\id MAT Andelale N.T. NT1084 Rob & June Head October, 1998 \mt1 SEMANE PEANGAMO \mt2 Mateyu, Mako, LLuku, Jono Keme, Onone Toringi Bokuma \is1 Aku Bokumanga Ungu-Pulu Mare \ip \bd Yesusinga semanemo\bd*ndo “\bd semane peangamo” nilimulumunga ungu-pulumu Mako\bd* 1:1 molemo. \bd Ye kise\bd*ne Yesusi mana mania omba molopale sepa andopa molorumu mele semanemo bokuna toringi. ‘\bd Mako\bd*ne boku se u torumu. \bd Mateyu LLuku\bd*tolone pe bokutolo toringili. \bd Jono\bd*ne paa pe boku torumu.’ ningu pilielemele. \bd Mako\bd*ne torumu bokumu ponjili mele, \bd Mateyu LLuku\bd*tolone toringili bokutolo sulu mele. Kanu boku yopokonga semane kinia ungu kinia molemo mele selu-sipamo. Aku-na-kolo \bd Jono\bd*ne konopuni pilipale bokuna torumu mele lupa. Yuni torumu bokuna semane molemomo sika Yesusinga semanemola na-kolo \bd ye yopoko\bd*ne semane awisili toringima yuni naa topa, Yesusini nirimu ungu awisili \bd Jono\bd* yuni mindi torumu, ye yopokone naa toringi. \bd Ye kise\bd* aku-pokone bokuma walu naa toringi. Onone yu-mele-mele ‘Yesusi molorumu mele kinia ungu-mane sirimu unguma kinia yombomane pilkuli konopuni apuruku pilku sangi.’ ningu semanema pilku apuruku bokuna toringi. \ip \bd Mateyu\bd* kinia \bd Jono\bd*tolo mindi Yesusi lombili andoli yetolo molko Yesusi pulu polopa yunga kongonomo andopa serimu kinia pea andoringi, yuni serimu mele sumbi siku kanoko, nirimu unguma sumbi siku pilieringili. ‘Boku Mako ye \bd Mako\bd*ne sika boku torumu liemu Yesusi lombili andorumu ye Pitane semane topa sirimuma pilipale bokuna torumu.’ ningu pilielemele. Yombo marene pilkuli ‘\bd Mateyu LLuku\bd*tolone \bd Mako\bd*ne u torumu bokumu kanokole mare manda manjiku toringilinje.’ ningu pilielemele. \bd LLuku\bd* yu konopu pilipa kondoli peli ye-doketamo molopale, Yesusi molopa andopa serimu mele yuyu andopa mangilipa pilipa, semane awisili mimi sipa pilipa bokuna torumu ⸤Kollosi 4:14, \bd LLuku\bd* 1:1-4⸥. \ip Yesusi yu sika Pulu Yemonga kandi Malo na-kolo yu mana-ye molombando meringi yombomanga anda-kolepalima \bd Mateyu LLuku\bd*tolone semane bokuna toko ⸤\bd Mateyu\bd* 1:1-17, \bd LLuku\bd* 3:23-37⸥; yu meringi mele semanemo \bd kanu yetolo\bd*ne mindi toringilila. \ip Ungu se kamu piliani: Ye talo molo yopokone semane selumu toringi kinia kanokole, akuma pali mimi siku kanokole kanga-kolte lupa lupa toringi mele kanani. \ip Ya ungu-pulumu pora nikimu. \h MATEYU \toc1 SEMANE PEANGAMO Mateyu, Mako, LLuku, Jono Keme, Onone Toringi Bokuma MATEYU Semane Peangamo MATEYUni Torumu Bokumu \toc2 MATEYU \mt1 MATEYU \mt2 Semane Peangamo MATEYUni Torumu Bokumu \is1 I Bokumunga Ungu-Pulu Mare \ip Ungu-pulu mare inia yakondo gomo 1 molemo. \ip Imbi \bd Mateyu\bd*nga ungu-pulumu “Ye-Awilimuni we sirimumu” . Yu Romo-gapomano kou-takisi lindeli yemo molopili Yesusini yundu “Na lombili ou.” nirimu. Yunga imbi se \bd LLipai\bd* ⸤Mako 2:14-15, LLuku 5:27-29⸥. Yuni boku \bd Mateyu\bd* sika torumu nimba para silimú ungu se bokumunga sukundu naa nimba molemo. Aku-na-kolo koronga-u pilipa kondoli perimu yombo marene pilkuli ‘\bd Mateyu\bd*ni sika i bokumu torumu.’ ningu pilieringimunga kiniá kepe aku sipu nimbu pilielemolo. \ip \bd Mateyu\bd*ni Yesusinga semanemo bokuna tombando ‘Pulu Yemone yunga yombomando “Walte ono nokopa kondomba ye nokoli se ono molongena lipu mundumbu.” nimba, u nimba taltorumu yemo, Yesusi yu kanu yemo omba molorumu mele Isirele yombomane paa pilkuli “Yu sika aku yemo.” ningu kuru mondangi.’ nimba, Yesusinga semanemo tombando kanu ye nokoli Karasimu pe omba molopa sembá mele u Yesusi mana mania omba naa molopili u ningu siringi mele Yesusini omba molopa serimu semanema wale awisili topa sirimu. Pe wendo ombá mele u ningu siku bokuna toringi ungu mare \bd Mateyu\bd*ni mindi nimba sirimu ⸤\bd Mateyu\bd* 1:22-23, 2:15, 2:17-18, 2:23, 4:14-16, 8:17, 12:17-21, 13:35, 27:9-10⸥. “Ye nokoli kingi Depitini kalopa liltimu yemo” wale awisili bokuna torumula, akumunga pulumu selu-sipamo. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molombamonga ungu awisili bokuna torumula. \ip Yesusini ungu-mane sirimu awisili bokuna torumu ⸤\bd Mateyu\bd* kolomongo-awili 5-7 pali, 10 pali, 13 pali, 18 pali, 24-25 pali⸥. \ip Ungu-pulu mare boku ambolkonomonga paa pealemekondo i-sipa mele molemo kanani: “23. Krais”, “32.1 Pikinini Bilong Devit”, “32.2. Pikinini Bilong God”, “32.3. Pikinini Bilong Man”, “20. kingdom” . \ip Ya ungu-pulumu pora nikimu. \c 1 \mr 1:1—4:16 \ms1 Yesusi Mana Molomba Orumu Mele Semanemo \r 1:1-17 \s1 Yesusi Karasi Kalko Liltingi Yombomanga Imbimanga Semanemo \p \v 1 ⸤Isirele yombomanga u-pulu-pulu anda-kolepa⸥ Eporayamo kinia pe yandopa ⸤ononga ye nokoli kingi awili⸥ Depiti kinia olone Yesusi Karasi kalko liltingili mele i-sipa: \p \v 2 Eporayamone Aisake merimu; \li1 Aisakene Jekopo merimu; \li1 Jekopone Juda kinia Judanga genupilima merimu; \li1 \v 3 Judane Péresi kinia Sera kinia merimu, kanu yetolonga anumu Tema; \li1 Péresini Esirono merimu; \li1 Esironone Ramo merimu; \li1 \v 4 Ramone Aminadape merimu; \li1 Aminadapene Nasono merimu; \li1 Nasonone Sallimono merimu; \li1 \v 5 Sallimonone Boasi merimu, Boasi yunga anumu Reyapo; \li1 Boasini Opete merimu, Opete yunga anumu Rute; \li1 Opetene Jesi merimu; \li1 \v 6 Jesini ye nokoli kingi Depiti merimu. \li1 Depitini Sollomono merimu. Sollomononga anumu u Yurayanga ambo menumu molorumu. Pe Depitini kanu ambomo yakala kolopa Yuraya topa kondopa ambomo yu liltimu. \li1 \v 7 Sollomonone Riapoamo merimu; \li1 Riapoamone Apaya merimu; \li1 Apayane Eta merimu; \li1 \v 8 Etane Josipate merimu; \li1 Josipatene Joramo merimu; \li1 Joramone Asaya merimu; \li1 \v 9 Asayane Jotamo merimu; \li1 Jotamone Eyasi merimu; \li1 Eyasini Esikaya merimu; \li1 \v 10 Esikayane Manasa merimu; \li1 Manasane Emosi merimu; \li1 Emosini Josaya merimu; \li1 \v 11 Josayane Jekonaya kinia yunga genupilima merimu. \li1 Josaya kolopili yunga malopili molangi opa-tou yomboma Isirele yomboma kinia ongo opa sekole toko munduku Isirele yombo awisili ka siku ononga kolea-awili Bepillono mengo puringi. \p \v 12 Ka siku mengo puringi kinia pe \li1 Jekonayane Sialtele merimu; \li1 Sialtelene Serapapele merimu; \li1 \v 13 Serapapelene Apayate merimu; \li1 Apayatene Ellayakimu merimu; \li1 Ellayakimuni Eso merimu; \li1 \v 14 Esone Sedoke merimu; \li1 Sedokene Ekimu merimu; \li1 Ekimuni Ellayate merimu; \li1 \v 15 Ellayatene Elliesa merimu; \li1 Elliesane Matano merimu; \li1 Matanone Jekopo merimu; \li1 \v 16 Jekopone Josepo merimu. \li1 Josepo Marianga menu. Josepone Maria u naa lipili Maria yu bolango olo mondopa molorumu. Pe ambo yetolo moloringili kinia Mariane Yesusi merimu. \m ⸤Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye nokoli se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu yemo pe Yesusi aku yemo omba molorumu-kulu⸥ yunga imbi se pea sikuli ‘Karasimu’ niringila. \p \v 17 Eporayamo kinia Eporayamone yandopa-yandopa kalopa lipa Depiti kalopa lipa serimu yema ⸤Yesusinga⸥ anda-kolepa tene-po moloringi. Depiti kalopa lipale pe yandopa-yandopa u Bepillono yombomane Juda yombo mare ka siku kolea Bepillono anju naa mengo pangi kalopa liltimu anda-kolepa tene-pola moloringi. Juda yombo mare ka siku kolea Bepillono mengo puringi kinia pe yandopa-yandopa ye nokoli Karasimu kalko liltingi kinia ye tene-pola moloringi. \s1 1:18,25 Pulu Yemonga Minimuni Marianga Olona Kango Se Mondondorumu, Maria Yuni Yesusi Karasi Merimu Semanemo \p \v 18 Yesusi, Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu, yu meringi semanemo i-sipa: \p Yunga anumu Marianga pulu lierimu yombomane “Maria Josepone lipili.” ningu koronga niringi-na-kolo u Josepo pea seluna naa peangili Mini Kake Sélimuni Maria yunga olona bolango se mondondorumumu Maria yuyu pilierimu. \v 19 Kanu-kinia yunga ye Josepo yu ye sumbi nílimu molorumu-kulu Maria olo mondorumu kinia pilipale ‘Maria olie naa polopili.’ nimba ‘Yombo awisili molangi yu semu mele nimbu para naa sipu yu yuyu molomba kinia kiyongo nimbu we “Kamu pu.” niembo.’ konopu lierimu. \p \v 20 Josepo aku sipa konopu kimbu sipa molopili Ye-Awilimunga angello sene Josepo uru kaima se sipa nimbale: “Josepo, ye nokoli kingi Depitini kalopa liltimu yemo, Mini Kake Sélimuni Maria ungu se serimu-kulu yu olo mondolemo kene nuni yu linindu pipili naa kolko, li.” ⸤nirimu.⸥ \v 21 “Yu kango kanopa limba. Kanu kangomone yunga yomboma ‘Ononga konopuna ulu-pulu-kiri selemelema pepili molkole mindili nonge.’ nimba ono lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba kene yunga imbi siku “Yesusi” nieni.” nirimu. \p \v 22 Aku sipa wendo orumu uluma pali koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye sene ulu mare pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu i-sipa: \q1 \v 23 “Piliayo. \q1 Ambo wenepo sene bolango olo mondopale \q2 kango se memba. \q1 Kanu-kinia yunga imbi siku “Imenuele” ningí.” \m nirimu. I imbimunga ungu-pulumu ‘Pulu Yemo olio-kinia molemo’ . \p \v 24 Josepo uru pepa makilipale Ye-Awilimunga angellomone nirimu mele pilipa lipa sepale ambomo liltimu. \v 25 Aku-na-kolo yu bolangomo u naa mepili “Seluna naa peambili.” nirimu. Pe Mariane kango se merimu kinia Josepo yuni yunga imbi sipa “Yesusi” nirimu. \c 2 \r 2:1-12 \s1 Pilipa Kondoli Peli Ye Pokore Yesusi Ongo Kanoringi Semanemo \p \v 1 Erote kolea Judia disiriki yombomanga ye nokoli kingimu molopili Mariane kolea Judia, Betellieme taonona Yesusi merimu. Kanu walemanga ena wendo oli koleana pilipa kondoli peli ye pokore alieli ‘ulu mare wendo okomonje piliamili.’ ningu kombokandima mimi siku kanoko moloringi yema kolea-awili Jerusalleme ongo ninguli: \v 2 “Juda yombomanga ye nokoli kingimu molomba kango meringimu sena molemoye? Olio ena wendo olemo koleana molopole ye se ye nokoli kingimu molomba meringimu lipa ora sili kombokandi se pulu-pulu wendo omba gilierimu kanopole nirimulumuni, yu popo topo imbi ambolopo paka tondomolondo okomolo.” niringi. \p \v 3 Ye nokoli kingi Erote i ungumu pilipale ‘Ye se yu kolali sepa kingimu molomba lepomo.’ nimba pilipale yu mini-wale mundupa, Jerusalleme yomboma pali mini-walela mundoringi. \p \v 4 Kanu-kinia yuni Juda yombomanga Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima pali kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema pali kinia, “Sukundu waa.” nimbale ono mangilipa pilipa nimbale: “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu sena mengemondo niringiye?” nirimu. \p \v 5 Onone yundu ninguli: “Kolea Judia disiriki sukundu Betellieme taonona yu menge. Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye ⸤Maikane⸥ pe aku sipa wendo ombámondo u nimba boku torumu akuna molemo kanumu. Yuni nimbale: \q1 \v 6 “Betellieme, Juda koleana sukundu lemó kolea se, \q2 yu kolea Juda sukundu kolea-awilimanga \q3 yu kolea mania se mólo. \q1 Yunga sukundu ye nokoli awili se wendo ombá, \q2 aku yemone nanga Isirele yombomanga \q1 sipisipi tapu-yemo molopa ono nokomba.” \m nirimu kanumu.” niringi. \p \v 7 Kanu-kinia we-yomboma naa kanoko naa pilku molangi Erotene pilipa kondoli peli yema “Waa.” nimba kombokandimu pulu-pulu wendo omba gilierimu walemo mangilipa pilipale nirimumuni, yundu ningu siringi kinia \v 8 pilipa onondo nimbale: “Ono Betellieme pungu kangomo wamoko koro-payo! Kanoko lendekole na ongo ningu sieyo. Na kepe yu ombo popo topo imbi ambolopo paka tondambo wambo.” nirimu. \v 9 Kingimuni aku sipa nirimu pilkuli ono kelko pungu kano-puringi. \p Kanu-kinia ena wendo oli koleana molkole kombokandi kanoringimu ono puringina kumbi lepa pumbá pumbale kangomo molorumu ulka imuna pumba ola gilierimu. \v 10 Onone kombokandimu kanokole konopu paa awili seko siringi. \v 11 Ulkana sukundu punguli kangomo kinia anumu Maria kinia moloringilina pungu kanoko lenderingi. Kanokole kangomonga kumbikerena komorongo toko pondoko ma kanokole yu popo toko imbi ambolko paka tondoringi. Paka tondokole ono wale peanga mengo oringima apisiku méle peangama wendo liku yu siringi. Kou-gollo kinia, paura kalolemele kinia muna paa toli paura se kinia, wambola muna paa toli se kinia, aku mélema yu siringi. \p \v 12 Kanu-kinia Pulu Yemone ono uru-kaima sipa onondo nimbale: “Ono Erote molemona kelko pu naa pangi, mólo.” nirimu kinia pilkuli ono aulka senga lupa ongole ulkando puringi. \r 2:13-15 \s1 Josepone Anumu Malotolo Kolea Isipi Memba Kowa Purumu Semanemo \p \v 13 Kanu-kinia pilipa kondoli peli yema kelko puringi kinia Ye-Awilimunga angello sene Josepo uru-kaima sipa nimbale: “Ye nokoli kingi Erotene nondopa yunga ami-yemando “Kangomo koroko toko kondo-paa!” nimbá kene nu ola molkole kangomo kinia anumu kinia liku mengo kolea Isipindu kowa pungu molo-payo. Ne anju molkole ningímuni, pe nane “Kelko yando waa.” nimbú kinia wangi. U mólo.” nirimu. \v 14 Aku nirimu kinia pilipale Josepo ola molopale ipulieli anungulutolo lipa memba Isipindu purumu. \v 15 ‘Erote kolomba kinia kelepo ulkando pumulú.’ ningu u Isipi anju moloringi. Aku seringimunga Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye ⸤Osia⸥ne ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu i-sipa: \q1 “Pulu Yemone nimbale: \q1 “Nanga kangomondo \q2 “Kolea Isipi munduku kelko \q3 wendo ou.” nirindu.” nirimu.” \m nimba kanu ye ⸤Osia⸥ne nirimu kanumu. \r 2:16-18 \s1 Ye Nokoli Kingi Erotene Betellieme Kango-Pamema Topa Kondorumu Semanemo \p \v 16 Kanu-kinia anumu lapatolo Yesusi pea Isipi pungu molangi, pilipa kondoli peli yemane Erote yu liku peke tondoringi kinia pilipale Erote yuni mumindili paa awili sepa kolorumu. Mumindili kolopale ami-ye marendo nimbale: “Betellieme taono kinia Betellieme nondopa lemó koleama kinia kanumanga pungu kango kalia-ingi talo omba puli kangoma kinia kalia-ingi talo naa pora nili kangoma kinia koroko toko kondo-paa!” nirimu. Kombokandi kanoko pilipa kondoli peli yemane kombokandimu pulu polopa wendo omba gilierimu walemo yundu ningu siringi mele pilipale kalia-ingi aku sipa nirimu. \p \v 17 Aku sipa serimumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Jeremayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele wendo orumu. \v 18 Yuni nimbale: \q1 “Ono kolea Rama sukundu ungu se pilieringi; \q2 kola seringi pilku, \q1 yombo kololemele kinia kola selemele mele \q2 kola aku siku seringi pilieringi. \q1 Ambo Reselene yunga bolangomanga kola serimu. \q1 Yu ‘Konopu pe nipili.’ ninguli seringi-na-kolo \q2 yunga bolangoma naa moloringi-kulu \q3 yu kondo kolopa mindi molorumu.” \m nimba Jeremayane u aku nirimu kanumu. \r 2:19-23 \s1 Josepone Anumu Malotolo Kelepa Isirelendo Yando Memba Orumu Semanemo \p \v 19 Pe Erote kolorumu kinia Ye-Awilimunga angello sene Josepo Isipi molopili uru-kaima sipa nimbale: \v 20 “ “Kangomo toko kondangi koro-paa.” nirimu yemo kolorumu kene ola molko anumu malotolo liku mengo kolea Isirelendo kelko pu.” nirimu kinia \v 21 pilipale yu ola molopa anumu malotolo lipa memba Isirelendo purumu. \p \v 22 Aku-na-kolo Akellesi yunga lapa Erote kolali sepa ye nokoli kingimu molopa kolea Judia disiriki nokorumu pilipale Josepo yu kanuna kelepa pumbándo pipili kolorumu. Kanu-kinia Pulu Yemone uru-kaima sipa nimbale: “Marena tongenje kene akuna naa pu.” nimba yundu liepi-liepi torumu kinia yu kelepa kolea Gallilli disiriki pumba \v 23 akuna lierimu Nasarete taonona pumba molorumu-kulu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane ⸤Yesusi-kinia⸥ ulu se pe wendo ombá u niringi mele kamu wendo orumu. Onone ninguli: \q1 “Yombomane yu imbi leko \q2 “Yu Nasarete taono ye se.” ningí.” \m niringi kanumu. \c 3 \r 3:1-12 \s1 No Lindeli Jonone Konopu Topele Toringi Yomboma No Linderimu Semanemo \p \v 1 ⸤Yesusi Nasarete taonona we molopili⸥ No Lindeli Jono omba kolea Judia disiriki sukundu kolea ku lielina opa-ungu nimbale: \v 2 “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba walemo nondopa wendo ombá sekemo kene ononga ulu-pulu-kiri seringi konopuna pelemoma munduku kelko konopu topele taa.” nirimu. \p \v 3 Kanu yemo ⸤u naa molopili paa koronga-u⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane Pulu Yemonga ungu se nimba sipa boku torumu. Kanu ungumu i-sipa: \q1 “Kolea ku lielina yombo senga kerena \q2 ungu se nimbale: \q1 “Awilimu ombá aulkamo seko wamondaa. \q2 Yu ombá aulka kangama \q3 toko sumbi siee.” nikimu.” \m nirimu. ⸤Jonone paa pe sembá mele Aisayane u aku sipa nimba panjipa bokuna torumu.⸥ \p \v 4 Jono yu kongi kemelenga indimuni seli wale se pakopa, kongi kangimuni seli kako se topale, kuli-kulkumba kinia pilimu-no kinia aku langitolo mindi nomba molorumu. \v 5 Kanu-kinia kolea-awili Jerusalleme yomboma kinia Jerusalleme lierimu kolea Judia disiriki pali yomboma kinia kolea Jodane pali yomboma kinia kanu yemo molorumuna punguli niringimuni, \v 6 no Jodane sukundu punguli onone ulu-pulu-kiri seringima ningu para siringi kinia yuni ono no linderimu. \v 7 Yuni ⸤Juda yombomanga ye awili⸥ Parisima kinia Sadusima kinia awisili no lingíndu oringi kanopale nirimumuni, ono iri topa nimbale: \p “Kolo topa yomboma sepa kinjeli wambiyemonga waloma, Pulu Yemo mumindili kolomba walemonga nawene “Ono talopa leko paa.” nimu kinia ono ‘Pulu Yemone naa sepa kinjepili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu okomeleye? \v 8 Ono sumbi siku molko, ulu peangama mindi seko molonge kinia ono ulu-pulu-kiri seringima paa sika munduku kelko konopu topele tonge mele mona lemba. \v 9 “Olio anda-kolepa Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemolomonga yombo peangama molemolo.” ningu aku siku ningu naa piliaa. Nane ono nimbu sikiru: ‘Pulu Yemone i koumando “Eporayamone kalopa liltimu yomboma au leangi.” nilkanje kouma Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemolá.’ nikiru. Ono Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemelemonga unguri naa selemo. \p \v 10 “Unju peke tomba lumu Pulu Yemone koronga unju puluna ambolopa ola lipa molemo. Unju mongo peanga naa tomba unjuma yuni peke topale sepena kalomba. \v 11 Nane ulu-pulu-kirima siye kolko konopu topele tolemele yomboma sika no lindiliu. Aku-na-kolo ye se akilepa ombámo yuni ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini Kake Sélimu kinia sepemo kinia ono lindimba ⸤lingí⸥. I nanga bulkundu akilepa ombá yemo yunga tondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa maniandopa. Na yu-kinia manda mólo. Yombo awilimanga kongono kiri seli kendemande-yombomane sika ononga yombo awilimanga kongono kiri sendengendo kimbu-su wendo lindilimili-na-kolo nanga akilepa ombá yemonga kimbu-su wendo lindimbu kanu kongonomo paa olandopa mele nane sendembo manda naa selka, ⸤na ye paa kiri⸥. \p \v 12 “Yuni yunga rasi-witi apuroli apulu-pokomo ambolopale yunga rasi-witi mongoma kinia rasi-witi kiluma kinia apurumbando molemo. Yunga rasi-witi apuroli polomo sepa wamombando rasi-witi pali ‘wendo liembo.’ nimba apurupale mongoma lipa rasi-witi taltolemo mingina ‘Liepili.’ nimba taltombando mingi topa, pe kiluma lipa maku topa sepe naa kumbulupa nomba pepa mindi pulimúna kalomba.” nirimu. \r 3:13-17 \s1 Jonone Yesusi No Linderimu Semanemo \p \v 13 Jonone yomboma no lindipa molopili Yesusi kolea Gallilli disiriki mundupa kelepale nirimumuni, ‘Jonone na no lindepili.’ nimba Jono no Jodane molorumuna yu purumu. \v 14 Orumu kinia Jonone nimbale: “Aku paa mólo. Nane nu no nambi sepo lindambo ningu nikinuye? Nuni na no lindilinanje peanga.” nirimu. \p \v 15 Aku-na-kolo Yesusini pundu topa nimbale: “Mólo. Ulu kake seli uluma pali manda sepili kene nikiru mele sei.” nirimu. Kanu-kinia Jonone “Manda.” nimbale yu no linderimu. \p \v 16 Yesusi no lipa pora sipale nona sumbi sipa wendo orumu. Wendo ombá orumu kinia mulúmu kengeya lepa anju yando purumu, Pulu Yemonga Minimu, kera waembono mele, mania omba Yesusi molorumuna pumba kangina ola molorumu kanorumu. \v 17 Kanu-kinia muluna ola ungu se wendo ombale, \m “I nanga konopu mondolio kangomo. Yu-kinia konopu sipu molio.” nirimu. \c 4 \r 4:1-11 \s1 Kurumanga Nokoli Setenene Yesusi Kondi Torumu Semanemo \p \v 1 Yesusi ⸤no liltimu kinia Pulu Yemonga Minimu yu-kinia omba molopale nirimumuni,⸥ Minimu yuni ‘⸤Kurumanga nokoli⸥ depelemone yu kondi topili.’ nimba Yesusi kolea ku lielina memba purumu. \v 2 Akuna Yesusi oli se koro talo mele kere-langi naa noli we molopa perimu kinia yu gelene kolopa molorumu. \p \v 3 Kanu-kinia kondi toli ⸤kuru Setene⸥ omba yundu nimbale: “Nu Pulu Yemonga Malo liemu i kouma ‘Pellawa kaloli au liepili.’ ni.” nirimu. \p \v 4 Aku-na-kolo yuni pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga bokumuni nimbale: \q1 ‘Kere-langimane mindi \q2 yomboma konde mololi ulu-pulumu naa silimú. \q1 Pulu Yemone ungu nilimúma pali \q2 pilku liku seko molonge kinia \q3 konde mololi ulu-pulumu lingí.’ \m nimba molemo.” nirimu. \p \v 5 Kanu-kinia depelemone Yesusi lipa kolea-awili Jerusalleme, akumundu ‘kolea-awili kake seli’ nílimu, akuna memba pumba Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena memba, paa ola imuna pumba anjipale nirimumuni, \v 6 yundu nimbale: “Nu Pulu Yemonga Malo liemu nu lipa tapondomba kene po ningu mania pu.” ⸤nirimu.⸥ “Pulu Yemonga bokumuni nimbale: \q1 ‘Pulu Yemone yunga angellomane \q2 ‘Nu ongo nokangi.’ nimbá. \q1 Onone nu ‘Kou sene kepe naa topili.’ ningu \q2 nu ononga kimane okoko lingí.’ \m nimba molemo kanumu. Aku sipa nirimu kene pilkuli aku siku sei.” nirimu. \p \v 7 Yesusini yundu nimbale: “Pulu Yemonga yombomando ungu se pea nimba molemóla. Akumu i-sipa: \q1 ‘Pulu Yemo ononga Ye-Awilimuni “Sembó.” nilimú mele \q1 ‘Sika nilimúnje molo kolo tolemonje kanamili.’ \q2 ningu onone yu manda manjiku naa sangi.’ \m nimba molemóla kanumu.” nirimu. \p \v 8 Kelepa depelemone yu lipa mulu se paa olandopa lierimuna ola memba pumba anjipale, yu ma-koleama pali kinia koleamanga méle peangama pea lipa ora sipa \v 9 yundu nimbale: “Nu nanga kumbikerena komorongo toko pondoko mania molko na popo toko nanga imbi ambolko paka tondonu liemu i nu kanokono ma-koleana lemó mélema pali nu simbú.” nirimu. \p \v 10 Kanu-kinia Yesusini yundu nimbale: “Setene, nu anju pa! Pulu Yemonga bokumuni nimbale: \q1 ‘Pulu Yemo ononga Ye-Awilimu manjiku popo toko \q2 imbi ambolko paka tondoko, \q1 yunga kongonoma manjiku sendeko molangi.’ \m nimba molemo kanumu.” nirimu. \p \v 11 Kanu-kinia depelemo Yesusi yu mundupa kelepa yu purumu. Purumu kinia mulu-koleana angelloma ongo Yesusi nokoringi. \r 4:12-17 \s1 Yesusini Kolea Gallilli Disiriki Pulu Polopa Yomboma Ungu Nimba Sirimu Semanemo \p \v 12 Kanu-kinia ⸤No Lindeli⸥ Jono ka siku ka-ulkana panjeringi kinia pilipale Yesusi kelepa kolea Gallilli disirikindu yando omba \v 13 Nasarete taonona ombale nirimumuni, pe aku taonomo mundupa kelepa Kapeniame taono, nomu Gallilli kelona lierimu, akuna pumba ‘Kiniá i koleamo nanga kamu molombo koleamo liepili.’ nimba akuna molorumu. Kapeniame ye Sepullano kinia Napatallaitolone kalko liltingili yomboma u moloringi koleana lierimu. \v 14 ⸤Kapeniame taonona pumba molorumumunga⸥ koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbale: \q1 \v 15 “Sepullanone kalopa liltimu yomboma \q2 pelemele koleamo kinia, \q1 Napatallaini kalopa liltimu yomboma \q2 pelemele koleamo kinia, \q1 nomuna pulimú aulkamo no Jodane nekendo \q2 lemó koleamo kinia, \q1 kolea Gallilli wikindu yombo-lupa awisili \q2 molemele koleamo kinia, \q1 aku koleamanga molemele yomboma \q2 ⸤paa simbulu tolina molemele⸥. \q1 \v 16 Kanu yombo paa simbulu tolina molemelema \q2 pa tondolo paa awili-sepa seli se kanoringi. \q1 Kololi ulu-pulumu aki topa simbulu tondolemo \q2 koleana pelemele yombomanga koleana \q3 pa sendekemo.” \m nirimu. \mr 4:17—9:34 \ms1 Yesusini Pulu Yemo Ye Nokoli Kingimu Molopa Mélema Nokombamonga Semane, Peangamo Topa Sipa, Kuru Torumu Yomboma Sepa Peanga Sirimu Semanema \p \v 17 ⸤Kapeniame omba molorumu⸥ kanu walemonga Yesusini yomboma pulu polopa unguma nimba sipa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba walemo nondopa wendo ombá sekemo kene ⸤ ‘Pulu Yemo yuni nokomba yombomanga talapena sukundu molamili.’ ningu⸥ ulu-pulu-kiri selemelema munduku kelko konopu topele taa.” nirimu. \r 4:18-22 \s1 Yesusini Ye Kisendo “Na Lombili Waa.” Nirimu Semanemo \p \v 18 Yesusi nomu Gallilli kelona andopale genungulu talo kanorumu, akutolo Saimono kinia genu Enderutolo oma lili wale se nomuna toko munduku moloringili kanorumu. Pe Saimononga imbi se Pita niringila. Oma liltingili akumu olonga kou-kongono seringili kanumu. \v 19 Aku siku seko moloringili kanopa nimbale: “Na lombili wangili. Oma lingilindu oma lili wale se liku nona mania mundulimbili kinia omama walena omba pelemo mele, pe ‘nanga kongonomo sengelendo nanga ungumu pilku ningu siliku andongele kinia yomboma nanga talapena sukundu ongo molangi.’ nimbu ‘Olo na lombili wale.’ nikiru.” nirimu. \v 20 Aku nirimu kinia pilkuli popenge seko olonga oma lili walema munduku kelko Yesusi lombili puringili. \p \v 21 Kanu-kinia yu kanga-kolte wiltu pumbale genungulu talo lupa kanorumu, akutolo Seperi malo Jemisi kinia Jemisi genu Jonotolo, lapa Seperi kinia ononga nona andoli sipina sukundu oma lili walema toko tandoko moloringi kanopale olo mangilipale “Na lombili wale.” nirimu. \v 22 Aku nirimu kinia pilkuli olonga lapa Seperi kinia nona andoli sipimu popenge seko munduku kelko Yesusi yu lombili puringili. \r 4:23-25 \s1 Yesusini Kolea Gallilli Disiriki Ungumu Nimba Silipa Andopa Yombo Kuru Torumu Awisili Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 23 Kanu-kinia Yesusi kolea Gallilli disiriki sukundu koleamanga pali andopa, yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga yomboma ungu-mane sipa, Pulu Yemo nondopa ye nokoli kingimu molopa nokomba mele semane peangamo topa sipa, yombo kuru lupa-lupa torumuma kinia kangina ulu awisili serimuma sepa peanga sirimu. \p \v 24 Yuni serimu mele semanemo kolea Siria poropinji koleamanga pali anju anju purumu pilkuli ononga yombo kuru lupa-lupa torumu yomboma kinia, mindili lupa-lupa nongo moloringi yomboma kinia, yombomanga konopumanga kuru molko amboloringi yomboma kinia, amu toringi yomboma kinia, kimbu ki kukorumu yomboma ⸤pali⸥, yu molorumuna mengo oringi kinia yuni ono sepa peanga sirimu. \v 25 Yombo paa awisili yu lombili puringi. Kolea Gallilli disiriki yomboma kinia, ‘Kolea-Awili Rureponga Talo’ niringi kolea yomboma kinia, kolea Judia disiriki lierimu kolea-awili Jerusalleme yomboma kinia, kolea Judia sukundu lierimu we-koleamanga moloringi yomboma kinia, no Jodane nekendo koleamanga yomboma kinia, paa awisili yu lombili puringi. \mr 5:1—8:1 \ms1 Yesusini Yu Lombili Andoringi Yomboma Ungu-Mane Sirimu Unguma \c 5 \p \v 1 Yesusini yombo awisili maku toko yu lombili puringima kanopale ma-pangina ola pumba molorumu kinia yu lombili andolima yu molorumuna oringi. \v 2 Kanu-kinia yuni ono ungu-mane sipa nimbale: \r 5:3-12 \s1 Olio Konopu Peanga Pepili Molomolo Ungu-Pulumu Yesusini Nimba Sirimu Semanemo \p \v 3 “Yombo konopuna koropa pulimú pilielemele yomboma Pulu Yemo ononga ye nokoli kingimu molopa ono nokolemomonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. \p \v 4 “Yombo kola seko konopu kiri pepili molemele yomboma Pulu Yemone “Ono konopu peanga pepa toyombo topili.” nimbámonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. \p \v 5 “Yombo taka leko molko yombo lupama pilku molemele yomboma ma-koleama pali Pulu Yemone ono simba lingímunga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. \p \v 6 “Pulu Yemone “Saa.” nilimú ulu sumbi nilima sengendo yakala kolko molemele yomboma manda molongemonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. \p \v 7 “Yombo lupama kondo kololemele yomboma Pulu Yemone kondo kolombamonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. \p \v 8 “Yombo konopu kake sepili molemele yombomane Pulu Yemo kanongemonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. \p \v 9 “‘Yomboma konopu seluna pupili molangi.’ nilimili yomboma Pulu Yemone ‘Ono nanga bolangoma.’ nimbámonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. \p \v 10 “Pulu Yemone “Saa.” nilimú ulu sumbi nilima seko molemelemonga yombo lupamane ono mindili silimili ⸤akumunga⸥ Pulu Yemo ononga ye nokoli kingimu molombamonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. \p \v 11 “Na pilku molemele yomboma, ono nanga yomboma molemelemonga we-yombomane ono ungu-taka tondoko mindili siku, ungu kiri lupa lupama ononga bulkundu kolo toko nindingí kinia ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. \v 12 ⸤Yombomane ono aku siku mele selemelemonga⸥ ono mulu-koleana pungí kinia kanuna Pulu Yemone ono méle kalopa kondomba kene konopu paa awili seko siku konopu peanga pepili molayo. Yombomane kiniá ono mindili silimili mele aku siku ono naa molangi koro-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siliku andoringi yomboma we-yombomane ono kepe mindili siringila kanumu.” ⸤nirimu.⸥ \r 5:13 \s1 Olio Api-Kusamo Mele Molemolo Ungu-Ikumu \p \v 13 “Ono ma-koleana yombomanga api-kusa mele molemele. ⸤Akumu méle peanga⸥-na-kolo yu songo naa sembá kinia ‘Yu kelepa songo sepili.’ nimbu ungu se manda semoloye? Yu kongono sembá tondolo se kelepa naa pembamonga we topo eltomolo kinia yomboma kimbumane kulku sembambu singí kinia papu. \r 5:14-16 \s1 Olio Pa Sélimu Molemolo Ungu-Ikumu \p \v 14 “Ono ma-koleana yombomanga pa sendelima molemele. Kolea-awili ma-pangina ola lembamo manda lopi naa senge. \v 15 Yombomane sepe-llame kandokole mingina sukundu naa panjilimili. ‘Mélema kanangi, ulka sukundu pa sepili.’ ningu polo senga ola taltolemele. \v 16 Aku sipa mele ‘Olione ulu peangama selemolo mele yombomane kanokole olionga Lapa, mulu-koleana molemomo, kape niengi.’ ningu ononga pa selemomone yomboma kanangi, pa sendangi.” ⸤nirimu.⸥ \r 5:17-20 \s1 Mosisini Pulu Yemonga Ungu-Mane Sirimumanga Ungu-Pulu Se \p \v 17 “Nane ‘Pulu Yemonga ungu-manema ⸤Mosisini⸥ bokuna torumu unguma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane bokuna toringi unguma kinia ‘mania pupili.’ nimbá okomo.’ ningu naa piliangi. Nane ‘Kanu unguma kamu mania pupili.’ nimbú naa okoro. ‘Aku ungumanga ungu-pulu pelemoma kamu wendo opili.’ nimbú okoro. \v 18 Nane onondo paa sika nikiru: “Mulu matolo u pora naa nipili Pulu Yemonga ungu-manemanga ungu kanga-kolte kepe paa we mania naa pumbá. Ungu-manemanga pali ungu awili kangamanga pali kongonoma u wendo ombá.” nikiru. \v 19 Akumunga, yombo sene kanu ungu-manemanga ungu-mane kanga se kepe pulua topa, yombo lupama mane sipale “Pulua tangi.” nimbá yombomo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana yunga imbi paa mania molomba. Aku-na-kolo yombo sene kanu ungu-manema pilipa lipa sengena panjipa molopa, yombo lupama mane simba yombomo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana yunga imbi paa olandopa molomba. \v 20 Nane ono nimbu sikiru: “Parisima kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia onone ulu sumbi nilima selemele ungumanga olandopa ono we-yombomane naa sengi liemu, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yombo nokolemo talapena sukundu ono paa naa pungu molonge.” nikiru. ⸤Kanu yemane ungu-manema pilkuli selemele mele lupa. Pulu Yemone kanopa ulu sumbi nilima nimba kanolemo mele lupa.⸥” ⸤nirimu.⸥ \r 5:21-26 \s1 Mumindili Kololimunga Ulu Se \p \v 21 “Koro-u ⸤Mosisini⸥ anda-kolepalimando ungu-mane se sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa: \q1 “Ono yomboma toko naa kondangi. \q2 Yombo topa kondomba yombomo kotena liku anjiku \q3 “Yu pundu topili.” ningu umbuna singí.” \m nirimu kanumu. \v 22 Aku-na-kolo kiniá nane ono kanu ungu-manemonga ungu-pulumu i nimbu simbú sekero: “Yombo sene yunga genu kinia mumindili kolomba yombomo ⸤willisi-⸥kotena liku anjiku “Yu pundu topili.” ningu umbuna singí.” nikiru. Yombo sene yunga genundu ungu-taka tondopa “Nu kamakoye?” nimbá yombomo poropinjili-kotena mengo pungu kote sendenge. Yombo sene yombo sendo “Nu paa kongi mele aroma tolimu!” nimbá yombomo sepe-koleana pumbá. \p \v 23 “Aku siku senge yomboma umbuna menge kene nuni ‘Pulu Yemone na kanopa peanga piliepili.’ ningu yunga mélema sepena kaloli polona Pulu Yemo kongi molo kera popo toko kalko sinindu mengo ongole nu genane nu-kinia we mumindili se kolomba pilkuli ninimuni, \v 24 nu Pulu Yemo kalko sini mélema Pulu Yemo popo toko kaloli polo pundukundu we liepili taltokole kelko anju pungu genando “Konopu seluna pupili sere lepo manda molambili.” ningu pungu ni-punguli, pe kelko ongo nu Pulu Yemo kaloni mélema ongo yu kalko sieni. \p \v 25 “Nu kote sendemba sembá yombomo ‘Konopu seluna pupili manda molambili ungu se sambo.’ ninguli welea sani. Aku naa senu liemu nu kote sendemba yombomone nunga kote pilieli yemo molombana memba pumba simbanje. Pe kote pilieli yemone nu ka-ulka nokoli yemo lipa simba, yuni nu ka-ulkana lipa mundumba. \v 26 Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Nu ka-ulkana wendo onindu pundu paa pali tokole mindi wendo onimu. We manda wendo naa oni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥ \r 5:27-30 \s1 Wa Ulu-Kirinale Sélimunga Ungu Se \p \v 27 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sirimumu ono pilielemele. \m Kanu ungu-manemo i-sipa: \q1 ‘Ambo ye pulima ye lupama kinia \q2 wa ulu-kirinale naa seko, \q1 ye ambo lilima ambo lupama kinia \q2 wa ulu-kirinale naa sangi.’ \m nirimu kanumu. \v 28 Aku-na-kolo kiniá nane ono ⸤kanu ungu-manemonga ungu-pulumu⸥ i nimbu sikiru: “Ye sene ambo se kanopale ‘Yu pea kopu sepo pelembolánje papu.’ konopu lemó akumu konopuna sukundu ambomo kinia kamu wa ulu-kirinale selemo.” nikiru. \p \v 29 “Nunga mongotolone mélse kanokole konopuni ‘Liemboa.’ ningu pilku ulu-pulu-kiri se senu liemu mongotolo akuku eltani. Nunga mongotolo giliepili nu sepe-koleana liku mundungí kinia manda naa sembá kene kangimunga mélse wendo liku eltokole molko kondoni kinia papu. \v 30 Nunga kitolone ulu-pulu-kiri se senu liemu aku kitolo kari leko eltani. Nunga kitolo giliepili nu sepe koleana liku mundungí kinia manda naa sembá kene kangimunga mélse wendo liku eltokole molko kondoni kinia papu.” ⸤nirimu.⸥ \r 5:31-32 \s1 Yemane Ononga Amboma “Kamu Paa.” Nilimilimunga Ungu Se \p \v 31 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sipa nimbale: \q1 “Ye sene yunga ambomondo \q1 ‘Kamu pupili.’ nimba makorombando \q2 ambomo “Kamu pu.” nimbá mele \q3 pepá se topa ambomo sipale \q1 yundu “Kamu pu.” nimba aku sepili.” \m nirimu kanumu. \v 32 Aku-na-kolo nane kiniá ono nimbu sikiru: “Ye puli ambo se ye se kinia wa ulu-kirinale naa sepili yunga yemone yu makoropa “Kamu pu.” nimu liemu ‘Wa ulu-kirinale seli ambomo molopili.’ nimba aku selemo. “Pu.” nimba makorolemo ambomo pe ye sene yu limú kinia kanu yemo kepe wa ulu-kirinale selemóla.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥ \r 5:33-37 \s1 “Ono ‘Ungu Se ‘Sika Nikimulu.’ Ningu Kuru Mondangi.’ Ningu Mi Leko Pulu Yemo Imbi Naa Leangi.” Nirimu Ungu Se \p \v 33 “Koro-u ⸤Mosisini⸥ anda-kolepalimando ungu-mane se pea sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa: \q1 ’ “Paa sika sembó.” ningu, ningu panjiku \q2 mi lenge ungumu pulua naa tangi. \q1 Awilimundu “Paa sika sembó.” ningu, ningu panjiku \q2 mi lenge mele paa sika aku siku sangi.’ \m nirimu kanumu. \v 34 Aku-na-kolo kiniá nane ono nimbu sikiru: “‘Paa sika nikimu.’ ningu piliangi.’ ningu méle awili senga imbi leko paa mi naa leangi. Mulu-koleamo kepe imbi leko mi naa leangi. Aku koleamo Pulu Yemo molopa mélema nokolemo koleamo kene aku naa sangi.” nikiru. \v 35 Ma-koleamo kepe imbi leko mi naa leangila. Akumu Pulu Yemo yunga kimbu mundulimú polomo kanumu. Jerusalleme kepe imbi naala leangi. Akumu Ye Nokoli Kingi Paa Awilimunga kolea-awilimu kanumu. \v 36 Nunga pengemo kepe. Akumu nuni penge-indi se ‘Kake sepili.’ molo ‘Pombora topili.’ ningu ulu se manda naa sení kene pengemo mangilku imbi leko mi naa leaa. \v 37 Ulu se sika sení liemu sumbi siku “Sembó.” nieni. Naa sení liemu “Naa sembó.” nieni. Ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni ambololemo yombomane mindi ungu sulu seko niliku pungu mi lemele.” ⸤nirimu.⸥ \r 5:38-42 \s1 Olio Seko Kinjingí Yomboma Pundu Naa Tamili Ungu Se \p \v 38 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sirimumu ono pilielemele. \m Kanu ungu-manemo i-sipa: \q1 “Yombo sene yombo senga mongomo \q2 topa akundumba kinia \q3 yunga mongomo toko akundangila. \q1 Yombo sene yombo senga ungúmu \q2 topa langondomba kinia \q3 yunga ungúmu toko langondangila.” \m nirimu kanumu. \v 39 Aku-na-kolo kiniá nane ono nimbu sikiru: “Ono sepa kinjimba yombomo anju unguri naa seko, ‘We sepa kinjepili.’ niengi. Yombo sene nunga kumbikere ekendonga laruwa tomba kinia topele toko ‘Ekendonga kamu laruwa topili.’ nieni.” nikiru. \v 40 Yombo sene ‘Nunga wale-pakolimu liembo.’ nimba kote sendemba sembá yombomo nunga wale sulu peangamo kepe ‘pea we lipili.’ nieni. \v 41 ⸤Romo ami⸥ ye sene nu ambolopale “Nuni na liku tapondoko mako senga ⸤nanga mélema mendani⸥ pambili.” nimbá kinia mako senga pea yu we liku tapondoko mélema mendeko pani. \v 42 “Mélse si.” nimba mawa sembá yombomo mawa sembá mélemo we sieni. “Kou se pundu anjiku si.” nimbá yombomo “Mólo.” naa nieni.” ⸤nirimu.⸥ \r 5:43-48 \s1 Yesusini “Opa-Tou Yomboma Konopu Mondaa.” Nirimu Ungu Se \p \v 43 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa: \q1 “Opa-geramemo konopu mondoko, \q2 opa-toumu kanoko kiri piliani.” \m nirimu kanumu. \v 44 Aku-na-kolo kiniá nane ono nimbu sikiru: “Onone ononga opa-touma konopu mondoko, ono seko kinjilimili yomboma ‘Pulu Yemone sepa kondopili.’ ningu Pulu Yemo ononga ningu mawa sendangi. \v 45 Ononga ‘Lapa mulu-koleana molemomonga bolangoma molamili.’ ningu aku siku sangi.” nikiru. Yuni yombo kiri peangama molemelena ‘Ena topili.’ nilimú. Yombo ulu sumbi nilima selemele yomboma kepe yombo ulu sumbi nilima naa selemele yomboma kepe ononga pea pali ‘Lo topili.’ nilimúla. \p \v 46 “Ono konopu mondolemele yomboma mindi konopu mondolemele kinia Pulu Yemone kanopa peanga pilimbaye? ⸤Romo gapomano⸥ kou-takisi limili yombo ⸤kirima⸥ kepe anju yando akula selemele kene ⸤ono kanoko kiri pilielemele yomboma pea konopu mondonge kinia peanga⸥. \v 47 Onone ononga pulu lemó yombomando mindi “Ono manda molemeleye?” nilimili kinia we-yombomane selemele mele maniandopa, onone selemele mele olandopaye? Ultukundu yombomane aku sikula naa selemeleye? \v 48 Akumunga ⸤Mosisini sirimu ungu-manema we pilku naa seko,⸥ ononga Lapa mulu-koleana molemo ye paa sumbi nílimu molemo mele ono aku siku yombo sumbi nilima molangi.” ⸤nirimu.⸥ \r 6:1-21 \s1 Konopu Talo Peli Kolo Toli Yemane Ulu Peangama Selemele Mele Semolo Kinia Pulu Yemone Olio Méle Naa Kalomba Ungu Mare \c 6 \r 6:1-8 \s1 Ulu Kake Selimanga Ungu Pokore \p \v 1 ⸤Yesusini ungu mare nimba molopale nirimumuni, ungu mare pea nimbale:⸥ \p “‘Yombomane ‘Olio yombo paa peangama. Uluma paa sepo kondolemolo.’ ningu kanangi.’ ningu yomboma kanoko molangi ononga ulu peangama paa naa sangi. Aku siku senge kinia yombomane ono kape ningí. Kanu kape ningí unguma ononga méle kalólimu lingímunga ononga mulu-koleana molemo Lapamone ono méle naa kalomba. \r 6:2-4 \s1 Yombo Koropa Pulima Lipu Tapondomolomonga Ungu Se \bd ⸤6:1-21 pali kanani⸥\bd* \p \v 2 “⸤Ononga mulu-koleana molemo Lapamone aku siku senge yomboma méle naa kalomba⸥ kene onone yombo koropa pulima kondo kolko ‘Lipu tapondamili.’ ningu kou-mone se singíndu ‘Semolo mele yombomane kanangi.’ ningu, ru ningu mélse naa siengi. Topele-mapele toli yemane ‘Na yombomane kape niengi.’ ningu yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieli ulkamanga kinia aulkamanga kinia we-yombo awisilini mongone kanangi yombo koropama liku tapondolemele. Aku yemane selemele mele onone aku siku naa sangi. Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “Aku selemelemonga ono yombomane kape nilimili unguma ononga méle kalólimu koronga limili.” nikiru. \p \v 3 “Aku-sipa na-kolo onone yombo koropama kondo kolko mélse singíndu ‘Yombomane paa naa kanangi. Yombo se pea kopu sepo andolembolomone kepe naa kanopili, lopi sepo kiyongo nimbu lipu tapondambo.’ niengi. \v 4 Kanu-kinia yombomane naa kanangi, senge mele yombo se naa ningu sikuli koropa puli yombo se liku tapondonge kinia ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamone lopi seko selemele uluma kanolemomone ono méle kalomba.” ⸤nirimu.⸥ \r 6:5-15 \s1 Pulu Yemo Kinia Ungu Nimbu Mawa Semolomonga Ungu Se ⸤6:1-21 pali kanani⸥ \p \v 5 “Ono Pulu Yemo kinia ungu ninguli topele-mapele toli yemane Pulu Yemo kinia ungu nilimili mele aku siku naa saa. Kanu topele-mapele toli yemane ‘Na ye paa peangamo molio mele yombo awisilini mongone kanoko na kape niengi.’ ningu yomboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilieli ulkamanga kinia aulkamanga kinia yomboma kanoko molangi konopu siku gilku Pulu Yemo kinia ungu nilimili. Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “Aku siku selemelemonga ono ononga méle kalólimu koronga limili kanumu.” nikiru. \v 6 Aku-sipa na-kolo ono Pulu Yemo kinia ungu ningíndu ononga suluminiana sukundu pungu ulka-kuna pipi sikuli kanu lopi seli koleana ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapa naa kanolemele yemo-kinia ungu niee. ⸤Yu akuna molemo.⸥ Aku senge kinia ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapa lopi seko selemele uluma kanolemomone ono pe méle kalomba. \p \v 7 “‘Na Pulu Yemo kinia ungu niembo.’ ninguli Isirele talapemonga ultu molemele yombomane ononga kuruma molo pulu ye kolo tolima kinia ungu ningíndu we ungu awisili nilimili mele aku siku naa sangi. Kanu yombomane ‘Na ungu awisili nimbú kinia pilimba.’ ningu aku siku nilimili kanumu. \v 8 Ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamo u mawa naa sangi ono méle mólo tolemo mélema yuni pilipa kanolemo kene kanu yombomane selemele mele aku siku naa sangi. \b \p \v 9 “Ono Pulu Yemo kinia ungu ningíndu i-siku niengi: \q1 “Olionga mulu-koleana moleno Tata, \q2 yombomane ‘Nu imbi ola molopa \q3 ye kake seli peangamo moleno.’ \q2 ningu molangi. \q1 \v 10 Nu ye nokoli kingimu molko \q2 yomboma nokoni walemo wendo opili. \q1 Nunga ungumu mulu-koleana pilku liku selemele mele \q2 aku siku ya ma-koleana pilku liku sangi. \q1 \v 11 Olio kiniá kere-langi nomolo mele kiniá siyo. \q1 \v 12 Yombomane olio seko kinjengi kinia \q2 siye kolopo ulu se naa semulu mele \q1 aku sikula olione nu sepo kinjemulu uluma \q2 siye kolko olio ulu se naa seyo. \q1 \v 13 Olio ‘Ulu sene kondi topili.’ naa ningu \q2 ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni \q3 ‘olio naa ambolopili.’ ningu yunga kína wendo liyo. \q1 ⸤Nu koleama kinia mélemanga pali \q2 ye nokoli kingimu molko, \q3 tondolo olandopamo nu-kinia pepa, \q1 nu imbi paa olandopa molopa \q2 nu-kinia pa tondolo sepa pepili \q3 alieli molko mindi pulinu kene \q4 aku sipa sepili.⸥” \m ningu aku siku Pulu Yemo kinia ungu niengi. \p \v 14 “Yombomane ono seko kinjingí uluma ‘We mania pupili.’ ningu siye kolongi liemu ononga mulu-koleana molemo Lapamone ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba siye kolombala. \v 15 Aku-na-kolo yombomane ono seko kinjingí uluma ‘We mania naa pupili.’ ningu siye naa kolongi liemu ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamone ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania naa pupili.’ nimba siye naa kolombala.” ⸤nirimu.⸥ \r 6:16-18 \s1 Kere-Langi Naa Nongo We Moloringi Ulu, Pulumunga Ungu Se ⸤6:1-21 pali kanani⸥ \p \v 16 “Ono kere-langi naa nongo mi toko we molonge ungu-pulumu sengendo topele-mapele toli yemane ‘Na nono nimbu molambo.’ nilimili mele aku siku naa niengi. Kanu yemane ‘Na kere-langi naa nombondo mi topo molio mele yombomane kanangi.’ ningu ono kumbikere seko ononga kumbikerema seko kinjiku molemele. Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “Kanu yemane aku selemelemonga yombomane ono kape nilimili unguma ononga méle kalólimu koronga limili.” nikiru. \p \v 17-18 “Aku-na-kolo ono kere-langi naa nongo mi toko we molongendo ‘We-yombomane na aku sekero mele naa kanangi. Tatane manjipa kanopili.’ ningu we-yombomane kanonge unguma naa sangi. Aku senge kinia ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapa lopi seko selemele unguma kanolemomone ono méle kalomba.” ⸤nirimu.⸥ \r 6:19-34 \s1 Pulu Yemonga Mélema Konopu Kimbu Sipu Molopo Mana-Mélema Konopu Kimbu Sipu Naa Molamilimunga Ungu Se \r 6:19-24 \s1 Mulu-Koleana Mélema Taltopo Mana-Mélema Yakala Naa Kolopo Molamilimunga Ungu Se \r 6:19-21 \s1 Méle Kande-Kandema Mulu-Koleana Taltolemolomonga Ungu Se \p \v 19 “Ya ma-koleana méle taltolemelema urolo topa koka molo lurinia melemane ongo seko kinjiku, wa lili yema ongo mélema wa limili kene ‘⸤ya mana⸥ kamako molopo méle kande-kandema lipu taltamili.’ ni naa niengi. \v 20 Aku naa sekole mulu-koleana mélema urolo naa topa koka molo lurinia mélsene omba sepa naa kinjipa, wa lili yema ongo wa naa limili kene ono mulu-koleana ⸤pe pungímunga⸥ ‘méle kande-kande pe limulúma u liepili.’ ningu ya ma-koleana ulu peangama seko molangi. \v 21 Ononga taltolemele mélema lemó kolea akuna ono konopuni pilku yakala kolko molemele kene ⸤‘mulu-koleana mindi mélema liepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥. \r 6:22-23 \s1 Yombomanga Mongomo Sepe-LLame Melemonga Ungu Se ⸤6:19-34 pali kanani⸥ \p \v 22 “Nunga mongomo nunga kangimunga sepe-llame melemo. Aku kene nunga mongo peanga gilimú kinia nu kangi pali pa sepili moleno kinia nu molko kondoleno. \v 23 Aku-sipa na-kolo nunga mongomo kiri lemba kinia nunga kangi pali simbulu topili andoni. Kanu-kinia nunga kangina pa seli pembamo topele topa simbulu tomba kinia akumu paa kamu simbulu tomba.” ⸤nirimu.⸥ \r 6:24 \s1 Yombo Sene Ye Awili Talonga Kongono Waltikele Manda Naa Sembamonga Ungu Se ⸤6:19-34 pali⸥ \p \v 24 “Yombo sene ye awili talonga kongono lipa sere lepa manda naa sendemba. Ye awili se konopu kiri panjipa, se yakala kolomba. Molo aku naa semu liemu ye awili senga ungu nimbáma paa konopu sipa pilipa lipa kongono nimbáma tondolo mundupa sendepa, se konopu kiri panjipa yunga ungu nimbáma naa pilipa semba. Yombomane Pulu Yemonga kongonomo kinia Kou-Monemonga kongonomo-tolo liku sere leko manda naa sendenge. \r 6:25-34 \s1 Yesusini “Na Lombili Andolemelema, Mini-Wale Munduku Konopu Awisili Naa Leaa.” Nirimu Ungumu ⸤6:19-34 pali⸥ \p \v 25 “Akumunga nane ono ⸤senge mele⸥ nimbu siembo: ‘Kangikundu molopo kondamili.’ ningu konopu awisili kimbu naa siengi. Kere-langi nongemonga kepe no nongemonga kepe mulu-maminia pakongemonga kepe akumanga konopu awisili kimbu siku naa molangi. Ono manda molonge mele ungu-pulumu kere-langi kinia mulu-maminia kinia mindiye? \v 26 Kerama kaname. Kere-langi se panjikuli nou lemó kinia liku mengo ulkando pungu taltoko naa nolemele-na-kolo ono yombomanga mulu-koleana molemo Lapamone kerama kere-langi silimú. Kerama we mele ono yomboma olandopamonga yuni ono naa nokombaye? \v 27 Ononga yombo sene konopu awisili kimbu simbamone yu kolomba ena se manda ‘We liepili.’ nimbáye? Manda naa nimbá. \p \v 28-29 “Ono pakonge mélemanga konopu awisili nambi semu-na kimbu silimiliye? Pellawa-sindima mana olemo mele ono naa kanolemeleye? Pellawa-sindimane kongono kála seko naa seko, mulu-maminia se seko naa wamolemele-na-kolo pellawa-sindima molemele mele olandopa, ⸤ye nokoli kingi⸥ Sollomono kongono awisili sepale wale paa peangama pakopa au nirimu mele maniandopa. \v 30 Era sindi tolemoma kiniá-mele molemo, opali-mele poroko sepena kalolemelema Pulu Yemone aku sipa nokopa kondolemo liemu ono ‘Pulu Yemone olio manda nokombanje.’ ningu kanga-kolte mindi pilku kuru mondolemele yomboma pakonge mélemanga yuni manda lipa naa tapondombaye? Ono paa sika lipa tapondomba. \p \v 31 “⸤Pulu Yemone kerama kinia era sindima kinia aku we-mélema aku sipa nokolemo⸥ kene ono konopu awisili kimbu sikuli ‘Es, kere-langi se sena lipu nomolonje?’ ; molo \m ‘No sena kolopo nomolonje?’ ; molo ‘Wale-pakoli sena lipu pakomolonje?’ ningu pilku naa molangi. \v 32 Pulu Yemonga yomboma naa molko ultukundu molemele yombomane aku siku selemele-na-kolo ononga mulu-koleana molemo Lapamone ono yunga yombomanga méle molo tolemoma kanopa molemo. \v 33 ⸤Ono kere-langi nongemanga kinia mulu-maminia pakongemanga kinia konopu naa kimbu siku,⸥ Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo uluma kinia yu kanopa kake selemo kanolemo uluma kinia mélema kinia ‘Kumbi lepo sambo.’ konopu leko molangi. Aku senge kinia yuni we-mélema kepe ono simba. \v 34 Yuni aku sembá kene ‘Opali nambi sembonje?’ ningu kiniá konopu awisili kimbu naa siengi. Opalimunga kere-langi molo mélema aku opali, kiniámonga kere-langi molo mélema kinia, opalimunga kinia, liku sere leko naa piliangi. Enamanga yu-mele-mele umbunama pelemo pembama kanu enamanga, mindi. Kiniá umbuna wendo ombáma kinia opali talu umbuna wendo ombámanga kinia sere leko konopu kimbu naa siengi.” ⸤nirimu.⸥ \c 7 \r 7:1-5 \s1 Olio Anju Yando Apurupu Selemolo Mele Ungu Se \p \v 1-2 ⸤Yesusini ungu mare nimba molopale ungu mare pea nimbale:⸥ \p “Onone anju yomboma ⸤selemele uluma⸥ apurungí kinia aku sipa ⸤Pulu Yemone⸥ ono selemele mele yando apurumbala. Onone anju yombomane selemele mele apuruku kanokole “Seko kinjikimili. Sekemele mele Pulu Yemone kanopa kiri piliepili.” ningí mele ⸤Pulu Yemone⸥ aku sipa ono apurumba. Aku sembá kene ‘⸤Pulu Yemone⸥ olio ungu selemoloma naa apuropili.’ ningu onone yomboma selemele unguma naa apurangila. \p \v 3 “Nuni genanga mongona norupulu se lemómo kanoleno-na-kolo nunga mongona unju-kaliu awili se lemómo naa kanoleno akumu nambi semu-na selenoye? \v 4 Nunga mongona unju-kaliu awili lemómo naa kanokole genando “Ano, nunga mongona norupulu se lemómo wendo lindambo.” nambi seko nilinuye? \v 5 Topele-mapele toli yombomo, nuni nunga mongona lemó unju-kaliu awilimu u wendo likuli pe kanoko kondoko genanga mongona lemó norupulumu manda wendo lindení.” ⸤nirimu.⸥ \r 7:6 \s1 “Ungumu Pilkuli Liku Mokoli Senge Yomboma Semane-Peangamo Naa Toko Siengi.” Nirimu Ungu Se \p \v 6 “‘Pulu Yemonga’ nilimili mélema liku owáma naa sieme. Nombale pe topele topa ono nombanje kene aku naa sangi. Ononga méle peangama kongima gilingína toko naa mundangi. Kimbuni kulungínje kene aku naa sangi.” ⸤nirimu.⸥ \r 7:7-12 \s1 Pulu Yemo Mawa Senge Mélema Simbamonga Ungu Se \p \v 7 “⸤Lapa, mulu-koleana molemo yemo,⸥ mélema mawa seko “Si.” niengi. Aku senge kinia mélema sika simba lingí. ⸤Lapa molemona⸥ mélema korangi. Aku senge kinia mélema sika kanoko lingí. Ulka kerepuluna gilku “Sukundu wamili.” niengi. Aku ningí kinia “Sukundu waa.” nimba ulka-kuna tondomba. \v 8 Mawa senge mélema sika simba lingí; koronge mélema sika kanoko lingí; “Sukundu wamili.” ningí kinia sika ulka-kuna tondomba. Aku sembá kene aku saa. \p \v 9 “Ononga ye se yunga malo ombale “Tata, pellawa kaloli se nambo si.” nimbá kinia yunga lapane yu kou-mulu se simbaye? \v 10 Molo kangomone “Tata, oma se nambo si.” nimbá kinia yunga lapane wambiye se simbaye? \v 11 Pe ono konopu kiri pepili molemele yombomane aku siku ononga bolangoma méle peangama silimili liemu ononga Lapa mulu-koleana molemomone “Mélema si.” ningu mawa senge yomboma méle peangama paa olandopa naa simbaye? ⸤Paa simbamo.⸥ \v 12 Akumunga, ‘Yombomane nu-kinia sangi.’ konopu leno mele nuni anju yomboma aku siku sani. ‘Aku sangi.’ nikinu ulumuni Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimu bokuna torumumanga pulumu kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane bokuna toringi ungumanga pulumu kinia, lipa sere lepa nilimú kene aku siku anju yando yomboma-kinia seko kondangi.” ⸤nirimu.⸥ \r 7:13-14 \s1 “Kerepulu Paa Kangana Ono Suku Pangi.” Nirimu Ungu Se \p \v 13 “Ono pala kere-pingiya kangamonga paa pangi. Kolea kirina pulimú kere-pingiyamo paa awilimu, akuna pulimú aulkamo paa anju yando pumba paa pará lemó akuna yombo awisili kala naa seko we pulimili. \v 14 Aku-na-kolo alieli konde molopa kondopa mindi puli koleana pulimú kere-pingiyamo paa kanga, yunga aulkamo paa sengepea seli kangamo lemó-kolo yomboma akuna pungíndu kala selemelemonga yombo selu selu ningu mindi aku aulkamo kanokole pulimili. Aku selemele kene ono kanu kere-pingiya kangamonga pangi.” ⸤nirimu.⸥ \r 7:15-27 \s1 Yesusini “Pulu Yemonga Ungumu Naa Pilku “Sika-Unguma Nikimulu.” Ningu Kolo Toko Ningu Sili Yema Onge Kanoko Kondoko Molaa.” Nimba Liepi-Liepi Torumu Ungu Se \p \v 15 “Pulu Yemone ungu-umbu tondombama naa pilku we kolo toko yando ningu singí yema onge kene kanoko kondoko molaa. Kongi sipisipi paa taka leko molemele mele aku siku kanu yomboma ongo molonge-na-kolo owá-palakoma paa gelene kolkole ‘Mélse topo namili.’ ningu andoko molemele mele aku siku kanu yombomane ‘Ono mindili nangi. Ono sepo kinjamili.’ ningu molemele. \v 16 Kanu kolo toli yomboma ongo ulu sengema kanokole, ‘Ono sika kolo tolima.’ ningu kanonge. ‘Amu namili.’ ningu takeme manda olko toko nolemoláye? Molo ‘Ipono se namili.’ ningu silipu manda akuku nolemoláye? Paa mólo. ‘Amu lupa, takeme lupala; ipono lupa, silipu lupala.’ ningu kanolemele. ⸤Aku siku mele Pulu Yemone sika ungu-umbu tondolima pilku yomboma sika ningu silimili mele lupa, Pulu Yemone ungu-umbu naa tondolima yomboma kolo toko ningu silimili mele lupala ningu kanonge.⸥ Unjuma mongo tolemo kinia kanokole ‘Ima nomolo lémo. Ima naa nomolo lémo.’ ningu kanoko imbi silimili kanumu. \v 17 Unju peangamone mongo peangamo tolemo; unju kirimuni mongo kirimu tolemo. \v 18 Unju peangamone mongo kiri se manda naa tomba; unju kirimuni mongo peanga se manda naala tomba. \v 19 Unju mongo peangama naa tomba unjuma pali peke tokole sepena kalolemele. \v 20 Unjuma mongo tolemo kinia kanokole, “Imu peanga, imu kiri.” ningu apurulimili mele, onge yombo kanumane senge uluma onone kanokole yomboma molemele mele sika aku siku kanonge. \p \v 21 “‘Yombomane nando ‘Ye-Awilimu.’ nilimili yomboma pali Pulu Yemone nokolemo mulu-koleana sukundu pungí.’ ningu naa piliayo. Tata mulu-koleana molemomonga unguma pilku liku senge yomboma mindi akuna pungí. \v 22 Yomboma apurumba wale kanumu wendo ombá kinia yombo awisilini nando ninguli: “Ye-Awilimu, nane nunga imbi lepo nunga unguma nimbu sirindu kanumu; nunga imbi lepo yombomanga konopumanga kuru moloringima “Ongo ultu paa.” nirindu kanumu; nunga imbi lepo ulu-tondolo awisili serindu kanumu.” ningí. \v 23 Aku-na-kolo aku siku ningí kinia nane onondo nimbuli: “Na ononga imbima paa naa pilipu ono kanopo imbi naa siliu. Ono Pulu Yemonga ungumu naa pilku liku seringi kene nanga kumbikerena naa ongo anju paa.” nimbú. \r 7:24-27 \s1 Ulka Takolemele Mele Ungu-Ikumu ⸤7:15-27 pali⸥ \p \v 24 “Akumunga, i nanga unguma pilku liku senge yomboma ono ye se molemo mele niembo: Ye pilipa kondoli perimu ye se yuni yunga ulkamo ‘Ingi nimba giliepili.’ nimba kou-polona ola takorumu. \v 25 Pe lo topa no topa poporome topale ulkamo paa topa kalambili simba serimu-na-kolo ulka-simumu kou-polona gilierimu-kulu topa sikise naa sikisipa ingi nimba we gilierimu. Nanga unguma pilku liku selemele yomboma ono kanu yemo mele molemele. \p \v 26 “I nanga unguma pilku liku naa senge yomboma ono ye se molemo mele niembo: Ye pilipa kondoli naa perimu ye sene yunga ulkamo okiyana ola takorumu. \v 27 Pe lo topa no topa poporome topale ulka kanumu topa kalambili sipa paa bulu-balu sirimu. Nanga unguma naa pilku liku senge yomboma ono kanu yemo mele molemele.” nirimu. \r 7:28—8:1 \s1 Yesusi Yomboma Mane Sipa Pora Sipale Ma-Pangina Maniando Orumu Semanemo \p \v 28 Yesusini aku unguma nimba pora sirimu kinia yuni mane sirimu pilku moloringi yombomane yuni ungu-mane sirimu mele pilkuli mini-wale mundoringi. \v 29 Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku ono mane siringi yemane we mane siringi mele Yesusini aku sipa mane naa sirimu. Namba lierimu yemane pipili naa kolko tondolo munduku mane siringi mele aku sipa mane sirimu-kulu pilkuli ono mini-wale mundoringi. \c 8 \p \v 1 Yesusi ma-pangina maniando ombá orumu kinia yombo awisili liku maku toko yu lombili oringi. \r 8:2-4 \s1 Yesusini Kuru-Laká Norumu Ye Se Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 2 Kanu-kinia ye se kuru laká nomba perimumu Yesusi orumuna omba yunga kumbikerena komorongo langopa yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nunga konopumuni na ‘peanga liepili.’ konopu lienu liemu nuni na manda seko peanga sini.” nirimu kinia \v 3 Yesusini yemo kini ambolopa yundu nimbale: “‘Nu peanga liepili.’ konopu lekero kene peanga liepili.” nirimu kinia popenge sepa kuru lakámo nomba kelierimu. \v 4 Kanu-kinia Yesusini yundu kelepa nimbale: “Nuni ya ulu sekeromo yombo selurindu kepe paa naa ni. Sumbi siku pungu Pulu Yemo popo tondoli yemo nunga kangimu liku ora siku, ‘Na kelepo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Sei.” nimba panjerimu mele pilku liku senindu “Pulu Yemo popo toko kalko sie.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yombomane nu kanokole ‘Yu sika kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliangi kene nikiru mele iseli-u se-pu.” nirimu. ⸤“Aku siku sení kinia yombomane nu kanoko kiri naa pilingí, nu kelko we-yomboma molemelena manda seluna pungu moloni.” nirimu.⸥ \r 8:5-13 \s1 Isirele Yombomanga Ultu Mololi Ami Ye Nokoli Senga Kendemande-Ye Kuru Torumumu Yesusini Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 5 Yesusi Kapeniame taonona sukundu purumu kinia Romo yombomanga ami-ye wane anderete nokorumu ye se yu orumuna omba yundu mawa sepa nimbale: \v 6 “Ye-Awilimu, nanga kendemande-yemo kimbu ki kolopa pora sipa mindili nomba perepa ulkana liepili okoro.” nirimu. \p \v 7 Yesusini yundu “Ombo sepo peanga simbu.” nirimu. \p \v 8-9 ⸤Aku nirimu kinia pilipale⸥ ami-ye wane anderete nokorumu yemone yundu pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, na ye kirimu mele molio, nu nanga ulkana oni kinia manda naa sembá. Na ye sene kepe nokopa molemo, yunga ungumu pilipu lipu selio. Nane kepe ami-ye mare nokopo molio. Kanu yemanga sendo “Pu.” niliu kinia yu pulimú. Molo sendo “Ou.” niliu kinia yu olemo. Molo nanga kongono sendeli kendemande-yombo sendo “I-siku sei.” niliu kinia yu aku sipa selemo kanumu. Aku sipala, nuni ungu se we nini kinia nanga kendemande-yemo konde pumbá kene nuni we ni.” nirimu. \p \v 10 Yesusini yu nirimu mele pilipale yu konopu awisili kimbu sipa yu lombili oringi yombomando nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “I Isirele yombomanga talapena ultu mololi yemone na ungumuni mindi manda sembó mele nimba olandopa tondolo mundupa kuru mondolemo mele koleamanga pali, Isirele koleana sukundu kepe, yombo selurini kepe aku siku ningu pilieringi mele paa naa kanorundu.” nikiru. \v 11 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ena mundi olemo koleamanga kinia ena pulimú koleamanga kinia yombo awisili wendo ongo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo mulu-koleana sukundu Eporayamo kinia Aisake kinia Jekopo kinia pea ongo kere-langi nongo molonge. \v 12 Aku-na-kolo Pulu Yemone ‘yunga yomboma’ nimba taltorumu ⸤Isirele⸥ yomboma yu nokopa molemo koleana pungu molemolá yomboma yuni topa makoropa simbulu tolina mundumba. Kanuna paa mindili nongole kola seko pereko molonge.” nikiru.” nirimu. \p \v 13 Aku nimbale yuni ami-ye wane anderete nokorumu yemondo nimbale: “Nane nu ‘manda sendemba’ ningu kuru mondonu mele sendendu kene pu.” nirimu. Kanu-kinia yuni aku sipa nirimu enamonga kendemande-yemo yu kuru topa kelepa peanga liepili molorumu. \r 8:14-17 \s1 Yesusini Pitanga Kolepa-Ambomo Kinia Yombo Awisili Kuru Torumuma Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 14 ⸤Kanu-kinia⸥ Yesusi Pitanga ulkana sukundu pumbale Pitanga kolepa-ambomo kuru topa kangi norumu-kulu aniembo lierimu kanopale, \v 15 yunga kimu ambolorumu kinia kangi nomba kelierimu kinia ambomo ola gilipa wendo omba Yesusi kere-langi sipa yu nokorumu. \p \v 16 Pe kolea ipu lemba serimu kinia konopuna kuru molorumu yombo awisili Yesusi molorumuna mengo oringi kinia yuni kurumando “Ongo wendo paa.” nirimu kinia ongo wendo puringi. Kuru torumu yomboma pali sepa peanga sirimula. \v 17 Aku sipa serimumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbale: \q1 “Yuni yuyu olio kuru torumuma makoropa, \q2 olio aniembo lierimulu kuruma \q3 lipa ultu mundorumu.” \m nirimu. \r 8:18 \s1 ⸤Semanemonga imbimu inia anjukundu 8:23-27 kanani.⸥ \p \v 18 ⸤Walte⸥ Yesusi ⸤Gallilli nomu kelona molopili⸥ yombo awisili liku maku toko yu liku makapu seko moloringi kanopale nirimumuni, ⸤lombili andolimando⸥ “Nomuna nekendo pamili waa.” nirimu. \r 8:19-22 \s1 Yesusi Lombili Andolemolomonga Ungu Se \p \v 19 ⸤Aku-na-kolo u naa pumba we giliepili⸥ Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa mane sirimu ye se yu gilierimuna omba yundu nimbale: “Ungu Mane Sílimu, nu puni koleamanga pali nu lombili ombó.” nirimu. \p \v 20 ⸤Aku nirimu kinia⸥ Yesusini yundu nimbale: “Pílie! Owá-palakoma ulka pelemelemanga pelemele; kerama ononga ulka takolemelemanga pelemele, aku-na-kolo Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga pelemo kolea se naa lemó ⸤kene, nu ‘Yu lombili pumbuli manda naa molombo.’ ningu pilkuli na lombili wani. We naa wani.⸥” nirimu. \p \v 21 Kanu-kinia yu lombili andorumu ye sene yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nu kamu lombili wambo mangali u pumbu nanga lapamo ⸤kinia pea molambo. Pe yu kolomba kinia⸥ óno sepole nu lombili ombó.” nirimu. \p \v 22 Aku-na-kolo Yesusini yundu ⸤ungu-iku topa⸥ nimbale: “Yombo kololi yombomane yombo kolongema óno sangi. Aku-na-kolo nu na lombili ou.” nirimu. \r 8:⸤18⸥,23-27 \s1 Poporome Awili Se Torumumuni Yesusinga Ungumu Pilipa Liltimu Semanemo \p \v 23 Aku nimbale ⸤nomu Gallilli nekendo pumbándo⸥ nona andoli sipi senga sukundu purumu kinia yu lombili andolima yu lombili sukundu puringila. \v 24 Kanu-kinia ⸤nomuna pungí puringi kinia⸥ poporome awili se nomuna torumu. Aku serimu-na nomumu apisipa ola ombale sipimu lipa aki tomba serimu-na-kolo Yesusi we uru perimu. \v 25 Kanu-kinia onone yu uru perimuna pungu toko makisindiku ninguli: “Ye-Awilimu, olio liku tapondoyo. Olio nona wangokomolo.” niringi. \p \v 26 Yu ⸤makilipa⸥ onondo nimbale: “‘Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu paa kanga seko mindi kuru mondoli yema, ono nambi semu-na mini-wale mundukumiliye?” nirimu. Aku nimbale ola molopa poporomemo kinia nomumu-tolo iri torumu. Kanu-kinia poporomemo topa kelepa nomumu lope naa sepa paa we lierimu. \v 27 ⸤Yuni serimu mele kanokole⸥ yemane mini-wale munduku ninguli: “Apa! I yemo nambolka yerenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yunga ungumu pilku liku kelkembele.” niringi. \r 8:28—9:1 \s1 Kuru Paa Awisili Ye Talonga Konopuna Molopa Ambolorumuma Yesusini Topa Makororumu Semanemo \p \v 28 Kanu-kinia yu ⸤lombili andolima kinia pea⸥ nomu nekendo pumba kolea Gadara puringi kinia kanu kolea Gadara ye talo, konopuna kuru molorumu yetolo, yombo-óno-koleana wendo ongo yu molorumuna oringili. Olo paa enge ningu yomboma tongele seringilimunga we-yomboma olo peringili koleana ‘Olone ono tongele.’ ningu aulkana ongo naa puringi. \v 29 Yesusi kanokole tondolo munduku mangilku ninguli: “Pulu Yemonga Malo, olio-kinia ungu nambolka unguri senindu onuye? Olio mindili lipa simba walemo u wendo naa opili nuni iseli-u olio mindili liku sini okonoye?” niringili. \p \v 30 Akuna anjupa kolea senga umbu-kongi awisili ímu nongo moloringi ⸤kanokole⸥ \v 31 kurumane Yesusi mawa seko ninguli: “Olio toko makorokole ‘ne kongimanga konopumanga molo-pangi.’ ni.” niringi kinia \p \v 32 yuni onondo nimbale: “Manda, akuna pangi.” nirimu kanu-kinia ⸤kuruma⸥ kanu yetolonga konopuna wendo ongole kongi akuna moloringimanga konopumanga pungu moloringi kinia kanu kongima pali amu toko lisiku pungu kopona pukua toko nomuna sukundu pungu nona wangoringi. \p \v 33 ⸤Ungu akuma wendo orumu kinia kanokole⸥ kongi tapu seko moloringi yema kowa punguli niringimuni, taonona pungu akuna moloringi yomboma ononga kongima serimu mele kepe kuruma konopuna moloringi yetolo serimu mele kepe semane toko siringi. \v 34 Niringi mele pilkuli taonona moloringi yomboma pali Yesusi molorumuna ongo kanokole yu mawa seko ninguli: “Olionga koleana naa mololi kelko pu.” niringi. \c 9 \p \v 1 Kanu-kinia Yesusi kelepa nona andoli sipi senga sukundu pumbale nirimumuni, nomu ⸤Gallilli⸥ yakondo omba yunga kolea ⸤Kapeniame taono⸥ orumu. \r 9:2-8 \s1 Yesusini Kimbu Ki Kolopa Pora Sirimu Ye Senga Ulu-Pulu-Kirima Mundupa Kelepa, Yu Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 2 Yu ⸤Kapeniame kelepa⸥ omba molorumuna ye marene kimbu ki kolopa pora sirimu ye se taropola seko mengo oringi. Onone ‘Yesusini i yemo manda sepa peanga simba.’ ningu kuru mondokole yu mengo oringi Yesusini kanopa pilipale kimbu ki kolopa pora sirimu yemondo nimbale: “Nanga kangomo, nunga konopu peanga liepili. Nunga konopuna ulu-pulu-kiri serinu pelemoma mania pupili, mundupu kelkero.” nirimu. \p \v 3 Aku nirimu kinia pilkuli Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye marene onono konopumane pilkuli, ‘I yemone Pulu Yemo marake sekemo.’ ningu pilieringi. \p \v 4 Ono konopu lieringi mele Yesusini pilipa nimbale: “Ono nambi semu-na konopu leko kinjikimiliye? \v 5 I yemondo “Nunga ulu-pulu-kirima mania pupili, siye kolkoro.” nimbú kinia ono ulu se naa kanokole ‘Pe nilse nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola gilku nunga kunungumu liku mengo kimbu-kongono seko andou.” nimbú kinia yu ola gilimbane naa gilimbanje mona lemba manda kanokole ‘Aku sipa kála sepa nikimunje?’ konopu lengeye? \v 6 Aku-na-kolo ‘ ‘Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo tondolo pelemomone ya ma-koleana yombomanga ulu-pulu-kirima “Mania pupili, siye kolkoro.” manda nimbá.’ ningu piliangi.’ nimbu aku sipu nindu.” nirimu. \p Aku nimbale kimbu ki kolopa pora sili yemondo nimbale: “Nu ola gilku nunga kunungumu liku mengo ulkando pu.” nirimu. \v 7 Aku nirimu kinia yemo ola gilipa ulkando purumu. \v 8 Yombo awisili akuna maku toko moloringimane yuni aku serimu kanoko mini-wale mundukuli, mana-yomboma ulu-tondolo aku mele senge tondolomo sirimu Pulu Yemonga imbi ambolko paka tondoko kape niringi. \r 9:9-13 \s1 Yesusini Mateyundu “Na Lombili Ou.” Nirimu Semanemo \p \v 9 Kanu-kinia Yesusi pumbá pumbale nirimumuni, kou-takisi lipa molorumu ye se, yunga imbi Mateyu, kanopale yundu “Na-kinia pea pambili lombili ou.” nirimu. Kanu-kinia Mateyu yu ola gilipa yu lombili purumu. \p \v 10 Pe Yesusi Mateyunga ulkana kere-langi nomba molorumu kinia kou-takisi lili yema kinia, ⸤Juda ye awilimane⸥ “ulu-pulu-kirima seli ye” ⸤niringi⸥ wema kinia awisili ongo Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia ono pea mania molko kere-langi noringi. \v 11 ⸤Ono aku siku seluna kere-langi nongo moloringi-kulu⸥ Parisi yemane kanokole yu lombili andolimando mangilku pilku ninguli: “Ononga ungu-mane sili yemo kou-takisi lili yema kinia ulu-pulu-kirima seli ye wema kinia ono-kinia yu nambi semu-na kere-langi pea nokomeleye?” niringi. \p \v 12 Aku siku niringi mele pilipale Yesusini onondo nimbale: “Kuru naa tolemo yomboma doketana naa pulimili. Kuru tolemo yomboma mindi doketana pulimili kanumu. \v 13 Nane “Yombo sumbi nilima na molombona wangi.” nimbúndu ma-koleana naa orundu. ‘Ulu-pulu-kiri seli yomboma na molombona wangi.’ nimbúndu orundu. Ulu-pulu-kiri seli yomboma lipu tapondombondo orundu kene ono pungu Pulu Yemonga bokuna molemo ungu senga pulumu pungu pili-payo. Pulu Yemone nimbale: \q1 “‘Na mélema popo toko kalko siengi.’ \q2 nimbu pilipu naa molio. \q1 ‘Ono yombo lupama konopu mondoko \q2 kondo kolangi.’ \q3 nimbu pilipu mindi molio.” \m nirimu kanumu.” nimba Yesusini nirimu. \r 9:14-17 \s1 Yombomane Walte Walte Kere-Langi Naa Nongo Mi Tolemele Ulumunga Ungu Se \p \v 14 Pe ⸤No Lindeli⸥ Jono lombili andoringi yema Yesusi molorumuna ongole yundu mangilku pilku ninguli: “Olio kinia Parisi yema kinia olio alieli kere-langi mi lepo naa nolemolo na-kolo nu lombili andolima aku siku naa selemele akumu nambi semu-na naa selemeleye?” niringi. \p \v 15 ⸤Aku siku niringi kinia pilipale⸥ Yesusini pundu topa onondo ⸤ungu-iku se topa yu toko kondonge kolombamonga ungu se nimba⸥ nimbale: “Ambo limba ye se yunga pulu lemó yema kinia molemo kinia ono konopu sikuli “Kola sepo kere-langi naa namili.” manda ningíye? Manda naa ningí. Pe mindi, ambo limba yemo ono molongena ongo wendo lingí kinia kanu walemanga sika ⸤konopu kiri panjiku⸥ kere-langi naa nongendo mi lenge. ⸤Iseli-u mólo.⸥ \p \v 16 “Mulu-maminia u se sungu nilimú kinia olione mulu-maminia paa konde senga se kopisipu lipu, sungu nilimúmunga naa topo tandolemolo kanumu. Yombo sene aku sipa topa tandolkanje kanu mulu-maminiamo nona panjilka kinia mulu-maminia konde kopiselimu kanga lepa lli nimbale mulu-maminia umu kelepa kamu awili sepa sungu nilka. \p \v 17 “Kongi-meme kangimuni seli mingi-u senga no-waene konde naala kololemolo kanumu. Yombo sene mingi-u senga no-waene konde se kolkanje kanu no-waenemo mingina sukundu pepale pe akolka kinia kanu mingi-umu naa akopa sungu nilka. Kanu-kinia nomo kepe mingimu kepe kamu kiri lelka. Akumunga no-waene konde kongi-meme kangimuni seli mingi kondena mindi kololemolo kanumu. ⸤Pe nomo akolemo kinia kangimuni seli mingi kondemo anju yando pumba sungu naa nilimúmunga⸥ nomo kinia mingi kondemo pea manda lemó.” nirimu. \r 9:18-26monga 9:18-19, 23-26 \s1 Bola Se Kolorumumu Yesusini Sepa Konde Lipa, \r 9:20-22 \s1 Kuru Se Topa Naa Kelierimu Ambo Se Sepa Peanga Sirimu Semanetolo \p \v 18 Yesusini Jononga lombili andoli yemando ungu nimba molopili ⸤Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se⸥ nokorumu ye se Yesusi molorumuna omba yunga kumbikerena komorongo langopa yundu nimbale: “Nanga bolamo kiniá iseli kolopa pora sikimu. Aku-na-kolo nu ongo yu kimuni amboloni kinia yu konde pumbá.” nirimu. \p \v 19 Aku nirimu kinia Yesusi ola gilipa yu lombili purumu. Yesusi lombili andolima pea puringila. \b \p \v 20-21 Kanu-kinia ambo se molorumu kanumunga pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili kalia-ingi engaki-rurepo omba purumu. Kanu ambomone ‘Yunga wale-pakolimu mindi ambolondu liemu na peanga lemba.’ nimba pilipale Yesusi pumbá purumu kinia bulkundu omba, yunga wale-pakolimunga pundumu ambolorumu. \v 22 Ambolorumu kinia Yesusi topele topa yu kanopa nimbale: “Bolamo, nu konopu peanga pepili moloyo. ‘Nu manda sepa peanga simba.’ konopu lienu kanu ulumuni nu peanga lekemo.” nirimu. Kanu enamonga ambomo peanga lepa we molorumu. \b \p \v 23 Kanu-kinia Yesusi ⸤Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo⸥ nokoli yemonga ulkana sukundu ombale yombo awisili molko kondo kolko, kolape-mingi toko pondoko, kola awili-seko seko moloringi kanopale yuni nimbale: \v 24 “Ono anju pame! Bolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemo.” nirimu. Aku nirimu kinia ⸤bola kanumu sika kolopa pora sirimu pilkuli yuni “We uru pelemo.” nirimumunga⸥ yu ungu-taka tondoko tawe senderingi. \p \v 25 Kanu-kinia yombo maku toko moloringima pulu sipa pena-pena sepale ⸤bola ónomo lierimu⸥ kisipina pumba yunga kimu ambolorumu kinia bolamo ola molorumu. \v 26 I ulu-tondolo serimumunga semanemo kanu koleamonga sukundu lierimu koleamanga pali anju anju purumu pilieringi. \r 9:27-31 \s1 Yesusini Mongo Kiri Lierimu Ye Talo Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 27 Yesusi kanu koleamo mundupa kelepa pumbá purumu kinia mongo kiri lierimu ye talo yu lombili ongo mangilku ninguli: “⸤Ye Nokoli Kingi⸥ Depitini Kalopa Liltimu Yemo, nu olto kondo kolou.” ningu wale awisili niliku oringili. \p \v 28 Yu ulka senga sukundu purumu kinia mongo kiri lieli yetolo yu molorumuna lombili oringili kinia yuni olo mangilipale: “Olo na mawa sekembele mele ‘Manda sembá.’ konopu lekembele molo móloye?” nirimu kinia olone ninguli: “Ye-Awilimu, ‘Manda sení.’ konopu lekembolo.” niringili. \p \v 29-30 Kanu-kinia yuni olonga mongotolonga ambolopa nimbale: “Nane ‘manda sembá.’ konopu lekembele mele aku sipa wendo opili.” nirimu kinia olonga mongotolo peanga lierimu, mélema kelko kanoringili. Yesusini olo tondolo mundupa mane sipa nimbale: “Olone i ulu wendo okomomo yombo seluri kepe paa naa piliangi, naa ningu siele!” nirimu. \v 31 Aku-na-kolo olo pena pungu Yesusini serimu mele aku koleamonga sukundu lierimu koleamanga pali semane toko siliku andoringili. \r 9:32-34 \s1 Kuru Sene Ye Senga Kere Pipi Sirimumu Yesusini Topa Makororumu Kinia Yu Ungu-Taka Tondoringi Semanemo \p \v 32 Kanu yetolo Yesusi munduku kelko pungilí puringili kinia ye se konopuna kuru molorumumunga ungu se naa nirimu ye se Yesusi molorumuna mengo oringi. \v 33 Yesusini yemonga konopuna molorumu kuru kanumu topa makororumu kinia ungu naa nirimu ye kanumuni ungu nirimu-kulu yombo maku toko moloringimane kanokole konopu awisili kimbu siku ninguli: “U Isirele koleana sukundu i-sipa ulu se wendo naa orumu kanumu.” niringi. \p \v 34 Aku-na-kolo Parisi yemane ninguli: “Kurumanga nokolimuni yu lipa tapondolemo-na yuni kuruma topa makorolemo.” niringi. \mr 9:35.11:1 \ms1 Yesusini Yunga Lombili Andolima ‘Kongono Sangi Paa.’ Nimba Lipa Mundorumu Semanemo \r 9:35.10:1 \s1 Yesusini Yomboma Kondo Kolorumu Semanemo \p \v 35 Yesusi kolea-awilimanga kinia kolea-kangamanga pelepa andopale nirimumuni, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga pumba ungu-mane sipa; Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo nokomba ungu-pulumunga semane peangama topa sipa; kuru lupa-lupama torumu yomboma sepa peanga sirimula. \v 36 Yombo paa awisili yu molorumuna ongo liku maku toko moloringima kanopale ono umbu-konopu naa pepili andoko, kangima enge naa perimu-kulu ono onono manda liku naa tapondoko molkole ono kongi sipisipima ononga tapu-ye se naa molorumumunga we moloringi mele ono aku siku moloringi-kulu kanopale ono paa kondo kolorumu. \v 37 Kanu-kinia ⸤yombo awisili ‘Yuni lipa tapondopili.’ ningu moloringi-kulu kanopale⸥ lombili andolimando nimbale: “Kere-langi awisili kaliana nou lemó-na-kolo kongono-ye awisili mólo. \v 38 ⸤Na ye selumu mindi i kongonomo sekero kene⸥ Kere-Langimanga Pulu Yemo mawa sekole yuni “Kere-langi nou lielima lingí kongono senge yomboma yunga kaliana lipa mundopili.” niee.” nirimu. \mr Kolomongo-Awili 10 \ms1 Yesusini Yunga Ye Engaki Rurepo Kongono Sipa Lipa Mundupa Ono-Kinia Ulu Wendo Ombá Mele Nimba Sirimu Semanemo \c 10 \r 10:1-15 \s1 Yesusini Lipa Mundorumu Ye Engaki Rurepo Kongono Sirimu Semanemo \p \v 1 Yesusini yu lombili andoli ye engaki rurepondo “Yando waa.” nimbale onone yombomanga konopuna kuru molemoma “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipale, yombo kuru tolima kinia kangi pange-mange selima kinia “Peanga liepili.” ningí engemo sirimu. \r 10:2-4 \s1 Yesusini Lipa Mundorumu Yemanga Imbima \p \v 2 Yuni “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye engaki rureponga imbima i-sipa: U Saimono, yunga imbi se ‘Pita’ niringila, yu keme yunga genu Enderu keme, Jeperinga malo Jemisi keme Jemisi yunga genu Jono keme, \v 3 Pillipu, Batollomiu keme, Tomasi keme kou-takisi liltimu ye Mateyu keme, Allapiasinga malo Jemisi keme Tadiasi keme, \v 4 “Olio Juda yomboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme, Yesusi pe lipa opa-touma sirimu ye Judasi Isikeriote keme, akuma. \b \p \v 5 Yesusini aku ye engaki rurepo lipa mundupa onondo nimbale: \p “Yombo-lupama molemelena naa pangi. Sameria yombomanga taono senga kepe naala pangi. \v 6 Isirele yomboma mindi ononga kongi sipisipi pena lo liku pelemele mele aku siku molemele yomboma molemelena mindi pangi. \v 7 Ono molemelena pungí punguli, onondo “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba walemo nondopa wendo ombá sekemo.” niliku pangi. \p \v 8 “Kuru tomba yomboma seko peanga siku, kolko lenge yomboma ‘Lomboroko ola molaa.’ ningu, kuru laká nombá yomboma ‘Umbu-kangi giliepili.’ ningu, kuru konopuna molopili molonge yomboma ‘Konopuna naa molangi, ongo wendo pangi.’ ningu selko pangi. I kongonomo sengemonga tondolomo kou se molo mélsene topo toko naa likimili kene anju yomboma aku siku liku tapondokole ningímuni, ‘Kou se liemili.’ ningu naala sangi. We sangi. \p \v 9 “Pungíndu kou-gollo mare molo kou-sillipa mare molo kou-kopa mare kakona panjiku mengo pu naa pangi. \v 10 Méle-wale kepe wale-pakoli talo kepe kimbu-su kepe apulu-mingi kepe naa mengo we pangi. Yombo kongono sendelemomo kongono sendelemo yombomone kere-langi simba kinia papu kene mélse mei naa meangi. We pangi. \p \v 11 “Pe kolea-awili senga molo kolea-kanga senga sukundu punguli ningímuni, yomboma mangilku pilkuli “Ye nawe ye peanga se molemomonga oliondo “Pea peamili waa.” nimbáye?” niengi. Kanu-kinia se ningu singí kinia pilku yu kanoko lendekole kanu yemonga ulkana pungu yu-kinia mindi pea peko molkole pe aku koleamo munduku kelko pangi. ⸤Ulka pinia-pinia naa andoko ulka seluringa mindi kere-langi nongo peangi.⸥ \v 12 ⸤Kolea senga pungu ye peanga se liku ora singí kinia kanoko lendeko⸥ yunga ulkana sukundu punguli ningímuni, ulka pulu yombomando “Ono konopu peanga pepili molaa.” nieyo. \v 13 Kanu-kinia kanu yombomane “Pea peamili sukundu waa.” níngi liemu, ononga ungu peanga ningí kanumu kanu yomboma-kinia pepili. Aku-na-kolo kanu yombomane konopu peanga naa panjiku, “Pea peamili waa.” naa níngi liemu ungu peanga u sukundu punguli ningí kanumu “Ono-kinia naa pepili.” ningu, kelko mengo ⸤ono munduku kelko yando wangi⸥. \p \v 14 “Yombo sene onondo “Pea peamili waa.” ni naa ningu onone ungu ningíma pilku naa língi liemu kanu ulkamo molo kanu taonona yombo kirima munduku kelko pungíndu ⸤kanu koleana yomboma ‘Kamu molko kinjangi. Pulu Yemone ono lipa naa tapondomba mele piliangi.’ ningu⸥ ononga kimbuna kanu koleamanga ma gilimba mamo kulu toko pangi. \v 15 Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Kote walemo wendo ombá kinia kolea-awili Sodomo kinia Gomoratolo olonga yomboma \m ⸤u ulu-pulu-kiri awisili sika seringi-na-kolo⸥ olonga kote kanga mele pemba. Aku-sipa na-kolo i yombo onondo “Sukundu waa.” ni naa ningu ononga ungu pilku naa lingí yomboma kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awilimu pemba.” nikiru. \r 10:16-25 \s1 Umbuna Lupa Lupa Mare Wendo Ombá Mele Ungu Se ⸤Kolomongo-Awili 10 pali kanani⸥ \p \v 16 “Ono lipu mundukuru yema ono sipisipi melema, yombo owá-palako awili kirimane sipisipi topa nolemo mele yomboma molemelena ono lipu mundukuru. ⸤Nanga ungumu andoko ningu singí kinia pilku kiri pilkuli yombomane ono mindili liku singí.⸥ Yomboma owá-palako mele aku siku molemele kene kongi-ka wambiyema pilipa kondolimu paa pelemo-na uluma sembando mimi sipa pilipa selemo mele ono aku wambiyema mele molko, kera waembono molemo mele molangi. ⸤Aku keramone mélema mindili sipa sepa kinjimba ulu-pulu se naa pelemo.⸥ \p \v 17 “Yomboma mimi siku kanangi. Onone ⸤ ‘Na lombili andoli yomboma mindili nongo, kolangi.’ ningu,⸥ ono ⸤mare liku ambolkole⸥ kanjollomanga makumanga mengo pungu kote sendeko, ono ⸤mare⸥ Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga liku mengo pungu kopene tongela. \v 18 Ono nanga yomboma molongemonga ono ⸤mare ka siku⸥ yombo-lupamanga gapomano ye awilima kinia ye nokoli kingima kinia molongena ⸤kote sendengendo⸥ mengo pungíla. Aku siku senge kene ono onono kanoko kondoko molaa. Aku-na-kolo kote sendenge kinia kotena gilkuli kanu yema kinia kanu yema nokonge ye nokolima kinia onone ‘Nanga ungumu piliangi.’ ningu ono ningu singí. \v 19 Aku-sipa na-kolo ono ka siku kote sendenge kinia ‘Kotena nambolka unguri nimulúnje? Olio ungu se mangilku pilingí kinia nambolka unguri pundu topo nimulúnje?’ ningu mini-wale naa mundangi. Aku senge enamonga ono ungu ningí mele pilingí. \v 20 Ono ungu ningíma onono pilkuli naa ningí. Ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapanga Minimu ononga kerena molopale nimba simba unguma onone anju ningí kene konopu kimbu naa siku, pilingí mele niengi. \p \v 21 “⸤Aku walemanga⸥ genuni yunga genu ⸤nanga yombo molombamonga⸥ ‘Kolopili toko kondangi.’ nimba kote sendemba. Lapane yunga bolangoma akula sembá. Bolangomane kepe ononga anupili lapali-kinia mumindili kolko kotena mengo pungu “Toko kondangi.” ningíla. \v 22 Nanga yomboma molongemonga yombomane pali ono-kinia konopu kiri panjingí, na-kolo na munduku naa kelko walema pora naa nipili tondolo munduku molonge yomboma ⸤Pulu Yemone⸥ lipa tapondopa ‘Mindili nonge koleana naa pungu, pea molopo kondopo mindi pamili.’ nimbá. \v 23 Kolea senga yombomane ‘Ono mindili nangi.’ ningu seko kinjingí kinia kolea senga kowa pangi. Nane onondo paa sika nikirumu: “Ono kolea Isirele sukundu koleamanga pali andoko nanga kongonomo seko pora naa sindangi Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤kelepa yando⸥ ombá.” nikiru. \p \v 24 “Mane sili ye se lombili pungu unguma pilielemele yomboma ‘Ononga mane sílimu maniandopa, ono olandopa.’ manda naa ningí. Kendemande-yombo sene ‘yunga nokoli yemo maniandopa, yu olandopa.’ manda naala nimbá. \v 25 Lombili pumba unguma pilielemo yombomo kinia yunga ungu-mane silimú yemo kinia selu-siku molembele akumu manda. Kendemande yombomo kinia yunga nokoli yemo kinia selu-siku molembele akumu mandala. Ulka pulu yemonga ungu naa pilielemele yombomane yu-kinia mumindili kolko iri tongendo ⸤kurumanga nokoli Setenenga imbi manda manjiku⸥ “Yu Belsipuli” ningu imbi lemele kanumu. Pe kiniá ulka pulu yemondo aku siku níngi liemu yunga ulkana pelemele yombomando pali paa awili seko olandopa ungu kirima ningíla. \r 10:26-31 \s1 Pulu Yemo Mindi Pipili Kolangi Ungu Se ⸤Kolomongo-Awili 10 pali kanani⸥ \p \v 26 “⸤Nanga opa-toumane na seko kinjilimili mele ono na lombili andoli yema sika seko kinjingíla⸥ akumunga ono kanu yomboma pipili naa kolayo. Aki tolemo ungumanga selu kepe pe aki naa topa pali penambelena lemba. Lopi selemo ungumanga selu kepe pe lopi naa sembá. Kanu uluma kinia unguma pali yombomane pali pilingí kene pipili naa kolangi. \v 27 Nane onondo simbulu tolina niliu unguma pa selina nieyo. Ungu ólo toko ningí onono komuna pilingí unguma ulka imuna ola gilku ru ningu niengi. \p \v 28 “Kangimu mindi toko kondokole minimu manda toko naa kondonge yomboma pipili naa kolayo. ⸤Pulu Yemo mindi pipili kolayo⸥. Yuni kangimu kinia minimu kinia peatolo sepe-koleana manda topa kondomba kene yu-mindi pipili kolaa. \p \v 29 “Kera kaltendepele paa kangamo molemo, topo toko lingíndu kera talo pea kou mongo selu mele mindi pulimú kanumu. Aku-na-kolo se kolopa we mania naa pulimú. Kanu kerama na lombili andoli yombomanga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamone kanolemo. \v 30 Ono ⸤na lombili andolima⸥, ononga penge-indima kepe yuni koronga selu selu nimba pali kambu torumu. \v 31 Ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamone aku sipa ono molemele mele kanopa mololepa pulimú kene ⸤ ‘Yombomane olio seko kinjingí.’ ningu⸥ pipili naa kolayo. Kera kaltendepele yu kou paa koltalo mele pulimú-na-kolo kanu keramo Pulu Yemone kanopa molemo. Ono yomboma paa olandopa awilima kanopale ono paa nokopa kondopa molomba. \r 10:32-33 \s1 “Olio Yesusinga Yomboma Molemolo.” Nimulúndu Pipili Naa Kolamili Ungu Se \p \v 32 “Yombo sene yombomanga kumbikerena ola gilipale \m “Na Yesusinga yombomo molio.” nimbá kinia nane Tata mulu-koleana molemomonga kumbikerena ola gilipuli “Aku yombomo nanga yombomo.” nimbúla. \v 33 Aku-na-kolo yombomanga kumbikerena “Yesusi yu nawe? Yu na naa pilkiru.” aku sipa nimbá yombomo yu nane Tata mulu-koleana molemomonga kumbikerena “Aku yombomo yu nawe? Yu na naa pilkirula.” nimbú. \r 10:34-39 \s1 Yesusi Konopu Paa Olandopa Mondangi Ungu Se ⸤Kolomongo-Awili 10 pali kanani⸥ \p \v 34 “‘Ya mana-yomboma opa naa seko seluna konopu seluna pupili molangi.’ nimbu orundu.’ konopu naa leangi. Ono yomboma ‘Taka leko molko konopu seluna pupili molangi.’ nimbúndu naa orundu. ‘Mumindili kolko opa sangi.’ nimbúndu orundu. \v 35-36 ‘Yombomane sangi.’ nimbúndu orundu mele i-sipa: \q1 “Ye sene yunga lapa kinia opa sepili, \q2 lemenu sene yunga anumu kinia opa sepili, \q2 malo senga menuni yunga bamu kinia opa sepili. \q1 Ulka seluna pelemele yomboma opa-tou molonge.” \m ‘Aku sangi.’ nimbúndu orundu. \p \v 37 “Yombo sene na olandopa konopu naa mondopa, yunga lapa molo anumu olandopa konopu mondomba yombomo ‘Nanga yombo molopili.’ nimbúmu manda naa sembá. Yombo sene na olandopa konopu naa mondopa, yunga malo molo lemenu olandopa konopu mondomba yombomo ‘Nanga yombo molopili.’ nimbúmu manda naa sembá. \v 38 Yombo sene ‘Yu lombili pambo.’ nimbale yomboma unju-perana gilku mindili nongo kololemele mele yuni unju-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbúndu mindili nondu liemu peangala; kolondu liemu peangala.’ naa nimu liemu ‘Nanga yombo molopili.’ nimbúmu manda naa sembá. \v 39 Yombo se ya ma-koleana ‘Na molopo kondopo, nondopo naa kolambo.’ nimba pilielemo yombo se kolopale kolea kirina mindili nomba molopa mindi pumbá. Aku-na-kolo yombo se na lombili andopa nanga kongonomo sendembando ‘Ya mana mindili nombo molombo kinia mandala, kolombo kinia mandala.’ nimbá yombo se konde molopa kondopa mindi pumbá. \r 10:40-42 \s1 Karasinga Yomboma Liku Tapondonge Yomboma, Méle Kalolima Lingí Ungu Se ⸤10:pali kanani⸥ \p \v 40 “Ono kolea senga pungí kinia yombo sene ‘Pea molamili waa.’ nimba lipa tapondolemo yombomone na pea aku sipa lipa tapondolemóla. Na ‘Pea molambili ou.’ nilimú yombomone na “Ma-koleana pu.” nimba lipa mundorumu yemo ‘Pea molambili ou.’ nilimúla. \v 41 Yombo sene Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú yombo se olemo kinia ‘Yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú yombo se kene’ nimba pilipale “Pea molambili ou.” nimba lipa tapondolemo yombomo Pulu Yemone yunga ungumu nimba silimú yombomo méle kalomba mele kanu lipa tapondolemo yombomo kepe selu-sipa-mele kalombala. Yombo sene Pulu Yemonga ungumu pilipa lipa konopu sumbi nipili molemo yombo se olemo kinia ‘Yu Pulu Yemonga ungumu pilipa lipa konopu sumbi nipili molemo yombo se kene.’ nimba pilipale ‘Pea molambili ou.’ nimba lipa tapondolemo yombomo ⸤Pulu Yemone⸥ kanu yombo sumbi nili se méle kalomba kinia yu lipa tapondolemo yombomo kepe selu-sipa-mele kalombala. \v 42 Yombo sene ono nanga lombili andoli yombo imbi naa mololi yombo se kanopa ‘yu nanga lombili andoli yombo se kene’ nimba kanopale yu lipa tapondopa we no kepe kolopa simu liemu nane ono paa sika nimbu sikirumu, “kanu yombomo paa sika méle kalólimu limba.” nikiru.” nirimu. \mr 11:1.16:20 \ms1 Yesusi Molemo Mele Nimba Silimú Ungu Mare \c 11 \r 11:1 \s1 Yesusi Ungu-Mane Silipa Andorumu Semanemo \p \v 1 Yesusini yu lombili andoli ye rurepondo yunga kongono sendenge mele mane sipa pora sipale nirimumuni, yu kanu koleamo mundupa kelepa kolea Gallilli disiriki taonomanga andopa mane sipa ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu nimba sirimu. \r 11:2-19 \s1 No Lindeli Jonone ‘Yesusi Yu Nawenje Piliambo.’ Nimba Jono Yunga Lombili Andoli Ye Mare Yesusi Molorumuna Lipa Mundorumu Semanemo \p \v 2 ⸤Pulu Yemone “Nanga yomboma nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba u nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimuni ulu-tondoloma serimumunga Jono ka-ulkana pepa pilipale nirimumuni, “Yesusindu i-siku i-siku mangilku pilindangi!” nimba yu lombili andoli mare Yesusi molorumuna lipa mundorumu. \v 3 Kanu yema Yesusi molorumuna ongo yu mangilku pilindiku ninguli: “Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere “Lipu mundumbu.” nimba, nimba panjerimu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo se lupa ombámo nokopo molamiliye?” niringi. \p \v 4 Yesusini onondo pundu topa nimbale: \m “Onone ya kanokomele mele kepe pilkimili mele kepe pungu Jono ningu si-payo. \li1 \v 5 Mongo kiri lieli yomboma mongone kanoko, \li1 kimbu kiri lieli yomboma manda andoko, \li1 kuru laká nolima umbu-kangi gilipa, \li1 komu sílima komuni pilku, \li1 kolopa lielima ola molemele kepe, \li1 koropa pulima semane peangamo topo siliu pilielemelela \m kanumu. Aku siku Jono ningu sieyo. \v 6 Na kanokole ‘Yu sika kanu yemo molemo.’ ningu kuru mondokole, kelko konopu talo naa panjiku molonge yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.” nirimu. \p \v 7 Jono lombili andolima pungí puringi kinia Yesusini kelepa yombo awisili maku toko moloringimando Jonondo nimbale: “⸤Kolea ku lielina Jono no lindipa molorumu kinia⸥ ono kanu kolea ku lielina nambolka kanonge puringiye? Lkepania mele poporomene lope-lope sendepa molorumu se kanonge puringiye? \v 8 ⸤Mólo kanumu. Alieli kanolemele mele kanonge naa puringi liemu⸥ ungu nambolkare kanongendo puringiye? Ye se mulu-maminia paa peangama pakopa molorumu-na kanonge puringiye? Akumu mólola. Yombo mulu-maminia paa peangama pakolemelema ye nokoli kingimanga ulkana manjiku molemele kanumu. \p \v 9 “⸤Aku sili se kanonge naa puringi liemu⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba sili ye se kanonge puringiye? Akumu sika na-kolo nane onondo nimbu sikiru: “Jono yu sika Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba sili ye se na-kolo yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa nimba sili ye we se mólo.” nikiru. \v 10 Yuni Pulu Yemone u “Lipu mundumbu.” nirimu yemonga aulkamo sepa wamomu kanumu. Kanu yemondo Pulu Yemonga bokuna sukundu molemo ungu se i-sipa: \p ‘⸤Pulu Yemone yunga Malondo nimbale:⸥ \q1 “Pilieyo. Nanga ungu se nindimba yemo \q2 nane nu puni aulkana yu kumbi lepo lipu mundukuru. \q1 Yuni nunga aulkamo akisindimba.” nirimu.’ \m kanu ungumu bokuna molemo. \v 11 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “U mana moloringi yombomanga se No Lindeli Jono-kinia manda mólo. Jono olandopa mele. Aku-na-kolo kiniá wale kondemo wendo okomo. Kanu walemo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombomanga se paa imbi naa molopa paa koropa puli yombomo olandopa; Jono yu maniandopa.” nikiru. ⸤U moloringi yomboma mania mele; kiniá na ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga konopu peanga pemba yomboma olandopa.⸥ \v 12-13 Jono u mana naa omba molopili ungu-manema pelemo boku Mosisini torumuma kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siku bokuna toringi bokuma kinia, aku bokumane Pulu Yemonga unguma ningu siku, Jono kinia Pulu Yemone “Ono nokomba ye nokoli se lipu mundumbu.” nimba, nimba panjerimu yemo kinia ongele mele unguma niringi. Aku-na-kolo Jono orumu kinia yandopa Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo ulumu paa tondolo mundupa wendo omba yunga opa-touma topa mania mundulimúla; ye enge nilimane aku ulumu ambolongendo tondolo munduku ta ningu lingí sekemelela. \v 14 Ungu se nimbú sekeromo pilielemolo konopu lingí liemu piliangi. Pulu Yemonga bokuna “⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba simba ye⸥ Illainja ombá.” nirimu ye kanumu Jonondo nirimu. \v 15 I nikiru mele komu gilimú yombomane paa mimi siku piliaa!” ⸤nirimu.⸥ \p \v 16 “Kiniá mana molemele yomboma nambolka mélse ono manda manjipu manda nimbúnje? ⸤Ono molemele mele i-sipu nimbu siembo:⸥ Ono yomboma maku tolemele koleana bolangoma pepe pereko molemele mele. Kanu bolangomanga marene ne anju molemele bolango mare ⸤pea pepe pereko molonge aulka se koroko kelkole⸥ onondo mangilku ninguli: \q1 \v 17 “Konane nímulu kinia \q2 ono ‘Pea konane niemili.’ naa ningu “Mólo.” níngi. \q1 Pe kelepo kola semulu kinia \q2 ono ‘Pea kola samili.’ ni naa níngi. \q1 ⸤Pea pepe perepo molomolo aulka se mólo lepomo.⸥” \m nilimili. ⸤Kiniá molemele yomboma ono kanu bolangoma mele molemele.⸥ \v 18 ⸤Na kinia No Lindeli Jono kinia oltone nilimbulu unguma onone pilku kiri pilielemele; selembolo mele kanoko kiri pilielemelela⸥. Jono ombale ga kinia no-waene kinia naa nomba molorumu kinia ⸤kanoko kiri pilku⸥ ninguli: “Yunga konopuna kuru se molemo.” niringi. \v 19 Pe Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo omba ga kinia no-waene kinia norumu kinia ⸤kanoko kirila pilku⸥ ninguli: “Yu ga awisili nomba kiri pilipa, no-waene awisili nomba amu topa selemo yemo. Yu kou-takisi lili yema kinia, ulu-pulu-kiri selemele yombo wema kinia ‘Yu-kinia pulu liepili pea kopu sepo molamili.’ nimba selemo.” nilimilila. ⸤Onone aku siku Jono kanoko kirila pilielemele. Na kanoko kirila pilielemele.⸥ Aku-na-kolo pilipa kondoli ulu-pulumu Pulu Yemo-kinia pelemo-na yuni selemo sembá mele kanokole ‘Papu selemo.’ ningí.” nirimu. \r 11:20-24 \s1 Yesusini Kolea Marenga Yomboma Konopu Topele Naa Toringimunga “Molko Kinjangi.” Nirimu Semanemo \p \v 20 Aku nimbale Yesusi kolea u andopa ulu-tondolo awisili serimu koleamanga ⸤moloringi yomboma⸥ yuni serimu mele kanokole ononga ulu-pulu-kirima kanoko kiri pilku munduku kelko konopu topele naa toringi kanopale yuni ono iri topa nimbale: \v 21 “Kolea Korasini kinia Besaida taonotolonga ⸤molemele yomboma⸥ mindili nongo paa molko kinjingí! Kanu koleatolonga sukundu ungu tondolo awisili serindu⸤-na-kolo akuna molemele yomboma konopu topele naa tolemele⸥. Kolea awili Taya kinia Saidonotolonga sukundu ⸤ungu tondolo se naa serindu-na-kolo kanu koleatolonga sukundu⸥ nane ungu tondolo aku sipu selka kanolemolánje kanu koleatolonga ⸤yombomane⸥ ono ulu-pulu-kiri selemelema koronga munduku kelko, bulu siku, konopu topele tolemolá. \v 22 Akumunga nane onondo nimbu sikiru: “Pe kote walemo wendo ombá kinia kanu kolea Taya kinia Saidonotolonga ⸤yomboma ulu-pulu-kiri selemelemonga⸥ ononga kote kanga mele pemba. Aku-na-kolo ono kolea Korasini kinia Besaidatolonga ⸤yomboma nane ulu-tondoloma serindu kinia kanokole konopu topele naa toringimunga⸥ kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awili mele pemba.” nikiru. \p \v 23 “Kapeniame taono ⸤yomboma onone⸥ ‘Mulu-koleana pumbu molamili.’ konopu lekemeleye? Aku manda mólo. ⸤Onone nanga unguma alieli pilielemele-na-kolo konopu topele naa tolemelemonga⸥ ono kolea kirina pungu molonge. Ononga koleana sukundu ulu-tondolo awisili serindu⸤-na-kolo ono konopu topele naa toringi⸥. Kolea-awili Sodomo sukundu ⸤ulu-tondolo se naa serindu-na-kolo kanu koleana sukundu⸥ nane ungu tondolo aku sipu selka kanolemolánje yomboma konopu topele tolemolá, pe kiniá kepe kanu koleamo we lelka. \v 24 Akumunga nane ono ⸤Kapeniame yombomando⸥ nimbu sikirumu: “Kote walemo wendo ombá kinia kolea Sodomo ⸤yomboma u ulu-pulu-kiri awisili sika seringi-na-kolo⸥ ononga kote kanga mele pemba. Aku-na-kolo ono kolea Kapeniame ⸤yomboma nane ulu-tondolo serinduma kanokole konopu topele naa toringi yomboma,⸥ kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awili mele pemba.” nikiru.” nirimu. \r 11:25-30 \s1 Yesusini “Na Molombona Ongo Paa Sika Koro Molonge.” Nirimu Semanemo \p \v 25 Aku walemanga Yesusini nimbale: \p “Tata, Mulu Matolo Nokoko Moleno Ye Nokolimu, nane nu-kinia ‘Ange.’ nikiru. “Olio pilipa kondoli pelemo. Olio oliolio ungumanga puluma pali pilipu kondolemolo.” ningu pilielemele yomboma ono nane kiniá selio ungumanga pulumu nuni ‘Naa piliangi.’ ningu naa ningu sirinu. Yombo bolango pame mele molko nane niliu unguma komu sendeko molemele yomboma mindi nane selio ungumanga pulumu ‘Piliangi.’ ningu, ono ningu sirinu kanumunga nu kape nimbu ‘Papu serinu.’ nikiru. \v 26 Sika, Tata, nuni ‘aku sipa wendo ombá kinia konopu simbú.’ ningu aku siku serinumunga ⸤aku sipa wendo okomo⸥.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 27 ⸤Pulu Yemondo aku sipa nimbale kelepa yombo moloringimando nimbale:⸥ “Mélema pali Tatane na sirimu. Yombo sene Malo paa sika molemo mele pilipa kanopa imbi silimú yombo se mólo; Lapane mindi yu kanopa imbi silimú. Yombo sene Lapa paa sika molemo mele pilipa kanopa imbi silimú yombo se mólo. Malone mindi kanopa imbi silimú; Malone ‘Lapa lipu ora siembo.’ nimbá yomboma ono Lapa kanoko imbi singíla. \p \v 28 “Ono kongono mindili siku selemele yomboma kinia, konopuna umbuna selemo yomboma kinia, na moliona wayo. Onge kinia na pea konopu seluna pumbámonga nane ‘Konopu pe nipili koro molaa.’ nimbú. \v 29 Nando “Nunga kongono seleno mele pea ambolambili. Nu nanga ungu-mane sílimu molani. Nunga ungu ninima pilipu lipu molambo.” ningu sayo. Na taka lepo molopo, yombomane na seko kinjilimili kinia pilipu siye kolopo molio-na i nikiru mele ono na molombona ongo senge kinia ononga konopuma pe nimbá. \v 30 Nanga kongono seliomo pea ambolombolo kinia taka leko sení. Méle pe nilima mindi siliu kene moliona waa.” nirimu. \c 12 \r 12:1-14 \s1 Yesusi Yuni Sambate Walemo Nokolemomonga Semane Se \r 12:1-8 \s1 Juda Yombomanga Koro Moloringi Wale Sambatemonga Ungu Se \p \v 1 Walte, ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate senga, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia rasi-witi kaliamanga ongo puringi kinia yu lombili andoli yema gelene kolkole rasi-witi mongo mare inia toko noringi. \v 2 Aku seringi kinia kanokole Parisi yemane Yesusi yundu ninguli: “Kána! ⸤Koro molemolo⸥ wale Sambatemonga ‘Kongono naa sangi.’ nimba pelemo ungu-manemo nu lombili andoli yemane ungu-manemo pulua tokole aku siku sekemele.” niringi. \p \v 3 Yesusini pundu topa nimbale: “Ono Pulu Yemonga bokuna sukundu ⸤anda-kolepa ye nokoli kingi⸥ Depitini serimu mele nimba molemo semanemo kanokole semanemonga pulumu naa pilielemeleye? Depiti kinia yu pea puringi yema kinia ono gelene kolkole niringimuni, \v 4 Depiti Pulu Yemo molorumu serele-ulkana sukundu pumba, Pulu Yemonga kumbi-kerena lierimu pellawa kalolima lipa nomba, yu pea puringi yema sirimu noringila kanumu. Kanu pellawa kalolimando Pulu Yemone ungu-mane se sipa nimbale: \q1 “We-yombomane paa naa nangi! \q2 Pulu Yemo popo tondoli yema manjiku nangi!” \m aku sipa mele nirimu ⸤kanu ungu-manemo pulua torumu⸥ kanumu. ⸤Ono konopu talo nambi semu-na lemeleye? Depiti yuni u aku serimu mele ono pilku kiri naa pilielemelemonga pe kiniá na lombili andoli yemane sekemele mele naa kanoko kiri piliaa.⸥” ⸤nirimu.⸥ \p \v 5 “Ungu-mane se pelemóla. “Pulu Yemo popo tondoli yemane ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemanga Pulu Yemonga ulkana kongono selemele kinia Sambate walemanga ungu-manemo pulua tolemele-na-kolo aku kongono selemelemonga mongo naa pemba.” nimba molemo akumu naala pilielemeleye? \v 6 Nane onondo nimbu sikiru: “Méle konde se kiniá pelemo akumu Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembelemonga olandopamo.” nikiru. \v 7 ⸤Pulu Yemone nirimu ungu se yunga bokuna molemo mele i-sipa:⸥ \q1 “Onone yomboma kondo kololemele kinia \q2 kanopo peanga pilielio. \q1 Na popo toko kongima kalolemele akumu \q2 unguri mólo.” \m nilimú, akumunga ungu-pulumu ono Parisi yemane pilielemolánje i ye ulu seko naa kinjikimili yema “Seko kinjikimili.” naa nilimolá. \v 8 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone Sambate walema nokolemo yemo molemo-na ⸤Sambate wale-kinia yomboma molko kondongendo senge mele manda nimbá kanumu⸥.” nirimu. \r 12:9-14 \s1 Sambate Wale Kinia Yesusini Ki Kiri Lierimu Ye Se Sepa Peanga Sirimu Semanemo ⸤12:1-14 pali⸥ \p \v 9 Kanu-kinia Yesusi aku koleamo mundupa kelepa pumba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka senga purumu. \v 10 Kanu ulkana ye se molorumu, yunga ki se kamu kolopa kukorumu. Kanu-kinia akuna moloringi ye marene ‘Yesusini sepa kinjimba kinia kote sendamili.’ ningu yu mangilku pilku ninguli: “Koro molemolo wale Sambate-kinia yombo kuru tolemoma sepo peanga simulú kinia manda molo aku semulu liemu Pulu Yemonga ungu-manemo pulua tomoloye?” \p \v 11 Yesusini yemando pundu topa nimbale: “Sambate wale kinia ye senga kongi sipisipi se muruna topa mania mundumba kinia sipisipi ari selemo yemone kundupa ola lipa memba naa ombáye? \v 12 Aku liemu sipisipi maniandopa mele, yomboma paa olandopa, akumunga, Sambate wale kinia ulu peangama manda naa semoloye?” nirimu. \p \v 13 Aku nimbale ki kolopa kukorumu yemondo nimbale: “Nunga kimu siniu si.” nirimu kinia yemone yunga kimu siniu sirimu kinia yunga ki ekendo peanga lierimu mele ki kiri lierimumu kelepa kamu peanga lierimu. \v 14 Aku-sipa na-kolo ⸤Yesusini aku serimu kinia kanokole⸥ Parisi yemane pena pungu maku toko “Yu nambi sepo topo kondomoloye?” ningu aulka se kororingi. \r 12:15-21 \s1 Yesusi Pulu Yemonga Sika Kendemande, Yemonga Ungu Se \p \v 15 ⸤Parisi yemane⸥ yu tonge seringi pilipale Yesusi aku koleamo mundupa kelepa purumu. Kanu-kinia yombo awisili Yesusi purumu mele yu lombili puringi kinia yuni yombo kuru torumuma pali sepa peanga sipa \v 16 nimbale: “Na sika yemo molopole i ulu-tondoloma sekero mele onone yombo lupa marendo naa ningu siee!” nirimu. \v 17 Aku sipa wendo orumumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbale: \q1 \v 18 “I yemo \q2 nanga nimbu taltorundu kongonomo sendeli yemo; \q1 nane i yemo konopu mondopo, \q2 yu kanopo paa peanga pilielio yemo. \q1 Nanga Minimu yunga konopuna panjindimbu. \q1 Yuni ma-koleana yomboma pali \q2 nane ono sumbi sipu nokombo mele nimba simba. \q1 \v 19 Yombomane yu iri tonge kinia \q2 yuni pundu topa ungu se naa nimba, \q3 ungu se tondolo mundupa naa nimba, \q1 yomboma andoko molemele koleamanga \q2 yuni opa-ungu naa nimbá. \q1 \v 20 Kamaye enge naa nilimú se elke naa topa, \q2 sepe-llame mimi sipa naa nolemo kinia \q3 kamu topa naa kumundumba. \q1 ‘Pulu Yemone yomboma kamu sumbi sipa \q2 nokomba walemo kamu wendo opili.’ nimba \q1 yu aku sipa naa sepa taka lepa molomba. \q1 \v 21 Kanu-kinia mana-yomboma pali \q1 ‘Yuni ‘olio mindili naa namili.’ nimba \q2 lipa tapondomba.’ ningu molonge.” \m nirimu ungu akumu wendo orumu. \r 12:22-37 \s1 “Yesusi Kinia Kurumanga Nokoli Setene Kinia Kopu Seko Kongono Selembele.” Niringi Semanemo \p \v 22 Kanu-kinia ye se yunga konopuna kuru se molorumu-na mongo kiri lepa mélema naa kanopa ungu naa nirimu ye se Yesusi molorumuna mengo oringi kinia Yesusini yemo sepa peanga sirimu kinia kanu yemo ungu nimba mélema kanorumu. \v 23 Aku serimu kanokole yombomane pali mini-wale munduku ninguli: “I yemo ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitinga Malonje?” niringi. \p \v 24 Aku-sipa na-kolo aku niringi ungumu pilkuli Parisi yemane ninguli: “Mólo. Kurumanga nokoli Belsipuli mindi \m i ye Yesusinga konopuna molopale yu tondolo silimú-na yuni kuruma topa makorolemo.” niringi. \p \v 25 Onone aku siku konopuni pilieringi mele Yesusini pilipale ⸤ ‘Yesusi ‘Setene-kinia opa-tou moloringimunga Setenene yu naa lipa tapondolka.’ ningu paa piliangi.’ nimba⸥ onondo nimbale: “Yombo talape se konopu seluna naa pupili molko suku-singina ówa panjiku ono onono opa seko lupa lupa molemele kinia kanu talapemo pora nilimú. ⸤Molo⸥ kolea senga yomboma molo ulka seluna pelemele yomboma konopu seluna pupili naa molko ono onono opa selemele kinia kanu yombo talapemo sungu siku yu-mele-mele molemele. \v 26 Aku sipala, Setenene yunga kuru se makorolkanje aku selkamonga yunga talapemo kinia opa mele selka. Pe yunga talapemo nambi sepa manda molemoláye? ⸤Pora nilka.⸥ \p \v 27 “Ungu se piliangila. Nane Belsipulinga tondolomone kuruma makorolio liemu ononga yemane nawenga tondolomone kuruma makorolemeleye? Akumunga, ⸤ononga ye kuruma makorolemele yemane ‘Pulu Yemone olio tondolo silimú-na olione kuruma makorolemolo.’ ningu pilielemele-na⸥ onone nando i nikimili unguma kanu yemane pilku apurukuli “Ono kolo tokomele.” ningí. \v 28 Aku-sipa na-kolo sika Pulu Yemonga Minimuni na tondolo silimú-na nane kuruma makorolio liemu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba walemo ono molemelena koronga wendo omu.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 29 “Ungu se pea i-sipa: Ye enge nili sene yunga ulkamo nokopa kondolemo kinia ye sene we manda sukundu omba mélema wa lipa memba pulimúye? Akumu manda mólo. U wa noli yemone ye enge nílimunga kimbu kima ka topale yunga ulkana manda omba mélema wa limú kanumu. \p \v 30 “Na naa lipa tapondolemo yombomone na-kinia opa-tou molemo. Yombo sene na lipa tapondopa ⸤kongi sipisipima⸥ sukundu naa limú yombomone ⸤kongi sipisipima⸥ topa bulu-balu silimú. \v 31 Akumunga, nane onondo nikiru: “Yombo sene ulu-pulu-kirima sepa, ungu-taka tondopa nimba kinjilimú uluma Pulu Yemone manda ‘Mania pupili.’ nimba siye kolomba. Aku-sipa na-kolo yombo sene Pulu Yemonga Minimu nimba kinjipa ungu-taka tondopa yunga imbimu marake mele semba uluma Pulu Yemone ‘Mania naa pupili.’ nimba siye naa kolomba.” nikiru. \v 32 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ungu-taka tondopa ungu nimba kinjilimú yombomo aku sipa ulu-kiri selemoma Pulu Yemone ‘Mania pupili.’ nimba siye kolomba. Aku-sipa na-kolo Mini Kake Sélimu⸤ni ulu se selemo kinia⸥ yombo sene ungu-taka tondopa, opa sepa sipa ⸤ “Yuni naa sekemo. Kurumanga nokoli Setenene yu lipa tapondolemo-na aku selemo.” ⸥ nilimú yombomo aku sipa ulu-kiri selemomo kiniá kepe mulu ma pora nimbá wale kinia kepe ‘Mania naa pupili.’ nimba paa siye naa kolomba. \r 12:33-35 \s1 Unju Kirimane Mongo Kirima Tolemo Ungu Se \p \v 33 “Unju peanga se kanokole ‘Mongo peangama tomba nomolo.’ ningu kanolemele. Unju kiri se kanokole ‘Mongo kirima tomba manda naa nomolo.’ ningu kanolemele. Unju se mongo tolemo kinia kanokole ‘I unjumu peanga, i unjumu kiri.’ ningu apuruku kanolemelemonga aku siku ningu kanolemele. \v 34 Ono Parisi yema, kolo topa yomboma sepa kinjeli wambiyemonga waloma, ono ye kiri molemelemane nambi seko ungu peangama manda ningíye? Yombo se yunga konopuna pelemo unguma mindi kerena nilimú akumunga ono ye kirimane nambi seko ungu peangama manda ningíye? \v 35 Aku sipa mele, yombo peanga sene yunga konopuna ulu peanga pelemoma selemo, aku-na-kolo yombo kiri sene yunga konopuna ulu-kiri pelemoma selemo. \b \p \v 36-37 “Akumunga nane onondo nimbu sikirumu: “Pulu Yemone yomboma kote sendemba walemonga onono ungu nilimilima apurupa pilipale “Nu yombo peangamo, nu yombo kirimu.” nimbá akumunga yombomane mana we ungu nilimilima pali kepe apurupa pilipale “Aku unguma nambi semu-na niringiye?” nimbá.” nikiru.” nirimu. \r 12:38-45 \s1 Yesusindu “Nu Sika Pulu Yemone Lipa Mundorumunje Kanamili, Ulu-Tondolo Se Sei.” Niringi Kinia Yesusini Pundu Topa Nirimu Mele Semanemo \p \v 38 Kanu-kinia Parisi ye mare kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinia onone Yesusindu ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, ‘Nu sika Pulu Yemone ‘Kongono sendani.’ nimba mana lipa mundorumunje olio kanamili.’ ningu Pulu Yemone mindi manda ulu-tondolo selemo mele se sei.” niringi. \p \v 39 Yesusini pundu topa nimbale: “Kiniá mana molemele yomboma kiri mindi molemele. Ono seko kinjiku Pulu Yemo pilku mokoli selemele yombomane “Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma manda selemo mele kanamili sei.” ningu na mawa selemele. Aku-na-kolo ⸤Pulu Yemone na lipa mundorumu-na ombo molkoro. Yu-kinia kopu sepo kongono selembolo mele lipa ora simba ulu-⸥tondolo se wendo naa ombá. Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Jona-kinia wendo orumu ulu akumuni mindi lipa ora silimú manda kanonge. \v 40 Oma awili sene Jona topa penge mundorumu kinia yu omamonga olona ipulieli tangoli wale yopoko molopa perimu ⸤kinia omamone yu nomu kelona meku topa wendo mundorumu kinia yu kelepa we molorumu⸥ mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤kolomba óno seko panjingí kinia⸥ aku sipa ipulieli tangoli wale yopoko mana sukundu pepale ⸤lomboropa ola molomba⸥. \p \v 41 “U kolea-awili Ninipa yomboma ⸤sika molko kinjeringi-na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu mele⸥ Jonane ⸤pilipa⸥ Ninipa yomboma pumba nimba sirimu kinia pilkuli seko kinjeringi mele kanoko kiri pilku konopu topele toko molko kondoringi. Aku seringimunga kiniá molemele yombomane Jonanga olandopa ye se ya molemo yemonga ungumu pilku mokoli seko naa pilielemelemonga kote walemo pe wendo ombá kinia Ninipa yombomane kotena gilku, kiniá molemele yombomando “Seko kinjeringi. Mindili nonge kinia peanga.” ningí.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 42 “U olio Isirele yombomanga ye nokoli kingi Sollomono yu ye paa tondolo se molopa, yu ungu lupa lupama pilipa kondolimu pepili molorumu mele kolea Sipa nokorumu ambo nokoli kuwinimu pilipale, Sollomonone ungu peangama mindi nirimu mele pilimbando yu kolea suluna molopale ⸤Sollomono molorumuna⸥ wale awisili aulkana pelepa orumu. Aku sipa serimumunga, ye nokoli Sollomononga olandopa ya molemo yemone nilimú ungumu kiniá mana molemele yombomane naa pilku, mokoli selemelemonga kote walemo wendo ombá kinia kolea Sipa ambo nokoli kuwinimuni nimbale: “Nane Sollomonone ungu peanga nirimu mele pilimbundu aulka suluna orundu-na-kolo Sollomononga olandopa molorumu yemone nirimu ungumu ono naa pilku, mokoli seringi yomboma aku seringimunga ono papu mindili nonge.” nimbá.” ⸤nirimu.⸥ \r 12:43-45 \s1 Kuru Se Yombo Senga Konopuna Kelepa Orumu Semanemo \p \v 43 “Kuru se ye senga konopuna wendo ombale, no naa mololi koleamanga pumba manda koro molomba kolea se korolemo. Se naa kanopa lendepale \v 44 yuni nimbale: “Na u molopole wendo ondu ulkana kelepo pambo.” nimba yu omba yu u molopa purumu ulkamo kanolemo kinia ulka pole lepa sepa peanga sepa we lepa yombo se naa molemo kinia kanopale nilimúmuni, \v 45 yu kelepa anju pumbale kuru kara puli paa olandopa yopoko-pakara lipa memba omba ono pea kanu ulkana sukundu pungu molemele. Kanu-kinia kanu yemo u molopa kinjilimú-na-kolo pe paa kamu olandopa mele molopa kinjilimú. Aku sipa, kiniá ya seko kinjiku molemele yomboma pe kamu molko kinjingí.” nirimu. \r 12:46-50 \s1 Yesusinga Anumu Kinia Genupili Kinia Akumanga Semane Se \p \v 46 Yesusi yombo maku toko moloringima ungu-mane sipa molopili yunga anumu kinia genupili kinia yu-kinia ungu ningíndu ongo pena gilieringi. \v 47 Yombo sene yundu nimbale: “Aminia kinia genali kinia onone nu-kinia ungu ningíndu ongo pena gilimili.” nirimu. \p \v 48 Yesusini yundu pundu topa ⸤ungu-iku topa⸥ nimbale: “Nanga anumu nawe? Nanga genupili namele?” nimbale nirimumuni, \v 49 yu lombili andoli yomboma lipa ora sipa nimbale: “I yomboma nanga anumu kinia nanga genupilima molemele. \v 50 Nanga Lapa mulu-koleana molemomone “Sangi.” nilimú mele pilku liku selemele yomboma nanga anumu kinia nanga genupili kinia nanga kemulupili molemelemonga aku sipu nikiru.” nirimu. \mr 13:1-53 \ms1 Yesusini Ungu-Iku Mare Torumu Unguma \c 13 \r 13:1-3 \s1 Yesusini Ungu-Iku Mare Torumumanga Pulu-Pulu Ungumu \p \v 1 Yombo maku toko moloringimando aku sipa nimba pora sipale nirimumuni, Yesusi ulkana molopa pena pumba nomu kelona pumba mania molorumu. \v 2 Yombo paa awisili yu molorumuna ongo maku toko moloringimunga nona andoli sipi se nona ola lierimumunga suku pumba mania molorumu, yomboma nomu kelona gilieringi. \v 3 Yuni onondo ungu awisili nimba simbando ungu-iku pokore torumu. \r 13:3-9,18-23 \s1 Ye Sene Kere-Langi Umbu Kaliana Tanda Sirimu Ungu-Ikumu \p Ungu-iku se i-sipa topa nimbale: “Piliame! \p “Ye sene rasi-witi umbu kaliana andopa tanda sirimu. \m \v 4 Tanda silipa andorumu kinia umbu mare aulkana mania purumu, kanuma keramane ongo liku noringi. \v 5 Umbu mare kou perimuna mania pumbale ma kanga-kolte mindi lierimu-kulu nondopa tóko nimba wendo orumu. \v 6 Aku-na-kolo pulkonio naa mundorumu-kulu ena serimu kinia kanuma kolorumu. \v 7 Umbu mare siri-ka mélemo molorumuna mania purumu, siri-ka mélemo wendo omba witi umbuma topa norumu-kulu omba peanga naa lepa ⸤mongo se naa torumu⸥. \v 8 Umbu mare ma peangana mania purumuma wendo omba mongo peangama torumu. Mare mongo towapu kise mele topa, mare mongo towapu yopoko mele topa, mare towapu selu mele torumu.” ⸤nirimu.⸥ \v 9 ⸤Aku nimbale⸥ “Yombo komu-pea lemomane i ungumu piliaa.” nirimu. \r 13:10-17 \s1 Yesusindu “Ungu-Ikuma Nambi Semu-Na Tolenoye?” Ningu Mangilku Pilieringi Semanemo \p \v 10 Yesusi lombili andolima yu molorumuna ongo yundu ninguli: “Nu yombomando ungu se ninindu ungu-ikuma alieli nambi semu-na tolenoye?” niringi. \p \v 11 Yuni onondo pundu topa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma kinia mélema kinia nokolemomonga ulu-pulu yu yuyu pilierimu kanu ulu-puluma ‘Kiniá ono ⸤na lombili olemele yomboma⸥ piliangi.’ nimbale ono nimba sikimu. Aku-na-kolo we-yomboma nimba naa sikimu. \v 12 Pulu Yemonga ungumu pilku molemele yomboma paa olandopa nimba simba pilingí. Pe paa awisili pilingí. Aku-na-kolo naa pilku molemele yomboma ono kanga-kolte pilielemele ungumu kepe wendo limba. \q1 \v 13 ‘Ono mongone kanokole naa kanoko, \q2 komuni pilkuli naa pilielemele.’ \m akumunga nane we-yomboma onondo ‘Unguma nimbu siembo.’ nimbuli ungu-ikuma mindi topo siliu. \p \v 14 “Aku siku seko molemelemonga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma yomboma nimba sirimu ye Aisayane “Aku siku senge.” u nirimu mele wendo olemo. Aisayane nimbale: \q1 “Onone alieli komuni pilingí-na-kolo \q2 konopuni pilkuli paa naa pilingí; \q1 mongone kanonge-na-kolo \q2 mélse paa sika naa kanonge. \q1 \v 15 I yombomanga konopuma paa pipi silimú; \q2 onone ungu pilingindu komu naa sendeko molemele; \q3 ononga mongoma kumbulku molemele. \q1 Aku siku seko molemelemonga \q2 naa kanoko naa pilku molemele. \q1 I uluma aku sipa naa selkanje \q2 onone ononga mongone kanoko \q3 komuni pilku \q4 konopuni pilkuli topele tolemolá, \q1 kanu-kinia nane ‘Ono peanga liepili molangi.’ nilka.” \m nirimu. ⸤Aisayane aku sipa nirimu mele⸥ aku siku kiniá we-yomboma seko molemele. \p \v 16 “Aku-sipa na-kolo ⸤na lombili andolima⸥ onone mongone paa sika kanoko komuni paa sika pilku molemelemonga ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. \v 17 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “U moloringi yomboma, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia, Pulu Yemonga unguma pilku liku sumbi siku moloringi yomboma kinia, kanu yombo awisili kiniá ono mongone kanoko molemele mélema kinia uluma kinia kanongendo “Kanamola!” ningu moloringi-na-kolo naa kanoringi. Ono kiniá komuni pilku molemele unguma pilingindu “Piliámola!” ningu moloringi-na-kolo naa pilieringi akumunga ⸤nane “Kiniá sika kanoko sika pilielemelemonga ono Pulu Yemone sewi anjilimú aulkana molemele.” nikiru⸥. \r 13:18-23 \s1 ⸤Ungu-ikumunga imbimu inia yakondo 13:36-43 kanani⸥ \p \v 18 “Akumunga, yombo sene rasi-witi umbu tanda sirimu ungu-ikumunga pulumu kiniá niembo piliayo. \m \v 19 ⸤Umbu mare tanda sirimu aulkana mania purumu kanumanga ungu-pulumu i-sipa:⸥ Yombo sene Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokolemomonga ungumu pilipale naa pilielemo kinia ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni omba umbu tanda sili konopuna pumba pelemoma waltikele toropa wendo limú. \m \v 20 Umbu mare tanda sirimu kou perimuna mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilkuli waltikele sumbi siku konopu siku pilku limili. \v 21 Aku-sipa na-kolo ono pulkonio naa mundukuli ungumu kanga-kolte mindi pilku molemele. Pe ono konopuna umbuna selemo kinia molo ono Pulu Yemonga ungumu pilku liku molemele mele yombo lupamane kanoko kiri pilkuli ungu-taka tondoko seko kinjiku mindili silimili kinia ononga pilielemele unguma siye kololemele. \m \v 22 Umbu mare tanda sirimu siri-ka mele molorumuna mania purumuma yombo mare kepe aku sílima molemele. Onone ungumu pilielemele kinia konopuna umbuna selemo umbunama kinia, méle awisili taltokole ‘Aku mélemane olio lipa tapondolemo tapondomba.’ ningu pilku molemele uluma kinia, kanu sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinia ungumuni uluri naa sepa kere-langi mongo naa tolemo. \m \v 23 Umbu mare tanda sirimu ma peangana mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilkuli ungu-pulumu pilku kondolemele. Pe ono kere-langi mongo tolemele. Kanu yombo marenga kere-langi mongo towapu kise mele topa, yombo marenga mongo towapu yopoko mele topa, marenga mongo towapu selu mele topa, aku sipa tolemo. \m Ungu-ikumunga ungu-pulumu aku sipa.” nirimu. \r 13:24-30,36-43 \s1 Era Se Kinia Kere-Langi Peangamo Kinia Kaliana Orumu Ungu-Ikumu \p \v 24 Yesusini ungu-iku se pea yomboma topa sipa nimbale: \p “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokolemo akumu i-sipa mele: \p Ye sene yunga kaliana rasi-witi umbu peangama tanda sirimu. \v 25 Aku-na-kolo yomboma uru peringi kinia yunga opa-tou ye se omba era ⸤rasi-witi none seli era⸥ umbu se witi kaliana tanda sipale kelepa purumu. \v 26 Kanu-kinia umbu peangama wendo omba witi mongo torumu kinia era kinia pea wendo orumu mele mona molorumu kanoringi. \p \v 27 Kanu-kinia kalia pulu yemonga kongono sendeli yema ongo yundu ninguli: “Ye-Awilimu, nunga kaliana kere-langi umbu peangare tanda naa sirinuye? Pe kiniá era nambi sepa wendo okomoye?” niringi. \p \v 28 Yuni onondo nimbale: “Sena. Opa-tou ye sene aku era umbuma omba tanda sirimu lepomo.” nirimu. \p Kongono sendeli yemane ninguli: “‘Era pea waka-maka wendo okombele kene pumbu erama akupu lipu maku tamili.’ konopu lekenoye?” niringi. \p \v 29 Aku-na-kolo yuni nimbale: “Mólo. Era sengi liemu witi pea pulu akungínje. \v 30 Witi pe kamu lipu maku tomolondo u pea ongo molangili. Pe witi kamu limulú walemo wendo ombá kinia nane witi kari leko lindingí yombomando nimbuli: “U era kalongendo liku piye seko maku tokole ningímuni, pe witi liku nanga witi taltolio ulkana maku toko taltangi.” nimbú.” nirimu.” nimba, Yesusini “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu aku sipa mele.” nirimu. \r 13:31-33 \s1 Unju Masetete Umbumunga Ungu-Ikumu Kinia Pellawa Akoli Mele Isimunga Ungu-Ikutolo. \p \v 31 Ungu-iku se pea yomboma topa sipa nimbale: \p “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa mele: \m Ye sene unju masetete umbu se lipa \v 32 yunga kaliana umbumu mundorumu. Masetete umbu akumu kere-langi umbumanga pali yu paa kangamo na-kolo wendo omba awi lemo kinia kaliana molemo mélemanga pali yu paa awilimu. Kamu awi lepa unju mele gilimú kinia kerama kanu unjuna ongo kolamanga pelemele. ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba mele aku sipa.⸥” nirimu. \b \p \v 33 Ungu-iku se pea yomboma topa sipa nimbale: \p “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa mele: \m Ambo sene yu kere-langi pellawa akondoli méle isi kanga-kolte pellawa awisilinga mundorumu kinia pellawa pali akorumu. ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba mele aku sipa.⸥” nirimu. \r 13:34-35 \s1 Yesusini Ungu-Ikuma Mindi Torumumunga Ungu-Pulu Se \p \v 34 Kanu unguma pali Yesusini yombomando nimbando yu ungu-iku mindi topa nirimu. We ungu se onondo sumbi sipa naa nimba ungu-iku manjipa topa nirimu. \v 35 Aku sipa serimumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye sene u nirimu ungu se kamu wendo orumu. Akumu i-sipa: \q1 “Nane i ⸤ungu nimbúndu⸥ \q2 ungu-iku ⸤manjipu⸥ topo nimbú. \q1 Pulu Yemone u mulu matolo serimu kinia kepe \q2 yandopa yandopa kepe ⸤ningu \q3 wendo munduku naa niringi⸥ \q4 lopi sepa perimu unguma ⸤nimbúndu \q4 ungu-iku mindi topo⸥ nimbú.” \m nirimu. \r 13:36-43 \s1 ⸤Ungu-ikumunga imbimu inia yakondo 13:24-30 kana⸥ \p \v 36 ⸤Yesusini ungu-iku akuma topa pora sipale,⸥ yu maku toko moloringi yomboma mundupa kelepa ulkando purumu kinia yu lombili andolimane yu molorumuna ongo ninguli: “Kaliana era orumu ungu-ikumunga ungu-pulumu olio ningu para si.” niringi. \p \v 37 Yuni pundu topa nimbale: \m “Kere-langi umbu peangama tanda sirimu yemo Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo. \v 38 Kaliamo ma-kolea pali. Kere-langi umbu peangama yombo ‘Pulu Yemo nanga ye nokoli kingimu molopili.’ nilimilimunga ononga konopumanga Pulu Yemone tapu sepa molopa nokolemo yomboma. Era-umbu akuma ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥munga yomboma. \v 39 Era-umbu tanda sirimu opa-tou akumu ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo. Witi sukundu liku maku tonge wale akumu ma-kolea pora nimbá walemo. Witi mongoma sukundu lingí yomboma mulu-koleana angelloma. \p \v 40 “Erama liku maku tokole sepena kalolemele mele ma-kolea pora nimbá walemonga aku sipa. \v 41 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone yunga angelloma lipa mundumba, onone ‘Yomboma Pulu Yemonga unguma naa pilku, seko kinjiku molangi.’ nilimili yomboma pali kinia, ulu-pulu-kiri selemele yomboma pali kinia, Pulu Yemone tapu sepa molopa nokolemo yomboma molongena wendo liku maku tokole ningímuni, \v 42 sepe awili nomba pelemo koleana sukundu toko mundungí, kanuna yomboma kola seko paa mindili nongo pereko molonge. \v 43 Kanu walemanga konopu sumbi nili yomboma ononga Lapa ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana ena pa selemo mele ono aku siku kanuna pa sepili molonge. \p “Yombo komu-pea lemomane i ungumu piliaa.” ⸤nirimu.⸥ \r 13:44-53 \s1 Yesusini Ungu-Iku Kanga Mare Torumu Ungu-Ikumanga Se: 13:44 Ye Sene Kou-Benge Se Kalia Senga Lopi Seko Taltoringi Kanopa Liltimu Ungu-Ikumu \p \v 44 ⸤Yesusini aku nimbale kelepa nimbale:⸥ \p “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa mele: \m Kou-mone mokopu se kalia senga u lopi seringi we perimu kanumu ye sene pe walte kanopa lipale kelepa aki torumu. Aki topale konopu sipa pumba yunga mélema pali lipa makete sepa kou pokore yando lipale kanu kaliamo pumba topo topa yando liltimu. ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba mele aku sipa.⸥” ⸤nirimu.⸥ \r Se 13:45-46 \s1 Kulumbu Kou Awili Puli Se, ‘Pélle’ Nili, Akumunga Ungu-Ikumu; ⸤13:44-53 pali⸥ \p \v 45 “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipala: \m Kou-bisinisi seli ye sene kulumbu se ‘pélle’ nili peangama koropa molorumu. \v 46 Kanu-kinia kulumbu pélle kou paa awisili puli se kanopale nirimumuni, yu pumba yunga mélema pali makete sepa kou yando lipale kanu kulumbu péllemo topo topa yando liltimu. ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba mele aku sipa.⸥” ⸤nirimu.⸥ \r Se: 13:47-50 \s1 Oma Lili Walemonga Ungu-Ikumu; ⸤13:44-53 pali⸥ \p \v 47 “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa melela: \m Oma lili wale se nomuna toko mundoringi kanumuni oma lupa lupama liltimu. \v 48 Walemo paa peke lierimu kinia kunduku liku nomu kelona taltokole, mania molko apurukuli peangama liku wale-basikete pokorenga mundoringi-na-kolo kirima toko eltoringi. \p \v 49 “Ma-koleamo pora nimbá walemonga aku sipala: Mulu-koleana angelloma ongole ningímuni, yombo seko kinjiku molongema kinia yombo sumbi siku molko kondongema kinia liku apuruku \v 50 yombo seko kinjiku molongema liku sepe awili we nomba pelemo koleana toko sukundu mundungí, kanuna kola seko paa mindili nongo pereko molonge.” ⸤nirimu.⸥ \r Se 13:51-52 \s1 Ye Sene Méle Kondema Kinia Méle Uma Kinia Pea Wendo Limú Ungu-Ikumu. ⸤13:44-53 pali kanani⸥ \p \v 51 ⸤Ungu-ikuma topa pora sipale Yesusini lombili andolima mangilipa pilipa nimbale:⸥ \m “Aku unguma pali ungu-puluma ono piliengiye?” nirimu. \p Onone yundu ninguli: “Piliemulu.” niringi. \p \v 52 Yuni onondo nimbale: “Aku liemu Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yemane Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemomonga unguma mane silimulu kinia pilku liku molemele kanu yema ono i-sipa: Ulka pulu ye sene yunga méle peanga kande-kande taltolemomanga méle kondema kinia méle uma kinia pea wendo limú.” nirimu. \b \p \v 53 Yesusini aku ungu-ikuma topa pora sipale kanu koleamo mundupa kelepa yu purumu. \r 13:54-58 \s1 Yesusi Molopa Akorumu Kolea Nasarete Yombomane Yunga Ungumu Pilku Mokoli Seringi Semanemo \p \v 54 Mundupa kelepa pumbale yunga pulu-kolea ⸤Nasarete⸥ taonona ombale Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana sukundu pumba yomboma mane sirimu kinia pilkuli ono pungu-pungu ningu mini-wale munduku ninguli: “I yemo yunga pilipa kondolimu kinia yunga ulu-tondolo selemomanga tondolomo kinia yu sena liltimuye? \v 55 Yu ulkama takorumu yemonga malo móloye? Maria yunga anumu naa molemoye? Jemisi, Josepo, Saimono, Judasi keme, yunga genupili móloye? \v 56 Yunga kemulupili kinia pali olio kinia pea naa molemoloye? ⸤Yu paa sika aku yemo molemomo.⸥ \m Aku liemu yunga pilipa kondolimu kinia yunga ulu-tondolo selemomanga tondolomo kinia yu sena liltimuye?” niringi. \v 57 ⸤Aku siku unguma ningu⸥ yu ungu nimba uluma sepa molorumu mele kanoko kiri pilku yu-kinia paa konopu kiri panjeringi. \p Kanu-kinia ⸤ono yu-kinia mumindili koloringimunga ulu-pulumu pilipale⸥ Yesusini onondo nimbale: “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye se koleamanga pali imbi ola molemo, yombomane pali yunga unguma pilku limili. Aku-sipa na-kolo yunga pulu-koleana yu-kinia pea kopu seko molemele yomboma mindi yuni nilimú ungumu pilkuli ‘Yu olionga we-yere. Yu imbi mololi ye se mólo.’ ningu yu nilimú unguma naa pilku, liku bulu silimili.” nirimu. \p \v 58 Kanu-kinia yu ⸤ungu nimba uluma sepa yu yuyu molorumu mele ‘Sika.’ ningu⸥ kuru naa mondoringimunga yu kanu koleana ulu-tondolo awisili naa serimu, koltalo mindi serimu. \c 14 \r 14:1-12 \s1 Ye Nokoli Kingi Erotene No Lindeli Jono Topa Kondorumu Semanemo \p \v 1 Kanu walemanga kolea Gallilli disiriki nokorumu ye nokoli kingi Erotene Yesusini serimu mele semane toringi pilipale \v 2 yu-kinia kopu seko molko yu liku tapondoringi tapu-yemando nimbale: “I unguma selemo yemo No Lindeli Jono lepomo! Yu kolopale lomboropa wendo omumunga ulu-tondoloma sembá tondolomo yu-kinia pelemo.” nirimu. \p \v 3-4 ⸤Kingi Erotene aku sipa nirimu ungumunga pulumu i-sipa:⸥ U walte Erotene yunga genu Pillipunga ambo menu Erodiasi mangopa liltimu. ⸤No Lindeli⸥ Jonone Erote aku sipa serimu kanopale yundu alieli nimbale: “Nuni ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane se pulua toko genanga ambomo mangoko liltinu. Akumu seko kinjerinu.” nirimu kinia Erotene yu lipa ka sipa ka-ulkana panjerimu. \v 5 Ka-ulkana panjipale ‘Yu topo kondambo.’ konopu lierimu-na-kolo we-yombomane ‘Jono yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye se molemo.’ ningu kanoringimunga yu pipili kolopale Jono topa naa kondorumu. \p \v 6 Pe walte kingi Erotenga meringi walemo wendo orumu kinia Erodiasi lemenu ulkana sukundu omba, yema maku toko kanoko molangi yu denisi serimu. Erotene ambo-wenepomo aku serimu kanopa paa peanga pilipa \v 7 yundu nimbale: “Nando “Si.” nini mélemo paa sika simbú.” nimba, nimba panjipa Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu. \v 8 Yuni aku sipa nirimu-na anumuni pilipale lemenu ungu se nimba sirimu kinia pilipale ambo-wenepomone Erotendo nimbale: “No Lindeli Jononga ⸤nomimu kari leko yunga⸥ pengemo pellete senga taltoko yando si.” nirimu. ⸤Jonone u alieli “Erote kinia Erodiasitolone seko kinjeringili.” nirimumunga mumindili kolopale Erodiasini ‘Yu kolopili. Sika kolomunje na kanambo.’ nimba “Pengemo ongo si.” nirimu.⸥ \p \v 9-10 Yuni aku sipa mele mawa serimu-na pilipale Erote konopu umbuna serimu-na-kolo yuni “Paa sika simbú.” nimba, nimba panjipa Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu mele kepe, yu konopu topele tomba kinia yu-kinia pea kere-langi nongo moloringi yema yu kanoko kiri pilingí mele kepe, aku ungutolo pilipale, ka-ulkana nokoringi yemando ungu se nimba mundupale “Yuni mawa sepa “Si.” nikimu mele siengi kene ⸤No Lindeli⸥ Jononga ⸤nomimu kari leko yunga⸥ pengemo yando mengo waa.” nirimu. \v 11 Aku nirimu kinia pilkuli Jono toko kondoko, yunga pengemo pellete senga taltoko, yando mengo ongo ambo-wenepomo siringi kinia yuni lipa anumu molorumuna memba pumba sirimu. \p \v 12 Aku seringi pilkuli Jono lombili andoringi yema ongo yunga ónomo liku mengo pungu óno sekole Yesusi molorumuna pungu semane toko siringi. ⸤Kingi Erotene No Lindeli Jono u aku sipa topa kondorumu kolorumumunga pe Yesusini ulu-tondoloma serimu mele pilipale “Jono nomi kari lierindu yemo lomboropa ola molemo lémo.” nirimu.⸥ \r 14:13-21 \s1 Yesusini Ye Paip Tausini Kere-Langi Sirimu Semanemo \p \v 13 ⸤Ye nokoli kingi⸥ Erotene No Lindeli Jono topa kondorumu pilipale nirimumuni, Yesusi yu molorumu koleamo mundupa kelepa ‘Senga nanu molambo.’ nimba nona andoli sipi senga sukundu pumba nomu ⸤Gallilli⸥ nekendo pumba kolea ku lieli senga yuyu pumbá purumu. Aku-na-kolo yombo awisili yu aku serimumu pilkuli ononga koleama munduku kelko kimbu anjiku nomu kelona makaye seko pungu yu purumuna akileko lombili puringi. \v 14 Yesusi no-kelona ombale yombo paa awisili akuna maku toko moloringi kanopale ono kondo kolopa ononga kuru torumuma ‘Peanga liepili.’ nimba ono sepa peanga sirimu. \p \v 15 Pe ipupini ena pumbá serimu kinia yu lombili andolima yu molorumuna ongo yundu ninguli: “I koleana yombo se naa pelemele, ena kamu pukumu kene ya maku toko molemele yomboma ‘Pungu kolea marenga kere-langi topo toko li-pangi.’ ni.” niringi. \p \v 16 Aku-na-kolo yuni yu lombili andolimando pundu topa nimbale: “Nambi semu-na ‘yombo akuma ‘We pangi.’ niembo.’ ningu nikimiliye? Onone onono yomboma kere-langi mare liku siee.” nirimu. \p \v 17 Onone yundu ninguli: “Ya kere-langi awisili naa taltolemele. Pellawa kaloli kanga se-pakara kinia oma kaloli talo kinia aku kere-langi pokore mindi lemó.” niringi. \p \v 18 Yuni “Na moliona yando mengo waa.” nirimu. \p \v 19 Kanu-kinia yombomando “Erana mania molaa.” nimbale yuni kanu pellawa kaloli se-pakara kinia oma talo kinia lipale mulu-koleana olando sipa kanopa ⸤Pulu Yemo kinia⸥ “Ange.” nimba pellawa kalolima ambolopa pike lepa ⸤oma kinia⸥ lombili andolima moke sepa sipale “Anju yomboma siee.” nirimu, onone yomboma moke seko siringi. \v 20 Ono pali kanu kere-langima noringi kinia olo serimu. Pe lombili andolimane kere-langi kakena lierimuma liku maku toko wale-basikete engaki rurepo toko peke siringi. \v 21 Kere-langi noringi yema manjipa paip tausini mele. Ambo bolango ⸤mare pea kere-langi noringi⸥ akuma olandopa. \r 14:22-33 \s1 Yesusi Nomuna Ola Kimbu Anjipa Orumu Semanemo \p \v 22 ⸤Yomboma kere-langi sirimu noringi⸥ kinia Yesusini yu lombili andoli yemando sumbi sipa nimbale: “Maku toko molemele yomboma nane “Pangi.” niembo. Ono nona andoli sipina ola pungu no nekendo kumbi leko paa.” nirimu. \v 23 Yombomando “Paa.” nimbale yu yuyu Pulu Yemo kinia ungu nimbando ma-pangina ola purumu. Kanu-kinia ena pumba kolea kala torumu kinia akuna yuyu molorumu. \p \v 24 Sipimu no nekendo pumbándo nomu awi-suku-singina kokele pumbá purumu kinia sipi kumbikundu mendo sipa poporomene topa, nomu torumula kinia nomo ola pumba mania omba serimu, sipimu topa ola-munda mania-munda sepa topele-mapele torumu. \p \v 25 Kanu-kinia ipulieli kolea muni naa liepili ⸤yu lombili andolima sipina ola molko⸥ puringina Yesusi nona ola kimbu anjipa ombá orumu. \v 26 Onone yu nona ola kimbu anjipa orumu kanokole niringimuni, pipili awili seko kolkole “Kuru se okomaa!” ningu mini-wale mundoringi kinia \v 27 Yesusini popenge sepa onondo nimbale: “Ono konopu tondolo pupili molayo. Na mindi okoro. Pipili naa kolaa.” nirimu. \p \v 28 ⸤Yuni aku nirimu pilieringi kinia⸥ Pitane pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, akumu sika nu nunu onu liemu nu okonona na nona ola gilipu wambo mangiliei.” nirimu. \p \v 29 Yuni “Ou.” nirimu kinia Pita sipina ultu pumba pukua topa nona mania pumbale nona ola kimbu kulupa Yesusi molorumuna pumbá purumu. \p \v 30 Aku-sipa na-kolo poporome tondolo torumu kinia kanopale pipili kolopa yu nona wangomba sepale, “Ye-Awilimu, na liku tapondou!” nimba ru nirimu. \p \v 31 Kanu-kinia Yesusini ki siniu sipa mundupa Pita kundupa ola lipa yundu nimbale: “Nane molio mele kepe uluma manda sembó mele kepe “Sika.” ningu kanga-kolte mindi kuru mondoleno yemo. U ‘Yuni na lipa tapondomba, sika nona ola manda pumbú.’ konopu lekole kelko konopu topele nambi semu-na toko ‘Na no wangombonje?’ ningu pilienuye?” nirimu. \p \v 32 Sipina suku puringili kinia poporome topa kelierimu. \v 33 Aku serimu-na kanokole sipina suku moloringi yemane Yesusinga imbi ambolko paka tondoko kape ningu “Nu paa sika Pulu Yemonga Malo lepomo.” niringi. \r 14:34-36 \s1 Yesusini Kolea Geneserete Kuru Torumu Yombo Awisili Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 34 Kanu-kinia ⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia Gallilli⸥ nomu nekendo punguli nomu kelona kolea Geneserete lierimuna wendo oringi. \v 35 ⸤Kanu koleana sipina mania oringi kinia⸥ akuna moloringi yemane Yesusi kanoko imbi sikuli akundu lierimu koleamanga moloringi yomboma pali ningu mundoringi kinia yombomane kuru torumu yomboma pali yu omba molorumuna mengo ongole niringimuni, \v 36 “‘Nunga wale-pakoli pundumu kepe ambolangi.’ ni.” ningu mawa seringi. Kanu-kinia kuru torumu yombomane yunga wale-pakolimu amboloringi yomboma pali kamu peanga lierimu. \c 15 \r 15:1-20 \s1 Mélema Kake Selemomonga Pulumu Kinia Mélema Kalaro Molemomonga Pulumu-Tolonga Ungu Mare \r 15:1-9 \s1 Pulu Yemonga Ungu-Manema Olandopa, Anda-Kolepalimanga Ungu-Manema Maniandopa, Ungu Se \p \v 1 Kanu-kinia Parisi ye mare kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinia ono Jerusalleme munduku kelko Yesusi molorumuna ongo yu mangilku pilku ninguli: \v 2 “Olionga anda-kolepalimane “Saa.” niringi ungu-manemo nu lombili andolimane nambi semu-na pulua tolemeleye? ⸤Anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele mimi sipu pilipuli olione kima kulumiye tolemolo mele⸥ ononga kima aku siku kulumiye naa toko kere-langi we nolemele kanumu.” niringi. \p \v 3 Yesusini pundu topa nimbale: “Onone kepe ononga anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele mindi pilku liku sengendo Pulu Yemonga ungu-manema nambi semu-na pulua tolemeleye? \v 4 Akumunga Pulu Yemone nimbale: \q1 “Aminieli lanielinga unguma pilku liku, \q2 liku awi siku saa.” \m nimba \q1 “Yombo sene yunga anumundu molo lapando \q2 ungu se nimba kinjipa iri tomu liemu \q3 kanu yombomo toko kondangi.” \m nirimu kanumu. \v 5 Aku-sipa na-kolo ono yemane ninguli: “Yombo sene yunga anumu lapatolondo nimbale: “Nane olo méle mare lipu tapondopo silkama koronga ‘Pulu Yemo simbú.’ nimbu panjerindu kanumunga olo manda naa lipu tapondopo simbú.” nimbá kinia \v 6 ⸤aku sipa nimbámonga⸥ yunga lapa imbi ambolopa paka tondomba ungu se naa pemba.” nilimili. Aku siku nilimili ungumuni ‘Anda-kolepalimane mane siringi unguma olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemone nirimu ungumu uluri mólo. Mania pupili.’ nilimili. \p \v 7 “Ono ⸤ungu-manema pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia⸥ ono topele-mapele toli yema molemele! Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma nimba sirimu ye Aisayane onondo nirimu mele papu nirimu. ⸤Onone kiniá selemele mele yuni u nimba Pulu Yemonga bokuna torumu molemo mele i-sipa:⸥ \q1 \v 8 ⸤Pulu Yemone nimbale:⸥ \q1 “Kanu yomboma ononga keremane na kape ningu \q2 ‘Ye awili olandopamo. \q3 Nu lipu awi silimulu.’ ningu \q4 na imbi ambolko paka tondolemele-na-kolo \q1 ononga konopuma kinia nanga konopumu kinia \q2 seluna naa pulimú. Lupa lupa pelemo. \q1 \v 9 Onone ‘Nanga imbi \q2 ambolopo paka tondamili.’ ningu \q3 na we popo toko kape nilimili. \q1 Mana-yombomane mane silimili unguma mindi \q2 mane sikuli \q1 ‘I ungu-manema Pulu Yemone \q2 “Saa.” nilimú ungu-manema.’ \q3 ningu pilku liku selemele, \q1 akumunga na sika popo tonge kinia \q2 unguri naa sembá.” \m nirimu kanumu.” nirimu. \r 15:10-20 \s1 Ulu Marene Yomboma Sepa Kalaro Mondondolemomanga Ungu Se ⸤15:1-20 pali⸥ \p \v 10 Aku nimbale Yesusini maku toko moloringi yombomando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “Nane ⸤aku nikirumunga ungu se⸥ nimbú sekero ungumu komu sendeko ungumunga pulumu pilku kondayo. \v 11 Yombomanga kangina ultukundu lepale kerena pumba olona sukundu pulimú mélsene ⸤Pulu Yemo manda popo tonge aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se manda naa mondolemo. Yombomanga konopumanga sukundu pepale wendo olemo ulumane mindi yomboma kalaro mondolemo.” nirimu. \p \v 12 Aku nirimu pilkuli niringimuni, yu lombili andolima yu molorumuna ongo ninguli: “Nu aku siku nikinu mele pilkuli Parisi yemane paa pilku kiri piliengi mele nu pilkinuye?” niringi. \p \v 13 Aku-na-kolo Yesusini pundu topa ⸤ungu-iku topa Parisima moloringi mele nimba⸥ nimbale: “Nanga mulu-koleana molemo Lapamone umbu naa panjerimuma pali pulu akumba. \m \v 14 I yemane nilimili mele konopu kimbu siku naa pilku molangi. Ono mongo kiri lielimane ⸤mongo kiri lielima⸥ aulka liku ora silimili yema molemele. Mongo kiri lieli ye sene mongo kiri lieli ye se aulka se lipa ora sipa ki ambolopa memba pumbá kinia olo peatolo kombuna topa mania mundumba.” nirimu. \p \v 15 ⸤Kalaro molemomonga ungu-ikumu aku sipa torumu kinia pilipale⸥ Pitane yundu nimbale: “Aku ungu-ikumunga pulumu nambolkanje? Ningu para si.” nirimu kinia \p \v 16 Yesusini onondo nimbale: “Kiniá kepe naa pilkimiliye? \v 17 Yombo senga kangina ultu lepale kerena pulimú mélse olona sukundu pumba ultu omba le-muruna kamu pulimú mele naa pilkimiliye? \v 18-19 Kerena sukundu pulimú mélemane unguri naa selemo kanumu. Ulu-kirima u konopumuni pilkuli pe kamu wendo olemomonga konopuna pepale kerena wendo olemo kanu mélemane mindi ⸤Pulu Yemo popo tomba aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se mondolemo. Kanu mélema i-sipa: \li1 Konopumuni ulu-kirima pilielemele, \li1 yomboma toko kondolemele, \li1 ambo ye pulima molo ye ambo lilima yombo lupama kinia ulu-kirinale selemele, \li1 wa ulu-kirinale lupa-lupama andoko selemele, \li1 wa nolemele, \li1 kolo toko yomboma kote sendelemele, \li1 ‘Yomboma pipili kolko molko kinjangi!’ ningu ungu-bulkundu nindilimili, \m ulu-pulu akuma pilku selemele. \v 20 Aku selemele ungu akumane yomboma ⸤Pulu Yemonga kumbikerena pungí aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se mondolemo. Aku-sipa na-kolo ki u naa kulumiye toko kere-langi we sumbi siku nolemele ulu-pulumuni ⸤yombo senga konopuna sukundu⸥ kalaro se naa mondolemo.” nirimu. \r 15:21-28 \s1 Kenane Ambo Sene ‘Yesusini Ulu-Tondolo Se Manda Semba.’ Nimba Kuru Mondorumu Semanemo \p \v 21 Kanu-kinia Yesusi molorumu kolea ⸤Geneserete⸥ mundupa kelepa ⸤Juda yomboma moloringi kolea Gallilli disiriki ultukundu⸥ kolea-awili Taya kinia Saidonotolo lierimu koleana sukundu purumu. \v 22 Akuna purumu kinia kolea Kenane ambo se molorumu, yu wendo omba tondolo ru nimba nimbale: “Ye-Awilimu, Ye Nokoli Kingi Depitini Kalopa Liltimu Yemo, nanga bolamo kuru se konopuna sukundu molopa yu tondolo ambololemo kene nuni na kondo kolou!” nirimu. \v 23 Aku-na-kolo Yesusini yundu ungu se pundu topa naa nirimu. \p Kanu-kinia yu lombili andolimane ongo yundu ninguli: “Ambomone nu mangilipa olio lombili okomomo ⸤siye sekemo⸥ kene ‘Anju pupili.’ ni.” niringi. \p \v 24 ⸤Ambomo yu ambo-lupa, Juda ambo se mólo, nimba kanopale⸥ Yesusini ⸤yundu⸥ nimbale: “Pulu Yemone na Isirele yombo talapemonga kongi sipisipi talopa lemele mele molemele yomboma molemelena mindi lipa mundorumu kanumu. Yombo talape lupama molemelena lipa naa mundorumu.” nirimu. \p \v 25 Aku sipa nirimu kinia pilipale ambomo omba yunga kumbikerena komorongo langopa ma kanopa nimbale: “Ye-Awilimu, na liku tapondou.” nirimu. \p \v 26 Aku nirimu kinia Yesusini pundu topa ⸤ungu-iku se topa⸥ nimbale: “Bolangomanga kere-langima lipu owáma simulú kinia manda naa sembá.” nirimu. \p \v 27 Ambomone nimbale: “Ye-Awilimu, sika nikinu-na-kolo owámane kepe ononga pulu yombomanga kere-langi pundu mania pulimúma liku nolemele kanumu.” nirimu. \p \v 28 Kanu-kinia Yesusini yundu nimbale: “Ambomo, nu manda sembó mele paa awili seko kuru mondoleno kene mawa sekeno mele aku sipa wendo opili.” nirimu kinia yuni aku sipa nirimu mele aku enamonga ambomonga lemenu peanga lepa manda molorumu. \r 15:29-39 \s1 Kere-Langi Naa Lepa Kolea Ku Lieli Senga Yesusini Ye Po Tausini Kinia Ambo Bolangoma Kinia Kere-Langi Sirimu Semanemo \r 15:29-31 \s1 Yesusini Yombo Kuru Torumuma Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 29 Kanu-kinia Yesusi kanu koleamo mundupa kelepa Gallilli nomu kelona ⸤aulka se lierimuna⸥ omba pumba ma-pangi senga ola pumba mania molorumu. \p \v 30 Kanu-kinia yu molorumuna yombo paa awisili oringi. \li1 Kimbu kiri lierimu-na aulka mimi siku naa andoringi yomboma kinia, \li1 mongo kiri lierimu yomboma kinia, \li1 kimbu ki karaye serimu yomboma kinia, \li1 ungu manda naa niringi yomboma kinia, \m aku sipa kuru lupa-lupa torumu yombo awisili mengo ongo yu molorumuna nondoko taltoringi kinia yuni ono sepa peanga sirimu. \li1 \v 31 Ungu naa niringi yomboma ungu niringi; \li1 kimbu ki karaye serimu yombomanga kimbu kima kelepa sumbi sipa gilierimu; \li1 kimbu kiri lierimu-na aulka mimi siku naa andoringi yomboma manda andoringi; \li1 mongo kiri lierimu yomboma mongone mélema kanoringi; \m aku sipa ulu-tondoloma wendo orumu kinia kanokole we maku toko moloringi yombomane paa konopu awisili kimbu siku, Pulu Yemo ono Isirele yomboma nokorumu popo toringi Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoringi. \b \p \v 32 Kanu-kinia Yesusini yu lombili andolimando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “I yombo maku toko molemelema na kondo sekemo. Wale yopoko na-kinia molongi, pe kiniá ga nonge se naa lemó. Ono kere-langi naa nongo we pungí kinia aulkana kimbu ki pange-mange sepa, topa ne-munda ya-munda sembá kene ‘Ono gele sepa pepili ulkando paa.’ naa nimbú.” nirimu. \p \v 33 Aku nirimu kinia pilkuli yu lombili andolimane ninguli: “⸤Sika nikinu-na-kolo⸥ i kolea ku lielina molemolo. I yombo paa awisili manda nonge mele pellawa kaloli sena lembana lipu simulúye?” niringi. \p \v 34 Yesusini onondo “Pellawa kaloli nambi seko taltokomeleye?” nimba mangilierimu kinia \p onone “Pellawa kaloli yopoko-pakara kinia oma koltalo kinia taltokomolo.” niringi. \p \v 35 Kanu-kinia yuni maku toko moloringi yombomando “Mania molaa.” nimbale, \v 36 pellawa kaloli yopoko-pakara kinia omama kinia lipa Pulu Yemo kinia “Ange.” nimba, kere-langi akuma pike lepa yu lombili andolima sirimu kinia onone yomboma moke seko siringi. \v 37 Yomboma pali nongo kiri pilieringi. Pe kere-langi kakena lierimuma lombili andolimane liku wale-basiketemanga lakilieringi, wale awili yopoko-pakara peke lierimu. \v 38 Ye po tausinini aku kere-langima noringi. Ambo bolangoma kinia pea kere-langi noringi. \p \v 39 Kanu-kinia Yesusini maku toko moloringi yombomando “Ulkando paa.” nimbale nirimumuni, nona andoli sipi senga sukundu pumba, ⸤nomuna nekendo⸥ kolea Makatane purumu. \c 16 \r 16:1-4 \s1 Juda Ye Awilimane Yesusindu “Nu Sika Pulu Yemone Ya Mana Lipa Mundorumunje Kanamili, Lipa Ora Simba Ulu-Tondolo Se Sei.” Niringi Semanemo \p \v 1 ⸤Kolea Makatane purumu⸥ kinia Yesusi molorumuna Parisi yema kinia Sadusi yema kinia ono ongo, ‘Yuni nambi sembanje? Kanamili.’ ningu yu manda manjiku mawa seko ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, ‘Nu sika Pulu Yemone ‘Kongono sendani.’ nimba ya mana lipa mundorumunje kanamili.’ ningu mulu-koleana molemo Pulu Yemone mindi manda ulu-tondolo selemo mele se sei.” niringi. \p \v 2 Yesusini pundu topa nimbale: “Ipupini ena pumbándo mulúmu kondoli selemo kinia kanokole ‘wale peangamo wendo ombá lémo.’ nilimili. \v 3 Orili-u kolea tangombando kolea kupa topa mulúmu simbulu tolemo kinia kanokole ‘Lo ombá lémo.’ ningu pilielemele kanumu. Mulúmu kanokole ‘koleamo i-sipa i-sipa sembá.’ ningu kanolemele-na-kolo i walemanga uluma wendo olemoma kanokole ungumanga pulumu manda naa pilielemele. \v 4 Kiniá mana molemele yomboma yombo kirima mindi molemele. Ono seko kinjiku, Pulu Yemo siye kolko, méle lupama konopu mondolemele kanu yombomane “Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma manda selemo mele kanamili sei.” ningu na mawa selemele. Aku-na-kolo ⸤Pulu Yemone na lipa mundorumu-na ya ombo molkoro. Yu-kinia kopu sepo kongono selembolo mele⸥ lipa ora simba ulu-tondolo se wendo naa ombá. ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye⸥ Jonane serimu ulumuni mindi lipa ora silimú mele manda kanonge. Se pea wendo naa ombá.” nimbale ono mundupa kelepa purumu. \r 16:5-12 \s1 Parisi Yema Kinia Sadusi Yema Kinia Ononga Pellawa Akoli Méle ‘Isi’ Nílimunga Ungu-Ikumu \p \v 5 Ono ⸤Gallilli nomu⸥ nekendo pungíndu ⸤Yesusi⸥ lombili andoli yema pellawa kaloli komu sindiku naa mengo puringi. \v 6 ⸤Kanu-kinia⸥ Yesusini onondo ⸤liepi-liepi topa ungu-iku topa⸥ nimbale: “Paa mimi siku kanaa! Parisi yema kinia Sadusi yema kinia onone pellawa akoli méle isi taltolemelemo kanoko kondaa!” nirimu. \p \v 7 Aku sipa nirimu kinia pilkuli yu lombili andoli yemane onono angelema ningu ninguli: “Olio pellawa kaloli ⸤nomolo⸥ mare naa lipu membo omulumunga aku sipa nikimunje.” niringi. \p \v 8 Aku siku niringi mele pilipa Yesusini onondo nimbale: “Ono ‘nane manda lipa tapondomba.’ ningu kanga-kolte mindi kuru mondolemele yema, “Pellawa kaloli naa memulu.” ningu nambi semu-na angelema nikimiliye? \v 9 Ono kiniá kepe naa pilku kondolemeleye? Pellawa kaloli se-pakara ye paip tausini moke seko siringi mele komu sindilimiliye? ⸤Nongo pora siringi kinia⸥ kere-langi kakena lierimuma liku wale-basikete awisili toko peke siringi mele komu sindiku naa pilkimiliye? \p \v 10 “Molo pellawa kaloli yopoko-pakara moke seko ye po tausini siringi mele naa pilku, ⸤nongo pora siringi kinia⸥ wale-basikete awili mare kere-langi kakena lierimuma toko peke siringi mele naa pilku molemeleye? \v 11 ‘Yuni sika pellawa kalolimundu naa nikimu.’ ningu nambi semu-na naa piliengiye? ‘Parisi yema kinia Sadusi yema kinia pellawa akoli méle isi taltolemelemo mimi siku kanangi.’ nimbu nikiru.” nirimu. \v 12 Yuni aku nirimu kinia pilkuli onone ‘pellawa kalongendo isi mundulimili akumundu naa nikimu. Parisi yema kinia Sadusi yema kinia onone ungu-mane siringi ungumando nikimu.’ ningu pilieringi. ⸤ ‘Parisi yema kinia Sadusi yema kinia onone ungu-mane mare kolo toko siringima yunga lombili andolimane paa naa piliangi.’ nimba nirimu mele ningu pilieringi.⸥ \r 16:13-20 \s1 Pitane Yesusindu “Pulu Yemone “Olio Nokopa Kondomba Ye Se Lipu Mundumbu.” Nimba, Nimba Taltorumu Ye Nokoli Akumu Nu.” Nirimu Semanemo. \p \v 13 Yesusi kolea-awili Sisaria-Pillipai lierimu koleana pumbale nirimumuni, yu lombili andolimando mangilipa nimbale: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemondo yombomane yu imbi leko nawe nilimiliye?” nirimu. \p \v 14 Onone yundu ninguli: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumu, kiniá kelepa lomboropa ola molemo⸥.” ningu pilku, marene “Nu ⸤Pulu Yemone u konde molopili olando liltimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilku, marene nu “Jeremaya molo Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye ⸤u kolorumu kiniá lomboropa ola molemo⸥ se lupa.” nilimili.” niringi. \p \v 15 Aku niringi pilipa Yesusini onondo nimbale: “⸤We-yombomane aku siku nilimili⸥-na-kolo ono onono na nawe nilimiliye?” nirimu. \p \v 16 Saimono Pitane pundu topa nimbale: “Nu Konde Molopa Mindi Puli Pulu Yemonga Malo, ⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba u nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimu.” nirimu. \p \v 17 Yuni aku nirimu pilipale Yesusini yundu nimbale: “Jona Malo Saimono, nu Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana moleno. I nikinumu mana-yombo sene nu naa nimba simu. Tata mulu-koleana molemomone nimba simu. \v 18 Ungu se pea nundu nikirula: Nunga imbi Pita, ⸤kanu imbimunga ungu-pulumu ‘kou-mulu’ kanumu⸥. Kanu kou-mulumunga ola nanga yombo talapemo lipu maku topo mondombo. Kanu-kinia kololi ulu-pulumunga tondolomone i nanga talapemo topa mania manda naa mundumba, mólo. \v 19 Pulu Yemo ye nokoli kingi molopa yomboma nokomba ulka-kimu nu simbú. Kanu-kinia nuni mana mélsendo “Mólo.” nini mélemo mulu-koleana sukundu “Mólo.” nimbála. Nu mana mélsendo “Manda.” nini mélemo mulu-koleana sukundu “Manda.” nimbála.” nirimu. \p \v 20 Kanu-kinia yu lombili andolimane Yesusindu “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba yere lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu ongo moleno.” niringi kanu ungumundu yuni onondo tondolo mundupa nimbale: “Onone anju yombo selurindu kepe na kanu yemo molio mele ⸤iseli-u⸥ paa naa ningu siee!” nirimu. \mr 16:21—20:34 \ms1 Yesusi Yu Nondopa Kolombando Yunga Lombili Andolimando Yuni “Selio Mele Ono Aku Siku Sangi.” Nimba Mane Sirimu Semanemo \r 16:21-28 \s1 Yesusi Yu Toko Kondonge Kinia Kolopa Lomboropa Ola Molopa, Pe Ombá Mele U-Pulu-Pulu Nimba Para Sipa, Yomboma Yu Lombili Pungíndu Senge Mele Nirimu Semanemo \p \v 21 Kanu-kinia Yesusi yu lombili andolimane yundu ⸤ “Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” \m u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu.” ningu, ningu para siringi kinia pilipale⸥ yuni yu-kinia wendo ombá mele pulu polopa ono sumbi sipa nimba sipa nimbale: “‘Na mindili awisili nombondo kolea-awili Jerusalleme paa pumbú.’ nimbu pilipu molio. Juda yomboma nokolemele tapu-yema kinia, Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia, onone na paa toko mindili kondonge. Na toko kondonge kolombo kinia wale talo omba pumbá kinia yopoko-sipamonga Pulu Yemone nando ‘Lomboroko ola molou.’ nimbá.” nirimu. \p \v 22 ⸤Aku nirimu kinia pilipale⸥ Pitane yu anju lipa memba pumbale yu pulu polopa iri topa nimbale: “Ye-Awilimu, aku siku paa naa ni! Nu nikinu mele aku sipa paa wendo naa ombá.” nirimu. \p \v 23 Aku-sipa na-kolo ⸤yuni kurumanga nokoli Setenene ungu-umbu tondorumu mele pilipale nirimu-kulu pilipale⸥ Yesusini topele topa Pitando nimbale: “Setene, nu anju pa! Pulu Yemone nando “Sei.” nirimu kongono sembó sekeromo pipi sini sekeno kene nu anju pa! Nuni na seko sembambu sini sekeno. Nu Pulu Yemone konopu lemó mele naa leno. Yombomane konopu lemele mele mindi leno.” nirimu. \p \v 24 Kanu-kinia Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Yombo sene ‘Yu lombili pambo.’ nimbale yuni yunga konopumuni pilielemo mélemanga ‘Topo mania mundambo.’ nimba yomboma unju-perana peko mindili nongo kololemele mele yuni unju-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbúndu mindili nondu liemu peangala; kolondu liemu peangala.’ nimbale na lombili opili. We naa opili. \v 25 Yombo sene yunga mana konde molopa naa kololi ulu-pulumu ambolomba sembá kinia yu kolopale sika molopa kinjipa mindi pumbá. Aku-na-kolo yombo sene na konopu mondopale nanga kongonomo “Sendambo.” nimba sembá kinia yu kolopale yu konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu sika kanopa limba. \v 26 ⸤Akumu nambi semu-na nikiruye?⸥ Yombo sene mana-mélema pali yu yuyu lipa taltopale yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pumba mindili nomba molopa kinjilkanje kanu mélemane kanu yombomo nambi sepa lipa tapondolkanje? Lipa naa tapondolkamo. Molo yombo sene ‘Na mini pali konde molopo kondopo mindi pambo.’ nimbale yu nambolka mélsene mini pali konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu topo topa lilkaye? Mélsene manda topo topa naa limba. \p \v 27 “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo pe Lapanga tondolo pa sélimu kinia yunga ⸤mulu-koleana⸥ angelloma kinia pea ombá. Ombale yuni olio ya mana-yomboma yu-mele-mele selemolo ungumanga olio yu-mele-mele pundu tombamonga nane aku nikiru. \p \v 28 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono ya gilkimilimanga mare u kolou naa kolangi Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ye nokoli kingimu omba molopa mélema kinia yomboma kinia pali nokomba ombá kanonge.” nikiru.” nirimu. \c 17 \r 17:1-13 \s1 Yesusinga Kangimu Se Lupa Au Lierimu Semanemo \p \v 1 Yesusini ⸤yu lombili andolimando aku sipa nimba sirimu kinia⸥ pe koro se omba purumu kinia Pita keme Jemisi keme Jemisi genu Jono keme ono lipa memba pumba mulú paa olandopa polorumu senga ola purumu. ‘Olio oliolio mindi molamili.’ nimba ono akuna lipa memba purumu. \v 2 Akuna puringi kinia ono kanoko molangi yunga kangimu topele topa, yunga kumbikeremo ena tondolo topa yombomanga mongo takele selemo mele pa awili-sepa sepa, yu pakorumu mulu-maminiama pa selemo mele aku sipa kake serimu. \v 3 Yu aku sipa molopili, ⸤Juda yombomanga koronga-u moloringili ye awili talo,⸥ Mosisi kinia Illainjatolo ongo Yesusi kinia ungu ningu mona gilieringili kanoringi. \p \v 4 Kanu-kinia Pitane Yesusindu nimbale: “Ye-Awilimu, olio ya molopomolo peanga lepomo. Nuni “E.” ninu liemu, ulka-takaya yopoko takondombo. Se nunga, se Mosisinga, se Illainjanga takondombo.” nirimu. \v 5 Yuni aku sipa nimba molopili kupa tondolo pa seli se omba ono aki torumu kinia kupana sukundu ungu se wendo omba nimbale: “I yemo nanga konopu mondolio Malomo. Yu kanopo paa peanga pilielio. Yuni ungu nimbáma pilku liengi.” nirimu. \p \v 6 Aku nirimu pilkuli yu lombili andoli ye ⸤yopoko⸥ paa mini-wale mundukuli mana-mania molko tamalu peringi. \v 7 Ono tamalu peringina Yesusi omba ono ambolopa nimbale: “Mini-wale naa munduku ola giliaa.” nirimu. \v 8 Pe olando siku kanoringi kinia Yesusi yuyu molorumu kanoringi. \p \v 9 Mulú polorumumunga mania onge oringi kinia Yesusini ono mane sipa nimbale: “Onone kiniá kanongi mele iseli-u yombo seluri kepe ningu naa siengi. Pe mindi, Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kolopale lomboropa ola molomba kinia semanemo toko anju siengi. U mólo!” nirimu. \p \v 10 Aku nirimu kinia pilkuli yu lombili andolimane ⸤yu sika molorumu mele ningu kanokole⸥ yundu mangilku pilku ninguli: “⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu liemu⸥ Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yemane “Illainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombá. ⸤Ye nokoli Karasimu pe akilepa ombá.⸥” nilimili mele nambi semu-na nilimiliye? ⸤Illainja kelepa naa opili nu koronga orunu moleno kanumu.⸥” niringi. \p \v 11 Yesusini pundu topa nimbale: “ “Illainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombale mélema pali sepa sumbi simbá.” nilimili kanumu sika nilimili. \v 12 Aku-sipa na-kolo ⸤akumunga ungu se pea nimbu sikirula.⸥ Piliame. Illainja koronga orumu. Yu orumu kinia ⸤kanu yemane⸥ yu kanoko imbi naa siku ‘Yu we-yere.’ konopu lekole ‘Yu-kinia semolo.’ ningu pilieringi uluma pali seringi. Aku siku mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo mindili liku singíla.” nirimu. \p \v 13 Aku sipa nirimu kinia pilkuli lombili andolimane ‘No Lindeli Jonondo nikimu.’ ningu pilieringi. \r 17:14-21 \s1 Yesusini Kuru Se Makororumu Semanemo \p \v 14 ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli ye yopoko kinia⸥ ono ⸤mulúna mania⸥ ongole yomboma maku toko moloringina oringi kinia ye se Yesusi orumuna omba komorongo langopa \v 15 mawa sepa nimbale: “Ye-Awilimu, nanga kangomo kondo koloyo. Yu ámu tolemo-na mindili awili sepa nolemo. Alieli-alieli yu sepena pumba nomanga pulimú. \v 16 Nu lombili andoli yema molongina kangomo membo ondu kinia onone yu manda seko peanga naa síngi.” nirimu. \p \v 17 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini ⸤yomboma iri topa⸥ nimbale: “Kiniá molemele yomboma ono ⸤ ‘Pulu Yemone uluma sika manda sembá.’ ningu⸥ kuru naa mondolemele. Ono konopu karaye sepa pepili molemele yomboma, na ono wale nambi sepo mane sipu ulu mare lipu ora simbú kinia mimi siku pilingíye? ⸤Na ono-kinia siye sekemo.⸥” nimbale \p “Na moliona kangomo mengo waa.” nirimu. \v 18 Mengo oringi kinia Yesusini kanu kurumu iri torumu kinia yu kangomonga ⸤konopuna⸥ omba wendo purumu kinia kanu enamonga kangomo manda molorumu. \r 17:19-21 \s1 ‘Pulu Yemonga Tondolomo Na-Kinia Pelemo.’ Nimbu Kuru Mondopole Manda Semolo Mele Ungu Se \p \v 19 Aku serimu kinia kanokole Yesusi lombili andoli yema Yesusi yuyu molorumuna ongo mangilku pilku ninguli: “Kuru akumu olione nambi semu-na manda naa makoromuluye?” niringi kinia \p \v 20 Yesusini pundu topa nimbale: “⸤ ‘Pulu Yemone sika olio lipa tapondomba.’ ningu⸥ paa kanga-kolte mindi kuru mondolemelemonga ulu-tondolo i-silima manda naa selemele. Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Unju senga mongo akumu méle paa kanga-na-kolo kanu mongomo mana mundulimili kinia unju akopa gilimú mele, aku sipa onone ‘Pulu Yemone olionga unguma pilimba. Olio lipa tapondomba.’ ningu kanga-kolte mindi kuru mondokole i pololemo mulúmundu “Anju pungu ne koleana giliei.” ningí kinia sika aku sipa pumba gilimba. ‘Samili.’ ningí ungumanga ulu manda naa senge ulu se naa pemba. \v 21 ⸤Pulu Yemo mawa seko kere-langi mi leko naa nongole kuru i-silima yombomanga konopumanga manda makoronge. Ulu-tondolo i-silima we manda naa senge.⸥” nirimu. \r 17:22-23 \s1 Yesusini Yu Toko Kondonge Kinia Kolopale Lomboropa Ola Molomba Mele Wale Talo-Sipa Nirimu Semanemo \p \v 22 ⸤Pe walte,⸥ kolea Gallilli disiriki pungu moloringi kinia Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤ka sikuli yu toko kondonge⸥ yema anju singí kinia \v 23 onone yu toko kondonge. Kolopale wale yopoko-sipamonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola molou.’ nimbá.” nirimu. Aku nirimu pilkuli ononga konopuna sukundu meme kuluepe perimu-kulu pilkuli paa kondo koloringi. \r 17:24-27 \s1 Pulu Yemo Popo Toringi Ulka-Tembelena Yesusini Kou-Takisi Torumu Semanemo \p \v 24 Pe Yesusi kinia yu lombili andolima kinia Kapeniame taonona oringi kinia Pulu Yemo popo toringi ulka-tembelemonga kou-takisi liltingi yema ongo Pita mangilku ninguli: “‘Nunga ungu mane sili yemone ulka-tembelemonga kou-takisi tolemo.’ konopu lekemolomo. Sikaye?” niringi kinia \v 25 Pitane “Tolemo.” nirimu. \p Kanu-kinia Pita ulkana sukundu pumbale ungu se nimbá serimu kinia Yesusini yu u mangilipa nimbale: “Saimono, nu nambolka konopu lekenoye? Ye nokoli kingimane kou-takisi lupa lupama lingíndu namele “Taa.” nilimiliye? Ononga yomboma kinia kou-takisi limili molo yombo lupama “Taa.” nilimiliye?” nirimu. \p \v 26 Pitane pundu topa nimbale: “Yombo lupamando “Takisi taa.” nilimili.” nirimu. \p Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yundu nimbale: “Aku liemu kingimunga yombomane takisi naa tonge. \v 27 Aku-sipa na-kolo takisi naa tombolo kinia ulka-tembele-takisi limili yemane olto kanoko kiri pilingí manda naa sembá kene nomuna pungu uku mundu-pani. Uku mundukuli oma se toni aku omamonga keremo angara sendeni kinia kou se pemba, aku koumu likuli mengo pungu oltonga pea liku sere leko takisi tou.” nirimu. \c 18 \r 18:1-14 \s1 Yomboma Bolango Mele Molongemonga Ungu Mare \r Se 18:1-4 \s1 Pulu Yemone Ye Nokoli Kingimu Molopa Nokolemo Yombomanga Yombo Paa Imbi Olandopa Molemomonga Ungu Se \p \v 1 Aku walemonga Yesusi lombili andolimane yu molorumuna ongo yu mangilku pilku ninguli: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombomanga nawe paa olandopa molemoye?” niringi. \v 2 Onone mangilieringi mele Yesusini pilipale yu bolango kanga se “Na moliona ou.” nimba ono moloringina mondopa \v 3 onondo nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Ono konopu topele toko bolango kangama mele naa molongi liemu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo koleana sukundu paa manda naa pungí.” nikiru. \v 4 Akumunga, yombo sene ‘Na we-yombomo molambo. Nanga imbi se olandopa naa molopili.’ nimba i bolango kangamo mele molemo yombomo yu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana yombo imbi paa mololimu molemo.” ⸤nirimu.⸥ \r Se: 18:5-11 \s1 Olio Karasinga Yomboma Kondi Tolemele Ulumanga-Kinia Olio Ulu-Pulu-Kiri Selemolo Uluma Kinia Aku Ulumanga Yesusini Ungu-Mane Sipa Ungu-Iku Torumu Semanemo ⸤18:1-14 pali⸥ \p \v 5 “⸤I bolangomondo ungu se pea niembo:⸥ Yombo sene ‘Na Ye-Awilimunga yombomo molio.’ nimba i bolangomo mele \m lipa tapondomba kinia kanu yombomone aku sembamonga \m na lipa tapondombala. \p \v 6 “Aku-na-kolo yombo sene i ⸤bolango⸥ kangamonga ⸤mele yombo⸥ se ⸤na ‘Sika’ nimba⸥ kuru mondolemo ⸤bolango⸥ kanga se ‘Ulu-kirima sepili.’ nimba kondi tombamonga kanu ⸤bolango⸥ kangamo kuru mondolemo mele mundupa kelepa bulu simu liemu ⸤bolango⸥ kangamo u kondi naa topili kanu yombomo kou paa awili se moko toko nomina lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomuna paa maniakondo mundulimolánje paa papu. \p \v 7 “⸤Na⸥ ‘Sika’ ningu kuru mondolemele yomboma kelko bulu siku munduku kelenge unguma ya mana lemómonga na ono kondo sekemo. Sika aku sipa uluma wendo ombá-na-kolo yombo sene nanga yombo se kondi tombamonga kanu yombomo na bulu sipa anju pumu liemu kanu kondi tomba yombomo mindili nomba paa molopa kinjimba. \p \v 8 “Nunga kitolone molo kimbutolone ulu-pulu-kiri se semu liemu aku kitolo molo kimbutolo kari leko eltani. Nu konde mololko mindi puni koleana kitolo molo kimbutolo naa giliepili puni kinia peanga. Nunga kimbu ki pali we giliepili sepe naa kumbulupa nomba pepa mindi pumbá koleana liku toko mundungí kinia kiri. \v 9 Molo nunga mongotolone mélse kanokole konopumuni ‘liemboa.’ ningu pilku ulu-pulu-kiri se senu liemu aku mongotolo akuku eltani. Nu konde mololko mindi puni koleana mongotolo naa giliepili puni kinia peanga. Mongo talo we giliepili nu sepe-koleana sukundu liku toko mundungí kinia kiri.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 10 “I ⸤bolango⸥ kangama ⸤mele yomboma⸥nga se kanoko kiri pilku ‘Yu koropamo.’ ningu paa naa sangi. Ononga nokolemele mulu-koleana angelloma alieli Tata mulu-koleana molemona pea molemele kene ⸤aku naa saa⸥. \v 11 ⸤Mania Omba Mana-Ye \m Au Lierimu Yemone ‘Yombo aulka lo liku molko kinjilimili yomboma koropo lipu tapondambo.’ nimba orumu kanumu.⸥” ⸤nirimu.⸥ \r Se 18:12-14 \s1 Kongi Sipisipi Talopa Lierimumunga Ungu-Ikumu ⸤18:1-14 pali kanani⸥ \p \v 12 “Ono nambolka ningu pilkimiliye? \m ‘Ye sene kongi sipisipi paip paono mondolka kinia, se talopa lelkanje, yuni sipisipi po paono tene kelepa nani wema ma-pangina molangi mundupa kelepa pumba, talopa lelka sipisipimu kanopa limbando korolepa naa pulka.’ konopu lekemeleye? \v 13 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Sipisipi talopa lelka kanumu kanopa lipale kanu sipisipimu-kinia paa olandopa konopu silka. Talopa naa lemoláma we konopu silka.” nikiru. \v 14 Aku sipala ononga Lapa mulu-koleana molemomone i bolango kangama ⸤mele molemele yomboma⸥ ‘aulka lo liku molko kinjingí kinia paa kiri.’ nimba molemóla.” ⸤nirimu.⸥ \r 18:15-35 \s1 Olio Seko Kinjingí Yomboma-Kinia Semolo Mele Ungu Talo \r Se 18:15-20 \s1 Karasinga Yombo Sene Nu Sepa Kinjimba Kinia Nuni Yu-Kinia Seni Mele Ungu-Mane Se \p \v 15 “⸤Na lombili andolimanga⸥ genu sene nu sepa kinjemu liemu nu pungu sepa kinjimba yombomo pea ololo molangili kanu ulu-pulu-kirimu yuni nu sembá mele ningu sieni. Nuni nini ungumu sepa kinjimba gena piliemu liemu gena kinia olo kelko manda selu-siku molongele. \v 16 Aku-sipa na-kolo nuni nini ungumu yu naa piliemu liemu pe nuni ‘I ungumu pora nipili kene sembó mele yombo mare kanoko molangi kelepo niembo.’ ninguli, kanonge yombo talo molo yopoko liku gena molombana mengo ongo ono kanoko molangi genando ‘Seluna molambili.’ kelko nieni. Kanu-kinia nuni sení kinia genane sembá mele kanu yombomane kanokole yombo lupamando manda semane toko singí. \v 17 Kanu-kinia yuni ononga ungumu kepe naa piliemu liemu Karasinga yombo talapemondo pungu ningu sieni. Pe Karasinga yombo talapemo kepe genane naa piliemu liemu ‘Yu olionga genu mólo. Yu ultukundu molko konopu topele naa toli yomboma mele molemo lémo.’ ningu kanayo. \p \v 18 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ya mana onone ⸤uluma kinia yomboma kinia⸥ “Mólo.” ningí kinia Pulu Yemone mulu-koleana sukundu “Mólo.” nimbála; onone mana “Manda.” ningíma Pulu Yemone mulu-koleana sukundu “Manda.” nimbála.” nikiru. \p \v 19 “⸤Akumunga⸥ nane onondo ungu se pea nimbu sikirumu: “Ononga yombo talone ya mana “I sipu mawa sambili.” ningu panjengili liemu olone mawa sengele mele mulu-koleana molemo Tatane olonga mawa sengele mele aku sipa sendemba.” nikiru. \v 20 Yombo ⸤koltalo,⸥ talo molo yopoko, na ononga Ye-Awilimu imbi leko mangilku, ‘Pea kopu sepo molemolo.’ konopu leko maku toko molemelemanga na ono-kinia molemolo-na ⸤mawa senge mele Tata yuni aku sipa sendemba⸥.” nirimu. \r Se 18:21-35 \s1 Kongono Sendeli Ye Sene Kongono Kopu Seko Seringi Ye Se Kondo Naa Kolorumu Ungu-Ikumu ⸤18:15-35 pali⸥ \p \v 21 ⸤Yesusini yombo seko kinjilimilimando ungu-mane aku sipa sirimu⸥ kinia yu molorumuna Pita nondopa omba yu mangilipa pilipa nimbale: “Ye-Awilimu, nanga genu sene na wale nambi-sepa sepa kinjimba kinia na we ‘Mania pupili.’ nimbu siye kolomboye? Wale sepen yuni sembá mele siye kolopo we molopole engaki-sipamonga ‘Pundu topili.’ nimbú kinia peangaye?” nirimu. \p \v 22 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane “Wale sepen mindi yuni nu sepa kinjimba kinia yuni sembama siye kolko kelko pilku naa molou.” ni naa nikiru. “Wale sepen anderete sependi sepen yuni nu sepa kinjimba walema pali yu sepili, siye kolko we molou.” nikiru. \p \v 23 “Akumunga Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokolemo akumu i-sipa mele: \p “Walte ye nokoli kingi sene yunga kongono nokondoringi kendemande-yomboma kinia pundu gilierimuma ‘Kiniá mimi sipu kanopole “Pundu tangi.” niembo.’ nirimu. \v 24 Aku sipa nirimu kinia kingimuni kou tene milliono kina mele u pundu gilierimu ye se kumbi leko yu molorumuna mengo oringi. \v 25 Aku-na-kolo yu manda aku kou pundumu tomba aulka se paa naa lierimu-kulu ye-awilimuni nimbale: “Manda, i yemo kinia yunga ambo bolangoma kinia yunga mélema pali kinia makete seko kou-mone likuli koumu ongo pundu tondangi.” nirimu. \p \v 26 Aku nirimu-kulu pilipale kendemande-yemo ye nokolimunga kumbikerena komorongo langopa tamalu pepa mawa sepa nimbale: “Nuni na kondo kolko we nokoko moloyo. Nane pundu pali tombo.” nirimu. \p \v 27 ⸤Kanu-kinia⸥ ye nokolimuni yunga kendemande-yemo paa kondo kolopa yu kendemande-yemo kinia pundu gilierimuma pali “Yu sepili. Kelko pundu naa tani.” nimba kamu siye kolopa yemo ka naa sipa “We pu.” nirimu. \p \v 28 Aku-na-kolo ⸤ka singí seringi⸥ kendemande-ye kanumu yu pena pumba kendemande-ye se yunga kou wane anderete kina mele sirimumu kanopale, yu pumba yunga nomina ambolopa ‘Yu kolopili.’ nimba ambolopa elkele lakurupale “Nanga kou sirindumu pundu tou!” nirimu. \p \v 29 Aku serimu kinia yuni tomba serimu yemo yunga kumbi-kerena komorongo langopa tamalu pepa mawa sepa nimbale: “Nuni na kondo kolko we nokoko moloyo. Nane pundu pali tombo.” nirimu. \p \v 30 Aku-na-kolo kendemande-ye lupamone “Mólo, paa iseli pundu tani.” nimbale “Nu ka-ulkana pekole pundu toko pora siku wendo wani.” nimba yu ka sipa ka-ulkana panjerimu. \p \v 31 Yuni aku serimu mele kendemande-ye wemane kanokole ono konopu kiri panjiku pungu ononga ye nokolimundu kendemande-yetolo seringili kanoringi mele kondi toringi. \p \v 32 Kanu-kinia ye nokolimuni aku niringi pilipale kendemande-ye yunga pundu “Naa toko we pu.” nirimu kendemande-ye kanumu “Yando ou.” nimba yundu nimbale: “Kendemande-ye kirimu, nuni na tondolo munduku mawa senu-na nu na-kinia pundu paa awili sepa gilierimumu “Yu sepili, naa tou.” nimbuli we siye kolondu kanumu. \v 33 Pe nane nu we kondo kolondu mele nuni aku siku kendemande-ye se nambi semu-na kondo naa kolonuye?” nirimu. \p \v 34 Ye nokolimuni yu mumindili kolopale ka-ulka nokoko ka-ulkana peringi yomboma seko mindili kondoringi yema yu lipa sirimu. Yuni nimbale: “Nu mindili nongole pundu tani. U pundu pali toko pora sikuli pe mindi wendo wani. U mólo.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ \p \v 35 ⸤Yesusi yuni aku nimbale ungu-ikumunga pulumu kamu nimbale:⸥ “Aku sipala, genalini ono aku siku seko kinjingí kinia ono kerena mindi “Mania pupili. Siye kolkoro.” we ningu, sika munduku naa kelko, we konopuni pilku molongi liemu, ⸤kendemande-yemonga ye nokolimuni kendemande-yemo sepa kinjerimu mele⸥ mulu-koleana molemo Tatane siye naa kolko we konopuni pilku molonge yombo kanuma ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania naa pupili.’ nimba, we siye naa kolopa kanu ulu-pulu-kirimanga “Mindili nangi.” nimba aku sembala.” nirimu. \c 19 \r 19:1-12 \s1 Yemane Ononga Amboma “Kamu Paa.” Nilimilimunga Ungu Se \p \v 1 Yesusini aku sipa unguma nimba pora sipale nirimumuni, kolea Gallilli disiriki mundupa kelepa kolea Judia disiriki pumba no Jodane kimbilipa nekendo purumu. \v 2 Kanu-kinia yombo awisili yu lombili oringi kinia yuni kuru torumu yomboma sepa peanga sirimu. \p \v 3 Parisi ye mare yu molorumuna ongo ‘Yu nambolka nimbánje? Nimba kinjimbanje manda manjipu piliamili.’ ningu yu mangilku pilku ninguli: “Ye sene yu yuyu pilipale yunga ambomo “Kamu pu.” nimbá kinia manda sembá molo aku sembá kinia ungu-mane se pulua tombaye?” niringi. \p \v 4 Yuni anju pundu topa nimbale: “Pulu Yemone ungu nirimu yunga bokuna molemo mele kanoko kambu naa tongiye? \q1 U-pulu-pulu, Pulu Yemone mélema sepale, \q2 yuni yombo sembando \q3 yemo kinia ambomo kinia sepa \m \v 5 nimbale: \q1 “Aku sipu sendumunga ye sene ambo se lipale \q2 yunga anumu lapatolo mundupa kelepa \q1 yunga ambomo kinia ololo seluna kopu seko peko \q2 kangi selumu mele ⸤molko \q3 olonga konopu seluna pupili⸥ molongele.” \m nirimu kanumu naa piliengiye? \v 6 Pulu Yemone aku sipa nirimu-kulu ye se ambo se limú kinia kangi selumu mele molembele-na olo kelko talo mele naa molembele, olo yombo selumu mele molembele. Yombo selumu molembele kene Pulu Yemone ambo ye talo ‘Selumu molangili.’ nilimú ambo yetolo yombo sene liku lupa lupa naa mundangi. Aku sengi liemu manda naa sembá.” nirimu. \p \v 7 Aku sipa nirimu kinia onone ninguli: “Aku liemu Mosisini ungu-mane se sirimu mele nambi semu-na sirimuye? Mosisini nimbale: \q1 “Ye sene yunga ambomondo \q1 ‘Kamu pupili.’ nimba makorombando \q2 ambomo “Kamu pu.” nimbá mele \q3 pepá se topa ambomo sipale \q4 yundu “Kamu pu.” nimba aku sepili.” \m nirimu kanumu.” niringi. \p \v 8 Yesusini nimbale: “Mosisini sika aku sipa nirimu-na-kolo ono kála seko Pulu Yemone ambo yetolo konopu sere leko molongele mele ungu-mane sirimumu pilku mokoli seko naa pilieringi-kulu yuni “Aku sangi.” nirimu. Aku-na-kolo u-pulu-pulu, ⸤Pulu Yemone mélema kokele sepa wamorumu kinia,⸥ ungu-mane aku sipa se naa perimu kene \v 9 nane ono i-sipu nimbu sikiru: “Ye sene yunga u limú ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbale kelepa ambo se limú kinia aku yemone wa ulu-kirinale selemo. Yemonga ambomone ye se kinia wa ulu-kirinale semu liemu manda topa makoromba. We mólo. ⸤ “Pu.” nimba makorolemo ambomo pe ye sene yu limú kinia kanu yemo kepe wa ulu-kirinale selemóla.⸥” nikiru.” nirimu. \p \v 10 ⸤Yuni aku nirimu kinia pilkuli⸥ yu lombili andoli yemane yundu ninguli: “Ye sene ambo limú kinia nuni nikinu mele aku siku molongele mele ungu-mane se pelemo liemu ye se ambo naa lilkanje papu.” niringi. \p \v 11 Aku-na-kolo Yesusini pundu topa nimbale: “I ungu⸤-mane sikiru⸥mu yombomane pali manda naa pilku lingí. ⸤Pulu Yemone⸥ nimba taltopa tondoloma simba yomboma mindi manda ⸤amboma ye naa pungu yema ambo naa liku⸥ senge. \v 12 Ye mare anupilini melemele kinia amboma kinia seluna kopu seko peko ulu-kirima senge enge se naa pelemo. Ye mare ‘Amboma kinia seluna naa peangi.’ ningu ononga láka lindilimili. Marene onono ‘Ye nokoli kingi Pulu Yemonga yema molopo yunga kongonoma manjipu sendamili.’ ningu ono onono mi leko ambo naa limili. I ungumu yombo pilku lingí yomboma piliangi.” nirimu. \r 19:13-15 \s1 Yesusini Bolangomando “Pulu Yemone Ono Sewi Anjepili.” Nirimu Semanemo \p \v 13 Kanu-kinia yombomane ononga bolangoma ‘Yesusi yunga kimuni ambolopa Pulu Yemo kinia ononga mawa sendepili.’ ningu yu molorumuna mengo oringi. Aku-na-kolo yu lombili andolimane iri toko ⸤ “Naa mengo waa.” ⸥ niringi. \p \v 14 ⸤ “Mólo.” niringi kinia⸥ kanopale Yesusini nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombo talape akumu i bolangoma mele molemele yomboma ononga yombo talapemo kene onone i bolangoma na moliona wangi pipi siku “Mólo.” naa niee.” nirimu. \v 15 Aku nimbale yuni bolangoma ⸤kondo kolopa⸥ yunga kimuni ono selu selu nimba ambolopale kanu koleana mundupa kelepa purumu. \r 19:16-30 \s1 Ye Kamako Senga Semane Se \p \v 16 Walte ye se Yesusi molorumuna omba yundu mangilipa pilipa nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, na nambolka ungu peangamo sembó kinia konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu limbuye?” nirimu. \p \v 17 Yesusini yundu nimbale: “Nuni na nambi semu-na ulu peangamondo mangilku pilkinuye? Yombo selu mindi peanga molemo. Nuni ‘konde molopo kondopo mindi puli ulu-pulumu limbu.’ konopu lienu liemu ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane ⸤Mosisini yando nimba sirimuma⸥ sengena panjiku seko molani.” nirimu. \p \v 18 Yemone mangilipa nimbale: “Aku ungu-manemanga semando nikinuye?” nimba mangilierimu kinia \p Yesusini pundu topa nimbale: \p “ “Yombo toko naa kondangi.” nimba, \q1 “Ambo ye pulima molo \q2 ye ambo lilima yombo lupama kinia \q3 wa ulu-kirinale naa sangi.” nimba, \q1 “Mélema wa naa liengi!” nimba, \q1 “Yombomanga kote \q2 kolo toko naa sendangi.” nimba, \q1 \v 19 “Aminieli lanieli kinia seko kondoko, \q2 ungu ningí mele pilku liku seko molangi.” nimba, \q1 “Ono onono yu-mele-mele konopu mondoko \q2 ononga kangimu onono \q3 kondo kolko nokolemele mele \q2 aku sikula pulu lemó yomboma \q3 konopu mondoko nokoko molangi.” nimba, \m ungu-mane akuma sirimu pelemo kanumu.” nirimu. \p \v 20 Aku nirimu kinia pilipale kanu kango-yemone nimbale: “Na kanu ungu-manema pali pilipu lipu sepo molio. Pe kiniá nambolka uluri olandopa samboye?” nimba mangilierimu. \p \v 21 Yesusini yundu pundu topa nimbale: “Nu ‘kamu ye sumbi nílimu molambo.’ konopu lienu liemu nu pungu nunga méle taltolenoma pali kou-mone li-punguli, kou-mone linima yombo koropama moke seko sikuli na lombili ou.” nirimu. “Nunga ⸤mana-⸥mélema aku sení kinia mulu-koleana nunga méle kande-kandema lemba.” nirimu. \p \v 22 Kanu kango-yemo méle paa awisili taltorumumunga Yesusini yundu aku nirimu kinia pilipale yu konopu kiri panjilipa anju purumu. \p \v 23 ⸤Aku serimu-kulu kanopale⸥ Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu yombo kamakoma paa kála seko sukundu pungí. \v 24 Onondo kelepo nikiru: “Kongi kamele ⸤kongi paa awili se-na-kolo⸥ kale suru tolina sukundu pumbándo kála kanga mele sepale pumbá. Aku-sipa na-kolo yombo kamakoma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu kála paa awili mele seko pungí.” nikiru.” nirimu. \p \v 25 Aku nirimu kinia pilkuli yu lombili andolima paa mini-wale munduku pungu-pungu ninguli anju yando kerepale ningu ninguli: “Aku liemu mindili nolemolá aulkana nawe manda wendo pumba, molopo kondomolo aulkana pumbaye? Se mólonje.” niringi. \p \v 26 Yesusini ono neme-neme nimba kanopa nimbale: “Sika yomboma onono manda mólo na-kolo Pulu Yemone manda sendemba. Pulu Yemo yuni unguma pali manda selemo. Ungu se yuni manda naa sembá se mólo.” nirimu. \p \v 27 Yuni aku nirimu kinia pilipa Pitane yundu nimbale: “⸤Pe olio-kinia nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga mélema pali mundupu kelepo nu lombili purumulu kene méle nambolka mélema limulúye?” nirimu. \p \v 28 Yesusini nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Pe ⸤Pulu Yemone⸥ mélema pali ‘konde pupili.’ nimbá kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo yunga ye nokoli kingi polo pa tondolo selina molopa yomboma nokomba kinia, ono na lombili andolemele yema pea ye nokoli kingi polo rureponga molkole ningímuni, Isirele yombo talape rurepo nokonge.” nikiru. \v 29 Yombo na konopu mondoko nanga kongonomo sendengendo ononga ulkama, genupilima, kemulupilima, anupilima, lapalima, bolangoma, koleama, akuma munduku kelieringi ⸤mele kelenge⸥ yomboma pali, ya mana paa olandopa méle awisili likuli, konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu lingíla. \v 30 Aku-sipa na-kolo kiniá awili molemele yombomanga awisili pe ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana⸥ yombo koropama molonge; kiniá koropa pupili molemele yomboma pe yombo awilima molonge.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ ⸤Yesusini yu lombili andolimando ungu se pea nimbale:⸥ \c 20 \r 20:1-16 \s1 Unju-Waene Kalia Seli Yemanga Ungu-Ikumu \p \v 1 “Aku nikiru ungumunga ⸤ungu se niembo:⸥ Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa mele: \p “Walte kalia pulu ye sene ‘Kongono sendeli ye mare yunga unju waene kaliana kongono sendangi.’ nimba paa orili-u pumba li-purumu. \v 2 “Kongono sangi.” nimba liltimu yemando nimbale: “Kiniá senge walemonga ono kou-mone paip kina paip kina nimbu méle kalombo.” nirimu kinia \p onone “Manda.” niringi kinia \p yuni ono yunga unju waene kaliana “Kongono sangi paa.” nimba ono lipa mundorumu. \p \v 3 Pe, orili-u nani killoko mele serimu kinia, yu kelepa yomboma maku toringi koleana pumba ye mare akuna we gilieringi kanopa \v 4 onondo nimbale: “Ono kepe ⸤nanga⸥ unju-waene kaliana kongono sendangi payo. Pe nane ono kou seluna méle kalombo.” nirimu \v 5 kinia ono puringi. \p Pe awi-tangoli serimu kinia kepe, ipupini tere killoko mele serimu kinia kepe, kelepa aku sipa pumba ye mare pea liltimula. \p \v 6 Ipupini paip killoko mele serimu kinia ⸤kelepa⸥ pumba ye mare we gilieringi kanopale onondo nimbale: “Enamanga pali kongono naa seko ya inia nambi semu-na we gilimiliye?” nirimu. \p \v 7 Onone yundu ninguli: “Ye sene olio kongonona naa limu-na we gilimulu.” niringi. \p Yuni onondo nimbale: “Ono kepe ⸤nanga⸥ unju-waene kaliana kongono sende-paa.” nirimu. \p \v 8 Ena pora nirimu kinia unju-waene kalia pulu yemone yunga kongono nokoli yemondo nimbale: “Kongono sekemele yema ‘sukundu waa.’ ningu ono kongono sengimunga méle kalonindu paa akileko ongi yema pulu polko méle kalko pungu kumbi leko ongi yema paa akileko méle kalou.” nirimu. \v 9 ⸤Aku nirimu kinia⸥ ipupini paip killoko mele serimu kinia “Kongono sendangi.” nimba liltimu yema ⸤kumbi leko⸥ ongo paip kina paip kina nimba sirimu liltingi. \v 10 Akileko ongo kongono senderingi yema kou aku siku liltingi kanokole kumbi leko ongo kongono senderingi yema ongole ‘Olio kou olandopa mele limulú.’ konopu lieringi-na-kolo ono paip kina paip kina nimba sirimu liltingila. \p \v 11 Likuli onone kalia pulu yemondo iri toko ninguli: \v 12 “Akileko ongi yema ena selu manjiku kongono sengi, olio orili-u ombo kongono awili-sepo semulu, ena awili tomumuni olio paa nomu kanumu, na-kolo ono kinia olio kinia kou selu-siku sikinumu, manda naa sekemo.” niringi. \p \v 13 Yuni ononga ye sendo pundu topa nimbale: “Kangomo, nane nu sepo naa kinjikiru. “Paip kina simbú.” nindu kinia “Manda.” ninu kanumu. \v 14 Kou sikirumu liku mengo puyo. Nanga konopuni mindi pilipuli akilepa omu yemo nu sikiru mele yu aku sipu sindu. \v 15 Nanga taltolio mélemanga konopuni pilipuli manda naa semboye? Molo pe ongi yema kou awili-sepo sindumunga nu konopu kiri panjikinuye?” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ \p \v 16 ⸤Ungu-iku akumu topa pora sipale ungu-ikumunga pulumu kamu nimbale:⸥ “Aku sipala, akileko onge yomboma ⸤Pulu Yemone nokolemo talapena sukundu⸥ kumbi leko pungí; kumbi leko onge yomboma akileko pungí.” nirimu. \r 20:17-19 \s1 Yesusini Yu Kolopale Lomboropa Ola Molomba Mele Kelepa Wale Yopoko-Sipa Nimba Para Sirimu Semanemo \p \v 17 Kanu-kinia Yesusi kolea-awili Jerusalleme pumbá purumu kinia yu lombili andoli engaki rurepo ‘na kinia ono kinia oliolio molamili.’ nimba ono lipa anju memba pumba onondo nimbale: \p \v 18 “Piliame. Olio Jerusalleme pumulú pukumulu. Akuna pumulú kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ye sene ‘Tangi.’ nimba Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia, lipa simba, onone yu kote sendeko ‘Yu kolopili tangi.’ ninguli \v 19 Juda ye naa molemele yema liku singí. Kanu-kinia kanu yemane yu ungu-taka tondoko, ka-pultane toko, ‘Yu kolopili.’ ningu unju-perana uku toko panjingí. Kolopale wale yopoko-sipamonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola molou.’ nimbá.” nirimu. \r 20:20-28 \s1 Jemisi Kinia Jonotolonga Anumuni Yesusi Mawa Sepale “Nu Mulu-Koleana Pungu Moloni Kinia Nanga Kangotolo Nu-Kinia Awilitolo Molangili.” Nirimu Semanemo \p \v 20 Pe-mele Seperi malo Jemisi kinia Jonotolonga anumu Yesusi molorumuna omba komorongo langopa yundu “‘Nu ungu se sani.’ nimbu mawa sembó okoro.” nirimu kinia \p \v 21 yuni yundu nimbale: “Nambolka unguri ‘nane sendambo.’ ningu nikinuye?” nirimu. \p Ambomone nimbale: “Nu pe ye nokoli kingimu moloni kinia i nanga kango talo ⸤ ‘olo nu kinia pea ye nokolima molamili.’ ningu⸥ ‘olonga se nunga ki-lomekondo mondoko se nunga ki-tarokondo mondani.’ nimbu mawa sekero.” nirimu. \p \v 22 Yesusini onondo nimbale: “Mawa sekemele mele ono pilku naa kondokomele. Na no-mingina no nondopo nombómo olo manda nongeleye? nirimu kinia \p olone “Manda nombolo.” niringili. \p \v 23 Yuni olondo nimbale: “Na no-mingina no nombómo pe olo paa sika nongele-na-kolo nane olo “Nanga wangutolonga ongo molangili.” nimbúmu manda naa sembá. Tatane yuyu akuna molongeletolo koronga nimba taltorumu.” nirimu. \p \v 24 Genungulu ⸤Jemisi kinia Jonotolone ‘Yesusinga wangutolonga molambili.’ ⸥ ningu mawa seringili mele pilkuli lombili andoli ye rureponga talo ⸤wemane⸥ olo-kinia konopu kiri panjeringi. \p \v 25 Kanu-kinia Yesusini ono “Waa.” nimbale nirimumuni, onondo nimbale: “Olio Juda yombomanga ultu molemele yombo talapemanga ye nokolima ononga yomboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilima alieli silimili. Ye imbi ola molemo yema ononga yomboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele. Yombomane ononga ye nokolimanga unguma pilkuli mokoli senge aulka se naa lemó. Aku siku selemele mele onone pilielemele kanumu. \v 26 Aku-sipa na-kolo ⸤we-yombomanga ye nokolimane ononga yomboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ ono onono aku siku anju yando naa sangi. Ononga ye se ‘Na imbi olandopa molopili. Na ye-awilimu molambo.’ nimbá yemo ononga kongono sendeli yemo molopili. \v 27 ‘Na ononga ye nokolimu molopo ono nokambo.’ nimbá yemo ononga kongono kendemande sendeli yemo molopili. \v 28 Aku sipala, Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kepe ‘Yombomanga ye-awilimu molopo ono nokambo. Onone nanga kongono sendeli kendemande-yomboma molangi.’ nimba naa orumu. ‘Yombomanga kongono sendeli kendemande-yemo molopo ono lipu tapondopo, ulu-pulu-kirimane ono ka sipa nokolemo mele naa sepili manda molangi kene na yombo awisilinga nimbu pundu tondopo nanga kangimu sipu, ononga kolali sepo kolondambo.’ nimba orumu.” nirimu. \r 20:29-34 \s1 Yesusini Ye Mongo Kiri Lierimu Talo Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 29 Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono kolea-awili Jeriko munduku kelko pungí puringi kinia we-yombo awisili yu lombili puringi. \v 30 Kanu-kinia mongo kiri lierimu ye talo aulka lomolomena molko Yesusi omba purumu mele pilkuli yundu tondolo ru ningu mangilku ninguli: “Ye-Awilimu, ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa liltimu yemo, olto kondo kolou.” niringili. \p \v 31 Yombomane olo iri toko “Ungu naa nili taka leko molale.” niringi. \p Aku-na-kolo olone paa tondolo ru ningu mangilku ninguli: “Ye-Awilimu, Depitini kalopa liltimu yemo, olto kondo kolou.” niringili. \p \v 32 Yesusi we gilipale “Olo wale.” nimba olondo nimbale: “Nane olo nambi sambo konopu lekembeleye?” nirimu kinia \p \v 33 mongo kiri lierimu yetolone ninguli: “Ye-Awilimu, ‘oltonga mongotolo ‘Kelepa umbu-mongo giliepili.’ nieni.’ konopu lekembolo.” niringili. \p \v 34 Kanu-kinia Yesusini olo kondo kolopa mongona ambolorumu kinia olo popenge sepa mongoma peanga lierimu, mélema kanokole, Yesusi lombili puringili. \mr Kolomongo-Awili 21-25 \ms1 Yesusi Jerusalleme Pumbale Yomboma Mane Sirimu Semanema \c 21 \r 21:1-11 \s1 Ye Nokoli Kingi Se Kolea Senga Sukundu Purumu Kinia Seringi Mele Yesusi Jerusalleme Sukundu Pumbá Purumu Kinia Aku Siku Seringi Semanemo \p \v 1 ⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia⸥ ono kolea-awili Jerusalleme nondoko ongo, ma-pangi se ‘Ma-Pangi Unju Ollipi Kalia’ nili akuna lemó kolea-kanga Betepasi oringi. Kanu-kinia Yesusini yu lombili andoli ye talo lipa mundupale, \v 2 olondo nimbale: “Ne kolea-kanga kanokombelena punguli kongi dongi se ka seko panjingímu kinia yunga walomo pea ne sukundu molongele kanongele, kanutolo pungu posiku yando mengo wangili pale. \v 3 Posingilí seko molongele kinia yombo sene olondo ungu se nimu liemu olone i-siku niengili: “Ye-Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-na ombo likimbulu.” niengili. Aku ningilí kinia yuni sumbi sipa “Manda, mengo pale.” nimbá.” nirimu. \p \v 4 Aku sipa wendo orumumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye sene ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu i-sipa: \q1 \v 5 “Onone kolea-awili Sayono yombomando i-siku niengi: “Kanayo! \q1 Ono molemelena ononga ye nokoli kingimu okomo. \q1 Yu ye imbi naa mololi yemo mele \q2 taka lepa molemomo \q3 kongi dongi bulu-mingina molopa okomo. \q1 Kongi dongi senga walomonga bulu-mingina \q2 molopa okomo.” ningu, ningu siee.” \m nirimu kanumu. ⸤Aku nirimu mele Yesusini serimu.⸥ \p \v 6 Kanu-kinia lombili andolitolo pungu Yesusini “Se-pale.” nirimu mele se-puringili. \v 7 Olone kongi dongimu kinia yunga walomo kinia mengo ongole, onone ononga mulu-maminiama kulku dongitolonga bulu-mingina ola pauwa toringi kinia Yesusi kanuna ola molorumu. \v 8 Yombo maku toringimanga awisilini ononga mulu-maminiama kulku yu ombá aulkana pauwa tolko pungu, marene kipi gomo langoko liku yu ombá aulkana pauwa tolko puringi. \v 9 Kumbi leko puringi yombomane kepe akileko puringi yombomane kepe kalkarukumba leko unju ambololeko pungu ninguli: \q1 “⸤Ye Nokoli Kingi⸥ Depitini Kalopa Liltimu Yemo \q2 ‘Imbi ola molopili.’ niemili. \q1 Pulu Ye Yawene lipa mundorumu-na \q2 yunga kongonomo sendemba okomo yemo \q3 molopa kondopili. \q1 Mulu-koleana ola yu imbi ola molopili.” \m niliku puringi. \p \v 10 Yesusi Jerusalleme sukundu purumu kinia kanu kolea-awilimunga sukundu moloringi yomboma pali konopu awisili kimbu sikuli “Imu nawe?” niringi. \p \v 11 Maku toko moloringi yombomane ninguli: “Imu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye Yesusi, kolea Gallilli disiriki Nasarete taono ye se.” niringi. \r 21:12-13 \s1 Ulka-Tembelena Bisinisi Seko Kou Liku Moloringi Yema Yesusini Topa Makororumu Semanemo \p \v 12 Yesusi ⸤Jerusalleme sukundu pumbale nirimumuni,⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena ⸤“Juda yombo naa molemele yomboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ sukundu pumba kanopale akuna mélema makete seko moloringi yomboma kinia, mélema topo toko liku moloringi yomboma kinia akuma kanopale ono pali topa makoropa, kou-mone lupa lupama topele toko anju siringi yombomanga poloma kinia, kera waembono makete seringi yombomanga mania moloringi poloma kinia, topele topa, topa bulu-balu sipale, \v 13 onondo nimbale: “Pulu Yemonga bokuna ungu se i-sipa nilimú: \q1 ‘Yombomane nanga ulkamondo \q1 “Pulu Yemo kinia ungu nilimulu ulkamo.” ningí.’ \m kanumu. Ungu aku sipa molemo-na-kolo onone i ulkamo \q1 ‘wa nolemele yomboma lopi seko molemele ulkamo’ \m mele ningu pilkuli aku siku selemele.” nirimu. \r 21:14-17 \s1 Ulka-Tembelena Ulu-Peanga Mare Wendo Orumu Kinia Juda Ye Awilima Kinia Yesusi Kinia Angelema Niringi Mele Semanemo \p \v 14 Kanu-kinia Yesusi ulka-tembelena molopili yombo mongo kiri lepa, kimbu ki kiri lierimu yombo awisili yu molorumuna oringi kinia yuni ono sepa peanga sirimu. \v 15 Aku-sipa na-kolo yuni we-yombo sene manda naa selka ulu-tondolo peangama serimu mele kinia, ulka-tembelena bolangomane tondolo ru ninguli: \q1 “Ye Nokoli Kingi Depitini Kalopa Liltimu Yemo \q1 ‘Imbi ola molopili.’ niemili.” \m niringi mele kinia, kanu ulutolo wendo orumu mele kanokole Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone konopu kiri panjiku \v 16 Yesusi mangilkuli: “Andi bolangomane ungu nikimili mele nu ⸤naa⸥ pilkinuye?” niringi. \p ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ Yesusini onondo nimbale: “Na pilkiru. ⸤Andi bolangomane sekemele mele⸥ ungu se bokuna molemo mele ono naa kanolemeleye? Kanumu i-sipa molemo: \q1 ‘Bolango kangama kinia bolango pamema kinia \q2 ⸤Pulu Yemo⸥ nu paa kape ningí mele mane sirinu.’ \m aku ungumu bokuna molemo mele ono naa kanolemeleye?” nirimu. \p \v 17 Aku nimbale yu kanu yema mundupa kelepa kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ ultukundu pumba kolea-kanga Betani pumba akuna perimu. \r 21:18-22 \s1 Yesusini Unju Piki Se Iri Torumu Kinia Kolorumu Semanemo \p \v 18 Orili-u ⸤Jerusalleme nondopa lierimu kolea Betani mundupa kelepa Yesusi⸥ kelepa kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ pumbá purumu kinia yu gele serimu. \v 19 Kanu-kinia yu orumu aulka kelona unju piki se gilierimu kanopale nondopa pumba kanorumu kinia unju mongo se topa naa perimu, gomo mindi serimu kanorumu. ⸤Gomo mindi serimu-na⸥ kanopale “Nu kelko mongo se naa tani.” nirimu kinia unju piki kanumu waltikele kolorumu. \p \v 20 Aku ulumu wendo orumu kinia kanokole yu lombili andolimane paa mini-wale munduku ninguli: “I unju pikimu nambi sepale waltikele kolomuye?” ningu mangilieringi. \p \v 21 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono konopu talo sepa naa pepili ⸤Pulu Yemone nanga ungumu sika pilimbamonga nimbú mele ‘paa sika wendo ombá.’ ningu⸥ kuru mondongi liemu nane i unju pikimu sendu mele manda senge. Unjuma mindi mólola. Ne ma-pangimundu “Ungú toko nomu-kusana sukundu pu.” ningí kinia pumbála. \v 22 ‘Olio ⸤Pulu Yemone paa sika lipa tapondombamonga ‘Samili.’ nimulú mele sika manda aku sipu semolo.’ molo ‘Nimulú kinia sika aku sipa wendo ombá.’ ningu⸥ kuru mondokole ⸤Pulu Yemo kinia⸥ ungu ningu mawa senge mele pali Pulu Yemone sika sendembamonga kanu uluma sika wendo ombá.” nikiru.” nirimu. \r 21:23-27 \s1 Yesusi Namba Sirimumunga Angelema Niringi Semanemo \p \v 23 Kanu-kinia Yesusi ⸤kamu Jerusalleme omba⸥ ulka-tembele kerepuluna omba, yomboma ungu-mane sipa molorumu kinia ye mare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia ono ongo yu mangilku pilku ninguli: “Nu namba nambolka nambamo likuli i kongonomo selenoye? Nawene i kongonomo ‘Se-pu.’ nimba nu nambamo sipa lipa mundorumuye?” niringi. \p \v 24 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ono ungu se mangilipu piliambola. Pe nane ono mangilimbu mele onone na sumbi siku pundu toko níngi liemu ‘Na i kongonomo sambo.’ nimba namba sirimumunga pulumu ono nimbu simbula. \v 25 ⸤Nane i-sipu ono mangilipu pilkiru:⸥ U ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yomboma no linderimu kinia yu mulu-koleana molemo yemonga kongonomo sendembando yomboma no linderimu molo ya mana-yombomanga kongonomo sendembando yomboma no linderimuye? ⸤Nawene “Sei.” nirimu-na serimuye? Ningu siee.⸥” nirimu. \p ⸤Yuni aku sipa mangilierimu mele pilkuli⸥ onone onono angelema ningu ninguli: “Yuni mangilkimu mele olione pundu topo, ‘⸤Jono⸥ yu mulu-koleana ⸤molemo yemonga kongono sendembando yomboma no linderimu⸥.’ nímulu liemu yuni oliondo nimbale: ‘Aku liemu ono Jonone nirimu ungumu nambi semu-na ‘I ungumu sika.’ ningu naa pilku liltingiye?’ nimbá. \v 26 Molo olione nimbuli: ‘Yu mana-yombomanga ⸤kongono sendembando yomboma no linderimu⸥.’ nímulu liemu we-yombomane ‘olio tongenje’ nimbu pipili kolkomolo. We-yombomane ‘⸤No Lindeli Jono⸥ yu paa sika Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye se molorumu.’ ningu pilielemele kene olio nambi semolonje?” ningu onono aku siku angelema niringi. \p \v 27 ⸤Onono aku siku anju yando angelema ninguli,⸥ Yesusindu pundu toko ninguli: “⸤Nuni mangilkinu mele⸥ olio naa pilkimulu.” niringi. \p Aku siku niringi kinia pilipale Yesusini onondo nimbale: “Manda. ⸤Nane ono mangilkiru ungumunga ungu se pundu toko naa nikimilimunga⸥ onone na mangilkimili ungumunga ungu se pundu topo nando i kongonomo ‘Se-pu.’ nimba na lipa mundupa namba sirimu yemonga imbimu ono naa nimbu simbula.” ⸤nirimu.⸥ \r 21:28-22:14 \s1 Juda Ye Awilimane ‘Pulu Yemone Yesusi Naa Lipa Mundorumu-na Orumu.’ Ningu Yu Bulu Siku Ungumu Naa Pilku Liltingimunga Yesusini Ono-Kinia Ungu-Iku Yopoko Torumu Ungu-Ikuma \r Se 21:28-32 \s1 Ye Senga Kango Talonga Ungu-Ikumu \p \v 28 ⸤Yesusini kelepa kanu Juda yombomanga ye awilimando nimbale:⸥ “Ono nambolka konopu lekemeleye? Ye se yunga kango talo moloringili. Yu pumba kango komomondo nimbale: “Kangomo, kiniá nu unju-waene kaliana pungu kongono se-pu.” nirimu. \p \v 29 Yuni pundu topa lapando “Mólo, na naa pumbú.” nirimu, aku-na-kolo pe yu konopu topele topale purumu. \p \v 30 Lapa pumba komomondo nirimu mele aku sipa akiliumundu nirimu ⸤kinia⸥ yuni pundu topa “Se-pumbú.” nirimu, aku-na-kolo naa purumu. \p \v 31 Kanu kangotolonga nawene lapanga ungumu pilipa lipa serimuye?” nirimu. \p Onone pundu toko “Komomo.” niringi. \p Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono ⸤Juda yombomanga ye-awilima⸥ Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo talapena sukundu ⸤kumbi leko naa pungí⸥. Kou-takisi lili yema kinia wapora toli amboma kinia ⸤kanu yomboma, ono Juda yombomanga ye-awilimane kanoko kiri pilielemelema⸥ kumbi leko pungí.” nikiru. \v 32 ⸤No Lindeli⸥ Jono omba ono sumbi siku molonge aulkamo lipa ora sirimu kinia onone yu nirimumu ‘Kolo tokomo.’ konopu leko yunga ungumu kuru naa mondoringi-na-kolo kou-takisi lili yema kinia wapora toli amboma kinia yuni nirimu ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. Aku-sipa na-kolo kanu ambo ye kirimane aku seringi kinia kepe kanokole ‘Konopu topele topo ‘Yuni sika nikimu.’ nimbu kuru mondamili.’ naa niringila. Akumunga ⸤kanu ambo ye “Sepo kinjilimulu.” ningu konopu topele tolemele yomboma Pulu Yemo molemona kumbi leko pungí⸥.” ⸤nirimu.⸥ \r Se: 21:33-46 \s1 Unju-Waene Kalia Nokoringi Ye Kirimanga Ungu-Ikumu ⸤21:28—22:14 pali kanani⸥ \p \v 33 ⸤Aku nimbale Yesusini kanu ye awilimando kelepa nimbale:⸥ “Ungu-iku se pea tambo piliayo: \p “Kolea pulu ye sene unju-waene kalia sepale pala serimu. Kaliana sukundu loyakolo akupa waene-no ingi sepa mondombando sepa wamopale nirimumuni, pe kalia nokonge ulka takaya se polo kulupa ola takorumu. Ye mare kanopa lipa onondo nimbale: “Nanga kaliamo tapu sendeko unju mongoma inia toko nokondangi. Pe waene mongo polo tomba kinia unju mongoma moke sepo, kongono sendenge mele mare ono liengi mare na liembo.” nimba kanu kaliamo ono sipale yu kolea paa suluringa pumba molorumu. \p \v 34 Kanu-kinia pe waene-mongo polo tomba serimu kinia kalia pulu yemone yunga kendemande-ye mare “Nanga waene-mongo siengi pungu liku mendeko wangi paa.” nimba kalia nokoringi yema moloringina lipa mundorumu. \v 35 Aku-sipa na-kolo kendemande-yema ⸤oringi kinia⸥ kalia nokoli yemane ono ambolko likuli se kopene toko, se toko kondoko, se kouni toringi. \p \v 36 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye mare awisili mele lipa “Nanga waene-mongo lindi-paa.” nimba lipa mundorumu, u kendemande-ye koltalo mele lipa mundorumu. Aku-na-kolo kalia nokoli yemane u-pulu-pulu oringi kendemande-yema-kinia seringi mele pe kendemande oringi yema-kinia akula seringi. \p \v 37 Kanu-kinia kalia pulu yemo yuni ⸤konopuni pilipale⸥ ‘Nanga kangomo pipili kolko yunga unguma pilku liku, yu waene-mongoma singí.’ konopu lepale yunga malo lipa mundorumu. \v 38 Aku-sipa na-kolo kalia nokoli yemane kalia pulu yemonga malo ombá orumu kanokole onone onono ninguli: “Andi okomo yemo pe lapanga monge-mélema limba yemo okomo. Yu topo kondopo i kaliamo olio kamu liemili.” ninguli \v 39 onone yu ambolko liku kaliana ultu mundukuli yu toko kondoringi.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ \p \v 40 ⸤Yesusini ungu-iku akumu topa pora simbando kanu Juda yombomanga ye-awilimando mangilipa nimbale:⸥ \p “Kalia nokoli yemane aku seringimunga kalia pulu yemo ombale kanu kalia nokoli yema-kinia yuni nambolka unguri sembá konopu lekemeleye?” nirimu. \p \v 41 Onone yundu pundu toko ninguli: “Yuni kanu ye kirima ‘kamu molko kinjangi.’ nimba sepa kinjipale kalia nokonge ye lupa mare lipa waene-mongo polo tomba kinia waene-mongoma moke seko, mare kalia pulu yemo singí yema kaliamo simba.” niringi. \p \v 42 Yesusini ⸤Pulu Yemonga Juda yomboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipale⸥ onondo nimbale: “Pulu Yemonga bokuna sukundu molemo ungu se kanoko naa pilielemeleye? ⸤Aku ungumu i-sipa mele:⸥ \q1 “Ulka takoringi yemane \q2 kanoko kiri pilku toko eltoringi kou kanumu \q1 kiniá kelepa ulka-simu mele \q2 ulka enge sindeli kou awili peangamo. \q1 Ye-Awilimuni aku ungumu serimu olione \q2 kanopo paa peanga pilielemolo.” \m nimba molemo kanumu. \v 43 Aku ⸤nirimu⸥munga nane ono ⸤Pulu Yemonga Juda yomboma⸥ nimbu sikirumu: “Pulu Yemo ononga ye nokoli kingi molopa ono nokolemo mele mundupa kelepale nimbámone, yombo talape lupa sene yunga ungumu pilku liku seko molongema lipa nokomba.” nikiru. \v 44 ⸤I kou ⸤nikiru⸥munga ola yombo se a topa topale bele mélema elke tomba. Aku-na-kolo yombo se molombana ola koumu omba yu topale kanu yombomo topa norupulu tomba.⸥” nirimu. \p \v 45 Kanu-kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia Yesusini ungu-iku torumuma pilkuli onone yu toko kondonge seko moloringi mele yuni nirimu pilkuli \v 46 onone yu ka singí seringi-na-kolo yombomane ‘Yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yando nimba silimú ye se.’ konopu lieringi-kulu yomboma pipili kolkole yu iseli-u ambolko ka naa siringi. \c 22 \r Se 22:1-14 \s1 Ye Se Ambo Limbamonga Kere,Langi Noringi Ungu-Ikumu ⸤21:28—22:14 pali kanani⸥ \p \v 1 Yesusini kelepa ungu mare ⸤Juda ye awilimando nimbando⸥ ungu-iku se pea topa nimbale: \p \v 2 “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa mele: \p “Ye nokoli kingi sene yunga malo ambo limbamonga kere-langi awisili kalondorumu. \v 3 Koronga “Ye ambo limba kere-langi pea namili sukundu wangi.” nirimu yomboma yunga kendemande-yombomando “ “Kiniá kere-langi namili waa.” ni-paa.” nimba mundorumu, na-kolo pungu aku siku niringi kinia ono “Naa omolo.” niringi. \p \v 4 Kelepa kendemande-ye mare lupa lipa mundupa nimbale: \m “ “Kere-langi pea namili wangi.” nirindu yombomando pungu ninguli: “Kere-langi sepa mimi sepa pora simu. Yunga kongi kao peleama kinia kongi kao walo wami selima kinia tomu. Kere-langi pali sepa mimi sepa taltolemo kene ye ambo limbamonga kere-langi pea namili waa.” ni-paa.” nirimu. \p \v 5 Aku-sipa na-kolo pungu niringi kinia naa pilku siye kolko, se yunga kaliana pumba, se yunga bisinisina pumba, \v 6 marene kingimunga kendemande-yema ambolko liku seko kinjikuli toko kondoringi. \p \v 7 ⸤Aku seringimunga⸥ kingimu mumindili kolopa yunga ami-yemando nimbale: “Ono molemelena pungu toko kondoko ononga koleamo sepe leko to-paa.” nimba ono lipa mundorumu kinia punguli, nirimu mele seringi. \p \v 8 Kanu-kinia kingimuni yunga kendemande-yemando nimbale: “Ye ambo limbamonga kere-langi taltolemolo-na-kolo “Pea namili wangi.” nirindu yomboma nonge manda naa sembá kene \v 9 ono pungu aulka lupa lupa lemomanga pali pungu yombo kanongema “Ye ambo limbamonga kere-langi pea namili waa.” ni-paa.” nirimu. \v 10 Pilkuli kanu kendemande-yema aulkamanga pali pungu yombo kanoringima pali liku maku toringi. Yombo peangama kinia yombo kirima kinia pea liku maku toringi. Kanu-kinia ye ambo limbamonga koleana yomboma paa ongo sengepea seko moloringi. \p \v 11 Ongo moloringi kinia kingimu “Yombo maku toko molemelema kano-pambo.” nimba ono moloringina ombale, yomboma ye ambo limba ⸤makuna ongemonga wale-pakoli kamuma ‘pakoko sukundu wangi.’ ningu siringi⸥ wale-pakolimanga ye se wale-pakoli akumanga se naa pakopa molorumu kanopale \v 12 yundu nimbale: “Kangomo, nu ye ambo limba wale-pakoli se naa pakokono kanokoro kene nu aulka semonga sukundu onuye?” nirimu kinia kanu yemone unguri naa nirimu. \p \v 13 Kanu-kinia kingimuni kere-langi nokoringi kendemande-yemando nimbale: “I yemo kimbu kima ka toko pena kolea simbulu tokomona toko pena mundaa!” nirimu. Akuna yomboma paa mindili nongo kola seko pereko molonge.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ \p \v 14 ⸤Aku nimbale Yesusini ungu-ikumunga pulumu kamu nimbale:⸥ “Sika ⸤Pulu Yemone⸥ yombo awisilindu “Waa.” nilimú-na-kolo yombo koltalo mindi nimba taltopa “Sukundu waa.” nilimú.” nirimu. \r 22:15-22 \s1 “Gapomano Kou-Takisi Tamili Molo Móloye?” Ningu Yesusi Mangilku Pilieringi Semanemo \p \v 15 ⸤Yesusini aku sipa nirimu⸥ kinia ⸤pilkuli⸥ Parisi yema ultu pungu ono onono liku maku toko ninguli: “‘Yesusini ungu se nimba kinjepili.’ nimbu nambi samiliye?” ningu angelema ninguli niringimuni, \v 16 ono lombili andolima kinia ye nokoli kingi Erotenga talape ye mare kinia liku Yesusi molorumuna liku mundoringi, ono pungu Yesusindu ninguli: \p “Ungu Mane Sili Yemo, olio pilielemolo, ‘nuni ungu sikama mindi ningu, Pulu Yemone “Saa.” nilimú uluma paa sika unguma mane siku, nu yombo seluringa kepe konopu kimbu naa siku, yomboma pipili naa kolko onondo pali ungu selu-siku ningu silinu.’ konopu lemolo. \v 17 Aku siku ningu molenomonga nu nambolka konopu lekenoye? Olione Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina ‘Sisa’ nili se kou-takisi tomulu liemu manda molo móloye? Pulu Yemone akumundu ungu-mane sirimu ungu-mane nambolka nimba pelemoye? Ningu si.” niringi. \p \v 18 Aku-sipa na-kolo Yesusini yu-kinia konopu kiri panjiku yu seko kinjingí seringi pilipa onondo nimbale: “Ono kolo toko topele-mapele toli yema, ‘Yuni nimba kinjepili.’ ningu nambi semu-na na manda manjiku kolo toko mangilkimiliye? \v 19 Takisi tolemele kou-mongo se na liku ora siee.” nirimu. \p Onone yu molorumuna kou-mongo se mengo ongo yu siringi. \p \v 20 Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “I kouna nawenga kumbikeremo kinia imbimu molemoye?” nirimu. \p \v 21 Onone yundu ninguli: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga kumbikeremo kinia imbimu molemo.” niringi. \p Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “⸤Kou-monemo Sisamonga⸥ kene Sisamonga mélema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga mélema Pulu Yemo yuyu siee.” nirimu. \p \v 22 Yuni aku sipa ⸤paa sumbi sipa⸥ nirimu mele pilkuli ⸤ ‘Yu paa pilipa kondoli pelemo yemo lepomo.’ ningu pilku⸥ konopu awisili kimbu sikuli yu munduku kelko ono puringi. \r 22:23-33 \s1 “Kololemele Yomboma Lomboroko Ola Molkole Kelko Nambi Sengenje?” Ningu Yesusi Mangilku Pilieringi Semanemo \p \v 23 ⸤Kanu yema Yesusi kinia kou-takisi toli ungumu ningu pora siringi kinia⸥ pe aku enamonga Sadusi ye mare Yesusi molorumuna oringi. Sadusi yema ono ‘Pulu Yemone pe kololemele yomboma topa naa makisindimba, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo. Aku Sadusi yema ongo Yesusi mangilku pilku ninguli: \v 24 “Ungu Mane Sili Yemo, ⸤Pulu Yemonga ungu-manema olio sirimu ye⸥ Mosisini ungu-mane sipa nimbale: \q1 “Ambo limba ye se bolango naa membale \q2 kolomba kinia kanu yemo yunga genu \q3 molombamone yunga ambo-wayamo lipa \q2 genu lipa tapondopa bolango mendepili.” \m nirimu aku sipa bokuna molemo kanumu. \v 25 ⸤Aku ungu-manemonga ulu se olionga ye mare-kinia wendo orumu mele nu mangilipu piliamili.⸥ \p “Genupili yopoko-pakara moloringi. Komomo ambo lipale kolorumu. Bolango se naa molopili kolorumu-kulu yunga bulkundu genumuni ⸤yunga genu kolorumumunga⸥ bolango ‘Mendambo.’ nimba ambo-wayamo kelepa liltimu. \v 26 Aku-sipa na-kolo bolango se naa mendepale yu we kolorumula. Yunga bulkundumuni kanu ambomo liltimula-na-kolo yu kepe we kolorumula. Aku selko punguli ye yopoko-pakara pali bolango selu kepe naa mengole kolko pora siringi kinia akiliumu we kolorumula. \v 27 Pe ambomo yu kolorumula. \v 28 Akumunga, kololemele yomboma pe lomboroko ola molonge kinia kanu ambomo ye yopoko-pakara pali ya mana liltingi-kulu ambomo yu ye paa nawenga menu molombaye?” niringi. \p \v 29 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Ono Pulu Yemonga bokuna ungu molemoma kinia, Pulu Yemo kinia tondolo pelemo mele kinia, naa pilku lo limilimunga ⸤yomboma pe sengemondo nikimili mele pilku sunduku kolo tokomele⸥. \v 30 Lomboroko ola molonge yombomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa pungu, aku paa naa senge. Mulu-koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molonge. ⸤Angellomane mana-yomboma selemele mele naa selemele kanumu.⸥ Aku sengemonga ⸤ ‘Ono Pulu Yemonga ungumu pilku sunduku lawa selemele.’ nikiru.⸥ \p \v 31-32 “Aku-sipa na-kolo ⸤ono Sadusimane⸥ ‘Kololemele yomboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu se Pulu Yemone onondo nirimumu onone naa kanoko pilielemeleye? Yuni i-sipa nimbale: \q1 “Na Eporayamo kinia Aisake kinia Jekopo kinia \q2 ononga Pulu Yemo molio.” nirimu. \m Pulu Yemonga bokuna aku ungu molemomo naa kanoko pilielemeleye? ⸤‘Ononga Pulu Yemo molorundu.’ naa nirimu. ‘Ononga Pulu Yemo molio.’ nirimu kanumu.⸥ Pulu Yemo yu kololi yombomanga Pulu Yemo molo; yu konde mololi yombomanga Pulu Yemo.” nirimu. \p \v 33 Yuni aku nirimu mele yombo maku toko moloringimane pilkuli yunga ungu-mane sirimu unguma pilkuli pungu-pungu ningu paa konopu awisili kimbu siringi. \r 22:34-40 \s1 Pulu Yemone Ungu Mane Sirimu Ungu-Manemanga Talo Olandopamonga Semanemo \p \v 34 Aku-sipa na-kolo Yesusini aku ungu nirimumuni Sadusi yemanga ungumu pipi sinderimu, ono ungu se naa perimu-na Parisi yemane pilkuli ono liku maku toko ⸤Yesusi molorumuna⸥ oringi. \v 35 ⸤Oringi kinia⸥ ononga ye se, yu Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa kondorumu yemone ‘Yuni nimba kinjimbanje manda manjipu piliambo.’ nimba Yesusindu mangilipa pilipa nimbale: \v 36 “Ungu Mane Sili Yemo, Pulu Yemone ungu mane sirimu pelemomanga nambolka ungu-manemo yu olandopaye?” nirimu. \p \v 37 Yesusini yundu nimbale: \m “Ungu-mane olandopamo i-sipa: \q1 ‘Onone ononga kamelema kinia, \q2 ononga minima kinia, \q3 ononga pilipa kondolima kinia, \q1 akumane Ye-Awilimu ononga Pulu Yemo manjiku \q2 tondolo munduku konopu mondangi.’ \m aku nimba pelemo. \v 38 Aku ungu-manemo yu paa tondolo, olandopamo. \m \v 39 Talo-sipa ungu-manemo yu-kinia selu sipa mele. Akumu i-sipa: \q1 ‘Onone onono yu-mele-mele konopu mondoko \q2 ononga kangimu onono \q3 kondo kolko nokolemele mele \q2 aku sikula pulu lemó yomboma \q3 konopu mondoko nokoko molangi.’ \m nimba pelemo. \v 40 Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini sirimuma pali kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane bokuna toringi unguma pali kinia, kanu ungumanga pulumu aku ungu-manetolo mindi.” nirimu. \r 22:41-46 \s1 Yesusini “Ye Nokoli Karasimu Nawenga Maloye?” Nimba Mangilierimu Semanemo \p \v 41 Kanu-kinia Parisi yema aku siku we maku toko molangi Yesusini onondo i-sipa mangilipa nimbale: \v 42 “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimundu onone nambolka konopu lekemeleye? Yu nawe? Yu nawene kalopa limba konopu lemeleye?” nirimu kinia \p onone ninguli: “⸤Ye nokoli Karasimu yu ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa limba ye se.” niringi. \p \v 43 Yuni kelepa ono mangilipa nimbale: “Aku liemu ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimu Depitinga konopuna molopale ungu se nirimu kinia Depitini pilipale ye nokoli Karasimundu “Ye-Awilimu” nirimu akumu nambi semu-na nirimu konopu lekemeleye? Depiti yuni ⸤ye Karasimu molomba mele⸥ i-sipa nirimu: \q1 \v 44 “Ye-Awili ⸤Pulu Ye Yawene⸥ \q2 nanga Ye-Awilimundu nimbale: \q1 “‘Nunga opa-touma nuni nokani.’ nimbu, \q2 pe ono topo mania mundundumbu kene \q3 iseli-u nu ⸤na kinia pea \q2 kopu sepo ye nokolitolo molopo \q3 mélema nokambili⸥ Karasimundu \q1 nanga ki-lomekondo ongo molani.” nirimu.” \m nimba Depitini nirimu kanumu. \v 45 Depitini ⸤ye nokoli Karasimu⸥ yundu “Nu nanga Ye-Awilimu.” nirimu liemu yu pe nambi sepa Depitini kalopa limba ye se ⸤mindi⸥ molombaye?” nirimu. \p \v 46 ⸤Yesusini aku sipa mangilierimu mele pilkuli⸥ ye akuna moloringimanga sene ungu selu kepe pundu toko manda naa niringi. ⸤Onone yu mangilku pilieringi unguma pali yuni pundu topa anju nimba kondorumu pilkuli⸥ pe kelko yu ungu se mangilku pilingindu pipili kolko naa mangilieringi. \c 23 \r Kolomongo-Awili 23 \s1 Yesusini Juda Yombomanga Ye Awilima Umbuna Awili Yopoko-Pakaranga Semanemo \r 23:1-12 \s1 Parisi Yema Kinia Ungu-Manema Pilku Mane Siringi Yema Kinia Onone Seko Kinjeringi Ulumanga Ungu Se \p \v 1 Kanu-kinia Yesusini yombo maku toringima kinia, yunga lombili andoli yema kinia, ungu nimba sipa nimbale: \p \v 2 “Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia onone Mosisini ungu-manemanga puluma mane sirimu mele yandopa mane silimili. \v 3 Akumunga, kanu yemane ono mane silimilima pali mimi siku pilku sangi, na-kolo kanu yemane mane silimili mele kanu yema onono pilku liku naa selemelemonga kanu yema onone ungu selemelema manda manjiku naa sangi. \v 4 Yombo sene wale umbuna seli se sepa mimi sepale yombo se ‘mepili.’ nimba ola lipa buluna mendelemo mele ⸤aku siku kanu yemane yombomando ungu-mane siku “I-siku i-siku saa.” ningu⸥ umbuna silimili-na-kolo kanga-kolte kepe ‘Lipu tapondopo meamili.’ naa nilimili. \p \v 5 “Kanu yemane ungu selemelema ‘we samili.’ ningu naa selemele. ‘Yombomane olio kanokole ‘molko kondolemele.’ ningu kanangi.’ ningu unguma selemele. Pulu Yemonga ungu-manema molemo pepá se kuluepe toko mambelena molo kína ka tongendo ‘Yomboma paa kanangi.’ ningu kuluepe paa awili seko toko, ononga wale-pakolimanga ka moko toko mondongendo ka sulu peanga mare awili seko moko toko mondolemele. \v 6 Yombomane kere-langi nongo yombomando “Namili waa.” nilimili kinia kanu yema ongole ye awilimanga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku molemelela. Yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkana sukundu punguli mania molongendo ye awilima molemele polo peanga akuna ‘molamili.’ ningu mendo pungu polo akuna konopu siku molemelela. \v 7 Yomboma maku toko molemele koleana andongendo mongo-kenge seko ‘We-yombomane olio kanoko kape niengi.’ ningu pilkuli konopu siku pilku andoko molemelela. Yombomane onondo ‘Rapai’ nilimili kinia paa konopu silimilila. \p \v 8 “⸤Kanu yemane aku selemele⸥-na-kolo ononga nokoli ye awili selumu mindi molemo, ono pali genupili molemele kene yombomane “ono olionga Rapaima.” naa niengi. \v 9 Ononga Lapa selumu mindi molemo, akumu mulu-koleana molemo, akumunga mana-yombo sendo ⸤ ‘olionga ye awilimu’ ningu⸥ “Tata” naa niengi. \v 10 Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mindi ononga nokoli ye awilimu molemo kene yombomane onondo ⸤ ‘olio nokolemo yemo’ ⸥ ningu “Ye-Awilimu” naala niengi. \v 11-12 Yombo sene yunga imbimu yuyu ambolopa paka tomba kinia ⸤Pulu Yemone⸥ yunga imbimu topa mania mundumba; yombo sene yunga imbimu yuyu topa mania mundumba kinia ⸤Pulu Yemone⸥ yunga imbimu ambolopa paka tondomba kene ononga ye se ono nokomba ye awili se molopa ononga kongono kendemande yemo molopili.” ⸤nirimu.⸥ \r 23:13-36 \s1 Parisi Yema Kinia Ungu-Manema Pilku Mane Siringi Yema Kinia Akumando Yesusini Iri Topa Seko Kinjeringimunga Mindili Nonge Mele Nirimu Semanemo \p \v 13 ⸤Yu lombili andolimando ungu nimba kelepale Yesusini Juda yombomanga ye awili moloringimando nimbale:⸥ \p “Ono Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia, Parisi yema kinia, ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! Onone yomboma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo mulu-koleana pungí pulimili kerepulumu pipi silimili. Ono onono sukundu naa pulimili; yombo lupama pungí selemele kinia aulkamo pipi siku “Mólo.” nilimilila. \b \p \v 14 “⸤Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! Onone ambo-wayama liku amu tondoko ononga ulkama wa liku, onone ‘Yomboma kanangi.’ ningu Pulu Yemo kinia unguma sulu seko we ningu gilimili, akumunga kote walemo wendo ombá kinia ono-kinia umbuna awili sepa pemba.⸥ \b \p \v 15 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! ‘Yombo selu mindi kepe konopu topele topa olio lombili andomba kinia papu.’ ningu ma-koleamanga kimbu-kongono seko kolea sulumanga pungu, nomu-kusa sipimanga andolemele-na-kolo pe yombo se sika onone nilimili unguma pilipa lipa konopu topele topa lombili andolemo kinia kanu yombomo sepa kinjilimú mele paa olandopa, onone seko kinjilimili mele maniandopa, akumunga yu sepe-koleana paa sika pumbá aulkamo akisindilimili. \b \p \v 16 “Ono mongo kiri lielimane “⸤Mongo kiri lieli⸥ yomboma aulkamo lipu ora siemili.” nilimili yema ono mindili nongo paa molko kinjingí! Onone yomboma mane siku ninguli: “Yombo sene mi lembando ‘ulka-tembelemo’ imbi lepa “Paa sika sembó.” nimbale pe “Sembó.” nimba panjimba mele naa sembá kinia unguri mólo. Aku-sipa na-kolo yombo sene mi lembando “ulka-tembelena ape kandoringi kou-gollomo” imbi lepa “Paa sika sembó.” nimbale pe “Sembó.” nimba panjimba mele naa sembá kinia manda naa sembá. Yu sika kamu sepili.” nilimili. \v 17 Ono aroma toko mongo kiri lieli yema! Méle nambolka mélemo olandopaye? Kou-gollo akumu méle-olandopamo molo Pulu Yemo molemo ulka-tembelemone kou-gollo nimba taltopa ‘Pulu Yemonga’ nimba kake sendelemo ulkamo olandopaye? \p \v 18 “Onone ungu se pea yomboma mane siku ninguli: “Yombo sene mi lembando ‘Pulu Yemo popo toko mélema kalolemele polomo’ imbi lepa “Paa sika sembó.” nimbale pe “Sembó.” nimba panjimba mele naa sembá kinia unguri mólo. Aku-sipa na-kolo yombo sene mi lembando “aku polona ola mélse singímu” imbi lepa “Paa sika sembó.” nimbale pe “Sembó.” nimba panjimba mele naa sembá kinia manda naa sembá. Yu sika kamu sepili.” nilimili. \v 19 Ono mongo kiri lieli yema! Méle nambolka mélemo olandopaye? Polona ola ‘Pulu Yemo popo toko kalondangi.’ ningu silimili mélemo olandopamo molo polomone kanu mélema nimba taltopa ‘Pulu Yemonga’ nimba kake sendelemo polomo olandopaye? \p \v 20 “Akumunga, yombo sene mi lembando ‘Pulu Yemo popo toko mélema kalolemele polomo’ imbi lemba kinia méle polona ola lemba mélemo kepe imbi lepa mi lemba. \v 21 Aku sipala yombo sene mi lembando ‘ulka-tembelemo’ imbi lemba kinia ulka-tembelemo kinia akuna sukundu molemo yemo kinia imbi lepa mi lemba. \v 22 Yombo sene mi lembando ‘mulu-koleamo’ imbi lemba kinia Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa kolea nokombando molemo polomo kepe aku polona ola molemo yemo kepe imbi lepa mi lembala. \b \p \v 23 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia, Parisi yema kinia, ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono ‘sika-unguma nikimulu.’ ningu kolo toko topele-mapele toli yema! Kere-langi kalongendo ‘songo sepili.’ ningu ononga kaliana méle-kanga lupa lupa olemomanga inia toko kere-langina mundulimili akumanga ungu-mane se pelemomo pilku rureponga talo rureponga talo ningu taltolemelemanga selu selu Pulu Yemonga ningu yu silimili. Aku selemele-na-kolo ungu-mane tondolo olandopa mare munduku kelko naa pilku selemele. ‘Yomboma apuruku yombo awilima liku tapondoko yombo kirima seko kinjiku naa seko, yomboma naa apuruku pali kondo kolko, Pulu Yemo ‘Sika.’ ningu kuru mondoko “Semolo.” nilimili mele sumbi siku seko molko, aku sangi.’ nimba pelemo ungu-manemando nikiru. Ungu-mane wema pilku selemelema munduku naa kelko ‘mare naa selemele’ nikiru akuma pali selemolánje peanga. \v 24 Ono mongo kiri lieli yemane “⸤Mongo kiri lieli⸥ yomboma aulkamo lipu ora siemili.” nilimili yema, ono ⸤ungu-mane wema tondolo munduku pilku seko, ungu-mane tondoloma naa pilku selemele, aku selemele mele ungu-iku topo niembo:⸥ Kere-langi nongendo méle kanga lopalo molo lomu kere-langina pelemo kanokole ‘Naa namili.’ ningu wendo liku eltolemele, na-kolo kongi kao se kere-langina pelemo kinia naa kanoko we liku toko penge mundulimili. \b \p \v 25 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia, ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! Pellete kapomanga ultukundu kulumiye toko kondolemele-na-kolo akumanga sukundu kere-langi pelemoma onone tondolo munduku wa liku, onone onono nonowalene kolko onono konopu kimbu siku limili uluma. \v 26 Ono mongo kiri lieli Parisi yema! Pellete kapomanga sukundu kulumiye tonge kinia ultukundu kepe kake sembá. \b \p \v 27 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia, ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! ‘Yombo-óno-koleamo kanoko peanga piliangi.’ ningu pene kake sélimu ape kandolemele mele ono aku sílima mele molemele. Yombo-óno-koleama sika ultukundu peanga lemó kanolemele-na-kolo sukundu yombo kololimanga belema kinia méle puroli norupuluma kinia peke lepa pelemo. \v 28 Ono aku siku mele molemele. Yombomane ononga kangikundu kanokole ‘Ono ye sumbi nilima’ konopu lemele-na-kolo ononga konopumanga sukundu kolo toli uluma kinia ulu-pulu kirima kinia mindi sengepea sepa pelemo. \b \p \v 29 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yando ningu sili yema kololemele kinia ononga óno selemele koleama seko wamoko, sumbi nili yombomanga óno-koleama au silimili. \v 30 Aku sekole onone ninguli: “Olio olionga anda-kolepalima-kinia molemolánje onone Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema toko kondoringi kinia olionga anda-kolepali naa lipu tapondopo ono naa tolemolá.” nilimili. \v 31 Aku nilimilimunga ‘Kanu yema toko kondoringi yombomane kalko liltingi yema molemolo.’ ningu onono liku ora silimili. \v 32 Aku liemu manda ononga anda-kolepalimane pulu polko seko kinjeringi mele onone kamu sangi. \b \p \v 33 “⸤Yomboma nongo kondoli⸥ kongi-ka-wambiyema! Ono kolo topa yomboma sepa kinjeli wambiyemonga waloma! Pulu Yemone onondo “Seko kinjeringimunga sepe-koleana paa.” nimbá kinia ono manda kowa pungí aulka se lembaye? \v 34 Akumunga, nane Pulu Yemone ungu-umbu tondombama pilku yomboma ningu singí yema kinia, pilipa kondoli pemba yema kinia, mane singí yema kinia, ono molemelena lipu mundukuru. Aku yemanga mare toko kondoko, mare ‘Kolangi.’ ningu unju-perana uku toko panjiku, mare ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieli ulkamanga mengo pungu ka-pultane toko, koleamanga ‘tamili.’ ningu pulú siku akileko lombili pungí. \v 35 Aku sengemonga u-pulu-pulu ⸤Pulu Yemone mulu matolo serimu kinia⸥ kepe yandopa kiniá kepe yombo sumbi nilima toko kondoringimunga ulu-umbunama ono ⸤Juda yombomanga ye-awilima⸥-kinia pemba. ⸤Pulu Yemonga bokuna⸥ u-pulu-pulu sumbi nili ye Epele kinia, yandopa moloringi yombo sumbi nilima kinia, yandopa ⸤Pulu Yemonga bokumu pora nilimú akuna⸥ Berekia malo Sekaraya kinia toko kondoringi akumanga pali ulu-umbunama ono-kinia pemba. Sekaraya akumu Pulu Yemonga ulka suluminia lierimu ulkamo kinia Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polomo kinia awi-suku-singina toringi kanumu. \v 36 Nane paa sika onondo nikiru: “U seko kinjeringi ulumanga pali ulu-umbunama i yombo kiniá molkomelema-kinia pemba.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥ \r 23:37-39 \s1 Jerusalleme Yomboma Toko Kalonge Pilipale Yesusini Ono Kondo Kolorumu Semanemo \p \v 37 ⸤Aku nimbale Yesusini Jerusalleme moloringi yomboma yu kondo kolopa akumundu ungu se nimba nimbale:⸥ \p “O Jerusalleme ⸤yomboma⸥, Jerusalleme ⸤yomboma⸥, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema toko kondoko, yuni yomboma ‘liku tapondangi.’ nimba ono moloringina lipa mundorumu yema kouni toko kondoko selemele yomboma, kera-gulta anumumuni yunga waloma lipa yunga poumuni aki topa nokolemo mele nane wale awisili ono aku sipu nokolka-na-kolo onono “Mólo.” niringi. \v 38 Akumunga piliame! ⸤Opa-touma ono tonge onge kinia Pulu Yemone kelepa ono naa nokopa naa lipa tapondombamonga⸥ opa-toumane ongo sika toko munduku ononga koleamo kinia ononga ulka-tembelemo kinia kamu toko kalongemonga ono ku penge. \v 39 Akumunga nane ono ungu se pea nimbu sikiru: “Ono ⸤Jerusalleme yomboma⸥, onone nando \q1 “Pulu Ye Yawene lipa mundorumu-na okomo yemo \q2 imbi ola molopa, molopa kondopili.” \m ningí walemonga na kelko kanonge. U mólo.” nikiru.” nirimu. \c 24 \r Kolomongo-Awili 24-25tolo \s1 Yesusini Pe Mulu Matolo Pora Nimbá Semba Kinia Ungu Mare Wendo Ombámonga Ungu Mare Nimba Sirimu Unguma 24:1-42 Yesusini Ulu Umbuna Selima Pe Wendo Ombámando Nimba Sirimu Semanemo \r 24:1-2 \s1 Ulka-Tembelemo Toko Kalongemonga Yesusini Ungu Se Nirimu Semanemo \p \v 1 Kanu-kinia Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena ultu pumba aulkana pumbá purumu kinia yu lombili andolima ongo ulka-tembelemonga ulka lupa-lupa ⸤paa peanga gilieringima⸥ yu “Kanou.” ningu liku ora siringi. \v 2 ⸤Aku seringi kinia⸥ yuni onondo nimbale: “Ya ⸤ulka-tembele peanga gilimú⸥ kanokomele mélema pali paa sika nimbu sikirumu: “⸤Pe walte ya kolea-awili Jerusalleme yomboma mindili nonge walemo wendo ombá kinia⸥ i ulka-tembelemo sikisikuli kouma pali toko mania mundungí.” nikiru.” nirimu. \r 24:3-14 \s1 Umbuna Awisili Wendo Ombámanga Yesusini Nirimu Semanemo ⸤24:1-42 pali⸥ \p \v 3 Kanu-kinia yu ma-pangi Unju Ollipi Kaliana ola pumba mania molorumuna we-yomboma naa molangi yunga lombili andoli yema ongo ono onono molkole yundu mangilku pilku ninguli: “Nuni nikinu mele sewale wendo ombáye? Pe nu nondoko oni sení walemo kinia kepe ma pora nimbá walemo kinia kepe wendo ombándo u nambolka uluri sembá kinia olio kanopole “Kiniá ombá sekemo.” nimbu pilimulúye? Ningu si.” ningu mangilieringi. \p \v 4 Yuni onondo nimbale: \p “⸤Kanu uluma wendo ombámonga ungu mare⸥ yombomane ono kolo toko singí kene kanoko kondoko molangi. \v 5 Ye awisili ongo na molio mele yu-mele-mele kolo toko ninguli: “⸤Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasi⸥ akumu na.” ninguli aku siku kolo toko singí kene kanoko kondoko molangi. Yombo awisilini kanu yemanga unguma pilku liku “Sika nikimili.” ningí. \p \v 6 “Kolea marenga opa awili-seko senge mele pilku, ‘Opali talu opa awili i-sipa i-sipa wendo ombá.’ ningu we ningí kinia pilkuli mini-wale naa mundangi. Opa sengema kinia aku uluma Pulu Yemone ‘U wendo opili. Laye-kolte pe mele ya ma-koleamo pora nimbá.’ nimba, nimba panjerimumunga aku uluma sika wendo ombá-na-kolo aku-kinia mulu matolo u naa pora nimbá. \v 7 ⸤Mulu ma pora nimbá walemo u wendo naa opili⸥ yombo talape awili se kinia talape awili se kinia opa seko, ye nokoli kingi marenga talapema kinia marenga talapema kinia opa senge. Ya ma-kolea senga senga gele lepa, ma jimi-jimi sepa, aku sipa sembá. \v 8 Ambo sene bolango kokele kanopa limbando u bulu mini topa mindili nolemo mele, mulu ma pora nimbá walemo kokele wendo ombándo umbuna lupa-lupa aku sipama u wendo ombá.” ⸤nirimu⸥. \p \v 9 “Kanu uluma wendo ombá walemanga ‘⸤Na lombili andoli yomboma⸥ mindili nongo, kolangi.’ ningu ⸤ono mare⸥ kote seko ka singí. Nanga yomboma molko nanga unguma andoko ningu singímunga koleamanga pali yombomane ono-kinia mumindili kolko konopu kiri panjingí. \v 10 ⸤Kanu umbunama wendo ombá⸥ walemanga na ‘Sika.’ ningu kuru mondonge yombo awisili kuru mondonge mele munduku kelko anju yando onono konopu kiri panjiku, ‘Karasinga yomboma molemelemonga mindili nangi.’ ningu ononga opa-touma liku singí. \v 11 ⸤Kanu walemanga⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma naa pilku we kolo toko yando ningu singí yombo awisili wendo ongela. Aku senge kinia we-yombo awisilini ‘Sika nikimili.’ ningu ononga unguma pilku lingí. \v 12 Ulu paa kiri awisili olandopa olandopa wendo ombámonga nanga yombomane ⸤anju yando⸥ konopu mondonge mele ⸤kinia, na konopu mondonge mele kinia,⸥ munduku kelengela. \v 13 Aku-sipa na-kolo nanga ungumu munduku naa kelko mulu ma pora naa nipili tondolo munduku molonge yomboma ⸤Pulu Yemone⸥ lipa tapondopa ‘Mindili nonge koleana naa pungu pea molopo kondopo mindi pamili.’ nimbá. \v 14 Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa yomboma nokombamonga semane peangamo ‘Yomboma pali piliangi.’ ningu koleamanga pali andoko ningu singí kinia pe mulu ma pora nimbá walemo kamu wendo ombá.” ⸤nirimu.⸥ \r 24:15-28 \s1 Ye Nokoli Karasimu Kelepa Ombá Semba Kinia Umbuna Paa Awili Sepa Wendo Ombá Mele Ungu Se ⸤24:1-42 pali⸥ \p \v 15 ⸤⸤Na i bokumu tokoro yemone ono boku kanokomele yombomando ungu se niembo:⸥ ‘⸤Yesusini nirimu⸥ ungumu inia anjukundu molemo akumu ono imbi kanokomele yombomane ungu-pulumu paa pilku kondangi.’ nimbu nikiru: \m ⸤Yesusini nimbale:⸥⸥ \p “Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Denielene bokuna imbi topa nimba sirimu mele yombo sepa pipili kondoli mele paa kirimu ⸤ulka-tembelena sukundu⸥ Pulu Yemonga ulka-suluminia kake selina gilimbamonga kolea akumu paa kalaro molomba mele nirimu, bokuna molemo. Aku mélemo akuna wendo omba gilimba kanokole \v 16 ⸤ ‘Umbuna awilima wendo ombá sekemo.’ ningu pilku⸥ kolea Judia poropinji koleamanga molonge yomboma ⸤ononga koleama munduku kelko⸥ ma-pangi lembamanga kowa pangi. \v 17 Yombo se ulka imuna ola molopili ⸤aku sipa wendo ombá kinia kanopale⸥ kowa pumbándo mania omba ‘Mélema lipu membo pambo.’ nimba ulkana sukundu naa pupili. \v 18 Yombo se kaliana molopale ⸤ ‘Kowa pambo.’ nimba⸥ kelepa ulkando pumba yunga ali-wale sulumu naa lipili. ⸤Sumbi siku kowa mindi pangi.⸥ \v 19 Aku sipa wendo ombá walemonga ambo bolango mondongema kinia, ambo bolango ame singíma kinia, ⸤ono manda lisiku kowa naa pungímunga⸥ ono-kinia paa umbuna wendo ombámonga ono kondo sekemo. \p \v 20 “Pulu Yemo mawa sekole, ‘Ali selemo olimanga kinia ⸤koro molopo manda naa andomolo⸥ wale Sambatemanga kinia manda kowa naa pumulú kene kanu walemanga kanu umbunama wendo naa opili.’ nieyo. \v 21 Kanu walemanga umbuna paa awilima wendo ombá, u mulu matolo pulu polopa serimu kinia kepe, yandopa kiniá kepe umbuna aku sipa se wendo naa orumu. Pe kepe aku sipa umbuna awilima naa wendo ombála. \v 22 ⸤Kanu umbunama wendo ombá kinia Pulu Yemone⸥ ‘Nondopa pora nipili.’ nimba u naa nimba panjilkanje yomboma pali kololemolá. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba taltorumu yomboma ‘Pali naa kolangi.’ nimba ‘Umbuna wale akuma nondopa pora nipili.’ nimba, nimba panjerimu. \p \v 23 “Kanu umbunama omba pemba walemanga yombo marene ninguli: “Kanaa! Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ya omba molemo.” ningí molo “Nena omba molemo.” ningí kinia ononga unguma naa pilku, ‘Sika nikimili.’ ningu kuru naa mondangi! \v 24 Ye mare ongo kolo toko ninguli: “Pulu Yemone nimba taltorumu ye nokoli Karasimu na.” ningí, molo kolo tokole “Pulu Yemone ungu-umbu tondomuma pilipuli ombo nimbu sikimulu.” ningí. ‘Yomboma pali, Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba taltorumu yombomane kepe peke tondopo, nikimulu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondangi!’ ningu Pulu Yemone mindi ulu-tondolo manda selemoma mele manda manjiku ulu paa tondolo awisili senge. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemonga yomboma aku siku kondi tonge kinia ononga unguma naa pilku, siye kolonge. \v 25 Pe ulu akuma wendo ombá mele ‘Ono u piliangi.’ nimbu ya nimbu sikiru mele piliaa. \p \v 26-27 “⸤Wendo ombá mele nimbu sikiru, pilkimili⸥ kene pe yombo sene nimbale: “⸤Ye nokoli Karasimu⸥ ne yombo naa peli kolea ku lielina molemo.” nimbá kinia ‘Kanamili.’ ningu akuna naa payo. Molo “I ulkamonga suluminiana molemo.” níngi liemu onone ‘Sika nikimili.’ ningu kuru naa mondangi! Muluna kariapá selemo kinia ena mundi wendo olemo koleana kepe ena pulimú koleana kepe kariapá selemo waltikele kanolemele, aku sipa Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤kelepa⸥ mania ombá kinia koleamanga pali yombomane yu waltikele kanonge aku kene “Ya molemo ongo kanaa.” ningí kinia, molo “Ne molemo pungu kano-paa.” ningí kinia, ononga unguma naa piliangi. \v 28 Méle kololi se lemó koleana kerama ongo maku tolemele kanumu. \r 24:29-31 \s1 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Ye Yesusi Kelepa Wale Talo-Sipa Ombámonga Ungu Se ⸤24:1-42 pali⸥ \p \v 29 “Kanu walemanga aku mindili nonge nikiru uluma wendo ombá kinia pe sumbi sipa ⸤ulu lupa lupa mare wendo ombála. Akuma i-sipa:⸥ \q1 ‘Kolea tangombando ena pa selemo mele \q2 naa sepa, simbulu topa, \q1 oli ipulieli pa selemo mele naa sepa, \q2 kombokandima muluna mania omba, \q1 muluna gilimú méle tondoloma \q2 lope-lope sepa anju yando pumba, \q1 aku sipa ulu lupa lupama wendo ombá.’ \m \v 30 Kanu uluma wendo ombá kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kamu ombá sembá mele lipa ora simba mélse muluna gilimba kinia ⸤kanokole⸥ koleamanga pali yombomane paa kola awili-seko senge. Pe kanoko molangi Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo tondolo púlimu kinia, pa awili-sepa sélimu kinia, kupa senga sukundu molopa kamu mania ombá yombomane kanonge. \v 31 Kanu-kinia bikollo ungu paa tondolo sepa nipili yuni yunga angelloma lipa mundumba kinia ono winju mendo anju yando mulu ⸤ma koleamanga⸥ pali pungu Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba u nimba taltorumu yomboma sukundu sukundu lingí. \r 24:32-35 \s1 Unju Pikima Selemo Mele Kanopole Ungu-Pulu Se Pilielemolo Mele Ungu Se ⸤24:1-42 pali⸥ \p \v 32 “Unju pikimuni selemo aku sipa ungu-iku mele pelemo kene pilkuli ungu-pulumu piliaa. Unju piki kolamanga kirikiri sepa gomo tolemo kinia kanokole ‘Kiniá ena sembá walemo wendo ombá sekemo lémo.’ ningu pilielemele. \v 33 Aku sipala, i ulu “Wendo ombá.” nikiruma sika wendo ombá kinia kanokole ningímuni ‘Yu paa sika nondopa ombá sekemo. Yu paa kamu okomo.’ ningu pilingí. \v 34 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kiniá molemele yomboma u naa kolangi i “Wendo ombá.” nikiru uluma pali wendo ombá. \v 35 Mulú matolo kinia pora nimbá-na-kolo nanga ungu niliuma paa pora naa nimbá. ⸤Niliu mele pali paa sika wendo ombá.⸥” nikiru.” ⸤nirimu.⸥ \r 24:36-44 \s1 Ulu Umbunama Kinia Pulu Yemonga Malo Kinia Wendo Onge Walemo Yombomane Naa Pilielemelemonga Ungu Se ⸤24:1 pulu polko kanou⸥ \p \v 36 “⸤Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo paa sika ombá⸥-na-kolo yu ombá walemo naa pilielemolo. Ipulieli ombáne, tangoli ombáne naa pilielemolo. Mulu-koleana angelloma kepe naa pilielemelela. Pulu Yemonga Malo kepe naala pilielemo. Tata yuyu mindi ⸤aku walemo⸥ pilipa molemo.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 37 “U ye Noa molopili yombomane seringi mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ombá sembá kinia yombomane aku siku sengela. \v 38 ⸤Ma-koleamanga pali⸥ no u naa topili yomboma kere-langi nongo, yema ambo liku, amboma ye pungu, aku uluma mindi seko mololko puringi. Noa nona andoli sipi ulkamonga sukundu purumu kinia kepe ono aku uluma mindi we seko moloringi. \v 39 Ono ⸤Noanga ungumu⸥ naa pilku aku siku uluma mindi seko molangi no topa ⸤koleama pali none aki topa⸥ yomboma pali topa kondorumu. Pe Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa ombá walemonga u Noa molopili seko moloringi nikiru mele aku siku seko molongela. \v 40 Yu ombá walemonga ye talo kondena unju toko gilingili kinia ⸤Pulu Yemonga angello sene omba⸥ ye se we molopili mundupa kelepa se lipa memba pumbá. \v 41 Ambo talo kere-langi kalongele seko molongele kinia ⸤angello se omba⸥ ambo se we molopili mundupa kelepa se lipa memba pumbá. \p \v 42 “Akumunga ononga Ye-Awilimu ombá walemo paa naa pilielemele kene ‘Yu ombá.’ ningu kanoko molaa.” ⸤nirimu⸥. \r 24:43—25:30 \s1 Pe Ulu Wendo Ombámanga Ungu-Iku Pokore ⸤24:1 pulu polko kanou⸥ \p \v 43 “Ono i ungumu konopu kimbu siku piliayo: Ulka pulu ye sene ipulieli wa noli ye sene yunga ulkamo omba bultupa mélema wa limba mele pilkanje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimba nokopa molka kinia wa noli yemo yu manda sukundu naa olka. \v 44 Aku siku ono nokoko molaa. Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ombá enamo naa pilielemele kene ‘Yu sika ombá.’ ningu aku siku nokoko molangi.” ⸤nirimu.⸥ \r Se 24:45-51 \s1 Kendemande-Yomboma Nokondolemo, Kendemande-Yombomonga Ye-Awilimu Kelepa Ombale Kendemande, Yombomo-Kinia Semba Mele Ungu-Ikumu ⸤24:1—25:30 pali kanani⸥ \p \v 45 “⸤Akumunga ungu se niembo:⸥ Kongono sendeli kendemande-ye nawene kongono sepa kondondolemo kinia kanopale yunga ye awilimuni ‘Yuni kongono siliuma sumbi sipa selemomonga yu kongono simbú kinia sepa kondombamonga na kelepo konopu kimbu sipu naa molombo.’ nilimúye? Kendemande-ye se aku sipa mele sepa kondopa molemomo kanopale yunga ye awilimuni yu nimba taltopa yundu nimbale: “Kongono sendeli kendemande-yomboma pali nokondoko ononga kere-langi nongema ena wa siliumunga ono nangi moke seko sieni, nokondoko molou.” nimba ⸤yu senga pulimú⸥. \v 46 Pe ye awilimuni kongono simumu kanu kongono sendeli kendemande-yemone mimi sipa sendepa molopili ye awilimu kelepa omu liemu kendemande-yemo yu konopu sipili. \v 47 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kanu ye awilimuni kanu kendemande-yemondo “Nanga méle taltolioma pali nuni nokondou.” nimbá.” nikiru. \p \v 48-49 Aku-sipa na-kolo ⸤ye awilimuni kanu kendemande-yemondo nimbale: “Nanga kendemande-yomboma pali nokondou.” nimba senga pulimú kinia⸥ kanu kendemande-yemone sepa kinjipa “Nanga ye-awilimu welea naa ombá.” konopu lepale yuni nokondolemo kendemande-yomboma kopene topa, no nongo amu toli yema kinia kere-langi nomba no tondoloma nombale, aku sipa sepa kinjipa molomu liemu \v 50 walte kanu kendemande-yemo ‘Yunga ye awilimu ombá.’ nimba naa pilipa ⸤kongono sirimu mele naa sepa⸥ walu sepa kinjipa molomba kinia ombá. \v 51 Omba ⸤kanu yemo sepa molomba mele kanopale⸥ yu paa kopene topa kondopale, kolo tolemele yombo topele-mapele toli yomboma ⸤kolea-kiri⸥ molemelena ‘Pupili.’ nimba lipa mundumba. Kanu koleana yomboma paa mindili nongo kola seko pereko molonge.” ⸤nirimu.⸥ \c 25 \r Se: 25:1-13 \s1 Ambo-Wenepo Rureponga Talone Seringimunga Ungu-Ikumu ⸤24:43—25:30 pali kanani⸥ \p \v 1 ⸤Aku nimbale nirimumuni, Yesusini yuyu kelepa ombá mele ungu mare pea nimba nimbale:⸥ \p “⸤Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa wale talo sipa mana mania ombá kinia⸥ Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba akumu i-sipa mele: \p “Ye se ambo limba uluma yomboma pea sengendo kanu yomboma maku toko moloringina yemo ombá serimu kinia pilkuli ‘Ipulieli ombá.’ ningu ambo-wenepo rureponga talo ononga sepe-llamema liku “Yu aulkana limulú.” ningu puringi. \v 2 Kanu ambo-wenepomanga se-pakara konopu naa pepili aroma toko moloringi; se-pakara pilipa kondoli pepili moloringi. \v 3 Konopu naa pepili aroma toko moloringi ambo-wenepomane ononga sepe-llamema mengo puringi-na-kolo llame karasene pea naa mengo puringi. \v 4 Aku-na-kolo pilipa kondoli pepili moloringimane karasene kinia ononga sepe-llamema kinia mengo puringi. \v 5 Ambo limba yemo welea naa orumu-kulu ambo-wenepoma pali uru orumu-na uru peringi. \p \v 6 Kanu-kinia awi-amburumi ungu se wendo omba nimbale: “Ambo limba yemo okomo kanayo! Aulkana liengi waa!” nirimu. \p \v 7 Kanu-kinia ambo-wenepoma ola gilku sepe-llame ‘Awili-sepa nopili.’ ningu seko mimi seringi. \v 8 Konopu naa pepili moloringi ambo-wenepomane pilipa kondoli pepili moloringi ambo-wenepomando ninguli: “Olionga sepe-llamema kumbulkumu kene ononga karasene mare olio liku munduku siee.” niringi kinia \p \v 9 pilipa kondoli pepili moloringi ambo-wenepomane pundu toko ninguli: “Karasene ono kinia olio kinia manda naa sembanje. Ono sitoana pungu ononga topo toko li-paa.” niringi. \p \v 10 Kanu-kinia sitoana topo toko lingíndu puringi kinia ambo limba yemo orumu. Kanu-kinia ye ambo limbamonga kere-langi akuna nongendo maku toringi yomboma, pilipa kondoli pepili moloringi wenepoma pea ulkana suku puringi. Kanu-kinia ulka kuna toko ingi siku kere-langi nongo moloringi. \p \v 11 Pe kere-langi nongo molangi ambo-wenepo sitoana puringima ongo ninguli: “Ye-Awilimu, Ye-Awilimu, olionga kuna ongo lindei.” niringi. \p \v 12 Aku-sipa na-kolo yuni onondo pundu topa nimbale: \m “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Na ononga imbima naa pilkiru. ⸤Ultukundu molemelema manda sukundu naa onge.⸥” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ \p \v 13 ⸤Aku nimbale yuni kelepa nimbale:⸥ “Aku sipa sembá kene Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa ombá walemo kepe ono naa pilku, orili-u ombáne tangoli ombáne, ipulieli ombáne, naa pilielemele kene yu ombá nokoko kondoko molaa.” ⸤nirimu.⸥ \r Se: 25:14-30 \s1 Ye Awili Sene Yunga Kendemande-Yema Kou Mare Sipale Senga Purumu Ungu-Ikumu ⸤24:43—25:30 pali⸥ \p \v 14 ⸤Nimbale Yesusini ungu-iku se pea topa nimbale:⸥ \m “⸤Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu⸥ i-sipa melela: \p “Ye se kolea senga pumba molombando yunga kendemande-yema “Waa.” nimba yunga mélema “Nokondaa.” nimbale nirimumuni, \v 15 onone kongono selemele mele pilipa apurupa yunga mélema ono moke sepale ye se kou paip tausini kina mele sipa, se kou tu tausini kina mele sipa, se wane tausini kina mele sirimu. Aku sepale yu purumu. \p \v 16 Ye paip tausini kina liltimumu sumbi sipa pumba kanu koumuni bisinisi sepale nirimumuni, kou paip tausini kina olandopa pumba liltimu. \v 17 Aku sipala ye tu tausini kina liltimumu olandopa tu tausini kina pumba liltimu. \v 18 Aku-sipa na-kolo wane tausini kina liltimumu pumba ‘Lopi sambo.’ nimba yuni mana muru akupa yunga nokoli yemonga koumu lowaya serimu. \p \v 19 Kanu-kinia wale awisili omba purumu kinia kanu kendemande-yemanga nokoli yemo omba onondo nimbale: “Kouma ono seringi mele kanambo liku ora siee.” nirimu. \p \v 20 Kanu-kinia paip tausini kina liltimu yemone paip tausini kina olandopa pumba liltimumu memba omba nimbale: “Ye-Awilimu, nuni na paip tausini kina sirinu kanumu. Nane paip tausini kina olandopa pumbu liltindumu i ambolkoro kanou.” nirimu. \p \v 21 Nokoli yemone yundu nimbale: “Kendemande-ye peangamo, paa papu serinu. Kongono kanga-kolte mele sirindumu nuni seko kondorunumunga “Nuni nanga méle awisili nokondou.” nimbú kene nu ongo na kinia pea kopu sepo konopu sipu molambili ou.” nirimu. \p \v 22 Ye tu tausini kina liltimu yemo yu kepe omba nimbale: “Ye-Awilimu, nuni na tu tausini kina sirinu kanumu. Nane tu tausini kina olandopa pumbu liltindumu i ambolkoro kanou.” nirimu. \p \v 23 Yunga nokólimuni yundu nimbale: “Kendemande-ye peangamo, paa papu serinu. Kongono kanga-kolte mele sirindumu nuni seko kondorunumunga nanga méle awisili “Nu nokondou.” nimbú kene nu ongo na kinia pea kopu sepo konopu sipu molambili ou.” nirimu. \p \v 24 Kanu-kinia wane tausini kina liltimu yemo kepe omba nimbale: “Ye-Awilimu, nane pilipuli, ‘Nu bisinisi tondolo munduku seko ‘Kou-mone lipu taltombomonga yomboma mindili nongi liemu mandala.’ ningu ⸤kendemande-yomboma ‘Kongono kála seko sangi.’ ningu siku, ono méle koltalo siku mélema pali nunu mindi lilinu yemo;⸥ kalia yombomane panjindilimili kinia nu nunu kere-langi mélema we akuku liku; rasi-witimunga kilu kinia mongotolo yombo wemane kilu toko apurundulimili kinia nu nunu rasi-witi mongo we lilinu mele.’ na pilierindu. \v 25 ⸤Aku siku selenomonga⸥ nane nu pipili kolopole na pumbu nunga kou na sirinumu mana lowaya serindu. Kanu koumu i ambolkoro kanuyo. I nunga koumu nunu sikiru li.” nirimu. \p \v 26 Aku nirimu kinia pilipale nokoli yemone yundu pundu topa nimbale: “Seko kinjeli kendemande-ye kirimu, nuni pilkuli, ‘Kalia yombomane panjindilimili akuna na nanu kere-langi mélema we akupu lipu; rasi-witimunga kilu kinia mongotolo yombo lupamane apurundulimili kinia na nanu rasi-witi we liu.’ ningu pilierinu lémo. \v 27 Aku siku pilkuli nanga kou-monemo kou-benge ulkana taltolenanje papu. Aku selenanje na ombo nanga koumu wendo lipuli kou kanga-kolte ola panjiku silimolá lilkala.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 28 ⸤Kanu kendemande-yemondo aku sipa nimba pora sipale yuni we-kendemande-yemando nimbale:⸥ “I yemo sepa kinjerimu kene yunga koumu wendo likuli tene tausini kina ambolkomo yemo siee.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 29 “Mélema taltolemo yombomo nane mare pea simbú, yu paa awisili taltomba. Aku-sipa na-kolo mélema naa taltolemo yombomo yu taltolemoma kepe wendo limbu kene aku siku sekole, \v 30 kendemande-ye kirimu simbulu tolina liku paka toko pena mundayo. Akuna yomboma paa mindili nongole kola seko pereko molonge.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ \r 25:31-46 \s1 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Ye Yesusini Yomboma Pali Kote Sendepa Pilimbamonga Semane Se ⸤24:1 pulu polko kanou⸥ \p \v 31 ⸤Aku nimbale yu pe kelepa omba sembá mele nimba nimbale:⸥ \p “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo yunga tondolo pa sélimu kinia ombale nimbámone, yunga mulu-koleana angelloma kinia pali onge kinia tondolo pa selina suku ye nokoli kingi polomo lembana yu molomba. \v 32 Yunga kumbikerena ma-koleana yomboma pali liku maku tondonge. Kanu-kinia kongi tapu seli ye sene yunga kongima apurupale kongi sipisipima lupa lipa mundupa, kongi memema lupa lipa mundulimú mele aku sipa Ye Nokoli Kingimuni yombo maku toko molongema apurupale nimbámone, \v 33 yombo kongi sipisipi mele molongema yunga ki-lomekondo lipa mundupa, kongi memema mele molongema yunga ki-tarokondo lipa mundumba. \p \v 34-36 Aku sepale, yuni yunga ki-lomekondo molonge yombomando nimbale: “Na gelene kolorundu kinia onone na kere-langi siringi. Na no nonowalene kolorundu kinia onone no kolko siringi. Na aulka ponenge orundu kinia onone na “Pea molamili ou.” niringi. Na pulua wambale naa panjipu we-we andorundu kinia mulu-maminia se siringi. Na kuru torumu kinia nokoringi. Na ka-ulkana perindu kinia ongo kanoringi. Tatane ‘Ono molko kondangi.’ nirimu-na konopu peanga pepili molemele yomboma, onone ulu akuma na-kinia seringi kene, ya ongo, u mulu matolo naa liepili Tatane yu nokomba koleana ono pea ‘Kopu sepo molomolo.’ nimba, nimba panjerimu koleana sukundu waa.” nimbá. \p \v 37 Aku sipa nimbá kinia pilkuli sumbi nili yombomane pundu toko yundu ninguli: “Ye-Awilimu, sewale nu gelene kolorunu kinia kanopole nu kere-langi sirimuluye? Sewale nu no nonowalene kolorunu kinia kanopole nu no kolopo sirimuluye? \v 38 Nu ye-ponengemo sena molorunu kinia kanopole “Ulka sukundu molamili ou.” nirimuluye? Mulu-maminia naa pakoko we-we andorunu kinia kepe nu sena kanopole mulu-maminia sirimuluye? \v 39 Nu kuru torumu kinia kepe, ka-ulkana perinu kinia kepe, sewale ombo kanorumuluye?” ningí. \p \v 40 ⸤Aku siku ningí kinia⸥ Ye Nokoli Kingimuni onondo pundu topa nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “I nikiru mele i nanga genupili imbi naa mololi se kepe liku tapondoringi akumu na liku tapondoringi.” nikiru.” nimbá. \p \v 41-43 Kanu-kinia yunga ki-tarokondo molonge yombomando nimbale: “Pulu Yemone ‘Ono molko kinjangi!’ nilimú yomboma, na gelene kolorundu kinia onone na kere-langi se naa siringi. Na no nonowalene kolorundu kinia onone na ‘no nambo.’ ningu kolko naa siringi. Na aulka ponengemo orundu kinia na “Pea molamili ou.” naa niringi. Na mulu-maminia se naa pakopo we-we andorundu kinia na mulu-maminia se naa siringi. Na kuru torumu kinia na naa nokoringi. Na ka-ulkana perindu kinia na naa ongo kanoringi. ⸤Onone na aku siku naa liku tapondoringi⸥ kene ono nanga kumbikerena naa ongo anju pungu, ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo kinia yunga angelloma kinia ononga sepe we nomba pepa mindi pulimú pumbá sepe kalondorundu akuna anju paa.” nimbá. \p \v 44 Aku sipa nimbá kinia pilkuli kanu yombomane kepe pundu toko ninguli: “Ye-Awilimu, nu gelene kolorunu kinia kepe, no nonowalene kolorunu kinia kepe, nu ponenge leko orunu kinia kepe, we-we andorunu kinia kepe, kuru torumu kinia kepe, ka-ulkana perinu kinia kepe, olione nu aku siku molorunu kinia sewale kanopole nu naa lipu tapondorumuluye?” ningí. \p \v 45 ⸤Aku siku ningí kinia⸥ yuni onondo pundu topa nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Onone i nanga genupili yombomanga imbi naa mololi se naa liku tapondoringi aku kinia na naala liku tapondoringi.” nikiru.” nimbá. \p \v 46 “Kanu-kinia kanu ⸤seko kinjilimili⸥ yomboma pungu kamu alieli-alieli molko kinjiku mindi puli koleana pungí, aku-na-kolo sumbi nili yomboma pungu kamu alieli-alieli molko kondoko mindi puli koleana pungí.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu. \mr Kolomongo-Awili 26-28 \ms1 Yesusi Mindili Nomba Kolopa, Kelepa Lomboropa Ola Molorumu Semanemo \c 26 \r 26:1-5 \s1 Yesusi Tongendo Langi Niringi Semanemo \p \v 1 Yesusini ⸤yu pe yando ombá mele⸥ ungu akuma nimba pora sipale yunga lombili andolimando nimbale: \v 2 “Ono pilkimili, wale talo we omba pumbá kinia Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu Mele Pilielemolo Walemo wendo ombá. Aku walemo wendo ombá kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo “Kolopili unju-perana ola uku toko panjangi.” ningu liku anju singí.” nirimu. \p \v 3 Yesusini aku sipa nirimu walemonga Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yomboma nokoringi tapu-yema kinia, ono Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa ‘Kayapasi’ nili ye akumunga ulkana pungu liku maku tokole niringimuni, \v 4 Yesusi kiyongo ningu ka siku tongendo langi ningu moloringi. \v 5 Ningu molko ninguli: “⸤Nondopo tamili,⸥ aku-na-kolo Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu Mele Pilielemolo Walemanga ⸤ ‘uluma sepo molamili.’ ningu⸥ yombo awisili ya Jerusalleme ongo maku toko molongemonga yu iseli-u topo kondomolo kinia onone olio-kinia mumindili kolko opa senge kene iseli-u naa topo, keleamili.” niringi. \r 26:6-13 \s1 Ambo Sene Yesusinga Pengena Wambola Ondondorumu Semanemo \p \v 6 Kolea-kanga Betani ye se u kuru laká nombale kelierimu ye se, imbi leko “Ye Kuru Laká Noli Saimono” niringi kanumunga ulkana Yesusi molopili \v 7 ambo se wambola mingi paa peanga se yu molorumuna memba orumu. Kanu wambola paa muna tolimunga kou-mone paa awili sepa purumu. Akumu memba ombale Yesusi kere-langi noli polo molorumuna memba omba ⸤ ‘Yu sepo kondambo.’ nimba⸥ pengena ondondorumu. \v 8 Yuni aku serimu kinia kanokole Yesusi lombili andolima konopu kiri panjiku ninguli: “Aku wambolamo nambi semu-na we seko kinjikinuye? \v 9 Aku wambolamo kou-mone limolánje kou awisili lipuli yombo koropama moke sepo silimolá.” niringi. \p \v 10 ⸤Onone ambomondo⸥ aku siku ⸤niringi⸥ pilipa Yesusini onondo nimbale: “I ambomo-kinia nambi semu-na ungu awisili nikimiliye? Yuni na-kinia ungu peanga se semu. \v 11 Yombo koropama ono-kinia alieli molonge-na-kolo na ono-kinia alieli naa molombo. \v 12 Na kolombo kinia óno sengemonga yuni i wambola muna tolimu nanga kangina ondondomu. \v 13 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ma-koleamanga pali i ⸤nanga⸥ semane peangamo andoko toko singí kinia i ambomone kiniá semu semanemo kepe ‘Yombomane pilkuli ‘Yuni sepa kondorumu.’ ningu piliangi.’ ninguli aku semanemo toko singíla.” nikiru.” nirimu. \r 26:14-16 \s1 Judasini Yesusi Yunga Opa-Touma “Lipu Simbu.” Nimba, Nimba Panjerimu Semanemo \p \v 14 Kanu walemonga Yesusi yu lombili andoli ye rurepo akumanga ye se, yunga imbimu Judasi Isikeriote, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima moloringina pumba, \v 15 ono mangilipa pilipa nimbale: “Nane ono Yesusi ambolko ka singí aulka se lipu ora sindu liemu onone na ⸤kou⸥ nambi seko singíye?” nirimu. ⸤Aku nirimu kinia pilkuli⸥ onone kou-sillipa mongo wane-paono-tene kambu toko yu siringi. \v 16 Kanu-kinia yu kelepa yando ombale Yesusi lipa ono simba aulka se koropa molorumu. \r 26:17-25 \s1 Yesusi Lombili Andolima Kinia Pea Kamu Kere-Langi Noringi Semanemo \p \v 17 Pellawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Koromonga pulu-pulu walemo wendo orumu kinia ⸤Juda yombomane Pulu Yemone u ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kongi sipisipi walo se toko nonge mele pilkuli niringimuni,⸥ Yesusi lombili andoli yema yu molorumuna ongo mangilku pilku ninguli: “Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kongi sipisipi walo se kiniá nonimu kolea sena pumbu sepo wamo-pamili konopu lekenoye?” niringi. \p \v 18 ⸤Aku siku ningu mangilieringi kinia⸥ Yesusini ⸤ye se molomba mele ono lipa ora sipa⸥ nimbale: “Ne kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ sukundu punguli, ne ye akumu molombana pungu yundu i-siku niengi: “Ungu Mane Síli Yemone i-sipa nimu: “Na-kinia ulu se wendo ombá walemo nondopa wendo ombá sekemo. Nunga ulkana sukundu na kinia na lombili andolima kinia olio Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulú kongi sipisipi walomo nomolo.” nimu.” niengi.” nirimu. \p \v 19 Kanu-kinia lombili andolima pungu Yesusini nirimu mele se-punguli niringimuni, Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingí kongi sipisipi walo nongemo seko wamoko taltoringi. \p \v 20 Kanu-kinia, ipupini ena pumba kala torumu kinia Yesusi kinia lombili andoli ye rurepo kinia ⸤ongo⸥ kere-langi noli polona moloringi. \v 21 Kere-langi nongo moloringi kinia Yesusini nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “Ononga ye sene na lipa nanga opa-touma simba.” nikiru.” nirimu. \p \v 22 ⸤Aku nirimu kinia pilkuli⸥ ononga konopumanga umbuna awili-sepa serimu pilkuli yu-mele-mele mangilku ninguli: “Ye-Awilimu, nando nikinuye?” niringi. \p \v 23 Yesusini pundu topa nimbale: “⸤Ono nanga ye rureponga⸥ ye se na-kinia kere-langima polo awi-suku-singina ola lemó se waltikele lipu nombolo yemone na lipa, opa-touma anju simba. \v 24 Kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo-kinia senge mele koronga-u ningu panjeringi semanemo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna molemo mele sika opa-toumane senge, aku-na-kolo yu lipa opa-touma simba yemo mindili nomba paa molopa kinjimba. Yu molopa kinjimbamonga ye akumu anumuni naa melkanje papu. Yu mindili naa nolka.” nirimu. \p \v 25 Yesusini aku sipa nirimu pilipale Judasi, yu lipa anju simba serimu yemo, yuni yundu nimbale: “Rapai, nikinu yemo na mólonje?” nimba mangilierimu kinia \p Yesusini yundu “Sika, nu.” nirimu. \r 26:26-30 \s1 Yesusi Yu Kolorumu Mele ‘Pe Pilku Molangi.’ Nimba Kere-Langi Sirimu Noringi Semanemo \p \v 26 Ono kere-langi nongo molangi Yesusini berete se lipa Pulu Yemo-kinia “Ange.” nimba ambolopa peke lepa yu lombili andolima sipa nimbale: “Imu nanga kangimu ono liku nangi.” nirimu. \p \v 27 Pe no-waene-kapo se lipale Pulu Yemo-kinia “Ange.” nimba ono sipa nimbale: “⸤I no-waenemo⸥ ono pali liku nangi. \v 28 I ⸤no-waene⸥ sikirumu nanga mememo. Pulu Yemone ⸤yu kinia yunga yomboma kinia molonge mele⸥ ungu se nimba panjipa mi lierimu kanu ungumu ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu ‘Yombo awisilinga ulu-pulu-kirima kamu mania pupili. Pulu Yemone kelepa naa kanopa, siye kolopili.’ nimbu nanga mememo ondondopole ⸤kolombo⸥ aku mememo imu. Akumu ono pali liku nangi. \v 29 Nane onondo i-sipu nimbu sikirumu: “Iseli-u na no-waene kelepo paa naa nombó. Pe mindi, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana ono-kinia no-waene kondemo kelepo nombó.” nikiru.” nirimu. \p \v 30 ⸤Kere-langi nongo pora sikuli⸥ ono Pulu Yemonga konane se ninguli, pena pungu Ma-Pangi Unju Ollipi Kaliana ola puringi. \r 26:31-35 \s1 Pitane Yesusi “Naa Kanolio.” Nimbá Mele Yesusini Yu U Nimba Sirimu Semanemo \p \v 31 Kanu-kinia Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Paa kiniá ipulieli ⸤opa-toumane⸥ na-kinia senge ulumu kanokole onone pali na munduku kelenge. ⸤Aku siku senge mele⸥ Pulu Yemone u nirimu yunga bokuna molemo kanumu. Pulu Yemone ⸤ungu-iku se topa⸥ nimbale: \q1 “ “Kongi sipisipi tapu-yemo tangi.” nimbú, \q2 yu tonge kinia sipisipima bulu-balu ningí.” \m nirimu, ⸤aku mele kiniá wendo ombá⸥. \v 32 ⸤Iseli-u na toko kondonge kinia ono sika bulu-balu ningí⸥-na-kolo na lomboropo ola molopole nimbúmuni, na kumbi lepo kolea Gallillindu pumbú, ⸤ono pe akileko akuna onge kinia kelepo pea molomolo⸥.” nirimu. \p \v 33 ⸤Yesusini aku sipa nirimu kinia pilipa⸥ Pitane nimbale: “Nu-kinia ulu se wendo ombámonga kanokole onone pali ‘Nu sika.’ ningu kuru mondolemele mele mania pumbá kinia nu aku siku munduku keliengi liemu nane nu paa mundupu naa kelembo, paa mólo.” nirimu. \p \v 34 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nu paa sika nimbu sikirumu: “Paa kiniá ipulieli, kera gulta u ko naa topili nuni ⸤pipili kolkole⸥ wale yopoko nando kolo toko “Yu nawe? Na naa kanolio.” nini.” nikiru.” nirimu. \p \v 35 Aku-na-kolo Pitane yundu nimbale: “Na nu-kinia kopu selembolomonga olto pea “Topo kondomolo.” níngi liemu kepe nu “Naa kanolio.” paa naa nimbú.” nirimu. Lombili andoli ye wemane pali “ “Nu naa kanolemolo.” paa naa nimulú.” niringila. \r 26:36-46 \s1 Kolea Gesemani Yesusini Pulu Yemo Kinia Ungu Nimba Mawa Serimu Mele Semanemo \p \v 36 Kanu-kinia Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia kolea ‘Gesemani’ nilina puringi. ⸤Akuna puringi⸥ kinia yuni onondo nimbale: “Na anju pumbu Pulu Yemo kinia ungu ni-pukuru kene ono ya molaa.” nirimu. \v 37 Aku nimbale Pita kinia Seperi malo ⸤Jemisi kinia Jonotolo⸥ pea lipa memba pumbale ⸤ ‘Na seko kinjingí ulumu paa nondopa wendo ombá sekemo.’ nimba pilipale⸥ yu yuyu kondo kolopa konopu kiri panjipa kameléna mindili sepili molorumu. \v 38 Yuni onondo nimbale: “Nanga konopuna umbuna paa awili se sepomo kene na kolombo none sekemo. Ono uru naa peko na-kinia pea kopu sepo nokopo kondopo molamili, ono ya we mimi siku kanoko molaa.” nirimu. \p \v 39 ⸤Aku nimbale⸥ yu yuyu kanga-kolte anju pumba komorongo langopa tamalu pepa Pulu Yemo-kinia ungu nimba mawa sepa nimbale: “Nanga Tata, na nondopo ⸤mindili noli⸥ no-mingina no nombómo ‘Naa nambo.’ nini aulka se lemó liemu paa papu na-kolo ‘Nane sepole nanu konopu simbú.’ konopu lekero mele naa sambo. Nuni kanoko peanga piliení ulumu mindi sambo.” nirimu. \p \v 40 Aku nimbale kelepa yunga lombili andoli ye yopoko moloringina yando omba ono uru peringi kanopa Pitando nimbale: “Ono uru naa peko na-kinia ena kanga-kolte manda \m we kanoko kondoko naa molemoláye? \v 41 ‘⸤Kurumanga nokoli Setenene⸥ olio kondi tomba kinia sepo kinjimulú kene.’ ninguli ⸤uru naa peko⸥ Pulu Yemo-kinia ungu ningu kanoko kondoko molaa. Sika ‘sepo kondamili.’ nimbu konopumane pilielemolo-na-kolo semolondo kangimu siye sepa tondolo naa pulimú.” nirimu. \p \v 42 Aku sipa nimbale yu kelepa anju pumba u Pulu Yemo-kinia ungu nimba mawa serimu mele kelepa nimbale: “Nanga Tata, na ‘⸤Mindili noli⸥ no-mingina nomo nani.’ nirinu nomo naa nombó kinia we pemba liemu nuni ‘Wendo opili.’ konopu leno mele na-kinia wendo opili.” nirimu. \p \v 43 Kelepa yando orumu kinia ono uru orumu-kulu kelko uru peringi kanopale \v 44 yu kelepa wale yopoko-sipa anju pumba Pulu Yemo-kinia ungu u nimba mawa serimu mele kelepala nirimu. \p \v 45 Kelepa yando omba lombili andolimando nimbale: “Nambi semu-na we uru peko mulu pilku molemeleye? Kaname! Yemone Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤toko kondonge⸥ ulu-pulu-kiri selemele yema lipa simba enamo wendo ombá sekemo. \v 46 Ola gilku pamili wame! Na lipa anju simba yemo okomo kanaa!” nirimu. \r 26:47-56 \s1 Yesusi Ka Siringi Semanemo \p \v 47 Yesusini ⸤kolea Gesemani yu lombili andolimando⸥ aku nimba molopili yu lombili andoli rurepo akumanga ye Judasi orumu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, kanu yemane liku mundoringi ye awisili, yombo toli lu-pultama kinia kopema kinia mengo, Judasi kinia oringi. \v 48 U Yesusi molorumuna naa wangi Yesusi Juda ye awilima lipa simba nimba panjerimu ye ⸤Judasini⸥ ono Yesusi yu ipulieli manda kanonge mele nimba sipa nimbale: “Nane ye se kanopole kangulumbu akumu Yesusi. Yu ambolko ka siee.” nirimu. \v 49 ⸤Aku yema⸥ oringi kinia ⸤Judasi⸥ yu Yesusi molorumuna sumbi sipa ombale “Rapai, nu akuna gilienu lémo.” nimba omba yu kangulorumu. \p \v 50 Aku serimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Ano, nuni sení okono mele sumbi siku sei.” nirimu. \p ⸤Judasini Yesusi kinia serimu mele⸥ kanokole oringi yemane yu liku ka siringi. \v 51 Aku seringi kinia kanopale Yesusi pea kopu seko gilieringi ye sene yunga lu-koyamo kulu topa wendo lipa Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye se topa yunga komu se topa laká lenderimu, aku komumu wendo orumu. \p \v 52 ⸤Yuni aku serimu kinia kanopale⸥ Yesusini yundu nimbale: “Nunga lu-koyamo kelko lakilí! Lu-koya liku yombo tonge yomboma lu-koyane toko kondongela, aku kene ⸤ ‘Mólo.’ nimbu lu-koyamane ulu se naa samili⸥. \v 53 Nane nanga Tata mangilipuli “Liku tapondou.” nilkanje yuni angello ami talape rurepo, molo olandopa malapunga selu molo talo, popenge sepa na “Liku tapondangi paa.” nimba lipa mundulka akumu nu naa pilkinuye? \v 54 Aku-sipa na-kolo ⸤angellomane ongo opa-toumane na ‘naa tangi.’ ningu liku tapondolemolánje⸥ Pulu Yemonga bokuna na-kinia wendo ombá nimba molemo mele nambi sepa wendo olkaye?” nirimu. \p \v 55 ⸤Aku nimbale⸥ Yesusini ⸤yu ka singí oringi⸥ ye awisili ongo moloringimando nimbale: “Na ‘yombo topo wa noli yere molio.’ konopu lekole na ka singíndu yombo toli lu-pultama kinia kopema kinia mengo okomeleye? Ulka-tembele ⸤kerepuluna we-yomboma maku toko molemele⸥ koleana alieli ono pea molemolo kinia ungu-mane sipu molio kinia na liku ka naa silimili kanumu. \v 56 Aku-sipa na-kolo i-sipa wendo okomo ulumanga pali Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye marene ulu mare ⸤na-kinia⸥ pe wendo ombá mele u ningu bokuna toringi molemo mele kamu wendo okomo.” nirimu. \p Kanu-kinia yu lombili andolima pali ⸤ ‘Olio pea ka singínje.’ ningu pilkuli⸥ yu munduku kelko ono talopa leko puringi. \r 26:57,59-68 \s1 Juda Ye Awilimane Onono Yesusinga Kote Pilku Yu Seko Kinjeringi Semanemo \p \v 57 Kanu-kinia Yesusi ka sikuli Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Kayapasi molorumuna mengo puringi. Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, onone ⸤ ‘Yesusi kote sendepo piliamili.’ ningu⸥ akuna u ongo maku toko moloringi. \r 26:58,69-75 \s1 Pitane Wale Yopoko Kolo Topa “Yesusi Yu Naa Kanolio.” Nirimu Semanemo \p \v 58 Aku-sipa na-kolo ⸤Yesusi mengo puringi kinia⸥ Pita lombili akilepa taka lepa pumba, Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga ulkana, ulka gilipa pala mele lipa makapu serimu, awi-suku-singina yombo maku toringi kolea we lierimuna paa sukundu pumba, ‘Yesusi nambi sengenje piliambo.’ nimba ⸤Yesusi nokoko moloringi⸥ ele-yema kinia molorumu. \b \p \v 59 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga kanjollo yema pali kinia, akumane Yesusi yu toko kondongendo ulu se sepa kinjerimu ulu se ‘Yombo sene ‘yu i-sipa i-sipa sepa kinjerimu.’ nimba kolo topa nipili.’ ningu yombo se koroko moloringi kinia \v 60 yombo awisili ongo ungu mare kolo toko niringi-na-kolo onone yu manda toko kondonge ungu se naa niringi. \p Laye-kolte pe mele yombo talo ongo \v 61 ⸤kolo toko⸥ ninguli: “I yemo i-sipa nirimu ⸤pilierimbulu⸥: “I Pulu Yemo ⸤popo toko kaloli⸥ ulka-tembelemo nane topo sikisipuli wale yopoko omba pupili ulka-tembele ⸤konde⸥ se manda kolali sepo takombo.” nirimu. ⸤Yuni aku nirimumunga ‘Yu Pulu Yemo mele molio.’ konopu lepale aku nirimumu nimba kinjerimunje⸥.” niringili. \p \v 62 Aku niringili pilipale Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo ola gilipa Yesusi mangilipa nimbale: “Ungu se pundu toko naa nikinuye? Nu ⸤ningu kinjerinu mele⸥ nikimbilimu nambolka ulumu ningu kinjerinumundu nikimbiliye?” nirimu. \p \v 63 Aku-na-kolo Yesusi ungu se pundu topa naa nimba we gilierimu. \p Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone yundu kelepa nimbale: “⸤Nu moleno mele paa sika ningu sieni.⸥ Konde Molopa Mindi Puli Pulu Yemo pilipa molopili “Paa sika nikiru.” ningu mi lekole, Pulu Yemo yunga Malo, yuni olio “Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu sika nu molo móloye? Olio paa ningu si!” nirimu. \p \v 64 Yesusini nimbale: “Akumu na.” ⸤nirimu⸥. “Ungu se pea onondo pali nikirula. Pe walte Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo, Ye Tondolo Olandopa Púlimu ⸤kinia mélema nokombando⸥ yunga ki-lomekondo molopa, kupamanga ola molopa mania ombá ono kanonge.” nirimu. \p \v 65 Aku sipa nirimumunga ⸤ ‘Yu Pulu Yemo mele molio.’ nimba nirimu-kulu⸥ pilipale Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone ⸤paa pilipa kiri pilipa⸥ yunga wale-pakolimu yuyu ambolopa sungu sipa nimbale: “Kiniá yu yuyu paa sika Pulu Yemo ungu-taka tondokomo kene pilipuli mongo liltimu mele nimba simba yombo se pea nambi semu-na koromoloye? Yu yuyu paa sika Pulu Yemo ungu-taka tondokomo pilkimulu. \v 66 Nambolka konopu lekemeleye? ⸤Yu-kinia nambi samiliye?⸥” nirimu kinia onone ninguli: “Yu Pulu Yemo ungu-taka tondopa marake semumunga topo kondomulu liemu papu.” niringi. \p \v 67 Kanu-kinia onone yunga kumbikerena elkambe toko munduku, ki-lumuni toringi. Marene yu laruwa toko ninguli: \v 68 “Nu ‘Pulu Yemone olio nokopa kondomba ye se “Lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu molio.’ nilinu kene nawene nu tokomonje ningu para si.” niringi. \r 26:69-75 \s1 ⸤Semanemonga imbimu inia yakondo 26:58 molemo.⸥ \p \v 69 Kanu-kinia Pita yu pena mele, yomboma liku maku toringi koleana molorumu kinia kongono sendeli kendemande-ambo se Pita molorumuna omba yundu nimbale: “Nu kepe Gallilli disiriki ye Yesusi kinia pea kopu seko moloringi kanumanga ye se lémo.” nirimu. \p \v 70 Aku-sipa na-kolo akuna moloringi yomboma pali kanoko molangi Pitane kolo topale “Mólo.” nimba “Nu nikinu mele na naa pilkiru.” nirimu. \p \v 71 Aku nimbale Pita yu ulka kerepuluna pumba molopili kongono sendeli kendemande-ambo sene yu kanopale akuna moloringi yombomando nimbale: “I yemo yu Nasarete ye Yesusi kinia pea kopu seko molongi ye se lémo.” nirimu. \p \v 72 Pitane kelepa “Mólo. Nuni nikinu yemo na naa kanolio.” nimbale Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu. \p \v 73 Kanga-kolte pe mele, Pita gilierimuna nondoko gilieringi yemane ⸤yu ungu wallo-kolte lupa mele nirimu mele pilkuli⸥ yu gilierimuna ongo yundu ninguli: “Kolea Gallilli disiriki yombomane ungu nilimili mele nu aku siku ungu nikinu pilkimulu. ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia kolea Gallilli disiriki yemala,⸥ nu kepe Gallilli ye se, aku kene ‘Nu paa sika yu lombili andoli ye se lémo.’ konopu lekemolo.” niringi. \p \v 74 Aku niringi kinia Pitane Pulu Yemonga imbi lepa tondolo mundupa mi lepa nimbale: “Paa sika nikiru. Ono nikimili yemo paa naa kanolio. Kolo tokoro liemu Pulu Yemone na topa kondopili.” nirimu. \p Aku nirimu kinia popenge sepa kera gulta ko torumu. \p \v 75 Aku serimu kinia pilipale Yesusini yundu “Kera gulta u ko naa topili nuni wale yopoko kolo tokole “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu Pita kelepa pilierimu. Pilipale ⸤ ‘Ama, paa sepo kinjendu lepomo. ‘Paa naa sembó.’ konopu lierindu mele sika sendu.’ nimba pilipale⸥ pena pumba kola paa awili-sepa serimu. \c 27 \r 27:1-10 \s1 Ye Judasi Kinia Ulu Se Wendo Orumu Semanemo \p \v 1 Orili-u kolea kokele tangorumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia onone pali ⸤Yesusinga kotemo pilku pora sikuli⸥ ‘Yu topo kondamili.’ ningu, ningu panjeringi. \v 2 Aku ningu panjikuli yu liku, ka toko, mengo pungu, ⸤Romo⸥ gapomano ye nokoli Paillate molorumuna mengo pungu kote senderingi. \b \p \v 3 Kanu-kinia Judasi, yu Yesusi lipa yunga opa-touma sirimu ye kanumu, Yesusinga kotemo pilkuli “Kolopili, toko kondangi.” niringi kinia pilipale yuni Yesusi ono lipa sirimu mele pilipa kiri pilipale kelepa konopu topele topa ononga kou-sillipa wane paono tene u yu siringima kelepa memba pumba Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Juda yombomanga tapu-yema kinia sipa nimbale: \v 4 “Nane ye ono lipu sindu kanu yemo yu ungu se sepa naa kinjeli yemo ‘Toko kondangi.’ nimbu lipu sindumu paa ulu-pulu-kiri se sendu.” nirimu. \p Aku-sipa na-kolo onone pundu toko ninguli: “Akumu olionga ungu se mólo. ⸤Nu nunu mindi olio liku sinu.⸥ Akumu nunga kongonomo.” niringi. \p \v 5 Kanu-kinia Judasi yuni kou-sillipa kanuma memba pumba ⸤Pulu Yemo popo toringi⸥ ulka-tembele palana topa anjukundu mundupale yu ono mundupa kelepa anju purumu. Anju pumbale ‘Ka nombo kolambo.’ nimbale ka se lipa memba pumbale ka nomba kolorumu. \p \v 6 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane kou kanuma ⸤mania-polona⸥ lierimu kanoko liku ninguli: “I kouma yombo topo kondomolondo símuluma kene ulka-tembele kouma kinia sere lepo taltomolo kinia manda naa sembá. Akumunga ungu-mane se pelemo kene naa taltamili.” ninguli \v 7 ungu se ningu panjiku ninguli: “I kou-monemane mingi-sosipene mane sepa wamolemo yemonga mamo topo topo liemili. Yombo ma se naa lepa ononga kolea suluna yombo ya ongo molemelemanga yombo kolongema akuna óno sangi.” ninguli aku siku topo toko liltingi. \v 8 ⸤Kanu kou-monemane ye se toko kondonge aulkamo akisinderingi koumane⸥ aku seringimunga kanu mamo imbi leko ‘Yombo Toko Meme Ondoringi Mamo’ niringi mele kiniá kepe aku sipu nilimulu. \p \v 9-10 ⸤Juda ye awilimane⸥ aku siku seringimunga Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Jeremayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Yuni nimbale: \q1 “Ye-Awilimuni nando “Sei.” nirimu mele \q2 ono aku siku sengendo \q1 Isirele yombomane “Ye akumu kou-sillipa \q2 wane paono tenene topo toko liengi.” \q3 niringi kouma likuli, \q1 kanu koumane mingi-sosipene \q2 mane sepa wamorumu yemonga mamo \q3 topo toko liltingi.” \m nirimu kanumu mele kamu wendo orumu. \r 27:⸤1-2⸥,11-26 \s1 Romo-Gapomano Ye Nokoli Paillate Kote Pilipa Molopa Yesusinga Kotemo Pilipale “Kolopili.” Nirimu Semanemo \p \v 11 Judasi aku sipa sepa molopili Yesusi Romo gapomano ye nokoli ⸤Paillate⸥ molorumumunga kumbikerena gilierimu kinia kanu ye nokolimuni ⸤yunga kotemo pilipale⸥ yu mangilipa pilipa nimbale: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molo móloye?” nirimu. \p Yesusini pundu topa nimbale: “Sika nikinu. Akumu na.” nirimu. \p \v 12 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, ⸤Juda yombomanga⸥ tapu-yema kinia, onone Yesusi kote sendeko Paillatendo ⸤kolo toko⸥ ungu awisili ninguli ningíndu “Yesusi yu sepa kinjilimú.” ningu yu kote senderingi kinia Yesusi yu ungu se naa nimba we gilierimu. \p \v 13 ⸤Yesusini ungu se naa nirimu kanopale⸥ Paillatene yundu nimbale: “Nu ulu kiri awisili serinu nikimili mele nu naa pilkinuye?” nirimu kinia \p \v 14 Yesusi ⸤yu sepa kinjerimu niringi mele⸥ pundu topa ungu seluri kepe naa nimba ⸤we gilierimu kinia kanopale Romo⸥ gapomano ye nokoli kanumuni paa mini-wale mundupa konopu awisili kimbu sirimu. \p \v 15-16 ⸤Yesusi kote sendeko molangi,⸥ ye se, yunga imbi Barapasi, yu mongo liltimu mele yomboma pali pilku moloringi kanu yemo yu ka-ulkana perimu. ⸤Kalia-ingi senga senga, Juda yombomane kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kere-langi noringi walema wendo orumu kinia onone ka-ulkana perimu ye se imbi leko “Wendo liku mundou.” ningu mawa seringi kinia ⸤Romo⸥ gapomano ye nokolimuni kanu yemo wendo lipa yomboma sirimu. \v 17 ⸤Aku siku se-pu-pu seringi walema kamu wendo omba pepili Yesusi kote senderingi pilipale nirimumuni,⸥ Juda yomboma liku maku toko moloringi kinia Paillatene ono mangilipa nimbale: “Ye nawe ka-ulkana wendo lipu ono siembo konopu lekemeleye? Ye Barapasi wendo lipu siembo, molo onone “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.” nilimili ye Yesusi wendo lipu siemboye?” nirimu. \v 18 ⸤We-yomboma Juda yombomanga ye awilima munduku kelko ononga unguma liku mokoli seko Yesusinga ungumu pilku yu lombili andoringimunga Juda yombomanga ye awilima⸥ Yesusi-kinia konopu kiri panjikuli kote senderingi-na pilipale Paillatene aku sipa nirimu. \p \v 19 Paillate kote pilieli polona ⸤molopa ‘Juda ye awilimane pundu toko ungu se ningínje.’ nimba nokopa⸥ molorumu kinia yunga menuni ungu se yu molorumuna nimba mundupa nimbale: “Nuni andi ye sumbi nílimu ungu se naa sei. Kiniá yu kaima sepo kanondumunga nanga konopuna umbuna awisili wendo omu kene yu ungu se paa naa sei.” nirimu. \p \v 20 ⸤Paillatene “Ka-ye nawe wendo lipu siemboye?” nirimu kinia pilkuli⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, ⸤Juda yombomanga⸥ tapu-yema kinia, onone we-yomboma kondi toko ungu-umbu tondokole “ “Yesusi topa kondopili. Barapasi wendo lipa sipili.” niee.” niringi. \p \v 21 ⸤Aku niringi kinia pilipale Romo⸥ gapomano ye nokolimuni onondo “Yetolonga ‘nawe wendo lipu siembo.’ konopu lekemeleye?” nimba mangilierimu kinia \p onone pundu toko ninguli: “Ye Barapasi ⸤wendo liku yando si⸥.” niringi. \p \v 22 Aku niringi kinia pilipale Paillatene onondo nimbale: “Aku liemu, onone “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.” nilimili ye Yesusi, nambi samboye?” nimba mangilierimu kinia \p onone pali “Yu unju-perana kolopili uku toko panjei!” niringi. \p \v 23 Aku niringi pilipale yuni onondo nimbale: “Aku nambi semuye? Yu mongo nambolka mongore limuye?” nirimu. \p Aku-sipa na-kolo onone ⸤kelko⸥ paa tondolo munduku ninguli: “Mólo! Yu kolopili, unju-perana uku toko panjei!” niringi. \p \v 24 Yunga ungumu naa pilku, opa senge seringi kanopale Paillatene no mare kolopa lipa, yombo liku maku toko gilieringima kanoko molangi ki kulumiye topa nimbale: “I yemo toko kondonge kolomba kinia ono-kinia ungu pemba; nanga ungu se naa pemba.” nirimu. \p \v 25 ⸤Aku sipa nirimu kinia pilkuli⸥ yombomane pundu toko ninguli: “Yu tonge kolombamonga umbuna pembamo olio kinia olionga bolangoma kinia pepili.” niringi. \p \v 26 Kanu-kinia ye Barapasi ka-ulkana wendo lipa ono sirimu. ⸤Aku sepale⸥ Yesusi lipa ⸤yunga ami-yema⸥ sipa nimbale: “Yu ka-pultane tokole pe ‘Unju-perana kolopili.’ ningu mengo pungu unju-perana uku toko panji-paa.” nirimu. \r 27:27-31 \s1 Romo Ami-Yemane Yesusi Ungu-Taka Tondokole “Kolopili.” Ningu Mengo Puringi Semanemo \p \v 27 Kanu-kinia ⸤Romo⸥ gapomano ye nokolimunga ami-yemane Yesusi liku kanu ye nokolimu perimu ulka awili akuna sukundu ⸤yomboma liku maku toko moloringi koleana⸥ punguli, ononga ami talape yema pali “⸤Yesusi ya molemona⸥ sukundu-sukundu waa.” niringi. \v 28 Kanu-kinia yunga mulu-maminiama kulku wendo lindiku, ‘Yu ye nokoli kingi se none sepili.’ ningu mulu-maminia kondoli peanga se pakondoko, \v 29 unju-ka koko molorumu se mulkowe seko ‘Ye nokoli kingimunga waniemo.’ ningu pengena mere mundunduku, kingimane unju kope se we ambololemele mele koló se liku yunga ki-lomekondo amondokole niringimuni, yu gilierimuna komorongo toko pondoko ungu-taka tondoko imbi we kólo toko ambolko paka tondongendo “Juda yombomanga ye nokoli kingimu, nu gilinuye?” ningu \v 30 yunga kumbikerena elkambe toko kandoko, koló kope ambolorumumu liku yunga pengena kope to-pu-pu seringi. \r 27:31-66 \s1 Yesusi Toringi Kolorumu Kinia Óno Seringi Semanemo \r 27:31-44 \s1 Yesusi Unju-Perana Ola Uku Toko Panjeringi. Unju-Perana Pepili Juda Yombomane Yu Ungu-Taka Tondoringi Semanemo \p \v 31 Yu aku siku ungu-taka tondoko pora sikuli mulu-maminia kondolimu kulunduku, yunga u panjerimu mulu-maminiama kelko panjindikuli “Yu unju-perana kolopili, panji-pamolo.” ningu yu liku mengo puringi. \p \v 32 ⸤Romo ami-yemane Yesusi Jerusalleme palana⸥ ultu mengo pungí punguli niringimuni, kolea Sairini ye se, yunga imbi Saimono, ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unju-peramo “Kolali seko mendei.” ningu siringi. \v 33 ⸤Punguli⸥ kolea Golkota pungu akuna moloringi. ⸤Golkotanga ungu-pulumu ‘penge-bele lieli koleamo’ .⸥ \v 34 ⸤Yesusi akuna mengo punguli niringimuni, ‘Yomboma mindili naa nangi.’ ningu⸥ no-waenena sukundu marasene kombili seli se munduku taltoringi aku no-waenemo ‘Yu nopili.’ ningu, siringi-na-kolo aku no-waenemo nomba pilipale “Mólo.” nimba naa norumu. \p \v 35 Kanu-kinia ⸤ami-yemane⸥ yu unju-perana ola panjikuli unjumu liku ola anjeringi. ⸤Aku sekole, u unjuna ola uku toko naa panjikuli⸥ yunga mulu-maminia ⸤kulunduku taltoringima⸥ ‘Moke samili.’ ningu ono yu-mele-mele lingí mele pilingindu kou-kate seko pe mulu-maminiama liltingi. \v 36 Pe yu unju-perana ola giliepili tapu seko kanoko moloringi. \v 37 ‘Yu mongo liltimu mele yomboma kanangi.’ ningu \qc I YE YESUSI JUDA YOMBOMANGA YE NOKOLI KINGIMU \m ningu imbi toko yunga pengena olakondo unjuna mondoringi. \p \v 38 Opa seko mélema wa liltingili ye talo pea unju-pera talonga uku toko panjeringila. Se Yesusi yunga ki-lomekondo uku toko, se ki-tarokondo uku toko panjeringi. \p \v 39 Akuna ongo puringi yombomane Yesusi ⸤kanoko kiri pilkuli yu⸥ ungu-taka tondoko iri-mele toko \v 40 ninguli: “Aa! “Ulka-tembelemo sikisipuli kelepo wale yopoko omba pupili takopo limbu.” nirinu yemo, ‘Naa kolambo.’ ningu nu nunu liku tapondou. Nu sika Pulu Yemonga Malo liemu unju-perana mania ou.” niringi. \p \v 41 Aku sikula Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, ⸤Juda yombomanga⸥ tapu-yema kinia, onone kepe yu ungu-taka tondoko ninguli: \v 42 “Yu yombo wema ‘Naa kolangi.’ nimba lipa tapondorumu-na-kolo yu yuyu ‘Naa kolambo.’ nimba manda naa lipa tapondokomo. Yu ‘Isirele yombomanga ye nokoli kingimu ⸤molio.’ nilimú mele sika aku sipa⸥ molemo liemu yu yuyu unjuna mania opili. Yu yuyu unjuna mania ombá kinia kanopole ‘Yu sika olionga ye nokoli kingimu.’ nimbu tondolo mundupu pilimulú. \v 43 Yuni ‘Pulu Yemone na lipa tapondomba.’ nimba kuru mondopa molemo kanumu; yu “Pulu Yemonga Malo molio.” nilimú kene Pulu Yemone yu kanopa peanga pilipa, ‘Yu mania we olkanje papu.’ konopu liemu liemu manda, yu omba yu lipa tapondopa ⸤unjuna wendo lipili⸥. ⸤Aku sipa semu liemu ‘Yu sika Pulu Yemonga Malo.’ nimbu kuru mondomolo⸥.” niringi. \p \v 44 Wa noli ye talo yu-kinia unjutolonga uku toko panjeringi yetolone yu aku siku ungu-taka tondoringilila. \r 27:45-56 \s1 Yesusi Kolorumu. Kolorumu Kinia Ulu Mare Wendo Orumu Semanemo \p \v 45 ⸤Yesusi unjuna ola we pepili⸥ awi-tangoli ena tuwellepo killoko serimu kinia kolea pali simbulu topale, pe ipupini ena tere killoko serimu kinia kelierimu. \v 46 Ipupini ena tere killoko mele serimu kinia Yesusini ru nimba nimbale: \q1 “Elloi, Elloi, llama sapakatani.” \m nirimu. Akumu Juda yombomanga ungu se. Akumunga pulumu i-sipa: \q1 “Nanga Pulu Yemo, nanga Pulu Yemo, \q2 na nambi semu-na munduku kelienuye?” \m nirimu. \p \v 47 Akuna nondoko gilieringimanga marene yuni aku nirimu kinia pilku ⸤sunduku⸥ ninguli: “Piliame. Yu Illainja mangilkimu.” niringi. \p \v 48 Aku nirimu kinia pilieringimanga ye se popenge sepa lisipa pumba ulú-pinja mele se lipa no-waene kombili seli mare akuna panjipale, ‘Yesusi no-waene kombili seli pinjana pelemomo nopili.’ nimba memba omba unju-pepena senga ka topa olando sirimu. \v 49 ⸤Aku-na-kolo yu no-waenemo sirimu mele kanokole⸥ we-yombomane ninguli: “Mólo. Kiniá unjuna we pepili. Illainjane sika yu ‘Naa kolopili.’ nimba lipa tapondopa mania limbando okomonje, kanopo kanamili.” niringi. \p \v 50 Yesusini ungu se tondolo ru nimbale, pe yunga minimundu ‘Pu.’ nimba yu kolorumu. \p \v 51 Yu aku sipa kolorumu kinia ⸤ulu awili mare⸥ waltikele ⸤wendo orumu.⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembele ⸤Jerusalleme sukundu gilierimu akuna sukundu Pulu Yemo molorumu⸥ suluminia paa kake sélimunga kerepuluna ⸤‘Yomboma sukundu naa pangi.’ ningu u alieli⸥ mulu-maminia awili sene pipi siku panjeringi gilierimu. ⸤Yesusi kolopa pora sirimu kinia⸥ kanu mulu-maminiamo awi-suku-singina olakondo maniando sipa olá torumu. ⸤Aku sepa,⸥ ma jimi-jimi se sepa, kou awilima topa ungu-mangu topa, \v 52 yombo u óno seringi koleama anju yando pumba, Pulu Yemonga yombo kake seli u koloringima ⸤Pulu Yemone⸥ topa makisinderimu. \v 53 Lomboroko ola molko óno-kolea peringina wendo ongole, Yesusi pe lomboropa ola molorumu kinia Pulu Yemonga kolea-awili kake selina sukundu punguli yombo awisili ‘Kanangi.’ ningu puringi. \p \v 54 ⸤Romo⸥ ami-ye wane anderete nokorumu yemo kinia, yu pea Yesusi serimu mele tapu seko kanoko moloringi ami-yema kinia, onone ma jimi-jimi sepa ulu lupa lupama wendo orumu kinia kanokole ono paa mini-wale munduku ninguli: “I yemo yu paa sika Pulu Yemonga Malo lepomo.” niringi. \p \v 55 Ambo awisili mele, ⸤Yesusi unju-perana kolorumu⸥ akuna sulu seko kanoko gilieringi. U kanu amboma ⸤ononga pulu-⸥kolea Gallilli disiriki munduku kelko Yesusi lombili andoko liku tapondoko nokoko ⸤Jerusalleme pea⸥ oringi amboma. \v 56 Ononga ambo se Makatalla taono ambo Maria, se Jemisi kinia Josese kinia olonga anumu Maria, se ye Seperinga malotolonga anumu. \r 27:57-61 \s1 Yesusi Óno Seringi Semanemo \p \v 57 Ipupini, kolea kala tomba serimu kinia Arimatia taono ye kamako se, yunga imbi Josepo, yu kepe Yesusi lombili andorumu ye se, yu omba \v 58 ⸤Romo gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna pumba, “Yesusinga ónomo na si.” nimba mawa serimu kinia Paillatene yu “Ónomo lipili.” nimba ⸤ami-yemando nimba mundorumu⸥. \p \v 59 ⸤Paillatene “Manda.” nirimu kinia⸥ Josepo pumba ónomo mania lipa, mulu-maminia konde sene lipa okorumu. Okopale \v 60 kou-kande konde se, Josepo yu ‘Kolombo kinia akuna na óno sangi.’ nimba kou-kande se akupa taltorumu kou-kandemonga sukundu memba pumba taltorumu. Taltopale kou-kande kerepuluna kou awili se perele-marele memba omba pipi sipale yu kelepa purumu. \v 61 Makatalla taono ambo Maria kinia Maria se kinia olo kou-kandemo lierimu kerepuluna nondoko ⸤yu ónomo kou-kandena taltorumu mele kanoko⸥ moloringili. \r 27:62-66, 28:11-15 \s1 Ami-Ye Marene Yesusi Óno Seringi Koleamo Nokoringi Semanemo \p \v 62 ⸤Kanu-kinia,⸥ ‘Opali ⸤koro molomolo⸥ wale Sambatemo.’ ningu pilkuli, kiniá-mele, mélema undu-undu siringi kanu walemo pora nirimu kinia opalikundu Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Parisi yema kinia, ono ⸤Romo gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna pungu liku maku toko gilku \v 63 ninguli: “Ye-Awilimu, ye kanumu u naa kolopa we molopale yombomane ‘Sika.’ ningu kuru mondonge unguma kolo topa nirimu kanu yemo yu “Kolopole wale yopoko omba pumbá kinia lomboropo ola molombo.” nirimu olio pilierimulu kene \v 64 ⸤nuni ami-yemando⸥ “Kanu yemo ⸤oleanga⸥ óno sengi kou-kandemo wale yopoko paa mimi siku nokaa!” nieni. Naa nokonge kinia yunga lombili andoli yemane ónomo ongo wa liku mengo punguli “Yu lomboropa ola molopa omba pumu.” ningí. Aku siku kolo toko ningí kinia yu u ‘ ‘Sika nikimu.’ niengi.’ nimba kolo torumu ungumu maniandopa, onone ‘Yombomane ‘Yuni sika aku sipa semu.’ niengi.’ ningu kolo tonge ungumu paa olandopa pemba.” niringi. \p \v 65 Paillatene ⸤Juda ye awilimando⸥ pundu topa nimbale: “⸤Aku liemu,⸥ ami-ye mare liku mengo pungu, “Yemo óno sengi koleamo nokoko kondangi.” ningu mondoko, ‘Yombomane óno-koleamo ungu se naa sangi.’ ningu ‘Aulkamo tondolo pipi siemili.’ konopu lenge mele sangi.” nirimu. \v 66 ⸤Aku nirimu kinia⸥ pilkuli ami-ye mare liku mengo pungu, yombo óno-kou-kandemo pipi siringi koumu pala seko pele leko ononga imbimu akuna toko mondokole, “Ami-yema akuna nokoko molangi.” ningu mondokole ⸤ono puringi⸥. \c 28 \r Kolomongo-Awili 28 \s1 Yesusi Lomboropa Ola Molopale Serimu Mele Semanemo \r 28:1-10 \s1 Yesusi Lomboropa Ola Molorumu Kinia Ambo Talone Yu Kanoringili Semanemo \p \v 1 ⸤Koro moloringi⸥ wale Sambatemo pora nimba, ononga pulu-pulu kongono walemo wendo ombándo kolea tangombando muni lierimu kinia Makatalla taono ambo Maria kinia, Maria se kinia, pungu ⸤Yesusinga⸥ ónomo taltoringi kou-kandena ⸤ónomo⸥ kanongele puringili. \p \v 2 Ye-Awilimunga mulu-koleana angello se mania orumu kinia ma jimi-jimi paa tondolo sepa serimu. Angellomone omba kou-kandena pumba kou-kande kerepulumu pipi siringi koumu wendo lipa perele-marele memba pumba taltopa akuna ola molorumu. \v 3 Kanu angellomonga kumbikeremo kariapá sepa \m pa selemo mele pa sepa, mulu-maminia pakorumuma kalopora \m topa paa kake selemo mele kake serimu. \v 4 Yesusi óno-kolea nokoringi ami-yema angellomo kanoko paa mini-wale munduku pungu-pungu ninguli yombo kololimane ungu naa ningu ungu se naa selemele mele ono aku siku unguri naa seko we moloringi. \p \v 5 Angellomone ambotolondo nimbale: “Pipili naa kolale. Yesusi ‘Kolopili.’ ningu talko unju-perana uku toko panjeringi kanu yemo kanongele okombele na pilkiru. \v 6 Yu ya naa lemó. ⸤ “Kolopole wale yopoko-sipamonga⸥ lomboropo ola molombo.” u nirimu aku mele semu. Ónomo u lierimu koleamo ongo kanale. \v 7 Kanokole popenge seko pungu yunga lombili andolima i-siku ningu siengili: “Yesusi óno-koleana lepale lomboropa ola molopa kolea Gallilli disirikindu kumbi lepa pulimú kene ono akuna yu kanonge.” ningu siengili. ⸤Ungu nimbu sindimbundu ondu⸥ kanu ungumu nimbu pora sikiru.” nirimu. \p \v 8 ⸤Angellomo aku sipa omba mona molopale nirimu mele⸥ kanoko pilkuli ambotolo pipili kolko kamelé paa akoko, aku sipa konopu talo pepili lisiku pungu yunga lombili andolima ningu singilí puringili. \v 9 ⸤Lisiku pungilí puringili kinia⸥ Yesusi lipa sinjipa olo aulkana kanopa lipale “Okombeleye?” nirimu. Kanu-kinia olone yunga kimbukundu pungu kangulku yu kape ningu imbi ambolko paka tondoringili. \p \v 10 Kanu-kinia Yesusini olondo nimbale: “Pipili naa kolkole, olo pungu nanga genupilindu i-siku niengili: “Kolea Gallillindu pangi. Yu akuna kanonge.” ni-pale.” nirimu. \r 28:11-15 \s1 Óno-Koleamo Nokoringi Ami-Ye Mare Pungu Pulu Yemo Popo Tondoringi Ye Awilimando Yesusinga Ónomo Kou-Kandena Ulu Se Wendo Orumu Mele Ningu Si-Poringi Semanemo \p \v 11 Ambotolo kelko yando ongele oringili kinia Yesusinga óno-kou-kandemo nokoringi ami-ye mare kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ sukundu pungu Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimando uluma wendo orumu mele pali ningu si-poringi. \p \v 12 ⸤Pilieringi kinia⸥ popo tondoringi ye awilima, Juda yombomanga ye awilima kinia pea maku tokole ono kinia ⸤ungu ningu ninguli: “We-yomboma i uluma wendo omu mele pilkuli “Yesusi lomboropa ola molomunje.” ningí kene ‘Naa piliangi.’ nimbu nambi samolonje?” ningu⸥ angelema ninguli senge mele ningu panjikuli niringimuni, ami-yema kou-mone awisili siku \v 13 onondo ninguli: “Yombomane “Yesusi nambi semuye?” ningu mangilingí kinia onone i-siku niengi: “Ipulieli uru pemulu kinia yunga lombili andolimane kiyongo ningu ongo yu liku mengo púngi.” niengi. \v 14 ⸤Olio Juda yomboma nokolemo Romo⸥ gapomano ye nokolimuni ⸤aku sengi mele⸥ ungu se piliemu liemu ’ “Ono seko kinjikimili kene mindili nangi.” naa niengi!’ nimbu olione ononga lipu tapondopo yu-kinia ungu nimulú, kanu-kinia ‘Onone óno-koleamo mimi siku naa nokoko we uru pengi.’ konopu lepale mindili lipa naa simba.” niringi. \p \v 15 Aku niringimunga pilkuli ami-yemane kou-mone liku onone “Niee.” niringi mele yombomando niringi. Akumunga yandopa kiniá i ⸤boku tokoro⸥ walemo kepe Juda yombomanga koleamanga pali i ungumu anju anju pulimú pilkuli yombo awisilini kanu semanemo toko molemele. \r 28:16-20 \s1 Yesusi Omba Yu Lombili Andolima “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Semanemo \p \v 16 ⸤Ambotolo punguli kanoko pilieringili mele semane toko siringili⸥ kinia pilkuli Yesusi lombili andoli ye rureponga yopoko kolea Gallilli disiriki pungu, Yesusini ma-pangi se imbi lepa u “Akuna wangi.” nirimu ma-pangina puringi. \v 17 Akuna pungu Yesusi kanokole niringimuni, yu kape ningu yunga imbi ambolko paka tondoringi-na-kolo marene ‘Yesusi kolorumu. Imu Yesusi molo nawenje?’ ningu konopu talo seko lieringi. \p \v 18 Kanu-kinia Yesusi yu nondopa omba onondo nimbale: “Tatane nando “Nu nunu mulu-koleana mélema kinia yomboma kinia, ma-koleana mélema kinia yomboma kinia nokani.” nimba tondolomo na sirimu, na-kinia pelemo. \v 19 Aku ⸤tondolo na sirimumu ono simbú ono-kinia pemba⸥ kene ono ma-koleamanga pali pungu ‘Yomboma pali nanga ungumu pilku liku, nanga lombili andolima molangi.’ ningu, pungu ningu si-punguli ningímuni, ⸤pilku liku molonge⸥ yomboma no lindingindu Lapa kinia Malo kinia Mini Kake Sélimu kinia ononga imbi mangilku ono no lindiku, \v 20 onondo “Na lombili andolimane sangi.” nirindu mele pali ‘Aku yomboma sangi.’ ningu ono mane siengi. Aku siku niliku andoko molonge kinia na ono-kinia alieli molambo mulu matolo pora nimbá.” nirimu. \b \p ⸤Aku pea.⸥