\id REV Andelale Revelation - Rob & June Head file converted 28-Jan-99 \h LIPA ORA SIRIMU \toc1 LIPA ORA SIRIMU Pe Wendo Ombá Mele Karasini Jono U LIPA ORA SIRIMU Bokumu \toc2 LIPA ORA SIRIMU \mt1 LIPA ORA SIRIMU \mt1 Pe Wendo Ombá Mele Karasini Jono U LIPA ORA SIRIMU Bokumu \is1 I Bokumunga Ungu-Pulu Mare \ip I bokumu ye Jonone torumu (1:1,4,9, 22:8). Aku-sipa na-kolo \bd Jono semonje?\bd* Yombo awisilini pilkuli ‘I ye Jono yu Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemanga ye Jono.’ ningu pilielemele (Mateyu 10:2). Aku liemu Semane Peangamo kinia pepá yopoko kinia i bokumu kinia ye selumuni torumu. \ip Jonone i bokumu torumumunga ungu-pulu se i-sipa: Romo ye paa awili kumbina Sisamone nimbale: “Pulu ye se molio kene nokolio yombomane pali na kape ningu popo tangi.” nimba ungu-mane se sipa panjerimu. Aku-na-kolo Juda yomboma kinia Karasinga yomboma kinia ononga Pulu Ye selu mindi ‘Pulu Yemo’ ningu popo toko kape ningu imbi ambolko paka tondoringimunga “Sisamo paa naa popo tomolo. Mólo.” niringi. Karasinga yombomane “Mólo.” niringimunga Romo gapomanomone ononga yombo awisili mindili sipa ka sipa ono sepa kinjerimu. Jono kepe nomuna kolea kanga se lierimu akuna ka sipa panjerimu. Patemosi akuna pepale i bokumu torumu (1:9, ma-koleamanga pikisamo gomo 1213). \ip Jonone pepá torumu unguma yuyu konopumuni pilipale naa torumu. \bd Yesusini yu lipa ora sirimu uluma\bd* kanopale pepá torumu (1:10-11). Kanu ulu kanorumumanga ulu mare olio naa molamili u sika kamu wendo orumunje, naa pilielemolo. Ulu mare sika pe wendo ombánje (1:1,19). Aku-sipa na-kolo ulu mare kinia méle mare kinia kanorumu akuma sika mélema mólonje. Ungu-ikuma perimu. Ungu paa awisili ungu-iku torumu, akumanga ungu-pulumu yombo marene ungu awisili angelema nilimili. \ip Kurumanga nokoli Setene yu sika tondolo pulimú-na-kolo yunga tondolomo mania purumu pumbá; Pulu Yemonga Sipisipi Walomonga tondolo olandopamo sika paa pelemo pembamo. Pulu Yemonga opa-touma wendo onge, umbuna mare sika wendo ombá-na-kolo Yesusi sika walte omba Setene kamu topa mania mundupa yunga yomboma lipa memba pumbála, yu kinia pea kamu molopo kondomolo. ‘Akumu pilkuli Karasinga yomboma Yesusi tondolo munduku ambolko molko, ungu talo pea naa pilku, ungu sikamo munduku naa kelko, taka leko molangi.’ nimba pepá torumu. Ungu mare i-siku kanoko piliani: 2:10, 3:10; 2:13, 6:9; 2:14-15. \ip Pulu Yemo kinia Yesusitolo kape ningu olonga imbi ambolko paka tondoringi ungu awisili molemóla. Umbu-Unguna topele tomolondo pererimulu-na-kolo ungu paa peangama. Paa kanokole aku sikula olo kape ningu imbi ambolko paka tondaa! I unguma kanangi: 4:8,11, 5:9-10,12,13ekendo, 7:10,12, 11:15,17-18, 12:10-12, 15:3-4, 16:5,7, 19:1,5-7. \ip Ungu-pulu pokore boku ambolkonomonga pealemekondo “24. laip”, “44.3. Pikinini Sipsip” molemo. \ip Ya ungu-pulumu pora nikimu. \c 1 \mr Kolomongo-Awili 1-3 \ms1 Karasinga Yombo Talape Yopoko-Pakara Moloringina Jonone Pepá Topa Mundorumu Unguma \r 1:1-3 \s1 Boku Tombando Pulu Polopa Torumu Ungumu \p \v 1 Pe wendo ombá mele Pulu Yemone ‘Yunga kendemande yomboma piliangi.’ nimba Yesusi Karasi lipa ora sirimu mele inia molemo. ‘Olio piliamili.’ nimba Yesusi Karasi yuni yunga angellomo na yunga kendemande ye Jono molorunduna lipa mundorumu. \v 2 Nane kanorundu mele pali nimbu para sikiru. Pulu Yemonga unguma kinia, Yesusi Karasini “Pulu Yemone nilimú unguma sika-unguma.” nilimú mele kinia, lipu ora sikiru. \p \v 3 Pe wendo ombá mele i bokuna nimba silimú unguma yomboma pilku molangi kanoko ningu singí yomboma kinia, bokuna molemo unguma pilkuli konopumanga mondoko pilingí yomboma kinia ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molonge. Ulu wendo ombá nilimúma nondopa wendo ombá akumunga, aku siku senge yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molonge. \r 1:4-8 \s1 Jonone “Molko Kondaa.” Nirimu Ungumu \p \v 4 Ono kolea Esia poropinji Karasinga yombo talape yopoko-pakara molemelena na Jonone i pepámo topo sikiru. \p We kondo kololi ulu-pulumu kinia konopu pe nili ulu-pulumu-tolo ono-kinia pepili. U molorumu, kiniá molemo, pe ombá Pulu Yemone aku ulu-pulutolo sipili. Kanu yemo molopa koleama nokolemo koleana wendo olemele mini yopoko-pakarane aku ulu-pulutolo siengila. \v 5 Yesusi Karasi, Pulu Yemonga unguma kolo naa topa sumbi sipa nimba silimú yemo, yombo kololima lomboroko ola molonge yombomanga yu kumbi lepa lomboropa ola molorumu yemo, ma-koleana pali molemele ye nokoli awilimanga ye nokolimu molopa nokolemo ye nokoli paa awilimu, yuni aku ulu-pulutolo ono sipilila. \p Olio konopu mondolemo yemo, yuni yunga meme ‘olionga’ nimba ondondorumu mememone olionga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba kulu tondopa, \v 6 ‘Yunga Lapa Pulu Yemonga kongonomo sendangi.’ nimba ‘Olio yu-kinia mélema nokopo molopo, Pulu Yemo popo tondoli yomboma molangi.’ nirimu yemo, yunga imbimu alieli-alieli paa ola molopa, yomboma nokomba tondolomo yu-kinia kamu alieli-alieli pepa mindi pupili. Aku sipa wendo opili. \q1 \v 7 Kaname! Yu kupana molopa ombá sepa molemo. \q1 Ombá kinia yombomane pali \q2 ononga mongomone kanonge. \q1 Yu toko kondoringi yombomane kanongela. \q1 Yu ombá kinia \q2 ma-koleana yomboma pali kola awili-seko senge. \q1 Sika aku sipa wendo ombá. \q2 Aku sipa sepili. \m \v 8 Tondoloma pali yu-kinia pelemo Pulu Ye Awilimuni nimbale: “Na u kumbi lepo molorundu pe akilepo molombo yemo.” nikimu. Kanu Yemo yu kiniá molemo mele u molorumu, pe ombá yemo. \r 1:9-20 \s1 Jonone Karasi Kanorumu Semanemo \p \v 9 Na ononga genu Jono, ono-kinia olio Yesusinga yomboma molemolomonga mindili nombo umbuna melemolo. Mindili molo umbuna se wendo olemo kinia ‘Olio mindilima we namili.’ nimbu tondolo mundupu molopo, olio Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo talapena molemolo yomboma. Na Pulu Yemonga unguma yomboma nimbu sipu, Yesusinga semanemo topo siliumunga na ka siku nomu-kusana sukundu ma-kanga lemó akumu ‘Kolea Patemosi’ nilimili akuna ka siku mengo oringi molio. \v 10 Ye-Awilimunga wale se wendo orumu kinia Mini Kake Sélimuni na molorunduna omba na ambolorumu kinia nanga bulkundu ungu tondolo se, bikollo mele, pilierindu. \v 11 Aku ungu nirimumuni nimbale: “Nu mongone kanoni mele pepána tokole Karasinga talape yopoko-pakara, Epesasi kinia, Simena, Pekamame, Tayataira, Sadisi, Pilladepia, LLadosia kinia, aku taonomanga Karasinga yombo talape molemelemanga pepá toko mundani.” nirimu. \p \v 12 ‘Nawene nikimunje?’ nimbu bulkundu topele topo kanorundu kinia kou-gollone seli sepe-llame yopoko-pakara lierimu kanorundu. \v 13 Kanu sepe-llamema lierimu suku-singina ye se gilierimu, yu mana-ye none seli se, yu ye nokolimane selemele mele wale-pakoli sulu se pakopa kimbu aki topa, kou-gollone seli kako mele se uluwina lierimu. \v 14 Yunga pengemo kinia penge-indi pali paa kake sélimu, yu kongi sipisipimanga indi kinia kalopora kinia akutolo kake selemo mele serimu. Yunga mongotolo sepe mele tondolo pa serimu. \v 15 Yunga kimbutolo kou-kopa sepena kalolemele kinia tondolo pa selemo mele pa serimu. Yunga ungumu no topa ungu nilimú mele ungu nirimu. \v 16 Yunga ki-lomekondo kombokandi yopoko-pakara ambolorumu. Opa seli lu-pulta ekendo ekendo pea nee mololimu yunga kerena perimu. Enane tondolo mongo takele selemo mele yunga kumbikeremo aku sipa none serimu. \p \v 17 Nane yu kanorundu kinia na yombo kololi none sélimu yunga kumbikerena sumbi sipu tamalu perindu. Kanu-kinia yuni yunga ki-lomekondo na ambolopa nimbale: “Nu pipili naa kolou. Na Kumbina ⸤Ye⸥mo Pe Akilipa ⸤Ye⸥mo. \v 18 Na Konde Mololi ⸤Ye⸥mo. U sika kolorundu-na-kolo kiniá na kamu konde molopo mindi púlimu molio kanumu. Na kololi ulu-pulumu kinia kololi yombomanga koleamo-tolonga kitolo ambololio. \p \v 19 Akumunga, nu kanokono mele semanema pepána tani. Ulu kiniá wendo olemoma kinia pe wendo ombá uluma kinia pepána tani. \v 20 Kombokandi yopoko-pakara kinia kou-gollone seli sepe-llame yopoko-pakara kinia kanonu akuma ungu-iku mele akumanga ungu-pulumu i-sipa: Kombokandi yopoko-pakara nanga ki-lomekondo ambolondu akuma na Karasinga yombo talape yopoko-pakaranga angelloma; sepe-llame yopoko-pakara akuma na Karasinga yombo talape yopoko-pakara.” ⸤nirimu.⸥ \c 2 \r 2:1-7 \s1 Epesasi Taono Karasinga Yomboma Nimba Mundorumu Ungumu \p \v 1 ⸤Aku yemone aku nimbale pe nando nimbale:⸥ “Epesasi taono Karasinga yombo talapemonga angellomondo pepá toko i-siku ningu mundou: \p “I ungu pepána tokoromo ye kombokandi yopoko-pakara ki-lomekondo ambolopa, \q1 kou-gollone seli sepe-llame yopoko-pakara lemóna andolemo yemone ‘aku angellomondo nieni.’ nimba, nimba mundukumu. Yuni nimbale: \p \v 2 seleno mele pali na kanolio. Kongonomo \q1 tondolo munduku seko, umbunama wendo olemo kinia munduku naa kelko tondolo munduku molemele mele kanolio. Ulu-pulu-kiri selemele yema kanoko paa kiri pilku seluna andoko naa molemele mele kanoliola. Ye marene “Olio Yesusini lipa mundorumu yema molemolo.” nilimili-na-kolo kolo tolemele yema nuni ‘Sikanje.’ ningu apuruku pilku kanokole ‘Ono kolo tokomele.’ ningu kanoleno mele kanolio. \v 3 Nanga imbimu ambololenomonga yombomane nu seko kinjilimili-na-kolo nu kanu umbunama we mengo nanga kongonomo siye naa kololeno akumu na kanolio. \p \v 4 Akumu peanga-na-kolo nane nu-kinia ungu se pelemomo niembo: \q1 Nuni u pulu polko na mondoko pilkuli paa konopu mondorunu mele kiniá aku siku na konopu naa mondoleno. \v 5 U-pulu-pulu na konopu mondoko nanga ungumu ambolorunu-na-kolo kiniá siye selemo mele pilku konopu topele toko, u serinu mele pilku kelko aku siku sani. Molo aku naa senu liemu nu molonina ombole nunga sepe-llamemo lemó koleana wendo limbu. \v 6 Aku-sipa na-kolo ulu peanga se selenomone nu lipa tapondolemo: Nu ye Nikollasi lombili pulimili yombomane selemele uluma paa kanoko kiri pilieleno. Nane kepe Nikollasinga talape yombomane selemele uluma kanopo kiri pilieliola. \p \v 7 Yombo se komu gilimbamone Mini Kake Sélimuni Karasinga yombo talapemando nimba sikimu ungumu piliepili. Yombo se enge nimba opa-toumu kamu topa mania mundumbamo ‘Alieli molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo unjumunga mongoma nopili.’ nimbú. Aku unjumu Pulu Yemonga kaliana gilimú.” \m ningu pepá toko Epesasi yombomanga nokolemo angellomo sieni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥ \r 2:8-11 \s1 Simena Taono Karasinga Yomboma Nimba Mundorumu Ungumu \p \v 8 ⸤Yemone kelepa nimbale:⸥ “Simena taono Karasinga yombo talapemonga angellomondo i-siku pepá toko mundani: \p “I ungu pepána tokoromo u kumbi lepa molorumu pe akilepa molomba yemonga ungumu. U kolorumu pe lomboropa ola molorumu we molemo aku ⸤ye⸥mone i ungumu nimba mundukumu. Yuni nimbale: \p \v 9 “Ono mindili nongo koropa pupili molemele mele kanolio. ⸤Sika kangikundu koropa pupili molemele-na-kolo konopukundu kamakoma molemele.⸥ Yombo marene ‘Juda yomboma molemolo.’ nilimilimane ono-nga ungu-taka tondoko ungu-bulkundu nindilimili mele kanolio. Kanu yomboma paa sika Juda yomboma mólo. Ono ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenenga talapena molemele yomboma. \v 10 Ono mindili nonge mele pilku mini-wale naa mundangi. ⸤Kurumanga nokoli⸥ depelemone ono yombomanga mare ‘Na munduku keleangi.’ nimba ka-ulkana panjimba kinia wale rureponga talo ono mindili nonge. Pe na munduku naa kelko nanga yomboma molkole kamu kolongi liemu nane ‘Ono méle kaloli siembo.’ nimbu alieli molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu simbú. \p \v 11 Yombo se komu gilimbamone Mini Kake Sélimuni Karasinga yombo talapemando nimba sikimu ungumu piliepili. Enge nimba opa-toumu kamu topa mania mundumba yombomo ‘Yomboma wale talo-siku kolangi.’ nimbú kinia yu-kinia ulu se paa naa pemba.” \m ningu pepá toko Simena yombomanga nokolemo angellomo sieni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥ \r 2:12-17 \s1 Pekamame Taono Karasinga Yomboma Nimba Mundorumu Ungumu \p \v 12 ⸤Yemone kelepa nimbale:⸥ “Pekamame taono Karasinga yombo talapemonga angellomondo i-siku pepá toko mundani: \p “I ungu pepána tokoroma ye opa seli lu-pulta ekendo-ekendo nee molemomo taltopa molemo yemone aku angellomondo nimba mundukumu. Yuni nimbale: \p \v 13 “Nu moleno koleamo na pilkiru. Nu ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana moleno. Aku-sipa na-kolo na ambolko kondoko, na mondoko pilierinu mele ‘Naa piliambo.’ ningu na munduku naa kelierinu. Nanga unguma pipili naa kolopa yomboma nimba sirimu ye Andipasi ononga kolea Simena, Setene akuna nokopa molemo kolea kanuna toko kondoringi wale kinia kepe na munduku naa kelko ‘Karasi yu Ye-Awilimu mólo.’ ni naa nirinu. \p \v 14 Aku-sipa na-kolo nane nu-kinia kanopo kiri pilielio ungu mare pelemo, akuma i-sipa: Nuni na Karasinga yombo nokoleno talapemonga ye mare ye Bellamene mane sirimu mele kuru mondoko pilku molemele. Bellamene ye nokoli kingi Bellake mane sirimu mele i-sipa: “Nuni ‘Isirele yomboma molko kinjangi!’ ningu ono kondi toko, we-mélema ‘Olionga pulu yema.’ ningu popo toko kalolemele kere-langima nongo, wa ulu-kirinale senge mele aulka se liku ora sieni.” nirimu. \v 15 Aku sikula nu-kinia molemele yombo mare ye Nikollasi lombili pulimili yomboma unguma pilku limili mele aku siku unguma pilku likuli seko kinjiku molemele. \v 16 Akumunga, nu akumu kanoko kiri pilku konopu topele tani. Naa senu liemu nane nu molonina ombo nanga opa seli lu-pulta kerena gilimúmuni nu-kinia ombo opa sembó. \p \v 17 Yombo se komu gilimbamone Mini Kake Sélimuni Karasinga yombo talapemando nimba sikimu ungumu piliepili. Yombo se enge nimba opa-toumu kamu topa mania mundumba yombomo nane kere-langi mana lopi sepa lemómo simbú. Kou kake seli se, akumunga imbi konde se tombo molombamo, yombo se paa manda naa kanopa imbi simba, kou simbú limba yombomo mindi kanu imbi tombomo kanopa imbi simba.” \m ningu pepá toko Pekamame yombomanga nokolemo angellomo sieni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥ \r 2:18-29 \s1 Tayataira Taono Karasinga Yomboma Nimba Mundorumu Ungumu \p \v 18 ⸤Kanu-kinia yemone kelepa nimbale:⸥ “Tayataira taono Karasinga yombo talapemonga angellomondo pepá toko munduku i-siku nieni: \p “I ungu pepána tokoroma Pulu Yemonga Malo, sepe nolemo mele yunga mongomo tondolo pa sepa, kopa konde kariyápa mele mini-mana selemo mele aku sipa kimbu pa selemo ye akumuni nimba mundukumu. Yuni nimbale: \v 19 “Nu ulu selenoma kanolio. Nu konopu mondoko, na kuru mondoko, nanga kongonomo sendeko, umbunama wendo olemo kinia tondolo munduku molko, nu u serinu mele maniandopa, kiniá seleno mele olandopa, akumu nane kanolio. \p \v 20 Aku sika na-kolo nane nu kanopo kiri pilielio mele i-sipa: Kolo topa “Pulu Yemonga ungu-umbu tondolemoma pilipu nimbu siliu.” nilimú ambo Jesepele, yuni nanga kendemande-yomboma kondi topa mane sipa nimbale: “Wa ulu-kirinale seko, we-mélemando ‘Olionga pulu yema.’ ningu popo toko kere-langi kalolemele kere-langima nonge kinia papu.” nilimú kanu ambomo iri toko “Pu.” naa ningu we molopili siye kololeno. \v 21 ‘Yu wapora tolemo mele kanopa kiri pilipa konopu topele topili.’ nimbu wale mare we molorundu-na-kolo yu ‘Konopu topele naa tombo.’ nimba sepa kinjerimu mele we sepa molemo. \v 22 Akumunga, nane ‘Yu kuru awili-sepa topili.’ nimbú. Yu pea wa ulu-kirinale selemele yema yuni ulu selemoma kanoko kiri naa pilku konopu topele naa tongi liemu ‘Mindili awili-seko nangi.’ nimbúla. \v 23 Yunga bolangoma paa topo kondombóla. Aku sembó kinia na Karasinga talape yombomane kanokole, ‘Yunga yombomane konopumanga pilielemele mele kepe ulu se sengendo konopu mondolemele mele kepe yuni apurupa kanopale, ononga ulu selemelemanga yu-mele-mele méle kalomba.’ ningu pilingí. \p \v 24 Ono na Karasinga yombo mare Tayataira taonona molko, kanu ambomonga ungu nilimúma yombo marene “Aku unguma ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenenga ungu tondoloma.” nilimili aku unguma naa pilku limili yombomando ungu se nimbú sekero. Umbuna se pea ‘ono meangi.’ naa nimbú. I selu mindi niembo: \v 25 Ono méle ambolkomelema tondolo munduku ambolko molangi na wambo. \p \v 26 Yombo se enge nimba opa-toumu kamu topa mania mundupa, nane “Sei.” niliu unguma pilipa sepa molopili walemo pora nimbá kinia nane aku sembá yombomo ‘Yombo talapema nokopili.’ nimbu namba simbú. \v 27 Tatane na ‘Yomboma nokambo.’ nimba namba sirimu mele yombo kanumu simbú kinia \q2 ‘yuni kanu yombo talapema \q3 tondolo mundupa nokomba. \q2 Mane selemele mingima \q3 kopene tondolo toko norupulu tolemele mele \q4 yuni aku sipa enge nimba nokomba.’ \p \v 28 Kombokandi kolea tangombando orili-u gilimú akumu kepe yu simbú. \v 29 Yombo se komu gilimbamone Mini Kake Sélimuni Karasinga yombo talapemando nimba sikimu ungumu piliepili.” \m ningu pepá toko Tayataira yombomanga nokolemo angellomo sieni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥ \c 3 \r 3:1-6 \s1 Sadisi Taono Karasinga Yomboma Nimba Mundorumu Ungumu \p \v 1 ⸤Yemone kelepa nimbale:⸥ “Sadisi taono Karasinga yombo talapemonga angellomondo i-siku pepá toko mundani: \p “Pulu Yemonga mini yopoko-pakara kinia kombokandi yopoko-pakara kinia ambolopa molemo yemone ‘Pepá toko mundani.’ nimba, aku angellomondo nimba mundukumu. Yuni nimbale: \p “Nane nu uluma seleno mele pilipu kanolio. Yombomane ‘Nu konde moleno.’ nilimili-na-kolo nu kolko pora sirinu. \v 2 Nu uru naa peli makilku ola molou. Ulu peanga kanga-kolte selenoma ‘kamu mania naa pupili.’ ningu aku uluma tondolo munduku kelko sei. Nuni seleno uluma nane kanolio kinia nanga Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma aku sipu mele naa kanolio kene aku sei. \v 3 Aku kene ungu u pilku liltinu unguma kelko konopu kimbu siku pilku, pilku liku sengena panjiku konopu topele tou. Molo kelko nu makilku ola naa molonu liemu na wa noli ye se olemo mele kiyongo nimbu nu molonina ombó. Ombó walemo nu naa pilku molani ombó. \p \v 4 Aku-na-kolo nunga kolea Sadisi yombomanga mare ononga mulu-maminiamanga ‘kalaro naa molopili.’ niringi. Ono kanopo peanga pilielio uluma seko molemelemonga mulu-maminia kake selima simbú pakoko na kinia pea kopu sepo molomolo. \v 5 Yombo se enge nimba opa-toumu kamu topa mania mundumba yombomo ono mulu-maminia kake selima simbú pakonge mele aku sipa yu mulu-maminia kake sélimu simbú pakopa molombala, kanu yombomonga imbimu konde molko mindi pungí yombomanga imbima molemo bokuna pe-pe kepe paa kulu naa tondombo. Tata kinia yunga angelloma kinia ononga kumbikerena yunga imbimu lepo ‘Nanga yombomo.’ nimbú lémo. \v 6 Yombo se komu gilimbamone Mini Kake Sélimuni Karasinga yombo talapemando nimba sikimu ungumu piliangi.” \m ningu pepá toko Sadisi yomboma nokolemo angellomo sieni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥ \r 3:7-13 \s1 Pilladepia Taono Karasinga Yomboma Nimba Mundorumu Ungumu \p \v 7 ⸤Yemone kelepa nimbale:⸥ “Pilladepia taono Karasinga yombo talapemonga angellomondo i-siku pepá toko munduku nieni: \p “Ye paa sika kake sepa, ulu-pulu sikamo yu-kinia pepa, u ye nokoli kingi Depitini yunga yomboma nokopa ‘Paa.’ nirimu kinia pungu, ‘Kongono i-siku saa.’ nirimu kinia seringi tondolomo yu-kinia perimu mele kanu yemo aku sipa tondolo pepili yunga talape yomboma nokopa yuni kuna wendo limú kinia yombo sene manda lloko naa tolemo, lloko tolemo kinia yombo sene manda ki naa limú, kanu yemone ungu se nimba mundupa nimbale: \p \v 8 “Nane nu uluma seleno mele pilipu kanolio. Kána! Nu molenona ombo kuna se wendo lindu kanumu yombo sene manda pipi naa simba. Kanolio kinia nunga enge kanga-kolte mindi pelemo-na-kolo nanga ungumu munduku naa kelko, nanga imbimu seko naa kinjiku ‘Yu naa pilielio.’ naa nilinu. \v 9 Yombo mare “Juda yomboma molemolo.” nilimili-na-kolo kolo tolemele. Ono Juda yomboma mólo, ono ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenenga talape molemele yombo kanuma ‘Nunga kumbikerena ongo tamalu pekole ‘Nane nu sika konopu mondolemo.’ niengi.’ nimbú. \v 10 Nane ‘Nu enge ningu nanga unguma munduku naa keliei.’ niliu mele seko molenomonga ulu-umbunama koleamanga pali wendo ombá kinia nane nu lipu tapondombo. ‘Mana-yomboma enge ningu molemelenje.’ nimba kanombando umbuna kanuma wendo ombá. \p \v 11 Na nondopo ombó sekero kene nu ambololeno mélema tondolo munduku ambolko molou. Nunga méle kaloli taltondoliomo ‘yombo sene lupa naa lipili.’ ningu aku siku seko moloyo. \v 12 Enge nimba opa-toumu kamu topa mania mundumba yombomo nanga Pulu Yemonga ulka-tembelemonga ulka simu mele ‘giliepili.’ nimbú. Kanu-kinia yu kelepo ulkamo mundupa kelepa penando manda naa pumbá. Nanga Pulu Yemonga imbimu kinia, nanga Pulu Yemone kolea-awili Jerusalleme konde sembá Pulu Yemo molemo mulu-koleana lepa mania ombámonga imbimu kinia, nanga imbi kondemo kepe, aku imbi-poko nane yunga mambelena imbi topo mondombo. \v 13 Yombo se komu gilimbamone Mini Kake Sélimuni Karasinga yombo talapemando nimba sikimu ungumu piliangi.” \m ningu pepá toko Pilladepia yomboma nokolemo angellomo sieni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥ \r 3:14-22 \s1 LLadosia Taono Karasinga Yomboma Nimba Mundorumu Ungumu \p \v 14 ⸤Yemone kelepa nimbale:⸥ “LLadosia taono Karasinga yombo talapemonga angellomondo pepá toko munduku i-siku nieni: \p “Ungu i pepána tokoroma ungu sikama mindi pelemo yemo, Pulu Yemonga unguma kolo naa topo sumbi sipu mindi nimbu siliu yemo, Pulu Yemone méle serimumanga pali pulumu, mélemanga pali nokolemo ye nokoli olandopamo, akumuni i unguma nundu nimba mundukumu. Yuni nimbale: \p \v 15 “Ulu selenoma pali nane pilipu kanolio. Nu tondolo monda naa topa, tondolo mulu-mulu naa nimba, suku-singina mele moleno kanolio. ‘Nu kamu monda topili molenanje peanga. Molo nu kamu mulu-mulu nipili molenanje peangala.’ konopu lekero. \v 16 Aku-sipa na-kolo nu tondolo monda naa topa, tondolo mulu-mulu naa nimba kuma-kuma liepili molenomonga nane nu meku topo eltombo sekero. \v 17 Nuni ninguli: \q2 ‘Kou-mone kinia méle awisili \q3 taltopo molopo kamako molio. \q2 Mélse mólo naa tolemo.’ \q1 nilinu-na-kolo koropa pupili mindili nongo molko kinjiku, mélse naa panjiku we-we molko, mongotolo kiri liepili kolea naa kanoko moleno mele nu nunu ‘Molopo kinjikiru.’ ningu naa pilieleno. Yombomane yombo koropama kondo kololemele mele nu aku siku moleno. \v 18 Sekole molko kondoni mele nimbu siembo: ‘Kamako leambo.’ ningu kou-gollo sepena kamu kalopa kake seli taltoliomo topo toko liku, ‘We-we naa andopo molambo. Pipili naa sepili.’ ningu mulu-maminia kake taltolioma pakani topo toko liku, ‘Kolea kanambo.’ ningu mongona kandoni marasene taltoliomo topo toko lieni. \p \v 19 Yombo konopu mondolioma ‘Molko kondangi.’ nimbu mane sipu iri tolio kene nu konopu kimbu sikuli seko kinjilinu mele kanoko kiri pilku munduku kelko konopu topele taa! \v 20 Kána! “Na sukundu wamboye?” nimbu kerepuluna mangilipu giliu. Yombo se nanga ungumu pilipa imbi sipale “Sukundu ou.” nimu liemu na sukundu ombo yu-kinia pea kopu sepo molopo, na pea ga nombo molombolo. \p \v 21 U na enge nimbu opa-toumu topo mania mundorundu kinia Tata ye nokoli kingimu molopa kolea nokopa molorumu polona pumbu pea molorumbulu molembolo mele aku sipa enge nimba opa-toumu kamu topa mania mundumba yombomo na ye nokoli kingimu molopo koleama nokopo molio polona “Pea nokopo molambili ou.” nimbú. \v 22 Yombo se komu gilimbamone Mini Kake Sélimuni Karasinga yombo talapemando nimba sikimu ungumu piliangi.” \m ningu pepá toko LLadosia yomboma nokolemo angellomo sieni.” nikiru.” ⸤nimba kanu yemone na Jonondo⸥ nirimu. \mr Kolomongo-Awili 4-11 \ms1 Mulu-Koleana Sipisipi Walomone Lemó Bokumunga Pipima Wendo Liltimu Kinia Mana Ulu Mare Yomboma-Kinia Wendo Orumu Semanema \c 4 \r Kolomongo-Awili 4 \s1 Mulu-Koleana Pulu Yemo Kape Ningu Imbi Ambolko Paka Tondoringi Semanemo \p \v 1 Aku unguma pilipu pora sipuli pe kanorundu kinia mulu-koleana ulka nangapemo topa lierimu kanorundu. Kanu-kinia ungu u pilierindu kinia bikollo mele ungu nirimu akumuni nimbale: “Pe wendo ombá uluma nane nu lipu ora siembo inia olando ou.” nirimu. \v 2 Aku nirimu kinia waltikele na molorunduna Mini Kake Sélimu omba na ambolorumu-na kanorundu kinia mulu-koleana ye nokoli kingimu molopa koleama nokolemo polo se lierimu, akuna ye se molorumu. \v 3 Akuna ola molorumu yemo i-sipa mele molorumu: Kou-mone olandopa pulimú kou jasipa kinia kou kondoli konillianetolo pa selemo mele yu aku sipa pa serimu. Kou-mone olandopa pulimú kou kondili nili emera pa selemo mele mulúna-wambiye se kolomba-kaweya melemo aku sipa ye nokoli kingimunga polomo lipa makaye sendepa kanu kou emera mele tondolo pa sepa lierimu. \p \v 4 Kanu ye nokoli kingimunga polona ye nokoli kingimanga polo towapu selu taltoko makaye seringi, aku polomanga ola ye nokoli towapu selu moloringi. Ono wale-pakoli kake selima pakoko, ye nokoli kingima wanie kou-gollone selima pakolemele mele wanie-karaonoma pakoko moloringi. \v 5 Ye nokoli kingimunga polona kariapá sepa, ungu tondolo mundupa nimba, mulú torumu. Polomonga kumbina kiya yopoko-pakara norumu, akuma Pulu Yemonga Mini yopoko-pakara. \v 6 Polomonga kumbina nomu-kusa molorumu akumu gallási none sepa paa kake serimu. \p Méle kise konde mololima kolea awi-suku-singina ye nokoli kingimunga polomonga liku kakapu seko moloringi, aku mélemanga bulkundu olokondo pali mongo awisili gilierimu. \v 7 Aku mélemanga se lopa-posi llayono melemo, se kongi kao melemo, se yunga kumbikeremo yombo melemo, se muluna mangopa andolemo kera iliaka melemo aku siku mele moloringi. \v 8 Konde mololi méle kise aku poko ononga yu-mele-mele pou talo-pakara nimba gilipa, mongo paa awisili kangimanga gilipa, poumanga pea olakondo kepe maniakondo kepe gilierimu. Ipulieli tangoli ono múlu naa pilku alieli-alieli ninguli: \q1 “Pulu Ye Olandopa Molopa Enge Nílimu \q2 yu paa kake sélimu, \q3 yu paa kake sélimu, \q4 yu paa kake sélimu, \q2 u molorumu, kiniá molemo, pe ombá yemo.” \m ningu molemele. \v 9 Ye nokoli kingimunga polomonga molemo ye, alieli molopa mindi pulimú pumbá yemo yu konde mololi méle kisene alieli-alieli kape ningu imbi ambolko paka tondoko “Ange.” nilimili kinia \v 10 ye nokoli towapu selu ono ne ye polona molemomonga kumbikerena mania pungu tamalu peko, kanu ye alieli konde molopa mindi pulimú pumbá yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoko, ononga ye nokoli kingi pakolemele wanie-karaono mele pakolemelema wendo liku yunga kumbikerena mania taltoko ninguli: \q1 \v 11 “Olionga Ye-Awilimu, olionga Pulu Yemo, \q2 mélema pali nuni wengendeko serinu. \q1 Nunu konopumuni pilkuli nunga engemone \q2 mélema serinu kinia wendo oringi, \q1 nunga engemone mélema kinia \q2 wendo wendo ongo molemele, akumunga, \q3 yombomane pali \q1 “Nu Ye-Awilimuni seleno mele paa seleno.” ningu \q2 “Ange.” ningu \q1 “Nunga imbimu paa ola molemo. \q2 Nu ye nokoli paa awilimu molko \q3 mélema pali nokoleno nokoni tondolomo \q4 pelemo yemo.” ningu \q1 nu aku siku kape ningu molonge kinia peanga.” \m ningu, se-pu-pu seko molemele. \c 5 \r 5:1-5 \s1 Jonone Boku Se Tambu Siringimu Kanorumu Semanemo \p \v 1 Pe na kanorundu kinia ye nokoli kingimunga polona molorumu yemo yunga ki-lomekondo boku kimboli se lierimu kanorundu, akumunga olakondo maniakondo pea imbi mare molopa, wale yopoko-pakara wakaya leko tambu siringi. \v 2 Kanorundu kinia angello enge nili se molorumu kanumuni tondolo ru nimba nimbale: “Yombo nawe molopa kondolemomone boku wakaya leko tambu siringima manda wendo limbaye?” nirimu. \v 3 Aku-na-kolo mulu-koleana kepe mana kepe mana sukundu kepe yombo sene manda wendo lipa, sukundu imbi molorumuma manda kanomba yombo se molopa paa kondolemo yombo se naa molorumu. \v 4 Kanu-kinia yombo molopa kondopale manda bokumu wendo lipa kanomba yombo se naa molorumumunga kanopole na kola awisili serindu. \v 5 Kanu-kinia ye nokoli towapu selu moloringimanga sene nando nimbale: “Kola naa séa! Piliei! Juda Talapemonga Lopa-Posi LLayono, ye nokoli kingi Depitini kalopa liltimu yemo, yuni enge nimba opa-toumu ⸤kamu⸥ topa mania mundorumu. Ye akumu molopa paa kondolemomone boku wakaya lieli yopoko-pakara manda wendo lipa sukundu kanomba.” nirimu. \r 5:6-10 \s1 Jonone Sipisipi Walomo Kanorumu Semanemo \p \v 6 Kanu-kinia na kanorundu kinia Kongi Sipisipi Walo se ⸤gilierimu⸥ kanorundu. Yu kongi sipisipi toko kondoko taltolemele mele yu aku sipa molopa, yu ye nokoli kingi polona awi-suku-singina gilierimu. Méle konde mololi kise kinia ye nokoli towapu kinia yu liku sukundu munduku ono molko makaye seringi. Yunga pengena ola kongi kao ungú mele yopoko-pakara wendo omba gilipa, mongo yopoko-pakara gilierimu, kanu mongoma Pulu Yemo yunga mini yopoko-pakara yuni ma-koleamanga pali lipa mundorumu akuma. \v 7 Kanu Kongi Sipisipi Walomo yu omba ye nokoli kingi polona molorumu yemonga ki-lomekondo lierimu bokumu liltimu. \v 8 Liltimu kinia méle konde mololi kise kinia ye nokoli towapu kinia yunga kumbikerena mania pungu tamalu peringi. Ono yu-mele-mele gita mele mare ambolko, pellete kou-gollone seli, akuna paura kaloringi kinia muna paa torumu pauramo peke liepili amboloringi. Aku paurama Pulu Yemonga yombomanga pali Pulu Yemo popo toko mawa selemele unguma. \v 9 Onone konane konde se ningu ninguli: \q1 “Nu toringi kinia \q2 yombo ungu lupa lupa lielima kinia, \q2 kangi lupa lupa gilielima kinia, \q2 talape lupa lupama kinia, \q2 kolea lupa lupa molemelema kinia, \q1 nunga mememone \q2 Pulu Yemo kinia kopu seko molonge aulkamo \q3 akisinderinu akumunga \q1 nuni boku manda liku wakaya lielima wendo lini. \q1 \v 10 Nuni ‘Kanu yomboma olionga Pulu Yemonga \q2 kongonomo sendangi!’ ningu \q1 ‘Pulu Yemonga popo tondoli yombo \q2 Pulu Yemo ononga ye nokoli kingimu molopa \q3 ono nokomba yombo talapemo molangi!’ \q4 ningu serinu, akumunga \q1 ono ye nokoli kingima molko \q2 ma-koleana mélema nokoko molonge.” \m niringi. \r 5:11-14 \s1 Sipisipi Walomonga Imbi Ambolko Paka Tondoko Kape Niringi Semanemo \p \v 11 Pe kelepo kanorundu kinia angello paa awisili ungu niringi unguma pilierindu. Angelloma kambu tolemolánje tausini kelepo olandopa tausini nimbu, milliono kelepo olandopa milliono nilimolá. Akuma ye nokoli kingi polomo kinia méle konde mololi kise kinia ye nokoli towapu kinia liku kakapu seko sukundu munduku moloringi. \m \v 12 Aku angellomane tondolo munduku ninguli: \q1 “Sipisipi Walo u toko kondoringimundu \q2 yombomane pali ninguli: \q1 “Yu yomboma nokomba tondolomo kinia \q2 yu kamako molomba méle peanga-peanga \q3 awisili kinia pilipa kondolimu kinia engemo kinia \q4 yu-kinia pepa manda sepa, \q1 yunga imbimu paa ola molopa, \q2 tondolo pa sélimu yu-kinia pelemo.” ningu \q3 yu ange ningu kape ningí kinia papu.” \m niringi. \p \v 13 Kanu-kinia mulu-koleana molemele mélema kepe, mana molemele mélema kepe, mana sukundu molemele mélema kepe, nomu-kusana molemele mélema kepe, koleamanga pali molemele mélemane niringi mele pilierindu. Onone ninguli: \q1 “Ye nokoli kingi polona molemo yemo kinia \q2 Sipisipi Walomo kinia olondo \q1 “‘Molko kondangili!’ nimbu alieli kape nimbu \q2 imbimu paa olandopa molopa, \q3 tondolo pa sélimu kinia \q4 yomboma nokomba tondolomo kinia \q1 kamu alieli-alieli olo-kinia pepa mindi pulimú pumbá.” \q2 nimbu molamili!” \m niringi. \v 14 Aku niringi kinia méle konde mololi kisene ninguli: “Paa aku sipa wendo opili!” niringi. Ye nokoli towapuni mania molko tamalu peko kape ningu olonga imbi ambolko paka tondoringi. \c 6 \r Kolomongo-Awili 6 \s1 Sipisipi Walomone Boku Wakaya Leko Tambu Siringimanga Talo-Pakara Wendo Liltimu Semanemo (Se 6:1, se 6:3, se 6:5, se 6:7, se 6:9, se 6:12, pe 8:1 se kamu wendo liltimu.) \p \v 1 Na kanopo molorundu kinia Sipisipi Walomone bokumu wakaya leko tambu siringi yopoko-pakara kanumanga se wendo liltimu. Kanu-kinia méle konde mololi kise kanumanga sene mulú tolemo mele tondolo mundupa ru nimba nimbale: “Ou.” nirimu. \v 2 Kanu-kinia pilipuli kanorundu kinia kongi ose kake se molorumu. Aku osemonga bulu-mingina ola ye se molorumu kanumuni ele ambolorumu. Yomboma keru-kuru limili kinia se enge nilimúmu wanie pakondolemele mele yu aku siku wanie se siringi, pakopale, yu opa sepale enge nimbá engemo pepili pumba opa sepa yunga opa-touma topa mundumba purumu. \p \v 3 Sipisipi Walomone bokumu wakaya leko tambu siringi talo-sipamo wendo liltimu kinia méle konde mololi kise kanumanga talo-sipamone “Ou.” nirimu. \v 4 Kanu-kinia kongi ose paa kondoli se wendo orumu, aku osemonga bulu-mingina ola ye se molorumu, ‘Mana-yomboma opa naa seko we molemele wale peangama pora nipili. Yomboma opa seko anju yando yomboma toko kondoko, sangi.’ nimbá tondolomo siku, opa seli lu-pulta se siringi. \p \v 5 Sipisipi Walomone bokumu wakaya leko tambu siringi yopoko-sipamo wendo liltimu kinia méle konde mololi kise kanumanga yopoko-sipamone “Ou.” nirimu. Kanorundu kinia kongi ose pombora se molorumu. Akumunga bulu-mingina ola ye se molorumu, kanumuni mélema manda manjilimili sikele se ambolorumu. \v 6 Kanu-kinia méle konde mololi kise moloringi suku-singina yombo senga ungu mele se wendo orumu pilierindu, akumuni nimbale: “⸤Gele awili se lembamonga⸥ kere-langi peangamanga manda manjeli killokaram selu selu ningu ye sene wale senga kou-kongono sepale kou-mone limú aku sipa mele kou-mone pumbá mele manda manjiku, kere-langi wemanga killokaram yopoko yopoko ningu ye sene wale senga kou-kongono sepale kou-mone limú aku sipa mele kou-mone pumbá mele manda manjani. Aku-na-kolo wambola selemele unju ollipima kinia no-waene selemele unjuma kinia seko naa kinjani.” niringi. \p \v 7 Sipisipi Walomone bokumu tambu sirimu wakaya kise-sipamo wendo liltimu kinia méle konde mololi kise kanumanga kise-sipamone “Ou.” nirimu. \v 8 Kanorundu kinia kongi ose wandeya none seli se molorumu. Aku osemonga bulu-mingina ola molorumu yemonga imbimu Kololimu. Yombo Kololemelema Pulimili Koleamo yu pea oringili. ‘ ‘Mana-yombomanga pali yombo kisenga se kisenga se ningu kolangi.’ ningu ‘Mare opa seli lu-pultane tonge kinia kolko, mare gelene kamu kolko, mare kuru tomba kinia kolko, mare méle-takaramane nongo kondangi.’ niengili.’ ningu olo engemo siringi. \p \v 9 Sipisipi Walomone bokumu tambu sirimu wakaya se-pakara sipamo wendo liltimu kinia yombo kololimanga minima Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polona mania moloringi kanorundu. Aku minima u ma-koleana molkole Pulu Yemonga ungumu ‘Sika ungumu.’ ningu kuru mondoko, ‘Yomboma aku ungumu piliangi.’ ningu andoko ningu siringi kinia ono toko kondoringi yombomanga minima. \v 10 Onone tondolo ru ningu ninguli: “Ye Awili Tondolo Olandopamo, ye kake sepa ungu sikama pelemo yemo, wale nambi sepa omba pumbá kinia mana-yombo olio toko kondoringimanga kote pilkuli pundu tondoniye?” niringi. \v 11 Aku niringi kinia yuni ono yu-mele-mele wale-pakoli kake selima sipa nimbale: “Laye-kolte nokoko molangi. Pe ononga opa-toumane ononga genali kongono pea seringi kiniá we seko molemele kanuma kamu toko kondonge kinia Pulu Yemone opa-toumanga kote pilipale pundu tondomba.” nirimu. \p \v 12 Pe na kanopo molorundu kinia Sipisipi Walomone bokumu tambu sirimu wakaya talo-pakara sipamo wendo liltimu. Wendo liltimu kinia ma jimi-jimi paa awili se sepa, enamo paa pombora topa kolea pa naa sepa, olimu kondopa meme sepa, \v 13 unju piki mongoma nou naa liepili poporome tondolo sepa tolemo kinia mania olemo mele kombokandima aku sipa mana mania oringi. \v 14 Kunungu mele mulúmu kimbupa anju anju pumba kolea senga lepa, ma-pangima kinia kolea nomu-kusana lierimuma pumba senga lupa lierimu. \p \v 15 Aku sipa uluma wendo orumu kinia ma-kolea ye nokoli kingima kinia, ye awili imbi molorumuma kinia, opa seli ami yemanga ye nokolima kinia, kamakoma kinia, ye enge nilima kinia, yombo kou naa liku kongono we seringi kendemande-yema kinia, we moloringi yomboma kinia, pali kou-kandemanga kepe ma-koyangamanga kepe kowa pungu lopi seko molkole niringimuni, \v 16 ma-pangima kinia kou-mulu awilima kinia akumando ru ningu ninguli: “Ye nokoli kingi polona molemo yemone olio naa kanopa, Sipisipi Walomone olio-kinia mumindili kolopa “Mindili nangi.” nimbá ulumu wendo naa opili kene olio molemolona ongo aki taa.” ⸤niringi.⸥. \v 17 Pulu Yemo kinia Sipisipi Walomo-tolonga mumindili walemo wendo okomomonga aku siku olio aki tangi. Aku walemo kinia yombo nawe mindili naa nomba we molombaye?” niringi. \c 7 \r 7:1-8 \s1 Isirele Yombo Wane Anderete Poti Po Tausini Pulu Yemone Ononga Mambelena Kongilina Serimu Semanemo \p \v 1 Akumu kanopole pe kelepo kanorundu kinia ma-kolea pundu kisenga angello kise gilku, mana tolemo poporome kise ‘Ma kinia nomu-kusa kinia unju kinia akumanga poporome naa topili.’ ningu ambolko gilieringi. \v 2 Kanu-kinia kelepo angello se kanorundu, yu ena mundi olemokondo Konde Molopa Mindi Puli Pulu Yemone yunga yomboma kongilina semba mele yunga imbi molemomo memba orumu. Kanu angellomone angello kise ‘Ma kinia nomu-kusa kinia seko kinjangi.’ nimba engemo sirimu angellomando tondolo ru nimba nimbale: \v 3 Mamo kepe nomu-kusamo kepe unjuma kepe u mélse seko naa kinjangi. U olionga Pulu Yemonga kendemande-yombo molemelemanga mambelena olio andopo ⸤‘Ono Pulu Yemonga yomboma ningu kanangi.’ nimbu⸥ kongilina samili. ⸤Pe kolea seko kinjangi.⸥” nirimu. \v 4 Kanu-kinia yombo kongilina seringimanga kambu toringimu pilierindu. Isirelene kalopa liltimu yombo talape rureponga pali wane anderete poti po tausini kongilina seringi. \q1 \v 5 Judane kalopa liltimu yombo talapemonga \q2 tuwellepo tausini kongilina seko, \q1 Rumbenene kalopa liltimu yombo talapemonga \q2 tuwellepo tausini kongilina seko, \q1 Getene kalopa liltimu yombo talapemonga \q2 tuwellepo tausini kongilina seko, \q1 \v 6 Asane kalopa liltimu yombo talapemonga \q2 tuwellepo tausini kongilina seko, \q1 Napatallaini kalopa liltimu yombo talapemonga \q2 tuwellepo tausini kongilina seko, \q1 Manasane kalopa liltimu yombo talapemonga \q2 tuwellepo tausini kongilina seko, \q1 \v 7 Simionone kalopa liltimu yombo talapemonga \q2 tuwellepo tausini kongilina seko, \q1 LLipaini kalopa liltimu yombo talapemonga \q2 tuwellepo tausini kongilina seko, \q1 Isakane kalopa liltimu yombo talapemonga \q2 tuwellepo tausini kongilina seko, \q1 \v 8 Sepullanone kalopa liltimu yombo talapemonga \q2 tuwellepo tausini kongilina seko, \q1 Josepone kalopa liltimu yombo talapemonga \q2 tuwellepo tausini kongilina seko, \q1 Benjaminini kalopa liltimu yombo talapemonga \q2 tuwellepo tausini kongilina seringi. \m ⸤Yombo talape ima Pulu Yemonga kongilinamo liltingi yomboma.⸥ \r 7:9-17 \s1 Yombo Paa Awisili Wale-Pakoli Kake Seli Suluma Pakoko Pulu Yemonga Imbi Ambolko Paka Tondoko Kape Niringi Semanemo \p \v 9 Akumu kanopole, pe kelepo kanorundu mele i-sipa: Yombo paa awisili, yombo sene paa manda kambu naa tomba mele, moloringi kanorundu. Aku yomboma ono kolea lupa-lupa yomboma, talape lupa-lupa yomboma, kangi lupa-lupa gilieli yomboma, umbu-ungu lupa-lupa lieli yomboma moloringi. Ye nokoli kingi polona yakondo gilku, Sipisipi Walomonga kumbikerena gilieringi. Ono wale-pakoli kake seli suluma pakoko kipi-gomo ambolkole niringimuni, \v 10 tondolo munduku ninguli: \q1 “Olione Pulu Yemo \q2 ye nokoli kingi polona molemo yemo yu kinia \q1 Sipisipi Walomo kinia olone \q2 olio liku tapondoringilimunga \q3 mindili naa nombo molopo kondolemolo.” \m niringi. \p \v 11 Ye nokoli kingi polomo kinia, ye nokoli towapu kinia, méle konde mololi méle kise kinia, akuma sukuna molangi angelloma pali gilku liku makapu sekole ye nokoli kingi polona kumbikundu tamalu peko Pulu Yemo kape ningu \v 12 ninguli: \q1 “Paa sika aku serimu. \q1 Kape nili ulumu kinia, \q2 tondolo pa seli ulumu kinia, \q3 pilipa kondoli pelemo ulumu kinia, \q4 ange nili ulumu kinia, \q4 imbimu paa olandopa mololi ulumu kinia, \q4 yu mélema pali nokomba tondolomo kinia, \q4 yu paa enge olandopa pelemo ulumu kinia, \q1 aku uluma pali yu-kinia mindi \q2 kamu pepa mindi pupili. \q1 Paa sika aku sipa sepili.” \m niringi. \r 7:13-17 \s1 Kanu Yombomanga Mindili Noringi Uluma Pora Nirimu Semanemo (7:9-17 pali kana) \p \v 13 Kanu-kinia ye nokoli towapu selu kanumanga sene na mangilipa nimbale: “I yombo wale-pakoli kake seli sulu pakokomelema nameleye? Kolea sena molkole oringiye?” nirimu. \p \v 14 Nane pundu topo yundu nimbuli: “Nanga awilimu, na naa pilkiru. Nu pilkinu.” nirindu. \p Yuni nimbale: “I yomboma ononga opa-toumane mindili siku umbuna awisili siringi walemanga mindili paa awili seko noringi yomboma. Ono ononga wale-pakoli suluma Sipisipi Walomonga mememone kulumiye toringi-na kake sekemo. \v 15 Akumunga, \q1 “Ono Pulu Yemonga ye nokoli kingi polo \q2 kumbikundu gilku, \q3 yunga ulka suluminia paa kake selina \q4 ipulieli tangoli kongono senderingi. \q1 Ye nokoli kingi polona molemo yemo \q2 ono-kinia kopu sepa molopa ono nokomba. \q1 \v 16 Pe-pe kepe ono kelko \q2 gelene naa kolko no nonowalene naa kolko, \q3 enane naa nomba, sepe molo mélsene \q4 ononga kangimu naa nopili molonge. \q1 \v 17 Sipisipi Walomo \q2 ye nokoli kingi polona suku-singina molemomo \q3 yuni ‘ono nanga sipisipima’ nimba \q4 ono tapu sembamonga \q4 ono aku siku manda molko kondonge. \q1 ‘Ono no nangi.’ nimba \q2 konde molopa mindi puli no pikilimúmanga \q3 memba pumbá. \q1 Pulu Yemone ‘Ono kelko kola naa sangi.’ nimba \q2 kolama pali kulu tondomba.” \m nirimu. \c 8 \r 8:1-5 \s1 Sipisipi Walomone Bokuna Wakaya Yopoko-Pakara Siku Lieringimu Wendo Liltimu Semanemo (6:1-17pea) \p \v 1 Sipisipi Walomone bokuna wakaya yopoko-pakara siku lieringimu wendo liltimu kinia ena-mongo selu mele mulu-koleana mélse paa ungu naa nirimu. \p \v 2 Kanu-kinia pe kanorundu kinia angello yopoko-pakara Pulu Yemonga kumbikerena gilielemelema kanorundu, bikollo yopoko-pakara sirimu liltingi. \p \v 3 Angello se lupa kou-gollone seli pellete, muna toli paura-kekuma kalko Pulu Yemo siringi pellete ambolorumu kanumu memba omba Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polona nondopa omba gilierimu. Kanu-kinia paura-keku kaloringi kinia muna paa torumu paura-keku awisili kanu angellomo sirimu. ‘ ‘Pulu Yemonga ningu paura-keku aku sipa muna tolemoma kaloringi polo kou-gollone seli, aku polomo ye nokoli kingi polona lierimumunga aku paura-kekumu kalopa Pulu Yemonga yombomane pali Pulu Yemo-kinia ungu ningu mawa seringi unguma Pulu Yemo yu piliepili.’ nimba paura-keku kanuma kalopa muna tombamo yu sipili.’ nimba aku paura awisili sirimu. \v 4 Aku serimu kinia paura-keku kalorumumunga iliama kinia Pulu Yemonga yombomane Pulu Yemo-kinia ungu ningu mawa seringi unguma angellomo gilierimuna mundupa kelepa Pulu Yemo molorumuna purumu. \v 5 Kanu-kinia angello kanumuni paura-keku kaloringi pelletemo lipa, Pulu Yemo mélema popo toko kaloringi polona sepe norumu sepe mare lipa pelletena mundupa peke sipale mana topa mundorumu kinia mulú topa kolea kariapá sepa ma jimi-jimi serimu. \r 8:6—9:21, 11:15-18 \s1 Wakaya Yopoko-Pakara Siku Lieringimu Wendo Liltimu Kinia Bikollo Yopoko-Pakara Angello Yopoko-Pakarane Ungu Siringi Semanemo (8:1-5 pea) \r 8:6-13 \s1 Bikollo Kise Angello Kisene Ungu Siringi Semanemo (8:1 pulu polko kanani) \p \v 6 Kanu-kinia angello yopoko-pakara bikollo u siringi amboloringima ungu singí seringi. \p \v 7 Angello sene kumbi lepa bikollo ungu sirimu kinia lo kopu-mongo kinia sepe kinia meme kinia waka-maka mana mania purumu. Kanu-kinia ma kinia unju kinia ówa topa yopoko sepa, ówa se ma kinia unju kinia pali sepene nomba, era kondema pali sepe norumu. \p \v 8 Angello talo-sipamone bikollo ungu sirimu kinia ma-pangi paa awili se kuli-sepene nomba aki torumu none seli se nomu-kusana toko mundoringi kinia nomu-kusamo ówa topa yopoko serimu, ówa se meme au lepa, \v 9 nomu-kusana moloringi mélema ówa topa yopoko serimu, ówa se koloringi, nomu-kusana sipi lierimuma ówa topa yopoko serimu, ówa se kiri lierimu. \p \v 10 Angello yopoko-sipamone bikollo ambolorumumu ungu sirimu kinia kombokandi paa kapo se, paa kiya mele nomba, muluna mania omba noma ówa topa yopoko sepa, ówa senga yu nona sukundu purumu. \v 11 Kombokandimu yunga imbimu ‘Kombili Sélimu’. Akumu nona sukundu purumu noma ówa topa yopoko sepa, ówa se kombili serimu. No kombili serimu akuma yombo awisili noringima koloringi. \p \v 12 Angello bikollo ambolko gilieringimanga kise-sipamone yunga bikollo ambolorumumu ungu sirimu kinia ena kinia oli kinia kombokandima kinia yu-mele-mele yopoko yopoko ningu ówa toringi, ówa se kiri lepa simbulu topa pa naa serimu, akumunga tangoli ówa topa yopoko sepa ówa se kolea pa naa sepa, ipulieli ówa topa yopoko sepa, ówa se kolea pa naala serimu. \p \v 13 Na kanopo molorundu kinia kera iliaka se muluna ola mangopa andopale tondolo ru nimba nimbale: “Mana molemele yomboma ono-kinia paa umbuna awili pokore wendo ombá, paa umbuna awili pokore wendo ombá, paa umbuna awili pokore wendo ombá. Angello yopoko ononga bikollo ungu naa sili we ambolko gilielemelema ungu singí kinia mini-wale mundungí umbuna paa awili pokore wendo ombá.” nirimu. \c 9 \r 9:1-12 \s1 Bikollo Se-Pakara Sipamo Ungu Sirimu Kinia Wendo Orumu Mele Semanemo (8:6—9:21 pali) \p \v 1 Bikollo ambolko gilieringi angellomanga se-pakara sipamone yunga bikollomo ungu sirimu kinia kombokandi se muluna mundupa kelepa mana mania omba lierimumu kanorundu. Kanu kombokandimu mana mania komuru se paa lepa mindi pumba naa pora nilimúmunga kerepulu kimu sirimu. \v 2 Aku komurumunga kerepulumu omba ki liltimu kinia kuli-sepe nombale ilia selemo mele muruna paa awili sepa ilia wendo ombale ena kinia mulu kinia pipi sipa simbulu tondorumu. \v 3 Kanu iliana sukundu kulkumba paa awisili wendo wendo ongo ma-koleana ongo moloringi. ‘Pilimu kerena tomo pelimuni yombo nolemo kinia mindili nolemele mele aku sipa aku kulkumbamanga alina tomo pelimuni yomboma topili.’ nirimu. \p \v 4 Kulkumbamando nimbale: “Unju kepe era kepe mana gilimú mélemanga gomoma naa nangi. Pulu Yemonga kongilinamo yombo senga mambelena naa molomba yomboma mindi nangi.” nirimu. \v 5 ‘Yomboma toko kondangi.’ nimba tondolomo naa sirimu. ‘Nonge kinia oli se-pakara mindili nongo molangi.’ nimba tondolomo sirimu. Kanu-kinia pilimumuni yombo tolemo kinia mindili nolemele mele kulkumbamane yombo toringi kinia yomboma aku siku mindili awili seko nongo moloringi. Aku-sipa na-kolo pilimumuni tolemo kinia mindili nolemele akumu kanga-kolte seko nolemele. Ne kulkumbamane toringi kinia paa mindili awili-seko noringi. \v 6 Aku ulumu wendo ombá kinia mindili nonge yombomane “Paa kolamiliya!” ningí-na-kolo kololi ulu-pulumu kowa pumbá naa kolonge. Mindili nongo mindi molonge. \p \v 7 Kulkumbama kanorundu kinia ami-yema opa sengendo kongi osena pulimili kongi ose none selima kanorundu. Kulkumbamanga pengena kou-gollone seli ye nokoli kingima pakolemele wanie mele pakoko, ononga kumbikerema yombo kumbikere none serimu. \v 8 Ononga penge-indima paa sulu pumba, ononga ungúma lopa-posi llayono ungú none serimu. \v 9 Ami-yema opa sengendo wale-pakoli kapane selima uluwina pakolemele mele kanu kulkumbamanga olona aku sipa none sepa, opa sengendo kongi osene karo kundupa lisipa omba pulimú kinia ungu nilimú mele aku sipa ononga pouma ungu nirimu. \v 10 Kanu kulkumbamanga alina kale-nili mele gilipa yombomanga kangina tonge kinia tomomo alina pepale kangina sukundu pumbá kinia oli se-pakara mindili nongo molonge tomomo sirimu. \v 11 Kulkumbama nokorumu ye nokoli kingimu komuru lepa mindi pumba pora naa nilimú komurumu nokolemo angello kirimu, kanumunga imbimu Ipuru unguna ‘Apadono’ ningu, Giriki-unguna ‘Apolliono’ nilimili. ⸤Aku ungutolonga pulumu ‘Mélema Pali Topa Kondolimu’.⸥ \p \v 12 ⸤Kera iliakamone “Umbuna yopoko wendo ombá.” nirimumunga⸥ umbuna se i pora nirimu. Talo we perimutolo pe wendo ombá serimu. \r 9:13-21 \s1 Bikollo Talo-Pakara Sipamo Ungu Sirimu Kinia Wendo Orumu Mele Semanemo (8:6—9:21 pali) \p \v 13 Bikollo ambolko gilieringi angellomanga talo-pakara sipamone yunga bikollomo ungu sirimu kinia ungu se wendo orumu pilierindu. Paura-keku muna tolima kaloringi polo kou-gollone sélimu Pulu Yemonga kumbikerena lierimu akuna ola kongi kao ungú mele kise seko wamoko anjeringi akuna kanu ungumu wendo orumu pilierindu. \v 14 Akumuni angello bikollo ambolorumumundu nimbale: “Angello kise no awili Yuperetis ka siku panjeringi akuma wendo liku mundou.” nirimu. \v 15 Kanu-kinia ‘Kalia-ingi imunga, oli imunga, wale imu kinia, ena-mongo imunga yomboma ówa toko yopoko seko, ówa se toko kondangi.’ nimba, nimba taltopa ka sipa panjerimu angelloma wendo lipa mundorumu. \v 16 Ami-ye kongi ose bulu-mingina ola moloringimanga kambumu pilierindu mele i-sipa: tu anderete milliono. \p \v 17 Kongi osema kinia osemanga bulu-mingina moloringi yema kinia kanorundu mele i-sipa: ‘Uluwina mera naa molopili.’ ningu wale-pakoli kapane selima pakoringi akuma mare kondolima pakoko, mare muki selima pakoko, mare wandeya none selima pakoringi. Kongi osemanga pengema lopa-posi llayono pengema none sepa, sepe kinia ilia kinia kou-sallapa sepene noli kinia akuma ononga keremanga wendo orumu. \v 18 Yomboma ówa toko yopoko sekole, kongi osemanga keremanga umbuna simba mele yopoko wendo orumumane ówa senga yomboma toko kondoringi. \v 19 Kanu kongi osemanga engema ononga keremanga kinia alimanga pea perimu. Ononga alima yombo nomba kondoli kongi-ka-wambiye mele, akumanga pengemane yomboma toko mindili siringi. \p \v 20 Umbuna wendo orumumane toko naa kondoringi we moloringi yomboma aku umbunama wendo orumu kinia kepe kini seko kinjeringi uluma kanoko kiri naa pilku konopu topele naa toringi. Kuruma popo toko, kou-gollo kinia kou-sillipa kinia kou-barase kinia kou kinia unju kinia akumane mélema kini seko wamoko anjiku, kanu méle mongomane naa kanoko ungu manda naa ningu aulka manda naa andoringi akuma ‘Olionga pulu yema’ ningu popo toringi mélema munduku naa kelieringi. \v 21 Yombo toko kondoko, tomo ambolko, neambo liku, wa ulu-kirinale seko, mélema wa nongo, aku ulu seko kinjeringima kepe pali munduku kelko konopu topele naala toringi. \c 10 \r Kolomongo-Awili 10 \s1 Angello Sene Boku Kanga Se Jono Sirimu Norumu Semanemo \p \v 1 Aku uluma pora nirimu kinia pe angello enge nili se mulu-koleana mania orumu kanorundu. Yu kupamo wale-pakoli mele pakopa, yunga pengena ola wambiye kolomba-kaweya lepa, yunga kumbikeremo ena mele pa sepa, yunga kimbutolo ulka simu sepene nomba peli none sepa gilierimu. \v 2 Yu boku kanga kimboli se wendo lipa ambolopa gilierimu. Yunga kimbu lomekondo nomu-kusana kulupa, koyakondo mana kulupa, \v 3 lopa-posi llayonone tondolo mundupa kalli nilimú mele aku sipa yuni tondolo mundupa ru nirimu. Tondolo ru nirimu kinia mulú yopoko-pakara tokole onono ungu mare niringi. \v 4 Kanu-kinia mulú yopoko-pakara toko ungu niringi mele pilipuli bokuna tombo serindu kinia mulu-koleana ungu se wendo orumumu pilierindu. Akumuni nimbale: “Mulú yopoko-pakarane ungu níngi mele nunga konopuna mindi piliani. Bokuna imbi naa tou.” nirimu. \p \v 5 Kanu-kinia angello kimbu se nomu-kusana kulupa se mana kulupa gilierimu u kanorundu kanumuni yunga ki-lomekondo mulu-koleana ola mundorumu. \v 6 Alieli molopa mindi pulimú yemone mulúma sepa akuna méle lemóma sepa, mamo sepa mana-mélema sepa, nomu-kusamo sepa akuna molemele mélema serimu aku yemonga imbi lepa mi lepa nimbale: “Pulu Yemone “Sembó.” nirimu uluma kamu sembá walemo wendo okomo. \v 7 Bikollo yopoko-pakara ambolko gilimili angellomanga yopoko-pakara sipamone yunga bikollomo ungu simba kanu walemanga Pulu Yemone u nimba para naa sipa lopi-sepa sepa panjerimu mele kamu wendo ombá. U yunga kendemande-yema yuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemando nirimu mele, aku sipa kamu wendo ombá.” nirimu. \p \v 8 Kanu-kinia ungu u mulu-koleana wendo orumu pilierindumuni kelepa wale talo-sipa nirimu pilierindu kinia nimbale: “Nu pungu, angellomo nomu-kusana kinia mana kulupa gilipa boku kimbolimu wendo lipa kína ambololemomo pungu li-pou.” nirimu. \p \v 9 Aku nirimu pilipuli angellomo gilierimuna pumbu “Boku kanga kimbolimu na si.” nirindu. \p Yuni nando nimbale: “Liku nou.” nirimu. “Noni kinia sika kerena pilimu-no mele songo sembá-na-kolo nongo merekendo mundoni kinia olona nombá.” nirimu. \v 10 ⸤Aku nirimu kinia pilipuli⸥ angellomonga kína ambolorumu boku kangamo na lipu norundu. Norundu kinia pilimu-no mele songo serimu-na-kolo nombo merekendo mundorundu kinia na olona norumu. \p \v 11 Kanu-kinia ungu sene nando nimbale: “Nane nu u ungu-umbu tondorunduma nuni pilku yomboma ningu sirinu mele kiniá kangi lupa lupa gilieli yomboma kinia, kolea lupa lupa molemele yomboma kinia, ungu lupa lupa lemele yomboma kinia, ye nokoli kingima kinia, ono pali uluma wendo ombá mele “kelko ningu si.” nimbú kinia kelko ningu sini.” nirimu. \c 11 \r 11:1-14 \s1 Ye Talone Pulu Yemonga Ungu Ningu Siringili Semanemo \p \v 1 Manda manjeli koló pepena se na sipa nimbale: “Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembelemo kinia akuna mélema popo toko kalolemele polomo kinia akutolo pungu manda manjiku, akuna Pulu Yemo popo toko kape ningu imbi ambolko paka tondoko molemele yomboma kambu siliani pu.” ⸤nirimu.⸥ \v 2 Aku-na-kolo Pulu Yemonga ulka-tembele palana sukundu koleamo yombo talape lupama sirimulu kene akumu manda naa manjani. Kanu yomboma Pulu Yemonga kolea awili kake sélimunga kululiku andoko molangi oli paono talo kelepa talo omba pumbá. \v 3 Nane nanga unguma andoko ningu sindingilí yetolo ‘Olo tondolo pupili.’ nimbu enge simbú kinia wale wane tausini tu anderete sikiti andoko nane ungu-umbu tondomboma pilku pe wendo ombá mele ningu siliku andongele. Yomboma kola-ulka molongendo méle pingi kirima pakolemele mele olo aku siku wale-pakoli pingi kirima pakoko yomboma nanga unguma ningu siliku andongele.” nirimu. \p \v 4 I yetolo u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Sekarayane “Unju ollipi talo kinia sepe-llame talo kinia ma-koleamo nokolemo Ye Nokoli Ye Awilimunga kumbikerena gilimbili.” nirimu akumu i yetolondo nirimu. \v 5 Yombo sene kanu yetolo ulu se sepa kinjimba sembá kinia olonga kerena sepe wendo omba olonga opa-touma nomba kondomba. Yombo sene ‘Olo ulu se sepo kinjambo.’ nimbá yombomo yu paa sika aku sipa kolomba. \v 6 Olo Pulu Yemonga ungu wendo ombá mele ningu siliku andongele kinia ‘Lo naa opili.’ ningu pipi singilí engemo olo-kinia pembala. Olone ‘Noma meme topili.’ ningilí engemo olo-kinia pembala. Olone ‘Mana we-yomboma ulu umbunama wendo opili.’ ningilí engemo pembala. Aku siku olone ‘Yomboma mindili simbulú.’ konopu lengele kinia manda mindili singilí. \p \v 7 Olone Pulu Yemonga unguma andoko ningu siku pora singilí kinia méle-takara enge nili se komuru se paa lepa mindi pumba pora naa nilimúmunga wendo olemomo wendo omba olo molongelena ‘Tambo.’ nimba omba olo topa kondomba. \v 8 Olonga ónotolo kolea-awili, u olonga Ye-Awilimu unjuna toringi kolorumu kolea paa awili akumunga aulka senga akuna we lemba. Aku koleamo imbi leko ungu-iku tokole ‘Sodomo’ ningu ‘Isipi’ nilimili. \v 9 Yombo talape lupa lupama, ungu lupa lupa leko, kangi lupa lupa gilipa, kolea lupa lupa molonge yombomane olonga ónotolo neme-neme ningu kano-pu-pu senge-na-kolo marene ‘Óno samili.’ naa ningí. Aku seko molangi wale yopoko omba pumba kise-sipamo wendo ombá. \v 10 Mana molonge yombomane olonga ónotolo kanokole konopu siku, kere-langi koyoko nongo, ononga pulu lemó yomboma mélema we siku mundungí. Kanu yetolone mana molonge yomboma u mindili liku singilímunga aku senge. \p \v 11 Aku-sipa na-kolo wale yopoko omba pumba kise-sipamo wendo orumu kinia Pulu Yemone konde mololi popomo lipa mundorumu kinia yetolonga kangina sukundu purumu kinia olo konde molko ola gilieringili kinia yombomane kanokole paa pungu-pungu ningu mini-wale mundoringi. \v 12 Kanu-kinia olone mulu-koleana ungu se tondolo mundupale nirimumu pilieringili. Kanumuni olondo nimbale: “Inia olando wale.” nirimu. Kanu-kinia olonga opa-touma kanoko giliangi olo kupa senga mulu-koleana olando puringili. \p \v 13 Olando pungilí puringili kinia waltikele ma jimi-jimi tondolo mundupa serimu kinia kolea-awilimu ówa topa rureponga talo sepa, ówa senga ulka mélema pali topa kalorumu. Ma jimi-jimi serimumuni yombo sepen tausini topa kondorumu kinia yombo naa kolko we moloringimane paa pungu-pungu ningu mini-wale munduku mulu-koleana molemo Pulu Yemo kape ningu yunga imbi ambolko paka tondoringi. \p \v 14 Ulu umbuna talo-sipamo pora nimu; yopoko-sipamo nondopa wendo ombá sekemo. \r 11:15-19 \s1 Bikollo Yopoko-Pakara Sipamo Ungu Sirimu Kinia Ulu Mare Wendo Orumu Mele Semanemo (8:6—9:21 pea) \p \v 15 Kanu-kinia pe angello yopoko-pakarane bikolloma amboloringimanga yopoko-pakara sipamone yunga bikollo ungu sirimu kinia mulu-koleana kere awisilinga ungu se tondolo mundupa wendo omba nimbale: \p “‘Ma-koleamo nanga.’ nimba \q2 u nokopa ye nokoli kingi awilimu molorumumunga \q1 kolali sepa olionga Ye-Awili ⸤Pulu Yemo⸥ kinia \q2 yuni ‘Yomboma nokopa kondomba ye se \q3 lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu \q4 ye nokoli Karasimu kinia olone \q1 ‘Kiniá oltonga.’ ningu \q2 olo kamu alieli-alieli kingitolo molko \q3 nokoko mindi molko pungilí.” \m nirimu. \v 16 Kanu-kinia ye awili towapu Pulu Yemonga kumbikerena ononga ye nokoli kingi polomanga moloringi akuma mania pungu tamalu peko Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondokole \v 17 ninguli: \q1 “Pulu Ye Awili, \q2 Tondoloma Pali Nu-Kinia Pelemo Yemo, \q1 u molorunu mele kiniá kepe \q2 molko mindi puli yemo, \q1 nuni kolea mélema pali \q2 nokoni ulu-pulu tondolo olandopamo likuli \q1 nu nunu ye nokoli kingimu kamu pulu polko molko \q2 mélema nokoni nokokono akumunga \q1 nu-kinia “Ange” nikimulu. \q1 \v 18 Koleamanga pali we-yombomane \q2 nu-kinia paa mumindili koloringi-na-kolo \q1 kiniá nu yomboma-kinia mumindili kolko \q2 kote sendeko kamu toni walemo kamu wendo omu. \q1 Yombo kololima apuruku, \q2 nunga kendemande-yombo \q3 u nuni ungu-umbu tondorunuma pilku \q4 yomboma ningu siringi yomboma kinia \q2 nunga yombo kake selima kinia \q1 ‘Nu olionga ye awilimu.’ ningu \q2 nunga ungumu taka leko pilku sengena panjiku \q3 nunga imbi ambolko \q4 paka tondoringi yomboma kinia, \q1 yombo awilima kepe \q2 yombo imbi naa mololima kepe \q2 ⸤ono pali⸥ méle kaloli peangama siku, \q1 ma-koleamo seko kinjeringi yomboma \q2 seko kinjini walemo \q3 kiniá kamu wendo omu.” \m niringi. \p \v 19 ⸤Ye nokoli towapu seluni ‘Pulu Yemo imbi ola molopili.’ ningu aku siku niringi⸥ kinia Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembele mulu-koleana sukundu gilierimu akumu kuna lipa lierimu, akuna sukundu Pulu Yemone mi lepa nimba panjerimu ungumu sukundu perimu okolomo mona lierimu kanorundu. Kanu-kinia kariapá sepa, ungu mare wendo omba, mulú kilkala nimba, ma jimi-jimi sepa, lo kopu-mongo awisili torumu. \mr Kolomongo-Awili 12-20 \ms1 Kurumanga Nokoli Setene Kinia Yunga Talape Kuruma Kinia Pali Pulu Yemone Kamu Topa Mania Mundorumu Semanemo \c 12 \r Kolomongo-Awili 12 \s1 Ambomo Kinia Wambiye Derekonotolonga Semanemo \p \v 1 ⸤Kanu-kinia⸥ mulu-koleana sukundu ulu paa awili tondolo se ungu-pulu perimu ulu se wendo orumu. Akumu i-sipa: Ambo se molopa, enamo mulu mele pakopa, olimu yunga kimbumuni kulupa, pengena ambo nokoli kuwininga wanie-karaono se kombokandi rurepo akuna giliepili pakopa molorumu. \v 2 Yunga olona bolango mondopale, membándo mindili paa awili sepa nomba perepa kalli nimba molorumu. \p \v 3 Kanu-kinia mulu-koleana sukundu ulu paa awili tondolo ungu-pulu perimu ulu se kelepa wendo orumula: Wambiye derekono paa awili kondoli se molopa, yunga penge yopoko-pakara gilipa, kongi kao ungú mele rureponga talo wendo omba, yunga pengemanga ye nokoli kingimunga wanie-karaono yopoko-pakara pakopa molorumu. \v 4 Kombokandima ówa yopoko sepa topa, kanu wambiye derekonomo yunga álimuni kombokandi ówa se muluna ola topa mana mania mundorumu. Bolango membá serimu ambomonga kumbikerena gilipa kanu bolangomo ambomone membá kinia nombando nokopa gilierimu. \p \v 5 Ambomone kango se merimu. Kanu kangomo ma-kolea yombo talapema pali paa tondolo mundupa nokopa molomba. Merimu kinia popenge seko liku kangulku Pulu Yemo kolea pali nokopa molorumu polona mengo puringi. \v 6 Ambomo kolea ku lielimunga sukundu lisipa kowa pumba, kolea se Pulu Yemone u sepa wamondorumu kolea akuna purumu. Akuna Pulu Yemone “Yu wale wane tausini tu anderete kelepa sikiti molopili nokondangi.” nirimu. \r 12:7-9 \s1 Setene Kinia Angello Nokoli Awili Maikele Kinia Opa Seringili Semanemo (12:1-18 pali) \p \v 7 Kanu-kinia mulu-koleana sukundu opa awili se wendo orumu. Mulu-koleana angello awili Maikele kinia yunga mulu-koleana we-angelloma kinia wambiye derekonomo molorumuna opa oringi. Derekonomo kinia yunga angelloma kinia kanokole opa seringi-na-kolo \v 8 Maikelenga talapemone ono toko mundoringi akumunga pe derekonomo kinia yunga angelloma kinia mulu-koleana sukundu molonge kolea se naa lierimu. \v 9 Derekono gelu nílimu yu koronga-u molorumu wambiyemo; yu “⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo” ningu; yu “Setene” nilimili yemo; yu mana-yomboma pali kondi topa peke tondopa “Aulka senga lupa pangi.” nilimú yemo. Kanumu toko mana mania mundoringi, yu kinia yunga angelloma kinia toko mana mania mundoringi. \p \v 10 Kanu-kinia mulu-koleana sukundu ungu tondolo se wendo orumu pilierindu. Aku ungumu ru nimba nimbale: \q1 “Olionga genupilima alieli \q2 ipulieli kepe tangoli kepe \q1 Pulu Yemonga kumbikerena kote sendelemo yemo \q2 kiniá mana mania toko mundongimunga \q1 Pulu Yemo yunga tondolo pelemomone \q2 ‘Setenene olio naa ambolopa sepa kinjipa \q3 mindili nolemolá koleana naa memba pupili.’ \q4 nimba, olio lipa tapondopa, \q1 yu paa sika ye nokoli kingimu molopa \q2 yu mélema pali nokopa molopa, \q1 yu Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se \q2 lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu \q3 ye nokoli Karasimunga, \q4 méle nokomba namba pelemomone \q1 Karasimu yuni mélema pali \q2 nokopa kondomba walemo kiniá kamu wendo omu. \q1 \v 11 Kongi Sipisipi Walomone \q2 meme ondondorumumu kinia \q1 Pulu Yemonga ungumu ningu siku seringimu kinia \q2 aku ulutolone olionga genupilima \q3 enge ningu opa-toumu toko mundoringi. \q1 Ono ‘mana molopo kondamili.’ ningu naa pilku, \q2 ‘opa-toumane toko kondongi liemu mandala.’ \q3 ningu pilieringimunga aku sipa \q4 engemo perimu kinia aku seringi. \q1 \v 12 Akumunga, nu mulu-koleamo kinia \q2 akuna molemele yomboma kinia ono konopu siengi. \q1 Aku-sipa na-kolo nu mamo kinia \q2 nu nomu-kusamo kinia \q3 depelemo akuna mania purumumunga \q4 olo-kinia umbuna awili se wendo omu. \q1 ‘Pulu Yemone yu kamu topa mundumba enamo \q2 nondopa wendo ombá.’ nimba pilipa \q3 yu paa mumindili kolopa molemo.” \m nirimu. \p \v 13 Wambiye derekonomo yu toko mana mania mundoringi kinia kanopale pe kango merimu ambomo andopa pulu sirimu. \v 14 Aku-na-kolo ‘Yu wambiyemone naa topili.’ nimba kolea ku lieli sulu senga lierimuna yu kalia-ingi yopoko oli talo-pakara molopili nokonge kolea se Pulu Yemone sepa wamorumumu ‘yu akuna mangopa yu kowa pupili.’ nimba ambo kanumu kera iliaka pou awili talo sirimu. \v 15 Yu kowa purumu kinia kanopale wambiyemone ‘Yu none topa memba pupili.’ nimba yunga kerena meku torumu kinia ambomo purumu aulkana no awili sepa topa pulu sirimu. \v 16 Aku-na-kolo mamone ambomo lipa tapondopa ma awili sepa kengeya lepa wambiye derekonomone meku torumu nomo pali akuna omba mania purumu. \v 17 Kanu-kinia wambiyemone aku serimu kanopale ambomo-kinia paa mumindili kolopale ambomonga bolango wema kinia opa sembá purumu. Ambomonga bolango kanuma Pulu Yemone “Saa.” nilimú ungu-manema pilku liku sengena panjiku seko, Yesusinga unguma ningu siku molemele yomboma. \v 18 Wambiye derekonomo nomu-kusa kelona gilierimu. \c 13 \r Kolomongo-Awili 13 \s1 Jonone Méle-Takara Talo Kanorumu Semanemo \r 13:1-10 \s1 Méle-Takara Se Nomu-Kusana Wendo Orumu Semanemo \p \v 1 Pe nane kanorundu kinia méle-takara se nomu-kusana wendo orumu. Yu kongi-kao ungú mele rureponga talo gilipa, penge yopoko-pakara gilierimu. Yunga ungúmanga ye nokoli kingimanga wanie-karaono rureponga talo pakorumu. Yunga pengemanga yu-mele-mele imbi molorumu, kanu imbi yopoko-pakara Pulu Yemo marake sepa ungu-taka tondorumu unguma molorumu. \v 2 Méle-takara kanorundu kanumu lopa-posi llepate mele, na-kolo yunga kimbuma lopa bea kimbu melemo, yunga keremo lopa-posi llayono kere melemo. Wambiye-derekonomone yu yuyu ye nokoli kingi molopa mélema nokorumu polomo kinia, yunga tondolomo kinia, mélema paa tondolo mundupa nokomba nambamo kinia, sirimu. \v 3 Méle-takaramonga penge se ‘Yu kolopili.’ ningu toringi erili se perimu. Sika kolka-na-kolo yu toringi erilimu uru lierimu kinia konde purumu. Aku sipa konde purumu kanoko mini-wale mundukuli yomboma pali yu lombili puringi. \v 4 Wambiye derekonomone aku méle-takaramo yu mélema nokorumu tondoloma sirimu-kulu yombomane ‘Wambiyemo olionga pulu yemo.’ ningu yu kape ningu imbi ambolko paka tondoringi. Méle-takaramo kepe akula seko yunga imbi ambolko paka tondoko kape ningu ninguli: “Méle-takaramo mele nawe molemoye? Yu-kinia nawene manda omba opa sembaye?” niringi. \p \v 5 Pulu Yemone ‘Oli tu paono tu méle-takaramo we aku sipa yu yuyu ye nokoli mele imbi ambolopa paka tondopa na marake sepa, mélema tondolo mundupa nokopa molopili.’ nimba siye kolorumu. \v 6 Yu pulu polopa Pulu Yemo marake sepa yunga imbimu kinia yu molorumu koleamo kinia mulu-koleana moloringi yomboma kinia ungu-taka tondorumu. \v 7 Setenene méle-takaramo ‘Pulu Yemonga yomboma kinia opa sepa enge nipili.’ nimba tondolomo sipa, yu ye nokoli kingimu molopa ma-koleana pali yombo talape lupa lupama kinia, ungu lupa lupa lieringi yomboma kinia, kangi lupa lupa gilieli yomboma kinia nokomba nambamo sirimu kinia Pulu Yemone “Mólo.” naa nimba, ‘Aku sepili.’ nimba siye kolorumu. \v 8 Mana-yomboma u Pulu Yemone mulu ma naa sepili Sipisipi Walo toko kondoringimunga alieli molopa mindi puli bokuna imbi naa molorumu yombomane pali ‘Méle-takaramo olio nokolemo pulu yemo.’ ningu kape ningu imbi ambolko paka tondonge. \p \v 9 Yombo se komu gilimbamone i ungumu mimi siku piliangi: \q1 \v 10 Yombo se ‘Ka-ulkana pupili ka siemili.’ ningí kinia \q2 yu paa sika ka-ulkana pumbá. \q3 ⸤Pulu Yemone ungu se naa sembá.⸥ \q1 Yombo sene yombo se opa seli lu-pulta sene \q2 topa kondomu liemu \q3 yu opa seli lu-pulta sene toko kondongela. \m Aku sipa uluma wendo ombá kinia Pulu Yemonga yomboma ono ungu pilku ambololemelema munduku naa kelko ambolko kondoko molangi. \r 13:11-18 \s1 Méle-Takara Se Mana Wendo Orumu Semanemo (13:1-18 pali) \p \v 11 Pe kanorundu kinia méle-takara se lupa mana wendo orumu. Ungú talo kongi sipisipi walo senga ungú gilimú mele gilierimu-na-kolo yunga ungu nirimumu wambiye derekono sene nilimú mele aku sipa nirimu. \v 12 Akilepa orumu méle-takaramone u kumbi lepa orumu méle-takaramonga ye nokoli kingimu molopa mélema nokomba nambamo akilepa orumumuni lipa ambolopa kumbi lepa orumumu lipa tapondopa yuni mélema pali nokondopa; kumbi lepa orumu méle-takara, akumunga penge senga ‘Yu kolopili.’ ningu toringi erilimu uru lierimu-kulu konde purumu kanumu ‘Ma-koleana molemele yombomane pali ‘Yu ye-awilimu.’ ningu yunga imbi ambolko paka tondoko kape niengi.’ nimba aku kongonoma senderimu. \v 13 Méle-takara talo-sipamone ulu-tondoloma mana-yombomane manda naa selemele uluma serimu. Se i-sipa: ‘Yomboma kanoko molangi mulu-koleana sepe se mana mania opili.’ nirimu. \v 14 ‘U kumbi lepa orumu méle-takaramonga kongonoma sendepili.’ nimba akilepa orumu méle-takaramo tondoloma sirimu aku tondolomane yu kanu ulu-tondolo awisili sepa, yomboma kondi topa nimbale: “Méle-takara kumbi lepa orumumu, yu opa seli lu-pultane toringi kolka-na-kolo naa kolorumu akumu yu-mele mélse manda manjiku seko wamoko anjiku, yunga imbi ambolko paka tondoko kape ningí mélemo saa.” nirimu. \v 15 Méle-takara kumbi lierimu méle seko wamoko anjeringimu ‘Yombo-mele ungu nipili.’ nimba akilepa orumu méle-takaramone konde mololi múlumu popo topa sukundu mundorumu kinia Pulu Yemone ‘Aku manda, ungu nipili.’ nirimu kinia méle seko wamoringimuni ungu nirimu. Yombo marene méle seko wamoko anjeringimu ‘Kape nimbu imbi ambolopo paka naa tondomolo.’ niringi kinia ono topa kondorumu kinia Pulu Yemone kanopale ungu se naa sepa siye kolorumu. \v 16 ‘Yomboma pali, kamakoma kinia koropama kinia, yombo nokolima kinia imbi naa mololima kinia, yombo marenga kendemande sendeko méle kaloli naa lili yomboma kinia, yombo we molko ononga konopumane pilku seringi yomboma kinia, ononga pali mambelena molo ki-lomekondo kongilina se kusi mele molopili tondangi.’ nirimu kinia tondoringi. \v 17 Yombo senga mambelena molo ki-lomekondo kongilinamo naa molorumu yombomo yu bisinisi sepa kou-mone limba aulka se naa lepa, kere-langi kepe mélema topo topa limba aulka se naa lierimula. Kongilina akumu kumbi lepa orumu méle-takaramonga imbimu molo yunga imbimunga kambu sili nambamo. \p \v 18 Mimi sipa konopu kimbu sipa pilimba yombomone imunga ungu-pulumu pilimbanje? Yombo imbimanga nambama mimi sipa kambu silimúmuni kanu méle-takaramonga nambamo mimi sipa kambu topa piliepili. Yunga nambamo ye senga nambamo. Yunga nambamo Sikis anderete Sikiti Sikis. \c 14 \r 14:1-5 \s1 Kongi Sipisipi Walomonga Yombomane Konane Konde Se Niringi Semanemo \p \v 1 Pe kelepo kanorundu kinia Kongi Sipisipi Walomo mulu Sayono ola gilipa, yombo mambelena yunga imbimu kinia yunga Lapanga imbimu-tolo molorumu yombo wane anderete poti po tausini yu pea gilieringi. \v 2 Mulu-koleana ungu se wendo orumu pilierindu akumu no topa ungu tondolo nilimú mele, molo mulú kilkala tondolo nilimú mele, molo gitama tolemele ungu nilimú mele, aku sipa ungu se wendo orumu pilierindu. \v 3 Ye nokoli kingi polomonga kumbikundu méle konde mololi kise kinia ye nokoli towapu selu kinia, ono moloringimanga kumbikerena onone konane konde se niringi. Yombo wane anderete poti po tausini u mana moloringi kinia Pulu Yemone ‘Lipu tapondambo.’ nimba Malonga mememone mindili nolemolá aulkana wendo linderimu aku yombomane mindi i konanemo manda pilku niringi. We-yombo sene aku konane niringimu manda naa pilieringi. \v 4 Yombo wane anderete poti po tausini akuma ‘Pulu Yemone olio kanopale ‘Kake sepili molemele.’ nipili.’ ningu yuni kanopa kiri pilielemo uluma amboma kinia naa seringi. Kanuma Sipisipi Walomo pulimú koleamanga pali lombili pulimili. Olio Isirele yombomane kere-langi kumbi lepa nou lemóma lipuli Pulu Yemo ‘yunga’ nimbu silimulu mele ma-koleana ima Pulu Yemone lipa tapondopa Malonga mememone mindili nolemolá aulkana wendo lipa ‘Sipisipi Walomo kinia oltonga.’ nirimu. \v 5 Ono kolo paa naa toringi. Pulu Yemone ono kanopale kalaro naa molopa kake selima nimba kanorumu. \r 14:6-13 \s1 Angello Yopokone Ungu Niringi Semanemo \p \v 6 Angello se mulu awi-suku-singina mangopa andopa molorumu kanorundu. Yombo talape awilima kinia yombo talape kangama kinia, ungu lupa lupa lemelema kinia, yombo lupa lupama mana molemele yombo akuma pali kanu angellomone semane peanga alieli pepa mindi pumbá semanemo topa simbando mangopa andopale, \v 7 ru nimba nimbale: “Pulu Yemone yomboma kote sendepa apurupa pilimba walemo kamu wendo omu kene yu pipili kolko yunga imbi ambolko paka tondaa. Mulumu kinia mamo kinia nomuma kinia no pilkipa wendo olemoma kinia pali serimu yemo popo toko kape niee.” nirimu. \p \v 8 Kanu angellomo purumu kinia angello se omba nimbale: “Kolea-awili imbi paa ola molemo Bepillono kamu kiri liemu. Sika kamu kiri liemu. Kanu koleana moloringi yombomane we-koleamanga pali yombo talapema ‘Wa ulu-kirinale senge pelemo no-waene paa tondolomo nangi.’ nimba ta niringimunga aku koleamo kamu kiri liemu.” nirimu. \p \v 9 Angello talo-sipamo purumu kinia angello se kelepa ombale tondolo mundupa nimbale: “Méle-takaramo kinia méle-takaramo yu-mele manda manjiku seko wamoko anjeringi mélemo kinia olonga imbi ambolko paka tondoko kape ningu, yunga imbimu ononga mambelena molo kína molomba yomboma \v 10 ono kepe Pulu Yemone ono-kinia mumindili paa kolomba ulu-pulumu pelemo no-waenemo “nangi.” nimbá. ⸤Onone aku siku seko kinjingímunga⸥ yuni mumindili kolopa sembá pelemo no-waenemo no pange seli se kinia waka-maka yunga mumindili kolomba mingina naa mundupa, no-waenemo paa enge nipili kanu yomboma simba. Pulu Yemonga angello kake selima kinia Sipisipi Walomo kinia kanoko molangi kanu yomboma kou-sallapa sepe nombámone ono nombá kinia paa mindili nongo molonge. \v 11 Ono mindili simba sepemonga iliamo pora naa nimba alieli ilia sepa mindi pemba. Méle-takaramo kinia yu none seli manda manjiku seko wamoringi mélemo kinia popo toko imbi ambolko paka tondonge, molo yunga imbimu mambelena molo kína molomba yomboma múlu naa pilku ipulieli tangoli mindili nongo mindi molonge.” nirimu. \v 12 ⸤Aku ulumu wendo ombá kinia⸥ Pulu Yemonga yombo yuni “Saa.” nimba mane sirimu ungumu pilku liku sengena panjiku, Yesusi kuru mondolemele yomboma konopu tondolo pupili enge ningu molangi. \p \v 13 Kanu-kinia na ungu se mulu-koleana wendo orumu pilierindu kinia nimbale: “Pepá toko i-siku nieni: ‘Kiniá kepe pe kepe Ye-Awilimunga yomboma molkole kololemele kolonge yomboma ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.’ ningu pepá tou.” nirimu. \p Minimuni kepe nimbale: “Sika, ono ‘Konopu peanga pepili molko kondangi.’ nilimú aulkana molemele. Ono ulu-pulu peanga selemelema Ye-Awilimuni pilipa molombamonga kála-seko selemele kongonoma munduku kelko sika múlu pilingí.” nirimu. \r 14:14-20 \s1 Mana Kere-Langi Nou Lierimuma Liku Maku Toringi Semanemo \p \v 14 Kanu-kinia kanorundu kinia kupa kake se torumu. Akuna ola ye se mania molorumu, akumu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Ye none sélimu molorumu. Yu ye nokoli kingimunga wanie-karaono kou-gollone seli se pakopa, kere-langi nou lielima kolomongo seko limili lu-pulta nee mololi se ambolorumu. \v 15 Kanu-kinia angello se ⸤Pulu Yemo popo toringi⸥ ulka-tembele mulu-koleana gilierimu akuna wendo omba kupa polona ola molorumumundu ru nimba nimbale: “Kiniá ma-koleana kere-langima kamu nou liemu-na kamu kolomongo seko sukundu lingí walemo kamu wendo okomo kene nunga kere-langi kolomongo seli lu-pultamo liku kere-langima kolomongo seko li.” nirimu. \v 16 Aku nirimu kinia pilipale kupa polona ola molorumu yemo mania pumba mana kere-langima kolomongo sepa sukundu liltimu. \p \v 17 Kanu-kinia angello se ulka-tembele mulu-koleana gilierimu akuna wendo orumu. Yu kepe kere-langi nou lielima kolomongo selemele lu-pulta nee mololi se ambolorumula. \v 18 Kanu-kinia angello se lupa, yu sepe nokorumu angellomo, yu Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polomo mundupa kelepa omba, angello lu-pultamo ambolorumumundu tondolo ru nimba nimbale: “Nunga lu-pulta nee mololimu likuli unju-waene tolemo mongoma polo tomu kene inia toko maku tou.” nirimu. \v 19 Nirimu ungumu pilipale lu-pulta ambolorumu angellomo mania pumba mana waene-mongo polo torumuma inia topale, waene-no seko wamongendo kimbuni kulku nakele-makele selemele mele Pulu Yemone paa mumindili kolorumu ulumu perimumu lierimuna memba pumba sukundu mundorumu. \v 20 Kolea-awilina ultukundu waene mongoma mingina kimbuni kulku nakele-makele seringi kinia mingina meme wendo omba manda manjeli tere anderete killomita mele omba pumba, olando olando omba kongi ose se ola gilierimu senga kumbina mele orumu. \c 15 \r Kolomongo-Awili 15 \s1 Yomboma Kinia Kamu Umbuna Pemba Mele Angello Yopoko-Pakarane Méle Yopoko-Pakara Ambolko Gilieringimanga Semanemo \p \v 1 Kanu-kinia mulu-koleana sukundu ulu paa awili tondolo se kanopole konopu awisili kimbu sirindu. Akumu i-sipa: Yomboma-kinia kamu umbuna pemba mele angello yopoko-pakarane méle yopoko-pakara ambolko gilieringi. Akumunga pulumu i-sipa: Kanu umbunama pora nimbá kinia Pulu Yemone yomboma-kinia mumindili kolomba uluma kamu pora nimbá. \p \v 2 Na kanorundu kinia nomu-kusa mololi none sepa se gallási kinia sepe kinia waka-maka peli none serimu. Aku nomúmunga kelona yombo mare gilieringi. Kanu yomboma méle-takaramo kinia, yu-mele manda manjiku seko wamoko anjeringi mélemo kinia, méle-takaramonga imbi manda manjipa perimu nambamo kinia, toko mania munduku enge niringi yomboma. Ono Pulu Yemonga gita melema ambolko nomú none sélimunga kelona gilkuli niringimuni, \v 3 Pulu Yemonga kongono sendeli ye Mosisini konane nirimumu kinia Sipisipi Walomonga konanemo-tolo ningu ninguli: \q1 “Pulu Ye Awili Olandopamo \q2 nuni ulu selenoma pali paa olandopa, \q3 akuma kanopole konopu awisili kimbu silimulu. \q1 Yombomanga Pali Ye Nokoli Kingi \q2 Alieli Molopa Mindi Puli Yemo, \q3 nuni ulu paa sika sumbi siku selenoma \q4 mona lemó kanolemolo. \q1 \v 4 Ye-Awilimu, \q2 nu mindi paa kake sepili moleno akumunga, \q3 yombo nawene nu pipili naa kolopa, \q4 nunga imbi ambolopa paka naa tondombaye? \q1 Nuni ulu sumbi siku selenoma pali \q2 mona wendo olemo kanolemele akumunga, \q1 ma-koleamanga pali yomboma \q2 nu molenona ongo nu popo toko kape ningí.” \m niringi. \p \v 5 Pe mulu-koleana kelepo kanorundu kinia Pulu Yemo popo toringi serele-ulka-tembelena sukundu suluminia paa kake sélimu kuna lipa lierimu. Akuna sukundu Pulu Yemone nimba panjerimu unguma perimu suluminiamo kanumu. Akumu kuna lipa lierimu. \v 6 Akuna yomboma umbuna singí mele yopoko-pakara angello yopoko-pakarane ambolko mengo wendo oringi. Akuma mulu-maminia paa kake sepa pa selima pakoko, kako kou-gollone selima toringi. \v 7 Wendo oringi kinia méle konde mololi kise akumanga sene mingi kou-gollone seli yopoko-pakara, alieli konde molopa mindi puli Pulu Yemo yunga mumindili kololi uluma perimuma angello yopoko-pakara sirimu. \v 8 Serele-ulka-tembele kake selina Pulu Yemonga imbi ola molopa tondolo pa sélimu kinia yunga tondolomo kinia akutolonga ilia sepa ulka kake sélimu si nirimu, akuna yombo se manda sukundu naa pumbá. Angello yopoko-pakara yomboma umbuna singí mele yopoko-pakara amboloringima u kamu umbunama yomboma siku pora singí kinia pe mindi yomboma serele-ulka-tembelena sukundu manda pungí, u mólo. \c 16 \r Kolomongo-Awili 16 \s1 Pulu Yemonga Mumindili Kololi Uluma Mingi Yopoko-Pakara Sukundu Perimu Semanemo (Se 16:1, se 16:3, se 16:4, se 16:8, se 16:10, se 16:12, se 16:17.) \p \v 1 Kanu-kinia pe nane ungu se Pulu Yemo popo toringi ulka-tembelemonga wendo orumu pilierindu. Akumuni angello yopoko-pakarando tondolo mundupa nimbale: “Ono pungu Pulu Yemonga mumindili kololimu pelemo mingi yopoko-pakara akuma mengo pungu mana ondo-paa.” nirimu. \p \v 2 Kanu-kinia angello sene yunga mingi ambolorumumu memba pumba mana ondorumu kinia méle-takaramonga imbimu ononga kangina molopa, takaramo none seli se seko wamoko anjeringi mélemo popo toko kape niringi yombomanga kangina paa mindili sirimu erili kiri lupendi toli awisili serimu. \p \v 3 Angello talo-sipamo yunga mingi ambolorumumu nomu-kusana memba pumba ondorumu kinia nomu-kusamo yombo kololi senga mememo mele au lierimu kinia nona moloringi mélema pali koloringi. \p \v 4 Angello yopoko-sipamo yunga mingi ambolorumumu memba pumba no omba purumumanga kinia no pilkipa wendo orumumanga kinia ondorumu kinia noma pali meme au lierimu. \v 5 Kanu-kinia noma nokorumu angellomone ungu se nirimumu pilierindu. Yuni nimbale: \q1 “Nu kiniá moleno, u molorunu, \q2 ye paa kake sélimu, \q1 nuni yombo seko kinjeringimanga \q2 kote pilku apuruku kondokole \q1 aku siku ono “Mindili nongo molko kinjangi.” ninumu \q2 papu senu. \q1 \v 6 Aku yombomane \q2 nunga yomboma kinia \q2 nuni ungu-umbu tondorunuma pilku yomboma \q3 ningu siringi yomboma kinia \q2 toko kondoringi kinia meme omba purumumunga \q1 ‘Kiniá onone pundu toko meme nangi.’ \q2 ningu sikinu akumu ononga seko kinjeringimunga \q3 méle kaloli likimili akumu papu likimili.” \m nirimu. \v 7 Kanu-kinia Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polona ungu se wendo omba nimbale: \q1 “Pulu Ye Awili Olandopamo, \q2 nuni sika nikinu. \q1 Nuni kote pilkuli yomboma selemele mele \q2 sumbi siku pilku apuruku kondoleno lémo.” \m nirimu. \p \v 8 Angello kise-sipamone yunga mingi ambolorumumu memba pumba enana ondorumu kinia Pulu Yemone ‘Enana sepe tondolomone yomboma nopili.’ nirimu. \v 9 Kanu-kinia enana sepe wendo omba paa kondorumumuni ‘Yomboma paa mindili nangi.’ nimba ono norumu-kulu onone Pulu Yemonga imbimu ungu-taka tondoko marake seringi. Aku ulu umbuna sirimu wendo orumuma Pulu Yemonga tondolomone ‘I uluma wendo opili.’ nirimu-na-kolo onone ‘konopu topele naa tomolo.’ ningu Pulu Yemonga imbimu ambolko paka naa tondoringi. \p \v 10 Angello se-pakara sipamone mingi ambolorumumu memba pumba méle-takaramonga ye nokoli kingi molopa nokorumu polona ondorumu kinia yuni nokorumu koleama pali simbulu torumu. Yomboma paa mindili nongo ononga alimboloma kongilku nongo, \v 11 ono mindili nongo erili sepa serimu akumanga pilkuli mulu-koleana molemo Pulu Yemonga imbimu ungu-taka tondoko marake seringi. Ononga ulu-pulu-kiri seringima ‘Mundupu naa kelepo konopu topele naa tomolo.’ niringi. \p \v 12 Angello talo-pakara sipamone mingi ambolorumumu memba pumba no awili Yuperetis omba purumuna ondorumu kinia nomo kumbulupa ena mundi olemona moloringi ye nokoli kingi moloringima onge aulkamo akisinderimu. \v 13 Kanu-kinia na kanorundu kinia wambiye derekonomo kinia, méle-takaramo kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma naa pilipa ungumu we kolo topa yando nimba sirimu yemo kinia, ononga keremanga kuru paa kanopo kiri pilierindu kuru, warekele none seli, yopoko wendo orumu. \v 14 I kurumane ulu-tondoloma selemele, ononga kongonomo i-sipa: Pulu Ye Olandopamonga wale awilimunga ‘ma-koleamanga pali ye nokoli kingima sukundu sukundu ongo opa sangi wangi.’ ningu pungu liku maku tolemele. \v 15 (“Piliame! ‘Wa noli ye se ombá.’ ningu naa pilku walu siku molemele kinia lipa sinjipa olemo mele na ono molongena aku sipu ombó. Yombo sene ‘Yu ombá kinia na we-we molopo pipili naa kolambo.’ nimba uru naa pepa makilipa kanopa, yunga mulu-maminiama pakopa molomba yombomo yu Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemo.” ⸤nirimu.⸥) \p \v 16 Kanu-kinia kurumane ye nokoli kingima kolea senga liku maku toringi, aku koleamonga imbimu Ipuru unguna Amakedono. \p \v 17 Angello yopoko-pakara sipamone mingi ambolorumumu muluna ondorumu kinia Pulu Yemonga ulka-tembele kake selina ye nokoli kingimunga polomonga ungu tondolo se wendo omba nimbale: “Kiniá pora nikimu.” nirimu. \v 18 Aku nirimu kinia kariapá sepa, ungu mare wendo omba, mulu kilkala nimba, ma jimi-jimi awili se serimu. Ma jimi-jimi serimu akumu paa olandopa; u yomboma pulu-pulu ma-koleana moloringi kinia aku sipa se paa naa serimu. \v 19 Aku serimu kinia kolea paa awili Bepillono ówa topa yopoko sepa, yombomanga kolea lierimumanga kolea-awilima kiri lepa pora sirimu. Pulu Yemone kolea paa awili Bepillono komu naa sindipale Pulu Yemo yunga mumindili paa kolorumumu perimu no-waene mingimu ‘yu pali nopili.’ nimba sirimu. \v 20 Nomuna sukundu lierimu kolea kangama pali kowa puringi, koleama pali ma-pangi se kepe wendo naa orumu. \v 21 Mulúna lo kopu-mongo awili-sepa topa yomboma torumu. Lo kopu-mongo akupokonga umbunamo rasi-beko talonga mele. Lo kopu-mongo olandopa torumumuni ono umbuna sirimu ono mindili noringimunga Pulu Yemonga imbimu ungu-taka tondoko marake seringi. \c 17 \r Kolomongo-Awili 17 \s1 Ambo-Waporamonga Semanemo (17:1-19:5 pali) \p \v 1 ⸤Pulu Yemonga mumindili kololi uluma perimu⸥ mingi yopoko-pakara u ambolko moloringi angellomanga sene na molorunduna omba nimbale: “Ambo wapora toli awilimu, no awisili omba pulimúmanga ola molemomo, aku sipa selemomonga mindili singí limba mele lipu ora siembo ou.” nirimu. \v 2 Mana moloringi ye nokoli kingima kinia yu-kinia wa ulu-kirinale seringi; we-yombo mana moloringima-kinia yu wa ulu-kirinale serimumunga no-waene nongo amu tolemele mele aku siku amu toringi.” nirimu. \p \v 3 Kanu-kinia pe na molorunduna Minimu omba ambolorumu kinia angellomone na kolea ku lielina memba purumu kinia akuna ambo se méle-takara kondoli senga bulu-mingina molorumu kanorundu. Aku méle-takaramonga kangina imbi awisili molorumu, aku imbima Pulu Yemo marake seko ungu-taka tondoringi imbima molorumu. Aku mélemonga penge yopoko-pakara kinia ungú rureponga talo kinia gilierimu. \v 4 Aku ambomo ambo kamako nokolima pakolemele mele wale-pakoli kondoli talo pakopa, kou-gollo kinia kou kangi lupa-lupa kololi kou-mone awili sepa pulimúma kinia kulumbu kake sepa kou-mone awili sepa pulimúma kinia akumane yu au nimba molorumu. Yu no-mingi kou-gollone seli se ambolorumu, aku mingimunga sukundu yu wa ulu-kirinale serimumunga méle paa kiri kalaro mololi awisili pepa peke lierimu. \v 5 Yunga mambelena yunga imbi molorumu, aku imbimu ungu-iku se molorumu, akumu i-sipa: \qc BEPILLONO PAA AWILIMU, WAPORA TOLEMELEMA KINIA’ \qc MANA-YOMBOMANE ULU-PULU PAA KALARO MOLOLI KIRIMA \qc SELEMELEMA KINIA ONONGA ANUMU \m nimba molorumu. \v 6 Pulu Yemonga yomboma kinia, Yesusi kuru mondoko yunga unguma andoko yomboma ningu siringi yomboma kinia, aku siku seko moloringimunga kanu ambomone ono topa kondorumu. Yombo se no-tondolo nombale amu tolemo mele yuni ono torumumanga memema omba purumumunga yu paa konopu sipa amu mele torumu. \p Akumu kanopole paa mini-wale mundupu konopu awisili kimbu sirindu. \v 7 Aku serindu kinia angellomone nimbale: “Nu nambi semu-na konopu awisili kimbu sikinuye? I ambomo kinia méle-takara penge yopoko-pakara kinia ungú rureponga talo kinia gilimúmuni ambomo memba pulimúmu akutolonga ungu-pulumu nu nimbu siembo. \v 8 Méle-takara kanonumu u molorumu, kiniá naa molemo, pe komuru se paa lepa mindi pumba naa pora nilimúmunga wendo omba yu kolomba aulkana pumbá. Mana-yombo mare, mamo u wendo naa opili Pulu Yemone konde molopa mindi puli bokuna imbi naa torumu naa molemo yombomane kanu méle-takaramo kanokole, u molorumu kiniá naa molemo-na-kolo kelepa wendo ombá kinia kanokole konopu awisili kimbu singí. \p \v 9 Mimi siku konopu kimbu siku pilingí yombomane imunga ungu-pulumu pilingínje. Penge yopoko-pakara akuma ambomo mania molemo ma-pangi yopoko-pakara. \v 10 Penge yopoko-pakara akumanga pulu talo-sipamo ye nokoli kingi yopoko-pakara. Aku kingimanga se-pakara koloringi; se kiniá we molemo; se u wendo naa oli. Aku-na-kolo yu wendo ombá kinia wale kanga-kolte mindi kolea nokopa molomba. \v 11 Méle-takara u molorumu kiniá naa molemo akumu ye nokoli kingi engaki-ipamo. Yu kinia kingi yopoko-pakara kinia ono talape selumu, yu kolomba aulkana pulimú. \p \v 12 Ungú rureponga talo kanonu akumu ye rureponga talo u ye nokoli kingi naa molko koleama naa nokolemelema. Aku-na-kolo pe méle-takaramo kinia pea ono ye nokoli kingi nambama likuli ena mongo selu mindi koleama nokonge. \v 13 Kingima ononga konopu selu sipa pepili molkole, ononga tondoloma kinia kolea nokonge nambama kinia méle-takaramo singí. \v 14 Ono Sipisipi Walomo kinia opa senge, aku-na-kolo Sipisipi Walomone ono topa mania mundumba. Yu ye awilimanga ye awili olandopamo, yu ye nokoli kingimanga kingi olandopamo molopa, yuni u nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nirimu-na yuni nilimú unguma tondolo munduku kuru mondoko lombili pulimili yomboma yu-kinia kopu seko puringi-na ono topa mania mundumba.” nirimu. \p \v 15 Aku nimbale angellomone nando nimbale: “Nu no omba pumu kanonu, akumanga ola ambo wapora tolemomo ola molomu, aku noma yomboma kinia yombo talapema kinia yombo kangi lupa lupa gilimuma kinia yombo ungu lupa lupa lemele yomboma. \v 16 Méle-takaramo kinia ungú rureponga talo kinia kanonu akumane ambo wapora tolemomo-kinia konopu kiri panjikuli, yu paa seko kinjiku ‘Yu we-we andopa molopili.’ ningu mulu-maminiama pali kulunduku, yunga kangina míndi mare toko nongo, ‘yu kamu sepene nopili.’ ningu kalonge. \v 17 Pulu Yemone ‘Kingima yunga kongonomo sendangi.’ nimba ‘konopumuni pilku sangi.’ nimba pilierimu mele onone aku siku pilku ‘ono kinia méle-takaramo kinia konopu seluna pupili molamili.’ ningu ononga koleama nokonge nambama méle-takaramo singí. Ono aku siku seko molangi Pulu Yemone ‘Wendo opili.’ u nimba panjerimu unguma wendo ombá. Kanu-kinia ononga kongonomo pora nimbá. \p \v 18 Ambo kanonumu mana molemele ye nokoli kingima pali nokolemo kolea paa awilimu.” nirimu. \c 18 \r Kolomongo-Awili 18 \s1 Kolea-Awili Bepillono Kamu Kiri Lierimu Semanemo (17:1-19:5 pali) \p \v 1 U akumu kanopole nirindumuni, pe kelepo kanorundu kinia angello se mulu-koleana mania orumu. Akumu yu kolea nokomba namba paa awili se mondopa, yunga tondolo pa sélimuni ma-koleana pa senderimu. \v 2 Yuni paa tondolo ru nimba nimbale: \q1 “Kolea-Awili Imbi Paa Olandopa Mololi Bepillono \q2 kamu kiri liemu. Kiri lepa pora simu. \q1 ⸤U yombo awisili akuna moloringi-na-kolo kiniá⸥ \q2 Setenenga kendemande-kuruma \q3 ‘Olionga koleamo.’ ningu akuna pelemele. \q1 Kuru kiri kalaro mololima kinia \q2 kera kalaro mololima kinia \q3 kanopo kiri pilielemolo kerama kinia \q4 akuna pelemele. \q1 \v 3 ‘Kanu koleana yombo moloringimane \q2 we-koleamanga pali yombo talapema \q3 wa ulu-kirinale senge uluma pelemo no-waene \q4 paa tondolomo nangi.’ nimba \q3 ta nirimu noringimunga kamu kiri lierimu. \q1 Koleamanga pali ye nokoli kingimane kepe \q2 yu-kinia wa ulu-kirinale seringila. \q1 Mana topo-ropo toringi yemane \q2 kála seko méle kirima yakala koloringimunga \q3 ono yu-kinia topo-ropo toko \q4 kou-mone awisili liltingi.” \m nirimu. \p \v 4-5 Kanu-kinia pe mulu-koleana ungu se lupa wendo orumu pilierindu kinia nimbale: \q1 “Nanga yomboma, \q2 aku koleamonga ulu-pulu-kirima \q3 lepa mulu-koleana ola olemo, \q4 aku koleamone sepa kinjerimu uluma \q1 Pulu Yemone pilipa molemo kene \q2 ono aku koleamo munduku kelko ultu wangi. \q1 ‘Yunga ulu-pulu-kiri selemo akuma \q2 pea kopu sepo naa samili. \q1 Ulu-pulu-kiri selemo akumanga Pulu Yemone \q2 umbuna simbama olio pea naa liemili.’ ningu \q3 wendo wangi. \q1 \v 6 Yuni yando sepa kinjerimu akumunga \q2 onone anju aku siku yu pundu toko siengi. \q1 Yuni yando serimu akumunga \q2 onone anju sere leko pundu tangi. \q1 Yuni no enge nili mingi kapona \q2 sepa wamorumumu liku sere leko \q3 no enge nili olandopa púlimu yu nopili siengi. \q1 \v 7 Yu yuyu u ‘molopo kondambo.’ nimba \q2 yunga imbi ambolopa paka topa kála sepa molorumu \q3 akumunga pundu toko yu mindili siku \q4 umbunama mepili siengi. \q1 Yuni konopuni pilipale \q1 “Na ambo nokoli kuwini molopo \q2 kuwininga polona molio. \q3 Na ambo wayere naa molio. \q1 Na waltikele kepe kola sepo kola-ulka naa molombo.” \q2 nimba pilielemo. \q1 \v 8 Akumunga, ena selumunga \q2 yunga umbuna wendo ombáma wendo ombá. \q1 Yombo kolonge kuru awisili wendo omba, \q2 yombo awisili kola seko, kolea gele lemba. \q1 Sepene yu nomba pora simba. \q1 Yuni uluma aku sipa sepa kinjimbamonga \q2 yu kote sendepa pilielemo Pulu Ye Awilimu \q3 paa enge nili olandopa pelemo yemone \q4 yu apurupa mindili akuma simba. \p \v 9 “Yu-kinia wa ulu-kirinale seko, mongo kondoko yu yakala kolorumu uluma pea yakala kolko seringi ye nokoli kingimane yu sepene nomba ilia wendo ombá kinia kanokole kola seko kola-ulkana wale awisili molonge. \v 10 Yu mindili nombá mele kanokole paa mini-wale munduku paa sulu seko gilku ninguli: \q1 “Ai ya! Ai ya! Kolea imbi paa ola mololimu, \q2 kolea paa awili enge nili Bepillono! \q1 Ena-mongo selumunga mindi \q2 nunga seko kinjerinumunga \q3 uluma waltikele wendo okomo.” ningí. \p \v 11 Mana topo-ropo tonge yema ononga topo-ropo toko kou-mone lingí mélema naa lingímunga ono kola seko wale awisili kola-ulka molonge. \v 12 Topo-ropo toko taltonge mele akuma i-sipa: Kou-gollo kinia kou-sillipa kinia umbu-kou kou-mone awili sepa pulimúma kinia kulumbu kake kou-mone paa olandopa pulimúma kinia; múlu kake peangama kinia, múlu kondoli lupa-lupama kinia; unju lupa-lupa muna tolima kinia, méle lupa-lupa kongi ellepene ungúni seko wamonge mélema kinia, unju kou-mone awili sepa pulimane seko wamonge mélema kinia, kou-boronisi kinia kou-aini kinia kou puni-mana nilima kinia aku koumane seko wamonge mélema kinia, aku mélema taltoko, \v 13 kangina ‘muna topili.’ ningu wambola seko wamoko kalolemele sinamono kinia sipási kinia, paura-keku kalolemele kinia muna tolemoma kinia, wambola lupa-lupa muna tolima kinia, no-waene kinia unju-ollipi wambola kinia, rasi-witi kinia, rasi-witimuni seko wamolemele pellawa kinia; kongi kao sipisipima kinia; kongi ose kinia osene kundulimú karoma kinia; kongono we sendenge kendemande molonge yombo, ‘konopu naa pepa kongi mele molemele.’ ningu mengo pungu kou-mone topo-ropo tonge yomboma kinia; aku méle taltongema pali yombomane kelko koleamanga lupa liku mengo ongo makete seko kou lingí aulkamo mania pumbámonga kola senge. \p \v 14 Onone ninguli: ‘Nu méle peanga kou-mone olandopa pulimú mélema ‘paa liemboa!’ konopu lenoma mania pumu. Méle peanga kande-kandema nu yakala kolonuma kinia nunga au nilinu méle kou-mone olandopa pulimú peangama kinia kamu nu mundupa kelepa mania pumu. Mélema kelepa nu-kinia naa lemba kanoni.’ ningí. \v 15 Aku mélema topo-ropo toko kou-mone awisili liku singí yemane sulu seko gilku yu mindili awili sepa nombá mele kanokole paa mini-wale mundungí. Kola seko kola-ulka molkole \v 16 ru ningu ninguli: \q1 “Ai ya! Ai ya! Kolea imbi paa ola mololimu, \q2 ambo kamakoma pakoko molemele mele \q3 wale-pakoli kondoli pakopa, \q1 kou-gollo kinia kou kangi lupa-lupa kololi \q2 kou-mone awili sepa pulimúma kinia, \q1 kulumbu kake sepa \q2 kou-mone awili sepa pulimúma kinia \q3 akumane yu au nimba molorumu. \q1 \v 17 Ena-mongo selumunga yuni kou-mone \q2 awili sepa purumu taltolemo mélema \q3 paa kamu kiri liemu.” ningí. \p “Nomu-kusana andoli sipi nokolemele yema kinia sipimanga kongono selemele yema kinia nona andoko topo-ropo toko kou-mone limili yomboma kinia aulka sulu seko gilkuli kanonge. \v 18 Sepe nombámonga iliamo kanoko ninguli: “I kolea-awilimu none seli se lierimuye?” ningí. \v 19 Ma-kungupu liku pakoko kola seko kola-ulka molkole ningímuni ru ningu ninguli: \q1 “Ai ya! Ai ya! Kolea imbi paa ola mololimu, \q2 sipi nomuna mengo andoko \q3 akuna kou-mone awili sepa taltorumu \q4 kou-mone awili seko liltingi koleamo! \q1 Ena-mongo selumunga \q2 aku koleamo kamu kiri liemu.” ningí. \q1 \v 20 Mulu-koleana molemele yomboma kinia, \q2 Pulu Yemonga yomboma kinia \q3 Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” \q4 nimba lipa mundorumu yema kinia \q1 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku \q2 yomboma ningu siringi yomboma kinia \q1 i koleamone ono mindili sipa sepa kinjerimumunga \q2 Pulu Yemone apurupale \q3 yu mindili sipa sepa kinjikimumunga \q4 yu lepa kinjilimumunga \q4 konopu awili seko siee!” \m nirimu. \p \v 21 Kanu-kinia angello paa enge nili sene kou paa awili se ola lipa nomu-kusana topa mania mundupa nimbale: \q1 “I sekeromo mele aku sipa \q2 ulu-tondolo wendo ombá sene \q1 kolea-awili imbi paa ola mololi kolea Bepillono \q2 topa kinjimba kinia \q3 yombomane i koleamo kelko naa kanonge. \q1 \v 22 Gita toko, kolape-mingi langoko, \q2 bikollo ungu siku, konane ningu, \q3 aku siku ulu selemele unguma \q4 kelko kamu kelko naa pilingí. \q1 Ulka takoko méle seko wamolemele kongonomanga \q2 yomboma kelko kamu naa kanongela. \q1 ‘Pellawa samili.’ ningu kou awili sene \q2 rasi-witi kali lemele kinia ungu nilimú ungumu \q3 kelepa kamu naa nimbá naa pilingí. \q1 \v 23 Nu koleamo kamu kelepa sepe-llame pa naa sembá. \q1 Ye se ambo limba molo ambo se ye pumbándo \q2 ungu nilimili mele \q3 nu koleamo kelko kamu naa pilingí. \q1 U nunga topo-ropo toringi yema \q2 koleamanga pali ye kamakoma moloringi. \q1 Nuni ma-koleana yomboma pali \q2 ambo konga mélema \q3 kolo toko kondi toko sirinu akumuni \q2 yombomane ulu-kiri awisili seringi. \q1 \v 24 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu unguma pilku \q2 yomboma ningu siringi yomboma kinia \q1 Pulu Yemo yunga yomboma kinia \q2 yuni topa kondorumumanga memema \q3 yunga koleana lemó; \q1 ma-koleamanga pali toko kondoringi yombomanga \q2 memema kepe aku koleana lemó. \q1 Aku uluma pali wendo orumuma \q2 kolea Bepillonone sepa kinjerimumunga \q3 wendo orumu.” \m nirimu. \c 19 \r 19:1-10 \s1 Pulu Yemo Kape Ningí Unguma \r 19:1-5 \s1 Kolea Bepillono Kamu Kiri Lierimumunga Yomboma Konopu Siku Pulu Yemo Kape Ningí Semanemo \p \v 1-2 Aku uluma pora nirimu kinia pe pilierindu kinia mulu-koleana yombo awisili ungu nilimili mele ungu se wendo orumu pilierindu. Akumane ru ningu ninguli: \q1 “Pulu Yemone uluma pali \q2 paa sika sumbi sipa apurupa selemo. \q1 Wapora topa imbi paa ola mololi ambomo yuni \q2 wapora toli uluma serimumuni \q3 ma-koleana yomboma \q4 ‘molko kinjangi!’ nirimumunga \q2 aku ulu serimuma Pulu Yemone pilipa apurupa \q3 ‘Yu mindili nopili.’ nirimu. \q1 Aku ambomone Pulu Yemonga kendemande-yomboma \q2 topa kondorumu aku yombomanga mememanga \q1 Pulu Yemone pundu tondopa ambomo mindili sirimu \q2 akumunga, Pulu Yemo yu kape nimbu \q3 imbi ambolopo paka tondamili! \q1 Mindili nolemolá aulkana \q2 lipa tapondopa wendo lipa \q3 yu-kinia molko kondonge aulkana \q4 lipa mondolemo ulumu yu-kinia pepa, \q1 yunga imbi paa olandopa molopa, \q2 tondolo pa sélimu yu-kinia pepa \q3 yu mélema pali nokomba nambamo kinia \q4 engemo-tolo pelemo yemo.” \m niringi. \p \v 3 Kelko ru ningu ninguli: \q1 “Yuni yu topa kalomumunga ilia \q2 alieli omba mindi pelemomonga \q1 Pulu Yemo kape nimbu \q2 imbi ambolopo paka tondamili!” \m niringi. \p \v 4 Ye nokoli towapu selu kinia, méle konde mololi kise kinia, ono ye nokoli kingi polona molemo Pulu Yemonga kumbikerena mania pungu tamalu peko, yu kape ningu imbi ambolko paka tondoko ninguli: \q1 “Aku sipa sepili. \q1 Pulu Yemo kape nimbu \q2 imbi ambolopo paka tondamili!” \m niringi. \p \v 5 Kanu-kinia ungu se ye nokoli kingi polona wendo omba nimbale: \q1 “Ono yunga kongono yombo kendemande \q2 molemelema pali, \q1 ‘Nu olionga ye awilimu.’ ningu \q2 pipili kolko yunga ungumu taka leko \q3 pilku selemele yombo awilima kepe \q1 imbi naa mololima kepe \q2 onone olionga Pulu Yemo kape ningu \q3 imbi ambolko paka tondangi!” \m niringi. \r 19:6-10 \s1 Kongi Sipisipi Walomo Ambo Limbamo Kere-Langi Awili Seko Koyonge Semanemo (19:1-10 pali) \p \v 6 Pe kelepo pilierindu kinia ungu se, yombo awisilini ungu panjilimili mele ungu se, no awili sepa topale ungu nilimú mele molo mulú tondolo kilkala nilimú mele ungu se pilierindu. Akumane ru ningu ninguli: \q1 “Olionga Pulu Ye Awili Tondolo Pepa \q2 Namba Awili Olandopamo Lemó Yemo \q3 kamu ye nokoli kingimu molopa \q4 mélema pali nokolemomonga \q2 yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili! \q1 \v 7 Sipisipi Walomo ambo limba walemo \q2 kamu wendo okomo. \q1 Yu ambo limbamone ‘Na omba limba.’ nimba \q2 nokopa molemomonga \q3 olio konopu peanga pepili konopu sipu \q1 ‘Papu serimu.’ nimbu imbi ambolopo paka tondamili! \q1 \v 8 Pulu Yemone \q2 ‘Mulu-maminia paa peanga tondolo pa sepa \q3 kake selima pakopili.’ nimba simu.” \m niringi. (Mulu-maminia peangamanga pulumu Pulu Yemonga yombomane ulu peanga selemele uluma yuni kanopa ‘ulu sumbi nilima’ nimba kanolemo uluma.) \p \v 9 Kanu-kinia angellomone nando nimbale: “Ungu nimbúmu pepána imbi tani: ‘Sipisipi Walomo ambo limba kere-langi koyongena Pulu Yemone yombomando ‘Wangi.’ nimbá yomboma ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.’ aku mele pepána tou.” nirimu. Aku nimbale kelepa ungu se pea nimbale: “I unguma paa sika Pulu Yemonga ungu sikama.” nirimu. \v 10 Aku nirimu kinia pilipuli angellomonga kumbikerena tamalu pepo kape nimbú serindu-na-kolo yuni nando nimbale: “Nu aku siku naa sei! Nunga genalimane Yesusinga unguma yomboma ningu silimilima kinia nu kinia na kinia olio pali Pulu Yemonga kendemande-yomboma molopo kongono sendelemolo kene nuni Pulu Yemo mindi popo toko kape nieni. Pulu Yemonga ungu nimbu silimulu akumunga pulumu Yesusinga unguma nimbu silimulu ulumu akumunga ‘nu kinia genali kinia na kinia olio peama yunga kendemande-yema molemolo.’ nikiru.” nirimu. \r 19:11-21 \s1 Ye Se Kongi Ose Kakemonga Bulu-Mingina Ola Molorumumunga Semanemo \p \v 11 Kanorundu kinia mulu-koleamo nangape toli lierimu kanorundu kinia kongi ose kake se gilierimu, akumunga bulu-mingina ola ye se molorumu, akumu imbi leko ‘Kongono Ambolopa Nokopa Kondopa Konopu Topele Naa Toli Yemo’ ningu, ‘Ungu Sikama Mindi Pelemo Yemo’ nilimili. Yu kote pilipa sumbi sipa apurupa we naa lipa tapondolemo. Yu we ‘Opa sambo.’ nimba naa selemo. Ungu-pulu se pelemo kinia pilipale selemo. \v 12 Yunga mongotolo sepe mele tondolo pa sepa, ye nokoli kingima wanie-karaono pakolemele mele wanie-karaono awisili yunga pengena pakolemo. Yunga kangina imbi se molemo, aku imbimu yuyu pilielemo yombo sene lupa naa pilielemele. \v 13 Yu mulu-maminia meme kaloli sulu se pakolemo. Yunga imbimu Pulu Yemonga Ungumu. \v 14 Mulu-koleana amima kongi ose kakemanga molko yu lombili pungí puringi, akuma mulu-maminia kake paa peanga mare, kalaro naa mololima pakoringi. \v 15 Yunga kerena ma-koleana yombo talapema pali tomba opa seli lu-pulta paa nee mololi se pelemo. \q1 ‘Yu yombomanga pali ye awilimu molopa \q2 yomboma paa tondolo mundupa nokopa molomba.’ \m Tondolo Puli Pulu Ye Olandopamonga mumindili paa olandopa kololi ulumu pelemo waene-mongoma kimbuni kulupa nakele-makele selemo. \v 16 Yunga mulu-maminia sulu akuna kinia yunga porona kinia imbi se molemo, akumu i-sipa: \qc YE NOKOLI KINGIMANGA YU YE NOKOLI KINGI PAA OLANDOPAMO; \qc YE AWILIMANGA YU YE PAA AWILI OLANDOPAMO. \m nimba molemo. \p \v 17 Kanorundu kinia enana sukundu angello se gilierimu, akumuni muluna mangoko andoringi keramando tondolo ru nimba nimbale: “Pulu Yemone kere-langi awili koyomumu nangi waa.” nirimu. \v 18 “Ye nokoli kingimanga ⸤kolko lemele⸥ ónoma kepe, amimanga ye nokolimanga ónoma kepe, ye enge nilimanga ónoma kepe, osema kinia ononga bulu-mingina ola molko andolemele yema kinia ononga ónoma kepe, yombomanga pali we molemele yomboma kepe, kongonoma we sendeko méle kaloli naa limili kendemande-yombomanga kepe, imbi naa mololima kepe, imbi mololima kepe, ononga ónomanga míndima nangi waa.” nirimu. \p \v 19 Kelepo kanorundu kinia méle-takaramo kinia mana ye nokoli kingima kinia kingimanga amima kinia onone ‘Kongi ose bulu-mingina ola molemo yemo kinia yunga amima kinia opa samili.’ ningu maku toringi. \v 20 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma naa pilipa ungumu we kolo topa yando nimba sirimu ye kanumu méle-takaramone lipa tapondorumu-na ulu-tondolo awisili serimu akumu kinia, méle-takaramo kinia, olo ambolko ka siringi. U ulu-tondolo serimu ulumane yombo méle-takaramonga kongilinamo ‘kangina molopili.’ ningu, yu none seli se seko wamoko anjeringimu popo toko kape niringi kanu yomboma kondi torumu. Yu kinia méle-takaramo kinia ka sikuli, kou-sallapa sepe nomba kondopa perimu muru paa awilimunga liku mania mundoringi. \v 21 Kongi ose bulu-mingina ola molorumu yemonga kerena opa seli lu-pulta perimumuni wema pali topa kondorumu, kanu-kinia ononga ónomanga míndima keramane ongo nongo ono olo serimu. \c 20 \r 20:1-6 \s1 Kurumanga Nokoli Setene Kalia-Ingi Wane Tausini Ka-Ulkana Pemba Semanemo \p \v 1 Kanorundu kinia mulu-koleana angello se, komuru se paa lepa mindi pumba naa pora nilimúmunga kere-pulu kimu kinia ka-séne paa awili se kinia ambolopa memba, mania orumu. \v 2 Aku angellomone wambiye derekonomo ambolopa lipa ‘Kalia-ingi wane tausini aku sipa molopili.’ nimba ka-sénene ka torumu. Aku wambiye derekonomo yu koronga-u molorumu kongi-ka-wambiyemo, yu ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo, yu Setene. \v 3 Angellomone yu ambolopa lipa ka-senene ka topale yu mana mania komuru se paa lepa mindi pumba naa pora nilimúmunga topa mania mundupa, ‘Kalia-ingi wane tausini omba pupili yu kelepa wendo omba ma-koleana yombo talapema andopa kolo topa kondi naa topili.’ nimba kerepulumu pipi sipa lloko torumu. Kalia-ingi akuma pora nimbá kinia ‘Yu wendo omba laye-kolte andopili.’ ningu wendo liku mundungí. \p \v 4 Ye nokoli kingi molemele poloma kanorundu, akumanga Pulu Yemone ‘Yomboma apurangi.’ nimba namba sirimu yomboma moloringi. Yombomane mana molko Yesusinga unguma andoko ningu siku, Pulu Yemonga ungumu kuru mondoko amboloringi-kulu ono nomima kari leko toko kondo-ringi, akumanga minima kanorundu. Ono méle-takaramo kinia méle-takaramo none seli mélse seko wamoko anjeringimu-tolo popo toko kape ningu imbi ambolko paka naa tondoko, méle-takaramonga kongilinamo ononga mambelena molo kína ‘Naa molopili.’ niringi yomboma kanorundu. Akuma lomboroko ola molko, kalia-ingi wane tausini Karasi kinia pea ye nokoli kingima molko mélema nokoringi. \v 5 Yomboma pali lomboroko ola molongemonga ono kumbi leko lomboroko ola moloringi. (We-yombo koloringima aku yomboma kinia waltikele lomboroko ola naa moloringi. Kalia-ingi wane tausini pora nirimu kinia lomboroko ola moloringi.) \v 6 Kumbi leko ola moloringi akuma Pulu Yemonga yombo kake selima, ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. Yomboma wale talo-siku kolonge aku ulumuni ono unguri manda naa sembá. Ono Pulu Yemo kinia Karasitolo popo tondoli yomboma molko, Karasi kinia pea kalia-ingi wane tausini ye nokoli kingima molko mélema nokonge. \r 20:7-10 \s1 Setene Kamu Mindili Nomba Mania Pumbá Semanemo \p \v 7 Kalia-ingi wane tausini pora nimbá kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene ka-ulkana wendo liku mundungí kinia \v 8 ma-koleana pali molemele yomboma, Goko kinia Mekoko kinia kondi topa ‘Opa sangi wangi.’ nimba sukundu sukundu limba. Aku yomboma kou-okiya manda mele. \v 9 Ma-koleana pali kimbu kongono seko ongo ongole, Pulu Yemonga yomboma moloringi koleamo, Pulu Yemo konopu mondolemo kolea-awilimu, liku kakapu seko tonge seringi-na-kolo mulu-koleana sepe se mania omba aku amima norumu. \v 10 Kanu-kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone ono kolo topa sipa kondi torumu yemo, liku kou-sallapa sepe nomba kondopa perimu muru paa awilina, méle-takaramo kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma naa pilipa ungumu we kolo topa yando nimba sirimu yemo kinia, olo u liku toko mania mundoringi muruna, yu liku toko mania mundoringila. Akuna ono ipulieli tangoli alieli mindili nongo mindi molonge. \r 20:11-15 \s1 Yombomanga Kotemo Kamu Wendo Ombá Semanemo \p \v 11 Kanu-kinia pe kanorundu kinia ye nokoli kingi senga polo kake seli awili se lierimu, akuna ye se molorumu kanorundu. Mamo kinia mulumu-tolo yu-kinia sere leko molonge kolea se naa lierimu-kulu yu molorumuna munduku kelko kowa puringi. \v 12 Yombo koloringima pali, wema kinia imbi mololima kinia yu molorumu polomonga kumbikundu gilieringi kanorundu. Boku mare wendo lipa kanorumu. Pe boku se lipa kanorumu, akumu konde molopa mindi puli bokumu. Kanu-kinia bokumanga sukundu ononga ulu seringima kanopa apurupa kote pilierimu. \v 13 Nomu-kusana koloringi yomboma lomboroko ola molko, yombo óno-koleana peringi yomboma kepe Yombo Kololemelemanga Minima Pulimili Koleana puringi yomboma kepe lomboroko ola molko kotena pungu gilieringi. Kanu-kinia ononga ulu seringimanga yombo selu selu nimba kote pilierimu. \v 14 Kanu-kinia kololi ulu-pulumu kinia u kolkole minima moloringi murumu kinia akutolo sepe nomba perimu muru paa awilimunga topa mania mundorumu. I sepe nomba pelemo muru paa awilimu yomboma wale talo-siku kololemele ulumu. \v 15 Kote pilimba yemone yombo senga imbimu konde molopa mindi puli bokuna naa molorumu kinia kanopale kanu yombomo sepe nomba perimu muru paa awilimunga topa mania mundorumu. \mr 21:1-22:5 \ms1 Jerusalleme Kondemonga Semanemo \c 21 \r 21:1-8 \s1 Mulu Ma Kondetolonga Semanemo \p \v 1 Pe mulu konde se kinia ma konde se kinia kanorundu. Ma umu kinia mulu umu-tolo pora nimba, nomu-kusamo kamu naa molorumu. \v 2 Kolea-awili kake seli, akumu Jerusalleme kondemo, Pulu Yemo molorumu mulu-koleana mundupa kelepa mania ombá orumu kanorundula. Ambo se ye pumbándo au nilimú mele yu aku sipa au nimba kondopa orumu. \v 3 Pe pilierindu kinia ye nokoli kingi polona ungu se wendo omba tondolo ru nimba nimbale: “Kiniá Pulu Yemo molemo ulkamo ⸤omba⸥ yomboma molemelena gilimú, yu ono-kinia kopu sepa molomba. Ono yunga yomboma molonge, yu ononga Pulu Yemo molopa ono nokopa, ono-kinia molomba. \v 4 Yuni ononga mongona kola sengema kulu tondomba. U uluma pora nirimu-na yomboma kelko kolou naa kolko, kola naa seko, kola-ulka naa molko, mindili naa nonge.” nirimu. \p \v 5 Ye nokoli kingi polona molorumu yemone nimbale: “Nane mélema pali kondenga sekero.” nirimu. Pe kelepa nimbale: “I nikiru unguma ungu sikama, yombomane manda ‘Nane nikiru mele sika selemo.’ ningu pilingí unguma kene aku unguma pepána imbi tou.” nirimu. \p \v 6 Nando kelepa nimbale: “Uluma pali wendo omba pora simu. Na U Kumbi Lepa Yemo, Pe Akilepa Yemo; na Mélemanga Pali Pulu Yemo, ‘Kongono Sembó.’ Konopu Lelioma Alieli Sepo Pora Siliu Yemo. Yombo se no nonowale selemo yombomo alieli konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo no pilkipa wendo olemomo kou-mone naa lipu ‘We nou.’ nimbú. \v 7 Yombo se enge nimba opa-toumu topa mania mundumbamo monge-mélema pali limba, na yunga Pulu Yemo molombo, yu nanga bolangomo molomba. \m \v 8 Aku-sipa na-kolo yombo \li1 ‘Opa naa samili.’ ningu pipili kololemele yomboma kinia, \li1 ‘Na kolo tolemo.’ ningu pilku \li1 na kuru naa mondolemele yomboma kinia, \li1 ulu-pulu paa kirima selemele yomboma kinia, \li1 yombo toko kondolemele yomboma kinia, \li1 wa ulu-kirinale selemele yomboma kinia, \li1 tomo ambolko neambo liku \li1 kuru ala tolemele yomboma kinia, \li1 we-mélema anjiku ‘Olionga pulu yema. Olio nokolemele.’ \li1 ningu popo toko kape nilimili yomboma kinia, \li1 kolo tolemele yomboma kinia, \m aku siku selemele yomboma pali kou-sallapa sepe nomba kondopa pelemo muru paa awilimunga pungu molonge, akumu ononga molonge koleamo. Aku ulu ono-kinia wendo ombámo wale talo-siku kolonge ulumu.” nirimu. \r 21:9-27 \s1 Jonone Jerusalleme Kondemo Kanorumu Semanemo (21:1 pulu polko kana) \p \v 9 Kanu-kinia angello yopoko-pakara, kamu umbuna yopoko-pakara perimu mingima amboloringi kanumanga se na molorunduna omba nando nimbale: “Sipisipi Walomo Ambo Limbamo, yu kiniá ambo limba sekemomo, nu lipu ora siembo, kanani ou.” nirimu. \v 10 Kanu-kinia Mini Kake Sélimuni na ambolorumu kinia angellomone na memba ma-pangi paa olandopa kou polorumu senga memba pumba mondopale, kolea-awili kake seli Jerusalleme Pulu Yemo molorumu mulu-koleana mundupa kelepa mania ombá orumumu na lipa ora sirimu. \v 11 Jerusalleme pa serimumu Pulu Yemonga tondolo pa sélimuni pa sepa, umbu-kou se kou-mone paa olandopa puli se tondolo pa selemo mele, kou-jasipa mele, yu aku sipa tondolo pa sepa mini-mana sepa, paa kariyápa mele pa serimu. \v 12 Aku kolea-awilimu kou-pala paa awili olana pepa, kerepulu rurepo lierimu. Angello rurepo aku kerepulu rurepomanga nokoko gilieringi. Kou-pala kunamanga Isirele yombo talape rurepo akumanga imbima selu selu nimba molorumu. \v 13 Ena mundi olemokondo kerepulu yopoko lepa, ena pulimúkundu kerepulu yopoko lepa, wikindu kerepulu yopoko lepa, merekendo kerepulu yopoko lierimu. \v 14 Kolea-awilimunga kou-palamonga kou awili rurepo mondoringi kou-polomanga ola Sipisipi Walomone u ‘Yunga kongonomo sende-paa.’ nimba lipa mundorumu ye rurepomanga imbima molorumu. \p \v 15 Angello na-kinia ungu nirimumu mélema manda manjeli koló pepena kou-gollone seli méle se ambolorumu. Akumuni kolea-awilimu kinia kou-pala kerepuluma kinia kou-palamo kinia manda manjimbando ambolorumu. \v 16 Koleamonga ekendo ekendo sululia-ponjilia naa sepa selu-sipa serimu. Kolea-awilimu winju sipa manda manjerimu kinia tu tausini po anderete killomita mele; pera topa manda manjerimu kinia aku sipala serimu; olando sipa manda manjerimu kinia selula serimu. \v 17 Kou-palamo manda manjerimu kinia akumu mita tere paono tene mele. Angellomone mita manda manjerimumu mana-yombomane manda manjilimili aku sipa manda manjerimu. \v 18 Palamo kou-jasipane seko, kolea-awilimu kou-gollo paa norupulu se naa pélimuni seringi, yu kariyápa mele pa serimu. \v 19 Koleamonga pala-sipína kou lupa lupa peanga kou-mone olandopa pulimane au siringi. Pala-sipí kumbinamo kou peanga jasipa panjiku, sipí talo-sipamo kou peanga muki seli kou-sapaia panjiku, sipí yopoko-sipamo kou peanga kake seli kou-akete panjiku, sipí kise-sipamo kou peanga kondili nili kou-emera panjiku, \v 20 sipí se-pakara sipamo kou peanga kondoli sepa kake sepa seli kou-saronikisi panjiku, sipí talo-pakara sipamo kou peanga kondoli kou-konilliane panjiku, sipí yopoko-pakara sipamo kou peanga kanie seli kou-kirisollaite panjiku, sipí engaki-sipamo kou peanga kondili nili se lupa sepa nili kou-berili panjiku, sipí rureponga selu sipamo kou peanga kanie se lupa sepa seli kou-topasi panjiku, sipí rureponga talo sipamo kou peanga kondili nimba kanie sepa seli kou-kirisoperesi panjiku, sipí rureponga yopoko sipamo kou peanga muki seli se lupa sepa seli kou-aiyasini panjiku, sipí rurepo sipamo kou peanga kondoli se lupa kou-ametisi panjeringi. \v 21 Pala kuna rurepo kulumbu kake sepa kou-mone paa olandopa puli rurepo gilierimu. Kunama selu selu ningu kulumbu awili selu selu ningu seringi. Kolea-awilimunga aulka-barisima kou-gollo paa peanga norupulu se naa pelima mundoringi, aulka akuma kariyápa mele pa serimu. \p \v 22 Kolea-awilimunga sukundu Pulu Yemo ongo popo tonge ulka-tembele se gilierimu naa kanorundu. Aku nambi semu-na, mana Pulu Yemo molorumuna ulka-tembelena pungu yu popo toko kaloringi-na-kolo aku kolea-awilimunga Pulu Ye Awili Tondolo Púlimu kinia Sipisipi Walomo-tolo moloringilimunga ulka-tembele se akuna naa gilierimu. \v 23 Pulu Yemonga tondolo pa sélimuni koleamo pa sendelemo, Sipisipi Walomo koleamonga sepe-llame molorumumunga ena kepe oli kepe sene akuna pa naa sendelemo. \v 24 Koleamanga pali yomboma kolea-awilimu pa sembamonga manda andoko molonge; mana ye nokoli kingima ononga méle kou olando pumbá kande-kandema aku koleana mengo onge. \v 25 Aku koleamo simbulu naa tombamonga wale senga pala kunama pipi naa singí. \v 26 Yombomane ononga méle kou-mone olandopa pumbá méle kande-kandema akuna sukundu mengo pungí. \v 27 Aku-sipa na-kolo méle kalaro mololima kinia, yomboma seko pipili kondoli uluma selemele yomboma kinia, kolo tolemele yomboma kinia, akuma aku koleana sukundu paa naa pungí. Sipisipi Walomonga konde molopa mindi puli bokuna imbi molomba yomboma mindi akuna sukundu pungí. \c 22 \r 22:1-5 \s1 Konde Molopa Mindi Puli Ulu-Pulumu Pelemo Nomo Kinia Unjumu-tolonga Semanemo (21:1 pulu polko kanou) \p \v 1 Kanu-kinia angellomone alieli konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo no omba purumumu na lipa ora sirimu, akumu kariyápa mele pa serimu. Pulu Yemo kinia Sipisipi Walomo kinia olonga ye nokoli kingi polomonga no akumu wendo omba, \v 2 kolea-awilimunga aulka-barisi suku-singina omba purumu. No ekendo ekendo kelotolonga alieli konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo unjumu gilierimu, akumu kalia-ingi senga senga wale rurepo nimba mongo tolemo, oli senga senga mongo tolemo. Unjumunga gomomane yombo kuru tolemoma sepa peanga silimú. \v 3 Pulu Yemone mana umbuna sirimu mele umbuna paa selu kepe aku koleana naa pemba. Pulu Yemo kinia Sipisipi Walomo-tolonga ye nokoli kingi polomo aku koleana lemba, Pulu Yemonga kongono sendeli kendemande yombomane yu popo toko kape ningí. \v 4 Onone yunga kumbikeremo kanonge, yunga imbimu ononga mambelena molomba. \v 5 Aku koleana ipu naa lemba. Pulu Ye Awilimuni ono molongena pa sendembamonga ‘Ena sepili.’ molo ‘Sepe-llame kandamili.’ naa ningí. Ono yombo nokoli kingima alieli molko nokoko mindi pungí. \p \v 6 Angellomone nando nimbale: “I unguma ungu sikama, yombomane manda ‘Yuni nikimu mele sika selemo.’ ningu kuru mondonge unguma. Ye-Awilimu, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yombomanga minimanga Pulu Yemo, yuni ‘Yunga kendemande-yombomane uluma nondopa wendo ombá mele kanangi lipa ora sipili.’ nimba yunga angellomo lipa mundorumu.” nirimu. \r 22:7-20 \s1 Yesusi Nondopa Ombá Semane Se \p \v 7 Yesusini nimbale: “Piliame! Na nondopo ombó.” nirimu. I bokuna nimba molemo ungu pe wendo ombáma pilipa lipa sengena panjipa sembá yombomo yu Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molomba. \p \v 8-9 Na Jono, na i uluma pilipu kanorundu yemo. Pilipu kanopole na uluma lipa ora sirimu angellomo ‘Yu popo topo kape niembo.’ nimbu yunga kumbikerena tamalu perindu-na-kolo yuni nando nimbale: “Paa aku naa sei! Nunga genali Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia, i bokuna nimba molemo unguma pilku liku selemele yomboma kinia, nu kinia na kinia olio pali Pulu Yemonga kendemande-yomboma molopo kongono sendelemolo kene nuni Pulu Yemo yu mindi popo toko kape nieni.” nirimu. \p \v 10 Aku nimba kelepa nando nimbale: “I bokuna ulu pe wendo ombá mele nimba molemo uluma nondopa kamu wendo ombá kene ‘Naa piliangi. Naa nimbu para siembo.’ ningu lopi naa sani. \m \v 11 Yombo se sepa kinjilimú yombomo \li1 yu kamu sepa kinjipa molopili. \li1 Yombo se kalaro molopili molemo yombomo \li1 kamu kalaro molopili yombo akumu molopili. \li1 Yombo se sepa kondolemo yombomo \li1 kamu sepa kondopa molopili. \li1 Yombo se kake sepili molemo yombomo \li1 kamu kake sepili molopili.” \m nirimu. \p \v 12 Yesusini nimbale: “Piliame! Na nondopo ombó sekero. Ombó kinia yomboma ononga ulu selemelemanga yu-mele-mele méle kalombondo méle kalombo mélema membo ombó. \v 13 Na U Kumbi Lepo Molorundu Pe Akilepo Molombo ⸤Ye⸥mo; Na Kumbina ⸤Ye⸥mo Pe Akilipa ⸤Ye⸥mo; Na Mélemanga Pali Pulu Yemo, Na ‘Kongono Sembó.’ Konopu Lelioma Alieli Sepo Pora Siliu Yemo. \p \v 14 “Yomboma ononga mulu-maminiama kulumiye tolemele yomboma aku selemelemonga ‘Alieli konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo unjumunga mongoma ongo nongo, kolea-awilimunga kou-pala kerepulumanga ongo sukundu paa.’ nimulúmunga kanu yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. \m \v 15 Ulu-kirima mindi konopu kimbú siku \li1 molemele yomboma kinia, \li1 tomo ambolko neambo liku selemele yomboma kinia, \li1 wapora andoko selemelema kinia, \li1 yombo toko kondolemelema kinia, \li1 we-mélema anjiku ‘pulu yema’ ningu popo toko \li1 kape nilimili yomboma kinia, \li1 kolo toli uluma yakala kolko kolo toko selemelema kinia, \m kanu yomboma ono kolea-awilimunga kou-palamonga ultukundu molonge. \p \v 16 Na Yesusi, nane ‘Nanga yombo talapema i unguma piliangi, pumba nimba sindepili.’ nimbu nanga angellomo ‘Nu pungu ningu si-pu.’ nimbu lipu mundorundu. Na ye nokoli kingi Depitini kalopa liltimu yemo; yu nanga anda-kolepamo; orili-u kolea tangombando kombokandima pali kumbulupa, selu mindi kamu tondolo pa sepa gilimú akumu na.” nirimu. \p \v 17 Minimu kinia ⸤Sipisipi Walomonga⸥ Ambo Limba Ambomo kinia olone ninguli: “Nu paa ou!” nilimbilí. I unguma pilimba yombomone “Nu paa ou!” nipili. No nonowale selemo yombomo opili. Yombo se ‘No nombo.’ konopu lemba yombomo kou-mone naa lipa we simba no, alieli konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo nomo, omba nopili. \p \v 18 I bokumunga pe wendo ombá mele nimba molemo unguma pilingí yombomando liepi-liepi topo nimbuli: “Yombo sene i bokuna sukundu molemo ungumanga ungu se sukundu mundupa nimu liemu i bokumunga ulu umbuna tondolo mare ‘wendo ombá’ nimba molemo ulu umbunama Pulu Yemone ‘aku yombomo-kinia wendo opili.’ nimbá. \v 19 Molo yombo sene i bokumunga ulu pe wendo ombá nimba molemomanga ungu se naa nimba kulu topa wendo límu liemu Pulu Yemone yu mundupa kelepa, ‘Yu alieli konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo unju i bokumuni nimba silimúmunga mongo mare naa nomba, kolea-awili kake seli i bokumuni nimba silimú koleana naa opili.’ nimbá.” nikiru. \p \v 20 I uluma wendo ombá nimba silimú yemone nimbale: “Sika. Na nondopo ombó sekero.” nilimú. \p Paa aku sipa sepili! Ye-Awili Yesusi, paa oyo! \p \v 21 Ye-Awili Yesusini Pulu Yemonga yomboma ⸤pali⸥ we kondo kolopa molopili molangi. Aku sipa sepili! \b \p ⸤Aku pea.⸥