ‘Mindili Naa Nangi.’ Nimba Lipa Tapondomba Ungu Se Kinia \p \v 25 Ango-keme, Pulu Yemonga ungu-pulu se u lopi sepa perimumu ono naa pilingí kinia manda naa sembá. ‘Onone ‘Olio pilipa kondoli yomboma molopo unguma pali pilielemolo.’ ningu naa piliangi.’ nimbu kanu ungu-pulu lopi sepa perimumu piliangi nimbu siembo. Akumu i-sipa: Isirele yombomane pali Pulu Yemonga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoko lingí aulkamo kamu pipi naa silimú. Pulu Yemone yombo-lupa nimba taltorumu yomboma pali yunga talapena sukundu sukundu olemele kinia mindi Isirele yombomanga konopuma iseli-u pipi silimú. \v 26 Yombo-lupama Pulu Yemonga talapena sukundu ongo pora singí kinia Pulu Yemone yunga Isirele yomboma pali lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba. ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna ungu se aku sipa nimba molemo, akumu i-sipa: \q1 ‘⸤Pulu Ye Yawene nimbale:⸥ \q1 “‘Isirele yomboma kamu molko naa kinjangi.’ nimba \q2 lipa tapondomba yemo Jerusalleme molopale ombá. \q1 Kanu yemone \q2 Jekopone kalopa liltimu yombo talapemo \q1 Pulu Yemonga ungumu naa pilku \q2 bulu siku molemele mele ‘munduku kelko \q3 konopu topele tangi.’ nimba lipa tapondomba. \q1 \v 27 Nane ‘ononga ulu-pulu-kirima mania pupili.’ \q2 nimbú walemonga \q3 aku sipu aku ungumu nimbu panjipu mi lembo.” \q1 ⸤nirimu⸥’ \m nimba molemo. \p \v 28-29 Pulu Yemone yombo sendo “Yu nanga yombomo molopili.” nimba, nimba taltopale kelepa konopu topele naa tolemo. “Yu sepo kondombo.” nimba panjilimú unguma konopu topele naa topa siye naa kololemo akumunga Isirele yombomane ⸤Yesusinga⸥ semane peangamo naa pilku liku bulu siringimunga Pulu Yemo Isirele yomboma-kinia opa-tou molemele akumunga ono yombo-lupama lipa tapondopa Pulu Yemonga yomboma molonge aulkamo akisinderimu. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone Isirele yombomanga pulu-pulu anda-kolepalima konopu mondopa ‘Onone kalko lingí yomboma ‘nanga yomboma molangi.’ nimbú.’ nimba, nimba taltorumu mele pilipale kiniá Isirele yomboma konopu mondopa molemo. \v 30 Ono yombo-lupamane u Pulu Yemone “Saa.” nirimu mele pilku liku naa seko mokoli seringi-na-kolo Isirele yombomane Pulu Yemone “Saa.” nirimu mele mokoli seringimunga Pulu Yemone ono yombo-lupama we kondo kololemo. \v 31 Aku sipala Pulu Yemo ono yombo-lupama we kondo kololemomonga Isirele yombomane Pulu Yemonga ungu naa pilku mokoli selemele. Aku-sipa na-kolo we mólo. Pulu Yemo yuni Isirele yomboma we kondo kolombala. Ono yombo-lupama Pulu Yemone we kondo kololemo mele aku sipa yuni Isirele yomboma kepe we kondo kolombando Isirele yomboma ono yunga ungumu pilku mokoli selemelela. \v 32 Yomboma pali Pulu Yemone ‘We kondo kolambo.’ nimbale ‘Ono pali u ungumu naa pilku bulu siengi.’ nirimu. \r 11:33-36 \s1 Pollone Pulu Yemo Kape Nimba Imbi Ambolopa Paka Tondorumu Ungu Se \q1 \v 33 Olionga Pulu Yemo paa molopa kondolemo. \q2 Yu molemo mele olione pilipu sundulimulu. \q1 Mulúmu paa olandopa lemó olione \q2 yu manda naa manda manjimulú mele aku sipala \q1 Pulu Yemo yunga ulu peanga selemoma kinia \q2 yunga konopumu kinia \q2 yunga pilipa kondolimu kinia \q3 paa awisili pelemo, \q4 olione manda pilipu naa limulú. \q1 Yu konopumuni pilipa nilimúmanga puluma \q2 olionga yombo sene paa manda naa pilipu nilimulu; \q3 yu aulka pulimúma \q4 paa manda naa kanopo lendelemolo. \q1 \v 34 “Nawene Ye-Awilimu konopu lemó mele pilielemoye? \q2 Molo nawene unguma kinia, uluma kinia, \q3 Ye-Awilimu lipa ora simbaye?” \q1 \v 35 “Molo nawene ‘Yuni na méle pundu topili kene \q2 nane yu-kinia elou sambili.’ nimba \q3 yu mélse we sirimuye? ⸤Yombo se mólo.⸥” \q1 \v 36 Yu mélema pali serimu Pulu Yemo; \q2 yu mélema pali enge sipa nokopa molemo; \q3 mélema pali yunga mindi. \q1 Kiniá kepe pe alieli kepe olione \q2 ‘Yu paa olandopa yemo. Yunga imbimu \q3 mélemanga pali paa olandopa molemo.’ nimbu \q1 yu kape nimbu \q2 imbi ambolopo paka tondolepo mindi pamili. \q3 Sika aku sipa sepili. \mr 12:1-15:13 \ms1 Ye Nokoli Karasimu ‘Sika’ Ningu Kuru Mondolemele Yombomane Ulu Senge Mele Pollone Nimba Sirimu Unguma \c 12 \r 12:1-2 \s1 Pollone “‘Pulu Yemo Popo Tamili.’ Ningu Onone Onono Konde Molangi Kangi Pali Yu Siee.” Nirimu Ungu Se \p \v 1 Akumunga, ango-keme, nane onondo tondolo mundupu nikiru: “Pulu Yemone olio kondo kolopa ‘Naa tambo.’ nilimú kene ⸤yombomane kongi kinia kera kinia paa kake selima Pulu Yemo popo toko kalko siringi yuni kanopa peanga pilipa liltimu mele⸥ onone ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu ono onono konde molangi kangi pali ulu-pulu-kiri se naa pepa kake sepili yu siengi.” nimbu mawa sekero. ‘Pulu Yemo kape nimbu yunga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu aku siku sangi. \v 2 Aku sekole ononga kangimane kelko we-mana-yombomanga konopu leko uluma selemele mele manda manjiku naa sayo. ‘Pulu Yemone olio konopu kondema sipili.’ ningu topele toko konopu lupa leko ulu lupa seko molayo. Aku siku sengi liemu onone Pulu Yemone ‘Ulu sangi.’ konopu lemó uluma manda pilingí. Ulu peangama kinia ulu yu kanopa konopu silimúma kinia ulu sumbi nilima kinia manda pilingí. \r 12:3-8 \s1 Pulu Yemone Olio Yu-Mele-Mele Tondolo Apurupa Silimúmane Yunga Kongonomo Samili Ungu Se \p \v 3 Pulu Yemone na we kondo kolopale nando “Andoko yomboma nanga ungumu ningu si.” nirimu-na nane onondo nimbuli: “Ono yu-mele-mele molemele mele konopu siku imbi mania mele molopili molkole ‘Olio imbi ola mele molopili molemolo.’ konopu naa leaa.” nikiru. Pulu Yemone ono kongono lupa lupamanga pilipa kondoli lupa lupa sirimu akumane konopu leko kondoko ono yu-mele-mele selemele senge mele apurayo. \v 4 Olionga kangina kimbu-ki mele gilimúmane pali kongono lupa lupa selemele. Kini kongono lupa sepa, mongone lupa sepa, komuni lupa sepa, kangimunga mélemane aku siku kongono lupa lupa selemele mele \v 5 aku sipu olio yombo awisili molemolo-na-kolo olio Karasinga yomboma molemolomanga olio kangi selumu mele molopo kangi selumunga kimbu-ki mélema mele molemolo. \p \v 6 Pulu Yemone yuyu ‘Olio yu-mele-mele kongono lupa lupa samili.’ nimba, pilipa kondolima lupa lupa moke sepa silimú kanu kongonoma samili. \li1 Ungu nimba sílimunga pilipa kondolimu simu liemu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilielemolo mele yomboma unguma nimbu siemili. Kanu yombomanga se Pulu Yemo ⸤ ‘Sika lipa tapondolemo.’ nimba⸥ awili sepa kuru mondolemo yombomone ungu awisili tondolo mundupa nimba sipili. Molo yombo se Pulu Yemo kanga sepa mele mindi kuru mondolemomone kanga sepa nimba sipili. \li1 \v 7 Yombo lipa tapondoli pilipa kondolimu silimú liemu yomboma lipa tapondopili. \li1 Ungu-mane sili pilipa kondolimu silimú liemu akumu limú yombomone ungu-mane sipili. \li1 \v 8 ‘Umbunamane yomboma topa mania naa mundopili. Konopu tondolo pupili molangi.’ nilimú pilipa kondolimu pelemo yombomone aku sipa nipili. \li1 Yombo lupama lipa tapondombando kou-mone silimú yombomone konopu talo sepa naa lepa pilipa lipa popenge sepa kou-mone sipili. \li1 Yombo-lupamanga kongono nokolemo yombomone nokopa kondopili. \li1 Yombo mindili nolemelema kondo kolopa lipa tapondolemo yombomone konopu sipa lipa tapondopili. \r 12:9-21 \s1 Ononga Genupilima Konopu Mondonge Ungu Se \p \v 9 ⸤Yombo lupama⸥ paa sika konopu mondoko kondayo. \li1 Ulu-pulu kirima kanoko kiri pilku munduku kelko, ulu-pulu peangama mindi yakala kolko tondolo munduku seko molangi. \li1 \v 10 Ononga genali konopu mondolemele mele Karasinga yomboma anju yando konopu mondayo. \li1 Ononga yombo mare molko kondonge ono molko kinjingí kinia konopu awisili naa leko konopu peanga pepili yombo lupama kape ningu molayo. \li1 \v 11 Ulu peangama sengendo siye naa kolko enge ningu seko, ‘Yombomane olio Pulu Yemonga Minimu pea molemoloma ningu kanangi.’ ningu ‘Yu olio ambolopa molopili.’ ningu molayo. Ye-Awilimunga kongonomo tondolo munduku sendayo. \li1 \v 12 ‘Pe molopo kondomolo.’ ningu kuru mondoko konopu sieyo. Mindili singí kinia mumindili naa kolko taka leko molayo. Alieli Pulu Yemo kinia ungu ningu molayo. \li1 \v 13 Pulu Yemonga yombo mare méle mólo tolemoma liku tapondoko méle mare siengi. \li1 Yombo kolea suluna yombo mare ponenge onge kinia liku tapondoko “Pea peamili waa.” niengi. \li1 \v 14 Yombo marene ono seko kinjingima ‘Pulu Yemone ono sepa kondopa lipa tapondopili.’ ningu yu mawa sangi. Sika Pulu Yemo mawa sendekole ‘Kanu yomboma sepa kondopa lipa tapondopili’ niengi. ‘Ono ⸤pundu topa⸥ sepa kinjepili.’ ningu mawa naa sangi. \li1 \v 15 Yombo konopu singíma-kinia ono konopu siku molangi. Yombo kola sengema-kinia kola seko molangi. \li1 \v 16 Yomboma-kinia konopu seluna pupili uluma selu-siku seko molangi. \li1 Ono kakara naa ningu ‘Yombo awilima molemolo, we-yomboma-kinia naa andopo molomolo.’ naa ningu, yombo imbi naa mololima-kinia konopu siku seluna kopu seko molangi. \li1 ‘Na imbi paa ola molemo. Na paa pilipa kondoli pelemo yombomo molio.’ naa niengi. \li1 \v 17 Yombo marene ono seko kinjingí kinia onone anju seko naa kinjangi. \li1 Yombomane pali kanoko peanga pilielemele uluma mindi pilku seko molangi. \li1 \v 18 Opa seko mumindili kololi ulu akuma konopu liku munduku naa piliangi. Alieli ‘yomboma-kinia pali taka lepo molamili.’ ningu konopu kimbu siku pilku molangi. \li1 \v 19 Nanga pulu lemó yomboma yombo marene ono seko kinjingí kinia ono pundu naa tangi. ‘Pulu Yemone ono-kinia mumindili kolomba.’ ningu siye kolangi. Aku sipa mele ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna ungu se molemo, akumu i-sipa: \q1 ‘Ye-Awilimuni nimbale: \q2 “Seko kinjilimilimunga pundu toli kongonomo \q3 nanga kongonomo mindi. Seko kinjilimilimunga \q2 nane nanu pundu topo mindili simbú.” nilimú.’ \li1 aku sipa molemo kene ⸤ono onono naa sangi⸥. \li1 \v 20 Aku siku paa naa sekole ⸤Pulu Yemonga bokuna nilimú mele sangi. Akumuni nimbale⸥: \q1 “Nunga opa-toumu gelene kolomba kinia ga sieni. \q2 ‘No nonowale sekemo.’ nimbá kinia no kolko sieni. \q1 Aku sení kinia \q2 nu-kinia sepa kinjimba ulu kanuma pilipale \q3 pipili kolomba.” \li1 ⸤nilimú mele sangi.⸥ \li1 \v 21 Ulu-pulu kirimane ono topa mania naa mundopili. ‘Ulu-pulu kirima topo mania mundamili.’ ninguli ulu-pulu peangama sangi. \c 13 \r 13:1-7 \s1 Pollone “Yomboma Gapomanone Ungu-Mane Sipa Panjilimúma Pilku Liku Seko Molaa.” Nirimu Ungu Se \p \v 1 Yomboma pali gapomanone nilimú mele pilku liku molangi. Gapomano we naa molemo. Pulu Yemone ‘Kolea nokopili.’ nimba taltorumu-na molemomonga aku siku seko molangi. Koleamanga pali gapomano molemelema Pulu Yemone nimba taltopa ‘molangi.’ nilimú-na molemelemonga aku siku onone nilimili mele pilku liku molangi. \v 2 Akumunga, “Gapomanonga ungu naa pilielemolo.” nilimili yombomane aku siku “Pulu Yemone ‘sangi.’ nimba mondolemo yombomanga unguma naa pilielemolo.” nilimili. Aku selemelemonga ononga kotemo wendo ombá. \p \v 3 Molko kondolemele yomboma nokoli yombomane seko naa kinjilimili. Seko kinjiku molemele yomboma mindi pipili kolangi. Gapomanone ono mindi sepa kinjimba. ‘Nokoli yomboma olione pipili naa kolamili. Onone olio seko naa kinjangi.’ ninguli ulu peangama seko molayo. Aku senge kinia gapomanone onone seko molemele mele kanopa kape nimbá. \v 4 ‘Yomboma molko kondangi.’ nimba Pulu Yemone ‘Nanga kongono sendélimu molopili.’ nimba gapomano lipa mondolemo-na gapomanone aku sipa sembá. Aku-na-kolo gapomano we tondolo naa pelemo. Gapomanomone yombo kirima konopu kiri panjipa “Mongo likimili kene mindili nangi.” nimbándo tondolomo pelemo kene onone seko kinjengi liemu yu pipili kolayo. ‘Seko kinjingí yombomanga kote wendo ombá kinia nanga kote pilindepili.’ nimba Pulu Yemone gapomano mondolemo. \v 5 Akumunga ‘Yuni olio sepa kinjimba kene yuni nimbá mele sepo molamili.’ akumu manjiku ningu naa molangi. ‘Olio konopu kiri naa pepili, konopu peanga lepo molamili.’ ningu yuni nimbá mele seko molangila. \p \v 6 Onone aku siku ningu pilkuli, nokoli yombomane Pulu Yemonga kongono manjiku seko molemele kene kou-takisi tangila. \v 7 Gapomanone ungu-mane sipale “Méle sie.” nilimú mélema siengi. Kou-takisi limili yomboma kou-takisi toko siengi. Méle limilimanga kou-takisi pulimú mele toko siengila. Ono nokolemele yomboma-kinia mokoli naa seko, ungu ningíma taka leko pilku awi siku molangi. Yombo se imbi ola molemomonga imbi ambolko paka tondangila. \r 13:8-10 \s1 Ungu-Manema Pali Pilipu Lipu Semolondo Yomboma Konopu Mondamili Ungu Se \p \v 8 Ono anju-yando yomboma-kinia pundu anjikuli ‘We pepa mindi naa pumba aku punduma welea pora nipili.’ ningu nondoko pundu tangi. Ulu selu mindi sekole “Pora naa nipili.” niengi. Akumu i-sipa: Anju-yando yombo ono onono-kinia konopu mondoko kondo kolko mololko pangi. Aku senge yomboma aku siku Pulu Yemonga ungu-manema pali paa pilku liku sengemonga yomboma konopu mondoko siye naa kololko pungí kinia paa papu. \v 9 ⸤Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini yando nimba sirimu pelemo⸥ ungu-manema i-sipa: \m “Ambo yema wa ulu-kirinale naa sangi. \m Yomboma toko naa kondangi. \m Mélema wa naa liengi. \m Yombo lupamanga mélema kanoko yama naa meangi.” \m kanumu. Aku ungu-manema kinia ungu-mane lupama pali kinia lipu sere lendepo nimulúndu \m “Ono onono yu-mele-mele konopu mondoko \m kondo kolko nokolemele mele aku sikula \m yomboma konopu mondoko nokoko molangi.” \m aku ungu-mane pelemomo nilimulu. \v 10 Onone konopu mondolemele yomboma kondo kolkole manda naa seko kinjingí. Kanu-kinia ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manema pali pilku liku sengendo yomboma konopu mondoko kondo kolonge kinia aku siku paa sika ungu-manema pali pilku liku senge. \r 13:11-14 \s1 Pollone Yesusi Yunga Yomboma Omba Limba Walemo Wendo Ombámonga Olio Kiniá Molomolo Mele Nirimu Ungu Se \p \v 11 ‘Aku sipu uluma samili.’ nambi semu-na nikiruye? Wale se omba pelemomonga aku sipu nikiru. Kanu walemo ono pilielemele, akumu i-sipa: Kiniá ono uru pelemelema makilku ola molonge wale kanumu. ⸤Karasini olionga nimba senderimumu u ‘Sika.’ nimbu⸥ kuru mondorumulu kinia yuni yu molombana olio ‘yu pea molamili.’ nimba kamu sukundu limba walemo nondopa naa ombá serimu, na-kolo kanu walemo kiniá nondopa wendo ombá sekemo kene ono uru pelemelema makilku ola molonge walemo koronga wendo omu. \v 12 Ipulieli pora nimbá sepa, kolea tangomba sekemo kene simbulu tolemo kinia selemele ulu-puluma mundupu kelepo, pa selina opa selemele mélema lipu panjamili. \v 13 Ulu kake selima kolea pa selemo kinia yomboma kanangi pipili naa sembá uluma semolondo tondolo mundupu samili. Maku topo no-tondolo nombo kála sepo amu naa tamili. Wa ulu-kirinale naa sepo, kanu uluma semolondo konopu kimbu sipu naa andamili. Irinale naa sepo, yombo lupamanga mélema kinia kangina gilimú mélema kinia ulu mare lupa lupa yombo marene selemele kinia kanopole, yama naa membo ‘Nanga aku sipa liepiliya!’ molo ‘Na aku sipu samboa!’ nimbu pilipu konopu kiri naa panjamili. \v 14 Aku siku naa sangi-na-kolo ⸤mulu-maminia pakolemele mele ono aku siku⸥ ‘Ye-Awili Yesusi Karasi ⸤konopu lemó mele aku sipu konopu leamili.’ ningu yu⸥ liku pakokole, u-we-konopumane ulu-kirima pilku yakala kololemele mele ‘Yakala naa kolamili’ ningu ‘Konopumane pilipu yakala kololemolo uluma samili.’ naa nieyo. \c 14 \r 14:1-15:13 \s1 Karasinga Yombo Konopu Tondolo Pupili Molemele Yomboma Kinia, Konopu Tondolo Naa Pupili Molemele Yomboma Kinia, Akumanga Ungu Se \r 14:1-12 \s1 Karasinga Yombomanga Uluma Kanopo Apurupu ‘Seko Kinjikinu.’ Naa Niemili Ungu Se \p \v 1 Yombo se ‘Sika’ nimba kuru mondolemo-na-kolo tondolo mundupa kuru naa mondolemo yombo akumundu “Pea molamili ou.” ningu, yuni pilipa ulu selemoma naa pilku apuruku yu-kinia ungu awisili angelema naa niengi. \v 2 Karasinga yombo se ‘kere-langima pali nombó kinia unguri naa sembá.’ nimba kuru mondolemo-na-kolo Karasinga yombo se konopu tondolo naa pupili molopale kongima pea pali mi lepa naa nomba, kaliana olemo kere-langima mindi nolemo. \v 3 Yombo se kere-langima pali nolemo yombomone yombo kongima mi lepa naa nolemo yombomo ‘Yu kiri, na peanga.’ konopu naa liepili. Yombo se kongima mi lepa naa nolemo yombomone yombo kere-langima pali nolemo yombomo kanopa apurupale ‘Sepa kinjikimu.’ naa nipili. Yombo kere-langima pali nolemo kanu yombomo Pulu Yemone kanopa peanga pilipa ‘nanga yombomo molemo.’ nirimu kene aku naa sangi. \v 4 Nu nawe konopu lekole yombo senga kendemande-yombomone ulu sembama kanoko ‘Imu seko kondokono. Imu seko kinjikinu.’ ningu apurulinuye? Yunga ye awili nokólimuni mindi yunga kongono selemoma kanopa ‘Imu seko kinjikinu. Imu seko kondokono.’ nimba apurumba. Aku-sipa na-kolo Ye-Awilimuni kanu yombomo ‘Konopu tondolo pupili molopili.’ nimba lipa tapondombamonga yu sika konopu tondolo pupili molomba. \p \v 5 Karasinga yombo sene ‘I walema we walema. I walemo Pulu Yemonga wale kakemo.’ konopu lemó. Aku-sipa na-kolo Karasinga yombo sene walema apurou naa apurupa ‘walema selu-sipa’ konopu lemó. Yombomane pali yu-mele-mele konopu lemele mele konopuni pilkuli ‘Na aku sipu konopu lelio peanga sepo konopu lelio.’ ningu tondolo munduku piliangi. \v 6 Yombo sene ‘I walemo peanga olandopa.’ nimba pilielemo yombomone ‘Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo mele sambo.’ nimba aku sipa nimba pilielemo. Yombo se kere-langima naa apurupa walu nolemo yombomo ‘Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo mele sambo.’ nimba Pulu Yemondo “Ange.” nimbale kere-langima nolemo. Yombo se kere-langima mi lepa naa nolemo yombomo ‘Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo mele sambo.’ nimba aku sipa sepa Pulu Yemondo “Ange.” nilimú. \p \v 7 Olio Karasinga yombomanga sene konopuni pilipa ‘Na nanu pilipuli i-sipu sepo molambo.’ manda pilipa naa nimbá. Yuyu pilipale ‘I-sipu kolambo.’ manda naa nimbála. \v 8 Olio konde molopole Ye-Awilimuni kanopa peanga kanolemo uluma mindi sepo molamili. Molo kolomulu liemu ‘Ye-Awilimuni ‘Kolani.’ nikimu walemo wendo okomo-na yunga imbi ola molopili kolambo.’ niemili. We konde molomolo kinia kepe kolomolo kinia kepe olio Ye-Awilimunga yomboma molomolo. \v 9 Aku ungumunga ulu-pulumu i-sipa: Yu ‘Yombo kololimanga kepe konde molemelemanga kepe Ye-Awilimu molambo.’ nimba Karasi yu kolopale kelepa konde molorumu. \p \v 10 Akumunga nuni nambi semu-na nunga genane ulu selemoma ‘Imu seko kinjikinu. Imu seko kondokono.’ ningu apurulinuye? Nunga gena nambi semu-na kanoko kiri pilku ‘Yu yombo kirimu.’ nilinuye? Pe olio pali Pulu Yemonga kotena gilimulúmunga kiniá aku seleno manda naa selemo. \v 11 Akumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i-sipa: \q1 ‘Ye-Awilimuni nimbale: \q1 “I konde molopo mindi puliu akumu paa sika mele \q2 yomboma pali ongo nanga kumbikerena \q3 komorongo toko pondoko tamalu peko, \q1 “Pulu Yemo yu sika molemo.” kerena ningí \q2 akumu paa sikala.” nikimu.’ \m nimba molemo. \v 12 Akumunga, olio yu-mele-mele olionga ulu selemolomanga puluma pali sika Pulu Yemo nimbu simulú. \r 14:13-23 \s1 ‘Karasinga Yomboma Seko Kinjangi.’ Ningu Ulu Mare Naa Sangi Ungu Se (14:1-15:13 pali) \p \v 13 Akumunga, olione anju yando yombomane ulu selemelema apurupu kanopo kiri pilielemolo mele mundupu keleamili. Ulu se lupa i-sipu samili: Nunga gena ‘mania pumbá molo ulu-pulu-kirima sembá ulu se paa naa sambo.’ ningu pilku molangi. \v 14 Na ⸤Pollo⸥, Ye-Awili Yesusi pea konopu seluna pupili molembolo yemo molopole ‘ ‘Mélemanga pali mélse yuyu Pulu Yemone kanopa kalaro molemo’ nimba naa kanolemo.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondokoro. ‘Aku-sipa na-kolo yombo sene mélse ‘kalaro molemo’ konopu lemó liemu sika kanu mélemo kanu yombomone aku sipa konopu lemómonga aku mélemo kanopa ulu se sembá kinia sepa kinjimba.’ nimbu pilkiru. \v 15 Nuni kere-langi se noleno kinia genane kanopale yunga konopuna umbuna pelemo liemu nuni yu konopu naa mondokole aku siku seleno. Karasi yunga nimba kolali sepa kolondorumu gena akumu nu kere-langi noleno-na kanopale Karasi mundupa kelepa kamu ultu pumba molopa kinjimba liemu aku kere-langimu naa nou. \v 16 Nuni ulu pilku peanga pilku selenomo yombomane kanokole nunga bulkundu nindiku ‘Sepa kinjikimu.’ ningí kinia manda naa sembá kene nuni sení uluma mimi siku pilku seko molani. \v 17 Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa ⸤Karasinga yomboma⸥ nokopale kere-langi kinia no kinia nolemele aku mélemanga yu kanopale ungu se naa nilimú. Yu ye nokoli kingimu molopa nokopale ulu sumbi nilima kinia, taka lepa mololi uluma kinia, konopu sili uluma kinia, Mini Kake Sélimuni silimú aku uluma mindi ‘senge kinia kanopo peanga pilimbu.’ nimba pilipa molemo. \v 18 Yombomane Karasinga kongonomo pilku sendengendo aku uluma selemele yomboma Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo, we-yombomane kanoko ‘seko kondokomele’ ningu pilielemele. \p \v 19 Akumunga, olione yomboma taka leko konopu seluna mindi pupili molonge uluma kinia, olionga genupilima Karasinga unguma pilku liku seko molongendo konopu olandopa tondolo pupili molonge uluma kinia, paa tondolo mundupu samili. \v 20 Kere-langi se nonimunga Pulu Yemonga kongonomo kamu toko mania mundoni kinia paa manda naa sembá kene aku paa naa sani. Sika kere-langima pali kalaro se naa molopa unguri naa selemo-na-kolo kere-langi se noni kinia yombo sene kanopale yu konopu talo pembamonga Karasinga yombo molopa sembá mele pilipa sundupa sepa kinjimba liemu aku senímu manda naa sembá. \v 21 Nuni kongi se molo no-waene se noni molo ulu se lupa sení kinia genane kanopale yu konopu talo pembamonga Karasinga yombo molopa sembá mele pilipa sundupa sepa kinjimba liemu kelko aku siku naa sení kinia peanga. \p \v 22 Nunu aku mélema kanoko konopumuni pilieleno mele akumu nu kinia Pulu Yemo kinia olonga kongonomo. Yombo sene mélse kanopa ‘I mélemo peanga.’ konopu lepale yunga konopumuni pilipa ‘Sepo kinjikiru.’ nimba ungu se naa piliemu liemu yu konopu sipili. \v 23 Aku-sipa na-kolo yombo sene kere-langi se kanopa ‘I kere-langimu kalaro molemonje. Nombó kinia manda naa sembanje.’ nimba kuru mondopale nomu liemu sepa kinjilimú. ‘Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu se sekero.’ nimba kuru naa mondopale nomu liemu sika sepa kinjilimú. Olione ‘Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma selemolo.’ nimbu kuru naa mondopole uluma selemolo kinia aku sipu ulu-pulu-kirima selemolo. \c 15 \r 15:1-6 \s1 ‘Karasini Pilipa Selemo Mele Olione Aku Sipu Pilipu Samili.’ Nirimu Ungu Se (14:1-15:13 pali) \p \v 1 Olio ⸤ ‘Sika’ nimbu⸥ kuru mondopo siye naa kololemolo yombomane konopu tondolo naa pulimú yomboma ‘Yesusi ambolko kondangi.’ nimbu ononga umbunama pea mendepo, olio oliolio konopu sipu molomolo uluma mindi naa samili. \v 2 Olio yu-mele-mele ‘Karasinga yomboma ‘Karasi yu sika.’ ningu kuru mondolemele mele siye naa kolko yu tondolo munduku ambolangi.’ nimbu ono lipu tapondomolondo kanoko peanga pilielemele uluma samili. \v 3 Olio pilielemolo, ⸤Pulu Yemone mana lipa mundorumu ye nokoli⸥ Karasi kepe yu yuyu ‘konopu sipu molombo uluma sambo.’ naa nirimu kanumu. Yuni pilipa serimu mele Pulu Yemonga bokuna molemo mele i-sipa: ⸤Konane se torumu ye nokoli kingi Depitinga opa-toumane Depiti yu-kinia seringi mele Depitini Pulu Yemondo nirimu mele pe Karasi-kinia wendo ombá mele walu lipa sere lendepa nirimu. Depitini konane nimba Pulu Yemondo nimbale:⸥ \q1 “Yombomane nu ungu-taka tondoko marake selemele \q2 akumu na pea selemelela.” \m ⸤nirimu.⸥ \v 4 U ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna imbi toringi aku ungumane pali olio mane simbando molemo. ‘Olionga konopu tondolo pupili siye naa kolopo Karasi ambolopole ‘Pulu Yemone olio lipa tapondomba walemo sika ombá.’ nimbu kuru mondopo nokopo molamili.’ nimba Pulu Yemone ‘Aku unguma piliangi kene bokuna tangi.’ nirimu-na toringi molemo. \p \v 5 ‘Konopu tondolo pupili siye naa kolko Karasi ambolangi.’ nilimú Pulu Yemone ‘Ono Karasi Yesusi sepa molemo mele manda manjiku seko molemele yomboma anju yando konopu seluna pupili manda molangi.’ nipili. \v 6 ‘Ono pali konopu seluna pupili molkole olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga Lapa Pulu Yemonga imbimu ambolko paka tondangi.’ nimba ‘aku siku molangi.’ nirimu. \r 15:7-13 \s1 Talape Lupa Yomboma Kinia Juda Yomboma Kinia Karasi Ononga Pali Lipa Tapondólimunga Ungu Se (14:1-15:13 pali) \p \v 7 Pe kiniá ono Karasinga yomboma molemele kene ‘Pulu Yemonga imbimu ola molopili.’ ningu Karasini onondo “Pea kopu sepo molamili waa.” nirimu mele aku siku onone ononga yomboma anju yando “Pea kopu sepo molamili waa.” nieyo. \v 8-9 Nane ono ⸤Romo yomboma⸥ nimbu sikiru: Karasini ‘Pulu Yemone ‘sika nilimú’ ningu piliangi.’ nimba, ‘Pulu Yemone anda-kolepalindu wendo ombá mele nimba panjerimu mele paa sika wendo okomo piliangi.’ nimba, ‘Juda yombo naa molemele yombomane Pulu Yemo kondo kolopa lipa tapondólimunga Pulu Yemo yunga imbimu ambolko paka tondangi.’ nimba, Karasi yu Juda yombomanga kendemande-yemo omba molorumu. Juda yombo molemele yombomando ungu se aku sipa mele Pulu Yemonga bokuna toringi molemo kanumu. Akumu i-sipa: \q1 ‘Isirele yombomanga talapena \q2 naa molemele yomboma molongena \q1 nane nu kape nimbu, konane nimbu \q2 nunga imbi ambolopo paka tondombo.’ \m nimba molemo kanumu. \v 10 Ungu se lupa nimba molemóla. Akumu i-sipa: \q1 ‘Isirele yombomanga talapena naa molemele yomboma, \q2 ono Pulu Yemonga ⸤Isirele⸥ yomboma-kinia pea \q3 konopu siku molangi.’ \m nimba molemo. \v 11 Ungu se lupa i-sipala: \q1 ‘Isirele yombo naa mololi yomboma, \q2 Ye-Awilimu kape niengi. \q1 Yombomane pali yu kape ningu konane nieyo.’ \m nimba molemo. \v 12 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane ungu se pea nimbale: \q1 “Jesini kalopa limba yemo ombá. \q2 Yu omba Isirele talapena naa molemele \q3 yombomanga ye nokoli kingimu molopa \q4 ono nokomba. \q1 Onone ‘Yu olio lipa tapondomba.’ ningu \q2 pilku nokoko molonge.” \m nirimu. \p \v 13 Mini Kake Sélimunga tondolomone ono Pulu Yemo “Sembó.” nimba panjerimu mele ‘Sika aku sembá.’ ningu kuru mondolemele mele ‘Pe siye naa kolko ‘Sika.’ ningu kuru paa mondoko mololko mindi pangi.’ nimba, ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemelemonga pulumu Pulu Yemo yuni ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele kanu ulumuni ‘Ono konopu awili seko siku konopu pe nipili molangi.’ nipili. \mr 15:14—16:27 \s1 Pollone Yu Kongono Serimu Mele Nimba Sipale Romo Yombomando “Ono Molaa.” Nirimu Ungumu \r 15:14-22 \s1 Pollone Yombo-Lupama-Kinia Kongono Konopu Sipa Serimumunga Ungu Se \p \v 14 Nanga ango-keme, ‘Ono sika ulu peangama mindi alieli seko molko, unguma pali sika pilku kondoko, anju yando manda mane singí tondolomo sika ono-kinia pelemo.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondolio. \v 15 Ungu mare ‘Ono kelko piliangi.’ nimbu na pipili naa kolopo tondolo mundupu pepá tondu. ‘Na kongono paa peanga se siembo.’ nimba Pulu Yemone \v 16 na nimba taltopa ‘ ‘Karasi Yesusinga kongonomo sendambo.’ ningu Juda yombo naa molemele yomboma liku tapondani.’ nirimumunga aku sendu. ‘Yombo-lupamane Pulu Yemo popo toko kalko silimilima kanopa peanga pilielemo mélema mele molko, Mini Kake Sélimuni ‘Ono Pulu Yemonga yombo manjiku molko, yombo kake selima molangi.’ nipili.’ nimba Pulu Yemone na ‘Yombomanga popo tondoli yemo molko yomboma semane peangamo toko siliku andani.’ nimba na nimba taltorumumunga aku sipu ono ungu mare tondolo mundupu nimbu sipu pepá tondu. \p \v 17 Akumunga, na Karasi Yesusi-kinia pea kopu sepo kongono selembolomonga Pulu Yemonga kongonomo sendeliomonga na ‘Papu selio.’ nimbu pilipu konopu siliu. \v 18 Nane ungu se lupa paa naa nimbu simbú. Karasini na lipa tapondolemo-na nane ungumu nimbu sipu ulu-⸤tondolo⸥ mare seliomonga yombo-lupama Pulu Yemonga unguma pilku liku selemele aulkamo akisindendu ulu akuma mindi nimbu simbú. \v 19 Mini Kake Sélimuni na tondolo sirimumunga nane ulu-tondolo mare serindu-na kanokole yombo-lupama aku seringi. Aku kongonomo sembondo Karasinga semane peangamo pali kolea-awili Jerusalleme pulu polopo topo sipuli koleamanga pali topo silipu pumbu kolea Illirikame poropinji topo sipu pora sirindu. \v 20 U kepe kiniá yandopa yandopa kepe, ‘Karasinga imbimu naa pilielemele koleamanga yunga semane peangamo ‘paa piliangi.’ nimbu andopo topo siembo.’ nimbu pilielio. ‘ ‘Ye sene ulka ponga u polorumuna ola ulka naa takambo.’ nimbu aku sipu sambo.’ nimbu pilielio. \v 21 ⸤Nane ‘Sambo.’ konopu lelio mele⸥ bokuna ungu se molemo, akumu i-sipa: \q1 ‘Yombo u yunga semanemo \q2 naa toko siringi yombomane yu kanonge. \q1 Ungumu naa pilieringi yombomane \q2 aku ungumunga ungu-pulumu pilingí.’ \m nimba molemo. ⸤Aku sipa mele nane ‘ungu naa pilieringi yomboma nimbu siembo.’ konopu lelio.⸥ \r 15:22-33 \s1 Pollone Romo Yombomando “Ombo Kanambo.” Nirimu Ungumu \p \v 22 Aku nimbu pilipu aku kongonomo u ya sepo molio kongonomone ono Romo yomboma ombo kanombo aulkamo wale awisili pipi silimú. \p \v 23 Aku-sipa na-kolo kiniá i koleamanga na kongono sembó mare naa lemó, nane kalia-ingi awisili ‘Ono ombo kanamboa!’ konopu lepo molorundu, akumunga \v 24 ‘na kolea Sipéne pumbúndu u ono ombo kanopole pumbú.’ konopu lekero. ‘Na ono-kinia konopu sipu pea kopu sepo molomolo kinia pe na liku tapondoko kolea Sipéne mundu-pangi.’ nimbuli ‘Aku sipu sembó.’ konopu lepo molio. \v 25 Kiniá aku selka-na-kolo iseli-u Pulu Yemonga yombo Jerusalleme molemelema pumbu lipu tapondo-pukuru. \v 26 ⸤Karasinga yombo⸥ kolea Masedonia kinia Akaya poropinjitolonga moloringi yombomane Pulu Yemonga yombo Jerusalleme moloringimanga yombo koropama liku tapondongendo kou-mone pilku liku popenge seko liku maku toringi ⸤kou-monema simbú pukuru⸥. \v 27 Onono pilkuli ‘Aku samili.’ ningu pilku liku popenge seko siringi-na-kolo pundu mele toringila. Yombomanga minima lipa tapondolemo mélema u Juda yomboma-kinia perimu aku Pulu Yemonga méle peangama yombo-lupama-kinia naa perimu akuma siringi akumunga yombo-lupamane pundu mele tongendo kangikundu lipa tapondomba mélema Juda yomboma sikimili akumu papu sekemele. \v 28 Akumunga na i kongonomo sepo pora simbundu u Jerusalleme pumbu ⸤kolea Akaya kinia Masedonia poropinjitolo yombomane liku maku toko na siringi⸥ kou-monema yomboma sindi-pumbuli nimbúmuni, pe kolea Sipéne pumbúndu u kolea-awili Romo ombo ono kanombo. \v 29 Na pilkiru, ombó kinia Karasini ono sepa kondomba ulu paa awisili na membo ombó. \p \v 30 Ango-keme, nane onondo tondolo mundupu nimbuli: “Na ‘Lipu tapondamili.’ ningu na-kinia kála seko Pulu Yemo nanga ningu mawa sendeko molangi.” nikiru. ‘Ye-Awili Yesusi Karasi sika.’ nimbu kuru mondolemolomonga kepe, Mini Kake Sélimuni olio anju yando konopu mondolemolo ulumu silimúmunga kepe, akutolonga ‘aku sendangi.’ nimbu mawa sekero. \v 31 Pulu Yemondo nanga ningu mawa sendekole, ‘Kolea Judia disiriki Karasinga semanemo naa pilku liltingi yombomane na seko kinjiku mindili naa siengi. Nane Pulu Yemonga yombo Jerusalleme molemelema lipu tapondombo kinia kanoko peanga piliangi.’ nieyo. \v 32 ‘Na Pulu Yemone ‘Manda, pu.’ nimu liemu ono molemelena na konopu silipu ombo ono-kinia pea wale mare kopu sepo molomolomonga kelepa konopu enge nipili.’ ningu aku siku Pulu Yemo mawa sendayo. \v 33 ‘Yomboma konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimú Pulu Yemo ono-kinia pali molopili. Sika aku sepili. \c 16 \r Kolomongo-Awili 16 \s1 Pollone Yombo Lupa Lupama “Molaa.” Nirimu Ungumu \p \v 1 Olionga kemulu ambo kolea Pimbi, yu kolea Sengiria taono Karasinga yombo talapemo lipa tapondoli kongono se sendelemo ambomo, yu ombá kinia kanoko peanga pilku \v 2 ‘yu Ye-Awilimunga ambo se kene’ ningu “Molamili ou.” nindangi. ‘Ono Pulu Yemonga yomboma molkole aku siku seko, yuni ⸤Pulu Yemonga⸥ yombo awisili tondolo mundupa lipa tapondopa, na kepe lipa tapondorumu kene yu umbuna se pemu liemu liku tapondangi.’ nimbu mawa sekero. \p \v 3 Na kinia pea Karasi Yesusinga kongonomo serimulu ambo Pirisilla kinia ye Akuwilla kinia “Manda molembeleye?” nindangi. \v 4 ‘Olo toko kondonge kinia unguri mólo.’ ningu na liku tapondoringili. Na liku tapondoringilimunga nanu mindi “Ange.” naa nikiru; Juda yomboma naa molemele yombo-lupa kolea lupa lupa Karasinga yombo talapemanga yombomane kepe “Ange.” nilimilila. \p \v 5 Karasinga yombo mare olonga ulkana maku tolemele yomboma “Manda molemeleye?” nindangila. \p Nanga paa konopu mondolio pulu lemó ye Epainetas, yu kolea Esia poropinji sukundu koleamanga pali pulu-pulu Karasinga yemo molorumu yemo, yu “Manda molenoye?” nindangi. \p \v 6 Ononga kongonomo tondolo mundupa senderimu ambo Maria “Manda molenoye?” nindangi. \p \v 7 Nanga ⸤Juda⸥ ye Andoronikas kinia Juniasitolo, na kinia pea ka-ulkana perimulu, aku yetolo “Manda molembeleye?” nindangi. Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane pali aku yetolo ‘Seko kondolembele ye peangatolo.’ nilimili. Na Karasinga yemo u naa molambo olo Karasinga yetolo moloringili. \p \v 8 Yu Ye-Awilimunga yemo molemomonga yu konopu mondolio ye Ambilliatas “Manda molenoye?” nindangi. \p \v 9 Olio Karasinga kongonomo pea selemolo ye Upanas kinia nanga pulu lemó konopu mondolio ye Sitakis kinia “Manda molembeleye?” nindangi. \p \v 10 Apelles, Karasinga yemo molorumumunga mindili norumu-na-kolo Karasi mundupa naa kelepa tondolo mundupa ambolorumumunga yu kanoko kape nilimili, aku yemo “Manda molenoye?” nindangi. \p Aritopullasinga ulkana pelemele yomboma “Manda molemeleye?” nindangi. \p \v 11 Nanga ⸤Juda⸥ ye Erotiane “Manda molenoye?” nindangi. \p Nasisasinga ulkana pelemele yombomanga mare Ye-Awilimunga yombo molemelema “Manda molemeleye?” nindangi. \p \v 12 Ye-Awilimunga kongonomo tondolo munduku senderingili ambo Tiripina kinia Tiriposatolo “Manda molembeleye?” nindangi. \p Nanga konopu mondolio pulu lemó ambo Pesisi, Ye-Awilimunga kongonomo tondolo mundupa sendelemo ambo sela, akumu “Manda molenoye?” nindangi. \p \v 13 Ye-Awilimuni ‘Nanga yemo molopili.’ nimba taltorumu ye Rupasi kinia yunga anumu kinia “Manda molembeleye?” nindangi. Kanu ambomone nanga anumu mele molopa na nokolemóla. \p \v 14 Asinikiritas, Pellekono, Emis, Patoropas, Emas keme, ononga genupili ono kinia pea molemele yema kinia “Ono manda molemeleye?” nindangi. \p \v 15 Pillollokas keme Jullia keme Nerusi keme yunga kemulu keme Ollimipas keme Pulu Yemonga yombo ono kinia pea molemele yomboma pali “Manda molemeleye?” nindangi. \p \v 16 ‘Olio pali Karasinga yomboma’ ningu anju yando yomboma kangulku “Manda molemeleye?” niengi. \p Karasinga yombo talapemane pali “Ono manda molemeleye?” ningu mundukumili. \r 16:17-20 \s1 Yombo Marene Karasinga Yombo Talapemo Sungu Siringimanga Ungumu \p \v 17 ⸤Ungu se kamu niembo.⸥ Ango-keme, nane ono tondolo mundupu nimbuli: Yombo marene Karasinga yombo talapemo sungu siku, u mane siringi pilku liltingi unguma ‘naa piliangi.’ ningu ungu lupa lupama ningu silimilimunga Karasinga yomboma pilkuli, Karasinga ungumu u pilielemele mele kelko pilku sunduku seko kinjingí kene kanu yomboma kanoko kondoko molaa. Aku yomboma-kinia nondoko seluna kopu seko naa molangi. \v 18 Kanu yombomane olionga Ye-Awili Karasinga kongonomo naa sendelemele kene ono-kinia seluna naa molangi. Ononga kangikundu uluma mindi konopu mondoko selemele. Yombomane ‘ ‘Ono sika nikimili.’ ningu piliangi.’ ningu kolo toko ‘ungu peanga mare nikimulu’ ningu kondi tolemele aku unguma Karasinga yombo marene ‘I ungumu sika ungumu. I ungumu kolo.’ ningu naa apuruku kondoko we walu pilku limili yomboma ningu sembambu silimili. \v 19 Onone ⸤Ye-Awili Karasinga⸥ unguma pilku liku ambolko kondolemele mele yombomane pali pilielemelemonga na ono-kinia awili sepo konopu sipu molio, na-kolo ‘Ono ulu peangama paa pilku kondangi. Ulu kirima pilku senge aulka se paa naa liepili.’ konopu lekero. \p \v 20 ‘Nanga yomboma konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimú Pulu Yemone nondopa mele ‘⸤Ono Romo Karasinga yombomane kurumanga nokoli⸥ Setene kimbuni kulangi.’ nimbá. \p Olionga Ye-Awili Yesusini ono we kondo kolopa molopili molangi. \r 16:21-24 \s1 Yombo Marene Romo Yombomando “Manda Molemeleye?” Niringi Unguma \p \v 21 Na pea kongono kopu sepo selembolo ye Timotini “Ono manda molemeleye?” nimba, nimba mundukumu. Nanga ⸤Juda⸥ ye LLusiasi keme Jesono keme Sosipate keme akumane kepe “Ono manda molemeleye?” ningu, ningu mundukumilila. \p \v 22 (Na Tetiasi, Pollone nikimu mele pilipu i pepámo tondokoro yemone Ye-Awilimunga yemola molopole “Ono manda molemeleye?” nimbu, nimbu mundukuru.) \p \v 23 Na Pollo kinia Karasinga yombo talape ya molemelema kinia yunga ulkana ‘pea peamili waa.’ nimba nokolemo ye Gayasini “Ono manda molemeleye?” nimba, nimba mundukumu. \p Ya kolea-awili Korini kou-mone kinia koleamonga kongonoma kinia nokolemo ye Erasitas kinia olionga genu Kutasi kinia olone “Ono manda molemeleye?” ningu, ningu mundukumbili. \p \v 24 (Olionga Ye-Awili Yesusi Karasini ono pali we kondo kolopa molopili molangi. Sika aku sipa sepili.) \r 16:25-27 \s1 Pulu Yemonga Imbi Ambolopa Paka Tondoli Ungu Se \p \v 25-27 ⸤Kiniá olione Pulu Yemonga imbi alieli ambolopo paka tondamili.⸥ Na semane peangamo topo siliumuni kinia, Yesusi Karasindu nimbu silimulumuni kinia, Pulu Yemone ono konopu manda tondolo mundundumba. I semane peangamo u lopi sepa perimu ungumu. Yu kalia-ingi paa awisili Pulu Yemone u nimba para naa sirimu-na-kolo pe kiniá-mele ‘Mona liepili ⸤yomboma⸥ piliangi.’ nimbale nimba para sikimu. Molopa Mindi Puli Pulu Yemone ‘Ma-koleana yombo talapemane pali ‘I semanemo yu sika ungumu.’ ningu kuru mondoko kanu ungumu pilku liku sengena panjiku sangi.’ nimba yuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemando “Mona liepili ningu para siee.” nirimu. Kanu-kinia kanu ungu ningu siringi yemane ‘Yomboma paa piliangi.’ ningu ononga bokumanga sukundu kanu semane peangamo wendo ombá mele ningu siku boku toringi nimba pelemo. Yesusi Karasini olionga nimba senderimumunga Pulu Ye yu manjipa pilipa kondoli pelemo yemo, yunga imbi kamu ola molopa mindi pupili. Sika aku sipa sepili. \b \p ⸤Aku pea nikiru.⸥